Muzejski Dokumentacijski Centar, Zagreb 2009. INFORMATICA MUSEOLOGICA Adresa Uredništva / Editor’S Office 40 (1-2) 2009
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
INFORMATICA MUSEOLOGICA Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2009. INFORMATICA MUSEOLOGICA Adresa uredništva / Editor’s Office 40 (1-2) 2009. Muzejski dokumentacijski centar, Ilica 44, Zagreb, Hrvatska ISSN 0350-2325 Museum Documentation Centre, Ilica 44, Zagreb, Croatia tel. + 385 1 48 47 897 faks + 385 1 48 47 913 URL: http://www.mdc.hr e-mail: [email protected] Za izdavača / For Publisher Višnja Zgaga [email protected] Urednica / Editor Lada Dražin-Trbuljak [email protected] Redakcijski odbor / Editorial Board Sanja Acalija, Muzej grada Kaštela, Kaštel Lukšić; Goran Arčabić, Muzej grada Zagreba, Zagreb; Milvana Arko Pijevac, Prirodoslovni muzej Rijeka, Rijeka; Darko Babić, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za muzeologiju, Zagreb; Markita Franulić, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb; Vlasta Gracin, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Zagreb; Jasna Jakšić, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; mr.sc. Željka Jelavić, Etnografski muzej, Zagreb; Mihaela Kulej, Gradski muzej Virovitice, Virovitica; dr.sc. Ljiljana Kolešnik, Institut za povijest umjetnost, Zagreb; Željka Kolveshi, Muzej grada Zagreba, Zagreb; Željka Miklošević, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za muzeologiju, Zagreb; Višnja Zgaga, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb; Lada Dražin-Trbuljak, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb. Lektorica / Language Advisor Zlata Babić Prijevod sažetaka / Translation Graham McMaster Dizajn, prijelom i priprema za tisak / Design, layout and prepress Igor Kuduz *pinhead Dizajn standarda prijeloma izrađen 2001. / Publication redesign, 2001 cavarpayer Tisak / Printed by Kerschoffset, Zagreb Fotografija na naslovnici / Cover photograph Dio stalnog postava Muzeja grada Pregrada “dr Zlatko Dragutin Tudjina” Snimila: Renata Škrinar, ATANOR Naklada / Printing run 600 Tekstovi predani u tisak / Texts handed for printing Veljača 2010. Svezak izlazi za 2009. / Issued printed for year 2009 Za stručne podatke i mišljenja odgovaraju autori / The authors are responsible for their data and options © Muzejski dokumentacijski centar & Muzeji & Autori / © Museum Documentation Center, Zagreb & Museums & Authors Časopis su financirali i njegov izlazak iz tiska omogućili / This publication has been financed by Gradski ured za kulturu, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske / The City of Zagreb, Department of Culture and the Ministry of Culture of the Republic of Croatia SADRŽAJ Contents TEMA BROJA Topic of This Volume / Ljekarničke zbirke u muzejima Pharmacy Collections in Museums Ana Kaznačić Brodske apoteke iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku Ships’ Apothecaries from the 6 Holdings of the Maritime Museum in Dubrovnik Iva Validžija Ljekarnička zbirka Thierry stalnog postava Muzeja grada Pregrade The Thierry Pharmaceutical 19 Collection of the Permanent Display of the Pregrada Municipal Museum Lorka Lončar Ljekarna Eugena Viktora Fellera u Donjoj Stubici The Pharmacy of Eugen Viktor Feller in Donja 26 Stubica Katarina Pocedić Povijest ljekarništva – dio stalnoga postava u Povijesnome muzeju Istre – Museo storico dell´Istria 34 The History of Pharmaceutics – Part of the Permanent Display in the History Museum of Istria RIJEČ JE O... / Main Feature... Prezentacija arheološke baštine Presentations of the Archaeological Heritage Mª Carmen Aguarod Otal Inovacija i atrakcija u španjolskim arheološkim muzejima Innovation and attraction in Spanish 37 Archaeological Museums IZ MUZEJSKE TEORIJE I PRAKSE / Museum Theory and Practice Helena Bunijevac Od strojarnice do muzeja: poticajni projekt muzealizacije zaštićene željezničke industrijske baštine 54 u Zagrebu From Engine Room to Museum: a Stimulating Project for the Musealisation of the Protected Railway Industrial Heritage in Zagreb Branka Vojnović-Traživuk Tragom prvih zbirki Etnografskoga muzeja u Splitu In Search of the First Collections of the 58 Ethnographic Museum in Split Maja Šojat-Bikić Nove glazbene zbirke Muzaja grada Zagreba 63 Zbirka operetne prvakinje Ruže Cvjetičanin / Donacija Marine Würth Klepač New Musical Collections of Zagreb City Museum The Operetta Leading Lady Ruža Cvjetičanin Collection / The Marina Würth Klepač Donation Dubravka Botica Rekonstruirani barokni kabineti u münchenskoj Alte Pinakothek – prilog povijesti izlaganja 76 umjetničkih zbirki The Reconstructed Baroque Cabinets in the Munich Alte Pinakothek – a Contribution to the History of Exhibiting Art Collections Goranka Horjan Nematerijalna baština kao pokretač regionalnog razvoja 79 CRAFTATTRACT / Tradicijski obrti - nove atrakcije za kulturni turizam The Intangible Heritage as Generator of Regional Development CRAFTATTRACT / Traditional crafts – new attractions for cultural tourism Sanja Japundžić Iz terenskih dnevnika muzealca i geologa From the Field Diaries of Museum Professionals and 85 Geologists IZ DOKUMENTACIJSKIH FONDOVA MDC-a / From the MDC Documentation Holdings Jozefina Dautbegović Iz personalnog arhiva MDC-a From the MDC Personnel Archive: Ružica Drechsler-Bižić 89 Bibliografija radova Bibliography of papers: Ružica Drechsler-Bižić 95 POGLEDI, DOGAĐAJI, ISKUSTVA / Views, Events, Experiences Emil Podrug Izložba Grčko – helenistička keramika Arheološkog muzeja u Splitu The Exhibition Greek and 98 Hellenistic Ceramics in the Archaeological Museum in Split Tončika Cukrov U potrazi za turistima / Međunarodni dan muzeja 2009. In Search of Tourists / International 103 Museum Day 2009 Denis Detling [U]okvir[ivanje] u temu “Muzeji i turizam” 109 Framing It in the topic of “Museums and Tourism” Ankica Babin Kulturna baština Kaštela kao resurs kulturnog turizma The Cultural Heritage of Kaštela as 111 Resource for Croatian Tourism Blaženka Ljubović Obilježavanje 60. godišnjice djelovanja Senjskog muzejskog društva Marking 115 the 60th Anniversary of the Activity of the Senj Museum Association Marija Paušak Međunarodni dan muzeja 2009. godine u Muzeju Valpovštine International Museum Day 2009 in the 118 Museum of the Valpovo Region Anita Peričić Nove tradicionalne manifestacije u Gradskom muzeju Varaždin New Traditional Events in Varaždin 120 Municipal Museum Katarina Zenzerović Arheološki muzej Istre u Puli i turizam The Archaeological Museum of Istria in Pula and Tourism 123 Sabrina Žigo Putovanja i fotografska i filmska slika u promicanju turizma Travels and Photographic and Film 125 Images in the Promotion of Tourism Tamara Nikolić Tanja Kocković Zaborski Od ideje do Etnofilma From Idea to Etnofilm 129 KOLEKCIONARI / Collectors Višnja Zgaga Kolekcionari: Veljko Marton Collectors: Veljko Marton 133 REAGIRANJA / Reaction Maja Žebčević Matić Prema novom modelu udruživanja hrvatskih muzejskih djelatnika Towards a New Model for the 142 Silvija Lučevnjak Association of Croatian Museum Employees IM 40 (1-2) 2009. TEMA BROJA BRODSKE APOTEKE IZ FUNDUSA POMORSKOG MUZEJA U DUBROVNIKU TOPIC OF THIS VOLUME ANA KAZNAČIĆ Dubrovački muzeji – Pomorski muzej, Dubrovnik Medicina i ljekarništvo u Dubrovačkoj Republici obavljali sudska vještačenja i besplatno liječili patricije i građane. Kako je Republika svoje namještenike razmjer- Dubrovnik je već od svojeg osnutka povezan s medici- no dobro plaćala, i liječnici iz Italije, Španjolske i Grčke nom. Stanovništvo nekadašnje antičke grčke kolonije dolazili su u Dubrovnik. I progonjeni židovski liječnici Epidaura donijelo je u te krajeve kult grčkoga boga također su pronalazili utočište u gradu. U početku je zdravlja Eskulapa (lat. Asklepija). Spomen na to štovanje domaćih liječnika bilo vrlo malo, te su prvi dubrovački nalazimo i na jednome od sedam kapitela Kneževa dvo- liječnici bili učenici poznatih medicinskih škola u Salernu, ra – Eskulapovu kapitelu, te u latinskom natpisu koji se Bologni i Padovi. Tek u 17. i 18. st., kad su moć i bo- nalazi pokraj tog kapitela, a govori o navodnome podri- gatstvo Dubrovnika bili u opadanju, stranci nisu više u jetlu Eskulapa, vezanome za područje oko Dubrovnika. 1 Grdnić, V., Ljekarništvo na tako velikom broju stupali u službu Republike, no zato je tlu Hrvatske, Nakladni zavod Zbog svog povoljnog položaja Dubrovnik je vrlo rano, 5 Matice hrvatske, Zagreb, 1996., znatno porastao broj domaćih liječnika. već u 12. st., uspostavio pomorsko-trgovačke veze str. 67-74. Baza tog edikta bilo je Statut grada Dubrovnika iz 1272., uz statut grada Kor- odvajanje farmacije od medicine u sa susjednom južnom Italijom, gdje se upoznao s tali- čule iz 1214., pripada najstarijim hrvatskim pravnim spi- širem smislu, te je bilo određeno janskim kulturnim dostignućima. Jedan od gradova s da ljekarne mogu otvarati samo sima. Iako su njegovo značenje i zanimljivost u njegovoj kojima je održavao žive političke i gospodarske veze stručni ljekarnici, uz dozvolu pravnoj podlozi, u njemu se nalaze i mnoge odredbe komune, koja im određuje i jest i Salerno, u kojemu se tada nalazila jedna od pri- vezene za medicinu i kvalitetu života ondašnjega du- lokaciju. Bila je zabranjena svaka znatih medicinskih škola. To je ujedno i razdoblje kada poslovna veza između gradskog brovačkog stanovništva. Malo i Veliko vijeće Dubrovnika car Fridrik II. svojim ediktom iz 1240. g. jasno odvaja fizika i apotekara, a lijekovi su se često se bavilo medicinskim pitanjima i pažljivo se morali izrađivati prema određenim ljekarničku od liječničke službe.1 I upravo pod utjecajem zauzimalo za javnu higijenu. U borbi protiv zaraznih bo- propisima (farmakopeje), izdavati glasovite salernitanske škole2, uz teurgičku i pučku me- po određenim cijenama (takse), nisu lesti, prije svega kuge i gube, poduzimale su se različite