Iz Bosni U Poljsku
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Tomasz Jacek Lis Iz Bosni u Poljsku 1 2 Tomasz Jacek Lis Iz Bosni u Poljsku Prikaz izvornih dokumenata na temu reemigracije Poljaka iz Bosne i Hercegovine nakon II svijetskog rata Bolesławiec 2016 3 Recenzenti: dr hab. Krzysztof Kania prof. dr hab. Krzysztof Krysieniel Autor Tomasz Jacek Lis Projektni partner Udruženje Reemigranata iz Bosne, Njihovih Potomaka i Prijatelja Urednik Duje Jerković Lektor Ivana Triva Prevod Anna Kulig Nakladnici Bolesławiecki Ośrodek Kultury – Międzynarodowe Centrum Ceramiki (dalajući u okviru Gradske Općine Bolesławiec – beneficijent projekta) Plac Marszałka J. Piłsudskiego 1c 59-700 Bolesławiec www.bok.boleslawiec.pl Usługi Poligraficzne Bogdan Kokot vel Kokociński ul. Nowa Osada 21a, 57-400 Nowa Ruda ISBN 978-83-945665-0-0 Publikacija izdana u okviru projekta ,,70 godina nakon povrata Poljaka iz Bosne – jačanje kulturnog identiteta poljske dijaspore u Bosni i Hercegovini” Tisak Usługi Poligraficzne Bogdan Kokot vel Kokociński ul. Nowa Osada 21a, 57-400 Nowa Ruda tel. / faks +48 74 872 50 92 e-mail: [email protected] 4 Za moju dragu Agnieszku 5 6 Uvodna riječ 2016 god.. prošlo je točno 70 godina od reemigracije Poljaka iz Jugo- slavije. Većina ljudi koji su se tada odlučili za povratak u Poljsku bili su kolonisti iz Bosne i Hercegovine. Stigli su u ovaj kraj prije pola stolijeća kada je na ovoj teritoriji vladala Austro-Ugarska. Vlada je proglasila kolonizaciju i na osnovu toga seljaci iz Galicije i Bukovine bili su nasel- jeni u okolini Banje Luke gdje su i osnovali svoje kolonije. Knjiga je podijeljena u dva dijela – u prvom dijelu autor prati čita- oca kroz godine, od doseljavanje seljaka iz Galicije u Bosnu i Herce- go vinu krajem XIX stoljećą sve do kraja II svijetskog rata. Drugi dio knjige koncetriran je na procesu reemigracije Poljaka iz Jugoslavije. Pored opisa, autor prezentira nekoliko desetaka dokumenata iz Arhive novih akata u Varšavi, koji se odnose na provodjenje ovog procesa. Izrazi zahvalnosti Veliku zahvalnost želim izraziti Gospodji Halini Waniek, predsjednici Udruženja Reemigranata iz Bosne, Njihovih Potomaka i Prijatelja – da nije Nje, ne bi bilo ni ova knjige. Moju osobnu zahvalnost zaslužio Gospodin Franciszek Kwaśniak kod koga sam mogao uvijek računati na savjet i dobru riječ. Srdačno zahvaljujem zaposlenicima Arhive Federa - cije Bosne i Hercegovine, gdje sam u više navrata tražio potrebnu arhi- vsku gradju a pogotovo Boro Jurisiću, jer bez njegove pomoći ne bih se znao snaći u gustišu dokumenata. Isto tako želim zahvaliti se svima koji su me podržavali svojim savjetima (ne samo naučnim) i srdačnošću – Duje Jerkoviću, dr hab. Krzysztofu Kani iz Torunja, prof. Krzysztofu Krysienielu Prof. Stjepanu Čosiću iz Splita i dr hab. Piotru Żureku iz Bielska-Bialej. 7 Osnovni izvorni materijal Kao osnovi izvorni material koristio sam prije svega dopise, informa- cije iz novina, memoare i dnevnike a takodjer službene dokumente, kao što su odredbe, ugovori, tužbe ili molbe upućene uredima. Od izu- zetne važnosti bili su dokumenti iz vremena kolonizacije koji se nalaze u fondu „Zajedničko Visoko Stanovništvo”. Zahvaljujući navodima iz ovih dokumenata bilo je moguće ustanoviti najvažnije informacije u vezi razloga i samog procesa kolonizacije. Na svakodnevni život kolonista, njhove brige i radosti pokušavao sam gledati kroz prizmu izvornih iskaza, koje su ostavili poljski sveće- nici (nažalost, seljaci kao generalno nepismeni, nisu ostavili sličan materijal). U tu svrhu iskoristio sam neprocijenjive crkvene arhivske izvore, kao što je npr korespondencija izmedju misionara i njihovih nadredjenih a takodjer memoare i dnevnike. Ovaj materijal potiče iz arihiva u Poljskoj i u Vatikanu. Vrlo korisnim pokazale su se bilješke sa putovanja u Bosnu a pogotovo zabilježene uspomene misionara koji su obilazili kolonije. Najvažniji dio dokumenata u vezi reemigracije Poljaka iz Jugoslavije predstavlja zbirka dokumenata koja obuhavta odredjeni dio službene korespondencije izmedju Ambasade R.Poljske u Beogradu i Poljske Preseljeničke Misije u Jugoslaviji. Većina dokumenata u aneksu objav- ljena je u cijelini a ne odnosi se to samo na dokumente broj 22 i 71. U prvom od njih naveden je niz mjesta u kojima je obavljeno cijep- ljenje stoke a drugi se odnosi na milicijsko saslušanja jednog od zapo- slenika Misije. Izostavljeni odlomci označeni su pravokutnom zagra- dom […]. U navedenim dokumentima odustao sam od ovakvih formula- cija kao što su naslovi: „Ambasadi RP u Beogradu”, „Poljskoj Misji za reemigracije u Jugoslaviji”, itd. Izostavljeni su pečati, štambilji i potpisi na dokumentima. Ostavljene su informacije na temu priloga i ureda kojim su ova pisma upućena. Što se priloga tiče, to u većini nisu nadjeni. Dokumentacija koju je Ambasad RP u Beogradu predala u Arhivu novih akata nije kompletna, zbog čega samo u slučaju dokumenta broj 16 (izvještaj od 11 aprila 1946 god..) imamo jedan jedini primjer kompletnih priloga. Zbog toga 8 autor nije navodio svaki put informaciju o tome da nedostaje prilog u situaciji kada se to spominje u osnovnom dokumentu. Skraćenice koje se pojavljuju u knjizi tumačene su u fusnoti. Pošto ih ima prilično malo, smatrao sam suvišnim uvodjenje posebnog indeksa. Jedini postojeći indeks je glosar najvažnijih likova gdje se nalaze informacije o najvažnijim osobama koje se pojavljuju na strani- cama ove knjige. Od posebne važnosti su informacije o službenicima Misije i reemigrantima koji su bili angažirani u organiziranje akcije preseljavanja u Poljsku. Dokumenti su poredjani kronološki i odnose se na razdoblje od no vem bra 1945 god.. do decembra 1946 god.. tj manje više godinu dana. U zaglavlju se nalazi broj dokumenta, datum i mjesto sasta- vljanja. U slučaju nepostojanja jednoznačne informacije na temu datuma, autor odredjuje datum shodno pravilu post quem i ante quem sastavljanja dokumenta, što pozicionira dokumenat na odgovarajućem mjestu, bez narušavanja sheme objavljivanja pojedinih materijala. Iza toga slijede informacije tko je autor dopisa i na koga je naslovljen kao i kratka informacija na temu sadržaja. Oznake arhivskog gradiva korištenog u ovom radu sastoje se od skraćenog naziva arhive i rednog broja, bez paginacije, jer većina materijala nema označenih stranica. Nema informacije da li su objav- ljene kopije ili originali. Većina dokumenata je kucana samo u nekim slučajevima pojavljuje se rukopis. Fusnote u izdanju sa minimalnim informacijama, osim skraćenica o čemu sam spomenuo ranije, objašnjenje terminologije a takodjer neophodne informacije na šta se odredjeni odlomak odnosi. Nema poveznica na stručnu literatura. Stil dokumenta ostao je isti kao u originalu. U tekstu su ispravljene pravopisne i jezičke greške. Ostavljena je originalna transkripcija vla- stitih imenica i polonizovanih stranih prezimena u tekstu. U skladu sa suvremenim izdavačkim pravilima, komentari ili ručne zabilješke označene su: a komentar pisan rukom a d precrtano d b zabilješka pisana rukom b e upitnik e c podvučeno c 9 Literatura predmeta na poljskom jeziku Problem Poljaka u Bosni u knjizi kao prvi opisao je isusovac o. Marcin Czermiński. Misionar je u nekoliko navrata boravio u Bosni i tamo se angažirao ne samo u dušebrižničku već i u materijalnu pomoć tamošn- jim poljskim seljacima. Svoja zapažanja stečena prilikom putovanja po ovoj zemlji opisao je u vrlo interesantnim dnevnicima. Detaljo je opisao svoj rad medju Poljacima a isto tako njihovu svakodnevnicu i probleme sa kojima su se susreli nakon dolaska u Bosnu. Zahvaljujući tome da je tokom neko- liko godina navraćao u ista sela, ukazivao razlike izmedju početne faze kolonizacije i razvijenih kolonija nakon nekoliko godina. O. Marcin Czermiński izdavao je isto tako i misionarki časopis „Missye Katolickie” iz koje se može mnogo saznati o problemima poljske dijaspore u Bosni. Pored izvještaja o. Czermińskog o putovan- jima u Bosnu, mogu se tamo pročitati citirana pisma seljaka a takod- jer časnih sestara i svećenika redovnika koji su odlazili u Bosnu raditi medju poljskim vjernicima.. Časopis „Missye…” odigrao je ogromnu ulogu u popularizaciji teme poljskih doseljenika, seljaka iz Galicije koji su otišli u Bosnu. Zainteresiranost krakovske sredine pitanjima poljske dijaspore u Bosni, rezultirala je opširnim člankom jednog od najistaknutijih stručnjaka koji su se bavili problematikom Poljaka u Bosni, slaviste Jana Magiere. Pomenuti članak, izdan kasnije u obliku knjige u kojoj ne samo što je bio opisan život seljaka, već i dat sintetički osvrt, koji bi objasnio čitaocu razloge zbog kojih su se galicijski seljaci našli u Bosni1. Njegova publikacija osim osobnih zapažanja, bazira na popisu stanov- ništva i navodi adekvatne brojke koje se odnose na Poljake. Krakovski slavista već se ranije interesirao poljim kolonistima2 a posebno situa- 1 J. Magiera, Ludność Polska u Bosni, Kraków 1912. 2 Posebno izdana knjiga sa uspomenama iż putobvanja na Balkanskom polotoku u tome i u Bosni Na Yugu słowiańskim, Kraków 1911. Članici o situaciji seljaka , np. Chłopi polscy u Bosni, kalendar „Przyjaciela Ludu”, 1911, s. 37–45 lub Sprawa szkolna Poljaka u Bosni, „Świat Słowiański”, GOD.. 8, (1912). Informacje o kolonisima u Bosni obajvljivao i popularizovao u časopisima „Nowa Reforma” i „Przeglądzie powszechnym”. 10 cijom poljske djece na Balkanu u pogledu prosvjete. Upravo ova pro- blematika prevladava u njegovim ranijim i kasnijim publikacijama. Saradjivao je takodjer sa uredništvom „Świat Słowiański” jednog od najuglednijih časopisa koje sa bavilo problematikom slavenskih naroda, čij je glavni urednik bio čuveni krakovski profesor povijesti