SLU@BENI LIST GRADA U@ICA XLV 26. септембар 20 10 . godine Broj 22/10
106. На основу члана 35. став 9. Закона о планирању и изградњи ('' Сл .гласник РС '', број 72/09 и 81/09), члана 32 Закона о локалној самоуправи ('' Сл .гласник РС '', број 129/07) и члана 41. став 1. тачка 6. Статута града Ужица ('' Сл .лист града Ужица ''. број 11/08), Скупштина града Ужица на седници одржаној 24. 06. 2010. године , донела је
ОДЛУКУ О УТВРЂИВАЊУ ПРОСТОРНОГ ПЛАНА ГРАДА УЖИЦА
Члан 1. Утврђује се Просторни план града Ужица ( у даљем тексту : Просторни план ), који је одштампан уз ову одлуку и чини њен саставни део . Члан 2. Просторни план се састоји из текстуалног дела и графичког приказа . Графички прикази ( рефералне карте ) израђени су у размери 1: 50 000 за : - План намене простора , - План мреже насеља , функција јавних служби и саобраћајна инфраструктура , - Енергетска , водопривредна и телекомуникациона инфраструктура , - Заштита животне средине , природних и културних добара и туризам , - Карта спровођења . Члан 3. Просторни план се остварује урбанистичким плановима , плановима и програмима развоја и прописима и општим актима донетим за њихово спровођење .
Члан 4. Просторни план је израђен у пет оргиналних , оверених примерака . Један примерак Просторног плана чува се трајно у архиви Скупштине града Ужица , као доносиоца плана , један у Градској управи за урбанизам , изградњу и инспекцијске послове , као надлежном органу за спровођење плана , један у ЈП '' Дирекција за изградњу '' Ужице као обрађивачу плана , један примерак у Министарству животне средине и просторног планирања у Београду и један примерак у Републичком геодетском заводу , као органу надлежном за вођење Регистра планских докумената . Један примерак Просторног плана у дигиталном облику доставити за потребе локалног информационог система планских докумената . Члан 5. Просторни план са прилозима доступан је на увид јавности у току важења , у седишту органа надлежног за послове просторног планирања и урбанизма , осим прилога који се односе на посебне мере , услове и захтеве за прилагођавање потреба одбране земље , као и подацима о подручјима и зонама објеката од посебног значаја и интересе за одбрану земље . Члан 6. На Просторни план пре објављивања прибавља се сагласност Министра надлежног за послове просторног планирања . Члан 7. Текстуални део Просторног плана објављује се у '' Службеном листу града Ужица ''.
Члан 8. Ова одлука ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у '' Службеном листу града Ужица ''.
ГРАД УЖИЦЕ СКУПШТИНА ГРАДА I број 350-8/10. 24. јун 2010. године ПРЕДСЕДНИК Радиша Марјановић , с.р.
180 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
107. Na osnovu ~lana 35. stav 9. Zakona o planirawu i izgradwi ("Sl. glasnik RS", br. 72/09 i 81/09), ~lana 32. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik RS", br. 129/07), ~lana 41. stav 1. ta~ka 6. Statuta grada U`ica ("Sl. list grada U`ica", br. 11/08), Skup{tina grada U`ica, na sednici odr`anoj 24. 06. 2010. godine, donela je, i po dobijenoj saglasnosti ministra `ivotne sredine i prostornog planirawa, Br/N o: 350-01-00814/2010-07 od 20.09.2010. godine, objavquje
PROSTORNI PLAN GRADA U@ICA
1.0. OBUHVAT I GRANICA PROSTORNOG PLANA
1.1. POLO@AJ GRADA U OKRU@EWU
Teritorija grada U`ica 1 le`i u jugozapadnom delu Srbije od 43 0 59' do 43 0 42' SG[; 19 0 24' do 19 0 59' IGD (koordinate). Sa zapadne strane grani~i se sa Republikom Srpskom (BiH), a po~ev{i sa severozapada op{tinama Bajina Ba{ta, Kosjeri}, Po`ega, Ariqe, ^ajetina. Nalazi se u centralnom delu Zlatiborskog upravnog okruga.
Grad U`ice le`i u planinsko-kotlinskoj oblasti (Starovla{ko-Ra{ka visija i deo Zapadnog Pomoravqa). Po karakteru reqefa, to je prete`no sredwe planinski pojas (oko 800 mnv. prosek), ~ija visina raste idu}i od istoka ka zapadu. Sam prostor ispresecan je re~nim dolinama koje su i osnovni pravci komunikacija. Istovremeno le`i na zapadnom kraju zapadno-moravskog koridora koji preseca sredi{wi deo teritorije Srbije transverzalom od U`ica do Kru{evca. Ista transverzala se prema zapadu, nastavqa u Republiku Srpsku. Na delu od ^a~ka do U`ica, transverzala prihvata i deo magistralnog drumskog saobra}aja od Beograda ka Crnoj Gori dok magistralna pruga Beograd - Bar prolazi neposredno pored Vaqeva, pa preko U`ica za Crnu Goru.
Ova ukr{tawa magistralnog i transverzalnog saobra}ajnog koridora daju U`icu centralnu funkciju za {ire zale|e. Veliki je i zna~aj u polo`aju teritorije grada, na kontaktu okolnog planinskog zale|a i po~etka zapadno moravske ravnice kao zna~ajnog razvojnog pojasa Srbije. U`ice }e tako i ostati kapija na ulazu u taj razvojni pojas, kao {to je vekovima bilo strategijska i trgova~ka kapija izme|u razli~itih i komplementarnih prirodnih i ekonomsko-geografskih sredina.
Ovaj razvojni pojas sa svojim prirodnim karakteristikama, zahvata mali deo teritorije u dolini \etiwe, nizvodno prema Sevojnu i Po`egi, dok zapadno od U`ica saobra}ajna transverzala nailazi na razvo|e moravskog i drinskog sliva na spoju izme|u Tare i Zlatibora.
Magistralni ogranak prema Crnoj Gori, odmah ju`no od gradskog prelazi u planinsko podru~je Zlatibora na kome gubi funkcije republi~kog, kao i regionalnog razvojnog pojasa. Unutar planskog podru~ja, bitno se razlikuju saobra}ajni uslovi oko trasa magistralnih puteva i na ostalom prostoru, a naro~ito su nepovoqni za naseqa razbijenog tipa u planinskom delu zapadne polovine grada (Pear, Keserovina, Kr{awe, Pawak), ali i u severnom i ju`nom delu isto~ne polovine (Gubin Do, Riba{evina, Gostinica, Duboko, Nikojevi}i, Ka~er).
Ovo je dovelo do izra`ene neravnomernosti u razvoju, izme|u malog dela teritorije na zavr{etku razvojnog pojasa u dolini \etiwe, nizvodno od U`ica, koji je istovremeno ugro`en u pogledu o~uvawa i reprodukcije zdrave `ivotne sredine, i ostalog dela teritorije koji je po strani od tog razvojnog pojasa.
Prostornim planom se sagledava mogu}nost uravnote`enijeg razvoja na {irem prostoru, stvarawem novih ogranaka razvojnog pojasa u zapadnom, severnom i ju`nom delu teritorije, uz smawewe pritiska na U`ice i glavni razvojni pojas.
1.2. GRANICE I VELI^INA GRADA U@ICA
Teritorija grada se prostire na 666,15 km 2 povr{ine od planine Tare na zapadu (Mokrogorsko-Rzavska sinklinala), preko Ponikvansko-Staparske i Ma~katske povr{i (Zlatibor), do kre~wa~kih terena na JI (Dre`nik i Ravni) i antiklinale Jelove Gore na SI.
Prostornim planom Grada U`ica, obuhva}ena je celokupna teritorija op{tine, odnosno grada U`ica, koju prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije i lokalnoj samoupravi ("Sl. Glasnik RS", br. 129/07), ~ine sva naseqena mesta, odnosno podru~ja katastarskih op{tina, koja ulaze u sastav ove teritorijalne celine.
Granica obuhvata Prostornog plana, poklapa se sa granicom grada U`ica, a utvr|ena je spoqnim granicama katastarskih op{tina u sastavu wegove teritorije.
Podru~je grada U`ica obuhvata 31 katastarsku op{tinu, odnosno 41 naseqe.
T a b e l a br. 1: Povr{ine naseqa i katastarskih op{tina grada U`ica
Katastarska op{tina Naseqe Povr{ina naseqa ( ha ) Povr{ina kat. op{tine ( ha ) Pear 1.440
1. Bioska Keserovina 1.243 4.344
Bioska 1.660 2. Buar Buar 1.791 1.791 3. Vrutci Vrutci 800 800 4. Gorjani Gorjani 731 731 5. Gostinica Gostinica 2.575 2.575 6. Gubin do Gubin do 1.186 1.186 7. Dobrodo Dobrodo 585 585 8. Dre`nik Dre`nik 1.990 1.990 9. Drijetaw Drijetaw 926 926 10. Duboko Duboko 1.373 1.373
1 Teritorija grada U`ica }e se u tekstu pisati grad-malim slovom , tj., gde se deo teksta odnosi na prostor biv{e op{tine, a u institucionalno-organizacionom smislu Grad-velikim slovom . U`ice je u tekstu gradsko naseqe , u skladu sa Zakonom.
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 181
11. Zboj{tica Zboj{tica 683 683 12. Zlakusa Zlakusa 665 665 Kamenica 650 13. Kamenica 1.150 Bjeloti} 500 14. Karan Karan 1.196 1.196 15. Ka~er Ka~er 1. 164 1. 164 16. Krvavci Krvavci 414 414 Radu{a 2.632 Strmac 5.834 17. Kremna Vitasi 541 Kremna 2.727 11.724 18. Leli}i Leli}i 920 920 19. Qubawe Qubawe 1.691 1.691 Kr{awe 2.829 Kotroman 427 20. Mokra Gora 10. 713 Pawak 2.452 Mokra Gora 5.005 21. Nikojevi}i Nikojevi}i 1.214 1.214 22. Ponikovica Ponikovica 723 723 23. Poto~awe Poto~awe 813 813 24. Potpe}e Potpe}e 573 573 25. Ravni Ravni 1.788 1.788 26. Riba{evina Riba{evina 2.453 2.453 27. Sevojno Sevojno 1.955 1.955 28. Skr`uti Skr`uti 2.037 2.037 Volujac 1.405 29. Stapari 5.088 Stapari 3.683 30. U`ice U`ice 2.098 2.098 31. Trnava Trnava 1. 252 1. 252
Ukupno : 66.615,00
2.0. OBAVEZE, USLOVI I SMERNICE IZ PLANSKIH DOKUMENATA VI[EG REDA
2.1. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA REPUBLIKE SRBIJE
Prostorni plan Republike Srbije ("Sl. Glasnik RS", br. 13/96), je osnovni strate{ki dokument kojim se za period do 2011. godine utvr|uju: dugoro~ne osnove organizacije ure|ewa, za{tite i kori{}ewa prostora Republike; pravci urbanizacije i ure|ewa naseqa; na~ela i kriterijumi za{tite `ivotne sredine, prirodne i kulturne ba{tine; na~ela i kriterijumi za{tite i kori{}ewa prirodnih resursa.
Dokument slu`i kao zakonski osnov za izradu ovog Prostornog plana, pa se iz wega preuzimaju ciqevi i politike razvoja koje se odnose na op{tinu/grad i regionalno uticajno okru`ewe. Razvojne mogu}nosti Grada U`ica u odnosu na regionalnu i globalnu poziciju je neophodno uskladiti sa izmewenim dru{tveno-ekonomskim uslovima i evropskim smernicama i politikama. Plan formuli{e inpute za regionalno planirawe i upravqawe, kao i regionalne i interregionalne integracije. Delovi teritorije pripadaju sto~arsko-vo}arsko-vinogradarskom makrorejonu (planirane hladwa~e), a ju`ni deo prema Zlatiboru glavnim podru~jima planinskih travwaka (planirane mlekare). Sa aspekta razme{taja {uma, delovi teritorije grada U`ica su povr{ine prete`no pod {umama, zemqi{te I - IV i deo V bonitetne klase bez erozije, ju`ni deo prema Zlatiboru pripada travno - {umskom - planinskom podru~ju, a za severozapadni deo je planirano selektivno po{umqavawe. U`ice pripada zapadno - moravsko - rzavskom regionalnom sistemu vodosnabdevawa. Podsistem \etiwa, koji koristi vodu iz izgra|ene akumulacije Vrutci, snabdeva vodom potro{a~e U`ica i Sevojna. Nemetali~ne mineralne sirovine nalaze se na isto~nom, zapadnom i jugozapadnom obodu teritorije op{tine, gde ima le`i{ta nemetala - gra|evinski materijal. U Sevojnu je lociran objekat metalur{ke prerade, rafinacija. Jugozapadni obod teritorije tangira "Zlatiborska zona" eksploatacije nemetala (magnezit). U ovoj zoni eksploati{u se le`i{ta kvalitetnog kre~waka kao tehni~kog kamena (Bistrica i Surduk). Sa aspekta kori{}ewa energetskih izvora teritorija grada je u grupi "ostalih energetskih potencijala" - termomineralni sistemi. Mre`om centara i funkcionalnih podru~ja, U`ice je definisano kao makroregionalni centar sa gravitacionim podru~jem koje pokriva ve}i broj funkcionalnih podru~ja (Ariqe, Bajina Ba{ta, Kosjeri}, Po`ega, ^ajetina, U`ice) - regionalni sestem naseqa u kome opslu`uju po pravilu vi{e od 1 000 000 stanovnika. U PPRS su date preporuke za organizaciju javnih slu`bi prema hijerarhijskom nivou naseqa. Podru~na osnovna {kola organizuje se na 2 - 3,5 hiqade stanovnika. Centralna osnovna {kola na 3 - 10000 stanovnika, odnosno oko 12% broja stanovnika. Obaveza organizovanog prevoza ({kolski autobus) za distance preko 1500m. Ambulanta, zdravstvena stanica - gravitaciono podru~je do 1000 stanovnika (seoske zone). Dom zdravqa - do 10000 stanovnika zavisno od gustine naseqenosti. U`ice se u pogledu razme{taja industrije prepoznaje kao industrijski centar sredwe veli~ine (10000 - 20000 zaposlenih), a u pogledu usmeravawa razme{taja industrije smernica je razvoj obojene metalurgije i prerada obojenih metala kao i eksploatacija i prerada nemetala. Industrijsku strukturu Zlatiborskog okruga karakteri{e dominacija radnointenzivnih grana stacionarnog sektora. Ograni~ewa proistekla iz granske strukture, kombinacije proizvodnih faktora, ograni~ewa u kori{}ewu i nedostatak prostora za sme{taj industrije, name}u potrebu prestruktuirawa industrije uz uvo|ewe nau~no-intenzivnih grana. Vode}e grane su metalna industrija, prerada obojenih metala, tekstilna i drvna industrija. Pojasevi intenzivnog razvoja, defini{u teritoriju grada U`ica, u smislu mogu}nosti i o~ekivawa, kao pojas intenzivnog razvoja II zna~aja. Planom se rezervi{u dva koridora, tzv. "u`i~ki" i "ivawi~ki" za auto put Beograd - Ju`ni Jadran, odnosno Bar (E- 763). Tako|e, daje se preporuka za izgradwu obilaznice oko U`ica. Planirana je izgradwa, u zavisnosti od transportno-distributivnih i ekonomskih mogu}nosti, robno-transportnog centra koji u svom sastavu obi~no sadr`i kontejnerske terminale, kamionske terminale, skladi{ne sisteme, berzu transporta i prate}e slu`be, kao II faza. Predvi|ena je mogu}nost rezervisawa prostora za budu}i aerodrom U`ice osposobqen za prihvat i otpremu mawih savremenih aviona namewenih za poslovna i turisti~ka putovawa u lokalnom saobra}aju, za obavqawe sportskih delatnosti, aerodroma namewenih poqoprivrednoj avijaciji, kao i kori{}ewe postoje}ih vojnih aerodroma u civilne svrhe (Ponikve - Zlatibor).
182 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
U pogledu telekomunikacionih sistema, na nivou grada, osigurati koridor za RR veze, pristupne mre`e treba graditi uz maksimalnu primenu opti~kih kablova, postavqawe TV predajnika (lokalni programi). U gradu - tranzitna centrala. U skladu sa osnovnim dugoro~nim ciqevima, konceptom i kriterijumima razvoja i organizacije turisti~ke ponude, utvr|ena je dugoro~na klasifikacija turisti~kih prostora: teritorija grada rangirana je kao turisti~ka zona II stepena. Planom se predvi|a prostorno-regionalna diferencijacija `ivotne sredine, gde je metalna industrija u Sevojnu locirana u zapadno-moravsku industrijsku zonu. Imaju}i u vidu polo`aj i lokaciju industrijske zone (u kotlini), neophodno je preduzeti odgovaraju}e mere. Odre|ena su podru~ja za{tite posebnih prirodnih vrednosti na nacionalnom nivou, u kategoriji nacionalnih parkova - Nacionalni park Tara za koji se predla`e sticawe me|unarodnog statusa - upis u Svetsku listu ( UNESCO ). U planskom periodu se predvi|aju prethodna sistematska i zaokru`ena istra`ivawa i valorizacija, definisawe statusa, prostornog obuhvata i re`ima za{tite reke \etiwe. Ve}i deo teritorije je zoniran kao prirodni i prirodno-antropogeni ekosistem, a du` magistralnog pravca prema Po`egi antropogenizovani ekosistem. Na u`i~koj teritoriji je evidentirano nekoliko spomenika kulture. Planirawu i ure|ewu prostora pristupa se tako {to se podaci o za{ti}enim kulturnim dobrima i uslovima wihovog o~uvawa ugra|uju u planove zajedno sa instrumentima za wihovo o~uvawe. Planirawe se bazira na rezultatima rada slu`be za{tite, koja ima aktivnu ulogu u svim fazama izrade prostornih i urbanisti~kih planova.
2.2. IZVOD IZ PP PODRU^JA POSEBNE NAMENE NACIONALNOG PARKA "TARA"
Prostorni plan podru~ja posebne namene Nacionalnog parka Tara ("Slu`beni glasnik SRS", broj 3/89), obuhvata 10 katastarskih op{tina na teritoriji op{tine Bajina Ba{ta, povr{ine 19.175 ha. U`i~ki deo teritorije, zahvata cele katastarske op{tine, Kremna, Mokra Gora i Bioska, u povr{ini od 26.780ha, sa posebnim akcentom na padine prema putu Kremna - Vi{egrad, tzv. Kremanske kose, tj. prostor izme|u granica Nacionalnog parka i magistralnog puta M5 U`ice - Vi{egrad. Prostornim planom je predvi|ena organizacija prostora prema razli~itim namenama, utvr|ivawem zona sa razli~itim stepenom za{tite, utvr|ivawem re`ima i mera za{tite po pojedinim zonama, kao i drugih elemenata potrebnih za sprovo|ewe za{tite prirodnih i stvorenih vrednosti, wihovo unapre|ivawe i kori{}ewe. Programirawe i kvantitativno utvr|ivawe razvojnih parametara po pojedinim delatnostima usagla{eno je sa grani~nim kapacitetima prirodne sredine pod kojima se podrazumeva stepen i na~in kori{}ewa prirodnih bogatstava. Na tim osnovama predvi|eno je usmeravawe razvoja {umarstva, rekreacije i turizma. Utvr|eni zajedni~ki ciqevi i zadaci za{tite i razvoja podru~ja Nacionalnog parka ostvaruju se na nivoima aktivnosti u okviru tri ustanovqena stepena za{tite. S obzirom, da je od dono{ewa plana do danas, do{lo do zna~ajnih promena u prostoru, pove}anog pritiska na najvrednije delove prirodnog dobra, kao i promene zakonske regulative u oblasti planirawa, izgradwe i za{tite `ivotne sredine, Vlada Republike Srbije donela je Odluku o izradi Prostornog plana podru~ja posebne namene Nacionalnog parka Tara ("Slu`beni glasnik RS", broj 95/06). U okviru planskog podru~ja Nacionalnog parka Tara obuhva}ene su katastarske op{tine, Kremna, Mokra Gora, Bioska i Vrutci (deo teritorije grada U`ica). Prostorni plan Grada U`ica je usagla{en sa PPPPN NP Tara i oba planska dokumenta su uporedo u{la u proceduru usvajawa.
2.3. IZVOD IZ PP PODRU^JA IZVORI[TA VODOSNABDEVAWA REGIONALNOG PODSISTEMA "RZAV"
Prostorni plan podru~ja izvori{ta vodosnabdevawa regionalnog podsistema "Rzav" ("Slu`beni glasnik RS", broj 131/04), zasnovan je na Prostornom planu Republike Srbije ("Slu`beni glasnik RS", broj 13/96) i Vodoprivrednoj osnovi Republike Srbije ("Slu`beni glasnik RS", broj 11/02), kojima je utvr|eno plansko re{ewe za Zapadnomoravsko-rzavski regionalni sistem za snabdevawe stanovni{tva vodom-podsistem "Rzav", sa planiranim akumulacijama "Svra~kovo", "Roge" i "Orlova~a" na reci Veliki Rzav i prevo|ewem voda iz sliva reke Uvac u sliv Velikog Rzava. Podsistem "Rzav", sa planiranom akumulacijom "Svra~kovo", trebalo je da do 2008. godine, obezbedi uve}awe postoje}eg prose~nog godi{weg kapaciteta vodosnabdevawa sa 650 na 1200 l/s ~iste vode, uz 97% vremenske i 100% koli~inske obezbe|enosti. U daqim fazama razvoja planirani objekti podsistema obezbe|uju:
(a) uve}awe kapaciteta vodosnabdevawa na 2300 l/s ~iste vode, (b) proizvodwu elektroenergije od oko 82,2 GWh /god. i (v) vi{egodi{we regulisawe potoka i popravqawa vodnog re`ima u nizvodnom delu re~nog sistema Zapadne i Velike Morave.
Podru~je Prostornog plana obuhvata povr{inu od 437,27 km 2, na delu teritorija op{tina Ariqe, Ivawica, Nova Varo{, Po`ega, U`ice (6.603 ha) i ^ajetina. Deo op{tine, sada grada U`ica zahvata cele katastarske op{tine Skr`uti i Ravni, i deo katastarskih op{tina Nikojevi}i, Dre`nik i Zboj{tica. Planom su definisani ciqevi prostornog razvoja, pravila kori{}ewa, ure|ewa i za{tite prostora uz selektivan pristup u smislu obavezuju}ih i mawe obavezuju}ih smernica, a u zavisnosti od stepena determinisanosti planskih re{ewa. Prostorni plan je donet za period do 2014., sa elementima za implementaciju Prostornog plana za period do 2008. godine.
2.4. OSTALI RELEVANTNI PLANOVI, RAZVOJNI PROGRAMI, STRATEGIJE, PROJEKTI
Za plansko podru чje su relevantne i brojne strategije, planovi, razvojni programi i projekti:
– Nacionalna strategija odr жivog razvoja (2008. god.). – Strategija regionalnog razvoja 2007-2012. god. – Strategija poqoprivrede Republike Srbije (2005. god.). – Strategija razvoja шumarstva Republike Srbije (2006. god.). – Strategija razvoja energetike Republike Srbije (2005. god.). – Strategija razvoja telekomunikacija u Republici Srbiji u periodu od 2006. do 2010.god. – Strategija razvoja turizma Republike Srbije (2006. god.). – Master plan razvoja turizma sa poslovnim planom za planinu Taru weno okru жewe ( Horwath Consulting Zagreb, 2007. god.). – Poslovni (master) plan turisti чke destinacije Zlatibor – Zlatar (2007. god.). – Program rada i koncept strategije razvoja Mokre Gore za period 2007-2012.god. – Prostorni plan op шtine ^ajetina – Strategija prostornog razvoja op шtine ^ajetina (CIP, 2007. god., i radni materijali Predloga plana). – Prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine (2007. god.). – Vodoprivredna osnova Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 11/02). – Generalni plan revitalizacije pruge uzanog koloseka „[argan Vitasi-Mokra Gora “, sa prate ћim objektima u zoni podru~ja [arganska osmica, sa elementima regulacionog plana (01 br. 350-25/02 od 26. 12. 2002. god.).
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 183
– Novi teorijski i metodolo{ki pristupi u izradi strategije odr`ivog regionalnog razvoja, primer Zlatiborskog regiona, Centar za demokratiju i IAUS (Beograd 2008. god.). – Brojni razvojni dokumenti, programi i projekti doneti od strane lokalne samouprave. – i dr. Sva validna re шewa su iskori шћ ena i adekvatno ukqu чena u Prostorni plan Grada U`ica.
3.0. EVROPSKE SMERNICE I POLITIKE RAZVOJA OD ZNA^AJA ZA U@ICE
ESDP - perspektive evropskog prostornog razvoja, referentni dokument koji se ti~e prostornog planirawa i prostornog razvoja EU - (Potsdam, 1999. god.), je u direktnoj vezi sa budu}im razvojem Grada U`ica i razvojem interregionalne saradwe i na ovom prostoru, pa se ovde u nekim delovima izvorno pomiwe. U ciqu ostvarivawa fundamentalnih ciqeva prostornih perspektiva evropskog razvoja (ESDP) definisana su tri osnovna domena politika:
1. policentri~ni prostorni razvoj i novi odnosi izme|u urbanih i ruralnih podru~ja; 2. jednakost u pristupu infrastrukturi i znawu; 3. pa`qivo upravqawe prirodnim i kulturnim nasle|em.
Prvi domen je stvarawe prostornih ekonomskih struktura koji }e {irom Evrope omogu}iti nastajawe i profilisawe vi{ih kqu~nih oblasti od globalnog zna~aja. To nije tako bliska budu}nost, ali je vizija kojoj treba te`iti. Za Grad U`ice, to pre svega zna~i sagledavawe ovog prostora u regionalnom i makroregionalnom kontekstu. Dobar geografski polo`aj, infrastrukturni koridori, blizina ve}ih gradova, koncentracija radno sposobnog i stru~nog potencijala, sada{wih i budu}ih aktivnosti otvaraju brojne mogu}nosti kori{}ewa komparativnih prednosti U`ica u privla~ewu doma}eg i stranog kapitala. Eventualna trasa budu}eg autoputa bi se naslonila na pan evropsku transportnu mre`u multimodalnih koridora, koje finansira Evropska zajednica, ali za sada ne postoji mogu}nost wene realizacije u okviru ove mre`e. U domenu ja~awa veza ruralnih i urbanih podru~ja, ulagawa u unapre|ewe i stimulisawe ruralnog nasle|a definisane su ~etiri oblasti politika: − Policentri~an i uskla|en prostorni razvoj u EU − Dinami~ni atraktivni i konkurentni gradovi i urbane regije − Unutra{wi razvoj i produktivna seoska podru~ja − Urbano-ruralna partnerstva.
Jedan od razvojnih prioriteta Grada U`ica, svakako je strategija razvoja ruralnih podru~ja, wihovo unapre|ewe i stimulisawe. U duhu odr`ivog razvoja ciq je ruralna podru~ja u~initi konkurentnom sredinom gradu putem razvoja poqoprivrede, formirawem industrijskih zona, izgradwom komunalne i saobra}ajne infrastrukture sela, razvojem razli~itih oblika seoskog turizma, pove}awem nivoa usluga i dr. Kroz jednakost pristupa infrastrukturi i znawu je izra`en slede}i domen politika kroz definisane ~etiri oblasti:
− Integrativni pristup za poboq{awe saobra}ajnih veza i pristup znawu − Policentri~ni model za boqu pristupa~nost − Efikasno i odr`ivo kori{}ewe infrastrukture − Difuzija inovacija i znawa. Pa`qivo upravqawe prirodnim i kulturnim nasle|em je tre}i zna~ajan domen evropskih politika i obuhvata pet oblasti: − Tretirawe prirodnog i kulturnog nasle|a kao bitnog razvojnog faktora − O~uvawe, za{tita i razvoj prirodnog nasle|a − Kreativno upravqawe kulturnim predelima − Kreativno i integrativno upravqawe kulturnim nasle|em.
Uva`avaju}i VISION PLANET (Be~, 2000. god.) - Strategiju prostorne integracije centralne, isto~ne i jugoisto~ne Evrope, Grad U`ice treba da ostvari transformaciju urbane strukture sprovode}i slede}e principe: − Identifikacija posebnih prednosti i potencijala u raspodeli funkcija i umre`avawa sa ostalim gradovima; − Primena modela policentri~nog i diferenciranog urbano-ruralnog sistema; − Te`wa ka prestruktuirawy i urbanoj obnovi; − Transformacija urbane strukture kroz uva`avawe novih zemqi{nih i tr`i{nih odnosa, podr{ka kontrolisanoj i planskoj privatnoj izgradwi stanova, obnova urbanih centara; − Obnova centralnih delova grada uz ~uvawe wihove tradicionalne fizionomije i stambeno-poslovne funkcije vode}i ra~una o unapre|ewu zelenih i saobra}ajnih povr{ina; − Planirati nove usluge, kulturne i zabavne sadr`aje koji }e unaprediti urbani ambijent velikih stambenih naseqa i obezbediti nova radna mesta; − Eliminisawe bespravne gradwe uz pomo} sistemskih mera koji }e sprovoditi kako republi~ki tako i dr`avni organi; − Redefinicija metoda i postupaka urbanog planirawa na na~in koji garantuje ve}i i boqi u~inak od dosada{weg. Od evropskih urbanih poveqa u planirawu prostora grada U`ica zna~ajna je Agenda 21 doneta na konferenciji u Riju 1992. god. koja promovi{e koncept odr`ivog razvoja na globalnom nivou. Ovaj koncept se zasniva na podjednakom tretirawu ekonomskih, ekolo{kih i dru{tvenih ciqeva pri formulisawu politika i strategije razvoja. Odr`iv razvoj se mo`e o~ekivati ako se u planirawu razvoja postigne uravnote`enost sva tri aspekta odr`ivosti. Agenda 21 je putokaz za formulisawe strategija za upravqawe `ivotnom sredinom na osnovama koncepta odr`ivog razvoja. Strate{ki zadaci za odr`iv razvoj i planirawe naseqa su: − ograni~ewe {irewa naseqa u ciqu spre~avawa trajne potro{we zemqi{ta i poreme}aja u okolnim predelima; − multifunkcionalna struktura naseqa, odnosno zastupqene me{ovite funkcije naseqa; − fleksibilnost kori{}ewa prostora u naseqima {to podrazumeva stalno otvoren proces promena namena objekata i povr{ina; − ekolo{ka revitalizacija `ivotnog prostora; − o~uvawe kulturnog i istorijskog nasle|a - wegova pa`qiva revalorizacija i ukqu~ivawe u tokove prostorne, privredne i kulturne integracije; − oblikovawe naseqa po fiziolo{kim, bezbednosnim i psiholo{kim zahtevima qidi; − obezbe|ivawe zadovoqavaju}ih uslova u naseqima podrazumeva obezbe|ivawe u svim delovima naseqa adekvatnih uslova stanovawa, rada, odmora, javnih slu`bi, komunalne opremqenosti, snabdevawa, usluga i dr. Dokument Saveta Evrope "Vode}i principi za odr`ivi prostorni razvoj evropskog kontinenta" usvojen na sednici Evropske konferencije ministara odgovornih za regionalno planirawe (CEMAT) u Hanoveru od 7 - 8 septembra 2000.god. je jedan od va`nijih evropskih dokumenata iz oblasti prostornog planirawa. Ovi principi nagla{avaju teritorijalnu dimenziju qudskih
184 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 prava i demokratije. Wihov ciq je da se odrede mere politike prostornog razvoja po kojima qudi u svim dr`avama ~lanicama Saveta Evrope mogu posti}i prihvatqive `ivotne standarde {to je neophodan preduslov za stabilizaciju demokratskih struktura u evropskim regionima i op{tinama. Ciq je da se obezbedi aktivno u~estvovawe u procesu evropskih integracija i demokratizacije. Akcenat vode}ih principa je na harmonizaciji ekonomskih i socijalnih zahteva teritorije sa wenim ekolo{kim i kulturnim funkcijama koja bi na taj na~in doprinela dugoro~nom i uravnote`enom prostornom razvoju. Inicirawe regionalnih razvojnih projekata, izme|u ostalog smawi}e {tetnu konkurenciju izme|u lokalnih vlasti, {to }e pozitivno uticati na ukupnu klimu za investirawe i pove}a}e atraktivnost regiona za strana ulagawa. Dostizawu ciqeva regionalnog razvoja treba da doprinesu privatna ulagawa zbog toga {to ne postoji dovoqno javnih finansija dostupnih da pokriju dru{tvene potrebe. Podr{ku treba dati partnerstvima izme|u javnog i privatnog za {ta je neophodna delotvorna administrativna struktura. Vode}i principi defini{u specifi~nu ulogu privatnog sektora u prostornom razvoju kao osnovne pokreta~ke snage dru{tvenog, a samim tim prostornog razvoja. Privla~ewe privatnih investicija je jedan od najzna~ajnijih zadataka politike prostornog planirawa. Zajedno sa relevantnim sektorskim politikama, politika prostornog razvoja treba da doprinese porastu privla~nosti op{tine i regiona za privatna ulagawa na regionalnom i lokalnom nivou u skladu sa javnim interesima {to }e proizvesti zna~ajne efekte na poqu ekonomskog razvoja u okolnim podru~jima i doprineti wihovom uravnote`enom razvoju. U kontekstu regionalno uravnote`enog i odr`ivog razvoja, stambeni sektor ima posebnu ulogu zbog svoje socijalne funkcije, kvantitativnog zna~aja i vi{estrukih efekata na ekonomiju i zapo{qavawe. Razvoj politike odr`ivog razvoja u Evropi treba bazirati na slede}im principima regionalno uravnote`enijeg razvoja: Promovisati teritorijalnu koheziju kroz uravnote`eniji dru{tveni i ekonomski razvoj regiona i poboq{anu konkurentnost. Prostorno-planske odluke i investicije trebalo bi bazirati na modelu policentri~nog razvoja. 1. Podsticati razvoj koji je generisan urbanim funkcijama i poboq{ati veze izme|u grada i seoskog okru`ewa. Osnivawe i ja~awe mre`e gradova i naseqa pove}ava wihovu komplementarnost i stvara sinergiju i ekonomiju obima. Urbano-ruralno partnerstvo igra sve ve}u ulogu u razvoju mre`a javnog transporta, revitalizaciji i diverzifikaciji ruralnih ekonomija, pove}awu produktivnosti infrastrukture, razvoju rekreacionih zona za urbano stanovni{tvo i za{titi i unapre|ewu prirodnog i kulturnog nasle|a.
2. Promovisati uravnote`enu dostupnost Nu`ne su integralne strategije koje }e uzeti u obzir razli~ite saobra}ajne modalitete.
3. Razvijati pristup informacijama i znawu Poboq{ati i pro{iriti telekomunikacione mre`e. Naro~ito je zna~ajno omogu}iti {irewe znawa i informacija iz oblasti proizvodwe, stru~nih znawa i turizma.
4. Smawivati {tetne uticaje po `ivotnu sredinu Politika prostornog planirawa mora raznim merama preduprediti ili ubla`iti {tetne uticaje na `ivotnu sredinu.
5. Pove}avati i za{tititi prirodne resurse i prirodno nasle|e Prirodni resursi moraju biti za{ti}eni jer doprinose pravilnoj uravnote`enosti ekosistema, atraktivnosti regiona, rekreacijskoj vrednosti i ukupnom kvalitetu `ivota.
6. Pove}ati fond kulturnog nasle|a kao razvojnog faktora Pove}avawe vrednosti kulturnog nasle|a je jedan od najzna~ajnijih doprinosa ekonomskom razvoju i ja~awu regionalnog identiteta.
7. Razvijati energetske resurse i pri tom o~uvati bezbednost
8. Podsticati visoko kvalitetni, odr`ivi turizam
9. Ograni~iti uticaje prirodnih nepogoda
Specifi~ni ciqevi prostornog razvoja u razli~itim sredinama (u kojima se prepoznaje U`ice): U urbanim podru~jima je neophodno kontrolisati urbani rast. Ograni~iti trendove koji idu ka pove}awu gra|evinskih podru~ja, kroz aktivnosti upra`wene lokacije, upotrebiti metode kojima se dobija u{teda na prostoru. Ugro`ene delove grada treba obnavqati, stvarawe me{avine razli~itih aktivnosti i socijalnih grupa, pa`qivo upravqawe zelenim prostorima, vodom, energijom, otpadom i bukom. Stvarawe efikasnog saobra}aja koji }e doprinositi odr`ivosti. O~uvati i unaprediti kulturno nasle|e. Uspostaviti planerska tela izme|u pojedinih gradova i op{tina, koji }e koordinisati planirawe i implementaciju mera. Razvijati mre`u gradova.
U ruralnim sredinama predvi|ena je mera o~uvawa i poboq{awa autohtonih resursa ruralnih podru~ja, sa osvrtom na diverzifikaciju ekonomske baze, otvarawe malih i sredwih preduze}a, poboq{awe uslova `ivota stanovnika. Definisawe efikasne politike za razvoj sela u ciqu spre~avawa nepo`eqne emigracije {irokih razmera.
U planinskim delovima o~uvati i promovisati lokalnu tradiciju i kulturu. Valorizovati pogodne uslove `ivotne sredine koji su {ansa za stanovni{tvo koje tamo `ivi. Pronala`ewe prave ravnote`e izme|u wihovog ekonomskog, socijalnog razvoja i za{tite `ivotne sredine. Treba uzeti u obzir transgrani~ni karakter pojedinih planinskih regiona i potrebu da se sa obe strane granice implementira jedinstvena politika.
Grani~na podru~ja tra`e koordinaciju grani~nih podru~ja izme|u susednih dr`ava. Posebna pa`wa treba da bude na: - razvoju transgrani~ne saobra}ajne i telekomunikacione infrastrukture i javnih servisa; - transgrani~no o~uvawe i odr`ivo kori{}ewe prirodnih resursa; - smawewe transgrani~nog zaga|ewa; - transgrani~no planirawe mre`e gradova i naseqa; - transgrani~no planirawe snabdevawa javnim i privatnim servisima.
Za potrebe ocene, pore|ewa i ustanovqavawa novih na~ina organizacije prostora, proizvodnih i drugih privrednih aktivnosti na podru~ju grada U`ica, ukqu~ena su i druga va`nija evropska dokumenta novije generacije. Zasnovana su na odr`ivom razvoju prostora, a odnose se pre svih na: - Teritorijalnu agendu EU - Ka konkurentnoj i odr`ivoj Evropi raznovrsnih regiona (2007.), a predstavqa izvesan korektiv ESDP-a; - Lajpci{ku povequ o odr`ivim gradovima Evrope (2007.); - Evropsku mre`u opservatorija prostornog planirawa (ESPON , 2013.), u okviru koje se razvijaju sistemi podataka i indikatora kao podr{ka za politike EU u odnosu na regionalni nivo prostora.
4.0. OCENA STAWA, POTENCIJALI I OGRANI^EWA PROSTORA
4. 1. PRIRODNI USLOVI
Analiza prirodih ograni~ewa , ukazala je na slo`enost ovog prostora. Kriterijum na osnovu koga je izra|ena sintezna karta, sadr`avao je slede}e karakteristike: geomorfolo{ke (nadmorsku visinu, nagibe), hidrolo{ke (bezvodne, poplavne terene, izvori{ta, kao i one sa povoqnim hidrokarakteristikama), geolo{ke (stabilnost tla, klizi{ta i mineralna nalazi{ta), seizmi~ke, erozija (ekscesivna, I, III i V , kategorija), pedolo{ke, (plodno i neplodno tle-bonitetne klase), biogeografske ({ume), klimatske (ekspozicija, padavine, temperature, vetrovi i dr.).
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 185
Na osnovu navedenih pokazateqa, formirane su slede}e kategorije u procentualnom iznosu za prostor grada :
- Nepovoqni tereni 32,02 % - Uslovno nepovoqni 32,99 % - Uslovno povoqni 21,11 % - Povoqni 13,87 %
Navedene kategorije formirane su prema stepenu povoqnosti za razli~ite zahvate u prostoru od strane ~oveka. Nepo{tovawe ovih zahteva uslovilo bi poreme}aje u prirodi, odnosno wihov povratni uticaj na `ivot qudi u ovom kraju. Ekonomski faktor usko je vezan za ove kategorije, jer je porast tro{kova u srazmeri sa stepenom nepovoqnosti terena. Na osnovu navedenih pokazateqa izdvojene su ~etiri povoqne zone na planskom podru~ju. One se razlikuju me|usobno ali ukupnost wihovih fizi~kih karakteristika ukazuje, da su to najpovoqniji tereni za sveobuhvatni razvoj na planskom podru~ju:
I zona je deo doline Lu`nice u Riba{evini, Gubinom dolu, Karanu, Leli}ima, Kamenici, Dobrom dolu. II zona je dolina \etiwe, koja se nastavqa u Ponikvansko-Staparsku povr{ (delovi U`ica, Sevojna, Stapara, Gorjana). III zona ide potezom Ravni, Skr`uti, Zboj{tica, Qubawe, Drijetaw, Ka~er. IV zona je dolina dela Kremanske kotline.
Uslovno povoqni tereni su u {iroj dolini Lu`ni~ke reke, Ponikve i Dobro poqe na Tari (na nadmorskoj visini od 1100 m). Uslovno nepovoqni tereni su delovi Mokre Gore, {ira okolina Kremana, delovi Bioske, Stapara, Volujca, Buara, Gostinice, Kr~agova, Krvavaca, Potpe}a, Zlakuse, Dre`nika, Skr`uta i Ravni. Nepovoqni tereni su najzastupqeniji u Mokroj Gori, kawonska dolina \etiwe, kao i strme dolinske strane, severni delovi doline Lu`nice i dolinske strane Velikog Rzava.
4. 2. PRIRODNI RESURSI
Prema prirodnim ograni~ewima i pogodnostima, izdvaja se nekoliko karakteristi~nih zona.
Aluvijalne ravni \etiwe i Lu`nice sa wihovim pritokama ~ine dve zone povr{ine oko 3 km 2 povoqne za razvoj svih privrednih delatnosti i naseqa, i najve}im delom su iskori{}ene za poqoprivredu, saobra}ajnice, industriju i stanovawe. U iskqu~ivom kori{}ewu za industriju i gradsko stanovawe ova povr{ina mo`e da prihvati oko 15 000 nepoqoprivrednih stanovnika. Jedino bitnije ograni~ewe za kori{}ewe ovih povr{ina je u wihovoj delimi~noj plavnosti.
Druga prelazna zona je izme|u 500 i 700 mnv. U jednom delu wena pogodnost je u mogu}oj svakodnevnoj pristupa~nosti i komplementarnosti sa prvom zonom. Ova zona je pogodna za neke vidove bavqewa poqoprivredom (vo}arstvo) i za stanovawe (porodi~no sa gustinama od 50 st/ha). Ni`i deo ove zone uz aluvijalnu ravan mogao bi da primi stanovawe celokupnog stanovni{tva zaposlenog u poqoprivredi ili industriji u prvoj zoni. Uz ne{to ote`ane uslove prostorne organizacije na taj na~in bi ove dve zone mogle da prihvate stanovawe i rad do 10 000 nepoqoprivrednih stanovnika, pod uslovom da se ratarski poqoprivredni proizvodi za wihove potrebe dovoze sa drugih podru~ja. Zbog velikih nagiba ova zona je napadnuta i ugro`ena erozijom i weno kori{}ewe u poqoprivredi mora biti krajwe oprezno.
Tre}u zonu ~ine visoravni na nadmorskoj visini 600-850mnv. tj. severni deo Zlatiborske visoravni i Kremanska dolina, koje se prema jugu nadovezuju na prostrane povr{i Zlatibora. To su rezervni ravni~arski tereni za razvoj naseqa, industrije i poqoprivrede uz klimatska ograni~ewa koja povla~i ve}a nadmorska visina. Povr{ina ove zone od oko 27 km 2 mogla bi da se koristi u ratarstvu za gajewe kultura sa kra}im periodom sazrevawa i mawim prinosima, ili u sto~arstvu ili proizvodwi sto~ne hrane, za gradska naseqa i industriju, kao i za turizam-komercijalni-ili drugu ku}u. Ova zona mo`e primiti stanovni{tvo, kao i vi{ak gradskih funkcija i sadr`aja koji ne mogu na}i mesta u prvoj ili eventualno drugoj zoni. Uz to, mogu se razvijati i neki oblici turizma, pre svih tranzitni i izletni~ki. Preostali deo teritorije mo`e se koristiti u poqoprivredi, naro~ito za proizvodwu sto~ne hrane.
^etvrtu zonu ~ine strane Tare i [argana u ve}em nagibu, nadmorske visine preko 700 mnv. Ova zona pogoduje mogu}nostima za razvoj {uma, eksploataciju ruda i razvoj turizma {to mo`e da dovede do konflikata na istom prostoru. Naseqa imaju tendenciju ga{ewa ili stagnacije, izuzimaju}i usku dolinu Kame{ine pogodnu za razvoj naseqa i privre|ivawe.
Petu zonu ~ine visoravni Tare na nadmorskoj visini od oko 1000 i vi{e metara. To su tereni pogodni za sto~arstvo, proizvodwu sto~ne hrane i za planinski turizam. Obuhva}eni su granicama Nacionalnog parka Tara, odnosno za{ti}enim podru~jem Nacionalnog parka. I ovde }e se preostala stalna naseqa gasiti ili koncentrisati uz razvijene turisti~ke centre, gde }e deo stanovni{tva mo}i da ima stalno zaposlewe, jer samo sto~arstvo i proizvodwa sto~ne hrane te{ko opravdavaju vi{e stalan boravak u ovakvim podru~jima nepovoqnim za urbanizaciju. Vi{e od tre}ine teritorije grada U`ica je danas pod {umom u dr`avnom ili individualnom sektoru ~iji je zna~aj na ovom podru~ju ogroman, naro~ito u drugoj i ~etvrtoj zoni u vezivawu zemqi{ta sa velikim nagibima. Na visoravnima Zlatibora i Tare u tre}oj i petoj zoni {uma je dragocen preduslov za razvoj turizma. Prisutni {umski pejza`ni lokaliteti, kulturno-istorijsko nasle|e i saobra}ajni polo`aj na putevima koji vezuju turisti~ko podru~je primorja sa glavnim gravitiraju}im zale|em, nude teritoriji op{tine odnosno wenim pojedinim lokalitetima `ivu tranzitno turisti~ku funkciju, ukoliko se na tom poqu ostvare potrebne intervencije. Za sada je na razvoju turizma mnogo vi{e u~iweno u susednim op{tinama - ^ajetini na Zlatiboru i Bajinoj Ba{ti na Tari, ne ra~unaju}i kompleks vojnog odmarali{ta Omorika koji je teritoriji U`ica. Oslawaju}i se na taj ve} oformqeni turisti~ki centar treba u zajednici sa op{tinom Bajina Ba{ta pri}i planskom ure|ewu i za{titi celokupnog podru~ja Tare koja i u granicama u`i~kog dela ima jo{ neiskori{}enih dragocenih prostora za razvoj komercijalnog turizma naro~ito u severozapadnom delu, Dobro i Quto poqe, podru~ju Mokre Gore, Kr{awa. U zajednici sa op{tinama ^ajetina, Nova Varo{ i Priboj treba istovremeno pri}i planskom ure|ewu celokupnog podru~ja Zlatibora, na kome se neplanski prepli}u zone urbanizacije i industrije sa zonama turizma i za{ti}ene prirode.
4. 3. KORI[]EWE ZEMQI[TA
[ume, {umsko zemqi{te i lovstvo
Prirodne karakteristike podru~ja grada U`ica, bitno uti~u na na~in kori{}ewa zemqi{ta. Pre svega karakter reqefa (sredwe planinski pojas), sa prosekom nadmorske visine od oko 800m predodre|uje da se na vi{e od tre}ine teritorije prostiru {ume. Prema podacima iz Prostornog plana Srbije iz 1996. godine procenat {umovitosti je 37,5 %, a preporu~ena optimalna {umovitost je 70%. Drugi va`an ~inilac, koji upu}uje na odre|ivawe namene zemqi{ta, jesu podru~ja izvori{ta za vodosnabdevawe Veliki Rzav i Vrutci. Slivno podru~je reke \etiwe obuhvata celu KO Vrutci i delove KO Kremna, Mokra Gora, Stapari i Bioska. Slivno podru~je reke Rzav obuhvata cele KO Skr`uti i Ravni i delove KO Nikojevi}i, Dre`nik i Zboj{tica. Blizu dve tre}ine teritorije grada pripada zoni za{tite vodosnabdevawa, prvog i drugog ranga.
186 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
Najugro`eniji tereni erozijom i degradacijom, le`e u prostoru katastarskih op{tina Kremna i Mokra Gora i u dolini Lu`nice. Struktura kori{}ewa zemqi{ta u odnosu na klase zemqi{ta i kulture ukazuje na neadekvatan raspored, odnosno veliko u~e{}e wiva i vo}waka na {estoj, sedmoj i osmoj klasi zemqi{ta. Ve} do sada navedeno, pokazuje da su preporuke o pove}awu povr{ina pod {umama date u Prostornim planovima op{tine i Srbije ispravne. Daqa analiza stawa pokaza}e strukturu kori{}ewa zemqi{ta u odnosu na klase zemqi{ta, potencijalno kori{}ewe i promene koje su nastale u zadwih dvadeset godina. Stawe {umskog fonda po povr{ini u 1984. godini (ukupno {ume u dr`avnom i privatnom vlasni{tvu) je bilo razli~ito u pojedinim katastarskim op{tinama, od 65 - 70 % povr{ine pod {umom u KO Mokra gora, do 15 - 20% u Biosci i Ka~eru. Isti podaci za 2004. godinu ukazuju na smawewe povr{ina pod {umom u Mokroj Gori i Kremnima gde su i najve}e povr{ine pod {umama. Ako se stavi pod sumwu da podaci za {ume i {umsko zemqi{te iz katastra nisu uvek a`urni, mo`e se tvrditi da :
1. Nije do{lo do pove}awa povr{ina pod {umama; 2. Nisu ispo{tovani planski ciqevi iz Prostornog plana Srbije za period do 2004. g.
S l i k a br. 1: Stawe {umskog fonda po povr{ini /2004/ - ukupno {ume u dr`avnom i privatnom vlasni{tvu
Radi utvr|ivawa potencijalnog zemqi{ta za pro{irewe povr{ina pod {umama predstavqeni su podaci u tabelama o zemqi{tu : - postoje}e povr{ine pod {umom (1 - 8. klase) 244560000 (37%) - pa{waci i livade (6 - 8. klase) 166501507 (25%) - wive i vo}waci (6 - 8. klase) 92184547 (14 %) To ukazuje na postojawe zemqi{ta, ~ijom bi se promenom namene pove}alo u~e{}e povr{ina pod {umama.
Iz pregleda {umskih fitocenoza, vidi se da najve}i deo teritorije pripada pojasu hrastovih {uma, dok na daleko mawem prostoru pru`aju se {ume bukve. Na podru~ju katastarskih op{tina Mokra Gora i Kremna postoje ve}i kompleksi monokultura crnog i belog bora (videti {umsko privredne osnove).
T a b e l a br. 2: Osnovni podaci vezani za gazdinske jedinice (ura|ena na osnovu podataka "SRBIJA[UME" Beograd [ G "U`ice", 2002. g.)
Gazdinska Ukupna Obraslo Visoke Izdana~ke Ve{ta~ki [ikare jedinica povr{ina zemqi{te sastojine sastojine podignute JELOVA 2.087 ha 96% 73% 12% 12% 3% GORA KREMANSKE 2.573 92% 62% <1% 37% KOSE [ARGAN 2.676 84% 38% 20% 42% M.G. KR[AWE 2.269 92% 46% 8% 22% 25% M.G. PAWAK 2.365 80% 80% <1% 18% 1% BELE ZEMQE 1.460 83% <1% 73% 27%
Lovi{te -" [argan"
U teritorijalno-administrativnom pogledu lovi{te "[argan" pripada teritoriji grada U`ica i op{tine ^ajetina, okrug Zlatiborski, Republika Srbija. Od ukupne povr{ine lovi{ta 13.784 ha na delu teritorije op{tine ^ajetina je 3.606 ha, a na delu teritorije U`ica 10.178 ha. Lovi{te "[argan" dodeqeno je na gazdovawe Javnom preduze}u za gazdovawe {umama "Srbija{ume" na period do 2010. godine.
Glavne(gajene) vrste divqa~i u ovom lovi{tu su: - Srna (Capreolus capreolus L.) - Divqa sviwa (Sus scrofa L.) - Zec (Lepus europaeus L.)
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 187
Lovi{te - "Jelova Gora"
Lovi{te je ustanovqeno 1994.godine pod nazivom Lovi{te "Jelova Gora" i dato na gazdovawe javnom preduze}u za gazdovawe {umama "Srbija{ume". Obuhvata Gazdinsku jedinicu "Jelova Gora", koja se nalazi na istoimenoj planini. Prema vlasni{tvu povr{ina lovi{ta "Jelova Gora" je dr`avno vlasni{tvo na 2.123.93 ha, a privatno na 34,07 ha. Objekti i oprema JP"Srbija{ume" (putevi, staze, motorna i zapre`na vozila, radionice, magacini, spremi{ta i drugo), slu`e i potrebama lovi{ta i uz stru~nu slu`bu korisnika lovi{ta predstavqaju osnovu savremenom gazdovawu lovi{tem.
Glavne (gajene) vrste divqa~i u ovom lovi{tu su: - Srna (Capreolus capreolusL.) - Divqa sviwa (Sus scrofa L.)
Lovi{te - "\etiwa"
Lovi{tem \etiwa gazduje Lova~ki savez Srbije na ukupnoj povr{ini 54.334ha, preko lova~kog udru`ewa "Aleksa Dejovi}" iz U`ica. Pripada brdsko-planinskom tipu lovi{ta i locirano je na {irem prostoru grada U`ica, na delu Tare, Bioske, Stapara i Lu`ni~ke doline.
Glavne (gajene) vrste divqa~i u ovom lovi{tu su: - Srna (Capreolus capreolusL.) - Divqa sviwa (Sus scrofa L.) - Zec (Lepus europaeus L.)
Svrha gazdovawa lovi{tem je za{tita, gajewe, lov i kori{}ewe ovih vrsta divqa~i, a po na~elima trajnog i racionalnog gazdovawa lovi{tem i da se time postigne i odr`i kvalitet divqa~i, po vrsti i broju koji odgovara kapacitetu lovi{ta.
OGRANI^EWA
• Neravnomerna rasprostrawenost {uma na podru~ju grada (65 - 70% pod {umama u KO Mokra Gora, do 15 - 20% u Biosci i Kremnima). • Uo~ene razlike stvarnog stawa {uma i funkcionalnog optimuma kao rezultat problema u gazdovawu {umama. • Nedovoqna istra`enost i zna~ajna razlika od optimalnog stawa, uslovqavaju spori pokret inventara, odnosno dug proces rasta i razvoja do dovo|ewa sastojina u funkcionalni optimum po visini inventara. • Visoko u~e{}e ve{ta~ki podignutih sastojina. • Ugro`enost terena erozijom i degradacijom na prostoru katastarskih op{tina Kremna i Mokra Gora i u dolini Lu`nice.
POTENCIJALI
• Potencijal u pogledu {uma i {umskog zemqi{ta, pored postoje}eg procenta {umovitosti le`i i u ~iwenici: • Postojawe izvori{ta za vodosnabdevawe Vrutci i podru~je Velikog Rzava, koja predodre|uju namenu zemqi{ta za za{titne {umske komplekse. • Postojawe zemqi{ta: pa{waci i livade (6. - 8. klase) u povr{ini od 25%; wive i vo}waci (6. - 8.) u povr{ini od 14% od ukupne teritorije grada, koja bi se promenom namene mogla pretvoriti u povr{ine pod {umama li{}arskih vrsta. • Iskori{}avawem ovih potencijala, dobio bi se ve}i procenat {umovitosti (u skladu sa Prostornoim planom Srbije preporu~enom optimalnom {umovito{}u do 70%) i ve}i procenat {uma po stanovniku, koji sada iznosi 0,29 ha. • Mogu}nosti za razvoj turisti~ke i rekreativne funkcije {uma (priroda, objekti i infrastruktura) u funkciji stvarawa predela posebnih odlika, odnosno {uma sa nagla{enim estetskim, ekolo{kim, vaspitno-obrazovnim, turisti~ko-rekreativnim vrednostima.
Poqoprivredno zemqi{te
Na teritoriji grada U`ica, od ukupno 36.597 ha poqoprivrednog zemqi{ta samo je 9.716 ha pod oranicama i ba{tama ili 27%, pa{waka ima 13.606 ha ili 37%, livada 9.614 ha ili 26%, vo}waka 3.661 ha ili 10%. Kriterijum za utvr|ivawe prete`ne namene u kori{}ewu zemqi{ta, jeste da jedna ili dve namene zajedno zauzimaju preko 50% povr{ine katastarske op{tine. Kategorije gde se pojavquje {uma ({uma+pa{wak, {uma+livada, {uma+wiva, {uma+ostalo), zauzimaju najve}i deo planskog podru~ja. Livade i pa{waci dominiraju u Kremnima, Biosci i Ka~eru. Wive preovla|uju u severoisto~nom delu u Trnavi, Karanu, Leli}ima i Dobrodolu.
Brdoviti predeli, koji se prostiru u visinskom pojasu do 500 m.n.v., imaju izvanredne agroekolo{ke pogodnosti/potencijale za proizvodwu kvalitetnog vo}a, mesa i mleka. Zahvaquju}i specifi~nim mikroreqefnim i hidrolo{kim uticajima, brdsko-planinski predeli su, tako|e, pogodni za rentabilnu proizvodwu kvalitetnog vo}a, naporedo sa kori{}ewem bujne vegetacije prostranih prirodnih travwaka za razvoj govedarstva i ov~arstva, uz iskori{}avawe prirodnih predispozicija za primenu biolo{kih/ekolo{kih metoda proizvodwe hrane. Tendencija smawivawa prinosa po jedinici povr{ina posledica je mawe zainteresovanosti i ekonomskog raslojavawa poqoprivrednih doma}instava. Tako|e se naglo smawuje prinos po stablu u vo}arstvu, ali je u usponu sto~arstvo i gajewe krompira. U proizvodwi biqnih kultura preovla|uju: {qiva (23%), kru{ka (18%), jabuka (17%), krompir (13%) i malina 10%. Analizom statisti~kih podataka vezanih za sto~arstvo, Grad U`ice u odnosu na druge op{tine Zlatiborskog okruga predwa~i u uzgoju `ivine, a po procentu uzgoja ovaca i sviwa nalazi se na drugom mestu. Posledwih godina, primetan je porast uzgoja pastrmke, naro~ito u prigradskim naseqima. Mali broj poqoprivrednika (3720 prema popisu iz 2002. godine), uslovqen je kako prirodnim karakteristikama, tako i stvorenim uslovima koji su inicirali migraciona kretawa, a ona direktno zahvatila ovaj aktivni kontingent stanovni{tva. Aktivno stanovni{tvo u poqoprivredi iznosi 2660. U~e{}e poqoprivrednog stanovni{tva u ukupnom stanovni{tvu (stepen deagrarizacije) je 4.5%, i ukazuje na veoma visok stepen deagrarizacije.
OGRANI^EWA
• Mala zastupqenost plodnog zemqi{ta ( I i II bonitetna klasa). Plodna zemqi{ta locirana su u uskim re~nim dolinama i u kompleksima na urbanizovanim delovima prostora, pa su stoga i ugro`ena stihijskim {irewem naseqa (Sevojni~ko, Gorjansko i deo Turi~kog poqa). • Neodgovaraju}e komunikacije, odnosno fizi~ka odvojenost plodnih povr{ina (Sevojno, Gorjani, Poto~awe, Krvavci, Zlakusa), od magistralnog puta U`ice-Beograd `elezni~kom prugom Beograd-Bar. • Ugro`enost poqoprivrednog zemqi{ta od buji~nih tokova (primer Lu`ni~ke doline - neregulisan Lu`ni~ki potok).
188 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
• Isuvi{e usitwen zemqi{ni posed. Nepovoqna posedovna struktura, posebno kod poqoprivrednih gazdinstava, koju karakteri{e usitwenost poseda (4,8 ha poqoprivrednog zemqi{ta, a svega 1.52 ha oranica i ba{ta-po poqoprivrednom gazdinstvu). Ve}i procenat gazdinstava ima posed mawi od 1 ha, a mali % je sa vi{e od 10 ha. • Slab kvalitet i nizak nivo opremqenosti poqoprivrede odgovaraju}im vrstama ma{ina i ure|aja. • Nizak nivo op{teg i stru~nog obrazovawa prete`nog dela poqoprivrednih proizvo|a~a i nepostojawe odgovaraju}e infrastrukture posebno u domenu stru~ne poqoprivredne, kontrole primene atestirawa sredstava za za{titu biqaka od bolesti i {teto~ina. • Dugogodi{we zapostavqawe poqoprivrede i nedovoqna iskori{}enost poqoprivrednih potencijala (zemqi{te, klima). • Gubitak plodnog poqoprivrednog zemqi{ta, wegovim pretvarawem u gra|evinsko u ravni~arskim delovima i zarastawe i pretvarawe u pa{wake zbog procesa smawivawa seoskog stanovni{tva u brdskim podru~jima. • Ekstenzivna poqoprivredna proizvodwa, usitwenost poseda i nizak nivo opremqenosti i primene agrotehnike u poqoprivredi. • Nerentabilnost poqoprivredne proizvodwe, zbog velikih tro{kova proizvodwe, zastarele mehanizacije i neorganizovanosti tr`i{ta poqoprivrednim proizvodima. • Nizak nivo organizovanosti poqoprivredne proizvodwe i primarnih proizvo|a~a. • Nerazvijenost prera|iva~ke industrije poqoprivrednih proizvoda.
POTENCIJALI
Potencijale iz oblasti poqoprivrede treba tra`iti u razvoju vo}arstva i sto~arstva:
• Od ukupnih poqoprivrednih povr{ina grada U`ica, 37% je pod pa{wacima, 26% pod livadama i 10% pod vo}wacima. • Relativno povoqna klima i zemqi{te. • Veliki potencijali sa aspekta ekologije i za{tite `ivotne sredine, koji su prvi preduslov za proizvodwu i preradu ekolo{ki zdrave hrane. • Veliko iskustvo i tradicija u gajewu vo}a ({qive i jabuke) i raznovrsnog sto~nog fonda, kao i u proizvodwi na daleko poznatih u`i~kih specijaliteta: quta rakija, klekova~a, kajmak i sir, sviwska pr{uta i slanina, gove|a pr{uta i kobasica i sli~ne prera|evine od mesa. • Postojawe velikog broja porodi~nih doma}instava koji se bave uzgojem i proizvodwom iz ove oblasti. • I pored ~iwenice da je smawen broj aktivnog poqoprivrednog stanovni{tva, kao i da je poqoprivredno najve}e migratorno stanovni{tvo, stanovni{tvo i u ovom odnosu snaga moramo posmatrati kao osnovni potencijal u razvoju poqoprivrede. U Gradu U`icu, broj registrovanih poqoprivrednih gazdinstava se konstantno pove}ava i januara 2007. god. iznosi 2 345. • Pove}awe broja prera|iva~a mleka i mle~nih proizvoda. • Mogu}nosti za razvoj sto~arstva (govedarstvo, ov~arstvo, kozarstvo), vo}arstva i povrtarstva (staklenici i plastenici). • Mogu}nosti za razvoj p~elarstva.
Vode, vodno zemqi{te i vodoprivredna infrastruktura
Plansko podru~je ima veoma gustu i razgranatu mre`u otvorenih vodotokova (oko 720 metara toka na km 2 povr{ine). Na prvi pogled, ovo je zna~ajan potencijal u vodnom zemqi{tu. Me|utim, od ukupne povr{ine vodnog zemqi{ta koje se nalazi na kori{}ewu kod JP "Srbijavode" (420 ha), ve}ina vodnog zemqi{ta (oko 95 %), iskqu~ivo je u funkciji odr`awa vodotokova. Izuzetno mala povr{ina "slobodnog" vodnog zemqi{ta mo`e se staviti na raspolagawe za kori{}ewe u druge svrhe. Za za{titu i kori{}ewe vodnog zemqi{ta, zna~ajno je utvr|ivawe pravila kori{}ewa vodnog zemqi{ta zajedno sa priobaqem u ciqu o~uvawa i odr`awa otvorenih vodotokova. Deo vodnog zemqi{ta koji se nalazi uz reku \etiwu, u u`em gradskom podru~ju, ure|en je zajedno sa regulacijom korita reke, u {etali{te sa trim stazom, {to bi trebalo nastaviti uz eventualno "uvo|ewe" parkovskih elemenata i drugih sadr`aja (staze za ribolov i sl.). Deo vodnog zemqi{ta u kawonu reke \etiwe predmet je posebne obrade u smislu utvr|ivawa posebnih pravila kori{}ewa i ure|ewa. Organizovano snabdevawe pija}om vodom, re{eno je izgradwom regionalnog vodosistema "Vrutci", za U`ice i bli`u okolinu i individualnim vodovodima i kapta`ama za naseqa van gradskog podru~ja. Vodosistem "Vrutci" snabdeva U`ice i Sevojno sa prigradskim naseqima, kao i okolna sela Krvavce, Zlakusu, Gorjane, Potpe}e, Duboko, Poto~awe, Zboj{ticu i deo Dre`nika. Iz akumulacije "Vrutci" mo`e se obezbediti 1200 L/sek., sirove vode sa trenutnim kapacitetom postrojewa za pre~i{}avawe "Cerovi}a brdo" od 600 L/sek., uz mogu}nost pro{irewa u II fazi za jo{ dodatnih, tako|e 600 L/sek. Pored ovog osnovnog sistema za vodosnabdevawe prigradskih naseqa i okolnih sela, koristi se voda iz karstnih vrela @ivkovi}a i Poto~awskog uz prethodno pre~i{}avawe, minimalnog kapaciteta od po 15 L/sek. Kao rezerva za potrebe vodosnabdevawa u`e gradske celine sa~uvano je prethodno izvori{te podzemne vode u aluvionu reke \etiwe u Turici kapaciteta oko 60 L/sek , kao i vodozahvat sirove vode iz akumulacije "Velika brana" na reci \etiwi sa crpnom stanicom "Turica" kapaciteta oko 180 L/sek. U podru~jima gde gradski vodovod nije anga`ovan, ili se ne planira, problem individualnog vodosnabdevawa je znatno izra`en, jer su postoje}i lokalni vodovodi veoma zapu{teni (neadekvatno odr`avawe i eksploatacija), sa nedovoqnim kapacitetima i kvalitetom vode. Ovo se naro~ito odnosi na naseqena podru~ja Mokre Gore, Kremana, Bioske, Stapara, Jelove gore, Ravni, Skr`uta, Nikojevi}a i Riba{evine, kao i neka podru~ja u okolini gradskog centra. Organizovano kanalisawe i odvo|ewe otpadnih voda na planskom podru~ju re{eno je samo u U`icu sa naseqima Kr~agovo i Sevojno, dok ostala naseqena mesta nemaju organizovano odvo|ewe otpadnih voda. U gradskom centru sa prigradskim naseqima Kr~agovo i Sevojno usvojen je, i delimi~no izgra|en separacioni sistem kanalisawa i odvo|ewa otpadnih voda. U tu svrhu izgra|en je glavni fekalni kolektor od naseqa Turica do Sevojna, koji je trasiran du` reke \etiwe kroz centralnu gradsku zonu do budu}eg postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda u Gorjanima. Ovaj kolektor nije u potpunosti zavr{en, a u reonu naseqa Turica je dosta o{te}en zbog pojave klizi{ta. Ki{ne vode se uglavnom odvode povr{inski do regulisanih vodotokova koji prolaze kroz U`ice. Od naseqa van gradskog centra, samo naseqe Kremna ima skromno izvedenu kanalizaciju otpadnih voda du`ine oko 800m, koja se zavr{ava u septi~ku jamu iz koje se voda ve} du`e vreme izliva na povr{inu terena. Korektno izvedenu kanalizaciju sa postrojewem za pre~i{}avawe otpadnih voda imaju, @eleznica i naseqe Me}avnik u okviru naseqa Mokra Gora. Ostala naseqa nemaju re{eno pitawe kanalizacije, ve} svoje otpadne vode upu{taju u prete`no primitivne i provizorne septi~ke jame ili direktno u najbli`e potoke i jaruge.
POTENCIJALI
• Izgradwom akumulacije "Vrutci" dobijena je nova povr{ina zemqi{ta koja se koristi iskqu~ivo za za{titu akumulacije, a koja se uz odgovaraju}e mere za{tite, jednim delom mo`e staviti u funkciju turisti~ko-rekreativnih sadr`aja. • Vodno zemqi{te u kawonu reke \etiwe sa ukupnom du`inom toka oko 11,5 km. predstavqa zna~ajan potencijal za razvoj turisti~ko-rekreativnih sadr`aja uz obaveznu primenu mera za za{titu prirode, vode i re~nog korita. • Vodno zemqi{te u delu toka reke kroz gradsko podru~je dobrim delom se ve} koristi za sport, rekreaciju i sli~ne sadr`aje, naro~ito u delu oko gradske pla`e i Velikog Parka. Preostali deo, a naro~ito kawon od gradske pla`e do sportsko rekreativnog centra u Turici, mo`e se tako|e staviti u sli~nu funkciju.
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 189
• Deo vodnog zemqi{ta du` reka \etiwe, Brate{ine, Kowske reke, Su{ice, Volujca, Dervente i Velikog Rzava mo`e se iskoristiti za izgradwu malih hidroelektrana. • Osnovni potencijal Grada u pogledu snabdevawa pija}om vodom, ~ini, pre svega, veliki broj vodotokova i izvora sa ~istom i nezaga|enom vodom, koja se uz neznatno kondicionirawe mo`e upotrebqavati za pi}e. • Vodosistem "Vrutci" sa postrojewem za preradu vode "Cerovi}a brdo" kapaciteta 600 l/sek, koji se uz neznatna ulagawa, mo`e podi}i na 1.200 l/sek., ~ini potencijal kojim se mogu zadovoqiti potrebe za pija}om vodom mnogo ve}eg podru~ja od onoga koje ovaj sistem sada snabdeva. • Definisawem lokacije (odre|ena lokacija i ura|en idejni projekat) postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda u nasequ Gorjani, stvoren je potencijal za trajno re{ewe odvo|ewa i pre~i{}avawa otpadnih voda za podru~je U`ica i prigradskih naseqa.
OGRANI^EWA
• Skoro celokupno vodno zemqi{te (osim vodnog zemqi{ta u kawonu reke \etiwe i delu toka reke kroz gradsko podru~je), nalazi se u uskom pojasu malih vodotokova sa prete`no strmim obalama i nepristupa~nim terenom, tako da je anga`ovawe ovog vodnog zemqi{ta u bilo kakve svrhe (izuzev neposredne za{tite samih vodotokova) iskqu~eno. • Za kori{}ewe vodnog zemqi{ta u kawonu reke \etiwe nedostaje odgovaraju}a prilazna saobra}ajnica kojom bi se, uz obavezne mere za{tite prirodnog ambijenta, ovo zemqi{te moglo staviti u funkciju turisti~ko rekreativnih sadr`aja. Tako|e je potrebno re{iti pitawe hladne vode u toku reke koji dolazi sa dna akumulacije "Vrutci" ~ija je temperatura nepodesna za kupawe i sportove na vodi. • Za kori{}ewe vodnog zemqi{ta na delu toka reke kroz gradsko podru~je nema posebnih ograni~ewa izuzev nedostatka odgovaraju}ih urbanisti~kih planova i finansijskih sredstava. • Neza{ti}enost vodnih tokova i vodnog zemqi{ta, odnosno wihovo zaga|ivawe otpadnim vodama iz naseqa i proizvodnih pogona (nije ni do danas izgra|eno planirano postrojewe za pre~i{}avawe otpadnih voda u Gorjanima), kao i zaga|ivawe primenom hemijskih sredstava u poqoprivredi i drugih izvora zaga|ewa. • Nedovoqno kori{}ewe vodnih resursa za navodwavawe i izgradwu MHE. • Izlo`enost negativnim uticajima (plavqewe, erozija, klizi{ta i nestabilne padine). • Zanemarqiv procenat regulisanih vodotokova na planskom podru~ju. • Nepovoqne geomorfolo{ke karakteristike terena (izrazito brdsko planinski teren), uslovqavaju vi{e visinskih zona snabdevawa {to znatno poskupquje i ote`ava izgradwu i razvoj vodovodne mre`e. • Nepovoqne geomorfolo{ke karakteristike terena tako|e ote`avaju i izgradwu kanalizacionih sistema za odvo|ewe i pre~i{}avawe otpadnih voda. • Nedostatak odgovaraju}ih studija i projekata za prikupqawe i odvo|ewe otpadnih voda za naseqa izvan gradskog podru~ja.
4.4. Stanovni{tvo
Za Grad U`ice, kao i za ukupan razvoj wegovog uticajnog podru~ja, trend kretawa populacije predstavqa veoma va`an pokazateq za sagledavawe savremenih dru{tveno-ekonomskih prilika i planirawe demografskog i urbanisti~kog razvoja.
Kretawe broja stanovnika po popisnim periodima
100000 82303 83022 77049 67555 80000 57062 50755 60000 45667
40000
20000
0 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2002
Op{tina U`ice Sevojno Ostala naseqa
G r a f i k o n br. 1
Sa pove}awem broja stanovnika pove}avao se broj doma}instava. Prose~na veli~ina doma}instava pokazuje suprotan trend, tj. do{lo je do smawewa prose~ne veli~ine doma}instava. U odnosu na ispoqene vrednosti nataliteta i mortaliteta, prirodni prira{taj ima negativne vrednosti. Na osnovu analiziranih starosnih piramida, za grad u celini, za gradski centar, ostala naseqa bez U`ica i za podru~je GUP-a, svi tipovi piramida pripadaju regresivnom tipu, odnosno gradski centar U`ice i u okviru wega sva pomenuta izdvojena podru~ja su zahva}ena starewem stanovni{tva. Indeks starewa za seosku kategoriju naseqa iznosi 1.36. Najbrojnija, odnosno najve}e u~e{}e u ukupnom stanovni{tvu seoskog stanovni{tva ~ini starosna grupa starosti 60 i vi{e godina sa 26.5%. Ovakvo stawe je posledica nepravilnog razme{taja industrijskih kapaciteta, objekata javnog standarda, tako da je mlado stanovni{tvo prinu|eno da migrira ka gradskom centru. Neravnomernost u procentualnom u~e{}u me|u polovima koja je evidentirana kroz popisne periode nije imala izra`enije oscilacije, {to ukazuje da su u migracionim kretawima podjednako u~estvovala oba pola. U uslovima industrijsko-polarizacijske urbanizacije u`i~kog kraja proces direktnog transfera aktivnog stanovni{tva iz primarnih u sekundarne, a ne{to mawe i u tercijarno-kvartarne delatnosti se odvija br`e od definitivnog preseqavawa stanovni{tva u centre rada (U`ice i Sevojno), {to implicira razvoj dnevne i povremene migracije radnika na relaciji mesto stanovawa-mesto rada, koja je imala sve do 1981. tendenciju stalnog preseqavawa. Od tada proces useqavawa usporava, a ja~a dnevna migracija ~ime se polarizacijski procesi postepeno preusmeravaju u suprotnom pravcu, {to se prostorno konkretizuje stvarawem slo`enog dnevnog urbanog sistema i ja~awem suburbanizacije.
190 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
Smawuje se broj aktivnog poqoprivrednog stanovni{tva, a poqoprivredno stanovni{tvo je najve}e migratorno stanovni{tvo. Iako je struktura delatnosti kroz du`i vremenski period bila stabilna u uslovima stalnog mawe-vi{e kontinuiranog pove}awa broja zaposlenih, ipak se u zadwim godinama mewa. Uo~qivo je opadawe primarnog sektora, smawewe sekundarnog sektora i rast tercijarnih i kvartarnih delatnosti.
OGRANI^EWA
• Usporavawe tempa rasta ukupnog stanovni{tva u periodu od 1991. god. i negativan trend kretawa stanovni{tva u ve}ini seoskih naseqa, izuzev prigradskih i dela seoskih naseqa bli`ih U`icu (Sevojno, Drijetaw, Ka~er, Buar, Volujac, Gorjani). • Postoje}e kretawe stope nataliteta, kao i postoje}i trend mortaliteta odra`avaju se na nepovoqnu demografsku tendenciju, tj. do{lo je do opadawa stope prirodnog prira{taja. • Odlazak najstru~nijeg i najsposobnijeg mladog kadra, naj~e{}e u inostranstvo, pa u Beograd i druga razvijena podru~ja Srbije. • Unutra{we migracije i iseqavawe stanovni{tva sa seoskog podru~ja (po popisu iz 2002.god. u op{tini U`ice ima 3720 poqoprivrednika, samo oko 4,5% od ukupnog broja). • Nepovoqna starosna struktura stanovni{tva grada U`ica sa indeksom starewa od 0,87 (po osnovu posledweg popisnog perioda). Po ovom popisnom periodu za podru~je GUP-a i podru~je grada U`ica, indeks starewa je od 0,67 - 0,68, {to ukazuje na nepovoqnu starosnu strukturu, sa najzastupqenijim stanovni{tvom starosti od 40 - 59 godina. • Izrazito nepovoqna starosna struktura seoske populacije sa indeksom starewa 1,36 i sa najve}im u~e{}em starosne grupe starosti 60 i vi{e godina (26,5%). Za pojedina sela mo`e se re}i da su to sela staraca uz velike vrednosti indeksa starewa (Kr{awe 8,42; Vrutci 5,36; Bioska 4,26; Pawak 3,92; Pear 3,63; Radu{a 3,31; Vitasi 3,10; Bjeloti} 2,74; Riba{evina 2,59; Dobrodo 2,53). Sve ovo uti~e na pad radnih kapaciteta na selu i nepovoqno se odra`ava na daqi privredni razvoj sela.
POTENCIJALI
• Teritorija grada U`ica obuhvata 666,615 km 2 sa 83.022 stanovnika (2002. god.), od ~ega na podru~ju gradskog centra `ivi 54.717, u podru~ju GUP-a 65.749, a na selima 17.273. Prose~na gustina naseqenosti je 125 st/km 2, s tim {to je u U`icu najve}a gustina i iznosi 2.680 st/km 2. • Osnovni razvojni potencijal je raspolo`iva obrazovna i kvalifikaciona struktura kadra koji je u prethodnim uslovima razvio privredu op{tine na zavidan nivo u odnosu na prosek Srbije, te se o~ekuje da }e stanovni{tvo Grada U`ica, sa svojim mentalitetom, pregano{}u i marqivo{}u, aktivirati sopstvene snage i prevazi}i sada{wu situaciju koja je nastala zbog posrtawa velikih preduze}a i same privrede zadwih 20-ak godina. • U`i~ani imaju tr`i{no iskustvo, tako kvalitetno iskazano u prethodnom periodu, te je i to vredan razvojni potencijal, posebno u uslovima potpune orijentacije na tr`i{te u nas. • Trend opadawa broja nepismenog stanovni{tva je evidentiran, kako u gradskim, tako i u seoskim naseqima. Nivo obrazovanosti i kvalifikaciona struktura stanovni{tva se stalno poboq{ava i povoqnija je nego u Republici. • Potencijal Grada U`ica je, da ovo podru~je u posleratnom periodu ima karakter izrazito imigracionog podru~ja i {to U`ice kao gradski centar poseduje veliku privla~nu snagu, kako ekonomsku, tako i svojim polo`ajem u Zlatiborskom upravnom okrugu, odnosno zapadnoj Srbiji.
4.5. Mre`a naseqa i centara
Na osnovu analize postoje}e mre`e naseqa i opremqenosti naseqskim sadr`ajima, mo`e se zakqu~iti, da osnovni ciqevi i principi ravnomerne distribucije aktivnosti i razvoja naseqa nisu ispuweni. Izgradwa novih centara za koje su rezervisani tereni uz vodne tokove i raskr{}a puteva ve}eg zna~aja, naro~ito za centre zajednica naseqa i wihovo prigradsko naseqavawe uglavnom na obli`wim osun~anim terenima za stanovawe, nije realizovana. Oko 80% stanovnika `ivi u naseqima nastalim na veoma povoqnim terenima u dolinama reka, na blagim pobr|ima. Ruralno podru~je je nedovoqno opremqeno objektima javnog standarda, kao i mre`om i objektima infrastrukture (pre svega instalacijama elektri~ne energije, vodovoda, kanalizacije, a ugro`eno je poplavama usled neure|enih slivova i neregulisanih vodotokova). Nepovoqni `ivotni uslovi su u ostalim seoskim naseqima koja su lo{ije povezana sa gradskim, odnosno naseqskim centrima i slabije opremqena prate}im zajedni~kim-dru{tveno-uslu`nim objektima i infrastrukturom. Razme{taj stanovni{tva na planskom podru~ju je neravnomeran i lako se uo~avaju dve zone koje se razlikuju po gustini naseqenosti. Pri razmatrawu se mo`e izuzeti samo U`ice koje ima najve}u gustinu naseqenosti 2680 st/km2. Od ostalih naseqa jednu zonu sa~iwavaju prigradska naseqa koja se nalaze u kontaktu sa U`icem, tj, naseqa koja su obuhva}ena granicom GUP-a, u kojima se koncentri{e sve ve}i broj stanovnika. Paralelno sa tim procesom do{lo je do pra`wewa ostalih seoskih naseqa, koja predstavqaju zonu sa mawom gustinom. Me|u wima najmawu gustinu imaju naseqa Pawak 4 st/km 2 i naseqe Strmac 5 st/km 2. Od prigradskih naseqa najve}u gustinu ima naseqe Sevojno 381 st/km 2, Zlakusa 104 st/km 2, Gorjani 101 st/km 2 i Drijetaw 117 st/km 2. U naseqima razbijenog tipa, tradicija naseqavawa na sopstvenom poqoprivrednom zemqi{tu, prakti~no izjedna~ava u tim naseqima naseqsku gustinu naseqenosti sa geografskom koja se kre}e od 4 st/km 2 u planinskom delu do 40 st/km 2 u prelaznom pojasu. U tim uslovima naseqavawa iskqu~ena je svaka mogu}nost urbanizacije i gradskog standarda opremqenosti naseqa socijalnom infrastrukturom i komunalnom opremom. ^ak i tamo, gde se uz velike napore ostvari neko komunalno opremawe zemqi{ta, nije mogu}e wegovo efikasno odr`avawe. U{oreni na~in naseqavawa, zapa`a se ne samo u dolini \etiwe nizvodno od U`ica, ve} i u svim drugim delovima teritorije grada: stranama Lu`nice i \etiwe uzvodno od gradskog centra, na visoravnima Kremana i Zlatibora, pa ~ak i u planinskim pojasevima Tare i Mokre Gore. Centri naseqa formirani uz saobra}ajnice, osim {to okupqaju stanovnike mahom zaposlene u tim centrima, postaju donekle privla~ni za razvoj tercijarnog sektora, kao i gra|ewe hala, odnosno mawih proizvodnih pogona koji se mogu prilagoditi skromnijim lokacionim uslovima ruralnog podru~ja. Nastavqa se tendencija silaska na putne i re~ne pravce, {to podrazumeva delimi~no preseqavawe stanovnika iz planinskih sela razbijenog tipa u zone urbanizacije - centara zajednice sela i wihovih prigradskih prostora, uz zadr`avawe me{ovitog na~ina privre|ivawa, odnosno istovremenu vezu sa planinskim zale|em i gradskim aktivnostima u dolini \etiwe ili Lu`nice. Prigradsko naseqavawe postaje trend, koji planskim merama treba pretvoriti u potencijal (primeri naseqa Gorjani, Buar, Duboko i Volujac koji pokazuju visok centralitet, odnosno vi{i stepen urbanizovanosti). Nizak teritorijalni stepen specijalizovanosti, odnosno slaba diverzifikovanost naseqa i centara je bitna karakteristika naseqa i centara planskog podru~ja. Osim Mokre Gore koja pretenduje da bude naseqski centar sa specifi~nom/specijalizovanom funkcijom turisti~kog centra i mogu}im turisti~kim naseqima Potpe}e i Zlakusa, eventualno Gostinica, nema drugih naseqa specifi~no funkcionalno determinisanih.
OGRANI^EWA
• Neravnomernost u razme{taju naseqa prouzrokovana je prirodnim karakteristikama koje su nepovoqne. Prostor grada je diseciran uzvi{ewima i udolinama, tako da nije pru`ao mogu}nost za ravnomernu naseqenost. • Nedovoqna racionalna organizacija mre`e od 41 naseqa, od kojih je jedno gradsko-U`ice sa izrazitom koncentracijom stanovni{tva, privrednih i uslu`nih delatnosti i javnih slu`bi i velika zavisnost ostalih naseqa od U`ica, u smislu zadovoqewa razli~itih potreba stanovni{tva. • Konstantan odliv tj. depopulacija ve}ine seoskih naseqa i priliv stanovni{tva u U`ice i delove okolnih naseqa.
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 191
• Formirana granica grada i op{tine U`ice je veoma specifi~na i ona u odre|enoj meri uti~e na neravnomernost razvoja, sa perifernim polo`ajem gradskog centra (u isto~nom delu) {to stvara probleme kod zadovoqewa potreba stanovni{tva u zapadnom i jy`nom delu koje je i daqe funkcijski vezano sa gradskim centrom. • Nepostojawe ili lo{e stawe mre`e puteva (pre svega lokalnih), koji bi omogu}ili lak{u pristupa~nost i adekvatnije prostorno povezivawe u logi~nu mre`u naseqa, odnosno aktivirawe razvojnih pojaseva sa zajedni~kim karakteristikama i razvojnim potencijalima. • Veliki broj malih naseqa i naseqa poluzbijenog tipa koja su nepovoqna za racionalnu i izgradwu komunalne infrastrukture i druge naseqske opreme, {to onemogu}ava podizawe standarda `ivota i rada na tom podru~ju. • Industrijski pogoni u blizini re~nih tokova sa ekolo{kog aspekta negativno uti~u na kvalitet `ivotne sredine, {to je u direktnoj koliziji sa o~ekivanim razvojem, pre svega turisti~ke ponude, zasnovanoj na boqem kori{}ewu prirodnih resursa i boqem struktuirawu naseqskih funkcija.
POTENCIJALI
Potencijale razvoja u oblasti mre`e naseqa, predstavqaju mogu}nosti, koje bi mogle da uravnote`e i obezbede ravnomerniji budu}i razvoj sistema mre`e naseqa. • Pograni~an polo`aj treba da uti~e na razvoj u smislu ja~awa funkcija regionalnog centra, ali da ne zaustavi razvoj ostalih delova grada ve}, naprotiv, da inicira wihov intenzivniji razvoj kroz ja~awe tranzitne funkcije, ve}eg protoka robe, razvoja komercijalnih i uslu`nih delatnosti, naro~ito du` tranzitnih tokova, formirawe zna~ajnih punktova-saobra}ajnih terminala, itd. • Ovo neminovno podrazumeva izgradwu nove putne mre`e, koja bi omogu}ila adekvatno povezivawe naseqa u okviru op{tine sa susednim regionima, a time i ve}u komunikativnost prostora op{tine ~ime bi se omogu}ilo ja~awe i sekundarnih seoskih centara du` pomenutih pravaca u smislu razvoja sekundarnih i tercijarnih delatnosti. • Bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa, tako|e predstavqa jedan od najzna~ajnijih potencijala, {to se pre svega odnosi na adekvatnije iskori{}ewe vodnih resursa, koji su do sada bili prakti~no neiskori{}eni u smislu razvoja ekskluzivne turisti~ke ponude, manifestacionog turizma i sl. • Izuzetno bogatstvo i potencijal predstavqa Mokra Gora, kao zna~ajan prirodni, kulturni i turisti~ki kompleks, koji bi upotpuwavawem turisti~kih, rekreativnih i uslu`nih sadr`aja i pro{irewem celokupne ponude, mogao da inicira razvoj, kako susednih naseqa, tako i celokupnog prostora grada U`ica. • Naseqa Potpe}e i Zlakusa, kao prirodni, kulturni i turisti~ki potencijal, treba da aktiviraju deo ju`nog pojasa uz razvoj prate}ih funkcija i pove`u ga sa turisti~kom zonom Velikog Rzava i naseqima Dre`nik, Ravni, Skr`uti, Sirogojno, kao i mre`om ostalih susednih naseqa op{tina ^ajetina, Po`ega i Ariqe. • Potencijal za razvoj naseqa u ju`nom delu planskog podru~ja, sagledava se u naseqavawu i ja~awu razvoja Bele Zemqe (izgradwom mawih pogona, skladi{nih i drugih poslovnih objekata, objekata u funkciji tranzitnih i izletni~kih sadr`aja, ostalih tercijarno-uslu`nih sadr`aja, infrastrukture, gasifikacije, funkcionalnog uobli~avawa vikend naseqa), uz adekvatna planska usmerewa ka uspostavqawu kompaktnosti, ali i integracije sa U`icem.
4.6. Privredne delatnosti
Ostvarena makroekonomska stabilizacija, reforma ekonomske politike i poboq{awe uslova privre|ivawa omogu}ili su da op{tina U`ice bele`i rast DP po stanovniku u periodu 2000-2004. Tako|e, od 2000. godine konstantno je bele`en rast ND po stanovniku. Op{tina U`ice je od 1990. godine prema ostvarenom ND po stanovniku bila daleko iznad republi~kog proseka, posle ~ega je usledio period rata, sankcija, bombardovawa, te sveukupnog posrtawa dr`ave, {to je prouzrokovalo privredni kolaps, a to se posebno odrazilo na metaloprera|iva~ku industriju, kao vode}u i izvozno orijentisanu granu op{tine U`ice. Industrijski kapaciteti Zlatiborskog okruga su razvijeni uglavnom u pojasevima uskih re~nih dolina. Dominiraju radnointenzivne grane stacionarnog sektora. Vode}e grane su metalna industrija, prerada obojenih metala, tekstilna i drvna industrija. Narodni dohodak Grada U`ica u~estvuje u ND Okruga sa 36% i pribli`no 1% u Republici.
OGRANI^EWA
Me|u evidentiranim ograni~ewima razvoja mogu se sa pouzdano{}u ista}i:
• Sporo prevazila`ewe otvorenih problema Srbije na unutra{wem politi~kom i ekonomskom planu, te u odnosima sa Evropskom unijom i ostalim visokoorganizovanim i bogatim zemqama sveta (SAD, Rusija, Kina, Japan). • Kqu~na ograni~ewa razvoja koja karakteri{u privredu Srbije, a time i lokalne privrede, su pre svega, strukturalna neravnote`a, nizak nivo privredne aktivnosti, problemi dugovawa, nedostatak tr`i{nosti, nerazvijenost privatnog sektora, preduzetni{tva, menaxmenta i marketin{kih ve{tina, netransparentnost pravnih i regulatornih okvira, kao i visok stepen nezaposlenosti i socijalnih tenzija. • Nepostojawe strategija prostornog razvoja Republike Srbije, regionalnih strategija i regionalnog planirawa, ili odsustvo prostorne dimenzije usvojenih sektorskih strategija, uz to ~esto neobavezuju}ih. • Neizvesnost da li }e autoput Beograd - Ju`ni Jadran (granica sa Republikom Srpskom) ikada biti izgra|en i da li }e prolaziti kroz u`i~ko podru~je. • "Beogradizacija" Srbije, tj. koncentracija svih nacionalnih sadr`aja, najja~ih i najbogatijih privrednih, finansijskih, javnih i politi~kih subjekata u Beograd, i provincijalizacija ostalog dela Srbije, {to se de{avalo tokom celog XX veka, a na`alost i sada, sa tendencijom sve ve}eg produbqivawa jaza izme|u prestonice i "provincije". • Relativna udaqenost od centralne osovine razvoja Srbije: Subotica-Novi Sad-Beograd-Ni{, gde su koncentrisane sve institucije nacionalnog zna~aja, kao i politi~ka i ekonomska mo}, sa najve}im prilivom radno sposobnog stanovni{tva. • Nedostatak i mali izgledi za sanirawe i kona~nu zaposlenost namenske-vojne industrije, sa svojim velikim proizvodnim kapacitetima, koja bi bila jedan od nosilaca privrednog razvoja Grada. • Neadekvatan razvoj tercijarnih delatnosti posebno trgovine, turizma, te usluga raznih vrsta. • Niska iskori{}enost privrednih kapaciteta i velika nezaposlenost. • Zapo~eta privatizacija jo{ uvek nije zavr{ena. • Socijalni problemi u toku prilago|avawa novim uslovima vlasni~ke transformacije. • Privredna struktura je nedovoqno prilago|ena savremenim zahtevima tr`i{ne proizvodwe, kako sa aspekta modernizacije, tako i u organizacionom i tehnolo{ko-proizvodnom pogledu. • Nedostatak mineralnih, energetskih te ve}ih poqoprivrednih potencijala (ili nemogu}nost eksploatacije). • Te{ko}e izgradwe tehni~ke infrastrukture na ~itavoj teritoriji grada koja bi bila podsticaj za ravnomerniji razme{taj svih privrednih objekata i sadr`aja (naro~ito malih proizvodnih pogona, radionica, skladi{ta, hladwa~a i dr.). • Prezadu`enost preduze}a kao osnovni ograni~avaju}i faktor wihovog restrukturirawa i privatizacije (da bi o~uvala socijalnu stabilnost, dr`ava je preko svojih banaka preduze}ima obezbe|ivala kredite, koji su uglavnom tro{eni na isplate zarada zaposlenima). • Jo{ uvek nepovoqni bankarski krediti za ulagawa u investicije.
192 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
Industrija i razvoj malih i sredwih preduze}a
• Nedovoqna iskori{}enost kapaciteta, opadawe fizi~kog obima proizvodwe i vi{egodi{wi prestanak rada pojedinih preduze}a. • Raspad ranijeg velikog industrijskog giganta "Prvi Partizan", sa te{ko}ama u oporavku, uz ~iwenicu wegove najpovoqnije lokacije u radnoj zoni "Kr~agovo". • Skoro potpun nestanak tekstilne industrije ("Froteks", "Desa Petronijevi}", "Javor"). • Vi{egodi{we izostajawe ulagawa u nove tehnologije (posledica tehnolo{ka zastarelost). • Koncentracija industrije u u`oj zoni U`ica i Sevojna i odsustvo disperzije industrijskih pogona u ostalom delu grada. • Velika zastupqenost ni`ih faza obrade.
POTENCIJALI
U oblasti privrede najve}i zna~aj za razvoj imaju industrija, turizam, gra|evinarstvo i poqoprivreda (vo}arstvo i sto~arstvo), saobra}aj i veze. Ova konstatacija ima svoju potporu u ~iwenici, da je u periodu industrijske revolucije u staroj Jugoslaviji posle II svetskog rata u op{tini U`ice izgra|en veliki broj industrijskih, gra|evinskih, trgovinskih i ugostiteqskih kapaciteta, koji su u te{kim uslovima privre|ivawa od 1991. god., opstali, a u zadwim godinama tranzicije ve}ina tih preduze}a privatizovana, pa }e ista, uz stabilizaciju socioekonomskih uslova u dr`avi, ponovo Grad U`ice dovesti na visoki nivo razvoja, daleko iznad proseka Srbije.
Industrija i razvoj malih i sredwih preduze}a
• Postoje}i industrijski kapaciteti, sredwa i velika preduze}a: Vaqaonica bakra "Ist point", Vaqaonica aluminijuma "Impol-Seval", "Prvi partizan", "Autoventil", "Tvrdi metal", "Kadiwa~a", "Ko`ara", "Sreten Guduri}", kao i niz novootvorenih malih preduze}a iz ove oblasti. • Povoqan saobra}ajno-geografski polo`aj i mogu}nost saobra}ajnog povezivawa (drumskim i `elezni~kim) sa ostalim delovima Republike, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. • Tereni u neposrednoj blizini U`ica, povoqni za izgradwu malih industrijskih pogona i preduzetni~kih zona. • Izgra|ena krupna infrastruktura (vodoprivredna, elektroenergetska, telekomunikaciona) i izgra|en primarni gasovod do U`ica. • Nivo obrazovanosti i kvalifikaciona struktura stanovni{tva.
4.7. Javne slu`be
U izradi Kocepta, kao prve faze u izradi Prostornog plana Grada U`ica, detaqno je obra|eno stawe i analiza sadr`aja, slede}ih javnih slu`bi: • Lokalna i op{tinska (gradska) uprava • Pred{kolske de~ije ustanove • Obrazovne ustanove - osnovne i sredwe {kole • Ustanove zdravstvene za{tite • Ustanove socijalne za{tite • Ustanove kulture • Verski objekti • Sportski objekti • Ustanove zdravstvene za{tite `ivotiwa.
Sagledano je da je neophodna reorganizacija postoje}ih kapaciteta javnih slu`bi, kao i rekonstrukcija i ure|ewe objekata i prostora namewenih javnim delatnostima i vra}awe u funkciju postoje}ih javnih objekata, ili wihovo potpuno otu|ewe. Nije na zadovoqavaju}em nivou prostorna organizovanost, odnosno dostupnost direktnim korisnicima, niti je mre`a javnih slu`bi prilago|ena stvarnim potrebama korisnika, odnosno broju, gustini i starosnoj strukturi stanovni{tva, wihovom socijalno-kulturnom i obrazovnom statusu, zanimawu i specifi~nim teritorijalnim obele`jima i osobenostima podru~ja.
OGRANI^EWA
Osnovna ograni~ewa za razvoj i organizaciju javnih slu`bi su: lo{a dostupnost dela seoskog podru~ja (naro~ito u zapadnom delu), nekvalitetni putevi i nedovoqna opslu`enost javnim prevozom, male gustine i neravnomeran razme{taj korisnika javnih slu`bi, nedovoqno primerena mre`a vaspitno-obrazovnih ustanova, lo{e stawe gra|evinskog fonda i opremqenosti ve}ine objekata isturenih odeqewa i pojedinih mati~nih {kola, zdravstvenih stanica i ambulanti (pre svega u delu dotrajalih instalacija i sanitarnih ~vorova), a naro~ito objekata kulture koji su, uglavnom, izgubili funkciju, nedostatak fiskulturnih sala i sportskih terena, nedovoqan broj u~ionica, kabineta i radionica, problem sme{taja u~enika i potreba za obezbe|ewe internatskog sme{taja ili u~eni~kih domova, zbog velikog priliva u~enika iz drugih op{tina, nedovoqno i nekvalitetno pru`awe primarne zdravstvene za{tite i zapostavqeno i neorganizovano pru`awe usluga ustanova kulture na seoskom podru~ju. Problem starewa, odnosno porast broja starih qudi javqa se u narednom periodu kao jedan od najzna~ajnijih socijalno-medicinskih problema Grada U`ica.
POTENCIJALI
Potencijali za adekvatnu, racionalnu i kvalitetnu organizaciju javnih slu`bi su postoje}i objekti mati~nih osmogodi{wih {kola, pojedinih novih i rekonstruisanih osnovnih {kola i objekti fizi~ke kulture, kadrovske, materijalne mogu}nosti i stawe opremqenosti vrti}a, organizovan i subvencioniran prevoz za u~enike i dobra opremqenost objekata sredweg obrazovawa.
4.8. Infrastrukturni sistemi
4.8.1. SAOBRA]AJ
PUTNA MRE@A
Grad U`ice je sa {irim okru`ewem povezan drumskom i `elezni~kom saobra}ajnom mre`om. Na ovom prostoru ukr{taju se zna~ajni magistralni putevi M5 ^a~ak - Po`ega -U`ice-veza sa Bosnom, M21: Vaqevo- U`ice-veza sa Crnom Gorom, M19.1 U`ice-Bajina Ba{ta-Zvornik i regionalni putevi R112: Kremna-Kalu|erske Bare-Bajina Ba{ta, R213: U`ice-Jelova Gora- Bajina Ba{ta (Varda), R230: Bela Zemqa-Nikojevi}i-Sirogojno, R263: U`ice-Karan-Kosjeri}. Ovakva zastupqenost magistralnih i regionalnih puteva ukazuje na zna~aj op{tine u saobra}ajnom povezivawu Centralne Srbije
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 193 sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Ukupna du`ina osnovne putne mre`e na teritoriji op{tine iznosi 405,66 km, od ~ega magistralnih 84km (20,7%), regionalnih 65km (16%), i lokalnih puteva 256,66km (63,3%). Najve}im delom osnovna putna mre`a je izgra|ena sa asfaltnim kolovoznim zastorom (100% magistralnih, 97% regionalnih i 57,2% lokalnih puteva). Obim saobra}aja na magistralnim putevima ima tendenciju rasta, posebno je karakteristi~an letwi period i ulazno-izlazni pravci u odnosu na gradski centar. Magistralni putevi su izgra|eni kao saobra}ajnice sa dve saobra}ajne trake izuzev deonice U`ice-Bela Zemqa na putu M21. Kolovoz je {irine od 6m do 10m, sa bankinama od 0,5m do 1m sa obe strane. Neadekvatne geometrijske karakteristike puta imaju delovi magistralnih puteva M19.1 na deonici Dubci-Zaglavak gde su polupre~nici horizontalnih krivina od 12m, 15m, 20m i 25m i M5 na deonici Bioska-Kremna gde je {irina kolovoza od 4m do 5m, polupre~nici horizontalnih krivina od 15m do 40m. Na pomenutim deonicama je izuzetno nizak nivo saobra}ajne usluge, smawena je bezbednost saobra}aja i neophodna je rekonstrukcija. Na osnovu publikacije brojawa saobra}aja koju godi{we objavquje JP "Putevi Srbije", u tabeli br. 3, prikazana je veli~ina prose~nog godi{weg dnevnog saobra}aja (PGDS) i u~e{}e komercijalnih vozila u ukupnom saobra}ajnom toku u 2005.godini:
T a b e l a br. 3:
U~e{}e PGDS Put Deonica komercijalnih (vozila/dan) vozila (%) Po`ega-U`ice 8430 20 M 5 U`ice-Kremna 2300 22 U`ice-Bela Zemqa 8150 15 M 21 Bela Zemqa-Kne`evi}i 5830 15 M 19.1 U`ice-Bajina Ba{ta 2500 20
Regionalni putevi R213, R230 i R263 su izgra|eni kao saobra}ajnice sa dve saobra}ajne trake, {irine kolovoza od 4m do 5m, sa bankinama {irine od 0,5m do 1m, asfaltnog kolovoznog zastora, izuzev deonice puta R213 od Jelove Gore do granice sa op{tinom Bajina Ba{ta du`ine 1800m koja ima tucani~ki zastor. Prisutna su o{te}ewa kolovoza prouzrokovana neadekvatno ura|enom kolovoznom konstrukcijom. Regionalni put R112 izgra|en je od asfaltnog kolovoznog zastora, {irine 7,5m, bankina {irine 1m i prihvata deo saobra}aja sa puta M5 na deonici Bioska-Kremna.
Lokalni putevi. Mre`a lokalnih i nekategorisanih puteva zadovoqava potrebe povezivawa naseqa i naseqenih podru~ja na teritoriji op{tine. Kvalitet kolovozne konstrukcije i kolovoznog zastora je neadekvatan u odnosu na potrebe nastale otvarawem novih proizvodnih kapaciteta uglavnom u industriji prerade drveta. Nepovoqne geometrijske karakteristike lokalnih puteva (podu`ni nagibi preko 15% i polupre~nici krivina ispod 80m) uslovqene brdsko-planinskim terenom su karakteristi~ne za preko 50% putne mre`e.
Gradske saobra}ajnice. U`ice je gradsko naseqe sa linearnom nepravilnom mre`om koju karakteri{e veliki broj ukr{tawa, oko 600, veliki podu`ni nagibi (iznad 15%), saobra}ajnica povr{ine za oko 40% mawe od gradova sli~ne veli~ine i broja stanovnika. Tranzitni tokovi prolaze kroz gradsko jezgro. Tokom 2006. godine zapo~eti su gra|evinski radovi na izgradwi ju`ne gradske obilaznice od Volujca do Surduka. U gradu postoji oko 15000 vozila. Grad, bilo u tranzitu ili kao ciq putovawa zbog regionalnog centra, generi{e gotovo jo{ toliko. Veoma je izra`en problem stacionarnog saobra}aja, nedostaje oko 1500 parking mesta. Pe{a~ka kretawa su dominantna, ali nedostaju pe{a~ke staze i povr{ine rezervisane samo za pe{a~ki saobra}aj.
@ELEZNI^KI SAOBRA]AJ
Grad U`ice je sa `elezni~kom mre`om Srbije povezan magistralnom jednokolose~nom elektrificiranom `elezni~kom prugom Beograd-Bar za javni putni~ki i teretni saobra}aj du`ine 23,3 km. @elezni~ka stanica U`ice, locirana je na obodu centralne gradske zone. Teretna `elezni~ka stanica locirana je u Kr~agovu. Lokalne `elezni~ke stanice postoje u Staparima, Kr~agovu i Sevojnu. Posebno je interesantna i sa aspekta turizma zna~ajna pruga uzanog koloseka [argan-Vitasi-Mokra Gora-Kotroman namewena za javni putni~ki saobra}aj.
VAZDU[NI SAOBRA]AJ
Postoje}i vojni aerodrom Ponikve nije trenutno u funkciji zbog o{te}ewa nastalih tokom bombardovawa 1999. godine. U toku je wegova sanacija sa ciqem aktivirawa aerodroma u civilne svrhe.
OGRANI^EWA
• Nepovoqni prirodni uslovi brdskog reqefa i nadmorske visine od 400m do 1500m. • Prolazak trase pruge Beograd - Bar i magistralnih puteva kroz centralne delove Sevojna, Kr~agova i centralno gradsko jezgro. • Neadekvatna gradska uli~na mre`a, linearna i nepravilna, oko 40% mawe saobra}ajnih povr{ina od gradova sli~ne veli~ine i broja stanovnika sa velikim brojem ukr{tawa, (oko 600 ~vorova), optere}ena tranzitnim saobra}ajnim tokovima, (oko 25% od ukupnog broja vozila). • Nedefinisan i neiskori{}en transportno distributivni centar u Sevojnu. • Nepostojawe nove kategorizacije mre`e dr`avnih puteva. • Nedovoqna finansijska sredstva za odr`avawe postoje}e regionalne i lokalne putne mre`e.
Ostvarivawem saradwe lokalne samouprave i JP "Putevi Srbije", mogu}e je kvalitetnije povezivawe mre`e dr`avnih i op{tinskih puteva, kako bi se izbegli eventualni zastoji u realizaciji planskih re{ewa.
POTENCIJALI
• U`ice je makroregionalni centar Zapadne Srbije i gradski centar. • Kao pograni~ni gradski centar u odnosu na Crnu Goru i Bosnu predstavqa raskrsnicu zna~ajnih drumskih i `elezni~kih koridora Srbije. • Na teritoriji grada planiran je koridor autoputa Beograd - Ju`ni Jadran (Po`ega-U`ice-granica sa Republikom Srpskom). • Mogu}nost kori{}ewa vojnog aerodroma Ponikve za civilni saobra}aj. • Mogu}nosti valorizacije prostora planirawem mre`e turisti~kih saobra}ajnica, mre`e panoramskih (izletni~kih, biciklisti~kih, pe{a~kih i jaha~kih) staza u funkciji prezentacije prirodnih vrednosti i rekreacije i u ciqu razdvajawa pe{a~kog od motornog saobra}aja u postoje}im naseqima, planiranim naseqskim i turisti~kim centrima i u prostorima namewenim rekreaciji.
194 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
• Instalisani privredni kapaciteti u op{tinama Nova Varo{, Priboj, Prijepoqe, Bajina Ba{ta i Kosjeri}, kao i turisti~ki centri Tare, Zlatibora i Zlatara. • [arganska osmica i pokretna dobra tehni~ke kulture.
4.8.2. ENERGETIKA
4.8.2.1. Elektroenergetska infrastruktura
Na planskom podru~ju elektri~na energija se distribuira iz TS 110/35 kV "Gorwa Pora" preko TS 35/10 kV "Dovarje", "Terazije", "Uremova~ki potok", "Kr~agovo", "Carina", "Bela Zemqa", "Pora" i "Kremna". Trafostanica 35/10 kV "Sevojno 1" se napaja iz TS 110/35 kV "Sevojno", kao i najve}i potro{a~ Vaqaonica bakra i aluminijuma direktno preko transformacije 110/6 kV. Mre`a 10 kV u gradskom podru~ju, kao i u Sevojnu je kablovska (podzemna). Industrijski potro{a~i se napajaju preko 10 kV, kao i preko 0,4 kV mre`e, zavisno od veli~ine potro{we, kao i od vr{nog optere}ewa. Doma}instva se napajaju iz mre`e 0,4 kV koja je me{ovita kablovska i nadzemna. Centralni deo grada je uglavnom napajan kablovskom 0,4 kV mre`om koju je uslovila vi{espratna gradwa, te je karakteristika tog dela velika specifi~na potro{wa po jedinici povr{ine. [iri deo U`ica, napaja se preko nadzemne 0,4 kV mre`e. Vangradski deo se napaja iskqu~ivo preko nadzemne 0,4 kV mre`e. Znatan je uticaj ekspanzije proizvodnih i uslu`nih preduze}a u vangradskom reonu, pa se mora planirati i izvesna rezerva u ukupnom vr{nom optere}ewu.
OGRANI^EWA
• Nije izgra|ena planirana TS 110/35/10 kV "U`ice 2" u nasequ "Kapetanovina". • Kori{}ewe elektri~ne energije za zagrevawe objekata, {to znatno uti~e na stabilnost prenosne mre`e, odnosno na preoptere}ewe vodova i trafostanica naro~ito u zimskom periodu. • Problem velikog pada napona u seoskom podru~ju gde se napajawe vr{i iskqu~ivo preko nadzemne mre`e 0,4 kV.
POTENCIJALI
• Prenosna mre`a visokog napona 110kV i izgra|ene trafostanice TS 110/35kV "U`ice 2" ("Pora") i TS 110/35/6 kV "Sevojno" kao i TS 35/10 kV "Terazije", "Zlatiborka", "Carina", "Uremova~ki potok", "Dovarje", "Bela Zemqa", "Kr~agovo", "Pora", "Sevojno 1" i "Kremna". • Blizina HE "Peru}ac", "Kokin Brod" i "Vi{egrad". • Hidroenergetski potencijal re~nih vodotokova \etiwe i Su{ice.
4.8.2.2. Toplifikacija i gasifikacija
Potreba za organizovanom toplifikacijom na teritoriji grada, evidentirana je uglavnom na podru~ju U`ica sa prigradskim naseqima. Ova potreba je naro~ito izra`ena posledwih godina zbog sve ve}eg aero zaga|ewa koje je u najve}em obimu, posledica lo{e toplifikacije grada i prigradskih naseqa. Toplifikacija ostalih naseqa, re{ena je individualnim na~inom zagrevawa uz naj~e{}u upotrebu drveta i ugqa kao energenta. Ovakav na~in zagrevawa uglavnom zadovoqava potrebe mawih naseqa, dok bi se za ve}a naseqa, kao {to su Kremna, Mokra Gora, Karan i Krvavci, mogao organizovati i centralizovani na~in zagrevawa. Podru~je U`ica, izuzev ogrevnog drveta, nema drugih izvora toplotne energije. Posledwih godina Grad je ulo`io zna~ajna sredstva za dovo|ewe prirodnog gasa za potrebe toplifikacije, {to u su{tini predstavqa osnovni potencijal za toplifikaciju.
4.8.3. TELEKOMUNIKACIONI SISTEMI
Telefonski kapaciteti planskom podru~ju, sastoje se od: javnih telefonskih centrala, sistema prenosa i pristupne telefonske mre`e. Telefonski saobra}aj na teritoriji grada U`ica organizovan je preko javnih telefonskih centrala digitalnog i analognog tipa, instalisanog kapaciteta 39618 prikqu~aka od kojih su 1072 digitalni prikqu~ci ( ISDN 2B+D/30B+D pristup) i 1376 ADSL prikqu~ci. Na analognim centralama je 3889 prikqu~aka. Komutacioni centar U`ice ukqu~en je u vi{enamensku intrnet mre`u Srbije (SMIN) sa 32 SHDSL prikqu~aka. Osnovni parametri koji karakteri{u javnu fiksnu telekomunikacionu mre`u su: - broj pretplatnika telefonske mre`e: 34.856 - broj dvojnika u telefonskom saobra}aju: 1.835 - broj instalisanih prikqu~aka: 39.618 - procenat ukqu~enih/instalisanih prikqu~aka: 87,98 % - procenat dvojnika u telefonskom saobra}aju: 5,26 % - procenat ISDN pretplatnika: 5,67 % - procenat ADSL pretplatnika: 3,6% - broj telefona na 100 stanovnika: 42,07%
Stepen digitalizacije u pristupnoj mre`i iznosi 89,3 %. Slobodni kapaciteti telefonskih centrala (B.Zemqa, Karan, Kremna, Ponikve, Sevojno, Terazije), ne zadovoqavaju potrebe. Telefonske centrale na podru~ju plana povezane su sa nadre|enom centralom u U`icu ( TN U`ice EWSD ) digitalnim sistemima prenosa odgovaraju}eg broja kanala/prenosnika preko opti~kih i VF telekomunikacionih kablova. Daqe, preko nadre|ene centrale povezane su u me|umesni i tako|e u me|unarodni telefonski saobra}aj /MC Beograd/. Stepen digitalizacije u transportnoj mre`i ostvaren je sa 100%. U radu je osam baznih stanica MTS-064 sa pripadaju}om opremom (antene i sl.). Planirana je izgradwa novih stanica. Regionalni putni pravci U`ice-Po`ega i U`ice-Zlatibor u celosti su dobro pokriveni signalom MTS 064. Teritorijom Op{tine prolazi magistralni opti~ki kabal Beograd-Podgorica, krak U`ice-Vaqevo, kao i deonice opti~kog kabla i privodi za TC: B.Ba{ta, Ponikve, Terazije, Pora, Carina, Kr~agovo, Sevojno, Krvavci. Planirana je izgradwa novih deonica i privoda. Za potrebe sistema prenosa u funkciji je RR stanica Orlovac sa pripadaju}om opremom. PTT usluge korisnicima pru`aju se u {esnaest po{ta na 34 {altera i preko 48 dostavqa~a na ku}nim adresama. Pored 16 po{ta, preko kojih se ostvaruje direktan kontakt sa korisnicima, na podru~ju op{tine funkcioni{e i po{tanski centar 31200 U`ice. To je centar prerade u kome se sve dnevno pripremqene po{tanske po{iqke u po{tama, do odre|enog vremena, istog dana razra|uju i otpremaju ka svom odredi{tu (drugi gradovi i inostranstvo). Po broju po{ta koje trenutno funkcioni{u na podru~ju grada U`ica, i wihovim lokacijama, mo`e se zakqu~iti da se dosta u~inilo na planu "prilaska" korisnicima, odnosno pove}awa dostupnosti.
4.8.4. KOMUNALNO OPREMAWE
Deponovawe komunalnog otpada na prostoru grada U`ica, mo`e se oceniti kao neadekvatno i zastarelo, posebno na seoskom podru~ju, dok je situacija ne{to boqa u gradskom centru. Deponija ~vrstog otpada na Sari}a Osoju je uglavnom zapuwena, te je neophodna sanacija i rekultivacija. Zbog lo{e organizacije odvoza i odlagawa komunalnog otpada u seoskim naseqima
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 195 uo~qiva je masovna pojava "divqih" deponija na celoj teritoriji. Najzna~ajniji problem, vezan je za upravqawe otpadom i on se mora re{avati sistemski za celo plansko podru~je. Sistemski i prioritetno se moraju re{avati problemi vezani za pozicionirawe i opremawe lokacija za grobqa, zelene pijace, sto~no grobqe i sto~ne pijace, kako bi se popravilo nezadovoqavaju}e stawe komunalne opremqenosti i komunalne higijene. Praksa upravqawa ~vrstim otpadom u U`icu, kao i u celoj Srbiji, nije na zadovoqavaju}em nivou i sasvim je daleko od zahteva koje nala`u standardi Evropske unije. Sakupqawe i odlagawe ~vrstog otpada se u dosada{woj praksi u celoj zemqi smatralo iskqu~ivom nadle`no{}u lokalne samouprave, a u sklopu odr`avawa komunalne higijene. U proteklom periodu te{ke ekonomske krize ovi poslovi su se odra|ivali rutinski, sa skromnim sredstvima, nepotpunim obuhvatom doma}instava kojima se odvozi otpad, neredovnim odvo`ewem sme}a, nepotpunim uvidom u vrste i koli~ine otpada, odlagawem na gradsku deponiju na Sari}a Osoju, a ustvari smetli{tu koje ne ispuwava minimalne sanitarne uslove i mere za{tite `ivotne sredine. Po oceni Vlade Republike Srbije postoje}u deponiju, kao i brojne sli~ne u Republici, treba zatvoriti, sanirati i rekultivisati. Prilikom odre|ivawa lokacije postoje}e deponije (smetli{ta) "Sari}a Osoje", 70-ih godina, razmatrane su mogu}e lokacije za sanitarnu deponiju. Prema tada va`e}oj metodologiji za izbor lokacija sanitarnih deponija vrednovane su potencijalne lokacije severoisto~no, severno i severozapadno od grada. Mogu}e lokacije ju`no i jugoisto~no od grada nisu razmatrane jer su to zone izvori{ta vodosnabdevawa. Predlog nove lokacije gradske deponije za komunalni ~vrst otpad, u dolini Turskog potoka je ugra|en u GUP U`ica iz 1991. godine, a ovim planom i u skladu sa odgovaraju}om studijskom dokumentacijom, lokacija se potvr|uje kao Regionalna deponija "Duboko".
4.9. PRIRODNA DOBRA, ZA[TITA @IVOTNE SREDINE, KULTURNO NASLE\E I TURIZAM
4.9.1. PRIRODNA DOBRA
Prirodne i predeone celine
Slo`eni prirodni uslovi na planskom podru~ju, predstavqaju ograni~avaju}i faktor ravnomernog razvoja na celoj teritoriji.
Geomorfolo{ki uslovi formiraju nekoliko karakteristi~nih celina:
• u isto~nom delu teritorije - doline reke \etiwe i Lu`nice formiraju aluvijalne ravni pogodne za sve oblike prostornog, socijalnog i ekonomskog razvoja kao zavr{ne ogranke zapadno moravskog razvojnog pojasa; • jugoisto~ni deo teritorije zahvata severni deo planine Zlatibor; • sredwi i zapadni deo teritorije zahvata padine Zlatibora i Tare, odnosno Jelove Gore razdvojene klisurama \etiwe i Rzava sa razvo|em na [arganu.
Prema tome, naseqa i teritoriju grada U`ica, s obzirom na prirodne uslove za razvoj, mo`emo podeliti na karakteristi~ne zone:
ZONA I - ni`a zona do 500 mnv., koja osim u`eg podru~ja gradskog centra, obuhvata: naseqa u dolini reka \etiwe i Lu`nice.
ZONA IIa - prelazna zona uz zonu I od 500 do 700 m nadmorske visine. ZONA IIb - ostala ni`a prelazna zona od 500 - 700 mnv.
ZONA III - vi{a zona od 600 - 850 mnv. IIIa - obuhvata naseqa u jugoisto~nom delu grada. IIIb - sa naseqima u centralnom delu teritorije grada. ZONA IV - vi{a prelazna zona od 750 - 1000 mnv. sa naseqima u zapadnom delu.
ZONA V - planinska visoravan Tare oko 1000 mnv.
U strukturi prirodno-geografske osnove prigradskog prostora U`ica, a na kontaktu peripanonskog Zapadnog pomoravqa i Sredi{weg planinskog masiva, jasno se diferenciraju tri celine: - Ma~katska fluvialno-denudaciona povr{ - Kompozitna dolina \etiwe i - Paleozojsko-{kriqasto pobr|e Jelove Gore.
OGRANI^EWA
I pored toga {to plansko podru~je obiluje veoma vrednim prirodnim dobrima (podru~je Tare, [argana i Mokre Gora, Jelove Gore, klisura reke \etiwe od U`ica do brane u Vrutcima, dolina Rzava, Potpe}ka pe}ina, memorijalni kompleks Kadiwa~a), nisu maksimalno organizovane aktivnosti svih ~inilaca vezanih za wihovu prezentaciju i kori{}ewe u sportsko- rekreativne, obrazovne i turisti~ke svrhe (uz donekle izuzetak Tare, [arganske osmice, Me}avnika, odnosno Mokre Gore).
POTENCIJALI
1. Za{ti}ena prirodna dobra i spomenici: • Za{ti}eno podru~je Nacionalnog parka Tara i to cele KO Kremna, Mokra Gora i Bioska • Spomenik prirode Potpe}ka pe}ina • Park prirode "[argan-Mokra Gora" • Memorijalni prirodni spomenik "Kadiwa~a" • Spomenik prirode tre}e kategorije - stablo hrasta kitwaka • Za{ti}ena stabla divoleske u U`icu.
2. Prostori koji nisu za{ti}eni, ili su u postupku za{tite, ali imaju veliki zna~aj za o~uvawe `ivotne sredine na {irem podru~ju, posebno za o~uvawe mikroklime, vodnog re`ima i sl. • Podru~je Jelove Gore • Podru~je Klisure reke \etiwe • Deo Parka prirode "Zlatibor" (KO Semegwevo, op{tina ^ajetina; procedura usvajawa Akta o za{titi je u toku) • Rezervat biosfere "Drina" (prirodno dobro od me|unarodnog zna~aja), koji bi obuhvatio region Tare, [argana i Mokre Gore, Zaovina i Belog Rzava, Vi{egrada, Rogatice i Srebrenice.
196 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
4.9.2. ZA[TITA @IVOTNE SREDINE
Na osnovu kategorizacije iz Prostornog plana Republike Srbije (1996), grad U`ice pripada kategoriji naseqa druge kategorije zaga|enosti, koja podrazumeva ~esta prekora~ewa grani~nih vrednosti zaga|uju}ih materija u vazduhu i vodi, velike koli~ine otpada i nere{eno pitawe komunalnih otpadaka. U u`em gradskom podru~ju kriti~na je zaga|enost vazduha. Zaga|ivawu vazduha najvi{e doprinose emisije iz kotlarnica, lo`i{ta doma}instava i iz saobra}aja. Ve}ina kotlarnica koristi mazut, a doma}instva koriste ugaq sa visikim sadr`ajem sumpora, {to u velikoj meri uti~e na visoke emisije sumpordioksida i ~a|i. Zna~ajne emisije nastaju iz saobra}aja zbog kori{}ewa goriva ni`eg kvaliteta i zastarelog voznog parka. Specifi~na zaga|ewa vazduha iz industrijskih pogona identifikovana su kao kriti~an problem u Sevojnu i Kr~agovu (na osnovu Izve{taja o pra}ewu kvaliteta ~inilaca `ivotne sredine na teritoriji U`ica i Sevojna-Separat izve{taja ovla{}enih institucija, 2006. godina). Zna~ajan izvor pra{ine predstavqa prerada kamena u Surduku. Najva`niji izvori buke su `elezni~ki i magistralni drumski saobra}aj, autobuska i `elezni~ka stanica, parkinzi, zatim metalurgija, metaloprerada, tekstilna industrija, industrija gra|evinskih materijala, itd. U proteklih pedeset godina najo~iglednije promene u U`icu su nastale u strukturi kori{}ewa zemqi{ta. Pre svega razvojem industrijskih zona u Kr~agovu i Sevojnu, te intenzivnom kolektivnom stambenom izgradwom u centralnoj zoni U`ica i uglavnom spontanom individualnom izgradwom u perifernim zonama grada i prigradskim naseqima. Znatna povr{ina poqoprivrednog zemqi{ta je pretvorena u gra|evinsko zemqi{te. U industrijskim zonama, skladi{tima hemikalija, goriva i industrijskog otpada mogu}a je kontaminacija zemqi{ta. Pored toga, na teritoriji grada postoje divqa smetli{ta, koja tako|e dovode do kontaminacije zemqi{ta i podzemnih voda. Zna~ajne su morfolo{ke promene na lokacijama gde se eksplati{u mineralne sirovine, a naro~ito kamen (Surduk). Upravqawe ~vrstim otpadom u U`icu nije na zadovoqavaju}em nivou, u pogledu prikupqawa, tretmana i odlagawa otpada. Na gradsku deponiju na Sari}a Osoju godi{we se odla`e oko 21.000 m3 komunalnog ~vrstog otpada i ona je sada zapuwena. Po oceni Vlade Republike Srbije 2 gradsku deponiju na Sari}a Osoju treba zatvoriti, sanirati i rekultivisati. U projekat ja~awa prekograni~ne saradwe na poqu za{tite `ivotne sredine ukqu~eno je 18 op{tina Srbije, Crne Gore i Republike Srpske-Komisija za reku Drinu (REK).
OGRANI^EWA
• Prirodni uslovi: orografski i klimatski uslovi pogoduju stvarawu inverzije, pri kojoj se emisije zaga|uju}ih materija koje nastaju usled sagorevawa fosilnih goriva za grejawe i od izduvnih gasova u saobra}aju zadr`avaju u kotlini. • Prisutni brojni nekontrolisani ta~kasti, linijski i rasuti izvori zaga|ewa na malom prostoru (npr. ispu{tawe otpadnih sanitarnih voda bez pre~i{}avawa u vodotokove i na zemqi{te). • Strategija industrijalizacije i urbanizacije kroz decenije nije vodila ra~una o `ivotnoj sredini i izazvala je ve}inu dana{wih ekonomskih problema. • Povla|ivawe pojedina~nim investitorima od strane republi~kih i lokalnih organa. • Prolazak pruge Beograd - Bar i magistralnog puta Beograd - more kroz maltene centralnu gradsku zonu i ostali brojni saobra}ajni problemi na podru~ju gradskog centra su ograni~avaju}i faktor u re{avawu smawewa buke. • Degradacija zemqi{ta usled neplanske izgradwe. • Slabosti sistema prikupqawa, transporta i odlagawa otpada, naro~ito industrijskog otpada koji ima svojstvo opasnih materija, medicinskog otpada i otpada iz klanica. • Ograni~ene nadle`nosti lokalne samouprave u za{titi `ivotne sredine. • Neuskla|enost zakonodavstva iz oblasti za{tite `ivotne sredine i prostornog i urbanisti~kog planirawa i izgradwe. • Zaostajawe u pogledu primene u praksi na{eg zakonodavstva za evropskim. • Nezadovoqavaju}i sistem monitoringa i izve{tavawa o `ivotnoj sredini.
POTENCIJALI
Prirodne vrednosti
• S obzirom da na teritoriji grada postoje predeli o~uvanog biodiverziteta kao i podru~ja sa stani{tima retkih i ugro`enih biqnih i `ivotiwskih vrsta, spomeni~kog nasle|a, arheolo{kih nalazi{ta i dr., mo`e se re}i da, zemqi{te, voda, vazduh, {ume, flora i fauna, prirodna dobra (za{ti}ena i javna), predstavqaju prirodne vrednosti zna~ajne sa aspekta za{tite `ivotne sredine; • Glavni potencijal sa aspekta smawewa zaga|enosti vazduha je kori{}ewe prirodnog gasa za grejawe i u kolektivnom i u individualnom stanovawu, budu}i da je magistralni gasovod izgra|en do U`ica; • Zna~ajan potencijal predstavqa i mogu}nost uvo|ewa savremenog sistema automatskog monitoringa kvaliteta vazduha; • Poboq{awe upravqawa ~vrstim otpadom ima velike {anse ako se primeni model utvr|en Nacionalnom strategijom upravqawa otpadom, koji podrazumeva integralno prikupqawe, transport i tretman otpada, kao i izgradwu regionalne deponije. • Potencijali za upravqawe otpadnim vodama sagledavaju se kroz slede}e mere: sanacija postoje}ih postrojewa za predtretman industrijskih otpadnih voda i izgradwa novih kod ve}ih preduze}a, izgradwa uslu`nog postrojewa za predtretman otpadnih voda iz malih i sredwih preduze}a, razvoj kanalizacione mre`e i izgradwa centralnog postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda, te unapre|ewe kontrole kvaliteta voda u vodotocima, akumulacijama i izvori{tima. • Potencijali za za{titu zemqi{ta od degradacije i kontaminacije sagledavaju se u najve}oj meri kroz sprovo|ewe zakonske regulative na dr`avnom i op{tinskom nivou, zatim kroz ja~awe i osposobqavawe inspekcijskih slu`bi i podizawe svesti i znawa gra|ana za za{titu `ivotne sredine. • Potencijal za za{titu od buke je ograni~en, zbog nasle|ene strukture naseqa i putne mre`e.
Stvorene vrednosti
• Iskustvo i znawe iz oblasti prostornog i urbanisti~kog planirawa i za{tite `ivotne sredine. • Zna~ajan potencijal visokoobrazovanog kadra u gradskim institucijama, obrazovnim institucijama i ve}im privrednim preduze}ima. • Institucionalno organizovawe poslova za{tite `ivotne sredine u okviru Eko -fonda. • Zavr{ena privatizacija velikih preduze}a od kojih se mo`e o~ekivati ve}a odgovornost za za{titu `ivotne sredine. • Pozitivna dru{tvena klima kod stanovni{tva za probleme `ivotne sredine, rast ekolo{ke svesti gra|ana, nevladinih organizacija i medija. • Identifikacija i delom kvantifikacija problema uz sagledavawe odre|enih mera za wihovo re{avawe i sanaciju, pre svega kroz tehni~ko-tehnolo{ke projekte. • Mogu} pristup stranim investicionim fondovima.
2 Nacionalna strategija upravqawa otpadom, MZPBi@S , Beograd, 2003
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 197
4.9.3. ZA[TITA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA
Kulturno nasle|e na podru~ju plana se odlikuje izuzetnim diverzitetom po karakteru, pa se klasifikuje u ~etiri kategorije:
Urbano nasle|e - na podru~jima KO U`ice i KO Sevojno Sakralno nasle|e Industrijsko nasle|e - na podru~ju KO U`ice Ruralno nasle|e Arheolo{ki lokaliteti
ANALIZA PRETHODNO DONETIH MERA I SPROVEDENIH AKTIVNOSTI
Smernicama za sprovo|ewe plana za{tite i revitalizacije kulturnog nasle|a na prostoru op{tine koje je Zavod za za{titu spomenika kulture definisao 2005. godine, (Separat za potrebe plana), propisane su izvesne preporuke i obaveze daqeg rada na za{titi kulturnog nasle|a. • Za{tita kulturnog pejza`a, shva}enog kao jedinstvene prirodne i kulturne celine, je isto tako va`na kao i za{tita pojedina~nih spomenika kulture i prostorno kulturno-istorijskih celina; • Mere za{tite podrazumevaju kontinuirani rad na evidenciji, istra`ivawu i valorizaciji pojedinih objekata, spomeni~kih i ambijentalnih celina, znamenitih mesta i drugih vrednosti kulturnog nasle|a; i • Kroz planove ni`eg reda potrebno je nastaviti valorizaciju evidentiranih kulturnih dobara i prostorno kulturno- istorijskih celina da bi se one na pogodan na~in integrisale i savremeni `ivot uz utvr|ivawe mera pravne i tehni~ke za{tite, kao i revitalizacije. • Posebne mere za{tite i kori{}ewa evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara na planskom podru~ju, posebnu pa`wu pola`u na: • O~uvawe izvornog izgleda arhitekture, horizontalnog i vertikalnog gabarita, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, originalnih materijala i stilskih karakteristika, kao i o~uvawe funkcija i namene kulturnih dobara.
Planom za{tite i revitalizacije kulturnog nasle|a, odre|ene su i odgovaraju}e restriktivne mere.
OGRANI^EWA
• Nedostatak konzistentne brige o nasle|u-nadle`ni Zavod za za{titu spomenika kulture iz Kraqeva, kao i Republi~ki zavod za za{titu spomenika kulture, nisu dovoqno prisutni, niti mere za{tite sprovode nad svim nepokretnim kulturnim dobrima. Postoji evidentna selektivnost u pristupu, nedostatak sveobuhvatne strategije, nema sredworo~nih programa za{tite, razvoja i ure|ewa nepokretnih kulturnih dobara i wima pripadaju}ih za{ti}enih prostora; • Nepostojawe stru~ne slu`be koja bi lokalno sprovodila kontrolu stawa kulturnih dobara, jer se pokazalo da je taj posao lo{e obavqan na relaciji U`ice-Zavod za za{titu spomenika kulture u Kraqevu; • Nepokretna kulturna dobra koja su evidentirana kao spomenici kulture, kao i kulturna dobra pod prethodnom za{titom, pokazalo se da su u najve}em broju slu~ajeva ni~ija briga, odnosno iskqu~iva briga wihovih vlasnika koji nemaju dovoqno sredstava za wihovu za{titu, a ~esto ni `equ; • Nedostatak izvora finansirawa i wihova nedovoqna diverzifikacija na dr`avnom i lokalnom nivou; • Neadekvatan zakonski okvir za za{titu spomenika kulture; • Nepostojawe dr`avne strategije za{tite i unapre|ewa kulturnog nasle|a i • Nezadovoqavaju}i sistem monitoringa stawa nepokretnih kulturnih dobara.
POTENCIJALI
• Kulturni razvoj Brojna nepokretna kulturna dobra, kao i drugi spomenici kulture jo{ neevidentirani, predstavqaju veliki potencijal kulturnog razvoja U`ica; Veliki broj institucija koje se bave kulturom na podru~ju plana i wihov akcioni potencijal, kako pojedina~no, tako i kroz zajedni~ke aktivnosti; Burna istorija, kulturno-istorijski diverzitet, vizuelna prepoznatqivost podru~ja su potencijali za generisawe kulturnog identiteta i lokalne prepoznatqivosti podru~ja;
• Ekonomski razvoj Mogu}nost pristupa me|unarodnim fondovima za kulturni i ekonomski razvoj, bilo da je kulturno nasle|e primarni, ili sekundarni ciq, u okviru urbanog/ekonomskog razvoja podru~ja ili wegovih mawih celina; Vra}awem u funkciju napu{tenih kulturnih dobara i onih koji imaju neadekvatnu trenutnu funkciju, aktivirao bi se va`an potencijal ekonomskog razvoja;
• Dru{tveni razvoj U`ice je regionalni centar, ali i najve}e i dru{tveno najrazvijenije gradsko naseqe u regionu, pa time i kulturno nasle|e predstavqa potencijal za daqi dru{tveni razvoj.
4.9.4. TURIZAM
Bogat spomeni~ki fond, etnosocijalni motivi, raznovrsnost prirodnih turisti~kih motiva, znatna materijalna baza i veoma povoqan turisti~ko-geografski polo`aj omogu}avaju dinami~an turisti~ki razvoj, pa Grad U`ice ra~una na mnoge oblike turisti~kih kretawa: kulturni, gradski, tranzitni, sportsko-rekreativni, manifestacioni, lovni i druge vrste turizma. Osnovne vidove turizma na teritoriji grada predstavqaju gradski (poslovni i manifestacioni) i planinski turizam.
U`ice predstavqa kompleksan turisti~ki motiv, jer wegovu atraktivnost pove}avaju turisti~ko-geografski polo`aj, bogato kulturno nasle|e, spomenici novije istorije, ambijentalni kontrast i wegova funkcija. Razvoj gradskog turizma uglavnom zavisi i od ekskurzionog i tranzitnog turizma. Planinski turizam je razvijen na planini Tari i podrazumeva turizam u zimskoj i letwoj polovini godine. Lovni turizam je nedovoqno razvijena vrsta turizma, koja ima velike mogu}nosti i perspektive za daqi razvoj sa lovi{tima [argan, Jelova Gora i \etiwa. Dve mawe terme na prostoru sela Stapari i Bioska omogu}avaju razvoj bawskog turizma. Temperatura vode od 35,5 0 C - 36,4 0 C uslovqava le~ili{nu funkciju {to daqe uslovqava izgradwu objekata odre|ene namene, a samim tim }e svrsishodnije i potpunije zadovoqavati potra`wu posetilaca. Blizina planine Tare kao budu}eg planinskog zdravstveno-le~ili{nog centra pru`a uslove za kombinovawe planinskog i bawskog turizma. U formirawu turisti~ke ponude nisu dovoqno zastupqena kulturna turisti~kih kretawa. Nedostaju kru`ne ture sa odabranom mar{utom i programom koje bi omogu}ile turistima da u kratkom periodu posete vi{e razli~itih kulturnih motiva u u`oj i {iroj okolini U`ica.
198 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
Ako se ova turisti~ka kretawa dobro organizuju mogu dati veliki prihod turizmu, posebno {to se izletni~ka zona svakim danom {iri uz modernije saobra}ajnice i udoban prevoz. Jelova Gora i Bela Zemqa su neafirmisana izleti{ta u blizini grada. Bez sagledavawa materijalne osnove turizma, obima i strukture ponude turisti~ko-ugostiteqskih kapaciteta i wihove iskori{}enosti, nemogu}e je govoriti u kojoj meri su iskori{}ene turisti~ke mogu}nosti Grada. Ugostiteqstvo najneposrednije uti~e na formirawe turisti~ke ponude jer zadovoqava osnovne potrebe turizma. U pogledu lokacije objekata prisutna je koncentracija na podru~ju U`ica; 462 le`aja u tri hotela ( Zlatibor, Palas, Turist), ili 42,9 % ukupne ponude grada i na planini Tari 430 le`aja u hotelskom kompleksu " Omorika " i " Javor ", ili 40 % ukupne ponude. Lokacija ostalih sme{tajnih kapaciteta (184 le`aja u ~etiri motela, ili 17 % ukupne sme{tajne ponude op{tine), vezuje se za brdsko planinsko podru~je van gradskog centra. Evidentirani su pomaci u periodu posle 2001. godine, kako u pogledu obima, tako i u pogledu strukture turisti~kog prometa i svedo~e o sve izrazitijoj prisutnosti turizma kao razvojnog faktora U`ica. Nosioci sme{tajne ponude, a posebno koncentracije turisti~kog prometa op{tine U`ice su hoteli, i to na teritoriji grada i planini Tari. Van hotelski sme{taj sa objektima tipa motela ostvaruje naznatan udeo u turisti~kom prometu. U sme{tajnu ponudu, ukqu~eni su i kapaciteti doma}e radinosti tj. privatni sme{taj. Na teritoriji grada, trenutno postoje ~etiri turisti~ke agencije, {to nije na zadovoqavaju}em nivou s obzirom da je U`ice centar okruga, ne samo u administrativnom smislu ve} i turisti~kom. To je centar odakle bi trebalo da polaze turisti~ka kretawa, ne samo u okviru okruga i zemqe ve} i izvan wenih granica. U tom smislu mnogo se o~ekuje od nedavno osnovane Regionalne turisti~ke organizacije. Za podru~je grada U`ica nisu ra|eni planovi i programi razvoja turizma, dok je {ire podru~je tretirano Master planom razvoja turizma sa poslovnim planom za planinu Taru weno okru жewe ( Horwath Consulting Zagreb, 2007.) i Poslovnim-master planom turisti чke destinacije Zlatibor – Zlatar (2007.).
OGRANI^EWA
I pored povoqnog polo`aja i evidentnih potencijala koji bi privukli turiste, od izuzetno lepih i zanimqivih prirodnih ambijenata i bogatog kulturno-istorijskog nasle|a i u oblasti turizma postoje ograni~ewa:
• Ne vr{i se permanentna valorizacija potencijala za razvoj turizma, osim Mokre Gore ("[arganska osmica" i "Park prirode Mokra Gora"), kao i Potpe}ke pe}ine. • Nedostatak i neizgra|enost turisti~kih objekata i prate}e infrastrukture na postoje}im i potencijalnim turisti~kim lokalitetima. • Materijalna baza. • Nedovoqna organizovanost i dugogodi{we odsustvo turisti~kih organizacija i wihove agresivne marketin{ke aktivnosti. • Mali broj stru~nih i sposobnih kadrova, uz nedovoqnu svest i podr{ku nadle`nih o zna~aju maksimalnog kori{}ewa svih potencijala Grada iz oblasti turisti~ke ponude.
POTENCIJALI
Po va`e}em Prostornom planu Republike Srbije, u`i~ki region je odre|en za razvoj turisti~ke privrede, sa svim svojim specifi~nostima i potencijalima. Potencijale u oblasti turizma predstavqaju: • Povoqan saobra}ajni polo`aj, uz ~iwenicu da preko ovog podru~ja prolaze desetine hiqada turista za druge turisti~ke destinacije (Zlatibor, Zlatar, more) koji se mogu privu}i da upoznaju turisti~ke specifi~nosti; • Prirodna dobra i spomenici, objekti kulturno - istorijskog nasle|a: Kalu|erske bare na Tari, Mokra Gora i [argan, sa "[arganskom osmicom" i pokretnim dobrima tehni~ke kulture i etno-kompleksom "Drven grad", Potpe}ka pe}ina, Spomen obele`je "Kadiwa~a", Bela karanska crkva, Stari grad, Hidrocentrala pod gradom, kao i prelepi ambijenti, pejza`i i predeli sela: Ravni, Dre`nik, Gostinica, Zlakusa, Kremna ... pogodni za razvoj turizma; • Formirawe i funkcionisawe Regionalne turisti~ke organizacije.
T a b e l a br. 4:
SINTEZNA SWOT ANALIZA
Снага ( потенцијал ) Слабости ( ограничења )
• Iskustvo i tradicija u gajewu vo}a i raznovrsnog • Mala zastupqenost plodnog zemqi{ta locirana sto~nog fonda, kao i u proizvodwi su u uskim re~nim dolinama i u kompleksima na na daleko poznatih u`i~kih specijaliteta i urbanizovanim delovima prostora, pa su stoga i ekolo{ki zdrave hrane. ugro`ena stihijskim {irewem naseqa (Sevojni~ko, Gorjansko i deo Turi~kog poqa) • • Neodgovaraju}e komunikacije, odnosno fizi~ka Kawon reke \etiwe sa ukupnom du`inom toka odvojenost plodnih povr{ina (Sevojno, Gorjani, oko 11,50km predstavqa zna~ajan potencijal za Poto~awe, Krvavci, Zlakusa), od magistralnog razvoj turisti~ko-rekreativnih sadr`aja. puta U`ice-Beograd `elezni~kom prugom • Veliki broj vodotokova i izvora sa nezaga|enom Beograd-Bar. vodom, koja se uz neznatno pre~i{}avawa mo`e • Prolazak trase pruge Beograd - Bar i upotrebqavati za pi}e. magistralnih puteva kroz centralne delove • Veliki procenat {umovitosti. Sevojna, Kr~agova i centralno gradsko jezgro. • Izvori{ta za vodosnabdevawe Vrutci i podru~je • Neadekvatna gradska uli~na mre`a, linearna i Velikog Rzava, koja predodre|uju namenu nepravilna, oko 40% mawe saobra}ajnuh zemqi{ta za za{titne {umske komplekse. povr{ina od gradova sli~ne veli~ine i broja • Zemqi{te koje bi se promenom namene moglo stanovnika sa velikim brojem ukr{tawa. pretvoriti u povr{ine pod {umama li{}arskih • Nedefinisan i neiskori{}en transportno vrsta. distributivni centar u Sevojnu. • Grad U`ice kao istorijsko kulturni i privredni • Izlo`enost negativnim uticajima, plavqewa, centar poseduje veliku privla~nu snagu. erozije, klizi{ta, nestabilne padine (primer • Sredi{wa geostrate{ka pozicija u odnosu na Lu`ni~ke doline). Vojvodinu, Beograd i severnu Srbiju, odakle • Slab kvalitet i nizak nivo opremqenosti tokom godine, posebno leti, kre}e nekoliko poqoprivrede odgovaraju}om mehanizacijom. miliona turista ka Primorju. • Vodno zemqi{te (osim u kawonu \etiwe i delu • Raskrsnica zna~ajnih drumskih, `elezni~kih i toka reke kroz gradsko podru~je), nalazi se vazdu{nih koridora. uglavnom u uskom pojasu milih vodotokova sa • Instalisani privredni kapaciteti u gradu prete`no strmim obalama i nepristupa~nim U`icu i op{tinama Nova Varo{, Priboj, terenom.
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 199
Prijepoqe, Bajina Ba{ta i Kosjeri}, kao i • Nedovoqna za{tita vodnih tokova i vodnog turisti~ki centri Tare, Zlatibora i Zlatara. zemqi{ta, odnosno wihovo zaga|ivawe otpadnim • Blizina HE "Peru}ac", "Kokin Brod" i vodama iz naseqa i proizvodnih pogona. "Vi{egrad". • Smawewe stanovni{tva u seoskim naseqima i • Hidroenergetski potencijal re~nih vodotokova preovladavawe starog stanovni{tva. \etiwe, Su{ice, Brate{ine i Kowske reke. • Velika nezaposlenost, sa tendencijom pove}awa. • Tradicionalne manifestacije od dr`avnog i • Nedovoqan razvoj industrijskih kapaciteta i me|unarodnog zna~aja nivo razvoja tercijarnih delatnosti, posebno • Brojna prirodna i kulturna dobra. trgovine, turizma, usluga raznih vrsta. • Visokoobrazovani kadar u gradskim • Slaba diverzifikovanost ukupne privrede, a institucijama, obrazovnim institucijama i posebno poqoprivrede, bez usmerewa na vrhunski industriji. kvalitet, kao i nedostatak finalizacije proizvoda u postoje}im granama industrije. • Nizak nivo komunalne opremqenosti. • Prirodni uslovi: orografski i klimatski uslovi pogoduju stvarawu inverzije, pri kojoj se emisije zaga|uju}ih materija zadr`avaju u kotlini. • Nedostatak osnovnih sanitarnih uslova na postoje}oj deponiji, zaostala tehnologija tretmana, zapuwenost i dr. • Industrijske zone uz zonu stanovawa. • Nedostatak odgovaraju}ih urbanisti~kih planova i finansijskih sredstava.
Mogu}nosti ({anse) Rizici (pretwe)
• Razvoj sto~arstva (govedarstvo, ov~arstvo, • Nepovoqne geomorfolo{ke karakteristike kozarstvo), vo}arstva i povrtarstva (staklenici terena (izrazito brdsko planinski teren), i plastenici). uslovqavaju vi{e visinskih zona snabdevawa {to • Izgradwom akumulacije "Vrutci" stvoren je znatno poskupquje i ote`ava izgradwu i razvoj potencijal kojim }e se zadovoqiti potrebe za vodovodne mre`e. pija}om vodom gradskog i prigradskog podru~ja • Veliki priliv stanovni{tva u U`ice i dugoro~no. prigradsku zonu naru{ava ravnomernost u • Vodno zemqi{te na potezu Turica-gradska naseqavawu ostalih naseqa iz ~ega proizilaze pla`a-Veliki Park, mo`e se staviti u funkciju mnogi problemi. sportskih i rekreativnih sadr`aja. • Smawewe poqoprivrednog stanovni{tva. • Mogu}nosti za razvoj turisti~ke i rekreativne • Uru{avawe zna~aja vojske, a sa tim i propadawe funkcije {uma (priroda, objekti i vojne (namenske) industrije koja je u U`icu bila infrastruktura) u funkciji stvarawa predela jedan od nosilaca privrednog razvoja. posebnih odlika, odnosno {uma sa nagla{enim estetskim, ekolo{kim, vaspitno-obrazovnim, • Zastarelost celokupnog privrednog potencijala, turisti~ko - rekreativnim vrednostima. od saobra}aja, gra|evinarstva, do ma{ina u • U`ice kao regionalni centar. industriji. • Velike su mogu}nosti da se deo turisti~kog • Nepovoqni prirodni uslovi brdsko-planinskog talasa zadr`i, te da se razviju izuzetne prirodne reqefa i nadmorske visine od 400m do 1500m, pogodnosti. {to mo`e usloviti usporeni razvoj • Na teritoriji grada planiran je koridor infrastrukture. autoputa Beograd E761. • Nizak nivo infrastrukturne opreme u seoskim • Mogu}nost kori{}ewa vojnog aerodroma naseqima, {to u kontekstu budu}eg razvoja Ponikve za civilni saobra}aj. iziskuje velika ulagawa, a {to je sa druge strane • neophodan uslov za stvarawe realne osnove Valorizacija prostora planirawem mre`e budu}eg (ekonomskog pa i svakog drugog) turisti~kih puteva, mre`e panoramskih prosperiteta naseqa. (izletni~kih, biciklisti~kih, pe{a~kih i jaha~kih) staza. • Nedostatak finansijskih sredstava. • Izgradwa regionalne deponije komunalnog • Naru{avawe kvaliteta `ivotne sredine: otpada na lokaciji "Duboko". -tranzit kroz gradsko jezgro • Naseqe Potpe} i Zlakusa, kao prirodni, -izgradwa regionalne deponije. kulturni i turisti~ki potencijal mogu da • Nepo{tovawe neophodnih mera za{tite `ivotne aktiviraju deo ju`nog razvojnog pojasa uz razvoj sredine u poqoprivredi (prekomerno kori{}ewe prate}ih funkcija i iniciraju sveukupni razvoj organskih i neorganskih materija) i u ovog dela grada i pove`u ga sa turisti~kom industriji. zonom Velikog Rzava, kao i mre`om naseqa op{tine ^ajetina, Po`ega i Ariqe. • Potencijal za razvoj naseqa u ju`nom delu grada sagledava se u ja~awu trenda razvoja i naseqavawa Bele Zemqe (izgradwa mawih pogona, skladi{nih i drugih poslovnih objekata, objekata u funkciji tranzitnih i izletni~kih sadr`aja, ostalih tercijarno-uslu`nih sadr`aja, vikend naseqa, infrastrukture, gasifikacija), uz adekvatna planska usmerewa. • Mogu}nost stvarawa Univerzitetskog obrazovnog centra. • Aktivno ukqu~ivawe svih aktera nadle`nih i zainteresovanih gra|ana, investitora, lokalne uprave, stru~nih slu`bi, kroz definisawe strategije razvoja kulturnog nasle|a, edukaciju gra|anstva o potrebi o~uvawa nasle|a kao izvora identiteta, ali i ukqu~ivawa u ekonomske tokove. Zavr{ena privatizacija najve}ih preduze}a od kojih se mo`e o~ekivati ve}a odgovornost za za{titu `ivotne sredine.
200 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
II CIQEVI I KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA
1.0. OP[TI CIQEVI RAZVOJA GRADA U@ICA
Predmet izrade plana je definisawe dugoro~ne koncepcije prostornog razvoja planskog podru~ja, odnosno kori{}ewa, ure|ewa i za{tite prostora grada U`ica, utvr|ivawe politika, mera, pravila prostorne organizacije... U u`em smislu, predmet plana su urbana i ruralna naseqa sa pripadaju}im prostorima, objektima, infrastrukturom i specifi~nim razvojnim, socioekonomskim procesima.
Op{ti ciqevi razvoja grada U`ica su:
• Efikasno, organizovano i racionalno aktivirawe postoje}ih razvojnih potencijala (qudskih, prirodnih i stvorenih) u socio-ekonomskom, prostornom i ekolo{kom pogledu, po{tuju}i kontinuitet prostornog i odr`ivog razvoja. • Br`e stvarawe uslova za razvoj modela socijalne tr`i{ne privrede po uzoru na evropske zemqe socijalne demokratije. • Prevazila`ewe prostornih ograni~ewa za razvoj (nedostatak javnih slu`bi, infrastrukture, neplanska izgradwa), u ciqu kvalitetnijeg opremawa mre`om i objektima komunalne infrastrukture. • Funkcionalno povezivawe sa neposrednim okru`ewem i ja~awe regionalnog karaktera Grada U`ica u smislu integracije sa {irim podru~jem (susedni regioni, delovi Crne Gore i Bosne i Hercegovine) u privrednom i drugim vidovima `ivota. • Umre`avawe urbanih i ruralnih podru~ja, wihovo kompatibilno funkcionisawe i afirmisawe, uz podsticawe razvoja seoskih podru~ja. • Ekonomski razvoj, zasnovan na kori{}ewu lokalnih resursa i komparativnih prednosti Grada, pove}awu atraktivnosti prostora i {irem izboru lokacija, raznovrsnih re{ewa i ponuda za ulagawe doma}eg i stranog kapitala.
2.0. CIQEVI RAZVOJA PO POJEDINIM OBLASTIMA
2. 1. KORI[]EWE PRIRODNIH RESURSA
[ume i {umsko zemqi{te Op{ti ciqevi gazdovawa {umama Op{ti ciqevi gazdovawa {umama ustanovqeni su Zakonom o {umama ("Sl. Glasnik RS", br. 46/91, 83/92, 54/93, 60/93 i 54/96) i Pravilnikom o sadr`ini osnova i programa gazdovawa {umama, godi{weg izvo|a~kog plana i privremenog godi{weg plana gazdovawa privatnim {umama ("Sl. Glasnik RS", br. 122/03). Prema Zakonu, {ume su dobro od op{teg interesa koje se moraju odr`avati, obnavqati i koristiti tako da se o~uva i pove}a wihova vrednost i op{tekorisne funkcije, obezbedi trajnost i za{tita, kao i trajno pove}awe prinosa i prirasta. Op{ti ciqevi gazdovawa odnose se na sve {ume, bez obzira na vlasnike ili trenutnog korisnika i predstavqaju op{tu obavezuju}u normu pri planirawu gazdovawa svim {umama.
Imaju}i u vidu napred navedeno, kao i odredbe Pravilnika, op{ti ciqevi gazdovawa {umama su:
Za{tita i stabilnost {umskih ekosistema Sanacija op{teg stawa degradiranih {umskih ekosistema Obezbe|ewe optimalne obraslosti Obezbe|ewe funkcionalne trajnosti O~uvawe trajnosti prinosa i pove}awe prinosa, ukupne vrednosti {uma i op{tekorisnih funkcija {uma
Posebni ciqevi gazdovawa
Posebni ciqevi gazdovawa {umama u prvom redu vezani su za prioritetnu funkciju {uma (namenu povr{ina) i uskla|ivawe ostalog kori{}ewa. Pojedina~ni ciqevi gazdovawa {umama, vezani za namenu povr{ina (prioritetnu funkciju) za Tarsko-zlatiborsko {umsko podru~je su slede}i:
1. Maksimalna i trajna proizvodwa tehni~kog drveta najboqeg kvaliteta (namenska celina 10). 2. Proizvodwa {umskog semena (namenska celina 17) 3. Protiveroziona za{tita zemqi{ta kroz pove}awe sklopa i obraslost (namenska celina 26). 4. Stalna za{tita zemqi{ta od erozionih procesa, sastojine bez gazdinskih intervencija (namenska celina 66). 5. Za{tita i o~uvawe strogih rezervata (namenska celina 84).
Svi navedeni ciqevi su dugoro~ni i jednakog reda zna~aja u okviru prioritetne funkcije i pripadaju}e osnovne namene pojedinih kompleksa ovog podru~ja.
Posebni ciqevi gazdovawa {umama prema du`ini vremena potrebnog za ostvarewe planiranih zadataka ili ciqeva mogu biti:
1. Kratkoro~ni ciqevi za jedan ure|ajni period 2. Dugoro~ni ciqevi (za vi{e ure|ajnih perioda)
Posebni ciqevi gazdovawa {umama proisti~u iz op{tih ciqeva i uslovqeni su osobenostima {umskog podru~ja.
Posebni ciqevi gazdovawa {umama po svojoj prirodi razvrstavaju se na:
• Biolo{ko-uzgojni ciqevi, koji obezbe|uju trajno pove}awe prirasta i prinosa po koli~ini i kvalitetu, pove}awe ukupne vrednosti {uma u skladu sa potencijalom stani{ta. • Proizvodni ciqevi koji utvr|uju perspektivnu mogu}nost proizvodwe {umskih proizvoda po koli~ini i kvalitetu. • Tehni~ki ciqevi koji obezbe}uju tehni~ke uslove za ostvarewe navedenih ciqeva.
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 201
CIQEVI IZ [UMARSKE POLITIKE SRBIJE
• Postizawe odr`ivog gazdovawa {umama u dr`avnoj svojini, kao i ukrupwavawe dr`avnog {umskog zemqi{ta. • Podsticawe ukrupwavawa poseda privatnih {uma. • Za {ume posebne namene, ako vlasnik nije sposoban da izvede odre|ene aktivnosti, obavezu treba da preuzme nadle`ni dr`avni organ. • Unapre|ewe biodiverziteta {uma kroz promovisawe me|usektorske saradwe, usmereno kori{}ewe genofonda, sprovo|ewe me|unarodnih obaveza i a`urirawe registra i kartirawe areala divqih biqnih i `ivotiwskih vrsta. • Za{tita {uma i `ivotne sredine kroz kori{}ewe voda i mineralnih sirovina iz {uma samo ako ne prouzrokuje ozbiqne promene ili {tete u {umskim ekosistemima. • O~uvawe za{titnih funkcija {uma-obnavqawe i rehabilitacija erodiranih i degradiranih zemqi{ta i {uma, o~uvawe izvori{ta i strogo sankcionisawe odlagawa otpada u {umskim ekosistemima.
CIQEVI IZ [UMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA
• Utvr|ivawe i definisawe planskih ravni (nivoa planirawa). • Na osnovu dosada{wih znawa o korisnim u~incima {ume osigurawe wihovog {to potpunijeg racionalnog kori{}ewa. • O~uvawe i osigurawe potpune stabilnosti {umskih ekosistema o~uvawem povr{ine pod {umom i wene unutra{we homogenosti. • Kartirawe {umskog i ostalog prostora po nameni uva`avaju}i posebno ekolo{ki pristup pri vrednovawu. • Razgrani~avawe povr{ina u okviru planske ravni na povr{ine za proizvodwu u {umarstvu od ostalih povr{ina (za{titne {ume, povr{ine zakonom za{ti}ene, poqoprivreda i dr.). • Utv|ivawe i definisawe zahteva dodatnih oblasti u odnosu na {ume i wihove me|usobne odnose, konfliktnosti i komplementarnosti. • Definisawe ciqeva gazdovawa. • Definisawe optimalnih stawa {umskih ekosistema zavisno od wihove prioritetne namene. • Utvr|ivawe mera za ostvarivawe ciqeva gazdovawa. • Za{titu biodiverziteta i prirode u celini. • Evidenciju i kontrolu gazdovawa. • Definisawe u organizacionom smislu takvog sistema vo|ewa gazdovawa kojim }e se obezbediti prethodni zadaci. • Planirawe optimalnog stawa {umskog podru~ja kao dugoro~nog ciqa gazdovawa, prikaz i ocena zate~enog stawa u odnosu na optimalno planirawe svih mera i radova (plansko-ure|ajnih, biolo{kih, tehni~kih ) za period va`ewa osnove. • Sagledavawe o~ekivanih rezultata gazdovawa i efekata razvoja na kraju ure|ajnog razdobqa. • Planirawe neophodnih istra`iva~kih i drugih radova u ciqu daqeg upoznavawa slo`ene prirode {ume i blagovremenih i adekvatnih priprema za slede}e ure|ivawe.
Op{ti ciqevi gazdovawa lovi{tima su :
• Za{tita, gajewe, lov, kori{}ewe divqa~i i wenih delova tako da se merama gazdovawa obezbedi gajewe onih vrsta divqa~i u broju i kvalitetu koji dozvoqavaju prirodni uslovi u lovi{tima. • Za{tita i kori{}ewe (lov) drugih lovostajem za{ti}enih vrsta divqa~i, koje stalno ili povremeno `ive u lovi{tima. • Saradwa sa korisnicima susednih lovi{ta.
Posebni ciqevi uzgoja divqa~i i razvoja lovstva su:
• Pove}awe brojnosti sitne i krupne divqa~i. • Poboq{awe strukture i kvaliteta divqa~i. • Za{tita i o~uvawe svih, a posebno retkih i ugro`enih vrsta.
Poqoprivredni resursi
Osnovni dugoro~ni ciq u oblasti za{tite i kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta jeste o~uvawe i unapre|ivawe uslova za odr`ivi razvoj poqoprivrede, prema agroekolo{kim kapacitetima prostora i ekonomskim interesima lokalnog stanovni{tva, a sve u skladu sa postepenim ostvarivawem stalnog poboq{awa materijalnog polo`aja poqoprivrednog stanovni{tva i unapre|ivawem standarda i kvaliteta `ivqewa na selu kako bi se seoska populacija zadr`ala i pove}ala, ekonomski, kulturno i socijalno oja~ala i obrazovala.
Sektorski ciqevi
• Ograni~avawe pretvarawa najplodnijeg poqoprivrednog zemqi{ta (od 1 do 5 katastarske klase) u nepoqoprivredne svrhe, kao i o~uvawe prirodne plodnosti zemqi{ta, selektivna i kontrolisana primena pesticida, mineralnih |ubriva i drugih hemijskih sredstava u poqoprivredi. • Preduzimawe preventivnih mera za{tite od buji~nih tokova u Lu`ni~koj dolini. • Permanentno iznalaziti mogu}nosti za ostvarivawe odr`ivog razvoja poqoprivrede i poqoprivredne proizvodwe da bi se maksimalno iskoristili potencijali iz oblasti vo}arstva i sto~arstva, uz prednosti zdrave ekolo{ke sredine. • Primewivawe svih mera za o~uvawe poqoprivrednih povr{ina i poboq{awe prirodne plodnosti zemqi{ta. • Uvo|ewe savremene tehnologije proizvodwe i prera|iva~ke industrije, uz boqu organizaciju rada, pove}awe nivoa znawa i proizvodnih iskustava stanovni{tva i savremenog marketinga.
U skladu sa strategijom decentralizacije i regionalizacije ruralnog razvoja, lokalna samouprava prepoznaje interes za sopstveni razvoj lokalnog agrosektora u ~ijem sklopu je osnovni ~inioc organizovano tr`i{te i savetodavni sektor . Da bi se pokrenulo tr`i{te i savetodavni sektor koji }e odgovoriti potrebama lokalnih poqoprivrednika mora se primeniti princip aktivnog u~e{}a poqoprivrednih proizvo|a~a kroz radionice, korisni~ke odbore i sli~no. Lokalni razvoj mo`e biti znatno ote`an bez stvarawa adekvatnog okru`ewa na republi~kom nivou, a to bi podrazumevalo: zavr{etak procesa privatizacije; formirawe efikasnog tr`i{ta poqoprivrednih inputa i autputa; stvarawe efikasnih institucija za transfer znawa (poqoprivreda, ekonomija); razvitak svih oblika udru`ivawa poqoprivrednika; izgradwa bankarskog sektora koji }e odgovarati potrebama poqoprivrede; izgradwa modela poqoprivrednog gazdinstva koje }e odgovoriti tr`i{nim zahtevima.
202 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
Vodni resursi
• Utvr|ivawe pravila kori{}ewa vodnog zemqi{ta zajedno sa priobaqem u ciqu o~uvawa i odr`awa otvorenih vodotokova. • Uspostavqawe kontrole i nadzora na izvori{tima, vodotokovima i wihovim zaga|iva~ima. • Redovno i investiciono odr`avawe vodoprivrednih objekata, bez obzira da li se radi o sistemu vodosnabdevawa "Vrutci" ili o mawim izvori{tima, ili ~esmama i sl. • Kori{}ewe vodnih resursa za potrebe poqoprivrede u Lu`ni~koj dolini i Potpe}kom poqu. • Uspostavqawe organizovanog otkupa i distribucije konzumne ribe, pre svega salmonidnih vrsta. • Organizovano i kvalitetno snabdevawe pija}om vodom na celoj teritoriji grada. • Ve}e iskori{}ewe postoje}ih kapaciteta vodosistema "Vrutci" pro{irewem gradskog vodovoda prema naseqima Bele Zemqe, Lu`ni~koj dolini i Volujcu, kao i Ma~katu i Su{ici u Op{tini ^ajetina. • Uvo|ewe organizovanog snabdevawa u ve}im naseqima kod kojih je vodosnabdevawe individualno sa lo{im i nepouzdanim vodovodima. • Poboq{awe kvaliteta vodosnabdevawa rekonstrukcijom dotrajale cevne mre`e i objekata i uvo|ewem jedinstvenog sistema kontrole, potro{we i distribucije vode. • Razdvajawe fekalne i ki{ne kanalizacije, odnosno uvo|ewe separatnog sistema u gradu i naseqima u kojima se planira organizovano snabdevawe pija}om vodom. • Povezivawe postoje}ih sistema fekalne kanalizacije u gradu sa izgra|enim fekalnim kolektorom i stavqawe istog u funkciju. • Sistemsko re{ewe problema pre~i{}avawa otpadnih voda U`ica, kao i pre~i{}avawe otpadnih voda u naseqima u kojima se planira organizovano snabdevawe pija}om vodom. • Uvo|ewe sistema kontrole ispu{tawa otpadnih voda.
Mineralne sirovine
• Definisawe prostornih potencijala i uslova za eksploataciju gra|evinskih materijala na principima odr`ivog razvoja, uz obaveznu rekultivaciju ili privo|ewe drugoj nameni degradiranih povr{ina. • Istra`ivawe Zlatiborskog peridotitskog masiva i wegovog obodnog dela kao najbogatijeg podru~ja metali~nim i nemetali~nim mineralnim sirovinama.
Prirodna dobra
• Preispitivawe prostora u pogledu kvaliteta prirodnih dobara i stvarawe zakonske i finansijske osnove za za{titu, o~uvawe i unapre|ewe geolo{kih, geomorfolo{kih, pedolo{kih, arheolo{kih i dendrolo{kih mesta i fenomena. • Ostvarivawe vertikalne koordinacije izme|u razvojnih programa i programa za{tite `ivotne sredine na svim upravqa~kim nivoima. • Bezrezervno aktivirawe i adekvatno prezentirawe prirodnih dobara, uz upotrebu najsavremenijih marketin{kih radwi da bi se ista maksimalno iskoristila u sportsko-rekreativne, obrazovne, nau~ne, turisti~ke i druge svrhe.
2. 2. STANOVNI[TVO
Odr`avawe vitalnosti stanovni{tva i zaustavqawe i smawewe negativnih trendova u demografskim procesima kroz pove}awe udela mla|ih kontingenata stanovni{tva, obezbe|ewem uslova za zadr`avawe i povratak mladih i radnosposobnog stanovni{tva na ruralna podru~ja. • Zadr`avawe mlade populacije stanovni{tva na ovom podru~ju, naro~ito na seoskom uz poboq{awe uslova {kolovawa i kreditno-finansijsku podr{ku za razvoj privatnog preduzetni{tva i poqoprivredne proizvodwe. • Destimulacija emigracije stanovni{tva sa podru~ja grada i stimulacija povratka stanovni{tva, ukqu~uju}i i ono koje je na privremenom radu u inostranstvu. • Zaustavqawe migracije seoskog stanovni{tva i ubla`avawe priliva stanovni{tva u prigradska naseqa. • Ravnomerniji teritorijalni razme{taj stanovni{tva i postizawe optimalne gustine naseqenosti, u skladu sa ukupnim potencijalima podru~ja. • Stimulisawe mla|eg `enskog stanovni{tva da ostane u seoskim podru~jima, uz dono{ewe i realizaciju odgovaraju}ih programa i projekata za poboq{awe uslova `ivota u svim vidovima porodica, kao i ove dru{tvene grupacije. • Socijalno zdravstvena za{tita i pomo} starijoj populaciji, posebno sama~kim i dvo~lanim doma}instvima.
2. 3. MRE@A I FUNKCIJE NASEQA
• Optimalno kori{}ewe geostrate{kog polo`aja teritorije grada, privrednih i drugih potencijala, kroz konkurentski, ali ujedno i komplementaran i kompatibilan odnos sa susednim regionalnim i prekograni~nim centrima. • Ja~awe privrednih, saobra}ajnih, kulturnih veza i saradwe, uz pove}awe stepena komplementarnosti sa grani~nim podru~jima. • Br`i razvoj U`ica kao gradskog i regionalnog centra uz poboq{awe kvaliteta urbanih funkcija kao i privrednih aktivnosti od {ireg zna~aja. • Razvoj seoskog turizma kao nosioca razvoja u oblasti tercijarnog sektora. • Prestruktuirawe postoje}e mre`e naseqa u ciqu ve}e decentralizacije sadr`aja i aktivnosti, radi kvalitetnijih uslova `ivota. • Formirawe novih i ja~awe postoje}ih specijalizovanih centara (sekundarni centri i centri zajednica sela) sa razvijenim funkcijama rada, usluga, obrazovawa, zdravstva, kulture, uprave i dr. • Preispitivawe granica postoje}ih gra|evinskih podru~ja naseqa i wihovo definisawe u skladu sa potrebama stanovni{tva, optimalnog kori{}ewa i spre~avawa neracionalnog {irewa. • Poboq{awe kvaliteta ure|enosti i komunalne opremqenosti naseqa, uz mogu}nost odgovaraju}eg razme{taja pojedinih funkcija tj. namena, radi pravilnije uskla|enosti i povezanosti istih, naravno ako je to prostorno mogu}e, ekonomski opravdano i ekolo{ki odgovorno. • Za{tita postoje}ih i stvarawe novih ambijentalnih vrednosti naseqa, specifi~nih za odre|eni ambijent. • O~uvawe, revitalizacija i valorizacija za{ti}enih urbanih celina i gra|evina.
2.4. RURALNA PODRU^JA Osnovni dugoro~ni ciq podrazumeva valorizaciju i racionalnije kori{}ewe lokalnih seoskih resursa (prirodnih, demografskih, ekonomskih i drugih) i razvoj onih funkcija koje }e obezbediti zaustavqawe i preusmeravawe negativnih trendova u demografskim procesima, {to }e se posti}i: • Poboq{awem saobra}ajne dostupnosti ruralnim podru~jima i naseqima izgradwom novih putnih pravaca, ili rekonstrukcijom postoje}ih savremenim kolovozom, uz uslov da se saobra}ajna mre`a ne mo`e razvijati nezavisno, ve} u kontekstu strate{kog razvoja i posebno, razvoja svakog podru~ja ponaosob.
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 203
• Poboq{awem nivoa komunalne opremqenosti i ukupne ure|enosti (gra|evinske i ambijentalne) seoskih naseqa. • Unapre|ewem funkcija usluga, trgovine i zanatstva kao i objekata socijalne infrastrukture, razvoj programa iz oblasti industrije (otvarawem malih prera|iva~kih pogona) uz uslov da su sa tzv. ~istom tehnologijom. • Razvojem seoskog i etno turizma kao nosiocima razvoja u oblasti tercijarnog sektora.
2. 5. PRIVREDNE DELATNOSTI
Osnovni ciq i zadatak na lokalnom nivou je op{ti napredak sa odr`ivim razvojem u svim oblastima `ivota, {to podrazumeva:
• Stvarawe privrednog ambijenta koji }e privu}i doma}e i strane investitore, kao i na{e qude na privremenom radu u inostranstvu koji bi sigurno tada svoj te{ko ste~eni kapital ulo`ili u novi ili dodatni biznis u svom zavi~aju. • Preduzetnicima omogu}iti {to ve}e anga`ovawe u radu lokalne samouprave i preko komore i poslovnih asocijacija sa ciqem razmena preduzetni{tva i sticawa maksimalnog profita koji bi omogu}io i stvarawe sredstava za javni sektor. • Sanacija i ja~awe industrije je prvi neposredni ciq koji se realizuje sa promenom privredne strukture i ve}om diverzifikacijom privrednih oblasti (primer u`i~kih privrednih giganata: Vaqaonica bakra, Vaqaonica aluminijuma, Namenska zbog svojih velikih kapaciteta i potencijala). • Pove}awe broja zaposlenih, jer je stanovni{tvo sa svojim obrazovawem i stru~no{}u, marqivo{}u najvredniji razvojni potencijal. • Sve ovo, nije mogu}e bez uvo|ewa evropskog i svetskog kvaliteta za sve proizvode i usluge, kako bi isti imali prolaz u otvorenoj i slobodnoj konkurenciji na zapadnoevropskom i svetskom tr`i{tu. • Usmeravawe neprivrednih grana na ostvarivawe dobiti i profita sa ve}im u~e{}em privatnog kapitala. • Ja~awe svih vrsta usluga, od finansijskih do projektnih. • Poreska politika u ingerenciji lokalne samouprave mora biti stimulativnija za preduzetnike. • Ja~awe partnerskog odnosa izme|u javnog i privatnog sektora. • U oblasti lokalne politike i gazdovawa gra|evinskim zemqi{tem lokalna samouprava mo`e najvi{e pospe{iti razvoj preduzetni{tva. Ako bi Grad vi{e ulagao u opremawe i ure|ewe zemqi{ta za privredne objekte, uz mawu naknadu za isto, a kroz kasniju naknadu za kori{}ewe istog zemqi{ta na du`i rok stvorio bi se povoqniji ambijent za investitore u startu, a ulo`ena sredstva bi bila vra}ena kroz izvestan period, uz uve}awe finansijskog efekta, rast dru{tvenog proizvoda, pove}awe zaposlenosti, ulagawe u javni sektor.
Industrija
• Postupno primewivati principe odr`ivog razvoja industrije i o~uvawe `ivotne sredine, kroz ekonomsko-ekolo{ku revalorizaciju (obnovu i sanaciju) postoje}ih proizvodnih kapaciteta, iz oblasti obojenih metala, ma{inogradwe, hemijske, gra|evinske, elektro, tekstilne, drvoprera|iva~ke i grafi~ke industrije, da bi se ti evidentni kapaciteti na najboqi na~in iskoristili za budu}i prosperitet Grada. • Izvr{iti decentralizaciju industrijskih kapaciteta, u skladu sa zahtevima investitora, lokalno-razvojnim potencijalima i mogu}nostima konkretnog prostora. • Podsticati razvoj malih i sredwih prera|iva~kih kapaciteta sa ~istim tehnologijama. • Bez zastoja uvoditi nove tehnologije i tehnolo{ke procese u industrijsku proizvodwu, uz primenu savremenih marketin{kih poteza, smawewe industrijskog otpada i organizovanog brzog i ekonomski opravdanog transporta.
Turizam
• Iskoristiti poziciju, da je po Prostornom planu Republike Srbije, region strate{ki opredeqen za razvoj turisti~ke privrede, sa svim svojim specifi~nostima i potencijalima, kroz maksimalno anga`ovawe svih ekonomskih i politi~kih faktora u kori{}ewu republi~kih, bankarskih, donatorskih i investicionih fondova. • Valorizovati, marketin{ki obra|ivati i prezentovati prirodne i kulturno-istorijske vrednosti u funkciji turizma. • Studiozno i oprezno se opredeliti za organizovawe konkretne turisti~ke ponude (seoski turizam, etnoturizam, izletni~ki, lovni, tranzitni ili manifestacioni turizam), kako bi se maksimalno iskoristio saobra}ajno-geografski polo`aj Grada U`ica, elementi za{ti}ene prirodne sredine, prirodne lepote i vredno kulturno nasle|e.
Uslu`ne delatnosti
Stvarawe uslova da se iskoristi tradicionalno stvarala{tvo u`i~ana iz oblasti zanatstva, od izrade suvenira do roba {iroke potro{we. • Unapre|ewe u organizacionom i tehni~kom pogledu preduze}a (kako javnih tako i privatnih) za pru`awe komunalnih usluga. • Iskoristiti znawe, sofisticiranu obu~enost mladih stru~waka u oblastima bankarskih, marketin{kih, projektantskih i drugih usluga za koje je potrebna stru~nost, znawe i talenat.
2. 6. JAVNE SLU@BE
U narednom periodu razvoj javnih slu`bi na teritoriji svih op{tina u Republici, a samim tim i u U`icu, zavisi}e u prvom redu od ekonomskih kretawa i potencijala, ali i najavqene socijalno - ekonomske decentralizacije dru{tva u kojoj }e lokalne samouprave dobiti ve}e ingerencije, {to }e se zna~ajno odraziti na prostornu distribuciju javnih delatnosti. Time }e se obezbediti kvalitetnije ostvarivawe zagarantovanih prava u smislu dru{tvenog i socijalnog odlu~ivawa i sprovo|ewa, dok }e se najve}i deo javnih slu`bi razvijati shodno ekonomskim mogu}nostima stanovni{tva.
Najva`niji ciqevi u domenu razvoja javnih slu`bi na teritoriji grada su:
• O~uvawe, unapre|ewe i reorganizacija postoje}ih kapaciteta javnih slu`bi. • Rekonstrukcija i ure|ewe objekata i prostora namewenih javnim delatnostima, kao i vra}awe u funkciju postoje}ih javnih objekata, ili wihovo potpuno otu|ewe. • Poboq{awe mre`e javnih slu`bi u smislu kvalitetnije prostorne organizovanosti, odnosno dostupnosti direktnim korisnicima. • Prilago|avawe mre`e javnih slu`bi stvarnim potrebama korisnika, u zavisnosti od broja, gustine i starosne strukture stanovni{tva, wihovog socijalno-kulturnog i obrazovnog statusa, zanimawa i specifi~nih teritorijalnih obele`ja i osobenosti podru~ja. • Primena savremenih oblika i trendova organizacije javnih slu`bi po uzoru na zemqe Zapadne unije, te usagla{avawe sa normama i regulativama Evropske organizacije.
204 "SLU@BENI LIST" BROJ 22/10
• Funkcionalna reorganizacija javnog sektora u duhu najavqene decentralizacije, odnosno planska priprema za weno blagovremeno stupawe. • Rad na ja~awu samoinicijative i udru`ewa gra|ana, podr`anih ekonomskim olak{icama i mogu}nostima.
2. 7. INFRASTRUKTURNI SISTEMI
2.7.1. SAOBRA]AJ
• Definisawe osnovnih saobra}ajnih pravaca u prostoru i wihovo usagla{avawe sa regionalnim, republi~kim i me|unarodnim tokovima. • Poboq{awe saobra}ajne povezanosti teritorije grada sa okru`ewem, povezanost naseqa sa gradskim centrom i me|usobna povezanost naseqa. • Pove}awe nivoa usluge na postoje}oj putnoj mre`i, rekonstrukcija i izgradwa magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva i izgradwa deonice auto puta Po`ega-Vi{egrad (sa ju`nom gradskom obilaznicom). • Razvoj i poboq{awe `elezni~kog transporta. • Razvoj vazdu{nog saobra}aja. • Racionalizacija makro i mikro distribucije formirawem robnotransportnih kapaciteta • Za{tita koridora postoje}ih i planiranih objekata saobra}ajne infrastrukture. • Ostvarewem navedenih ciqeva, pored podizawa na vi{i nivo usluga kori{}ewa saobra}ajne mre`e, stvori}e se uslovi za razvoj privrednih aktivnosti, turizma i poboq{awe uslova za `ivot na selu.
2.7.2. ENERGETIKA
2.7.2.1. Elektroenergetska infrastruktura
Osnovni ciqevi razvoja su:
• Nastavak sigurnog, kvalitetnog i pouzdanog snabdevawa elektri~nom energijom. • Stvarawe uslova za bezbedan i pouzdan rad i funkcionisawe el. energetskog sistema. • Stvarawe stabilnih uslova za ulagawa u izgradwu, rekonstrukciju i modernizaciju energetskih objekata i sistema. • Energetska efikasnost i uvo|ewe u sistem novih i obnovqivih izvora energije. • Unapre|ewe za{tite `ivotne sredine.
Ovi ciqevi se mogu ostvariti: • Izgradwom energetskih objekata, racionalno, po ekonomskom prioritetu, uz realno obezbe|ewe sredstava za wihovo funkcionisawe. • Revitalizacijom, modernizacijom kao i sanacijom elektroenergetskih objekata, koji su du`e vreme u pogonu.
2.7.2.2. Toplifikacija i gasifikacija
Obzirom da je primarni cevovod gasovoda od ^a~ka stigao do U`ica, maksimalno se anga`ovati da se realizuje i izgradi sekundarna mre`a u U`icu, sa prikqu~cima za svaki objekat (izrada investiciono tehni~ke dokumentacije, marketin{ki potezi investicije ili iznala`ewe koncesionara).
2.7.3. TELEKOMUNIKACIJE
Efikasna infrastruktura komunikacija je osnova za produktivnije informati~ko dru{tvo, a time i wegov razvoj u celini.Telekomunikaciona mre`a predstavqa jedan od nosilaca takvog razvoja (ekspanzija Interneta, Eternet i dr.). Na podru~ju plana pored osnovnih telefonskih usluga (analogni telefonski prikqu~ak sa postoje}im servisima) planira se primena novih digitalnih sistema prenosa na bazi hDSL tehnologije po postoje}oj pristupnoj mre`i i novoprojektovanoj (opti~ki kablovi) sa uvo|ewem novih servisa/usluga. U po~etnoj fazi, za velike biznis korisnike, planira se digitalizacija na celoj du`ini. Digitalna pristupna mre`a treba da omogu}i prenos govornih signala, digitalnih signala podataka, {irokopojasnih servisa, triple play servisa i da nakon uvo|ewa lokalnih centrala klase 5 ( NGN mre`a) obezbedi nove servise ( VoIP i sl.). Planira se opti~kim i xDSL kablovima. U ciqu pro{irewa pristupne mre`e planira se decentralizacija mre`e gradwom Multiservisnih pristupnih ~vorova (MSAN-Multi Service Access Node), VLL (fiksni-be`i~ni) pristup. Pro{irewe mre`e planira se sukcesivno na bazi realnih i procewenih zahteva za novim prikqu~cima i uslugama.
2.7.4. KOMUNALNA OPREMQENOST
• Uvo|ewe sistema za upravqawe, transport i deponovawe otpadnog materijala. • Obezbe|ewe uslova za trajno deponovawe ~vrstog komunalnog otpada. • Utvr|ivawe mesta i kriterijuma za izgradwu ili pro{irewe postoje}ih grobaqa u naseqenim mestima. • Uvo|ewe jedinstvenog sistema upravqawa i odr`avawa grobaqa. • Utvr|ivawe mesta i kriterijuma za sto~na grobqa. • Stvarawe uslova za rekonstrukciju i opremawe postoje}ih zelenih pijaca na gradskom i izgradwu sto~nih pijaca na seoskom podru~ju.
2.8. PRIRODNA DOBRA, ZA[TITA @IVOTNE SREDINE, KULTURNO NASLE\E I TURIZAM
2.8.1. ZA[TITA PRIRODE
Ciqevi za{tite prirode i prirodnih dobara, kao segmenta ukupnog sistema za{tite `ivotne sredine su: • Rekultivacija (remedijacija) prostora o{te}enih izgradwom objekata, odnosno drugim gra|evinskim radovima ili eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i sanacija `ari{ta ekscesivne i jake erozije. • O~uvawe geo-nasle|a kroz za{titu geolo{kih, geomorfolo{kih, hidrografskih, pedolo{kih, arheolo{kih i dendrolo{kih mesta i fenomena.
"SLU@BENI LIST" BROJ 22/10 205
• O~uvawe biolo{ke raznovrsnosti, specijskog, ekosistemskog i geneti~kog diverziteta. • O~uvawe odlika prirodnih i predeonih celina. • Stvarawe pretpostavki za odre|ivawe i stavqawe u odgovaraju}i re`im za{tite vrednih i retkih predela. • Ostvariti vertikalnu koordinaciju izme|u razvojnih programa i programa za{tite `ivotne sredine na svim upravqa~kim nivoima.
2.8.2. ZA[TITA @IVOTNE SREDINE
Pristup definisawu koncepta za{tite `ivotne sredine na podru~ju grada U`ica zasniva se na me|unarodnim i evropskim strategijama, koje su delimi~no na{le svoje iskaze i u nekim od na{ih strate{kih dokumenta, od kojih su zna~ajniji: ″Rezolucija o politici za{tite `ivotne sredine u SRJ″ (1993), ″Prostorni plan Republike Srbije ″ (1996), Vodoprivredna osnova Republike Srbije" (2002) i "Strate{ki okvir za politiku upravqawa otpadom" (2002), Nacionalna strategija odr жivog razvoja (2008.).
Za{titu `ivotne sredine od zaga|ivawa ostvariti na slede}im na~elima: • Predostro`nost za aktivnosti koje mogu da izazovu negativne uticaje na okolinu ili ekolo{ki rizik, primenom sistema procene uticaja razvoja saobra}aja, privrednih aktivnosti i gradwe na `ivotnu sredinu pre dono{ewa investicionih odluka, • Za{tita izvori{ta vodosnabdevawa, zelenih povr{ina, za{ti}enog prirodnog i kulturnog dobra su apsolutni prioriteti, • Racionalnije kori{}ewe prirodnih resursa, a naro~ito neobnovqivih i delimi~no obnovqivih (fosilnih goriva, vode, energije, mineralnih sirovina), • Boqe iskori{}avawe gra|evinskog zemqi{ta, • Za{tita poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta, • Smawewe koli~ine otpada, pove}awe stepena reciklirawa i bezbedno deponovawe svih vrsta otpada.
T a b e l a br. 5: Posebni ciqevi za{tite `ivotne sredine