G:\Planska Dokumentacija\00 RAZMJENA\NE BRISATI\Sl STAMPA\Studija Lokacije SUTOMORE\Graficki Dio\10 Plan Namjene Povrsina NAMJE

$G:\Planska Dokumentacija\00 RAZMJENA\NE BRISATI\Sl STAMPA\Studija Lokacije SUTOMORE\Graficki Dio\10 Plan Namjene Povrsina NAMJE$

Studija lokacije "Sutomore" “Sektor 53”

STRATEŠKA STUDIJA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

Naručilac plana:

MINISTARSTVO ZA EKONOMSKI RAZVOJ CRNE GORE

Obradjivač plana: CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam Bulevar Džordža Vašingtona BB 81000 Podgorica

Direktor:

Predrag Babić, dipl. ing. građ.

Radni tim: prof.dr.sc. Ante Barić; Voditelj radnog tima Franjo Vančina, dipl.ing. arh., suradnik Andrej Škarica, Master of City Planning, dipl.ing.arh., suradnik

Podgorica – Zagreb, august 2008. godine PREDGOVOR

Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore, je 6. decembra 2007. godine donijelo Odluku o izradi Studije lokacije «Sutomore», čiji sastavni dio je strateška procjena uticaja na životnu sredinu shodno članu 22, Zakona o planiranju i uređenja prostora (“Sl. list RCG”, br. 28/05). Predmetno područje se nalazi u zahvatu Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPN MD), a isto nije detaljno razrađena planom.

Zakonom o strateškoj procjeni uticaja (“Sl. List RCG”, br. 80/05) definisana je obaveza sprovođenje postupka strateške procjene uticaja na životnu sredinu za planove i programe iz oblasti urbanističkog ili prostornog planiranja.

Ovaj Izvještaj sadrži rezultate Strateške procjene uticaja na životnu sredinu koja je načinjena za predmetnu Studiju lokacije. Postupak Strateške procjene proveden je u skladu s odredbama Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (Sl. List RCG br. 80/05), a sadržaj ovog Izvještaja je u skladu s Projektnim zadatkom, koji je načinjen prema odredbi člana15 Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Radni tim za Stratešku procjenu je prilikom provođenja postupka procjene usko surađivao s radnim timom koji je izradio Studiju lokacije radi međusobne razmjene informacije, podatka i rezultata rada, kako bi elementi Strateške procjene bili ugrađeni u Studiju lokacije. Suradnja između radnih timova se je odvijala redovitom izmjenom informacija putem elektronske pošte, telefonskih razgovora, te radnih sastanaka.

Strateška procjena uticaja na životnu sredinu je postupak u kojem pored radnog tima za provedbu postupka Strateške procjene trebaju sudjelovati i zainteresovani organi, institucije i javnost. Stoga se je tokom izvršenja ovog radnog zadatka nastojalo da budu uključeni u ovaj postupak, osobito kod utvrđivanje sadržaja Izvještaja u odnosu na određivanje: - Ključnih elemenata Studije lokacije koji zahtijevaju obradu; - Elemenata životne sredina koji bi bili zahvaćeni provedbom ključnih elemenata Studije lokacije, te određivanju koji od njih bi mogli biti značajni te stoga zahtijevaju daljnu obradu; i - Ciljeva zaštite životne sredine na međunarodnoj i nacionalnoj razini koji su značajni za Studiju lokacije; te - Razmatranje nacrta Izvještaja strateške procjene.

Postupak Strateške procjene uticaja na životnu sredinu proveden je isključivo na temelju podataka i dokumenata koje je pribavio naručitelj Strateške procjene. Predstavnici radnog tima su posjetili predmetno i susjedna područja i upoznali se sa sadašnjim stanjem životne sredne.

ii SADRŽAJ PREDGOVOR ...... ii SADRŽAJ ...... iii UVOD ...... 1 1. KRATAK PREGLED PROCESA IZRADE STUDIJE LOKACIJE, SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA STUDIJE LOKACIJE, KAO I PODRUČJE OBUHVATA STUDIJE LOKACIJA ...... 3 1.1 Pregled procesa izrade Studije lokacije ...... 3 1.2 Programski zadatak za izradu Studije lokacije ...... 3 1.3 Sadržaj Studija lokacije ...... 4 1.4 Glavni cilj Studije lokacije ...... 6 1.5 Područje obuhvata ...... 6 2.1 Identifikovana sporna pitanja zaštite životne sredine koja su zastupljena u pripremi Studije lokacije ...... 6 2.2 Relevantni planovi, politike i strategije ...... 6 3. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE USTANOVLJENI NA DRŽAVNOM ILI MEĐUNARODNOM NIVOU KOJI SU OD ZNAČAJA ZA STUDIJU LOKACIJE I NAČIN NA KOJI SU OVI CILJEVI, KAO I SVI OSTALI ASPEKTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU, BILI UZETI U RAZMATRANJE U PROCESU PRIPREME ...... 7 3.1 Način određivanja ...... 7 3.2 Opšti ciljevi zaštite životne sredine ...... 7 3.3 Posebni ciljevi zaštite životne sredine ...... 8 4. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA ŽIVOTNE SREDINE PREDMETNOG PODRUČJA I MOGUĆI SMJER NJENE EVOLUCIJE ...... 11 4.1 Uvod ...... 11 4.2 Opće osobine Crnogorskog primorja ...... 11 4.3 Klimatske prilike ...... 11 4.4 Flora ...... 12 4.5 Fauna ...... 13 4.6 Ekološke karakteristike priobalnog mora ...... 13 4.7 Stanje kvalitete priobalnog mora ...... 14 4.8 Kvaliteta vazduha ...... 15 4.9 Buka ...... 15 4.10 Zelene površine i vegetacija ...... 16 4.11 Zaštićeni objekti prirode i vegetacija ...... 16 4.12 Pejzaž ...... 17 4.13 Postojeće stanje na predmetnom području ...... 18 4.13.1 Općenito o lokaciji, vrsta obale, vegetacija, izgrađeni sadržaji i prometna povezanost ...... 18 4.13.2 Kvaliteta vazduha i buka ...... 19 4.13.3 Kvaliteta mora ...... 19 4.13.4 Pejzaž ...... 19 4.13.5 Objekti kulturne baštine ...... 20 4.13.6 Zaštićeni objekti prirode ...... 20 5. OPIS NIVOA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I INTEGRACIJE EKOLOŠKIH FAKTORA U CILJU POSTIZANJA ODRŽIVOG RAZVOJA ...... 20

iii 6. IDENTIFIKACIJA PODRUČJA ZA KOJA POSTOJI MOGUĆNOST DA BUDU IZLOŽENA ZNAČAJNOM RIZIKU I KARAKTERISTIKE ŽIVOTNE SREDINE U TIM PODRUČJIMA ...... 21 7. OPIS MOGUĆIH STANJA ŽIVOTNE SREDINE U BUDUĆEM PERIODU, UKOLIKO SE STUDIJA LOKACIJE NE REALIZUJE ...... 24 8. PREGLED POSTOJEĆIH PROBLEMA U POGLEDU ŽIVOTNE SREDINE U VEZI SA STUDIJOM LOKACIJE, ZA OBLASTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU, KAO ŠTO SU STANIŠTA DIVLJEG BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA SA ASPEKTA NJIHOVOG OČUVANJA ...... 24 9. PRIKAZ MOGUĆIH ZNAČAJNIH POSLJEDICA PO ZDRAVLJE LJUDI I ŽIVOTNU SREDINU, UKLJUČUJUĆI FAKTORE KAO ŠTO SU: BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST, STANOVNIŠTVO, FAUNA, FLORA, ZEMLJIŠTE, VODA, VAZDUH, KLIMATSKI ČINIOCI, MATERIJALNI RESURSI, KULTURNO NASLEĐE, ARHITEKTONSKO I ARHEOLOŠKO NASLEĐE, PEJZAŽ, KAO I MEĐUSOBNI ODNOS OVIH FAKTORA ...... 25 9.1 Gradska plaža «Sutomore « sa funkcionalnim zaleđem i sezonskim pristaništem ...... 25 9.1.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja ...... 26 9.1.2 Obala i erozija plaža ...... 26 9.1.3 Kvaliteta priobalnog mora ...... 26 9.1.4 Zelene površine ...... 26 9.1.5 Pejzaži ...... 26 9.1.6 Kulturna baština ...... 26 9.1.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja ...... 26 9.2 Naseljska struktura «Sutomore» ...... 27 9.2.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja ...... 28 9.2.2 Obala i erozija plaža ...... 28 9.2.3 Kvaliteta priobalnog mora ...... 28 9.2.4 Zelene površine ...... 28 9.2.5 Pejzaži ...... 28 9.2.6 Kulturna baština ...... 28 9.2.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja ...... 28 9.3 Turistički kompleks «Zlatna obala», hotelsko uređeno kupalište i javno uređeno kupalište ...... 28 9.3.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja ...... 29 9.3.2 Obala i erozija plaža ...... 29 9.3.3 Kvaliteta priobalnog mora ...... 30 9.3.4 Zelene površine ...... 30 9.3.5 Pejzaži ...... 30 9.3.6 Kulturna baština ...... 30 9.3.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja ...... 30 9.5 Ocjena održivosti ...... 30 10. PRIKAZ NAČINA NA KOJI SU ODREĐENI I VRJEDNOVANI ZNAČAJNI UTICAJI STUDIJE LOKACIJE ...... 33 10.1 Metodologija, kriteriji i indikatori ...... 33 10.1.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja ...... 33 10.1.2 Obala i erozija plaža ...... 33 10.1.3 Kvaliteta priobalnog mora ...... 34 10.1.4 Zelene površine ...... 35

iv 10.1.5 Pejzaži ...... 35 10.1.6 Kulturna baština ...... 35 10.1.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja ...... 36 10.2 Ocjena održivosti ...... 37 11. PRIKAZ KARAKTERISTIKA UTICAJA KAO ŠTO SU: VJEROVATNOĆA, INTENZITET, SLOŽENOST/REVERZIBILNOST, VREMENSKA DIMENZIJA (TRAJANJE, UČESTALOST, PONAVLJANJE), PROSTORNA DIMENZIJA (LOKACIJA, GEOGRAFSKA OBLAST, BROJ IZLOŽENIH STANOVNIKA, PREKOGRANIČNA PRIRODA UTICAJA), KUMULATIVNA I SINERGIJSKA PRIRODA UTICAJA, DRUGE KARAKTERISTIKE UTICAJA ...... 38 12. NAČIN ODREĐIVANJA I VRIJEDNOVANJA ZNAČAJNIH UTICAJA KOJI SU USKLAĐENI SA VAŽEĆIM STANDARDIMA, PROPISIMA I GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA ...... 38 13. PRIKAZ MJERA PREDVIĐENIH U CILJU SPRIJEČAVANJA, SMANJENJA ILI OTKLANJANJA, U NAJVEĆOJ MOGUĆOJ MJERI, BILO KOG ZNAČAJNOG NEGATIVNOG UTICAJA NA ZDRAVLJE LJUDI I ŽIVOTNU SREDINU DO KOGA DOVODI REALIZACIJA STUDIJE LOKACIJE ...... 38 14. PREGLED ALTERNATIVNIH RJEŠENJA I RAZLOGE ZA IZBOR DATIH RJEŠENJA KOJE SU UZETE U OBZIR, KAO I OPIS NAČINA PROCJENE ...... 39 15. ALTERNATIVNO RJEŠENJE NEREALIZOVANJA STUDIJE LOKACIJE, KAO I ALTERNATIVNO RJEŠENJE NAJPOVOLJNIJE SA STANOVIŠTA ŽIVOTNE SREDINE .. 39 16. TEŠKOĆE DO KOJIH JE PRILIKOM FORMULISANJA TRAŽENIH PODATAKA DOŠLO (KAO ŠTO SU TEHNIČKI PODACI) ...... 43 17. OPIS PREDVIĐENOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE, UKLJUČUJUĆI I ZDRAVLJE LJUDI U TOKU REALIZACIJE STUDIJE LOKACIJE (MONITORING) ...... 43 18. ZAKLJUČCI DO KOJIH SE DOŠLO TOKOM IZRADE IZVEŠTAJA O STRATEŠKOJ PROCJENI PREDSTAVLJENE NA NAČIN RAZUMLJIV JAVNOSTI...... 43 POPIS LITERATURE ...... 45

UVOD

Temeljni osnov za zaštitu životne sredine predstavlja odredba Ustava Republike Crne Gore (član 1) kojom je Crna Gora proglašena «ekološkom državom». Time je zaštita panoramske ljepote i biodiverziteta Crne Gore dobila visoki značaj. Na osnovu ovog ustanovljen je sistem zaštićenih područja, od kojih su najznačajnija četiri nacionalna parka i 20 plaža u primorju.

Do novembra 2006. godine, Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja je imalo nadležnost za pitanja životne sredine na državnoj razini. Od novembra 2006. godine je tu ulogu preuzelo novoformirano Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine.

Nacionalnom strategijom održivog razvoja predviđena je djelotvorna zaštita prirodnih nasljeđa i na razini države su izdvojena 32 područja, među njima i područje Solila, koja bi trebalo zaštititi u skladu s odredbama EU Direktive o staništima. Naime, ova područja će se kandidovati za Emerald zone. Emerald je ekološka mreža sastavljena od Područja od posebne važnosti za zaštitu prirode (Areas of Special Conservation Interest – ASCI). Ona obuhvata područja od velike ekološke važnosti za ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni prema Bernskoj konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Program Emerald mreže pokrenuo je Savjet Evrope kao dio svojih aktivnosti u implementaciji Bernske konvencije. Za države kandidate za ulazak u EU projekat Emerald mreža predstavlja pripremu i doprinos implementaciji programa NATURA 2000. NATURA 2000 je ekološka mreža Evropske Unije koja obuhvata područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i tipova staništa u skladu sa Direktivom o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC) i Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC).

Prostornim planom Crne Gore posebno se ističe potreba zaštite priobalnog područja. U tu svrhu je načinjen i usvojen Prostorni plan posebne namjene za područje morskog dobra Crne Gore, značajni prostorni dokument koji sadrži sve elemente za održivo upravljanje obalnim područjem Republike Crne Gore.

Iako postoje dovoljan broj formalno-pravnih akata za postizanje održivog razvoja, u stvarnosti, obalni pojas i njegove prirodne karakteristike, prvenstveno biodiverzitet, flora i fauna, plaže i pejzaž su značajno ugrožene. Ugrožavaju ga nekotrolirana: - izgradnja stambenih i turističkih kompleksa, - odlaganje u more nepročišćenih otpadnih voda, - odlaganje krutog otpada na divlja odlagališta, - uzurpacija obale i ograničen pristup moru.

Strateška procjena uticaja na životnu sredinu je jedan od alata koji se koristi da bi se osigurao održivi razvoj. To je postupak u kojem se razmatraju politike, planovi i programi kako bi se utvrdilo da li će primjena tih politika, planova i programa možda uticati na životnu sredinu, da bi se još na višoj razini odlučivanja izbjegli negativni uticaji. Postupak Strateške procjene započinje u ranoj fazi izrade politika, planova ili programa dok su glavna varijantna rješenja još otvorena.

Postupak, u pravilu, uključuje analizu mogućih uticaja na okoliš, njihovo dokumentiranje u studiji te provođenje postupka konzultiranja javnosti o načinjenoj studiji. Nadalje, pri donošenju konačne odluke o prihvaćanju razvojnog dokumenta postupak osigurava da se uzmu u obzir dobivena mišljenja o studiji te da se obavijesti javnost o konačnoj odluci.

1 Procjene u svojoj suštini trebaju biti proaktivne, jer su sastavni dio procesa donošenja razvojnih odluka. Povećavaju transparentnost u postupku odlučivanja i osiguravaju sudjelovanje javnosti u samom postupku.

Republika Crna Gora je Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu uvela u postupak odlučivanja Zakonom o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu RCG (Sl. list RCG br 80/05), koji je načinjen u skladu s odredbama Direktive Evropske Unije 2001/42/EC o procjeni uticaja određenih planova i programa na životnu sredinu. Zakon se primjenjuje od 1. januara 2008. godine.

Odredbama člana 5 Zakona o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu RCG propisano je da se postupak Strateške procjene obavezno primjenjuje za planove ili programe iz «urbanističkog ili prostornog planiranja ili korišćenja zemljišta, a koji daju okvir za budući razvoj projekata koji podliježu izradi procjene uticaja na životnu sredinu u skladu sa posebnim zakonom, kao i za one planove i programe koji, s obzirom na područje u kome se realizuju, mogu uticati na zaštićena područja, prirodna staništa i očuvanje divlje flore i faune.»

Pet je osnovnh ciljeva Strateške procjene propisano odredbom člana 2 Zakona:

1. Obezbjeđivanje da pitanja životne sredine i zdravlja ljudi budu potpuno uzeta u obzir prilikom razvoja planova ili programa; 2. Uspostavljane jasnih, transparentnih i efikasnih postupaka za stratešku procjenu; 3. Obezbjeđivanje učešća javnosti; 4. Obezbjeđivanje održivog razvoja; 5. Unaprijeđivanje nivoa zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.

Projektnim zadatkom za provedbu predmetne Strateške procjena uticaja na zivotnu sredinu je definisano slijedeće: Osnovni cilj izrade strateške procjene je obezbjeđivanje da pitanja životne sredine i zdravlje ljudi budu potpuno uzeta u obzir prilikom razvoja predmetne studije lokacije, radi obezbjeđivanja održivog razvoja, obezbjeđivanje učešća javnosti, kao i unaprjeđivanja nivoa zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.

Isto tako, izradom strateške procjene obezbijeđuje se usklađenost aktivnosti, definisanih Studijom lokacije, sa važećom zakonskom ragulativom u Crnoj Gori. Strateška procjena za navedenu Studiju lokacije će procijeniti potencijalne negativne uticaje na životnu sredinu i pružiti predlog adekvatnih mjera koje će se preduzeti u cilju sprečavanja i smanjenja štetnih uticaja aktivnosti čija realizacija je predviđena Studijom lokacije. Rezultati SEA doprinose odgovarajućem donošenju odluka u planskom procesu.

2 1. KRATAK PREGLED PROCESA IZRADE STUDIJE LOKACIJE, SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA STUDIJE LOKACIJE, KAO I PODRUČJE OBUHVATA STUDIJE LOKACIJA

1.1 Pregled procesa izrade Studije lokacije Proces izrade Studija lokacije započeo je na temelju Odluka Vlade Crne Gore donesene na sjednici od 6. decembra 2007. godine o izradi Studije lokacije »Sutomore». Ovo područje se nalazi u zahvatu Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro.

Izrada predmetne Studije lokacije povjerena je tvrtci CAU, Centar za arhitekturu i urbanizam, Bulevar Đorđa Vašingtona, Podgorica, temeljem Ugovora potpisanog 16. aprila 2008.

Nakon potpisivanja ugovora o izradi Studija lokacije s Ministarstvom za ekonomski razvoj formiran je radni tim za izradu Studije lokacije, koji se sastoji od stručnjaka iz tvrtke CAU, koji su nosioci ugovorenog posla, te većeg broja konzultanata iz raznih područja i tvrtki iz Crne Gore i Hrvatske. Tokom rada obavljeno je slijedeće: - U periodu od 13-16. aprila 2008. godine izvršen je prvi preliminarni obilazak predmetnog područja, izrađena je fotodokumentacija, utvrđeno je stanje na terenu - Drugi obilazak lokacije obavljen je od 7.-9. maja 2008. godine kada se obavio uvid u prethodno utvrđene konfliktne točke (točke su utvrđene na sastanku održanom u opštini Bar kao i prilikom obilaska terena) te je izvršena prva analiza i ocjena postojećeg stanja na lokaciji. - Treći obilazak područja izvršen je u razdoblju 19.-24. juna 2008. godine.

Prikupljena je potrebna dokumentacija za izradu Studije i to: - Prostorni plan Crne Gore do 2020. god. - Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro - Generalni urbanistički plan Bar 2020. Izmjene i dopune - Detaljni plan kontaktnog područja u digitalnom obliku - Geodetske i katastarske podloge. - Obavljeni su i konzultativni sastanci s nadležnim organima Crne Gore i opštine Bar.

1.2 Programski zadatak za izradu Studije lokacije Programskim zadatkom za izradu Studije lokacije za područje «Sutomore», koji je izradilo Ministarstvo za ekonomski razvoj, određeni su slijedeći sadržaji i mjere zaštite: - za turističke komplekse, pored smještajnih kapaciteta, planirati pripadajuće kupališne i rekreativne sadržaje, zelenilo i interne komunikacije u zavisnosti od kategorije kompleksa; kapacitete maksimalno prilagoditi konfiguraciji terena i slobodnim vizurama ka moru; objekte je potrebno uklopiti u okruženje kako izgrađeno tako i prirodno; to znači da planska rješenja ne smiju konkurisati izuzetno vrijednim prirodnim cjelinama; - za naseljsku strukturu «Sutomore» predvidjeti površine za stambene, turističke, poslovne i javne sadržaje; nova gradnja objekata predviđena je u vidu ograničenog pogušćivanja pri čemu treba poštivati normative i obezbijediti slobodne i zelene površine; nije predviđena gradnja vikend objekata i stanova za tržište; - razmotriti mogućnost formiranja kontinualne šetališne staze uz more; - posebnu pažnju posvetiti planskom uređenju javnog uređenog kupališta «Sutomore» sa dijelovima za hotele u zaleđu i hotelskog uređenog kupališta «Zlatna obala»; - planirati uređenje gradske plaže «Sutomore» sa funkcionalim zaleđem i sezonskim pristaništem;

3 - eventualne sadržaje u akvatorijumu i na samoj obali (kupališta, privezišta – ponte, mandraći i druge javne površine) urbanistički rješiti tako da se obezbijedi nesmetan pristup i očuva njihov javni karakter dobra u opštoj upotrebi.

Osim gore navedenoga, za predmetnu Studiju lokacije odgovarajućim Programskim zadatkom za izradu Studije lokacije je određeno slijedeće u odnosu na saobraćajnu i tehničku infrastrukturu, te pejzažnu arhitekturu: - Primarni saobraćaj rješavaati prema smjernicama Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro, Generalnog urbanističkog plana opštine Bar uz maksimalno poštovanje postojeće saobraćajne mreže. - Saobraćaj unutar planskog zahvata rješavati što racionalnije i povezati sa postojećom saobraćajnom mrežom. - Kapacitet saobraćaja u mirovanju dati adekvatno ponuđenim urbanističkim rješenjima i namjenama. - Pješački i biciklistički saobraćaj riješavati unutar zona i povezati sa postojećim pravcima iz kontaktnog područja. - Planiranje potrebne tehničke infrastrukture treba bazirati na prethodno provjerenim mogućnostima postojećih mreža i njihovog korišćenja za sadržaje planirane ovom Studijom lokacije, vodeći računa o uslovima zaštite životne sredina. - Planirati propisno dimenzionisane elektro, hidrotehničke i telekomunikacione instalacije, te savremenu funkcionalnu mrežu u objektima i za potrebe ukupnog kompleksa, u skladu sa propisima. - Planirati funkcionalnu hidrantsku mrežu i protivpožarni sistem, te javnu rasvjetu. - Svu infrastrukturu rješavati u svemu poštujući rješenja iz planova višeg reda i uz usaglašavanje sa uslovima koje propišu nadležni državni organi, institucije i preduzeća. - Prilkom planiranja zelenih površina izvršiti podjelu po kategorijama zelenila. Slobodne, zelene površine obogatiti biljnim vrstama karakterističnim za predmetna područja i lokalne klimatske uslove. - Studijom lokacije treba predvidjeti: - Karakteristične elemente parterne arhitekture i mobilijara u skladu sa tradicionalnim rješenjima; - Uspostavljanje optimalnog odnosa između izgrađenih i slobodnih zelenih površina; - Usklađivanje ukupne količine zelenih površina sa brojem korisnika; - Funkcionalno zoniranje slobodnih površina; - Povezivanje planiranih zelenih površina u jedinstven sistem sa posebnim odnosom prema neposrednom okruženju; - Usklađivanje kompozicionog riješenja sa namjenom (kategorijom) zelenih površina; - Potrebno je koristiti vrste otporne na ekološke uslove sredine i usklađene sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima; - Maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg vitalnog i funkcionalnog zelenila u nova urbanistička riješenja.

1.3 Sadržaj Studija lokacije Predmetna Studija lokacije ima slijedeći sadržaj: A. Grafički dio 1. Izvod iz PPPPN Morsko dobro (1:25.000) 1:10.000 2. Izvod iz GUPa u razmjeri 1:10.000 (1:5.000) - namjena površina i infrastruktura; I. Generalni koncept – šira provjera urbanizacije područja (razmjera 1:5.000) 3. Generalni koncept namjene površina 4. Primarni i sekundarni infrastrukturni sistemi i veze sa okruženjem - saobaraćaj

4 - hidrotehnička infrastruktura - elektroenergetski sistem – infrastruktura - komunalni servisi – sadržaji - telekomunikacioni sistem - koncept zaštite prirodne sredine i kulturno-istorijskog nasleđa - zone za koje će se raditi detaljna razrada i smjernce za njhovu razradu II. Grafički prilozi za dio plana koji ima elemente detaljne razrade u razmjeri 1:1.000 (1:2.500) 5. Geodetska podloga sa granicom zahvata 6. Analiza i ocjena postojećeg stanja sa planom oblika intervencija 7. Detaljna namjena površina 8. Spratnost i namjena objekata 9. Građevinske i regulacione linije 10. Nivelaciona i regulaciona rješenja objekata i saobraćajnica 11. Trase i objekti infrastrukturnih mreža 12. Plan ozelenjavanja B. Tekstualni dio 0. UVODNI DIO Pravna osnova Cilj izrade Plana Obuhvat plana - Opis lokacije i granice područja za koji se donosi studija lokacije

1. OCJENA STANJA 1.1. Analiza i ocjena postojeće relevantne dokumentacije 1.1.1. Izvod iz PP Crne Gore 1.1.2. Izvod iz PPPPN Morsko dobro 1.1.3. Izvod iz GUP-a opštine Tivat 1.1.4. Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto 1.2. Analiza sa ocjenom postojećeg stanja 1.2.1. Prirodnih uslovi i potencijali 1.2.2. Stvoreni uslovi i potencijalii

2. PLANSKO RJEŠENJE 2.1. Obrazloženje odabranog prostornog rješenja 2.2. Namjena površina i objekata 2.3. Programsko opredjeljenje i projekcija organizacije i uređenje prostora s orjentacionim potrebama i mogućnostima korišćenja prostora 2.4. Pregled ostvarenih kapaciteta, bilans površina i urbanistički pokazatelji 2.5. Zelenilo

3. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI 3.1. Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju i rekonstrukciju objekata 3.2. Mjere zaštite kulturne baštine 3.3. Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda 3.4. Mjere za odbranu zemlje na predmetnom području 3.5. Smjernice za etapnu realizacju planskog dokumenta. 4. SAOBRAĆAJNA I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA 4.1. Saobraćaj 4.2. Hidrotehnički sistemi 4.3. Elektroenergetska infrastruktura 4.4. Upravljanje čvrstim otpadom

5 5. ANALITIČKI PODACI (prilozi) 6. Dokumentacija/Literatura

1.4 Glavni cilj Studije lokacije Glavni cilj Studija lokacije, prema gore navedenoj Odluci, je «da odredi uslove za izgradnju, odnosno rekonstrukciju objekata i izvođenje radova, a u svemu u skladu sa Zakonom o planiranju i uređenju prostora (Službeni list RCG broj 28/05), u granicama određenim članom 3 Odluke».

1.5 Područje obuhvata Predmetno područje nalazi se u crnogorskom primorju između Budve na sjeveru i Bara na jugu. Predstavlja uski obalni pojas dužine oko 2,2 km i širine između 20 i 150 m.

Studija lokacije za područje “Sutomore” obuhvata turistički kompleks sa pristaništem, gradsku plažu “Sutomore” sa funkcionalnim zaleđem, naseljsku strukturu «Sutomore», turistički kompleks «Zlatna obala», javno uređeno kupalište “Sutomore” i hotelsko uređeno kupalište “Zlatna obala”.

2. PRIKAZ IDENTIFIKOVANIH SPORNIH PITANJA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE KOJA SU ZASTUPLJENA U PRIPREMI STUDIJE LOKACIJE; PRIKAZ VEZE STUDIJE LOKACIJE SA DRUGIM RELEVANTNIM PLANOVIMA, POLITIKAMA I STRATEGIJAMA RAZVOJA

2.1 Identifikovana sporna pitanja zaštite životne sredine koja su zastupljena u pripremi Studije lokacije Uzimajući u obzir sadržaj i glavne ciljeve Studija lokacije te karakteristike crnogorskog primorja u cjelini, kao i sadašnje stanje u predmetnom prostoru, za predmetnu Studiju lokacije identifikovana su slijedeća sporna pitanja životne sredine koja je trebalo ocijeniti u postupku Strateške procjene uticaja na životnu sredinu: 1. Očuvanje biološke raznolikosti, faune i flore, i zaštićenih područja, 2. Osiguranje slobodnog pristupa obali i spriječavanje erozije plaža, 3. Očuvanje kvalitete obalnog mora, 4. Očuvanje zelenih površina (vegetacije), 5. Očuvanje autentičnog pejzaža, 6. Očuvanje kulturne i historijske baština, 7. Zaštita ljudskog zdravlja i poboljšanje kvaliteta življenja.

2.2 Relevantni planovi, politike i strategije Studija lokacije je u izravnoj vezi sa slijedećim relevantnim planovima, politikama i strategijama razvoja, usvojenim na državnom, odnosno lokalnom nivou: 1. Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, 2. Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore, 3. Strategija regionalnog razvoja Crne Gore, 4. Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro, 5. Generalni urbanistički plan opštine Bar, 6. Strateški master plan za otpadne vode za Crnogorsko primorje i opštinu Cetinje, 7. Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom, 8. Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine.

6 3. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE USTANOVLJENI NA DRŽAVNOM ILI MEĐUNARODNOM NIVOU KOJI SU OD ZNAČAJA ZA STUDIJU LOKACIJE I NAČIN NA KOJI SU OVI CILJEVI, KAO I SVI OSTALI ASPEKTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU, BILI UZETI U RAZMATRANJE U PROCESU PRIPREME

3.1 Način određivanja Opšti i posebni ciljevi zaštite životne sredine ustanovljeni na državnom nivou, koji su od značaja za Studiju lokacije, su određeni na temelju slijedećih relevantnih dokumenata usvojenim na državnom nivou: - Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine - Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore - Strategija regionalnog razvoja Crne Gore - Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro - Strateški master plan za otpadne vode za Crnogorsko primorje i opštinu Cetinje - Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom - Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine

Za određivanje ciljeva zaštite životne sredine ustanovljene na međunarodnom nivou, koji su od značaja za Studiju lokacije, korišteni su dolje navedeni relevantni međunarodni dokumenti koje je usvojila Skupština Republike Crne Gore. Njihovom ratifikacijom Republika je Crna Gora preuzela obavezu provedbe njihovih odredbi: 1. Konvencija o bioraznolikosti, 2. Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, 3. Kyoto protokol Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, 4. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, 5. Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, i 6. Konvencija o globalnoj zaštiti od dezertifikacije,

3.2 Opšti ciljevi zaštite životne sredine Uzimajući u obzir gore navedene dokumente određeni su slijedeći opšti ciljevi zaštite životne sredine od značaja za Studije lokacije za predmetno područje: 1. Biološka raznolikost, fauna i flora, i zaštićena područja - Zaštita biodiverziteta kao cjeline, a posebno komponenti specijskog biodiverziteta koji imaju konzervacijsku vrijednost, - Zaštita postojećih zaštićenih područja i proglašenje novih. 2 Obala i erozija plaža - Omogućiti slobodan pristup obali i dužobalni prolaz, - Očuvati prirodnu obalu, - Veća zaštita već ranije strogo zaštićenih plaža. 3. Kvaliteta priobanog mora - Održati postojeću kvalitetu priobalnog mora sprječavanjem daljnjeg zagađenja mora otpadnim vodama i promicanje integriranog upravljanja obalnim područjem. 4. Zelene površine (vegetacija) - Očuvati postojeću mediteransku vegetacju, - Uspostaviti optimalni odnos između izgrađenih i slobodnih zelenih površina. 5. Pejzaži - Očuvati i unaprijediti vrijedne prirodne i povijesne pejzaže i specifičnosti unutar njih. 6. Kulturna baština

7 - Očuvati povijesne građevine, arheološke lokalitete, i druga kulturna obilježja, - Promicati zaštitu i očuvanje kulturne, uključujući arhitektonsku i arheološku baštinu. 7. Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja - promicati zdrav način života, - zaštititi i unaprijediti kvalitetu življenja, - smanjiti buku i vibracije, - ograničiti onečišćenje vazduha na razinu koja ne oštećuje prirodne sustave i ne ugrožava ljudsko zdravlje, - osigurati održivo upravljanje krutim otpadom, - osigurati snadbijevanje s dovoljnim količinama pitke vode, - prikupiti, obraditi i na odgovarajući način odložiti sve komunalne otpadne vode, - povećati mogućnost rekreacije u otvorenim i zatvorenim prostorima, - osigurati normalno odvijanje cestovnog saobraćaja za vrijeme sezone i potreban broj parkirnih mjesta.

3.3 Posebni ciljevi zaštite životne sredine Na temelju gore navedenih opštih ciljeva zaštite životne sredine i određenih mjera zaštite, uzimajući u obzir sadašnje stanje u prostoru utvrđeni su slijedeći posebni ciljevi zaštite životne sredine, indikatori, te ciljani rezultati po pojedinim područjima/elementima životne sredine, a koji se žele postići primjenom Studije lokacije (Tabela 1).

Primjenom usvojenih indikatora uzimajući u obzir ciljane rezultate načinjene su i procjene značajnosti uticaja na životnu sredinu provedbe Studija lokacija za predmetna područja.

Tabela 1. Opšti cljevi, indikatori i ciljani rezultati koji se žele postići primjenom studije lokacije

Područje/element Opšti cilj Indikator Ciljani rezultat Bioraznolikost, flora - Zaštita biodiverziteta kao cjeline, i fauna, zažtićena a posebno komponenti - broj i veličina uništenih staništa na - očuvane zaštićene biljne i životinjske područja specijskog biodiverziteta koji kopnu i moru vrste, imaju konzervacijsku vrijednost, - broj i veličina zaštićenih površina - očuvana zaštićena područja - Zaštita postojećih zaštićenih - ispunjenje ciljeva nacionalnog područja i proglašenje novih. plana o zaštti bioraznolikosti - broj ugroženih vrsta Obala i erozija plaža - omogućiti slobodan pristup obali i - broj slobodnih prilaza obali i - najmanje 1 prilaz obali na svakih 100 dužobalni prolaz u izgrađenom slobodan dužobalni prolaz, m u izgrađenom području području, - izvještaj o izgrađenosti obale, - osiguran slobodan dužobalni prolaz u - sačuvati prirodnu obalu, - izvještaj o eroziji plaža izgrađenom području, - veća zaštita već ranje strogo - maksimalno sačuvana prirodna obala, zaštićenh plaža - plaže sačuvane od erozije Kvaliteta priobalnog - ograničiti onečišćenje obalnog - udovoljavanje sanitarnim - kvaliteta mora udovoljava kriterijima mora mora do razine koja neće ugroziti kriterijima za kvalitetu mora za za njegovu namjenu prirodne osobine i onemogućiti kupanje i uzgoj morskih njegovo korištenje u skladu s organizama namjenom Zelene površine - izvještaj o stanju vegetacije, - sačuvane postojeće zelene površine i - očuvati postojeći krajobraz gdje god je - izvještaji - Očuvan i poboljšan krajobraz gdje god - Očuvati postojeću mediteransku - odnos između novoizgrađenih i stvorene nove s biljnim vrstama to moguće a osobito na posebno je to bilo moguće a osobito na posebno vegetacju, zelenih površina, karakterističnim za predmetno područje i određenim područjima, određenim područjima, - Uspostaviti optimalni odnos lokalne klimatske uslove, a veličinom - poboljšati broj i kvalitetu otvorenih - osiguran neometan pristup obali kao između izgrađenih i slobodnih usklađene s brojem korisnika javnih mjesta. javnom dobru zelenih površina - veličina zelenih površina minimalno 25 % od novoizgrađenih površina Pejzaž Očuvati i unaprijediti vrijedne Izvještaj o pejzažu - pejzaž očuvan unutar svojih prirodnih prirodne i povijesne pejzaže i karakteristika specifičnosti unutar njih. Kulturna baština - Očuvati povijesne građevine, - broj sačuvanih i uređenih - sačuvati i urediti sve postojeće arheološke lokalitete, i druga povijesnih zgrada i arheoloških povijesne zgrade i arheološka nalazišta kulturna obilježja, nalazišta

9 - Promicati zaštitu i očuvanje kulturne, uključujući arhitektonsku i arheološku baštinu.

Ljudsko zdravlje i - promicati zdrav način života - broj stanovnika, - intezitet buke unutar propisanih kvaliteta žvljenja - zaštititi i unaprijediti kvalitetu - kvaliteta vazduha unutar granica življenja, propisanih vrijednosti, - kvalitetavazduha unutar propisanh - ograničiti zagađenje vazduha - jačina buke unutar propisanih vrijednosti, na razinu koja neće štetiti vrijednosti, - svi objekti opskrbljeni pitkom vodom, prirodnim ekosustavima i - izvještaj o vodoopskbi područja, - sve količine komunalnih otpadnih ljudskom zdravlju - izvještaj o odvodnji komunalnih voda, prikupljene, obrađenje do - smanjiti buku i vibracije otpadnih voda, odgovarajućeg stupnja i ispuštene na - opskrbiti sve objekte pitkom - izvještaj o održivom upravljanju pogodno mjesto, vodom, krutim otpadom, - osigurani uvjeti za odvojeno - prikupiti, obraditi i na odgovajući - broj i kapacitet mjesta za prikupljanje krutog otpada koji će se način odložiti komunalne rekreaciju, reciklirati, otpadne vode, - izvještaji o cestovnom prometu - saobrćaj se odvija bez zastoja, - osigurati održivo upravljanje - broj parkiraliišnih mjesta - broj parkirnh mjesta jednak 1/3 broja krutim otpadom, dnevnh prebivatelja u području - povećati mogućnost rekreacije u otvorenim i zatvorenim prostorima - osigurati normalno odvijanje cestovnog saobraćaja za vrijeme sezone i potreban broj parkirnih mjesta

4. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA ŽIVOTNE SREDINE PREDMETNOG PODRUČJA I MOGUĆI SMJER NJENE EVOLUCIJE

4.1 Uvod Predmetno područje se nalazi na obalnom području opštine Bar. Čini ga uski obalni pojas dužine oko 2,2 km i širine između 20 i 150 m. Područje na zapadnom kraju obuhvata samu plažu, a na krajnjem istočnom dijelu ograničeno je Jadranskom magistralom.

Prije prikaza postojećeg stanja na predmetnom području ukratko će biti prikazane osobine Crnogorskog primorja u cjelini, radi sagledavanja vrijednosti i značaja predmetnog područja u odnosu na cjelokupno primorje, i to zbog dva slijedeća razloga: • nepostojanje velikog broja podataka o predmetnom području, pa će se iz postojećih podataka za šire područje analognim putem prikazati stanje u predmetnom području, i • sagledavanja vrijednosti i značaja predmetnog područja u odnosu na cjelokupno primorje. . 4.2 Opće osobine Crnogorskog primorja Crnogorska obala čini dio istočnog ruba južno Jadranske depresije koja je formirana u ranom tercijaru. Stoga su u ovom području prisutni paleomediteranski floristički i faunalni elementi Indo - Pacifičnog biogeografskog područja.

Ukupna dužina obale iznosi 293 km, od čega se 105.7 km odnosi na obalu Boka Kotorskog zaljeva a 11,1 km na nekoliko nenaseljenih otočića. Kontinentalni šelf je veoma strm i na udaljenosti od 35 km od obale more doseže dubinu od 1.000 metara.

Obalna linija, izuzev Boka Kotorskog zaliva, je ravna s malim uvalama koje su izložene djelovanju vjetra i valova, osobito iz SE, W, SW i NW smjera. Najveći dio obale je kamenit s dobro formiranim klifovima.

Reljef je obalnog područja vrlo složen i specifičan. Karakteriziraju ga nagle hipsometrijske promjene na malom prostoru. Na samoj obali nalazi se uska primorska ravnica iz koje se uzdižu strme planine, ponekad već i od same obale. Strma obala je naročito izražena između Budve i Ulcinja, gdje se smjenjuju rtovi i strmi otsjeci i mali zatoni. Značajnija proširenja primorske ravnice nalaze se oko Ulcinja, Bara, Buljarice, Grablja i Tivta. Posebnu znamenitost primorja predstavlja Bokokotorski zaliv. Sastoji se od četiri međosobno povezana zaliva. Okružen je strmim planinama Orjenom i Lovćenom i planinskim lancima koje povezuju ove planine. Nastao je u predpleistocenskom periodu procesima denundacije i erozijom fliša i korozijom krečnjaka.

Specifičnost Crnogorskog primorja predstavljaju i mnogobrojne pjeskovite i pjeskovito-šljunčane plaže, nastale na mjestima gdje je erozija odnijela uzani pojas krečnjaka. Njihov broj prelazi 100, a dužina im je preko 70 km. Najpoznatije su plaže Velika i Mala plaža u Ulcinju, plaže u Sutomoru, Baru, Petrovcu, Boki Kotorskoj i dr.

Orografja obalnog područja uvjetuje da je ono zaštićeno od djelovanja vjetrova s kopna. To uz veliki broj sunčanih sati preko cijele godine daje posebnu vrijednost plažama, koje su veoma važan prirodni element potreban za razvoj turizma.

4.3 Klimatske prilike Karakteristka Crnogorskog područja je da ima umjerenu klimu s blagom zimom i ne prevrućim ljetom. Minimalna temperatura vazduha u zimskim mjesecima iznosi 5 oC, dok u ljetnim

11 mjesecima ta temperatura ima vrijednost od 20 oC. Maksimalne pak mjesečne temperature u ljetnim mjesecima imaju vrijednost od oko 30 oC, a u zimskim mjesecima 11-13 oC. Broj dana za područje Bara kada temperatura prijeđe određene limite, koji označavaju tzv. ljetne, tropske i mrazne dane je slijedeći: • broj ljetnih dana kada temperatura tokom dana prijeđe 25 oC je 97,4; • broj tropskih dana kada temperatura preko dana prijeđe vrijednost od 30 oC je 13,0, a • broj mraznih dana kada temperatura tokom dana padne ispod 0 oC je 8.

Na području Bara, kao i na cijelom primorju, osim Bokokotorskog zaliva, dominantni su vjetrovi iz smjera sjeveroistoka i jugozapada, kao što se vidi iz donje tabele.

Tabela 2. Učestalost smjera vjetrova za meteorološku postaju Bar

Smjer vjetra Učestalost (%) Sjeveroistok 20,0 Istok-sjeveroistok 18,9 Sjever-sjeveroistok 8,1 Zapad 7,8 Zapad-jugozapad 7,2 Tišina 5,2

Broj dana bez vjetra je veoma mali, što pokazuje da je područje vjetrovito. Međutim, brzina vjetra nije velika. Najveću srednju brzinu za stanicu Bar od 5 m/s ima vjetar iz sjevernog smjera s učestalošću od 5,9%, a najveću maksimalnu brzinu od 18 m/s ima vjetar iz pravca sjeveroistoka.

4.4 Flora Čitav pojas morskog dobra Republike Crne Gore pripada provinciji eumediteranske zone zimzelene vegetacije sveze Quercion ilicis. Izvorno, ovu svezu sačinjavaju šumske sastojina sa karakterističnim prisusutvom česvine, odnosno njihova degradirana, žbunovita varijanta – makija. Danas su izvorne sastojine očuvane u fragmentima.

Razlikujemo nekoliko tipičnih zona vegetacije u primorju:

Halofitna zona: Obuhvata vegetaciju na slanim staništima neposredno uz more. Postoje tri tipa staništa, a najznačajnji je biljni svijet močvarnih staništa na zaravnjenim obalama u Tivatskom polju i u Štoju kod Ulcinja.

Zimzeleni pojas makije Orno quercetum ilices: Ovaj pojas je prisutan na velikom dijelu primorja.

Vegetacija strmih i otvorenih krečnjačkih stijena: Ovaj je pojas prisutan na strmim padinama crnogorskih primorskih planina i odvojenih krečnjačkih blokova okrenutih prema moru. U ovom pojasu rastu mnoge rijetke i endemične biljke.

12 Vegetacija na grebenima i vrhovima primorskih planina: Ovaj pojas koji obuhvaća vrhove primorskih planina sadrži veliki broj endemičnih i rijetkih biljnih vrsta.

Karakteristične fitocenoze: Od značaja je navesti zajednicu oleandra i lovora Risna, te sastojine pitomog kestena u Boki (Kostajnica, Stoliv i okolina Tivta).

Dekorativna flora: U priobalnom pojasu postoji duga tradicija uzgajanje ukrasnih biljaka domaćeg i stranog porijekla. Ukrasne biljke uzgajaju se na razne načine: u parkovima i drugim javnim zelenim površnama, privatnim vrtovima i stanovima. Pogodnost blage mediteranske klime, kao i tradicionalno duga pomorska povezanost s dalekim zemljama omogućili su da se u primorju danas nalazi veliki broj udomaćenih egzotičnih biljnih vrsta.

4.5 Fauna Kako su životinjske zajednice vezane na biljne zajednice prikazati ćemo ih prema slijedećim zonama:

Staništa zone mlata morskih talasa: Ovaj je pojas veoma uzan, širine 2-3 m. Samo na pjeskovitim žalima je širi. Ovaj prostor se odlikuje odsustvom kopnene vegetacije, a nastanjuju ga puževi i školjke, te ptice koje tu nalaze hranu.

Staništa pješćanih žala: Ovo područje se odlikuje pješćanom podlogom različitog sastava i krupnoće zrna. Nalazi se u području Velike ulcinjske plaže i plaža Buljarica i Jaz.

Staništa makije, gariga i kamenjara: Ova staništa su veoma složena i karakteristčna za karstna područja. U ovom području nalaze se niz endemičnih mediteranskih vrsta, naročito insekata, gmizavaca i termofilnih vrsta pjevica. Od sisavaca je neredovito prisutan šakal.

Staništa močvara: U primorskom pojasu manje močvare nalazi se u okolini Tivta (Solila) zaleđu Buljaričke plaže i u zaleđu Velike plaže kod Ulcinja. Područja su to od značaja za zimovanje, ali i gnežđenje velikog broja ptica. Močvare su bogate i brojnim vrstama vodozemaca i raznih «vodenih insekata».

Staništa listopadnih šuma i šikara: Fauna ovih područja je bogata i složena. Karakterizira je obilno prisustvo ptica pjevačica, povremeno prisustvo krupnijih sisara i veoma složen svijet šumskih insekata.

Staništa naselja i agrarnih površina: Ova staništa su uglavnom kombinirana između naselja i agrarnih površina.

4.6 Ekološke karakteristike priobalnog mora Vode Crnogorskog kontinentalnog šelfa pripadaju zoni intenzivne izmjene vodenih masa između Jadranskog i Ionskog mora. Tako ulaz slane i tople Ionske površinske vode prevladava u površinskom i srednjem sloju, dok izlaz hladnije i manje slane Jadranska vode prevladava u pridnenom sloju. Stoga je dominantno strujanje u površinskom sloju u smjeru NW, posebno tokom toplijeg dijela godine. Brzina površinskog strujanja varira između 0,2 i 0,5 ms-1 (Skrivanic i Vucak, 1983).

Temperatura u površinskom sloju varira između 13 i 27o C, dok u pridnenim slojevima nikada ne pada ispod 12 - 13oC. Zasićenje kiseonikom varira između 80 i 112% (Skrivanic i Vucak, 1983).

13 Vode šelfa su siromašne hranjivim solima, izuzev zone ušća rijeke Bojane. Prosječna koncentracija reaktivnog fosfora (PO4-P) je 0.05 µ mol/kg, dok ukupnog fosor varira između 0.2 i 0.3 µ mol/kg. Koncentracija nitrata (NO3-N) varira između 0.5 3.0 µ mol/kg, a silikata 1.5 - 4.0 µ mol/kg (Skrivanic i Vucak, 1983). Ove veličine su značajno manje nego one za srednji i sjeverni Jadran (Zore - Armanda et al., 1991). Stoga, iako primarna proizvodnja ili koncentracija klorofila a nisu nikada mjereni u ovom pdručju, niske koncentracija hranjivih soli ukazuju na niski potencijal organske proizvodnje ovog područja.

4.7 Stanje kvalitete priobalnog mora Iako se u obalno more u širem području Studije lokacije otpadne vode ispuštaju nepročišćene, sanitarna kvaliteta mora na javnim plažama je tokom 2007. godine u potpunosti zadovoljavala sanitarne kriterije (Tabele 3). Od ukupno 6 mjerenja na 8 plaža (48 rezultata), u 23 slučajeva more je bilo I klase, i 25 slučajeva II klase. Obe klase su pogodne za kupanje i rekreacju na moru.

Tabela 3. Rezultati ispitivanja sanitarne kvalitete plaža u 2007. godini za područje Bara.

Izlazak Broj uzoraka Plaža/kvaliteta (klasa)/broj uzoraka I klase II III IV V VI VII I Klase Topolica I I II II II I 3 Žukotrlica I I I II I I 5 Crvena plaža I I I II II II 3 Veliki pijesak II I II I II II 2 Utjeha (kupalište "Paradizo") II I II I II I 3 Sutomore-kupalište "Centar" II II I I II II 2 Sutomore kupalište kod "Tri duda") II I II II II I 2 Čanj II I I II II I 3

Tablica 4. Granične vrijednosti za kvalitetu vode za kupanje i rekreacju

Parametar Jedinica I KLASA II KLASA Ukupne koliformne bakt. U 100 ml 500 10.000 Fekalne koliformne bakt. U 100 ml 100 2.000 Fekalni streptokoki U 100 ml 100 100 Salmonela 0 0 Enterovirusi PFU/ 10 l 0 0 PH 7-9 6-9 Boja Prirodna Prirodna Mineralna ulja mg/l 0 0,3 Površinski aktivne tvari mg/l LAS 0 0,3 Fenoli mg/l 5 50 Prozirnost m 2 1 Kisik % O2 80-120 80-120 Plivajuće tvari Bez plivajućih tvari Bez plivajućih tvari NH4 mg/l 0,04 0,2

Zadovoljavajuća sanitarna kvaliteta mora na javnim plažama je posljedica povoljnih strujanja vodenih masa u obalnom pojasu, koje otpadne vode razrijeđuje i odnosi od obale prema otvorenom moru. Naime, kao što je ranije navedeno u površinskom sloju strujanje je, u pravilu, u smjeru NW, to jest uzduž obale prema sjevero-zapadu. Međutim, strujanje u tankom površinskom sloju zavisi o smjeru vjetra. U Crnogorskom primorju prevladavaju vjetrovi iz smjera kopna (Tabela 2), što znači da vjetar tanki površinski sloj odvodi od obale prema otvorenom

14 moru. Otpadne vode imaju manju gustoću od morske vode te stoga dolaskom u more ostaju na površini mora, te ih vjetar odnosi od obale prema otvorenom moru.

4.8 Kvaliteta vazduha Kvaliteta vazduha na širem području Studije lokacije se prati na lokaciji Dom zdravlja u Baru pored glavne saobraćajnice. Na ovoj lokaciji se mjeri kvaliteta vazduha u okviru Programa monitoringa životne sredine u Crnoj Gori. U Izvještaju za 2006. godinu konstatovano je slijedeće:

- koncentracije sumpor dioksida i ukupnih azotnih oksida ne prelaze zakonom propisane norme, ni kao srednje ni kao maksimalne mjesečne koncentracije (Csr. I Cmax.), niti kao Csr., Cmax. i C95 na godišnjem nivou i daleko su niže od propisanih GVZ; - koncentracija prizemnog ozona, Cmax. u februaru mjesecu prelazi GVZ i predstavlja maksimalnu godišnju vrijednost; - sadržaj lebdećih čestica dima i čađi samo kao Cmax. na godišnjem nivou prelaze GVZd, dok srednje vrijednosti ne prelaze propisane GVZ; - sadržaj teških metala u lebdećim česticama i taložnim materijama u svim ispitivanjima je bio ispod GVZd; - sadržaj policikličkih aromatskih ugljikovodika PAH-ova u lebdećm česticama i kao Csr. i kao Cmax. značajno prelazi GVZd. Maksimalna godišnja vrijednost izmjerena je u maju mjesecu; - koncentracije specifičnih zagađujićih materija: amonijaka, vodonik sulfida i formaldehida u svim ispitivanjima na ovoj lokaciji su bili značajno ispod GVZd.

Na osnovu rezultata godišnjeg monitoringa kvalitete vazduha u Baru može se zaključiti da je kvalitet vazduha zadovoljavajući. Lebdeće čestice – prašina, problem je svih urbanih cjelina i Crnoj Gori. Visoke koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika PAH-ova, ukazuje na visok stepen zagađenosti vazduha u svim naseljenim mjestima u Crnoj Gori prvenstveno od izduvnih gasova od motornih vozila koja su većinom stara i bez neophodnih katalizatora, kao i na veoma loš kvalitet benzina i drugih naftnih derivata. Ovakvom stanju doprinose i ostali industrijski izvori, koji nemaju neophodna filterska postrojenja. S obzirom na visoku toksičnost PAHova i moguću karcenogenost, nephodno je poduzeti dodatne mjere na regulaciji saobraćaja, prvenstveno u javnom prevozu u naseljenim mjestima.

4.9 Buka Sistematski podaci o buci na širem području Studije lokacije postoje samo za grad Bar, i to za raskrsnicu «Makedonske» i «Vladimira Rolovića» s Bulevarom «24. oktobra», za raskrnicu «Bulevar 24 oktobar» i «Bulevar revolucije» (dvije mjerne pozicije), te parku «Knjaževa bašta), koji su prikazani u Tabeli 5. Glavni izvori buke su u prvom redu cestovni saobraćaj. Intezitet buke prelazi maksimalno dozvoljeni nivo buke za područje namijenjeno stanovanju.

15 Tabela 5. Podaci o buci mjereni na raskrsnici «Makedonske» i «Vladimira Rolovića» s «Bulevarom 24. oktobra», za raskrnicu «Bulevar 24 oktobar» i «Bulevar revolucije» (dvije mjerne pozicije), te parku «Knjaževa bašta» tokom 2005. godine.

Godina N.D.N.B LAeq Max L Min L Max P SEL L5 L95 Raskrsnica «Makedonske» i «Vladimira Rolovića» s Bulevarom «24. oktobra», 2005 65 69,5 87,6 54,1 98,8 102,1 74,5 61,6 Ljeto 2005 65 69,0 88,5 57,7 103,1 101,5 73,7 62,0 Zima Raskrsnica «Bulevar 24 oktobar» i «Bulevar revolucije» (dvije mjerne pozicije) I 65 65.3 92,0 47,2 103,4 98,0 70,0 53,0 Ljeto I 65 67,7 97,8 48,8 109,1 100,3 69,7 55,2 Zima II 65 60,3 82,8 44,0 98,8 92,8 65,0 50,0 Ljeto II 65 59,1 80,5 46,5 97,8 91,7 - - Zima Park «Knjaževa bašta» Ljeto 50 50,6 65,3 44,9 88,0 83,2 53,7 46,6 Zima 50 46,8 60,2 40,0 83,9 79,4 49,5 43,0 N.D.N.D. – Najviše dozvoljeni nivo buke; LAeq – ekvivalentni nivo buke Max L - maximalni nivo buke; Min L – minimalni nivo buke Max P – maximalni pik; SEL – nivo izloženosti buci L5 – nivo 5 %; L95 - nivo 95 %

Tabela 6. Granični nivoi buke u otvorenim boravišnim prostorima za pojedine zone prema odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini (Sl. List RCG, 75/06).

Područje/zona Granični nivoi buke u otvorenim boravišnim prostorima (dB) Dan Veče Noć Turistička područja, mala i seoska naselja, kampovi i 50 50 45 školska zona Poslovno-stambena područja, turistička mjesta, školska 60 50 50 igrališta

4.10 Zelene površine i vegetacija U širem području lokacija postoje slijedeći tip vegetacije:

- Zimzeleni tip makije Orno quercetum ilices: Ovaj tip vegetacije je prisutan na velikom djelu šireg područja na lokacijama na kojima nije uništen uslijed izgradnje.

Na području grada Bara, naselja Sutomore, kao i u okviru hotelskih kompleksa nalaze se mnogobrojne zelene površine, koje su nastale sadnjom različitog ukrasnog bilja.

4.11 Zaštićeni objekti prirode i vegetacija Na širem području nalaze se slijedeći objekti koji su registrovani i zaštićeni u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode (Sl.list SRCG br 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94):

16 1. Kao rezervat prirodnog predjela - poluostrvo Ratac sa Žukotrlicom (30 ha)

2. Pjeskovito-šljunkovite plaže - plaža Sutomore – dužine 470 m (4 ha) - plaža Čanj – dužine 830 m (3,5 ha) - plaža Pećin – dužine 220 m (1,5 ha)

3. Biljne zajednice - tisa (Taxas baccata), zaštićena na cijelom primorju - božikovina (Ilex aquafolium), zaštićena na cijelom primorju - srpska ramondija (Ramondia serbica) – zaštićena u području oko Bara

Riješenjem Republičkog zavoda Crne Gore (Sl.list SRCG 36/82) na području cijele države zaštićene su 52 biljne vrste, 314 životinjskih vrsta i cijeli red slijepih miševa. Od toga na širem predmetnom području obitavaju slijedeće biljne vrste: 1. Endemične i rijetke vrste - Baldaćijeva lazarkinja (Asperula baldacci) 2. Rijetke i dekorativne vrste - drvenasta mlječika (Euphorbia dendroidos L.) - pčelice (rod Ophris L.) - kaćun (Orchis simia Lam)

4.12 Pejzaž Pejzaž crnogorskog primorja je raznolik i atraktivan. Rezultat je to klimatskih, geomorfoloških, hidrografskih i vegetacijskih karakteristika područja. Izdvajaju se osam tipova pejzaža: pejzaž higrofilnih šuma i šikara, močvarni pejzaž, pejzaž dina, pejzaž šljunkovito-pjeskovith obala, pejzaž primorskih grebena i stjenovitih obala, pejzaž blatnih obala, pejzaž Bokokotorskog zaliva, i antropogeni pejzaž.

U širem području Studija lokacije prisutni su: - pejzaž šljunkovito-pjeskovitih obala, - pejzaž primorskih grebena i stjenovitih obala, - antropogeni pejzaž.

Pejzaž šljunkovito-pjeskovitih obala je karakterističan pejzaž za preko 100 većih i manjh plaža smješteniiih u otvorenim uvalama i zalivima, između strmih krečnjačkih grebena i rtova. Plaže su pokrivene pijeskom ili pijeskom i šljunkom različite boje i veličine.

Kvalitet pejzažnog izraza zavisi od granulometriskog sastava podloge, očuvanosti plaža, karakteristika pejzaža kontaktnog pojasa kopna i pejzažnog lika neposrednog zaleđa.

Ovaj je pejzaž prisutan u području plaža Perčin, Čanj i Sutomore

Pejzaž primorskih grebena i stjenovitih obala je karakterističan za stjenovitu obalu i uži priobalni pojas sa neposrednim zaleđem. Osnovni gradivni elementi ovog pejzažnog tipa su krečnjački grebeni, rtovi, kamenita obala i vazdazelena vegetacja. Ovaj je tip pejzaža, uglavnom, očuvan od antropogenog uticaja, izuzev na lokalitetima gdje je usječena Jadranska magistrala. Glavni razlozi za očuvanost je nepristupačnost strmih kamenith obala i nepogodnost za izgradnju.

17 Antropogeni pejzaž je nastao kao rezultat velikih zahvata, kao što su gradska područja Bara, Sutomora, itd.

Svaki od navedenih tipova pejzaža su napadnuti i ugrožava ih: - neadekvatna namjena površina, - neplanska izgradnja raznih vrsta objekata (hoteli, kampovi, vikend naselja), - uništavanje postojeće vegetacije, - neadekvatne pejzažne intervencje, - instaliranje opreme i uređaja za rekreaciju, - betoniranje obale, - luke, - industrijski objekti, - saobraćajnice, - neuređeni deponiji smeća.

4.13 Postojeće stanje na predmetnom području

4.13.1 Općenito o lokaciji, vrsta obale, vegetacija, izgrađeni sadržaji i prometna povezanost Kao što je već u uvodu navedeno Studija lokacije «Sutomore» obuhvaća uski obalni pojas koji na zapadnom kraju započinje s pješčanom plažom koja je dugačka 470 m i široka između 20 i 60 m. Na samoj granici područja nalazi se bujični potočić. Ovdje se nalazi i jedan hotel. Uzduž plaže kopnenog ruba nalazi se niz mnogobrojnih montažnih servisno-ugostiteljskih objekata. Iza reda tih objekata nalaze se mnogobrojni stambeni objekti.

Pojas se nastavlja sa naseljenim područjem u dužini od oko 450 m, u kojem se nalazi veliki broj stambenih objekata, mnogi od njih izgrađenih i na samoj obali. Prirodno je obala u području naselja bila kamenita, međutim sada je betonirana, pregrađena i zagrađena.

Predmetno područje završava hotelskim kompleksom «Zlatna obala» u dužini od oko 450 m. Ispred hotelskog kompleksa u cijeloj svojoj dužini obala je šljunkovita i koristi se kao hotelska plaža. U hotelskom kompleksu zasađeno je različito ukrasno bilje, kao što je bor, oleandar, nar, akacija, itd. Ovaj dio područja je omeđen Jadranskom magistralom.

Područje je na Jadransku magistralu spojeno s više priključaka. Tijekom hladnog dijela godine kapacitet prključaka je dovoljan da prihvati cjelokupan saobraćaj, tako da tada nema zagušenja saobraćaja. U toplijem dijelu godine, kada u područje dođu mnogobrojni vlasnici sezonskih kuća za odmor i njihovi gosti te mnogobrojni turisti nastaju gužve tokom dana za vrijeme odlazaka i povratka s plaža, večernjih izlazaka itd. Područje oskudijeva i s parkirnim mjestima, tako da je u sezoni problem parkirališta posebno izražen.

Svi objekti na ovom području su spojeni na vodovodni sustav. Međutim, postojeći kapacitet nije dovoljan da zadovolji potrebe u špici turističke sezone.

U području Sutomora se razvija cjeloviti sustav za odvodnju otpadnih voda, koji se sastoji od dužobalnog kolektora, crpne stanice, ali bez podmorskog ispusta, tako da se otpadne vode ispuštaju u more u blzini plaže. Oko 60% od ukupnih količina otpadnih voda se upuštaju u sistem i nepročišćene ispuštaju u more. Ostatak otpadnih voda se u pravilu upušta u propusne septičke jame iz kojih se procjeđuju u more, ili u manjoj mjeri se direktno ispuštaju u priobalno more.

18 Kruti otpad iz predmetnog područja se prikuplja i odvozi na gradsko odlagalište.

4.13.2 Kvaliteta vazduha i buka Ranije navedeni podaci o kvaliteti vazduha u širem području pokazaju da je vazduh na mjernim mijestima, koja su blizu postojećim izvorima zagađenja umjereno zagađen. Glavni izvori zagađenja vazduha su cestovni saobraćaj, tokom cijele godine, i ložišta za zagrijavanje stambenih i drugih objekata tokom hladnijeg dijela godine. Uzimajući u obzir ranije opisane karakteristike vjetra u crnogorskom primorju (prevladavaju vjetrovi koji duvaju iz pravca kopna prema moru), opravdano se može zaključiti da je u područjima u kojima nema intezivnog prometa, i koja su udaljena od postojećih izvora zagađenja, vazduh čist i nezagađen.

Kako je u predmetnom području saobraćaj izvan sezone umjerenog intenziteta, a područje je udaljeno od gradskog područja s intezivnim saobraćajem, opravdano se može zaključiti da je vazduh u predmetnom području izvan turističke sezone neznatno onečišćen. Međutim, tokom sezone u prometnim špicama lokalno zagađenje u pojasu saobraćajnica može preći dozvoljene granice, osobito tokom vremenskih prilika sa slabim vjetrom ili tišine.

Slično se može zaključiti i za buku. Glavni zvor buke u području su cestovna vozila. Intenzitet buke na većem dijelu predmetnog područja ne prelazi maksimalno dozvoljene granice za stambene zone. Izuzetak može biti uski koridor uz Jadransku magistralu i lokalne saobraćajnice, širine 10-30 m, ovisno o konfiguracji terena, gdje intezitet buke može biti i iznad maksimalno dozvoljene vrijednosti.

4.13.3 Kvaliteta mora Kao što je uvodno rečeno podaci o kvaliteti mora u predmetnom području su veoma oskudni te nije moguće egzatno odrediti sadašnje stanje. Međutim, korištenjem postojećih podataka i ekspertnim opažanjem, uzimajući u obzir karakteristike crnogorskog probalja u cjelini, te glavne izvore zagađenja mora, bilo je moguće dati ocjenu sadašnjeg stanja.

Boja i prozirnost mora u cijelom području značajnije ne odudaraju od boje i prozirnosti u ostalom dijelu primorja, to jest boja plavo-zelena, i velika prozirnost, do 30 m .

Na temelju već ranije prikazanih podataka o sanitarnoj kvaliteti morskih plaža moguće je zaključiti da su glavni izvor zagađenja mora komunalne otpadne vode, koje se nepročišćene ispuštaju kratkim ispustima u more, ili se pak procjeđuju u more iz propusnih septičkih jama. Postojeći podaci nisu alarmantni, što se tiče sadašnjeg stanja, ali ukazuju na postojenje onečišćenja, koje s porastom opterećenja može postati kritično i ograničiti ili čak onemogućiti korištenje mora za postojeću namjenu (kupanje i rekreaciju u cijelom predmetnom području). Potrebno je ipak istaknuti da vrlo vjerojatno postoje pojedini lokaliteti u blizini ispusta otpadnih voda na kojima je kvaliteta nezadovoljavajuća za kupanje. Međutm, na njima se ne prati sanitarna kvaliteta morske vode. Opasnost od moguće pojave eutrofikcije ne postoji, budući da dubina mora i dužobalno strujanje ne omogućuju akumulaciju hranjivih soli u priobalnom moru.

4.13.4 Pejzaž Na ovom veoma kratkom segmentu Crnomorskog primorja, koji pokriva predmetna studija, nalaze se dva tipa pejzaža. Na zapadnoj polovini područja nalazi se značajno narušen pejzaž šljunkovito-pjeskovitih obala, dok je u drugom djelu prisutan antropogeni pejzaž nastao na prirodnom pejzažu primorskog grebena i stjenovitih obala.

19 4.13.5 Objekti kulturne baštine U predmetnom području nisu evidentirani Zakonom zaštićeni spomenici kulture niti arheološka nalazišta. Međutim, uz rubno područje obuhvata na sjeverozapadnom djelu sektora evidentirana su dva arheološka lokaliteta.

4.13.6 Zaštićeni objekti prirode U okviru kategorije spomenici prirode Sutomorska plaža je zaštićena kao pješčano-šljunkovita plaža rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode, na osnovu Zakona o zaštiti prirode (Sl. list RCG, br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94).

5. OPIS NIVOA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE I INTEGRACIJE EKOLOŠKIH FAKTORA U CILJU POSTIZANJA ODRŽIVOG RAZVOJA

Republika Crna Gore ima osnovne akte, kao što su Ustav, Strategija održivog razvoja, Zakon o zaštiti životne sredine, koji omogućuju da se zaštiti životna sredina i integriraju ekološki faktori u cilju postizanja održivog razvoja. Međutim, postojeći sistem za upravljanje životnom sredinom je nedostatan za ispunjenje svih obveza koje proizlaze iz zakonskih obaveza.

Iako u Crnoj Gori postoji dugo iskustvo u planiranju namjene prostora, postupak izrade i donošenja prostornih planova je imao niz slabosti. Rezultat toga su izraženi negativni trendovi u upravljanju prostorom, koji se prvenstveno manifestiraju kroz promjenu namjene prostora, neplansku ili nelegalnu (divlju) izgradnju, i nekontrolisanu urbanizaciju. Ovim se ugrožavaju i devastiraju najvrijedniji resursi Crne Gore, kao što je pomorsko dobro. Pored toga ugrožavaju se ili trajno narušavaju prirodne vrijednosti i pejzažne cjeline koji čine nasljeđe Crne Gore i njeno jedinstveno obilježje kao ekološke države. Istovremeno slabi kvalitet življenja, posebno u velikim gradovima i obalnom području, uslijed pretrpanosti naselja i nedostupnosti infrastrukture.

Posljednjh 15-tak godina, poseban je pritisak načinjen u obalnom području i to od strane turizma, pomorske privrede i eksploatacije mineralnih sirovina. Ove su aktivnosti uglavnom neodrživo eksploatisale neobnovljive prirodne resurse (prije svega prostor i pejzažne vrijednosti). Stoga se može opravdano reći da je prostor na obali, kao jedinstvena i specifična vrijednost Crne Gore, u velikoj mjeri “potrošen”, budući da je pretrpio izmjenu prirodnih i pejzažnih vrijednosti.

Jedan od uzroka za ovakvo stanje je i rascjepkanost nadležnosti između pojedinih institucija, koju prati i preklapanje nadležnosti. Stoga je nužno uspostaviti integralni sustav upravljanja obalnim područjem.

Poseban problem u obalnom području predstavlja razriješavanje konflikata koji se javljaju uslijed težnji da se realizuju projekti koji nose kratkoročni profit, nasuprot dugoročnoj valorizacij kroz zaštitu i očuvanje prirodnog ambijenta.

20 6. IDENTIFIKACIJA PODRUČJA ZA KOJA POSTOJI MOGUĆNOST DA BUDU IZLOŽENA ZNAČAJNOM RIZIKU I KARAKTERISTIKE ŽIVOTNE SREDINE U TIM PODRUČJIMA

Za Studiju lokacije za «Sutomere» identifikovana su slijedeća područja za koja postoji mogućnost da budu izložena značajnom riziku uslijed primjene Studije lokacije: 1. Gradska plaža «Sutomore» sa funkcionalnim zaleđem i sezonskim pristaništem, 2. Naseljska struktura «Sutomore», 3. Turistički kompleks «Zlatna obala» u Sutomoru s javno uređenim kupalištem i hotelskom plažom.

1. Gradska plaža «Sutomore» sa funkcionalnim zaleđem i sezonskim pristaništem Kao što je ranije navedeno gradska plaža je zaštićena kao pješčano-šljunkovita plaža rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode, na osnovu Zakona o zaštiti prirode (Sl. list RCG, br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94). Tokom ljeta je opterećena velikim brojem kupača. Uz rub plaže se nalazi veliki broj montažnih turističko uslužnih objekata.

Slika 1. – Plaža Sutomore – zapadni dio

Slika 2. – Plaža Sutomore – istočni dio

2. Naseljska struktura «Sutomore» U postojećem naselju se nalazi veliki broj stambenih objekata, mnogi od njih izgrađenih i na samoj obali. Prirodno je obala u području naselja bila kamenita, međutim sada je velikim dijelom betonirana, pregrađena i zagrađena. Objekti su spojeni na sistem javne vodoopskrbe. Komunalne otpadne vode se u pravilu odlažu u propusne septičke jame.

Slika 3. – Naseljska struktura Sutomore

3. Turistički kompleks «Zlatna obala» u Sutomoru s javno uređenim kupalištem i hotelskom plažom

Slika 4. – Turistički kompleks "Zlatna obala"

23 Obala u ovom području je pješčano-šljunkovita. Na rubu plaže se nalaze objekti turističkog kompleksa iza kojih se na relativno strmom terenu koji omeđuje Jadranska magistrala nalaze objekti paviljonskog tipa.

7. OPIS MOGUĆIH STANJA ŽIVOTNE SREDINE U BUDUĆEM PERIODU, UKOLIKO SE STUDIJA LOKACIJE NE REALIZUJE

Vrlo je vjerojatno da bi se dosadašnji trend neplanske i nekontrolirane izgradnje na pojedinim lokacijama u predmetnom području nastavio, te da bi se nastavio dosadašnji trend značajnijeg ugrožavanja sadašnjeg već narušenog stanja životne sredine, kao što je to već opisano u poglavlju 4.13, kroz: - narušavanje pejzaža - uticaj na bioraznolikost - smanjenje zelenih površina - povećanje zagađenja mora - uticaj na stanovništvo - eroziju plaža

8. PREGLED POSTOJEĆIH PROBLEMA U POGLEDU ŽIVOTNE SREDINE U VEZI SA STUDIJOM LOKACIJE, ZA OBLASTI OD ZNAČAJA ZA ŽIVOTNU SREDINU, KAO ŠTO SU STANIŠTA DIVLJEG BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA SA ASPEKTA NJIHOVOG OČUVANJA

Kao što je već ranije naglašeno cijeli obalni pojas Crne Gore je posljednjih 15-tak godina pod velikim pritisikom uslijed neplanirane i nekotrolirane izgradnje, što je izazvalo niz problema u pogledu životne sredine. Predmetno područje nije izuzeto od toga.

Neplanirana i nekontrolirana izgradnja stambenih objekata u području je izazvala slijedeće probleme: - destrukciju lokalnih pejzaža, - smanjenje površina pokrivenih tipičnom vazdazelenom vegetacjom tipa makije, - betoniziranje i privatizaciju obale, - zagađenje obalnog mora komunalnim otpadnim vodama, - zagađenje tla krutim otpadom, - zagušenje lokalnih saobraćajnica, - nedostatak pitke vode u ljetnim mjesecima. - povećanje rizika od šumskih požara.

24 9. PRIKAZ MOGUĆIH ZNAČAJNIH POSLJEDICA PO ZDRAVLJE LJUDI I ŽIVOTNU SREDINU, UKLJUČUJUĆI FAKTORE KAO ŠTO SU: BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST, STANOVNIŠTVO, FAUNA, FLORA, ZEMLJIŠTE, VODA, VAZDUH, KLIMATSKI ČINIOCI, MATERIJALNI RESURSI, KULTURNO NASLEĐE, ARHITEKTONSKO I ARHEOLOŠKO NASLEĐE, PEJZAŽ, KAO I MEĐUSOBNI ODNOS OVIH FAKTORA

Mogući uticaji na životnu sredinu koji može imati primjena Studije lokacije su identifikovani, procijenjeni i ocjenjeni ekspertnom metodom primjenom kriterija prikazanih u poglavlju 10.1, te su prikazani po ranije identificiranim područjima. Prije prikaza mogućih značajnijih uticaja na okoliš za svaku od lokacija, u boxu su prikazani sadržaji planirani Studijom lokacije.

9.1 Gradska plaža «Sutomore « sa funkcionalnim zaleđem i sezonskim pristaništem

Planirano u Studiji lokacije 1. igralište na zapadnom dijelu plaže, 2.400 m2 2. rekonstukcija i sanacja objekata uslužnih djelatnosti 3. pristup obali i dužobalna šetnica 4. proširenje saobraćajnice

Mogući uticaji na životnu sredinu realizacije Studije lokacija za predmetno područje su prikazani u slijedećoj tabeli. Nakon tabele slijedi objašnjenje za svaki od navedenih uticaja.

Kriterij uticaja Značaj uticaja 1. Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Smanjenje broj vrsta (t.j. smanjenje bioraznolikostii) 0 Uticaj na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja 0 2. Obala i erozija plaža Nesmetani pristup obali i dužobalni prolaz + Prirodna ili izgrađena + Povećanje erozije plaža 0 3. Kvaliteta priobalnog mora Uticaj na kvalitetu priobalnog mora 0 Ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora 0 4. Zelene površine Uticaj na povećanje ili smanjenje zelenih površina 0 5. Pejzaži Narušavanje panoramske vrijednosti krajobraza 0 Vizualno ometanje postojećh građevine i prirodnih znamenitosti 0 6. Kulturna baština Narušavanje kulturno povijesnih dobara 0 Narušavanje arheoloških nalazišta 0 7. Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Povećanje ili smanjenje postojeće razine buke u stambenim zonama +

25 Emisija tvari koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja 0 životne sredine Vodoopskrba u području 0 Odvodnja otpadnih voda u području 0 Održivo upravljanje krutim otpadom ++ Problemi u saobraćaju u mirovanju i/ili u pokretu? + Povećanje ili smanjenje dostupnosti obali i šetnica uzduž obale ++ Povećanje ili smanjenje rekreativnih područja ++

9.1.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Planirani sadržaji neće imati nikakav uticaj bioraznolikost, floru i faunu, te zaštićena područja.

9.1.2 Obala i erozija plaža Primjenom Studije lokacije obala će biti dostupna i biti će moguća dužobalna šetnja. Ovaj je uticaj ocjenjen kao pozitivan, ireverzibilne je prirode i lokalnog je značaja.

Obala će ostati i dalje neizgrađena, što je ocjenjeno kao pozitivan uticaj, a ne očekuje se da će planirani zahvati uticati na eroziju plaže.

9.1.3 Kvaliteta priobalnog mora Vjerojatnost da će primjena Studije lokacje utjecati na kvalitetu mora i ograničiti korišćenje za planiranu namjenu je veoma mala.

9.1.4 Zelene površine Primjena Studije lokacije neće imati uticaja na zelene površine.

9.1.5 Pejzaži Izgradnjom planiranih objekata neće se narušiti panoramska vrijednost prirodnog pejzaža pješčano-šljunkovitih plaža.

Izgrađeni objekti neće vizualno sakrivati prirodne ili druge znamenitosti.

9.1.6 Kulturna baština Kako na predmetnom području i u bližoj okolici nema objekata od kulturnog i povjesnog značenja niti ima arheoloških lokaliteta primjena Studije lokacije neće ni imati utjecaja na takovu vrstu objekata.

9.1.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Proširenje saobraćajnice i njezino pomicanje prema stambenoj zoni vjerojatno će u ljetnim mjesecima povećati razinu buke, koja u određenom dijelu dana može preći i dopušteni nivo za stambene zone. Ovaj uticij je veoma ograničenog djelovanja, povremen je i reverzibilan.

Proširenje i izmještanje saobraćajnice će poboljšati prometno stanje na predmetnom području, što je ocijenjeno kao pozitivan uticaj od lokalnog značaja.

26 Izgradnja šetnice uzduž obale i nesmetani prolazi do obale su ocijenjeni kao veoma pozitivni uticaji od lokalnog značaja.

Izgradnja igrališta je ocjenjen kao pozitivan uticaj na mjesta za rekreaciju.

Ostali kriteriji nisu relevantni za predmetno područje.

9.2 Naseljska struktura «Sutomore»

Planirano u Studiji lokacije 1. dužobalna šetnica, i 4 prilaza obali, 2. sanacija, rekonstrukcija postojećih objekata, i neznatna gradnja novih 3. uređenje malog hotela, 25 ležaja

Mogući uticaji na životnu sredinu realizacije Studije lokacija za predmetno područje su prikazani u slijedećoj tabeli. Nakon tabele slijedi objašnjenje za svaki od navedenih uticaja.

Kriterij uticaja Značaj uticaja 1. Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Smanjenje broj vrsta (t.j. smanjenje bioraznolikostii) 0 Uticaj na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja 0 2. Obala i erozija plaža Nesmetani pristup obali i dužobalni prolaz ++ Prirodna ili zgrađena + Povećanje erozije plaža 0 3. Kvaliteta priobalnog mora Uticaj na kvalitetu priobalnog mora 0 Ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora 0 4. Zelene površine Uticaj na povećanje ili smanjenje zelenih površina 0 5. Pejzaži Narušavanje panoramske vrijednosti krajobraza 0 Vizualno ometanje postojećh građevine i prirodnih znamenitosti 0 6. Kulturna baština Narušavanje kulturno povijesnih dobara 0 Narušavanje arheoloških nalazišta 0 7. Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Povećanje ili smanjenje postojeće razine buke u stambenim zonama 0 Emisija tvari koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja 0 životne sredine Vodoopskrba u području - Odvodnja otpadnih voda u području 0 Održivo upravljanje krutim otpadom ++ Problemi u saobraćaju u mirovanju i/ili u pokretu? 0 Povećanje ili smanjenje dostupnosti obali i šetnica uzduž obale ++

27 9.2.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Planirani sadržaji neće imati nikakav uticaj na bioraznolikost, floru i faunu, te zaštićena područja.

9.2.2 Obala i erozija plaža Primjenom Studije lokacije obala će biti dostupna i biti će moguća dužobalna šetnja. Ovaj je uticaj ocjenjen kao pozitivan, ireverzibilne je prirode i lokalnog je značaja.

Nije planirana daljnja izgradnja obale, što je ocjenjeno kao pozitivan uticaj, a ne očekuje se da će planirani zahvati uticati na eroziju plaže, jer je obala kamenita.

9.2.3 Kvaliteta priobalnog mora Vjerojatnost da će primjena Studije lokacje utjecati na kvalitetu mora i ograničiti korišćenje za planiranu namjenu je veoma mala.

9.2.4 Zelene površine Primjena Studije lokacije neće imati uticaja na zelene površine.

9.2.5 Pejzaži Izgradnjom planiranih objekata neće se narušiti sadašnji antropogeni pejzaž.

9.2.6 Kulturna baština Kako na predmetnom području i u bližoj okolici nema objekata od kulturnog i povjesnog značenja niti ima arheoloških lokaliteta primjena Studije lokacije neće ni imati utjecaja na takovu vrstu objekata.

9.2.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Izgradnja šetnice uzduž obale i nesmetani prolazi do obale su ocijenjeni kao veoma pozitivni uticaji od lokalnog značaja, kao i odvojeno prikupljanje krutog otpada.

Ostali kriteriji nisu relevantni za predmetno područje.

9.3 Turistički kompleks «Zlatna obala», hotelsko uređeno kupalište i javno uređeno kupalište

Planirano u Studiji lokacije 1. rekonstrukcija postojećih hotelskih objekata, 450 ležaja 2. sezonski pristan 3. uređene zelene površine - sačuvat 4. odvodnja otpadnih voda – do izgradnje kanalizacijskog sustava upuštanje u nepropusne septičke jame uz redovito pražnjenje i odvoženje 5. dovod pitke vode putem sistema javne vodoopskrbe 6. kruti otpad – odvojeno prikupljanje u kontejnere radi

28 Mogući uticaji na životnu sredinu realizacije Studije lokacija za predmetno područje su prikazani u slijedećoj tabeli. Nakon tabele slijedi objašnjenje za svaki od navedenih uticaja.

Kriterij uticaja Značaj uticaja 1. Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Smanjenje broj vrsta (t.j. smanjenje bioraznolikostii) 0 Uticaj na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja 0 2. Obala i erozija plaža Nesmetani pristup obali i dužobalni prolaz + Prirodna ili izgrađena + Povećanje erozije plaža - 3. Kvaliteta priobalnog mora Uticaj na kvalitetu priobalnog mora - Ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora 0 4. Zelene površine Uticaj na povećanje ili smanjenje zelenih površina 0 5. Pejzaži Narušavanje panoramske vrijednosti krajobraza + Vizualno ometanje postojećh građevine i prirodnih znamenitosti 0 6. Kulturna baština Narušavanje kulturno povijesnih dobara 0 Narušavanje arheoloških nalazišta 0 7. Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Povećanje ili smanjenje postojeće razine buke u stambenim zonama 0 Emisija tvari koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja 0 životne sredine Vodoopskrba u području 0 Odvodnja otpadnih voda u području 0 Održivo upravljanje krutim otpadom ++ Problemi u saobraćaju u mirovanju i/ili u pokretu? 0 Povećanje ili smanjenje dostupnosti obali i šetnica uzduž obale +

9.3.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Planirani sadržaji neće imati nikakav uticaj na bioraznolikost, floru i faunu, te zaštićena područja.

9.3.2 Obala i erozija plaža Primjenom Studije lokacije obala će biti dostupna i biti će moguća dužobalna šetnja. Ovaj je uticaj ocjenjen kao pozitivan, ireverzibilne je prirode i lokalnog je značaja.

Nije planirana daljnja izgradnja obale, što je ocjenjeno kao pozitivan uticaj. Međutim, planiran je sezonski pristan koji može uticati na eroziju plaže. Naime, uslijed moguće promjene u dinamici vodenh masa. Vjerojanost nastanka uticaja je velika i ako do njega dođe imat će veliki značaj. To stoga što je plaža otvorena prema djelovanju snažnih valova i morskih struja koji pomiču plažni materijal, i koji mogu ugroziti potenjalni pristan. Izgradnjom pristana može doći do promjena u valovanju i strujanju, što može izazvati eroziju plaže. Da bi se to izbjeglo, prije donošennja odluke o izgradnji pristana, treba načiniti detaljnu analizu valovanja i strujanja u području plaže i odrediti dinamiku kretanja plažnog materijala. Upotrebom pogodnog modela

29 treba zatim simulirati promjene u dinamici kretanja plažnog materjala, koje bi nastale uslijed promjena valovanja i strujanja kao posljedica izgradnje pristana. Na kraju, na osnovu dobivenh rezultata odabrati najpovoljniju lokaciju pristana, kao i njegov oblik i vrstu izvedbe.

9.3.3 Kvaliteta priobalnog mora Vjerojatnost da će primjena Studije lokacje utjecati na kvalitetu mora i ograničiti korišćenje za planiranu namjenu je veoma mala, osim u slučaju da se otpadne vode direktno ispuštaju u more nepročišćene ili u propusne septičke jame.

9.3.4 Zelene površine Primjena Studije lokacije neće imati uticaja na zelene površine.

9.3.5 Pejzaži Izgradnjom planiranih objekata će se poboljšati sadašnji antropogeni pejzaž.

9.3.6 Kulturna baština Kako na predmetnom području i u bližoj okolici nema objekata od kulturnog i povjesnog značenja niti ima arheoloških lokaliteta primjena Studije lokacije neće ni imati utjecaja na takovu vrstu objekata.

9.3.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Izgradnja šetnice uzduž obale i nesmetani prolazi do obale su ocijenjeni kao veoma pozitivni uticaji od lokalnog značaja, kao i odvojeno prikupljanje krutog otpada.

Ostali kriteriji nisu relevantni za predmetno područje.

9.5 Ocjena održivosti Primjenom kriterija navedenih u poglavlju 10.2 načinjena je slijedeća ocjena održivosti primjene Studije lokacije:

Ocjena održivosti primjene Studije lokacije Kriterij Komentar Ocjena 1. je li lokalna zajednica imala mogućnost da se Vlasnici parcela na predmetnom području su bili obavješteni o uključi u postupak izrade Studije lokacje? postupku izrade i od njih je u obliku anketnog lista zatraženo + mišljenje/želja za namjenu parcele, što je ocjenjeno pozitivno. Međutim, nisu imali mogućnost sudjelovati u izradi Studije. 2. na koji će način primjena studije lokacije utjecati na Primjena Studje će doprinijeti zaštiti postojećh plaža od zagađenje, postojeća mjesta za odmor i rekreaciju? neplanske izgradnje i erozije. Isto tako će otvoriti pristupe obali i ++ omogućiti dužobalni prolaz. 3. u kojoj će mjeri primjena Studije lokacije lokalnoj Nije relevantno zajednici omogućiti ili poboljšati pristup javnim 0 servisima?

4. koliko će primjena studije omogućiti razvoj Primjena Studije lokacije omogućuje izgradnju pješačkih i bicklstičkih biciklistčkih i pješačkih staza do i unutar staza unutar predmetnog područja i do susjednih područja. ++ predmetnog? 5. koliko će planirani razvoj otvoriti novih radnih Broj nije poznat, ali je sigurno da primjena Studije lokacije pruža + mjesta za lokalnu zajednicu? lokalnom stanovništvu mogućnost za zapošljavanje. 6. jeli će biti zaštićeni arheološki spomenici i objekti Na predmetnom području nsu poznati zaštićeni arheološki spomenici i ++ od kulturnog značaja? objekti od kulturnog značaja. Međutim, u Studiji lokacije je propisan postupak koji treba zaštititi moguće arheološke nalaze u slučaju da budu otkriveni tokom izvođenja radova. 7. jeli su uzeti u obzir sadašnji i planirani efekti Nisu uzeti u obzir -- klimatskih promjena? 8. koliko će planirani razvoj oplemeniti pejzaž? Na pojedinim mjestima će sada narušeni pejzaž biti oplemenjen, - međutim, kako se planirani zahvati na do sada netaknutim lokacijama, sveukupna ocjena je negativna. 9. je li će planirana primjena Studije lokacije zaštititi U najvećoj mjeri da, međutim, postoji mala vjerojatnost za narušavnje - plaže? uslijed povećanog broja korsnika. 10. koliko je pri oblikovanju objekata vođeno računa o Ne, nije vođeno -- efikasnom korištenju energije? 11. kako su korišteni principi pasivne sunčeve energje? Nisu koršteni -- 12. jeli predviđena upotreba obnovljivih izvora Nije predviđena -- energije? 13. jesu li predviđena mjesta za odvojeno prikupljanje Da -- krutog otpada koji će se reciklirati? 14. kako se planira minimalno ispuštanje otpadnih Nije planirano moguće ponovno korišćenje pročišćenih otpadnih voda. -- voda (moguće ponovno korištenje)?

31 15. kako se planira osigurati minimalno onečišćenje Nije razmatrano 0 vazduha? 16. kako se planira minimalna buka? Nije razmatrano 0 17. kako se planira osigurati upotreba lokalnih materijala u konstrukciji objekata? 18. jeli primjena Studije lokacije ima pozitivan ekološki U cjelini gledano, primjena Studije lokacje ima pozitivan ekološki - efekt? efekat, jer zaustavlja dosadašnji trend devastacije obalnog pojasa neplanskom i nedozvoljenom izgradnjom.

32 10. PRIKAZ NAČINA NA KOJI SU ODREĐENI I VRJEDNOVANI ZNAČAJNI UTICAJI STUDIJE LOKACIJE

10.1 Metodologija, kriteriji i indikatori Prvi je korak u prepoznavanju mogućih uticaja primjene Studija lokacije bio utvrđivanje rezultata provedbe ključnih elementa Studija lokacije, koji su ranije navedeni u poglavlju 1, te područja u kojima će doći do značajnijih promjena, koja su prikazana u poglavju 6. Drugim riječima utvrđeno je do kakvih će promjena doći u odnosu na sadašnje stanje, kao na pr. proširenje stambenih zona, izgradnja turističkog kompleksa, itd, i u kojim područjima. Nakon što je to utvrđeno identificirani su mogući uticaji koje utvrđene promjene mogu imati na životnu sredinu korištenjem dolje navedenih kriterija. Uticaji su opisani kvalitativno na temelju ekspertne procjene, a ako je to bilo moguće prikazani su i kvantitativno..

Jednom identifikovani mogući uticaji su zatim vrednovani da bi se utvrdio njihov značaj. Vrednovanje je načinjeno primjenom indikatora koji su ranije utvrđeni (Poglavlje 3) iz postavljenih ciljeva Studija lokacije i na razini države prihvaćenih ciljeva zaštite životne sredine.

Za određivanje značajnosti uticaja na životnu sredinu korištena je slijedeća kvalitativna skala: ++ vrlo pozitivan uticaj + pozitivan uticaj 0 uticaja nema, ili je neznatan - negativan uticaj -- vrlo negativan uticaj

10.1.1 Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišteni su ovi kriteriji: • da li predložena rješenja smanjuje broj vrsta (t.j. bioraznolikost); • da li utiče na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja.

Smanjenje broj vrsta (t.j. smanjenje bioraznolikostii) Kao što je već navedeno, obalni pojas Crne Gore kakrakterizira bogatstvo i različitost biljnih i žvotinjskih vrsta, što mu daje određenu specifičnost i vrijednost. Zagađenje mora, izgradnja obale, nekontrolirani i prekomjerni ulov morskih organizama, uništenje područja s prirodnom vegetacijom uslijed neplanske i neodgovarajuće izgradnje, zagađenje tla i vazduha, nekontrolirana i prekomjerna upotreba raznih vrsta pesticida, te nekontrolirani lov kopnenih organiizama mogu dovesti do nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, što dovodi do smanjenja biodiverziteta u određenom području. Ovaj uticaj je ocjenjen kao negativan.

Uticaj na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja Različite aktivnosti, koje su gore navedene, mogu uticati na različite načine na zaštićene ili ugrožene vrste, ili njihova staništa ili ekološki osjetljiva područja.

Ovaj uticaj je ocjenjen kao negativan.

10.1.2 Obala i erozija plaža Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišteni su ovi kriteriji: • Da li predložena rješenja utječu na neometan prilaz obali i slobodnu šetnju duž obale?

33 • Da li obala ostaje prirodna, ili postaje izgrađena? • Da li dovodi do povećane erozije plaža?

Neometan prilaz obali i slobodna šetnja duž obale More i morska obala je javno dobro, koje ne može postati privatno vlasništvo. U pravilu pristup obali treba biti dostupan bez ograničenja, kao što treba biti i omogućeno nesmetano kretanje uzduž obale. Samo u specifičnim slučajevima, koji su određeni zakonom i drugim propisima, pristup obali može biti ograničen kao i onemogućeno kretanje uzduž obale.

Smanjenje slobodnom pristupu obali i onemogućivanje kretanja uzduž obale su ocjenjeni kao negativni uticaji. Nasuprot tome, povećanje broja neometanih pristupa obali i povećanje dužina šetnica uz obalu su ocjenjeni kao pozitivni uticaji.

Prirodna ili izgrađena obala Izgrađena obala je ocijeneno kao negativan uticaj.

Povećanje erozije plaža Plaže predstavljaju dobro od državnog interesa. Imaju veoma veliki značaj za razvoj turizma u Crnoj Gori. Izgradnja čvrstih objekata na samoj obali liniji može poremetiti dinamiku strujanja vodenih masa uz obalu, što može poremetiti dosadašnju ravnotežu između donosa plažnog materijala i njegovog odnošenja. Isto tako, pojedini građevinski zahvati na kopnu mogu usporiti ili čak u potpunosti prekinuti donos materijala s kopna. Sve to može uzrokovati povećanje erozije plaže.

Ovaj uticaj je ocijenjen kao negativan.

10.1.3 Kvaliteta priobalnog mora Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišteni su ovi kriteriji: • da li predložena rješenja utiču na smanjene kvalitete priobalnog mora? • Da li dolazi do ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora?

Uticaj na kvalitetu priobalnog mora Kvaliteta priobalnog mora prvenstveno ima estetski karakter i ogleda se u prozirnosti i boji mora, koja varira od prirodno svjetlo plave do svjetlo zelene. Unošenjem raznih tvari u more kvaliteta mora se smanjuje, što se manifestira smanjenjem prozirnosti mora i promjenom boje u zeleno- smeđu do žuto-smeđe. Do smanjenja prozirnosti i promjene boje dolazi uslijed prisustva povećane koncentracije suspendiranih čestica (žive ili nežive prirode). Onečšćenje mora naftom i naftnim derivatima ima specifičan vizualni efekt, koji zavisi o vrsti frakcije nafte i debljini sloja onečišćenja. Površina mora u slučaju zagađenja težom frakcije (mazut) uz deblji sloj ima tamno smeđu boju, dok u slučaju lakih frankcija (benzin) i tanki površinski sloj površinom mora se prelijevaju boje duge.

Svi ovi oblici uticaja ocjenjeni su kao negativni.

Ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora Da bi se priobalno more moglo koristiti za određenu namjenu mora zadovoljavati minimalno postavljene kriterje kvalitete, da korisnik ne bi trpio štetu usljed njegovog korištenja. More u predmetnom području se koristi za kupanje i rekreaciju te za uzgoj morskih organizama. Na

34 kvalitetu mora prvenstvo utiče ispuštanje nepročišćenih gradskih otpadnih voda. Ako kvaliteta mora uslijed zagađenja ne zadovoljava postavljene kriterije za određenu namjenu, tada nije moguće ni njegovo korištenje za tu namjenu.

Ovaj uticaj ocijenjen je kao negativan.

10.1.4 Zelene površine Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišteni su ovi kriteriji: • da li predložena rješenja utiču na povećanje ili smanjenje zelenih površina?

Uticaj na povećanje ili smanjenje zelenih površina Planiranim zahvatima se mogu smanjiti postojeće zelene površine, što je ocijenjeno kao negativni uticaj, a mogu se i povećati proširenjem postojećih ili stvaranjem novih, što je ocjenjeno kao pozitivni uticaj.

10.1.5 Pejzaži Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišteni su ovi kriteriji: • Da li predložena rješenja utiču na panoramsku vrijednost krajobraza? • Da li vizualno ometaju postojeće građevine i prirodne znamenitosti?

Naručavanje panoramske vrijednosti krajobraza Krajobraz obalnog područja veoma specifičan i ima posebnu ulogu u određivanju ljepote Crnogorskog primorja, osobito u području Bokokotorskog zaliva. Narušavanje panoramske vrijednosti krajobraza neodgovarajućom izgradnjom objekata označeno je kao negativan uticaj.

Vizualno ometanje postojećh građevine i prirodnih znamenitosti Vizualno ometanje postojećih građevina i prirodnih znamenitosti može nastati izgradnjom objekata blizu postojećih stambenih zgrada ili prirodnih znamenitosti. Novonastali objekti mogu zaklanjati pogled postojećim stambenim zgradama prema moru ili prirodnim znamenitostima, ili mogu zaklanjati pogled prema prirodnim znamenitostima s javnih površina.

Ovaj uticaj je ocijenjen kao negativan.

10.1.6 Kulturna baština Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišteni su ovi kriteriji: • da li predložena rješenja narušavaju kulturno povijesna dobra? • da li predložena rješenja narušavaju arheološka nalazišta?

Narušavanje kulturno povijesnih dobara Prijedlogom plana se mogu planirati takve aktivnosti koje će zauzimati područja na kojima se nalaze povijesna dobra, što treba izbjegavati. Zauzimanje dijela ili u cjelini područja na kojima se nalaze povijesna dobra, ili ako planirane aktivnosti na bilo koji način štetno djeluju na povijesna dobra to predstavlja negativan uticaj.

Narušavanje arheoloških nalazišta Prijedlogom plana se mogu planirati takve aktivnosti koje će zauzimati arheološko područje ili predstavlja potencijalno arheološko područje. Zauzimanje dijela ili u cjelini takvog područja ocjenjeno je kao negativan uticaj.

35 10.1.7 Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišteni su ovi kriteriji: • Da li predložena riješenja povećavaju ili smanjuju postojeću razinu buke u stambenim zonama? • Da li predložena rješenja utiču na emisiju tvari koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja životne sredine? • Da li predložena riješenja poboljšavaju vodoopskrbu u području? • Da li predložena riješenja poboljšavaju odvodnju otpadnih voda u području? • Da li predložena riješenja povećavaju ili smanjuju probleme saobraćaju u mirovanju i/ili u pokretu? • Da li predložena rješenja smanjuju ili povećavaju slobodan pristup moru i omogućuju neometanu šetnju uzduž obale? • Da li predložena riješenja povećavaju ili smanjuju rekreativna područja?

Povećavanj ili smanjenje postojeće razine buke u stambenim zonama Izvori buke mogu biti različiti. U ovoj studiji razmatrana je buka izazvana saobraćajem i turističkim aktivnostima (muzika). Buka ima značjan negativan uticaj na kvalitetu življenja i na ljudsko zdravlje. Stoga je povećanje razine buke u stambenim zonama ocijenjeno kao negativan uticaj, a smanjenje kao pozitivan uticaj.

Emisija tvari koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja životne sredine Korištenje fosilnih goriva za zagrijavanje stambenih objekata, motori s unutrašnjim sagorijevanjem u prijevoznim sredstvima, te različiti industrijski procesi uzrokuju emisija u vazduh pojedinih tvari, kao što su SO2, ugljikovodici ili krute čestice. Ove tvari štetno djeluju na ljudsko zdravlje i mogu izazvati bolesti respiratornog sistema. Isto tako, štetno mogu djelovati na vegetaciju u datom području.

Ovaj uticaji ocijenjeni su kao negativni.

Poboljšanje vodoopskrbe u području Generalno se može konstatovati da je infrastruktura za vodosnadbijevanje zastarjela i neadekvatno održavana, zbog toga dolazi do velikih gubitaka vode u sistemu. U špici turističke sezone nema dovoljnih količina vode za piće. Sve to utječe na kvalitetu življenja u predmetnom području.

Poboljšanje uslova za vodosnadbijevanje, izgradnjom nove mreže, je ocijenjeno kao pozitivan uticaj, dok je povećanje potrošnje bez izgradnje odgvorajućeg sistema za vodosnadbijevanje ocijenjeno kao negativan uticaj.

Poboljšanje odvodnje otpadnih voda u području Tretiranje i odlaganje otpadnih voda je neadekvatno u cijelom obalnom području. Mali se dio otpadnih voda prikuplja na odgovarajući način, obrađuje i ispušta u more podmorskim ispustima potrebne dužine. Većina se neobrađenih otpadnih voda ispušta u more kratkim ispustima. Značajan dio se odlaže u propusne septičke jame iz kojih se procjeđuju u more. Poboljšanje odvodnje je ocijenjeno kao pozitivan uticaj.

Odvojeno prikupljanje krutog otpada koji će se reciklirati Jedan od elemenata održivog razvoja je smanjenje količine krutog otpada i njegovo recikliranje. Da bi se uspješno mogao reciklirati potrebno ga je odvajati pri odlaganju. Za to je potrebno

36 osigurati i materijalne uvjete (prostor i opremu). Odvojenim prikupljanjem i recikliranjem smanjuje se i zagađenje tla.

Osiguranje uvjeta za odvojeno prikupljanje je ocijenjeno kao pozitivan utjecaj.

Povećanje ili smanjejne problema u saobraćaju u mirovanju i/ili u pokretu Povećanjem broja stanovnika i/ili korisnika određenog područja povećava se i broj vozila koja će prometovati u određenom području, što može dovesti do gužvi na postojećim saobraćajnicama i parkiralištma. Ovaj uticaj je ocjenjen negativan. Izgradnjom novih i rekonstukcijom postojećih saobraćajnica i parkirališta postojeće prometne se gužve mogu smanjiti. Ovakav uticaj je ocijenjen kao pozitivan.

Šetnja uzduž obale predstavlja vid rekreacije koji dobrinosi boljoj fizčkoj kondiciji i poboljšava zdravstveno stanje osoba. Smanjenje slobodnom pristupu obali i onemogućivanje kretanja uzduž obale su ocjenjeni kao negativni uticaji. Nasuprot tome, povećanje broja neometanih pristupa obali i povećanje dužina šetnica uz obalu su ocjenjeni kao pozitivni uticaji.

Povećanje ili smanjenje broja i veličine rekreativnih područja Rekreacija je jedan od ključnih elemenata za održavanje tjelesne aktivnosti i doprinosi boljem zdravstvenom stanju ljudske populacije. Povećanje broja i veličine rekreativnih područja (šetnice, trim staze, igrališta, sportske dvorane, mini golf, plaže, staze za bicikliste, itd.) su ocjenjeni kao pozitivni uticaj, dok su njihovo smanjenje ocjenjeni kao negativni uticaj.

10.2 Ocjena održivosti Crna Gora je jedna od prvih država koja se je deklarisala za održivi razvoj. Definisano je to u Ustavu, a potvrđeno i u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja, kao i u Zakonu o zaštiti životne sredine.

Održivi je razvoj je takav razvoj koji ostvaruje sklad između ekonomskih, ekoloških i socijalnh elemenata. Drugim riječima, to je takav razvoj koj ne iscrpljuje prirodne resurse, nego ih koristi samo u mjeri koja obezbjeđuje da ostanu na raspolaganju i budućim generacijama. Ovakav razvoj čuva kulturnu raznovrsnost i identitet, a pritom stimuliše sklad društva i prirode.

Ocjena o tome jeli primjena Studija lokacije u cjelini nudi mogućnosti za održivi razvoj načinjena je primjenom slijedećih kriterija: 1. je li lokalna zajednica imala mogućnost da se uključi u postupak izrade Studije lokacje? 2. na koji će način primjena studije lokacije utjecati na postojeća mjesta za odmor i rekreaciju? 3. u kojoj će mjeri primjena Studije lokacije lokalnoj zajednici omogućiti ili poboljšati pristup javnim servisima? 4. koliko će primjena studije omogućti razvoj biciklistčkih i pješačkih staza do i unutar predmetnog područja? 5. koliko će planirani razvoj otvoriti novih radnih mjesta za lokalnu zajednicu? 6. jeli će biti zaštićeni arheološki spomenci i objekti od kulturnog značaja? 7. jeli su uzeti u obzir sadašnji i planirani efekti klimatskih promjena?

37 8. koliko će planirani razvoj oplemeniti pejzaž? 9. je li će planirana primjena Studije lokacije zaštititi plaže? 10. koliko je pri oblikovanju objekata vođeno računa o efikasnom korištenju energije? 11. kako su korišteni principi pasivne sunčeve energje? 12. jeli predvđena upotreba obnovljivih izvora energije? 13. jesu li predviđena mjesta za odvojeno prikupljanje krutog otpada koji će se reciklirati? 14. kako se planira minimalno ispuštanje otpadnh voda? 15. kako se planira minimalno onečišćenje vazduha? 16. kako se planira minimalna buka? 17. kako se planira osigurati upotreba lokalnih materijala u konstrukciji objekata? 18. jeli će razvoj imati pozitivni ekološki efekt?

11. PRIKAZ KARAKTERISTIKA UTICAJA KAO ŠTO SU: VJEROVATNOĆA, INTENZITET, SLOŽENOST/REVERZIBILNOST, VREMENSKA DIMENZIJA (TRAJANJE, UČESTALOST, PONAVLJANJE), PROSTORNA DIMENZIJA (LOKACIJA, GEOGRAFSKA OBLAST, BROJ IZLOŽENIH STANOVNIKA, PREKOGRANIČNA PRIRODA UTICAJA), KUMULATIVNA I SINERGIJSKA PRIRODA UTICAJA, DRUGE KARAKTERISTIKE UTICAJA

Karakteristike pojedinog uticaja su opisane u poglavlju 9 za svaki od obrađenih uticaja.

Analizom identificiranih mogućh uticaja na životnu sredinu i utvrđivanjem njihove veličine i značajnosti, kao i dometa, utvrđeno je da njhov uticaj neće prelaziti državne granice. Stoga nema ni potrebe sprovesti konzultacije sa susjednim državama.

12. NAČIN ODREĐIVANJA I VRIJEDNOVANJA ZNAČAJNIH UTICAJA KOJI SU USKLAĐENI SA VAŽEĆIM STANDARDIMA, PROPISIMA I GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA

Način određivanja i vrednovanja značajnih uticaja je opisan u poglavlju 10.

13. PRIKAZ MJERA PREDVIĐENIH U CILJU SPRIJEČAVANJA, SMANJENJA ILI OTKLANJANJA, U NAJVEĆOJ MOGUĆOJ MJERI, BILO KOG ZNAČAJNOG NEGATIVNOG UTICAJA NA ZDRAVLJE LJUDI I ŽIVOTNU SREDINU DO KOGA DOVODI REALIZACIJA STUDIJE LOKACIJE

Da bi se spriječili, smanjili ili otklonili, u najvećoj mogućoj mjeri, značajni negativni uticaji na zdravlje ljudi i životnu sredinu do kojeg dolazi realizacija Studije lokacije predlažu se slijedeće mjere:

1. Mjere tokom izrade detaljnih planova i izvedbenih projekata • osigurati da detaljni planovi, budu načinjeni u skladu s odredbama Studije lokacije • osigurati da izvedbeni projekti budu načinjeni u skladu s odredbama Studije lokacje i detaljnih planova, • za planirani pristan prije određivanja točne lokacije, oblika i vrste izvedbe potrebno je načiniti detaljnu analizu valovanja i strujanja u području plaže i odrediti dinamiku kretanja plažnog materijala. Upotrebom pogodnog modela treba zatim simulirati promjene u

38 dinamici kretanja plažnog materjala, koje bi nastale uslijed promjena valovanja i strujanja kao posljedica izgradnje pristana. Na kraju, na osnovu dobivenh rezultata odabrati najpovoljniju lokaciju pristana, kao i njegov oblik i vrstu izvedbe.

2. Mjere pri izdavanju dozvola za gradnju • radi spriječavanja pogoršanja uvjeta življenja u danom području, prvenstveno usljed mogućeg zagađenja mora, stvaranja gužvi u prometu, nedostatka pitke vode i sl., dozvolu za gradnju turističkih kompleksa izdati tek onda kada se pruže dokazi da je sva potrebna i planirana infrastruktura (vodoopskrba, odvodnja, ceste, parkirališta) riješena, ili da ća biti riješena do stavljanja kompleksa u funkciju. • dozvole za izgradnju individualnih stambenih objekata izdati tek onda kada se utvrdi da će otpadne vode biti riješene na način na koji neće zagađivati životnu sredinu.

3. Mjere tokom izgradnje planiranih objekata • redovitim praćenjem postupka građenja turističkog kompleksa osigurati da se objekt i prateća infrastruktura gradi u skladu s izvedbenim projektom i zadanim uvjetima izgradnje. • Radi zaštite mogućih arheoloških nalazišta, zbog slabe arheološke istraženosti područja, prilikom izvođenja građevinskih ili zemljanih radova bilo koje vrste potrebno je osigurati arheološki nadzor, a ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na nalazište ili nalaze arheološkog značenja, prema članu 69. Zakona o zaštiti spomenika kulture (Sl. list RCG, br. 47/91, 27/94), pravno ili fizičko lice koje neposredno izvodi radove, dužno je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo radi utvrđivanja daljnjeg postupka.

4. Mjere pri izdavanju dozvole za rad turističkih kompleksa • dozvolu za rad izdati tek onda kada se utvrdi da su zadovoljeni svi zadani uvjeti za gradnju objekta, uključujući infrastrukturu.

14. PREGLED ALTERNATIVNIH RJEŠENJA I RAZLOGE ZA IZBOR DATIH RJEŠENJA KOJE SU UZETE U OBZIR, KAO I OPIS NAČINA PROCJENE

Studija lokacije nije ponudila alternativna rješenja.

15. ALTERNATIVNO RJEŠENJE NEREALIZOVANJA STUDIJE LOKACIJE, KAO I ALTERNATIVNO RJEŠENJE NAJPOVOLJNIJE SA STANOVIŠTA ŽIVOTNE SREDINE

Kako studija lokacije ne razmatra alternativna riješenja, već daje samo jedno rješenje, mogu se samo usporediti uticaji na okoliš u slučaju da se Studija lokacije ne primjeni u odnosu na slučaj da se realizuje.

Vrlo je vjerojatno da bi nerealizovanje Studije dovelo do daljnjeg pogoršanja životne sredine u predmetnom prostoru, dok bi primjena Studije taj negativni trend u pojedinim segmentima ublažila, a u nekim segmentima bi došlo do značajnog poboljšanja stanja. Rezultati usporedne analize su prikazani u Tabeli 11, dok je usporedba uticaja ova dva slučaja prikazana u Tabeli 12.

39 Iz Tabele 11 je vidljivo da u slučaju nerealizovanja Studije lokacje od ukupno 15 uticaja koji su razmatrani 9 od njih bi bili veoma negativni, dok bi 4 bili negativni, a 2 neznačajni. Nasuprot tome, u slučaju realizovanja studije, niti jedan od razmatranih uticaja ne bi bio veoma negativan, samo 4 bi bila negatvna, 2 pozitivna, a čak 7 bi bili veoma pozitivni.

Tabela 11. Rezultati usporedne analize

Značajnost Nerealizovanje Studije Realizovanje Studije -- veoma negativan 9 0 - negativan 4 4 0 neznačajan 2 2 ++ veoma pozitivan 0 7 + pozitivan 0 2 Ukupno 15 15

Tabela 12. Usporedba značaja uticaja na životnu sredinu za slučaj nerealizovanja studije lokacije i slučaj njenog realizovanja

Uticaji Nerealizovanje Studije lokacije Realizovanje Studije lokacije Primjedba Značaj Primjedba Značaj Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Smanjenje broj vrsta (t.j. Ne očekuje se smanjenje broja vrsta 0 Ne očekuje se smanjenje vrsta 0 smanjenje bioraznolikostii) Uticaj na zaštićene ili ugrožene Nije relevantno za predmetno područje x Nije relevantno za predmetno područje x vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja Obala i erozija plaža Neometan prilaz obali i slobodna Negatvni trend će se nastaviti -- Izgradit će se pristupi obali i dužobalne šetnice ++ šetnja duž obale Erozija plaža Moglo bi doć do erozije usljed nekontrolirane -- Kontrolirana zgradnja će spriječiti eroziju plaža ++ izgradnje Kvaliteta priobalnog mora Uticaj na kvalitetu priobalnog mora Zagađenje iz lokalnh izvora će se povećatii - Zagađenje iz lokalnih izvora će se smanjiti ++ Ograničenja u planiranoj namjeni Može doći do ograničenja u korištenju mora - Neće doći do ograničenja u korištenju mora + priobalnog mora zakupanje i rekreaciju na moru, uslijed lokalnog uslijed zagađenja iz lokalnih izvora. ispuštanja većih količina nepročišćenih otpadnih voda Zelene površine Uticaj na povećanje ili smanjenje Doći će do nekontroliranog smanjenja zelenih -- Doći će do kontroliranog smanjenja zelenih - zelenih površina površina, što će imati veliki značaj površina Pejzaži Naručavanje panoramske Doći će do nekontroliranog narušavanja -- Doći će do kontroliranog narušavanja - vrijednosti krajobraza panoramske vrijednosti krajobraza panoramske vrijednosti krajobraza

Vizualno ometanje postojećih Doći će do nekontroliranog vizualnog ometanja -- Doći će do kontroliranog vizualnog ometanja - građevina i prirodnih znamenitosti postojećih građevina i prirodnih znamenitosti postojećih građevina i prirodnih znamenitosti Kulturna baština Narušavanje kulturno povijesnih Nije značajno za ovo područje x Nije značajno za ovo područje X dobara Narušavanje arheoloških nalazišta Nije značajno za ovo područje x Nije značajno za ovo područje x Ljudsko zdravlje i kvaliteta življenja Povećavanje ili smanjenje Nastavkom neplanirane izgradnje nastavit će se - Prmjenom Studije lokacije nastavit će se porast - postojeće razine buke u porast broja stanovnika i posjetitelja u području i broja stanovnika i posjetitelja u području i stambenim zonama slijedom toga povećat će se broj vozila na cestii slijedom toga povećat će se broj vozila na cestii Kako je cestovni saobraćaj glavni izvor buke u Kako je cestovni saobraćaj glavni izvor buke u

41 području, doći će do porasta razine buke u području, doći će do porasta razine buke u stambenim zonama. stambenim zonama. Emisija tvari koje bi mogle uticati Kako su automobili glavni izvor zagađenja vazduha 0 Kako su automobili glavni izvor zagađenja 0 na ljudsko zdravlje, ili voditi do u predmetnom području, prvenstveno zbog loše vazduha u predmetnom području, prvenstveno pogoršanja stanja životne sredine kvalitete goriva, vrlo vjerorajtno neće doći do zbog loše kvalitete goriva, vrlo vjerorajtno neće povećanja emisije štetnih tvari, iako će doći do doći do povećanja emisije štetnih tvari, iako će porasta broja automobila u prostoru. To zato, što doći do porasta broja automobila u prostoru. To će se kvalitet gorva na benznskm pumpama u zato, što će se kvaliteta gorva na benznskm Crnoj Gori popraviti. pumpama u Crnoj Gori popraviti. Poboljšanje vodoopskrbe u Neplanrana izgradnja turističkih i stambenih -- Planrana izgradnja turističkih i stambenih ++ području objekata, koju ne prati izgradnja vodoopskrbnog objekata, koju prati izgradnja vodoopskrbnog sistema će povećati problem nestašice pitke vode sistema će unanjiti, ili u potunosti rješiti, problem u sezoni. nestašice pitke vode u sezoni.

Poboljšanje odvodnje otpadnih Neplanirana izgradnja turističkih i stambenih -- Planirana izgradnja turističkih i stambenih ++ voda u području objekata, koju ne prati izgradnja sistema za objekata, koju prati izgradnja sistema za odvodnju, će povećati zagađenje mora u ubalnom odvodnju, će smanjiti zagađenje mora u području. ubalnom području Povećanje ili smanjejne problema Neplanirana izgradnja turističkih i stambenih -- Planirana izgradnja turističkih i stambenih ++ u saobraćaju u mirovanju i/ili u objekata, koju ne prati izgradnja prometnica, će objekata, koju prati izgradnja prometnica, će pokretu povećati probleme u saobraćaju u predmetnom riješiti, ili značajno smanjiti probleme u području. saobraćaju u predmetnom području Neometan prilaz obali i slobodna Tendencija zagrađivanja i pregrađivanja obale će -- Realizovanjem Studije lokacije otvorit će se ++ šetnja duž obale se nastaviti na novim mjestima. pristup obali i omogućit će se dužobalni prolaz. Povećanje ili smanjenje broja i Ova varijanta može dovesti do daljnje uzurpacije - Realizovanjem Studije lokacije otvorit će pristup + veličine rekreativnih područja obale i do zauzimanja dijela obale koji se koristi za obali na novim mjestima, te će biti omogućeno kupanje. kupanje na mjestima na kojima to do sada nije bilo moguće.

42 16. TEŠKOĆE DO KOJIH JE PRILIKOM FORMULISANJA TRAŽENIH PODATAKA DOŠLO (KAO ŠTO SU TEHNIČKI PODACI)

Tokom izrade predmetne Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Studiju lokacije radni tim je naišao na slijedeće teškoće, koje su prvenstveno rezultat činjenice što Studija lokacije pokriva veoma malo područje koje se odnosi na veoma uski obalni pojas: 1. Nepostojanje podataka o životnoj sredini za predmetno područje, 2. Nepostojanje podataka o broju stanovnika u predmetnom području, 3. Nepostojanje podataka o infrastrukturi u predmetnom području, 4. Predmetno područje je veoma usko. Na njega se naslanja širi obalni pojas u kojem prebiva više ljudi nego u predmetnom području i u kojem se odvijaju mnogobrojne aktivnosti, što ima veoma značajan uticaj na predmetno područje. Stoga je veoma teško procjeniti budući razvoj događanja u životnoj sredini predmetnog područja bez poznavanja uvjeta u graničnom području.

17. OPIS PREDVIĐENOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE, UKLJUČUJUĆI I ZDRAVLJE LJUDI U TOKU REALIZACIJE STUDIJE LOKACIJE (MONITORING) Kako je područje geografski veoma malo, nema posebnih i specifičnih aktivnosti koje bi specifično za ovo područje ugrožavale životnu srednu, niti je stavljeno pod strogi režim zaštite, a nije ni ekonomski jako da bi moglo podržati provođenje programa monitoringa, nije ni opravdano predlagati uspostavu specifičnog programa praćenja stanja životne sredine u predmetnom području. Kako što je više puta istaknuto, najveći uzročnik postojećih problema u životnoj sredini u cijelom Crnogorskom primorju, pa i u predmetnom prostoru, je neplanirana i bespravna izgradnja. Bespravna izgradnja generira čitav niz problema, uništava zelene površine, narušava pejzaž, doprinosi zagađenju mora, itd.

Umjesto uspostave specifičnog programa za praćenje stanja životne sredine u predmetnom području, bilo bi potrebno uspostaviti efikasan sistem upravljanja obalnim područjima, koji bi kontrolirao provedbu prostornih planova, i odgovarajućim mjerama, uključujući i mjere prisile, spriječio neplaniranu i bespravnu izgradnju. Drugim rječima cjelokupnu izgradnju treba staviti pod kontrolu.

U okviru postojećeg nacionalnog programa praćenja kvalitete mora na kupalištima treba i dalje nastaviti s mjerenjima kvalitete mora na lokaciji dvije lokacije: kupalište “Sutomore” – centar, i “kod tri Duda”.

18. ZAKLJUČCI DO KOJIH SE DOŠLO TOKOM IZRADE IZVEŠTAJA O STRATEŠKOJ PROCJENI PREDSTAVLJENE NA NAČIN RAZUMLJIV JAVNOSTI.

Obalni pojas je jedan od ključnih prirodnih resursa Republike Crne Gore na kojem se zasniva njezin ekonomski razvoj. Turizam je pak najznačajnija ekonomska grana, čiji razvoj se zasniva prvenstveno na prirodnim ljepotama obalnog pojasa. I dok prirodne ljepote obalnog pojasa omogućuju razvoj turizma, neplanska i nedozvoljena izgradnja u obalnom pojasu u ime i za potrebe turizma ozbiljno ugrožava obalni pojas i degradira njegove ljepote.

43 Neplanirana i nekontrolirana izgradnja turističkih kompleksa u jednoj mjeri i stambenih objekata, koji su većinom u funkciji turizma, u drugoj mjeri su obalnom području izazvali slijedeće probleme vezane za životnu sredinu: - degradaciju lokalnih pejzaža karakterističnih za Crnogorsko primorje, - smanjenje površina pokrivenih tipičnom vazdazelenom vegetacjom tipa makije, - betoniziranje i privatizaciju obale, - eroziju plaža, - zagađenje obalnog mora komunalnim otpadnim vodama, - zagađenje tla krutim otpadom, - zagušenje lokalnih saobraćajnica, - nedostatak pitke vode u ljetnim mjesecima, - povećanje rizika od šumskih požara.

Da bi se sačuvale preostale ljepote i spriječila daljnja degradacija obalnog pojasa prvenstveno treba spriječiti neplansku i nedozvoljenu izgradnju i privatizaciju obale.

Svaku daljnju izgradnju treba prilagoditi kapacitetima postojeće infrastrukture na području cestovnog saobraćaja, opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadne vode, da bi se spriječilo pogoršanje sadašnjeg stanja. Odnosno, izgradnju novih kapaciteta uvjetovati izgradnjom potrebne infrastrukture.

Kod planiranja daljnjeg razvoja treba uvažavati i primjenjivati temeljne principe održivosti i koristiti za to prikladne instrumente i alate.

Radi racionalnog korištenja neobnovljivih, kao i obnovljivih prirodnih resursa, potrebno je početi koristiti obnovljive izvore energije, recklirati vodu i kruti otpad, graditi objekte dobre termičke izolacije.

44 POPIS LITERATURE

1. Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine 2. Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore 3. Strategija regionalnog razvoja Crne Gore 4. Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro 5. Generalni urbanistički plan opštine Bar 6. Strateški master plan za otpadne vode za Crnogorsko primorje i opštinu Cetinje 7. Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom 8. Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine 9. Konvencija o bioraznolikosti 10. Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 11. Kyoto protokol Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 12. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača 13. Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj 14. Konvencija o globalnoj zaštiti od dezertifikacije 15. Skrivanić, A. i Z. Vucak, 1983. Doprinos oceanologiji otvorenih voda crnogorske obale. Studia Marina, 13/14: 223 – 231 16. Zore - Armanda, M. et al., 1991. Hydrographic properties of the Adriatic Sea in the period from 1971 through 1983. Acta Adriat., 32(1): 547p 17. Prostorni plan posebne namjene za područje morskog dobra Crne Gore. Prirodne karakteristike morskog dobra. Ministarstvo uređenje prostora Republike Crne Gore. Podgorica, 1999 18. Prostorni plan posebne namjene za područje morskog dobra Crne Gore. Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore. Podgorica, 2007 19. FAO Fishery Country Profle. http://www.fao.org/fi/fcp/fcp.asp

45 STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Studija lokacije Sutomore

Naručilac plana: MINISTARSTVO ZA EKONOMSKI RAZVOJ CRNE GORE

Obradjivač plana: CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam Bulevar Džordža Vašingtona BB 81000 Podgorica

Direktor: Predrag Babić, dipl. ing. građ.

Radni tim:

Urbanizam:

Jasna Radić, dipl. ing. arh. (odgovorni planer) Uranela Radovanić, dipl. ing. arh. (planer) Jasna Matulić, dipl. oec. (planer) Predrag Babić,dipl.ing gradj.(planer) Kristina Anka Mendeš, dipl. ing. arh. (planer) Mr Sonja Radović Jelovac,dipl.ing.arh (planer)

Mladen Ilijević, dipl. ing.arh. (urbanizam) Jasna Benedeković, dipl. ing. geod. (urbanizam) Ivana Lukinić, dipl. ing. arh. (urbanizam) Jasmina Kadija, dipl. ing.arh. (urbanizam)

Planeri za faze:

Branko Ivkovčić, dipl. ing. građ. (saobraćaj) Tomislav Vincek, dipl. ing. građ. (saobraćaj) Goran Bogdanović, dipl. ing. prometa (saobraćaj) Vladimir Turnšek, dipl. arheol. i etnol. (kulturna baština) Zlatko Blažević, dipl. ing građ. (hidrotehnički sistemi) Željko Maraš,dipl.ing el (TT sistem) Snežana Ivanović, dipl. ing. el. (elektroenergetski sistemi) Mirjana Miškić – Domislić, dipl. ing. agr.–uređenje krajobraza (zaštita i krajobraz)

Strateška procjena:

Prof. dr. sc. Ante Barić, dipl. ing. kem. Franjo Vančina, dipl. ing.arh. Andrej Škarica, Master of City Planning, dipl. ing. arh., Senior planner

Konzultacije i podaci:

Marija Nikolić, dipl. ing. arh. Vesna Nikolić, dipl. ing. arh. Marko Kostić, dipl. ing. arh. Mladen Vuksanović

Podgorica – Zagreb, august 2008. godine

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 1

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

UBACITI REGISTRACIJU – RJEŠENJE ZA CAU!!

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 2

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

SADRŽAJ TEKSTUALNOG DIJELA

0. UVODNI DIO ...... 5 Pravni osnov ...... 5 Cilj izrade Studije lokacije ...... 12 Obuhvat Studije lokacije ...... 12 1. OCJENA STANJA ...... 13 1.1. Analiza i ocjene postojeće relevantne dokumentacije...... 13 1.1.1. Izvod iz Prostornog plana Crne Gore ...... 14 1.1.2. Izvod iz Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro (PPPPNMD)...... 24 1.1.3. Izvod iz Generalnog urbanističkog plana Bara ...... 35 1.1.4. Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto...... 58 1.2. Analiza s ocjenom postojećeg stanja...... 58 1.2.1. Prirodni uslovi i potencijali ...... 59 1.2.2. Stvoreni uslovi i potencijali...... 76 2. PLANSKO RJEŠENJE ...... 79 2.1. Obrazloženje odabranog prostornog rješenja...... 79 2.2. Namjena površina i objekata ...... 79 2.3. Programsko opredjeljenje i projekcija organizacije i uređenja prostora s orjentacionim potrebama i mogućnostima korištenja prostora...... 80 2.4. Pregled ostvarenih kapaciteta, bilans površina i urbanistički pokazatelji...... 81 2.5. Zelenilo ...... 82 3. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ...... 86 3.1. Urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju i rekonstrukciju objekata...... 86 3.2. Mjere zaštite kulturne baštine...... 98 3.3. Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda...... 98 3.4. Mjere odbrane zemlje na predmetnom području ...... 102 3.5. Smjernice za etapnu realizaciju planskog dokumenta...... 104 4. SAOBRAĆAJNA I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ...... 106 4.1. Saobraćaj ...... 106 4.2. Hidrotehnički sistemi...... 106 4.3. Elektroenergetska infrastruktura...... 111 4.4. Telekomunikaciona infrastruktura...... 121 4.5. Upravljanje čvrstim otpadom ...... 124 5. ANALITIČKI PODACI ...... 125 5.1. Prilog za raspravu – pojmovnik ...... 125 5.2. Moguća rješenja obalne šetnice i urbane opreme...... 130 SEPARAT PLANA...... 133 Strateška studija uticaja na životnu sredinu...... 133

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 3

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

SADRŽAJ GRAFIČKIH PRIKAZA

Broj i naziv grafičkog prikaza Mjerilo

1 GEODETSKA PODLOGA 1:2000

2 IZVOD IZ PPPPN MORSKO DOBRO 1:10000

3 IZVOD IZ GUP-a BARA 1:10000

4 ANALIZA UTJECAJA KONTAKTNIH ZONA 1:2000

5 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 1:2000

6 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA – VODA, ODVODNJA 1:2000

7 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ELEKTROTEHNIČKIH INSTALACIJA 1:2000

8 ANALIZA POSTOJEĆEG ZELENILA 1:2000

9 KARTA ZAHTJEVA GRAĐANA 1:2000

10 GENERALNI KONCEPT 1:2000

11 PLAN NAMJENE POVRŠINA 1:2000

12 PLAN SAOBRAĆAJA 1:2000

13 PLAN PARCELACIJE, REGULACIJE I NIVELACIJE 1:1000

14 FAZNOST REALIZACIJE 1:2000

15 PLANIRANO ZELENILO 1:2000

16 PLAN MJERA ZA SPROVOĐENJE 1:2000

17 PLAN HIDROTEHNIČKIH INSTALACIJA 1:2000

18 PLAN ELEKTRIČNIH INSTALACIJA 1:2000

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 4

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

0. UVODNI DIO

Pravni osnov

Na osnovi članka 22. i 31. Stav 1. Zakona o planiranju i uređenju prostora („Službeni list Republike Crne Gore“ broj 28/05.) Vlada Crne Gore na sjednici od 6 decembra 2007. godine donijela je Odluku o izradi Studije lokacije za „Sutomore“, Sektor 53 koji se nalazi u zahvatu Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro (PPPPNMD).

Izrada predmetne Studije lokacije povjerena je tvrtci CAU Centar za arhitekturu i urbanizam, Bulevar Đorđa Vašingtona BB, Podgorica, temeljem potpisanog Ugovora.

Sredstva potrebna za izradu Studije lokacije osigurana su iz budžeta Crne Gore sa pozicije Ministarstva za ekonomski razvoj (član 4 Odluke).

Člankom 8. Odluke utvrđeno je da se Studija lokacije izrađuje na osnovi Programskog zadatka koji je odštampan uz Odluku i čini njen sastavni dio. Odluka i programski zadatak priloženi su u ovom Studiji.

Temeljem dogovora u okviru zadanog roka za izradu predmetne Studije lokacije od 5 mjeseci od dana zaključivanja Ugovora o izradi, svakih mjesec dana obrađivač Studije podnosio je Izvješće o stanju radova na izradi studije.

Prvo izvješće pripremljeno je i predano 16. maja 2008. g. Uz osnovne informacije o stanju radova postavljena su i neka pitanja vezana uz daljnji rad na koja su dobiveni odgovori.

Drugo Izvješće predano je 15. juna 2008. godine, a pripremljeno je sukladno sadržaju dokumentacije utvrđenom Odlukom o izradi Studije lokacije i Programskim zadatkom. To Izvješće sadržavalo je kratki prikaz postojećeg stanja temeljem obrađene dokumentacije te izvod iz grafičkih prikaza dovršenih do roka izrade drugog izvješća.

Treće Izvješće dovršeno je i predano 15. jula 2008. godine, a isto je prezentirano u Ministarstvu za ekonomski razvoj.

Sva Izvješća prihvaćena su i nakon toga dovršena je i izrada ove Studije.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 5

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 6

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

PROGRAMSKI ZADATAK

ZA IZRADU STUDIJE LOKACIJE "SUTOMORE"

PODGORICA, novembar 2007. godine

I PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje Programskog zadatka za izradu Studije lokacije "Sutomore" (u daljem tekstu studija lokacije) koja se nalazi u zahvatu Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro (u daljem tekstu PPPPN MD) sadržan je u članu 22 Zakona o planiranju i uređenju prostora (“Službeni list RCG”, br. 28/05).

Programski zadatak je sastavni dio Odluke o izradi studije lokacije.

II OBUHVAT I GRANICE PLANA

Obuhvat na moru je do središnje linije plovnog puta.

III METODOLOGIJA

U postupku izrade studije lokacije treba obezbijediti sljedeći planski pristup:

Sagledavanje ulaznih podataka iz Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro i deklarisanih razvojnih opredjeljenja sa državnog i lokalnog nivoa (razvojna dokumenta), Analiza i ocjena postojeće dokumentacije (relevantni planovi – GUP, DUP, strategije i projekti), Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto, Analiza i ocjena postojećeg stanja (planski, stvoreni i prirodni uslovi), Sagledavanje mogućnosti realizacije investicionih ideja vlasnika i korisnika prostora u odnosu na opredjeljenja planova višeg reda i potencijale i ograničenja konkretne lokacije.

Za funkcionalno okruženje, pored analize i primjene smjernica postojeće planske dokumentacije, potrebno je sagledati ulazne podatke i iz Prostornog plana Republike Crne Gore i Generalnog urbanističkog plana opštine Bar.

Prilikom definisanja planskog rješenja, koji proističe iz predloženog metodološkog postupka i programskog zadatka, voditi računa da isti pruža sigurne osnove za realizaciju.

Studija lokacije treba da sadrži širu provjeru urbanizacije ukupnog prostora na nivou generalnog urbanističkog koncepta namjene površina i infrastrukturnih sistema, saglasno sadržaju i nivou izrade generalnog urbanističkog plana.

Predmet detaljne razrade je prostor u zahvatu Sektora 53 PPPPN MD.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 7

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

IV PROSTORNI MODEL

Elementi Programskog zadatka koji su obavezujući pri definisanju planiranog rješenja su:

A. SADRŽAJI U PROSTORU I MJERE ZAŠTITE B. SAOBRAĆAJNA I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA C. PEJZAŽNA ARHITEKTURA D. NIVELACIJA, REGULACIJA i PARCELACIJA E. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI ZA IZGRADNJU I REKONSTRUKCIJU F. FAZE REALIZACIJE

A. SADRŽAJI U PROSTORU I MJERE ZAŠTITE

Unutar zahvata definisanog Odlukom o izradi studije lokacije, a za koji će se šira provjera urbanizacije izvršiti na nivou generalnog koncepta namjene površina i infrastrukturnih sistema, saglasno sadržaju i nivou izrade generalnog urbanističkog plana, treba planirati sadržaje koji će biti predmet detaljne razrade sa sljedećim opredjeljenjima:

- za turističke komplekse pored smještajnih kapaciteta planirati pripadajuće kupališne i rekreativne sadržaje, zelenilo i interne komunikacije u zavisnosti od kategorije kompleksa; kapacitete maksimalno prilagoditi konfiguraciji terena i slobodnim vizurama ka moru; objekte je potrebno uklopiti u okruženje kako izgrađeno tako i prirodno; to znači da planska rješenja ne smiju konkurisati izuzetno vrijednim prirodnim cjelinama;

- za naseljsku strukturu "Sutomore" predvidjeti površine za stambene i turističke, poslovne i javne sadržaje; nova gradnja objekata predviđa se u vidu ograničenog pogušćavanja pri čemu treba poštovati normative i obezbijediti slobodne i zelene površine; nije predvidjena gradnja vikend objekata i stanova za tržište;

- posebnu pažnju posvetiti planskom uređenju javnog uređenog kupališta "Sutomore" sa dijelovima za hotele u zaleđu i hotelskog uređenog kupalište "Zlatna obala";

- planirati uređenje gradske plaže "Sutomore" sa funkcionalnim zaleđem i sezonskim pristaništem;

- eventualne sadržaje u akvatorijumu i na samoj obali (kupališta, privezišta – ponte, mandraći i druge javne površine) urbanistički riješiti tako da se obezbijedi nesmetan pristup i očuva njihov javni karakter dobra u opštoj upotrebi.

Pri izradi studije lokacije neophodno je ispoštovati uslove za hotelske/turističke komplekse date PPPPN za morsko dobro.

B. SAOBRAĆAJNA I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA

Primarni saobraćaj rješavati prema smjernicama Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro i Generalnog urbanističkog plana opštine Bar uz maksimalno poštovanje postojeće saobraćajne mreže.

Saobraćaj unutar planskog zahvata rješavati što racionalnije i povezati sa postojećom saobraćajnom mrežom.

Kapacitet saobraćaja u mirovanju dati adekvatno ponuđenim urbanističkim rješenjima i namjenama.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 8

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Pješački i biciklistički saobraćaj rješavati unutar zona i povezati sa postojećim pravcima iz kontaktnog područja.

Planiranje potrebne tehničke infrastrukture treba bazirati na prethodno provjerenim mogućnostima postojećih mreža i njihovog korišćenja za sadržaje planirane ovom studijom lokacije, vodeći računa o uslovima zaštite životne sredine.

Planirati propisno dimenzionisane elektro, hidrotehničke i telekomunikacione instalacije, te savremenu funkcionalnu mrežu u objektima i za potrebe ukupnog kompleksa, u skladu sa propisima.

Planirati funkcionalnu hidrantsku mrežu i protivpožarni sistem, te javnu rasvjetu.

Svu infrastrukturu rješavati u svemu poštujući rješenja iz planova višeg reda i uz usaglašavanje sa uslovima koje propišu nadležni državni organi, institucije i preduzeća.

C. PEJZAŽNA ARHITEKTURA

Prilikom planiranja zelenih površina izvršiti podjelu po kategorijama zelenila. Slobodne, zelene površine obogatiti biljnim vrstama karakterističnim za predmetno područje i lokalne klimatske uslove.

Studijom lokacije treba predvidjeti: - karakteristične elemente parterne arhitekture i mobilijara u skladu sa tradicionalnim rješenjima; - uspostavljanje optimalnog odnosa između izgrađenih i slobodnih zelenih površina; - usklađivanje ukupne količine zelenih površina sa brojem korisnika; - funkcionalno zoniranje slobodnih površina; - povezivanje planiranih zelenih površina u jedinstven sistem sa posebnim odnosom prema neposrednom okruženju; - usklađivanje kompozicionog rješenja sa namjenom (kategorijom) zelenih površina; - potrebno je koristiti vrste otporne na ekološke uslove sredine i usklađene sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima; - maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg vitalnog i funkcionalnog zelenila u nova urbanistička rješenja. Smjernice i uslove u vezi navedenog neophodno je pribaviti od institucija nadležnih za poslove zaštite prirode.

D. NIVELACIJA, REGULACIJA I PARCELACIJA

Za početak izrade studije lokacije neophodno je obezbjeđivanje kvalitetnih geodetskih i katastarskih podloga. Plansku dokumentaciju raditi u digitalnom obliku.

Kod rješavanja nivelacije i regulacije obezbijediti potrebne elemente koji garantuju najpovoljnije funkcionisanje unutar prostora. Koristiti povoljnosti koje u ovom smislu pruža konfiguracija terena.

Grafički prilog sa parcelacijom uraditi na validnoj geodetskoj podlozi kako bi se deformacije svele na minimum. Isti mora sadržati tjemena planiranih saobraćajnica, kao i sve druge analitičke podatke neophodne za prenošenje plana na teren.

Grafički prikaz urbanističkih parcela mora biti prikazan na svim grafičkim prilozima plana sa jasno definisanim granicama urbanističke parcele.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 9

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

E. USLOVI ZA IZGRADNJU OBJEKATA I UREĐENJE PROSTORA

Studija lokacije, shodno zakonskim odredbama, mora da sadrži: - urbanističko-tehničke uslove za izgradnju objekata i uređenja prostora (vrsta objekta, visina objekta, najveći broj spratova, veličina urbanističke parcele); - indekse izgrađenosti i zauzetosti; - nivelaciona i regulaciona rješenja; - građevinske i regulacione linije; - trase infrastrukturnih mreža i saobraćajnica i smjernice za izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objekata; - tačke priključivanja na saobraćejnice, infrastrukturne mreže i komunalne objekte; - smjernice urbanističkog, arhitektonskog i pejzažnog oblikovanja prostora i sl.

F. FAZE REALIZACIJE

Izradom studije lokacije potrebno je sagledati faze realizacije pri čemu naročito treba voditi računa da se na osnovu tržišnih uslova cjeline mogu odvojeno realizovati, pa samim tim treba i da budu regulaciono definisane.

Predložene faze realizacije studije lokacije obavezno bazirati i na ekonomskim pokazateljima.

V SADRŽAJ DOKUMENTACIJE

Obim i nivo obrade studije lokacije treba dati tako da se u potpunosti primijene odredbe Zakona o planiranju i uređenju prostora (“Službeni list RCG”, br 28/05).

Obrađivač studije lokacije će nadležnom organu, koji je nosilac pripremnih poslova, dostaviti na uvid, odnosno stručnu ocjenu u skladu sa Zakonom, sljedeće faze:

a) Nacrt studije lokacije b) Predlog studije lokacije

A. Grafički dio 1. Izvod iz PPPPN Morsko dobro (1:25.000) 1:10.000; 2. Izvod iz GUP-a u razmjeri 1:10.000 (1:5.000) - namjena površina i infrastruktura;

I Generalni koncept – šira provjera urbanizacije područja (razmjera 1:5000): 3. Generalni koncept namjene površina; 4. Primarni i sekundarni infrastrukturni sistemi i veze sa okruženjem: - saobraćaj, - hidrotehnička infrastruktura, - elektroenergetski sistem – infrastruktura, - komunalni servisi – sadržaji, - telekomunikacioni sistem, - koncept zaštite prirodne sredine i kulturno-istorijskog nasleđa, - zone za koje će se raditi detaljna razrada i smjernice za njihovu razradu.

II Grafički prilozi za dio plana koji ima elemente detaljne razrade u razmjeri 1:1000 (1:2.500): 5. Geodetska podloga sa granicom zahvata; 6. Analiza i ocjena postojećeg stanja sa planom oblika intervencija; 7. Detaljna namjena površina; 8. Spratnost i namjena objekata; 9. Građevinske i regulacione linije; CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 10

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

10. Nivelaciona i regulaciona rješenja objekata i saobraćajnica; 11. Trase i objekti infrastrukturnih mreža; 12. Plan ozelenjavanja.

Obrađivač studije lokacije će tražene sadržaje prezentovati po metodologiji za koju se sam opredijeli sa mogućnošću objedinjavanja grafičkih priloga, s tim da svaki prilog ima jasnu čitljivost svih podataka.

B. Tekstualni dio izvod iz PPPPN Morsko dobro; opis lokacije i granice područja za koji se donosi studija lokacije; analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto; analiza sa ocjenom postojećeg stanja; analiza i ocjena postojeće relevantne dokumentacije; ocjena prirodnih (hidroloških, geoloških, i dr.), stvorenih uslova i potencijala sa ocjenom ograničenja za planiranje prostora; obrazloženje odabranog prostornog rješenja; namjena površina i objekata; programsko opredjeljenje i projekcija organizacije i uređenja prostora s orijetacionim potrebama i mogućnostima korišćenja prostora; pregled ostvarenih kapaciteta, bilans površina i urbanistički pokazatelji; projekcija mreža infrastrukturnih sistema i drugih objekata; urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju i rekonstrukciju objekata; strateška procjena uticaja na životnu sredinu; mjere zaštite kulturne baštine; mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda; mjere za odbranu zemlje na predmetnom području; smjernice za etapnu realizaciju planskog dokumenta.

Iako se Strateška procjena uticaja na životnu sredinu primjenjuje od 01. januara 2008. godine, u plan je potrebno unijeti što više elemenata koji odgovaraju sadržaju SPU. Obrađivač će, saglasno Zakonu, dostaviti nacrt studije lokacije ministarstvu nadležnom za planiranje i uređenje prostora, koji je nosilac pripremnih poslova, kako bi se u zakonskom postupku sprovela procedura utvrđivanja nacrta studije lokacije.

Obrađivač je dužan da u predlog studije lokacije, a nakon sprovedenog postupka javne rasprave i stručne ocjene, ugradi sve prijedloge i mišljenja sadržane u stručnoj ocjeni Savjeta za prostorno uređenje.

Predlog studije lokacije obrađivač će dostaviti ministarstvu nadležnom za planiranje i uređenje prostora, kako bi se u zakonskom postupku sprovela procedura donošenja ovog planskog dokumenta.

VI ISKAZANI ZAHTJEVI I NAMJERE INVESTITORA I KORISNIKA PROSTORA

Kroz planski postupak neophodno je provjeriti mogućnost realizacije namjera investitora i korisnika prostora.

Iskazani zahtjevi u zahvatu ovog sektora su:

- za hotelsko - turističke komplekse planirati objekte koji bi bili u funkciji visokog, ekskluzivnog turizma sa najkvalitetnijim pratećim sadržajima;

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 11

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

- u okviru naseljske strukture planirati rekonstrukciju i dogradnju postojećih objekata sa poslovnim sadržajima i kapacitetima, smještajnim turističkim kapacitetima (sobe i apartmani za turiste).

U početnoj fazi će se precizirati zahtjevi i namjere korisnika prostora, a kroz planski postupak sagledati mogućnost i način njihove realizacije.

Cilj izrade Studije lokacije

Studijom lokacije Sutomore treba: - Uraditi širu provjeru urbanizacije ukupnog prostora na nivou urbanističkog koncepta namjene površina i infrastrukturnih sistema saglasno sadržaju i nivou izrade generalnog urbanističkog plana - Planirati sadržaj koji će biti predmet detaljne razrade uz poštivanje opredjeljenja utvrđenih programskim zadatkom - Utvrditi pravila uređenja korišćenja i zaštite prostora koji je Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro predviđen za turistički kompleks sa pristaništem i gradsku plažu Sutomore sa funkcionalnim zaleđem i sezonskim pristaništem, naseljsku strukturu Sutomore i javno uređno kupalište Sutomore te turistički kompleks „Zlatna obala“ sa javno uređenim kupalištem.

Obuhvat Studije lokacije

Studija lokacije se radi za prostor u zahvatu sektora 53 PPPPN MD i obuhvata turistički kompleks sa pristaništem, gradsku plažu "Sutomore" sa funkcionalnim zaleđem i sezonskim pristaništem, naseljsku strukturu "Sutomore", turistički kompleks "Zlatna obala", javno uređeno kupalište "Sutomore" i hotelsko uređeno kupalište "Zlatna obala". Granica zahvata sa koordinatama tačaka biće definisana kroz proces izrade studije lokacije i verifikovana Odlukom o donošenju studije lokacije. Obuhvat na moru je do središnje linije plovnog puta. Orijentacioni obuhvat studije lokacije prikazan je na grafičkom prilogu Prostornog plana područja posebne namjene za morsko dobro u M 1:10000 (list 33).

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 12

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

1. OCJENA STANJA

1.1. Analiza i ocjene postojeće relevantne dokumentacije

Za potrebe izrade ove Studije lokacije prikupljena je i detaljno analizirana opsežna dokumentacija:

PRAVNI PROPISI: 1. Odluke i Programski zadaci za sve studije lokacije 2. Zakon o planiranju i uređenju prostora, (Sl. list RCG, br. 20/05) 3. Zakon o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, Podgorica, maj 2005. 4. Zakon o zaštiti prirode (Sl. list RCG, br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94) 5. Zakon o nacionalnim parkovima (Sl. list RCG, br. 47/91, 17/92, 27/94) 6. Zakon o putevima (Sl. list RCG, br. 42/04) 7. Pravilnik o klasifikaciji, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, Podgorica, 25. 05. 2007.

OSTALI DOKUMENTI I PODACI: 1. PP Crne Gore (u digitalnoj formi – PDF format i štampana verzija) 2. PPPN Morsko dobro (tekstualni i grafički prilozi u digitalnoj i u analognoj formi), 2007. 3. Master Plan za turizam, DEG, 31.12.2007. 4. Smjernice Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, Podgorica, 22. 02. 2008. 5. Granice Morskog dobra (u digitalnoj formi – DWG format) 6. Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore 7. Strategija regionalnog razvoja Crne Gore 8. Strateški master plan za otpadne vode za Crnogorsko primorje i opštinu Cetinje 9. Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom 10. Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine 11. Informacija o stanju životne sredine Republike Crne Gore za 2005. godinu 12. Informacija o stanju životne sredine Republike Crne Gore za 2006. godinu 13. Prirodne karakteristike prostora morskog dobra – bazna studija za PPPN za područje morskog dobra (1999.) 14. GUP Bar (tekstualni i grafički prilozi u digitalnoj – DNJG format i u analognoj formi) 15. DUP Zelen – Sutomore, prednacrt 16. Za sve studije u opštini Bar katastarske podloge sa visinskom predstavom, ortofoto, aerosnimke i pregledne karte 17. Kategorije namjena površina, elementi urbanističke regulacije i grafički simboli 18. Zahtjeve građana do 08. maja 2008. (pismo o namjerama) 19. Kopije Zahtjeva građana dostavljenih do 02. juna 20. Spisak 215 predanih anketnih listova i popunjene anketne listove 21. Ostala dokumentacija koja se odnosi na pojedine dijelove Studije, posebno infrastrukture.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 13

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Iz navedene dokumentacije dajemo izvode iz Prostornog plana Crne Gore, Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro i Generalnog urbanističkog plana Bara, koji su poslužili kao planski okvir za predložena rješenja.

1.1.1. Izvod iz Prostornog plana Crne Gore

Prvi prostorni plan Republike Crne Gore je usvojen 1986. godine, a u dva navrata, 1991. i 1997. rađene su izmjene i dopune. Usaglašeno sa makroekonomskom politikom ravnomjernijeg regionalnog razvoja Republike, definisani su opšti ciljevi na nivou Republike, tri regiona (Primorski, Središnji i Sjeverni) i 14 razvojnih zona.

Primorski region, svojim opštim izgledom, ima sva tipična obilježja mediteranskih prostora. Osim izvanrednih prirodnih uslova i značajnih komparativnih prednosti za razvoj turizma, pomorske privrede i nekih grana poljoprivrede, za sada ne raspolaže drugim značajnim prirodnim resursima. Površinom najmanji (1591 km2), ovaj region, koji se u osnovi poklapa sa, u geomorfološkom smislu, definisanom i izdvojenom oblašću Primorja, obuhvata područja opština Herceg-Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj. lako po površini teritorije najmanji, po privrednom potencijalu, to je najperspektivniji region u Crnoj Gori. Zbog svoje privlačnosti i relativno dinamičkog razvoja Crnogorsko primorje je već nekoliko decenija imigraciono područje. S obzirom da će Primorje objektivno dobiti na ekonomskom značaju logično je očekivati još snažniji demografski pritisak na ovo područje.

Primorski region razvijaće se koristeći sve prednosti mora, klime, kulturno-istorijskog nasleđa i izuzetnih pejzaža. Turizam i pomorska privreda biće glavni pravci razvoja. Poljoprivreda će imati značajniju ulogu, dok će industrija biti, još uvijek, samo komplementarna aktivnost.

U razvoju Regiona posebna pažnja usmjerit će se na: - očuvanje kvaliteta prirodne okoline i kulturne baštine; - obezbjeđenje mogućnosti daljeg razvoja lučko-industrijskog kompleksa i slobodnih zona: - unapređenje turističke ponude; - aktiviranje poljoprivrede kao djelatnosti komplementarne turizmu; - izbjegavanje prezasićenja prostora turističkim kapacitetima u zalivu Boke Kotorske i na Centralnom Primorju. - aktiviranje neposrednog planinskog zaleđa u svrhu turističkog razvoja; i - stvaranje uslova za odgovarajući smještaj kapaciteta Vojske, koja po obimu mora biti srazmjerna potrebama odbrane u novim okolnostima.

Primorski region zasnivaće koncept organizacije turizma na pretpostavkama o neophodnosti zaštite obale, u smislu kontrole izgradnje, aktiviranja zaleđa s obzirom na već prisutnu saturaciju nekih dijelova obale kao i aktiviranje područja nacionalnih i regionalnih parkova.

Zbog nastalih promjena naglašeni su zahtjevi da se brže razvijaju grane kao što su: brodogradnja i remont brodova, krupna i lokalna posebno saobraćajna infrastruktura, trgovina, špedicija, slobodne carinske zone, poslovanje "off shore", razni proizvodni i uslužni servisi. Saglasno konceptu policentričnog modela organizacije i regionalne diferencijacije strukture, Planom su definisane smjernice i postavke za izradu prostornih planova regionalnih cjelina kao politike, koje obuhvataju: namjenu površina i distribuciju aktivnosti; mrežu naselja i distribuciju stanovništva; i zaštitu i unapređenje prirodne sredine.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 14

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

NIVO RAZVOJA PO PRIVREDNIM GRANAMA I GLAVNI PROBLEMI

Turizam

Statistički evidentirani kapacitet smještajnih objekata ne odgovara stvarnosti, najviše u dijelu vikend-stanova i kuća, koji su za 1997. godinu, u Master planu razvoja turizma, procijenjeni na 90.090 kreveta, što procijenjeni ukupni kvantum kapaciteta povećava na 242.998 kreveta.

Procjene iz 2005. godine pokazuju da se ukupan kapacitet smještajnih objekata kretao između 295.987 i 397.589 kreveta, u čemu su osnovni, koji su statistikom relativno korektno obuhvaćeni, iznose 41.674 kreveta, odnosno između 10,48% i 14,08% ukupnih kapaciteta. U turizmu postoji nesklad između izgrađenih smještajnih kapaciteta i nedovoljne razvijenosti, tzv. Vanpansionske ponude. Uz to, poseban problem predstavlja nedovoljno razvijena tehnička infrastruktura, u prvom redu vodovodna i putna, a zatim i nepostojanje uređenog sistema kanalisanja i tretmana i odlaganja/ispuštanja otpadnih voda na najvećem dijelu crnogorske teritorije, odnosno u najvećem broju gradskih i drugih naselja.

Tabela 1 - Distribucija smještajnih kapaciteta po regijama i opštinama

Stanje – august 2004. godine % % Područje Osnovni Komplem. Ukupni Br.ho. i sl. ukupno osnovni

CRNA GORA 39.921 76.954 116.155 210 100,00 100,00

Primorski 35.193 76.528 111.721 159 96,18 88,16 region

Opština Bar 6.414 19.134 25.548 32 22,87 18,23

I pored vrlo uspješnih rezultata na modernizaciji/izgradnji turističke suprastrukture posljednjih godina, funkcionalno i tehničko stanje najvećeg broja hotela i drugih smještajnih kapaciteta i dalje je nepovoljno.

Postojeća struktura smještajnih kapaciteta protivna je strateškim ciljevima razvoja turizma u Crnoj Gori, naročito u odnosu na planirani porast učešća osnovnih smještajnih kapaciteta (na oko 40%). Vikend kuće i stanovi, kao svojevrstan vid neoptimalnog korišćenja turističkih resursa, učestvuju sa čak 44% u ukupnim smještajnim kapacitetima, a osnovni smještajni kapaciteti sa svega 13,62% (hoteli sa samo 9,68%).

Takođe, turistička ponuda nije dovoljno razgranata, mjereno potencijalima i turističkim motivima koji postoje.

Zbirno, alternativni, odnosno noviji oblici turizma nijesu dovoljno razvijeni, a posebno kulturni, religiozni, nautički, ekološki i sl.

Navedeni trendovi su se ustalili, tako da je došlo do daljeg pogoršanja indikatora održivosti turizma na Budvanskoj rivijeri, što se proširilo i na susjedne destinacije (Boka Kotorska, posebno Herceg Novi, Bar i Ulcinj).

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 15

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

VODNI RESURSI

Korišćenje voda za vodosnabdijevanje

Prema raspoloživim podacima, od ukupnog stanovništva Crne Gore 65-70% stanovništva se snabdijeva vodom preko vodovodnih sistema opštinskih centara i značajnijih lokalnih centara, dok se nešto preko 30% stanovništva u seoskim naseljima snabdijeva putem sopstvenih vodovoda i individualno, korišćenjem izvora, izradom bunara za zahvat podzemnih voda ili izgradnjom cistijerni za skupljanje atmosferskih voda. Vodovodni sistemi gradova uglavnom opslužuju i druga gradska, prigradska i seoska naselja sa njihovog područja. Neki od njih se mogu tretirati kao opštinski vodovodni sistemi, s obzirom na to da obuhvataju gotovo sva naselja na području opštine. Gradskim vodovodnim sistemima obuhvaćeno je, pored 40 gradskih, još 174 prigradska i seoska naselja – ukupno 214 naselja.

Sprovođenje mjera sanitarne zaštite izvorišta korišćenih za snabdijevanje vodom stanovništva, u skladu sa zakonskim obavezama, u cjelini posmatrano je daleko od potrebnog nivoa. Do sada nijesu izvršena zakonom propisana istraživanja i određivanja zona zaštite za većinu vodoizvorišta koja su u korišćenju. Kako pored ovoga nije obrađen katastar vodnih objekata, to u ovom trenutku nije moguće izvršiti preciznu identifikaciju i kartiranje svih vodoizvorišta i zona njihove zaštite.

Regionalni vodovod Primorja, zasnovan na zahvatanju voda iz bazena Skadarskog jezera, nije završen ni doveden u funkciju i pored već izvedenog niza objekata za njegove potrebe (hidrotehnički tunel L=4,2km, raspodjelna komora „Đurmani”, V=10000 m3, komore od po 1000 m3 iznad Petrovca, Svetog Stefana i Radanovića, pumpna stanica „Bijeli Do” sa rezervoarom od 1000 m3, te cjevovod 500 mm od Budve do Tivta dužine oko 30 km i cjevovod 450 mm od Radanovića do tunela Vrmac).

Zaštita voda od zagađivanja

Preovlađujuća zagađenja su otpadne vode koncentrisanih izvora – naselja i industrija. U poređenju sa klasama kvaliteta koje su predviđene Uredbom o kategorizaciji i klasifikaciji voda, utvrđeno stanje kvaliteta voda (vodotoka, jezera, mora i podzemnih voda) je zadovoljavajuće.

Kvalitet podzemne vode u prirodnim uslovima, izuzimajući primorske izdani pod uticajem mora, u najvećem dijelu godine odgovara I klasi. U kontinentalnom dijelu prirodni kvalitet voda u vodonosnim izdanima intergranularne strukture ugrožen je na manjem broju lokaliteta, nizvodno od većih naselja i industrije.

U javnu kanalizacionu mrežu otpadne vode ispušta oko 60% gradskog stanovništva, ili 37% od cjelokupnog stanovništva Crne Gore, što se smatra daleko od zadovoljavajućeg stanja. Izuzetno loše je stanje u pogledu tretmana upotrijebljenih otpadnih voda, koje se tretiraju propisno samo u naselju Virpazar i djelimično u Podgorici.

Otpadne vode se u Primorskom regionu disponiraju u more preko podmorskih ispusta (ispust Herceg Novi L- 1000m, zaliv Trašte L-3200 m, Budva – rt Zavala L-2500 m, Bar Volujica i drugi manji), takođe bez prethodnog tretmana.

Stanje u ovoj oblasti već duži period karakteriše izostanak većih investicionih aktivnosti, što je uzrokovalo navedene probleme i nizak nivo kvaliteta pruženih usluga. Uvažavajući, s jedne strane ograničenja kapaciteta sa kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave i visinu investicija koje je potrebno obezbijediti, i s druge neophodnost očuvanja životne sredine i smanjenje rizika za zdravlje ljudi, Vlada Cme Gore je, uz podršku Evropske agencije za CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 16

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

rekonstrukciju, pripremila dva važna planska dokumenta u oblasti upravljanja otpadnim vodama: Master plan za odvođenje i prečišćavanja otpadnih voda Crnogorskog primorja i opštine Cetinje i Strateški masterplan za kanalizaciju i otpadne vode Središnjeg i Sjevernog regiona.

UPRAVLJANJE OTPADOM

Otpad je ozbiljan problem u Crnoj Gori, sa kritičnim i dugotrajnim uticajem, kako na životnu sredinu, tako i na ljudsko zdravlje. Otpad podrazumijeva nepotrebno iscrpljivanje prirodnih resursa, nepotrebne troškove i uništavanje okoline, a sve to se može izbjeći održivim upravljanjem otpadom i efikasnijim korišćenjem resursa.

Tabela 9 - Količina otpada po vrsti nastanka

Opštine sa kojih se sakuplja Broj stanovnika Količina t/god. Količina t/god. 2004. otpad (Monstat) (Master plan) (autori Studije) Bar, Ulcinj 60.327 11.400 11.400 CRNA GORA 620.145 108.550 150.550

Do 2004. godine u Crnoj Gori nije postojala nijedna sanitarna deponija, već samo gradska i nelegalna smetlišta, kojima niko nije gazdovao, niti vršio kontrolu odlaganja. Ne postoji tačna evidencija broja nelegalnih odlagališta, ali se zna da svako gradsko naselje u Crnoj Gori ima bar po jedno glavno smetlište – deponiju i više rasutih odlagališta.

Strateška opredjeljenja u oblasti upravljanja otpadom - Postoji direktan uticaj smetlišta na površinske, podzemne vode i aerozagađenja. Da bi se poboljšalo stanje u ovoj oblasti, Vlada Crne Gore usvojila je Nacionalnu politiku upravljanja otpadom (februar 2004), Master plan upravljanja otpadom na državnom nivou (decembar 2004).

SINTEZNA OCJENA STANJA PO REGIONIMA

Primorski region

Brojni razvojni i prostorno-ekološki problemi Primorskog regiona nameću potrebu da se što prije pristupitraženju odgovora i pristupanju konkretnim aktivnostima za njihovo rješavanje.

Velika sezonska antropopresija prostora, potencirana uskošću primorskog pojasa i njegovom lošom komunikacijskom povezanošću sa zaleđem, jedan je od glavnih problema. Slijedi pretjerana suprastrukturna, a ponegdje i infrastrukturna izgrađenost. Primorski region je preopoznat po nelegalnoj izgradnji. Intenzitet izgradnje u pojedinim djelovima već dobija sve odlike tzv. „zaziđivanja” obale, što bi, nastavi li se dosadašnjim intenzitetom, vodilo konačnom gubitku atraktivnosti obalnog područja.

Pored problema nelegalne gradnje i njegovih posljedica, postoji i veliki broj neriješenih pitanja u oblasti tehničke infrastrukture, a u prvom redu u vezi sa drumskim saobraćajem.

Generalno uzevši, stanje nije povoljno, čime je veoma otežavano povezivanje obale sa djelovima turističkog zaleđa: (a) Nedostatak obilaznica oko gradova/naselja na obali predstavlja veliki problem u turističkoj sezoni. (b) Nedovoljna je i mreža lokalnih saobraćajnica u zaleđu, uz to veliki dio postojeće mreže čine nekvalitetni i nedovoljno održavani putevi. (c) CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 17

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Pored navedenih ekoloških i razvojnih problema, potrebno je istaći i: Teškoće u očuvanju mediteranskog biogeodiverziteta, u prvom redu zbog nekontrolisane izgradnje objekata, kao i nedozvoljene sječe vegetacije u pojedinim djelovima primorja, koja mora biti isključivo u okvirima sanitarne i/ili ekološki prihvatljive granice; Krivolov na moru, naročito najkvalitetnijih vrsta, dobija prijeteće razmjere (gubljenje dijela biološkog diverziteta akvatorija). Neophodno je hitno preduzimanje zakonom predviđenih sankcija i drugih mjera, sa jedne, kao i stimulativnih mjera usmjerenih ka promjeni strukture izlova, sa druge strane; Visok seizmički rizik, koji iziskuje preduzimanje mjera predviđenih za njegovo smanjivanje; Nedostatak pijaće i tehničke vode (tj. vode za komunalne i tehnološke potrebe), u uslovima visoke zapuštenosti sistema za vodosnabdijevanje, velikog gubitka vode na mreži; Nedovoljan tretman kanalisanih otpadnih voda i problemi zagađivanja akvatorija, naročito u Boki Kotorskoj i luci u Baru; Opasnost i rizik od šumskih požara, koja nalaže održavanje, odnosno uvođenje sistema zaštite koja bi bila znatno efikasnija od postojeće, a naročito na najugroženijim područjima (okolina Herceg Novog, Kotor i njegova okolina, Luštica, Donji Grbalj, okolina Budve i Petrovca, okolina Bara i dr.); Znatno zaostajanje pomorskog saobraćaja, naročito priobalne plovidbe, u odnosu na potrebe Međunarodne pomorske veze razvijene su jedino sa Italijom); Nedovoljna revitalizacija starih urbanih jezgara i otklanjanje posljedica zemljotresa iz 1979. godine; Pojave netradicionalnih arhitektonskih i urbanih formi u izgradnji i uređenju naselja i drugog prostora.

Ako ne budu preduzete odgovarajuće prostorno-planske, urbanističke i mjere zaštite životne sredine, treba očekivati sljedeće konflikte u prostoru ovog područja: Dalje degradiranje akvatorija i djelova obale u Boki Kotorskoj, kao posljedica ulivanja netretiranih komunalnih otpadnih voda, industrijskih otpadnih voda i otpadnih voda iz hotelskih kompleksa, ekološki štetnih postupaka (na primjer, u Bijeloj i Tivtu), havarija tankera nafte i drugih saobraćajnih sredstava, nekontrolisanog bacanja čvrstog otpada, neizgrađenosti lučke infrastrukture (međunarodnih luka, marina i brodogradilišta) za prihvat balastnih i ostalih otpadnih voda i čvrstog otpada i roba u transportu sa brodova koje mogu ugroziti životnu sredinu itd; Izgrađenost građevinskih objekata (kolektivnih ili individualnih, turističkih i ostalih) u Budvi, Bečićima, Svetom Stefanu i na djelovima barske i ulcinjske obale, posljedično nastavlja veliku antropopresiju na prostor u ljetnjim mjesecima i izostajanje regulisanja zagađivanja vode, tla i vazduha, buke i dr; Opasnost od izlivanja naftnih derivata u akvatorij i opasnost od eksplozija i požara (skladište naftnih derivata Lipci u Boki Kotorskoj i uz Luku Bar); Ekološki rizik od zagađivanja vazduha u barskom području, kao posljedica dovoza i odvoza, pretovara i skladištenja pojedinih materija (boksita, sintermagnezita, aditiva za KAP i dr.); Opasnost od neregulisanih klizišta (na primjer u području Herceg Novog, Babin do u Budvi ); Neprilagođenost izgradnje seizmičkom riziku.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 18

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

PROJEKCIJA RAZVOJA

RAZVOJNI CILJEVI

Sljedeći ciljevi nisu organizovani prema stupnju važnosti već od širih ka užim.

Opći principi i ciljevi razvoja

Principi prostornog razvoja obezbjeđuju jasno definisane uslove i temelje koji se ne dovode u pitanje i koji moraju da se slijede ako se utvrđuju odredbe prostornog razvoja i koji čine neizbježan dio svake dalje razrade sektorske i detaljnije planske dokumentacije. Prostorni razvoj Crne Gore zasniva se na sljedećim općim principima:

- Prostorni razvoj gradi i podstiče ubrzan ekonomski razvoj i unapređuje status „Crne Gore-ekološke države“ osiguravanjem racionalne upotrebe zemljišta i prostora i valorizacijom pejzaža.

- Primjena principa održivog razvoja definiranih u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore, zasnovanih na preporukama Deklaracije iz Rija i Milenijumske deklaracije i Johanesburškog plana implementacije, dosljedno je promovirana u svim aspektima koji se tiču prostornog razvoja

- Sve grupe stanovništva su ciljna grupa za ekonomski i društveni razvoj; socijalno i prostorno marginalizirane grupe biće integrirane.

- Prostorni razvoj doprinosi očuvanju i unapređenju identiteta stanovništva, posebno po pitanju kulturnog nasljeđa.

- Široko rasprostranjena neplanska gradnja i zloupotreba zemljišta suzbijat će se izradom prikladnijih pravnih instrumenata i unapređenjem kontrolnih mehanizama i njihove primjene.

Prostorni razvoj Crne Gore do 2020. mora biti promatran kao dugoročna obaveza.

Očigledno je da uticaji odredbi i period realizacije prelaze okvire planiranog vremenskog perioda ovog planskog dokumenta. Kao opći ciljevi Prostornog plana koji odražavaju ove uslove definirani su:

- Ublažavanje regionalnih nejednakosti u ekonomskom i društvenom razvoju - Obezbjeđenje kvaliteta života u svim djelovima Crne Gore. - Razvoj urbanih i ruralnih područja u skladu sa njihovim potencijalima i ograničenjima. - Racionalno korišćenje prirodnih resursa kroz: (1) Ograničenje proširivanja građevinskog zemljišta na najmanju moguću mjeru. (2) Racionalna upotreba prostora za urbanizaciju i kontrola i ograničavanje intenzivnijeg širenja urbanih područja. (3) Održivi razvoj obalnog područja primjenom principa održivog razvoja i instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjem kao općeg interesa Crne Gore, uključujući i prioritetno rješavanje najvažnijih, brojnih problema i proturječnosti, naročito u dijelu prostornog i planskog usmjeravanja razvoja morskog akvatorijuma i bolje valoriziranje i upotrebu posebno vrijednih resursa i potencijala. - Implementiranje postojećih zakonskih rješenja i prostornoplanskih dokumenata, kao i međunarodnih konvencija koje se odnose na prostorni razvoj u širem smislu, a koje je Crna Gora potpisala ili usvojila.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 19

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Specifični principi i ciljevi Prostornog plana po sektorima

Turizam

Principi:

- Produžavanje turističke sezone širenjem turističke ponude i poboljšanjem smještajnih kapaciteta, kako bi se odgovorilo zahtjevima hladnijih perioda u godini - Promoviranje raznih segmenata turističke ponude u skladu sa međunarodnim standardima, kako bi Crna Gora postala destinacija privlačna raznim ciljnim grupama - Poboljšano i prošireno povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim sektorima, kao što su poljoprivreda , usluge i prijevoz. - Svaki aspekt razvoja turizma treba da teži očuvanju prirodnih vrijednosti koji čine glavnu osnovu za turizam u Crnoj Gori, što obuhvata poštovanje arhitektonskih struktura, kao i kapaciteta nosivosti odgovarajućih područja. - Poboljšanje i razvoj dodatnih smještajnih kapaciteta treba da se fokusira na sljedeće kriterijume: a) revitalizacija postojećih zgrada, b) praćenje principa suvremene arhitekture turističkih objekata i sistema, usklađene sa postojećim naseljskim strukturama imajući u vidu tradicionalno urbano i prirodno okruženje, c) koncentriranje razvoja u postojećim naseljima, kako bi se izbjeglo nepotrebno zauzimanje zemljišta i da bi se povećala efikasnost komunalne infrastrukture i usluga (vodosnabdijevanje, kanalizacioni sistem, snabdijevanje električnom energijom, upravljanje otpadom).

Ciljevi:

- Razvijati turizam srednjeg i visokog standarda prioritetno u odnosu na turističke kapacitete nižeg standarda;

Objašnjenje: U skladu sa Master planom za razvoj turizma, strateški cilj jeste da se uvećaju kapaciteti hotelskih kreveta visokog standarda na 50 000 smještajnih jedinica do 2010. godine a da se do 2020. godine ova cifra udvostruči, kako bi se realizirao ekonomski potencijal turističkog sektora. Uvećanje broja hotelskih kreveta visokog standarda mora biti praćeno smanjenjem broja hotelskih i apartmanskih kreveta nižeg standarda koji i dalje čine veliki dio smještajnih kapaciteta.

Treba očekivati da će se ukupan broj kreveta smanjiti, dok će se prihod po krevetu uvećati. Broj kreveta koji je predložen Master planom za razvoj turizma mora se posmatrati kao mogući maksimum; realizacija stvarne izgradnje i proširenja zavisi od stvarnih kapaciteta nosivosti odgovarajućih oblasti (prirodni resursi, vodosnabdijevanje, tretman otpadnih voda, tretman otpada itd.), kao i od rezulata procjena očekivanih uticaja na životnu sredinu.

- Na odgovarajućim lokacijama, razvijaće se zdravstveni i wellness turizam u skladu sa kapacitetima nosivosti određenog područja i u skladu sa principima i ciljevima održivog razvoja.

- Svi zahtjevi za investiranje u veće turističke objekte moraju biti dopunjeni procjenama očekivanih uticaja na životnu sredinu, procjenom efekata regionalne ekonomije, procjenom seizimičkog rizika i procjenom socijalnog uticaja.

Saobraćajna infrastruktura

Ciljevi: - Poboljšanje sigurnosti i sigurnosti saobraćaja na postojećoj putnoj mreži, što podrazumijeva adekvatno održavanje, zaštitu i sanaciju postojećih puteva, kao i

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 20

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

modernizaciju pojedinih dionica puta (eliminiranje crnih tačaka, poboljšanje elemenata puta itd.) i omogućavanje sigurne upotrebe puteva tokom čitave godine.

- Razvojem lokalnih puteva treba osigurati dobru pristupačnost svim ruralnim naseljima, turističkim, poljoprivrednim i drugim kompleksima, nacionalnim parkovima, odnosno podršku planiranom razvoju, što će se definirati planovima nižeg reda. Kod lokalnih puteva poseban naglasak treba staviti na puteve koji prolaze kroz teritoriju dvije ili više opština, a samim tim imaju veći značaj, i potrebno je da se, na nivou opština kroz koje prolaze, usuglase tehnički elementi.

- Uspostavljanje pješačkih i biciklističkih staza u naseljima (posebno u urbanim centrima), kako bi se omogućio siguran pješački i biciklistički saobraćaj u naseljima.

Hidrotehnička infrastruktura Ciljevi:

- U oblasti vodosnabdijevanja cilj je snabdijevanje kvalitetnom vodom cjelokupnog gradskog stanovništva i oko 90% seoskog stanovništva, putem javnih vodovoda. U roku od 5 godina nakon usvajanja ovog Plana, treba pripremiti koncepte opštinskih, odnosno regionalnih sistema vodosnabdijevanja. Važni elementi ovih opštinskih, odnosno regionalnih sistema za vodosnabdijevanje jesu mjere za smanjenje gubitaka i racionalizaciju potrošnje.

- Zaštita i unapređenje kvaliteta površinskih i podzemnih voda i voda iz obalnog područja na propisan nivo kvaliteta predstavlja glavni zadatak. Neophodno je uvažiti kriterij kvaliteta otpadnih voda iz naselja, zavisno od vrste i osobina prirodnog recipijenta i industrijskih otpadnih voda čak i na zajedničkim kanalizacijskim sistemima. Neophodno je da najmanje 80% populacije Crne Gore ima omogućeno priključenje na kanalizacijski sistemi. Sva urbana naselja koja imaju više od 1000 stanovnika treba da imaju mogućnost tretmana otpadnih voda. Za manja naselja i zgrade van naselja primijenit će se decentralizirana rješenja za tretman kanalizacije (septički tankovi itd.).

- Opštinski koncepti tretmana otpadnih voda moraju se razraditi u roku od 5 godina nakon usvajanja ovog plana. Ovi koncepti se mogu pripremiti zajedno sa konceptima za sisteme vodosnabdijevanja.

- Atmosferske vode će se evakuirati iz urbanih naselja kanalizacijski sistemima uz odgovarajuće prečišćavanje prije njihovog otakanja u recipijente.

- Izgradit će se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u basenima izvora svježe vode, Skadarskom jezeru i Bokokotorskom zalivu, kao i u oblastima zaštićenog prirodnog nasljeđa (nacionalnih parkova i prirodnih reservata). Neophodno je uspostaviti zone sanitarne zaštite na svim korištenim i potencijalnim izvorima.

Upravljanje otpadom

Ciljevi: - Da bi se ublažili negativni uticaji otpada na životnu okolinu, opštine kao nadležni organi za uklanjanje otpada će razraditi strategije za upravljanje otpadom. Ove strategije moraju obuhvatiti pristup sakupljanja otpada i deponovanja otpada u skladu sa uspostavljenom međuopštinskom suradnjom.

- Količinu otpada treba smanjiti uvođenjem sustava za separaciju otpada, kako bi se odvojile one komponente otpada koje se mogu ponovo iskoristiti (reciklirati) od onih koje

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 21

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

se moraju baciti. Koncepti sistema za separaciju otpada moraju se razraditi u skladu sa opštim strategijama za upravljanje otpadom u opštinama.

SMJERNICE I MJERE ZA REALIZACIJE PROSTORNOG PLANA

Razvojna zona: BARSKO – ULCINJSKO PRIMORJE

Podzona BAR

Resursi i potencijali: Izgrađeni kompleks Luke Bar sa pratećim sadržajima, formirane društvene funkcije, formirane univerzitetske ustanove, servisi i opremljenost zone; gravitaciono područje, oslonjeno na izgrađenu željezničku prugu i magistralni pravac kroz tunel Sozinu; raspoloživo zemljište za ekspanziju lučkih funkcija i razvoj industrije; prostor za marinu; nekoliko pjeskovitih plaža i pristupačni djelovi niske kamenite obale, kao i uz njih izgrađeni smještajni turistički kapaciteti; poljoprivredno zemljište na terasama (za proizvodnju maslina, agruma i dr.), razvoj agrošumarstva, rasadnička proizvodnja, tehnički građevinski kamen, istorijsko nasljeđe obuhvatajući Stari Bar.

Prioriteti razvoja: Luka Bar, industrija sa slobodnom industrijskom zonom, nautički i kupališni turizam, morsko ribarstvo, poljoprivreda mediteranskog i suptropskog karaktera.

Ograničenja: Razvoj turističkih kapaciteta u uticajnoj zoni Luke i industrijskih aktivnosti, ograničiti na potrebe tranzitnog turizma. Ograničiti industrijske djelatnosti u skladu sa potrebama očuvanja životne sredine i prekomjernu izgradnju stambenih i turističkih objekata u priobalju i sprečavanje „zaziđivanja” obale.

Konflikti: Najvažniji konflikt javlja se između kvaliteta prirodnog i urbanog ambijenta, s jedne, i proširenih industrijskih i lučkih funkcija, s druge strane. Pri rješavanju ovog konflikta, prioritet treba dati potrebama Luke i industrije, što je uslovljeno izradom odgovarajućih obrazaca prostornog razvoja i primjenom efikasnih mjera kontrole od zagađivanja. Prepoznat je i konflikt između Jadranske magistrale i urbanih funkcija.

Pragovi: Ograničena količina slobodnog zemljišta za razvoj Luke i urbani razvoj; potreba za novim kompleksnim sistemom vodosnabdijevanja, kada se planirane funkcije prošire; potreba za sistemom za prečišćavanje otpadnih voda; proširenje sistema javnog saobraćaja, povezujući Bar sa područjima koja imaju potencijal radne snage.

Zahtjevi okruženja: Zaštita mora od zagađivanja prouzrokovana radom Luke, industrijskim i gradskim otpadnim vodama; zaštita kompleksa Starog Bara i maslinjaka; zaštita priobalja od nekontrolisane izgradnje stambenih objekata; zaštita pejzaža u cjelini.

Kontrola seizmičkog rizika, tehničkih akcidenata i elementarnih nepogoda: Visok nivo seizmičkog hazarda i visoka koncentracija opreme i stanovništva, ističu povredljivost čitavog sistema, sa implikacijama na privredu Crne Gore. Seizmički rizik dalje će se povećavati zbog neizbježnosti lociranja lučkih i industrijskih kapaciteta na aluvijalnom zemljištu uz obalu, a djelimično i na nasutom zemljištu (lučki gatovi). Iz tog razloga, neophodno je izraditi kompleksnu studiju, koja će definisati sve preventivne i kontrolne mjere u oblasti zemljotresnog inženjerstva, prostornog planiranja i građevinskog projektovanja.

Preduslovi: Definisanje međusobnih odnosa funkcija Luke, industrije i grada odgovarajućom urbanističkoplanskom dokumentacijom i prilagođavanje relevantnim međunarodnim i državnim propisima, kako bi se udovoljilo međunarodnim standardima za rad slobodnih industrijskih zona, kao i priprema odgovarajuće urbanističke dokumentacije za Dobre Vode, Sutomore i Čanj u cilju formiranja ovih naselja kao zaokruženih turističkih centara.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 22

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Realizaciju saobraćajne obilaznice riješiti u sklopu magistrale za brzi motorni saobraćaj u zaleđu primorja.

SUTOMORE

Karta br 1. Izvod iz PPCG – sa naznakom lokacije

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 23

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

1.1.2. Izvod iz Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro (PPPPNMD)

POLAZNE POSTAVKE

Principi

Proglašenjem Zakona o morskom dobru 1992. Godine Republika Crna Gora je prepoznala poseban značaj i izuzetne vrijednosti obalnog područja i osigurala okvire za poseban režim zaštite, korištenja i unapređenja ovog značajnog resursa.

Crnogorsko primorje predstavlja vrijedan kompleks prirodnih i stvorenih resursa, na kojem se u najvećem dijelu oslanjaju glavne privredne grane Republike, u prvom redu turizam. Sa druge strane, ovo područje je pod stalnim pritiskom urbanog i privrednog razvoja, te prostor na obali, kao specifičan i jedinstveni prostor, predstavlja ograničavajući faktor razvoja, čime se daje posebna vrijednost zoni morskog dobra.

Suština izrade Prostornog plana posebne namjene za područje Morskog dobra upravo i jeste da ponudi smjernice za razvoj i zaštitu ovog resursa, odnosno osigura da se na prostoru kao što je Crnogorska obala odvija onakav razvoj koji će osigurati maksimalno korištenje uz minimalnu degradaciju prirodnih i stvorenih resursa. Na ovaj način želi se osigurati održivo korištenje i zaštita morskog dobra Crne Gore.

Kod planiranja prostora kao što je područje Morskog dobra Crne Gore treba imati na umu specifičnosti koje ovaj prostor čine jedinstvenim i od posebnog značaja za Republiku, a to su: intenzivne ljudske aktivnosti i interakcije fizičkih,bioloških, društveno-ekonomskih, kulturnih i drugih procesa na ovom području međusobna povezanosti morskog, kopnenog i riječnog sistema koje čine zonu morskog dobra ekološki osjetljivo područje gdje promjena u jednom prirodnom sistemu izaziva posledice i u drugim. izuzetno privlačno područje za naseljavanje i odvijanje ljudskih aktivnosti jedinstvene karakteristike i višestruka namjena zbog kojih je neophodno osigurati javni pristup i korištenje zone Morskog dobra Crne Gore. zona Morskog dobra je pod konstantnim i dinamičnim procesom morfoloških, pejzažnih, ekoloških i drugih promjena kao što su: urbanizacija, privredna eksploatacija, prirodni obalni procesi, te u manjoj mjeri elementarne nepogode, promjena klime i podizanje nivoa mora u dugoročnom smislu. Kako je prostor na obali, u zoni Morskog dobra Crne Gore, zbog svojih jedinstvenih karakteristika ograničavajući faktor, odnosno kako su potrebe i mogućnosti za razvoj privrednih djelatnosti i drugih ljudskih aktivnosti u zoni Morskog dobra veće nego što prostor dozvoljava, kod određivanja namjene ovakvog prostora neophodno je voditi se slijedećim principima: osigurati u što većoj mjeri dostupnost prostora u zoni Morskog dobra javnosti i javnoj potrebi. namjena prostora u zoni Morskog dobra treba da se usmjeri na aktivnosti koje su od općeg i javnog značaja kao i od posebnog značaja za Republiku. prostor u zoni Morskog dobra treba da se namjeni u najvećoj mjeri onim privrednim djelatnostima koje ne mogu da se odvijaju na lokacijama van zone Morskog dobra (nautički turizam, luke, marikultura itd.). kod namjene prostora za razvoj ljudskih djelatnosti u zoni Morskog dobra prvenstvo trebaju da imaju one privredne djelatnosti koje su strateški pravac ekonomskog razvoja Republike i lokalnih zajednica, ali i koje minimalno ugrožavaju resurse i životnu sredinu Morskog dobra.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 24

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

prepoznati potrebu da se očuva integritet obalnog sistema i da to znači ograničenje korištenja obalnih resursa razviti strategije i programe integralnog upravljanja koji dozvoljava višenamjensko korištenje obalnih resursa u kojem su aktivnosti komplementarne radi efikasnije zaštite prostora zbog kompleksnosti i osjetljivosti prirodnog sistema i stalnog pritiska ljudskih aktivnosti na zonu Morskog dobra, neophodno je eliminirati sve privredne i druge djelatnosti koje zagađuju, degradiraju i narušavaju prirodne i stvorene vrijednosti i ekološku ravnotežu. osigurati korištenje zone Morskog dobra u skladu sa prirodnim kapacitetima, kao i dugoročnu zaštitu obalnog područja u odnosu na neposredne ekonomske interese. uključiti lokalno stanovništvo u proces donošenja odluka kako bi se osiguralo efektivno korištenje i zaštita obalnog područja. predvidjeti da je za osiguravanje zaštite i unapređenja zone morskog dobra neophodan integralni pristup upravljanju ovim područjem.

Uzimajući u obzir međunarodne trendove u zaštiti i korištenju obalnih područja posebno u periodu od Konferencije UN o životnoj sredini i razvoju 1992. Godine u Rio de Janeiru pa do danas, jedinstveni su zaključci o potrebi da se obalna područja prepoznaju kao područja od posebnog značaja, te da se osigura njihovo racionalno korištenje i maksimalna zaštita prirodnih i stvorenih resursa. U poglavlju 17, Agende 21 zemljama Ujedinjenih Nacija predloženo je Integralno upravljanje obalnim područjima (IUOP) kao proces kojim se osigurava korištenje i zaštita obalnog područja. IUOP predstavlja dinamičan, kontinuirani i prilagodljivi proces upravljanja resursima koji predstavlja temelj za održivi razvoj u obalnim područjima zahtjeva multidisciplinarni pristup rješavanju problema, učešće svih nadležnih organa i integraciju sektora (resora), institucija i administrativnih nivoa.

Ovim Planom daju se smjernice za razvoj, korištenje i zaštitu područja Morskog dobra Crne Gore, uzimajući u obzir specifičnosti i ograničenja na ovom prostoru, i imajući u vidu strateške odrednice za razvoj Republike Crne Gore. Vodeći se navedenim principima i karakteristikama Morskog dobra Crne Gore, a imajući u vidu i međunarodne standarde u oblasti upravljanja obalnim područjima, ovim Planom se osigurava racionalno korištenje prirodnih i stvorenih resursa u zoni Morskog dobra, i osigura dugoročna zašita i održivi razvoj. Primjenom smjernica predloženih ovim Planom osigurat će se zaštita i unapređenje Morskog dobra, kao područja od posebnog značaja za Republiku Crnu Goru.

Ciljevi plana

Ciljevi koje treba ostvariti kroz razvoj i organizaciju Morskog dobra Crne Gore su faktori od bitnog uticaja na izbor rješenja Prostornog plana ovog područja. Postupak utvrđivanja prostorno-planskih ciljeva zasniva se na pretpostavci da isti treba da proizilaze iz društvenih ciljeva i da su sa njima u skladu, odnosno da Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro Crne Gore ponuđenim rješenjima treba da omogući ostvarivanje dugoročnih ciljeva društvene zajednice (države).

S obzirom na ulogu i značaj područja Morskog dobra za razvoj svih priobalnih opština, odnosno Primorskog regiona, te Republike Crne Gore u cjelini, stručnim postupkom identificirani i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja ovog područja u potpunosti se temelje na ciljevima koji su definirani i prihvaćeni kroz dosad urađene i usvojene prostorno-planske i druge relevantne dokumente strategijskog karaktera, na svim spomenutim nivoima.

O značaju i efektima kojima utiču na izbor rješenja Prostornog plana Morskog dobra, dugoročni ciljevi su podijeljeni na osnovne ciljeve prostornog razvoja i posebne ili sektorske ciljeve, koji iz njih proizlaze.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 25

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Osnovni prostorno-planski ciljevi razvoja polaze od ocjena: da je Morsko dobro Crne Gore, po svojim karakteristikama i vrijednostima, prepoznato kao opšti interes Republike i kao takvo definirano područjem pod posebnom brigom i zaštitom društvene zajednice (države). da se dosadašnji razvoj područja, orjentiran uglavnom na njegov kopneni dio, odvijao u uslovima postojanja brojnih problema (neodgovarajuća opremljenost tehničkom infrastrukturom) i proturječnosti (nejasna opredjeljenost u pogledu razvoja turizma i drugih privrednih djelatnosti – industrije prije svega), a da je prostorno-plansko usmjeravanje razvoja u djelu morskog akvatorijuma uglavnom izostalo (izuzimajući namjenski građene objekte luka, brodogradilišta i dr.). da postignuti nivo očuvanosti prostora i ostvareni stepen izgrađenosti zahtijevaju kvalitativno drugačiji odnos prema području Morskog dobra u cjelini, odnosno svrsishodniju (bolju) organiziranost, uređenost, opremljenost i adekvatniju zaštitu prostora na kopnu, kako bi njegove nesumnjivo visoke vrijednosti dobile mjesto koje Crnogorskom primorju objektivno pripada u sklopu Mediteranskog basena, uz istovremeno aktiviranje i intenzivnije korišćenje značajnih resursa i potencijala mora (pored pomorskog saobraćaja, stvaranje uslova za izgradnju marina - kao osnove nautičkog turizma, privredni ribolov, uzgoj marikultura i dr.).

Zasnovana na istaknutom, izrada, donošenje i provođenje Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro Crne Gore stvorit će uslove za dalje aktivnosti, kojima su obuhvaćeni: izgradnja i opremanje područja u zahvatu Plana, u skladu sa postavljenim konceptom, što se posebno odnosi na plaže, direktno vezane za kopno; marine i dr. objekte u funkciji turističke privrede, na kontaktu kopna i mora; kao i na prepoznate površine morskog akvatorijuma, u funkciji privrednog ribolova, uzgoja marikulture i dr; način korišćenja prostora i poduzimanje odgovarajućih mjera za sanaciju i unapređenje degradiranih dijelova priobalnog kopna i morskog akvatorijuma; zaštita svih vrijednih dijelova prirode (kopna i mora), s posebnim naglaskom na pejzažne i ambijentalne cjeline područja, kao i kulturno - povijesne spomenike u neposrednom kontaktu planskog zahvata; isticanje zahtijeva u pogledu usuglašenog i racionalnog ponašanja (odnosa) naseljskih, hotelskih i dr. struktura u zaleđu planskih zahvata, čije uvažavanje kroz oblikovanje građevinskih struktura i rješenja tehničke infrastrukture (prije svega vodoopskrbe, kanaliranja otpadnih voda te tretmana otpada) treba da podrže nastojanja usmjerena cilju da se područje Morskog dobra namjeni, prije svega, razvoju turizma, odmoru i rekreaciji; usuglašavanje organizacije područja sa potrebama odbrane i civilne zaštite.

Polazeći od osnovnih prostorno-planskih ciljeva, Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro, kroz ponuđena rješenja, treba da stvori uslove za ostvarivanje prostorno- planskih ciljeva (interesa), koji se odnose na: racionalno korištenje prirodnih vrijednosti i resursa područja, uz sprečavanje i otklanjanje mogućih štetnih posljedica, posebno sa aspekta zagađenja zraka,vode (uključujući i more) i zemljišta; očuvanje, unapređenje i razvoj naslijeđenih radom stvorenih vrijednosti; utvrđivanje režima korištenja prostora za svaku karakterističnu prirodnu cjelina područja, u odnosu na pojedine aktivnosti ljudi u tom području; organizirane inicijative u smislu naučnih, obrazovnih, kulturnih i odgojnih aktivnosti, kao i drugih stručnih poslova vezanih za područje Plana - na kopnu i moru; pokretanje novih kompleksnih istraživanja morskog akvatorijuma radi rekognosciranja prostora relevantnih kako sa stanovišta korištenja u privredne svrhe (mrestilišta i sl.),

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 26

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

tako i sa stanovišta zaštite kulturno - povijesnog naslijeđa (podmorski arheološki lokaliteti, brodske olupine kao nalazišta arheološkog materijala i dr.).

Položaj i pravci razvoja u odnosu na okruženje

Planske pretpostavke razvoja Primorskog regiona

Sa stanovišta sličnosti problematike uređenja, korištenja i zaštite prirodnih vrijednosti prostora Republike, kao i pogodnosti koje pojedini njegovi dijelovi pružaju za razvoj, istovremeno uzimajući u obzir nivo i uslove društveno-ekonomskog razvoja, teritorija Crne Gore može se podijeliti na tri jasno izdvojene regionalne cjeline: Primorski, Središnji i Sjeverni region.

Primorski region, svojim općim izgledom, ima sva tipična obilježja mediteranskih prostora. Osim izvanrednih prirodnih uslova i značajnih komparativnih prednosti za razvoj turizma, pomorske privrede i nekih grana poljoprivrede, za sada ne raspolaže drugim značajnim prirodnim resursima. Površinom najmanji (oko 1200 km2), ovaj region, koji se u osnovi poklapa sa, u geomorfološkom smislu, definiranom i izdvojenom oblašću Primorja, obuhvata najveće dijelove šest opština Herceg-Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj.

Primorski region obuhvata funkcionalne cjeline zaliva Boke Kotorske, Centralnog i Južnog Primorja. Iako po površini teritorije najmanji, po privrednom potencijalu, to je najperspektivniji region u Crnoj Gori.

Zbog svoje privlačnosti i relativno dinamičkog razvoja Crnogorsko primorje je već nekoliko decenija imigracijsko područje. S obzirom da će Primorje objektivno dobiti na ekonomskom značaju logično je očekivati još snažniji demografski pritisak na ovo područje.

Projekcije djelatnosti na području Primorja

Turizam i komplementarne djelatnosti

Dinamika i obim turističkog razvoja

Prema Master planu za razvoj turizma, strateški cilj je da se poveća kapacitet na 50.000 hotelskih ležaja do 2010, da bi se udvostručio do 2020, kako bi se realizovao ekonomski potencijal u turističkoj grani privrede. Plan nalaže ukidanje hotela sa jednom zvjezdicom i značajno redukovanje kapaciteta hotelskog smještaja sa dvije zvjezdice, kako bi se privukla imućnija turistička tržišta sa značajno višom dnevnom potrošnjom po turisti.

Na osnovu rezultata kategorizacije turističkog smještaja u hotelskom sektoru, primarna strategija je fokusirana na pretvaranje svih postojećih hotela sa dvije zvjezdice na strateški važnim primorskim lokacijama – u hotele sa tri, četiri i pet zvjezdica, prema međunarodnom standardu. Ovaj zahtjev znači da više od 50 hotela i smještaja hotelskog tipa, sa 20.000 kreveta treba da bude modernizovano do 2010. Uporedo sa tim, neophodno je da se kapaciteti u predviđenim novim zonama distribuiraju u skladu sa ekonomskim i socijalnim ciljevima Plana

Oko 67.000 novih ležajeva moraće da se doda u primorskom dijelu Republike (oko 24.000 kreveta u kategoriji tri zvjezdice, 30.000 kreveta u kategoriji četiri zvjezdice i 13.000 u kategoriji pet zvjezdica) do 2020. godine.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 27

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Prioritet treba da bude dat izgradnji novih hotela kao djelova visokokvalitetnih "odmarališnih destinacija" u kategorijama četiri i pet zvjezdica, zatim manjim hotelima i turističkim selima u kategoriji tri zvjezdice, i restauraciji palata u okruženju kotorskog zaliva sa posebnim karakterom iznajmljivanja imućnim turistima.

Jasna "zona zabranjene gradnje" između obale i naselja treba da bude uspostavljena kako bi bila vodič razvoja novog turističkog smještaja. Svaka gradnja turističkog smještaja u blizini plaža treba da bude rezervisana samo za visokokvalitetni hotelski smještaj.

Na neizgrađenim površinama plaža/obale, zelenilo između mora i zone izgradnje treba da bude očuvano iz ekoloških razloga i radi obezbjeđenja poželjne prirodne hladovine za turiste.

Ekološki osjetljive površine unutar zona za izgradnju treba uvijek da budu zaštićene i sačuvane kao dodatna vrijednost turističkog uživanja. Obim, visina i arhitektura novih hotelskih kompleksa treba da budu u harmoniji s okruženjem. Za nove hotele, ležajni kapacitet hotela sa tri ili četiri zvjezdice ne treba da prelazi 500 kreveta po objektu, a hotela sa pet zvjezdica ne više od 350 kreveta. Potrebno je ispoštovati i standarde o zelenim površinima shodno kategoriji objekta.

Postojeći turistički smještaj na najprivlačnijim primorskim lokacijama, sa postojećom kategorijom jedne ili dvije zvjezdice, treba da bude podignut do prioritetnih kategorija ili porušen i ponovo izgrađen.

Tabela 3 i 4. - Količina otpada po vrsti nastanka-izvod

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 28

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Sport i rekreacija

Za rekreativno bavljenje sportovima i rekreacijom planirani su sljedeći sportovi: šetnja duž obale, pješčka staza uz obalu; vožnje biciklima, rolerima duž staze uz obalu; jedrenje amatersko; plivanje i kupanje na svim plažama; kupanje u bazenima sa blatom ili mineralnom vodom (Igalo, Njivice, Bigovo, Valandos, Velika Plaža);

Kupališta

Zbog velikog značaja kupališta za turizam, u budućnosti je potrebno da im se posveti posebna pažnja i obave mnoge aktivnosti koje su preduslov za njihovo optimalno korišćenje. Da bi se kupalište moglo vrednovati i trajno koristiti potrebno je sljedeće:

- izvršiti istražne radove (sva potrebna mjerenja i opažanja), - obavljati redovno održavanje, uređivanje i opremanje, - brinuti se o kvalitetu vode za kupanje, - vršiti intervencije po potrebi.

Povećanje turističkih smještajnih kapaciteta zahtijeva i povećanje ukupne površine kupališta, pa je za te svrhe potrebno:

- postupno povećavati površinu korišćenja postojećih kupališta koja se sada djelimično koriste, - povećavati, gdje god je to moguće, postojeća kupališta, čija se površina sada cijela koristi, - uspostavljati nove prirodna ili vještačka kupališta gdje god je to potrebno i racionalno, i da se ne kosi sa uslovima zaštite.

Kupališta, prema namjeni, bi trebalo opremati tako da mogu da zadovolje što više kriterijuma kampanje ”Blue Flag”, kojima će se: pažljivo razriješiti konflikt između rekreativne i zaštitne funkcije, obezbijediti pristup svim licima, opremiti potrebnim uređajima i sadržajima. /detalji vezani za normative za pojedina kupališta, preporuke za opremu te organizaciju zone pkupališta dati su u poglavlju koje tretira uslove za korišćenje i uređenje prostora/.

Pješačko-biciklističke staze

Kompaktnost neprekidne linije teritorije Morskog dobra, bez obzira na njegovu širinu i raznovrsnu geomorfološku strukturu, daje mogućnost uspostavjanja dugolinijskih biciklističko - pješačkih trasa, koje se mogu prostirati duž cijele obale. Djelimična, i vrlo česta izgradjenost obale Morskog dobra pješačkim stazama omogućava njihova međusobnih spajanja do potpunog kontinuiteta, kroz jasno osmišljenu etapnost. Kvalitet ove turističke ponude pješačko-biciklističkog uređenja, je naročito izražen u uslovima neposredne blizine obale zbog specifične kombinacije mediteranske klime, morskog vazduha, i intenzivnog zelenila, a susret kopna i mora čini najatraktivniju smjenu pejzaža, vrlo bitnu u kategorizaciji predjela pogodnih za ovu vrsu sporta.

Predlažu se tri zone u priobalju, duž čijih obala se pružaju pješačko-biciklističke staze, a koje pružaju specifične usluge shodno osnovnoj karakteristici. 1. ELITNA: Paštrovići (Budva, Pržno, Sveti Stefan, Rijeka Reževića, Petrovac) 2. MORSKA: Luštica (Rose, Žanjice, Bigovo) 3. SPORTSKA: Tivatski zaliv (Tivat - okolina, zaliv i nizina) CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 29

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Duž obale postoje i zone koje su djelimično uređene za potrebe biciklističke i pješačke ponude. Na primer, duž celog Bokokotorskog zaliva uz obalu se pruža saobraćajnica koja svojom frekvencijom ne spada u previše prometne, te tako omogućava relativno sigurnu a brzu biciklističku zonu. Mogu se izvjesno, već sad na terenu, izdvojiti četiri zone u kojima se ovi sportovi mogu upražnjavati sa vrlo malim intervencijama: 1. TIVAT - uređeni (a zapostavljeni) predjeli Lučice i Župe koji uz revitalizaciju napuštenih objekata mogu postati izuzetno jaka zona ponude Crne Gore. 2. BUDVA - PETROVAC - mnoštvo uređenih pješačkih staza duž obala 3. SUTOMORE - BAR - izgrađene staze duž cijele obale pogodne za bicikliste 4. ULCINJ - UŠĆE BOJANE - kilometarska pješčana obala za kondicioni trening pješaka i sportista svih vrsta u kombinaciji sa plivanjem, veslanjem, ronjenjem.

Uređenost ovih terena treba svakako usmjeriti ka punom korišćenju, kroz aktuelnu evropsku akciju EuroVelo, jer su većinom u okviru Mediteranske trase broj 2.0

Tehnička infrastruktura

Vodosnabdijevanje

Dugoročno snabdjevanje Crnogorskog primorja je predviđeno da se realizuje izgradnjom regionalnog vodovoda na koji bi se vezale postojeće distribucione mreže primorskih gradova.

Gradovi na Crnogorskom primorju Herceg Novi, Ulcinj, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj se snabdjevaju vodom sa lokalnih izvorišta, sa neodgovarajućim vodozahvatima, koja nisu dovoljnog kapaciteta da podmire povećane potrebe tokom turističke sezone, i izražena je pojava redukcija vodosnabdijevanja u toku ljetne sezone.

Mreže su zastarjele, gubici vode usljed procurivanja su preko 60%, izražen je nedostatak rezervoarskog prostora što sve doprinosi povećanju redukcija.

Sektorska studija 4.4 ”VODOPRIVREDA I HIDROTEHNIČKI SISTEMI” za potrebe izrade novog Prostornog plana Republike Crne Gore (Republički zavod za urbanizam i projektovanje i Univerzitet Crne Gore), pokazala je, da je za primorske opštine do 2021. godine potrebno obezbjediti ukupno 2.186,2 l/sec higijenski čiste vode od čega je Opštini Bar potrebno osigurati 556,20 l/sec.

Studija "Projekcija dugoročnog snabdijevanja vodom Crne Gore" (Građevinski fakultet, Podgorica, 1998 god.) potvrdila je uvjerenje da je dodatne količine vode za opštine Crnogorskog primorja moguće dovesti regionalnim sistemom iz zaleđa. Deficit bi se nadopunjavao iz regionalnog vodovoda (1.410 l/s) i iz unutrašnjih rezervi sistema za vodosnabdijevanje, smanjivanjem gubitaka (275 l/s) sa sadašnjih 60% (najmanje) na nivo od 30%-20%.

Regionalnim vodovodom za Crnogorsko primorje se obezbjeđuju dodatne količine vode za područja svih 6 primorskih opština kao i naselja bivše opštine Rijeke Crnojevića od izvorišta Karuč do Virpazara do 2020. godine. Deficitarne količine vode, koje je potrebno obezbjediti iz regionalnog vodovodnog sistema, predstavljaju razliku između minimalnih količina, koje ljeti obezbjeđuju lokalni izvori i potreba, koje treba obezbjediti za lokalno stanovništvo, turiste i ostale potrošače. Pored toga, iz Regionalnog vodovodnog sistema potrebno je obezbijediti i 200 l/s vode za Herceg Novi (u slučaju isključenja dovoda vode sa Plata), na račun redukcije ostalim potrošačima.

Dionica od Herceg Novog do Budve u dužini od 34,5 km izgrađena je i ovim dijelom cjevovoda su povezani gradovi Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva i omogućeno je plasiranje eventualnih viškova vode iz jednog grada u drugi. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 30

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Da bi se adekvatno dopremila primljena voda iz Regionalnog vodovda do potrošača uz zahtijevanu količinu i pritisak potrebno je rekonstruisati i optimizirati rad postojećih gradskih vodovodnih mreža.

Barski vodovodni sistem

Povezanost barskog i Regionalnog vodovodnog sistema ostvaruje se preko odvojka i rezervoara Čanj od 1400 m3, odvojka i rezervoara Golo brdo (za Sutomore) od 1500 m3, odvojka i rezervoara Ratac od 2000 m3, odvojka i rezervoara Šušanj od 2400 m3, odvojka i rezervoara Ćafe od 2000 m3, odvojka i rezervoara Dubrave od 2000m3, odvojka i rezervoara Utjeha od 1500 m3.

Za poboljšanje barskog vodosnabdijevanja, potrebno je uspostaviti adekvatan nadzorno upravljački sistem. Po urađenoj dokumentaciji izvršiti optimizaciju rada sistema uz saniranje gubitaka u mreži: povećanje i pravilno raspoređivanje dodatnog rezervoarskog prostora, izvršiti adekvatno zoniranje mreže u 3 visinske zone (najmanje), rekonstrukcija oštećenih cjevovoda, popravka mjernih instrumenata na bunarima i postavljanje novih gdje je potrebno. Na izvorištima koja se zamućuju treba postaviti dodatne stepene prečišćavanja - taloženje.

Projektovana potrebna količina za 2021. godinu za Bar od ukupno 556l/s, iznosi za stalne korisnike 350 l/s i 206 l/za povremene korisnike. Iz lokalnih izvora potrebno je podmirit 320 l/s, a iz regionalnog vodovoda 236 l/s.

Odvođenje otpadnih voda

Jadransko more kao osnova svih djelatnosti ljudi koji žive na području Crnogorskog primorja, ne treba da se u pogledu odvođenja otpadnih voda tretira kao puki recipijent što se dešavalo i dešava u dosadašnjoj praksi odvođenja otpadnih voda sa ovog područja.

Imajući u vidu da se finansijska sredstva koja se ne utroše na prečišćavanje voda u mnogome uvećaju kroz troškove usljed negativanog uticaja na razvoj ribarstva i turizma, zbog liječenju oboljelih usljed dodira sa otpadnom vodom bilo u vodi za kupanje ili vodi za piće (gdje je ekonomski efekat minorne važnosti u odnosu na negativni zdravstveni efekat sa kratkoročnim i dugoročnim posljedicama), dolazi se do zaključka da je najjeftinije troškove prečišćavanja otpadnih voda platiti odmah. U oblasti odvođenja otpadnih voda došlo je vrijeme da ona količina vode koja je uzeta iz prirode bude adekvatno prečišćena i vraćena. Planirano je da se otpadne vode primorskih gradova sakupljaju sa jednim ili više gradskih kanalizacionih sistema i najbržim putem uz prethodno prečišćavanje preko dubokih morskih ispusta (dužine preko 500 metara) upuštaju u more na dubinu ispod 40 m.

Prema veličini naselja, odnosno emisiji zagađenja koje podliježe obaveznom tretmanu, razlikuje se nekoliko kategorija: naselja veća od 2.000 ES čiji se efluenti ispuštaju u površinske vode treba da izrade postrojenje za sekundarni tretman naselja veća od 10.000 ES u osjetljivim zonama, pored sekundarnog, moraju imati i tercijarni tretman naselja od 10.000 – 150.000 ES u priobalnom podrućju obavezni su da imaju pored sekundarnog i tercijarni tretman.

Prema Direktivi Evropske Unije, vode moraju biti identifikovane kao manje osjetljive ako, kao rezultat povoljnih morfoloških, hidroloških i specifičnih hidroloških uslova koji špostoje u toj zoni, ispuštanje otpadnih voda ne prouzrokuje štetne efekte na okolinu.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 31

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Tu spadaju: otvoreni zalivi, estuarije i druge priobalne viode sa dobrom izmjenom koje nisu podložne eutrofikaciji ili nisu u blizini zona namjenjenih za kupanje i uzgoj marikultura. Sa druge strane, osjetljive vode su: zalivi, uvale, estuarije i obalne vode mora sa lošom cirkulacijom, problemima koji se javljaju uslijed pobogačivanja nutrijentima, ali i prostor sa visokim ekološkim kvalitetom koji se mora posebno štititi.

U skladu sa usvojenim kriterijumima za tretman otpadnih voda naselja Vodoprivrednom osnovom predviđena je izgradnja postrojenja za prečišćavanje komunalnih upotrebljenih otpadnih voda za primorje sa sekundarnim tretmanom.

Za komunalne otpadne vode gradova potrebno je predvidjeti jedan ili više uređaja za prečišćavanje za sve gradove, s tim što je za Kotor i Tivat planiran zajednički centralni uređaj za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda.

Za područja koja nisu predviđena da se obuhvate centralnim gradskim kanalizacionim sistemom, zbog neisplativosti usljed rasutosti stambenih objekata, potrebno je izgraditi septičke jame sa obaveznom dezinfekcijom prije upuštanja u upojne bunare ili recipijent kao i kontrolisati njihovo funkcionisanje tako da na izlazu daju predviđen kvalitet otpadne vode.

Takođe je u prelaznom periodu potrebno graditi septičke jame za područja na kojima će biti izgrađen kanalizacioni sistem ali nisu još uvijek pokrivena kanalizacijom da bi se izbjeglo zagađenje mora, pogotovu u zalivu gdje je autopurifikaciona moć morske vode u mnogome smanjena u odnosu na otvoreno more.

Na području cijelog Crnogorskog primorja predviđeni su separatni kanalizacioni sistemi, odnosno poseban sistem za odvođenje oborinske vode, a poseban za odvođenje upotrebljene otpadne vode.

Nužno je ovu oblast normativno uskladiti sa odredbama konvencije i protokola o zaštiti Mediterana (Barselona 1976, i Atina 1983) te direktivama Evropske Unije (91/271/EEC, 75/440/EEC i 86/278/EEC).

U planiranju riješenja odvođenja i prečišćavanja upotrebljenih otpadnih voda načelno se koristila slijedeća dokumentacija - ”Idejni projekat kanalizacionog sistema na Crnogorskom primorju” (Građevinski fakultet, Zagreb i Republički zavod za urbanizam i projektovanje, Titograd, 1978), ”Master Plan” (Energoprojekt, Beograd, 1990), u kojima su i zacrtane osnovne postavke i koncepcija izgradnje kanalizacionog sistema i ”Master plan odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Crnogorskog primorja i opštine Cetinje” (DHV NJATER BV, Netherlands, 2004).

Prema tom Master planu izvršen je dugoročni proračun količina otpadnih voda do 2028. godine, koje treba kanalisati i nakon odgovarajućeg tretmana upustiti u recipijent, za zimski period u količini od 416 l/sec i za ljetni period u količini od 868 l/sec. Kanalizacioni sistemi Crnogorskog primorja mogu se osmatrati kao dvije cjeline: kanalizacioni sistemi gradova Bokokotorskog zaliva (Kotor, Tivat i Herceg Novi) kanalizacioni sistemi gradova otvorenog mora (Budva, Bar, Ulcinj).

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 32

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Barski kanalizacioni sistem

Prema Idejnom projektu kanalizacije Crnogorskog primorja i Master planu predviđeni su sljedeći kanalizacioni sistemi:

¾ Sistem Sutomore-Ratac Otpadne vode se sistemom kanalizacionih kolektora prikupljaju i dovode do tunela Golo brdo, zatim pumpnu stanicu Ratac i Botun. Na postojeći dio kanalizacionog sistema potrebno je izgraditi podmorski ispust dužine 1500m, profila 400mm, na dubini od 39,5 m sa uređajem za prečišćavanje otpadnih voda primarnim i sekundarnim tretiranjem.

Tretman čvrstog otpada

Riješenje problema sakupljanja, transporta i deponovanja čvrstog otpada razmatrano je u okviru integralnog riješavanja problema čvrstog otpada na nivou Republike Crne Gore, a što je definisano Strateškim master planom za upravljanje otpadom. Master plan je predložio 8 (osam) međuopštinskih deponija od čega 3 u Primorskom regionu i to: za Bar i Ulcinj – Police (opština Bar); za opštine Kotor, Tivat i Budvu nije definisana lokacija, jer postoji "privremena deponija" Lovanja; za Herceg Novi – Duboki do.

Planirana produkcija otpada u 2020. godini, u jeku sezone vodeći računa o neravnomjernosti broja korisnika, količina otpada po danima koju bi trebalo transportovati i tretirati na sanitarnim deponijama iznosila bi u danu i godišnje prema gradovima u tonama:

Herceg Novi 77,77t/dan 18.269,80t/god; Kotor 36,30t/dan 10.279,50t/god; Tivat 35,36t/dan 7.857,00t/god; Budva 74,00t/dan 12.169,00t/god; Bar 93,88t/dan 23.574,20t/god, Ulcinj 89,24 t/dan 16.831,60t/god

(napomena: podaci su izvedeni na osnovu procjene broja stalnih stanovnika i povremenih korisnika - sezonskog stanovništva, produkcija otpada za primorski region je računata sa 0,9 kg/stanovnik/danu odnosno za turiste 1,5 kg/turista/danu)

Definisana su postojeća zvanična odlagališta neselektiranog komunalnog otpada (smetlišta) u Republici. Predložene su sanacije postojećih neselektiranih odlagališta u skladu sa Direktivom EU 1999/31/EC.

Realizacija ovog projekta odvijaće se kroz sljedeće segmente: smanjivanje proizvodnje čvrstog otpada separacija otpada na mjestu sakupljanja otpada kroz postepeno uvođenje separacije na mjestu nastanka otpada - primarno sortiranje tretman organskih komponenti otpada nakon čega se može koristiti kao đubrivo ili energetski resurs količina otpada koji se odlaže na deponije svodi se na minimum, a način odlaganje u skladu sa prirodom sanacija svih postojećih deponija i smetlišta i vraćanje zemljištu prirodan izgled.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 33

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

NAMJENA PROSTORA MORSKOG DOBRA

Na osnovu projekcija osnovnih djelatnosti i aktivnosti na Primorju, a uvažavajući principe racionalnog korišćenja prostora, koji treba da svedu na minimum konfliktne situacije, ovim planom se predlažu se sljedeće kategorije namjena i korišćenja prostora morskog dobra.

Za sektor 53 – Sutomore utvrđena je namjena za naseljsku strukturu, turistički kompleks, kupalište, zelene površine i stjenovita obala – krš.

USLOVI ZA UREDJENJE, IZGRADNJU I ZAŠTITU

Kroz izradu i usvajanje ovoga Plana, potrebno je osigurati prostoru Morskog dobra status od posebnog interesa odnosno, status kompleksne i integralne zaštite. U uskom pojasu neposredno uz more dozvoljeno je: - graditi objekte pomorskog saobraćaja (mula, pristaništa mandraće, ponte) i slične objekte koji po logici svoga postojanja moraju postojati baš na ”pjeni od mora”. - rekonstrukcija i sanacija postojećih objekata tradicionalne arhitekture i graditeljskog naslijeđa - zaštita autentičnog pejzaža, obnova požarišta, očuvanje mediteranske makije - zaštita podmorja - planom definisana dogradnja postojećih turističkih objekata sa ciljem njihovog osavremenjivanja i obogaćivanja sadržaja kao i ograničena gradnja novih objekata koji su predviđeni ovim planom i planovima nižeg reda

U prostoru Morskog dobra, koji je vrlo uzak, postoje objekti različitih vrsta koji se po svojoj funkciji mogu smjestiti u morsko dobro: kupališta, saobraćajni objekti, nautički sadržaji, sezonski objekti, stari objekti tradicionalne arhitekture, stambeni i pomoćni objekti, grupacije novih objekata savremene arhitekture, hotelski i turistički kompleksi.

SMJERNICE ZA PRIMJENU PLANA

Uz namjenu prosotra i uslove za uredjenje, izgradnju i zaštitu PPPPNMD utvrdio je i smjernice za primjenu Plana. Uz opće smjernice za morsko dobro u cjelini tabelarno su navedene i smjernice za svaki sektor zasebno.

Zona Sutomore – Spičanski zaliv

Broj sektora: 53 Sutomore - Ratac Osnovne namjene turistički kompleks sa pristaništem gradska plaža Sutomore sa funkcionalnim zaledjem sa sezonskim pristaništem naseljska struktura Sutomora (stambeni, turistički, uslužni sadržaji) turistički kompleks ("Zlatna obala”) Smjernice za kupališta javno - uredjeno kupalište Sutomore sa dijelovima za hotele u zaledju (ne više od 50%) hotelsko - uredjeno kupalište ("Zlatna obala”) Smjernice za zaštitu ------Smjernice za sprovođenje važeći DUP- ovi uslovi PPPPNMD za kupališta i šetališta (direktno sprovodjenje)

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 34

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

1.1.3. Izvod iz Generalnog urbanističkog plana Bara

Infrastruktura područja morskog dobra u sektoru 53 dio je cjelovitog rješenja infrastrukture za područje opštine Bar. Iz tog razloga prenosimo detaljnije izvode iz Generalnog urbanističkog plana Bara koji se odnose na elektroenergetsku i hidrotehničku infrastrukturu. Osim infrastrukture prenosimo i izvode iz područja turizma i ugostiteljstva, rekreacije, fizičke kulture i sporta.

ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA

OCJENA POSTOJEĆEG STANJA

Generalni urbanistički plan Bara do 2020. godine (Plan) obuhvata primorski dio Opštine. Međutim, elektroenergetski, cijelo područje je funkcionalno povezano i za njegov konzum nadležna je Elektrodistribucija Bar (ED Bar). Konzumno područje ED Bar i konzumna područja svih primorskih opština Crne Gore i njihovih ED, povezana su u jedinstveni elektroenergetski sistem. Iz tog razloga, kod opisa i razrade elektroenergetske infrastukture opštine, neophodan je osvrt na energetski sistem primorskog područja, posebno susjednih opština Budve i Ulcinja, sa kojima ED Bar razmjenjuje energiju prenosnim 110 kV i distributivnim 35 kV dalekovodovima (DV).

Sve primorske ED, a time i ED Bar, obezbjeđuju napajanje potrošača električnom energijom četvoronaponskim sistemom 110 / 35 / 10 / 0.4 kV.

Prenosni vodovi 110 kV i trafostanice 110/35 kV

Primorje Crne Gore napaja se električnom energijom sa dva DV 110 kV iz TS 220/110 kV: • Podgorica 1 (Podgorica 1 – Bar i Podgorica 1 – Budva) i • iz TS 400/110 kV Podgorica 2 (Podgorica 2 – Cetinje – Budva) a ispomoć se dobija iz TS 110/x kV Trebinje preko Herceg Novog i Tivta.

Sve TS ED primorskih opština i opštine Cetinje su 110/35 kV, snaga u MVA : • Bar 2x40 + 2x7.5 za električnu vuču (željeznica); • Budva 40+20; • Ulcinj 1x20; • Tivat 2x20; • Herceg Novi 2x40 i • Cetinje 1x20.

Za konzumno područije ED Bar (za koji se radi Plan) napojna tačka je TS 110/35 kV koja je izgrađena 1967.godine. Transformatori od po 40 MVA ugrađeni su 2005. godine umjesto 20 MVA, zbog porasta opterećenja, kojeg jedan transformator od 20 MVA, kod ispada drugog iz pogona, nije mogao pokriti. Kako je vijek trajanja transformatora 40-50. godina, uz nominalno opterećenje, isti mogu biti u neprekidnom pogonu do blizu 2060. godine.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 35

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

HERCEG NOVI

TIVAT PODGORICA 2 CETINJE

BUDVA

EEO po transformaciji ( kV ) BAR 110/35 220/110/35 400/110 DV po naponu ( kV ) 110 220 400 ULCINJ

SLIKA 2

Broj L Tip i presjek Godina R X max stubov I I DV 110. kV (A) (A) (km) provodika izgradnje a (Ω) (Ω) Podgorica 1 - Bar 50,4 AlFe 3x150/25 1967 165 9,667 21,017 400 470 Podgorica 1 - Budva 41,7 AlFe 3x150/25 1962/1982 132 8,006 17,389 400 470 Podgorica 2 - Cetinje 31,7 AlFe 3x240/40 2004 3,8357 12,712 530 Cetinje - Budva 12,5 AlFe 3x150/25 1978/1983 53 2,4 6,213 400 470 Bar - Budva 33,4 AlFe 3x150/25 1977/1983 117 6,413 13,928 400 470 Budva - Tivat 16,6 AlFe 3x150/25 1967/1970 52 3,187 6,922 400 470 Tivat - Herceg Novi 20,7 AlFe 3x150/25 1967/1970 68 3,974 8,632 400 470 Bar - Ulcinj 23,7 AlFe 3x150/25 1971/1985 83 4,55 9,883 400 470 Trebinje - Herceg Novi 30,8 AlFe 3x150/25 1968 65 5,914 12,844 400 470 TABELA 1

Distributivni vodovi 35, 10 i 0.4 kV i TS 35/10 i 10/0.4 kV

Konzum ED Bar napaja se el. energijom preko vodova 35,10 i 0.4 kV i TS 35/10, 10/0.4 i 35/0.4 kV. Na područiju ove ED ima 10 TS 35/10 kV i 249 TS 10/0.4 kV. U vlasništvu ED su 8 TS 35/10 i 230 TS 10/0,4 kV od kojih, na područiju Plana, 6 35/10 i 217 10/0.4. Na području Plana su i dvije TS 35/10 kV (“Luka Bar” i ”Đurmani”) i 19 TS 10/0.4 kV koje nijesu vlasništvo ED Bar. Za sela Sotonići, Bukovik i Brečelo 1 i 2 su trafostanice 35/0.4 kV koje su vlasništvo ED Bar.

Trafostanice, i 35/10 i 10/0.4 kV, po snazi i izvedbi su različitih karakteristika.

U tabeli 2. dati su podaci za TS 35/10 kV koje se nalaze na području ED Bar, a u tabeli 3. za DV 35 kV sa kojima se povezuju i vrši ispomoć napajanja potrošača susednih ED (Budva, Ulcinj, Cetinje, Podgorica).

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 36

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Snaga MVA Vršno TS 35/10. kV opterećenje Vlasnik projektovano izvedeno (MVA) Topolica 2x8 8+8 15 ED Bar Rade Končar 2x8 8+8 10 ED Bar Luka Bar 2x8 8+8 3,5 Luka Sutomore 2x8 4+8 8 ED Bar Đurmani 2x8 4 Preduzeće za puteve Čanj 2x8 1,6+4 3,5 ED Bar Stari Bar 2x8 4+4 5 ED Bar Veliki pijesak 2x8 4+2,5 3,5 ED Bar Virpazar 2x8 4+4 5 ED Bar Ostros 4 1,6 1 ED Bar TABELA 2

Vodovi 35. kV Opteret. L Godina ( A ) ( km ) izgradnje od - do karakteristike TS 110/35 Bar - Topolica 4x(XHP 1x150) 350 1,4 1979 TS 110/35 Bar - Rade Končar 4x(XHP 1x150) 350 1,4 1984 Topolica - Rade Končar 4x(XHP 1x150) 350 1,3 1984 Topolica - Luka 2x(IPZO 13-A 3x240) 524 1,4 TS 110/35 Bar - Sutomore AlFe 3x95/15 290 9,978 1978 Sutomore - Đurmani AlFe 3x95/15 290 2,32 2005 Đurmani - Čanj AlFe 3x95/15 290 4,6 1978 Čanj - Buljarica AlFe 3x95/15 290 6,523 1978 TS 110/35 Bar - Stari Bar AlFe 3x150/25 i 3x95/15 290 3,953 1984 Stari Bar - Veliki pijesak AlFe 3x95/15 290 7,038 1984 Veliki pijesak - TS 110/35 Ulcinj AlFe 3x95/15 290 Virpazar - Buljarica Cu 3x50 230 1955 MHE Podgor - Brčeli Cu 3x50 230 1955 Vladimir - Ostros AlFe 3x50/8 170 10,5 1986 TABELA 3

Mreže 10 i 0.4 kV su različite, po izvedenim karakteristikama. U užim centrima Bara i Sutomora izvedene su kablovski različitih presjeka i tipova. U prigradskim i seoskim područijima su nadzemne na različitim tipovima stubova: željezni, betonski i drveni. Na DV 10 kV uglavnom su željezno - rešetkasti, često u kombinaciji sa drvenim. Kablovska mreža je, uglavnom kvalitetna, dok nadzemna, posebno 0.4 kV, ima u većini, ozbiljnih tehničkih problema (drveni stubovi, duge mreže, mali presjeci provodnika).

Mreža 10 kV je radijalnog tipa a između Sutomora i Čanja, Virpazara i Ostrosa, Topolice i Velikog Pijeska postoje mogućnosti dvostranog napajanja, ali u dosta složenim tehničkim uslovima. Radijalnog tipa je i kablovska mreža u gradu ali sa povoljnijim manipulativnim uslovima.

Potrošnja električne energije

Iz priloženih podataka vidi se da je najveća potrošnja energije u zimskim mesecima (za grijanje) što je karakteristika gradskog područja i u letnjim (posebno 2007.) zbog intezivnijeg korišćenja rashladnih uređaja i boravka turista u turističkim destinacijama (Sutomore, Čanj; V.Pijesak).

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 37

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

PROJEKCIJA I RAZVOJ

Od potrošača na visokom naponu (35kV) izdvaja se ‘’Luka Bar’’ koja bi mogla do kraja planskog perioda dostići promet od 7. ml.t./godišnje. Takođe značajna su predviđanja kapaciteta u Slobodnoj, i Industriskoj zoni u zaleđu Luke, i razvoj turističkih kpaciteta na rivijeri područja Plana i sa ukupnim kapacitetom u svim vidovima smeštaja 30.000 turista, od kojih:

• Bar 5.000; • Sutomore13.000; • Čanj 7.000 i • Veliki pijesak i Utjeha 5.000.

Od toga u hotelima među kojima i visoke-kategorije: • Bar 800; • Sutomore 3.000; • Čanj 800 i • Veliki pijesak i Utjeha 400. ili ukupno 5.000 ležaja.

Konzum na području Plana

Učešće ove potrošnje u ukupnoj iznosila je 34%. U periodu do 2020. godine treba računati sa većim učešćem potrošača na 35 i 10 kV po svim etapama Plana, a posebno u zadnjoj (2015 -2020) kada se očekuje intezivnije korišćenje lučkih kapaciteta i svih mogućnosti koje pružaju Slobodna i Industriska zona, kao i izgradnja turističko - ugostiteljskih objekata visoke kategorije ne samo u turističkim destinacijama (Sutomore, Čanj, Veliki pijesak) već i u samom gradu.

Prenosni vodovi 220 i 110 kV i TS 110/x kV

HERCEG NOVI

TIVAT PODGORICA 2 CETINJE

BUDVA TS Primorja 110/35 220/110 BULJARICA 220/110/35 35/10 400/110 SUTOMORE DV Primorja BAR 110 220 400

Slika 8. Prostorna šema objekata 220 i 110 kV ULCINJ Primorske oblasti Crne Gore 2020. (2025.) godin

Albanij a (?)

SLIKA 8

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 38

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Distributivni vodovi 35 kV i TS 35/10 kV

Za područje Plana, da bi se zadovoljile potrebe konzuma do 2020. godine. treba izraditi nove i povećati snage jednog broja TS 35/10 kV. Nove TS treba izgraditi u predjelu Popovića, Ratca i Industriske zone i za njih priključne vodove 35 kV. Lokacije novih TS bile bi: TS Popovići na mjestu nekadašnjeg rasklopnog postrojenja 35 kV, Ratca na sjevernoj periferiji naselja, Industriske u Polju, u širem zaleđu Luke. Sa izgradnjom TS Popovići treba otpočeti do 2010. a Ratca i industriske do 2015. godine. TS projektovati za snagu 2x8 MVA, a u I fazi ugrađivati jedinice od 4 MVA.

Do 2010. godine u TS Sutomore trafo jedinicu od 4 zamijeniti sa 8 MVA, u TS Čanj 1,6 sa 4 MVA a u TS Veliki Pijesak 2,5 sa 4 MVA. Već 2015. godine u TS u Čanju i Velikom Pijesku treba povećati snage na projektovane, 2x8 MVA. Ovim bi TS Čanj, TS Veliki Pijesak, i TS Sutomore, uz rasterećenje opterećenja koja bi preuzela TS Ratac, mogle zadovoljiti potrebe konzuma do planskog perioda 2020. godine. Krajem tog perioda nameće se potreba definisanja rešenja pojnih čvorišta Sutomora i Čanja i izgradnja novih objekata 35/10 odnosno 110/35 kV zbog planirane izgradnje značajnijih turističkih kapaciteta u Maljeviku (i Kraljičinoj plaži).

TS Ratac treba priključiti na DV 35 kV Bar - Sutomore njegovim presjecanjem po principu ulaz-izlaz.TS Ratac preuzela bi opterećenja:”Inex”,”Ivan Milutinović”, Brca do “Korala” i time rasteretila TS Sutomore na koju će se, u I fazi, priključiti novi objekti na području Maljevika.

TS Sutomore priključena je duplim nadzemnim vodom 35 kV koji prolazi kroz gusto individualno naselje. Iako je vod izgrađen sa električnom i mehaničkom sigurnošću, ne mogu se isključiti (vremenske) više sile (koje su se u prošlosti dešavale - padali stubovi!) u kojim slučajevima bi nastale teške posljedice. Rješenje da se ta potencijalna opasnost otkloni je u izvođenju kablovskog priključka. Da se taj koncept realizuje treba na mjestu skretanja DV za TS Sutomore i TS Đurmani, izgraditi rasklopno postrojenje od koga, sa dva kabla (ulaz - izlaz), izvršiti priključak TS. Rasklopno postrojenje će, posle 2020. godine, poslužiti za priključak novih TS 35/10 kV koje će se graditi, posebno radi izgradnje značajnijih turističkih kapaciteta u područiju Maljevika i okruženju.

Potrebe i opravdanost izgradnje TS 110/35 kV Sutomore

Snage trafostanica 35/10 kV priključene na DV 35 kV Bar - Buljarica iznose 21,6 MVA. Vršno opterećenje ovih TS u 2006. godini iznosilo je 13,5 MVA (Sutomore 8, Đurmani 2, Čanj 3,5). Jednovremeno vršno opterećenje manje je od njihovog zbira i procenjuje se na 85% i iznosi 11,48 MVA.

Dalekovod Bar - Buljarica izgrađen je sa AlFe provodnicima presjeka 95 mm2 koji podnose strujno opterećenje 290 A, što odgovara prenosnoj moći 17,56 MVA.

Do 2010. godine instalisana snaga će se povećati na 32 MVA (Sutomore 2x8, Đurmani 2x4, Čanj 2x4), a time i njihovo jednovremeno vršno opterećenje, ali ne i iznad prenosne moći DV (17,56 MVA). Poslije 2010. do 2015. godine, predviđa se izgradnja TS Ratac 2x8, koja će u I fazi raditi sa 2x4 MVA. TS Čanj će povećati snagu na 2x8 MVA, tako da će ukupna istalisana snaga priključena na DV 35 kV iznositi 48 MVA, a vršna prevazići prenosnu moć istog.

Studijom EPCG predređeno je da se u 2015. godini izgradi TS110/35 kV u Buljarici. Sa izgradnjom ove TS premoštava se problem nedovoljne prenosne moći DV 35 kV Bar- CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 39

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Buljrica. Puštanjem u pogon ove TS, TS Čanj i TS Đurmani napajale bi se iz Buljarice, a Ratac i Sutomore iz Bara. To međutim, nije uputno kao trajno rešenje, jer se prekida veza između pojnih tačaka 110/35 kV u Baru i Buljarici. Ipak, kao prelazno, do donošenja konačnog - dugoročnijeg za napajanje Sutomora i Čanja može se tolerisati. No, to rješenje treba donijeti i prije 2010. godine, jer će neposredno poslije, a posebno u periodu 2015. - 2020. godine. doći do značajnije izgradnje objekata u Maljeviku (i Kraljičinoj plaži). U Maljeviku trebat će graditi TS 35/10 kV čime DV Bar - Buljarica postaje ”tijesan” za dodatno opterećenje i pored mogućnosti - kapaciteta TS 110/35 kV u Baru i Buljarici.

Kako ovaj osvrt prevazilazi zadatak, period Plana (2020), a sa njim je u tjesnoj vezi, rešenje kako u budućnosti obezbijediti konzumna područja Sutomora i Čanja, razmatra se u alternativama.

1. ALTERNATIVA. izgradnjom DV 35 kV od Bara do rasklopnog postrojenja u Sutomoru sa istim karakteristikama kao postojeći, mogla bi se prenijeti snaga svih TS 35/10 kV priključene na ovaj DV. Režim rada bi se uspostavio kako najviše odgovara u određenim vremenima i tehničko - manipulativnim uslovima. Problem bi nastao kod ispada iz pogona jednog ili oba DV od Bara, što bi nametnulo ozbiljnu restrikciju, nezamislivu za potrošače kakvi se očekuju na tom područiju. To rješenje uz određene tehničke probleme, moglo bi se tolerisati do blizu 2030. godine, ali ne i kasnije! Međutim, problem je nedostatak koridora za prolaz ovog DV u području od Bara do Črvnja. Čak i postojeći DV je u koliziji sa urbanim zonama grada, te je mogućnost njegovog izmještanja veoma složena, čak nemoguća.

2. ALTERNATIVA. Područja Sutomora i Čanja su poznate turističke destinacije koje će se brzo širiti, dograđivati i oplemenjivati novim sadržajima. Objekti kakvi će se graditi na tim područjima zahtijevaće kvalitetno i sigurno napajanje el.energijom, što se vodovima 35 kV od Bara do Buljarice po 1. ALTERNATIVI i kada bi bilo prostornih uslova za njihovu izgradnju, ne može ispuniti.

Dugoročno rešenje napajanja potrošača sa el.energijom, postiže se izgradnjom TS 110/35 kV u Sutomoru. TS bi se priključila na postojeći DV 110 kV Bar-Budva, čime bi se izbjegla “šuma” vodova 35 kV za koje bi se, pored dva izgrađena (postojeći i po 1.alternativi) ukazala potreba i za novim. Mogućih koridora kroz koje bi se, eventualno, gradili vodovi 35 kV faktički nema. Lokacija TS predviđena je na mjestu rasklopnog postrojenja 35 kV, koje (postrojenje) bi bilo dio postrojenja TS 110/35 kV. TS projektovati za snagu 2x20 MVA, a u prvoj fazi ugraditi jednu jedinicu.

HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA

Generalno rješenje razvoja distributivnog vodovodnog sistema Bara do 2029., Hidroplaning Beograd 2005. Water Supply and Wastewater Disposal, III, Adriatic Coast Montenegro, Conceptual Project Raport, Vodacom/KfW, 2006.

SNABDIJEVANJE VODOM VODOVOD - POSTOJEĆE STANJE

Vodovodni sistem opštine Bar (čija je izgradnja započela 1929. kaptažom izvora Sustaš), na području GUP–a širio se postupno, prateći razvoj grada. Zbog dinamičkog razvoja naselja, u novije vreme prilično haotičnog po rubnim zonama, vodovod je bio prinuđen da se širi dosta iznuđeno, postajući po konfiguraciji sistema, obuhvaćenoj površini, razuđenosti mreže, broju

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 40

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

objekata, kao i po različitim režimima rada u letnjim i zimskim uslovima – jedan od nasloženijih vodovodnih sistema u Crnoj Gori.

Sada vodovod ima 18.220 registrovanih priključaka (oko 1.470 su privredni subjekti), sa oko 35.000 registrovanih potrošača. Očigledno je da se radi samo o delu stvarnih potrošača koji se snabdevaju iz vodovodnog sistema, što se vidi iz specifične potrošnje (obračunate sa potrošačima kojima je izmerena i fakturisana potrošnja) koja se penje na preko 860 litara dnevno po stanovniku, što je jedan od najnepovoljnijih specifičnih pokazatelja na području Balkana. Zbog klimatskih uslova i velikog udela turizma u potrošnji vode visoki su i koeficijenti neravnomernosti potrošnje: koeficijent najveće dnevne neravnomernosti u odnosu na srednju godišnju potrošnju je oko 1,6. Časovne neravnomernosti su takođe vrlo izražene, sa tri ''pika'' – jutarnjim, popodnevnim i večernjim, koje bi trebalo kompenzirati rezervoarima, čija je zapremina sada nedovoljna.

Potrošači u vodovodu Bara su visinski raspoređeni u opsegu od 0 mnm u priobalju, do oko 200 mnm u višim zonama brdskog zaleđa. U skladu sa tim, konzumno područje se uslovno mora podeliti na četiri visinske zone: I zona: 0÷50(60) mnm, II zona: 50 (60) ÷100 mnm, III zona: 100÷150 mnm, IV zona: 150÷200 mnm. Visinske zone sada nisu izdiferencirane odgovarajućom konfiguracijom sistema vodovoda, sa rezervoarima viših visinskih zona, te se potrošnja podmiruje nedovoljno pouzdanim rešenjima, sa većim brojem hidroforskih stanica. U takvim uslovima, bez rezervoara za više zone, u letnjem periodu visoke potrošnje jako opada pritisak na glavnim dovodima, tako da hidroforska postrojenja ne mogu da obave svoju funkciju, ili je to moguće u kratkim intervalima.

IZVORIŠTA

Zbog velikih oscilacija kapaciteta izvorišta u prosečnim i malovodnim uslovima, vodovod Bara se snabdeva iz većeg broja izvorišta. Izvorišta se mogu podeliti na dve grupe: (a) karstni izvori u primorskoj zoni; (b) izvorišta podzemnih voda u zaleđu.

Karstni izvori u Primorju su: - Kaptaža izvora „Sustaš“ kapaciteta u malovođu 2,5 do 3 L/s, a u vodnom delu oko 10 L/s - Kaptaža izvorišta „Glava od vode“ (Turčini 1) kapacitet u malovođu je mala, oko 1L/s - Kaptaža izvorišta „Vrteljak“ (Turčini 2) je nov objekat i u prosjeku može da zahvati preko 50 L/s u vodnom dijelu godine, a u malovođu spušta se na samo oko 8 L/s - Kataža izvorišta „Kajnak“ kapacitet u malovođu iznosi 70 L/s, a u vodnijim periodima oko 10 L/s - Kaptaža izvorišta „Zaljevo“ kapacitet u malovođu je oko 20 L/s, a u vodnom dijelu godine oko 100 L/s - Kaptaža izvorišta „Brca“ u zaleđu Sutomora kapacitet procjenjivan na oko 120 L/s, ali u malovođu spada na samo 60 L/s - Izvorište „Čanj“ (Velji Grad) sa dva nova bunara dostiže kapacitet oko 17 L/s.

Pored gore navedanih već angažovanih izvorišta u primorskom delu, postoje još sledeća izvorišta na koja se računa u perspektivi, čime se praktično iscrpljuju mogućnosti u primorju: − Izvorište Lektion, dublje u brdskom zaleđu Starog Bara. Istražnim radovima tek treba utvrditi kapacitet tog izvorišta, ali je izvesno da je on u malovođu dosta skroman (do 10 L/s) i da postoji veza između njega i niže lociranog izvorišta Vreteljak, tako da treba sagledati sve hidrauličke aspekte tog vodozahvata. Njegovim kaptiranjem bi se poboljšalo pokrivanje II i III zone u delu sistema oko Starog Bara. − Izvorišta Zubci je perspektivno izvorište u gornjem delu sliva potoka Železnice. Procenjuje se da bi njegov kapacitet mogao biti oko 15÷20 L/s. Nalazi se na oko 230 mnm, te je po svom položaju vrlo pogodan da zimi gravitaciono snabdeva II i III zone u gornjem delu sliva Železnice, a leti naselje Zubci. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 41

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Izvori podzemnih voda u zaleđu

Zahvat izdani podzemnih voda ''Velje Oko''. Ta izdan je najveće izvoriše u zaleđu, posle

Podgorskih vrela. Nalazi se na krajnje zapadnom obodu Crmničkog polja, u podnožju Strana – Velje Glavice, na oko 10 mnm. Sliv od oko 20 km2 drenira deo platoa Petrovačke gore. Kapacitet izvorišta u malovodnom periodu je oko 40 L/s, dok se vodnom delu penje na oko 100 L/s. Moguća su zamućenja pri većim kišama. Izvedena su četiri eksploataciona bunara, od kojih su u radu samo B2 i B3. Bunar B1 treba sanirati, dok je B4 bezvodan. Prioritetna je revitalizacija tog izvorišta, kao i njegova potpunija sanitarna zaštita. Pumpe rade u zonama nepovoljnijih koeficijentima korisnog dejstva (k.k.d.) i nemaju sonde za zaštitu od rada ''u suvo''.

Zahvat izdani ''Orahovsko polje''. Izvorište u Orahovskom polju (izdan u nanosu sa kotama koje variraju od 0÷6 mnm) je najveće izvorište Barskog vodovoda (od 1986.), ono koje održava sistem u vršnim delovima godišnje potrošnje. Ima pet aktivnih bunara (B4, B5, B6, B7, B8) čija izdašnost varira u proseku oko 30 L/s i u malovođu, tako da se leti sa tog izvorišta prema Barskom vodovodu pumpa do 190 L/s. Izvorište zahteva ozbiljnu revitalizaciju, posebno u domenu opreme. Pumpe na bunarima rade u zonama sa nepovoljnim k.k.d., tako da se troši oko 30% više energije no što je to neophodno. Izvorište nije dovoljno sanitarno zaštićeno, jer ga ugrožava način korišćenja zamljišta u pojedinim zonama Crmičkog polja (upotreba pesticida i veštačkih đubriva).

Za oba izvorišta u zaleđu usko grlo je transportni sistem. Podsistem ''Crmnica – Velje Oko – Orahovsko polje'' ima ograničene transportne mogućnosti, pri čemu je posebno ''usko grlo'' cevovod ČC350 kroz tunel Sozina, kada se u režimu potiskivanja ka PS ''Sutomore'' može propustiti samo oko 190 L/s.

Analizom kapaciteta u malovodnim periodima obe grupe izvorišta – u primorskom delu i zaleđu – može se zaključiti da se iz svih lokalnih izvorišta (postojećih, uz njihova proširenja i novih) za Barski vodovod može obezbediti najviše do 390 L/s. Ta izvorišta su dragocena i treba ih potpuno i trajno sanitarno i bezbednosno zaštititi, jer uz odgovarajuće dorade vodovodnog sistema omogućavaju najvećim delom gravitaciono snabdevanje potprošača u zimskom i vodnom delu godine. Dalji razvoj vodovoda za pokrivanje konzuma u letnjem, turističkom delu godine, neminovno se temelji na dovođenju vode iz južne grane Regionalnog vodovodnog sistema Crnogorskog primorja, ali uz intenzivno korišćenje i svih nabrojanih lokalnih izvorišta.

Distributivna mreža

Vodovodnu mrežu čini preko 160 km tranzitnih i distributivnih cevovoda. Specifična dužina mreže je oko 175 stanovnika na km cevovoda, što govori o velikoj razuđenosti sistema (u većim gradovima taj specifični pokazatelj je oko 500÷750 stanovnika na km). Sistem karakterišu dosta mali prečnici cevi, sa nizom uskih grla. Najzastupljenije su cevi Ø50 mm (oko 15%), dok čak oko 44% ima prečnik manji od Ø 100 m. Dosta su zastupljene ACC (oko 19,6%), PVC (15,2%), dok je ČC oko 57,8%. U novije vreme su uglavnom ugrađivane polietilenske cevi, što je pozitivna tendencija.

ODVOĐENJE OTPADNIH VODA KANALISANJE I SANITACIJA NASELJA

Kanalisanje Bara i sanitacija naselja odvijali su se po zakonitostima koje se uočavaju u gradovima u sličnim razvojnim fazama: razvoj kanalizacionih sistema znatno kasni za razvojem vodovodne infrastrukture, što se ubrzano sve nepovoljnije odražava na stanje sanitacije naselja; dovođenje vode u nova naselja, bez realizacije kanalizacije, naglo CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 42

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

povećava ekološki pritisak na okruženje i pogoršava sanitaciju naselja; kanalizacije se razvija najpre u manjim izolovanim sistemima, sa ispustima u obližnje manje vodotoke, što dovodi do njihove ekološke destrukcije; pri spajanju izolovanih sistema u veće sisteme postavlja se problem nedovoljnih kapaciteta kolektora na magistralnim odvodnim pravcima; kanalizacija za atmosferske vode još više kasni u razvoju u odnosu na kanalizaciju za otpadne vode, zbog čega se separacioni sistemi sve više pretvaraju u opšte sisteme, zbog uvođenja kišnih voda sa krovova i saobraćajnih površina u kolektore otpadnih voda; prethodna pojava dovodi do zagušenja kanalizacionih sistema u uslovima intenzivnih padavina i do izlivanja otpadnih voda na gradske površine, što jako pogoršava sanitaciju grada; loše stanje kanalizacije nepovoljno se odražava na kvalitet voda priobalnog mora, pri čemu to posebno dolazi do izražaja u Sutomoru, zbog nepostojenja podmorskog ispusta.

KANALIZACIJA OTPADNIH VODA NASELJA

Kanalizaciona infrastruktura na području obuhvaćenom GUP–om razvija se u okviru tri izolovana sistema. Prvi i najveći je kanalizacioni sistem Bara i prigradskih naselja (Bar, Stari Bar, Šušanj); drugi je kanalizacija Sutomora, a kao treći sistem sada se autonomno razvija kanalizacija u Čanju. Prema stanju iz 2004. godine, na kanalizacioni sistem za otpadne vode naselja priključeno je oko 16.000 stanovnika, ili oko 60% od broja priključenih na vodovod. Otpadne vode domaćinstava iznose oko 4.800 m3/dan, industrije i pratećih delatnosti oko 3.100 m3/dan (2003.), ukupno 7.900 m3/dan. Leti se količina otpadnih voda domaćinstava povećava na 7.100 m3/dan, tako da se tada evakuiše ukupno oko 10.200 m3/dan. Kanalizacioni sistem čini oko 59,2 km kolektora, od kojih 56,9 km spada u gravitacione sabirnike, dok su 2,3 km potisni cevovodi. Specifični pokazatelj pokrivenosti naselja kanalizacionom mrežom je 1,6 m/stanovnik. Najveći deo mreže je malih prečnika (27,4% mreže je manjih prečnika od ∅200, od ∅200–300 je 15,6%, dok je samo 8,1% većeg prečnika ∅400–600. Cevi su najčešće AC (29,4 km), i (24,9 km). Fizičko stanje mreže se ocenjuje delom kao prosečno (oko 50%), dok se 50% ocenjuje kao loše. Ne zadovoljava hidrauličko stanje sistema, tako da se javljaju propratne pojave: istaložavanje u kolektorima, česta zagušenja, prodor kišnice u kolektore, pojava uskih grla zbog nedovoljnih kapaciteta kolektorskog sistema. Zbog čestih ispada pumpnih stanica dolazi do lokalnih zagađenja u zoni njihovih havarijskih ispusta.

Drugi potpuno autonoman sistem za odvođenje otpadnih voda razvija se u Sutomoru. Imajući u vidu razvijen položaj naselja duž mora, kičmu tog sistema čini priobalni kolektor, na početku i na priključcima ∅250, a na magistralnom pravcu odvodnika najvećim delom ∅400. Kanalizacioni sadržaj se u zoni Golog Brda ispušta neposredno u more.

Nepostojanje podmorskog ispusta kanalizacije Sutomora glavni je razlog nezadovoljavajućeg stanja kvaliteta vode na plažama tog područja. Zbog toga realizacija tog ispusta, uz prethodni primarni tretman (taloženje i odstranjivanje čvrste faze) – ima prioritet. U okviru sutomorskog kanalizacionog sistema nalazi se CS Botun, koja ostvaruje hidrauličku povezanost kanalizacije Sutomora. Zbog čestih prekida u napajanju energijom CS, kvarova, kao i zaustavljanja rada u zimskim uslovima, postoje posebni sanitarni problemi zbog izlivanja kanalizacije u toj zoni preko havarijskog ispusta. Taj problem je glavni uzročnik nezadovoljavajućeg kvaliteta vode priobalnog mora na morfološki i položajno vrlo atraktivnim plažama Sutomora.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 43

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

OTVORENI VODOTOKOVI

Od otvorenih tokova izdvajamo bujični vodotok Mirošica i Suvi potok u Sutomoru. Suvi potok je sasvim sužen zbog nekontrolisane gradnje u njegovoj neposrednoj okolini, tako da predstavlja potencijalnu opasnost u periodima bujičnih povodnja.

UREĐENJE OBALA I PLAŽA

Prema prirodnim osobenostima i načinu korišćenja – obale na području GUP–a se mogu razvrstati na sledeći način: zone plaža i potpuno očuvanih prirodnih vrednosti, pogodnih za opštu turističku valorizaciju; zone vrlo strmih obala i klifova koje nisu pogodne za plaže, ali koje imaju značajnu valorizaciju kao ekološke i estetske vrednosti obalnog pojasa; zone u kojima su se zbog smeštaja raznih objekata (hotela, kuća za odmor) neposredno kraj mora smanjene mogućnosti opšteg korišćenje tog dela morskog dobra, koje treba trajno sačuvati od daljeg zaposedanja i osposobiti da se može koristiti za turizam; delovi obale koji su zaposednuti industrijskim i drugim privrednim sadržajima, te više ne predstavljaju javno morsko dobro.

Ključna osobenost plaža na području GUP–a je njihova različitost, očuvanost ambijenta, vizuelna prepoznatljivost. Najvećim delom su sa očuvanim prirodnim zaleđem (vegetacija, strme obale), što im daje individualnost koju treba očuvati. Neka spadaju u kategoriju masovnih plaža: Čanj, plaže u zoni Bara na relaciji Topolica – Šušanj, Sutomorska plaža. Uz odgovarajuću sanitaciju, koja se posebno odnosi na plaže u Sutomoru i Čanju, koje ugrožavaju otpadne vode, sređivanjem kanalizacionih izliva u neposrednoj okolini (a kasnije, i realizacijom planiranih PPOV), postoje svi preduslovi da to budu plaže najvišeg nivoa značajnosti na području Crne Gore. Neke manje plaže, posebno one u uvalama uz strme obale, treba da ostanu u potpuno prirodnom ambijentu, bez ikakvih većih objekata koji bi narušavali prirodni ambijent neposrednog druženja sa prirodom. Takva je npr. Kraljičina (Kraljeva) plaža, kao i brojne manje plaže u uvalama između Šušnja i Sutomora.

OBALNO MORE

KVALITET VODE

Sa gledišta pogodnosti za kupanje obalno more se kvalifikuje u klase I (vrlo dobar kvalitet) i II (dobar kvalitet). Prema analizama koje su rađene, veći deo plaža se u toplom delu godine nalazi u tim klasama. Proboja kvaliteta ima povremeno u Sutomoru, zbog neposrednog izlivanja kanalizacije bez podmorskog ispusta i zbog izlivanja iz havarijskog ispusta pri čestim prekidima napajanja CS, kao i u neposrednoj blizini Luke Bar. Zbog oštećenja podmorskog ispusta u Čanju, kao i povremenih prekida rada istoimene CS, dolazi do narušavanja kvaliteta voda i na toj plaži.

MARINE

Za područje obuhvata lokacije Sutomore u PPCG spominje se samo marina manjeg kapaciteta u Sutomorskom zalivu koja bi opsluživala stanovništvo Sutomora i okolnih naselja.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 44

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

HIDROTEHNIČKA INFRASTRUKTURA – RAZVOJ

VODOVODNA INFRASTRUKTURA

PROJEKTNI USLOVI, KRITERIJUMI I OGRANIČENJA ZA BUDUĆI RAZVOJ VODOVODA

Dalji razvoj vodovodnog sistema Bara temelji se na sledećim uslovima i kriterijumima. Vodovod mora da funkcioniše kao jedinstvena hidraulička celina, bez potrebe stalnih upravljačkih preusmeravanja vode prema trenutnom stanju konzuma. Funkcionalno striktno razdvajanje vodovoda na četiri visinske zone: I: 0÷50(60) mnm, II: 50(60) ÷100 mnm, III: 100÷150 mnm, IV: 150÷200 mnm. Važan preduslov za to je da se dovodima i sistemom rezervoara mora obezbediti da prva visinska zona funkcioniše kao jedinstven hidrauličko– upravljački sistem. Više zone se mogu formirati kao posebni funkcionalni podsistemi, koje se naslanjaju na I zonu, na visoka izvorišta u primorskom pojasu, kao i na Regionalni sistem. U slučaju da se u više zone voda uvodi iz I zone, princip je prepumpavanja iz rezervoara niže zone u rezervoar više zone. Nove crpne stanice se, po pravilu, nalaze uz rezervoare, u prostoru zatvaračnica. Funkcionalnim visinskim zoniranjem i realizacijom rezervoara i za najviše zone, praktično se isključuje potreba korišćenja hidroforskih stanica. One se mogu koristiti samo izuzetno, za pojedine manje grupe visoko lociranih potrošača. Pritisci na priključcima moraju se kretati u granicama od 1,5 ÷ 7 bara. Potrebno je ostvariti obezbeđenost sistema od 97%, koja se zahteva za vodovode uređenih i visoko urbanizovanih gradova. U periodima redukcija mora se obezbediti bar 70% odtraženih količina vode (ω = 0,7).

Sistem mora da bude osposobljen da fleksibilno funkcioniše na različite načine u zimskom i letnjem periodu. U zimskom periodu se intenzivno koriste izvorišta u primorskoj zoni, posebno ona visoko locirana, kako bi se smanjili troškovi pumpanja, izvorišta u zaleđu se koriste samo u izuzetnim (havarijskim) situacijama. Leti se aktiviraju sva izvorišta i voda se doprema i iz Regionalnog vodovoda, uvođenjem vode u rezervoare II i I visinske zone (rezervoari Tunel, II zona i Šušanj i Kajnak, I zona). Voda sa visoko lociranih primorskih izvora se koristi za snabdevanje visokih zona, radi smanjenja eksploatacionih troškova. Treba višestruko povećati zapreminu rezervoara, sa sadašnjih 5.433 m3 (sa R Šušanj koji se završava), na preko 23.000 m3, raspoređujući ih tako da se može ostvariti potpuno funkcionalna I visinska zona, kao i pouzdane više zone, bez potrebe upotrebe hidroforskih stanica za II, III i IV visinsku zonu. Mrežom mernih stanica protoka u ključnim granama sistema, pritisaka u najvažnijim čvorovima mreže i nivoa u rezervoarima, sa daljinskim prenosom podataka u upravljački centar – sistem treba učiniti potpuno osmotrivim i upravljivim. Monitoring sistem treba da obezbedi merenje i pouzdano praćenje: protoka koji se upućuju sa svih izvorišta prema sistemu, količine vode koja će se zahvatati iz Regionalnog sistema, protoka u ključnim granama sistema, kako bi se pouzdano pratio i kontrolisao bilans vode u sistemu.

Generalnim rešenjem razvoja vodovodnog sistema Bara do 2029. godine procenjene su sledeći nivoi konzuma: godine 2009. u zimskom režimu 162 L/s, u letnjem 368 L/s, godine 2019. u zimskom periodu 238 L/s, u letnjem periodu oko 521 L/s, godine 2029. u zimskom periodu 360 L/s, u letnjem periodu oko 711 L/s.

PLAN RAZVOJA VODOVODA

PODSISTEM ''ČANJ''. Taj podsistem čine dva dela: distribucioni i magistralni, sa dve visinske zone, I i II. U okviru podsistema se nalazi kaptaža Čanj (7 L/s ) i bunari B1 i B2 (po 5 L/s), rezervoari Čanj (1400 m3, 81÷85 mnm), do koga vodi dovod iz R Tunel, preko koga se uspostavlja veza sa Regionalnim sistemom, R Čanj 1 (500 m3, 78÷82 mnm) i R Čanj 2 (100 m3, 118÷121 mnm). Magistralni deo, sa cevovodom Ø200, povezuje preko R Tunel (1500 m3,

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 45

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

120÷124 mnm) taj podsistem sa podsistemom Mišići, i obezbeđuje prihvat vode iz PS Sutomore i Regionalnog sistema. PS Čanj 2 obezbeđuje dizanje vode iz R Čanj 1 u R Čanj 2. Ova konfiguracija, sa vlastitim izvorištima, vezom sa Regionalnim sistemom i PS Sutomore-Čanj obezbeđuje pouzdano funkcionisanje tog podsistema.

PODSISTEM ''MIŠIĆI''. Taj podsistem ima dve zone, koje opslužuje sa tri rezervoara: R Tunel, ključni rezervoar severnog dela vodovodnog sistema, kojim se uspostavlja veza sa podsistemima Sutomore i Čanj, kao i sa Regionalnim sistemom, i R Mišići 1 (100 m3, 70÷73 mnm) i R Mišići 2 (200 m3, 115÷118 mnm). Uvođenje vode iz Regionalnog sistema u R Tunel dugoročno i racionalno rešava snabdevanje Čanja, Mišića i II zone Sutomora, jer se radi o gravitacionom transportu vode.

PODSISTEM ''SUTOMORE – II ZONA''. Obuhvata naselja Haj Nehaj, Suvi Potok, Pobrđe, Rutke, u okviru II zone. Podsistem je preko R Tunel povezan sa severnim podsistemima, a u okviru tog podsistema su R Sutomore (1500 m3, 33,5÷36,5 mnm) sa PS Sutomore–Čanj i PS Sutomore 2, kao i R Sutomore 2 (1600 m3, 118÷122 mnm). Sa dva aktivna rezervoara II zone, sa dotokom iz dva pravca, sa dve PS i prstenatom strukturom prenosnog sistema (Ø200, Ø250 i Ø300), kao i sa vrlo pogodnom vezom sa Regionalnim sistemom preko R Tunel, ovaj podsistem je hidraulički pouzdan.

PODSISTEM ''SUTOMORE, BRCA''. Taj podsistem obuhvata I zonu Sutomore - Brca i II zonu Brca. Voda se iz zaleđa dovodom Ø350 doprema u R Sutomore, odakle se preko PS Sutomore-Čanj, PS Sutomore-Bar, PS Sutomore-brdo i PS Sutomore 2 upućuje prema susednim podsistemima, preko R Tunel i R Golo Brdo (1000 m3, 81÷85 mnm), kao i u vlastitu II zonu preko R Sutomore 2. Sastavni element tog podsistema je i izvorište Brca (17 mnm, 60 L/s), koje se uključuje u snabdevanje I zone, preko potisnog cevovoda. Stabilno snabdevanje II zone tog podsistema ostvaruje se preko R Brca 2 (200 m3, 123÷127 mnm), u koji se voda doprema iz izvorišta Brca preko PS Brca 2 i cevovoda Ø200.

REZERVOARI I CRPNE STANICE

Rezervoari i crpne stanice se realizuju fazno, prateći dinamiku razvoja konzumnog sistema. Pošto prostorni zahtevi za realizaciju rezervoara imaju apsolutni prioritet (visinski i položajno su dosta uslovljeni u prostoru), navode se svi rezervoari koji će biti neophodni do 2029. godine. To su sledeći rezervoari: Čanj (1400 m3, 81÷85 mnm), Čanj 1 (500 m3, 78÷82 mnm), Čanj 2 (100 m3, 118÷121 mnm), Mišići 1 (100 m3, 70÷73 mnm), Mišići 2 (200 m3, 115÷118 mnm), Tunel (1500 m3, 120÷124 mnm), Sutomore 2 (1600 m3, 118÷122 mnm), Zagrađe (1500 m3, 60÷63 mnm), Golo Brdo (1000 m3, 81÷85 mnm), Zagrađe 2 (1000 m3, 118÷122 mnm), Brca 2 (200 m3, 123÷127 mnm), Šušanj 2 (300 m3, 116÷120 mnm), Sustaš (200 m3, 175÷178 mnm), Marovići (500 m3, 105÷110 mnm), Stari Bar (1200 m3, 113÷116 mnm), Zaljevo (300 m3, 121÷124 mnm), Spile (200 m3, 189÷192 mnm), Gretva (100 m3, 180÷183 mnm), Šušanj (4800 m3, 66÷70 mnm), Kajnak (5000 m3, 65÷70 mnm), Zupci (100 m3, 142÷145 mnm), Sutomore 1 (1500 m3, 33,5÷36,5 mnm). Generalni rešenjem je predviđeno još 1600 m3 novih rezervoarskih prostora, tako da je ukupna zapremina rezervoara neophodnih za pouzdan rad vodovodnog sistema 23.300 m3, čime se dostiže stepen pokrivenosti rezervoarskim prostorom od oko 40%. Iz Regionalnog sistema voda se uvodi u rezervoare Šušanj, Kajnak (I zona) i u R Tunel (II zona). Pumpne stanice se najčešće nalaze na lokaciji samih rezervoara, u okviru njihovih dispozicionih sadržaja, sa koncepcijom da se iz nižeg rezervoara voda prepumpava u viši.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 46

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

REGIONALNI SISTEM VODOSNABDEVANJA CRNOGORSKOG PRIMORJA NA PODRUČJU BARA

Regionalni sistem vodosnabdevanja Crnogorskog primorja (RSCGP) planira se kao dopunski sistem za snabdevanje vodom područja obuhvaćenog Barskim vodovodom. U dužem vremenskom intervalu, do oko 2013. godine, biće neophodna dopuna iz RSCGP samo u letnjem periodu, ali kasnije, sa porastom konzuma, biće potrebno da se u Barski vodovod uvode izvesne manje količine vode i u zimskom periodu, ili da se i tada angažuju izvorišta iz zaleđa.

MERE ZAŠTITA LOKALNIH IZVORIŠTA

Radeći u vrlo napregnutim uslovima, uz puno angažovanje svih raspoloživih izvorišta, vodovodni sistem Bara je vrlo osetljiv na eventualne ispade pojedinih izvorišta zbog pogoršanja kvaliteta, posebno u malovodnom delu godine. Zbog toga je SO Bar 1987. godine donela ''Odluku o uspostavljanju i održavanju sanitarne zaštite oko izvorišta iz kojih se snabdeva vodom Bar'' (Sl. list SRCG od 25.12.1987) kojim se za ključna izvorišta (Orahovo polje, Zaljevo, Kajnak, Brca, Velje Oko) uspostavljaju neposredne zone zaštite, kao i I, II i III zona zaštite, pri čemu III zona obuhvata celo slivno područje. Propis je dobar, ali ne obuhvata sva izvorišta, niti se ne poštuje u svakodnevnoj praksi, posebno pri izgradnji u zoni uticaja na izvorišta. Izvorište Kajnak ugrožavaju obližnje bujice i nekontrolisana gradnja objekata u okolini, izvorište Brca je ugroženo po više osnova – od otpadnih voda dosta blizu lociranih zgrada, oticanjem sa obližnjeg puta i bujičnim tokovima, dok vrlo značajno izvorište u Orahovom polju ugrožava neadekvatno korišćenje zemljišta, sa nekontrolisanom upotrebom đubriva i pesticida. Neophodno je pomenutu Odluku proširiti i na ostala sadašnja i perspektivna izvorišta: Glava od vode, Vrteljak, Sustaš, Čanj, Zupci u gornjem delu sliva Železnice, a zatim taj propis primenjivati dosledno. Baru preti vrlo ozbiljna opasnost ukoliko zbog neadekvatne sanitarne zaštite dugotrajno izgubi neka od važnih izvorišta, posebno ako se to ubrzo desi sa najugroženijim izvorištima Kajnak i Brca. Ugroženo je i izvorište Čanj kućama i nepropisnim septičkim jamama. Takođe, potrebno je što pre odrediti mikro lokacije za veći broj novih planiranih rezervoara (u to treba uključiti i neophodnu zonu zaštite oko njih), bez kojih se ne može ostvariti planirani razvoj vodovoda. Zemljište neophodno za realizaciju tih novih rezervoara treba da budu otkupljeno ili zaštićene na neki drugi način, kako se njihovim zaposedanjem drugim sadržajima ne bi onemogućio razvoj vodovoda.

KANALIZACIONA INFRASTRUKTURA I ZAŠTITA OBALNOG MORA

PROJEKTNI USLOVI, KRITERIJUMI I OGRANIČENJA

Kanalizacioni sistemi se razvijaju autonomno u okviru tri sistema: na području Bara (Bar, Stari Bar, Šušanj), Sutomora i Čanja. Sva tri kanalizaciona sistema se realizuju kao separacioni sistemi. Manja izolovana naselja, posebno ona na brdskom području, ne povezuju se sa kanalizacionim sistemom, već se oslanjaju na vododržive septičke jame, čije se pražnjenje zasniva na principu obaveznosti.

PLANIRANI RAZVOJ KANALIZACIJE

Radi što bolje sanitacije naselja i omogućavanja realizacije prečišćavanja otpadnih voda u konačnim fazama razvoja kanalizacionog sistema, kanalizacija Bara razvijaće se kao separacioni sistem, sa posebnim kolektorima za otpadne vode naselja i kišne vode. Pošto je u nekim delovima grada došlo do nastajanja opšteg (mešovitog) sistema, zbog uvođenja kišne kanalizacije u postojeće kolektore otpadnih voda, prioritetna akcija je razdvajanje sistema, kako ne bi dolazilo do zagušenja kanalizacije za otpadne vode u kišnim periodima. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 47

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Kanalizacije industrije i svih drugih privrednih subjekata Bara uvode se u kanalizacije za otpadne vode naselja, nakon eventualnog predtretmana u okviru preduzeća.

Kanalizacija Sutomora zadržava sadašnju konfiguraciju, sa primarnim sabirnikom duž obale, sa rakonstruisanom PS Botun (izrada havarijskog ispusta), i sa derivacijom kroz tunel Golo Brdo. Realizacija podmorskog ispusta dužine oko 1500 m. I kanalizacija Čanja se i dalje razvija autonomno, sa primarnim kolektorom duž obale, sa obnavljanjem PS Čanj i podmorskog ispusta.

POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Postoje dve koncepcije za realizaciju PPOV. Prva koncepcija je da se PPOV realizuje autonomno, u okviru tri nezavisna sistema (Bar, Sutomore, Čanj), a druga koncepcija da se realizuje zajedničko PPOV u okviru industrijske zone Bara.

Za prečišćavanje otpadnih voda Sutomora postoje dve opcije. Prva je da se PPOV realizuje u okviru tog kanalizacionog sistema. Iz magistralnog kolektora koji se pruža duž morske obale voda se preko CS Botun prepumpava kroz tunel Golo Brdo. Na kraju tog kolektora biće realizovan podmorski ispust. Pogodna, ekološki najprihvatljivija varijanta je da se PPOV realizuje u galerijama u stenskom masivu Golog Brda, tako da ne zauzima dragocen priobalni prostor, a ujedno, da se širi turistički prostor na opterećuje tim sadržajem koje nije ni malo omiljen sused. To postrojenje bi imalo primarno (mehaničko) i sekundarno (biološko) prečišćavnje, a zatim bi se prečišćena voda mogla da ispušta ili neposredno, ili preko podmorskog ispusta. Postoje posebno sažete dispozicije PPOV, sa upotrebom separatora, biorotora, što bi omogućilo uspešno smeštanje celog PPOV u galeriju u stenskom masivu i efikasnu eksploataciju i u periodu smanjenih opterećenja u hladnom delu godine. Druga varijanta za otpadne vode Sutomora, predložena Master planom, je njihovo prepumpavanje prema Baru, kako bi se prečišćavale u zajedničkom PPOV u Baru. Ta varijanta ima niz slabosti (radikalna rekonstrukcija kanalizacionog sistema, sa usmeravanjem tečenja na suprotnu stranu, realizacija potisnog cevovoda u vrlo teškim uslovima, kroz uzan priobalni koridor koji je već veoma zaposednut linijskim infrastrukturnim sistemima. Realizacija PPOV na način kako je to predloženo (gabaritski sažeto postrojenje, smešteno u stenskom masivu Golog Brda) ima niz prednosti i zato se ta varijanta ovde predlaže.

Kanalizacioni sistem u Čanju može se u daljim vremenskim intervalima finalizovati na dva načina. Jedan je predložen Master planom, da se otpadne vode prepumpavaju potisnim cevovodom do Sutomora, a odatle dalje do Bara. To je tehnički vrlo zahtevna varijanta, koja se teško može valjano da izvede, imajući u vidu konfiguraciju terena. Imajući u vidu sadašnje dosta sažete dispozicije manjih PPOV i tu se može realizovati posebno postrojenje, koje ne zahteva veliki prostor. Jedna od opcija je da se u ukopanom postrojenju obavlja mehaničko prečišćavanje primenom separatora, i aerobno prečišćavanje primenom biorotora, a da se zatim tako prečišćena voda ispušta podmorskim ispustom. To je varijanta koja se predlaže kao realnija. Na lokacijama Veliki Pijesak i Utjeha, ukoliko se na njima budu razvili kanalizacioni sistemi, uklanjanje otpadnih voda se obavlja najpre podmorskim ispustima, dužine oko 1 km, koji bi se u more uvodili sa rtova, a ukoliko to bude neophodno (treba imati u vidu sezonski karakter tih lokaliteta), realizacijom PPOV na sličnom principu kao u Čanju, u vidu sasvim sažetih postrojenja (separator, biorotor), koji bi bili smešteni u blizini ulaza u ispuste.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 48

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

MERE ZA OČUVANJE KVALITETA OBALNOG MORA

Sa izgradnjom kanalizacione mreže po principima separacionog sistema, sa ispuštanjem otpadnih voda podmorskim ispustima, a posebno nakon realizacije PPOV, kao i sanitacijom lučkih uređaja (uz omogućavanje da se brodski sanitarni tankovi prazne posebnim odvodnikom u kolektor u zoni Luke) – stvoriće se uslovi da se obalno more na čitavom području Bara nalazi najvećim delom u I kategoriji pogodnostizakupanje.

UREĐENJE OTVORENIH TOKOVA

PLANSKA REŠENJA ZA UREĐENJE VODOTOKA

Potrebno je završiti započete regulacije vodotoka i revitalizovati one koji su ugroženi dosadašnjim nedozvoljenim aktivnostima. U započetoj realizaciji regulacije ubraja se i uređenje toka Suvog potoka u Sutomoru, koji je sužen i devastiran kao vodotok nekontrolisanom gradnjom u okolini na kojem se mora potpuno zaštititi korito do ureza velike vode LJ1%.

UREĐENJE OBALA

Obalni pojas, sa plažama i njihovim neposrednim okruženjem – predstavlja najvažniji prirodni i razvojni resurs Bara. Obala sa statusom morskog dobra predstavlja nacionalno dobro najvišeg nivoa značajnosti. Ona zahteva posebnu zaštitu u smislu očuvanja statusa dobra od opšteg značaja, jer je sada podvrgnuta najvećim pritiscima da se zaposedne privatnim sadržajima. Taj pritisak privatizacije priobalnog pojasa je veoma izražen. Na nekim mestima je već poodmakao, pre svega nekontrolisanom gradnjom kuća ispod magistrale – neposredno uz obalu (čak se ograđuju i veći delovi obale), a uočavaju se te tendencije i na do sada relativno dobro štićenom području između Bara i Sutomora. Odlučno zaustavljanje te tendencije je ključan zadatak za očuvanje obale kao najvažnijeg prirodnog i razvojnog resursa Bara.

Očuvanje prostora plaža u što izvornijem prirodnom stanju, bez narušavanja ambijenta građenjem većih objekata na samoj plaži i u zaleđu. Sadašnje stanje, po kome se pešačka komunikacija između Bara i Sutomora ostvaruje magistralnim putem – potpuno je neodrživa. Zbog toga prvi prioritet ima realizacija kontinuirane isključivo pešačke komunikacije na celom potezu od Bara do Sutomora. Pešačku komunikaciju gde god je moguće treba voditi što bliže obali, menjajući njen profil i obogaćujući je sadržajima koji prate pešačku rekreaciju (vidikovci, rekreativni sadržaji – npr. tereni za boćanje, elementi trim staze sa preprekama, tereni za igru dece, itd). Tamo gde se staza mora da udalji od obale, zbog karaktera terena (nepristupačne strme stene, izgrađenost) iskoristiti takva mesta za realizaciju ugostiteljskih objekata i drugih sličnih sadržaja. Ta komunikacija mora da bude osvetljena prikladnim svetiljkama, da bude sa uređenim pločnikom i da ima uobičajene natkriljene zaklone za odmor i u slučaju kiše.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

OCENA STANJA, POTENCIJALA I OGRANIČENJA

Zbog dominacije “ugostiteljskog” shvatanja turizma, smeštajni i ugostiteljski sadržaji predstavljaju gro turističke ponude primorja Crne Gore, dok su ostali segmenti ponude - rekreativni, zabavni, kulturni, sportski, zdravstveni i dr. nedovoljno razvijeni ili neafirmisani, bez dovoljno raznovrsnosti i bez potrebnog standarda. No, raspoloživi prirodni i stvoreni potencijali Crnogorskog primorja ukazuju na neuporedivo veće mogućnosti turističkog

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 49

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

razvoja, pod uslovom da se ti potencijali organizuju i operacionalizuju kao brojniji i raznovrsniji motivi, po uzoru na svetske turističke trendove i standarde.

Prema raspoloživim podacima i uvidu na terenu, stanje turizma i ugostiteljstva na Barskoj rivijeri u okviru područja opštine Bar je sledeće:

Ekonomska i prostorna razvijenost turističkih proizvoda

U Baru i na Barskoj rivijeri afirmisani su sledeći vidovi turizma: prvenstveno boravišni, rekreativno-odmorišni (kupališni) u letnjem periodu, a znatno manje sportsko-rekreativni, manifestacioni i tranzitni (takođe u letnjem periodu), kao i poslovni. Nisu dovoljno iskorišteni motivi u gradu, na rivijeri i u okolini - za stacionarni seoski turizam, kao i za spomenički, ekološki, etnološki, ribolovni, lovni i sportsko-rekreativni izletnički turizam, dok je zimska sezona praktično zapostavljena, iako i za nju ima dosta motiva.

Kupališni turizam je glavni motiv za dolazak domaće klijentele (pored klijentele Crne Gore i Srbije, tu se može svrstati i klijentela Republike Srpske i Makedonije), nižih platećnih mogućnosti i tolerantnih prema standardu ponude, ali motiviće i inostranu klijentelu (posebno prirodnim i kulturno-istorijskim vrednostima i nižim cenama), uz zahteve za podizanjem standarda i raznovrsnosti ponude. Pored stacionarnih gostiju iz daljeg okruženja, značajnu tražnju za barskom rivijerom čine dnevni i vikend izletnici iz bližeg okruženja. Za Barsku rivijeru, glavne dnevne izletnike u jednosatnoj izohroni čine stanovnici Podgorice koji dolaze železnicom i magistralnim putem (ubuduće još kraćim autoputem). Motorizovani izletnici i turisti koriste plaže cele Barske rivijere zalazeći i u susedne revijere, dok se nemotorizovani ograničavaju na plaže u Baru i njegovoj blizini (ma da bi, sa uvođenjem kvalitetnijeg javnog saobraćaja, mogli u većoj meri da koriste i dalje plaže rivijere).

Glavni resurs, odnosno ponuda u prostoru ovog vida turizma je morska obala, u prvom redu morske plaže, od čijeg kapaciteta i vrednosti u najvećoj meri zavisi kapacitet maritimne ponude. Sportsko-rekreativni turizam nije adekvatno razvijen. U gradu postoje brojni sportski klubovi, ali oni nisu jače integrisani u turističku ponudu, prvenstveno zbog materijalnih, tehničkih i organizacionih uslova. Bez dovoljno uređenih terminala, terena i zatvorenih objekata, posebno u funkciji vodenih sportova na obali, sa skromnim sredstvima, klubovi ne mogu mnogo da ponude u pogledu komercijalnih aktivnosti pripreme sportista ni za lokalne potrebe, a kamo li za potrebe sportista iz Crne Gore i šire i za potrebe sportskih rekreativaca. Šanse nisu iskorišćene posebno u letnjoj pripremi sportista i letnjoj rekreaciji vezanim za sportove na vodi, kao i za kopnene sportove preko cele godine, a naročito u zimskoj sezoni (zbog klimatskih mogućnosti korišćenja otvorenih terena za fudbal, atletiku i dr.). Da bi se to ostvarilo, potrebno je značajno kompletiranje otvorenih i zatvorenih sportskih objekata na kopnu i vodi, kako u vidu kompleksnih turističkih centara, tako i u vidu pojedinačnih, disperzovanih sportsko-rekreativnih sadržaja.

Ostale vrste turizma kao što su manifestacioni turizam, tranzitni turizam, poslovni turizam vezani su pretežno uz sam grad Bar, a manje uz ostala primorska podučja.

Ostali vidovi turizma - seoski, lovni, ekološki, etnološki i dr. vidovi turizma nisu izrazitije karakteristični za pojas Barske rivijere (sem delimično po njenom severoistočnom obodu).

Zapostavljeni potencijali. U mogućoj turističkoj ponudi Barske rivijere i njenog neposrednog okruženja u opštini Bar posebno je zapostavljeno uključivanje kulturne baštine u turizam, kao i specijalizovani kulturni/spomenički turizam (primer Starog Bara, ali i brojnih bližih i daljih utvrđenja, crkava, seoskog etno-nasleđa i dr.).

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 50

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Turistička ponuda Bara i Barske rivijere vezana je pretežno za klasične letnje maritimne aktivnosti sa sezonom do 120 dana godišnje, ali nisu iskorišćeni potencijali za znatno raznovrsniju ponudu koja bi mogla da traje bar 180 dana godišnje. Postojeća ponuda nije jedinstvena, ni adekvatno organizovana po vidovima (sem nešto više u slučaju manifestacionog turizma).

Turistički smeštaj

Turistički smeštaj opštine Bar koncentrisan je u obalnom pojasu Barske rivijere. Po zvaničnim podacima 2005. godine na području GUP-a bilo je 12.917 registrovanih ležaja, od toga u hotelima 3.394, turističkim naseljima 2.170, u pansionima 60, u odmaralištima 340 i u apartmanima 6.353 (privatni smeštaj sa rešenjima na 5 godina od 2004. i 2005. i sa privremenim rešenjima do kraja 2005.). Nisu dostavljeni podaci o kampovima.

PLAN RAZVOJA TURIZMA, ORGANIZACIJE I UREĐENJA TURISTIČKIH PROSTORA

Plan razvoja turizma, organizacije i uređenja turističkih prostora obuhvata program i organizaciju aktivnosti i sadržaja, kao i pravila uređenja i izgradnje prostora.

Nivo turističke zone Crnogorskog primorja sa Cetinjem

Iako je po ukupnom razvoju orijentisan više na Podgoricu i kopneni deo Crne Gore (i dalje prema Srbiji), Bar sa Barskom rivijerom u pogledu turističke ponude pripada turističkoj zoni Crnogorskog primorja (sa Cetinjem). Ova zona predstavlja najveću i najafirmisaniju turističku destinaciju Crne Gore koja je vrlo značajan faktor privrednog razvoja Republike. Turistički kapacitet primorske turističke zone je oko 214,000 ležaja. Prema Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020., prioritetni su projekti Ulcinj/Velika plaža, Boka Kotorska/Herceg Novi i Skadarsko jezero. Zonu sačinjavaju četiri turističke regije: 1. Boka Kotorska (opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat), 2. Budvanska rivijera sa Cetinjem (opštine Budva i Cetinje), 3. Barska rivijera sa Skadarskim jezerom (opština Bar) i 4. Ulcinj sa Velikom plažom, Bojanom i Šaškim jezerom (opština Ulcinj).

Turistička regija Barske rivijere sa Skadarskim jezerom zasnovana je: na prirodnim pogodnostima rivijere za kupališni turizam, na prirodnom fenomenu Skadarskog jezera i vrednostima Rumije i Sutormana, kao i na stvorenim sadržajima u Baru (gradski sadržaji, Stari Bar i dr.), Sutomoru, Čanju, Dobroj Vodi i Utjehi (turistički sadržaji), Virpazaru i selima. Za turizam ove i dve susedne regije poseban značaj imaju saobraćajni terminali u Baru (zasad plovni i železnički, a u perspektivi i autoputski) za povezivanje primorja sa kopnenim delom Crne Gore i njenim zaleđem u Srbiji i Srednjoj Evropi. Sa ovakvim prirodnim i stvorenim karakteristikama, Barska rivijera je po nameni slična Budvanskoj rivijeri (masovni turizam svih ciljnih grupa srednje platežnosti, sa težištem na odmorišnom/kupališnom turizmu, uz sportsko-rekreativni turizam i manifestacioni turizam, sa manjim učešćem ostalih vidova turizma i sa raznovrsnom izgradnjom turističkog smeštaja i pratećih sadržaja).

Nivo turističke regije Barska rivijera - Skadarsko jezero

Teritorija opštine Bar sa pojasom primorske rivijere na jugozapadu, Sutormanom i Rumijom u sredini i obalom i delom akvatorija Skadarskog jezera na severoistoku, može se smatrati zaokruženom turističkom regijom sa kontrasnim turističkim proizvodima (more-planina- jezero) u okviru polifunkcionalnog karaktera regije (saobraćaj, trgovina, turizam, poljoprivreda i dr.). Granica opštine se može smatrati i funkcionalnom granicom turističke regije.

U skladu sa nacrtom Prostornog plana Republike Crne Gore predviđen je sledeći osnovni program turističkih aktivnosti i kapaciteta turističke regije: CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 51

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

1. U okviru Barske rivijere (područje GUP-a) - vidovi turizma: stacionarni odmorišni/kupališni i sportsko-rekreativni turizam na moru i kopnenom zaleđu, izletnički turizam, tranzitni turizam na postojećim i planiranim drumskim tranzitnim pravcima, manifestacioni turizam, kongresni i poslovni turizam; - turistički smeštaj - ukupno 46.000 ležaja; - dnevni izletnici i tranziteri - ukupno do 10.000;(detaljnije u poglavlju 3.1.3)

Nivo Barske rivijere (područje GUP-a)

U okviru Barske rivijere (područje GUP-a) predviđen je sledeći program turističkih aktivnosti i sadržaja turističke regije:

1. Vidovi turizma: 1.1 stacionarni odmorišni/kupališni turizam - od granice opštine Budva do ušća Železničke reke i od početka uvale Veliki pijesak do granice opštine Ulcinj; 1.2 stacionarni sportsko-rekreativni turizam na vodi i kopnu u Baru (između ušća reke Železnice i luke, kao i u koridoru reke Železnice), u Sutomoru i Čanju; 1.3 izletnički turizam - duž rivijere (do udaljenih prirodnih plaža, prirodnih vrednosti i spomenika rivijere i neposrednog zaleđa) i prema Skadarskom jezeru preko Rumije i Sutormana; 1.4 tranzitni turizam na postojećim i planiranim tranzitnim pravcima od i preko Bara prema Podgorici, Budvi, Ulcinju, Ankoni, Bariju, Krfu i dr.; 1.5 manifestacioni turizam u Baru i Sutomoru; 1.6 kongresni i poslovni turizam u Baru.

2. Turistički smeštaj - ukupno 46.000 ležaja, od toga: 2.1 Bar-Topolica-šušanj) 8.000 (hoteli 2.400, kampovi 400, pansioni i individualni apartmani, privatni smeštaj u stanovima i vikend kućama i ostalo 5.200); 2.2 Sutomore 18.000 (hoteli 5.400, pansioni i individualni apartmani, privatni smeštaj u stanovima i vikend kućama i ostalo 12.600); 2.3 Čanj 10.000 (hoteli i turistička naselja 3.000, kampovi 500, pansioni i individualni apartmani, privatni smeštaj u vikend kućama i ostalo 6.500); 2.4 Veliki pijesak i Utjeha 10.000 (hoteli i turistička naselja 3.000, kampovi 500, pansioni i individualni apartmani, privatni smeštaj u vikend kućama i ostalo 6.500), Struktura ležaja: hoteli i turistička naselja 30%, pansioni i individualni apartmani/kuće 15%, privatni smeštaj u vikend kućama 30%, privatni smeštaj u stanovima 15%, kampovi 5%, ostalo (odmarališta, klubovi i dr.) 5%. Turistički smeštaj planiran je u turističkim kompleksima (dominantna turistička namena) i u zonama turističkog stanovanja (pretežna turistička namena).

3. Dnevni izletnici, pretežno iz Podgorice (1-satna izohrona), iz bližih crnogorskih gradova (do 2,5-satne izohrone) i stacionirani sa Skadarskog jezera, kao i tranziteri - ukupno do 10.000.

4. Zaposleni u direktnoj funkciji smeštaja, izletnika i tranzita - ukupno 8.000 (30% stalno i 70% sezonski).

5. Javni sadržaji saobraćaja, ugostiteljstva, trgovine, zanatskih servisa, zdravstva, kulture, edukacije, zabave, administracije i dr. srazmerno obimu i standardu smeštaja, izletnika i tranzitera.

6. Javni sportsko-rekreativni sadržaji - uređene i opremljene javne plaže, bazeni, zatvoreni sportski objekti i otvoreni sportski tereni, javni sadržaji nautike i sportova na CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 52

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

vodi (marine, terminali/poligoni za sportsko plivanje i vaterpolo, veslanje, jedrenje, skijanje na vodi, motonautiku i dr.) za turiste i domaće stanovništvo, kao i interni sportsko-rekreativni sadržaji u sastavu hotela i turističkih naselja (bazeni, tereni za male sportove, fitnes i dr), u skladu sa standardima (detaljnije u poglavlju Rekrecija, fizička kultura i sport).

Sutomore

Ova urbana aglomeracija, sa stalnim stanovanjem i javnim sadržajima razvila se kao turističko mesto (A kategorije po rešenju Ministarstva za turizam iz 2004. godine), kao satelitski urbani centar Bara i sekundarni centar opštine, te će nadalje tako biti i tretiran. Zahvata obalni pojas od Ratca do zapadnog kraja plaže Maljevik, sa plažama Sutomore, štrbine i Maljevik.

Najveći deo dosadašnje izgradnje ove aglomeracije (motivisane prvenstveno velikom sutomorskom plažom) bio je neplanski i haotično koncentrisan, što je, između ostalog, bilo uslovljeno i izgradnjom pruge, čijom trasom je odvojeno zaleđe i za izgradnju ostavljen uzani obalni pojas uz plažu. Planiranim izmeštanjem pruge u dolinu reke Železnice, kao i izgradnjom obilazne trase Jadranske magistrale (kada će sadašnja trasa magistrale dobiti funciju glavne gradske saobraćajnice), otvoriće se na ovom delu novi tereni za izgradnju (doduše ograničene pogodnosti, ali prihvatljivi za gradnju manjih gustina). Najpogodniji tereni za gradnju u neposrednom zaleđu obale između severozapadne ivice sutomorske plaže i uvale Maljevik, još uvek raspolažu rezervom za novu turističku izgradnju, koja se predviđa u turističkim kompleksima.

Najznačajniji zadaci za dalji turistički i ukupni razvoj Sutomora su u sanaciji, rekonstrukcij, modernizaciji i komunalnom opremanju postojećih fizičkih sadržaja radi podizanja njihovog standarda. Najveći deo smeštaja biće najmanje u standardu 3***, a značajan deo u standardu 4****. Javni sadržaji biće takođe značajno unapređeni, kao i naseljska saobraćajna mreža. Uz prugu i magistralu, najveći problem je u kanalisanju otpadnih voda i vodosnabdevanju, kao i u komunalnim službama čija efikasnost je u velikoj meri uslovljena rešavanjem prethodno navedenih problema. Stoji činjenica da bez propisne kanalizacije, dobrog vodosnabdevanja, opremanja plaža sanitarnim objektima, tuševima i drugom opremom, redovnog sakupljanja smeća, uvođenja spasilačkih i drugih službi i sl. (ali i bez podizanja kulture domaćih stanovnika i turista) nije moguće ostvariti kvalitetnu ponudu plaža kao glavnog resursa primorskog turizma. Sutomorska plaža je samo ekstrem ovih problema, koji postoje i kod većine ostalih masovnije korišćenih plaža na Barskoj rivijeri, kao i u celom Crnogorskom primorju.

Pored uređenja sutomorske plaže, biće uređena i plaže Maljevik i štrbine, kao i sve pogodne stenovite uvalice između dve glavne plaže (sa pešačkim prilazima). Na pogodnom mestu sutomorske plaže biće formirana mala operativna plovidbena marina (do 50 vezova), i izgrađen pristan za taksi čamce i izletničke brodice, kao i punktovi za obuku u plivanju i najam plovila bez motora. U zaleđu prostora turističke namene biće uređen sportski kompleks Sutomore/Zagrađe.

Od Ratca do severnog kraja plaže Sutomore predviđeno je uređenje šetališnog keja, koji se prema Baru i Čanju nastavlja na pešačku stazu, a paralelno sa kejom i pešačkom stazom predviđena je biciklistička staza. Sa ovog longitudinalnog zelenog koridora u Sutomoru je predviđen transverzalni odvojak do trase “biokoridora” primorskih planina Orjen-Lovćen- Rumija.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 53

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Pravila uređenja i izgradnje turističkih prostora Barske rivijere

Pravila uređenja prostora

Javni sadržaji turističke ponude u prostoru Barske rivijere biće sve postojeće i nove plaže sa neposrednim zaleđima (zelenilo, sportsko-rekreativni, zabavni, uslužni i drugi sadržaji), planirani terminalni sadržaji sportova i rekreacije na vodi, kopnenih sportova u Baru, Sutomoru i Čanju i zelenih rekreativnih koridora, kao i svi sadržaji prirodne i kulturne baštine. Pravila uređenja javnih sadržaja turističke ponude, odnosno rekreacije, fizičke kulture i sporta za potrebe turista i domaćeg stanovništva, data su u poglavlju Rekreacija, fizička kultura i sport, odeljci 3.2 Pravila uređenja i izgradnje prostora rekreacije, fizičke kulture i sporta, 3.2.1 Pravila uređenja prostora.

Sva prirodna i kulturna dobra u obuhvatu područja GUP-a koja se mogu uključiti u turističke motive biće uređena za turističke posete, odnosno u odgovarajućoj meri zaštićena od mogućeg ugrožavanja od strane posetilaca, uz obezbeđivanje saobraćajnih pristupa sa parkinzima i kompletne komunalne opreme. Uređenje svih dobara biće izvršeno po uslovima nadležnih institucija za zaštitu prirode i nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u skladu sa režimima zaštite Morskog dobra. Stari Bar kao najznačajnije kulturno dobro biće uređen na osnovu javnog anketnog/programskog konkursa (u okviru programskih uslova nadležne institucije za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara) i urbanističkog projekta prema najboljem konkursnom rešenju. Za uređenje ostalih dobara biće urađeni odgovarajući urbanistički projekti, odnosno urbanističko-tehnički uslovi.

Od servisnih prostora u funkciji turizma biće uređeni terminalni kompleksi putničke luke (unapređena postojeća) i novog tehničkog servisa plovila, sa kompletnim komunalnim opremanjem. Pravila uređenja ovih sadržaja biće utvrđena u okviru detaljnog urbanističkog plana kompleksa sportova na vodi od luke do ušća reke Železnice. U okviru plaža Sutomore, Čanj, Veliki pijesak i Val maslina, na osnovu odgovarajućih urbanističkih projekata, urediće se mali pristani za taksi čamce i izletničke brodice.

Sadržaji turističkog smeštaja na području GUP-a predviđeni su u turističkim kompleksima, kao zonama koncentrisane izgradnje većih gustina sa dominantno turističkom namenom i u turističkom stanovanju, kao zonama srednjih gustina u kojima preteže turistička namena.

Turistički kompleksi - formirani, započeti i novoplanirani, kao prostori intenzivne komercijalne izgradnje osnovnih turističkih smeštajnih sadržaja, predviđeni su na lokalitetima od istorijskog kompleksa Topolica do ušća Železničke reke i priobalnog dela Šušnja u Baru, u priobalnim delovima Sutomora, Maljevika, Čanja I i Čanja II, kao i u priobalnim prostorima Komine, Utjehe i Bušata. Kompleksi su sa najpovoljnijim položajima u odnosu na more, plaže i drumske saobraćajne pristupe, a biće kompletno komunalno opremljeni i uređeni. Uređenje kompleksa izvršiće se u skladu sa režimima zaštite Morskog dobra i zahtevima zaštite kulturnih dobara i životne sredine. Za uređenje kompleksa uradiće se novi detaljni urbanistički planovi ili revidovati postojeći.

Turističko stanovanje - formirano, započeto i novoplanirano, kao prostori pretežne izgradnje komplementarnih turističkih smeštajnih sadržaja, predviđeno je na lokalitetima Šušanj- Žukotrlica u Baru (iza turističkog kompleksa šušanj), u obalnom pojasu i zaleđu od Šušnja do poluostrva Ratac, u zaleđu poluostrva Ratac, u obalnim delovima i neposrednim zaleđima Sutomora, Maljevika, Čanja I i Čanja II, kao i u obalnom pojasu Velikog pijeska i Bušata, odnosno u pojasu zaleđa Dobre Vode, Komine i Bušata. Zone turističkog stanovanja su bliže obali uglavnom na započetim lokalitetima i na praznim lokalitetima planiranim za turističku izgradnju, a u zaleđu obale na formiranim lokalitetima, uz dopunu nekim novoplaniranim lokalitetima. Sve zone biće optimalno saobraćajno pristupačne i adekvatno komunalno CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 54

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

opremljene. Pri uređenju ovih zona poštovaće se režimi zaštite Morskog dobra, kulturnih dobara i životne sredine. Za uređenje zona uradiće se odgovarajući urbanistički planovi (zasebni ili zajednički za celine turističkih kompleksa i turističkog stanovanja), ili revidovati postojeći u skladu sa odredbama GUP-a.

Pravila izgradnje prostora

Prirodna i kulturna dobra u funkciji turizma. Zaštita i uređenje prirodnih dobara (stara maslina, park Topolica i dr.), konzervacija, restauracija i uređenje nepokretnih kulturnih dobara (Stari Bar, dvor, manastir Ratac, tvrđave i dr.) podrazumevaju izgradnju pristupnih parkinga sa hladovitim odmorištima, informativnih punktova i tabli, sanitarnih objekata i objekata ugostiteljstva i trgovine primerenih karakteru baštine (u okviru uslova nadležnih institucija zaštite).

Pravila izgradnje i rekonstrukcije servisnih prostora Izgradnja malih pristana za taksi čamce i izletničke brodice u okviru plaža Sutomore, Čanj, Veliki pijesak i Val maslina biće određena tehničkim propisima za izgradnju ovakvih objekata i uslovima zaštite Morskog dobra.

Sadržaji turističkog smeštaja na području GUP-a. Pravila izgradnje turističkog smeštaja diferencirana su prema pretežnim namenama prostora za turističke komplekse i turističko stanovanje.

Turistički kompleksi. Turistički kompleksi dominantno obuhvataju osnovne sadržaje turističkog smeštaja izrazito komercijalnog karaktera i višeg standarda. Čine ih hoteli, garni- hoteli, apart-hoteli i turistička naselja. Pod hotelima se podrazumevaju objekti za pružanje usluga smeštaja i ishrane, sa min. 7 - 25 soba (mali hoteli), 26 - 99 soba (srednji hoteli) i preko 100 soba (veliki hoteli), sa restoranom, kuhinjom i drugim pratećim prostorijama, zavisno od kategorije. Ovi objekti biće pretežno tipa hotela za odmor i porodičnih hotela, uz manje učešće drugih tipova (kongresni, sportski, poslovni i dr.). Garni hotel predstavlja prelazni tip od hotela prema apart-hotelu i turističkom naselju (manji i srednji objekti koji nude samo smeštaj i doručak). Apart-hoteli su objekti sa kompletno opremljenim apartmanima, često i sa restoranom. Turistička naselja predstavljaju građevinske komplekse sastavljene od više pojedinačnih objekata sa turističkim apartmanima i pratećih sadržaja naselja (restorani, prodavnice i dr.). Svi navedeni objekti u turističkim kompleksima biće najmanje u kategoriji 3***, s tim da se u planskom periodu postigne najmanje 30% ležaja u kategorijama 4**** i više. Indeks neto zauzetosti prostora u turističkim kompleksima limitira se na 60%, a indeks neto izgrađenosti na 2,0. Dozvoljena spratnost u turističkim kompleksima je do P+6, s tim da se u Baru i Sutomoru, u okviru limitiranih gustina turističkih kompleksa, do 30% građevinske površine može smestiti u objekte veće spratnosti, do najviše P+12. Svi objekti kompleksa imaće saobraćajne pristupe (svi hoteli direktne kolske pristupe i sopstvene parkinge, a turistička naselja zajedničke parkinge u blizini objekata). Svi objekti biće opremljeni instalacijama vodovoda i kanalizacije, trofazne struje i savremenih telekomunikacija. Arhitektura objekata biće primerena podneblju i dobrim primerima crnogorsko-mediteranske gradnje.

Turističko stanovanje. Turističko stanovanje zastupljeno je po pravilu uz turističke komplekse u zonama gde objekti komplementarnog turističkog smeštaja dominiraju nad ostalim stambenim i pratećim objektima. Turistički objekti u ovim zonama su pretežno apartmani (zasebni objekti ili stanovi u sastavu stambenih zgrada), kuće za iznajmljivanje i sobe za iznajmljivanje, svi namenjeni samo smeštaju, uz pansione (smeštaj i ishrana), kao i uz ostale vidove smeštaja (vile na ekskluzivnim lokacijama, odmarališta, hosteli i kampovi). Svi navedeni objekti u zonama turističkog stanovanja biće najmanje u kategoriji 2** (sem vila koje su sa 3*** ili više), s tim da se u planskom periodu postigne najmanje 30% ležaja u kategorijama 3*** i više. Indeks neto zauzetosti prostora u građevinskim zonama turističkog CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 55

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

stanovanja (van kampova) limitira se na 50%, a indeks neto izgrađenosti na 1,6. Dozvoljena spratnost je do P+6. Svi objekti imaće saobraćajne pristupe sa zajedničkim parkinzima u blizini objekata (sem vila koje će imati sopstvene parkinge ili garaže i kampova koji obuhvataju i parkiranje). Svi objekti biće opremljeni instalacijama vodovoda i kanalizacije, trofazne struje i savremenih telekomunikacija. Arhitektura objekata biće primerena postojećim ambijentima, sa tendencijom njihovog unapređivanja na dobrim uzorima crnogorsko-mediteranske gradnje.

REKREACIJA, FIZIČKA KULTURA I SPORT

OCENA STANJA, POTENCIJALA I OGRANIČENJA

Postojeće aktivnosti i fizički sadržaji rekreacije, fizičke kulture i sporta na području GUP-a locirani su pretežno u Baru i delom u Sutomoru i Čanju, a namenjeni su lokalnom stanovništvu, sem rekreacije koja je pretežno namenjena turistima. Generalno, stepen izgrađenosti ovih sadržaja ne zadovoljava ni potrebe stanovništva, zbog čega su oni nedovoljno uključeni u turističku ponudu u funkciji odmorišne rekreacije i sportsko- rekreativnog turizma.

Rekreacija. Plaže predstavljaju najznačajnije sadržaje rekreacije, odnosno turističke ponude u prostoru Barske rivijere. U obalnom pojasu ima 11 plaža ukupne dužine od oko 9.000 m i površine od oko 21,3 ha. Kapacitet plaža po dužini je oko 30.000 korisnika (0,3 m obale po kupaču), a po površini oko 53.000 korisnika (4 m2 plaže po kupaču). Uz povećanje kapaciteta plaža uređenjem stenovitih obala pogodnih za kupanje (za koje takođe postoji interesovanje kupača), ukupan kapacitet se može optimizovati na oko 40.000 jednovremenih korisnika. Najveće i po prirodnim karakteristikama najkvalitetnije plaže (bez kamenih plaža) su: Sutomore (1.440 m i 5,84 ha) i Čanj (1.100 m i 5,5 ha). Najatraktivnije su male plaže pristupačne samo sa mora, posebno Kraljičina plaža na kraju obale zapadno od Čanja. Međutim, plaže kao glavni resurs barskog kupališnog turizma su neuređene i neodržavane, pritisnute izgradnjom smeštajnih i pratećih kapaciteta. Morska voda je sve zagađenija direktim ili posrednim (kroz kraško tle) izlivanjem otpadnih voda, na plažama se nedovoljno eliminiše smeće, nema dovoljno sanitarnih objekata i tuševa (jer je i vodosnabdevanje deficitarno), nema spasilačkih službi i sl. (što potvrđuju i ankete turista 1997-2004.).

Uređena šetališta duž rivijere postoje samo u Baru (od luke do ušća reke Železnice), kao i pored plaža u Sutomoru i Čanju, ali nisu međusobno povezana pešačkim stazama, niti postoji kontinualna biciklistička staza.

Pretežno u Baru, ali i u Sutomoru i drugim delovima Barske rivijere, kao i u opštinskom okruženju (posebno na Skadarskom jezeru) postoje značajni potencijali za rekreaciju, fizičku kulturu i sport lokalnog stanovništva i za znatno aktivnije uključivanje ovih aktivnosti u turističku ponudu. Uslovi za aktiviranje ovih potencijala su u privlačenju javnih, privatnih i udruženih javno-privatnih ulaganja u otvorene i zatvorene sportske sadržaje, ali i u komercijalizaciji, boljoj organizaciji i marketingu ovih aktivnosti i sadržaja, uz veće angažovanje lokalnih sportskih i drugih preduzetnika.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 56

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

PLAN RAZVOJA REKREACIJE, FIZIČKE KULTURE I SPORTA, ORGANIZACIJE I UREĐENJA REKREATIVNIH I SPORTSKIH PROSTORA

Sutomore Rekreativni sadržaji kao činioci organizacije prostora ove podceline biće: - uređene i opremljene plaže - postojeće šljunkovite plaže Sutomore, Štrbine i Maljevik sa rekreativnim sadržajima u zaleđu (tereni malih sportova i dečija igrališta) i nove manje stenovite plaže u uvalicama sa pešačkim prilazima, u skladu sa režimima zaštite Morskog dobra; - uređeni punktovi za školu plivanja i najam plovila bez motora na plaži Sutomore; - rentiranje rekreativnih kapaciteta sportskog centra u Sutomoru/Zagrađu (fudbalsko igralište, tereni za male sportove i tenis); - deo glavnog longitudinalnog zelenog koridora i transverzalni odvojak (planinarsko- izletnička staza) do trase “biokoridora” primorskih planina Orjen-Lovćen-Rumija. o Sadržaji sporta podceline Sutomore obuhvatiće: - malu operativnu marinu uz glavnu plažu Sutomore kapaciteta do 50 vezova; - kopnene sportove u okviru sportskog centra Sutomore/Zagrađe - fudbalsko igralište, tereni za male sportove i tenis.

Pravila izgradnje prostora

Plaže. Svim plažama kao i celokupnoj obali rivijere biće omogućen javni pristup sa kopna i mora u skladu sa režimima zaštite Morskog dobra, sem u zoni luke i slobodne zone. Kapacitet uređenih plaža obračunava se prema dužini plaže (0,3 m po kupaču za šljunčane i 0,5 m po kupaču za kamenite) i površini plaže (4 m2 po kupaču za šljunčane i 6 m2 po kupaču za kamenite). U okviru sunčanog dela plaže dozvoljeno je samo postavljanje suncobrana (fiksnih i mobilnih), tuševa i igrališta za odbojku na pesku, uz uslov obezbeđenja slobodnog pojasa plaže od najmanje 10 m od mora. Sve šljunčane plaže u svom zaleđu će po pravilu imati pojas hladovite šume, kao i blok sportsko-rekreativnih sadržaja (tereni za male sportove - rukomet/mali fudbal, košarka, odbojka, dečija igrališta i trim staza). Plažama se pristupa sa javnih saobraćajnica u zaleđu do uređenih parkinga, po pravilu takođe u zelenilu. Prateći objekti javnih sanitarija, ugostiteljstva, trgovine, klubova i dr. gradiće se isključivo kao prizemni objekti (P+0) takođe u zaleđu plaža i biće kompletno komunalno opremljeni, uz obavezno priključivanje na javnu kanalizacionu mrežu (odnosno do izgradnje mreže - sa vodonepropusnim sengrupima, o čijoj ispravnosti i čišćenju će se, uz posebnu nadoknadu, starati nadležna komunalna organizacija). Plaže i svi prateći objekti biće obuhvaćeni organizovanim sakupljanjem čvrstog otpada. Dozvoljeni nivo buke ostvariće se tamponima zelenila (od saobraćaja) i propisanim turističkim redom (od pratećih objekata). Zavisno od režima zaštite Morskog dobra, sve stenovite plaže biće naturalno uređene za kupanje, uz isključivo korišćenje lokalnog kamena i drveta (kamene prilazne stepenice i kaskadni kameni platoi sa rustičnim kamenim i drvenim ogradama) i uz očuvanje postojeće i formiranje nove šume u neposrednom zaleđu. Sve šljunčane (ravne) plaže biće zaštićene od morske erozije etapnom izgradnjom odgovarajućih podvodnih utvrda.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 57

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

IMPLEMENTACIJA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA

Prioriteti među aktivnostima i sadržajima rekreacije, fizičke kulture i sporta na Barskoj rivijeri za srednjoročni period :

- uređenje i opremanje glavnih plaža (Šušanj, Sutomore, Čanj i Veliki pijesak); - završavanje izgradnje sportske hale u Baru; - prva faza izgradnje glavnog gradskog sportskog centra u Zupcima; - prva faza izgradnja longitudinalnog rekreativnog koridora (na relaciji od Bara do Čanja) i transverzalnog rekreativnog koridora (na relaciji od ušća reke Železnice do Zubaca); - obnova postojećih i izgradnja novih rekreativnih terena za male sportove u gradu, školskih sala i terena, kao i dečijih igrališta.

1.1.4. Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto

Kontaktno područje podijeljeno saobraćajnicom fizička je barijera između zone kupališta sa pratećim sadržajima i nastavno naseljske strukture i turističkog kompleksa i područja iznad ceste koje gravitira obalnom području osobito uređenoj plaži. Povezivanje, osobito poprečno, zone plaže s kontaktnom zonom ovom Studijom lokacije je osigurano poprečnim vezama pješačkim putovima i stubištima prema javnoj plaži. Osim povezivanja kontaktnog područja s javnom plažm osigurani su javni plažni sadržaji (usluge, sanitarni čvorovi, tuševi, plažni mobiljar i dr.). Kontaktna zona koja se naslanja na potez duž obalne plaže izgrađena je pretežito turističkim sadržajima (hoteli i ugostiteljski sadržaji) i stambenim (apartmanskim) sadržajima u funkciji turističke ponude koji prirodno gravitiraju obali. Prostor kontaktnog područja ima na krajnjem,zapadnom dijelu društvene sadržaje (škola i športski tereni) a nastavno slijedi stambena i mješovita namjena. Krajnji dio zone podijeljen je vodotokom preko kojeg se pješačkim i kolnim mostovima planira povezivanje cijele zone sa pristaništem. Pristup do obale i njenom najatraktivnijem dijelu-javnoj prirodnoj plaži sa izuzetno opterećene postojeće magistralne i lokalne jednosmjerne saobraćajnice je neadekvatan. Infrastruktura osobito odvodnja nije pratila razvoj i danas predstavlja razvojno ograničenje. Izgradnja na kontaktnom području je nadprosječne gustoće (veći dio građevnih čestica je izgrađen) a zbog skučenosti prostora koriste saobraćajnicu kontaktnog područja za pristup, parkiralište i režimske potrebe.

1.2. Analiza s ocjenom postojećeg stanja

Izradom predmetne studije omogućena je sustavna obrada problematike prostora "Sutomore" stvaranjem preduvjeta za pokretanje procesa urbanizacije, skladnog, humanog i održivog razvoja dijela naseljske strukture i funkcionalnog zaleđa turističkog kompleksa i revitalizacije ambijentalne cjeline kao nositelja identiteta ovog prostora. Prostor je valoriziran anketno, obilaskom terena i analizom katastarskih, topografskih i orto foto podloga (obimna dokumentacija sastavni je dio ove Studije i čuva se u arhivu tvrtke CAU. Karakteristična je zona atraktivne prirodne javne plaže s raznorodno oblikovanim i po potrebi prilagođenim rješenjima uslužnih sadržaja iznad same plaže, prirodne plaže i dijela stjenovite obale te karakterističnom i vrijednom ambijentalnom zonom rubno smještenom uz postojeću saobraćajnicu. Prostor javne plaže s pratećim sadržajima izrazito je korišten. Dostupnost plaži osigurana je cestovnim i željezničkom vezom tako da se plaža u sezoni koristi i kao izletnička. Dio obale, plaža hotelskog kompleksa nije dostupan javnosti a dio obale koji također nema javno dostupnu šetnicu koristi naseljska struktura izrazito guste izgrađenosti i substandardne infrastrukture, osobito saobraćajne (nedovoljan profil saobraćajnice, nedostatak parkirališta, nemogućnost pješačkog pristupa do obale i

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 58

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

nedostatak obalne šetnice). Dio plaže na najsjevernijem rubnom dijelu zone koristi se i kao suhi vez. Karakteristične su intervencije uz javnu pješčanu plažu – velike neujednačene terase te ugostiteljski sadržaji. Turistička zona graniči sa zonom Ratac koju karakterizira kvalitetna stjenovita obala i bujna vegetacija. Pristup obali u dijelu naseljske strukture i turističke zone sa saobraćajnice nije moguć.

1.2.1. Prirodni uslovi i potencijali

Geološke i geoseizmičke karakteristike

Litostratigrafski sastav i tektonika terena

Građa terena pripada sklopu izdvojenih geotektonskih jedinica: Paraautohtona i zone Budva.

Geotektonska jedinica Paraautohton: Grade je karbonatni sedimenti gornje krede (mastriht) i foraminiferski krečnjaci srednjeg eocena, flišni sedimenti srednjeg i gornjeg eocena i sedimenti srednjeg miocena. Tipična flišna serija gornjeg eocena, otkrivena je na pojedinim lokalitetima na području Bara. Prema sjeveroistoku ovu tektonsku jedinice odlikuje pad svih formacija.

Geotektonska jedinica zona Budva: Izgrađuje obalu ispod mora od na potezu od uvale Perčin i Čanja. Građena je od karbonatnih i eruptivnih stijena mezozoika, anizijskog i paleogenog fliša. Trijaske tvorevine su facijalno i litološki su vrlo raznovrsne, a utvrđeni su donji trijas, anizijski i ladinski kat srednjeg trijasa i gornji trijas. Prisutne su i vulkanske stijene.

Kvartarne tvorevine razvijene su na cijeloj teritoriji Crnogorskog primorja, te zauzimaju znatan prostor te su predstavljene aluvijalnim i deluvijalnim tvorevinama, kao i pjeskovima plaža. Nanosi plaža su relativno česti na čitavoj dužini obale, pretežno su pjeskovite, a često i šljunkovito-pjeskovite plaže nastale su na mjestima gdje je more prodrlo u mekše stijene i izgradilo pogodan prostor za akumulaciju produkata svog erozionog rada. Na predmetnom području nalazimo pješčano-šljunkovite plaže u uvali Perčin i veliku plažu Čanj.

Seizmičnost

Statistička obrada zemljotresa ukazuje na vrlo izraženu seizmičku aktivnost istraživanog prostora koja je genetski vezana za evoluciju različitih struktura te za fizička svojstva geološke sredine, odnosno položaje dubokih razloma. Podaci ukazuju na postojanje više seizmogenih zona.

Na osnovu Karte seizmičke regionalizacije (1982), Crnogorsko primorje se nalazi u granicama IX osnovnog stepena seizmičnosti (MCS skale), u uvjetima srednjeg tla. Istraživani je prostor velikim dijelom izgrađen od flišnih, pretežno klastičnih sedimenata i kvartarnih tvorevina što predstavlja veliki seizmički rizik, što je osobito značajno za urbana područja formiranim uglavnom na aluvijalnom tlu u vodozasićenom stanju ili s podzemnom vodom na nivou manjem od 5 m. Imajući u vidu moguće pojave likvifakcije (tečenje tla), takva tla predstavljaju izrazito seizmički nepovoljnu sredinu.

Takve su se pojave manifestirale i kod zemljotresa 1979. godine koji je iskazao maksimalnu vrijednost ubrzanja oscilovanja tla na potezu Ulcinj - Petrovac, u granicama od 0,49 g do 0,21 g. Mjerenje seizmičkih parametara neposredno poslije tog zemljotresa u Baru dala su sljedeće podatke: maksimalna akceleracija iznosila je 370 cm/s², maksimalna brzina 43

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 59

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

bm/s, a maksimalno pomjeranje 11 cm. Ti su podaci od izuzetne važnosti za potrebe projektiranja i izgradnje objekata.

Geomorfološka osnova

- Opći izgled reljefa

Predmetno se područje prostire se podnožjem visokih planinskih masiva Orjena (1895 m), Lovćena (1749 m), Sutormana (1175 m) i Rumije (1595 m). Zbog planinskog vijenca koji se strmo spušta prema obali, širina primorja varira. Na predmetnom području širina primorja ne prelazi 2 km.

Raznovrsnost i složenost geologije i građe terena uvjetovalo je stvaranje vrlo dinamičnog reljefa naglih visinskih razlika na relativno malom prostoru. Izgled obale određen je sastavom stijena, pa su u mekšim glinovitim sedimentima stvoreni zaljevi, zatoni i uvale (Perčin, Čanj), a u tvrdim krečnjačkim stijenama klifovi, potkapine i pećine. Duž obale se proteže pribrežna terasa, koja se širi na dijelovima sastavljenim od mekših stijena.

Dio obale od uvale Perčin do Žukotrlice sastavljen je od brojnih rtova, manjih zaljeva, te većeg broja uvala i luka. Rtovi duž obale, brdovita uzvišenja, brežuljci i niske kosine, izgrađeni su od karbonatnih sedimenata. Ostali prostor grade klastične stijene, uglavnom paleogeni fliš, gdje je formirana ravan Čanj s prostranom pjeskovito-šljunkovitom plažom.

- Geomorfološka građa šireg područja

Geomorfološku građu promatranog područja karakterizira marinski reljef nastao je djelovanjem abrazijskih i akumulacijskih procesa na kontaktu mora i kopna.

Abrazijski oblici karakteristični za kamene obale na otvorenom moru na pojedinim dijelovima prelaze u klifove, a izgrađeni su od klastičnih stijena tercijarnog fliša i karbonatnih sedimenata trijaske, jurske i kredne starosti. Tipični klifovi izdvojeni su na obali od Čanja do Sutomora. Osim morske erozije, na stvaranje klifova utjecalo je kretanje masa i rasjedna neotektonika, što pokazuje da je pretežni dio obalnog reljefa polimorfne geneze.

Akumulacijski oblici su na istraživanom području prisutni u vidu pjeskovito- šljunkovitih plaža. Nastali su uz niske obale od nekonsolidiranog materijala koje izgrađuju aluvijumi, proluvijalni konusi i zastori. Veća pjeskovita i šljunkovita plaža nalazi se u uvali Čanj.

Klima i njene specifičnosti

- Kopno

Mjerenje relevantnih parametara za elemente koji određuju klimu vrši Republički hidrometeorološki zavod preko hidrometeoroloških stanica Tivat i Bar.

Maksimalna temperatura zraka ima srednje mjesečne maksimalne vrijednosti u najtoplijim mjesecima (srpanj, kolovoz) oko 30°C, dok u najhladnijim (sijeČanj, veljača) iznosi od 11°C - 13°C. Oscilacije srednje vrijednosti su slabo izražene, što je posljedica stabilnih vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura. Nešto su izraženije oscilacije u zimskom periodu. Koncentracija najviših dnevnih temperatura (29,3°C do 32,8°C) je tijekom kolovoza.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 60

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Minimalna temperatura zraka u zimskim mjesecima ima prosječnu vrijednost oko 5°C, dok u ljetnjim mjesecima ta vrijednost iznosi oko 20°C.

Srednje mjesečne temperature zraka pokazuju vrlo pravilan hod sa maksimom tokom srpnja i kolovoza i minimumom tokom siječnja i veljače. Godišnje kolebanje u prosjeku iznosi oko 17°C, dok srednja temperatura nikada nije ispod 5°C. Srednja mjesečna temperatura iznad 10°C počinje relativno rano, već u ožujku, a završavaju tek u prosincu. Srednja mjesečna temperatura kreće se u granicama 15-16°C, a prema stanici u Tivatu iznosi 14,7°C, dok je za Bar 15,6°C.

Ekstremne mjesečne temperature zraka za maksimum tokom zimskog perioda su oko 17°C, a za minimum oko 0°C, dok je u ljetnom periodu maksimum oko 33-34°C, a minimum 15-17°C. Apsolutni maksimum javlja se u mjesecu kolovozu za stanicu Tivat (39,5°C), a u mjesecu srpnju za stanicu Bar (37,7°C). Apsolutni minimum se javlja u mjesecu veljači za stanice Tivat (- 8,2°C), i za stanicu Bar (- 5,3°C).

Broj ljetnih dana, kada najviša dnevna temperatura dostigne 25°C i više, prosjeku bude oko 107 godišnje, pri čemu je najveći broj tih dana u srpnju i kolovozu (oko 29-30 dana mjesečno). Ukupan broj ljetnih dana je za stanicu Tivat 113,3, a za stanicu Bar oko 97,4. Tropskih dana, s dnevnom temperaturom od 30°C i više, ima u prosjeku godišnje oko 29, i to u lipnju, srpnju i kolovozu. Ukupan broj tropskih dana za stanicu Tivat iznosi 37,3, a za stanicu Bar 13,0.

Mraznih dana, s najnižom temperaturom ispod 0°C, ima prosječno oko 10 godišnje, i to tijekom prosinca, siječnja i veljače, a rijetko i ožujka. Broj mraznih dana za stanicu Tivat iznosi 28,0, a za stanicu Bar 8,0.

Temperatura tla tokom godine pokazuje veoma pravilan hod, pa preko zime s dubinom blago raste, dok je u ljetnjim mjesecima obrnuto.

Opći režim padalina obilježava maksimumom tijekom zimskog i minimumom tijekom ljetnog perioda. Najveći doprinos ukupnoj godišnjoj količini padalina imaju mjeseci listopad, studeni i prosinac s oko 30-40%, a najmanji lipanj, srpanj i kolovoz s oko 10%. Od mora prema zaleđu uočava se povećanja padalina. Tokom zimskog perioda dnevni prosjek padalina iznosi prosječno 5-8 l/m2, mada najveće dnevne količine mogu dostići vrijednosti preko 40 l/m2. U ljetnjem periodu, dnevni prosjek padavina iznosi svega oko 1 l/m2. Srednja godišnja količina padalina iznosi za stanicu Tivat 1429,2 l/m2, a za stanicu Bar 1230,8 l/m2. Ekstremne 24 h padaline za period od 100 godina (prema modelu GUMBELA) iznosi 234 l/m2, a po pojedinim stanicama, za stanicu Tivat 214,07 l/m2, a za stanicu Bar 213,27 l/m2.

Vjetar (za period 1981-1995) pokazuje različite vrijednosti rasporeda učestalosti pravaca i brzine, kao i pojave tišina. Dominantni su vjetrovi iz pravca sjeveroistoka i jugozapada, dok se na pojedinim stanicama zapažaju određene specifičnosti. Tako su za stanicu Tivat najučestaliji vjetrovi iz pravaca jugoistok (8,7%), zapad-jugozapad (7,9%), istok-jugoistok i jug (po 6,4%), a učešće tišine 31%, dok su za stanicu Bar najučestaliji sjeveroistok (20%), istok-sjeveroistok (18,9%), sjever-sjeveroistok (8,1%), zapad (7,8%) i zapad-jugozapad (7,2%), tišine 5,2%.

Prema GUP-u grada Bara podaci o brzinama vjetra dani su u slijedećoj tabeli:

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 61

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

smjer N NNE NE ENE E ESE SE SSE S SSW SW WSW W WNW NW NNW C

vmax 15,8 13,7 18,0 15,8 10,2 12,7 12,0 11,0 12,5 12,0 13,3 12,5 13,3 11,0 11,7 6,7

vsr 5,0 2,7 3,2 2,4 1,9 2,5 3,7 3,3 3,9 2,5 2,8 2,9 3,6 3,3 2,5 1,6 čestina 5,9 8,1 20,0 18,9 3,6 3,5 3,3 2,6 3,1 3,1 3,5 7,2 7,8 2,9 0,7 0,6 5,2

Maksimalne brzine imaju vjetrovi iz sjevernog i južnog kvadranta s prosječnim brzinama koje ne prelaze 5 m/s. Za stanicu Tivat najveće prosječne brzine vjetra po pravcima ima sjever-sjeveroistok (s učestalošću od 3,8%, srednjom brzinom 5,5 m/s i maksimalnom brzinom 19 m/s), a za stanicu za Bar, najveću srednju brzinu ima pravac sjever (5 m/s, s učestalošću od 5,9%), a najveću maksimalnu brzinu sjeveroistok (18 m/s).

Ekstremni udari vjetra (prema Teoriji ekstrema) čije djelovanje može poprimiti karakter elementarne nepogode imaju godišnje prosječnu brzinu od 33 m/s (120 km/h) u stanici u Herceg Novom te 30 m/s (108 km/h) u stanici u Baru. S obzirom na to, udari vjetra brzine od 33,4 +/- 5,93 m/s sasvim su redovna pojava na području Herceg Novog, a brzine od 30,0 +/- 3,60 m/s, na području Bara.

Relativna vlažnost zraka pokazuje stabilan godišnji hod. Maksimum srednjih mjesečnih vrijednosti javlja se tokom prijelaznih mjeseci (travanj-lipanj i srpanj-kolovoz), a minimum tokom ljetnog perioda, te u nekim slučajevima i tokom zime (sijeČanj-veljača). Vrijednosti srednje dnevne relativne vlažnosti pokazuju oscilacije koje su smanjenog intenziteta u ljetnjem periodu (oko 10 %-20 %), a znatno izraženije tokom zime (oko 20 %-30 %). Srednje godišnje relativne vlažnosti zraka za stanicu Tivat iznosi 70,8 % (min 62 % u srpnju, max 75,6 % u listopadu), a za stanicu za Bar 69,6 % (min 65,3 % u veljači, max 71,4 % u rujnu).

Oblačnost izražava pokrivenost neba oblacima. Na crnogorskom primorju je tokom godine u prosjeku 4,2 desetine (42%) neba pokriveno oblacima. Oblačnost je u ljetnom periodu manja u odnosu na prosječnu godišnju za oko 40 %. Srednja godišnja oblačnost iznosi za stanicu Tivat 3,84 (min 1,8 u srpnju, max 5,0 u veljači i ožujku), a za stanicu Bar 4,27 (min 1,9 u srpanj, max 5,6 u prosincu). Srednje mjesečne vrijednosti na svim stanicama pokazuju da se preko 50 % pokrivenosti neba oblacima javlja u periodu studeni-travanj, osim Tivata gdje se ove vrijednosti pojavljuju u veljači i ožujku, te da se 18-22 % oblačnosti na svim stanicama javlja u mjesecima srpnju i kolovozu.

Osunčanje predstavlja trajanje sijanja sunca izraženo u satima, a godišnji prosjek za Primorje iznosi oko 2455 sati, od kojih je 931 sat (40%) u tijekom ljeta (lipanj, srpanj, kolovoz). Zimi je osunČanje znatno smanjeno, pa tijekom siječnja ima svega oko 125 sati, odnosno 5% godišnje vrijednosti. Srednja mjesečna vrijednost osunČanja iznosi za stanicu Herceg Novi 201,25 (max 327,7 u srpnju), a za stanicu Bar 212,20 (max 347,0 u srpnju). Tokom čitave godine ima prosječno oko 7 sati osunČanja dnevno, s dnevnim oscilacijama od +/- 3,5 časova.

- More

Temperaturu mora, vezu između temperature zraka i mora, smjer kretanja valova te stanje površine mora prati RHMZ.

Srednja godišnja temperatura mora je 17,9°C, sa srednjom godišnjom oscilacijom vrijednosti od 1,7°C. Najhladniji period godine sijeČanj-ožujak ima srednju temperaturu oko 12°C, dok je srednja godišnja minimalna temperatura 15,5°C. U najtoplijem periodu lipanj- kolovoz srednja maksimalna temperatura je 23°C, dok je srednja godišnja maksimalna

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 62

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

20,1°C. Godišnja amplituda temperatura iznosi oko 12°C. Srednje godišnje temperature mora na stanici Herceg Novi je 17,4°C, a na stanici Bar 17,7°.

Srednje mjesečne vrijednosti s temperaturom višom od 20,1°C na svim stanicama su u periodu lipanj-rujan, dok se najviša srednja vrijednost javlja u kolovozu i to na stanici Herceg Novi 24,1°C, a na stanici Bar 23,8°C.

Srednje mjesečne vrijednosti po stanicama iznose za Herceg Novi 17,9°C, a za Bar 18,5°C. Srednje mjesečne vrijednosti s temperaturom višom od 20,1°C javljaju se na stanici Herceg Novi u periodu srpnja-rujan (max 26,7°C u kolovozu), a za Bar u periodu srpanj-listopad (max 27,0°C u srpnju i kolovozu).

Korelacija između temperature mora i zraka utvrđuje se empirijski (metodom jednostruke regresione analize), pa ako je temperatura zraka u 14 h iznosila 30°C, očekuje se da temperatura mora bude 25,7°C u stanici Herceg Novi, a 25,1°C u stanici Bar.

Srednje dnevne temperature mora pokazuju stabilne vrijednosti, tako da 40 % dana ima temperaturu između 17,9°C i 20,1°C.

Smjer kretanja valova definiran je na ovom području na osnovu registrirane učestalosti na pojedinim stanicama, uz izdvajanje pojava kada je more bez valova (tiho). Iz raspoloživih podataka, more bez valova je registrirano na stanici Herceg Novi u trajanju 59,1 %, dok na stanici Bar ovakve situacije ne postoje. Na stanici Herceg Novi kretanje valova ima izraženi učestali južni smjer (17,7 % , odnosno 27,8 %), a na stanici Bar zapadni (69,3 %) i sjeveroistočni smjer (14,9 %).

Stanje površine mora opisano je međunarodnom gradacijom od 0 do 9, gdje je 0-mirno glatko more, a 9-izvanredno jako uzburkano. Učestalost stanja površine mora 4 - 7 je slabo izražena, dok su ekstremne situacije, kada je more vrlo jako uzburkano (8) i izvanredno jako uzburkano (9) vrlo rijetko.

Hidrogeološke karakteristike

- Kopno

Crnogorsko primorje pripada Jadranskom slivu te spada među vodom najbogatija područja u svijetu. S ovog teritorija otiče u prosjeku 604 m3/s vode, odnosno 19 km3 ili 44 l/s/km2 godišnje. Obilježava ga visoka količina padavine i nepovoljne sezonske oscilacije. Radi brzog otjecanja vode kroz tlo, bilans vode nije povoljan pa se u ključnim periodima (turistička sezona, vegetacijski period) javlja deficit vode. Voda kroz krašku podlogu otječe u more, a veliki dio se ulijeva ispod površine mora u obliku vrulja.

Na ovom su prostori vrlo česta pojava bujični vodotoci koji izazivaju poplave. Karakterizira ih naglo dizanje i opadanje nivoa vode te prenošenje velike količine usitnjenog materijala - nanosa. Najveće štete izazivaju u donjem toku, na ušću u more.

Klimatski činioci, velika količina padalina (1500-2000 mm/god) nepovoljnog godišnjeg rasporeda (u kasnu jesen i rano proljeće) kada je najslabija zaštita zemljišta biljnim pokrivačem pogoduju razvoju vodne erozije. Erozivni procesi nastaju kao rezultat interakcije geološko - pedološke podloge, oblika reljefa, klimatskih karakteristika i načina korištenja zemljišta, a posebno su razvijeni na pojasu flišnih stijena. Ti procesi imaju i pozitivno djelovanje jer su na njihovim plavinama formirane plaže, a u zaleđu kvalitetna obradiva zemljišta.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 63

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

- More

Jadranski akvatorij širok je oko 200 km te čini dio južno-jadranske kotline u kojoj su izmjerene i najveće dubine Jadrana (1340 m). Odlikuje se najvećom masom vode i jačom izmjenom vode s Mediteranom. Dužina obalne linije s otocima iznosi oko 311 km, s koeficijentom razvedenosti oko 2,9.

Vrijednost saliniteta morske vode jako varira kroz godinu, osobito vertikalno. More obrubljuje uglavnom stjenovita obala, s dobro formiranim klifovima. Strukturu morskog dna čine hridinasto, pjeskovito i muljevito dno, čije čestice su terigenog i pelagičnog morskog porijekla.

Valovi su češći zimi i to sa sjevera (sijeČanj – ožujak) odnosno juga (studeni), a uglavnom su visine 0,5 do 1,5 m. Valovi veći od 1,5 m rijetki i javljaju se iz južnog pravca, a oni preko 4,5 m su najrjeđi.

Morske struje su pod neposrednim uticajem struja južnog Jadrana, s najvećim brzinama od 42 cm/s (ulazna) do 88 cm/s (izlazna). Glavna površinska struja kreće se od JI prema SZ brzinom od 42 cm/s prateći obalu. Zbog velikog volumena vode, temperatura zimi ne pada ispod 12°C. Ljeti se površinske priobalne vode ugriju do 27°C i više, a zimi se uspostavlja izotermija, koja se širi prema otvorenom moru. Proljetnim zagrijavanjem u sloju od 10-30 m uspostavlja se termoklina, osobito izražena krajem ljeta. Salinitet morske vode varira, pa je na istraživanim postajama (Institut za biologiju mora-Kotor) iznosio je 38,30 - 38,48%o, a na otvorenom moru do 39 %.

Pedološke karakteristike

- Marinski pijesak i šljunak

Stvoren radom valova, koji su ga oblikovali i nataložili duž niske obale. Namjena marinskog pijeska i šljunka plaža je prirodno predodređena za kupanje i sunČanje, zbog čega su plaže manje ili više uređene. Većina plaža je bez vegetacije. Na predmetnom području to su velika plaža Čanj te manja plaža u uvali Perčin.

- Aluvijalno-deluvijalno zemljiše

Javlja kao nastavak aluvijuma te na na lokalitetima duž niske obale gdje, počinjući od pjeskovito-šljunkovitih plaža, ispunjava ravne ili blago nagnute terene (uvala Čanj), kao i velike površine ravnih terena u zaleđu. Ovo je tlo uglavnom ilovastog ili ilovasto – glinovitog sastava. Kako je na potpuno ravnom terenu, zbog sastava zemljišta i podzemnih voda drenaža slaba, ponekad se pod uticajem podzemne vode zemljište oglejava, te zabaruje (u vrijeme obilnijih padalina). Intenzivnija poljoprivredna proizvodnja moguća je uz izvođenje melioracija. Prema proizvodnoj vrijednosti ova tla obično pripadaju III i IV bonitetnoj klasi, osim onih u velikim primorskim poljima koja su najčešće I, II i III, rjeđe i IV klasi.

- Smeđe zemljište

Zastupljeno je na blagoj i umjereno strmoj obali, na flišu i miješanim silikatno-karbonatnim stijenama, te rijetko eruptivnim stijenama i krečnjacima. Strmiji teren pod flišom obično je jače erodiran i obrastao rijetkim rastinjem, dok su blaže padine teresirane i pretvorene u obradivo zemljište. Dubina ovog tla je različita i ovisi o nagibu, eroziji, geološkoj podlozi i sl. Na flišnoj podlozi je glinovitije nego na rožnacima i eruptivima, te ga karakterizira veće prisustvo skeleta koji je osobito jako zastupljen na terenima s jako izraženom erozijom (ogoljeli flišni bregovi, grebeni i strmine od krečnjaka, rožnaca i drugih silikatnih sastojaka). Smeđe zemljište terasa odlikuje se skeletoidnošću koja ga jednolično prožima, dok se kod CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 64

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

neterasiranog zemljišta skelet povećava s dubinom. S aspekta proizvodnje, ova su zemljišta različite kvalitete. Bonitet tala u terasama se kreće u rasponu od IV do VI, a izvan terasa od VI do VIII klase.

- Crvenica

Nastaje na čistim ili jedrim krečnjacima u uvjetima tople mediteranske klime. Na terasastom terenu raspon u kvaliteti zemljišta je veći (III – VI klase), dok je strmiji i krševiti teren najlošijeg boniteta (VII i VIII klase).

Karakteristike flore, vegetacije i faune

- Flora

Floru ovog područja karakteriziraju mnogobrojni endemi, rijetke vrste, zatim mediteranski florni elementi koji ulaze u sastav halofitne i psamofitske vegetacije ili izgrađuju zimzeleni pojas makije, te raznovrsna dekorativna flora.

Osim autohtonih, osobitu pažnju zaslužuju unešene vrste čiji se broj zbog pogodnosti klime, dobre prometne povezanosti s udaljenim zemljama, razvoja hortikulture i dr. neprestano povećava. Kao nove vrste navode se: Adonis flamea Jaclj., Euphorbia prostrata Aiton., Tagetes minutus L., Ambrosia psilostachya DC, Myconia myconi (L.) Brilju, Eleusine indica Gaertn., Paspalum distychum L., Amorpha fruticosa L. Dekorativna flora u priobalnom pojasu rezultat je duge tradicije uzgajanja ukrasnih biljaka domaćeg i stranog porijekla.

U konačnom materijalu Studije lokacije biti će detaljno prikazane sve endemične i rijetke vrste.

- Vegetacija

Prema ”Prodromusu biljnih zajednica Crne Gore” (Blečić i Lakušić 1976) i novim dopunama, vegetacija promatranog područja sastoji se iz slijedećih vegetacijskih jedinica:

Vegetacija listopadnih šuma submediteranskog, brdskog, gorskog i subalpinskog pojasa (LJUERCO - FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger). - Šume i šikare zimzelenog pojasa česvine (LJUERCETEA ILICIS Br.- Bl.). - Vegetacija planinskih rudina na krečnjacima (ELYNO - SESLERIETEA Br.-Bl.). - Vegetacija sipara (THLASPEETEA ROTUNDIFOLII Br.-Bl.). - Vegetacija u pukotinama stijena (ASPLENIETEA RUPESTRIS Br.-Bl.). - Vegetacija mezofilnih livada (ARRHENATHERETEA Br.-Bl. ). - Vegetacija primorskih kamenjarskih pašnjaka i suhih livada (THERO-BRACHYPODIETEA Br.- Bl.). - Vegetacija vlažnih primorskih stijena (ADIANTHETEA Br.-Bl.). - Vegetacija primorskih hridina (CRITHMOSTATICETEA Br.-Bl.). - Vegetacija nitrofilnih primorskih pijeskova (CAKILETEA MARITIMAE Tx et Preg.). - Vegetacija nitrofilnih zajednica (CHENOPODIETEA Br.-Bl.). CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 65

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

- Vegetacija suhih smetlišta (ARTEMISIETEA Lohm., Prsg., Tx.). - Vegetacija slatkih voda (POTAMETEA Tx. et Prsg.). - Vegetacija brakičnih voda (RUPPIETEA MARITIMAE J. Tx.). - Vegetacija mora i oceana (ZOSTERETEA Pignatti). - Vegetacija slanih staništa (SALICORNIETEA Br.-Bl.).

- Karakteristike faune

Uski obalni pojas s nizom specifičnih karakteristika prostora odlikuje raznovrsnost staništa i životinjskih vrsta.

Staništa i zoocenoze zone udaranja morskih valova obuhvaća pojas uz samu morsku obalu u dometu morskih valova. To je uzak pojas, širine 2-3 m (osim na pjeskovitim žalima). Od morske faune tu nalazimo puževe i školjke (priljepci, srčanka, nojeva lađica), te morske rakove koji izlaze na kopno. Od kopnene faune neke ptice tu nalaze hranu (galebovi, žalari, vrane) ili se tu odmaraju (galebovi, kormorani, vodomar). Ovo je područje ugroženo neplanskom izgradnjom, zagađivanjem gradskim fekalnim vodama, te u manjoj mjeri od turista (sakupljanje priljepaka).

Staništa i zoocenoze pješčanih žalova obilježava pješčano -šljunčana podloga različitog sastava i krupnoće zrna. Pojas najbliži moru čini sterilni pijesak, bez vegetacije. Idući prema kopnu pojavljuje se najprije halofitna vegetacija, a zatim i kopnena vegetacija koja je obično u skladu sa onom u zaleđu. Nema specifične fauna, osim povremenog boravka ptica koje se hrane otpacima (galebovi, vrane).

Staništa i zoocenoze makije, gariga i kamenjara proteže se čitavom dužinom priobalja. Najkvalitetniji sklopovi makije na Luštici. Šibljaci koji sadrže elemente makije nalaze se na mjestima gdje stijene nisu suviše strme, a gdje su prisutni i degradirani oblici šibljaka, kao što je garig. Posebna staništa su karstni kamenjari sa oskudnom vegetacijom. Kamenjari i šibljaci su vrlo kompleksno stanište i pravi izvor endemičnih vrsta, naročito insekata (mediteranski lastin repak), gmazova (oštroglavi gušter, kraški gušter, lavor, leopardov smuk) te mnogih termofilnih vrsta ptica pjevica (bjelogrla grmuša, sivi voljić, vrtna grmuša, voljić maslinar, brgljez kamenjar i dr.). Od sisavaca je karakteristično prisustvo šakala. Ova su staništa u raznim stadijima degradacije, a opasnost predstavljaju požari, te stihijska izgradnja objekata i infrastrukture.

Staništa i zoocenoze naselja i agrarnih površina predstavljaju kontaktne zone najužeg priobalnog pojasa. Od osobitog su značaja stare gradske jezgre čije fortifikacijske zidine i tradicijske kuće naseljavaju neke rijetke ptice (čiope – crna i blijeda čiopu), laste (gradska i riđogrla lasta), čavke, obični vrabac, te u nekim gradovima jata "podivljalih" golubova.

Bioekološke karakteristike morskog akvatorijuma

Ekosistemi mora najčešće se dijele na područje slobodne voda i područje morskog dna, odnosno bentosko i pelagično područje.

Najveći dio živog svijeta pripada fitalnom (litoralnom) ili obalnom sistemu, koji zauzima dio kopna do dubine od 200 m - šelf, a karakterizira ga prisutnost bentoskih klorofilnih biljaka te dinamička povezanost biljne i životinjske komponente bentoskih biocenoza. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 66

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Adlitoral je granica između naselja na kopnu i marinskih naselja (supralitoral), a završava na stjenovitim obalama i pješčanim plažama. Predstavlja područje halofitnih cvjetnica i životinja prilagođenih blizini mora.

Supralitoral i mediolitoral su gornje stepenice litoralnog sistema mora, koje stalno ili povremeno „izronjavaju“ izvan vode – emerzija. Njihove su biocenoze vezane za čvrstu podlogu krečnjačkih i dolomitskih stijena, i manjim dijelom za pjeskovite plaže i druge pomične podloge.

Infralitoral počinje od linije normalnih oseka mora, a završava donjom granicom livada morskih cvjetnica na dubini 30 - 40 m. To je područje optimalnih uvjeta za razvoj autotrofnih bentoskih vrsta. Karakterizira ga bujna vegetacija (razvijene šumice algi i livade morskih cvjetnica), te bogat životinjski svijet. Hridinasto dno duž obale, veoma je pogodno za razvoj biocenoza fitofilnih alga. Karakteristične životinjske vrste su rak (Acanthomyx), školjke (Cardita, Patella, Gibbula, Rissoa i dr.), ježevi (Paracentrotus, Echinaster), te razne ribe (Labridae, Gobidae, Blenidae i dr.). Neke stijene gotovo u potpunosti obrastaju alge ili ježevi, osobito Paracentrotus lividus. U područjima zagađenijih voda biocenoza fotofilnih alga postaje siromašnija vrstama, te dominiraju morska salata (Ulva lactuca), morski puž golać (Aplysia depilans), te hobotnice (Octopus vulgaris) i neke obalne vrste ribe.

Pomična dna infralitorala, osobito pješčano-muljevita dna duž obale obrasta Posidonia oceanica te druge morske cvjetnice. Tu su zastupljene četiri biocenološka elementa: sesilne životinjske i biljne vrste (više algi, briozoa, hidroida, poliheta i dr.), vagilne zoobentoske vrste (veći broj školjaka, puževa, prozobranhija, malih morskih zvijezda, sitnih meduza, karakteristični izopodi, kopepodi, amfipodi i dr.), nektonske vrste (različiti rakovi – posebno ostracodi, kopepodi, amfipodi, a od dekapoda više vrsta malih kozica) i vrlo brojna epifitska mikrofauna (različite foraminifere, flagelati i dr.). Tu obitava i najveća školjka Jadrana - plemenita periska ili palastura (Pinna nobilis), kao i dekapodni rak (Pinnoteres) - periskin čuvar. Od riblje faune dominiraju vrste porodice Labridae, Seranidae, Sparidae, Gobidae i Scorpenidae. Neke pliće predjele naseljava biocenoza morske cvjetnice reda Zostera.

Cirkalitoralna stepenica zauzima najveći dio šelfa i proteže se do dubine od prosječno 200 m. Čvrstu podlogu karakteriziraju naselja mješovitog sastava biljnih i životinjskih zajednica, s dominacijom koraligenske ili koralinske biocenoze termofilnih vrsta istočnog i jugozapadnog Mediterana.

Biocenoze polutamnih špilja naseljavaju isključivo životinjske zajednice, kao što su crveni koral (Corallium rubrum), te scijafilna spužva (Verongia).

Pomična dna cirkalitoralne stepenice čine područja od značaja za ribolov (bijela-bentoska riba, glavonošci, rakovi, školjke). Biocenozu detritičnih djelova dna odlikuju brojne preferentno-karakteristične vrste, kao sunđer (Suberites domuncula), morska zvijezda (Astropecten irregularis), zmijuljica (Ophiura albida), školjkaš (Cardita acuelata), puž (Apporhais pes pelecani) i ascidija (Microcosmus vulgaris), a ima i mnogo popratnih vrsta, od kojih su neke indikatori posebnih ekoloških uslova sredine (morski ježevi, školjke, kameni korali itd.).

Biocenozu pjeskovitodetritičnih djelova dna otvorenijeg mora karakteriše morski jež (Cidaris cidaris), puž bačvaš (Dolium galea), a od rakova Maia verucoza i dr. Ova je biocenoza važna zbog bogatstva raznovrsnim ribama (Zeus faber, Mullus barbatus, i dr.), pri čemu dominiraju ribe iz skupine Selachie. Od krupnih oblika sesilne faune nailazimo na sunđere, ježeve i školjke (mala periska - Pinna pectinata). U biocenozi detritičnih više ili manje zamuljenih djelova dna zastupljene su ribe list (Solea solea i solea vulgaris), barbun (Mullus barbatus), gira (Maena) i dr. , a od pelagičnih vrsta sardina (Sardina) i rakovi. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 67

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Biocenoza muljevitog dna otvorenog Jadrana najbogatije je stanište raka-škampa (Nephrops norvegicus), mnogih ekonomski važnih vrsta glavonožaca (Cephalopoda) Sepia, Loligo i Eledone.

Krajobrazne i ambijentalne specifičnosti

Crnogorsko primorje se ističe velikom krajobraznom raznolikošću i atraktivnošću. U formiranju karakteristične slike predjela najveći značaj imaju klimatske, geomorfološke, hidrografske i vegetacijske karakteristike. Prema jedinstvenoj klasifikaciji tipova krajobraza Crne Gore, primorje pripada eumediteranskom tipu kojeg sačinjavaju tri glavne komponente: plava površina mora, zimzelene šume i ogoljelih krečnjačkih vrhova sivih tonova. Na promatranom prostoru izdvojeno je nekoliko tipova krajobraza.

- Akvatorijalni krajobraz

Akvatorijalni krajobraz je vizualno vrlo izložen, te u kontrastu s kontaktnom zonom obogaćuje krajobraznu sliku i panoramsko doživljavanje područja.

- Krajobraz šljunkovito - pjeskovitih obala

Ovaj krajobraz predstavlja karakterističan izgled s preko 30 većih i manjih plaža, smještenih u otvorenim uvalama i zaljevima između strmih krečnjačkih grebena i rtova. Plaže su pokrivene pijeskom ili/i šljunkom različite boje i veličine. Kvaliteta krajobraza je u ovisnostima o teksturi plaže, očuvanosti plaža, karakteru kontaktnog pojasa kopna i neposrednog zaleđa.

- Krajobraz primorskih grebena i stjenovitih obala

Osnovni elementi ovog krajobraza su krečnjački grebeni, rtovi, kamenite obale u kontrastu sa zimzelenom vegetacijom. Zbog nepristupačnosti i nepogodnosti za izgradnju i turističku eksploataciju, ovaj je krajobraz uglavnom očuvan od antropogenog utjecaja. Obala između uvale Perčin i Bara odlikuje se velikom razvedenošću gdje se grebeni kaskadno spuštaju ka moru, a prema uvalama i zaljevima kao gotovo vertikalne stijene (Crni rt, Dubovica, i dr.). U tom uskom priobalnom dijelu, razvijen je pojas zimzelene šume crnike i crnog jasena u svom degradacijskom obliku – makiji i garigu, koja pejzaž čini prepoznatljivim. U sastav makije ulaze: crnika, lemprika, obična zelenika, primorska kleka, veliki vrijes, tršlja, planika, obični bušin, kaduljasti bušin, žukva mirta, lovor, maslina, tetivika, primorska kupina, crni jasen, i dr., a na stijenama drvenasta mlječika izgrađuje zajednicu s maslinom. U sklopu makije često se javljaju i maslinici, a krajobrazni izraz upotpunjuje i alepski bor. Ove visoke šume, u vidu masiva, prekidaju pojas niske žbunaste vegetacije stvarajući kontrastne prostorne forme. - Antropogeni krajobraz

Antropogeni krajobraz je nastao kao rezulatat velikih antropognih zahvata. Antropogene strukture se mogu podijeliti na izgrađene i neizgrađene. Građene strukture se javljaju u obliku mandraća, ponti, betoniranih obala, pratećih objekata na plaži, kulturno-povijesnih spomenika, hotela, kampova, cesti i sl. Neizgrađene antropogene strukture predstavlja dekorativni biljni materijal koji je u znatnoj mjeri obogatio fond biljaka u ovom predjelu. Ove biljne vrste dobro su prilagođene uvjetima sredine te estetski obogaćuju i oplemenjuju krajobraz. Po svojim dekorativnim osobinama i zastupljenosti, posebno se ističu: kanarska datula, niska žumara, bogumila, judino drvo, javorolisni platan, mimoza, krupnocvjetna magnolija, pirakanta, oleandar, sirijska ruža, albizija, pinjol, primorski bor, himalajski kedar, glicinija, petolisna lozica, tekoma, kamelija, pitosporum, melija, nješpula, juka, agava, tamariks kaki jabuka, poincijana, hortenzija, kao i davno odomaćene vrste, koje se često javljaju subspontano u prirodnoj vegetaciji, kao što su alepski bor i čempres.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 68

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Antropogeni krajobraz sektora "Sutomore" po stupnju promjene od prirodnog stanja spada u mješoviti krajobraz.

Plaže Crnogorskog primorja

Po sastavu podloge plaže se mogu podijeliti na prirodne i umjetne. Prirodne se javljaju kao pjeskovite i šljunkovite, te kamenite i stjenovite, a umjetne su umjetno formirana kupališta. Sve plaže zajedno čine oko četvrtinu ukupne dužine obale, uz mogućnost korištenja i ostalih dijelova obale za kupališne, sportske i druge rekreativne aktivnosti. Dosad provedena istraživanja ukazuju da je nasipanjem ili izgradnjom obale moguće stvaranje novih plaža gotovo čitavom dužinom obale, čime bi se ostvarilo znatno povećanje površine plaža i njihovih kapaciteta s aspekta primanja turista - kupača.

Analiza i ocjena prirodnih uslova

Stanje obala i plaža

Veći je dio obale direktno izložen djelovanju valova pa je obala uglavnom stjenovita s izraženim klifovima na dijelovima izloženim valovima velikih visina (potez Bečići - Sutomore). Stjenovita obala je uglavnom stabilna. Nasuprot tome, pjeskove i šljunkove plaže posljednjih godina obilježavaju veliki problemi nestabilnosti koji se odražavaju u smanjenju širine i količine materijala. Te su plaže nastale taloženjem nanosa riječnih bujičnih tokova te kroz rad erozivnih procesa pod utjecajem valova. Tipični je primjer plaža u Čanju. Dosada se nisu vršila neka ozbiljnija istraživanja o tom problemu budući se tek unazad nekoliko godina povećava učestalost i obim oštećenja koja su najveća u zimskom periodu, pri djelovanju valova velikih visina.

Jedan od glavnih uzroka nestabilnosti je nekontrolirana izgradnja najuže priobalne zone, pa su npr. na nekim plažama paralelno s obalom izgrađeni obalni zidovi koji zaustavljaju udar velikih valova koji se pri udaru rasipaju i dobiju snažno djelovanje na odnošenje nanosa plaže u more. S druge strane, regulacijom bujičnih tokova je smanjen dotok nanosa čime je poremećena ravnoteža između dotoka nanosa na plažu i erozivnog djelovanja valova. Jedan od problema je i eksploatacija nanosa za potrebe građevinarstva. Jedina dosada korištena mjera sanacije je nasipanje pred početak turističke sezone.

Uvala Perčin u sklopu obuhvata Plana za sektor 51 predstavlja kvalitetnu prirodnu pješčanu plažu koju treba namijeniti za korištenje u izvornom obliku, a duž stjenovitog dijela obale treba preispitati mogućnost prolaska šetnice. Ukoliko nije moguće, treba je provesti iza rta koji dijeli uvalu Perčin od Čanjske plaže. Postojeća izgradnja uz Čanjsku plažu sa zapadne strane nije kvalitetna i treba je zamijeniti.

Stanje flore i vegetacije

Procjena stanja flore i vegetacije izvršena je prema tipičnim zonama predmetnog područja.

Halofitna zona, slana staništa neposredno uz more, najugroženija je zona radi intenzivne izgradnje, ali i korištenja plaže pa su neke biljke pješčanih staništa u procesu izumiranja (Pancratium maritimum, Polygonum maritimum, Cakile maritima, Calystegia soldanela i dr.).

Najmanje je ugroženo nepristupačno područje strmih stijena, prekrivene najčešće makijom (Orno ljuercetum ilicis) što daje obilježje cjelokupnom priobalnom krajobrazu. Na Crnom rtu nalaze se veće skupine starih stabala. Kako se više ne vrše krčenja i prorjeđivanja šume, CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 69

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

makija se na mnogim lokalitetima oporavila i obogatila. Opasnost za ove zelene pojaseve danas prvom redu predstavlja turistička ali i ostala izgradnja (hotelski kompleksi, kampovi), kamenolomi te požari. Od osobito vrijednih lokaliteta, treba navesti grupe stabala crnike (LJuercus ilex) na Crnom rtu kod Buljarice koje je svakako potrebno zaštititi.

Strme i otvorene krečnjačke stijene naseljavaju mnoge rijetke i endemične vrste (Galium baldaccii, Moltkea petraea, Portenschlagia ramosisima, Ramondia serbica i dr.) koje su često ugrožene radi otvaranja kamenoloma i izgradnjom putova.

Ugroženost faune

Na području crnogorskog primorja ima više utjecaja koji ugrožavaju faunu:

- Utjecaji na brojnost faune - posljedica neorganiziranog lova - Zagađivanje prostora morskog dobra iz zaleđa – naselja, turističkih objekata, poljoprivrednih površina - Utjecaj prometnica – zagađivanje i uznemiravanje faune - Izgradnja infrastrukture, turističkih i drugih sadržaja - naročito su ugrožene plaže. - Zagađivanje - u turističkim centrima za vrijeme turističke sezone. Više je ugrožena voda nego kopno. - Uznemiravanje - osobito u turističkim centrima u vrijeme sezone.

Stanje šuma

Crnogorsko primorje obilježava mali postotak pošumljenosti i narušena prirodna struktura te dominacija šumske vegetacije nižih sukcesijskih stadija – makije s ostacima prvobitnih šuma uglavnom hrasta crnike (LJuercus ilex) s planikom (Arbutus unedo). U značajnoj je mjeri rasprostranjena i zajednice česmine i makije (šikare hrasta crnike sa crnim jasenom). Zajednica trnovitih šikara drače zastupljena je fragmentarno kao degradirani oblik makije. Na vlažnijim nižim terenima uglavnom do 100 mnm mogu se naći zimzelene šume lovora. Garig je su antropogeni degradacijski stadiji zimzelenih šuma i šikara lovorovih i kestenovih šuma) čijom daljom devastacijom nastaju kamenjari.

Značaj ovih šuma je prvenstveno u zaštiti terena od erozije, zatim u održavanju vodnog režima i za osiguranju mnogim drugim vrstama. Najveću opasnost predstavlja rizik od požara, osobito za kulture četinjača (crni, alepskog i primorski bor) koje su veoma osjetljive na požare. Požari uništavaju vegetacijski pokrivač i pedološki sloj koji se veoma teško obnavlja, a sanacija takvih područja je vrlo skup i dugotrajan proces budući prilikom požara humusni sloj mijenja svoju strukturu i teksturu, te je prinos zasađenih sadnica mali.

Stanje zelenila

Granica obuhvata studije obuhvaća širu zonu plaže Sutomore, koja uključuje samu veliku pješčanu plažu i pojas turističke izgradnje uz samu stjenovitu obalu dalje prema jugoistoku do rta Ratac. Prirodnu vegetaciju ovog područja odredila je njegova geomorfološka građa, pa već pri prvom pogledu možemo prostor podijeliti na dvije bitno različite cjeline:

1. područje pjeskovito-šljunkovitih plaža nastalih akumulacijskim procesima na dijelovima niske obale gdje se nakupljao erodirani materijal. Te pristupačne plaže prirodno su predodređene za kupanje i sunčanje, te su bez iznimke u tu svrhu i korištene i adekvatno tome uređene (velika plaža Sutomore i plaža ispred hotela «Zlatna obala»). U povezanosti s pedološkom podlogom, na njima se već na prvi pogled može primjetiti odsutnost vegetacije. Na konkretnom području granica obuhvata ide tik uz samu plažu, tako da biljnog materijala niti nema, osim nekoliko skupina drveća uz samu granicu – cestu koja sa sjevera obrubljuje plažu Sutomore. Te se skupine drveća i grmlja provlače između montažnih objekata u CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 70

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

funkciji sezonskih uslužnih djelatnosti, stvarajući u vizualnom smislu zelene cenzure korištenju prostora, ali i rijetke površine u hladu.

Sl. 1. Velika pješčana plaža Sutomore bez vegetacije

2. područje uz stjenovitu obalu pruža se jugoistočno prema rtu Ratac, a obuhvaća naseljsku strukturu, te izgrađeno područje s vilama i hotelskim kompleksima sve do šume na rtu Ratac koje prema IUCN spada u kategoriju zaštićenog prirodnog područja. Sama obala je vrlo strma, na rijetkim dijeloma pristupačna, nastala abrazijskim procesima koji su na pojedinim njenim dijelovima formirali klifove. U tom prostorno ograničenom obalnom pojasu prirodno je raširena zimzelena šuma crnike koja obrasta krajnji jugoistočni dio obale prema rtu Ratac, a na pojedinim dijelovima prelazi u svoje niže degradacijske oblike – makiju koju čine, osim spomenutih, i sljedeće biljne vrste: crni jasen (Fraxinus ornus), lemprika (Viburnum tinus), obična zelenika (Phillyrea latifolia), primorska kleka (Juniperus oxycedrus), veliki vrijes (Erica arborea), tršlja (Pistacia lentiscus), planika (Arbutus unedo), obični bušin (Cistus incanus), kaduljasti bušin (Cistus salvifolius), žukva (Spartium junceum), mirta (Myrtus communis), lovor (Laurus nobilis), maslina (Olea europaea), tetivika (Smilax aspera), primorska kupina, i sl. Kroz povijest, ove su šume ugrožavane krčenjem i sječom što je utjecalo na njihovu degradaciju na niži razvojni stadij makije, iako su na pojedinim lokacijama očuvane grupe starih stabala prvobitne šume crnike. Danas su ostaci tih starih crnikinih šuma, u znatnoj mjeri obogaćeni borovim sastojinama, u prvom redu alepskim borom (Pinus halepensis) te crnim (Pinus nigra) i primorskim borom (Pinus maritima), ali i manjim i većim grupacijama čempresa (Cupressus sp.).

Sukladno namjeni prostora i turističkoj izgradnji, ovo je područje uz stjenovitu obalu, za razliku od pješčano-šljunčanih plaža koje su uglavnom očuvene u prirodnom stanju, u značajnoj mjeri doživjelo promjene, i to ne samo u smislu izgradnje (hotelski objekti, vile, apartmani, betoniranje obale), već i u smislu izmijenjene vegatacije nastale kao produkt hortikulturnog uređenja prostora koje se odvijalo paralelno s izgradnjom. U okviru procesa ozelenjavanja prostora, uređenja kako privatnih tako i javnih zelenih površina, sađene su mnoge dekorativne biljne vrste, koje su se dobro prilagodile klimatskim uvjetima ovog podneblja, te su se stoga nastavile koristiti i dalje u uređenju prostora, pa se može reći da su gotovo postale „domaće“, pridonoseći zajedno s autohtonom vegetacijom stvaranju

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 71

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

vizualnog identiteta ovog kraja. To se u prvom redu odnosi na borove šume unutar kojih se vizualno ističu vertikalne grupacije čempresa (osobito izložene pogledu s mora), a koje su u kontrastu sa bijelom stjenovitom obalom postale svojevrsnim zaštitnim simbolom crnogorskog primorja.

Osim čempresa, ukrasne vrste koje se osobito učestalo koriste u hortikulturnom uređenju predmetnog područja su: kanarska datula (Phoenix canariensis), niska žumara (Chamaerops humilis), bogumila (Bougenvillea spectabilis), judino drvo (Cercis siliquastrum), javorolisni platan (Platanus acerifolia), mimoza (Mimosa sp.), krupnocvjetna magnolija (Magnolia grandiflora), pirakanta (Pyracantha coccinea), oleandar (Nerium oleander), sirijska ruža (Hibiscus syriacus), albizija (Albizia julibrissin), pinjol (Pinus pinea), primorski bor (Pinus maritima), himalajski cedar (Cedrus deodora), glicinija (Wisteria sinensis), petolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia), tekoma (Campsis grandiflora), kamelija (Chamellia japonica), pitosporum (Pittosporum tobira), melija (Melia azedarach), nješpula (Eriobotrya japonica), juka (Yucca sp.), agava (Agave americana), tamariks (Tamarix sp.), kaki jabuka (Diospyros kaki), poincijana (Caesalpinia gilliesii), hortenzija (Hydrangea sp.) i sl. Te su se biljne vrste prilagodile prilično nezahvalnim uvjetima užeg obalnog pojasa, što uključuje otpornost na posolicu, visoke temperature, sušu, te izloženost jakim vjetrovima.

Sl. 2. Hotelske depadanse u šumi bora u čempresa

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 72

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Sl. 3. Hotel „Zlatna obala“ uz pješčanu plažu i depadanse u zelenilu

U strukturnom pogledu, zelenilo područja Sutomora se može podijeliti na nekoliko tipova: zelenilo uz ugostiteljske sadržaje na plaži, zelenilo uz turističku izgradnju, te prirodnu šumu. Vrlo je važno, kako u fazi planiranja, tako i u fazi projektiranja, shvatiti važnost zelenih površina uopće, i to kako ekološku i estetsku, tako i ulogu koju one imaju u stvaranju autentičnih krajobraza. U tom smislu, od osobite je važnosti, na području Sutomora, očuvanje visokih šuma koje u kombinaciji sa stjenovitom obalom doprinose prepoznatljivosti ovog kraja. Važnost zelenih površina u okviru privatnih vrtova, te turističkih i hotelskih kompleksa je u prvom redu estetska, u smislu ublažavanja utjecaja koju izgrađene strukture imaju na vizualni aspekt krajobraza, ali i higijenska, u smislu ublažavanja utjecaja ispušnih plinova i buke s ceste, te u stvaranju mikroklime, odnosno ublažavanje ljetnih vrućina na lokalitetima obraslim visokom vegetacijom. U tom smislu, bitno je osigurati i zašititi i one rijetke zelene površine uz plažu, koje osim što smanjuju štetne utjecaje s ceste, osiguravaju i hlad mnogobrojnim kupačima.

Stanje zraka

Na predmetnom području nema većih zagađivača zraka. Lokalno zagađenje potiče u najvećoj mjeri od grijanja te s prometnica. Zagađenje s prometnica je najjače ljeti kada se na pojedinim lokacijama mogu osjetiti nepovoljni efekti, kao npr. uz frekventne prometnice i u gradskim naseljima uslijed smanjene brzine kretanja vozila te nepovoljnih meteoroloških uvjeta. Industrijski izvori zagađenja zbog prekida rada i smanjenja proizvodnje nisu trenutno relevantna, ali se mogu smatrati potencijalnim. Poseban vid zagađenja (više vizualno nego kemijsko) predstavljaju i deponije na istaknutim mjestima pored naselja. Značajnu ulogu u zagađenju zraka imaju i ljetni požari. Navedeni izvori zagađenja nisu zabrinjavajućeg obima.

Praćenje kvaliteta zraka vrše JU Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore (u okviru godišnjih Programa kontrole kvaliteta zraka Crne Gore, i ti za Bar, Budvu, Kotor, Tivat, Ulcinj i Herceg Novi) i Republički hidrometeorološki zavod (na meteorološkim stanicama Kotor, Budva i Bar).

Mjerenja sadržaja dima i sumpordioksida (SO2) ukazuju da se kvaliteta zraka kreće od čistog do povremeno i malo zagađenog (Kotor i Bar), te da dobivene vrijednosti ne prelaze stroge granične vrijednosti (SGVZ) predviđene za turističko-rekreacijska područja. Ponekad maksimalne vrijednosti sadržaja dima prelaze granične vrijednosti SGVZ na području Bara i Kotora, što je najčešće posljedica trenutnih meteoroloških uvjeta (slaba mogućnost provjetravanja Kotora). Srednje godišnje vrijednosti ostalih parametara (prizemnog ozona, koncentracije dima te taložnih materija) su uglavnom ispod GVZ. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 73

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Nužno je, u okviru integralnog Katastra zagađivača za Crnu Goru, izraditi Katastar zagađivača, te organizirati praćenje utjecaja zagađenja na zdravlje ljudi, vegetaciju, te građevinske materijale povijesnih spomenika na institucionalnom nivou.

Stanje padalina

Mjerenje kvalitete padalina vrše JU Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore i Republički hidrometeorološki zavod preko mreže stanica: Herceg Novi, Kotor, Budva, Bar i Ulcinj. Osim pH i elektroprovodljivosti, vrši se praćenje količine sulfata, nitrata, klorida, bikarbonata, amonijaka, natrija, kalija, kalcija i magnezija. Iz dobivenih rezultata, procjenjuje se da je situacija po pogledu kvalitete padali relativno povoljna. Mineralizacija je nešto povećana (posljedica utjecaja morske vode na mjerna mjesta). Također je zabilježeno relativno povećanje kiselosti padavina i to u Bokokotorskom zalivu, ali u manjoj mjeri i na otvorenoj obali. Uz to, primjećuje manja količina amonijaka s tendencijom blagog porasta.

Stanje kopnenih voda

Kopnene vode ovog područje odlikuju se oskudnom površinskom i bogatom podzemnom hidrografijom, što se očituje u općoj nestašici slatke vode. Gornji su tokovi vrlo čisti budući prolaze kroz nenastanjene predjele, da bi tek donji tokovi u blizini naseljenih dijelova primili lakša onečišćenja otpadnih voda. U periodu jakih kiša i otapanja snijega nastaju bujični tokovi koji znatno utječu na zagađenje morske vode (odnošenje samonikle vegetacije, otpada i otpadnih voda i dr.).

Otpadne vode

Na promatranom prostoru postojeći sistemi kanalizacije nije razvijao u skladu s naglim rastom pojedinih naselja i ukupnih turističkih kapaciteta, zbog čega veliku potencijalnu opasnost predstavlja ispuštanje otpadnih voda u neadekvatno izgrađene septičke jame, što rezultira procjeđivanjem tih voda u teren i zagađivanje podzemnih voda. Takve otpadne vode naselja u neposrednoj blizini obale mogu utjecati i na zagađenje mora. Na zagađenje podzemnih voda, osim voda iz domaćinstva utječe i otjecanje motornih ulja s prometnica u tlo i površinske vode.

Čvrsti otpad

Neadekvatno uklanjanje čvrstog otpada s gradskih i turističkih naselja, izletišta, kampova, uvala za sidrenje i plaža na ovom priobalnom području predstavlja veliki problem. Za neformalna odlagališta se koriste terenske depresije, uvale, napušteni kamenolomi, jame, vrtače, morske hridi, pa i samo more. Deponije su redovito preblizu naselja, javnih prometnica i površinskih voda. Često namjerno paljenje tih deponija dovodi do zagađenja zraka, dok nedostatna priprema deponija uzrokuje zagađenje tla, podzemnih i površinskih voda, te posredno i samog mora.

Buka

Iako nisu dostupni podaci o intenzitetu buke, utvrđeno je da je pojačana buka prisutna u naseljima i turističkim kompleksima duž Jadranske magistrale.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 74

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Stanje morskog akvatorija

Kvaliteta morske vode

Kvaliteta morske vode se redovito prati od srpnja 1995. godine na većem broju lokaliteta, uglavnom plaža. Prema fiz.-kem. karakteristikama, morska voda ispunjava kriterije vode za kupanje I kategorije. Ispitivanja u periodu od 1996-2002. g. su pokazala trend pogoršanja kvalitete. Što se tiče istraživanja fitobentosa i zoobentosa, nema nikakvih podataka o njihovoj promjeni izazvanih utjecajem zagađenja.

Stupanj eutrofikacije

Proces eutrofikacije, obogaćivanja mora hranjivim solima uvjetovano je antropogenim aktivnosti s kopna, a jedan je od glavnih faktora zagađivanje priobalnog mora. Posljedice su: povećanje organske produkcije, promjene u sastavu i odnosima među vrstama, smanjenje prozirnosti i promjena boje mora, smanjenje kisika na dnu i povećanje na dubini od oko 30 m, gdje je produkcija najintenzivnija, te pojave cvjetanja "mora". Eutrofikacija ovisi od utjecaja sa kopna, i to prvenstveno otpadnih voda iz kanalizacije koje se bez prečišćavanja otpuštaju u more što nameće potrebu trajne kontrole priobalnom mora, te povremenu kontrolu otvorenog mora.

Stupanj zagađenja ostalim materijama

Zagađenje morske vode čvrstim otpadom te opasnim i štetnim tvarima na istraživanom području nije izraženo. Ispred gradskih i turističkih naselja javlja se ljeti nešto plastičnog otpada. Rezultati mjerenja nafte u moru, organizmima i sedimentima pokazuju da južni Jadran nije zagađen naftom. Vrijednosti PAH (poliaromatski ugljovodonici) u morskim organizmima su za oko 50 % niže od određenih za nezagađena područja. Do povišenja količine anionskih deterdženata dolazi ljeti i to samo lokalno uz obalu. Po pitanju teških metala, nešto su povišene količine kadmija i olova u sedimentima.

U okviru istraživanja za Program sistematskog ispitivanja sadržaja radionuklida u životnoj sredini Crne Gore, utvrđene vrijednosti specifične aktivnosti radionuklida daleko su ispod propisanih vrijednosti za pitku vodu, osim za radioaktivni kalij. Registrirane su i niske koncentracije pojedinih radionuklida u sipama i lignjama, a u mesu dagnji je detektiran radioaktivni berilijum 7Be čija je koncentracija u morskoj vodi veoma niska.

S druge strane, fiz.-kem. ispitivanja morske vode, u okviru godišnjih Programa ispitivanja kvaliteta površinskih voda i voda obalnog mora na teritoriji Republike CG, ukazuju da morska voda turističkih i rekreacijskih područja pripada zahtijevanoj A1S,I kategoriji, uz povećan sadržaj amonijaka i mineralnih ulja, te mikrobioloških zagađenja pojedinim lokacijama.

Posebno ugrožena i potencijalno rizična područja

Priobalni pojas pruža velike mogućnosti za mnogih razvoj djelatnosti (ribarstvo, marikultura, turizam, brodogradnja, pomorski promet, itd.) koje u većoj ili manjoj mjeri djeluju na morski ekosistem. Na osnovu dugogodišnjih istraživanja mora (od 1995. g.), moguće je utvrditi potencijalno rizična područja, gdje je potrebno izvršiti preventivne korake kako bi se izbjegle neželjene pojave. Područje Barske rivijere potencijalno je ugroženo lučkim objektima, naftnim rezervoarima i pretakalištima u Baru.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 75

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

1.2.2. Stvoreni uslovi i potencijali

Analiza s ocjenom postojećeg stanja

Nedvojbeno, još uvijek očuvane prirodne vrijednosti plaža, kako uređenog kupališta, javnog i hotelskog tako i stjenovitih obala i parcijalno bujne vegetacije (osobito u hotelskom kompleksu) na izrazito uskom obalnom području mora omogućuju plansku intervenciju. Individualna "stihijska" gradnja nepoznatog legaliteta s neadekvatnim pristupnim cestama/neadekvatnim čvorovima i nedostatnim javnim parkiralištima/garažama traži ozbiljniju intervenciju. U zoni turizma kvalitetno je očuvana i nadograđivana vegetacija, s obzirom na konfiguraciju terena i smještaj građevina na relativno uskom potezu uz more potrebno je obzirno planersko rješenje. Osobito važno je valorizirati i očuvati vrijedan krajolik. Plaže su atraktivne, pješčane, manjim dijelom stjenovite obale i velike dužine. Detaljnom analizom stanja izgrađenosti prostora obuhvata Studije lokacije evidentirana je izgrađenost od 19 695 m2. Građevine su visine p do P+1 u hotelskom kompleksu do Su+p+2+Pk. Ovako gusta izgrađenost traži sanaciju prostora od osiguranja kvalitetne komunalne opremljenosti do oblikovanja i hortikulturnog uređenja.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 76

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Graditeljsko nasljeđe

Prema izrađenoj analizi za opštinu Bar, unutar obuhvata Studije lokacije za sektor 53, nije utvrđeno postojanje Zakonom zaštićenih spomenika kulture kao ni objekata koji uživaju prethodnu zaštitu.

Arheološki lokaliteti i područja

U neposrednoj blizini granice obuhvata na sjeverozapadnom djelu sektora evidentirana su dva arheološka lokaliteta. U slučaju izvođenja građevinskih radova bilo koje vrste u blizini tog područja postoji opravdana vjerojatnost pojave arheoloških nalaza.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 77

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Položaji arheoloških lokaliteta

Prirodne i krajobrazne vrijednosti

Unutar obuhvata ovog sektora, proteže se obalni pojas netaknut u svom izvornom obliku koji je kao takav zakonski zaštićen u kategoriji područja mora i predstavlja područje visoke prirodne i krajobrazne vrijednosti.

Sutomorska plaža Sutomorska plaža zaštićena je rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode, na osnovu Zakona o zaštiti prirode (Sl. list RCG, br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94).

Sutomorska plaža

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 78

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

2. PLANSKO RJEŠENJE

2.1. Obrazloženje odabranog prostornog rješenja

Bitne suvremene demografske promjene s naglašenim nepovoljnim obilježjima i poremećajima (migracije, dobna struktura, obrazovna struktura i dr.) i negativni procesi u razmještaju stanovništva te promjene broja i strukture stanovništva zahtijevaju osmišljavanje nove demografske politike i strategije razvitka koja se treba primjenjivati i na ovom prostoru. U današnjim uvjetima traži se očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša. Temeljno načelo cjelovitog pristupa planiranju i uređenju prostora, sadrži zaštitu okoliša koja će se provoditi u skladu s propisima šireg područja i u okviru pojedinih cjelina.

Odabir prostornog rješenja temelji se kako na zakonodavnom dijelu (propisi i dokumenti šireg područja) tako i na načelima održivog razvitka, pomirenja različitih interesa korisnika, suradnji s lokalnim stanovništvom i jedinicom lokalne uprave, unapređenjem gospodarstva i očuvanjem okoliša, prirodne i kulturne baštine. U okviru zaštite prostora posebno pažljivo treba vrednovati krajobraz očuvanjem postojećih valoriziranih vrijednosti i njihovim oplemenjivanjem.

Prihvaćajući turizam kao jednu od glavnih gospodarskih aktivnosti, moramo prihvatiti i promjene u prostoru, ali istodobno donijeti odgovarajuće odluke o temeljnim resursima koji i nadalje moraju zadržati vrijednosti i prepoznatljiva obilježja šireg prostora (obala, vegetacija, kulturni krajolik). Odnosi u prostoru iznimno su složeni, opterećeni sukobima interesa, pritiscima, a istodobno i sve strožim kriterijima zaštite prostora i okoliša. Stoga je ovim predloženim okvirnim konceptom iznimno zahtjevnim, razvoj turizma prikazan na prihvatljiv i održiv način. Predloženim konceptom obuhvaćeno je niz aktivnosti u smislu pripreme i programiranja turizma i pratećih aktivnosti na predmetnom području. Predloženim rješenjem poštovani su planovi šireg područja, te unutar zadanih uvjeta iz predmetnog Plana detaljnije su razrađene pojedine zone i predložena njihova konačna namjena koja je prezentirana (pojedini dijelovi) i u varijantnim rješenjima osobito prometno rješenje. Ovim prijedlogom jednoobrazno je prikazana cijela zona odnosno dužobalni pojas od zapadnog dijela pristaništa na koje se nadovezuje pješačka zona u dubinu uz vodeneni tok s pješačkim prijelazima, nastavno javna površina posebno uređena za prihvat raznih primjerenih događanja, te plaža koja zahtjeva jedinstveno koncepcijsko rješenje kojim će se obuhvatiti svi prateći sadržaji, zadovoljiti uvjeti kontaktnog i šireg područja te dati novu atraktivnost prostoru. Nastavno turistički hoteli trebaju u prvoj etapu uz rekonstrukciju dopunu sadržaja a zatim i novu gradnju zadovoljavajući hotelske standarde visoke kategorije. Nadasve je ovim prijedlogom zamišljen pristup obali povezivanjem stjenovitih i danas zaposjednutih dijelova obale i javne plaže s funkcionalnim zaleđem.

2.2. Namjena površina i objekata

Zona "Sutomore", ima slijedeću namjenu:

Naseljska struktura, mješovite namjene od pretežitog stanovanja do ugostiteljsko- turističke namjene unutar koje su i mali obiteljski hoteli i vile. Sanacija postojeće gradnje podrazumijeva slijedeće: postojeće parcele potrebno je komunalno opremiti, obavezno osigurati parkiranje na parceli te ju ozeleniti visokim zelenilom prema ulici i zaštitnim prema obalnoj šetnici. Oblikovanje prilagoditi tradicionalnoj matrici gradnje i u što je moguće većoj mjeri koristiti prirodne materijale (kamen, kamenu plastiku).

Turističko-ugostiteljski sadržaji s hotelskim kompleksom visoke kategorije što podrazumijeva dogradnju novih sadržaja i rekonstrukciju postojećih. Za željenu kategoriju CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 79

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

hotela 5 zvjezdica u budućnosti treba razmotriti i realizaciju novih/zamjenskih građevina koje će imati znatno veći broj sadržaja. Time će ovaj atraktivni prostor hotelske turističke ponude hotel visoke kategorije s vilama/depadansama povezani toplom vezom sa centralnim hotelom oplemeniti cjelokupnu turističku ponudu i nadopunu specifične turističke ponude javne plaže s "dnevnim boravkom" visoke razine usluga. Oblikovanje i visina građevina: zadržavaju građevine hotela i depadanse u postojećim gabaritima i visinama od P+1 odnosno Su+1.

Javne površine, trgovi, obalna šetnica, prirodne i uređene plaže i kamenita obala primarna su zadaća ove studije. Javnim višenamjenskim trgom završava obalna šetnica. Obalna šetnica mjestimice denivelirana provedena je duž cijele zone i s osiguranim poprečnim vezama povezana s funkcionalnim zaleđem. Uz obalnu šetnicu za koju je osiguran koridor 3,0 m nastavno na nju prema moru planiran je prostor tzv. dnevnog boravka s nizom uslužnih djelatnosti koji su smješteni iznad plaže na laganoj transparentnoj konstrukciji. Ispod gornje etaže, na plaži u prostorima definiranim modulima 5x5 ili 2x5x5 ovisno o kapacitetu plaže osigurani su zakonom propisani sadržaji javnih usluga kao tuševi, sanitarni čvorovi, spremišta, "ambulatne" usluge i dr. na cca svakih 100 m. Vertikalne veze obalne šetnice i plaže osigurane su na cca 30 m. Šetnica treba imati rasvjetu i urbani mobiljar, oblikovan ergonosmki, ekološki i oblikovno prilagođen tradicijskom načinu gradnje i materijalima.

Zelene i rekreativne površine sa postojećim i planiranim šumama i makijom, parkovno zelenilo, linearno zelenilo-drvoredi, zaštitno zelenilo i površine za sport i rekreaciju označene su u kartografskom prikazu postojećeg i planiranog zelenila. Uz obalu je osigurana zona sporta i rekreacije čijim sadržajem završava javna obalna šetnica uz more i nastavlja se uz vodotok do zone školskih sportova.

Uz postojeće saobraćajnice koje se rekonstruiraju (potrebno je obaviti točan snimak postojeće saobraćajnice i podzida te u konačnom rješenju predložiti način građevinskog rješenja i rekonstrukcije postojećeg podzida te eventualne dogradnje novog). Studijom je predviđena zaštita obalne saobraćajnice od saliniteta i vjetra zidićima obloženim kamenom ili izvedenim kao suhozidne građevine na odgovarajućim mjestima te zaštitna vegetacija.

Uz obalnu saobraćajnicu osigurana su javna parkirališta, a na magistralnoj saobraćajnici prostor za autobusnu stanicu što omogućava veću i prometno sigurniju dnevnu dostupnost javnoj plaži koja je. Velika je kvaliteta ovog prostora i neposredna blizina željezničke pruge i željezničke stanice što daje prometnu sigurnost prostoru.

Uz ovu saobraćajnu povezanost Studijom je osiguran i prostor za pristanište koji će se realizirati u skladu s maritimnim uvjetima. Plovna linija brodova je na udaljenosti 300 m od obale a za ostala plovila ne manja od 50 m.

2.3. Programsko opredjeljenje i projekcija organizacije i uređenja prostora s orjentacionim potrebama i mogućnostima korištenja prostora

Programsko određenje definira primarno javno dobro – obalnu šetnicu omogućujući duž obalno povezivanje s okomitim vezama prema naseljskoj strukturi i hotelskom kompleksu. Ovom Studijom osigurana je zona javnog pristana u funkciji naselja koji u konačnici treba biti izveden prema mogućim maritimnim uvjetima (na šipovima ili neko drugo funkcionalno ekološko rješenje. Uz turistički kompleks omogućen je manji pristan za hotel čiji način realizacije također treba prilagoditi maritimnim uvjetima. Time je omogućeno povećanje sadržaja postojećeg hotela s ciljem podizanja razine usluga.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 80

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Studijom je predviđena izrada Konkursa za obalnu šetnicu i zonu uslužnih sezonskih djelatnosti koja se nastavlja na šetnicu planirane širine do 3,0 m. Ispod uslužnih djelatnosti ostaje prostor za plažne uslužne djelatnosti i vertikalno povezivanje gornjeg-cestovnog nivoa s nivoom plaže čime se postiže visoka razina usluga. Na krajnjem sjevernom dijelu zone uz pristanište osiguran je prostor za sport i rekreaciju uz more i nastavno na sportsku zonu nadovezuje se javni prostor višenamjenskog trga za kulturna sezonska događanja. Sjeverno od prostora trga osigurano je javno parkiralište s parkovnim i zaštitnim zelenilom te uslužnim sadržajima u funkciji privezišta. Uz vodotok je osiguran koridor šetnice koji se vezuje na obalnu šetnicu, uslužne sadržaje i u zaleđu na školska sportska igrališta. Cijelom dužinom obalna šetnica ima osigurane poprečne veze pješačkim komunikacijam, stazama, putovima, stubama i malim trgovima te zelenim oazama. Takva funkcionalna povezanost objedinjuje zonu obuhvata s funkcionalnom cjelinom i doprinosi sveukupnoj kvaliteti turističke ponude. Fasada kontaktne zone naseljske strukture treba biti očuvana i kvalitativno nadograđena osobito u oblikovanju te funkcionalnoj organizaciji. Hoteli i apartmani trebaju osigurati uz komunalno opremljeno zemljišta i zadovoljavajući broj parkirališta/garaža te osobitu pažnju posvetiti hortikulturnoj obradi kao i oblikovanju i materijalima s obavezom korištenja karakterističnih materijala na karakterističnim elementima građevine (kameni zidovi, pročelja, kamena plastika i sl.). U zoni naseljske strukture s pretežitim stanovanjem, turističkim stanovanjem i uslugama planirana je sanacija zone u smislu zadržavanja postojećih objekata uz obavezno osiguranje minmalno jednosmjernog kolnog pristupa čestici najmanje širine 3,5 m i njene kompletne komunalne opremljenosti, uz uvjet osiguranja parkirališta na vlastitoj parceli te ozelenjavanja parcele prema ulici visokim zelenilom a prema obalnoj šetnici zaštitnim zelenilom. Za ovu zonu potrebno je koristiti solarnu energiju kao dopunsku energiju a do realizacije kanalizacionog sistema izvesti vodonepropusne septičke jame kao i cisterne za sakupljenje kišnice kojima će se postizati racionalna potrošnja sigurnsot u opskrbi energenata. U oblikovnom smislu koristiti prirodne materijale (kamen), kose krovove, suhozidne građevine a ako se koriste ravni krovovi tada trebaju imati zeleni pokrov.

2.4. Pregled ostvarenih kapaciteta, bilans površina i urbanistički pokazatelji

Sutomore: Iskaz pokazatelja površina zahvata ha 16.0500 površina planiranih urbanističkih m2 143932.2900 parcela ukupna površina pod postojećim m2 objektima koji se zadržavaju 11015.3100 ukupna površina pod planiranim m2 objektima ukupna površina pod prizemljem m2 objekata (planirani i postojeći) BGP postojećih objekata koji se m2 zadržavaju 19695.1000 2 BGP planiranih objekata m BGP postojećih i planiranih objekata m2 (nadzemna bez garaža) površina pod kolskim saobraćajnicama m2 16567.71 površina pod trotoarima broj planiranih garažnih i parking 78 + kapacitet postojećih mjesta garaža i parkirališta

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 81

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

2.5. Zelenilo

Koncept ozelenjavanja područa Sutomore polazi od dvije osnovne pretpostavke: 1. Nužnosti zaštite postojećeg vegetacijskog potencijala, u prvom redu visokih šuma kao vrijednog prirodnog resursa primorja što podrazumijeva: daljnje racionalno korištenje već zauzetog (izgrađenog) prostora, zaštitu neizgrađenih šumskih površina, posebnu zaštitu pojedinačnih grupacija drveća nakon provedene valorizacije, te primjene mjere rekultivacije na degradiranim površinama njihovim oplemenjivanjem adekvatnim biljnim vrstama (šumarci bora, čempresa i sl.). Očuvanje šumskih površina od osobite je važnosti u svrhu očuvanja autohtonih krajobraza. Ovo također uključuje zaštitu i revitalizaciju (zamjenu sadnica koje su u lošem stanju novim zdravim sadnicama) i drugog zelenila uz javne površine, a osobito malobrojnih grupacija stabala uz veliku pješčano-šljunčanu plažu.

2. Potrebi planiranja novih zahvata, odnosno stvaranje novih zelenih površina sukladno planiranoj namjeni prostora.

Prema planiranoj namjeni prostora, popratne zelene površine se mogu podijeliti na: - Šumu - Zelenilo uz hotelski kompleks - Zelenilo uz stanovanje i turističko stanovanje - Zelenilo uz javne, uslužne i turističko-ugostiteljske sadržaje - Zelenilo uz sportsko-rekreativne sadržaje - Zaštitno zelenilo - Linearno zelenilo.

Šuma

Na krajnjem jugoistočnom dijelu uz granicu obuhvata prema rtu Ratac, nalazi se neizgrađena površina pod šumom koja je dio velike šume koja obrasta rt Ratac, a koja je zaštićena u kategoriji zaštićenog područja prirode prema IUCN. Granica zaštite se poklapa s granicom sektora. Kroz šumu prolazi edukativna staza koja se provlači i kroz predmetno područje. U skladu s polaznim pretpostavka, taj bi se dio šume trebao također zaštititi.

Zelenilo uz hotelski kompleks

Hotelski kompleks sastoji se od glavnog hotela „Zlatna obala“ uz pješčanu plažu i manjih smještajnih jedinica katnosti P+1, raspoređenih po nekoliko u nizu, bungalovskog tipa, smještenih u visoko zelenilo. Hotel se nalazi na samoj obali, a okolni prostor hortikulturno je uređen i zasađen dekorativnim biljnim vrstama (olender, nar, akacija, palme...), dok su manje smještajne jedinice skrivene u visokoj vegetaciji koju u prvom redu sačinjavaju alepski bor i čempres, ali i drugo ukrasno drveće i grmlje. Potrebno je sačuvati postojeće stanje, stare sadnice zamijeniti zdravima, gdje je potrebno izvršiti sanaciju, te prostor dodatno obogatiti uvlačenjem sadržaja između postojećih nizova objekata, kao što su dječje igralište s ljuljačkama, klackalicama, toboganima i sl., manje sportsko-rekreativne sadržaje, kao što su boćalište, stolovi za stolni tenis, staza za trčanje i sl. Također je prostor potrebno obogatiti urbanom opremom kao što su klupe i koševi za otpatke, koje će se pojaviti u sklopu sadržaja, te adekvatnom rasvjetom. Uz ceste, treba osigurati zaštitno zelenilo kako bi se maksimalno smanjili štetni utjecaji (buka, prašina, ispušni plinovi i dr.), a koje se treba biti strukturirano od nižeg i višeg grmlja i drveća. Prilikom odabira biljnog materijala treba odabirati autohtone vrste ili one ukrasne vrste koje se već tradicionalno koriste u uređenju zelenih površina, a koje su i prilagođene postojećim uvjetima. Prilikom odabira biljnog materijala također treba voditi računa o dimenzijama, oblicima i bojama koje bi trebalo

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 82

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

maksimalno prilagoditi postojećoj situaciji. Uz poprečne pješačke komunikacija te potoke, tamo gdje je moguće, treba postaviti drvorede ili grmorede kako bi se naglasili ti vertikalni pravci.

Zelenilo uz stanovanje i turističko stanovanje

U nastavku zelene zone s hotelskim smještajnim jedinicama skrivenim u visokoj vegetaciji borova i čempresa, slijedi niz vila za stanovanje i turističko stanovanje (apartmani) veće katnosti (P+2), često lociranih na samoj obali, koja je mahom betonirana i pretvorena u privatnu plažu. Vrtovi uz te objekte zasađeni su najčešće nižim dekorativnim biljnim materijalom, visokim i niskim grmljem i pokrivačima, što ih čini vizualno vrlo izloženim pogledu s mora. U svrhu zaklanjanja tih objekata koji često nisu arhitektonski prilagođeni ovom podneblju, a i međusobno su neusklađeni treba formirati drvored uz buduću obalnu šetnicu, s unutarnje strane prema naseljskoj strukturi, i to na način da se u svakoj parceli, ovisno o njenoj veličini, zasadi jedno ili dva drvoredna stabla (prema unaprijed izrađenom projektu šetnice) na razmaku cca 7 m. Odabir vrsta za drvored treba biti u skladu s prirodnim uvjetima (otpornost na posolicu, vjetrove, sušu), a trebaju se birati manja stabla budući će se sadnja vršiti unutar privatnih vrtova.

Zelenilo uz javne, uslužne i turističko-ugostiteljske sadržaje

Krajobrazno uređenje javnih površina, na konkretnom prostoru trga uz plažu, te površina uz uslužne i ugostiteljske objekte, trebalo bi oblikovati na način da se u estetskom, ali i funkcionalnom smislu unaprijedi izgled i ambijentalne kvalitete područja uz veliku pješčano- šljunčanu plažu. Ove bi zelene površine trebale imati reprezentativan karakter, a osobitu pažnju treba posvetiti parternom rješenju trga, koji bi osim vrhunskog dizajna i odabira atraktivnog biljnog materijala (raznobojnih trajnica, cvijeća i grmlja), trebalo opremiti urbanim mobilijarom kao što su skulpture, fontane i sl. oko kojih će se formirati boravišne zone. Također treba posebnu pažnju posvetiti i odabiru zanimljivog osvjetljenja, te dizajnu klupa, panoa, koševa za otpatke i sl. U zelene poteze uz plažu treba unijeti sadržaje za djecu, te formirati manje boravišne zone u hladu.

Zelenilo uz sportsko-rekreativne sadržaje

Zelenilo uz sportsko-rekreativne sadržaje koji će uključivati izgradnju sportskih terena imaju dvojaku ulogu, a to je vizualna zaštita koja će se formirati u obliku drvoreda ili grmoreda prema prostoru trga s kojim graniči na sjeveru, te osiguranje hlada prilikom bavljenja sportskim aktivnostima što uključuje sadnju visokog biljnog materijala uz sportske terene. Kako se radi o pješčano-šljunčanoj podlozi koja predstavlja značajno ograničenje u sadnji biljnog materijala, postoji mogućnost sadnje u kontejnerima. Uz sportske terene treba predvidjeti klupe i koševe za otpatke.

Zaštitno zelenilo

Zelenilo uz saobraćajnice i parkirališta imaju ulogu zaštite odnosno smanjenja štetnih utjecaja s tih površina. Osim što vizualno zatvara pogled, te zelene mase ublažavaju buku, te smanjuju prodor prašine i ispušnih plinova sa saobraćajnih površina. Stoga takve zelene mase moraju biti slojevito strukturirane od nekoliko vertikalnih slojeva biljnog materijala, pokrivača tla, niskog grmlja, visokog grmlja i drveća, a odabir biljnih vrsta mora biti izvršen i prema kriteriju otpornosti vrsta na ispušne plinove i zagađenja.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 83

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Linearno zelenilo

Linearno zelenilo obuhvaća uzdužne poteze zelenila, drvorede, grmorede ili poteze pokrivača i trajnica uz različite koridore, pješačke, saobraćajne (saobraćajnice i parkirališta), koridore vode (potoke) i sl. Na predmetnom području uključuje poteze uz lungo mare, obalnu šetnicu, te poteze zelenila uz potoke i saobraćajnice.

Zelenilo uz lungo mare je planirano na pojedinim dijelovima s vanjske strane, dakle prema moru. Iz tog razloga, prilikom projektiranja šetnice treba uzeti u obzir osim 3 m šetnice i pojas širine cca 2 m za sadnju biljnog materijala (u obliku terase), koji se ovisno o prilikama može smanjiti (na cca 1m) ili povećati (na cca 3 m). Osim drveća, u takve linijske poteze se može saditi visoko i nisko grmlje i pokrivači tla. Osnovni kriteriji pri odabiru biljnog materijala za zelene površine uz obalnu šetnicu su otpornost na posolicu i sušu, otpornost na stalnu izloženost suncu i prilagođenost plitkim tlima. Uz lungo mare, osim biljnog materijala treba obratiti pažnju na opremanje tih pješačkih površina urbanom opremom (klupama, koševima za otpatke, informativne panoe i sl.) i adekvatnim rasvjetnim tijelima.

Linearni potezi uz saobraćanice i parkirališta uglavnom se svode na formiranje drvoreda radi smanjenja vizualnih i drugih štetnih utjecaja. Osim stabala, treba planirati i niži sloj biljnog materijala, grmlje i pokrivače tla, a od važan kriterij za odabir odgovarajućih vrsta je otpornost na zagađenja.

Linearni potezi imaju veliku važnost u stvaranju tzv. zelenih sustava nekog mjesta jer kao „zelene arterije“ međusobno povezuju veće zelene površine kao što su šume, parkovi, javno zelenilo i sl. u jedan cjeloviti zeleni sustav.

PRIJEDLOG BILJNIH VRSTA ZA OZELENJAVANJE

Drveće

Albizia julibrissin Arbutus unedo Cedrus atlantica Cedrus deodora Cedrus libani Chamaerops humilis Cercis siliquastrum Cupressus arizonica Cupressus sp. Diospyros kaki Eriobotrya japonica Ginkgo biloba Jacaranda mimoseafolia Juniperus oxycedrus Lagerstroemia indica Laurus nobilis Magnolia grandiflora Magnolia gallisionensis Magnolia liliflora Melia azedarach Mimosa sp. Olea europea Phoenix canariensis Pinus halepensis Pinus maritima CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 84

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Pinus pinea Platanus acerifola Quercus ilex

GRMLJE

Atriplex hallimus Caesalpinia gilliesii Chamellia japonica Hidrangea sp. Hibiscus syriacus Juniperus sp. Laurus nobilis Myrtus communis Nerium oleander Phyllirea latifolia Pistacia lentisucus Pittosporum tobira Prunus laurocerasus Pyracantha coccinea Smilax aspera Tamarix sp. Taxus baccata Viburnum tinus

PENJAČICE

Campsis grandiflora Clematis Parthenocissus quinquefolia Vitis Wisteria sinensis

TRAJNICE

Agave americana Armeria maritima Cineraria maritima Canna indica Cistus incanus Cistus salvifolius Erica arborea Festuca glauca Lavandula officinalis Lobelia erinus Rosmarinus officinalis Santolina glauca Santolina viridis Spartium junceum Vitex agus castus Yucca sp.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 85

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

3. URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI

3.1. Urbanističko – tehnički uslovi za izgradnju i rekonstrukciju objekata

3.1. 1. Uslovi u pogledu planiranih namjena

Sve pojedinačne parcele definisane su za određene namjene tako da je cjelokupan prostor podjeljen po funkcijama koje se na njemu odvijaju, a sukladno donesenoj Odluci. Pojedinačne namjene urbanističkih zona unutar obuhvata dati su kroz posebne urbanističko- tehničke uslove za uređenje prostora sa numeričkim pokazateljima i u grafičkom prilogu br 11. Plan Namjene površina.

Planirane namjene u zoni stanovanja su pretežne, a ne isključive, što znači da podrazumijevaju i postojanje drugih, komplementarnih namjena. Tako imamo mješovitu namjenu pretežito i mješovitu namjenu pretežito ugostiteljsko-turističke sadržaja. U zoni turizma su planirani hoteli, rekonstrukcija i dogradnja postojećih odnosno dugoročno gledano zamjenski hoteli visoke kategorije na istoj površini. Za zonu obalne šetnice i plaže planirana je izrada Konkursa. Raspisu Konkursa prethodi točan topgrafsko-katastarski snimak u mj. 1:500 obale do prvog reda objekata uključujući i spojeve, kao i točan snimak vegetacije. Osnovne namjene površina na prostoru ovog plana su: • Turističko-ugostiteljski sadržaji-hotelski kompleks hotel, vile-depadanse • Naseljska struktura-mješovita namjena pretežito stanovanje i pretežito turističko- ugostiteljsko objekti i obiteljski hoteli u zoni mješovite namjene • Sezonske uslužne djelatnosti u zoni plaže (zapadno od postojeće saobraćajnice prema moru) • Javne površine (multifunkcionalni trg) i drugi sadržaji na kraju šetnice • Obalna šetnica i prateći sadržaji, čija trasa se polaže duž cijele obale u koridoru od 3,0 m. • Uređene plaže, javna plaža i hotelska plaža (sadržajno i kvalitativno dopunjena) • Prirodne plaže - Kamenita obala (očuvanje prirodnih plaža i definiranje statusa zaštite) • Zelene površine, • Parkovi, maslinjaci • Linearno zelenilo - drvoredi • Zaštićena priroda • Zaštino zelenilo • Kulturna baština - ambijentalna cjelina • Površine sporta i rekreacije (uz prostor javnog trga i neposredno uz more) • Saobraćajne površine, kolne za rekonstrukciju postojeće kolne saobraćajnice te otvaranje novih poprečnih i longitudinalnih pješačkih veza (staza, stepeništa i dr.), te javna parkirališna mjesta. • Površina privezišta za naselje na rubnom dijelu zone obuhvata i sezonsko privezište uz hotel.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 86

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Tablica : Kvantitativni prostorni pokazatelji vezani uz namjenu površina

Planski Površina zona Red.br. Namjena znak m2 %

1. Turizam

hotel H 64253

uslužne i sezonske djelatnosti/vile SZ 9325 naseljska struktura -postojeće stanovanje SZ pretežito stanovanje ili pretežito SMN ugostiteljsko-turistička djelatnost 2. Infrastrukturni sustavi

saobraćajne površine IS 16567.71 78 + parkirališna mjesta ISP postojeća parkirališta

obalna šetnica OŠ

privezište P 19737

3. Plaže

prirodne plaže-javne PP 64578

prirodne kamenite plaže KO

4. Sportsko rekreacijska namjena UZRS 2599

5. Zaštitne zelene površine, parkovi ZZ /UZP

Šuma i makija u zoni hotela UZGŠ

linearno zelenilo-drvoredi UZPA

6. Javne površine- JP

plovna linija More do 300 m od obale Ukupno obuhvat plana: 160492

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 87

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Tablica Pokazatelji za pojedine zone zahvata u prostoru

NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA PLANIRANO ukupna najveća površin najveća najveći moguća Oznaka a izgrađen broj (bruto) namjen zahvata koeficijent a koeficijent nadzemni izgrađena Maksima e u izgrađeno površina iskorišteno h etaža površina lni broj prostoru sti zemljišta sti građevina građevina korisnika

Pparc Kig Pgr Kis E BRP cca

(m2) % ( m2 )

H 8933 40% 0,5 P-P+2 9850 736

nova SMN 30% 0,8 Su+P+2 640 180 gradnja

postoje zadraža zadražava se SMN ća 1.2 P+2+Pk va se uz sanaciju gradnja

916+ sezonsk ukupno 160492 i gosti plaže

3.1.2. Opšti uslovi uređenja prostora

Da bi se omogućila izgradnja novih objekata i sanacija/adaptacija/legalizacija postojećih objekata i uređenje terena potrebno je prije realizacije namjena definisanih ovom Studijom izvršiti nivelaciju terena i kompletno komunalno opremanje zemljišta u skladu s ovim uslovima. Prije izgradnje novih objekata potrebno je temeljem geomehaničkih istražnih radova izvršiti odgovarajuće saniranje terena ako se za to pojavi potreba. Konstrukciju novih objekata oblikovati na savremen način bez miješanja sistema nošenja po spratovima, sa jednostavnim osnovama i sa jasnom seizmičkom koncepcijom. Izbor fundiranja novih objekata prilagoditi zahtjevima sigurnosti, ekonomičnosti i funkcionalnosti objekta. Posebnu pažnju posvetiti mjerama antikorozivne zaštite. Granica građevne parcele u odnosu na javnu prometnu površinu je regulacijski pravac. Regulacijski pravac na neizgrađenim građevnim česticama u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, utvrđuje se temeljem zatečenog stanja (na susjednim građevnim česticama na kojima su smještene postojeće građevine) u tom uličnom potezu, a u nedovršenim dijelovima utvrđuje se od osi uličnog koridora, tako da ta udaljenost iznosi postotak širine koridora. Ulična ograda građevne čestice podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 88

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Ograda se može podizati prema ulici i na granicama prema susjednim česticama najveće visine do 1,5 m, s time da kameno ili betonsko (obloženo kamenom) podnožje ulične ograde ne može biti više od 100 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno. Ogradu je moguće izvesti od kamenih zidića i/ili kao zeleni nasad (tamarisi uz obalnu šetnicu; visoki drvoredi uz uličnu šetnicu; obavezno je osigurati na parceli uz saobraćajnicu 1-2 visoka stabla a prethodno odrediti vrstu stabala za ulicu ili dijelove ulice u smislu formiranja drvoreda. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na parcelu), tako da ne ugrožavaju prometovanje na javnoj površini. Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Postojeće suhozidine na granicama građevinskih čestica treba zadržati u najvećem mogućem obimu s ciljem zaštite suhozidnih građevina kao krajobraznih karakteristika. Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se spriječavao slobodan prolaz uz more i bujice, te koji bi smanjili propusnu moć bujica ili na drugi način ugrozili pomorsko i vodno dobro. Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi prilazne stube i terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, koje nisu konstruktivni dio podruma, potporni zidovi i si., ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njen stražnji dio najmanje širine 3,0 m. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i si. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. Građevna čestica izvan povijesne graditeljske cjeline i njezinog kontaknog područja mora biti uređena tako da najmanje 20% njezine površine bude uređeno kao zelena površina. Priključak građevne čestice i građevine na prometnu, elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu Građevna parcela mora imati osigurani neposredni kolni pristup na javnu prometnu površinu. Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet. U slučaju pristupa građevne čestice na javnu saobraćajnicu potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležne uprave koja tim cestama upravlja, sukladno posebnom propisu. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja. Služnost za kolni prilaz na građevnu česticu može se utvrđivati u slučajevima već izgrađenih građevnih čestica koje nemaju neposredan prilaz na javnu prometnu površinu, a isti se ne može ishoditi. Ne dozvoljava se neposredni priključak pojedine građevne čestice na tranzitnu prometnicu, kao i na glavnu gradsku ulicu, sve dok se ista ne prekategorizira iz državne/magistralne u lokalnu/gradsku saobraćajnicu. Broj parkirališnih/garažnih mjesta (u nastavku: PM) za potrebe korištenja građevine obvezno je smjestiti na pripadajuću građevinsku parcelu. Najmanji dozvoljeni broj PM-a (min. PM) na građevnoj čestici utvrđuje se primjenom normativa određenih posebnim uvjetima uz zaokruživanje ukupnog broja PM-a na slijedeći veći broj, ukoliko se radi o decimalnom broju. Ukoliko drugačije nije rečeno, pod PM-om se podrazumijeva parkirališno mjesto za osobni automobil. Izuzetno od prethodnog stavka za građevine javne i društvene namjene, te građevine smještene u povijesnoj graditeljskoj cjelini i njenom kontaktnom području, kao i za postojeće građevine - hotele potrebni broj PM-a moguće je predvidjeti i izvan pripadajućih građevnih čestica na javnim parkiralištima ili na drugim javnim prometnim površinama u neposrednoj blizini građevnih čestica. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 89

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Za dijelove građevina namijenjenih ugostiteljskim djelatnostima zatvorenog tipa (bar/kantina i sl.) koje se nalaze u sklopu građevina drugih osnovnih namjena, izuzev stambene i stambeno-poslovne, a koriste se istovremeno, propisuju se uvjeti za parkirališta u cijelosti za osnovnu namjenu. Unutar parkirališta na građevnim česticama višestambene građevine, te građevinama javne i društvene, športsko rekreativne, ugostiteljsko turističke i poslovne (osim komunalno- servisne) namjene potrebno je osigurati 5% PM-a za osobe s invaliditetom dimenzija i smještaja propisanih prema posebnom propisu. Priobalno more može koristiti za pomorski promet (luke za javni promet i sportsko rekreacijske luke), te gospodarske i turističke, sportske i rekreacijske aktivnosti u pojasu mora širine 300 m, a kao integralni dio istovrsnih ili komplementarnih kopnenih namjena. Morski dužobalni plovni put određen je na minimalnoj udaljenosti 300 m od obale za brodove a za ostala plovila na 50 m od obale. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. Propisuje se obvezatno priključivanje građevnih parcela i građevina na elektroenergetsku i vodoopskrbnu infrastrukturnu mrežu. Preporuča se izvedba cisterni radi sakupljanja oborinskih voda koje će biti u funkciji kvalitetnije turističke ponude/dodatnih turističkih sadržaja. Za bazene hotela i vila uslijed nedostaka dovoljnih količina pitke vode potrebno je koristiti morsku vodu koja se reciklira. Koristiti dopunske izvore energije-solarnu energiju skladno oblikovanu na građevinama. Do izgradnje sistema odvodnje otpadnih i kišnih voda, moguće je građevine kapaciteta do najviše 10 ekvivalentnih stanovnika, (što je jednako 4 SJ = višeobiteljska građevina), priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacione mreže obvezatno priključe na istu. Građevine većeg kapaciteta moguće je također priključiti na sabirnu jamu uz obvezu izgradnje zasebnog uređaja za biološko pročišćavanje, te uz uvjet da se po izgradnji kanalizacionog sustava obvezatno priključe na isti. Preporuča se korištenje dopunskih izvora energije-solarne ploče radi formiranja individualnih sustava. Odvođenje otpadnih voda građevina na građevnim česticama koje nisu priključene na kanalizacione sisteme vrši se u vodonepropusne sabirne jame, uz uvjet da se po dovršenju planiranog kanalizacionog sistema odvodnje otpadnih voda s izvedenim 1. stupnjem pročišćavanja, obvezatno priključe na isti. Način predobrade, odnosno obrade sanitarno fekalnih otpadnih voda i potencijalno onečišćenih oborinskih voda prije ispuštanja u prijemnik bit će propisan resornim aktima, ovisno o sastavu i kakvoći sanitarno fekalnih i potencijalno onečišćenih oborinskih voda. Priključivanje građevina na saobraćajne, elektroenergetske i komunalne infrastrukturne mreže (telekomunikacije, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih i oborinskih voda) obavlja se na način i uz uvjete propisane od strane nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno propisanih posebnim propisima.

3.1.3. Uslovi za regulaciju i nivelaciju

Instrumenti za definisanje ovog sistema su: Regulaciona linija koja je derfinisana je osovinom saobraćajnica, čije su koordinate prikazane u grafičkom prilogu br: 12 Plan saobraćaja. Građevinska linija utvrđuje se ovom Studijom u odnosu na regulacionu liniju a predstavlja liniju do koje je dozvoljeno graditi objekat. Na ovaj način je umjesto linije na koju se smještaju objekti svojim uličnim fasadama, definisana zona gradnje u kojoj je dozvoljeno smještanje planiranih objekata, bez potrebe da se omogući dovoljna fleksibilnost pri projektnoj razradi planiranih objekata kako bi realizacija bila olakšana. Visinska regulacija definisana je označenom maksimalnom spratnošću na svim urbanističkim parcelama gdje gdje se jedan nivo računa u prosječnoj vrijednosti od cca 3m za etaže iznad prizemlja, odnosno 4m za etaže u prizemlju ukoliko seu njima planira poslovni sadržaj, Urbanističko-tehničkim uslovima za svaku namjenu određen je maksimalan broj madzemnih odnosno podzemnih etaža. Dozvoljava se i manji broj. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 90

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Nadzemne etaže mogu biti prizemlje, spratovi i potkrovlje, a podzemne suteren i podrum. Prizemlje je prva etaža sa visinom poda jednakom ili višom od okolnog uređenog terena. Sprat je svaka etaža između prizemlja i potkrovlja/krova. Potkrovlje je završna etaža objekta ispod krova sa nazitkom na fasadi od 1,8m. Suteren je etaža sa visinom poda ispod visine okolnog terena na dijelu vanjskog obima. Pri izračunavanju postignutih urbanističkih parametara na ur4banističkim parcelama u ovoj Studiji lokacije uzete su u obzir samo nadzemne etaže, a podzemne, ukopane namijenjene za parkirališta i garaže se ne uračunavaju u btto površinu izgrađenosti.

3.1.4. Uslovi za parcelaciju

U okviru zahvata plana definisane su urbanističke parcele koje su geodetski definisane u grafičkom prilogu br. 13 Plan parcelacije, nivelacije i regulacije. Ukoliko na postojećim granicama katastarskih parcela dođe do neslaganja između katastra i Studije lokacije mjerodavan je zvanični katastar.

3.1.5. Tretman postojećih objekata

U zoni obuhvata Sutomore zatečeni su objekti graditeljske baštine – ambijentalne vrijednosti u kontaktnom području obalne šetnice/plaže i kontaktne zone funkcionalne cjeline koja kvalitativno dopunjava izuzetnu prirodnu vrijednost plaže Sutomore i čine jedinstvenu cjelinu. Pristup zoni osiguran je s postojeće magistralne saobraćajnice odnosno lokalne saobraćajnice koja se treba rekonstruirati, na širinu od 5,0 m i 3,0 m obalne šetnice, radi osiguranja nesmetanog prometa vozila i pješaka. Uz saobraćajnicu su osigurana parkirališna mjesta na javnom parkiralištu i to u zoni javnog gradskog više funkcionalnog trga, u produžetku pješačke zone uz vodotok te uz obalnu šetnicu neposredno prije postojeće zone naseljske strukture.

Za postojeće objekte zatećene u zoni naseljske strukture planirana je sanacija zone uz uvjet zadovoljavanja komunalnih usluga i oblikovanja, te interpolacija novih objekata. U zoni je u obalnom području osiguran koridor za polaganje trase obalne šetnice opremljene prema uslovima propisanim ovom Studijom lokacije a prikazanom na grafičkom prikazi br. – 10. Plan namjene površina.

3.1.6. Urbanističko-tehnički uslovi za postojeće objekte

Na području obuhvata Studije lokacije primjenjuju se za izgrađeni dio zone naseljske strukture u smislu legalizacije postojećih objekata uslovi iz Detaljnog urbanističkog plana ukoliko su isti izgrađeni prema predmetnom planu. Za dogradnju ili adaptaciju primjenjuju se uslovi ove studije. Postojeće stalno/vikend stanovanje u zoni mješovite namjene pretežito stambene ili turističko-ugostiteljske djelatnosti u smislu sanacije prostora treba zadovoljiti minimalno četiri (4) uvjeta: svaki objekt/parcela treba imati kolni pristup; u okviru parcele treba se riješiti pitanje parkiranja ili garažiranja vozila, svaka parcela obavezno treba prema saobraćajnici ozeleniti prostor visokom vegetacijom kako bi se stvorio ulični drvored. Ukoliko se gradi garaža ona treba biti min. 2 m od regulacijske linije prema ulici, čak i ako je u okviru objekta. Isti princip vrijedi i za određeno parking mjesto u okviru parcele, te svaka treba imati riješeno pitanje komunalne opremljenosti. Oblikovanje građevina mora biti usklađeno sa opštim uslovima po pitanju visina, boja, tipologije gradnje i uporabe materijala.

Uslovi za parcele u zoni mješovite namjene pretežito stanovanje i pretežito turističko- ugostiteljske djelatnosti i interpolacije novih objekata Sve planirane namjene prikazane su u grafičkom prilogu br. 11. Plan namjene površina. U postojećim objektima individualnog stanovanja moguće je u prizemljima organizirati uslužne djelatnosti u funkciji turističke ponude. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 91

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Za ovu kategoriju stanovanja vrijede svi građevinski i regulacijski uslovi kao za individualno stanovanje s time da je prizemlje ovih objekata namijenjeno uslužnim djelatnostima. Vrsta djelatnosti koje se razvijaju u zoni mješovite namjene vezana je na svakodnevnu opskrbu te na specifične zahtjeve turizma. Na svakoj parceli je predviđena izgradnja stambenog objekta od jedne do više stambenih jedinica ali ne više od četiri zbog uvjeta zaštite obalnog mora. Spratnost postojećih objekta kreće se od P do S+P+2+Pk, a veći dio ima spratnost P+1. Postojeća spratnost se zadržava uz zadovoljavanje gore navedenih uvjeta u smislu sanacije prostora svake pojedine parcele. Planirana spratnost za nove građevine je Su+P+2 (dozvoljava se potkrovlje umjesto druge etaže). Indeks zauzetosti parcele s postojećom gradnjom je u rasponima od min. 30% do max. 50%. Indeks zauzetosti parcele za novu gradnju – interpolaciju i za dogradnju i adaptaciju postojećih objekata je 30%, a maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi do 0,8 što se odnosi na obiteljske hotele. Uslovi za uređenje i izgradnju postojećih objekata. U okviru svake parcele treba se riješiti pitanje parkiranja ili garažiranja vozila. Ukoliko se gradi garaža ona treba biti min. 2 m od regulacijske linije prema ulici, čak i ako je u okviru objekta. Isti princip vrijedi i za određeno parking mjesto u okviru parcele. Princip uređenja zelenila u okviru stambenih zona prikazan je u opštim uslovima za ozelenjavanje uz uvjet sadnje visokog zelenila uz ulici i zaštitnog-oblikovnog prema obalnoj šetnici. Regulacijske i građevinske linije dane su u grafičkom prilogu br. 13. Plan parcelacije, regulacije i nivelacije. Postojeći objekti mogu se dograđivati i rekonstruirati unutar određenih građevinskih linija. Objekti mogu biti dvojni, a konfiguracija terena omogućava kaskadnost. Kote vijenca objekta trebaju biti max. 5 m mjereno od najniže, i max. 10 m od najviše točke na parceli. Kod adaptacije postojećih objekata potrebno je koristititi prirodne materijale podižući kvalitetu krajobraza. Predvidjeti kamen kao osnovni karakteristični materijal, oko otvora („pragovi“), u krovnim vijencima i za horizontalne krovne žljebove. Izbjegavati terase cijelom dužinom fasade. Predvidjeti dvovodne krovove prekrivene tradicionalnim materijalima. Prozore i vrata dimenzionirati prema klimatskim uslovima koristeći pravilo dobrog gospodara (uz osiguranje otvora za atraktivne vizure dimenzionirati otvore s ciljem štednje topline/hladnoće i koristiti tradicionalnu stolariju).

3.1.7. Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata namjenjenih hotelsko- turističkoj djelatnosti

Pod turističkom namjenom hotelski kompleks podrazumijeva se postojeći hotel s depadansama za koji je planirana rekonstrukcija i dopuna sadržaja radi podizanja razine usluga na barem 4 zvjezdice, a u budućnosti je moguća gradnja novog hotela na istom mjestu s istim kapacitetom kreveta ali znatno većom razinom usluga i površinom po 1 krevetu. Prema posebnom propisu objekt za pružanje usuge smještaja hotel, po pravilu je sa minimalnim kapacitetom od 7 smještajnih jedinica za noćenje sa recepcijom, i holom hotela, javnim restoranom sa kuhinjom. Hoteli sa kapacitetom do 25 soba klasifikuju se kao mali hoteli. Hotel može imati depadans što je građevinski samostalni dio hotela u kojem se pružaju usluge smještaja u smještajnim jedinicama. Minimalni zahtjev pored smještajnog kapaciteta je centralna recepcija i hol te restoran sa kuhinjom. Usluge smještaja se pružaju u smještajnim jedinicama koje mogu biti: sobe, hotelski apartmani, apartmani smješteni u grupi različitih vrsta zgrada koji predstavljaju dopunu hotelske ponude. Maksimalna spratnost i maksimalna bruto površina građevina planiranih objekata ove namjene iskazana je u grafičkom prilogu br. 16. Plan mjera za sprovođenje. Maksimalna spratnost kreće se od P do P+1 iznimno Po+P+2 za centralni hotelski blok. Maksimalni postotak izgrađenosti parcele iznosi 40% a maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,5. Ovi uslovi odnose se i na planiranu adaptaciju/rekonstrukciju i na nove buduće hotele.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 92

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Spartnost i površina objekata mogu biti manji od planom iskazanih maksimalnih vrijednosti, s tim da ukopani podrumi u kojima su garaže ne ulaze u obračun BGRP.

U grafičkom prilogu br. 13. Plan parcelacije, nivelacije i regulacije definisane su građevinske linije za objekt hotelskog kompleksa visoke kategorije. U okvirima postavljenih građevinskih linija dozvoljeno je slobodno postavljanje i oblikovanje gabarita objekta u sklau sa specifičnim zahtjevima ove namjene. Koeficijent maximalne izgrađenosti je 0,5, a postotak zauzetosti parcele je (postojeće je 30%) a za planirani hotel maximalno 40%. Hotelski kompleks mora imati zatvoreni sistem odvodnje i minimalno 40% zelenih površina (parkovno, zaštitno, rekreativno i sl.). Bazen uz hotel veličine do 15% površine parcele moguće je graditi a da se ne uračunava u %-tak zauzetosti parcele. Površina pod podzemnim etažama može biti veća od površine prizemlja ali ne može biti veća zauzetost parcele od 60% njene površine.

Lokacijski uslovi za građevine ugostiteljsko-turističke namjene: Građevine ugostiteljsko-turistička namjene (H) Veličina građevne čestice min. 1.000 m2

Koeficijent izgrađenosti parcele (kIG ) max 0.15 Najveća katnost građevine Po/Su+P+1 13,5 m - u skladu s prevladavajućom Najveća visina vijenca / sljemena visinom građevina iste tipologije. Najmanja udaljenost od regulacijske linije 5 m 6 m ili h/2 (najviša točka pripadajućeg Najmanja udaljenost od ostalih međa pročelja) Najmanji ozelenjeni dio parcele 40% Pristup na dvosmjernu javno-saobraćajnu površinu minimalne širine kolnika 5.5 m. Parkirna mjesta riješiti na vlastitoj parceli odnosno u sklopu cjelovitog kompleksa ugostiteljsko turističke 2 pm/100 m2 korisne površine namjene prema kriteriju: U okviru ove zone obvezno je osigurati kontinuiranu dužobalnu šetnicu. Na građevnim česticama u turističkim zonama koje graniče s obalnom šetnicom građevinski pravac mora biti udaljen minimalno 15 m od ruba čestice prema šetnici osim za centralni hotel ili bazen. Obvezno je minimalno 80% površine građevnih čestica između gradivog dijela i šetnice urediti visokim zelenilom i autohtonim biljnim vrstama uz moguće uređenje rekreacijskih sadržaja. Unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene mogu se uz osnovnu namjenu smjestiti i druge prateće djelatnosti i sadržaji: a) uslužni-trgovački sadržaji, b) društveni, kulturni i zabavni sadržaji, c) građevine i površine za sport i rekreaciju, d) parkovne i druge uređene zelene površine, e) ulice i trgovi, prometne i komunalne površine, građevine i uređaji. Uslovi koje moraju zadovoljavati objekti definisani su posebnim propisom kojim je regulisana klasifikacija i kategorizacija ugostiteljskih objekata. Parkiranje za potrebe gostiju i zaposlenih rješavati u garažama i na otvorenim parkiralištima unutar parcele.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 93

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Ovom Studijom se potrebe za saobraćajem u mirovanju, potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na vlastitoj parceli. Potreban broj PGM (parkirališno garažnih mjesta) utvrđuje se na 100 m2 BRP (bruto izgrađene površine bez površina namijenjenih smještaju vozila u mirovanju, jednonamjenskih skloništa te podzemnih, potpuno ukopanih dijelova građevina čija namjena ne uključuje boravak ljudi u njima) ovisno o namjeni površina zone odnosno prostora u građevini. Parkirališna mjesta potrebno je osigurati na građevnoj parceli ili u sklopu jedinstvenog zahvata prema sljedećoj tablici:

Namjena Tip građevine Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) na 100 m2 BRP Ugostiteljstvo i Restoran, kavana 4 PGM/100 m2 na otvorenom prostoru turizam Caffe bar, slastičarnica i sl. 10 PGM/100 m2 na otvorenom prostoru, najmanje 2 PGM

Smještajni objekti iz skupine 2 PGM/100 m2 Hotela Samački hoteli, pansioni 1 PGM/100 m2 najmanje 20% na otvorenom prostoru Sport i Sportski objekti otvoreni, 0,4 PGM na 100 m2 u skladu s posebnim propisima rekreacija bez gledališta

Sportski objekti zatvoreni, bez 2 PGM na 100 m2 gledališta

Sportski objekti i igrališta 4 PGM na 100 m2 s gledalištem

Ako se parkirališta grade uz kolnik glavne gradske saobraćajnice ili gradske saobraćajnice tada moraju biti uzdužna ili kosa, a uz sabirne ulice mogu biti i okomita. Ako se parkirališta grade uz kolnik glavne gradske saobraćajnice ili gradske saobraćajnice dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h. Potreban broj parkirališnih mjesta mora se osigurati na vlastitoj parceli, ali se iznimno mogu osigurati i u uličnom pojasu neposredno uz objekt. Potreban broj PGM (parkirališno garažnih mjesta) utvrđuje se na 100 m2 BRP (bruto izgrađene površine bez površina namijenjenih smještaju vozila u mirovanju, jednonamjenskih skloništa te podzemnih, potpuno ukopanih dijelova građevina čija namjena ne uključuje boravak ljudi u njima) ovisno o namjeni površina zone odnosno prostora u građevini. Parkirališna mjesta potrebno je osigurati na građevnoj čestici (ili u sklopu jedinstvenog zahvata) uzdužna ili kosa, a uz sabirne ulice mogu biti i okomita.

3.1.8. Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata namijenjenih sezonskim uslužnim turističko-ugostiteljskim djelatnostima

Ovom Studijom planirane su u zonama oznake SZ, sezonske uslužne turističko–ugostiteljske djelatnosti. U zoni morskog dobra u cilju sezonske organizacije i uređenja kupališta kao i na djelovima obale u zaleđu, može se odobriti postavljanje sezonskih objekata.

Pod tom namjenom podrazumijevaju se sezonske uslužne djelatnosti prema posebnom propisu kao ugostiteljstvo, kiosci, montažni i polumontažni objekti, prodajno-uslužni punktovi, terase, telefonske govornice, vitrine - konzervatori, aparati za kokice, aparati za video i zabavne igre, zabavni parkovi, zatim bar na otvorenom, „ambulantna“ prodaja hrane i pića,

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 94

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

prodavnice i razni drugi sadržaji. Ovi objekti se po pravilu uklanjaju nakon sezone, ili se pod posebnim uslovima konzerviraju. Sezonske uslužne turističko-ugostiteljske djelatnosti prikazane su na grafičkom prikazu br. 11. Plan namjene površina, a parcelacija na 13. Planu parcelacije, nivelacije i regulacije. Funkcionalno se ovi sadržaji nadopunjavaju na obalnu šetnicu i sastavni su dio funkcionalne cjeline kontaktnog prostora koji gravitira obalnom pojasu. Visine za ove djelatnosti definisane su na grafičkom prikazu br. 16. Plan mjera za sprovođenje.

3.1.9. Uslovi za uredjenje, izgradnju i zaštitu

Ovom Studijom određuju se slijedeći minimalni uslovi: U uskom pojasu neposredno uz more potrebna je: - sanacija postojećih objekata osobito u dijelu kanalizacionih sistema radi zaštite mora - zaštita autentičnog pejzaža, obnova šuma, maslinjaka, očuvanje mediteranske makije - zaštita podmorja na području zone Sutomore u uvalama sa zaštićenim plažama, a temeljem posebnih istraživanja.

3.1.10. Uslovi za kupališta

U prostoru obuhvata na obalnoj liniji planiraju se zadržati: prirodne plaže, prirodne kamene plaže, kupališta (javna), s uslužnim sezonskim sadržajima privremenim ili trajnim ali tada oblikovanim u duhu tradicionalne arhitekture te pomočnim objektima. Prostor plaže potrebno je oblikovati pažljivim modeliranjem postoječeg stjenovitog ili kamenitog prostora i njihovim prilagođavanjem za kupače, te održavati a po potrebi iznimno i uz suglasnost nadležnog resora zaštite prirode i mora, nasipavati odgovarajućim materijalima. Ovakvi radovi nisu predvidjeni na zaštičenim prostorima i objektima, a moraju biti provjereni na osnovu procjene uticaja pojedinih radova na morske struje i na ambijentalne vrijednosti.

3.1.10.1. Javno kupalište Sutomore ima slobodan pristup. Hotelska kupališta (na lokacijama neposredno ispod postojećeg/planiranih hotelskog kompleksa mogu da ograniče pristup samo svojim gostima ili da naplačuju ulaz. Optimalan raspored funkcija na uredjenom kupalištu je sljedeči: Centralna zona plaže definisana je prostorom za postavljanje suncobrana i ležaljki a zona neposredno uz more (min. 5m) treba da bude slobodna za kretanje, ulazak i izlazak kupača iz mora. Na kupalištu su raspoređeni uslužni sadržaji ugostiteljske, zabavne, sportske, sanitarno- higijenske i ostale neophodne sadržaje i to na međusobnoj udaljenosti od cca 100m, što je osigurano modulom okvirno 5x5m koji se može duplicirati ovisno o kapacitetu plaže a sadrži: sanitarni čvor, tuševe, kabine za presvlačenje, spremišta i prostor za najam plažne opreme (ležajke, suncobrane, akvizite za igru i sportove) kao i drugi plažni mobilijar te prostore za zabavu i rekreaciju.

Uredjena kupališta su dostupna s kopna gdje je osigurano javno parkiralište uz magistralnu i lokalnu saobraćajnicu. Sutomorskoj daleko poznatoj pješčanoj plaži osiguran je pristup s kopna i to javnim saobraćajem: željeznicom (neposredno se nalazi željeznička stanica) i saobraćajnicom (uz koju je osigurana autobusna stanica) te je planirano javno parkirališe na 6 lokacije prema garfičkom prikazu br. Plan saobraćaja od čega su 2 parkirališta izvan granice obuhvata.

Sva uredjena kupališta se moraju redovno održavati. U kapacitiranju prostora i sadržaja koristiti normativ od 4 do 8 m2 po kupaču, a u zavisnosti od nivoa usluga na kupalištu. Kod hotela, taj normativ može biti i veči. Na 1000 m2 površine ili 100 m dužine uređenog kupališta treba postaviti minimum dva sanitarna čvor, dva tuša i kabine za presvlačenje. Ovaj normativ je primjenjen i za javnu plažu.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 95

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Sanitarni objekti mogu biti: čvrsti i mobilni. Čvrsti sanitarni objekat (na plaži na postojećim/planiranim lokacijama) se gradi na lokacijama gdje postoje uslovi za priključenje na javni kanalizacioni sistem, ili septičku vodonepropusnu jamu, koja se može redovno prazniti. Mobilni sanitarni objekat se postavlja na lokacijama gdje ne postoji javni kanalizacioni sistem. Na uređenim kupalištu mora biti organizovana spasilačka služba, određen broj čamaca za spašavanje i ostala spasilačka oprema prema medjunarodnim ILS standardima.

Sa vodene strane kupališta, prostor uređenog i izgrađenog kupališta mora biti vidno ograđen na udaljenosti od 100 m bovama koje su međusobno povezane. U ograđenim prostorima kupališta i na udaljenosti od 200 m od obale, zabranjeno je prilaziti gliserima, a na udaljenosti od 150 m od obale, zabranjeno je prilaziti čamcima, jedrilicama, daskama za jedrenje, skuterima i sl. Izuzetno se čamcima i svim drugim plovnim objektima na motorni pogon dozvoljava pristup na urečena kupališta, samo na mjestima koja moraju biti na odgovarajuči način obilježena, označena i ograđena, a brzim čamcima (skuterima, gliserima, čamcima koji vuku skije, banane i sl.) dozvoljena je ploviba u prostorima koja su za tu namjenu određena i koja su na odgovarajuči način obilježena, označena i ograđena uz saglasnost nadležnog ministarstva.

3.1.10.2. Uslovi za djelimično uredjena kupališta Djelimično uredjena kupališta su označena na grafičkom prikazu br. 11. Plan namjene površina i u potpunosti ispunajavaju organizacione i higijenske uslove propisane za uredjena kupališta (svlačionice, kante za otpatke i redovno održavanje), a djelimično infrastrukturne i bezbjedonosne uslove.

3.1.10.3. Uslovi za prirodna - zaštičena kupališta

Prirodna – zaštičena kupališta su ovom Studijom definisani dijelovi koji imaju prirodne plaže- zaštićena prirodna plaža Sutomore i duž obalne prirodne plaže do hotelskog kompleksa i stjenovita plaža prema zoni zaštite Ratac. Plaže se nalaze na obali otvorenog mora. Na njima se ne smiju vršiti nikakve intervencije kako se ne bi poremetila prirodna ravnoteža i autetntični izgled. Na njima se ne postavljaju objekti, ne grade se posebne staze osim obalne šetnice koja se mora obzirno položiti i pratiti konfiguraciju terena i materijala s malim zahvatima u prostoru. Ne grade se ni pristaništa osim na dijelu označenom sezonsko hotelsko pristanište izvedeno na šipovima uz uvažavanje maritimnih uvjeta.

3.1.11. Uslovi za obalnu šetnicu

Ovom Studijom osiguran je koridor za obalnu šetnicu od 3,0 m, koja se nadovezuje na postojeću saobraćajnicu Obalu Ive Novakovića do načelno hotela Korali unutar kojeg je moguće realizirati obalnu šetnicu širine 3,0 m do minimalno 1,5 m uz koju se nadovezuju i sadržaji urbane opreme prilagođene specifičnostima podneblja, sezonske usluge i dr. Šetnica treba biti izvedena tako da se oblikom i materijalom prilagodi prirodnim plažama - vertikalnim povezivanjem, urbaniziranim zonama i rekreaciji i javnim parkiralištima. Uz obalnu šetnicu kao njen sastavni dio izvode se prateći sadržaji (mali trgovi, vidikovci, sjedenje, sportske aktivnosti, veze na biciklističke, pješačke i druge staze te osobito uspostaviti propusne veze pješačkih komunikacija unutar zone i šetališta). Ovom Studijom predviđeno je pravac pružanja šetnice propratiti adekvatnom signalizacijom (ekološkom i primjerenom obikovnom) te obezbjediti neophodnu infrastrukturnu opremljenost. Prije izrade detaljne dokumentacije za obalnu šetnicu obavezno je izraditi snimak stanja katastarsko- topografsku podlogu od mora do prvog reda kuća uključujući raskrižja i druge spojne točke, geomehanička istraživanja i točan snimak vegetacije osobito vrijednih šumskih površina, maslinjaka i dr. U koridoru je moguće predvidjeti (na dijelu mješovite namjene pretežito stanovanje, i turističko-ugostiteljska namjena) sekundarni kolektor odvodnje otpadnih i oborinskih voda za dio namjene – obiteljski hoteli/stanovanje, te prostore za precrpne stanice CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 96

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

ukoliko se to u to konačnom cjelovitom rješenju kanalizacionog sustava opštine Bar bude predvidjelo.

Obalnu šetnicu potrebno je prema morskoj strani zaštititi kamenim zidićem/autohtonom transparentnom i klimatski otpornom vegetacijom (tamarisi i sl). Koridor šetnice je položen na slijedeći način: • u krajnjoj sjevero zapadnoj zoni obalna šetnica se spušta na kotu terena od cca 2,0m na 0 m i pretvorena je u prostor javnog više funkcionalnog trga namijenjenog kulturnim događanjima, povezuje se na šetnicu u prirodi koja je položena uz postojeći potok i vodi prema planiranom pristaništu • od prostora trga s čije južne strane se nalazi prostor za sport i rekreaciju neposredno uz plažu šetnica se penje na kotu 2-3,0 m iznad kote plaže i povezana je stepeništima sa plažom; s južne strane šetnica prati obalu Ive Novakovića do hotela Južno more gdje se odvaja prema obali i prati prirodnu plažu uz naseljsku strukturu • Šetnica u dijelu od hotela Južno more mora biti obzirno položena uvažavajući prirodne vrijednosti plaže i topografiju, te se moraju osigurati minimalne poprečne veze • postojeće zelenilo se zadržava i dopunjava novim i sadržajno se oplemenjuje te stvaraju zelene oaze koje dopunjavaju fasadu obale na način puno-prazno (zelenilo- lagana konstrukcija sezonskih sadržaja otvorenog tipa koja se naslanja na fasada strukture naselja u pozadini • Ispod šetnice, na plaži, osigurani su prostori za plažne objekte te je omogućena vertikalna veza plaže s uslužnim sadržajima kao javna pješačka komunikacija ili kao interna komunikacija • Prije izrade konkursnog rješenja a za potrebe raspisda konkursa potrebno je izraditi detaljni topografsko-katastarski snimak plaže, planirane šetnice i obale Ive novakovića i snimak postojeće vegetacije • Šetnicu treba oblikovati sukladno krajoliku a treba biti izvedena u prirodnim materijalima i položena pažljivo položena prateći konfiguraciju terena • Udaljenost šetnice kreće se od 60 m od obalne linije do 0 m na dijelu naseljske strukture a na prostoru hotelskog kompleksa prosječna je udaljenost cca 10 m. • Visinska razlika varira od 0 do više od 3,0 m.

Oblik duž obalne šetnice zone Sutomore mora biti prilagođen konfiguraciji terena, uvažavajući sigurnosne uvjete udaljenosti od ruba stjenovite obale. Šetnica se mora uklopiti u karakteristični zaštićeni prirodni krajolik i na njoj je potrebno osigurati niz točaka- vidikovaca, povezanost sa funkcionalnim zaleđem i dr. Završnu obradu hodnih staza potrebno je predvidjeti u skladu sa ambijentalnim karakteristikama lokacije (šljunak, kamene ploče, i dr.) ili iznimno od montažnih elemenata u urbanom dijelu, koji će biti obloženi prirodnim materijalima. Pristup svim zainteresovanim korisnicima, osobito osobama s posebnim potrebama mora biti neometan. Ovisno o prostornim mogućnostima potrebno je osigurati rampe, oznake brajicom i dr. te označiti prostor zabrane korištenja za bicikle, motore, i druga vozila.

Ovom Studijom definisana je obaveza izrade Konkursnog rješenja za ovu atraktivnu zonu obalne šetnice i plaže te sezonskih plažnih objekata.

Obuhvat zone Konkursa definisan je na grafičkom prikazu br. 16. Faznost realizacije. Programski dio konkursa temeljit će se na smjernicama Studije. U zoni obalne šetnice predviđeno je uređenje tzv produženog "dnevnog boravka" duž cijele zone od planiranog pristaništa do hotelskog kompleksa Zlatna obala. U tom prostoru za koji će se provesti konkurs planirana je šetnica koridora 3,0 m a prostor za uslužne sezonske djelatnosti do maximalno 8,0 m koji na svakih cca 30,0 m ima poprečnu vertikalnu vezu s plažom ali i unutar zone uslužnih djelatnosti gdje je moguće osigurati internu vertikalnu vezu s plažom i

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 97

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

produžiti smještaj. Ispod konstrukcije osigurani su prostori modula 5x5 ili 2x5x5 m za potrebe plažnih objekata prema posebnom propisu na svakih 100 m s obzirom na kapacitet plaže i iznimno velik posjet u sezoni.

3.2. Mjere zaštite kulturne baštine

U svrhu izrade konzervatorskih smjernica – mjere zaštite kulturne baštine, analizirani su Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (Kotor - Podgorica, 2007.), Zakon o zaštiti prirode (Sl. list RCG, br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94), Zakon o nacionalnim parkovima (Sl. list RCG, br. 47/91, 17/92, 27/94), Zakon o zaštiti spomenika kulture (Sl. list RCG, br. 47/91, 27/94), Lista zaštićenih područja Crne Gore (prema Zakonu o zaštiti prirode), Smjernice za zaštitu i razvoj područja u obuhvatu "Sektor 53" PPPPNMD (Ministarstvo kulture, sporta i medija, jul 2008. godine), Generalni urbanistički plan Bara (Bar – Beograd, jun 2007. godine).

Arheološki lokaliteti i područja

Uz rubno područje obuhvata na sjeverozapadnom djelu sektora evidentirana su dva arheološka lokaliteta. U slučaju izvođenja građevinskih ili zemljanih radova bilo koje vrste na tom području potrebno je osigurati arheološki nadzor, a ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na nalazište ili nalaze arheološkog značenja, prema članu 69. Zakona o zaštiti spomenika kulture (Sl. list RCG, br. 47/91, 27/94), pravno ili fizičko lice koje neposredno izvodi radove, dužno je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo radi utvrđivanja daljnjeg postupka.

Prirodne i krajobrazne vrijednosti

SUTOMORSKA PLAŽA Sutomorska plaža zaštićena je rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode, na osnovu Zakona o zaštiti prirode (Sl. list RCG, br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92, 27/94).

3.3. Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda

Uslovi i mjere zaštite od elementarnih i drugih većih nepogoda utvrđeni su Prostornim planom područja posebne namjene za morsko dobro i GUP-om opštine Tivat i u cjelosti su primjenjive za područje Sektora 53.

U cilju zaštite od elementarnih nepogoda postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (SI. list RCG br. 57/1992) i Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda (SI. list RCG br. 8/1993). Osnovna mjera civilne zaštite je izgradnja skloništa u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju skloništa (SI. list SFRJ br. 55/83). Pored mjera zaštite koje su postignute samim urbanističkim rešenjem ovim uslovima se nalažu obaveze prilikom izrade tehmičke dokumentacije kako bi se ostvarile sve potrebne preventivne mjere zaštite od katastrofa i razaranja. Radi zaštite od elementarnih i drugih većih nepogoda, zbog konstatovanih nepovoljnosti inženjersko-geoloških, hidroloških i seizmičkih uslova tla, sva rješenja za buduću izgradnju i uređenje prostora moraju se zasnivati na nalazima i preporukama elaborata “Inženjersko- geološka istraživanja sa seizmičkom mikrorejonizacijom terena za GUP Tivta“.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 98

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Neophodno je sprovesti naknadna geotehnička istaživanja u pogledu hidroloških svojstvava tla, kao i konstatovanje drugih relevantnih elemenata za temeljenje objekata, postavljanje saobraćajnica i objekata komunalne infrastrukture. Zbog visokog stepena seizmičke opasnosti sve proračune seizmičke stabilnosti izgradnje zasnivati na posebno izrađenim podacima mikroseizmičke rejonizacije, a objekte do opšteg interesa, sračunati na 1 stepen seizmičke skale veći od opšte seizmičnosti kompleksa.

Radi smanjenja opasnosti od poremećaja postojeće ravnoteže stanja stabilnosti tla, kao i aktiviranja potencijalnih klizišta, terene ocjenjene kao nestabilne i uslovno stabilne ne treba koristiti za izgradnju objekata bez prethodnih sanacionih zahvata. Za komunalne instalacije, naročito vodovod i elektromrežu, potrebno je obezbjediti snabdjevanje iz najmanje dva izvora. Komunalna infrastruktura je planirana tako da su svi vodovi dostupni i pre rušenja objekata o čemu treba voditi računa pri rekonstrukcijama ili postavljanju novih u kasnijem periodu. Pri planiranju saobraćajne mreže ili objekata koji u većoj meri zahtjevaju intervencije u tlu (dubina veća od 2,0 metra), potrebno je izvesti odgovarajuće sanacione radove, a posebno treba obratiti pažnju da se predvide mjere za biološko konsolidovanje tla ozelenjavanjem. Urbanističko rješenje dispozicijama objekata, saobraćajnica i uredjenjem slobodnih površina obezbjeđuje efikasnu intervenciju svih komunalnih vozila, o čemu treba posebno voditi računa pri izradi tenničke dokumentacije. U pogledu građevinskih mera zaštite svi objekti supra- i infrastukture treba da budu projektovani i građeni u skladu sa važećim tehničkim normativima i standardima za odgovarajući sadržaj. Svi drugi elementi u vezi zaštite materijalnih dobara i stanovnika treba da budu u skladu sa važećim propisima o zaštiti od elementarnih nepogoda i požara tako da je za svaku gradnju potrebno pribaviti uslove i saglasnost od nadležnog organa u opštini odnosno državi na tehničku dokumentaciju i izvedeni objekat.

Seizmički hazard i seizmički rizik

U izrazito seizmički aktivan prostor Crne Gore, svakako treba apostrofirati dio Primorskog regiona koji obuhvata i seizmogenu zonu oko Boke Kotorske.

Zbirno, u cijeloj Crnoj Gori, pa tako i u području Sektora 53, ljudi i njihova imovina, kao i sva društvena dobra, stalno su izloženi dejstvu manjih i srednje jakih zemljotresa, a povremeno i dejstvu razornih zemljotresa velike magnitude. Stoga, kod definisanja očekivane povredljivosti i prihvatljivog seizmičkog rizika, nužno je analizirati uticaj očekivanog seizmičkog hazarda na povredljivost objekata, određene urbane sadržaje i infrastrukturne sisteme.

ZAŠTITA OD SEIZMIČKOG HAZARDA

Intenzitet seizmičkog hazarda za priobalni pojas Crne Gore je 9o MCS (s ubrzanjem za povratni period od 100 godina od 0.20-0.28, a za povratni period od 200 godina od 0.32- 0.40).

Priobalni pojas opština Bar i Ulcinj, kao turistički i urbano najrazvijeniji dio njihovih teritorija (a Bar još i kao važan saobraćajni centar) ima visoku vrijednost prirodnog seizmičkog hazarda. Najopasnije su zone u aluvijalnoj ravni Barskog polja i klizišta između Ratca i Sutomora i prema Velikom Pijesku, dok u primorskom pojasu opštine Ulcinj nema posebno izdvojenih lokaliteta, već je rizik ravnomjernije raspoređen.

Konflikti između koncentracije i seizmičkog hazarda u primorskom pojasu dosad su najjače izraženi i u Sutomoru i ostat će u buduće ukoliko se ne bude u dovoljnoj mjeri kontrolisala dalja izgradnja. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 99

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

MJERE ZA PRILAGOĐAVANJE HAZARDU I UTICAJ DISTRIBUCIJE NA NIVO POVREDLJIVOSTI

Činjenica je da distribucija očekivanog seizmičkog hazarda i distribucija stanovništva na području Republike, u velikoj mjeri uslovljavaju nivo očekivanih šteta. Rezultati istraživanja pokazuju da je nivo očekivanog seizmičkog hazarda u Primorskom regionu znatno veći u odnosu na Sjeverni region, a u isto vrijeme atraktivnost Primorskog regiona može usloviti koncentraciju stanovništva i materijalnih dobara na dosta uskom području. Samim tim, nivo očekivanog seizmičkog rizika može biti višestruko povećan ako se ne obezbijede neophodni uslovi i pravci za redukciju istog.

U vezi sa ovim, može se reći da su koncentracije i gustina dva ključna razvojna elementa i fenomena koja se definišu na svakom nivou urbanističkog planiranja, predstavljajući bitne faktore njihove ekonomske implikacije. U području podložnim zemljotresima ova dva aspekta razvoja, po pravilu direktno uslovljavaju, kako veličinu same katastrofe, tako i njene dalje posljedice.

Pri tome treba reći da se na nivou generalnih urbanističkih planova ima šira i realnija mogućnost, ali i veća odgovornost za ostvarenu interpretaciju zoniranja hazarda, kako u svrhu definisanja namjene zemljišta, tako i za funkcionalno zoniranje naselja.To zoniranje, posebno za urbana naselja, fiksira specifične funkcije za svaku oblast (kao što je školstvo, trgovina, industrija, zdravstvo, rekreacija, itd.), i to u okvirima izvršenog seizmičkog mikrorejoniranja. Pored predviđenih i propisanih funkcija za svaku oblast zoniranja površina prema namjeni, treba takođe da definiše intenzitet korišćenja prema svakom izvođenom elementu funkcije urbanog zemljišta (dozvoljena gustina, odnos izgrađenog dijela prema ukupnoj površini područja, fiksiranja minimalnog iznosa otvorenih površina u okviru svake lokacije, dozvoljena visina zgrada i vrste konstrukcija otpornih na zemljotres, vrste materijala i dr.).

Sasvim posebna situacija u zaštiti od posljedica zemljotresa nastaje u odnosu na kulturno- istorijske spomenike, kao i stara kulturno-istorijska gradska jezgra i stare ambijentalne cjeline, gdje se trebaju primenjivati specifični kriterijumi i mjere ojačanja objekata koji će prije svega zadovoljiti estetske i sigurnosne zahtjeve i poboljšati funkcionalne mogućnosti, a time povećati stepen sigurnosti starih jezgara u cjelini.

Seizmički rizici

Ciljevi:

Budući prostorni razvoj i izgradnja biće prilagođeni uslovima seizmičkog rizika.

Uspostaviće se i ojačati sistem za upravljanje seizmičkim rizikom; ovaj sistem obuhvata identifikaciju elemenata seizmičkog rizika, istraživanje i utvrđivanje osjetljivosti ovih elemenata, kontrolu seizmičkog urbanog planiranja, projekata i izgradnje, uspostavljanje sistema za sveobuhvatnu spremnost na djelovanje u slučaju zemljotresa, kao i podizanje društvene svijesti po pitanju seizmičog rizika. Osnovne oblasti integralnog pristupa smanjenju seizmoloških rizika su: Definisanje seizmološkog rizika i njegovog prihvatljivog nivoa. Aseizmičko projektovanje i izgradnja zgrada i infrastrukturnih sistema. Prostorno – urbanističko planiranje u seizmološkim uslovima Ublažavanje seizmičkog rizika kroz zakonodavna i institucionalno-organizaciona prilagođavanja Pripremljenost za zemljotrese u širem i savremenom smislu te riječi. Upotreba integrisanog informacionog sistema sa bazom podataka o prostoru i razvijenim područjima (poput GIS-a). CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 100

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

SMJERNICE ZA ASEIZMIČKO PROJEKTOVANJE

Polazeći od osobina seizmičnosti područja, predloženih urbanističkih rješenja, odredaba postojećih propisa, date su preporuke za arhitektonsko projektovanje, koje treba primijeniti kao dio neophodnih mjera zaštite od posledica zemljotresa, a u sklopu ukupnih mjera treba da doprinesu što cjelovitijoj zaštiti prostora.

Preporuke za planiranje i projektovanje aseizmičkih objekata predstavljaju dalju razradu preporuka za urbanističko planiranje i projektovanje i njihovu konkretizaciju, povezujući se sa njima u procesu projektovanja: zaštita ljudskih života kao minimalni stepen sigurnosti kod aseizmičkog projektovanja, zaštita od djelimičnog ili kompletnog rušenja konstrukcija za vrlo jaka seizmička dejstva i minimalna oštećenja za slabija i umjereno jaka seizmička dejstva.

Iskustvo sa zemljotresima u svijetu pokazuje da objekti koji posjeduju dovoljnu čvrstoću, žilavost i krutost imaju dobro ponašanje i veliku otpornost na zemljotrese. Pored toga, objekti sa jednostavnim i prostim gabaritom i simetričnim rasporedom krutosti i masa u osnovi, pokazuju isto tako, dobro ponašanje kod seizmičkog dejstva.

Od osobitog značaja je i ravnomjerna distribucija krutosti i mase konstrukcije objekta po visini. Nagla promjena osnove objekta po visini dovodi do neujednačene promjene krutosti i težine što, obično, prouzrokuje teška oštećenja i rušenja elemenata konstrukcije.

Izbor materijala, kvalitet materijala kao i način izvođenja objekta od bitnog su značaja za sigurnost i ponašanje objekta, izloženih seizmičkom dejstvu.

Armirano-betonske i čelične konstrukcije dobro projektovane, raspolažu dovoljnom čvrštoćom, žilavošću i krutošću, tako da i za jače zemljotrese ove konstrukcije posjeduju visoku seizmičku otpornost. Naprotiv, zidane konstrukcije izvedene od obične zidarije, kamena ili tečnih blokova, ne posjeduju žilavost i obzirom na njihovu težinu prilično je teško da se konstruišu kao aseizmičke konstrukcije . Od posebnog značaja za stabilnost konstrukcija je kvalitet realizacije i izvođenja uopšte. Postoje mnogi slučajevi rušenja konstrukcija kao rezultat nekvalitetnog izvođenja građevinskih radova.

Kod projektovanja konstrukcija temelja prednost imaju one konstrukcije koje sprečavaju klizanje u kontaktu sa tlom i pojavu neravnomjernih slijeganja.

Proračun aseizmičkih konstrukcija vrši se u saglasnosti sa propisima za građenje u seizmičkim područjima. Određuju se ekvivalentne horizontalne proračunske seizmičke sile, sa kojima se proračunavaju i dimenzioniraju elementi konstrukcije. U slučajevima kada je potrebna bolje definisana sigurnost konstrukcije objekta, vrši se direktna dinamička analiza konstrukcije za stvarna seizmička dejstva. Kod ovog proračuna optimizira se krutost, čvrstoća i žilavost konstrukcije čime se može definisati kriterijum sigurnosti u zavisnosti od uslova fundiranja, seizmičnosti terena i karakteristika upotrijebljenog materijala i tipa konstrukcije.

Na osnovu opštih principa projektovanja aseizmičkih konstrukcija preporučuje se sledeće: - na predmetnom području moguća je gradnja objekata različite spratnosti uz primjenu svih standardnih građevinskih materijala za konstrukcije i oblikovanje objekata. - mogu biti zastupljeni najrazličitiji konstruktivni sistemi. - kod zidnih konstrukcija preporučuje se primjena zidarije, ojačane sa horizontalnim serklažima i armirane zidarije različitog tipa.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 101

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

- pored ramovskih armirano-betonskih konstrukcija može biti primijenjena izgradnja objekta ramovskih konstruktivnih sistema ojačanih sa armirano-betonskim dijafragmama (jezgrima), kao i konstrukcija sa armirano-betonskim platnima. - kod primjene prefabrikovanih armirano-betonskih konstrukcija preporučuje se primjena monolitnih veza između elemenata konstrukcije. - preporučuje se primjena dovoljno krutih medjuspratnih konstrukcija u oba ortogonalna pravca, koje treba da obezbijede distribuciju seizmičkih sila u elementima konstrukcije prema njihovim deformacionim karakteristikama. - moguća je primjena najrazlicitijih materijala i elemenata za ispunu. Prednost imaju lake prefabrikovane ispune, koje bitno ne utiču na ponašanje osnovnog konstruktivnog sistema. Ukoliko se primjenjuje kruta i masivna ispuna (opeka ili blokovi najrazličitijeg tipa) treba uzeti u obzir uticaj ispune na osnovni konstruktivni sistem.

Projektovanje temelja konstrukcije objekta za dejstvo osnovnih opterećenja treba zasnovati na sledećim načelima: - temelje konstrukcije treba projektovati tako da se za dejstvo osnovnog opterećenja izbjegnu diferencijalna slijeganja; - temelje objekta treba izvoditi na dobrom tlu; - temeljenja djelova konstrukcije ne izvode se na tlu, koje se po karakteristikama razlikuje značajno od tla na kome je izvršeno temeljenje ostalog dijela konstrukcije.

Ako to nije moguće, objekat treba razdvojiti na konstruktivne jedinice prema uslovima tla. - primjenu dva ili više načina temeljenja na istom objektu izbjegavati, osim ako se svaki način temeljenja primjenjuje pojedinačno po konstruktivnim jedinicama. - opterećenje koje se prenosi preko temeljne konstrukcije na tlo mora da bude homogeno raspoređeno po cijeloj konstruktivnoj površini. - treba obezbijediti dovoljnu krutost temeljne konstrukcije, a posebno na spojevima temeljnih greda sa stubovima konstrukcije. - prije početka projektovanja neophodno je uraditi geomehaničko ispitivanje tla.

3.4. Mjere odbrane zemlje na predmetnom području

U okviru Prostornog plana posebne namjene Morsko dobro, utvrđeni su ciljevi razvoja prostora u pogledu obrane, organizacija prostora, strukture obrane i zaštite te primjena i sprovođenje plana sa aspekta obrane. Svi ovi ciljevi i mjer mogu se primijeniti i za područje obuhvaćeno ovom Studijom.

Korišćenje Morskog dobra kao jednog od najvećih potencijala Republike podrazumijeva, pored obezbjeđenja i sprovođenja razvojne strategije za njegovo korišćenje i razvoj, i obezbjeđenja racionalnog korišćenja prostora i očuvanja životne sredine uz primjenu koncepta održivog razvoja, kao i obezbjeđenje potreba odbrane na tom prostoru.

Pošto pojedini prostori, objekti i infrastruktura u prostoru Morskog dobra i kontaktne zone predstavljaju značajne ciljeve u ratnim uslovima, nameće se potreba preduzimanja značajnih mjera za uređenje prostora za potrebe odbrane, ne samo na području Morskog dobra i kontaktne zone, nego i u funkcionalnom zaleđu.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 102

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

CILJEVI RAZVOJA PROSTORA U POGLEDU ODBRANE

Ciljevi razvoja prostora Morskog dobra u oblasti prostornog razvoja područja Morskog dobra, u cjelini su konvergentni sa ciljevima razvoja tog prostora u pogledu odbrane. Značajan stepen konvergentnosti ciljeva postignut je, kada se radi o ravnomernom razvoju sistema naselja i turističke privrede, o razvoju pomorske privrede i ostalih privrednih djelatnosti, o razvoju saobraćajne i druge tehničke infrastrukture, kao i o valorizaciji položaja toga prostora u odnosu na glavne saobraćajne pravce u priobalnom regionu Crne Gore.

Kada se radi o ukupnom razvoju na prostoru Morskog dobra i u kontaktnoj zoni, i usklađenosti toga razvoja sa potrebama odbrane i mjerama zaštite od interesa za odbranu, nužno je obezbijediti i ostvarenje posebnih ciljeva u pogledu odbrane, u koje spadaju naročito: - obezbjeđenje povoljne veze podužnih pravaca putne mreže sa poprečnim putnim pravcima, i povezanosti kopnenih sa morskim putevima, u cilju stvaranja mogućnosti za manevar snagama i tehničkim sredstvima u sklopu sistema odbrane, - odgovarajućom organizacijom urbanih naselja, saobraćajne mreže i objekata tehničke infrastrukture, obezbijediti mogućnosti za organizaciju naselja u kvalitetne oslonce borbenih dejstava u sistemu odbrane, - stvaranje uslova za uspešno uređenje obale za efikasnu odbranu sa mora i iz vazduha, - odgovarajućim prostorno-urbanim mjerama obezbijediti prostorne uslove za organizovanje sistema zaštite i zbrinjavanja stanovništva.

ORGANIZACIJA PROSTORA U POGLEDU ODBRANE ZEMLJE

Osnovni koncept organizacije prostora Morskog dobra i njegovog zaleđa, i koncept saobraćajne mreže, u cjelini su predviđeni u skladu sa opštim uslovima u pogledu odbrane i zaštite od ratnih razaranja, pri čemu je značajno, da je kod putnih komunikacija, postignuta i relativno povoljna povezanost sa poprečnim komunikacijama.

Ravnomeran razvoj gradskih i drugih naselja, uz ograničavanje visoke koncentracije stanovništva, aktivnosti i fizičkih struktura, u skladu je sa potrebama odbrane. Pri tome poseban značaj za smanjenje posledica visoke ugroženosti od dejstva borbenih sredstava u ratnim uslovima, predstavlja vođenje računa o stepenu izgrađenosti i koeficijentu korišćenja zemljišta, uz ograničavanje spratnosti zgrada, kao i prostorno-urbane mjere, kojima se sprečava razvoj konurbacija na prostoru Boke Kotorske.

Razvoj turističkih kapaciteta odgovara potrebama odbrane, ali s obzirom na to da se na nekim lokacijama u Boki javljaju i neke kolizije sa sadržajima od interesa za odbranu, rješavanje razvoja na takvim lokacijama treba vrlo oprezno i sa velikim tolerancijama međusobno usklađivati.

Predviđeni razvoj pomorske privrede, industrijskih kapaciteta i ostalih privrednih djelatnosti odgovaraju potrebama odbrane, kao i planirani razvoj saobraćajne infrastrukture. S obzirom na nepovoljnu situaciju u pogledu vodosnabdjevanja i evakuacje otpadnih voda, biće nužno ovoj oblasti u daljem razvoju posvetiti veću pažnju.

Pristup u rješavanju zaštite životne sredine i prirodnih vrijednosti odgovara potrebama odbrane, pri čemu bi bilo značajno to sve bazirati na konceptu održivog razvoja.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 103

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

STRUKTURE ODBRANE I ZAŠTITE

Za komplekse i objekte infrastrukture Vojske i drugih struktura odbrane na području Morskog dobra i u kontaktnoj zoni, obavezno je obezbjediti uslove za njihovo cjelovito i autonomno funkcionisanje, uključujući i odgovarajuće bezbjednosne i zaštitne zone, kao i odgovarajuća povezanost sa spoljnim tehničkim infrastrukturnim sistemima.

Zaštita stanovništva i materijalnih dobara od ratnih razaranja na prostoru Morskog dobra i u zaleđu, objezbeđuju se sprečavanjem pojave većih urbanih koncentracija i izgradnjom zaštitnih objekata u skladu sa planovima odbrane, naročito u naseljima sa visokim stepenom ugroženosti, i predviđanjem zona za prihvat evakuisanog stanovništva.

Kao glavne mjere zaštite od rušenja, u naseljima koristiti ograničavanje visine objekata, stepen izgrađenosti i koeficijent korišćenja zemljišta, obezbjeđenje slobodnog prostora oko objekata sigurnog od ruševina i požara, i obezbjeđenje saobraćajnica od mogućih ruševina.

PRIMJENA I SPROVOĐENJE PLANA SA ASPEKTA ODBRANE

Prostorni plan Morskog dobra usklađen je sa potrebama odbrane, i u Plan su ugrađena odgovarajuća prostorna rješenja u pogledu odbrane i zaštite od ratnih razaranja, koja se baziraju na opštim uslovima u pogledu mjera zaštite od interesa za odbranu zemlje, i na posebnim zahtjevima o potrebama odbrane dobijenim od nadležnih organa.

3.5. Smjernice za etapnu realizaciju planskog dokumenta.

Ovom Studijom predložene su slijedeće faze realizacije:

Prva faza podijeljena je u dvije etape koje su međusobno povezane. Prva A faza je realizacija obalne šetnice i plaže. Prva B faza je raspis Konkursa za obalnu šetnicu i uslužne sadržaje temeljem detaljnog programskog zadatka koji se temelji na smjernicama iz Studije. Do realizacije i prihvaćanja konkursnog rješenja na šetnici je moguće održavanje postojeće infrastrukture kao i nužna rekonstrukcija.

Druga faza realizacije primarno podrazumijeva sanaciju postojeće gradnje i interpolaciju nove gradnje u dijelu naseljske strukture. Sanacija zone podrazumijeva: komunalnu opremljenost parcele, obavezno osiguranje parkirališnih mjesta na parceli, eventualno javno parkiralište u kojem će zona osigurati dio svojih kapaciteta za parkirališna mjesta. Nadalje obavezno je nasvaku parcelu ozeleniti visokim zelenilom prema ulici stvarajući ulični drvored i zaštitnim zelenilom prema šetnici formirajući obalnu fasadu. Ovi uvjeti zahtjevaju i primjenu ekoloških tehnologija (dopunsku energiju-solarnu, realizaciju cisterni radi poboljšanja snabdjevanja vodom, realizaciju zelenih površina koje sakupljaju i recikliraju vodu. Primjena novih sektorskih tehnologija se podrazumijeva. Hotelski kompleks, hotel s depadansama dobro uklopljen u krajolik i prilagođen konfiguraciji terena si izuzetno očuvanom i dobro njegovanom vegetacijom u prvoj etapi je potrebno sadržajno nadopuniti (rekonstrukcijom/dogradnjom) radi povećanja razine usluge i postizanja strateškog cilja države, realizacija hotela i turističkih sadržaja visoke kategorije. Bilo kakovi zahvati u zoni hotelskog kompleksa uvjetuju očuvanje vegetacije koju je potrebno prethodno snimiti. Uz hotelski kompleks planirano je hotelsko sezonsko pristanište. Prirodne plaže se zadržavaju uz njih se osigurava šetnica a hotelsku plažu ograničenog kapaciteta iznimno je moguće u funkciji održavanja nasipavati autohtonim materijalima.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 104

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Treća etapa je realizacija privezišta, izvan, odnosno rubno uz granicu obuhvata Studije lokacije, za širi prostor naseljske strukture. Privezište će se realizirati ukoliko to istraživanje maritimnih uvjeta utvrdi kao gospodarski i ekološki moguće s obzirom na poziciju (otvoreno more).

Načelno, svaka etapna realizacija predviđena po zonama podrazumijeva: • očuvanje koridora za realizaciju nove i rekonstrukciju postojeće saobraćajnice i pristupnih čvorova parkirališta i garaža • snimak vegetacije u hotelskom kompleksu i zaštitnom zelenilu, te nakon toga plansko rješenje i hortikulturno oplemenjivanje • snimak vegetacije u naseljskoj strukturi, duž obale i plansko rješenje temeljeno na smjernicama ove Studije • točan snimak postojećih građevina naseljske strukture i njihov legalitet kao i snimak vegetacije te cjelovito uređenje i komunalno opremanje zemljišta u zoni turizma uz osiguranje pristaništa te obale • snimak plaža, i program za jednoobrazno uređenje urbanom opremom na uređenoj plaži i ambulantnom opremom na prirodnoj plaži. Održavanje plaža vrijedne prirodne cjeline pretpostavlja izradu plana upravljanja u okviru održivog razvitka.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 105

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

4. SAOBRAĆAJNA I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA

4.1. Saobraćaj

Osnovna saobraćajnica unutar obuhvata Studije prolazi rubom velike pješčane plaže i postojeće naseljske strukture izdignuta na potpornom zidu i neadekvatne širine za vosmjerni saobraćaj.

Saobraćajnica je povezana s magistralom na jugoistočnom dijelu obuhvata Studije gdje prolazi pored naseljska strukture i hotelskog kompleksa "Zlazna obala".

Prijedlogom prostornog rješenja u okviru Studije lokacije, planira se zadržavanje postojeće saobraćajnice za jednosmjerni promet tako da bi se zadržao postojeći profil od 4.5 m, ali na način da bi se prema uličnoj fasadi duž njene sjeverne strane osigurao pješački kolnik širine 1 metar, a s južne strane iznad plaže, izvela bi se nova konstrukcija koja bi omogućila prolazak pješačke komunikacije širine 3 m cijelom dužinom ove saobraćajnice.

Pješačka šetnica povezala bi se s postojećim trgom na zapadnom dijelu i s planiranom obalnom šetnicoma (lungo mare) na jugoistoku.

U nastavku nove pješačke komunikacije na zapadnom dijelu plaže zadržale bi se postojeće natkrivene ugostiteljske terase, a na jugistočnom dijelu formirala bi se nova parkirališta za potrebe naseljske strukture uz koju prolaze.

Trasa Jadranske magistrale u kontaktnom prostoru obuhvata Studije prolazi veoma blizu postojeće izgrađene strukture, a pored nje prolazi postojeća željeznička pruga. Povezivanjem jednosmjerne ceste uz plažu s magistralom na zapadu i jugoistoku omogućio bi se nesmetani promet vozilima, a istovremeno ne bi se ugrožavao pješački promet.

Rekonstrukcijom i izgradnjom novog dijela obalske šetnice prema plaži hotelskog kompleksa "Zlatna obala", omogućio bi se nesmetani pristup morskoj obali cijelom dužinom, a prema kolnoj saobraćajnici uz naseljsku strukturu osigurali bi se pješački pojasi do obale.

Postojeće pristupne, prometne i parkirališne površine u sklopu kompleksa "Zlatna obala" rekonstruirale bi se i prilagodile potrebama sanacije hotelskih sadržaja.

4.2. Hidrotehnički sistemi

1.OPĆENITO O SNABDJEVANJU VODOM CRNOGORSKOG PRIMORJA

Planiranje u prostoru zahtijeva prije svega rješavanje osnovnih infrastrukturnih projekata, od kojih pitanje opskrbe vodom treba imati prioritet. Možemo tvrditi da veliki broj naseljenih mjesta ili nema javne vodoopskrbe, ili ako je ima ne odgovara današnjim zahtjevima. Područje crnogorskog primorja jedno je od takovih prostora. Snabdijevanje vodom predstavlja stalan problem već godinama. Vodni resursi za snabdijevanje pitkom vodom nedostatni su. Već godinama traže se nova izvortišta. Vršena su hidrogeološka istraživanja u prostoru primorja i njegovom zaleđu, ali do značajnijih količina vode za potrebe razvitka nije se došlo. Zaključilo se na osnovu svih do sada razmatranih koncepcija vodoopskrbe da je dugoročno rješenje opskrbe vodom Crnogorskog primorja izgradnja Regionalnog Sistema (RSCGP), a

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 106

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

koji bi kao vodni resurs koristio Skadarsko jezero. To je dugoročno osiguranje snabdjevanja vodom. Međutim, dok do izgradnje ovog velikog vodovodnog sistema ne dođe, snabjevanje vodom obavljat će se postojećim sistemom lokalnih vodovoda, ali će u ljetnim razdobljima kriza opskrbe vodom biti neizbježna.

2.Studija lokacije „SUTOMORE“

2.1.Postojeće stanje snabdijevanja vodom Kao i kod većine naselja u prostoru Crnogorskog primorja i na ovom području postoji javni vodovodni sistem , u ovom slučaju to je vodovod grada Bara. Obzirom na konfiguraciju terena, visinske zone, raspršenost naselja, niz postojećih izvorišta, varijaciju izdašnosti izvora ljeto –zima, vodovodni sistem vrlo je kompleksan. Pri izradi urbanističkih planova za pojedina područja neophodno je voditi računa o slijedećim nedostatcima postojećih vodovodnih sistema pa tako i ovoga: - Veliki postotak postojeće vodovodne mreže izgrađen je azbest-cementnih cijevi. Ove cijevi više se ne ugrađuju i u većini europskih zemalja zabranjeno je njihovo korištenje, radi azbesta koji ima kancerogena svojstva. Osim ovih cijevi u postojećoj mreži koriste se i PVC, čelične i PE cijevi.

- Promjer cijevi u distribucionoj mreži većim dijelom je ispod 100mm, što je nedovoljna dimenzija, posebno radi protupožarnih zahtjeva.

- Veliki broj granastih cjevovoda, što uzrokuje taloženje i pad kvalitete vode u sistemu.

- Nedovoljne zaštitne zone oko izvorišta, što ugrožava kvalitetu vode radi potencijalnih zagađivača (septičke jame, propusna kanalizacija, pesticidi i sl.). - Nedostatak izgrađenog sistema kanalizacije.

- Neravnomjerni tlakovi u vodoopskrbnoj mreži radi konfiguracije terena.

- Nedovoljna i nepovoljna hidrantska mreža u sistemu

2.2. Buduće stanje

Prije izgradnje novih vodovodnih sistema kao i kod rekonstrukcije postojećih treba prihvatiti slijedeće smjernice pri projektiranju nove distribucione mreže u naseljima, kao i pri rekonstrukciji stare: - Vrste cijevi: ljevano-željezne (duktile), PE, zabraniti upotrebu azbest-cementnih. - Promjer cijevi: minimalni 100mm., ostali prema hidrauličkom proračunu - Samo iznimno granaste cjevovode, uz obavezni hidrant na kraju ogranka,radi mogućnosti ispiranja takovog cjevovoda. Mrežu zatvarati u prstenove radi stalne cirkulacije vode u cjevovodima. - Odrediti zaštitne zone oko svih postojećih izvorišta, kao i kod izgradnje novih. - Na mjestima gdje je izgrađena vodovodna mreža, obavezno izgraditi kanalizaciju. - Za postojeći vodoopskrbni sistem izraditi matematski model, simulirati sistem, kalibrirati ga, te zonirati mrežu u optimalni oblik. Radi konfiguracije terena očekuje se da bi uvođenje booster pumpi moglo biti optimalno rješenje, ali to treba potvrditi hidrauliučkim proračunom, odnosno simulacijom sistema.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 107

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

- Hidrante u mreži treba ugraditi na udaljenosti od 50 do 80m, s time da u pravilu hidranti budu nadzemni. - Položaj vodovodnih cijevi treba odrediti u suglasnosti sa ostalim sudionicima u infrastrukturi: kanalizacija – oborinska i sanitarna, elektrika, telefon,plin, i sl. U pravilu bi ove instalacije trebale biti u zelenom pojasu ili pločniku, iznimno u prometnici. - Kućni priključci na vodovodnu mrežu trebaju se stadardizirati i odrediti tipove okna za ugradnju vodomjera. Svaka stanbena jedinica mora imati vlastiti vodomjer. Pri projektiranju novih cjevovoda treba osigurati telekomunikacijske linije radi mogućnosti prenosa podataka u nadležnu vodovodnu organizaciju. - Radi svih gore navedenih smjernica, neophodno je da se izradi katastar svih ovih instalacija.

Obzirom da nije moguće u kratkom vremenskom razdoblju realizirati veliki Regionalni vodovod, biti će neophodno za nove objekte rješavati opskrbu vodom i na druge načine. Navest ćemo neke smjernice s time u vezi:

- Za nove hotele visoke kategorije koji traže posebni standard, gdje su nephodni bazeni i znatne količine vode, a koja se u dogledno vrijeme ne može osigurati, treba predvidjeti korištenje morske vode u bazenima. - Hidrantsku mrežu za protupožarnu vodu ovih objekata treba alternativno vezati na morsku vodu. - Obzirom na velike površine hotelskih objekata moguće je korištenje oborinske vode i za ovo treba osigurati određene rezervoare, cisterne. - Cisterne treba koristiti i u individualnim objektima i apartmanima i za iste izraditi tipska rješenja.

3. Zaključak

3.1. Postojeći vodoopskrbni sistemi na području Crnogorskog primorja ne zadovoljavaju potrebe današnjih potrošača, posebno u ljetnim periodima, kada im je voda najpotrebnija. 3.1.1. Dok se ne realizira Regionalni vodoopskrbni sistem, neophodnao je pronaći nove lokalne izvore i sanirati postojeća crpilišta.

3.2. Neka izvorišta vode u sistemu povremeno se zagađuju, a uzrok zagađenju su otpadne vode iz propusne kanalizacije ili iz septičkih jama. 3.2.1. Treba pronaći lokacije oštećenja kanalizacije i rekonstruirati te poteze, kao i sanirati postojeće septičke jame.

3.3. Gubici u postojećoj vodovodnoj mreži dosižu i do 60%. 3.3.1. Treba pronaći gubitke i izvršiti rekonstrukciju takovih cjevovoda, a posebno se naglašava da se postojeće cijevi od azbest-cementa zamijene PE ili ljeveno-željeznima (ductile). Kod ove izmjene, radi potrebe protupožarne vode, minimalni promjer cijevi u mreži treba biti 100mm.

3.4. Ukoliko se ne uklone gore navedeni nedostaci postojećeg sistema vodoopskrbe, daljnjom urbanizacijom ovog prostora stanje će se još više pogoršati, što treba imati u vidu kod daljnjeg planiranja u ovom prostoru.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 108

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

1.OPĆENITO O ODVODNJI SUVIŠNIH VODA NA PODRUČJU CRNOGORSKOG PRIMORJA

1.1.Postojeće stanje

Odvodnja suvišnih voda podrazumjeva odvodnju oborinskih i otpadnih voda na ovom području. Uglavnom je to sistem razdjelne kanalizacije, znači oborinske vode odvode se oborinskom kanalizacijom a otpadne, sanitarne vode odvode se odvojenim sistemom. Vodoopskrbni sistem pokriva znatno više korisnika, kanalizacijom je pokriveno njih 60%.

1.2. Odvođenje otpadnih voda

1.3.Odvodnja oborinskih voda

Oborinske vode odvode se posebnom kanalizacijom i to uglavnom samo u starim gradskim jezgrama Kotora, Bara, Tivta. Kanali se upuštaju direktno u more ili u površinske vodotoke. Obzirom da je sistem kanalizacije razdjelni, na mnogo mjesta , oborinske vode ulaze u kanalizaciju otpadnih voda i prekomjerno ju . Dimenzije cijevi ne odgovaraju opterećenjima u ovim kanalizacijama, dolazi do začepljenja, izlijevanja kanalizacije, zagađenja okoliša i sl. Nema izgrađenih uređaja za pročišćavanje ovih voda. Dotrajala i propusna kanalizacija otpadnih voda, a koja prolazi u blizini izvorišta voda u sistemu vodoopskrbe, uzrokuje zagađenje ovih crpilišta i njihovo isključenje iz sistema vodoopskrbe.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 109

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Manja naselja uglavnom rješavaju svoje otpadne vode putem septičkih jama, koje su u lošem, propusnom stanju, pa isto tako zagađuju okoliš, a one u blizini crpilišta uzrokuju njihovo zagađenje.

2.Smjernice za rješavanje odvodnje suvišnih voda na području izrade Studije lokacije

2.1. Treba prihvatiti razdjelni sistem kanalizacije.

2.1.1. Rekonstruirati oštećene kanale oborinske kanalizacije, pravilno ih dimenzionirati, s time da minimalni promjer ovih cijevi bude 300mm.

2.1.2.Rekonstruirati oštećene kanale otpadnih voda, pravilno ih dimenzionirati, s time da minimalni promjer bude 200mm.

2.1.3. Ne upotrebljavati azbest-cementne cijevi. Preporučaju se PVC za otpadnu vodu, betonske za oborinsku.

2.2. Za manja naselja, dok se ne izgradi sistem kanalizacije, mogu se izgrađivati septičke jame, ali prema određenim tipovima, sa tri komore.

2.3. Za auto-kampove i veće objekte preporučaju se biološki uređaji, tipa BIODISK.

2.4. Otvorene vodotoke treba redovito održavati, posebno se preko njih i u njima ne smije ugrađivati ostale instalacije. Treba poštivati vodno dobro, obostrano u širini od 5,0m.

2.5. Krovne vode treba upuštati u rezervoare, cisterne, i tako ih koristiti za snabdijevanje vodom.

2.6. Sistemi kanalizacije oborinske i otpadne vode dio su infrastrukture koja se rješava u skladu s prometnicama. Radi toga kod projektiranja prometnica treba uskladiti položaj ovih kanalizacija s ostalim infrastrukturnim objektima. U poprečnom presjeku oni trebaju biti usklađeni.

3.Zaključak

3.1. Odvodnja suvišnih voda na ovim područjima predstavlja jedan od najtežih zadataka za rješavanje. Međutim, to je prioritet i bez toga rješenja nema daljnjeg razvoja. 3.2.Nije moguće parcijalno rješavanje ove problematike, treba idejno rješiti cjelokupnu koncepciju čitavog prostora. 3.3. Jasno je da su zahtjevi za izgradnjom na ovome prostoru veliki, ali osnovnoj infrastrukturi, vodoopskrbi i odvodnji mora se dati prioritet. To su velike investicije i u njih se mora ulaziti, bez njih se ne može.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 110

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

4.3. Elektroenergetska infrastruktura

POSTOJEĆE STANJE

Na prostoru zahvata Studije lokacije, trenutno postoje elektroenergetski objekti dva naponska nivoa: 10 kV i 1 kV.

Za područje Bara postoji nedavno usvojeni GUP, sa rješenjima koja će biti korišćena i pri koncipiranju planiranog stanja u zahvatu Studije.. Područje ED Bar se napaja preko TS 110/35 kV Bar, snage 2x40 MVA, dalekovodom 110 kV Podgorica 1 – Bar, a postoji 110 kV veza Budva – Bar. Iz TS 110/35 kV Bar se preko voda Bar – Ulcinj iznosi snaga za potrebe konzumnog područja ED Ulcinj. Preko nadzemne 35 kV mreže, iz TS Bar se napajaju TS 35/10 KV: Čanj, Sutomore, Stari Bar i Veliki Pijesak, a preko kablovske mreže gradske TS 35/10 kV: "Rade Končar", Topolica i Luka Bar. U redovnom pogonu napojna tačka za zahvat studije lokacije je TS 35/10 kV Sutomore, koja je locirana u blizini zahvata. Ovaj objekat je u pogonu od 1988. godine, projektovana snaga je 2x8 MVA, snage postojećih transformaora su 8 +4 MVA. Moguće je napajanje i iz TS 35/10 kV Rade Končar, preko DV 10 kV Ratac- Ineks, ali se zbog ograničenih kapaciteta dalekovoda napajanje iz ovog pravca koristi samo u havarijskim uslovima. Nakon izgradnje DUP-om planirane TS 35/10 kV Ratac, ta trafo stanica će biti napojna tačka za veći dio zone zahvata. Na osnovu podataka dobijenih od EPCG – Elektrodistribucija Bar o postojećem stanju od elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 10 kV (dalekovodi , trafostanice 10/0,4 kV i njihove 10 kV kablovske veze) unutar granica zahvata postoje sledeći elektroenergetski objekti:

Trafostanice 10/0,4 kV

Unutar zahvata Studije lokacije postoje dvije TS 10/0.4 kV : TS Ineks , 1(2) x400 kVA, u objektu, 1969. TS Ivan Milutinović , 1x400 (630) kVA, montažno betonska, 1970. Ukupna instalisana snaga trafostanica u zahvatu je 800 kVA. Navedene trafostanice su namijenjene napajanju stambenog naselja i postojećeg hotelskog kompleksa “Ineks –Zlatna obala”. Ove trafostanice su u toku turističke sezone preopterećene. U blizini zone zahvata, su i sledeće trafostanice : TS Brca (Zelen), TS Južno More, TS Korali, TS Zlatni Nar, TS Hotel Nikšić, ukupne instalisane snage 2430 MVA.

10kV vodovi

Mreža 10 kV je podzemna, a u zoni zahvata se nalaze kablovski vodovi : • TS Ineks – TS Ivan Milutinović, 2x PP 41 3x120 mm2

• Priključna kablovska dionica DV 10 kV TS Ratac- TS Ineks

• Priključna dionica kablvskog voda TS Ivan Milutinović-TS Brca(Zelen)

• Dionica TS Korali -TS Zlatni Nar ,(na dužini oko 180 m, a uz samu granicu oko 280 m) PHP 81 3x95 mm2,

Jednopolna šema mreže 10 kV u zoni zahvata i kontaktnim zonama :

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 111

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 112

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Raspored elektroenergetskih objekata 10 kV u zoni zahvata dat je u prilogu Postojeće stanje. Niskonaponska (0,4 kV) mreža na području zahvata izvedena je kao vazdušna, djelimično samonosivim kablovima i podzemna, u funkciji napajanja postojećih stambenih objekata.

Postavke plana višeg reda

Najvažnije postavke Prostornog plana Crne Gore, Prostornog plana područja posebne namjene Morsko dobro i GUP Bar, koje se tiču elektroenergetske infrastrukture, a značajne su za ovu studiju lokacije, su sledeće:

- Na posmatranom području ne postoje, niti su planirani, elektroenergetski objekti naponskog nivoa iznad 10 kV. - Napojni vodovi treba da budu isključivo kablovski, sa tipiziranim parametrima, kako za srednjenaponsku, tako i za niskonaponsku mrežu - Koncept razvoja elektroenergetske mreže 10 kV bazira se na standardizovanim TS 10/0. 4 kV , koje su za kablovske mreže snage 400 i 630 kVA. Mreža je koncipirana po principu otvorenih prstenova. - Sve instalacije treba uskladiti sa zahtjevima nadležnog elektrodistributivnog preduzeća - Revitalizacija i modernizacija postojećih elektroenergetskih objekata potrebna je da bi se obezbijedilo sigurno i kvalitetno snabdijevanje potrošača električnom energijom i gubici energije sveli na tehnički dozvoljene iznose. Uz navedeno, kao važan tehnički i ekonomski faktor kod održavanja elektrotehničke infrastrukture je unifikacija i standardizacija materijala i opreme;

ELEKTROENERGETIKA

PROGRAM RAZVOJA ELEKTROENERGETSKE INFRASTRUKTURE

URBANISTIČKI PODACI

Podaci o postojećim i planiranim objektima mjerodavnim za procjenu vršne snage odnosno razmatranja mogućnosti korišćenja postojeće elektroenrgetske infrastrukture za napajanje električnom energijom planiranih objekata dati su u tabeli namjene objekata sa prikazom površina i spratnosti .

PROCJENA POTREBE ZA ELEKTRIČNOM SNAGOM

Uz poštovanje zahtjeva Programskog zadatka izvršena je procjena vršne snage sadašnjih i budućih objekata u zoni zahvata, a zatim razmotren koncept buduće mreže, s obzirom na praktičnu nemogućnost korišćenja postojeće elektroenergetske infrastrukture za napajanje električnom energijom postojećih i planiranih planiranih objekata.

Naselje

Procjena potrošnje stambenih jedinica je izvršena korišćenjem formula iz Tehničke preporuke br.13 i 14b Poslovne zajednice Elektrodistribucije Srbije.Ove formule određuju vršnu snagu mjerodavnu za planiranje objekata na osnovu teorijskih razmatranja, iskustva i snimanja (mjerenja) postojećeg stanja. Razmatrana naselja su klasifikovana u sedam kategorija, zavisno od toga da li su gradska ili prigradska, od gustine stanovanja, načina grijanja.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 113

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

S obzirom na to da je u ovom slučaju u pitanju primorsko turističko naselje, koje na spada ni u jednu kategoriju od razmatranih 7, modifikovane su formule iz navedene preporuke, tako da glase:

1− keh 0,88 p (t−1990) Pvra = Pihl * n *(keh + ) + 2,86 * n * (1+ ) , 20<=n<=500 n 100 gdje je: Pihl - prosječna instalisana snaga sa kojom učestvuje grupa od “n“ domaćinstava, odnosno apartmana u maksimalnom jednovremenom opterećenju - dio koji potiče od potrošnje rashladnih uređaja u stanu (kW/dom), keh -koeficijent jednovremenosti maksimalnog godišnjeg opterećenja za veoma veliki broj domaćinstava – dio koji se odnosi na instalisanu snagu trošila koja se koriste za rashlađivanje stanova.

Tip naselja Pih keh p godina (kW) % proračuna Primorsko turističko naselje 1,2 0,65 1,5 2010

Prilikom odredjivanja parametara pretpostavljeno je da se svaka stambena ili smještajna jedica rashlađuje rashladnim split sistemom čija je potrošnja u režimu hlađenja 1,2 kW.

Objekti sa namjenom : hoteli i uslužne djelatnosti

Za procjenu vršne snage planiranih objekata korišćene su vrijednosti specifičnog opterećenja zasnovane na iskustavu i podacima iz literature, koji se za razne sadržaje kreću u granicama :

- (30-70)W/m2, hoteli sa klima uređajima - (20-30)W/m2, hoteli bez klima uređaja (30-150)W/m2poslovni prostori namijenjeni za trgovinu, administraciju, usluge- prosječno 80W/m2

Usvojena je prosječna vrijednost specifičnog opterećenja za hotele sa klima uređajima :0,08 W/m2, pri čemu je računato sa neto površinom.

Objekti sa namjenom : Privezište Planirano je jedno privezište, koja treba da bude opremljeno prigodnim sadržajima. Kako se ne raspolaže kapacitetom , niti bližim podacima, potrošnja je procijenjena uz pretpostavku o kapacitetu : oko 10 jahti srednje veličine (60-70) m, ćije se napajanje ogrničava na (25-32) A, odnosno 17000 do 19000 W , sa koeficijentom jednovremenosti od 0,5. Objekti sa namjenom : Sport i rekreacija

U zoni se nalaze zelene površine i sportski tereni.Procjena potrošnje je bazirana na specifičnoj potrošnji sportskih terene od 60 W/m2. Objekti sa namjenom : Plaža – prirodna obala sa terasama i toboganom

Na uređenoj plaži su predviđene uslužne građevine lagane konstrukcije. Tu su takođe planirani prostori za sanitarne čvorove, najam ležaljki, suncobrana, čamaca i sl. Procjena potrošnje je izvršena paušalno, 4kW po jednoj lokaciji, odnosno, ukupno 20 takvih lokacija. U ovoj zoni su takođe predviđene terase i poslovni prostor čija je potrošnja procijenjena po jedinici površine 80W/m2.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 114

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Saobraćajnice Procjena vršne snage osvjetljenja saobraćajnica i pješačkih staza (lungo mare i pješački saobraćaj) u zoni, izvršena je na bazi procjene broja svjetiljki. Procjena je izvršena na osnovu sledećih parametara: Pvrs – Vršna snaga rasvjete saobraćajnica za procijenjeni broj svjetiljki snage 250W (svjetiljke sa sijalicom natrijum visokog pritiska) Pvps - Vršna snaga rasvjete pješačkih staza za procijenjeni broj svjetiljki snage 100W Na osnovu podataka o vrsti i namjeni objekata procijenjuje se vršna snaga na nivou Studije lokacije i zona sa faktorom jednovremenosti kj=0.9 i cos φ=0.95 :

Pvr = k j *(Pvrn +Pvrpr + Pvrh + Pvrspr + Pvrsao + Pvrpl + Pvrpark ) / cosϕ

Ukupno, zahvat Studije lokacije:

Snaga vršna Poslovni prostor broj po snaga bruto neto broj kW/obj. površina površina kW/m2 svjetiljki svj. kW kW Privezište 20 9 180 Sport i rekreacija 1560 0,05 78 Plaža 20 4 80 Objekti na plaži 430 344 0,08 28 Ugostiteljstvo 250 200 0,08 16 Naselje 30 177 Hotel 2500 2000 0,08 160 Depandansi 1500 1200 0,08 96 Parkinzi 200 0,03 6 Saobraćajnice 200 0,25 25 pješačke staze 200 0,1 20 SUMA (kW) 891 vršna snaga (kVA) 844

Proizilazi da su potrebe planiranih objekata reda veličine instalisane snage postojećih trafostanica.

Definisanje broja trafostanica -– raspored po traforeonima

Na osnovu procijenjene snage zahvata Studije lokacije, urbanističkog rješenja, planirane gradnje objekata, a obzirom da cijelo područje ne može biti obuhvaćeno jednim trafo reonom, vodeći računa o sigurnosti i fleksibilnosti rada elektroenergetskog sistema, za potrebe snadbijevanja električnom energijom planiranih objekata je predviđena rekonstrukcija postojećih trafostanica 10/0.4 kV.

Kod definisanja potrebnih instalisanih snaga trafostanica računato je sa gubicima od 10% i rezervom u snazi od 10%.

S obzirom na to da je forma zone zahvata nepogodna za formiranje novih traforeona, kao najracionalnije rješenje je odabrana rekonstrukcija dvije trafostanice u zoni zahvata : TS Ivan Milutinović i TS Ineks. Planirano je povećanje snage na 630 kVA (obje trafostanice su projektovane za 630 kVA) i kompletna zamjena opreme jer su u pitanju trafostanice stare oko 30 godina. Kada je u pitanju TS Ineks, moguća je promjena i lokacije nakon rekonstukcije hotela Ineks –Zlatna obala.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 115

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Obje postojeće trafostanice se nalaze u planiranoj zoni 6, pa je raspodjela njihovog opterećenja izvršena na sledeći način:

TRAFO REON 1:

Zone 1(privezište), 2 (sport i rekreacija) , 3 (plaža), 4 (uslužne djelatnosti)

Snaga vršna Poslovni prostor broj po snaga bruto neto broj kW/obj. površina površina kW/m2 svjetiljki svj. kW kW Privezište 20 9 180 Sport i rekreacija 1560 0,05 78 Plaža 20 4 80 Objekti na plaži 430 344 0,08 28 Ugostiteljstvo 250 200 0,08 16 Saobraćajnice 100 0,25 25 pješačke staze 100 0,1 10 SUMA (kW) 417 vršna snaga (kVA) 395

Za napajanje objekata u trafo reonu 1 predviđena je trafostanica 1x630kVA, NDTS Ivan Milutinović nova.

TS 10/0,4 kV Naznačena Potrošnja rezerva gubici kVA NDTS "Ivan Milutinović nova" Snaga zone % 10 10 kVA 1x630 395 40 40 475

Koeficijent opterećenja trafo stanice u ovoj zoni je :

Pvr 475 ϕ = = = 75% , 1 Pts 630

TRAFO REON 2:

Zone 6 (naselje, hotel, depandansi)

Snaga vršna Poslovni prostor broj po snaga bruto neto broj kW/obj. površina površina kW/m2 svjetiljki svj. kW kW Naselje 30 177 Hotel 2500 2000 0,08 160 Depandansi 1500 1200 0,08 96 Parkinzi 200 0,03 6 Saobraćajnice 100 0,25 25 pješačke staze 100 0,1 10 SUMA (kW) 474 vršna snaga (kVA) 449

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 116

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Za napajanje objekata u trafo reonu 2 predviđena je trafostanica 1x630kVA, NDTS Ineks nova.

TS 10/0,4 kV Naznačena Potrošnja rezerva gubici kVA NDTS "Ineks nova" Snaga zone % 10 10 kVA 1x630 474 48 48 570

Koeficijent opterećenja trafo stanice u ovoj zoni je :

Pvr 570 ϕ = = = 90% , 1 Pts 630

Napominje se da su snage planiranih TS10/0,4kV date na osnovu procijenjenih vršnih snaga a definitivne snage će se odrediti nakon izrade glavnih projekta. Imena novim trafostanicama su data uslovno, samo za potrebe ove studije. Eventualne potrebe potrošača u zoni zaštićene šume Ratac i arheološkog lokaliteta se mogu zadovoljiti iz nedavno rekonstruisane DTS Ratac, 1x630 kVA.

Prikaz planirane elektrodistibutivne mreže

Koncept rješenja napajanja električnom energijom planiranih objekata u predmetnoj zoni zahvata studije lokacije je baziran djelimično na postojećoj infrastukturi, a djelimično u na planiranoj infrastrukturi 10 kV mreže .

Elektroenergetski objekti naponskog nivoa 10kV

Polazeći od izvršenog proračuna potreba u snazi i rasporeda novih potrošača po traforeonima, ovom studijom se predviđaju sledeći 10kV elektrenergetski objekti:

Trafostanice 10/0,4kV : NDTS10/0.4kV 1x630 kVA 2 kom (rekonstrukcija postojećih trafostanica u zoni) Planirane TS10/0,4kV su uključene u postojeći sistem napajanja – koncept otvorenih prstenova uz njihovo kablovsko izvođenje sa osnovnim napajanjem iz čvorišta: TS 35/10 kV "Sutomore“ . Međutim, nakon izgradnje planirane (GUP-om Bara) TS Ratac, osnovno napajanje će biti iz te trafostanice. U ovom trenutku je nepoznata dinamika realizacije planiranih elektroenergetskih objekata, odnosno da li će TS 35/10 kV Ratac biti u pogonu prije izgradnje objekata u zoni zahvata. Rekonstruisane trafostanice 10/0.4 kV treba da budu u skladu sa važećom preporukom Tp1b EPCG- FC Distribucija. Tip trafostanica je NDTS, N=3, čime je omogućen fleksibilniji pogon, jer u TS Pješčine 2 i 3 ostaje po jedna rezervna ćelija.

10 kV kablovska mreža Plnaira se novi napojni kablovski vod iz TS Sutomore, izveden jednožilnim kablovima sa izolacijom od umreženog polietilena tipa XHE 49 A 1x 240 mm2 , 10 kV ( prenosne moći preko 7 MVA). Rješenje sa novim napojnim vodom (umjesto postojećeg) je odabrano iz rayloga što su trafostanice Ineks i Ivan Milutinović na periferiji mreže, parktično radijalno napajane. Polaganjem novog napojnog kabla će se popraviti i sigurnost napajanje susjedne zone. Veze između trafostanica treba uzvesti kablom istog tipa , presjeka 150 mm2 ili 240 mm2. To će biti definisano uslovima nadležne ED Bar. Na posebnom prilogu urbanističkog plana prikazane su lokacije planiranih TS10/0,4kV, kao i planirane trase 10kV kablovske mreže. Ovdje se napominje da je moguće vršiti prilagođenja mikro lokacija trafostanica projektovanim objektima, što se neće smatrati izmjenom plana.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 117

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Na sledećem crtežu je dat približan raspored navedenih trafostanica, kao i šeme njihovog povezivanja u planiranom rješenju. Postojeći vodovi nisu korišćeni . Kablovi tipa PP 41 se ukidaju zbog neodgovarajućih karakteristika ovog kabla za mrežu 10 kV.

Ovakvim rješenjem obezbijeđeno je pouzdano napajanje trafo stanica u zoni zahvata, tako što je primijenjen koncept otvorenih prstenova. Napominje se da je moguća preraspodjela opterećenja između novih (rekonstruisanih) trafostanica i postojećih trafostanica van zone zahvata radi ravnomjernije raspodjele.

Niskonaponska mreža Kompletna niskonaponska mreža mora biti kablovska (podzemna) do lokacija priključnih ormarića ili direktno u objektu do glavnih razvodnih tabli. Mrežu izvesti niskonaponskim kablovima tipa PP00 ili XP00 0.6/1kV, presjeka prema naznačenim snagama pojedinih prostora objekata. NN kablove po mogućnosti polagati u zajedničkom rovu na propisanom odstojanju uz isunjenje uslova dozvoljenenog strujnog opterećenja po pojedinim izvodima. Broj niskonaponskih izvoda će se definisati glavnim projektima objekata i trafostanica.

OSVJETLJENJE OTVORENIH PROSTORA I SAOBRAĆAJNICA

Pošto je javno osvjetljenje sastavni dio urbanističke cjeline, treba ga tako izgraditi da se zadovolje i urbanistički i saobraćajno - tehnički zahtjevi, istovremeno težeći da instalacija osvjetljenja postane integralni element urbane sredine. Mora se voditi računa da osvjetljenje saobraćajnica i ostalih površina osigurava minimalne zahtjeve koji će obezbijediti kretanje uz što veću sigurnost i komfor svih učesnika u noćnom saobraćaju, kao i o tome da instalacija osvjetljenja ima i svoju dekorativnu funkciju. Zato se pri rešavanju uličnog osvjetljenja mora voditi računa o sva četiri osnovna mjerila kvaliteta osvjetljenja: - nivo sjajnosti kolovoza, - podužna i opšta ravnomjernost sjajnosti, - ograničenje zaslepljivanja (smanjenje psihološkog blještanja) i - vizuelno vođenje saobraćaja.

Po važećim preporukama CIE (Publikation CIE 115, 1995. god.), sve saobraćajnice za motorni i mješoviti saobraćaj su svrstane u pet svjetlotehničkih klasa, M1 do M5, a u zavisnosti od kategorije puta i gustine i složenosti saobraćaja, kao i od postojanja sredstava za kontrolu saobraćaja (semafora, saobraćajnih znakova) i sredstava za odvajanje pojedinih učesnika u saobraćaju.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 118

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Svim saobraćajnicama na području plana treba odrediti odgovarajuću svjetlotehničku klasu Na raskrsnicama svih ovih saobraćajnica postići svjetlotehničku klasu za jedan stepen veću od samih ulica koje se ukrštaju. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju unutar blokovskih saobraćajnica i parkinga, prilaza objektima i slično. To osvjetljenje treba rešavati posmatranjem zone kao cjeline, a ne samo kao uređenje terena oko jednog objekta. Rješenjima instalacije osvjetljenja unutar zone omogućiti komforan prilaz pješaka do ulaza svakog objekta i iz svih pravaca.

USLOVI ZA IZGRADNJU ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Izgradnja 10kV kablovske mreže

Kablove polagati slobodno u kablovskom rovu, dimenzija 0,4 x 0,8 m. Na mjestima prolaza kabla ispod kolovoza saobraćajnica, kao i na svim onim mjestima gdje se može očekivati povećano mehaničko opterećenje kabla (ili kabl treba izolovati od sredine kroz koju prolazi), kablove postaviti kroz kablovsku kanalizaciju, smještenu u rovu dubine 1,0 m. Ukoliko to zahtjevaju tehnički uslovi stručne službe ED Bar, zajedno sa kablom (na oko 40 cm dubine) u rov položiti i traku za uzemljenje, FeZn 25x4 mm. Duž trasa kablova ugraditi standardne oznake koje označavaju kabl u rovu, promjenu pravca trase, mjesta kablovskih spojnica, početak i kraj kablovske kanalizacije, ukrštanja, približavanja ili paralelna vođenja kabla sa drugim kablovima i ostalim podzemnim instalacijama. Pri izvođenju radova preduzeti sve potrebne mjere zaštte radnika, građana i vozila, a zaštitnim mjerama omogućiti odvijanje pješačkog i motornog saobraćaja.

Trafostanice 10/0.4kV na području plana

Sve nove trafostanice moraju biti u skladu sa važećom tehničkom preporukom Tp 1b, donesenom od strane FC Distribucija. Nove trafostanice su predviđene kao slobodnostojeći, tipski objekti. Umjesto slobodnostojećih, moguća je izvedba trafostanica u objektu, što se, prema važećim preporukama, odobrava samo u izuzetnim slučajevima. Prednosti slobodnostojećih trafostanica u odnosu na trafostanice u objektu su: - manja zavisnost od dinamike gradnje (zgrada u kojoj je predviđena trafostanica mora biti izgrađena prva da bi se obezbijedilo napajanje drugih zgrada priključenih na tu trafostanicu); - manje dimenzije (kada se trafostanica smješta u objekat, upravljanje mora biti iznutra, što nije slučaj kod DTS u slobodnostojećem objektu); - s obzirom na vrlo stroge propise u pogledu sigurnosti, prostorija za smještaj opreme u objektu se mora namjenski projektovati (uljna jama ako je u pitanju transformator; kroz prostoriju trafostanice nije dozvoljeno postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, toplovodnih, gasovodnih, elektroenergetskih i PTT instalacija i td). - posebno je bitno pri projektovanju objekta pridržavati se protivpožarnih propisa (požarni sektori i sl.); - izabrana lokacija mora da omogući lak pristup mehanizacije i vozila za vrijeme montaže i održavanja opreme, a posebno u slučaju zamjene energetskog transformatora, što je u slučajevima trafostanice u objektu teže postići; - radi smanjenja opasnosti od požara u objekti se preporučuje se ugradnja znatno skupljih suvih transformatora; - manja izloženost buci i vibracijama.

Kada je u pitanju smještaj u objekat, ne treba predviđati smještaj u podrum, suteren i slično, bez posebne saglasnosti Elektrodistribucije - Bar.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 119

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Kada se trafostanica izvodi kao slobodnostojeći objekat, zahvaljujući savremenom kompaktnom dizajnu, spoljni izgled objekta može biti u potpunosti prilagođen zahtjevima urbanista, tako da zadovoljava urbanističke i estetske uslove, odnosno da se potpuno uklapa u okolni prostor.

S obzirom na to da se u ovom slučaju radi o atraktivnom turističkom naselju, obavezno je da se projektantskim rješenjima eksterijera trafo stanica izvrši njihovo adekvatno uklapanje u okolni prostor. Pri tome se moraju poštovati maksimalne vanjske dimenzije osnove trafostanica (do 8 m2 za DTS 1x630(1000) kVA ; do 20m2 za NDTS 2x630 kVA). Takođe treba voditi računa o visini objekta, koja za snage 1x630 kVA treba da bude najviše 1.8 m. Svim trafo stanicama, projektima uređenja okolnog terena, obezbjediti kamionski pristup, širine najmanje 3 m.

Izgradnja niskonaponske mreže

Nove niskonaponske mreže i vodove izvesti kao kablovske (podzemne), uz korišćenje kablova tipa PP00 (ili XP00, zavisno od mjesta i načina polaganja), ukoliko stručna služba ED Podgorica ne uslovi drugi tipa kabla. Mreže predvidjeti kao trofazne, radijalnog tipa. Što se tiče izvođenja niskonaponskih mreža i vodova, primjenjuju se uslovi već navedeni pri izgradnji kablovske 10 kV mreže. Zaštitu od preopterećenja i kratkog spoja obezbijediti pravilnim izborom osigurača na početku voda u skladu sa važećim tehničkim propisima. Primijeniti sistem zaštite od opasnog napona dodira TN-C do mjesta priključka NN kablova na objektima (u GRT).

Izgradnja spoljnog osvjetljenja

Izgradnjom novog javnog osvjetljenja otvorenog prostora i saobraćajnica oko kompleksa obezbjediti fotometrijske parametre date međunarodnim preporukama (preporuke CIE). Kao nosače svetiljki koristiti metalne dvosegmentne i trosegmentne stubove, predviđene za montažu na pripremljenim betonskim temeljima, tako da se po potrebi mogu demontirati, a napajanje javnog osvjetljenja izvoditi kablovski (podzemno), uz primjenu standardnih kablova (PP 00 4x25mm2; 0,6/1 kV za ulično osvjetljenje i PP 00 3(4)x16mm2; 0,6/1 kV za osvjetljenje u sklopu uređenja terena). Pri projektovanju instalacija osvjetljenja u sklopu uređenja terena oko planiranih objekata poseban značaj dati i estetskom izgledu instalacije osvjetljenja. Sistem osvjetljenja treba da bude cjelonoćni. Pri izboru svetiljki voditi računa o tipizaciji u cilju jednostavnijeg održavanja. Maksimalno dozvoljeni pad napona u instalaciji osvjetljenja, pri radnom režimu, može biti 5%. Kod izvedene instalacije moraju biti u potpunosti primjenjene mjere zaštite od električnog udara (zaštita od direktnog i indirektnog napona). U tom cilju, mora se izvesti polaganje zajedničkog uzemljivača svih stubova instalacije osvjetljenja, polaganjem trake Fe-Zn 25x4 mm i njenim povezivanjem sa stubovima i uzemljenjem napojnih trafostanica. Obezbjediti selektivnu zaštitu kompletnog napojnog voda i pojedinih svetiljki. Obezbjediti mjerenje utrošene električne energije. Komandovanje uključenjem i isključenjem javnog osvjetljenja obezbjediti preko uklopnog sata ili foto ćelije. Za polaganje napojnih vodova važe isti uslovi kao i kod polaganja ostalih niskonaponskih vodova.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 120

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Mjere energetske efikasnosti

Poboljšanje energetske efikasnosti posebno se odnosi na ugradnju ili primjenu : niskoenergetskih zgrada, unaprjeđenje uređaja za klimatizaciju i pripremu tople vode, unaprjeđenje rasvjete, koncepta inteligentnih zgrada (upravljanje potrošnjom energije glavnih potrošaca s jednog centralnog mjesta). Sve nabrojane mogućnosti se u određenoj mjeri mogu koristiti pri izgradnji objekata na području Studije lokacije.

Posebno, od nabrojanih mjera, treba naglasiti potencijalnu primjenu energije direktnog sunčevog zračenja. Kako trenutno na teritoriji Crne Gore nema dovoljno kvalitetnih podataka o prostornoj i sezonskoj raspodjeli sunčevog zračenja, može se samo izvršiti procjena na osnovu podatka za područje Bara o prosječno 270 sunčanih dana godišnje.

Stoga se može zaključiti da ovo područje spada u red područja sa vrlo povoljnim osnovnim parametrima za značajnije korišćenje energije neposrednog sunčevog zračenja.

Na ovom području postoje mogućnosti za oba načina korišćenja sunčeve energije – za grijanje vode (klasični solarni kolektori) i za proizvodnju električne energije (fotonaponske ćelije). Korišćenje solarnih kolektora se može preporučiti kao mogućnost određene uštede u potrošnji električne energije, pri čemu se mora povsti računa da ne budu u koliziji sa karakterističnom tradicionalnom arhitekturom. Za proizvodnju električne energije pomoću fotonaponskih elemenata, potrebno je uraditi prethodnu sveobuhvatnu analizu tehničkih, ekonomskih i ekoloških parametara.

4.4. Telekomunikaciona infrastruktura

POSTOJEĆE STANJE

Fiksni telekomunikacioni saobraćaj na području Bara , obavlja se u okviru kompanije Crnogorski Telekom , tj u okviru Telekomunikacionog Centra Bar , kao njene organizacione jedinice .

Pretplatnici fiksne telefonije u zoni Studije Sutomore , kao i u kontaktnim zonama Studije, trenutno imaju telekomunikacione priključke sa telekomunikacionih čvorova RSS Sutomore i RSS Brce .

Telekomunikacioni čvorovi RSS Sutomore i RSS Brce se nalaze na udaljenosti od oko 400 metara od granice Studije .

Telekomunikacioni čvorovi RSS Sutomore i RSS Brce , kao i ostali na području Bara , imaju direktne tk priključke i omogućavaju lako i jednostavno proširenje , u slučaju potrebe za istim .

Telekomunikacioni čvorovi su smješteni u zasebnim objektima i nije potrebno nikakvo dodatno ulaganje u slučaju njihovog proširenja .

Oba navedena telekomunikaciona čvora , kao i ostali na području Bara , vezani su sa matičnim telekomunikacionim čvorom LC Bar optičkim kablom, što omogućava kvalitetno obavljanje telekomunikacionog saobraćaja i pružanje savremenih telekomunikacionih usluga fiksne telefonije i širokopojasnog prenosa podataka ( ISDN , ADSL , IPTV itd. ) .

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 121

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

U samoj zoni Studije Sutomore , koje je predmet ovog posmatranja , postoji izgradjena telekomunikaciona kanalizacija i fiksna telekomunikaciona pristupna mreža u vlasništvu Crnogorskog Telekoma .

Telekomunikaciona kanalizacija je radjena lijevom stranom Ulice Iva Novakovića . Rađena je sa dvije pE cijevi 40mm .

Na odredjenim rastojanjima uradjena su telekomunikacioni kablovski izvodni ormari – stubići koji su različitog kapaciteta .

Obradjivač ove faze je priložio grafički prikaz postojećeg stanja na posmatranom području , sa detaljima koji prikazuju trenutno stanje telekomunikacione infrastrukture . Prilikom izrade ovog grafičkog prikaza telekomunikacione infrastrukture , u potpunosti je ispoštovan dostavljeni katastar podzemnih telekomunikacionih instalacija , koji je izdao Crnogorski Telekom , dok je jedan dio koji nije sadržan u dostavljenom katastru projektant sam obradio.

U dijelu mobilne telefonije , u zoni Studije Sutomore , prisutan je signal sva tri mobilna operatera : T-Mobile , ProMonte i M-Tel .

PLANIRANO STANJE

U opisu postojećeg stanja je navedeno da u zoni Studije – zona Sutomore , postoji telekomunikaciona kanalizacija , uradjena sa dvije pE cijevi 40mm i fiksna telekomunikaciona pristupna mreža , oboje u vlasništvu dominantnog fiksnog operatera Crnogorskog Telekoma .

U dijelu fiksne telefonije , vodeči računa o generalnom planu razvoja i montaže telekomunikacionih kapaciteta na području Telekomunikacionog Centra Bar , projektant predviđa , u skladu sa planovima razvoja Crnogorskog Telekoma , proširenje postojeće telekomunikacione kanalizacije u Ulici Iva Novakovića sa 3 PVC cijevi 110mm i izgradnju nove telekomunikacione kanalizacije sa 3 i 2 PVC cijevi 110mm na posmatranom području Sutomore .

Kapacitet telekomunikacione kanalizacije je definisan na način što je projektant morao voditi računa o eventualnom planiranju i izgradnji optičkih spojnih kablova , novih telekomunikacionih pristupnih mreža , distribuciji žične kablovske televizije ( KDS operateri ) , te o potrebama daljeg održavanja svih navedenih sistema , pri čemu se strogo moralo voditi računa o važećim zakonskim propisima i preporukama planova višeg reda za oblast telekomunikacija .

Broj PVC cijevi omogućava , u zavisnosti od planiranih sadržaja , efikasno nalaženje tehničkih rješenja za dodjelu telekomunikacionih priključaka svih vrsta , za postojeće i buduće korisnike sa ovog područja .

U Studiji je adekvatno tretirano proširenje postojećih i izgradnja novih telekomunikacionih kablovskih okana ( 32 komada ) , u skladu sa planiranim objektima u zoni obuhvata .

Trasu planirane telekomunikacione kanalizacije potrebno je , gdje god je to moguće , uklopiti u buduće trotoare ulica i zelene površine , jer bi se u slučaju da se telekomunikaciona okna rade u trasi saobraćajnice ili parking prostora , morali ugraditi teški poklopci sa ramom i u skladu sa tim uraditi i ojačanje telekomunikacionih kablovskih okana , sto bi bilo neekonomično .

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 122

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

Planiranje telekomunikacione kanalizacije i telekomunikacionih okana , uskladjeno je u svemu sa važecim propisima i preporukama bivše ZJ PTT za ovu oblast , kao i sa važećim propisima Crne Gore i preporukama iz planova višeg reda .

Projektant još jednom naglašava da je jednu PVC cijev φ 110 mm u telekomunikacionoj kanalizaciji predvidio isključivo za potrebe žične kablovske televizije ( KDS operatera ).

U skladu sa rješenjima projektovanim Studijom za područje Sutomore , glavnim projektima za pojedinačne objekte planirati izgradnju telekomunikacione kanalizacije i telekomunikacione pristupne mreže koja će omogućavati korištenje servisa fiksne telefonije , broadband interneta , kablovske televizije i dr .

Obaveza investitora svih planiranih objekata u zoni Studije Sutomore jeste da , u skladu sa rješenjima iz Studije i Tehničkim uslovima koje izdaje Crnogorski Telekom , tj Telekomunikacioni Centar Bar , od planiranih telekomunikacionih okana , projektima za pojedinačne objekte u zoni obuhvata , definišu plan i način priključenja svakog pojedinačnog objekta .

Tk kanalizaciju pojedinačnim projektima treba predvidjeti do samih objekata .

Kućnu tk instalaciju treba izvoditi u tipskim ormarićima ITO LI , lociranim u ulazu u objekte na propisanoj visini .

Na isti način treba izvesti i ormariće za koncentraciju instalacije za potrebe kablovske distribucije TV signala .

Kućnu tk instalaciju u svim prostorijama izvoditi sa provodnikom UTP ili Iy(St)Y ili drugim kablovima sličnih karakteristika i provlačiti kroz PVC cijevi , sa ugradnjom odgovarajućeg broja razvodnih kutija , s tim da u svakom poslovnom prostoru treba predvidjeti minimalno po 4 tk instalacije , a u stambenim jedinicama minimalno po 2 tk instalacije .

U slučaju da se trasa tk kanalizacije poklapa sa trasom vodovodne kanalizacije i trasom elektro instalacija , treba poštovati propisana rastojanja , a dinamiku izgradnje vremenski uskladiti .

PREDMJER I PREDRAČUN MATERIJALA I RADOVA NA IZGRADNJI TELEKOMUNIKACIONE INFRASTRUKTURE

A / MATERIJAL ZA IZGRADNJU TK KANALIZACIJE

1. Isporuka PVC cijevi o 110 mm / 6 m kom 1300 x 12,00 = 15.600,00 € 2. Isporuka lakih tf poklopaca sa ramom kom 32 x 125,00 = 4.000,00 €

U K U P N O : 19.600,00 €

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 123

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

B / GRADJEVINSKI I MONTAŽNI RADOVI

1. Izrada tk kanalizacije sa 3 PVC cijevi met 2400 x 12,00 = 28.800,00 € (iskop rova dim. 0,40x 0,80 u zemljištu V kategorije ) - komplet rad i materijal 2. Izrada tk kanalizacije sa 2 PVC cijevi met 200 x 10,00 = 2.000,00 € (iskop rova dim. 0,40x 0,60 u zemljištu V kategorije ) - komplet rad i materijal 3. Izrada tk okna un.dim.1,80x1,50x1,90m kom 32 x 500,00 = 16.000,00 € sa lakim poklopcem sa ramom (iskop rupe dim. 2,20x1,90x2,30m u zemljištu V kategorije ) – komplet rad i materijal

U K U P N O : 46.800,00 €

U K U P N O A+B : 66.400,00 €

4.5. Upravljanje čvrstim otpadom

Za područje Sutomora problem sakupljanja, transporta i deponovanja čvrstog otpada mora se rješiti u okviru integralnog rješavanja čvrstog otpada na nivou republike Crne Gore (u skladu sa Master planom za upravljanje otpadom) odnosno na nivou grada Bara. Dosadašnji način neselektivnog prikupljanja treba postupno zamijeniti selektivnim, u skladu sa slijedećim principima:

- smanjivanje proizvodnje čvrstog otpada - separacija otpada na mjestu sakupljanja i postupno uvođenje separacije na mjestu nastanka - uvesti tretman organskih komponentni otpada uz daljnje korištenje kao đubrivo ili energetski resurs - količinu otpada koja se odvozi na deponij svesti na minimum

Za područje Sutomora planiranom izgradnjom novih turističkih kapaciteta količine čvrstog otpada znatno će se uvećati i treba računati na količinu od 0,9 – 1,2 kg/stanovniku/danu izvan turističke sezone, odnosno 1,5 – 1,8 kg/turistu/danu za vrijeme sezone.

Sakupljanje otpadaka obavljaće se specijalnim komunalnim vozilima do gradske sanitarne deponije, a privremeno držanje otpadaka do transporta je u metalnim sudovima – kontejnerima, lociranim u okviru kompleksa, odnosno u okviru svake od lokacija u servisnim etažama. Broj kontejnera je potrebno utvrditi računski uz poštovanje ostalih sanitarno-tehničkih kriterijuma datih propisima i standardima.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 124

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

5. ANALITIČKI PODACI

površina zahvata ha 16.0500 površina planiranih urbanističkih m2 143932.2900 parcela ukupna površina pod postojećim m2 objektima koji se zadržavaju 11015.3100 ukupna površina pod planiranim m2 objektima ukupna površina pod prizemljem m2 objekata (planirani i postojeći) BGP postojećih objekata koji se m2 zadržavaju 19695.1000 2 BGP planiranih objekata m BGP postojećih i planiranih objekata m2 (nadzemna bez garaža) površina pod kolskim saobraćajnicama m2 16567.71 površina pod trotoarima broj planiranih garažnih i parking 78 + kapacitet postojećih mjesta garaža i parkirališta

površina pod urb. površina pod Broj zone ukupna površina zone namjena broj planiranih objekata parcelama objektima 1 19736.79 privezište 19736.79 2 2598.85 površina za sport i rekreaciju 2598.85 obala+sezonske uslužne 56444.87 178.91 3 64577.69 djelatnosti + LM 4 9324.73 javni i uslužni sadržaji 6839.80 5 1922.37 zaštićeno područje 1825.32 turistička - hotelski kompleks, mješovita pretežno turistička 56738.08 10836.40 6 62334.97 namjena 160495.4 11015.31

5.1. Prilog za raspravu – pojmovnik

UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE I POVRŠINA 1) Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti, 2) Kazeta je prostorna cjelina istovjetne namjene i uvjeta smještaja i načina gradnje omeđena uličnim koridorima utvrđenim ovim Planom.

3) Najmanja ili najveća površina građevne čestice (u nastavku: Pmin. ili Pmax.) je površina određena uvjetima smještaja i načinom građenja utvrđenim ovim Planom.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 125

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

4) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (u nastavku: kjg) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice, s time da se pod izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona i krovnih istaka (streha), na građevnu česticu, uključivši terase, odnosno dijelove terasa u prizemlju građevine kada su iste, odnosno isti konstruktivni dio podzemne etaže. Uvjetima smještaja i načinom gradnje određenim ovim Planom utvrđeni su najveći i

najmanji kig (u nastavku: max. kjg i min. kjg).

5) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (u nastavku: kis) je odnos ukupne GBP građevina i površine građevne čestice. Uvjetima smještaja i načinom gradnje

određenim ovim Planom utvrđen je najveći kis (u nastavku: max. kiS) 6) Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice predviđena za smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica građevne čestice. 7) Širina građevne čestice jest udaljenost između granica građevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu na koju se građevna čestica priključuje, odnosno na regulacijski pravac, a mjerena je na građevnom pravcu. 8) Dubina građevne čestice jest udaljenost od regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne granice građevne čestice. 9) Međa jest granica susjednih građevnih čestica uz koje se smještaju građevine na udaljenost 3,0 m i manjoj od nje. 10) Građevni pravac je zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta dio osnovne građevine ili najmanje dvije najistaknutije točke pročelja osnovne građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pravac. 11) Regulacijski pravac je pravac povučen granicom koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora/trase (javne prometne površine) u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora (javne prometne površine) u nedovršenim dijelovima naselja od površina građevnih čestica.

12) Neto gustoća stanovanja (Gst.) je odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih

čestica za stambene građevine, a čini 125% bruto gustoće stanovanja (Gbst.)- 13) Planirana granica pomorskog dobra (u nastavku: PGPD) je crta koja razgraničuje površinu lučkih područja i kupališta od ostalih površina na kopnu utvrđenih ovim Planom. 14) Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, ovoga Zakona i posebnih propisa, 15) Opremanje građevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za građenje i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom u dokumentu prostornog uređenja, 16) Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.), 17) Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica,

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 126

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

18) Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje određene namjene, koje je izgrađeno i uređeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima tog plana, 19) Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i druge čestice u skladu s detaljnim planom uređenja na području komasacije uz istodobno sređivanje vlasničkih i drugih stvarno- pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele građevnih čestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene, 20) Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih područja, 21) Uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje u skladu s prostornim planom, 22) Zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se određuje ili mijenja stanje u prostoru, 23) Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta,

G R A Đ E V I N E

24) Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora, 25) Osnovna građevina je građevina namjene koja je osnovna ili pretežita unutar površine određene namjene. Pretežitost namjene osnovne građevine određuje se natpolovičnim udjelom određene namjene u njezinoj ukupnoj GBP. 26) Pomoćna građevina je građevina koju je moguće smjestiti na istoj građevnoj čestici s osnovnom građevinom, a namijenjena je smještaju njezinih dopunskih sadržaja koji služe njezinoj redovnoj uporabi. Pomoćne građevine su: garaže za osobna vozila, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje, Ijetne kuhinje i si. 27) Prateća građevina je građevina čija namjena nije pretežita unutar površine određene namjene, a smješta se na istoj građevnoj čestici s osnovnom građevinom i namijenjena je smještaju njezinih pratećih sadržaja. 28) Građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš, 29) Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena, 30) Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina, 31) Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine,

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 127

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

32) Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine), 33) Građevinska bruto površina (u nastavku: GBP) građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (Po, Su, Pr, K, Pk) građevine uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavanju obloge, obzide i parapete i ograde. 34) Stambena jedinica (SJ) predstavlja funkcionalni skup prostorija namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje smještenih unutar stambene ili stambeno-poslovne građevine. Prosječni broj korisnika stambene jedince iznosi 2,5.

35) Najveća etažna visina građevine (u nastavku: Emax.) označuje najveći dozvoljeni broj etaža građevine.

36) Visina (u nastavku: Vmax.) označuje najveću dozvoljenu visinu građevine u metrima, mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije prizemlja ili zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,2 m. 37) Ukupna visina građevine označuje visinu građevine izmjerenu od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). 38) Interpolacija je u smislu ovog Plana gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici unutar dovršenog i pretežito dovršenog dijela naselja pri čemu su okolnim postojećim građevinama određeni regulacijski i građevinski pravci i ne podrazumijeva nužno interpolaciju građevine između dvije susjedne građevine. 39) Samostojeći način gradnje (SS) predstavlja smještaj građevine na građevnoj čestici na način da je udaljena od granica građevne čestice za udaljenost propisanu ovim Planom. 40) Dvojni način gradnje (u nastavku: D) predstavlja smještaj građevine na građevnoj čestici na način da se jednom svojom stranom prislanja na građevnu među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom tvori dvojnu građevinu. 41) Skupni način gradnje (u nastavku: S) predstavlja smještaj građevine na građevnoj čestici na način da se s dvije strane prislanja na građevne međe susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine s kojima tvori skupnu građevinu. Krajnja građevina u sklopu skupne građevine predstavlja građevinu građenu na dvojni način.

UREĐENJE DIJELOVA GRAĐEVINA 42) Etaža označuje dijelove građevine (podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjerena između gornjih kota međuetažnih konstrukcija, iznosi: • za stambene etaže do 3,5 m, • za poslovne etaže do 4,5 m, • iznimno, za osiguranje kolnog pristupa za intervencijska i dostavna vozila, najveća visina prizemne etaže iznosi 4,5 m. Broj etaža na kosom terenu određuje se na nižoj strani terena.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 128

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

43) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. 44) Suteren (Su) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno zaravnan i uređen teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. 45) Prizemlje (Pr) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno zaravnanog i uređenog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). 46) Kat (1, 2 ...) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. 47) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata ili prizemlja i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krovišta. Najveće moguće dimenzije potkrovlja određene su visinom nadozida od 1,2 m, te visinom sljemena krovišta od 4,5 m mjerenih od gornje kote podne konstrukcije potkrovlja. 48) Krovna kućica i tradicionalni luminar su dijelovi krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine kose krovne plohe. 49) Tavan je dio građevine isključivo ispod kosog krovišta, a iznad stropne konstrukcije etaže, bez nadozida s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje. 50) Balkoni i lođe su dijelovi građevine u nadzemnim etažama, konzolno izbačeni izvan gabarita prizemne etaže ili podruma, s time da; • balkoni predstavljaju otvorene dijelove građevine, a • lođe predstavljaju otvorene i natkrivene dijelove građevine.

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 129

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

5.2. Moguća rješenja obalne šetnice i urbane opreme

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 130

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 131

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 132

STUDIJA LOKACIJE "SUTOMORE"

SEPARAT PLANA

Strateška studija uticaja na životnu sredinu

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam | 133