Dubravka Valić: Uvodna
IZVEŠTAJ IZ BOSNE I HERCEGOVINE SUSEDI NA BH EKRANIMA Analiza tretmana susednih država u centralnim informativnim emisijama javne i komercijalne televizije u Bosni i Hercegovini Davor Marko Media plan institut, Sarajevo 1. DRUŠTVENO POLITIČKI KONTEKST MEDIJSKOG SEKTORA U BIH Bosna i Hercegovina je zemlja puna medijskih paradoksa, što je rezultat njenog nakaradnog uređenja. U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, čiji Aneks IV predstavlja državni ustav, Bosna i Hercegovina je podeljena na dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, kao i zasebno i specifično uređeno Brčko koje ima status distrikta. I dok je Republika Srpska uređena unitarno, dotle je Federacija BiH podeljena na deset kantona što unutrašnju strukturu entiteta, ali i države u celini, čini još kompleksnijom. U skladu sa Aneksom IV, konstitutivni narodi u BiH su Bošnjaci, Srbi i Hrvati, dok Zakon o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina iz 2003. godine prepoznaje 17 različitih nacionalnih i etničkih grupa koje ispunjavaju uslove za status nacionalne manjine, i to su Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci. Svojevremeno, BiH je imala najzasićeniji medijski prostor u Evropi (drugi na svetu, iza Urugvaja). 1 Još uvek je vidljiv raskorak između broja stanovnika (3,8 miliona) i broja medija, kako štampanih, tako i elektronskih. Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), dozvolu za emitiranje ima 40 televizijskih stanica (od toga 15 privatnih), i 142 radio stanice. Sistem javnog servisa čine tri televizije – BHT 1, Federalna televizija i Televizija Republike Srpske, kao i tri javna radija – BH Radio 1, Radio Federacije BiH (sa dodatnim zabavnim programom, Radio 202)2, i Radio Republike Srpske.
[Show full text]