PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

T E K S T U A L N I D I O

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

NARUČITELJ: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

GRAD CRIKVENICA

Gradonačelnik: Božidar Tomašek

Koordinator: Predrag Petrović, dipl.oec.

IZVRŠITELJ: URBANISTICA d.o.o.

Direktor: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.

Koordinator: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana: Jasminka Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. Ana Putar, dipl.ing.arh. Domagoj Šumanovac, ing.arh. Tihomir Viderman, dipl.ing.arh.

Stručni konzultanti: Vodoopskrba i odvodnja: Rijekaprojekt - vodogradnja d.o.o. Raul Valčić, dipl.ing.građ. Nataša Slatina, dipl.ing.građ.

Telekomunikacijski sustav: Milan Mataija

Elektroopskrba: Lovro Matković dipl.ing.el.

Plinoopskrba: Termo - plin projekt d.o.o. Damir Požgaj, dipl.ing.stroj.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

SADRŽAJ: Str.

Dokumentacija o tvrtki Urbanistica d.o.o. • Izvadak iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu za tvrtku Urbanistica d.o.o. za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja; • Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kojim se daje suglasnost za izradu svih prostornih planova i stručnih podloga za izdavanje lokacijskih dozvola od 20. prosinca 2006. godine); • Rješenje Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za Jasminku Pilar - Katavić, dipl.ing.arh. od 16.studenog.1999. godine).

Suglasnost: • Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prema čl.45a. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Klasa: 350-02/07-04/94, Ur.br.: 531-06-07-2.

Ostale suglasnosti i mišljenja: • Ured državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Crikvenica, Klasa:350-05/06-01/410; Ur.broj:2170-80-01-07- 05/BM od 30.3.2007. • Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno uređenje, Klasa:350-02/05- 03/10, Ur.broj:2170/01-06-01/1-07-08 od 15.03.2007. • Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova, Klasa:350-01/07-01/39, Ur.broj:374-23-1-07-4 od 14.5. 2007. • Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, Klasa:612-08/05-10/422, Ur.broj:532-04-12/15-07-9 od 16.4.2007. • Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Klasa:612-07/07-49/311, Ur.broj:532-08-03/1-07-4 od 23.5. 2007. • Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko - goranska, Broj:511-09-21/1-161/105-2007.DR od 03.04.2007.

A) TEKSTUALNI DIO

I Obrazloženje...... 10

UVOD ...... 11 1. POLAZIŠTA...... 13 1.1 Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Crikvenice u odnosu na prostor i sustave Primorsko - goranske županije i Republike Hrvatske...... 13 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru...... 14 1.2.1. Prirodni sustavi ...... 16 1.2.1.1. Geološka obilježja...... 16 1.2.1.2. Seizmičnost ...... 18

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

4 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2.1.3. Mineralne sirovine...... 19 1.2.1.4. Reljef ...... 20 1.2.1.5. Hidrogeološka osnova - hidrologija vodotoka Dubračine...... 21 1.2.1.6. Klimatska obilježja ...... 22 1.2.1.7. Tlo ...... 26 1.2.1.8. Prikaz živog svijeta ...... 27 1.2.1.9. More ...... 31 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje ...... 32 1.2.3. Naselja ...... 40 1.2.4. Sadržaji javnih funkcija ...... 41 1.2.5. Gospodarstvo ...... 45 1.2.5.1. Dostignuta razina razvoja ...... 49 1.2.5.2. Zaključak ...... 50 1.2.6. Infrastrukturni sustavi...... 51 1.2.6.1. Promet i veze...... 51 1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje ...... 56 1.2.6.3. Energetski sustav ...... 58 1.2.7. Postupanje s otpadom ...... 59 1.2.8. Groblja...... 60 1.2.9. Zaštita prostora...... 60 1.2.8.1. Prirodna baština ...... 60 1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština...... 60 1.2.8.3. Kakvoća zraka...... 67 1.2.8.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda ...... 68 1.2.8.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda...... 68 1.2.8.6. More ...... 69 1.2.8.7. Tlo ...... 69 1.2.8.8. Buka ...... 69 1.3. Prostorno - razvojne i resursne značajke ...... 70 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova...... 72 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje...... 76 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA...... 79 2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja ...... 79 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja ...... 80 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ...... 81 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ...... 81 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša...... 81 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja ...... 82 2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage ...... 83 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture...... 86 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture...... 87 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja...... 87 2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti...... 88 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture...... 89 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina...... 96 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti...... 96 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti ...... 96 2.2.4.3. Zaštita kulturno povijesnih cjelina ...... 97 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Crikvenice...... 98 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora...... 98 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

5 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ...... 100 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture...... 102 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA...... 103 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Crikvenice u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije ...... 103 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina ...... 106 3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)...... 110 3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ...... 113 3.2.2.1. Gospodarska namjena - poslovna (K)...... 114 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) ...... 114 3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)...... 117 3.2.2.4. Groblja (G)...... 118 3.2.2.5. Infrastrukturna namjena (IG)...... 118 3.2.2.6. Ostala namjena ...... 118 3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja ...... 120 3.2.4. Poljoprivredne površine (P)...... 121 3.2.5. Šumske površine (Š)...... 121 3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)...... 123 3.2.7. Vodne površine...... 124 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti...... 126 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti...... 126 3.3.1.1. Primarni sektor ...... 126 3.3.1.2. Sekundarni sektor...... 127 3.3.1.3. Tercijarni sektor...... 128 3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015.godine...... 141 3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti ...... 144 3.4. Uvjeti, korištenja, uređenja i zaštite prostora...... 147 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora ...... 147 3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju...... 156 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora...... 160 3.4.2.1. Građevinska područja naselja...... 160 3.4.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene...... 169 3.4.2.3. Građenje izvan građevinskog područja...... 173 3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite...... 173 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora ...... 174 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine ...... 174 3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa ...... 177 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava...... 181 3.5.1. Prometna infrastruktura ...... 182 3.5.1.1. Kopneni promet ...... 182 3.5.1.2. Pomorski promet...... 187 3.5.1.3. Zračni promet ...... 189 3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte ...... 189 3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ...... 190 3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe ...... 190 3.5.3.2. Sustav odvodnje ...... 191 3.5.4. Energetska infrastruktura...... 194 3.5.4.1. Elektroopskrba...... 194 3.5.4.2. Opskrba plinom ...... 194 3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije ...... 195 3.6. Postupanje s otpadom ...... 195 3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš...... 197

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

6 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.7.1. Zaštita tla...... 197 3.7.1.1. Šumsko tlo...... 197 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo...... 198 3.7.2. Zaštita zraka ...... 198 3.7.3. Zaštita voda...... 199 3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke...... 200 3.7.5. Mjere posebne zaštite...... 201 3.7.5.1. Sklanjanje ljudi...... 201 3.7.5.2. Zaštita od rušenja ...... 201 3.7.5.3. Zaštita od požara...... 201 3.7.5.4. Zaštita od potresa...... 201 3.7.5.5. Zaštita od poplava ...... 203

II. Odredbe za provođenje ...... 204

TEMELJNE ODREDBE...... 205 ODREDBE ZA PROVOĐENJE...... 210 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE...... 210 1.1. Površine naselja...... 211 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ...... 211 1.3. Poljoprivredne površine...... 212 1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ...... 213 1.5. Vodne površine...... 213 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ...... 214 2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju...... 214 2.2. Građevinska područja naselja ...... 215 2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja...... 215 2.2.2. Građevine stambene namjene ...... 220 2.2.2.1. Obiteljska kuća ...... 220 2.2.2.2. Višestambene građevine ...... 221 2.2.3. Građevine mješovite namjene...... 223 2.2.4. Građevine društvene namjene...... 225 2.2.5. Građevine gospodarske namjene ...... 227 2.2.6. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene...... 229 2.2.7. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene ...... 231 2.2.8. Pomoćne građevine ...... 231 2.2.9. Poljoprivredne građevine ...... 232 2.2.10. Montažne građevine - kiosci ...... 232 2.2.11. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja ...... 232 2.2.12. Interpolacije u građevinskim područjima naselja ...... 233 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja...... 233 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene ...... 234 2.3.1.1. Gospodarska namjena – poslovna (K)...... 235 2.3.1.2. Ugostiteljsko – turistička namjena (T) ...... 236 2.3.1.3. Sportsko – rekreacijska namjena (R) ...... 239 2.3.1.4. Groblja...... 240 2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IG)...... 240 2.3.1.6. Ostala namjena ...... 241 2.3.1.6. Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene...... 241 2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja ...... 242 2.3.2.1. Građevine infrastrukture ...... 242

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

7 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ...... 243 3.1. Primarni sektor...... 243 3.2. Sekundarni sektor...... 243 3.3. Tercijarni sektor ...... 243 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ...... 245 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA...... 246 5.1. Prometna infrastruktura...... 247 5.1.1. Kopneni promet ...... 248 5.1.1.1. Cestovna infrastruktura...... 248 5.1.1.2. Željeznička infrastruktura...... 252 5.1.2. Pomorski promet...... 252 5.1.3. Zračni promet...... 254 5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte ...... 254 5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ...... 254 5.3.1. Sustav vodoopskrbe...... 254 5.3.2. Sustav odvodnje ...... 256 5.4. Energetska infrastruktura ...... 258 5.4.1. Elektroopskrba...... 258 5.4.2. Opskrba plinom...... 259 5.4.3. Obnovljivi izvori energije ...... 260 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA ...... 260 6.1. Mjere zaštite krajobraznih cjelina ...... 260 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti...... 261 6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina ...... 263 7. POSTUPANJE S OTPADOM...... 265 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ...... 267 8.1. Zaštita tla ...... 267 8.1.1. Šumsko tlo ...... 267 8.1.2. Poljoprivredno tlo ...... 267 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje ...... 268 8.2. Zaštita zraka ...... 269 8.3. Zaštita voda ...... 269 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda...... 269 8.3.2. Zaštita mora od zagađenja...... 270 8.4. Zaštita od prekomjerne buke...... 270 8.5. Mjere posebne zaštite...... 271 8.5.1. Sklanjanje ljudi...... 271 8.5.2. Zaštita od potresa ...... 271 8.5.3. Zaštita od rušenja ...... 272 8.5.4. Zaštita od požara ...... 272 8.5.5. Zaštita od poplava...... 273 9. MJERE PROVEDBE PLANA ...... 274 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja...... 274 9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja ...... 274 9.1.2. Urbanistički planovi uređenja ...... 274 9.1.3. Detaljni planovi uređenja...... 275 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera...... 276 9.2.1. Uređenje zemljišta...... 276 9.2.2. Ostale mjere razvoja ...... 277 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ...... 277 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ...... 278

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

8 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

B) GRAFIČKI DIO a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000 1. Korištenje i namjena površina 2. Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustav 2A. Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda 2B. Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganje otpada 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja 3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5.000

4. Građevinska područja 4.1. Jadranovo 4.2. Dramalj, Crikvenica 4.3. Crikvenica, Selce 4.4. Selce 4A. Građevinska područja - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 4A.1. Jadranovo 4A.2. Dramalj, Crikvenica 4A.3. Crikvenica, Selce 4A.4. Selce

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

9 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

I. OBRAZLOŽENJE

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

10 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

UVOD

Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice (Službene novine Primorsko - goranske županije br. 26/03) utvrdio je uvjete za uređenje gradskog područja, odredio svrhovito korištenje i namjenu građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode na području Grada.

Usklađenjem Prostornog plana županije izvršeno je Usklađenje s "Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora" (NN 128/04) tehnički i normativno, te je na odgovarajućem kartografskom prikazu ucrtana granica ZOP - a. U elaboratu "Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora" (Službene novine Primorsko - goranske županije br. 8/06) izvršeno je usklađenje s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i Prostornim planom županije.

Ispravkom Usklađenja PPŽ - a promijenjeni su podaci vezani na površinu, vrstu i kapacitet građevinskih područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan i uz naselja.

Temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2005. - 2009. (Službene novine Primorsko - goranske županije br. 8/06) pokrenuta je izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice.

Javna rasprava o Prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice objavljena je u Novom listu 13. kolovoza 2006. god. a trajala je 30 kalendarskih dana, s početkom 21. kolovoza 2006. godine, do zaključno 21. rujna 2006. godine. Javno izlaganje održano je 12. rujna 2006. godine s početkom u 18,00 sati. Javni uvid u tekstualni i grafički dio Prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice organiziran je za vrijeme trajanja javne rasprave u Zgradi Poglavarstva Grada Crikvenice, Kralja Tomislava 85, a primjedbe i prijedlozi na Prijedlog Izmjena i dopuna mogli su se dostavljati u Knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili pismeno nositelju izrade do zaključenja javne rasprave. Izvješće o javnoj raspravi prihvatilo je Gradsko poglavarstvo Grada Crikvenice na sjednici održanoj 3.11.2006.g., te utvdilo Konačan prijedlog plana na sjednici održanoj 4.12.2006.g.

Slijedom zakonskih odredbi i “Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova” Konačan prijedlog plana upućen je na dobijanje svih potrebnih suglasnosti i mišljenja. Navedene suglasnosti priložene su u uvodnom dijelu ovog plana: - Suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko - goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, Ispostava Crikvenica: 30.3.2007. - pozitivno Mišljenje Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje: 15.3.2007. - Suglasnost Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci: 16.4.2007.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

11 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- pozitivno Mišljenje Hrvatskih voda, Vodnogospodarski odjel za vodno područje primorsko istarskih slivova: 14.5.2007. - prethodna suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode: 23.5.2007. - pozitivno Mišljenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko - goranska: 3.4.2007.

Tijekom izrade predmetnih izmjena i dopuna opseg predviđenih i potrebnih izmjena plana znatno se povećao, naročito u tekstualnom dijelu i Odredbama za provođenje, te se uz činjenicu da je grafički dio plana prikazan na detaljnijoj katastarskoj podlozi, predmetni prostorni plan promijenio u cijelosti.

Stoga je Gradsko poglavarstvo na sjednici održanoj 6.6.2007. utvrdilo novi Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice te ga uputilo Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na dobijanje suglasnosti.

Suglasnost da je Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice usklađen s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) od nadležnog je Ministarstva dobijena 13. lipnja 2007.god., Klasa: 350-02/07-04/94; Urbroj: 531-06-07-2.

Temeljem odredbe čl. 45.a Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) Gradsko je vijeće Grada Crikvenice na sjednici održanoj 21.06.2007. donijelo Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

12 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA CRIKVENICE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE

Područje Grada Crikvenice nalazi se u sastavu Primorsko - goranske županije, na njezinom priobalnom dijelu, graniči na sjeveru sa područjem Grada Kraljevice i Općinom Vinodolskom, južno sa područjem Grada Novi Vinodolski, a u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva sa Općinama Omišalj, Dobrinj i Vrbnik.

Područje Grada Crikvenice obuhvaća 4 statistička naselja: Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce, na prostoru površine 29,98 km2 na kopnu (oko 0,84% ukupne površine Primorsko - goranske županije) i 27,92 km2 u akvatoriju Vinodolskog kanala. Ukupna površina Grada iznosi 57,90 km2.

Prema aktualnoj nodalno - funkcionalnoj regionalizaciji područje Grada Crikvenice u potpunosti pripada riječkoj nodalno - funkcionalnoj makroregiji. Popisom stanovništva 2001. godine na prostoru Grada ukupno je popisano 11.348 osoba. To znači da opća gustoća iznosi 374,76 stanovnika na km2, što je znatno veća gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske iz 1991. g. (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko - goranske županije (89 st./km2). Prosječan broj stanovnika po naselju 2001. godine iznosio je čak 2.837, što je znatno više od prosječnih pokazatelja za Hrvatsku za 1991.g u cjelini (704 stanovnika), kao i za Primorsko - goransku županiju (556 stanovnika po naselju). Na sjedište Grada, tj. naselje Crikvenicu otpadalo je 2001. godine čak 62% ukupnog broja stanovnika lokalne jedinice.

Funkcionalno, područje Grada Crikvenice pripada mikroregiji “PRIOBALJE” i prostornoj cjelini P4 (prema Prostornom planu Primorsko - goranske županije). Osnovna značajka priobalja jest orijentacija gospodarskog razvitka na more i turizam. Izgrađeni hotelski kapaciteti i velik broj smještajnih jedinica u kućanstvima nositelji su turističke ponude koja privlači velik broj domaćih i stranih turista. Turizam je osnovna gospodarska djelatnost, koju dopunjavaju trgovina i uslužne djelatnosti, i koja predstavlja osnovu svih aktivnosti i životnog standarda stanovništva.

Obradive površine na području Grada Crikvenice su skromne, dok su nešto značajnije površine pod šumom i pašnjačke površine. Temeljna funkcija šuma je održavanje njihove biološke raznolikosti i potpora turističkom razvoju. Naselje Crikvenica je do 1992. godine bilo sjedište bivše općine Crikvenica koja je obuhvaćala i područje Grada Novi Vinodolski i Općine Vinodolska. Upravnim preustrojem dvije navedene jedinice lokalne samouprave su se odvojile, a područje Grada Crikvenice ostalo je ograničeno na relativno uzak obalni pojas. Na tom prostoru koncentrirani su svi sadržaji - hotelski, trgovački i drugi gospodarski sadržaji, kuće za odmor i stanovanje, te stoga dolaze do izražaja prostorni i prometni problemi, koji zahtijevaju integralni pristup njihovom rješavanju.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

13 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

U nastavku iznosimo pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru.

Tablica 1: Gustoća Stanovnici Stanovi Domaćinstva naselje- nosti Površina broj / Grad 2 Popis Popis Popis Popis Popis Popis Popis Popis Popis km Crikve- nica 1981.g. 1991.g 2001.g. 1981.g 1991g 2001.g. 1981.g 1991.g. 2001.g. 2001.g.

2 broj/ km % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % km2

Crikvenica 8,80 29 5360 66 5763 64 7121 63 2550 62 2997 51 2614 62 1915 70 2083 64 - - 809,2

Dramalj 6,01 20 731 9 1230 14 1456 13 166 4 1166 20 572 14 115 4 486 15 - - 242,3

Jadranovo 7,89 26 470 5 505 6 1148 10 405 10 509 9 454 11 180 7 200 6 - - 145,5

Selce 7,28 25 1486 20 1439 16 1623 14 1023 24 1172 20 558 13 513 19 479 15 - - 222,9

Ukupno 29,98 100 8047 100 8937 100 11348 100 4144 100 5844 100 4198 100 2723 100 3248 100 10096 100 378,5

Napomena: Zbog različitih metodologija korištenih u popisima stanovništva, podaci za 1991. godinu nisu usporedivi s podacima za 2001. godinu

Tablica 2: GUSTOĆA NASELJENOSTI STANOVNICI 2 st./km POVRŠINA Popis Popis Popis Popis Popis Popis 1991.g. 1981.g. 2001.g. 1981.g. 1991.g. 2001.g. PODRUČJE GRADA udio u povr- km2 šini broj % broj % broj % broj broj broj Grada %

Brdsko područje (zaleđe) 18,71 62,55 887 11,02 1200 10,57 1200 10,57 47,4 64,1 64,1

Obalni pojas 10,96 36,41 7.010 87,11 9.948 87,66 9.948 87,66 639,6 907,6 907,6

Dolina rijeke Dubračine 0,31 1,02 150 1,86 200 1,76 200 1,76 483,8 645,1 645,1

Ukupno 29,98 100 8.047 100 8.937 100 11.348 100 268,4 298,1 378,5 Napomena: Područja Grada Crikvenice navedena u tablici 2 označena su na shematogramu br. 2, točka 1.3.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

14 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

15 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1.Geološka obilježja

• Geološka građa

Na području Grada Crikvenice ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju kredi, paleogenu i kvartaru.

Kredne naslage su litofacijelno različite, ali u cjelini karbonatnog sastava. Na površini su vidljive karbonatne stijene donje krede, zatim one na prijelazu iz donje u gornjokrednu epohu, kao i naslage gornjokredne epohe. Donji dio litološkog stupa čine karbonatne stijene donje krede (K1), zatim one apt- cenomanskog doba ili prijelazne naslage (K1,2). Gornjokredne naslage su one 1,2 2,3 cenomansko-turonskog (K2 ) i turonsko-senonskog doba (K2 ).

U naslagama donje krede (K1) prevladavaju brečoliki vapnenci, zatim vapnenci s lećama breča i dolomita. Naslage imaju izraženu slojevitost. Prijelazne kredne naslage (K1,2) obilježavaju granicu između donje i gornje krede. Sastoje se od kalcitično-dolomitičnih breča i šupljikavih vapnenaca. Ove naslage su vidljive na površini u malim zonama na padini sjeverozapadno od doline Dubračine. 1,2 Naslage cenomana do turona (K2 ) sastoje se od dolomita i vapnenaca u izmjeni. Dolomiti su slabo uslojeni, krupnokristalasti i sivosmeđe boje. Vapnenci su kristalasti, izražene slojevitosti i sivosmeđi. Ove naslage pružaju se u širokom i neprekinutom pojasu od Jadranova do Selca.

2,3 Naslage turona do senona (K2 ) većinom tvore rudistni vapnenci, bijele do smeđe boje i kriptokristalaste do kristalaste strukture. Vapnenci su obično debeloslojeviti do bankoviti. Vidljivi su na površini u dvije zone. Prva se pruža po vrhovima primorskog bila iznad Vinodoske udoline, a druga od Jadranova do Dramlja.

Paleogenske naslage sastoje se od starijih karbonatnih stijena (vapnenci) i mlađih klastičnih stijena (fliš i vapnenačke breče). To su slijedeći litostratigrafski članovi: foraminiferski vapnenci donjeg do srednjeg eocena (E1,2), naslage fliša srednjeg do gornjeg eocena (E2,3) i vapnenačke breče gornjeg eocena do donjeg oligocena (E3Ol1).

Foraminiferski vapnenci (E1,2) su svijetlosmeđe boje i kristalinične do detritične strukture. Vapnenci su detritični, slabije izražene slojevitosti, a sadrže brojne fosile foraminifera. Foraminiferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu na padinama iznad Vinodolske udoline kao uz obalu Vinodolskog kanala i između Jadranova i Dramlja.

Sitnoklastične naslage odnosno fliš (E2,3), sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka te u podređenom udjelu lapora, brečokonglomerata i vapnenaca. Najčešće je jasno izražena graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju glinoviti do pjeskoviti siltiti, a

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

16 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltozni pješčenjak. Pješčenjaci su u petrografskom smislu grauvake do subgrauvake. U flišnom kompleksu su prisutni u obliku vrlo tankih proslojaka do bankova debljine nekoliko metara. U naslagama fliša oblikovano je dno Vinodolske udoline koja se samo svojim manjim dijelom nalazi u sklopu područja Grada Crikvenice. Naslage fliša nalaze se na površini u uskoj zoni kod rta Erak i Havišća blizu Jadranova, u zaleđu rta Kačjak kod Dramlja te iznad naselja Manestri. Matična stijena fliša je gotovo u cijelosti prekrivena korom raspadanja ili padiniskim tvorevinama.

Krupnoklastične naslage odnosno breče (E3Ol1 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo. Nalaze se sporadično u obliku izoliranih zona na starijim karbonatnim stijenama.

U području Grada Crikvenice naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. To su: crvenica, koluvijalno-deluvijalni nanos, aktivni sipar, naplavine i marinski sedimenti.

Crvenica se često susreće kao pokrivač na karbonatnim stijenama. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Unutar naslaga crvenice susreću se i pretaloženi ostaci fliša i lesa koji su naknadno ocrvenjeni. Crvenica je po sastavu prašinasto- glinoviti materijal. U depresijama (krškim uvalama i ponikvama) crvenica je najčešće bez krupnijih frakcija, dok na uzvišenjima i padinama sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Debljina crvenice je različita: od vrlo tankih i nekontinuiranih nakupina na uzvišenjima i padinama do višemetarskih u depresijama. Deblje nakupine crvenice pokrivaju duboke depresije na primorskom bilu između Vinodolskog kanala i Vinodolske udoline.

Aktivni sipar sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno i više. Sipari su česti na strmim padinama iznad Vinodolske udoline.

Naplavine su ustanovljene u dolini Dubračine, kao i na njenom ušću u središtu Crikvenice. Tu su pretežito muljevito-pjeskoviti sedimenti s proslojcima šljunka, ali i organskih primjesa. Bušenjem ustanovljena debljina naplavina u dolini Dubračine mjestimice je veća od 30 m.

Marinski sedimenti tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Vinodolskog kanala, a djelomično i podmorske priobalne padine. U litoralnoj i sublitoralnoj zoni odnosno u plićem, priobalnom dijelu podmorskih padina morsko dno je kamenito. Na stjenovitoj podlozi povremeno se nalaze sedimenti nastali marinskom erozijom obale ili su pak donešeni s kopna bilo vodom ili gravitacijom. Šljunkovita dna karakeristična su za podmorske nastavke bujičnih tokova. Prema dubini, gdje je utjecaj valova manji, prevladavaju sitni šljunak i krupni pijesak pomiješani s ostacima ljuštura. Dno Vinodolskog kanala posve je zaravnjeno i prekriveno višemetarskim naslagama mulja.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

17 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Prema novijim geotektonskim koncepcijama smatra se da je na području sjeveroistočnog Jadrana došlo je do subdukcije Jadranske karbonatne platforme (Adrijatik) pod Dinarsku karbonatnu platformu (Dinarik). Područje Grada Crikvenice nalazi se u sklopu Adrijatika.

Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride u izravnoj je svezi s tektogenezom tog prostora. Oblikovanje današnjih geoloških struktura zbivalo se u dvije faze. Pokreti početkom oligocena prouzročili su tektonsko suženje šireg područja te stvaranje navlaka i reversnih struktura. Zbog promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, u drugoj tektonskoj fazi mijenja se globalni stres od smjera SI-JZ na smjer S-J. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura. Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznaka i intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta rotirano je Kvarnersko područje prema jugu i jugozapadu, a na lokalnom planu poremećene su starije strukture pomicanjem blokova po paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je tonjenje Vinodolske udoline i Vinodolskog kanala te značajno izdizanje predgorja i planina Gorskog kotara.

Zbog opisanih tektonskih zbivanja strukturni sklop je vrlo složen. Osnovne strukturne značajke su bore velikih dimenzija dinarskog smjera pružanja SZ-JI. Područje Grada Crikvenice nalazi se u sklopu tektonske jedinice Bakar-Omišalj- Vinodol. Ta tektonska jedinica u osnovi je složeni sinklinorij. Jezgra sinklinale, koju izrađuju naslage paleogenskog fliša, proteže se kroz Vinodolsku dolinu. Antiklinala Kraljevica-Crikvenica prati sinklinalu s jugozapadne strane. Jezgru ove antiklinale izgrađuju donjokredne naslage, a bokove rudistni vapnenci. Sjeveroistočni kontakt, prema nalagama fliša u Vinodolskoj udolini, je reversni rasjed čije su paraklaze subvertikalne ili pak tonu prema jugozapadu. Jugozapadni kontakt, prema naslagama fliša koje se protežu ispod dna Vinodolskog kanala, također je reversni rasjed. Samo je djelomice vidljiv na površini, a većinom maskiran marinskim sedimentima. Zbog različitih naprezanja prilikom tektonskih deformacija, nastali su mlađi, poprečni i dijagonalni rasjedi pretežito subvertikalnih paraklaza. Budući da su po paraklazama rasjeda utiskivani relativno kruti karbonatni blokovi u plastičnije naslage fliša, plohe reversnih rasjeda na mnogim mjestima više nisu cjelovite.

1.2.1.2.Seizmičnost

Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se ploha Moho- diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 300. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

18 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Cjelokupno područje Grada Crikvenice nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne zone.

Osnovna značajka seizmičnosti u ovom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje.

Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do područja Grada Crikvenice i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda.

Na temelju dosadašnjih podataka područje Grada Crikvenice ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti: 0 Io = 7 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.); 0 Io = 7-8 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); 0 Io = 6 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); 0 Io = 8 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); 0 Io = 8 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); 0 Io = 8 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).

1.2.1.3.Mineralne sirovine

U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti).

Na većem dijelu područja Grada Crikvenice osnovna karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljiva je na površini terena te stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase.

U skladu sa zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije građevinsko-tehničkog kamena postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite izvorišta pitke vode, zaštićeno obalno područje, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja, prometnica i sl. U odredbama Prostornog plana Županije također je navedeno da se eksploatacija mineralnih sirovina, pa tako i građevinsko - tehničkog kamena ne može vršiti u obalnom pojasu.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

19 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na području Grada Crikvenice legalna eksploatacija tehničkog kamena obavljala se posljednjih desetljeća jedino iz ležišta karbonatnih stijena u kamelolomu na lokaciji Podbadanj uz rub Vinodolske udoline (N = 5464240; E = 5020803).

Dosadašnjom eksploatacijom tehničko - građevnog kamena u kamenolomu Podbadanj formiran je površinski kop (na koti 81 m.n.v.) i trenutno pet formiranih radnih etaža.

Na lokaciji Podbadanj utvrđeno je eksploatacijsko polje (odobreno rješenjem Ureda za gospodarstvo Primorsko - goranske županije od 2000. godine) površine 75.700 m2. Količina i kakvoća rezervi tehničko - građevnog kamena potvrđene su rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina iz 2002. godine i iznose:

Ukupne rezerve: bilančne: 3.089.340,00 m3 izvanbilančne: 1.088.880,00 m3 ukupno: 4.178.220,00 m3 Eksploatacijske rezerve ukupno: 2.934.870,00 m3

Istražni prostor (ležište) “Podbadanj” nalazi se istočno /sjeveroistočno od eksploatacijskog polja, a površina mu iznosi 76.098 m2. Prethodnom eksploatacijom mineralne sirovine u granicama istražnog prostora formiran je osnovni radni plato i tri radne etaže.

Ukupne rezerve: bilančne: 1.093.970,00 m3 izvanbilančne: 88.050,00 m3 ukupno: 1,182.020,00 m3 Eksploatacijske rezerve ukupno: 1.039.280,00 m3

U dijelu istražnog prostora već su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji za eksploataciju mineralnih sirovina.

Utvrđeno eksploatacijsko polje svojim južnim dijelom zahvaća područje Guljanova dolca u kojem se nalaze dva hrasta medunca, zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, u kategoriji spomenika prirode - rijetki primjerak drveća.

1.2.1.4.Reljef

Područje Grada Crikvenice obilježava relativno razvijen reljef i pružanje padina paralelno s jadranskom obalom.

Obzirom na reljef i geografske karakteristike na području Grada Crikvenice ističu se dolina rijeke Dubračine, obalni pojas i zaleđe. Usjek rijeke Dubračine sa naseljem Crikvenica na njenom ušću dijeli područje Grada na sjeverni i južni dio. Dubina teritorija seže oko 2 km u sjevernom dijelu do 3 km u središnjem dijelu i 1,5 km u južnom dijelu do morske obale , a visinski od vrhova (Strežnica 296 m) i ogranka dinarskog lanca do mora. Ogranak dinarskog lanca se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok sa nizom vrhova: Kravlje 346 m i Gavranova strana 300

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

20 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE m - sjeverno od usjeka Dubračine, te Sv. Trojica 184 m, Stotnić 142 m, Dunće 214 m, Humac 249 m, - južno od usjeka Dubračine.Teren je karakteristično nagnut prema moru i razveden s mnogobrojnim kraškim fenomenima (uvale, ponikve, vrtače, škrape i dr.).

1.2.1.5.Hidrogeološka osnova - hidrologija vodotoka Dubračine

Područjem Grada Crikvenice prolazi dio vodotoka Dubračina, koji ima iznimnu važnost obzirom da se njegovo ušće u more nalazi u užem gradskom području Crikvenice.

Dubračina je glavni drenažni kolektor površinskih i izvorskih voda sjeveroistočnog dijela Vinodolske doline, ujedno i odvodni kanal energetski iskorištenih voda dijela Goranskih slivova kroz sustav HE Vinodol. Ukupna površina orografskog sliva Dubračine iznosi 43 km2, dužina toka 12,7 km, od čega približno 2,8 prolazi područjem Grada Crikvenice. Pritoci Dubračine su brojne bujice od kojih su Mala Dubračina i njena pritoka Malenica manjim dijelom na području Grada.

Velike promjene u vodnom režimu Dubračine nastale su izgradnjom HE Vinodol i akumulacije Tribalj. Danas glavninu voda u godišnjoj bilanci daje voda iskorištena kroz HE Vinodol, čija je karakteristika velika oscilacija protoka od 0 do 15,5 m3/s, zavisno o režimu rada hidroelektrane. Gradnjom akumulacije Tribalj bitno je smanjen utjecaj voda gornjeg dijela sliva na maksimalne proticajne količine nizvodnog dijela Dubračine, ali je značajno povećano područje potencijalnog plavljenja i u dolini i u gradu za slučaj havarije brane.

Maksimalna protoka Dubračine za područje Grada (proračun baziran na poplavi od 25. rujna 1987. godine) iznose:

Qmax (m3/s) Povratni period (godina) Iz sliva Sa radom HE Vinodol 2 23,2 39,7 5 34,7 51,2 10 44,2 60,7 20 54,9 71,4 50 71,3 87,8 100 85,7 102,2

Kako korito Dubračine u donjem dijelu toka ima projektirani kapacitet od 72,5 m3/s, ono bi trebalo osigurati okolni prostor od plavljenja do dvadeset godišnje vode (kod pojava velikih voda, HE Vinodol u pravilu radi maksimalnim kapacitetom između ostalog i radi zaštite od poplava goranskih naselja). Na dijelu toka, u zoni utjecaja mora, povećan je rizik od plavljenja kao i kod slučajeva nedostatnog održavanja korita, pa je posljednja veća poplava, 25 rujna 1987. godine, kada je zabilježena dnevna oborina u Crikvenici od 315 mm, kod koje se javio proticaj od 61 m3/s (10 godišnja voda), uzrokovala plavljenje urbanih površina većih razmjera.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

21 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na svom najdonjem dijelu toka, vodno lice reguliranog toka Dubračine je pod utjecajem uspora mora, te se dijelom koristi za sportski ribolov i kao privez za barke. Uzvodniji dio toka kroz Crikvenicu, zbog servisnih sadržaja uz korito, nema mogućnosti korištenja u rekreativne svrhe, a dijelom to važi i za uzvodniju dionicu prirodnog toka Dubračine između mosta Podbadanj i izlaza vode iz HE u Triblju.

1.2.1.6. Klimatska obilježja1

Klimu Crikvenice prezentiraju podaci male meteorološke stanice Crikvenica koja je u Crikvenici registrirana od 1. srpnja 1891. godine. Prikaz većine klimatskih obilježja odnosi se na razdoblje od 1969. do 2001. godine.

Prema Köppenovoj klasifikaciji tipova klime u Hrvatskoj, Crikvenica se nalazi u području klime oznake Cfs’s’’a. Ova oznaka obuhvaća Istru, Hrvatsko primorje, dio Kvarnerskih otoka i dio Dalmatinske zagore. To je umjereno topla kišna klima, koju karakteriziraju suha vruća ljeta, ali su ostala godišnja doba dosta vlažna, naročito početak zime. Tijekom zime obično postoji jedno manje suho razdoblje, dok je drugi manji, padalinski maksimum u proljeću. To je prijelazni tip klime sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 22oC. Klimatske prilike Crikvenice rezultat su utjecaja zemljopisne širine, te utjecaja mora i reljefa. Njena mikroklimatska diferencijacija na sjevernojadranskom prostoru uvjetovana je položajem, odnosno orijentacijom prema moru, koje ljeti hladi, a zimi zagrijava kopnenu masu, djelovanjem tri osnovna centra atmosfere (Azorska anticiklona ljeti, Sibirska anticiklona zimi i sjevernoatlantski minimum tlaka tijekom cijele godine), i pretežno dolomitnim primorskim grebenom na sjevero-istoku. Ovaj brdski lanac, kao od prirode postavljen zid, uglavnom štiti Crikvenicu od udara hladnih sjevernih vjetrova (bure), osim u predjelu gdje Primorsko bilo presjeca vodotok Dubračina. Na ovom mjestu Primorski greben ima značajne kratke kanjonske doline kroz koju se spušta hladni zrak s kopna. Kao takav, ovaj je dio hladniji od ostatka Crikvenice i jače izložen utjecajima bure.

Langov kišni faktor za Crikvenicu iznosi 87. Prema njemu klima Crikvenice je humidna. Za definiciju klime osim ukupne godišnje količine oborina od presudne je važnosti i njihov raspored. Tako se ovi primorski krajevi, iako imaju dosta oborina, ubrajaju u sušne krajeve, jer ovdje u ljetnim mjesecima padne vrlo malo oborina. Pozornost treba obratiti na mjesečne vrijednosti Langovog faktora proširenog prema Gračaninu, iz kojih se vidi da usprkos godišnje oznake humidne klime, pojedini mjeseci na širem području Crikvenice imaju oznake semiaridne ili aridne žarke klime.

Osnovne značajke vremenskih prilika koje u posljednje vrijeme karakterizira Crikveničko područje su: - vedra, suha, vruća ljeta, - razmjerno blaga, oblačna i kišovita zima s manjim sušnim razdobljem i lokalno uvjetovanim sustavom vjetrova, - topla i vlažna proljeća.

1 Korišteni podaci GKTD “Murvica”, d.o.o., prema obradi gđe Ljiljane Vegrin, dipl.ing.agr.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

22 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Srednje mjesečne i godišnje temperature, mjesečni i godišnji kišni faktor, humidnost i toplinski karakter u Crikvenici za razdoblje od 1969. do 2001. godi- I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII šnje oborine mm 91,3 78,8 85,4 90,8 95,8 98,9 50,1 76,3 159,8 152,6 151,0 107,1 1237,8 srednjak 6,3 6,6 9,1 12,3 17,2 20,7 23,7 23,5 19,2 15,0 10,3 7,1 14,3 temp. Langov kišni faktor 14,5 11,9 9,4 7,4 5,6 4,8 2,1 3,3 8,3 10,2 14,6 15,0 87 KFg mjesečni (KFm) humidnost ph h h h sh sa a a h h ph ph h T.k. uh uh ut t t v v v t t uh uh t Humidnost klime ph = perhumidna, h=humidna, sh=semihumidna, sa = semiaridna a = aridna Toplinski karakter klime uh = umjereno hladna ut=umjereno topla t = topla v = žarka vruća

Temperatura zraka Relativno visoke zimske temperature u Crikvenici najizrazitija su obilježja njezine mediteranske, odnosno submediteranske klime. Zimski mjeseci imaju srednje mjesečne temperature iznad 6oC. Najhladniji je siječanj (6,3 oC). Topla ljeta bitna su značajka ovog područja. Najtopliji je mjesec srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 23,7 oC. Srednja godišnja temperatura za promatrano razdoblje, od 1969. do 2001. godine iznosi 14,3 oC. Godišnja kolebanja, odnosno razlika između prosječne temperature najtoplijeg (srpanj 23,7 oC) i najhladnijeg (siječanj 6,3 oC) mjeseca je 17,4 oC. Na maritimnost klime upućuju međumjesečne razlike srednjih temperatura u godišnjem hodu, odnosno brzina porasta temperature u proljeće. Naime, najveći porast temperature javlja se upravo između travnja i svibnja (travanj: 12,3 oC, svibanj: 17,2 oC) i iznosi 4,9 oC.

Broj toplih dana (s maksimalnom dnevnom temperaturom iznad 25 oC) iznosi 88,6. Gotovo redovito svake godine javljaju se od svibnja do rujna. U trideset i tri godine promatranog razdoblja topli dani zabilježeni su tijekom travnja, a prosječno jedan topli dan javlja se u listopadu. Najviše toplih dana javlja se u srpnju i kolovozu i to prosječno 27,1. U nekim godinama u srpnju i kolovozu registiran je čak 31 topli dan, a srednja dnevna temperatura nije se spuštala ispod 25 oC. U lipnju ima prosječno 15,7 toplih dana dok ih u rujnu ima mnogo više nego u svibnju.

Po broju vrućih dana (s maksimalnom dnevnom temperaturom iznad 30 oC) u Crikvenici razlike između srpnja i kolovoza gotovo da i nema. Prosječni broj vrućih dana za ove mjesece iznosi 10,6. Vrućih dana na ovom području može biti od svibnja do rujna, ali u mnogo manjem broju nego tijekom srpnja i kolovoza.

Kao redovita pojava tijekom ljeta javljaju se dani s toplom noći. To su dani u kojima je minimalna dnevna temperatura jednaka ili viša od 20 oC. U Crikvenici ih ima prosječno 22,6. Najviše je takvih dana tijekom srpnja i kolovoza (9,7), javljaju se također u lipnju i rujnu, a u promatranom razdoblju samo je jedan dan s toplom noći zabilježen u svibnju.

Hladni dani (s minimalnom dnevnom temperaturom ispod 0 oC) u Crikvenici gotovo redovito javljaju se svake godine. Prosječno ih ima 14,9. Najviše hladnih

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

23 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE dana zabilježeno je 1985. godine: čak 35, ali to je vrlo rijedak ekstrem u godini koja je registrirana kao izuzetno hladna na području čitave Hrvatske. Hladni dani najčešći su u siječnju, prosječno 4,7. Osim u siječnju, hladni dani javljaju se tijekom veljače, ožujka, studenog i prosinca. Više hladnih dana ima u veljači nego u prosincu, a također ih ima više u ožujku nego u studenom.

Važno klimatsko obilježje čine i ekstremne vrijednosti temperature zraka. One imaju posebno značenje za vegetaciju određenog područja. Razlika apsolutnih ekstrema, odnosno apsolutno kolebanje u Crikvenici iznosi 45,5 oC. Za razdoblje od 1969. do 2001. godine izmjeren je apsolutni maksimum od 36,5 oC u mjesecu kolovozu, te apsolutni minimum od -9 oC u siječnju.

Pregled srednjih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka (oC) za razdoblje od 1969. do 2001. godine

Mjeseci

Godina srednja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. temp. 1969. 6,1 5,5 7,8 11,8 17,9 19,8 23,1 21,7 19,9 16,3 12,1 4,6 13,9 1970. 6,8 6,3 7,9 11,3 15,3 21,5 22,5 23,0 20,6 14,2 11,6 6,5 14,0 1971. 6,6 6,8 6,0 13,0 17,5 20,0 24,4 24,5 17,4 13,1 10,7 6,1 13,8 1972. 5,6 8,3 10,9 12,5 15,2 20,7 23,5 21,7 16,4 13,1 10,0 7,4 13,8 1973. 6,5 6,9 8,0 10,2 17,3 21,0 23,9 24,2 20,7 15,1 9,8 7,3 14,2 1974. 7,4 9,2 10,2 12,2 15,5 18,9 22,5 24,3 19,7 10,8 10,6 7,1 14,0 1975. 8,0 6,8 9,7 12,6 17,8 19,6 23,2 22,3 21,0 14,8 10,0 7,7 14,5 1976. 5,8 7,6 7,0 12,1 17,7 21,1 23,7 20,3 17,4 15,2 11,6 7,1 13,9 1977. 8,5 9,2 10,5 11,7 17,0 20,6 22,9 22,1 17,8 15,4 10,6 6,8 14,4 1978. 7,0 6,4 9,5 12,1 14,8 19,7 22,6 21,9 17,9 14,8 9,0 7,5 13,6 1979. 4,7 7,5 10,3 11,9 17,9 23,0 21,9 21,8 18,9 14,7 10,1 8,4 14,3 1980. 5,5 7,7 8,9 10,6 15,1 18,7 21,8 23,0 19,0 14,8 8,0 5,6 13,2 1981. 4,7 5,0 10,1 12,8 16,1 20,5 22,4 22,8 18,6 16,0 8,6 7,5 13,8 1982. 4,6 4,2 8,5 11,3 16,9 21,2 24,3 22,8 21,5 15,4 11,2 8,5 14,2 1983. 6,1 3,9 9,4 12,8 17,1 20,7 25,2 23,5 20,0 15,0 8,6 6,4 14,1 1984. 5,5 5,4 8,1 12,3 14,3 19,0 22,5 22,3 18,1 16,0 11,6 8,2 13,6 1985. 2,8 3,8 8,7 12,3 17,6 19,8 24,2 24,3 205 15,3 9,2 9,3 14,0 1986. 6,7 3,6 8,3 12,7 19,8 20,6 22,8 24,4 19,1 15,5 10,6 5,9 14,2 1987. 4,0 6,8 5,4 12,3 17,1 20,3 24,9 23,2 22,2 16,4 11,2 7,4 14,3 1988. 9,3 7,6 9,0 12,8 17,7 20,6 25,2 23,9 19,1 15,7 7,9 7,4 14,7 1989. 7,0 8,4 11,7 13,5 17,6 19,6 23,9 22,9 19,4 13,3 9,6 8,4 14,6 1990. 6,3 9,4 11,9 12,2 17,6 20,4 23,4 23,6 18,5 15,8 11,5 6,8 14,8 1991. 6,5 4,6 11,3 12,0 13,9 20,0 24,6 24,0 20,9 13,0 10,5 4,5 13,8 1992. 6,3 5,5 8,2 12,5 18,5 20,7 23,8 25,1 18,5 14,9 11,7 6,7 14,4 1993. 6,6 5,3 7,2 12,9 18,9 22,0 22,7 24,1 18,5 16,3 8,3 8,3 14,2 1994. 7,7 6,0 10,7 12,2 17,0 20,7 25,7 24,2 19,2 13,5 11,4 7,5 14,7 1995. 5,8 7,5 7,6 11,2 15,6 18,7 25,3 22,3 15,9 15,2 9,2 6,9 13,4 1996. 6,1 4,2 6,1 12,7 17,3 21,7 22,9 23,0 16,4 14,9 11,7 6,3 13,6 1997. 7,0 7,6 10,6 10,3 18,2 21,9 23,2 24,0 20,7 14,1 11,1 8,4 14,8 1998. 7,6 8,9 8,9 13,3 18,5 22,8 25,3 25,8 19,2 15,3 9,2 5,9 15,1 1999. 6,8 5,6 10,3 13,5 18,3 22,9 24,9 25,0 21,7 16,1 9,6 7,8 15,2 2000. 4,9 7,9 9,7 15,0 20,0 23,4 23,4 26,1 20,4 17,1 13,4 9,8 15,9 2001. 8,6 8,6 12,7 13,1 20,0 21,3 25,2 26,6 17,4 17,6 10,2 5,3 15,6 sred.mj . temp. 6,3 6,6 9,1 12,3 17,2 20,7 23,7 23,6 19,2 15,0 10,3 7,1 14,3 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod republike Hrvatske, Zagreb, 2002.

Oborine Granični pojas prema sjevernom dijelu Hrvatskog primorja, znači i Crikvenice, čini šumoviti Gorski kotar koji prima velike količine oborina. Blizina planinskih lanaca, koji navlače kišne oblake, od presudne je važnosti za količinu

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

24 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE oborina na širem crikveničkom području. Na ovom području oborine se najčešće javljaju u obliku kiše, a iznimno rijetko i neuobičajeno u obliku kratkotrajnog snijega i tuče. Prosječna godišnja količina oborina za razdoblje od 1969. do 2001. godine iznosi 1237 mm/m˛. Ukupne srednje količine oborina (mm) u toplijim mjesecima godine (lipanj-rujan) za Crikvenicu iznose 385,1 mm ili 31,1% od ukupne godišnje količine oborina.

Osim ukupne količine padalina posebnu važnost ima njihov raspored tijekom godine, pogotovo u periodu intenzivne vegetacije (od travnja do rujna), kada prosječno padne 571,7 mm oborina odnosno 46,2% od ukupne godišnje količine oborina. U hladnijem dijelu godine (od listopada do ožujka) padne prosječno 666,1 mm oborina, odnosno 53,8%. Prosječno najmanje oborina ima u kolovozu (50,1 mm), a najviše u rujnu (159, 8 mm), a slijede listopad i studeni. Iz izloženog je vidljivo da je tijekom ljetnih mjeseci gotovo uvijek prisutan nedostatak vlage, pa stoga biljke pate od suše.

Relativna vlažnost zraka Pod vlagom u zraku podrazumijevamo samo vodenu paru primješanu ostalim plinovima u atmosferi. Relativna vlažnost zraka pokazuje koliko se vodene pare nalazi u zraku prema maksimalnoj količini koju bi zrak mogao sadržavati uz tu temperaturu. Relativna vlažnost zraka obrnuto je proporcionalna temperaturi zraka pa se ona smanjuje s povećanjem temperature i obrnuto. Relativna vlažnost zraka visoka je prema tome u dijelu dana i godine kada je hladnije. Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka u Crikvenici iznosi 71,3%. Najniža je u srpnju kada iznosi 64,3%, a najviša u siječnju; 76,2%.

Vjetar Vjetar je gibanje zraka paralelno sa Zemljinom površinom. Smjerovi vjetra uzrokovani su rasporedom atmosferskog tlaka i reljefom. I dok se pozitivna uloga vjetra očituje u oprašivanju cvjetova i raznošenju sjemena biljnih vrsta, posljedice negativnog djelovanja vjetra su deformiranost krošanja, isušivanje i odnošenje tla, izazivanje posolice i posebno ekscesne pojave lomljenja grana, lomljenje i izvaljivanje stabala, itd.

Od svih vjetrova u Crikvenici prevladavaju vjetrovi sjeveroistočnog smjera (NE), odnosno bura, jadranski vjetar vezan uz anticiklonu čiji je postotak u ukupnoj količini vjetrova Crikvenice 24,1%. Bura je vrlo jak i suh vjetar, a nastaje kao posljedica razlike niskog tlaka na kontinentu i visokog tlaka na moru. Iako u Crikvenici vrlo rijetko puše bura orkanske snage, kada se to dogodi može biti veoma štetna jer puše u snažnim udarcima, tzv. “refulima”. Negativno se djelovanje jake bure u ovom području očituje u lomljenju grana i izvaljivanju stabala kao i oblikovanju krošanja. Bura osim toga odnosi plodnu zemlju, često puše neposredno iza kiše, a budući da se radi o vrlo suhom vjetru, ona naglo isušuje tlo i smanjuje korisni učinak kiše. Na pojedinim dijelovima Crikvenice, naročito u blizini ušća Dubračine koja presjeca Primorski greben tvoreći kratku kanjonsku dolinu kroz koju se slijeva hladni kontinentalni zrak i bura, nailazimo na drveće potpuno asimetričnih habitusa, a defomirana su debla i krošnje polegnuti najčešće u smjeru juga.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

25 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Slijedeći vjetar po učestalosti puhanja u Crikvenici je jugo (SE). Jugo također pripada povremenim regionalnim vjetrovima Jadrana, a uvjetovan je ciklonama koje putuju sjevernim dijelom Mediterana. Nad Jadranom je tada niski tlak, dok se područje visokog tlaka nalazi istočno od njega. Učestalost ovog vjetra u godini izražena u postotku je 10,3%.

Vjetar sjeverozapadnog smjera (NW), “burin” u Crikvenici je zastupljen sa 7% od ukupne količine godišnjih zračnih strujanja. Ostali vjetrovi na ovom su području zastupljeni u znatno manjem postotku.

Posebno obilježje ovog kraja predstavlja potpuno mirno vrijeme bez vjetra, tzv. “calma” čiji postotni udio u ukupnim zračnim strujanjima nad Crikvenicom iznosi 26%.

1.2.1.7.Tlo

Vrednovanje prostora i tala područja Grada Crikvenice temelji se na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/2001), Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/1994), Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/1994) te kasnije donesenim dopunama.

Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije zaštite. Bonitiranje je izvršeno prema uputama koje je dao Kovačević (1983) i Kovačević i dr. (1987). Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korelacijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave,zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta te određen broj bodova i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase) koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne kategorije.

Najbolja tla na području Grada Crikvenice nalazimo na rubu Vinodolske drage. Ova tla smo uvrstili u vrijedna obradiva tla (P2 kategorija). To su odvajkada poljoprivredna oranična tla, duboka na flišu i flišnom koluviju, pa smo ih iz tih razloga razvrstali u antropogena tla. S obzirom na depopulaciju, ona sve više zaraštaju i pribrajaju se šumama. Prema bonitetnoj vrijednosti spadaju u treću klasu, drugu potklasu (32) s 65 bodova. Ova tla su pogodna za vinogradarsku ali i za voćarsku proizvodnju, te za povrćarstvo, ali uz mogućnost navodnjavanja. Površina ovih tala iznosi približno 15-tak hektara.

Istoj kategoriji vrijednih obradivih tala (P2) pripadaju tla koje nalazimo uz sela Ladvić, Draga Crikvenička, Dramalj, Manestri, Kloštar Šiljevečki, Havišće, Smokovo i samostalne oaze iznad Jadranova. To su antropogena tla, dakle od strane čovjeka podzidane škrape, doci i terase. Nastala su iz smeđih tala i crvenice. Ovi prostori imaju od 2-10 % stjenovitosti a kamen je sazidan u terase i međe. Nagib ovih terena kreće se od 3-16 %. To su dobra duboka tla, tla dobrih fizikalnih svojstava a osrednjih kemijskih. Površina ove kategorije tala iznosi oko 30 ha. To su većinom vinogradarska tla ali i tla s povrtnjacima u okućnici. Ograničenja su im veličina parcele koja rijetko prelazi preko 3-4 ara. Ova tla smo uvrstili u četvrtu klasu, prvu potklasu (41) s 60 bodova.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

26 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tla sa koluvijem, aluvijalno-koluvijalnim i rendzinom na šljunkovitom koluvijalnom nanosu uvrstili smo u ostala obradiva tla (P3 kategorija). Ova tla prema bonitetnoj klasi pripadaju u četvrtu klasu, drugu potklasu (42) s ukupno 54 boda. To su tla doline Dubračine. Tla su plitko do srednje duboka i to je njihovo najveće ograničenje. Imaju dobre fizikalne osobine, osobito vodno-zračne i toplinske odnose. Pedokemijska svojstva izuzev hranidbenog potencijala su im dobra. Površina ovih tala iznosi oko 8 ha.

P3 kategoriji- ostalih obradivih tala pripadaju i male oaze obradivih tala koje nalazimo na sjeveroistočnoj strani Vinodolske drage. Zauzimaju približno 2 hektara i nemaju većeg značenja. Zbog okolnog terena prepuštena su prirodnom zaraštanju.

Tla na krškoj zaravni pripadaju djelom PŠ a dijelom P3 kategoriji. Tu disperzno u vrtačama, lazima i docima nalazimo unutar krša obradiva tla koja su u manjem postotku. S obzirom da se nalaze oko naselja, nekad su se većim dijelom i obrađivala, a danas su većinom napuštena. Glavni tipovi tala su smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko, te crvenica, također plitka i srednje duboka, a zatim rendzina karbonatna. Oni djelovi koji su obrađivani pripadaju antropogeniziranim tlima. Ova tla su umjereno stjenovita, s blago umjerenim, do strmim padinama. Prema bonitetu većina tala pripada šestoj klasi, prvoj podklasi (61) a dio obradivih tala može pripadati četvrtoj klasi, drugoj potklasi (42).

U PŠ kategoriju ostalih poljoprivrednih, šumskih zemljišta i šuma uvrštena su i tla koja imaju nizak bonitet i spadaju u osmu klasu, prvu odnosno drugu potklasu (81 i 82). S obzirom na nisku plodnost ovih tala, visoku stjenovitost i strmi nagib, sa strane poljoprivrede nema zapreka da se ova tla ne koriste za sve ostale svrhe. Moramo istaći da su ova tla i najrasprostranjenija na području Grada Crikvenice.

1.2.1.8.Prikaz živog svijeta

Biljni svijet Na području Grada Crikvenice nalazimo submediteransku floru za koju možemo reći da se odlikuje razmjerno velikom raznolikošću. Za šire je područje, koje obuhvaća prostor od Rijeke do Novog Vinodolskog, zabilježeno ukupno 1865 biljnih svojti (vrsta i podvrsta)2. Od tog broja zabilježeno je 57 svojti rijetkih, ugroženih i osjetljivih vrsta hrvatske flore, koje su određene prema Crvenoj knjizi. S obzirom na stupanj ugroženosti, najbrojnija je skupina osjetljivih i ranjivih svojti - 30 vrsta, slijede ugrožene svojete u opasnosti da izumru - 16 vrsta, a skupini rijetkih svojti pripada 16 vrsta (Šegulja, 1980.)

Posebno mjesto u ugroženoj flori ovog područja imaju orhideje, koje mahom rastu na raznim tipovima travnjaka, te endemične vrste, kojih je na širem području

2 Podatak iz Prostornog plana područja posebnih obilježja Vinodolske doline, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

27 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE utvrđeno 7 vrsta. Općenito su za endemične vrste važna stjenovita staništa, šikare i šume.

Šumska vegetacija Na oblikovanje biljnog svijeta priobalnog pojasa - područja Grada Crikvenice - najviše su utjecali blizina Jadranskog mora, ogranak planinskog okvira u zaleđu, klimatske prilike i litološka podloga. Cijelo područje gotovo u potpunosti pripada submediteranskoj listopadnoj zoni, t.j. šumskoj vegetaciji hrasta medunca i bjelograba (Querco - Carpinetum orientalis). Također, zastupljena je i zajednica Seslerio Ostryetum, dok na manjem dijelu prevladava kamenjar sa rijetkom šmrikom (juniperus oxycedrus) ili bez nje. Zbog guste naseljenosti ovog prostora većina priobalnih staništa izgubila je svoju prirodnost koja se i nadalje potiskuje, zbog čega je ovo jedno od biološki najugroženijih područja Primorsko - goranske županije.

Najveći dio područja Grada Crikvenice pripada submediteranskoj zoni koja se podudara s primorskim kršem. Submediteranska zona u ekološko vegetacijskom smislu prijelazni je pojas kojeg je I. Horvat (1962.) ukratko definirao slijedećim riječima: “S kopnenom vegetacijom veći je zimski prekid vegetacije, a s zimzelenom ljetni sušni period”.

Zajednica bjelograbića zastupljena je u manjem najjužnijem dijelu submediteranske zone. U asocijaciji bijelog graba tipičnog sastava koji ovdje susrećeno zastupljene su slijedeće vrste: Carpinetum orientalis, Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Prunus mahaleb, Asparagus acutifolius, Ruscus aculeatus i druge. Opća karakteristika je neujednačena kvantitativna struktura s čestom dominacijom jedne ili druge vrste. U ovom području dolazi od 0-300 m.n.v.

Kulture raznih vrsta četinjača podižu se na ekstremno lošim i kamenitim terenima, kako bi pripremile stanišne uvjete za dolazak kvalitetnijih vrsta listača. Najstariji podaci o pošumljavanju goleti ovih područja sežu u period od oko 1880. god. Najčešća zastupljena vrsta je Pinus nigra - crni bor, te Pinus sylvestris - obični ili bijeli bor.

Na većini površina autohtona vegetacija je izmiješana u raznim omjerima s borovima, što znači da je u stanišnim uvjetima nastupio napredak, te da postepenim uklanjanjem bora treba nastupiti konverzija vrste. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stanje šuma i šumskih zemljišta na području Grada Crikvenice je slijedeće:

Vrsta kulture Površina (ha) % Šume i šumsko zemljište 981 35 Pašnjaci i livade 1379 49 Ostalo poljoprivredno tlo 171 6 Neplodno tlo 305 10 UKUPNO: 2836 100

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

28 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Iz tablice je vidljivo da od ukupne površine od 2836 ha šuma i šumskih zemljišta je 181 ha ili 35%, pašnjaka i livada je 1379 ili 49%, dok na ostalo poljoprivredno tlo dolazi 171 ha ili svega 6%, te neplodno tlo 305 ha ili 10%. Vidljivo je da se skoro 50% površine nalazi pod pašnjačkom i livadskom vegetacijom. Ovdje se radi o zaleđu naseljenih mjesta na tlima lošije kvalitete koja su u prošlosti bila korištena za ispašu stoke.

Uzimajući u obzir da sve veći dio pašnjaka prelazi u šumska zemljišta i prirodno se zašumljuje, možemo ocijeniti da će učešće šuma i šumskih zemljšta u ukupnoj površini zacijelo rasti. U slijedećim tablicama dati ćemo prikaz šuma i šumskih zemljišta prema kategoriji vlasništva i namjeni.

Kategorija vlasništva Površina (ha) % Državne šume 685 70 Privatne šume 296 30 UKUPNO: 981 100

Namjena Površina (ha) % Gospodarske šume 511 52 Zaštitne šume 470 48 UKUPNO: 981 100

Uvidom u pregled površina vidljivo je da je 40% površine šuma i šumskih zemljišta internim aktima šuma stavljeno pod zaštitu. Ovdje se radi isključivo o obraslim površinama koja imaju funkciju zaštite tla od erozije, odnosno o terenima s velikim učešćem kamenjara svih oblika. Za očekivati je da se površine koje su preostale neće stavljati pod zaštitu, obzirom da su sve lošije cjeline već izdvojene iz gospodarenja u svrhu dobivanja drvne mase za iskorištavanje šuma.

Parkovi Prema podacima GKTD “Murvica” Crikvenica, popis parkova u Gradu Crikvenica s pripadajućim obilježjima i površinama je slijedeći:

1. Park hotela “Therapia” osnovan 1893-1894.

2. Park Mladih, podignut 1902. godine, pod nazivom Park Kralja Krešimira I, poznat kao “Kupališni park”. 1958. god. preko njega prelazi cesta koja ga dijeli na dva dijela: Površina ukupno: 6595 m2 - staze: 1294 m2 - zelene površine, uglavnom drveće i grmlje: 5301 m2

3. Park Obala, počeci kao šetališna aleja podignuta 1888. Površina ukupno: 8020 m2 - staze: 5660 m2 - zelene površine, nasadi i travnjaci: 2235 m2 - cvjetne gredice: 125 m2

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

29 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

4. Park Stjepana Radića, podignut 1926. pod nazivom Park Kraljevića Petra Površina ukupno: 3950 m2 - staze: 1189 m2 - zelene površine, nasadi i travnjaci: 2350 m2 - cvjetne gredice: 231 m2

5. Park palih za domovinu, podignut sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća Površina ukupno: 6182 m2 - staze: 1050 m2 - zelene površine, nasadi i travnjaci, 4872 m2 - cvjetne gredice 260 m2

6. Park Petak, podignut 1898. godine Površina ukupno: 4242 m2 - staze: 1709 m2 - zelene površine, nasadi i travnjaci: 2383 m2 - cvjetne gredice: 150 m2

7. Park Nikole Cara Površina ukupno: 3000 m2 - staze: 900 m2 - zelene površine, nasadi i travnjaci: 2100 m2

Fauna Fauna je integralni dio zemljine biosfere, a često i prvi signalizator poremećaja u ekosistemu. Pregledom životinjskih vrsta koji slijedi nisu obuhvaćene mnoge sitne životinje i većina ptica pjevica i selica, a baš te vrste najviše obogaćuju prirodne ambijente, te njihov opstanak treba maksimalno pomagati (čuvanje dupljarskih stabala u šumi i grmlja na rubu obradivih površina). To su: - dlakava divljač: lisica, srna, jazavac, kuna, zec, tvor,vjeverica, lasica i dr., - pernata divljač: šojka, tetrijeb, lještavka, fazan, trčka, kamenjarka, divlji golub, šljuka, sokol, sova,djetao,vrana, gavran, kukavica, i dr.

Sistematizacija tipova staništa važnih za očuvanje rijetke i ugrožene faune je slijedeća: - strmci, stijene, pećine i točila - od osobitog značenja za zaštitu rijetkih petrofilnih biocenoza, - vlažne, močvarne i djelomično poplavne livade i ostaci šumaraka na flišu uz vodotok Dubračinu - od osobito značenja kao stanište čitavog niza kontinentalnih vrsta, - vodena staništa vodotoka Dubračine - od osobitog značenja za očuvanje bogate faune vretenaca, područje hranjenja rijetkih vrsta šišmiša i dr.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

30 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2.1.9.More3

Geomorfološka obilježja akvatorija i morskog dna More unutar područja Grada Crikvenice zahvaća akvatorij Vinodolskog kanala. Obale se prema akvatoriju Vinodolskog kanala strmije spuštaju na sjevernom i južnom dijelu obuhvata (do dubine od 20 - 40 m), nego na njegovom srednjem dijelu.

Obalni pojas na kopnu sastoji se pretežno od karbonata (vapnenaca i dolomita) koji su podvrgnuti pretežno kemijskom trošenju (otapanju), a u manjoj mjeri mehaničkom trošenju koje daje čestice koje bi se mogle taložiti u moru. Stoga je donos čestica nastalih na kopnu koje akumulacijom stvaraju sedimente relativno malen. More djelovanjem valova i organizama može i razgrađivati obalni rub. Stoga prevladavaju kamenite (erozijske) obale - iznad zone plime i oseke, to je zajednica supralitoralnih stijena, a zastupljene su i akumulacijske obale (šljunkoviti i pjeskoviti žali).

Značajke tako nastalog obalnog prostora su čvrsta stjenovita osnova, razvedenost obalne linije i bogatstvo mikroreljefa.

Geološka građa podmorja dijeli se na četiri osnovna tipa podloge: kamenito dno (na sjevernom dijelu teritorija - Mala Vrata ), šljunak i kršje, pjeskoviti sedimenti i muljeviti sedimenti. U infralitoralu na kamenitom dnu dobro je razvijena zajednica fotofilnih algi. Dublje od 10 m na strmom kamenom dnu prisutni su elementi prekoraligenskog facijesa koraligenske biocenoze. Blaže dno postupno prelazi u pjeskovito a na izdancima kamenih stijena i dalje su razvijeni elementi zajednice fotofilnih algi. Na dubini ispod 20 metara dno je čisto pjeskovito (pjeskoviti silt ) a nakon 22 metra dubine dno prelazi u muljevito (ilovasti silt ). Na većem dijelu podmorja koje pripada području Grada Crikvenice prevladavaju muljevito - pjeskoviti sedimenti. Čisti muljevi nalaze se ispod 22 m dubine i obuhvaćaju središnji dio kanala. Akvatorij Vinodolskog kanala uglavnom je prekriven zajednicom muljevitih dna.

Oceanografska svojstva Poznavanje osnovnih fizičkih, kemijskih i bioloških svojstava te procesa u morskoj sredini vrlo je važno za procjenu stanja, ekološke vrijednosti i bioloških potencijala, a sve to radi planiranja i izbora pojedinih priobalnih područja za određenu namjenu i radi optimalne primjene potrebnih mjera zaštite. Intenzitet tih procesa značajno se mijenja tijekom sezonskih ciklusa, kao i u višegodišnjim razdobljima. Promjene koncentracije hranjivih soli, otopljenog kisika, pH i prozirnosti mora neposredno utječu na razvoj bentičkih i planktonskih biocenoza. Na sve to bitno utječu dinamika vodenih masa, sezonski ciklus temperature, procesi raslojavanja vodenog stupca i dotok slatkih voda. Varijabilnost tih parametara je znatno intenzivnija u plitkim priobalnim vodama i u velikoj mjeri ovisi o meteorološkim pojavama i situacijama. Prema istraživanjima za potrebe Prostornog plana Zajednice općina Rijeka površinski salinitet obalnog dijela

3 “Stanje i namjena mora Županije Primorsko-goranske”, Rijeka 1996/97.g.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

31 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE akvatorija je vrlo nizak (S = 30 - 34 x 103), a maksimalne vrijednosti za ukupni anorganski dušik i SiO4 iznose 2- 5 nmol/l, te 0,05 - 0,1 nmol/l za PO4.

Ovaj akvatorij spada u red izrazito oligotrofnih mora s dobrim prozračivanjem što znači da ima veliku potencijalnu moć samopročišćavanja. Iako je ovdje stupanj eutrofikacije vrlo malen, moguće je da dođe do pojave "cvjetanja mora" kada se zbog određenih meteoroloških uvjeta smanji cirkulacija morske vode i ako se nastavi s donosom hranjivih soli otpadnim vodama ( bez pročišćavanja).

Obalno more je uredbom o kategorizaciji voda svrstano u drugu kategoriju, što znači da je pogodno za kupanje i rekreaciju građana.

Podmorje Obala Vinodolskog kanala na kopnenom dijelu biološki je raznolika, a obuhvaća slijedeće vrste: zajednicu fotofilnih algi - crvene, smeđe, i zelene alge i dr. (flora) i spužve (Porifera), žarnjake (Cnidaria), mekušce (Mollusca), kolutićavce (Annelida), rakove (Crustacea), bodljikaše (Echinodermata), plaštenjake (Tunicata), ribe (Pisces), i dr. (fauna).

Zajednice fotofilnih algi na položenim obalama ugrožene su ukupnom eutrofizacijom akvatorija ali i lokalnim organskim zagađenjem. Uz opasnost izgradnje i zagađenja koje mogu ugroziti živi svijet svugdje, životne zajednice na dnu i njegove atraktivne vrste osjetljive su i na nekontrolirana ronjenja, ribolov i druge aktivnosti.

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora, ali i gospodarenja prostorom. U ovom poglavlju korišteni su pretežno podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2001.godine, kao i oni iz ranijih popisa.

Naselja Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce čine gradsko područje Crikvenice, koje je 1991. godine imalo 8.937 stanovnika. Novim popisom stanovništva, domaćinstva i stanova od 31.03.2001.godine, ovo područje je imalo 11.348 stanovnika. Popis 2001. godine nije usporediv s prethodnim popisima zbog nove metodologije popisa, stoga podaci iz tog popisa nisu tako detaljno obrađeni (po naseljima) kao oni prethodni, pa se analiza ipak bazira i na popisima 1981. i 1991. godine.

Tablica 3. Broj stanovnika Broj domaćinstava Broj stanova* Naselja 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001. Crikvenica 5.360 5.763 7.121 1.915 2.083 2.614 2.550 2.997 Dramalj 731 1.230 1.456 115 486 572 166 1.166 Jadranovo 470 505 1.148 180 200 454 405 509 Selce 1486 1439 1.623 513 479 558 1023 1172 UKUPNO 8047 8937 11.348 2723 3248 4198 4144 5844 10096 *Ukupan broj stanova (stanovi za stalno stanovanje, nenastanjeni, druge nastanjene prostorije, stanovi koji se koriste povremeno).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

32 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Analizirajući promjene broja stanovnika na području Grada Crikvenice od 1948. godine do zadnjeg popisa stanovništva 2001. godine vidi se da je cijelo ovo područje bilježilo porast broja stanovnika osim u razdoblju od 1948 – 1953. godine, kada je imalo pad broja stanovnika (tablica 4).

Tablica 4: Broj stanovnika gradskog područja Crikvenice Naselja 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Crikvenica 4125 3060 3642 4593 5360 5763 7121 u naselju Dramalj 904 373 745 731 1230 1456 Crikvenica Jadranovo 976 456 439 507 470 505 1148

Selce 896 862 955 1196 1486 1439 1623

UKUPNO 5997 5282 5409 7041 8047 8937 11348

Veći porast broja stanovnika počinje od 1971.godine, što je uvjetovano razvojem turizma, osnovne grane privređivanja na ovom području. Male razlike postoje unutar naselja koje čine to gradsko područje, ali one nisu toliko velike da bi ih trebali posebno isticati.

Stanovništvo Grada Crikvenice nije isključivo autohtono, većina ih se doselila na ovo područje. Od rođenja – autohtonog stanovništva je 1991.godine bilo 45,6 %, a doseljenih 54,4 %. Većina doseljenih se doselila iz druge općine (njih 58,4 %), dok ih se iz iste općine doselilo 22,6 % stanovništva. Najveći val doseljenja bio je u razdoblju od 1971 – 1980.godine, a nešto slabiji u razdoblju od 1961 – 1970.godine i 1986 – 1991.godine.

Najmanji udio autohtonog stanovništva u gradskom području imaju Crikvenica (42,0 %)i Dramalj (45,0%), dok Jadranovo i Selce imaju više od 50,0% autohtonog stanovništva.

Većina stanovništva je i u Crikvenicu i Dramalj došla iz druge općine RH, a najintenzivnije vrijeme doseljenja je u razdoblju od 1971 – 1980. godine (tablica 5)

Tablica 5: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima 1991. Doseljeno u naselje stalnog stanovanja Iz enja

ine ine Godine doseljenja ine ine ć

đ inozemstva NASELJA ć j mjestu č Ukupno 1941 Svega Svega

Sveg oga 1940. i 1946- 1961- 1971.- 1981- 1986- Od ro Od t s

- a prije 1960. 1970. 1980. 1985. 1991. SFRJ Iz op iste stanuje u istom

a bivše a bivše 1945. Iz druge op podru Od

2421 3342 Crikvenica 5763 821 1934 563 522 77 56 496 657 902 388 524 42,0 58,0 553 677 Dramalj 1230 146 373 140 114 9 7 56 126 148 130 153 45,0 55,0 307 198 Jadranovo 505 22 148 25 24 3 1 19 25 38 40 60 60,8 39,2 795 644 Selce 1439 112 386 140 124 4 8 62 106 138 92 143 55,2 44,8 4076 4861 UKUPNO: 8937 1101 2841 868 784 93 72 633 914 1226 650 880 45,6 54,4

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

33 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

STRUKTURA STANOVNIŠTVA

• Spolno-dobna obilježja

Brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva ukazuje na kvalitativnu promjenu u reprodukciji i dobnoj strukturi stanovništva, dok dobna ukazuje na vitalnost i biodinamiku stanovništva.

Godine 1981. je na cijelom području živjelo 3.614 ili 47,3% muškog i 4.020 ili 52,7% ženskog stanovništva. Na 1.000 žena je dolazilo 899 muškaraca (tablica 6).

Nakon deset godina, odnos muškog i ženskog stanovništva se malo promijenio. I dalje su žene u prednosti pred muškarcima, a koji su odnosi vidi se iz analize tablice 7.

Tablica 6. Dobno-spolna struktura po glavnim dobnim skupinama 1981. godine S Glavne dobne skupine Koeficijent p Nepoznata starosti Naselja Ukupno 0 - 19 20 - 59 60 i više o starost 60 i više/ l br. % br. % br. % br. % br. % 0 - 19 god 5360 100,0 1278 23,8 3.063 57,2 956 17,8 63 1,2 Crikvenica SV 0,748 M 2539 100,0 664 26,1 1449 57,1 399 15,7 27 1,1 318 100,0 75 23,6 167 52,5 69 21,7 7 2,2 Dramalj SV 0,920 M 149 100,0 36 24,2 82 55,0 28 18,8 3 2,0 470 100,0 90 19,1 262 55,8 118 25,1 0 0,0 Jadranovo SV 1.311 M 225 100,0 51 22,7 123 54,6 51 22,7 0 0,0 1486 100,0 423 28,5 754 50,7 307 20,7 2 0,1 Selce SV 0,726 M 701 100,0 213 30,5 364 51,9 123 17,5 1 0,1 SV 7.634 100,0 1.866 24,5 4.246 55,6 1.450 19,0 72 0,9 UKUPNO 0,777 M 3.614 100,0 964 26,7 2.018 55,8 601 16,6 31 0,9

Tablica 7. Dobno-spolna struktura stanovništva 1991. godine S Glavne dobne skupine Koeficijent p Nepoznata starosti Naselja Ukupno 0 - 19 20 - 59 60 i više o starost 60 i više/ l Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % 0 - 19 god 5763 100,0 1459 25,3 3134 54,4 1129 19,6 41 0,7 Crikvenica SV 0,774 M 2730 100,0 745 27,3 1506 55,2 460 16,8 19 0,7 1230 100,0 276 22,4 633 51,5 295 24,0 26 2,1 Dramalj SV 1,069 M 587 100,0 152 25,9 314 53,5 110 18,7 11 1,9 505 100,0 83 16,5 293 58,0 127 25,1 2 0,4 Jadranovo SV 1,530 M 248 100,0 44 17,7 151 60,9 52 21,0 1 0,4 1439 100,0 408 28,4 737 51,2 275 19,1 19 1,3 Selce SV 0.674 M 705 100,0 229 32,5 364 51,6 107 15,2 5 0,7 SV 8937 100,0 2226 24,9 4797 53,7 1826 20,4 88 1,0 UKUPNO 0,820 M 4270 100,0 1170 27,4 2335 54,7 729 17,1 36 0,8

Muškog je stanovništva bilo 1991.godine 4.270 ili 47,8%, a ženskog 4.667 ili 52,2%. Na 1.000 žena je dolazilo 915 muškaraca. Dakle, nešto više ženskog stanovništva, a nešto manje muškog, karakteristike su spolnog obilježja Grada Crikvenice u desetgodišnjem razdoblju, a i danas.

Stanovništvo grada Crikvenice pripada starom tipu populacije, odnosno populacije duboke starosti 1981. i 1991.godine.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

34 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U promatranom desetgodišnjem razdoblju povećao se broj i udio mladog stanovništva (dobna skupina od 0 – 19 godine), povećao se broj, a smanjio udio zrelog stanovništva (dobna skupina od 20 – 59 godina) i povećao se broj i udio starog stanovništva (dobna skupina od 60 i više godina) (tablice 6 i 7). Razlike unutar gradskog područja po naseljima postoje, što se vidi i iz koeficijenta starenja i njegovog odnosa u desetgodišnjem razdoblju.

Koeficijenti starenja od 1981 – 1991. godine su veći u skoro svim naseljima kao i u cijelom gradskom području (osim u Selcu).

Po podacima iz 2001.godine na ovom području je živjelo 5.451 ili 48,0% muškog i 5.897 ili 52,0% ženskog stanovništva. Na 1000 žena je dolazilo 924 muškaraca.

Stanovništvo Grada Crikvenice i po ovom popisu pripada starom tipu populacije, odnosno populaciji duboke starosti (tablica 8). Ta starost je sve više izraženija u gradu Crikvenici kao i u njenim pojedinim naseljima.

Tablica 8. Dobno - spolna struktura stanovništva 2001. godine Glavne dobne skupine Koeficijent Naselja Spol Nepoznata starosti 60 i Ukupno 0-19 20-59 60 i više starost više g. 0.-19 god. SV 7121 100 1473 20,7 4045 56,8 1551 21,8 52 0,7 Crikvenica 1.053 M 3415 100 776 22,7 1964 57,6 643 18,8 32 0,9 SV 1456 100 281 19,3 827 56,8 338 23,2 10 0,7 Dramalj 1.203 M 711 100 156 21,9 406 57,1 143 20,1 6 0,8 SV 1148 100 220 19,3 617 53,7 307 26,7 4 0,3 Jadranovo 1.395 M 539 100 110 20,4 296 54,9 131 24,3 2 0,4 SV 1623 100 367 22,6 868 53,5 382 23,5 6 0,4 Selce 1.041 M 786 100 200 25,4 418 53,2 164 20,9 4 0,5 11348 100 2341 20,6 6357 56,0 2578 22,8 72 0,6 1.101 UKUPNO 5451 100 1242 22,8 3084 56,6 1081 19,8 44 0,8

U porastu je broj stanovništva zrele dobne skupine (radnog i fertilnog kontigenta) kao i broj starog stanovništva. S obzirom da je područje Crikvenice turističko područje i da je sve veća potreba za radnom snagom, razumljiv je i porast broja zrelog stanovništva kojima je ovo područje interesantno zbog ugodne klime i dopunskog izvora prihoda. Mladih je sve manje na ovom području, a prirodni prirast prikazan je u tablici 9.

Tablica 9: Grad Crikvenica

Prirodni Godine Živorođeni Umrli prirast

1993. 103 123 - 20 1994. 110 137 - 27 1995. 96 136 - 40 1996. 113 128 - 15 1997. 127 131 - 4 1998. 106 139 - 33 1999. 87 136 - 49 2000. 97 143 - 46

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

35 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

• Struktura po aktivnosti

Struktura po aktivnosti te odnos aktivnog, uzdržavanog stanovništva i osoba s osobnim prihodom rezultat su demografskih obilježja i društveno - gospodarskog razvoja. U promatranom desetgodišnjem razdoblju povećao se broj i udio aktivnog stanovništva, kao i osoba s osobnim prihodima, te se povećao broj ali se smanjio udio uzdržavanog stanovništva (tablice 10,11 i 12).

Tablica 10: Ukupno stanovništvo u zemlji po mjestu stanovanja prema aktivnosti 1981.god. Ukupno Aktivno Osobe s osobnim Uzdržavano Naselja stanovništvo stanovništvo prihodom stanovništvo Broj % Broj % Broj % Broj % Crikvenica 5177 100,0 2124 41,0 1041 20,1 2012 38,9 Dramalj 308 100,0 112 36,4 64 20,8 132 42,8 Jadranovo 455 100,0 147 32,3 107 23,5 201 44,2 Selce 1430 100,0 484 33,8 284 19,9 662 46,3 UKUPNO 7370 100,0 2867 38,9 1496 20,3 3007 40,8

Tablica 11: Stanovništvo u zemlji po mjestu stanovanja prema aktivnosti 1991. god. Ukupno Aktivno Osobe s osobnim Uzdržavano Naselja stanovništvo stanovništvo prihodom stanovništvo Broj % Broj % Broj % Broj % Crikvenica 5480 100,0 2316 42,3 1255 22,9 1909 34,8 Dramalj 1176 100,0 468 39,8 305 25,9 403 34,3 Jadranovo 472 100,0 183 38,8 135 28,6 154 32,6 Selce 1404 100,0 564 40,2 284 20,2 556 39,6 UKUPNO 8532 100,0 3531 41,4 1979 23,2 3022 35,4

Tablica 12: Stanovništvo u zemlji po mjestu stanovanja prema aktivnosti 2001. god. Ukupno Aktivno Osobe s osobnim Uzdržavano Naselja stanovništvo stanovništvo prihodom stanovništvo Broj % Broj % Broj % Broj % Crikvenica Dramalj Jadranovo Selce UKUPNO 11348 100,0 5514 48,6 3039 26,8 2795 24,6

Povećava se broj aktivnog stanovništva, onog mladog za rad kao i osoba s osobnim prihodima (umirovljenika), ali je zato sve manje uzdržavanih osoba (djece).

• Zaposlenost

Na gradskom području Crikvenice je 1991.godine bilo 2.849 radnika (33,4% u ukupnom stanovništvu) ili 80,7% u ukupnom aktivnom stanovništvu (tablice 13 i 14).

Tablica 13: Radnici prema mjestu rada i mjestu stalnog stanovanja 1981.godine Rade u Rade u Rade u Rade u mjestu drugom ostalim Rade u Naselja Svega drugoj sr- stanovanja mjestu iste općinama inozemstvu sap općine hrvatske Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Crikvenica 1831 100,0 1361 74,3 137 7,5 326 17,8 6 0,3 1 0,1 Dramalj 101 100,0 16 15,8 60 59,4 24 23,8 - - 1 1,0 Jadranovo 132 100,0 18 13,6 27 20,4 86 65,2 1 0,8 - - Selce 421 100,0 199 47,3 149 35,4 70 16,6 - - 3 0,7 UKUPNO 2485 100,0 1594 64,1 373 15,0 506 20,4 7 0,3 5 0,2

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

36 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tablica 14:Radnici prema mjestu rada i mjestu stalnog stanovanja 1991.godine Rade u drugom mjestu Rade u U drugoj Naselja Svega mjestu Na U istoj općini U inozem- stanovanja Svega području općini republike stvu bivše sfrj hrvatske

Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %

Crikvenica 1879 100,0 1381 73,5 498 26,5 133 26,7 346 69,5 3 0,6 - 0,0 Dramalj 356 100,0 118 33,1 238 66,9 140 58,8 96 40,3 1 0,4 - 0,0 Jadranovo 143 100,0 20 14,0 123 86,0 37 30,1 86 69,9 - 0,0 - 0,0 Selce 471 100,0 343 72,8 128 27,2 70 54,7 48 37,5 2 1,6 1 0,8 UKUPNO 2849 100,0 1862 65,4 987 34,6 380 38,5 576 58,4 6 0,6 1 0,1

Većina zaposlenih je radila u mjestu stanovanja (65,4%), dok ih je 34,6% radilo u drugom mjestu. Najveći broj zaposlenih u mjestu stanovanja imali su Crikvenica (75,5%) i Selce (72,8%).

Jadranovo i Dramalj imaju nešto drugačiji odnos zaposlenih. U tim naseljima, bolje reći u Jadranovu, njih 86,0% rade u drugom mjestu (većina u drugoj općini RH 69,9%), dok u Dramlju njih 66,9% rade u drugom mjestu i to u istoj općini 58,8%.

Analiza 1981.godine ukazuje na slične procese kao i 1991.godine. Većina zaposlenih radila je u tercijarnim djelatnostima (najviše u ugostiteljstvu i turizmu, a zatim u trgovini) - njih 51,1%, a zatim slijede oni u kvartarim djelatnostima - njih 23,5% (tablica 15.)

Tablica 15: Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje prema području djelatnosti 1991.god. Uku- Naselja Područje djelatnosti pno 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 Crikvenica 2114 332 10 9 - 104 115 256 507 131 51 104 115 145 172 Dramalj 399 65 1 - - 24 31 32 108 14 6 9 19 36 25 Jadranovo 163 40 - - - 12 27 14 21 6 - 9 8 9 10 Selce 518 58 14 - - 15 24 31 230 26 1 24 15 26 25 UKUPNO 3194 495 25 9 - 155 197 333 866 177 58 146 157 216 232

1) Razlika do “ukupno” odnosi se na nepoznato područje djelatnosti. Šifre: 01 - Industrija i rudarstvo 02 - Poljoprivreda i ribarstvo 03 - Šumarstvo 04 - Vodoprivreda 05 - Građevinarstvo 06 - Promet i veze 07 - Trgovina 08 - Ugostiteljstvo i turizam 09 - Obrtništvo i osobne usluge 10 - Stambeno-komanalne djelatnosti i uređenje naselja i prostora 11 - Financijske, tehničke i poslovne usluge 12 - Obrazovanje, znanost, kultura i informacije 13 - Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 14 -Tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije

Turizam je dominantna grana privređivanja. Poljoprivreda je gotovo zanemariva, pa je stoga i broj poljoprivrednika vrlo mali. Kada se usporedi broj domaćinstava koja posjeduju poljoprivredno gospodarstvo vidi se da se i taj broj

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

37 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE dosta smanjio. Godine 1981. samo je 34 domaćinstva imalo poljoprivredno gospodarstvo, a deset godina kasnije svega 11 (tablice 16, 17 i 18).

Tablica 16: Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti 1981. god. Ukupno Aktivno Uzdržavano Udio u poljoprivredno poljoprivredno poljoprivredno % stanovništvo stanovništvo stanovništvo Poljop. Aktivno Naselja stan. u poljop. u ukup- Broj % Broj % Broj % ukupnom nom aktivnom stanov stanovn. . Crikvenica 55 100,0 13 23,6 42 76,4 1,1 0,6 Dramalj 15 100,0 3 20,0 12 80,0 4,9 2,7 Jadranovo 2 100,0 - 0,0 2 100,0 0,4 0,0 Selce 19 100,0 7 36,8 12 63,2 1,3 1,4 UKUPNO 91 100,0 23 25,3 68 74,7 1,2 0,8

Tablica 17: Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti 1991. godine Ukupno Aktivno Uzdržavano Udio u poljoprivredno poljoprivredno poljoprivredno % stanovništvo stanovništvo stanovništvo Naselja Poljop. Aktivno stan. u poljop. u Broj % Broj % Broj % ukup- ukupnom nom aktivnom stanov. stanovn. Crikvenica 40 100,0 23 57,5 17 42,5 0,7 1,0 Dramalj 2 100,0 1 50,0 1 50,0 0,2 0,2 Jadranovo 1 100,0 1 100,0 - - 0,2 0,5 Selce 15 100,0 9 60,0 6 40,0 1,1 1,6 UKUPNO 58 100,0 34 58,6 24 41,4 0,7 1,0

Tablica 18: Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti 2001. godine (nema podataka po naseljima) Ukupno Aktivno Uzdržavano Udio u poljoprivredno poljoprivredno poljoprivredno % stanovništvo stanovništvo stanovništvo Naselja Poljop. Aktivno stan. u poljop. u Broj % Broj % Broj % ukup- ukupnom nom aktivnom stanov stanovn. Crikvenica Dramalj Jadranovo Selce UKUPNO 100 100 54 54,0 46 46,0 0,9 1,0

Domaćinstva

Broj domaćinstava se u desetgodišnjem razdoblju povećao, ali se smanjio broj članova domaćinstva. Godine 1981. na gradskom području Crikvenice je bilo 2.723 domaćinstava i to 2.133 (78,3%) porodičnih i 590 (21,7%) neporodičnih domaćinstava.

Po broju članova domaćinstva, najbrojnija su ona dvočlana (674), a zatim slijede tročlana (653) i četveročlana domaćinstva (571).

Prosječna veličina domaćinstva je 3,0 člana (tablica 19).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

38 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tablica 19: Domaćinstva prema posjedovanju poljoprivrednog gospodarstva, broju članova i obitelji prema sastavu po naseljima 1981. g D o m a ć i n s t v a Obiteljska prema broju članova Nisu obiteljska S 8 i više Naselja UKU

Ima v Sam - Broj Uku- Više- e- 2 3 4 5 6 7 a- PNO doma- pno člana

gospodarstvo g ćin- člano- čka a stava va Crikvenica 19 1915 1539 474 492 423 96 41 7 6 55 350 26 Dramalj 4 115 89 27 26 25 10 1 - - - 22 4 Jadranovo 2 180 136 47 48 30 10 1 - - - 34 10 Selce 9 513 369 126 87 93 34 19 4 6 57 127 17 UKUPNO 34 2723 2133 674 653 571 150 62 11 12 112 533 57

Deset godina kasnije, 1991. godine, na tom je području bilo 3.248 domaćinstava i to 2.423 (74,6%) porodičnih i 825 (25,4%) neporodičnih. Najbrojnija su ona s dvočlanim (769), a zatim slijede četveročlana (728) i tročlana (649) domaćinstva.

Prosječna veličina domaćinstva je 2,75 članova (tablica 20).

Tablica 20: Domaćinstva prema posjedovanju poljoprivrednog gospodarstva, broju članova i obitelji prema sastavu po naseljima 1991.g. D o m a ć i n s t v a Obiteljska prema broju članova Nisu obiteljska 8 i više Naselja Sveg Broj Sama- Više- 2 3 4 5 6 7 do- Ukupno Ukupno Ukupno a čka člana maćin- članova Ima gospodarstvo stava Crikvenica 7 2083 1585 494 437 475 117 42 12 8 68 451 47 Dramalj - 486 344 124 88 100 28 3 - 1 8 133 9 Jadranovo - 200 140 52 37 36 14 1 - - - 52 8 Selce 4 479 354 99 87 117 28 13 5 5 42 112 13 1 UKUPNO 3248 2423 769 649 728 187 59 17 14 118 748 77 1

Godine 2001. na ovom području je bilo 4198 domaćinstava. Porodičnih je bilo 3150 (75,0%) a neporodičnih 1048 (25,0%).

Po broju članova domaćinstva najbrojnija su ona dvočlana (1049), zatim tročlana (888) i četveročlana (873). Prosječna veličina domaćinstava je 2,7 članova (tablica 21).

Tablica 21: Domaćinstva prema broju članova po naseljima, popis 2001. Domać instva Obiteljska prema broju članova Nisu obiteljska 8 i više Naselja Ukupno Sve Broj Ukup Sama- 2 3 4 5 6 7 Više-člana Redni broj broj Redni ga doma no čka -ć in- č lano stava va 1 Crikvenica 2614 200 641 583 575 137 45 13 6 62 573 41 2 Dramalj 572 4020 139 123 97 26 13 3 1 8 158 12 3 Jadranovo 454 326 128 79 85 26 6 2 - - 122 6 4 Selce 558 422 141 103 116 33 15 10 4 3 122 14 UKUPNO 4198 3150 1049 888 873 222 79 28 11 107 975 73

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

39 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Iz svih dosadašnjih analiza proizlazi da se broj domaćinstava na ovom području povećava, ali se smanjuje broj članova domaćinstva.

1.2.3. Naselja

Područje Grada Crikvenice sastoji se od statističkih naselja Crikvenice, Jadranova, Dramlja i Selca, koja su formirana duž obale.

Prema veličini, tj. broju stalnih stanovnika 2001.godine naselja na području Grada Crikvenice mogu se svrstati u tri grupe:

• naselje sa 201 - 500 stanovnika: nema • naselja od 1001-2000 stanovnika: 3 naselja: Dramalj, Jadranovo i Selce • naselja od 5001-10000 stanovnika: 1 naselje: Crikvenica.

Prema smještaju, sva statistička naselja se svrstavaju u grupu obalnih naselja. Smještaj i tip naselja odredili su razni čimbenici, a pri tome su osobito značajni bili prirodni uvjeti, prvenstveno blizina mora i zaklonjenost od vjetra.

Od obalnih naselja svojim značajem ističe se administrativno sjedište područja Grada - naselje Crikvenica, smješteno uz ušće Dubračine u more. Naselje je nastalo i razvilo se na području nekadašnje vojne rimske postaje "Ad turres", a ime je dobilo po "crikvi" Sv. Marije, sagrađenoj u XIV. st. na ušću Dubračine. Iz prvobitne jezgre oko luke gospoštijskih kuća i skladišta za robu te samostana, Crikvenica se širila u dva smjera -duž ceste za Kraljevicu i Selce. Crikvenica je administrativno, upravno, gospodarsko, društveno i turističko (klimatsko i lječilišno) središte područja Grada Crikvenice.

Jezgra grada Crikvenice evidentirani je spomenik kulture, a od gospodarskih subjekata ističu se luka "Crikvenica", hoteli "Therapia" i "Kaštel" unutar tkiva naselja i turističke zone uz obalni pojas, koji su ujedno najznačajniji turistički resursi naselja Crikvenica.

Dramalj je smješten sjeverno od naselja Crikvenica uz cestu prema Kraljevici, a razvio se iz ribarske luke i maslinika koji su bili u posjedu stanovnika Tribaljske doline. Nad Dramljem su ostaci liburnijske gradine. Nalazi amfora oko Kačjaka govore o postojanju luke u rimsko doba. Prema Jadranovu je smješten lokalitet Kloštar, vjerojatno benediktinska opatija. Župa je osnovana 1809.godine. Naselje je danas orijentirano na turističke djelatnosti. Unutar tkiva naselja smješten je hotel "Ad Turres", dok se u priobalnom pojasu nalazi nekoliko turističkih zona ("Omorika" i dr.). Naselje Dramalj evidentirano je kao spomenik kulture - seoska cjelina.

Jadranovo je naselje koje se nalazi na sjevernom dijelu područja Grada Crikvenice ispod Jadranske magistrale, a obilježava ga značajna izgradnja kuća za odmor (vikendica).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

40 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Selce je primorski gradić smješten na središnjem dijelu vinodolskog primorja. U prapovijesti tu je bila luka Liburnijske gradine na brijegu Sv. Juraj uz cestu što vodi u Bribir, gdje su vidljivi ostaci impozantnog kamenog opasača na strateški izabranom mjestu. Rimljani se služe prednostima luke, te na obali uz vrelo grade postaju za izmjenu konja i preuzimanje tereta s brodova. Povijesna jezgra Selca sačuvala se do danas unatoč naletu turističke izgradnje.

1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture vezani su uz naselja, uglavnom su definirani i uklapaju se u planirani sustav naselja razrađen na razini Prostornog plana Županije.

Društvene djelatnosti, kao sadržaji javnog interesa, svrstavaju se u više temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija, prema njihovim glavnim svojstvima, kao što su: - uprava, - pravosuđe, - udruge građena, političke stranke i druge organizacije, - vjerske zajednice, - prosvjeta i predškolski odgoj, - kultura, - zdravstvo, - socijalna skrb, - sport.

Uprava Upravne funkcije obuhvaćaju i predstavljaju ustrojstvo općih javnih službi državne uprave, te lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave na gradskoj i županijskoj razini, te djelatnost ostalih općih službi i institucija.

Na području Grada Crikvenice prema Uredbi o ustrojavanju državnih i županijskih ureda ustrojeni su: - ispostave: Ured za gospodarstvo, Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i tehničku kulturu, Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Ured za prostorno uređenje, stambeno kumunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ured za turizam i Ured za opću upravu; - ispostave državnih ureda: Ured za katastarsko - geodetske poslove i Državni inspektorat; - Ured za obranu Crikvenice; - Lučka kapetanija Rijeka pod čiju nadležnost dolazi i Lučka ispostava Crikvenica; - Lučka uprava Crikvenica.

Pravosuđe Pravosuđe je jedan od samostalnih i neovisnih segmenata državne vlasti, a sastoji se od sudova razne razine i nadležnosti, te ostalih segmenata – državno

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

41 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE odvjetništvo i pravobraniteljstvo, odvjetništvo i javno bilježništvo, a koji jamče vladavinu ustava i zakona, te pružaju ostale pravne usluge stanovništvu.

U Crikvenici se nalazi općinski sud nadležan za područja Grada Crikvenice, Grada Novog Vinodolskog i općine Vinodolske, prekršajni sud, te sjedište javnog bilježnika.

Udruge građana, političke stranke i druge organizacije Djelovanje tih organizacija ukazuje na ustavno pravo građana i drugih pravnih subjekata na interesno udruživanje.

Na području Grada djeluju: - Gradsko društvo CK Grada Crikvenice i općine Vinodolske, - udruga umirovljenika boraca Grada Crikvenice, Grada Novog Vinodolskog i općine Vinodolske, - dobrovoljna vatrogasna društva, - udruge invalida Grada Crikvenice, - udruga Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata HVIDRA, - udruga UHDDR, - udruga UHVDR, - udruga umirovljenika, - Časnički zbor “Vinodol” Grada Crikvenice, Grada Novog Vinodolskog i općine Vinodolske, - političke stranke.

Vjerske zajednice U skladu s ustavnim pravom, vjerske zajednice slobodne su obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, socijalne i dobrotvorne ustanove i sl. Na području Grada djeluju: - crkva Uznesenja BDM u Crikvenici, - crkva Sv. Antona u Crikvenici, - crkva Sv. Jelene u Dramlju, - crkva Sv. Jakova u Jadranovu, - crkva Sv. Katarine u Selcu.

U Crikvenici postoji i samostan Časnih sestara srca Isusova, te franjevački samostan Sv. Antona.

Registrirano djeluje i zajednica muslimana u Dramlju.

Prosvjeta i predškolski odgoj Sustav odgoja i obrazovanja obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednješkolsko obrazovanje.

Na području Grada Crikvenice djeluju:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

42 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- dječji vrtić “Radost” u Crikvenici s područnim jedinicama u Selcu, Dramlju i Jadranovu, s oko 200 djece, - dječji dom “Izvor” u Selcu za djecu razorenih obitelji; - dvije osnovne škole “Zvonko Car” i “Vladimir Nazor” (koja je osnovana prije 200 godina) s 980 djece u školskoj godini 2000/01., s područnim školama u ostalim naseljima, te područno odjeljenje osnovne glazbene škole sa sjedištem u Novom Vinodolskom; - jedna srednja škola s oko 600 učenika, koja obuhvaća gimnaziju, dva četverogodišnja stručna programa (hotelsko-turistički i ekonomski) te tri trogodišnja programa za zanimanja kuhar, konobar, vodoinstalater, automehaničar i strojobravar; - škola stranih jezika.

Navedene ustanove zadovoljavaju obrazovne potrebe stanovništva, no nemaju dovoljno moderne opreme, a ni zadovoljavajuću športsku dvoranu.

Kultura Kultura se znatno razvila zbog povećane potražnje stanovništva i turizma, ali joj je nedovoljan prostor postao ograničavajući čimbenik. Još ranije je srušen Dom kulture, stara sokolana, a i stara je škola preuređena u robnu kuću. Nositelji kulturnih djelatnosti su ustanova u kulturi ¨I. Kostrenčić¨, kulturno-umjetnička društva, Narodna knjižnica i čitaonica u Crikvenici i narodne knjižnice u Selcu i Jadranovu. Njihova djelatnost vrlo je živa, osobito u vrijeme turističke sezone kada se održavaju brojne kulturno-umjetničke priredbe, izložbe, koncerti i gostovanja renomiranih umjetnika.

Nezadovoljavajuće stanje u kulturi u gradu posljednjih 20-tak godina očituje se u pomanjkanju prave dvorane za razne kulturne priredbe, prostora za smještaj povijesnog muzeja, Narodne knjižnice i već prikupljenih raznih zbirki (ribarstva, zbirke Klović, etnozbirke, arheološke zbirke, zbirke obitelji Babarović), koje su smještene po skladištima i nedostupne su javnosti, a propadanju je prepušten i atelier kipara Zvonka Cara.

U dosadašnjem razvoju kulture glavni je izvor sredstava za ulaganja bio gradski proračun, a izostala je veća podrška hotelskih poduzeća i turističkih zajednica.

Na području Grada djeluju: - javna ustanova Narodna knjižnica i čitaonica Crikvenica osnovana 1874. godine sa središnjom knjižnicom u Crikvenici, ogrankom u Selcu, knjižničnom stanicom u Jadranovu i knjižničkim stacionarom u “Thalassoterapiji”, - ustanova u kulturi “DR. Ivan Kostreničić” sa sjedištem u Crikvenici.

Na području Grada djeluje i više kulturno - umjetničkih društava i Udruga, i to: - Limena glazba Selce, - KUD “Vatroslav Lisinski”,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

43 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- klapa “Kaštel” Crikvenica, - likovna radionica “Lirac”, - Udruga mladeži Selce, - Udruga mladeži Jadranovo, - udruga za narodne običaje “Duga” u Crikvenici, - Mažoretkinje Grada Crikvenice.

Zdravstvo Zdravstvena zaštitu obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja.

Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u okviru Doma zdravlja u Crikvenici, te organizirane Hitne medicinske pomoći. Osim toga na području Grada Crikvenice djeluje specijalistička bolnica za fizikalnu rehabilitaciju i bolesti uha, grla i nosa “Thalassoterapija” u Crikvenici, te tri privatne poliklinike: “Terme Selce”, poliklinika za kardiološke bolesti, fizioterapeutsku rehabilitaciju i druge specijalističke preglede “Poliklinika Katunar”, te poliklinika za stomatologiju dr. Kalmar.

Zdravstvena zaštita je opterećena velikim brojem turista u ljetnim mjesecima, kada dodatno djeluju i dvije turističke ambulante, na glavnoj gradskoj plaži u okviru Doma zdravlja.

Socijalna skrb Socijalnu skrb i njene potrebe sufinancira gradska samouprava. Financiraju se programi troškova stanovanja socijalno ugroženih kategorija stanovništva, udruga humanitarnog karaktera i svih udruga Domovinskog rata, prehrane dojenčadi i potpora za novorođenčad, troškovi kućne njege, subvencija za smještaj djece u vrtiće i starije osobe sa psihosocijalnim poremećajima u određeni Zavod za socijalnu skrb, sufinanciranje učeničkih karata, projekta za prevenciju asocijalnog ponašanja “Sretni grad” i druge. U Crikvenici djeluje Zavod za zapošljavanje, Centar za socijalnu skrb i Mirovinsko-invalidsko osiguranje kao ispostave centra u Rijeci, te Gradsko društvo Crvenog križa u Crikvenici.

Sport Na području Grada Crikvenice djeluju slijedeći sportski klubovi: - nogometni klub “Crikvenica”, - rukometni klub “Crikvenica”, - košarkaški klub “Crikvenica”, - atletski klub “Jadran”, - jedriličarsko društvo “Val”, - rukometni klub “Selce”, - plivački klub “Crikvenica”, - kuglački klub Crikvenica, - rukometni klub “Mornar” u Dramlju, - stolno-teniski klub “Crikvenica”, - boćarski klub “Gornji kraj – Ladvić” u Crikvenici,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

44 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- boćarski klub “Sveti Jakov” u Jadranovu, - Hrvatsko planinarsko društvo “Strilež” u Crikvenici, - karate klub “Crikvenica”, - radio klub “Crikvenica”, - klub za podvodne aktivnosti “Crikvenica”, - pomorsko sportsko-ribolovno društvo “Arbun” u Crikvenici, - sportsko ribolovno društvo “Lovrata” u Dramlju, - sportsko ribolovno društvo “Oslić” u Selcu, - lovačko društvo “Kotor”, - šahovski klub “Crikvenica”, - klub za skijanje na vodi u Crikvenici, - klub za mali nogomet “Crikvenica”, - ženski kuglački klub “Crikvenica”, - školski klub “Glavoć” u Crikvenici, - školski klub “Kaštel” u Crikvenici, - školski klub “Kamenjak” u Crikvenici, - ženski odbojkaški klub “Crikvenica”, - tenis klub “Crikvenica”, - biciklistički klub “Crikvenica”, - jedriličarski klub “Jadro” u Selcu.

1.2.5. Gospodarstvo4

Turizam Crikvenica je, uz Opatiju, Rab i Mali Lošinj, jedna od četiri vodeće destinacije u Primorsko - goranskoj županiji prema broju dolazaka turista. Kretanje dolazaka i noćenja turista u razdoblju 1990 - 2004. u Crikvenici, Primorsko - goranskoj županiji i na razini Republike Hrvatske pokazuju slične tendencije. Nakon 1990. zbog ratnih nestabilnosti na području čitave Hrvatske turistički pokazatelji su sve do 1996. bilježili negativan trend kretanja, što potvrđuje tezu da je turizam djelatnost sa izrazito visokom geopolitičkom elastičnošću potražnje. Normalizacijom političkog i ekonomskog stanja u zemlji, turizam se tek u drugoj polovici devedesetih godina oporavlja, na što ukazuje uzlazni trend dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista. Utjecaj turizma i brojni multiplikativni efekti značajno se odražavaju na ukupno gospodarstvo i životni standard stanovništva.

Tablica 22. Dolasci turista u objekte za smještaj turista u razdoblju 1990-2004.

Godina 1990 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Crikvenica 117580 87180 112391 168786 163957 137114 192652 219918 224507 234627 219742

Broj dolazaka turista na područje Grada Crikvenice iznosio je u 2004. 219.742 turista, od čega su oko 71% predstavljali dolasci stranih turista. Udio

4 Korišteni podaci iz “Osnove dugoročnog razvitka Grada Crikvenice 2000. - 2015. god.” autori dr. sc. M. Šverko i I. Žuvela i Glavnog plana razvoja turizma Primorsko - goranske županije, Sveučilište u Rijeci

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

45 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE stranih turista u ukupnom broju dolazaka i noćenja turista može se ocijeniti pozitivnim.

Najpovoljnije turističke rezultate na području županije, prema broju dolazaka turista, ostvarile su otočne destinacije Krk, Baška, Punat, Mali Lošinj, Cres i grad Crikvenica, koji su za više od 100% premašili rezultate iz 1990.god.

Kriterij ostvarenog broja noćenja po stanovniku pokazuje da je prosječno u 2003. u Primorsko-goranskoj županiji ostvareno 33,13 noćenja po stanovniku, a noćenja stranih turista po stanovniku su 28,74. Najveći broj turista po stanovniku bilježe Baška (453), a slijede Punat (301), Cres (223), Mali Lošinj (193), Omišalj (167), Rab (144) i Krk (125). Crikvenica bilježi 111,04 noćenja po stanovniku. To nameće potrebu da se sagleda i ocijeni prihvatni potencijal svake destinacije, kako ne bi došlo do saturacije i uništenja prostora.

Tablica 23. Ostvarena noćenja u 2003. i 2004. Destinacija Broj noćenja po stanovniku Broj noćenja stranih turista po Broj noćenja po u 2003. stanovniku u 2003. stanovniku u 2004. PGŽ, 33,13 28,74 32,66 ukupno Crikvenica 111,04 80,36 100,90

Vodeće destinacije u Primorsko - goranskoj županiji prema broju dolazaka stranih turista su Crikvenica, Opatija i Mali Lošinj, koje ostvaruju između 12 i 15% od ukupnog broja dolazaka turista. Uspoređujući podatke za 1996., 2000. i 2003. uočava se izrazito pozitivan trend povećanja udjela dolazaka stranih turista u Crikvenici (od 11% na 13,2%) i Krku (od 4,73% na 7,09%).

Ugostiteljski kapaciteti predstavljaju osnovni receptivni turistički resurs, kojeg je moguće iskazati brojem poslovnih subjekata, kao i poslovnih jedinica u njihovom sastavu koje predstavljaju organizacijske cjeline. Ugostiteljsku ponudu definira i raspoloživi broj sjedala, kao i stvarni broj zaposlenih. Tranzicijske promjene prisutne posljednjih godina u gospodarstvu Republike Hrvatske nalažu da se isti sagledavaju ovisno o tome pripadaju li poslovni subjekti u kategoriju pravnih ili u kategoriju fizičkih osoba. Drugi je značajan indikator broj zaposlenih čije tendencije treba minimalno promatrati u odnosu na broj poslovnih subjekata, a korisne su i detaljnije analize.

Pojam i vrste ugostiteljskih objekata razvrstavaju se temeljem odredbi Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (N.N. br. 57/95.), a povezano s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (N.N. br. 20/97., 46/97., 68/98., 45/99., 76/99., 92/01. i 117/01.). To su: hotel, hotelsko naselje, hotelsko-apartmansko naselje, aparthotel, apartmansko naselje, kamp, apartman, kuća za odmor, soba za iznajmljivanje, prenoćišta, odmarališta, omladinski hotel i omladinski hostel, planinarski dom, lovački dom i gostionica. Pored toga zvanična statistika podatke prati i još za: kupališna i klimatska lječilišta, nekategorizirane objekte, kućanstva, privremene smještajne kapacitete, brodske kabine i kola za spavanje. Kako je u 2000. došlo do izmjena u razvrstavanju ugostiteljskih objekata po vrstama i kategorijama, otežana je usporedba i praćenje podataka, te utvrđivanje tendencija.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

46 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Ugostiteljski kapaciteti predstavljaju osnovni receptivni turistički resurs, kojeg je moguće iskazati brojem poslovnih subjekata, kao i poslovnih jedinica u njihovom sastavu, koje predstavljaju organizacijske cjeline. Ugostiteljsku ponudu definira i raspoloživi broj sjedala, kao i stvarni broj zaposlenih. Tranzicijske promjene prisutne posljednjih godina u gospodarstvu Republike Hrvatske, nalažu da se isti sagledavaju ovisno o tome pripadaju li poslovni subjekti u kategoriju pravnih ili u kategoriju fizičkih osoba. Drugi je značajan indikator broj zaposlenih čije tendencije treba minimalno promatrati u odnosu na broj poslovnih subjekata, a korisne su i detaljnije analize.

Najveći broj hotela i vila u Primorsko-goranskoj županiji ima Opatija (19), iza čega slijedi Crikvenica sa 13, Mali Lošinj (7) i Rab (5), dakle veća i razvijenija gradska središta. Crikvenica ima najveći broj objekata i postelja u hotelskim i hotelsko-apartmanskim naseljima (5), te velik broj odmarališta (29).

Prema broju raspoloživih postelja najveći broj bilježi Rab (26.922), a slijede Crikvenica (22.261), Mali Lošinj (19.067), Novi Vinodolski (9.672), Opatija (8.148), te Cres (7.998) i Baška (7.987). Udio kapaciteta u kućnoj radinosti tj. u objektima pod nazivom kućanstva-sobe, apartmani i kuće za odmor najviši je u Malinskoj (84%), slijedi Rab (68,5%), dok Crikvenica ima 57%.

Tablica 24. Kapaciteti za smještaj turista na području Grada Crikvenice u 2003. (stanje na dan 31. 8. 2003.) – broj postelja

Objekti Crikvenica

Hoteli i vile 2112 Hotelska i hotelsko-apartmanska 2127 naselja Moteli Pansioni 70 Kampovi 1500 Apartmani Sobe za iznajmljivanje Odmarališta 2349 Omladinski hoteli i hosteli 321 Planinarski domovi Lovački domovi Gostionice Klimatska lječilišta 440 Privremeni smještajni objekti 100 Brodske kabine Nekategorizirani objekti 415 Kućanstva-sobe, apartmani i kuće 12827 za odmor Ukupno 22261

U Crikvenici se 28% noćenja ostvaruje u 13 hotela i vila, te registriranim kućanstvima. Hotelska i hotelsko-apartmanska naselja ostvaruju 19%, dok se u jednom registiranom kampu ostvaruje 9% noćenja turista. U odnosu na prosjek

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

47 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Primorsko-goranske županije, u Crikvenici je nešto niži udio kampova, ali su značajnije prisutni omladinski hoteli i hosteli, odmarališta, te hotelska i hotelsko- apartmanska naselja.

Prema kriteriju broj postelja po stanovniku u 2003. godini, destinacije Primorsko-goranske županije mogu se poredati slijedećim redoslijedom: Punat (5,6) i Baška (5,14), slijede Rab (2,84), Cres (2,71), Malinska (2,37), Omišalj (2,33) i Mali Lošinj (2,27). Crikvenica bilježi 1,96 postelja po stanovniku.

Trgovina Trgovinski kapaciteti Grada Crikvenice obuhvaćaju prodajni i skladišni prostor trgovačkog društva ¨Jadrankomerc¨ d.d., privatnih trgovaca i trgovinskih jedinica trgovačkih društava sa sjedištem izvan Crikvenice. Na području Grada u 2001. god. djeluje 214 raznih prodavaonica prosječne veličine od 111 m2. U privatnoj trgovini povećao se broj prodavaonica, zaposlenog osoblja i promet, proširio se asortiman neprehrambenih proizvoda i mješovite robe.

Ostali važniji gospodarski kapaciteti postoje u komunalnoj djelatnosti, obrtništvu i prometu.

U komunalnoj djelatnosti djeluje komunalno društvo ¨Murvica¨ koje se bavi zbrinjavanjem otpada i otpadnih voda, održavanjem tržnice, groblja, kupališta, parkova i nasada i parkirališta, dok se vodoopskrbom bavi komunalno poduzeće ¨Žrnovnica¨ Novi Vinodolski. Razvoj komunalnih djelatnosti zaostaje za porastom potreba stanovništva i turizma, iako se komunalna naknada i doprinosi redovito ulažu u komunalnu infrastrukturu, posebno u odvodnju.

Obrtništvo se poslije 1990. god. počelo obnavljati, pa su obrtničke radnje 2000. god. dostigle brojku od 415, od kojih je najveći broj u ugostiteljstvu, raznim uslužnim djelatnostima i trgovini, a najmanji u proizvodnim djelatnostima, građevinarstvu i ribarstvu. U njima je zaposleno s vlasnicima, članovima obitelji i radnicima ukupno 1.390 osoba. Obrtničke radnje nemaju dovoljno poslovnog prostora, oprema im je većinom zastarjela, a kvalifikacijska struktura zaposlenih nije povoljna. U naseljima izvan Crikvenice nedostaju mnogi uslužni i drugi obrti. Udruženje obrtnika sve više se angažira na unapređenju poslovanja i zaštiti njihovih interesa.

U prometu su zastupljeni manji poduzetnici koji se bave lokalnim prijevozom putnika i roba manjim brodovima između priobalnih i otočnih mjesta, a kamionima i osobnim vozilima u gradskom i međumjesnom cestovnom prometu. Dužobalni pomorski i cestovni kao i međunarodni promet obavljaju veća poduzeća u Rijeci. Dostupan je i zračni promet preko aerodroma na otoku Krku, a zastupljen je i dovoljan broj pošta.

U djelatnosti financijskih usluga djeluje nekoliko filijala banaka Rijeke, Zagreba i stranih banaka, nekoliko privatnih mjenjačnica te filijala odnosno zastupstva domaćih osiguravajućih društava.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

48 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2.5.1. Dostignuta razina razvoja

U razvoju Grada Crikvenice znatno se razlikuju dva razdoblja. Prvo razdoblje 1960 - 1990.god. karakterizira proces industrijalizacije i turistizacije u okviru bivše općine Crikvenica, kada je gospodarstvo Crikvenice bilo bolje strukturirano (industrija, poljoprivreda, šumarstvo) i kada je postizavalo relativno visoke stope rasta.

U drugom razdoblju od 1991 - 2000.god. kada je stvorena samostalna hrvatska država nastupile su velike gospodarske promjene: započeo je proces prelaska na sistem tržišnog gospodarenja. Uz sve promjene došlo je i do preustroja općina i gradova (1992. god.), pa je osnovan Grad Crikvenica.

U takvim okolnostima Grad Crikvenica razvijao se usporenim tempom. Znatno se smanjio turistički promet zbog ratnih i političkih prilika, a time i prihod svih ostalih djelatnosti. Hotelska i trgovinska pouzeća zapadaju u velike poslovne teškoće i povećane gubitke, otpušta se znatan broj zaposlenih, povećavaju se porezne i socijalne obveze, a uprave poduzeća nastoje racionalizirati poslovanje i sniziti proizvodne troškove.

U novom tržišnom i poduzetničkom sistemu gospodarenja niče sve veći broj privatnih tvrtki u hotelijerstvu, trgovini i obrtništvu, ali zbog pomanjkanja kapitala, prostora i novijih tehnologija i one zapadaju u poslovne teškoće. Razinu razvoja Grada Crikvenice u razdoblju 1971.- 2000. pouzdanije iskazuju podaci i odnosi prikazani u tablici 26.

U bivšoj općini Crikvenica masa bruto domaćeg proizvoda (BDP) u razdoblju 1971 - 1989.god. rasla je s prosječnom godišnjom stopom od 2,63%, dok je proizvodnost kao odnos ostvarene mase BDP i stanovništva rasla s 1,88%.

Tablica 25. Razina razvoja područja bivše općine i Grada Crikvenice BDP po stanovniku u Godina BDP u 000 kuna Stanovništvo EUR Bivša općina 1971. 729.578 16.873 5.663 1975. 759.116 17.144 5.800 1980. 1.001.581 17.490 7.500 1985. 1.045.490 18.424 7.432 1989. 1.163.859 19.264 7.913 1990. 894.255 19.112 6.128 Grad Crikvenica 2000. 326.265 11.134 3.838 Izvor: Statistički ljetopisi županijskog zavoda za statistiku Rijeka za razdoblje do 1989.god.

Razvojni pokazatelji gospodarstva u krizi bili su vrlo skromni. Bruto domaći proizvod nije još dostigao razinu iz 1990. god., ali je izražen monopolni položaj hotela i restorana te trgovine i njihov visok udio u tom proizvodu (oko 28% i 18%), uz smanjenje udjela ostalih djelatnosti. Smanjio se i broj zaposlenih i visina investicija. Povoljna turistička sezona 2000. i 2001. god. pridonijela je određenom poboljšanju gospodarskog stanja, ali je gospodarstvo ostalo i dalje u velikim teškoćama i to se neće promijeniti dok se u čitavoj zemlji ne pokrene novi proizvodno-investicijski ciklus. Usporedbu ostvarene razine razvoja Crikvenice i drugih područja mogu iskazati odnosi ostvarenog BDP po stanovniku i to:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

49 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tablica 26. Bruto domaći proizvod po stanovniku nekih područja Županije u EUR - cijene 2000. - 1 EUR = 7, 63515 kune Godina Područje BDP po stanovniku 1998. Grad Rijeka 4.702 1998. Prsten Grada Rijeke 3.169 1998. Bivša općina Rijeka 4.153 1998. Bivša općina Opatija 3.698 1998. Općina Omišalj 13.163 1999. Grad Cres 4.817 2000 Grad Crikvenica 3.838 Izvor: podaci službenih evidencija Zavoda za platni promet, Javnih poduzeća i procjena autora.

Ostvarena razvojna razina Grada Crikvenice u odnosu na ostala primorska mjesta je nešto nepovoljnija s obzirom da se uspoređuju ostvarenja iz 1998. i 2000. godine u kojoj je turistički promet ipak znatno povećan u odnosu na dvije godine ranije. Usporedba s općinom Omišalj nije moguća, jer visinu njenog BDP povećava petrokemija.

1.2.5.2. Zaključak

Administrativno odsječeno od prirodnog zaleđa koje raspolaže znatnim resursima u poljoprivredi, šumarstvu, industriji i kulturnoj baštini, područje Grada Crikvenica je gotovo "osuđeno" da razvija turističku djelatnost za koju ima vrlo povoljne prirodne uvjete (more, klimu, čisti zrak) i relativno značajne smještajne kapacitete, dok su ostale djelatnosti, osim trgovine, vrlo malo zastupljene. Turistička monokultura glavno je obilježje gospodarske strukture, no ona otvara mogućnost razvoja ostalih gospodarskih i društvenih djelatnosti koje bi se trebale prilagođavati zahtjevima turističke potražnje.

Turistička monokultura u Gradu Crikvenici izaziva mnoge pozitivne i negativne efekte. Pozitivni su aspekti što se u turizmu mogu zaposliti ne samo stalni nego i sezonski radnici, što turizam valorizira prirodne resurse, kulturnu baštinu, šport i privatno poduzetništvo i što povećava bruto domaći proizvod. Negativni su efekti sezonski prihod i zaposlenost, sukob interesa između raspršenog privatnog sobarstva i organiziranog hotelskog smještaja, nesigurnost turističkog prihoda zbog konjunkturnih fluktuacija turističkog prometa, veliki nerazmjer između korištenja hotela kroz tri mjeseca i stagnacije svih djelatnosti u

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

50 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE godišnjem razdoblju izvan turističke sezone, što izaziva teškoće u ostalim djelatnostima, osobito trgovini i raznim drugim uslužnim djelatnostima.

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1.Promet i veze

Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji pružanja transportnih usluga, a čine ga prometni podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa.

KOPNENI PROMET a) Cestovni promet

Današnje stanje cestovne povezanosti Grada Crikvenice s okolnim područjem je nezadovoljavajuće. U državnom i međunarodnom smislu nedostatna cestovna povezanost očituje se u slaboj vezi sa susjednim državama Italijom i Slovenijom, jakim turističkim emitivnim centrima za dolazak turista i iz ostalih europskih država. Posebno je bitna cestovna infrastruktura za povezivanje sa zračnim lukama Pula i Krk.

Mrežu postojećih cesta na području Grada Crikvenice čine:

- državne ceste: Ulogu međunarodnog i državnog, ali i primarnog lokalnog pravca ima postojeća državna cesta D8 (Jadranska magistrala). Svojim položajem i građevinskim elementima, tj. kapacitetom, ova prometnica ne može udovoljiti osnovnim prometnim zahtjevima. Izgrađena obilaznica centra Crikvenice nije dovršena. Sve poprečne veze sa županijskim i lokalnim cestama, te gradskim ulicama i pojedinim dijelovima naselja ostvarene su preko raskrižja u istoj razini, koja često nemaju zadovoljavajuće elemente.

- županijske ceste : - Ž 5088 (D 8 – Jadranovo – D 8), - Ž 5090 (D 8 – Dramalj – D 8), - Ž 5091 (D 8 – Crikvenica – D 8), - Ž 5092 (D 8 – Selce – D 8), - Ž 5062 (D 8 – Bribir), - Ž 5089 (Ž 5091 – Ž 5064), Crikvenica – Tribalj.

- lokalne ceste: - L 58075 (Ž 5089 – Ž 5064), Podbadanj – Mavrići, - L 58077 (Ž 5091 – Ž 5064), Crikvenica – Barci, - L 58079 (Ž 5091 – Ž 5092), Crikvenica – Selce.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

51 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Sve županijske i lokalne ceste su loših tehničkih elemenata i dotrajalih kolničkih konstrukcija, a raskrižja su u razini, osim raskrižja državne ceste D 8 sa županijskom cestom Ž 5091 kod “Ad Turres”, koje je u dvije razine, ali nedovršeno (nedostaje smjer Crikvenica – Novi Vinodolski).

U dijelu prometne infrastrukture u proteklom razdoblju5 učinjeni su bitni pomaci s ciljem poboljšanja odvijanja prometa, što je polučilo kvalitetne učinke, te se isto nastavlja u narednom razdoblju. Postojeća prometna infrastruktura ne zadovoljava povećano prometno opterećenje, naročito tijekom turističke sezone. U središtu Crikvenice izvedena je nova regulacija prometa, a koja će svojom doradom i uređenjem samih prometnica doprinijeti lakšem prometovanju kroz grad.

Potrebno je bolje riješiti izlazak iz Selca na Jadransku magistralu, te bolje povezivanje priobalnih naselja s njihovim centrom radi većeg uključivanja tih područja u turističku ponudu, te je u svrhu istoga izrađena »Prometna studija naselja Selce«.

Problematika parkiranja u gradu, naročito u Selcu i Crikvenici pokušat će se bolje regulitati prilikom izrade urbanističkih planova, u koje se moraju ugraditi odredbe koje propisuju obvezu planiranja parkirališta, naročito u okućnicama, a i planiranje javnih parkirališta.

b) Telekomunikacijski sustav

Na području Grada Crikvenice izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i kvalitetom uglavnom zadovoljava postojeće potrebe korisnika za telekomunikacijskom uslugom. Lošija situacija je djelomično u naselju Crikvenica gdje bi bilo potrebno izvršiti supstituciju mreže, budući je velik postotak izgrađene mreže sa olovnim kabelima i papirnom izolacijom.

Na području Grada Crikvenice u radu je šest udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) - Crikvenica, Jadranovo, Dramalj, Duga, Sopaljska i Selce. Navedeni UPS-ovi vezani su optičkim sistemom prijenosa na višu prometnu razinu tj. na digitalnu centralu tipa AXE Sušak u Rijeci.

Za UPS Jadranovo, uz optički sistem prijenosa, u radu je i spojni bakreni kabel od UPS – a Jadranovo do UPS – a Crikvenica.

UPS – Crikvenica koji ujedno predstavlja i regionalno središte (briga o korisnicima, služba održavanja, itd.) ima mogućnost priključenja 4096 pretplatnika, a iskorišteni kapacitet je 78%. Izgrađeni kapacitet pristupne telekomunikacijske mreže je 7750 parica, a njihov iskoristivi kapacitet je 81%. Za povezivanje korisnika izgrađeno je 9,8 km trase distributivne kabelske kanalizacije i ugrađeno

5 Izvješće o stanju u prostoru za područje Grada Crikvenice u razdoblju od 2002. do 2005. god. ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 8/06)

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

52 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

4,5 km kabela. U rov je položeno 26,3 km kabela, od toga 40% sa olovnim plaštem i papirnom izolacijom.

UPS – Jadranovo ima mogućnost priključenja 1052 pretplatnika, a iskorišteni kapacitet je 96%. Izgrađeni kapacitet pristupne telekomunikacijske mreže je 2700 parica, a iskorišteno je 48%. Za povezivanje korisnika u rov je položeno 16,5 km kabela.

UPS – Dramalj, od priključnog kapaciteta 1408 pretplatnika iskoristivo je 80%. Izgrađeni kapacitet pristupne telekomunikacijske mreže je 4050 parica, a iskorišteno je 74%. 2,1 km kabela ugrađeno je u cijevi distributivne kabelske kanalizacije. U rov je položeno 23,4 km kabela.

UPS – Duga, mogućnost priključenja je 640 pretplatnika, a iskorišteni kapacitet je 85%. Izgrađeni kapacitet pristupne telekomunikacijske mreže je 1500 parica, a iskorišteni kapacitet je 93%. Za povezivanje korisnika, u rov je položeno 6,2 km kabela.

UPS – Sopaljska ima mogućnost priključenja 256 pretplatnika, a iskorišteni kapacitet je 36%. Izgrađeni kapacitet pristupne telekomunikacijske mreže je 300 parica, a iskorišteni kapacitet je 60%. Kroz cijevi distributivne kabelske kanalizacije ugrađeno je 1,6 km kabela.

UPS – Selce ima mogućnost priključenja 1536 pretplatnika, a iskorišteni kapacitet je 75%. Izgrađeni kapacitet pristupne telekomunikacijske mreže je 3700 parica a iskorišteno je 82%. Izgrađeni kapacitet distributivne kabelske kanalizacije je 6,9 km. U cijevi distributivne kabelske kanalizacije ugrađeno je 7,5 km kabela. U rov je položeno 7,0 km kabela, od toga 20% sa olovnim plaštem i papirnom izolacijom.

c) Pošta

Poštanski uredi Hrvatskih pošta nalaze se u Crikvenici, Jadranovu, Selcu i Dramlju.

POMORSKI PROMET

Luke i privezišta kao i čitav obalni prostor ranije su se više koristili (dok su se održavale putničko - teretne linije i ribarstvo). Na području Grada Crikvenice nalaze se6:

Luka Crikvenica - luka otvorena za javni promet županijskog značaja - luka se sastoji iz tkz. “Velikog i malog mola”. Veliki molo je operativni i zaštitni lukobran, dužine 260 m, kapaciteta priveza dva veća broda “na glavi”, te desetak većih brodica za gospodarske svrhe. Mali molo je zaštitni gat dužine 105 metara i

6 Korišteni podaci Lučke uprave Crikvenica

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

53 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE kapaciteta priveza 40 brodica. Obala za privez brodica dužine je 85 m, kapaciteta priveza 30 brodica.

Luka je opremljena napravama za privez, lučkim svijetlom i rampom za brodove - trajekte, a ima priključak na cestovne prometnice, vodovod, elektriku i telefon. U blizini se nalazi postaja za opskrbu plovila i vozila gorivom.

Luka Crikvenica - trajektno pristanište - luka se sastoji iz operativne obale sa rampom dužine 15 metara, te bočne obale u vidu gata dužine 36 metara, kapaciteta priveza jednog manjeg trajekta ili broda. Operativne obale su od masivnog betona novije gradnje i u vrlo dobrom su stanju.

Luka je opremljena napravama za privez i lučkim svjetlom. Nadalje, luka ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon. U neposrednoj blizini se nalazi postaja za opskrbu plovila i vozila gorivom.

Na području naselja Crikvenica nalaze se i slijedeća privezišta za brodove domicilnog stanovništva: - “Podvorska” sa ukupno 285 priveza za brodice, - “Potok Dubračina” sa ukupno 50 priveza za brodice, - “Porat” sa ukupno 83 priveza, - “Crni molo” sa ukupno 134 priveza. Ukupno: 552 veza

Turistički vezovi se nalaze na slijedećim lokacijama: - “Omorika” - 15 vezova, - “Mediteran” - 9 vezova, - “Crni molo” - 20 vezova, - “Crikvenica” - 25 vezova. Ukupno: 69 turističkih vezova.

Luka Jadranovo - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Luka se sastoji iz operativne obale i obale platoa dizalice te prilaza platou. Operativna obala (jugozapadna) dužine je 25 metara, kapaciteta priveza je jednog malog broda. Operativna obala (jugoistočna) dužine je 25 metara, kapaciteta priveza je također jednog malog broda. Obala platoa dizalice služi za operativnost dizalice za brodice. Operativne obale i obale platoa dizalice su masivnog tipa od kamena i betona u dobrom stanju.

Luka je opremljena napravama za privez, lučkim svjetlom, dizalicom za brodove kapaciteta 3 tone. Nadalje, luka ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon.

Na području naselja Jadranovo nalaze se slijedeća privezišta: - “Zamlat - Grabrova - Perkov mul - Mulina - Perčin” sa ukupno 166 priveza, - “Lokvišće” sa ukupno 20 priveza, - “Havišće - Grbić” sa ukupno 20 priveza, - “Vodna” - sa ukupno 20 priveza. Ukupno: 226 vezova.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

54 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Luka Selce - - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja. Luka se sastoji iz operativnog gata te gata i obale za brodice. Operativni gat je dužine 63 metra, širine 9 metara, kapaciteta priveza 4 manja broda. Gatovi za brodice su dužine 110, 100 i 60 metara. Obale za brodice su dužine 60, 80, 100 i 130 metara. Kapacitet luke priveza za brodice je 120 brodica.

Operativni gat, gatovi i obale za brodice su masivnog tipa od kamena i betona, u dobrom stanju za uporabu. Luka je opremljena napravama priveza, lučkim svjetlom, dizalicom za brodice kapaciteta 3 tone. Nadalje, luka ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon.

Na području naselja Selce nalaze se slijedeća privezišta: - “Mul - Palada - Podrivica” sa ukupno 180 priveza za brodice, - “Polača” sa ukupno 66 priveza. Ukupno: 246 vezova. - “Mul” - 70 vezova, - “Mul - Palada” - 70-80 vezova, - “Palada - Podrivica” - 30 vezova, - “Polača” - 66 vezova, - “do uvale Slana” - 5 vezova, - “Knežina” (nisu zavedeni) - 5 vezova. Ukupno: 176 - 186 vezova.

Turistički vezovi se nalaze na slijedećim lokacijama: - mul ispred hotela - 50 vezova, - češka plaža - 5 vezova Ukupno: 55 vezova.

Na području naselja Dramalj nalaze se slijedeća privezišta: - “Pazdehovica” - 59 vezova, - “Vrtina” - 9 vezova, - “Omorika” - 33 veza, - “Bršćanovica” - 63 veza. Ukupno: 164 veza.

U Crikvenici je osnovana lučka uprava koja je dobila obvezu brinuti se o racionalnom iskorištavanju obalnog prostora. Ona bi trebala izraditi programe bolje valorizacije Crikveničke luke kao putničke i turističke luke te programe za rekonstrukciju pristaništa u Selcu, Dramlju i Jadranovu.

ZRAČNI PROMET

Područje Grada Crikvenice nema mogućnosti za uvođenje zračnog prometa, već se usmjeruje na korištenje postojeće zračne luke na otoku Krku. Za interventne potrebe moguće je koristiti prostor nogometnog igrališta u naselju Jadranovo.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

55 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

• Vodoopskrba

Vodoopskrba područja Grada Crikvenice vrši se preko sustava vodoopskrbe koji je pod upravom komunalnog poduzeća Vodovod Žrnovnica sa sjedištem u Novom Vinodolskom. Navedeni javni vodoopskrbni sustav opskrbljuje vodom i šire područje - Grad Novi Vinodolski, područje Vinodolske općine, te dio naselja južno od Novoga – Povile i Klenovica.

Cjelokupni vodoopskrbni sustav dobiva vodu iz izvorišta Novljanska Žrnovnica, sa kapacitetom crpne postaje na izvorištu od 450 l/s. Sama izdažnost izvorišta procijenjena je većom od količine crpljenja, te se u pojedinim elaboratima spominje i vrijednost od 1000 l/s, za čije su korištenje potrebna dodatna ispitivanja i radovi.

Postojeća vodoopskrbna mreža na području Jadranova dobiva vodu iz sustava Grada Rijeke, preko podsustava Kraljevica.

Glavni objekti vodoopskrbnog sustava čine izvorište i crpna postaja Novljanska Žrnovnica sa tlačnim vodom do glavne vodospreme Mala Draga (5000 m3, +184, planirano proširenje na 10000 m3). Izvorište i VS M.Draga nalaze se na području Grada Novi Vinodolski, iznad naselja Povile. Od VS M.Draga položeni su transportni cjevovodi prema istočnom dijelu (Klenovica, Smokvica) i zapadnom dijelu (Novi, Selce, Crikvenica, Dramalj). Na zapadnom dijelu je transportni sustav položen do postojeće vodospreme Dramalj, a sve ostale postojeće opskrbne vodospreme se nadopunjuju spojem na transportne cjevovode.

Sustav Selce ima izgrađenu vodoopskrbnu mrežu koja pokriva preko 90% potrošača. Naselje se opskrbljuje preko postojećih vodosprema Selce 1 (280 m3,+68) i Selce 2 (1300 m3,+68).

Sustav Crikvenica - Dramalj se nadopunjuje preko postojećih vodosprema Benići (1100 m3, +114), Sopalj 1,2 (2050 m3, +84), Therapia (250 m3, +64) i Dramalj (1500 m3, +114). Na javnu vodoopskrbnu mrežu priključeno je ca 75% područja, s time da manje zone koje nisu pokrivene javnom vodoopskrbnom mrežom jesu Benići, Ladvić, Zoričići i Sopalj na području Crikvenice, te Manestri, Klanfari i dio Dramaljskog Selca na području Dramlja.

Sustav Jadranovo je spojen na vodoopskrbni sustav grada Rijeke. Postojeća opskrbna vodosprema Jadranovo (1500 m3, +64) pokriva dio naselja na kotama do cca 45-50 m.n.m., a gornji dijelovi Jadranova (Vicići, Šepci, zona iznad magistrale), kao i istočni dio (Perhati) nema riješeno pitanje javne vodoopskrbe.

• Odvodnja otpadnih voda

Na području Grada Crikvenice prisutna su tri odvojena sustava odvodnje. Najveći među njima je sustav odvodnje “Crikvenica” koji obuhvaća područje

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

56 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE naselja Kačjak, Dramalj i Crikvenica. Na jugoistočnom dijelu graniči sa kanalizacijskim sustavom "Selce" kao zasebnom cjelinom, a na sjeverozapadnom djelu sa kanalizacijskim sustavom "Jadranovo" koji za sada nema javne odvodnje.

Postotak priključenih objekata na kanalizaciju varira od cca 90% u Selcu, 65 - 70% u Crikvenici i cca 30% Dramlju.

Sustav odvodnje “Crikvenica” sastoji se od mreže gravitacijskih kolektora koji se priključuju na glavne obalne kolektore i putem četiri glavne crpne stanice (Dramalj, Plaža, Kaštel i Parkiralište) i jedne manje (Miramare), prikupljaju otpadne vode na jednom mjestu, djelomično ih mehanički pročišćavaju i ispuštaju u more.

Na lokaciji gradskog parkirališta u Crikvenici, uz ušće Dubračine izgrađena je središnja crpna stanica kanalizacijskog sustava Crikvenice "CS Parkiralište" i podmorski ispust kao 1. faza rješavanja pročišćavanja i odlaganja otpadnih voda grada. U sklopu glavne CS Parkiralište je tijekom 1998. izvršena sanacija na način da je izgrađeno mehaničko pročišćavanje prvenstveno radi uklanjanja plivajućeg i krupnijeg otpada, te u cilju zaštite podmorskog ispusta.

Postojeći sustav odvodnje se tijekom godina razvijao od mješovitog prema razdjelnom sustavu, uz opredjeljenje ka usvajanju čim većeg stupnja razdjelne mreže. U područjima novije izgradnje (naselje Benići, Duga, Dramalj) izvedena je razdjelna mreža odvodnje. Turističko naselje Kačjak ima vlastitu kanalizaciju starije izgradnje, sa septičkim taložnicama i dva kraća ispusta u more.

U novije vrijeme paralelno sa sanitarnom kanalizacijom građene su dionice oborinske kanalizacije: Benići, Kostrenčićeva ulica, ul. M. Muževića gdje je izgrađen i separator, te na Štrosmajerovom šetalištu.

Podmorski ispust grada Crikvenice izgrađen je na lokaciji bivšeg trajektnog pristaništa. Ispust je izveden u ukupnoj dužini od 480 m na dubini od 34 m. Na kraju ispusta je difuzor duljine 50 m. Ispitivanjima nije utvrđeno propuštanje ili oštećenje cjevovoda .

Morska voda uz obalni pojas pored onečišćenja od kanalizacije izložena je i onečišćenju od oborinskih voda te od onečišćene vode Dubračine kada se podigne njezina razina za vrijeme dugotrajnih kiša.

Sustav odvodnje “Selce" obuhvaća naselje Selce i autokamp Selce. Otpadne vode prikupljaju se mrežom gravitacijskih kolektora i putem glavnih obalnih kolektora i dvije glavne crpne stanice (Bazeni i Slaven) te jedne manje (za autokamp). Otpadne vode prebacuju se u dozažni sifon na lokaciji uvale Slano i ispuštaju u more podmorskim ispustom duljine 87 m. Dubina podmorskog ispusta iznosi 34 m. Na lokaciji crpne stanice “Slaven” izgrađeno je prethodno pročišćavanje tijekom 1998.godine.

Na području Jadranova danas nema organizirane javne odvodnje. Izgrađen je samo jedan manji kanalizacijski kolektor s ispustom dužine 80 m na – 7,5 m dubine, a na kolektor je spojen vrlo mali broj potrošača. Sve ostale otpadne

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

57 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE vode prikupljaju se u septičkim ili češće crnim jamama. U središtu naselja izgrađen je biološki uređaj tipa BIOTIP 500 ES, na kojega je spojen mali broj korisnika (dva objekta), tako da ne radi na odgovarajući način.

1.2.6.3. Energetski sustav

• Elektroenergetika

Područjem Grada Crikvenice, jednim dijelom svoje trase, prolaze tri prijenosna dalekovoda: DV 220 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj povezuje hidroelektranu Senj s elektroenergetskim sustavom. Preostala dva dalekovoda DV 110 TS 110/35 kV Vinodol - TS 110/20 kV Crikvenica i DV 110 TS 110/20 kV Crikvenica - TS 220/110/35 kV HE Senj povezuju dvije hidroelektrane na elekrtroenergetski sustav i ujedno osiguravaju osnovno i rezervno napajanje za trafostanicu 110/20 kV Crikvenica. Trafostanica je izgrađena za kapacitet 2x20(40) MVA, s izvedenim vanjskim postrojenjem na 110 kV naponskom nivou i 20 kV postrojenjem koje je smješteno u sklopu zgrade trafostanice. Iz 110 kV postrojenja trafostanice izveden je i podzemni 110 kV kabelski vod, koji prelazi u podmorski 110 kV kabelski vod preko kojeg je izvedeno napajanje za trafostanicu 110/35 kV Krk.

Sva tri dalekovoda, 110 kV podzemni-podmorski kabel i trafostanica 110/20 kV sastavni su dio prijenosnog elektroenergetskog sustava Hrvatske i kao takvi su evidentirani u prostornim planovima višeg reda.

Područje Grada napaja se električnom energijom na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 110/20 kV Crikvenica, kapaciteta 2x20 MVA. Iz trafostanice je izvedeno napajanje i za susjedna područja (Vinodolska dolina, Bribir, Novi Vinodolski). Vršno opterećenje trafostanica postiže u ljetnjim mjesecima, a iznosilo je cca 24 MVA, što znači da zadovoljava današnje potrebe i ima dovoljno rezervnog kapaciteta za potrebe budućeg konzuma.

Distribucija električne energije prema potrošačima na područu Grada vrši se iz 80 distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, smještenih unutar granica ovog Plana. Trafostanice su različitog tipa izvedbe (zidane, montažno betonske, stupne), a svojom lokacijom i kapacitetom zadovoljavaju potrebe današnjeg konzuma. Napajanje je izvedeno podzemnim 20 kV kabelima u najvećem dijelu, a samo u manjem dijelu nadzemnim 20 kV vodovima. Za većinu trafostanica pored osnovnog napajanja osigurano je i rezervno napajanje, čime se postiže sigurnost u opskrbi potrošača.

Nedovoljna sigurnost u napajanju postoji u dijelu napajanja potrošača uz obalni dio i uz magistralu od područja Dramlja do Jadranova, jer je napajanje izvedeno preko nadzemnih vodova, koji su više podložni mogućim kvarovima.

Područjem prolazi, dijelom svoje trase, i 35 kV nadzemni vod TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi, koji je danas u fukciji napajanja trafostanice 35/20 kV Novi, smještene izvan granica Plana. Prema planovima elektrodistribucije vod

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

58 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE bi se, po izgradnji nove trafostanice 110/20 kV Novi, dijelom napustio, a dijelom zadržao u funkciji 20 kV napajanja.

Niskonaponska mreža izvedena je dijelom podzemnim kabelima, a u preostalom dijelu kao nadzemna, na betonskim ili drvenim stupovima, sa samonosivim kabelskim vodom, a samo u manjem dijelu sa neizoliranim vodičima. Postojeća niskonaponska mreža zadovoljava današnje potrebe konzuma, a u najvećem dijelu svojim kapacitetom osigurava nesmetani porast kod postojećih potrošača i mogućnost priključenja novih.

Javna rasvjeta na području Grada izvedena je na zasebnim stupovima, napajana preko podzemnih kabela, a u dijelu gdje je niskonaponska mreža izvedena kao nadzemna izvedena je u sklopu nje. Javna rasvjeta zadovoljava današnje potrebe osvjetljenosti

• Opskrba plinom

Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Županije primorsko - goranske utvrđena je struktura i vrijednost energetskih potreba u kućanstvima i industriji, kao i procjena promjene energetske potrošnje u sektoru kućanstava, industrije i usluga za cijelu Županiju.

Za grijanje u kućanstvima Grada Crikvenice najviše se koristi drvo (63,1%), a zatim električna energija (20,0%) i EL lož ulje (13,8%). Od ostalih energenata koriste se još ukapljeni naftni plin (UNP) (3,1%).

Za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima najviše se koristi električna energija (82,1%), a zatim EL lož ulje (10,7%) i drvo (7,1%).

Za kuhanje u kućanstvima, najviše su zastupljeni električna energija i UNP s podjednakim udjelima (40,6%), a zatim drvo (17,8%). Ostali energenti nisu u upotrebi. Ukupna godišnja potrošnja električne energije u uslužnom sektoru iznosi 16.985 MWh. Najveća potrošnja električne energije je u području turizma i ugostiteljstva (54%), dok su ostala područja zastupljena u znatno manjim udjelima. Ukupna potrošnja električne energije u sektoru industrije iznosi 7.989 MWh. Analizom potrošnje tekućih goriva u sektoru industrije, utvrđeno je da ukupna godišnja potrošnja iznosi 62 t.

1.2.7. Postupanje s otpadom

Na području Grada Crikvenice organizirano je skupljanje i odvoz komunalnog otpada prema rasporedu izrađenom u GKTD “Murvica”, d.o.o., a na osnovi odredbi Gradske odluke o komunalnom redu. Odvoz komunalnog otpada u ljetnom razdoblju od 01.06. - 30.09. obavlja se: - 7xtjedno iz centra grada (15% korisnika), - 6xtjedno od centra do periferije (50% korisnika), - 3xtjedno periferija (35%).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

59 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Odvoz komunalnog otpada u zimskom razdoblju od 01.10. - 31.05. obavlja se: - 6 x tjedno iz centra grada (30% korisnika), - 3 x tjedno s ostalog područja (70% korisnika).

Krupni otpad odvozi se dva puta godišnje prema izrađenom rasporedu u proljeće i jesen.

Praćenjem statistike količine otpada vidljivo je da se na području Grada Crikvenice iz godine u godinu povećavaju količine otpada po stanovniku, što je vidljivo i iz podataka “IPZ Uniprojekt” MCF - Zagreb za 2001. godinu, u kojima stoji da količina otpada po stanovniku dnevno na području Grada Crikvenice iznosi 1,097 kg/stanovnik/dan. Dakle, od 1996. - 2001. godine količina otpada po stanovniku dnevno je povećana za 61%.

Komunalni otpad odlaže na sanitarni deponij ¨Duplja¨ na području Grada Novi Vinodolski u količini od oko 7100 tona godišnje. Metalni otpad skuplja se dva puta godišnje, a u tijeku godine se skupi oko 87 tona krupnog otpada i oko 44 tone stakla. Građevinski otpad odlaže se na divljem deponiju “Zoričići”.

Podaci o prikupljenom tehnološkom otpadu ne postoje.

1.2.7. Groblja

Na području Grada Crikvenice evidentiran je nedostatak grobnih mjesta na grobljima Crikvenica i Selce, što je poprimilo zabrinjavajuće razmjere. Stoga su Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice iznađene nove lokacije, za koje se izrađuju detaljni planovi uređenja, a temeljem kojih će se moći započeti sa realizacijom uređenja istih.

1.2.8.Zaštita prostora

1.2.8.1.Prirodna baština

Na području Grada Crikvenice Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) u kategoriji spomenika prirode zaštićena su dva stara hrasta medunca u Guljanovu dolcu, te su i upisani u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti pod rednim brojem 936. Navedena stabla, starosti oko 350 - 400 godina, predstavljaju ostatak nekadašnjih šuma hrasta medunca ovog područja.

1.2.8.2. Kulturno-povijesna baština

Pregled postojećeg stanja registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada Crikvenice je:7

7 Izvadak iz Separata Prostornog plana županije: “Kulturno-povijesno naslijeđe Primorsko- goranske županije”, koji je za potrebe ovog plana dopunjen podacima iz Konzervatorske studije, radna verzija, srpanj 2006.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

60 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Zaštićeni spomenici kulture:

• Seoska cjelina:

Sopaljska, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 07-305/69 Ruralna cjelina naselja Sopaljska predstavlja tipičan ruralni prostor bivše knežije Vinodolske, a nalazi se u neposrednoj blizini Crikvenice. Zaseok Sopaljska dokumentira pučko graditeljstvo i organizaciju prostora tipičnosti kao i ostatak vinodolskog kraja. Pučko graditeljstvo i organizacija prostora, te putevi između Sopaljske i Crikvenice, ozidani suhozidom, spomeničke su vrijednosti.

• Registrirane arheološke zone i lokaliteti:

Gradina Badanj, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. DG- 514/2-76 Gradina Badanj nalazi se iznad ceste Tribalj – Crikvenica. Ovalnog je tlocrta sa sustavom obrambenih zidova u dva prstena. Od cijelog je sklopa dobro sačuvana kvadratna kula sa cisternom. Zidana je uslojenim priklesanim lomljencima. Prva je faza gradine iz vremena učvršćivanja liburnskog limesa u 4. stoljeću kada je bila specula na cesti Trsatica – Senia. Proširuje se između 6. i 8. stoljeća te kasnije postaje središte vojnopolitičke vlasti (župski grad), značaj gubi u 13. stoljeću kada se i napušta. Srušena je potresom 1321.

Posebnost ove utvrde su dobro sačuvane latrine u istočnom dijelu ophoda koje potvrđuju značaj ovog refugija u sistemu Liburnijskog limesa u kojem je moralo boraviti mnogo ljudstva. Latrine su također jedan od rijetkih spomenika zdravstvene kulture u srednjem vijeku.

Badanj je jedina arheološki istražena gradina na crikveničkom području, istraživana je od 1966 do 1974. Danas je gradina u izrazito lošem stanju, te iako je vrlo vrijedan lokalitet od naročitog značenja, ne samo za lokalnu zajednicu, naočigled propada, te traži hitnu sanaciju. Gradina je također ugrožena izgradnjom nove autoceste.

Crikvenica - Igralište, Rješenje o registraciji spomenika kulture Ovaj se arheološki lokalitet nalazi u sjevernom dijelu grada Crikvenice kod sportske dvorane, između Kotorske ceste i rijeke Dubračine. Sudeći prema brojnim površinskim i slučajnim nalazima pokretne materijalne kulture – sitnog kućanskog materijala, ulomaka keramike, stakla, novca, ulomaka amfora, te građevinskog materijala, opeke i tegula, koji se mogu datirati u doba antike, smatra se da je nalazište bilo dio antičkog naselja Ad Turres. Tome u prilog govore i dijelovi rimske urbane arhitekture dokumentirani na tom položaju novijim istraživanjima. Riječ je o lokalitetu zanatske djelatnosti unutar naselja Ad Turres i prilimeskog prostora, izravno povezan s prilimeskom utvrdom na uzvisini Badanj, pa je također bio značajan i u razdoblju kasne antike.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

61 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Lokalitet je upisan u Registar kulturnih dobara RH – Lista zaštićenih kulturnih dobara od 2004. godine.

Poluotok Havišće, Rješenje o registraciji spomenika kulture Arheološka zona poluotoka Havišće poznata je više od stoljeća kao arheološki raznoliko i vrlo bogato područje. U različitim okolnostima ovdje su pronađeni predmeti iz prapovijesnog, antičkog i srednjevjekovnog doba. Poluotok Havišće omeđen je sa sjeverozapada uvalom Perčin, a od jugoistoka uvalom i plažom Havišće. Na jednom dijelu poluotoka nalaze se dvije male, ali zaštićene uvale – Trstena i Lokvišća. Uvalu Lokvišća, koja ima kružni oblik poput veće lokve, s mora zatvara uska traka krševitog poluotočića Rtac ili Ertak, a dijelom ulazi u šumom i šikarom obrasli prostor poluotoka Havišće.

Iz razdoblja bakrenog i početkom ranog brončanog doba, na prijelazu između 3. i 2. tisućljeća pr. Kr., sa zaravni uzvisine Čelo (najvišeg dijela poluotoka) potječu ulomci glačanih kamenih sjekirica, te jedna u cijelosti sačuvana sjekirica s rupom za nasad. Izrađene su od tvrda eruptivna kamena, a svjedoče o početnoj fazi zauzimanja položaja na Čelu. Tijekom 2. i 1. st. pr. Kr. iznova se javljaju tragovi čovjekovih aktivnosti na Havišću, ali sada u neposrednom podnožju Čela, na ledinama pokraj uvala Lokvišća i Trstena. Povoljan položaj uvale Lokvišća zasigurno je bio iskorišten za malu luku još tijekom brončanog doba. Pretpostavlja se da se na prostoru između uvale Peškera (na otoku Krku) i Havišća odigrala jedna epizoda znamenite bitke između Cezarovih i Pompejevih legata 49. g.pr.Kr.

U razdoblju rimske vladavine, u uvali Lokvišće, na pažljivo odabranom položaju u zaklonu od sjevernih vjetrova i u orijentaciji prema jugu i jugozapadu, gradi se reprezentativna građevina tzv. villa rustica. Građevina je arheološki istraživana, čime se definirala njezina površina od oko 160 m2, koja svakako nije konačna, a ukupna dužina zgrade iznosila je oko 23 m. Zgrada je sazidana od priklesanog lokalnog kamena položenog uglavnom u pravilne redove, s upotrebom cigle i ulomaka tegula. Ustanovljene su dvije osnovne graditeljske, kronološki i funkcionalno različite faze. Prva faza pripada izgradnji iz razdoblja kasne antike, a druga faza razvijenom i kasnom srednjem vijeku.

Među pokretnom arheološkom građom ističu se nalazi keramike i stakla, ali i važne tegule s radioničkim žigovima raznorodnih, vremenski i zemljopisno udaljenih radionica npr.: PANSIANA, QCLODIAMBROSI i SOLONAS. Od numizmatičkih nalaza najstariji je primjerak novca bakreni sestercij carice Herrenije Etruscille, supruge cara Trajana Decija, kovan 250.g. Na podu prostorije s ognjištem nađeni su dijelovi naknadno postavljenog suhozidnog ognjišta izrađenog od dijelova kamenog sarkofaga povezanih blatom. Dijelovi sarkofaga dokumentirani su i u gromačama u pozadini lokaliteta. Može se pretpostaviti, u nedostatku epigrafičke građe, kako je građevina sagrađena za uprave cara Konstantina Velikog, u doba kraja njegove vladavine oko 330.g. Bila je u funkciji do prvih godina 5. stoljeća, kada biva napuštena, a danas je svakako jedinstven primjer građevine rimskodobne arhitekture na Jadranu, u svojoj kategoriji, promatrana unutar razdoblja sutona antike u kojem je nastala.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

62 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na zaravnjenom malom podiju poluotočića Rtac, koji s pučine zatvara uvalu Lokvišća, poznata je rimskodobna nekropola. Ondje je nađeno više četvrtastih grobova, načinjenih od složenih tegula, s keramičkim i staklenim urnama, grobnim prilozima, nakitom i novcem, a sva građa pohranjena je u Beču. Nedaleko, iz blata uvale Lokvišća, izronjen je rimski vojnički šljem džokejskog tipa, koji je nestao u privatnim kolekcijama izvan Hrvatske. Istraživanja u Jadranovu nisu bila usmjerena na nekropolu, no jednom probnom sondom uspjeli su se uočiti, na samom žalu, tragovi gotovo uništenog groba, odnosno ožbukane grobnice s vrlo oskudnim ostacima kostiju pokojnika i nešto ulomaka kasnoantičkog vrča. Unutar ruševnih ostataka srednjovjekovne kuće na istom lokalitetu uz uvalu Lokvišća izdvojeno je nekoliko ulomaka velike kamene škrinje – sarkofaga.

Zaklonište u ruševinama starijih zgrada u uvali Lokišća nadolazeće hrvatske populacije nisu ocijenile pogodnim prostorom za osnivanje naseobine. Vjerojatno se ondje nalazila samo izvidnica koja je nadzirala morski tjesnac i susjedne obale zbog prebacivanja u uvalu Peškera i kolonizacije omišaljskog područja. No, nađeni su brojni ulomci srednjovjekovne keramike koja ima odlike i način ukrašavanja zastupljen u najstarijem poganskom horizontu starohrvatskog groblja na Stranču, početnog 9. stoljeća.

Ruševine u uvali prekrivaju nanosi s obronaka Čela sve do kraja 14. ili 15. stoljeća, kada se nad ostacima zapadnog dijela rimske ville gradi manja kuća oblika jednostavne izduljene četvorine. Ta kasnosrednjovjekovna kuća služila je kao zaklonište i povremeno boravište ribara, težaka i mornara. Istraživanjem dijelova te kuće zabilježeno je više grobova, odnosno neorganiziranih ukopa ljudi. Po položaju nekih pokojnika i nedostatku ikakvih priloga ili dijelova nošnje, zaključeno je kakao se radi o skupini bolesnika umrlih od neke zarazne bolesti.

Lokalitet je upisan u registar kulturnih dobara RH – Lista zaštićenih kulturnih dobara od 2006. godine.

• Evidentirane arheološke zone i lokaliteti:

Velika Stražnica Prapovijesna gomila na koti 296 m n/v, iznad naselja Čandrli (u Općini Vinodolskoj), u neposrednoj blizini gradine Gračišće. Ova je gomila najvjerojatnije imala isključivo izvidnički karakter, a ne funerarni. Smještena na strateški vrlo povoljnom položaju, ova je gomila imala nesmetan pregled akvatorija između otoka Krka, današnje Crikveničke rivijere i Vinodolske doline.

Lokalitet je evidentiran, nije istraživan, te se predlaže upis u Registar kulturnih dobara RH.

Gračišće Prapovijesna, vjerojatno brončanodobna gradina smještena na koti 284 m n/v, iznad naselja Cerovići (u općini Vinodolskoj). Smještena na strateški povoljnom položaju, u neposrednoj blizini izvidničke gomile Vela Stražnica, u smjeru jugoistoka. Vrlo je dobro sačuvan gradinski obrambeni sustav u dva prstena suhozidnog bedema. U arealu gradine je evidentiran i jedan tumul, a

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

63 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE spominje se i više njih. U bedemu su vidljivi ostaci više ukopa, redom otvoreni grobovi. Na površini koju zauzima gradina i bližem okolnom području česti su nalazi pokretne materijalne kulture u vidu ulomaka grube gradinske keramike.

Lokalitet je evidentiran, te se predlaže upis u Registar kulturnih dobara RH.

Sveti Kuzman i Sopalj Slijedeća u nizu prapovijesnih gradina smještenih na grebenu glavnog masiva u zaleđu Crikveničke rivijere, gradina Sv. Kuzman smještena je na vrhuncu Sopalj (321 m n/v), a ime je dobila po kapeli sagrađenoj početkom 20. stoljeća u podnožju samog vrha. Prema nalazima pokretne materijalne kulture, u vidu ulomaka grube gradinske keramike, datirana je u brončano doba, a koristila se i u srednjem vijeku kao i u antici. Dugo korištenje ove gradine uvjetovalo je osim povoljnog strateškog položaja i smještaj uz sam stari pješački put iz Vinodolske doline prema Crikvenici i Jadranovu, odnosno moru. Gradina je imala suhozidni obrambeni sustav, sačuvan do danas. U neposrednoj blizini gradine nalazi se manji vojni objekt nepoznate provincijencije. Zidan pravilnim tesancima vezanim vapnenom žbukom, sa uskim pravokutnim središnjim prostorom i dvjema manjim kružnim kulama.

Kapela Sv. Kuzme sagrađena je početkom 20. stoljeća, ali čitajući ziđe može se zaključiti da je sagrađena na mjestu starije građevine, vjerojatno isto sakralnog karaktera.

Zona je evidentirana, nije istraživana, te se predlaže upis u Registar kulturnih dobara RH.

Kotor i sveta Trojica S lijeve strane rijeke Dubračine na uzvisini iznad Crikvenice, kota 122 m n/v, smjestilo se naselje Kotor. Neposredno iznad samog naselja na tjemenu brda nalazi se prostor prapovijesne gradine, a na manjem sedlu istog brda, ispred naselja nalazi se izvidnička gomila. Sama je gradina opasana bedemom i podziđem, a na površini njezina areala česti su nalazi pokretne materijalne kulture, koji su gradinu datirali u brončano doba. Na području naselja i gradine Kotor nalaze se dva sakralna objekta, koja su danas evidentna samo kao arheološki nalazi. Na samom tjemenu uzvisine, odnosno gradine, nalazi se kapela Sv. Jurja, a u naselju pored vodospreme, nalazi se crkva posvećena Sv. Šimunu. Kazivači spominju postojanje crkve Sv. Ane, Sv. Mihovila i Sv. Vida, ali iste nisu ubicirane.

U zaleđu Kotora, prateći tjeme iste uzvisine dolazi se do gradine Sv. Trojica (kota 184 m n/v). Na njezinom se središnjem dijelu smjestio sakralni objekt većih proporcija, posvećen Sv. Trojici. Crkvu se može datirati u ne ranije od 16. stoljeća. Istraživanja su vršena na crkvi Sv. Šimuna, a konzervatorski zahvati su vršeni na crkvi Sv. Jurja.

Zona je evidentirana, te se predlaže upis u Registar kulturnih dobara RH.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

64 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Drenin Posljednja u nizu prapovijesnih gradina crikveničkog područja smještenih na sinklinali u neposrednom zaleđu. Smještena na najvišoj točki u široj okolici (384 m n/v), ova gradina imala je najbolji pregled morskih i kopnenih prolaza, pregled Vinodolskog kanala, te prolaza iz Vinodolske doline, niz tok Dubračine prema moru. Bila je opasana suhozidnim bedemom u dva prstena, a u njezinom su arealu ubicirana dva tumula, prema kazivačima moguće da ih je i više.

Lokalitet je evidentiran, te se predlaže upis u Registar kulturnih dobara RH.

Selce Za postojanje antičkog lokaliteta na području naselja Selce znanstvena javnost zna od 1899. godine. Zaštitna iskopavanja provođena su 1961., 1964., 1966. i 1986. godine. Radilo se isključivo o interventnim zaštitnim iskopavanjima kada je lokalitet već uvelike bio ugrožen gradnjom. Konzervatorski izvještaji spominju postojanje ville rustice na mjestu današnjeg hotela, nađeni su ostaci arhitekture i mozaika. U uvali Slano nađeni su nalazi pokretne materijalne kulture. Lokalitet je danas uglavnom devastiran, ali se spominje kako bi se svaka buduća gradnja mogla popratiti arheološkim nadzorom prilikom zemljanih radova. Nalazište se proteže i na moru. Iako istraživan, lokalitet nikada nije pravno zaštićen.

• Etnozone i etnospomenici

Kotor (Kotor - Dolac, Draga Srednja, Zoričići), Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. BG-57/1-75 Povijesno naselje, smješteno na sedlu brežulja iznad vodotoka Dubračine, gradinskog prethistorijskog položaja, svoje ime zahvaljuje antičkoj postaji Ad Turres (kod tornjeva) na cesti Tarsatica - Senia. Etnozona uz naselja Kotor - Dolac, Dragu Srednju (Lončari) i Zoričiće obuhvaća još i sela: Sopaljsku, Neniće, Ladviće, Šupera i Dragu Donju.

Srednjevjekovno naselje bilo je utvrđeno, kasnije se raširilo padinom, a napušteno je nakon požara 1776.godine, kada se stanovništvo spušta u Crikvenicu koja upravo u to vrijeme jača. Intenzivan srednjevjekovni život potkrijepljen je dokumentima, mjesto ima dosta važno prostorno značenje na jednom od izlazaka Vinodola na more, te u XV.stoljeću postaje župa s gotičkom crkvom Sv. Šimuna izgrađenom na mjestu starije romaničke (križni tlocrt, ruševno, sačuvano svođeno svetište i bočne kapele) i ruševnim crkvama Sv. Jurja (romanika) na vrhu brda, Sv. Trojice (barokizirana gotika) na vrhu drugog brda prema Grižanama i Sv. Mikula (romanika). Danas je povijesno naselje uglavnom ruševno i napušteno, a okolni prostor evidentiran je kao etno zona.

Etnozona Kotor dio je poljoprivredne korisne zone Vinodola, s poljoprivrednom organizacijom prostora interpretiranom suhozidom. Formacije suhozida u organizaciji prostora predstavljaju dio spomeničkog fundusa zone.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

65 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Toš u Dramlju, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 284/1- 1966. Toš - tijesak za masline u Dramlju, građevni je objekt seoske gospodarske kulture XIX.st. i ranije, s nepokretnim i pokretnim inventarom za mrvljenje maslina i tiještenje maslina. Građa objekta je pretežno kamena, a inventar je od drveta s djelomičnim, naknadnim intervencijama u željezu. Arhitektonski oblik objekta odgovara tipu jednoprostorne jadranske kuće, otvorenog stropa, s krovom na dvije vode, pokrivenog kanalicom.

• Pojedinačne građevine

Pavlinski samostan u Crikvenici, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. BPG - 272/4-75 Bivši samostan - kaštel u Crikvenici smješten je na ušću Dubračine, uz kapelu Blažene Djevice Marije. Izgradili su ga Frankopani 1412.godine, kao svoju zakladu. To je velika građevina utvrđena okruglom kulom, sa zatvorenim dvorištem i vodospremom. Samostan nastanjuju Pavlini, sve do ukinuća Pavlinskog reda 1786.godine kada on postaje središtem Vinodolskog kaštelanata.

Hotel “Therapia” u Crikvenici, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 105/2-75 Hotel “Therapia” je najstarija i najveća reprezentativna lječilišno-hotelska građevina na području grada Crikvenice. Okoliš hotela kultiviran je u kvalitetni park subtropske vegetacije. Hotel Therapia izgrađen je krajem XIX. stoljeća. Građevina je rasčlanjena na glavni središnji dio okrenut prema moru, s balkonima i terasama te bočnim elementima s obje strane.

Hotel “Miramare” u Crikvenici, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. VJ-106/2-74 Hotel “Miramare” jedan je od prvih hotela na području Crikveničke rivijere, a sagrađen je oko 1900. godine. Detalji na pročelju izrađeni su u secesijskom stilu.

Stambena kuća u Crikvenici, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. BG - 601/1-75 Građevina se nalazi u jezgri naselja Crikvenica, pretpostavlja se da datira iz prve polovine XIX. stoljeća ili ranije. Prema arhitektonskom oblikovanju vjerno prezentira graditeljsko naslijeđe Vinodolske knežije, a položajem unutar jezgre naselja Crikvenica dokumentira jedan od prvotnih prostora naselja.

Kuća Lončarić u Selcu, Rješenje o registraciji spomenika kulture, br. 07-409/3-1970 Kuća Lončarić sastoji se od stambene zgrade i ruševine uz zgradu, obje ograđene kamenim zidom. Pretpostavlja se da je kućište podignuto polovinom XIX. st. Tijekom godina su kuća i dvorište pretrpjeli znatne preinake.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

66 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Osim registriranih spomenika kulture, na području Grada Crikvenice nalazimo i slijedeće evidentirane spomenike kulture:

• Arheološke i hidrološke zone i lokaliteti: - Kloštar Šiljevički, samostan, - Kotor, prapovijesna gradina, - Kotor, Sv. Šimun i Jura Tadej, - Kotor, Sv. Trojica, - Selce, antička vila, - Podmirišće, nekropola,

• Povijesne graditeljske cjeline: - Crikvenica (gradsko naselje),

• Etnozone i etnospomenici: - Ladvić, etnozona, - Selce (toš),

• Pojedinačne građevine, kompleksi i dr.: - Crikvenica, crkva Uznesenja BDV, - Selce, crkva Sv. Katarine, - Selce, crkva Sv. Fabijana i Sebastijana, - Jadranovo, crkva Sv. Jakova.

1.2.8.3.Kakvoća zraka

Zakonom o zaštiti zraka (NN178/04) određene su mjere, način organiziranja i provođenja zaštite, te poboljšanja kakvoće zraka u cilju očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, kulturnih i materijalnih vrijednosti i dr. Praćenje kakvoće zraka na području Primorsko - goranske Županije provodi Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, a prate se koncentracije sumpor-dioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci oborina.

8 Udio područja Grada Crikvenice u ukupnoj emisiji SO2 vrlo je mali (4 jedinice lokalne samouprave, među kojima je i Grad Crikvenica, sudjeluje u ukupnom opterećenju sa 0,73%). Prema Izvještaju o praćenju onečišćenja zraka za područje Primorsko - goranske županije za 1999.godinu, prosječna godišnja koncentracija sumpornog dioksida iznosi 13 µg/m³, što je znatno niže od preporučene granične vrijednosti (50 µg/m³). Naime, rezultati mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku se uspoređuju sa preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka propisanim Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (N.N. 101/96. i 2/97.).

U ukupnoj emisiji NOx područje Grada Crikvenice sudjeluje sa 2,46%, a u ukupnoj emisiji čestica 2,55%, a u ukupnoj emisiji NMVOC (hlapive organske tvari bez metana) sa 1,79%.

8 Podaci preuzeti iz “Osnove korištenja i zaštite prostora, knjiga 1”, Prostorni plan Primorsko- goranske županije, točka 1.7. Zaštite prostora

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

67 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka područja Grada Crikvenice I kategorije, što znači čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene granične vrijednosti niti za jednu onečišćujuću tvar.

1.2.8.4.Kakvoća podzemnih i površinskih voda

Kategorizacija voda propisana je Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99). Sukladno tom propisu vodotok Dubračina je II vrste. Kategorizacija voda na području Grada Crikvenice, tj. lokalnih voda regulira se županijskim planom za zaštitu voda (još nije donesen).Za ocjenu kakvoće vode primjenjuje se Uredba o klasifikaciji voda (NN br. 77/98.).

1.2.8.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Na području Grada Crikvenice nalazi se dio sustava zaštite od štetnog djelovanja voda sliva Dubračine. Druge pojave površinskog otjecanja voda nisu od takvog značaja da bi se na njima uspostavio takav sustav. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda obuhvaća prirodne i uređene vodne tokove Dubračine i pritoka Mala Dubračina i Malenica u dijelu kojim prolaze područjem grada, kao i mjere i zahvate na širem prostoru sliva sa svrhom smanjenja rizika od plavljenja i erozije tla. Sustav zaštite od poplava kroz područje grada Crikvenice samo je dio cjelovitog takvog sustava sliva Dubračine. Karakteristika tog dijela sustava u užem smislu je njegov dominantno tranzitni karakter sa zadaćom neškodljivog prolaza vode sliva i onih iz HE Vinodol kroz Crikvenicu do mora. Bitni elementi koji na njega utječu izvan su područja Grada (veći dio sliva, HE Vinodol, akumulacija Tribalj). Zaštita od voda Dubračine se u području grada bazira na dijelom uređenom, a dijelom prirodnom koritu koje osigurava neškodljiv proticaj malih i srednjih voda, dok velike vode, dužih povratnih perioda pojavljivanja, nije u stanju u potpunosti provesti, pa u tim slučajevima dolazi do plavljenja okolnih površina. Korito je regulirano od utoka u more do km 1 + 158, a djelomično i u čvoru Dubračina - Mala Dubračina - Malenica. Sustav nije izgrađen u potrebnoj mjeri. Na vodotoku u području grada od 1951. do 1957.godine postojao je vodokaz, a od 1957. godine nadalje limnigraf koji kontiuirano bilježi vodostaje i referentan je za obranu od poplava. Karakteristična stanja sustava obrane od poplava za Dubračinu i pritoke Malu Dubračinu i Malenicu (Plan obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko-goranske županije, sektor II - Slivno područje Kvarnersko primorje i otoci) su:

1. Pripremno stanje (P) proglašava se na bazi prognoze oborina, 2. Redovna obrana (R) provodi se kad vodostaj Dubračine na mjernoj postaji Crikvenica dosegne nivo od +3,13, 4. Izvanredna obrana provodi se kod vodostaja od +3,63, 5. Izvanredno stanje proglašava se kad vodostaj Dubračine pređe nivo od +4,13.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

68 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2.8.6. More

U Primorsko - goranskoj županiji 1986.god. uspostavljen je sustav trajnog praćenja stanja sanitarne kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metode ispitivanja propisane su Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (N.N. 33/96.), koja je usklađena s direktivom Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC). Ispituju se fizička, kemijska i biološka svojstva vode.

Kampanja Plave zastave za plaže i marine ekskluzivna je “eko-markica” koja ukazuje na čiste, sigurne i dobro održavane plaže i marine, a vodi se pod okriljem Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (FEE), osnovane 1981. godine. Svake godine FEE izdaje smjernice i tumačenje kriterija kojima moraju udovoljiti plaže i marine koje se natječu za dobivanje Plave zastave. Uvjeti zadovoljanja eko standarda Plave zastave podijeljeni su u četiri osnovne grupe: - I. grupa kriterija - kakvoća mora i obale, - II. grupa kriterija - informiranje javnosti, odgoj i obrazovanje za okoliš, - III.grupa kriterija - gospodarenje i upravljanje okolišem, - IV grupa kriterija - sigurnost, usluge i opremljenost objekata.

U Gradu Crikvenici projekt Plave zastave provodi se od 1998. godine, a 1999. godine Gradsko kupalište Crikvenica dobilo je tu prestižnu eko markicu, koja je kontinuirano dodijeljena i narednih godina.

Obalni pojas Grada Crikvenice je izrazito turističko područje bez značajnijih industrijskih onečišćivača mora. Onečišćenja mora potječu od sanitarno - potrošnih otpadnih voda iz turističkih i stambenih naselja. Istraživanjima nije dokazan utjecaj odlaganja otpadnih voda dugim podmorskim ispustima u Crikvenici na obalni rekreativni pojas, ali je utvrđeno da su procesi samočišćenja u moru daleko brži kod slabijeg opterećenja otpadnim vodama.

1.2.8.7. Tlo

Temeljem bonitetne procjene tla na području Grada Crikvenice su svrstana u četiri kategorije zaštite i za njih se određuje sustav mjera, odnosno način korištenja.Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I-IV bonitetne klase (djelomično i V). Ta tla potrebno je štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju V i VI bonitetnu klasu, a odgovarajućim mjerama treba ih štititi. Zemljišta treće i četvrte kategorije prekrivena su (uglavnom) šumama ili su to kamenjarske površine.

1.2.8.8. Buka

Izvori buke na području Grada Crikvenice su značajno opterećenje postojećih prometnica, osobito u vrijeme turističke sezone, te buka (također pojačana u vrijeme turističke sezone) pojedinih ugostiteljskih objekata.

Mjerenja buke nisu sustavno provođena na području Grada Crikvenice. Grad Crikvenica još nema izrađenu kartu buke i akcijski plan.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

69 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.3. PROSTORNO - RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

Obzirom na osobitosti prostora, područje Grada Crikvenice može se razlučiti na tri prostorne cjeline: - zaleđe (brdsko područje), - dolina Dubračine, - obalni pojas.

Zaleđe (brdsko područje) obuhvaća područje sjeveroistočno od Jadranske magistrale, odnosno ogranak dinarskog lanca koji se pruža u smjeru sjeverozapad - jugoistok od vrha Strežnica 296 m do vrha Jargovo 295 m i predjela Zagori. U njegovom sastavu nalaze se sjeveroistočni dijelovi svih statistička naselja ˘ Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce. Najznačajniji resurs zaleđa je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvan prirodni okoliš. Komparativne prednosti prirodnih, kulturno-povijesnih i gospodarskih resursa nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene, što za posljedicu ima nezadovoljavajuće uvjete za život lokalnog stanovništva.

Dolina vodotoka Dubračine - obuhvaća uže područje oko Dubračine odnosno središnji dio područja Grada. Unutar područja nalazi se središnji dio centralnog naselja Grada ˘ Crikvenica.

U Crikvenici je koncentrirano oko 80% stanovništva Grada Crikvenice, znatni gospodarski potencijal i gotovo svi društveni sadržaji. Crikvenica je registrirana urbana cjelina izuzetne vrijednosti, s pojedinačnim građevinama iz različitih razdoblja i izuzetnim arheološkim lokalitetima. Osnovna gospodarska djelatnost je stacionarni, zdravstveni, izletnički i kulturni turizam.

Obilježja krajolika karakterizira usjek u ogranku brdskog lanca kojim protiče bujični vodotok Dubračina u smjeru sjeveroistok - jugozapad. Vodotok Dubračina spaja Vinodolsku dolinu sa morem.

Obalni pojas obuhvaća područje između Jadranske magistrale i obalne crte te dio priobalnog mora unutar područja Grada. U sastavu ovog područja nalaze se obalna naselja i dijelovi naselja na području Grada: dio naselja Crikvenica te naselja Jadranovo, Dramalj i Selce.

Temeljno obilježje tog prostora je visoka gustoća izgrađenosti i naseljenosti (iznad prosjeka za Hrvatsku), sa daljnjim povećanjem broja stanovnika.

Najznačajniji resurs crikveničkog kraja čine postojeći turistički sadržaji i kapaciteti na koje se vežu i popratni sadržaji, te koncentracija radno-sposobnog stanovništva. Pravci razvitka vezani su na daljnju afirmaciju turističke djelatnosti, uz jačanje poslovnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja u Crikvenici.Osim nesumljive pejsažne vrijednosti područja prostor obiluje i vrijednim kulturno - povijesnim cjelinama (seoska naselja - Sopaljska, Dramalj) i pojedinačnim lokalitetima (arheološki lokaliteti - Jadranovo i Selce; etnološko područje - Dramalj i povijesne građevine - Selce).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

70 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

71 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

• PROSTORNI PLAN PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE - Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 2000. g. (Službene novine Primorsko - goranske županije 14/00)

Prostorni plan Primorsko - goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba odrediti osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, a izrađuje se sa ciljem da se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući:

- racionalno korištenje prirodnih resursa, - zaštita prostora, - usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge itd.), - usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih djelatnosti (sustav naselja) itd.

Grad Crikvenica jedan je od 14 gradova i 21 općine u sastavu Primorsko - goranske županije, koja obuhvaća ukupno 582 naselja.

Prostornim planom Primorsko - goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u prostoru: 9

11. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%. 12. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015 godine treba iznositi 0,5% prosječno godišnje. 13. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. 14. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 15. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 16. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka. 17. Postaviti zaštitu okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša. 18. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.

9 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2, Odredbe za provođenje

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

72 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća:

17. Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture. 18. Prostor kao resurs: Razvojno je načelo ove organizacije prostora da se prostor racionalno koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom vodom, prirodnim ljepotama, s poljima, s morem, podmorjem, obalama i pripadajućem živom svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i zemljopisni položaj, onda se značenje prostora kao činitelja razvitka uvećava.

30. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij koji se odnosi prema regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

30. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

37. Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

Područje Grada Crikvenice funkcionalno pripada mikroregiji priobalje i prostornoj cjelini P4.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

73 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Posebne postavke razvoja, koje naročito treba poticati za priobalje, navedene Prostornim planom Primorsko-goranske županije su:

- Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak. - Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje. - Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak. - Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (interregionalnim) koridorima, kao konkurentne susjednim državama. - Dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te Krka. - Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera. - Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje primaran je zadatak.

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djalatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određene su slijedeće mjere razvoja (navodimo one koje se odnose na područje Grada Crikvenice):

- Izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda: autocesta državna granica Slovenija-Rijeka-Senj-Otočac-Split-Dubrovnik, te željezničke pruge velikih učinkovitosti na pravcu Trst-Kopar-Rijeka i Rijeka- Drežnik-Zagreb/Split. - Apsolutni prioritet ima izgradnja odnosno dovršenje, do prometno funkcionalne cjelovitosti cestovnog čvorišta Rijeka od Matulja do Križišća sa svim pripadajućim čvorovima i spojnim cestama na bazene luke Rijeka, te prometne zone i terminale od značaja za državu. Također imaju prednost i dionice zapadno od granice sa Slovenijom Šapjane - Matulji i jugoistočno Križišće - Senj - Otočac - Žuta Lokva. - Ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolski. - Novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski. - Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i obalnog mora.

Dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na području Grada Crikvenice su:

- Vinodol koji obuhvaća i dio područja Općine Vinodolske te dio područja Grada Novog Vinodolskog. Vinodol je izdvojena geografska cjelina omeđena Bakarskom dragom na sjeverozapadu i strmim padinama iza Ledenica na jugoistoku. Na njoj je izražena polarizacija aktivnosti između obale i zaleđa s

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

74 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE prisutnom naturalizacijom i napuštanjem starih naselja, uz zapostavljanje tradicionalnih djelatnosti. Na ovom je području nužno povezivati turizam i poljoprivredu, uz neminovno očuvanje najvrednijeg prirodnog i kulturnog krajobraza. Posebnu je pozornost potrebno obratiti pri mikrolociranju trasa autoceste i željezničke pruge,

- Dubračina - bujični vodotok koji spaja zaleđe sa obalom,

- Jama Vrtare Male - kao pojedinačni lokalitet predložen za zaštitu u kategoriji spomenika prirode.

• USKLAĐENJE PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE - Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka, 2005. g. (Službene novine Primorsko - goranske županije 12/05)

Polazišta izmjene Prostornog plana županije bila su: - isključivo usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti ZOP - a, - usklađenjem mijenjati PPŽ samo prema odredbama Uredbe (tehnički i normativno), - izmjene planskih rješenja PPŽ - a u tekstualnom i grafičkom dijelu nisu dopuštene, s izuzetkom ucrtavanja granice ZOP - a u kartu 3h.

• ISPRAVAK USKLAĐENJA PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE - Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka, 2005. g. (Službene novine Primorsko - goranske županije 50/06)

Ispravkom Usklađenja PPŽ - a promijenjeni su podaci vezani na površinu, vrstu i kapacitet građevinskih područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan i uz naselja.

• DETALJNI PLANOVI UREĐENJA

U proteklom razdoblju10 izrađivali su se detaljni planovi uređenja za uže zone i lokalitete s ciljem realizacije manjih zahvata u prostoru, izradu kojih uglavnom financiraju investitori gradnje i uz uvjet da se poštuje namjena prostora iz Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice. Na snazi su slijedeći detaljni planovi uređenja:

Detaljniji planovi koji su u primjeni na području Grada Crikvenice su: - DPU "Poliklinika Terme Selce" ("Službene novine" PGŽ br. 33/03), - DPU "Miramare" ("Službene novine" PGŽ br. 8/06), - DPU zone novog groblja u Selcu ("Službene novine" PGŽ, broj 03/07).

10 Izvješće o stanju u prostoru za područje Grada Crikvenice u razdoblju od 2002. do 2005. god. ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 8/06)

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

75 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Provedbeni urbanistički planovi iz ranijeg razdoblja

Prostorni planovi doneseni do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« br. 30/94) - prije imenovani kao provedbeni urbanistički planovi (PUP- ovi), trebali su prestati važiti nakon 23. travnja 1999. godine, ukoliko se do tada ne usklade s novim Zakonom (članak 57. Zakona).

Od istih planova na snazi je: - PUP "Črni mul" ("Službene novine" PGŽ, broj 30/ 90 i 10/99).

1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

• OCJENA STANJA

Demografski podaci Demografski podaci pokazuju da se u proteklom desetljeću nastavilo kontinuirano povećanje broja stanovnika na području Grada Crikvenice. Centralno naselje Crikvenica okuplja čak 65% ukupnog broja stanovnika, tako da mu pripada uloga pokretača razvoja.

Područje Grada Crikvenice ima veći udio mlađih i aktivnih stanovnika (41%), dok je uzdržavanog stanovništva 35,4%. U 1991. bilo je zaposleno 3194 osoba, od čega u obrtništvu i slobodnim zanimanjima oko 177 osoba, a u pravnim subjektima, državnoj upravi i samoupravi 232 osoba. Bilo je, dakle, zaposleno 28,6% ukupnog stanovništva, dok se u razvijenim zemljama taj odnos kreće između 32 i 39%. Broj nezaposlenih se u vrijeme ljetnih mjeseci i turističke sezone smanjuje na polovicu.

Najveći broj zaposlenih angažira turizam i to oko 27,1%, zatim brodogradnja s marinom i plovidbom oko 15,5% , trgovina oko 10,43%, zdravstvo 6,8%, tijela državne vlasti 7,3%, obrtništvo i osobne usluge 5,5%, obrazovanje, znanost, kultura i informacije 4,9%, građevinarstvo 4,9%, financijske, tehničke i poslovne usluge 4,6%, promet 3,1%, šumarstvo 0,3%, poljoprivreda i ribarstvo 0,8%. Podaci pokazuju da je poljoprivreda na ovom području zanemarujuća grana privređivanja, što ukazuje na intenzivan proces urbanizacije i dominaciju drugih djelatnosti (turizma i ugostiteljstva).Raznorodna struktura zaposlenosti ukazuje i na polivalentnost zanimanja.

Prostor je izrazito napučen, broj mladog stanovništva je u porastu ( turističko područje i mogućnost zaposlenja), a u porastu je i broj starog stanovništva koji su također zainteresirani za ovo područje (zbog ugodne klime i mogućnosti dopunskog izvora prihoda.)

Gospodarstvo Turistička monokultura u Gradu Crikvenici izaziva mnoge pozitivne i negativne efekte. Pozitivni su aspekti što se u turizmu mogu zaposliti ne samo stalni nego i sezonski radnici, što turizam valorizira prirodne resurse, kulturnu

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

76 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE baštinu, šport i privatno poduzetništvo i što povećava bruto domaći proizvod, tihi izvoz i proračunske prihode. Negativni su efekti sezonski prihod i zaposlenost, sukob interesa između raspršenog privatnog sobarstva i organiziranog hotelskog smještaja, nesigurnost turističkog prihoda zbog konjunkturnih fluktuacija turističkog prometa, veliki nesrazmjer između korištenja hotela kroz tri mjeseca i stagnacije svih djelatnosti u godišnjem razdoblju izvan turističke sezone, što izaziva teškoće u ostalim djelatnostima, osobito trgovini i raznim drugim uslužnim djelatnostima.

Negativne posljedice turističke monokulture mogu se u dugoročnom razdoblju ublažiti na dva načina: proširenjem i bržim razvojem ostalih djelatnosti koje upotpunjuju ili dopunjuju turističku ponudu ili razvitkom neke druge djelatnosti koja će se samostalno razvijati neovisno o turizmu i na neki način bili druga strateška djelatnost. To može biti prerađivačka djelatnost, specijalna trgovina i neke klasične ili nove uslužne djelatnosti. Za te nove djelatnosti treba zainteresirati domaće ili strane investitore koji će biti sposobni iskoristiti prošireno tržište gravitacijskog područja grada ili još bolje okrenuti se izvozu na svjetsko tržište. S razvojem takvih djelatnosti moći će se poboljšati gospodarska struktura Grada, a u sinergijskom djelovanju moći će se povećati i turistički promet.

Prostorni podaci “Sužavanjem” granica Grada Crikvenice u odnosu na bivšu općinu Crikvenica na uski obalni pojas dolaze do punog izražaja prostorni i prometni problemi Grada koji zbog toga zahtijevaju integralni pristup njihovu rješavanju. Priobalni prostor Grada postao je njegov najvrjedniji resurs koji treba racionalno koristiti. Na tom prostoru smješteni su gotovo svi izgrađeni hotelski, trgovinski i drugi gospodarski objekti, a i izgrađene su mnoge privatne kuće za odmor koje ne ostvaruju turistički promet. Osim toga, i dalje se grade nove stambene zgrade s apartmanima, čime se “troši” prostor i zauzima preostali slobodni dio obalnog područja. Također, promet ne prati širenje naselja, niti sve veći priliv gostiju u ljetnim mjesecima koji u značajnoj mjeri kapacititraju infrastrukturu i na taj način preopterećuju postojeće kapacitete.

Područje Grada Crikvenice svojim je većim dijelom (56% površine kopna) smješteno unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP - a), koje zauzima pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Ukupno se unutar ZOP - a nalazi 1.703 ha na kopnu i 574 ha u akvatoriju Vinodolskog kanala11.

• MOGUĆNOSTI RAZVITKA

Mogućnosti razvitka odnose se na slijedeće:

- racionalnije korištenje obalnog područja, gdje je prijeko potrebno spriječiti daljnju devastaciju, a na još slobodnim prostorima izgraditi kvalitetnije objekte koji će podići prosječnu vrijednost turističkog proizvoda, te da se u opravdanim slučajevima provede i reciklaža prostora zamjenom manje vrijednih i neodgovarajućih privrednih sadržaja za kvalitetnije i profitabilnije.

11 Podaci MZOPU-grafički dio, GIS PGŽ.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

77 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na području Grada potrebno je očuvati preostale prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika. S obzirom da je oko 70% obalnog prostora podesno za kupanje, a 30% za pristaništa, nautički turizam i ostale litoralne djelatnosti, može se u dimenzioniranju svih turističkih, gospodarskih i društvenih djelatnosti u naseljima Grada usvojiti kao načelan kriterij prihvatni kapacitet obalnog prostora za kupanje. To bi mogla postati objektivna zapreka za dalje pritiske u gradnji nekvalitetnih turističkih, stambenih i drugih gospodarskih objekata na obali.

- poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda otvara se kao mogućnost i potreba, ali je ujedno jedan je od najtežih i najsloženijih zadataka, čije ostvarenje zahtijeva koordiniranu djelatnost svih sudionika turističke ponude Grada, povećane zajedničke napore, dobru organizaciju i dulje vrijeme te znatna materijalna sredstva. Tome će znatno pridonijeti prijelaz od masovnog na kvalitetnije i profitabilnije oblike turizma, među kojima se posebno ističe zdravstveni turizam. Hotelska društva, privatna kućanstva, trgovine, kulturne ustanove, razna društva i klubovi, škole i komunalna društva, zatim turističke zajednice i uprava Grada trebali bi svi u svom sektoru djelovati kritički te poboljšati i obogatiti asortiman svojih aktivnosti, modernizirati opremu i tehnološke postupke, usvojiti europske standarde u kulturi svog ponašanja prema gostima i tako pridonijeti u vlastitom interesu podizanju kvalitete zajedničkog turističkog proizvoda Grada.

- produženje turističke sezone koje će se postići izradom privlačnih programa boravka osoba starije dobi, snižavanjem pansionskih cijena, boljom organizacijom zdravstvenog, lovnog, ribolovnog, sportskog, nautičkog i kongresnog turizma, proširenjem obiteljskih hotela i pansiona, odgovarajućim kulturnim i zabavnim priredbama i sl. Tako bi se povećali prihodi od turizma, produžilo zaposlenje sezonskih radnika, povećala profitabilnost turističke djelatnosti i osigurao dio sredstava za investicije, održavanje i pripreme naredne turističke sezone.

- ekološki održiv razvoj turizma postaje imperativ modernog razvoja pa bi se svi nositelji turističke ponude trebali suprotstavljati svim oblicima onečišćenja okoliša, dok bi gradska uprava trebala provoditi propisane mjere zaštite i kontrole. U tome bi svoju podršku trebali pružati i ekološke udruge, samo stanovništvo i školska omladina.

- naročito u razvoju turizma treba koristiti i bogate potencijale prostora, šuma, divljači, poljoprivrednih gospodarstva, krajobrazne i biološke raznovrsnosti kopnenog zaleđa susjedne općine Vinodolske i Grada Novog Vinodolskog za razvoj izletničkog, lovnog, planinarskog i seoskog turizma.

• OGRANIČENJA RAZVITKA

Zbog preopterećenosti obalnog područja i degradacije izvornog primorskog pejzaža, kvalitete obale i mora, ljetnih prometnih gužvi, buke i zagađenja okoliša ostaje sve manje slobodnih površina na području Grada. Na potezu od Kačjaka do

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

78 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Selca i Zagori ostalo je još malo neizgrađenog prostora pa bi njegovo buduće korištenje trebalo ostati pod strogom kontrolom. Također područje južno od Selca nije izgrađeno, te je potrebno maksimalno ograničiti širenje naselja na tom području, a dio Jasenove izgraditi pod vrlo strogim kriterijima. Racionalnije korištenje svih tih prostora omogućuje i tzv. “reciklažu” prostora prenamjenom izgrađenih prostora.

Ograničenja u razvitku vezana su prvenstveno za potrebu očuvanja i zaštite prirodnih resursa, tj. zaštitu mora, vrijednih dijelova kulturno - povijesne baštine i krajolika, zaštićenog obalnog područja mora te preostalih šumskih i poljoprivrednih površina.

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA

Prostornim planom Primorsko - goranske županije postavljeni su opći i posebni ciljevi na razini Županije, a na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Ciljevi razvoja u prostoru navedeni Prostornim planom Županije, kao i načela organizacije prostora prikazani su u točki 1.4. Obrazloženja.

Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Grada Crikvenice su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke građevine: - nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik b) Cestovne građevine: - Autocesta i brza cesta: (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine za vodoopskrbu: - regionalni vodoopskrbni sustav b) Građevine sustava odvodnje: - sustav Crikvenica

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Elektroenergetske građevine - prijenosni dalekovod 220kV Meline – HE Senj 4. Poštanske i telekomunikacijske građevine: a) međunarodni TK kabeli I razine: - alternativni: Rijeka-Senj

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

79 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za županiju, koji su određeni Prostornim planom županije, a odnose se na područje Grada Crikvenice su:

1. Građevine društvenih djelatnosti: a) Srednje škole - Crikvenica b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Crikvenica

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) luke otvorene za javni promet: - Crikvenica b) luke posebne namjene: - luka nautičkog turizma u Crikvenici

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: - čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica – Novi Vinodolski - Senj b) Osnovne županijske ceste: - Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) telekomunikacijske građevine: - magistralni TK kabeli II razine – Njivice – Šilo – Crikvenica (alternativni pravac) i Rijeka-Senj (alternativni pravac), - mjesna pristupna centrala - planirana u Crikvenici. b) poštanske građevine - postojeći poštanski uredi u Crikvenici

5. Građevine za vodoopskrbu podsustava: - “Rijeka” - “Novi Vinodolski”

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) transformatorske stanice - Crikvenica (110/20 kV) b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći: - Vinodol – Crikvenica - Crikvenica – Senj - Crikvenica – Krk

7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - Županijska plinska mreža.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

80 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Prostorni plan Primorsko - goranske županije odredio je naselja Crikvenicu i Novi Vinodolski kao područja gravitacije, odnosno osovine razvoja prostorne cjeline P4 Crikvenica - Novi Vinodolski.

Osnove razvoja središnjeg naselja - Crikvenice, kao i ostalih naselja na području Grada prikazane su u točki 2.2.3.1. Obrazloženja (“Osnove razvoja naselja”).

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Razvojni resursi Grada Crikvenice vrlo su ograničeni te je potrebno pažljivo koristiti prostor zbog ionako malih površina poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Najkvalitetnije područje Grada je obalno područje koje je većim dijelom već izgrađeno, te je potrebno planski usmjeriti korištenje prestalog dijela na način da se građevinska područja šire više prema unutrašnjosti, a samo najkvalitetniji sadržaji smjeste na obalu uz određene vrlo stroge kriterije utvrđene Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Kvalitetom prostora izdvaja se i dolina vodotoka Dubračine koja je jednim dijelom devastirana postojećim građevinama te je također potrebno maksimalno zaštiti preostali dio doline.

U cilju očuvanja kvalitete mora potrebno je nadograditi, odnosno izgraditi dijelove sustava za odvodnju otpadnih voda, te time spriječiti njihovo izravno izlijevanje u more.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

U Crikvenici kao turističkoj destinaciji zaštita prostora i okoliša, zdravlja ljudi, prirodnih privlačnosti i kulturno - povijesne baštine ostaje prvorazredan zadatak svih društvenih faktora u budućem razvoju Grada. Premda su navedene vrijednosti osnovni resurs turizma, koncentracija velikog broja turista na istom području i u isto vrijeme izaziva mnoge negativne efekte: onečišćenje okoliša (zraka, vode, mora, tla, povećana buka, povećanje količine otpadaka, ugrožavanje flore, faune i krajolika), prometnu zakrčenost i dr. Ti efekti dolaze do izražaja i u turizmu Crikvenice, pa ih u budućem razvoju treba stalno ublažavati i otklanjati.

U zaštiti okoliša potrebno je prije svega provoditi zakonske odredbe o zaštiti okoliša, izraditi dugoročni program zaštite okoliša, donijeti lokalne propise o zaštiti okoliša, pratiti i kontrolirati čistoću i kvalitetu pitke vode, čistoću mora i zraka te održavati režim nad zaštićenim prirodnim dobrima. U zaštitne mjere spada i saniranje vodotoka Dubračine i rješenje gospodarenja komunalnim i drugim vrstama otpada uz saniranje postojećih odlagališta. Za jedini zaštićeni spomenik prirode na području Grada Crikvenice - dva hrasta medunca na području Guljanova dolca - potrebno je osigurati mjere zaštite u smislu sprečavanja bilo kakvih gospodarskih aktivnosti ksploatacije mineralnih sirovina

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

81 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Posebno bi trebalo zaštititi obalni krajolik, koji često narušava nova izgradnja s neprimjerenom arhitekturom i betonskim građevinama, premjestiti neke poslovne objekte i skladišta iz centra grada i s obalnog područja u periferne dijelove i ispraviti teže pogreške u dosadašnjem razvoju sužavanjem građevinskog područja u obalnom prostoru i povećavanjem slobodnih površina u područjima udaljenijim od obale. Preostali obalni prostor treba koristiti za plaže, rekreaciju i hotele viših kategorija. Osim toga, smanjenje potražnje za obalnim prostorom treba nastojati stimulirati i politikom cijene zemljišta i podesnim financijskim instrumentima.

Važan segment zaštite je i održavanje, sanacija i revitalizacija kulturno- povijesne baštine, unošenje novih sadržaja, oživljavanje i njegovanje narodnih običaja, pjesama i nošnje, a sve to potrebno je uključiti i u turističku ponudu kao sastavni dio identiteta crikveničke rivijere.

Navedene mjere zaštite treba provoditi gradska uprava uz aktivnu suradnju turističkih subjekata, ekoloških i kulturnih društava, škola i širokih slojeva stanovništva.

Zaštita mora od zagađenja i onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju i određivanju namjene na obalnom području, te u rješenju odvodnje, pročišćavanja i dispoziciji otpadnih voda.

Infrastrukturni sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda nije uređen u dovoljnoj mjeri. Cilj uređenja tog sustava je osigurati neškodljiv protok slivnih voda, zaštititi građevinska područja, poljoprivredne površine i duge vrednije sadržaje od poplava slivnim vodama, te držati vodnu eroziju u prihvatljivim granicama.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA

Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz poticanje razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog identiteta područja.

Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka Grada Crikvenice usmjerena su na razvoj: 12

- turizma s ugostiteljstvom, komunalnim i kulturnim djelatnostima, trgovinom i trgovinskim uslugama, - proizvodno, građevinsko i uslužno obrtništvo, - moderno obrazovanje, zdravstvo, kulturu, šport i javnu upravu, - radi diversifikacije gospodarske strukture prijeko je potrebno razviti i modernu i ekološki prihvatljivu industriju zasnovanu na visokoj tehnologiji,

12 Korišteni podaci: osnove dugoročnog razvitka Grada Crikvenice 2000-2015. god, dr.sc. M. Šverko i I. Žuvela

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

82 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

preradi poljoprivrednih proizvoda ili uvoznih sirovina, te snažan robni distributivni centar za podmirenje potreba opskrbe stanovništva, ugostiteljstva i ostalih gospodarskih djelatnosti šireg područja Grada.

S razvojem Grada i porastom turističkog prometa sve više se zaoštravaju i prometni problemi u naseljima i između njih. Postoje dvije paralelne longitudinalne ceste: Jadranska magistrala na sjevernom dijelu i obalna cesta uz more; prva cesta povezuje grad sa ostalim jadranskim centrima, a druga omogućuje interni promet između četiri naselja. No poprečne transverzalne veze od Jadranske magistrale do obale su rijetke i nedovoljne. Ujedno bi trebalo osposobiti “srednju cestu” od Dramlja do Selca i namijeniti je pješacima, kupačima i “laganim vozilima”, a uz to i urediti moguće frekventnije veze te ceste s morem.

Potrebno je još bolje riješiti izlazak iz Selca na Jadransku magistralu, problem parkirališta u Crikvenici i Selcima te bolje povezivanje priobalnih naselja s njihovim centrom radi većeg uključivanja tih područja u turističku ponudu.

Problem predstavlja i činjenica da se u turističkoj sezoni domicilnom stanovništvu pridruži još 40 - 50.000 gostiju. Tada se troše više puta veće količine vode, povećava količina kućnog smeća i drugog otpada, traži mnogo više mjesta na parkiralištima i znatno otežava čišćenje javnih površina (trgova, ulica, parkova). Te djelatnosti i njihovi kapaciteti trebali bi se više i brže prilagođavati spomenutim zahtjevima.

Na vodovod i usluge odvoza smeća priključen je najveći dio kućanstava, na kanalizaciju je priključeno u Crikvenici između 60 i 70% objekata, u Selcu oko 90% kućanstava, u Dramlju oko 30%, a u Jadranovu manje od 1%. Premda se te djelatnosti obavljaju redovito i uredno, ipak bi trebalo više voditi računa i o održavanju objekata i poboljšanju usluga da bi se zadovoljile potrebe stanovništva, posebno u Dramlju i Selcu, i sve većeg broja turista u ljetnom razdoblju. Naročito je kritično zbrinjavanje otpada, odvodnja oborinskih voda i taloga septičkih jama te proširenje, odnosno nova izgradnja groblja u svim naseljima. Komunalni doprinos i komunalne naknade pokrivaju osnovne potrebe komunalnih djelatnosti, ali su oni nedovoljni za njihovo unapređenje. Potrebe za komunalnim uslugama rastu brže od sredstava potrebnih za njihovo podmirenje i unapređenje, pa je potrebno pronaći i druge izvore za ulaganja npr. uvođenje komunalne rente, samodoprinos, izdavanje obveznica i sl.

2.2.1. Demografski razvoj - prognoza stanovništva i radne snage

Prognoza broja stanovnika ne može se izraditi bez dosadašnje demografske analize te analize društveno - gospodarskog razvoja cijelog područja. Samo pozitivnim promjenama svih navedenih čimbenika moguće je očekivati i pozitivnije promjene na ovom području. Iz dosadašnje analize vidi se da ovo područje bilježi duži porast broja stanovnika, koji se vjerojatno neće zaustaviti ni u budućem razdoblju, ali će biti nešto slabijeg intenziteta.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

83 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Turizam će i dalje biti glavna grana privređivanja koja će uvijek trebati radnu snagu, ako ne stalnu, onda sezonsku. Neki od tih sezonaca vjerojatno će željeti stalno živjeti na ovom području.

Prirodni prirast do sada je bio negativan i za nadati se je da će u budućnosti dobiti pozitivniji predznak, ali sigurno da natalitet neće biti toliko visok da bi promijenio demografsku sliku ovog područja.

Prema projekciji broja stanovnika, usklađenoj sa postavkama Prostornog plana Županije, planirano je da bi na ovom području 2015.godine moglo živjeti 11.600 stanovnika (odnosno 11.607 stanovnika).

Tablica 27. Projekcija broja stanovnika BROJ STANOVNIKA PROJEKCIJA NASELJA stopa stopa 1981. 1991 2001 2015. 1981-1991. 1991-2001. Crikvenica 4125 3060 7121 0,72 2,12 7200 Dramalj 731 1230 1456 5,20 1,69 1500 Jadranovo 470 505 1148 0,72 8,21 1200 Selce 1486 1439 1623 -0,32 1,20 1700 UKUPNO 8047 8937 11348 1,05 2,39 11600

Razvoj i struktura zaposlenosti Na području Grada Crikvenice bilo je u 2000.god. zaposleno 3050 osoba ili 27,4% stanovništva. Od ukupno zaposlenih bilo je angažirano u obrtništvu oko 980 osoba (ne računajući povremenu pripomoć članova uže obitelji). Najveći dio zaposlenih bio je angažiran u turizmu - 824 osobe i u trgovini - 590 osoba, a manje u industriji - 313, u prijevozu i vezama 162, u građevinarstvu 149, u raznim gospodarskim uslugama 360, u društvenim djelatnostima 570, u poljoprivredi i ribarstvu 65 osoba i na vađenju kamena 17 osoba. Najveći broj zaposlenih u obrtništvu bio je angažiran u turizmu (oko 300 ) zatim u trgovini (oko 280) i industriji (oko 150), dok ih je u drugim djelatnostima bilo znatno manje i to ispod 45 osoba u svakoj.

U skladu s kretanjem stanovništva i prognozom bruto domaćeg proizvoda izrađena je i prognoza zaposlenosti Crikvenice i njenog gravitacijskog područja za 2015.god. (tablica 28.).

Tablica 28: Prognoza zaposlenosti Grada Crikvenice i njenog gravitacijskog područja 2015. god. 2015.god. 2000. god. Područje I. varijanta II. varijanta Broj Broj Stopa Broj Stopa Grad Crikvenica 3050 3700 1,3 4300 2,3 Gravitacijsko područje 1822 2095 1,0 2223 1,4 Ukupno 4872 5795 1,2 6523 2,0 Udio zaposlenih u 22,4 25,6 27,8 stanovništvu Izvor: prognoza dr. Šverko, dr. Žuvela

Broj zaposlenih u Gradu Crikvenici porasti će do 2015.god. za 21% u I varijanti i za 41% u II varijanti, a u njegovu gravitacijskom području za 15% u I varijanti i za 22% u II varijanti. To će omogućiti da se na ukupnom crikveničkom

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

84 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE području udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu poveća od 22,4% na 25,6% u I i na 27.8% u II varijanti.

Prognoza zaposlenosti Grada Crikvenice temelji se na projekciji kretanja stanovništva, na projekciji razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti, tj. na prognozi rasta bruto domaćeg proizvoda i predviđenih ulaganja na njenom području do 2015. god.

Prognoza zaposlenosti prema I. varijanti uvjetovana je činjenicom da će i u budućnosti turizam ostati glavna djelatnost Grada Crikvenice koja će moći zaposliti nešto veći broj radnika u novoizgrađenim kapacitetima dok će velik broj zaposlenih biti sezonska radna snaga koja će se morati u dobrim turističkim godinama regrutirati iz zaleđa ili iz drugih krajeva. Osim toga će se povećati broj privatnih smještajnih jedinica u kućanstvima koja će pretežno angažirati članove kućanstva, a slično će se povećati i broj privatnih poduzetnika u trgovini i obrtništvu koji će također radije angažirati članove kućanstva nego slobodne radnike.

Povećani broj zaposlenih u II. varijanti predviđen je zbog dobrih izgleda da će se i u Gradu Crikvenici i njegovim naseljima kao i u njegovu gravitacijskom području više razviti prerađivački pogoni, uslužni obrti, građevinarstvo, pa i neki veći distributivni centar.

U Gradu Crikvenici udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu 2015.god. kretat će se između 32 i 36%, što je prihvatljiva veličina. Prema iznesenim prognozama najveći porast zaposlenih trebao bi se ostvariti u djelatnosti turizma u kojem će se zaposliti između 1.100 i 1.500 osoba. Ipak najznačajnije djelatnosti ostaju i nadalje turizam i trgovina. Njihov udio u ukupnom broju zaposlenih povećava se od sadašnjih 46,3% na 49,2 do 53%. Ostale djelatnosti ili zadržavaju dostignuti udio ili ga blago smanjuju. Prognoza zaposlenosti po sektorima Grada Crikvenice iznosi se u tablici 29.

Tablica 29: Prognoza zaposlenosti po sektorima grada Crikvenice do 2015.god. 2000.god. 2015.god. 2015.god. Sektor I. varijanta II.varijanta Broj Udio Stopa Broj Udio Broj Udio Stopa rasta rasta Primarni 82 2,7 88 2,4 0,5 92 2,1 0,8 Sekundarni 462 15,1 539 14,6 1,0 617 14,4 1,9 Tercijarni 1.935 63,5 2.422 65,4 1,5 2.913 67,7 2,8 Kvartarni 571 18,7 651 17,6 0,9 678 15,8 1,2 Ukupno 3.050 100,0 3.700 100,0 1,3 4.300 100,0 2,3 Izvor. prognoza dr. Šverko, dr. Žuvela

Povećanje zaposlenosti bit će najmanje u primarnom sektoru, a najveće u tercijarnom. U strukturi zaposlenosti povećava se udio tercijarnog sektora, dok se udjeli ostalih sektora postepeno smanjuju.

Turizam povećava svoj udio u ukupnom broju zaposlenih Crikvenice od 27 na 30 do 35%. Trgovina uglavnom zadržava svoj udio od oko 19% i prerađivačka industrija od oko 7,6%. Udjeli ostalih djelatnosti lagano se smanjuju. Osim turizma,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

85 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE veće će značenje imati trgovina i industrija koje će zajedno s turizmom zaposliti između 59 i 63% svih zaposlenih.

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

Razvoj područja Grada Crikvenice temeljiti će se na prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog razvoja. To nameće potrebu utvrđivanja što realnijih i jasnijih globalnih ciljeva i ciljeva pojedinih djelatnosti radi ostvarenja dugoročne koncepcije razvoja.

Globalne odrednice budućeg razvoja Grada Crikvenice najvažniji su dio koncepcije tog razvoja, jer se postavljanjem pravih i realnih ciljeva i određivanjem pravaca razvoja svi njegovi akteri motiviraju da objedine i usmjere sve raspoložive resurse na njihovo ostvarenje u roku do 2015.godine. Zato ti ciljevi i pravci razvoja trebaju biti jasni, sintetički i nemnogobrojni. Oni se mogu svrstati u društveno - političke, ekonomske i prostorno - zaštitne.

• Globalni razvojni ciljevi

Ekonomski ciljevi razvoja su: - povećanje proizvodnje roba i usluga, zaposlenosti radne snage (osobito mladih) i deviznih prihoda, - porast proizvodnosti rada i kapitala uz sniženje proizvodnih i prometnih troškova, - vlasničko, tehnološko i organizacijsko prestrukturiranje, modernizacija kapaciteta i informatizacija gospodarskih i društvenih djelatnosti, - uravnoteženje platne bilance i unutrašnjih javnih računa (proračuna države i grada), - održavanje stabilnosti lokalnog tržišta uravnoteživanjem lokalne ponude i potražnje, - bolja suradnja sa susjednim gradovima i općinama te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava.

Prostorno - ekološki ciljevi razvoja su: - racionalno gospodarenje prvenstveno priobalnim prostorom, preraspodjela postojećeg prostora u gradskom području i “osvajanje” novih prostora u zaleđu, - racionalnije rješavanje prometa i prometnica u gradu, sa susjednim naseljima i naseljima u zaleđu, - svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla i od buke), bioraznovrsnosti, prirodnog i urbanog pejzaža i kulturno - povijesne baštine, - funkcionalno zoniranje gradskog i prigradskog prostora za poslovne, stambene i rekreativne namjene.

Svi ti ciljevi imaju dugoročni i opći karakter, od nacionalnog su i lokalnog interesa, ali se za kraće razdoblje mogu određivati i drugi dopunski ciljevi.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

86 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Kvantitativni aspekt globalne koncepcije razvoja Grada Crikvenice najbolje se može izraziti pomoću četiri bitna gospodarska parametra: - demografske projekcije, - dinamikom rasta bruto domaćeg proizvoda, - promjenom strukture gospodarskih i društvenih djelatnosti koje se mogu prikazati promjenama strukture bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, - povećanjem štednje (akumulacije) i investicija koje su glavni pokretač gospodarskog rasta, strukturnih promjena i veće zaposlenosti.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1.Osnove razvoja naselja

Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Primorsko - goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže gradova i naselja na području Primorsko - goranske županije.

Koncepcijom prostornog uređenja određena je pozicija Primorsko - goranske županije u odnosu na osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su "težišta razvitka" - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Primorsko - goranske županije. Za svako "težište" prepoznato je područje ("žarište razvitka") koje ima ulogu generatora razvoja pojedinog "težišta". Stoga je predložen sustav središta razvitka do razine središta mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne (homogene) cjeline specifičnih obilježja - "prostorne cjeline".

Područje Grada Crikvenice pripada prostornoj cjelini Priobalje P4 Crikvenica - Novi Vinodolski, naselje Crikvenica (uz Novi Vinodolski) središnje je naselje prostorne cjeline VI. kategorije, a sva ostala naselja svrstana su u kategoriju "ostalih naselja". Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Prostornim planom Primorsko - goranske županije13 određene su planirane funkcije središnjih naselja, prikazane u tablici 30.

13 PPŽ: Knjiga 2, točka 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja - sustav središnjih naselja

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

87 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tablica 30.: Planirane funkcije središta prostorne cjeline

SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE RANG SREDIŠNJE NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI VI. - ispostave županijske uprave - gradski/općinski organi samouprave - općinski sud Uprava i sudstvo - prekršajni sud - sjedište javnog bilježnika - porezna uprava - ispostava - policijska stanica Školstvo - viša škola i/ili srednja škola - kino Središte Kultura i informacije - muzej, galerija prostorne Crikvenica - knjižnica, čitaonica cjeline - objekti sekundarne zdravstvene zaštite Zdravstvo - objekti primarne zdravstvene zaštite - banka - ispostava Financijske i slične - OZ - ispostava usluge - ZAP - ispostava - manji uslužni i trgovački centri Opskrba i usluge - skladišta, manje hladnjače - više specijaliziranih trgovina, servisa i obrtničkih radionica Šport - pojedinačni sportski objekti

Osim navedenih funkcija koje bi trebale biti zastupljene u Crikvenici, osnove razvoja ostalih naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj povezanosti, opremljenosti komunalnom infrastrukturom, te jačanju uslužnih i turističkih funkcija, tj. sadržaja.

2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti

Ciljevi razvoja

Osnovni ciljevi daljeg razvoja društvenih djelatnosti su bolje i kvalitetnije zadovoljavanje nematerijalnih potreba stanovništva povećanjem općeg i stručnog znanja, poboljšanjem zdravstvenog stanja i podizanjem kulturne razine. Njihovo dosadašnje zaostajanje uzrokovano je nedovoljnim financijskim sredstvima države, ograničavanjem angažiranja novih službenika, neodržavanjem propisanih pedagoških standarda i prostornim deficitom. U budućem bi razvoju trebalo tim djelatnostima pridavati veće značenje, jer one neposredno utječu na uspješnost ukupnog razvoja. Postupnom decentralizacijom javnih službi djelokrug grada u razvoju društvenih djelatnosti će se dalje proširivati.

Osnovni ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: - poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, osnivanjem jedinica državne uprave i ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u društvenim djelatnostima, - zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti, - pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva otvaranjem mogućnosti rješavanja potreba stanovništva kroz institucije i sadržaje iz prethodna dva cilja, - izgraditi novu višenamjensku sportsku dvoranu u Crikvenici, - u naseljima izvan Crikvenice ponuditi nove sadržaje.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

88 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Prema podacima iz Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2005. - 2009. godine, od gradskog interesa je realizacija slijedećih građevina društvenih djelatnosti: - rekonstrukcija OŠ Selce, - kulturni centar u Crikvenici, - dom za smještaj starijih osoba u Crikvenici, - gradski bazen u Crikvenici, - sportski centar Selce, - završetak sportskog centra u Crikvenici na lokaciji nogometnog stadiona, - sportski centar u Jadranovu, - boćalište u Dramlju, - boćalište Gornji kraj.

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

A) PROMETNI SUSTAV

Prometni sustav čine podsustavi cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa, te sustav veza.

• Cestovni promet Spoj na planirane međunarodne cestovne koridore, razvoj (povećanje propusne moći) državnih prometnica, te razvoj primarne gradske mreže je osnovni preduvjet prostornog i gospodarskog razvoja područja Grada Crikvenice.

Stoga se u cestovnom prometu planira: 1) Dovršenje sustava međunarodnih i državnih tranzitnih i prilaznih cesta Crikvenici: - priključenje na priobalnu dionicu autoceste preko čvorova Jadranovo (zapad) i Selce (istok) putem spojnih cesta na državnu cestu D8. Ovim spojevima, izdvojenim od područja visokog urbaniteta, omogućava se prostorni razvoj Grada, tj. izbjegava se problem direktnog ulaska motornog prometa u centralni dio Crikvenice; 2) Povećanje dostupnosti u sustavu državnih cesta – razvoj mreže u cilju bolje povezanosti između pojedinih gradskih područja: - na zapadu: pravac Crikvenica – Jadranovo – Kraljevica, čime se povećava kvaliteta (dostupnost) i mogućnost namjene ovog prostora, - kompletiranje čvora Ad Turres u cilju povećanja dostupnosti na lokalnoj razini. 3) Poboljšanje sustava prigradskog prometa, za što se ostvaruju preduvjeti realizacijom prometnica iz prethodne točke; na taj način se postiže potrebna razina sigurnosti i uslužnosti na postojećoj mreži državnih, županijskih i lokalnih cesta za povezivanje sa naseljima i gradovima u okolici; 4) Zaštita okoliša kroz uvjetovanje izrade projektne dokumentacije, pripreme zemljišta, gradnje i eksploatacije po načelima održivog razvitka;

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

89 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

5) Povećanje sigurnosti prometa ostalih korisnika cestovne infrastrukture: pješaci, djeca, stariji, invalidi (osobe s poteškoćama u kretanju, slijepi i slabovidni); 6) Poboljšanje dostupnosti za vozila javnog prijevoza, za što se stvaraju preduvjeti izgradnjom novih prometnica.

Zbog prostornog položaja Grada Crikvenice te turističke orijentacije potrebno je predvidjeti izgradnju biciklističkih staza u cilju povezivanja pojedinih gradskih sadržaja i turističkih lokaliteta. Biciklističke staze i trake potrebno je planirati kao: - samostalne biciklističke staze, - posebne staze prostorno odvojene od motornog prometa, - dio kolnika označen prometnom signalizacijom.

Općenito, orijentacija na javne i alternativne vidove prijevoza na području Crikvenice stvara osnovne preduvjete za potreban gospodarski razvoj koji će adekvatno odgovoriti turističkim potencijalima područja. Osim toga, ovi vidovi prometa imaju svoje prednosti, i to: - ekonomske (nije potrebno proširivati postojeću gradsku mrežu, poglavito u područjima visokog urbaniteta), - ambijentalne (stvara se dojam tzv. slobodnog prostora u odnosu na stanje prenapučenosti osobnim vozilima), - ekološke (bitno smanjenje zagađenja, poglavito buke i emisije ispušnih plinova), - energetske (bitne uštede u potrošnji energije).

Izgradnjom planirane cestovne mreže stvaraju se preduvjeti za sezonsko uvođenje turističkih vlakova ili minibusa kao osobito pogodnog tipa javnog prijevoza.

• Željeznički promet Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti Trst - Kopar - Lupoglav - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik prolazi sjevernim područjem Grada Crikvenice, a vodi se uz planiranu priobalnu dionicu autoceste Trst - Rijeka - Split. Za obje trase u izradi je Prostorni plan područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge.

• Pomorski promet Grad Crikvenica povezan je nizom turističkih linija u ljetnim mjesecima s okolnim područjima. Ovim je Prostornim planom utvrđena slijedeća kategorizacija luka otvorenih za javni promet: - luka otvorena za javni promet županijskog značaja Crikvenica, - luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su: - luka Jadranovo, - luka Selce.

Današnja privezišta za brodove domicilnog stanovništva dijelom su tretirana kao komunalne luke - izdvojeni dijelovi luka otvorenih za javni promet, a dijelom kao privezišta, kapaciteta do 10 plovila.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

90 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Luka posebne namjene (za nautički turizam) planirana je u Crikvenici.

• Zračni promet Područje Grada vezano je na zračnu luku na Krku, a za potrebe hitnih intervencija potrebno je planirati lokaciju za javni helidrom, i to na nogometnom igralištu u Jadranovu.

Vezano na mogućnost uvođenja prometa hidroavionima, lokacije za njihovo polijetanje, odnosno slijetanje moraju biti sastavni dio plana šireg prostora, čiji je integralni dio i akvatorij Grada Crikvenice. Danas su u prometu uglavnom avioni sa 10, 16 i 30 sjedala. Lokacije poletno - sletnih prostora predmet su istražnih radova.

• Sustav veza Inicijalne hibridne optičko-bakrene pristupne TK mreže graditi će se koliko je god to moguće u distributivnim kabelskim kanalizacijama čime će se omogućiti etapna i ekonomski racionalna nadgradnja, sukladno komercijalno raspoloživim resursima pristupnih mreža. Koncepcija telekomunikacijske mreže mora podržavati širokopojasnost, dvosmjernost i multifunkcionalnost, te uz klasične telefonske usluge omogućavati prijenos podataka, internet, video konferenciju, televiziju visoke rezolucije.

Osnovni ciljani koncept pristupne mreže u rezidencijalnim područjima te područjima većeg mjesta je FTTC (optička nit do blizine pretplatnika).

Postojeći UPS – ovi kao i novoplanirani moraju biti povezani međusobno optičkim sistemom prijenosa i to prstenasto, radi povećanja sigurnosti u radu i stabilnosti veze. Predviđa se i gradnja distributivne kabelske kanalizacije – magistralne, duž priobalne dionice Jadranske autoceste (radi izgradnje međužupanijskih prstenova).

Razvoj mobilne telekomunikacije pratiti u vidu povećanja broja priključaka, kvalitetnog pokrivanja cijelokupnog područja, a u tu svrhu po potrebi i povećanja baznih stanica.

B) SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

• Vodoopskrba Vodoopskrbni sustav područja Grada Crikvenice (Selce, Crikvenica, Dramalj i Jadranovo) je dio vodoopskrbnog sustava koji opskrbljuje Vodovod Žrnovnica, a obuhvaća i područje Grada Novi Vinodolski i Općinu Vinodolsku. Trenutno se područje Jadranova opskrbljuje vodom iz sustava grada Rijeke, međutim u perspektivi će se stvoriti uvjeti za priključenje tog područja na sustav Žrnovnica.

Kao jedna od mogućnosti vodoopskrbe područja Grada Crikvenice je i spajanje na sustav koji se opskrbljuje preko akumulacije Tribalj, odnosno na izvorišta koja se nalaze uz Tribaljsko jezero. Realizacija te mogućnosti ovisi o rezultatima ispitivanja koje je potrebno provesti na potencijalnim izvorišnim

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

91 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE zonama uz jezero. U sadašnjem stanju se voda iz jezera koristi za potrebe opskrbe sjevernog dijela otoka Krka, te bi se eventualno spajanje omogućilo na cjevovodu koji se nastavlja iz postojeće prekidne komore Jadranovo.

Mjerodavne količine vode za vodoopskrbu Mjerodavne količine vode za konačno plansko razdoblje (2015.godina) i ostali karakteristični podaci preuzeti su iz podataka o broju stalnih stanovnika, projekciji turističkih kapaciteta i vodoopskrbnim normama. U sklopu potrebnih količina vode uključiti će se i planirani gubici u sustavu, sa vrijednosti 30%, kao i pretpostavka priključenja svih potrošača u planskom razdoblju do 2015.godine.

Korištene su vodoopskrbne norme od 220 l/osobi/dan za stalno stanovništvo, 400 l/osobi/dan za komercijalni turizam (hoteli, moteli), 250 l za privatni smještaj, vikendaše, odmarališta, te 120 l/osobi/dan za smještaje u kampovima.

Tablica 31: Potrebne količine vode za razdoblje do 2015.g / sezona Crikvenica – Selce Jadranovo Dramalj potrošača m3/dan potrošača m3/dan potrošača m3/dan stalni stanovnici 9150 2013 1650 356 1132 249 hoteli, moteli 3988 1595 2060 824 825 330 privatni, vikend, 15380 3845 5782 1446 3110 778 ostali kampovi 200 24 2230 268 - - ukupno 7477 2893 1357 gubici 30 % 2243 868 407 ukupno m3/dan 9720 3761 1764 prosječno l/s 113 33.5 20.5 (dan)

U gornjoj tablici su prikazane ukupne dnevne potrebne količine vode – prosječne, za sezonu. Ukupne prosječne dnevne potrebe iskazane su u vrijednosti od 15.250 m3.

Prilikom dimenzioniranja objekata vodoopskrbnog sustava uzeti će se u obzir i koeficijenti dnevne i satne neravnomjernosti, što je predmetom razrade projekata višeg stupnja.

• Odvodnja Na području sustava odvodnje "Crikvenica" koncepcija odvodnje sanitarnih voda obuhvaća objedinjavanje područja Kačjak - Dramalj - Crikvenica u jedinstveni sustav.

Sustav će se dalje graditi kao razdjelni tip kanalizacije, s time da će se na dijelovima sustava koji ostaju mješoviti omogućiti prelijevanje viška oborinskih voda, te izdvajanje oborinskih voda iz javne mreže na području užeg centra grada Crikvenica (parkiralište i područje uz hotel Internacional).

Postojeći način prikupljanja otpadnih voda, gdje se sve otpadne vode dovode na lokaciju glavne crpne stanice “Parkiralište” te ispuštaju u more nakon

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

92 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE predtretmana, dozvoljen je do trenutka kada količina otpadnih tvari ne pređe zadane granične vrijednosti i do trenutka kada recipijent (more) kvalitetom ne pređe zadane veličine.

Od strane Hrvatskih voda procjenjuje se da treba čim prije krenuti u pripremu dokumentacije potrebne za izgradnju središnjeg uređaja za pročišćavanje. Lokacija središnjeg uređaja predviđena ovom planskom dokumentacijom nalazi se u sklopu zone infrastrukturne namjene uz Dubračinu. Mikrolokacija je na istočnoj obali Dubračine, na prostoru bivšeg pogona “Mesoopskrbe”. Za potrebe pročišćavanja na ovoj lokaciji može se osigurati površina od cca 11000 m2 koja će zadovoljiti potrebe II. stupnja obrade sustava “Crikvenica” sa obradom mulja. Veličina uređaja procjenjuje se na cca 31.000 ES u ljetnom periodu. Do lokacije postoji asfaltirani kolni pristup. Ostali potrebni elementi – dovod vode, dovod električne energije i telefonije do lokacije nisu upitni.

U konačnoj fazi crpna stanica "Parkiralište" će tlačiti otpadnu vodu na središnji uređaj za pročišćavanje “Crikvenica". Na putu do uređaja interpolirati će se dodatna crpna stanica "Igralište", koja je smještena na polovici trase do uređaja, kod nogometnog igrališta. Otpadne vode sjeverozapadnog djela sliva i dalje će se prikupljati u CS “Parkiralište”, dok će se jugoistočni dio sliva preko Kotorske ulice dovoditi direkno u CS “Igralište”.

Sustav odvodnje "Selce" obuhvaća odvodnju naselja Selce i istoimenog kampa, a u budućnosti i nove zone koja je planirana jugoistočno od kampa. Postojeći način obrade otpadnih voda kao i postojeći ispust u uvali Slana ne zadovoljavaju narastajuće potrebe pročišćavanja i odlaganja otpadnih voda.

Na lokaciji postojeće taložnice treba izgraditi uređaj za prihvat cca 13.000 ES u ljetnom periodu. U I fazi uređaj treba imati mehaničku obradu te izvršiti produljenje ispusta na min. 500 m duljine sa dubinom ispuštanja između 51 - 52 m.

Sustav odvodnje "Jadranovo" obuhvaća odvodnju naselja Šiljevica, Katun i Smokovo na sjeveru i sjeveroistoku, naselja Jadranovo na zapadu i naselja Kloštar i Havišće na jugu i jugoistoku. Koncepcijom je predviđeno objedinjavanje odvodnje iz navedenih naselja u jedinstveni sustav odvodnje sa obradom na zajedničkom uređaju.

Otpadne vode prikupljati će se mrežom gravitacijskih kolektora i putem glavnih obalnih kolektora i tri glavne crpne stanice (“Grabrova”, “Perčin” i “Havišće”), prebaciti na lokaciju rta Ertak gdje je predviđen uređaj za pročišćavanje i podmorski ispust duljine 400 m (smjer 290°) na dubini – 52 m.

Naselje Jadranovo na sjeverozapadu graniči sa Kraljevicom. Uvale Dumboka i Marenska te naselje Neriz, premda teritorijalno pripadaju Kraljevici po sustavu odvodnje bliži su rješenju ukoliko se priključe Jadranovu, što treba uzeti u obzir kod rješavanja kanalizacije Jadranova.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

93 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Lokacije podmorskih ispusta Jadranovo (rt Ertak), Crikvenica (trajektno pristanište - ušće Dubračine) i Selce (uv. Slana) istražene su i predložene sanitarno – hidrotehničkim ispitivanjima mora koja su tijekom 1980 i 1981.g. obavljena na području Crikvenice od Jadranova do Klenovice. Na cijelom području ispitivanjima je utvrđen povoljan smjer morskih struja u intermedijalnom području paralelan sa branjenom zonom ili od nje.

Preuzimanje i obrada mulja sa cijelog područja Jadranovo - Crikvenica – Selce predviđa se na središnjem uređaju Crikvenica kao optimalnoj lokaciji u ekonomskom i ekološkom pogledu.

Odvodnja oborinskih voda na cijelom području Jadranovo - Crikvenica - Selce rješava se odvojeno od sanitarne odvodnje, na način da se oborinske vode odvedu najkraćim putem do prijemnika - mora. Kanali oborinske odvodnje grade se na područjima urbanih gradskih površina (prometnica, manipulativni prostori - tržnice, parkirališta i sl.). Kod odvodnje sa zagađenih površina treba predvidjeti ugradnju separatora pijeska i masnoća.

U najvećem djelu naselja, tj. gdje god za to postoje uvjeti, odvodnju krovnih voda i okućnica treba zbrinjavati unutar zelenih površina okućnica. Izuzetno tamo gdje za to nema uvjeta (uže središte grada), može se dozvoliti priključak ovih voda na oborinsku kanalizaciju. Usvojeno je da u kanalizaciju ulazi cca 85 - 90% potrošene vode, pa su usvojene norme za odvodnju (specifična potrošnja) od 200 l/osobi/dan za stalno stanovništvo, 360 l/osobi/dan za komercijalni turizam (hoteli, moteli), 225 l/osobi/dan za privatni smještaj, vikendaše, odmarališta, te 110 l/osobi/dan za smještaje u kampovima.

U specifičnoj potrošnji po stanovniku uključene su sve vode koje se javljaju u jednoj urbanoj sredini: kućanske otpadne vode, vode iz institucija, servisa, ustanova, sitne industrije (izuzev potreba krupnog zanatstva i velike industrije), te turističkih potrošača koji su izdvojeni sa posebnim normama.

Proizvodnja organske tvari po stanovniku za naše uvjete usvojena je sa 0,060 kg BPK5 osobi na dan, 0,066 kg BPK5 osobi na dan za domaću radinost i vikendaše i 0,075 kg BPK5 osobi na dan za komercijalni turizam.

Dnevna neravnomjernost u hidrauličkom opterećenju usvojena je po njemačkim ATV normama (A 118), ovisno o veličini naselja, prema tablici 32.

Tablica 32: Koeficijent dnevne neravnomjernosti Specifična Vršno otjecanje Veličina naselja potrošnja po Koeficijent Max. .otjecanje (ES) stanovniku neravnomjernosti na 1000 st. (l/ES/dan) (1/n) qsp (l/s/1000ES) < 5000 150 1/8 5,2 5000 – 10 000 180 1/10 5,0 10 000 – 50 000 220 1/12 5,1

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

94 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Mjerodavne količine otpadnih voda Mjerodavne količine otpadnih voda za konačno plansko razdoblje i ostali karakteristični podaci preuzeti su iz "Novelacije idejnog rješenja kanalizacije Crikvenica" (projekt br.02-425/V-odVI/2002.). Tablica 33: Karakteristični podaci za konačno plansko razdoblje do 2015.g Crikvenica- Dramalj Selce Jadranovo Van Van Van Sezona Sezona Sezona sezone sezone sezone ES 9400 31000 1650 12700 1150 6000 Protok m3/d 1902 6749 324 2612 226 1223 Max. pr. l/s 53 170 11 62 8 43 Max. pr. m3/s 190 614 41 223 28 155 BPK5 kg O2/d 564 1860 97 761 68 332

Za sva tri sustava karakteristične su velike razlike između zimske i ljetne protoke. Taj se odnos kod Crikvenice kreće u omjeru 1:3,5, u Selcima 1:6,8 i u Jadranovu 1:5,4.

Osvrt na zakonsku regulativu Čišćenje otpadne vode je neposredno vezano na zakonodavstvo. Hrvatskom regulativom u području problematike pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda preveden je koncept EU Direktive (EU Water Framework Directive 91/271/EEC, zadnja dopuna XII/2000.) putem nekoliko temeljnih propisa donesenih tijekom 98. i 99. g. i to: - Uredba o klasifikaciji voda (“Narodne novine “, br.77/98) - Uredba o opasnim tvarima u vodama (“Narodne novine “, br.78/98) - Državni plan za zaštitu voda (“Narodne novine “, br.8/99) - Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine “, br.40/99) - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine “, br.6/01)

Iz zakonskih uredbi proizlazi da je za Jadranovo i Selce čiji su kapaciteti uređaja za pročišćavanje ≤ 10.000 ES, dovoljno predvidjeti prvi stupanj pročišćavanja i to za slučaj ispuštanja u more (»osjetljiva područja«), dok se za Crikvenicu sa kapacitetom od cca 31.000 ES treba planirati izgradnja drugog stupnja obrade.

C) ENERGETSKI SUSTAV

Elektroopskrba Na području Grada Crikvenice planira se dogradnja postojeće 20 kV mreže u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgradnja nove za zone koje do danas nisu elektrificirane.

Ostali vodovi i lokacije trafostanica osigurati će se kroz planove užih područja.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

95 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Razvoj potrošnje energije treba usmjeriti na bolju opskrbu tekućim gorivima, smanjenje potrošnje krutih goriva, veće korištenje obnovljivih izvora energije, te veće korištenje plina.

Opskrba plinom Cilj plinarskog gospodarstva je svakom potrošaču omogućiti korištenje plina kao energenta. Potrebno je povećavati potrošnju UNP-a u svim sektorima potrošnje, te postupno mijenjati ložišta koja koriste tekuća i kruta goriva ložištima koja koriste UNP, čime se stvaraju preduvjeti za prihvat prirodnog plina, a ujedno i povećavaju mjere zaštite okoliša.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja. Stoga su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloženi za zaštitu, prema Zakonu o zaštiti prirode, te su za njih određene i mjere zaštite.

Osim tih dijelova prirode svojim značajem, kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz ističe se i dio doline vodotoka Dubračine.

U narednom razdoblju biti će neophodno sanirati obalni dio Dubračine (koji danas predstavlja nesanirani deponij građevnog i ostalog materijala), te time znatno nagrđuje i ugrožava ovaj vrijedan krajobraz u neposrednom zaleđu turističkog centra - Crikvenice.

Aktualne promjene krajobraza gotovo su isključivo antropogenog porijekla, a odnose se uglavnom na građevinske aktivnosti. Na predmetnom području smještene su i mnoge građevine gospodarske namjene (skladišta, pogoni, obrtničke radionice i sl.).

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

Prostornim planom Primorsko - goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja Grada Crikvenice predloženi su slijedeći dijelovi prirode koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode:

Značajni krajobraz "Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen." (Zakon o zaštiti prirode, N.N. 70/05, čl.16.)

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

96 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U kategoriji značajnog krajobraza za zaštitu se predlaže područje Vinodol na sjeveroistočnom dijelu Grada.

Spomenik prirode "Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti (Zakon o zaštiti prirode, N.N. 70/05, čl.15.)

Zakonom o zaštiti prirode na području Grada Crikvenice zaštićena su dva hrasta u Guljanovu dolcu u kategoriji spomenika prirode - rijetki primjerak drveća u njihovom prirodnom okruženju. Cilj zaštite hrastova je osiguranje uvjeta koji omogućuju nesmetano odvijanje prirodnih procesa na ovom spomeniku prirode.

Za zaštitu ovim se Planom predlaže jama Vrtare Male u Dramlju.

2.2.4.3. Zaštita kulturno - povijesnih cjelina

Za područje Grada Crikvenice naručena je i u izradi (u srpnju 2006.god. završena je radna verzija) Konzervatorska studija za Prostorni plan Grada Crikvenice, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci. Unutar studije izrađen je katalog evidentiranih građevina i prostora sa vrednijim objektima, uličnim potezima, detaljima, kamenoj plastici pročelja i dr, uz prikaz osnovnih mjera zaštite za naselja Crikvenicu, Dramalj, Jadranovo i Selce.

Da bi se sačuvalo tradicijske oblike i skladnost cjelina potrebno je uložiti maksimalan trud u razvoju svijesti o povijesnim, kulturnim, umjetničkim i prirodnim vrednotama kao temelju za razvoj ovog kraja.

Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam, porezi, carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja). Također je potrebno stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko - rekreacijsku, znanstveno - istraživačku, kulturnu i odgojno - obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti. Potrebno je i poticanje izrade

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

97 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno - povijesnih vrijednosti, radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja.

Obzirom na velik broj spomenika graditeljske baštine, prvenstvenu brigu treba usmjeriti na registriranu i evidentiranu graditeljsku baštinu, razvrstanu i obrađenu u Polazištima. Jednaku pozornost i brigu treba posvetiti svim registriranim i neregistriranim, za sada poznatim i onima koji će se, eventualno tek otkriti - nepokretnim spomenicima kulture, bez obzira na njihov tip (arheološki, etnološki, arhitektonski, urbanistički) ili mjesto nalaza (na kopnu ili pod morem).

Prvenstvo u sanaciji i prezentaciji imali bi najugroženiji spomenici, odnosno oni koji će se moći najprije uklopiti u neki od budućih projekata kulturnog turizma, te se ujedno i sami financirati.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira: - stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, uređene plaže, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl., - parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila, - poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine.

Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog područja naselja sadržane su u : - Zakonu o prostornom uređenju, - Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, - Prostornom planu Primorsko - goranske županije.

Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja.

Temeljno načelo planiranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske (točka 3.1.3.) jest:

“Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

98 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE planiranja, to se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža.

Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti ( a po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora.

U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina). Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor”.

Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”.

U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće smjernice: - “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i njihovoga drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda. - Kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između izgrađenih područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela nacionalnog teritorija.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

99 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nadovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.

Prostornim planom Primorsko - goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navodi se:

• Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora, infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog interesa (škole, bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih obilježja (krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u načinu korištenja prostora. U tom je pogledu posebno nužno sačuvati obalni pojas (mora i kopna) za javne potrebe (odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a maksimalno smanjiti sudjelovanje stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistički kompleksi itd.)”

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Postojeći i planirani broj stanovnika

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Grada Crikvenice živjelo je 11.348 stanovnika.

Demografska projekcija za 2015.godinu, usklađena s Prostornim planom Primorsko - goranske županije, predviđa porast broja stanovnika, te on iznosi ukupno 11.607 stanovnika.

Gustoća stanovanja

Minimalna gustoća stanovanja određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu Priobalje P4 i Grad Crikvenicu iznosi 20 stanovnika/hektaru. Iz toga proizlazi da se najveća dopuštena veličina, tj. površina građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice (P) dobiva iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i određene minimalne gustoće stanovanja (c).

P = b/c = 11.607/20 = 580,35 ha

Dakle, najveća dopuštena površina svih naselja na području Grada Crikvenice iznosi 580,35 ha.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

100 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Izgrađenost

Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog građevinskog područja naselja. Površine planirane za razvoj naselja određene prijašnjom prostorno-planskom dokumentacijom (Prostorni plan bivše općine Crikvenica) bile su značajno veće od izgrađenih dijelova naselja. Posljedica je to optimističkih projekcija vezanih u pogledu demografskog razvitka i, općenito, trenda rasta pojedinog naselja. U zaštićenom obalnom području izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni.

Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice iznosi 429,95 ha, a detaljni izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici 35. (u nastavku, u točki 3.2.1.).

U odnosu na ukupnu površinu građevinskih područja naselja od 973,01 ha određenu Prostornim planom bivše Općine Crikvenica, zauzetost građevinskih područja iznosi samo 42%.

Obilježja naselja Grad Crikvenica je pitom i ugodan primorski turistički grad, smješten na uskom obalnom pojasu Vinodolskog kanala u Hrvatskom primorju. Izgrađeni hotelski kapaciteti i velik broj smještajnih jedinica u kućanstvima nositelji su turističke ponude koja privlači velik broj domaćih i stranih turista. Turizam je prošla tri desetljeća bio glavna i vodeća gospodarska djelatnost koju je dopunjavala trgovina i razne uslužne djelatnosti i koja je obilježavala materijalnu podlogu svih aktivnosti i životnog standarda stanovništva.

U obalnom prostoru Crikvenice su se posljednjih 50 godina gradile stambene zgrade, hoteli i vikendice, kampovi, poslovne i sportske građevine. Takva gusta i koncentrirana gradnja, s lošom i nedovoljnom komunalnom infrastrukturom izazvala je otežano kretanje pješaka i prometna zagušenja i poremećaje. Pri gradnji se nije vodilo dovoljno računa o geološkim, morfološkim i geotehničkim, te hidrografskim osobitostima prostora.

Ostala tri obalna naselja (Selce, Dramalj i Jadranovo) također su bila izložena sličnim pritiscima gradnje, osobito vikendica i stambenih građevina.

Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Obradive površine područja Grada Crikvenice veoma su skromne, dok su značajnije površine pod šumom. Mogućnosti razvoja poljoprivrede su male, stočarske površine nisu prikladne za ispašu, temeljne funkcije šuma su održavanje njihove biološke raznolikosti i potpora turističkom razvoju. Bivša općina Crikvenica imala je daleko veće poljoprivredne i šumske površine koje su pružale i mnogo veće mogućnosti za razvoj poljoprivrede i šumarstva.

Neobnovljivi prirodni resursi – more, poljoprivredne i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s budućim

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

101 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih područja naselja mora poštovati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati što je moguće više u autentičnom obliku. Prvenstveni cilj jest popunjavanje neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata.

Pri određivanju građevinskog područja naselja nastojalo se zadržati upravo identitet svakog naselja, formirajući koncentrirana i zaokružena građevinska područja, što za posljedicu ima racionalnije korištenje prostora, manje skupu izgradnju prometne i komunalne infrastrukture i očuvanje vrijednog krajolika samih naselja.

Komunalna infrastruktura je poslije II. svjetskog rata znatno proširena i poboljšana, ali u novije vrijeme sve više zaostaje za potrebama stanovništva i turizma. Vodovodna mreža znatno je proširena u novim dijelovima naselja; na nju je priključeno 93,5% kućanstava. Fekalne, oborinske i ostale otpadne vode preuzima velikim dijelom javna kanalizacijska mreža koja ih pomoću više dugih podmorskih ispusta odvodi u dublje more, ali za vrijeme turističke sezone povremeno je ugrožena čistoća mora. Crikvenica i Dramalj imaju zajednički ispust i mehaničko prečišćavanje, pa se tako pročišćene vode odvode u more na dubinu između 35 i 40 m. Znatan dio otpadnih voda ispušta se u septičke jame, iz kojih se fekalije prevoze na uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda.

Groblja u gradu Crikvenici, koja imaju oko 2.700 grobnih mjesta, došla su do točke zasićenosti, naročito u Crikvenici i Selcu pa bi trebalo pronaći novi prostor za njihov smještaj.

Na području Grada Crikvenice nema proizvodnih energetskih pogona, ali je dobro razvijena elektrodistribucijska mreža koja redovito opskrbljuje električnom strujom domaćinstva, gospodarske pogone i javne zgrade. Ta je mreža već obnovljena i proširena i u potpunosti zadovoljava lokalne potrebe.

U području gospodarenja otpadom potrebno je: - uskladiti način postupanja s komunalnim i proizvodnim otpadom, kao i posebnim kategorijama otpada na području Grada Crikvenice sa Zakonom o otpadu (NN 178/04) i Prostornim planom Primorsko-goranske županije, - unaprijediti primarnu selekciju komunalnog otpada (postavljanjem tzv."eko- otoka" sa spremnicima za odvojeno prikupljanje biološkog otpada, papira, stakla, plastike, metalnog otpada i drugog ambalažnog otpada), - sve proizvođače drugih vrsta otpada, osim komunalnog, kao i sve sudionike u postupanju s otpadom uključiti u katastar emisija u okoliš, i na taj način osigurati bolje praćenje postupanja sa svim vrstama otpada, te zbrinjavanje proizvodnog, kao i posebnih kategorija otpada u skladu sa zakonom i

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

102 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

podzakonskim aktima, - razvijati službu komunalnog redarstva, te provoditi zakonsku regulativu u ovisnosti o vrsti otpada, - evidentiranje stvarnog stanja terena, odnosno neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla, te njihova sanacija.

Ciljevi u području zaštite od buke su slijedeći: - mjerama zaštite od buke na području Grada Crikvenice mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeću buku na zakonom dozvoljene razine, - potrebno je sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) izraditi kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan. - potrebno je uspostaviti sustav za praćenje stanja vanjske buke u skladu s posebnim propisima. - smještaj većih poslovnih subjekata predvidjeti u zonama izdvojene gospodarske namjene, koje od građevinskog područja naselja treba odvojiti zaštitnim pojasevima zelenila, a unutar građevinskih područja naselja dozvoliti izgradnju samo stambeno-poslovnih građevina i manjih proizvodnih i obrtničkih pogona.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE

• Postavke Prostornog plana Županije (SN 14/00, 12/05 i 50/06)

Prostorni plan Primorsko - goranske županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je kao jedna od ukupno 5 mikroregija - funkcionalnih cjelina - u Županiji, određena i cjelina Priobalje P4 koja obuhvaća područje Grada Crikvenice.14.

Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao ključna pretpostavka, uravnotežena opskrba vodom i rješenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom na prirodna i kulturna bogatstva, nužna je zaštita usmjerena na prirodne vrijednosti i posebnosti te zaštita spomenika kulture, a ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku.

Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje Crikvenice15su slijedeće: - treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak, - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,

14 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, SN 14/00, članak 7. 15 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, SN 14/00, članak 145.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

103 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnom (interregionalnim) koridorima, kao konkuretne susjednim državama - dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke, - dugoročno onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju, - izgradititi kanalizacijski sustav.

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja: - izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autoceste Slovenija-Rijeka-Senj-Otočac-Split-Dubrovnik, te željezničku prugu velikih učinkovitosti na pravcu (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik, - prioritet ima izgradnja dionice Križišće-Senj-Otočac-Žuta Lokva, - ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe, - novelirati riješenja sustava odvodnje, - graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda i obalnog mora.

Pod veznim pravcima podrazumijevaju se oni pravci na kojima se formiraju gospodarske i društvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura. Okosnicu Primorsko - goranske županije čine dva primarna međunarodna vezna pravca - pravac Podunavlje - Jadran - Sredozemlje, te Jadranski obalni pravac. Cestovnu infrastrukturu Crikvenice čine prolazni dijelovi tri glavna prometna pravca: Trst - Rijeka - Crikvenica - Split - Dubrovnik, Crikvenica - Rijeka - Ljubljana i Crikvenica - Rijeka - Zagreb i dalje prema srednjoj i istočnoj Europi.

Mrežu sekundarnih pravaca čine državne i županijske ceste, te pomorske linije. Da bi se stvorili uvjeti za zadovoljenje postavljenih ciljeva za siguran, trajan i pouzdan promet na veznim pravcima, nužno je izgraditi, dograditi ili opremiti sve oblike prometa na kopnu i moru.

U okvirima tih smjernica, Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice utvrđena je osnovna namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja.

Putem sustava središnjih naselja određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža upravnih i društvenih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i njihovih gravitacijskih područja. Time se formira osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i lokalni centri.

Naselje Crikvenica središnje je naselje VI ranga, čije su planirane funkcije prikazane u tablici 31. točka 2.2.3.1. “Osnove razvoja naselja”. Naselja Jadranovo, Selce i Dramalj svrstana su u kategoriju “ostala naselja”.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

104 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

• Postavke Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice

Osnovne postavke u planiranju gospodarskog razvitka područja Grada Crikvenice u narednom razdoblju su: - u planiranju korištenja prostora primjeniti integralni pristup koji zahtijeva da se čitavo područje Grada tretira kao jedinstvena cjelina, te da se odrede poslovne, stambene i rekreacijske zone koje će biti prometno povezane i komunalno opremljene; - u turizmu je predviđena adaptacija postojećih sadržaja, ali i izgradnja novih, no za nove će sadržaje trebati osigurati adekvatne prostore i to za kvalitetnije turističke sadržaje više prema obali, a za manje kvalitetne udaljenije od obale; - trgovina će svoje potrebe za poslovnim prostorima uglavnom interpolirati u postojeće prostore, ali je potrebno predvidjeti i nove dopunske prodajne i skladišne prostore za afirmiranje Crikvenice kao trgovinskog centra. Za poslove dorade i oplemenjivanja trebalo bi predvidjeti manje atraktivne prostore; - ostale djelatnosti će uglavnom kao i do sada koristiti prostore unutar pojedinih naselja u koje će se moći uključiti i njihove nove potrebe; - zaštićeno obalno područje prostor je posebnog značaja i zahtijeva poseban režim korištenja, uređenja i zaštite; - smještaj novih građevina poslovne namjene treba biti u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, a postojeće sadržaje treba njemu postupno prilagođavati; - osigurati dovoljne prostore za kulturne djelatnosti; - očuvati postojeće minimalne poljoprivredne površine od daljnjeg devastiranja i veće izgradnje drugih sadržaja; - održavanje i manji obujam sječe šuma provoditi u skladu s gospodarskim osnovama, a u privatnim šumama pridržavati se načela racionalnosti gospodarenja i održivosti šumskog fonda.

U primarnom sektoru značajniji udio ima ribolov, a mnogo manje šumarstvo i poljoprivreda. U ovom se sektoru ne očekuju kvalitetnije promjene. Uloga šumarstva je prvenstveno zaštitna, a ribolov će i nadalje biti dopunska djelatnost manjem broju ljudi.

U cilju poboljšanja gospodarske strukture predviđa se brži razvoj prerađivačkih kapaciteta koji neće onečišćavati okoliš i koji će pridonijeti cjelogodišnjem zaposlenju ljudi. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom pratit će potrebe stanovništva, turista te privrednih i društvenih djelatnosti, dok bi građevinarstvo također, iako u uskim okvirima, moglo povećati svoj promet.

Tercijarni sektor je najznačajniji. Njegov udio u bruto domaćem proizvodu Crikvenice porast će od 68 na 70 - 73%. Turizam i trgovina ostaju ključne djelatnosti: udio turizma dostići će između 28 i 38%, a trgovine se zadržava oko 17%.

Kvartarni sektor ima blaži razvoj od ostalih sektora. Unutar njega, očekuje se nešto veći rast aktivnosti u obrazovnim procesima u kojima će se proširiti

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

105 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE različiti oblici izobrazbe mlađih i starijih osoba, ali i razni tečajevi i seminari za turiste. Uzimajući u obzir povoljnu klimu i dugogodišnju tradiciju u razvoju zdravstvenog turizma, predviđa se i njegov brži razvoj.

U ostvarenju spomenutih ciljeva razvoja i u svrhu provođenja u život dugoročnog programa razvoja treba primijeniti konkretne strateške ekonomsko - političke mjere koje se mogu podijeliti u državne i gradske.

Državne mjere su u razdoblju tranzicije i prilagođavanja pravnog i ekonomskog sistema standardima Europske unije više usmjerene na stimuliranje tih procesa, a manje na dugoročni ekonomski razvoj, jer tek predstoji donošenje strategije razvoja Hrvatske. No u cilju izgradnje tržišnog sistema gospodarstva država prihvaća neke bitne osnove tog sistema, kao što su stabilnost gospodarskih odnosa, održavanje ekonomskih kriterija u gospodarskim odnosima, otvaranje gospodarstva prema svjetskom tržištu, prostorno - ekološka prihvatljivost održivog razvoja te ubrzanje razvoja manje razvijenih krajeva.

Da bi učvrstila te osnove, država primjenjuje razne ekonomsko-političke mjere: održavanje slobodnih i stabilnih cijena, vrijednosti domaćeg novca, kamata i deviznog kursa; stimuliranje privatnog poduzetništva, samostalnosti i profitabilnosti gospodarskih društava; poštivanje javnih i ugovornih obveza i ograničavanje subvencija nerentabilnim granama i poduzećima, liberalizacija vanjskotrgovinskog i deviznog režima, mjere prostornog uređenja, zaštita okoliša i prirodnih resursa, zaštita obalnog prostora i režim pomorskog dobra, davanje raznih olakšica za osnivanje malih i srednjih tvrtki, bolje plaće stručnim kadrovima, izgradnja stanova i poslovnih objekata te prometne i komunalne infrastrukture u manje razvijenim krajevima.

Te mjere pridonose i ostvarenju ciljeva dugoročnog razvoja Grada Crikvenice, ali su one općenite i vrijede za sva područja države. Kako one nisu dovoljno diferencirane prema specifičnostima pojedinih gradova i općina, Grad Crikvenica bi trebao te mjere bolje razraditi odnosno dopuniti svojim mjerama koje će biti prilagođene posebnim prilikama i potrebama bržeg ostvarenja svog dugoročnog programa razvoja. Takve su mjere razne porezne, komunalne i prostorno - lokacijske olakšice za izgradnju novih građevina poslovne namjene, za zapošljavanje novih radnika, za uvođenje moderne tehnologije ili povećanje izvoza; manje subvencije i jamstva iz vlastitog proračuna za nabavu nove opreme, pružati stručnu i pravnu pomoć privatnim poduzetnicima, pojednostaviti postupke za izdavanje dozvola za rad, pri prodaji stanova, za gradnju objekata ili preseljenja u periferne dijelove grada, uvođenje gradske rente i sl.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na: - antropogena područja i - prirodna područja.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

106 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, prostor se dijeli na: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene.

Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i sl, a prostor se prema namjeni dijeli na: - poljoprivredne površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - šumske površine, - vodne površine.

Ovim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora.

Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine.

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili izvan građevinskog područja naselja. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene. 2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture i rekreacijske sadržaje.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: 1. Grad Crikvenica - označava teritorijalno - upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada, 2. grad Crikvenica - označava naselje Crikvenica, 3. naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu, 4. granica građevinskog područja naselja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

107 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

5. građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: ugostiteljsko - turistička, gospodarska namjena (poslovna), sportsko - rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, vjerske građevine, zdravstvene građevine, uređene plaže, javne zelene površine i luka nautičkog turizma (u Crikvenici), 6. zaštićeno obalno područje (ZOP) - je područje koje obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Zaštićeno obalno područje označeno je na kartografskom prikazu br. 3A. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite", te na svim ostalim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000. Na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", katastarska podloga, mj.1:5.000 prikazane su i linije od 70 i 100 m od obalne crte, 7. površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, iinfrastrukturna namjena i ostala namjena, 8. građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom, 9. pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine, 10. građevina stambene namjene – građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju (obiteljska kuća, višestambena građevina, stambeno - poslovna građevina). Građevine stambene namjene sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. 11. obiteljska kuća - građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu. 12. višestambena građevina - građevina isključivo stambene namjene. Unutar višestambene građevine moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine.Prema tipologiji razlikuju se višestambene građevine sa 3 do 4 stana (slobodnostojeće ili dvojne), te višestambene građevine sa 5 do 8 stanova (slobodnostojeće, iznimno i dvojna). 13. stambeno - poslovna građevina - građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se stambeno - poslovne građevine koje sadrže 1 - 4 stana, te stambeno - poslovne građevine koje sadrže do 5 - 8 stanova.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

108 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

14. građevina gospodarske namjene - građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene, 15. poslovno - stambena građevina - građevina gospodarske namjene unutar koje je površina za poslovne sadržaje veća od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (brutto) površine unutar jedne stambeno-poslovne građevine), a sadrži od 1 do 4 stana, 16. poljoprivredne gospodarske građevine su: - bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl., 17. podrum ili podzemna etaža jest: - etaža koja je sa svih strana ukopana u okolni teren, s time da je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše 1,0 metar iznad najniže kote zaravnatog terena neposredno uz građevinu, sa mogućim pješačko - kolnim pristupom maksimalne širine do 5,0 metara, - etaža čiji su obodni zidovi 50% u terenu, zbog lokalnih uvjeta (nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori. 18. prizemlje – etaža građevine čija je kota poda najviše 1,0 metar iznad najniže kote zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, odnosno čija je kota poda prizemlja kota završne stropne konstrukcije podzemne etaže čiji su obodni zidovi 50% u terenu, zbog lokalnih uvjeta, a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori. 19. potkrovlje - dio građevine između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 m, najveća visina sljemena je 3,5 m, 20. tavan – prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m i nadozida u osi vanjskog zida do krovne konstrukcije 0,5 metara, a isti se može koristiti i kao stambeni prostor, 21. etaža - etažom se smatra svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum, podzemna etaža) ili nadzemne (prizemlje, kat, potkrovlje i tavan, ako se koristi za stanovanje), 22. gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana, 23. koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine, 24. koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice, 25. visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke kote poda prizemlja do sljemena (za građevine s kosim krovom), odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom), 26. regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene, 27. građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

109 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

28. lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja, 29. interpolacija - gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici između obostrano izgrađenih građevina ili čestica na kojima je izdana važeća građevinska dozvola za izgradnju građevina.

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

Ovim planom definirana su građevinska područja naselja koja zadovoljavaju potrebe Grada Crikvenice za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom.

Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, uvažavajući kriterije Prostornog plana Primorsko - goranske županije, smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora. Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje.

Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerne za izgradnju, kao što su šumsko i poljoprivredno zemljište i sl. Prilikom određivanja prostora za razvoja naselja poštivane su slijedeće smjernice: - nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednutosti prostora i određene granice izgrađenog dijela naselja; - uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj.

Prostornim planom Primorsko - goranske županije, kao i njegovim Usklađenjem definirani su kriteriji za određivanje veličine građevinskih područja naselja.

Temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja na području Grada Crikvenice je projekcija stanovništva od 11.607 stanovnika u 2015. godini.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

110 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Poštujući taj kriterij, te temeljem analize svih prethodno navedenih pokazatelja, analize građevinskih područja iz Prostornog plana bivše općine Crikvenica i utvrđivanja postojećeg stanja izgrađenosti, određena su građevinska područja naselja na području Grada.

Ukupna površina građevinskog područja naselja iznosi 579,19 ha, od čega površina izgrađenog dijela iznosi 429,95 ha, neizgrađenog dijela 149,24 ha, a gustoća iznosi 20,02 st./ha.

Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice i to za statistička naselja Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce. Na kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena površina, mj.1:25000 i br. 4. Građevinska područja mj. 1:5000 utvrđena su jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi.

Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja, različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.

Statističko naselje Crikvenica sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA1 i tri izdvojena građevinska područja.

Cjelovito građevinsko područje Crikvenica NA1 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Crikvenica centar NA11, - Crikvenica sjever NA12, - Tončićevo NA13, - Sopaljska NA14, - Duga NA15, - Dubračina NA16,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Crikvenica su: - Dolac NA17, - Podbadanj NA18, - Kotor NA19.

Statističko naselje Jadranovo sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA2 i tri izdvojena građevinska područja.

Cjelovito građevinsko područje Jadranovo NA2 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Jadranovo centar NA21, - Kloštar - Perhati NA22,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Jadranovo su: - Popovići NA23, - Budići NA24, - Smokovo NA25.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

111 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Statističko naselje Dramalj sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA3 i dva izdvojena građevinska područja.

Cjelovito građevinsko područje Dramalj NA3 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Dramalj centar NA31, - Kačjak NA32, - Manestri NA33,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Dramalj su: - Klanfari NA34, - Lokvica NA35.

Statističko naselje Selce sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA4.

Temeljem odredbi Prostornog plana županije i njegova usklađenja s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, određivanje detaljne namjene površina za prethodno navedena građevinska područja naselja utvrditi će se neposrednom provedbom, odnosno izradom detaljnijih planova - urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, i to za:

A) Urbanistički planovi uređenja:

- UPU 1: Crikvenica centar (NA11), zajedno sa lukom nautičkog turizma - marinom, - UPU 2: Crikvenica sjever - Hrusta (dio NA12), - UPU 3: Crikvenica sjever - Benići (dio NA12), - UPU 4: Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12), - UPU 5: Tončićevo (dio NA13), - UPU 6: Sopaljska (NA14), - UPU 7: Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS3 (čvor Crikvenica zapad) - UPU 8: Dubračina (NA16), - UPU 9: Jadranovo centar (NA21), - UPU 10: Kloštar - Perhati (NA 22), - UPU 11: Popovići (NA23), - UPU 12: Budići (dio NA24), - UPU 13: Dramalj centar (NA31), - UPU 14: Kačjak (NA32), - UPU 15: Dramaljsko Selce, Manestri (NA33). - UPU 16: Selce (dio NA4),

B) Detaljni planovi uređenja:

- DPU 1: zona Thalassoterapije unutar građevinskog područja Duga (dio NA15),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

112 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- DPU 8: zona luke otvorene za javni promet Selce.

Tablica 35. Iskaz površina građevinskih područja naselja i gustoća stanovanja

1.1. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

Oznaka Stanovni- Statis- Izgrađeni Neizgrađe- Površina građe- štvo - Gustoća tičko Predio dio ni dio ukupno vinskog projekcija stanovnika naselje (ha) (ha) (ha) područja 2015.g. centar NA 11 75,22 - 75,22 sjever NA 12 68,56 43,18 111,74 NA 13 Tončićevo 8,46 7,43 15,89 Sopaljska NA 14 10,24 4,50 14,74 Duga NA 15 40,69 1,61 42,30 7200 26,68 Dubračina NA 16 7,72 - 7,72

CRIKVENICA CRIKVENICA Dolac NA 17 1,28 - 1,28 Podbadanj NA 18 0,25 - 0,25 Kotor NA19 0,7 - 0,7 STATISTIČKO NASELJE CRIKVENICA 213,12 56,72 269,84 7200 26,68 UKUPNO centar NA 21 32,91 26,38 59,29 Kloštar- NA 22 17,28 8,50 25,78 Perhati 1200 9,94 Popovići NA 23 3,07 2,38 5,45 Budići NA 24 7,88 11,30 19,18 JADRANOVO JADRANOVO Smokovo NA 25 7,15 4,01 11,08 STATISTIČKO NASELJE JADRANOVO 68,28 52,57 120,85 1200 9,92 UKUPNO

centar NA 31 56,26 22,94 79,20 Kačjak NA 32 9,00 0,52 9,52 Manestri NA 33 18,34 3,35 21,70 1500 12,34 Klanfari NA 34 9,51 0,65 10,16 DRAMALJ Lokvica NA 35 0,46 0 0,46 STATISTIČKO NASELJE DRAMALJ 93,57 27,47 121,04 1500 12,34 UKUPNO

Selce NA 4 54,98 12,48 67,46 1700 25,2

SELCE STATISTIČKO NASELJE SELCE UKUPNO 54,98 12,48 67,46 1700 25,2

GRAD CRIKVENICA UKUPNO 429,95 149,24 579,19 11600 20,02

3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Izdvojene namjene prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina", mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj 1:5.000.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene zauzimaju ukupnu površinu od 199,17 ha, od čega je izgrađeno 97,09 ha, a neizgrađeno 102,08 ha.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za: - gospodarsku namjenu (poslovnu - K),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

113 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- ugostiteljsko - turističku namjenu (hotele - T1, kampove (autokampove) - T3), - sportsko - rekreacijsku namjenu (sportski centri - R1, uređene plaže - R2), - groblja - G, - infrastrukturnu namjenu - IS, - ostalu namjenu (postojeće vikend naselje) - V; površina za iskorištavanje mineralnih sirovina Podbadanj (E).

3.2.2.1. Gospodarska namjena – poslovna (K)

Površine gospodarske namjene su izdvojene površine predviđene za poslovnu namjenu. Prostorni razmještaj površina gospodarske namjene baziran je na sadašnjem razmještaju gospodarskih djelatnosti, prostornim mogućnostima, planiranom sustavu središnjih naselja i povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu.

Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.

Prostornim planom predviđene su slijedeće zone poslovne namjene: - K1 – Jadranovo I, površine 0,68 ha, neizgrađeno, - K2 – Jadranovo II, površine 2,12 ha, neizgrađeno, - K3 - Jadranovo III, površine 1,34 ha, neizgrađeno, - K4 – Crikvenica (Podbadanj), površine 0,39 ha, izgrađeno, - K5 – Selce, površine 0,77 ha, neizgrađeno, - K6 - Dupci, površine 4,50 ha, neizgrađeno.

Ukupna površina zona gospodarske namjene (poslovne) na području Grada Crikvenice iznosi 9,80 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 0,39 ha, a neizgrađeni dio 9,41 ha.

Za zone poslovne namjene propisana je obavezna izrada planova užih područja, s izuzetkom zone K4 koja je u potpunosti izgrađena i nema planiranih novih sadržaja, a smještena je i izvan ZOP - a, stoga izrada plana užeg područja nije potrebna.

Izrada urbanističkog plana uređenja propisana je za: - UPU 17: Jadranovo II - K2. - UPU 18: Jadranovo III (K3), - UPU 19: Dupci (K6).

Izrada detaljnog plana uređenja propisana je za: - DPU 2: Jadranovo 2 - K1, - DPU 3: Selce- K4.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

114 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.2.2.2. Ugostiteljsko - turistička namjena (T)

Područje Grada Crikvenice smješteno je unutar ugostiteljsko - turističkog područja koje se proteže kontinuirano od rta Oštro u Kraljevici do autokampa "Sibinj" na području Grada Novi Vinodolski. Prostornim planom predviđene su površine za sadržaje ugostiteljsko - turističke namjene u sklopu naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja. U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko - turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar građevina ugostiteljsko - turističke namjene može urediti jedan stan, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

Površine ugostiteljsko - turističke namjene određene ovim planom zauzimaju ukupno 112,43 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 68,87 ha, a neizgrađeni dio 43,54 ha.

Razgraničenje površina ugostiteljsko - turističke namjene određeno je za: - T1 - hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne, te slične namjene, - T3 - kampove - autokampove.

• Hoteli (T1)

Na području Grada Crikvenice predviđena su slijedeća građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja predviđena za smještaj hotela s pratećim sadržajima (T1):

Tablica 1. Max. Površina Naziv zone kapacitet Napomena zone/ha (krevet)

Havišće I (Jadranovo) T11 700 10,80 Neizgrađena

Havišće II (Jadranovo) T12 600 8,96 Neizgrađena

Kačjak (Dramalj) T13 800 7,95 Izgrađena

Bršćanovica (Dramalj) T14 200 2,0 Neizgrađena Omorika (Dramalj/Crikvenica) 1.900 14,36 Izgrađena T15

Miramare (Crikvenica) T16 1.300 12,85 Izgrađena Nazor – Antić (Crikvenica- 2.700 16,5 Izgrađena Selce) T17

Uvala Slana (Selce) T18 500 4,97 Izgrađena

Osim područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja vrste hoteli, Usklađenjem Prostornog plana županije određeno je izdvojeno građevno područje ugostiteljsko - turističke uz naselja predviđeno za smještaj hotela (T1), i to:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

115 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Max. Površina Naziv zone kapacitet Napomena zone/ha (krevet)

Jadranovo sjever (T19) 100 1,59 Neizgrađena

Ukupna površina zona hotela iznosi 79,98 ha, a ukupni maksimalni kapacitet iznosi 8.700 kreveta. Za zone smještajnih kapaciteta obavezna je izrada planova užih područja, i to: a) Urbanistički planovi uređenja: - UPU 20: Havišće I - T11, - UPU 21: Havišće II - T12, - UPU 22: Kačjak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32, - UPU 23: Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15, - UPU 24: Miramare (Crikvenica) - T16, - UPU 25: Nazor - Antić (Crikvenica/Selce) - T17, - UPU 26: Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa - autokampa T33. b) Detaljni planovi uređenja: - DPU 4: Bršćanovica (Dramalj) - T14, - DPU 5: Jadranovo sjever - T19.

• Kampovi - autokampovi (T3)

Na području Grada Crikvenice definirana su slijedeća područja za smještaj kampova - autokampova:

Naziv zone Max. kapacitet (krevet) Površina zone/ha Napomena

Sv. Jakov (Jadranovo) 300 2,75 Neizgrađena T31

Kačjak (Dramalj) T32 200 1,0 Izgrađena

Uvala Slana (Selce) T33 1500 13,0 Izgrađena

Jasenova (Selce) T34 1800 15,7 Neizgrađena

Ukupna površina zona namijenjenih smještaju kampova - autokampova na području Grada Crikvenice iznosi 32,45 ha, a ukupni kapacitet iznosi 3.800 kreveta.

Za zone kampova - autokampova propisuje se obavezna izrada planova užih područja, i to: - UPU 27: Jasenova (Selce) - T34.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

116 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Za zonu kampa Sv. Jakov - T31 u Jadranovom propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 6).

Zona kampa - autokampa Kačjak (Dramalj) - T32 obuhvaćena je obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja zone hotela Kačjak (T13) - UPU 22, dok je zona kampa - autokampa Uvala Slana (Selce) - T33 obuhvaćena obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja zone hotela Uvala Slana (T18) - UPU 26.

3.2.2.3.Sportsko - rekreacijska namjena (R)

Površine za sportsko - rekreacijsku namjenu su područja namijenjena obavljanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstana su na sportske centre (R1) i uređene plaže (R2).

Ukupna površina zona sportsko - rekreacijske namjene iznosi 35,46 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 7,78 ha, a neizgrađeni 27,72 ha.

Sportski centri (R1) određeni na području Grada Crikvenice su: - R11 - Jadranovo (Havišće), površine 10,07 ha, neizgrađen; - R12 - Dramalj (Ad Turres), površine 5,76 ha, neizgrađen; - R13 - Crikvenica (Dubračina), površine 3,23 ha, izgrađen; - R14 - Selce (Matkino), površine 2,44 ha, pretežito neizgrađen.

Na područjima sportskih centara moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko - trgovačkih) djelatnosti.

Za zone sportskih centara propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja i to:

- UPU 28 Jadranovo (Havišće) - R11, - UPU 29 Dramalj (Ad Turres) - R12, - UPU 30 Selce (Matkino) - R14.

Obzirom da je područje R13 Crikvenica Dubračina izgrađeno, ne propisuje se obavezna izrada plana užeg područja.

Uređene plaže (R2) utvrđene su, osim unutar građevinskog područja naselja i površina za izdvojene namjene (ugostiteljsko - turističke) i kao građevinsko područje sportsko - rekreacijske namjene na slijedećim područjima: - Jadranovo: - Sv. Jakov - R21, površine 0,48 ha, - Čelo - R22, površine 7,25 ha, - Dramalj: - Kačjak -R23, površine 3,95 ha, - Selce: - Jasenova - R24. površine 2,28 ha.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

117 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Zone navedenih uređenih plaža obuhvaćene su obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene, uz koja se nalaze, i to:

- Sv. Jakov - R21: DPU 6 Sv. Jakov - T31, - Čelo - R22: UPU 20: Havišće I - T11, - Kačjak -R23,: UPU 22: Kačjak (Dramalj) - T13 (zajedno sa zonom kampa - autokampa T32), - Jasenova - R24: UPU 27: Jasenova (Selce) - T34.

3.2.2.4. Groblja (G)

Na području Grada Crikvenice planirane površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja nalazi se u Podkotoru u Crikvenici i u Selcu (ostala groblja smještena su unutar naselja).

- G1– Crikvenica (Podkotor), površine 3,06 ha, neizgrađeno, - G2– Selce, površine 1,09 ha, neizgrađeno.

Za zonu groblja u Crikvenici propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 7), dok je za planirano groblje u Selcu na snazi DPU zone novog groblja u Selcu.

Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura. Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjereno primorskoj tradiciji.

Ukupna površina groblja (izvan građevinskog područja naselja) iznosi 4,15 ha.

3.2.2.5.Infrastrukturna namjena (IS)

Prostornim planom određene su slijedeće površine infrastrukturne namjene: - IS1.– Crikvenica (benzinska crpka), površine 0,44 ha, izgrađena, - IS2 – Crikvenica (pročistač), površine 1,29 ha, neizgrađen, - IS3 - Crikvenica (čvor zapad), površine 2,88 ha, izgrađen.

Ukupna površina zona infrastrukturne namjene iznosi 4,7 ha.

3.2.2.6.Ostala namjena (V, E)

Prostornim planom određena je površina ostale namjene koja obuhvaća područje postojećeg vikend naselja Havišće (V) , površine 17,95 ha.

Za površinu postojećeg vikend naselja propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 31).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

118 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Također, planom je određena površina za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) na lokaciji Podbadanj, površine 14,68 ha. Za navedenu je površinu određena obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 9).

Tablica 36.Iskaz površina građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene

1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Površina Postotak od Izgrađeni Neizgrađeni Oznaka ukupno ukupne GRAD CRIKVENICA dio(ha) dio(ha) (ha) površine Grada GOSPODARSKA NAMJENA - 1.2.1. K POSLOVNA

Jadranovo I K1 - 0,68 0,68 0,001

Jadranovo II K2 - 2,12 2,12 0,03

Jadranovo III K3 - 1,34 1,34 0,02

Crkvenica - Podbadanj K4 0,39 - 0,39 0,007

Selce K5 - 0,77 0,77 0,01 Dupci K6 - 4,50 4,50 0,07 Gospodarska namjena - poslovna UKUPNO K 0,39 9,41 9,80 0,16 UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA 1.2.2. T NAMJENA

1.2.2.1. Hoteli T1

Havišće I (Jadranovo) T11 - 10,80 10,80 0,18

Havišće II (Jadranovo) T12 - 8,96 8,96 0,15

Kačjak (Dramalj) T13 7,95 - 7,95 0,14

Bršćanovica (Dramalj) T14 - 2,0 2,0 0,03

Omorika (Dramalj - Crikvenica) T15 12,62 1,74 14,36 0,24

Miramare (Crikvenica) T16 12,85 - 12,85 0,22

Nazor - Antić (Crikvenica - Selce) T17 16,5 - 16,5 0,27

Uvala Slana (Selce) T18 4,97 - 4,97 0,08

Jadranovo sjever T19 - 1,59 1,59 0,03 Hoteli UKUPNO T1 54,89 25,09 79,98 1,36 1.2.2.2. Kampovi - autokampovi T3

Sv. Jakov (Jadranovo) T31 - 2,75 2,75 0,05 Kačjak (Dramalj) T3 1,0 - 1,0 0,02 2 Uvala Slana (Selce) T33 13,0 - 13,0 0,22

Jasenova (Selce) T34 - 15,7 15,7 0,27 Kampovi - autokampovi UKUPNO T3 14,0 18,45 32,45 0,56 UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA UKUPNO 68,89 43,54 112,43 1,93 NAMJENA SPORTSKO-REKREACIJSKA 1.2.3. R NAMJENA 1.2.3.1 Sportski centar R1

Jadranovo - Havišće R11 - 10,07 10,07 0,17

Dramalj - Ad Turres R12 - 5,76 5,76 0,06

Crikvenica - Dubračina R13 3,23 - 3,23 0,06

Selce - Matkino R14 0,6 1,84 2,44 0,04 Sportski centar UKUPNO R1 3,83 17,71 21,50 0,37 1.2.3.2. Uređene plaže R2 Jadranovo - Sv. Jakov R21 - 0,48 0,48 0,008 Jadranovo - Čelo R22 - 7,25 7,25 0,13 Dramalj - Kačjak R23 3,95 - 3,95 0,07 Selce - Jasenova R24 - 2,28 2,28 0,04 Uređene plaže UKUPNO 3,95 10,01 13,96 0,24 SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA R 7,78 27,72 35,46 0,61 UKUPNO

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

119 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.2.4. GROBLJA G

Crikvenica - Podkotor G1 - 3,06 3,06 0,04

Selce G2 - 1,09 1,09 0,02 Groblja UKUPNO G - 4,15 4,15 0,07 1.2.5. INFRASTRUKTURNA NAMJENA IS

Crikvenica (benzinska crpka) IS1 0,53 - 0,53 0,007

Crikvenica (pročistač) IS2 - 1,29- 1,29 0,02

Crikvenica (čvor zapad) IS3 2,88 - 2,88 0,04 Infrastrukturna namjena UKUPNO IS 3,41 1,29 4,7 0,08 1.2.6. OSTALA NAMJENA V Havišće - postojeće vikend naselje V 15,39 2,55 17,95 0,31 Podbadanj - površina za E 1,23 13,45 14,68 0,26 iskorištavanje mineralnih sirovina Ostala namjena UKUPNO V, E 16,62 16.0 32,63 0,57

GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN UKUPNO 97,09 102,08 199,17 3,4 NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Ukupna površina Grada Crikvenice iznosi 57,9 km2.

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968.godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju, isključivo građevine stambene namjene - samostojeće obiteljske kuće.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi građevine i sadržaji za koje se ne određuju građevinska područja, kao što su: - građevine infrastrukture, - rekreacijski sadržaji.

Navedene građevine grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana.

Građevine u funkciji prometnog sustava su osim cesta i građevine uz cestu potrebne za smještaj radnika – cestara, opreme, vozila i materijala za održavanje i zaštitu cesta u skladu sa Zakonom o javnim cestama (NN 25/98 i 162/98).

Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

120 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (zaštićeno obalno područje, šume, krajolik ili posebno vrijedno područje i sl.).

Građevine se trebaju locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju korištenje drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljske baštine.

3.2.4. Poljoprivredne površine (P)

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", mj. 1:25.000, dok su detaljni rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala i njihova rasprostranjenost prikazani u točki 1.2.1.7. Obrazloženja ovog Plana.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

Bonitetnim vrednovanjem tla utvrđeno je da na području Grada Crikvenice nema osobito vrijednih tala P1 kategorije. Naime, krški uvjeti i suha klima najbolja tla ovog kraja svrstavaju tek u P2 i P3 kategoriju (vrijedna obradiva tla, odnosno ostala obradiva tla) ili pak u kategoriju PŠ (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumska zemljišta).

Stoga se racionalno i svrhovito korištenje, te zaštita poljoprivrednih površina nameće kao imperativ. Poljoprivredne se površine moraju očuvati na način da se osigura njihova osnovna namjena, a ne da se dopušta nekontrolirano pošumljavanje i devastacije. Detaljan pregled pojedinih grana poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti, s ciljevima razvitka u narednom razdoblju, naveden je u točki 3.3.1.1. Obrazloženja.

3.2.5. Šumske površine (Š)

Šumske površine na području Grada Crikvenice podijeljene su na gospodarske (Š1), zaštitne (Š2) i šume posebne namjene (Š3), a razgraničenje je utvrđeno određivanjem granica na kartografskom prilogu br. 1. "Korištenje i namjena površina", mj. 1:25.000.

Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorjede.

Državnim i privatnim šumama gospodari JP “Hrvatske šume” Šumarija Crikvenica. U krškim šumama vrši se sječa čišćenja, te ovdje ne možemo govoriti

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

121 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE o etatu nego o ostvarenju manjih količina posječene mase kroz uzgojne radove, i to malih promjera i bez tehničke upotrebljivosti.

U privatnim šumama ne možemo govoriti o etetu koji je svake godine ujednačen, tu se radi o različitim potrebama pučanstva za ogrijevnim drvom, koje se isto tako ostvaruje na krškim šumama kroz uzgojne sječe takvih sortimenata.

U gospodarskim šumama način i cilj gospodarenja je slijedeći: - osiguranje po trajnosti ekosustava, - održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma, - gospodarenjem u pravcu višeg uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne panja) treba stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju, koja će uz kontinuiranu reprodukciju svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne funkcije i proizvodnju drvne sirovine.

Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se: - njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladika, - čišćenje u mladim sastojinama, - prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama.

Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. Ukupna površina šuma gospodarske namjene na području Grada Crikvenice iznosi 534,21 ha.

Zaštitne šume prvenstveno služe kao zaštita zemljišta, zaštita od erozije, često su na strmim terenima, teško ih je obnavljati, a sječom bi se devastirao teren.

U zaštitnim šumama cilj gospodarenja je osiguranje po trajnosti ekosustava, te održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma. Od propisanih radova u zaštitnim šumama moguća je sanitarna sječa.

Način gospodarenja u zaštitnim šumama je slijedeći: - najvažniji zadatak je očuvanje ovih šuma od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita od požara, - kroz duži vremenski period odlaganjem organskog materijala iz stabala (lišće, grane, korijenje) povećati količinu tla, čime će šuma imati bolji uzrast.

Ukupna površina zaštitnih šuma iznosi 441,84 ha.

Šume posebne namjene mogu biti: - šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, - šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena, - šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote, ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja, - šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi ili drugim potrebama utvrđenim posebnim propisima.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

122 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na području Grada Crikvenice šume posebne namjene nalaze se unutar područja predloženog za zaštitu (temeljem Zakona o zaštiti prirode) i to u kategoriji “zaštićeni krajolik” - Vinodolska dolina, a nalaze se na krajnjem sjevernom dijelu područja Grada. Ukupna površina šuma posebne namjene iznosi 49,31 ha.

Namjena i korištenje šuma Iako se u svijetu trend korištenja šuma u mnogome kreće ka šumi kao mjestu za odmor i relaksaciju kod nas još uvijek to nije izraženo u značajnijoj mjeri. Ipak, možemo uočiti veći interes pučanstva ka planinarenju, vožnjama biciklima u prirodi, šetnjama, te bilo kojem načinu provođenja slobodnog vremena u prirodi sa ciljem povratka prirodi kao temeljnoj potrebi svakog čovjeka.

Kao najvažniju funkciju šuma u zaleđu Grada Crikvenice svakako treba istaknuti turističku funkciju, manje u smislu da služi kao izletišni prostor, a više kao oku ugodna vizura. U svakom slučaju obrasla površina čini ugodniji okoliš za boravak, a ujedno služi kao najbitniji regulator mikroklime. Sve to navodi na zaključak da ove šumske površine treba čuvati i proučavati njihov razvoj.

Na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz naselja predlaže se da namjena bude stvaranje socijalno zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe stanovnika gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla i vegetacije te razvijanje korištenja sporednih funkcija šuma.

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

Prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama, sve više zarastaju u šume, stoga su izdvojeni u kategoriju ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ).

Na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvan građevinskog područja utvrđene su i prirodne plaže. Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Prirodne plaže utvrđene su na slijedećim lokacijama (označeno simbolom oznake PP na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj 1:5.000): - PP1: Uvala Vodna, - PP2: Bršćanovica, - PP3: "Divlja" plaža, - PP4: Jasenova I, - PP5: Uvala Slanica.

Ukupna površina navedene kategorije korištenja prostora na području Grada Crikvenice iznosi 1076 ha.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

123 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.2.7. Vodne površine

Vodne su površine, prema namjeni, razgraničene na morske površine i vodotok Dubračinu. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

• Morske površine

Područje Grada Crikvenice prostire se na dijelu sjevernog Jadrana u Vinodolskom kanalu. Površina akvatorija iznosi 27,92 km2 ili oko 48% ukupne površine Grada Crikvenice. Dužina obalne crte iznosi 25,95 km.

Plan namjene akvatorija omogućava usklađeno korištenje i razvitak postojećih i planiranih sadržaja - prometnih i gospodarskih djelatnosti u akvatoriju, rekreacije i dr. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: - prometne djelatnosti, - rekreaciju, - ostale morske površine.

Prometne djelatnosti - sustav luka otvorenih za javni promet, luke posebne namjene - marine, privezišta izvan lučkog područja te plovni put detaljno su obrazloženi u točki 3.5.1.2. Pomorski promet.

Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora namijenjen za kupanje i rekreaciju širok min. 300 m. Unutar rekreacijskih zona dio mora funkcionalno je vezan uz uređene plaže na kopnu. Širina akvatorija uređene plaže je cca 100m, što će se odrediti detaljnijim planovima. Unutar akvatorija uređene plaže obavljaju se sve djelatnosti funkcionalno vezane na kopneni dio uređene plaže.

Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan rekreacijskih zona, luka otvorenih za javni promet i luke posebne namjene, a namijenjene su za odvijanje pomorskog prometa, ribarenje i sl.

• Vodotok Dubračina

Dubračina je glavni drenažni kolektor površinskih i izvorskih voda sjeveroističnog dijela Vinodolske doline, a ujedno i odvodni kanal energetski iskorištenih voda dijela Goranskih slivova kroz sustav HE Vinodol. Kroz područje Grada Crikvenice Dubračina prolazi u dužini od cca 2,8 km. U svom najdonjem dijelu toka, vodno lice reguliranog toka Dubračine pod utjecajem je uspora mora, te se dijelom koristi za sportski ribolov i kao privez za barke.

Uzvodniji dio toka kroz područje Grada, zbog servisnih sadržaja uz korito, nema mogućnosti korištenja u rekreativne svrhe.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

124 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tablica 37. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

UKUPNO ha % od stan/ha OZNAKA površine 1.0. GRAD CRIKVENICA neizgr. ha/stan izgr. dio ukupno grada dio Građevinska područja 1.1. NA 10,0 20,02 naselja 429,95 149,24 579,19 Površine izvan naselja za K, T, R, G, 1.2. izdvojene namjene IG, V,E 1.2.1. Gospodarska namjena K 0,39 9,41 9,8 0,16 2,9 Ugostiteljsko-turistička 1.2.2. T1, T3 68,89 43,54 112,43 1,93 13,8 namjena Sportsko-rekreacijska 1.2.3. R1, R2 7,78 27,72 35,46 0,61 327,3 namjena 1.2.4. Groblja G - 4,15 4,15 0,07 2796,8 1.2.5. Infrastrukturna namjena IS 3,41 1,29 4,7 0,08 2,469,5 1.2.6. Ostala namjena V,E 16,62 16,0 32,63 0,57 355,7 Površine izvan naselja za izdvojene UKUPNO 97,09 102,08 199,17 3,4 58,4 namjene GRAĐEVINSKA PODRUČJA UKUPNO (1.1. + 1.2.) 527,04 251,32 778,36 13,4 14,9 1.3. Poljoprivredne površine* P Vrijedno obradivo tlo P2 100,73 1,74 0,009

Ostala obradiva tla P3 18,4 0,32 0,002 Poljoprivredne UKUPNO P 119,13 2,06 0,01 površine 1.4. Šumske površine* Š Gospodarske šume Š1 534,21 9,22 0,05 Zaštitne šume Š2 441,21 7,62 0,04 Šume posebne namjene Š3 49,31 0,85 0,004 Šumske površine UKUPNO Š 1.024,73 17,7 0,09 Ostalo poljoprivredno tlo, 1.5. PŠ 1.076,17 18,5 0,09 šume i šumsko zemljište 1.6. Vodne površine 1.6.1. Morske površine** M 1.6.1.1. Prometne djelatnosti - 6,14 0,11 0,0005 1.6.1.2. Rekreacijske zone OR 488,61 8,43 0,042 1.6.1.3. Ostale morske površine OM 2.303,39 39,8 0,198 Morske površine UKUPNO: M 2.792,00 48,22 0,24 1.6.2. Vodotok Dubračina V 1,7 0,02 0,0001 Vodne površine UKUPNO: 2.793,7 48,24 0,241

GRAD UKUPNO 5.790,00 100 - CRIKVENICA

Planirani broj stanovnika 2015.god: 11.607 Površina Grada Crikvenice ukupno: 57,9 km2 Površina Grada Crikvenice na kopnu iznosi 29,98 km2 ** Površina Grada Crikvenice na moru iznosi 27,92 km2.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

125 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti16

Vezano na razvitak pojedinih gospodarskih sustava u prostoru, u nastavku iznosimo koncepciju gospodarskog razvitka prema djelatnostima, te globalne projekcije razvoja do 2015. godine.

Za potrebe Prostornog plana Primorsko - goranske županije izrađene su separatne studije s prognozama kretanja stanovništva do 2015. godine. Za područje Grada Crikvenice prognozirano je stanovništvo u broju od 11.607 osoba.

3.3.1.1.Primarni sektor

Primarni sektor gospodarstva u Gradu Crikvenici vrlo je ograničen, jer su nakon upravnog preustroja najveći areali poljoprivrednog i šumskog zemljišta pripali općini Vinodolskoj i Gradu Novi Vinodolski.

Poljoprivreda Sadašnja poljoprivredna proizvodnja u Gradu Crikvenici iznosi oko 120 tona, od čega oko 100 tona povrća i oko 20 tona voća, a od povrća su zastupljeni krumpir i rajčica. Za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manji vrtovi gradskih stambenih zgrada i oskudne površine perifernog područja za uzgoj povrtnih kultura i dijelom za voćarstvo. Na skromnim površinama moguće je uz intenzivnu obradu uzgajati vinovu lozu, trešnje, breskve, jagode te povrće, uz zaokruživanje parcela na kojima je moguća primjena suvremene obrade. Proizvodi tih djelatnosti dopunjuju opskrbu kućanstava, a manje količine se prodaju na tržnici. Opskrba stanovništva i turista osiguravat će se kao i dosada dijelom iz Vinodolske doline, Zadra i ravničarskih krajeva Hrvatske.

Ribarstvo Ribarstvom se bavi 16 obrtnika, oko 45 profesionalnih ribara i sportski ribolovci. Ono će i u narednom razdoblju imati relativno ograničene uvjete razvoja zbog prelova ribljeg fonda u Vinodolskom i Velebitskom kanalu. Poželjno je pridržavati se sezonske zaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova. Povećat će se broj malih i sportskih ribara.

Šumarstvo Hrvatske šume sijeku oko 700 m2 drva godišnje u cilju prorjeđivanja i otvaranja prostora za protupožarnu zaštitu. U šumama ima bora medunca, crnog bora i bukve. Crni je bor zasađen na prostorima goleti, a nakon što on izraste, to

16 Korišteni podaci iz “Osnove dugoročnog razvitka Grada Crikvenice 2000-2015. godine”, autori dr.sc. M. Šverko i I. Žuvela. Za turizam korišteni podaci iz Glavnog plana razvoja turizma Primorsko - goranske županije.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

126 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE se područje postepeno zasađuje listačama, a siječe crni bor. Šumarstvo će ograničiti svoju djelatnost na pošumljavanje erodiranih površina u zaleđu grada, na zaštitu i uređenje pješačkih staza, na njegovanje i zaštitu divljači, te na daljnje otvaranje šumskih prostora za protupožarnu zaštitu.

Lov Lovstvo kao komercijalno – rekreativna djelatnost razvijeno je u zaobalnom području Crikvenice gdje se nalazi županijsko lovište ¨Dubračina¨ na dijelu Crikveničke rivijere i Vinodolske kotline, sjeverno od Jadranske turističke ceste. Površina lovišta je 5.596 ha, a lovna površina 2.403 ha. U njemu ima znatan broj srna, zečeva, fazana i divljih svinja. Lovačka udruga ¨Dubračina¨ Crikvenica koja drži lovište u zakupu i dalje će održavati lovnogospodarske i lovnotehničke građevine, provoditi mjere zaštite divljači i brinuti se o razvoju lovnog turizma, sve u okvirima lovnogospodarske osnove.

3.3.1.2.Sekundarni sektor

Sekundarni sektor gospodarstva obuhvaća vađenje mineralnih sirovina, prerađivačku industriju, opskrbu električnom energijom, plinom, vodom i građevinarstvo. Taj sektor je u Gradu Crikvenici nedovoljno razvijen zbog pomanjkanja sirovinske osnove i izgrađenih kapaciteta, ali bi se uz određene uvjete neke od tih djelatnosti mogle više razviti radi poboljšanja jednostrane gospodarske strukture Grada Crikvenice.

Iskorištavanje mineralnih sirovina Vađenje kamena bila je tradicionalna djelatnost crikveničkog kraja povezana sa zidarstvom i kamenoklesarstvom, ali je ono sedamdesetih godina, s razvojem turizma, smanjilo obujam proizvodnje.

Na lokaciji Podbadanj utvrđeno je eksploatacijsko polje tehničko-građevnog kamena. Tijekom dosadašnje višegodišnje eksploatacije mineralne sirovine u kamenolomu “Podbadanj” nije zabilježeno ugrožavanje podzemnih voda, a eksploatacija se obavlja na dostatnoj udaljenosti od naselja i obale mora.

Uvažavajući odredbe Prostornog plana Županije, postojeća odobrenja za eksploataciju mineralne sirovine, postojeće stanje u istražnom prostoru (ležištu) i eksploatacijskom polju “Podbadanj”, planira se daljnja eksploatacija tehničko- građevnog kamena na način da se u narednom razdoblju predviđa objedinjavanje (spajanje) istražnog prostora (ležišta) i eksploatacijskog polja “Podbadanj” u jedno eksploatacijsko polje, uz poštivanje mjera zaštite za dva stara hrasta u Guljanovu dolcu - spomenika prirode.

Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija nije se razvila, no nekoliko manjih pogona obrtničkog karaktera imaju povoljne uvjete za proširenje svojih djelatnosti. Tako će

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

127 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE društvo ¨Ikarplast¨ i dalje izrađivati i montirati hladnjače i komore za prijevoz kamionima prehrambenih i drugih lakokvarljivih proizvoda, proširiti djelatnost instaliranja rashladnih uređaja za njemačkog partnera, servisirati klima uređaje na autobusima te održavati veći broj plovila u svojoj suhoj marini. Društvo će kada osigura dovoljna sredstva investirati u razvoj tehnologije radi prijelaza od ručnog na mehanizirani rad, pa će i povećati broj zaposlenih i bolje iskoristiti raspoloživi prostor. Pržionica kave ¨Milman¨ (koja ima sjedište na području Grada Crikvenice), plasira kavu na prostore Crikvenice, Rijeke i širih područja, a s tom će aktivnošću i nastaviti.

Obrtničke radionice proizvodnog karaktera i dalje će obavljati razne popravke kućanskih aparata, televizora, električnih instalacija i namještaja, izrađivati odjeću i obuću za potrebe stanovništva i turizma. Prerađivački bi obrti trebali povećati stručnu razinu svojih radnika, imati na raspolaganju povoljnije kredite i više koristiti stručne odjele srednje škole za stručno usavršavanje radnika.

Sve veća potražnja za zdravom hranom i pićem, za proizvodima od gume i plastike te za izrađevinama od metala i drva otvara mogućnost prerastanja nekih obrtničkih radionica u industrijske pogone manje i srednje veličine s obzirom na blizinu poljoprivrednog i šumskog područja u zaleđu, a nije isključeno da se ne bi mogli razviti slični pogoni zasnovani na uvozu sirovina iz prekomorskih zemalja (izrada sokova od tropskih voća, proizvodnja specijalnog namještaja od tropskog drveta, izrada suvenira i šešira, izrada dječjih igračaka i sl.).

Građevinarstvo Građevinarstvo je znatno suzilo svoju djelatnost zbog odsustva investicija i smanjenja stambene izgradnje u prošlih 10 godina. Na području Grada Crikvenice građevinarske radove izvodi 8 malih poduzetnika i 29 građevinarskih obrtnika, koji ukupno zapošljavaju oko 136 radnika na radovima visokogradnje i niskogradnje. Tvrtke raspolažu relativno zastarjelom opremom i pretežno nedovoljno kvalificiranim radnicima pa se radovi produljuju, a i deficitarna su zanimanja za završne radove na građevinskim objektima.

U budućem razdoblju, naročito kada ožive gospodarske aktivnosti, povećat će se obujam građevinskih radova i povećati broj zaposlenih, što će olakšati modernizaciju opreme i brže dovršavanje objekata. Povećanu potražnju za građevinskim materijalima treba što više zadovoljavati iz lokalnih izvora.

3.3.1.3.Tercijarni sektor

U tercijarnom sektoru najvažnije će djelatnosti ostati turizam i trgovina, no sve više će se razvijati i ostale djelatnosti (promet i veze, promet nekretninama, financijske, komunalne i druge usluge).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

128 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Turizam Bitne odrednice planiranog razvitka turizma sadržane su u Glavnom planu razvoja turizma Primorsko - goranske županije17, iz kojeg navodimo slijedeće odrednice:

Područje Grada Crikvenice obzirom na zajednička povijesna, kulturna, geografska, klimatska i etnografska obilježja funkcionalno pripada Crikveničko - vinodolskoj rivijeri koja obuhvaća prostor Gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog i Općine Vinodolske. U Glavnom planu koristi se radni naziv Crikveničko - vinodolska rivijera, a temeljem provedenog istraživanja u sve 3 jedinice lokalne samouprave predloženo je da se ovaj naziv Rivijere, prvorazredno zbog markentiških razloga promijeni i odabere tržištu prihvatljiviji naziv, a od ponuđenih novih naziva i varijanti s najvećim je postotokom prihvaćen prijedlog da se javnim natječajem izabere novi najprihvatljiviji naziv Rivijere.

Turistički promet na području Crikveničko - vinodolske rivijere 2004.god. iznosio je 1.598.451 noćenja, od čega na Grad Crikvenicu otpada 1.145.030 noćenja (71%), uz 300.449 dolazaka turista ukupno, odnosno 219.742 za Grad Crikvenicu (73%).

Pri procjeni razvojnih mogućnosti potrebno je sagledati resursnu osnovu destinacije, povijesni razvoj te trendove turističke potražnje. Obilježja destinacije danas su: - nedefiniran i nejasno pozicioniran proizvod, - prenaglašena sezonalnost, - zapuštena kulturno - povijesna baština i urbani dizajn, - nepovoljna i nekvalitetna struktura smještajnih kapaciteta, - nedovoljna valorizacija ekonomskih, socio - kulturnih i ekoloških vrijednosti, - nekontrolirana izgradnja vila i apartmana, - visok koeficijent saturacije obale, - nedostatni rekreativni i zabavni sadržaji, - odsutnost cjelovitih funkcija menadžmenta turističke destinacije, - spora i loša privatizacija i restrukturiranje hotelijerske djelatnosti.

Bitna obilježja Crikveničko-vinodolske rivijere danas su:

OBILJEŽJE ZNAČAJ Povoljan geoprometni položaj ○ Raznolikost prostora ● Ekološki očuvano zaleđe Vinodola i šume ● Blaga, zdrava klima ○ Pozicioniran na najjačim emitivnim tržištima ● Turistička stoljetna tradicija ○ Šetnice – lungomare – po Vinodolu i po šumi ● Pješčana urbana plaža Crikvenice ●

17 Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

129 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Kultura i folklor ● Mala primorska mjesta i sačuvani identitet ● Očuvani i atraktivni krajolici ● Autohtona poljoprivreda i stočarstvo ○ Mogućnost ruralnih oblika turizma ●

Legenda: ● rang najvišeg značaja ○ rang visokog značaja

Preobrazba Rivijere treba ići u pravcu stvaranja područja u kojem će dominirati hoteli s tri i četiri/pet zvjezdica, izgrađeni po međunarodno prihvaćenim standardima. Ponudu treba uravnotežiti tijekom cijele godine i ponuditi one sadržaje koji će biti prepoznatljivi i konkurentni u odnosu na druge destinacije, pa će kao takvi privući određene segmente tržišta u različitim dijelovima godine.

Poseban naglasak treba staviti na sportske, kulturne i zabavne sadržaje, koje treba prilagoditi stvarnim potrebama moderne turističke populacije, stalno se prilagođavajući postojećim zahtjevima i predviđajući nove.

Turizam Crikveničko - vinodolske rivijere mora se razvijati u suglasju s prirodom, na način da se maksimalno poštuju prostor, blagodati klime, mora, šuma te biljnog i životinjskog svijeta. Infrastrukturnim zahvatima i organizacijskim mjerama stalno treba unapređivati stanje u prostoru i težiti visokim ekološkim standardima. Dugoročni ciljevi razvoja turizma sadržani su u slijedećim odrednicama: - zaštita prostora, prirodnih i kulturnih resursa, - promijeniti strukturu smještajnih kapaciteta, - produženje sezone (7 - 9 mjeseci), - hotelski smještaj podići na razinu 3 - 4/5 zvjezdica, - razviti nove turističke proizvode, - izgraditi prepoznatljivu destinaciju, - valorizirati etnografsko i ekološko naslijeđe, - optimalizirati prihvatni potencijal, - razviti destinacijski menadžment, - omogućiti visok standard stanovništva.

Crikveničko - vinodolska rivijera nudi mogućnost organiziranja sportskih manifestacija kao što su teniski turniri, regate, natjecanja u dvoranskim sportovima, malom nogometu, vaterpolu, padobranstvu, zmajarenju, motosportu, golfu, streličarstvu i slično. To je uvijek povezano s potrebnim infrastrukturnim zahvatima izgradnje odgovarajućih dvorana, plivališta, pratećih objekata, te uređenja za to primjerenih površina, što je svoje mjesto našlo u mnogobrojnim studijama i raspravama. To zahtijeva da se donese strategija razvoja sporta, te pronađu načini i izvori njegova financiranja, kako bi se i u turističke svrhe iskoristile mogućnosti koje pružaju blizina mora i konfiguracija terena te entuzijazam mnogih sportskih klubova, udruga i mladih, budući da se natjecanja zbog blage klime mogu organizirati i u onim dijelovima godine, kada je to na drugim područjima

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

130 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE onemogućeno. Upravo takve manifestacije mogu turistički oživjeti destinaciju u manje atraktivnim mjesecima.

Prosječnom odmorišnom gostu treba ponuditi široki spektar mogućnosti u korištenju programa aktivnog i medicinski programiranog odmora, što uključuje sve oblike bavljenja rekreacijom na kopnu, moru i u zraku. Ove programe treba na razini destinacije osmisliti, ponuditi i organizirano voditi najbolje uz stručno vodstvo sportskih animatora. Rekreacija je sastavni dio suvremene zdravstveno-turističke ponude pa destinacija poput Crikveničko-vinodolske rivijere, ako želi biti atraktivna suvremenom turističkom tržištu, mora uložiti napore na osmišljavanju svih oblika sportske rekreacije koje će na primjeren način ponuditi ciljnim korisnicima (jedrenje, plivanje, ronjenje, gimnastika, aerobika, fitness, razni dvoranski sportovi, tenis, nogomet, vaterpolo, organizirane pješačke ture, planinarenje, biciklizam, motosport, zmajarenje, padobranstvo, streljaštvo, golf i drugo).

Značenje koje je Crikvenica imala kao kategorizirano lječilište na prijelazu stoljeća kao i bogatstvo ponude zdravstveno-turističkih sadržaja tog doba, treba uvažavati kao povijesno nasljeđe u kreiranju suvremene zdravstveno-turističke ponude. Aktivnosti treba usmjeriti u oblikovanje one zdravstveno-turističke ponude koja se usmjerava na preventivu i u suvremenoj turističkoj ponudi susreće kao SPA-ponuda, wellness-ponuda ili općenito wellbeing-ponuda, gdje se naglasak stavlja na blagodati aromaterapije, vrhunsku hotelsku ponudu i visoku profesionalnost zdravstvenog osoblja. Rivijera ima sve pogodnosti upravo za razvoj tog oblika turizma i to od prirodnih uvjeta, hotelske i bolničke infrastrukture do vrhunskih zdravstvenih i turističkih kadrova. Bilo bi nužno da se teorijske podloge razvoja suvremenog zdravstvenog turizama prezentirane na nekoliko znanstvenih i stručnih skupova održanih na Rivijeri operacionaliziraju i u praksi, pri čemu je potreban konsenzus svih lokalnih činitelja posebno zdravstvenih ustanova i hotelijera. Upravo se na tom segmentu razvoja može najbolje prepoznati djelovanje inovativnoga destinacijskog menadžmenta, jer se upravo u tome značajno može povećati stupanj korištenja kapaciteta kroz produženje turističke sezone, što je pretpostavka većeg korištenja i drugih sadržaja koji u ukupnosti čine destinaciju atraktivnom i profitabilnom..

Hoteli moraju biti profilirani i nuditi potpunu uslugu za ciljnu korisničku skupinu. Iste odrednice se odnose i na restorane, koji uz poštivanje gastronomske tradicije trebaju izabrati specijalizirani asortiman ponude, u kojem će biti ugrađeni elementi autohtone kuhinje, ali i sva suvremena gastronomska ponuda.

Za hotele se utvrđuje potreba podizanja razine ponude na 3 i 4/5 zvjezdica, uz poštivanje kodeksa ponašanja u prostoru i standarda izgradnje i opremanja, uz očuvanje ambijentalnih vrijednosti. Potrebno je spriječiti prenamjenu hotela u neturističke svrhe, a novu izgradnju strogo kontrolirati u okvirima kodeksa ponašanja. To prvenstveno znači da na razini destinacije treba nastaviti započeti ciklus restrukturiranja smještajnih kapaciteta i oplemenjivanja sadržaja uz uvažavanje i strogo poštivanje međunarodnih standarda. Hoteli se na ovoj destinaciji moraju postupno specijalizirati za različite ciljne skupine korisnika (kongresni, zdravstveni, sportski….).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

131 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Hoteli se razvrstavaju po specijalizaciji u niz podvrsta, primjerice: - Poslovni: Smještaj specijaliziran za poslovne ljude. Važnije ponuđene usluge trebale bi biti: specifična ponuda u sobama za goste, dvorane za sastanke, poslovni centar, centar za komunikaciju i sl., - Konferencijski: Hotel specijaliziran za održavanje sastanaka. Važnije ponuđene usluge trebale bi biti: najmanje 2 dvorane za sastanke, prikladna tehnička oprema i usluge, poslovni centar, centar za komunikaciju i sl., - Klub - hotel: Hotel specijaliziran u rekreativnim i sportskim aktivnostima koji nudi najmanje 5 sportskih sadržaja: sportski treneri, cjelodnevni rekreativni programi, bazeni, fitness centar, vrtovi i zelene površine, restoran s prilagođenim jelovnikom i sl., - Obiteljski: Smještaj usmjeren k obiteljima s djecom. Najmanje 10% međusobno povezanih soba, najmanje 25% soba s mogućnošću dodavanja dječjeg kreveta, usluga čuvanja djece i dječji klub s osobama za nadzor igraonice na otvorenom i zatvorenom i sl., - Povijesni: Smještaj unutar zgrade priznate kao zgrade baštine zbog povijesnih ili kulturnih razloga. U iznimnim slučajevima mogu raspolagati i nedavno izgrađenim dijelom, uz uvjet da je izgrađen stilom gradnje koji odgovara stilu glavne zgrade, - Priobalni: Smještaj na priobalju, s izravnim pristupom moru. Najmanje 50% soba s pogledom prema moru, bazen, pojedina javna područja na otvorenom, - Ronilački: Smještaj specijaliziran u aktivnostima ronjenja, koje uključuje sadržaje Ronilačkog centra - sa instruktorima ronjenja, bazenom za vježbanje, prostorom za čuvanje opreme, trgovinu isl.,

Glavnim planom razvoja turizma predviđena je slijedeća koncepcija hotela (postojećih i planiranih): - Hotel International: nautičari, klub - hotel - Hotel Miramare: poslovni, odmorišni - Hotel Esplanade: odmorišni, konferencijski - Hotel Therapia: odmorišni, konferencijski - Hotel Vila Ružica: odmorišni, edukativni - Hotel Park: odmorišni - Garni hotel Zagreb: plažni hotel - Hotel Crikvenica: odmorišni - Hotel Kaštel: odmorišni, povijesni - Hotel Omorika: odmorišni - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Turističko naselje Ad Turres: odmorišni - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Thalassotherapia: zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Hotel Mediteran: odmorišni - Therme Selce: zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Hotel Marina: odmorišni - Hotel Varaždin: odmorišni - Hotel Selce: odmorišni - Hotel Slaven: odmorišni, sadržaji na plaži i moru - Hoteli Jadranka: odmorišni, plažni

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

132 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- Hotel Esperanto: odmorišni, plažni - Club hotel Kačjak: ekskluzivni turizam, (casino, zabava), lučica za jahte - Hotel Bršćanovica: odmorišni - Hotel Rivijera s depadansama: odmorišni, plažni - Hotel Vali: odmorišni, plažni - Grand hotel: odmorišni, boutique - Hotel Dramalj: ronilački (Dive) - Hotel Havišće: sport, rekreacija - Boutique hotel Slovenski dom Jadranovo: sport

Navedene koncepcije su usmjeravajuće, te se neće definirati odredbama za provođenje ovog plana, već će se detaljnije obraditi u sklopu izrade urbanističkih ili detaljnih planova uređenja.

Osnovna ponuda hotela (smještaj, prehrana, piće…) se na današnjem stupnju razvoja podrazumijeva, a naglasak se stavlja na one sadržaje koji će doprinijeti integralnoj kvaliteti destinacije, koja mora osigurati relevantne sadržaje za sve ciljne skupine, za sva godišnja doba i za 24 sata dnevno. Stoga se pred hotelski menadžment stavlja zadatak da u suradnji sa turističkom zajednicom i jedinicama lokalne uprave i samouprave aktivno doprinosi stvaranju uvjeta za podizanje ukupnog zadovoljstva gosta. Novi trendovi razvoja turizma traže nova znanja, što zahtjeva permanentno osposobljavanje menadžmenta i ostalih kadrova, kako bi se poboljšala njihova saznanja o upravljačkim vještinama, i ostalim važnim pitanjima koja se odnose na razvoj hotela i unapređenje plasmana usluga hotela i hotelske destinacije kao cjeline.

No za integralnu kvalitetu destinacije potrebno je unaprijediti i privatni sektor, tj iznajmljivača soba, apartmana i kuća za odmor. U tom području potreban je propis, kojim će se stimulirati unapređenje kvalitete ponude, pri čemu treba propisati i sustav permanentne naobrazbe, kao nezaobilaznog segmenta u sustavu potpune kvalitete. U narednom razdoblju treba: - stimulirati pretvaranje privatnog smještaja u obiteljske i butiq hotele visoke razine ponude, - unaprijediti kategorizaciju i ujednačiti sustav oznaka (osnovna ponuda, viša razina ponude i luksuzna ponuda), - uvjetovati poštivanje međunarodno prihvaćenih standarda i u ovoj kategoriji ponude usluga smještaja i prehrane, - predvidjeti da i uređenje okoliša bude kriterij kategorizacije, - privatni smještaj razvijati ovisno o trendovima interesa ciljnih korisnika, - mjerama ekonomske politike eliminirati “crno tržište”, posebno politikom oporezivanja.

U priobalju veoma razgranata ponuda soba, apartmana i kuća za odmor, dobro je polazište za njihovu prenamjenu i plasman na tržištu u obliku butik - hotela, koji bi se mogli uspješno uklopiti u postojeći ambijent, te gostima osigurati individualiziranu uslugu, toplina i intimnost. To su manji hoteli u kojima se ostvaruje osobni kontakt domaćina i gosta, gdje se naglasak daje na prepoznatljivu i osebujnu ponudu, gdje se vodi računa o "malim radostima" gosta, ali i osjeća osobna "ruka domaćina". Butik hoteli traže se zbog doživljaja koji

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

133 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE mogu ponuditi, te imidža koji se mora temeljiti na vlastitoj prepoznatljivosti i konkurentnim prednostima. To je vrlo značajan integralni dio ponude u okviru destinacije koja se mora pozicionirati prema zahtjevima ciljnog tržišta (osobe srednje dobi, poslovni ljudi, osobe na visokim položajima, osobe koje žele bijeg od svakodnevnice….), a to je populacija sa visokim prosječnim primanjima koja želi osobni pristup, profesionalnost, personificiranu uslugu i komadić privatnosti. Cijena smještaja ne bi trebala biti problem, jer većina ovih gostiju bira destinaciju zbog pomodnosti i očekivanih doživljaja.

Za uspješnu valorizaciju butik hotela nužno je da se oblikuje "brand" odnosno tržišna marka, koja će ciljnim korisnicima ukazati da isti spajaju tradicionalnu arhitekturu s komforom i modernim luksuzom, bez gubitka lokalne osobnosti, a uz mogućnost uživanja u svim segmentima turističke ponude destinacije koja nudi "svoju priču" oko koje se stvara integralna kvaliteta destinacije.

U tu svrhu se pomalo u hotelijerstvu primjena "specijalnih oznaka" prihvaća kao standard, jer te oznake omogućavaju korisnicima dodatna saznanja o osobitostima određene smještajne jedinice. Pod specijalne oznake uvrštavaju se i eko-oznake, koje privlače sve veći broj eko-osviještenih turista. Specijalne oznake znače i usmjerenje na određeni segment tržišta, ali i prepoznatljivost unutar destinacije i šire. Tako smještajne kapacitete treba posebno opremiti prema posebnim potrebama, koje su različite ovisno o tome da li je hotel orijentiran gostima koji putuju poslom ili na poslovne skupove odn. kongrese, gosti koji se žele baviti nekim sportom ili preventivnim zdravstvenim odmorom, oni koji su orijentirani obiteljima s djecom, osobama treće dobi ili mladima.

Smještajni kapaciteti orijentirani potrebama sportaša i rekreativaca moraju biti koncipirani prema stvarnim potrebama ciljnih korisnika sportaša (tenis, nogomet, košarka, odbojka, golf, polo, streličarstvo, penjanje, ronjenje, jedrenje….), za rekreativne potrebe gostiju (animacija, aerobic, akvuaaerobic, gimnastika, teretana, masaža, saune….) ili mogu biti koncipirani kao klub hoteli (različiti sportski sadržaji i sportski tereni, program rekreativnih sadržaja i prateće animacije….). Sportski hoteli i drugi smještajni kapaciteti moraju imati dovoljno odgovarajućih prostora u zatvorenom i otvorenom prostoru ali i pružati mogućnost korištenja šetnica, biciklističkih odn. planinarskih staza prilagođenih potrebama i željama te vrste populacije koja traži aktivan odmor. U ponudi usluga prehrane sportskog objekta svakako treba biti osigurana mogućnost korištenja sportskog dijetetskog jelovnika, a dinamika konzumiranja obroka mora biti prilagođena vrsti i dobi sportskih natjecatelja ili rekreativaca.

Za Rivijeru je posebno značajna zdravstveno-turistička ponuda, koja je prvenstveno preventivnog karaktera (thalasso - SPA, wellness, medicinski programirani odmor, kure mršavljenja, estetska kirurgija, psihološki tretmani, alternativna medicina….), mogućnost rehabilitacije i liječenja od nezaraznih kroničnih bolesti prema tradiciji ovog područja (rehabilitacija nakon infarkta, liječenje alergije, psorijaze, bronhitisa…) kojima pogoduje prirodni ambijent, klima i visokorazvijeno zdravstvo, a mogu puniti kapacitete upravo u izvnsezonskom razdoblju. Treba tendirati stvaranju zone zdravstvenog turizma i u toj zoni cijele

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

134 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

komplekse hotela adaptirati za potrebe ovih korisnika /posebno zona Thalasotherapije, Omorike, Add Turresa i Mediterana/ (u izgradnji i opremanju uvažavati standarde zdravstva i hotelske standarde odgovarajuće kategorije) u kojima treba pružiti vrhunsku hotelsku uslugu i nesmetano korištenje relevantnih zdravstveno-rekreacijskih i srodnih usluga. Poseban naglasak treba staviti na dostupnost svih sadržaja i za korisnike sa smanjenim fizičkim sposobnostima. Posebnu pažnju treba posvetiti dijetalnoj prehrani i profesionalnom odnosu prema gostima različitih dobnih skupina i njihovim posebnim zahtjevima.

Odmorišni turizam općeg tipa treba selekcionirati ovisno o ciljnim zahtjevima pojedinih korisnika, među kojima se poseban naglasak stavlja na obiteljske hotele (čuvanje djece, sadržaji za djecu…), hotele i hostele orijentirane zahtjevima mladih, te hotele koje osiguravaju zadovoljene posebnih potreba osoba treće dobi, a moguće je osigurati i odmor za osobe sa drugim posebnim zahtjevima koji obično prate visoku raznu ponude orijentacije (mogućnost dovođenja pasa, mačaka, drugih životinja i drugi ekstremni zahtjevi). Ako odmorišni hoteli pružaju i neke druge usluge, tada moraju raspolagati odgovarajućim sadržajima i stručnim osobama (instruktori ronjenja, specijalisti - edukatori …..), te garantirati odgovarajuće zabavne, kulturne, zdravstvene, sportske i srodne sadržaje. Posebnu pažnju treba posvetiti organizaciji sadržaja koji će angažirati goste za razdoblja loših atmosferskih prilika (animacija, biblioteke, izleti, društvene igre, predstave, koncerti…).

Što se kampova tiče, preporuka Glavnog plana razvoja turizma je da se kampovi trebaju koncipirati s barem 50% smještajnih jedinica u obliku bungalova ili kuća, s obaveznim zabavnim sadržajima u zatvorenom prostoru (sport, zabava, grijani bazeni i sl.) i vanjskim sportskim terenima te zabavnim programima. zatečena prirodna vegetacija treba se poštivati, kao i prirodni dijelovi obale.

Uz prepoznatljive folklorne i karnevalske događaje i druge prepoznatljive autohtone priredbe koji su obilježile raniju i noviju kulturno-zabavnu scenu Crikveničko-vinodolske rivijere nužno je navedene događaje i dalje nuditi, razvijati i oplemenjivati, ali tako da se koncepcijski definiraju, jasno profiliraju i tržištu predstave kao godišnji kalendar događanja. Osmišljena i profesionalno prezentirana vrhunska kulturno - zabavna ponuda tako će postati značajnim motivom izbora ove destinacije tijekom cijele godine. Naglasak treba staviti na visoku profesionalnost u pružanju ovih i sličnih kulturnih i zabavnih događaja u okruženju visokih ambijentalnih vrijednosti, te povezano s profesionalno organiziranim pratećim aktivnostima.

Viziju dugoročnog razvoja Crikveničko-vinodolske rivijere treba promatrati kroz zadatke koji joj se nameću kao obiteljskoj destinaciji rekreacije i opuštanja. Time je određen glavni smjer i razvojni pravac te destinacije, pri čemu treba iskoristiti sve relevantne resurse u zadovoljenju potreba i želja gostiju, u očuvanju visokih ambijentalnih vrijednosti i osiguranju veće kvalitete života lokalnog stanovništva. Upravo u ostvarenju te vizije potrebno je definirati ulogu i zadatke destinacijskog menadžmenta, sposobnog da nametne i provede ovako definirane zadatke. Vizija Crikveničko - vinodolske rivijere, prema Glavnom planu razvoja turizma je:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

135 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Kvalitetna, primorska, obiteljska, rekreativna destinacija na dohvat ruke – spoj mora i zelenog zaleđa Vinodola i visoke šume.

Crikveničko-vinodolska rivijera pozicionira se kao rekreativno - sportska, obiteljska destinacija koja nudi adekvatnu vrijednost za utrošeni novac. Ova se destinacija fokusira na emitivna tržišta u neposrednom/europskom/ okruženju. Ona se razvija kao destinacija utemeljena na spoju mora i očuvanoga zelenog zaleđa Vinodola i visoke šume.

Na podlozi budućeg pozicioniranja destinacije i izmijenjene matrice uspješnosti proizvoda predlaže se stvaranje i razvoj sljedećih turističkih proizvoda (izdvojeni oni koji se odnose na područje Grada Crikvenice): - odmorišni turizam uz sunce, more i unutrašnjost: (mali odmorišni – tematski hoteli, stare kuće ,boutique hoteli, romantic hoteli, charming hoteli, ruralni turizam i agro turizma visoke udobnosti, holliday parkovi,ekološka naselja) Oznaka udobnosti i vrhunske kvalitete, 4* - podizanje razine smještaja u svim destinacijama Rivijere - šetnica /lungo mare/ od Jadranova do Sibinja, te od Crikvenice do Drivenika, - thalaso-welness ponuda u Crikvenici, - nautički turizam visoke kvalitete Crikvenici, lučice u svim priobalnim mjestima, - zabavni cjelodnevni centar Podbadanj, - tematske plaže u Selcima i Crikvenici (doživljaj mora, priobalja i plaža prema prirodnim karakteristikama, prema korisnicima, prema karakteristikama podmorja, prema stupnju dostupnosti i dr.) - well – being proizvodi, dobro se osjećati - tretmani za preventivu, blagostanje, oporavljanje, duhovno zdravlje, proizvodi ljepote, fitnessa i brige o tijelu i dr. /Crikvenica - Selce - eko parkovi: - Jadranovo /zona oko uvale Lokvišća kao arheološki park i zona Krasa kao eko park/ - Crikvenica /Luka-Crni Molo/ - Selce /od hotela Selce do uvale Slana/

Rezultati istraživanja stavova turističkog menadžmenta Crikveničko - vinodolske rivijere ukazuju da je postignut konsenzus o tome da treba razvijati visokokvalitetni turizam po kriterijima održivog razvoja, što znači da navedeno treba uvažavati kao polazište za donošenje kodeksa ponašanja u prostoru primjerenog zahtjevima ove destinacije. Rivijera mora slijediti koncepciju razvoja smještajnih kapaciteta koji će podržavati zahtjeve razvoja turizma visoke kvalitete. I upravo na tim polazištima treba postaviti pravila i norme uz uvažavanje povijesnog naslijeđa, a u cilju zaštite ambijentalnih vrijednosti.

To znači da treba osigurati poboljšanje općih standarda kvalitete smještajnih kapaciteta. Da bi se to ostvarilo potreban je snimak stanja, što zahtjeva izradu katastra korištenja zemljišnih površina u turističke svrhe. Neophodna je i izrada studije prihvatnog potencijala, kako bi se odredile granice mogućeg daljnjeg razvoja. Daljnji razvoj treba temeljiti na prihvaćenim načelima,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

136 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE elementima, a povezano sa izabranim scenarijem održivog turističkog razvoja, te visokom razinom uvažavanja eko - standarda. Pri tom je značajan stav turističkog menadžmenta o tome koje tipove turističke ponude ne bi trebalo razvijati, što znači ne podržavati investicije u određene sadržaje.

Rezultati istraživanja stavova turističkog menadžmenta ukazuju da se ova destinacija ne bi trebala podržavati daljnji razvoj onih turističkih proizvoda koji ne slijede osnovnu kulturu destinacije ili ugrožavaju njen daljnju održivi razvoj, a to su prvenstveno masovni turizam, daljnjim širenjem sekundarnog smještaja i povećanjem nekomercijalnih i komplementarnih kapaciteta.

Trgovina Trgovina će i u narednom razdoblju zauzimati drugo mjesto u gospodarskoj strukturi Grada Crikvenice s obzirom da će povećati opskrbu stanovništva i sve većeg broja turista u samom Gradu, ali i svoje šire okolice. Ona raspolaže znatnim kapitalom uloženim u zemljište i objekte (prodavaonice i skladišta), ali nema obrtnog kapitala ni za tekuće poslovanje, a kamoli za veće investicije. Unatoč otvorenom stečaju najvećeg trgovačkog društva (što će privremeno otežavati normalan razvoj trgovine), njegovi raspoloživi kapaciteti trgovine na veliko i na malo kao i objekti sve većeg broja privatnih trgovaca pružaju materijalnu osnovu za dalji razvoj, modernizaciju i povećanje prometa trgovine.

Glavni ciljevi razvoja trgovine su ovi: - povećanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve većih zahtjeva i domicilnog stanovništva i turista; - modernizacija i proširenje trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti radi poboljšanja kvalitete usluživanja i obogaćivanja robnog apartmana; - proširenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za tržište radi povećanja godišnjeg prometa i zapošljavanja većeg broja radnika; - poboljšanje stručne razine prodavačkog i menedžerskog osoblja radi racionalizacije trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge; - veća afirmacija grada Crikvenice kao turističko - trgovinskog centra, što zahtijeva veće uključivanje susjednih općina i gradova u opskrbu, ali i dalje proširenje trgovine na malo u ta područja.

Povećanje prometa roba i usluga moguće je s već raspoloživim kapacitetima, ali je u tu svrhu potrebno provesti specijalizaciju prodavaonica, proširiti asortiman roba, forsirati nabavu deficitarnih proizvoda, posebno za potrebe hotela i ostale privrede, povećati prodajni i skladišni prostor u manjim naseljima i povećati intenzivnije veze s dobavljačima pa i uvoznicima. Trebalo bi razmotriti mogućnost uključivanja pojedinih prodavaonica i tvrtki u domaće i strane trgovinske lance, što bi pridonijelo boljoj opskrbi, sniženju nabavnih cijena roba, uvođenju europskih trgovinskih standarda a i izgradnji jednog modernog supermarketa.

Modernizacija trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti omogućuje ne samo kvalitetnije i brže usluživanje nego i sniženje poslovnih troškova, a pridonosi i poboljšanju općeg imidža Crikvenice kao turističkog centra. Za

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

137 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE ostvarenje spomenutog cilja potrebna su znatna investicijska sredstva. Modernizacija postojeće mreže ne iziskuje veća sredstva pa bi se mogla financirati iz vlastitih sredstava i povoljnih bankarskih kredita, dok bi za izgradnju novih, modernih objekata trebalo pronaći domaćeg ili stranog strateškog partnera ili koristiti povoljne zajmove međunarodnih razvojnih organizacija.

Dorada, oplemenjivanje i priprema proizvoda za tržište postaje sve važnija funkcija moderne trgovine. Takvi su poslovi: flaširanje vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, pakiranje mesa, voća, ljekovitog bilja, mirodija i čajeva, konfekcioniranje raznih roba u standardnim težinama, hladna priprema gotovih jela za opskrbu hotela i ugostiteljstva, sušenje pršuta i panceta, dimljene ribe i sl.

Za obavljanje navedenih poslova potrebno je izraditi konkretne programe, osigurati najmodernije tehnologije, prostor i stručne radnike ali i pronaći dovoljno tržište i osigurati investicijska sredstva.

Podizanje stručne razine osoblja u trgovini prijeko je potrebno zbog uvođenja moderne tehničke opreme, informatizacije trgovinskih poslova i praćenja tržišta te pojave novih proizvoda, a i zbog boljeg osposobljavanja menedžerskog kadra za moderno poslovanje trgovine, za donošenje operativnih i strateških odluka i za primjenu metoda snižavanja poslovnih troškova. Stručno usavršavanje prodajnog i skladišnog osoblja može organizirati srednja škola u Crikvenici prema konkretnim programima, a osposobljavanje menedžerskog osoblja obavljaju ekonomski fakulteti bilo u postdiplomskom studiju ili u posebno programiranim stručnim tečajevima ili seminarima. O tom usavršavanju trebaju voditi stalnu brigu uprave većih trgovinskih društava, udruge privatnih trgovaca i gospodarska komora.

Veća afirmacija Crikvenice kao turističko - trgovačkog centra obuhvaća tri grupe poslovnih akcija. Prva je svrhovito uključivanje poljoprivrede i šumarstva, kulturne baštine, obrta i dopunskih smještajnih kapaciteta Općine Vinodolske, Grada Novi Vinodolski, Općina Dobrinj i Vrbnik u formiranje turističkog proizvoda Crikvenice u obliku lovnog, seoskog, planinarskog i obalnog turizma, te opskrbe poljoprivrednim i šumskim proizvodima.

Druga aktivnost sastoji se u proširenju i modernizaciji trgovine Crikvenice na navedenim područjima, uključivanju njihove trgovine na malo a i ostalih gospodarskih djelatnosti u opskrbu raznim robama iz skladišta trgovine na veliko u Crikvenici, kao i izravno sudjelovanje u raznim vrstama dorade i oplemenjivanja njihovih proizvoda za potrebe trgovine i turizma Grada Crikvenice. Za tu aktivnost trebale bi pružiti upravnu i financijsku podršku općinske i gradske uprave, trgovinska i hotelska društva, gospodarske komore i turističke zajednice.

Treća grupa akcija odnosi se na zajedničko sudjelovanje na važnijim trgovinskim sajmovima i izložbama, na zajedničko istupanje u gospodarskim komorama i prema općinskim i gradskim poglavarstvima, prema bankama i stranim partnerima, zatim na dogovaranje o snižavanju cijena i smanjenju rizika za održavanje ili ograničavanje zaliha na skladištima odnosno za zajedničku nabavu nekih kurentnih ili deficitarnih roba i sl.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

138 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

S obzirom da je osnovna funkcija trgovine Crikvenice u užem smislu pokrivanje potreba stanovništva, turista, poslovnih i društvenih subjekata na njenom i širem području, može se očekivati fizički porast tih potreba između 1,6 i 2,5% godišnje. Osim toga očekuje se porast ukupne potrošnje u odnosu na stanje iz 2000. god. uslijed porasta standarda stanovništva, porasta razine pruženih usluga u turizmu i porasta gospodarske i društvene aktivnosti između 2,2 i 3,9% prosječno godišnje. Sve to će omogućiti porast prometa i bruto domaćeg proizvoda trgovine na području Grada između 3,8 i 6,4 % prosječno godišnje. Udio trgovine u bruto domaćem proizvodu Grada zadržava se na oko 17%. U objema varijantama u cjelini trgovina prati ukupan razvoj Grada Crikvenice.

Da bi se taj razvoj mogao pratiti predviđena su ulaganja u modernizaciju i izgradnju novih kapaciteta i novog distribucijskog centra (na bazi međusobnih odnosa ulaganja u trgovinu i njenog bruto domaćeg proizvoda razvijenih zemlja) u iznosu između 154 i 212 mln kuna ili prosječno godišnje između 1,3 i 1,9 mln EUR. Udio investicija u domaćem bruto proizvodu trgovine kretao bi između 15 i 17 %, a u ukupnim investicijama Grada oko 12%. Predviđene investicije do 2015. god. u trgovini izračunate su na temelju porasta potreba i povećanja potrošnje te udjela od 17% u BDP.

Zaposlenost u trgovini trebala bi porasti od 590 osoba u 2000. god. na 700 do 770 u 2015. god. uz prosječan rast između 1,2 i 1,8% godišnje.

Za potrebe razvoja trgovine trebat će predvidjeti poslovne prostore za izgradnju distribucijskog centra, za izgradnju supermarketa, za razne skladišne i prodajne sadržaje, te za razne dorade i pakovanja u okviru izgrađenih prostora i izvan njih na lokacijama koje će adekvatnije zadovoljiti prostorne uvjete modernog trgovanja.

Promet i veze Promet i veze će i u narednom razdoblju moći zadovoljavati osnovne lokalne potrebe prijevoza roba i putnika u cestovnom, pomorskom, telekomunikacijskom i zračnom prometu.

Cestovni promet će ubrzano rasti i to promet putnika zbog daljeg porasta nabave privatnih osobnih vozila i zbog povećanog turističkog prometa u ljetnoj sezoni, a i zbog porasta tranzitnih putnika poslije gradnje Jadranske autoceste. Teretni će se promet također povećati usporedo s oživljavanjem turizma, trgovine i ostalih gospodarskih djelatnosti, a to će izazvati i povećanje broja teretnih vozila i onečišćenja zraka. Promet i gužve u gradu Crikvenici i ostalim naseljima trebat će olakšati boljim reguliranjem tog prometa, rješenjem prometa u centru Crikvenice, uređenjem i proširenjem parkirališta i garaža i posebno podizanjem prometne kulture građana. U uskom centru grada trebalo bi u večernjim satima zabraniti promet vozilima. Glavni nositelji gradskog prometa su privatni prijevoznici, čiji se broj može povećati za vrijeme sezone.

Pomorski promet imao je posljednjih godina tendenciju smanjenja zbog smanjenja brodskih i trajektnih linija, prispjelih i otputovalih putnika i osobito prometa robe u luci i lučicama na području Grada. Novoosnovana lučka uprava bi

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

139 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE trebala uvesti red u lukama i uvalama, osigurati uređenje obala i pristaništa za brodove i trajekte te predlagati županijskoj skupštini davanje koncesije na pomorskom dobru. Sve veći priliv turista i povećanje obiteljskih i poslovnih veza sa susjednim primorskim mjestima i mjestima na otoku Krku pridonijet će povećanju pomorskog prometa roba i putnika.

U telekomunikacijskom prometu očekuje se dalji porast telefonskih fiksnih i mobilnih priključaka, broja televizijskih pretplatnika te kompjutorskih priključaka na Internet. Tako će se moći zadovoljavati potrebe stanovništva i povećanog broja turista za vrijeme ljetne sezone.

Razmahom turizma povećat će se avionski dolasci turista iz europskih zemalja na aerodrom Krk, a i njihovi odlasci iz Crikveničke rivijere.

Očekuje se da će promet, skladištenje i veze kao djelatnost koja u cjelini pokriva potrebe stanovništva, turista te gospodarskih i drugih subjekata povećavati usluge s prosječnom godišnjom stopom između 3 i 4 %, te da će zapošljavati oko 190 osoba.

Poslovanje nekretninama i poslovne usluge Financijske usluge i dalje će obavljati filijale banaka Rijeke i Zagreba pa i stranih banaka, te filijale odnosno zastupstva domaćih osiguravajućih društava. Povećat će se i broj privatnih mjenjačnica. Uvođenjem novog mirovinskog sistema povećat će se i broj društava za aktiviranje mirovinskih uloga drugog i trećeg stupa. Ova će djelatnost u skladu s porastom standarda stanovništva, povećanim potrebama turista te gospodarstva i društvenih djelatnosti usklađivati svoj razvoj i povećavati volumen svojih usluga godišnjom stopom između 2,5 i 4,5%, te zapošljavati između 60 i 70 osoba u 2015. god.

Poslovanje nekretninama i poslovne usluge i dalje će se razvijati. Poslovanje nekretninama razvijati će se zbog redovnog i spekulativnog prometa zgradama, stanovima, vikendicama i građevnim zemljištem, stalnog porasta cijena nekretnina i dr. Od poslovnih usluga razvijat će se računalne, računovodstvene, revizorske, konzultantske, istraživačke i srodne djelatnosti koje će također u cjelini biti u funkciji potreba gospodarstva, stanovništva i turista. Ta će djelatnost povećavati volumen usluga između 3,5 i 5% prosječno godišnje, te zapošljavati između 160 i 190 osoba 2015.god. Potrebna ulaganja kretat će se između 15 i 22 mln kuna.

Obrtništvo Obrtništvo kao djelatnost zahtijeva posebno razmatranje, jer je ono u novoj klasifikaciji djelatnosti uključeno u druge odgovarajuće djelatnosti i jer treba u narednom razdoblju imati veće razvojno značenje. Više će se razvijati proizvodno - prerađivačke, ugostiteljske, uslužne i trgovinske obrtne struke, pretežno u službi turizma i zadovoljavanja potreba građana, dok će građevinska struka biti ovisna o oživljavanju građevinskih radova i o potrebama redovnog održavanja privatnih i

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

140 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE javnih zgrada. Jačanju građevinskih obrta pridonijelo bi pružanje povoljnijih kredita za gradnju manjih hotela i obiteljskih pansiona srednje i više kategorije.

Trgovinska struka povećala bi promet i uređenje prodavaonica većom kontrolom pokretne trgovine u neprimjerenim štandovima i barakama koje štete turističkom izgledu i ugledu Grada. Trebalo bi stimulirati otvaranje radionica deficitarnih struka, udruživanje iznajmljivača privatnih soba turistima, modernizaciju tehničke opreme, osiguranje većeg prostora i stručnu izobrazbu obrtnih kadrova.

3.3.2. Globalne projekcije gospodarskog razvoja do 2015. godine

Globalna ocjena stanja i prognoza razvoja nekog područja mogu se kvantitativno izraziti pomoću sintetičnih parametara bruto domaćeg proizvoda, potrebnih investicijskih ulaganja i zaposlenosti. Time se iskazana razvojna koncepcija kvantificira usporedivim i međusobno povezanim veličinama i odnosima. Kvantifikacija obuhvaća dinamiku rasta izraženu u kretanju bruto domaćeg proizvoda, promjene u strukturi gospodarskih i društvenih djelatnosti koje se izražavaju strukturom domaćeg brutto proizvoda, zaposlenosti i promjena u veličini štednje i investicija, koje su osnovni pokretač strukturnih promjena. Sva ova tri odnosa su u uskoj međusobnoj zavisnosti i oni su ključni za definiranje razvoja.

Osnovna polazišta globalne projekcije razvoja sadržana su u postavljenim razvojnim ciljevima. Njihovo ostvarenje pretpostavlja brzu primjenu suvremene proizvodnje roba i usluga, veće korištenje znanja, bolju organizaciju i primjenu svjetskih standarda kvalitete i uspješnosti.

Dinamika i struktura bruto domaćeg proizvoda Osnovno polazište globalne projekcije razvoja sačinjavaju postavljeni razvojni ciljevi. Prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda izrađena je u minimalnoj i maksimalnoj varijanti, pa bi se razvoj mogao kretati između ovih varijanti. Bruto domaći proizvod izražava uspješnost svih djelatnosti i osigurava gospodarski i društveni razvoj. Prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) područja Grada Crikvenice po sektorima iskazuje se u tablici 38.

Tablica 38: Bruto domaći proizvod Grada Crikvenice 2015. god. u 000 kuna

2000. god. 2015.god. I. varijanta 2015. god. II varijanta Sektor Stopa Iznos Udio Iznos Udio Iznos Stopa rasta Udio rasta Primarni 3.143 1,0 4.243 0,7 2,0 5.176 0,6 3,3 Sekundarni 52.536 16,1 100,365 16,7 4,4 133.481 15,6 6,4 Tercijarni 222.715 68,2 420.780 69,9 4,3 624.136 73,0 7,1 Kvartarni 47.871 14,7 76.612 12,7 3,2 92.207 10,8 2,4 Ukupno 326.265 100,0 602.000 100,0 4,2 855.000 100,0 6,6 Izvor:prognoza autora na temelju ekspertne metode, strukturnih odnosa i Harrod-Domarova modela.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

141 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Napomena: u primarni sektor uključene su poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo i vađenje kamena; u sekundarni uključeni su prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom i građevinarstvo; u tercijarni su uključeni trgovina i popravak vozila, turizam, prijevoz, skladištenje i veze, financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i poslovne usluge, ostale društvene, socijalne i osobne usluge, te privatna kućanstva sa zaposlenima; a u kvartarni javna uprava, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, te izvanteritorijalne organizacije i tijela.

Investicije u dugotrajnu imovinu U razvoju do 80-tih godina prošlog stoljeća na području Crikvenice mnogo se ulagalo u gradnju i obnovu turističkih kapaciteta, izgradnju infrastrukture te ostalih gospodarskih i društvenih objekata i sadržaja. Međutim u 90-tim godinama je došlo do značajnijeg usporavanja i smanjenja investicijskih ulaganja. Izostanak investicijskog ciklusa na području Grada Crikvenice opaža se već koncem 80-tih godina kada je došlo do smanjenja ukupnog broja noćenja. Ipak se u tijeku ratnog i tranzicijskog razdoblja znatno ulagalo u gradnju kuća za odmor i privatnih smještajnih jedinica, a izostala je modernizacija i ulaganje u turističke objekte i sadržaje.

Investicije u dugotrajnu imovinu ključni su razvojni čimbenik. Da bi se mogao ostvariti prognozirani razvoj (izražen postavljanjem ciljeva razvoja i razvojnim prognozama bruto domaćeg proizvoda i broja zaposlenih), potrebno je osigurati i ulaganja u modernizaciju postojećih i gradnju novih kapaciteta. Prognoza potrebnih ulaganja do 2015. god. po sektorima iznosi se u tablici 39.

Tablica 39: Prognoza investicija u dugotrajnu imovinu 2001 – 2015. god. u 000 kuna cijena 2000 god.

I. varijanta II.varijanta Sektor Udio u Iznos Struktura Iznos Udio u BDP Struktura BDP Primarni 8.550 0,7 15 11.200 0,6 18 Sekundarni 135.840 11,3 12 235.900 12,5 17 Tercijarni 976.810 81,1 20 1.529000 81,1 24 Kvartarni 82.800 6,9 9 108.900 5,8 10 Ukupno 1.204.000 100,0 17 1.885.000 100,0 21 Izvor: prognoza autora na temelju procjene potrebnih ulaganja pojedinih djelatnosti i iskazanih udjela investicija u BDP.

U primarnom sektoru predviđena ulaganja u ribarstvo kreću se između 5,5 i 7,2, te u poljoprivredi i šumarstvu između 3 i 4 mln kuna.

U sekundarnom sektoru ukupna ulaganja bi se trebala kretati između 136 i 236 mln kuna. Industrija u cjelini nosi glavninu ili oko 86% investicija tog sektora s udjelom u domaćem bruto proizvodu između 12 i 18%.

Tercijarni sektor trebat će najviše investicija i to između 977 i 1529 mln kuna s udjelom u domaćem bruto proizvodu između 20 i 24%. Ta ulaganja u ovaj sektor nešto su viša od uobičajenih i sličnih ulaganja, jer se mora nadoknaditi

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

142 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE dugogodišnje zaostajanje i devastacija većeg dijela ugostiteljsko - turističkih objekata. Glavnina ulaganja ovog sektora bit će u turističko - ugostiteljske sadržaje i to između 577 i 966 mln kuna s udjelom u bruto domaćem proizvodu turizma između 27 i 31%. Ta ulaganja dosta su visoka, pa će zahtijevati i duže rokove povrata ulaganja. Osim turizma značajnija ulaganja bit će u trgovini. Ostale društvene i socijalne djelatnosti ulagat će između 140 i 197 mln kuna za rješavanje komunalnih problema Grada Crikvenice. Za posredničke i poslovne djelatnosti predviđena su znatno manja ulaganja.

U kvartarnom sektoru uložit će se između 83 i 109 mln kuna s udjelom u domaćem bruto proizvodu između 9 i 10%. Veća su ulaganja predviđena u zdravstvenu djelatnost kako bi se proširila specifična turistička ponuda.

U sve djelatnosti bi, dakle, trebalo uložiti ukupno između 1,2 i 1,9 milijarde kuna ili između 80,3 i 125,7 mln kuna godišnje. Udio svih ulaganja u domaćem bruto proizvodu kreće se između 17 i 21%. U ta su ulaganja uključene sve djelatnosti, osim investicija u državne i županijske infrastrukturne objekte. Visina ulaganja iz bruto domaćeg proizvoda bi se u cjelini približila ulaganjima koja čine razvijene zemlje.

Koncepcija dugoročnog razvoja U koncipiranju budućeg dugoročnog razvoja Grada Crikvenice potrebno je uzeti u obzir postojeće teškoće, smetnje i ograničenja i razmotriti povoljne prirodne resurse i ekonomske potencijale. Taj razvoj će do 2015. biti uvjetovan i promjenama što ih izaziva unutrašnje i vanjsko okruženje, prodorom visokih tehnologija, procesom tranzicije i globalizacije te uključivanjem Hrvatske u Europsku uniju.

Koncepcija budućeg razvoja obuhvaća sektorsku i globalnu koncepciju. U sektorskoj koncepciji iznose se ciljevi i pravci razvoja turizma, trgovine i ostalih gospodarskih djelatnosti, gospodarske infrastrukture i društvenih djelatnosti. No pri tome treba ispitivati i mogućnosti uvođenja nekih drugih djelatnosti u industriji, obrtništvu, športskim i kulturnim djelatnostima koje ne onečišćuju okoliš, a povećavaju zaposlenost, inovacije i profitabilnost. Da se to postigne treba poboljšati stručnu razinu radne snage i kreativnost menedžerskih kadrova.

U globalnoj koncepciji razvoja utvrđeni su osnovni društveno - politički, ekonomski i ekološko - prostorni ciljevi dugoročnog razvoja, među kojima je najvažnije povećati turistički promet i kvalitetu turističkog proizvoda sinergijskim uključivanjem svih relevantnih gospodarskih i društvenih djelatnosti u turističku ponudu i korištenjem prirodnih potencijala bližeg gravitacijskog područja. Osim toga, izrađena je prognoza glavnih ekonomskih veličina Grada Crikvenice, tj. stanovništva, bruto domaćeg proizvoda, broja zaposlenih i potrebnih investicija do 2015. godine i to u dvije varijante. Sinteza glavnih prognoza iznosi se u ovom pregledu:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

143 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tablica 40. 2015. god. 2015. god. Opis 2000. god. I. varijanta II. varijanta Stanovništvo 11.134 11.607 11.900 Broj zaposlenih 3.050 3.700 4.300 Udio zaposlenih u ukupnom 27,4 31,9 36,1 stanovništvu Bruto domaći proizvod ( mln kn) 311,3 602,0 855,0 Prosječna stopa rasta BDP (%) 4,2 6,6 BDP po stanovniku u EUR 3.838 6.793 9.410 Investicije (2001-2015.) ( mln kn) 1.204,0 1.885,0 Prosječne godišnje investicije - mln kn 80,27 125,67 - u mln EUR 10,51 16,46

Težište razvoja u prvoj varijanti je u temeljitoj modernizaciji i blažem povećanju postojećih kapaciteta, uz porast efikasnosti rada i kapitala te veće proširenje broja malih i srednjih poduzetnika, dok se u drugoj varijanti predviđa brže saniranje i jači utjecaj dva velika poduzeća – ¨Jadran¨ i ¨Jadrankomerc¨, izgradnja više novih objekata i bolja koordinacija svih subjekata u kvalitetnijem oblikovanju destinacijskog turističkog proizvoda. Za ostvarenje predviđenog programa razvoja potrebno je iskoristiti sistemske i stimulativne mjere državne ekonomske politike za oživljavanje gospodarskih aktivnosti i za primjenu pravnih i ekonomskih standarda Europske unije, ali bi i Grad Crikvenica trebao utvrditi vlastite dopunske i stimulativne mjere lokalne politike kojima će poticati brži i usklađeniji razvoj svih djelatnosti, racionalnije korištenje raspoloživog prostora i efikasniju zaštitu okoliša radi osiguranja održivog razvoja.

3.3.3. Razvoj društvenih djelatnosti

Prijedlog javnih funkcija Prema Prostornom planu Primorsko - goranske županije, Crikvenica je prema općim demografskim parametrima (veličina središnjeg naselja, kretanje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo) svrstana u VI. kategoriju naselja. Ta kategorizacija ima uporište i u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prema njoj se određuju razvitak javnih službi kao skupine središnjih uslužnih funkcija, koje slijedi razmještaj njihovih korisnika i time podiže i poboljšava standard i kvalitetu života stanovništva. Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

Uprava i pravosuđe Uprava obuhvaća gradsku upravu, razne političke organizacije i udruge i socijalno osiguranje. U Crikvenici djeluju državne, odnosno županijske institucije: uprava za obranu, porezna uprava, općinski sud, prekršajni sud, gradsko državno odvjetništvo i javni bilježnik. Njihov budući razvoj ovisit će o državnim zakonima. Među njima ipak ima najveće značenje gradsko vijeće i poglavarstvo koje gradskim proračunom utječe na zadovoljavanje lokalnih potreba stanovništva, na obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, komunalne djelatnosti i sl. Daljnjom

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

144 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE decentralizacijom javne uprave i državnih sredstava grad će preuzimati sve veće nadležnosti i povećavati svoj proračun. U toj djelatnosti će se povećati broj zaposlenih radi obavljanja novih funkcija prenijetih na lokalnu samoupravu.

Grad Crikvenica planiran je i ubuduće kao jedinica lokalne samouprave gradskog karaktera sa pratećim upravnim odjelima gradske uprave. U skladu s pravima iz Zakona o područnoj (regionalnoj) samoupravi ustrojeni su i upravni odjeli gradske uprave Crikvenica.

Predškolsko i školsko obrazovanje U obrazovanju bi trebalo provesti započetu reformu, modernizirati i racionalizirati predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo: poboljšati opremu u dječjem vrtiću, posebno u Selcu, Dramlju i Jadranovu, spojiti dvije osnovne škole pod jednu upravu, proširiti praktičnu nastavu u stručnim odjeljenjima srednje škole i nabaviti potrebnu opremu dječjem domu u Selcima. Srednješkolski programi bit će i nadalje mješoviti, s time što će se oni širiti i s programima ugostiteljstva i obrtništva. Gimnazija i stručna odjeljenja srednje škole trebala bi se više angažirati na usavršavanju i dopunskoj izobrazbi radnika. Konačno, treba što prije izgraditi i staviti u funkciju višenamjensku sportsku dvoranu u Crikvenici i podesne prostore za poboljšanje zabavnog života omladine.

U ovoj djelatnosti neće biti potrebni novi prostori, osim što će se u privatnoj inicijativi manji prostori za obrazovne potrebe interpolirati u postojeće izgrađene prostore.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb U zdravstvu i socijalnoj skrbi nastavit će se provedba reforme u svrhu njihove racionalizacije i usklađivanja sa standardima Europske unije. Za primarnu zdravstvenu zaštitu stanovništva neće biti potrebni veći prostori, ali bi joj trebalo osigurati kvalitetniju medicinsku opremu i omogućiti bolju zdravstvenu zaštitu turista. Viši oblici zaštite obavljat će se i dalje u riječkim bolnicama i poliklinikama.

Specijalna bolnica ¨Thalassoterapija¨ trebala bi se uz svoju osnovnu djelatnost više usmjeriti na preventivne oblike održavanja zdravlja i aktivnog odmora stranih turista stacioniranih u bolnici i hotelima i tako povećati svoje prihode. Ona bi se trebala više angažirati na razvoju zdravstvenog turizma i tako pridonijeti jačanju tradicionalnog imidža Crikvenice kao rekreativno - lječilišne destinacije. U djelatnosti socijalne skrbi planira se izgraditi dom za starije osobe, na lokaciji bivšeg odmarališta 13. maj.

Kultura i sport U kulturnoj djelatnosti, koja je sastavni dio turističke ponude Grada, treba osmisliti adekvatnu kulturnu politiku i u njenu provedbu uključiti sva kulturna i umjetnička društva, hotelska društva, narodna sveučilišta, turističke zajednice i udrugu privatnih iznajmljivača soba i apartmana, škole i športske klubove kako bi se u toku turističke sezone obogatila turistička ponuda i održavale razne kulturne, umjetničke i športske priredbe i zabave, izložbe i koncerti.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

145 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

146 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Koncepcija budućeg razvoja kulture obuhvaća ove postavke: - centar Crikvenice trebalo bi namijeniti prvenstveno kulturi, pa bi u njemu trebalo locirati kulturne ustanove i održavati redovito priredbe kako bi se tu stvorili prepoznatljivi kulturni ugođaji, a za održavanje raznovrsnih kulturno - umjetničkih priredbi trebalo bi izgraditi dom kulture ili multimedijalni centar; - osigurati potrebne prostore za postojeće i nove kulturne ustanove: za narodnu knjižnicu u zgradi stare škole, za koncertnu dvoranu, muzeje, polivalentni umjetnički centar u ateljeu Zvonka Cara, za više galerija i zbirki (ribarska, arheološka, etnozbirka, zbirka Klović, namještaj obitelji Babarović i sl.) te za normalan rad kulturnoumjetničkih društava; - održavati, zaštititi i turistički valorizirati postojeću povijesno - kulturnu baštinu (ostatke utvrda i dvoraca, starije crkve i spomenike, arheološke lokalitete i sl.); - formirati etno zonu koja bi obuhvatila područje od Dramlja do Selca uključivo lokalitet Kotor, u kojoj bi se njegovali stari običaji, narodna nošnja, narodne pjesme i druge folklorne vrijednosti; - razviti trajnu suradnju i koordinaciju između Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske u poduzimanju zajedničkih kulturnih akcija i u zaštiti kulturnopovijesne baštine Vinodolskog kraja.

Sportsko - rekreativne djelatnosti trebale bi u budućem razvoju biti još više zastupljene u turističkoj ponudi, a i u slobodnom vremenu stanovništva, jer tome pogoduju povoljan zemljopisni položaj, izvanredni klimatski uvjeti i već izgrađeni tereni za sportove na kopnu i moru.

U obalnom dijelu i dalje će se davati prednost morskim sportovima (plivanju, jedrenju, ronjenju, vaterpolu, odbojci na pijesku, skijanju na vodi, vožnji padobranima, ribolovu i sl.), a i drugima (tenisu, nogometu, rukometu, košarci, kuglanju, boćanju, streljaštvu i dr.). No raspoloživi sportski objekti i tereni nisu dovoljni za masovniji razvoj sporta, pa bi što prije trebalo izgraditi predviđenu višenamjensku sportsku dvoranu te otvoreni i zatvoreni plivački bazen u Crikvenici. Gosti u hotelima mogu koristiti njihove trim kabinete, saune, bazene, razne oblike fitnessa i wellnessa, salone za uljepšavanje i sl., zatim razne zabavne sadržaje (kasino, kockarnice, biljare, tombole i sl.). Konačno za njih bi trebalo redovito organizirati ekskurzije brodovima i manjim čamcima uzduž rivijere.

Za goste izletnike treba urediti sportsko - rekreativne terene i objekte: trim parkove, pješačke i biciklističke staze, posebno šetnice uz more, objekte za logorovanje i organizaciju piknika, i sl.

Zajednički je interes turističkih i sportskih društava da izrade i provode dugoročne programe razvoja sportsko - rekreativnih djelatnosti kao važnog segmenta ukupne turističke ponude.

Vjerske zajednice, udruge građana Osiguranje lokacija za eventualne nove vjerske objekte i sadržaje ostvariti će se suradnjom planera i predstavnika vjerskih zajednica na području Grada Crikvenice.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

147 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, koja je navedena u točki 3.2. Obrazloženja ovog Prostornog plana.

A) Uvjeti korištenja građevinskih područja

A1) Građevinska područja naselja

Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice i to za statistička naselja: Crikvenica, Jadranovo, Dramalj i Selce. Na građevinskim područjima naselja na području Grada Crikvenica gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno - planske dokumentacije.

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju (neizgrađenog dijela građevinskog područja).

Izgrađenim područjem u zaštićenom obalnom području (ZOP) smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m˛, kao i sve rubne neizgrađene čestice.

U ZOP - u se u građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne dopušta gradnja pojedinačne ili više građevina namijenjenih za: - proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, - trgovinu, netto trgovačke površine veće od 1.500 m, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte dopuštena je samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.).

Gore navedene odredbe odnose se na naselja Jadranovo, Dramalj i Selce, u kojima ima više od 50% povremenog stanovanja, a ne odnose se na naselje Crikvenicu gdje više od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

Za naselje Kotor (NA19), smješteno unutar registriranog etnološkog područja Kotor, radi visoke ambijentalne očuvanosti monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih građevina utvrđuje se potpuna zaštita povijesnih struktura. Uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone provodi se stroga kontrola unošenja novih struktura i sadržaja stranih ili

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

148 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama prihvatljivo je samo uz minimalne fizičke intervencije uz korištenje tradicijskih oblika i materijala. U ovoj su zoni prihvatljive metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne ili nerazvrstane prometnice. Neposredni pristup građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 5,5 metara za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 metara za jednosmjerni promet, pristupnim putem širine najmanje 3,0 metara, a najveće duljine 70,0 metara, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 metara i to samo: - kod gradnje novih građevina ili rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevinskog područja naselja kod kojih su već zatečeni lokalni uvjeti takvi da onemogućuju neposredan pristup na javno-prometnu površinu, osim pješačkim prolazom ili stubištem; - kod rekonstrukcija postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na javnu površinu ima elemente prolaza ili stubišta.

Postojeća stepeništa, puteve i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba zadržati, te planirati prostor za izgradnju novih, odnosno produženje postojećih.

Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet. Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava gore navedene obavezne širine. Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 2,75 m od osi postojeće ceste. Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti će se odrediti odlukama nadležnog tijela Grada Crikvenice.

Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenost građevina do granica čestice.

Neposredno provođenje PPUG Crikvenice određeno je za građevinska podučja naselja ili dijelove građevinskih područja naselja koji se sa više od 50% ukupne površine nalaze izvan ZOP - a (dio naselja Crikvenica - Crikvenica sjever (Ladvić) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, dio naselja Budići NA24 i Smokovo NA25.)

Posredno provođenje PPUG Crikvenice određeno je temeljem Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

149 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za slijedeća naselja, odnosno dijelove naselja:

• UPU 1: Crikvenica centar (NA11), zajedno sa lukom nautičkog turizma - marinom, • UPU 2: Crikvenica sjever - Hrusta (dio NA12), • UPU 3: Crikvenica sjever - Benići (dio NA12), • UPU 4: Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12), • UPU 5: Tončićevo (dio NA13), • UPU 6: Sopaljska (NA14), • UPU 7: Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS3 (čvor Crikvenica zapad), • UPU 8: Dubračina (NA16), • UPU 9: Jadranovo centar (NA21), • UPU 10: Kloštar - Perhati (NA 22), • UPU 11 Popovići (NA23), • UPU 12 Budići (dio NA24), • UPU 13: Dramalj centar (NA31), • UPU 14: Kačjak (NA32), • UPU 15: Dramaljsko Selce, Manestri (NA33). • UPU 16: Selce (dio NA4),

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskim prikazima br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”, mj. 1:25.000, te br.4A “Građevinska područja - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”, mj. 1:5000.

Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za: • DPU 1: zona Thalassoterapije unutar građevinskog područja Duga (dio NA15), • DPU 8: zona luke otvorene za javni promet Selce.

A2) Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Površine izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, a nova izgradnja moguća je samo temeljem urbanističkog, odnosno detaljnog plana uređenja.

Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za:

- Zone gospodarske namjene (poslovne): • UPU 17: Jadranovo II (K2), • UPU 18: Jadranovo III (K3), • UPU 19: Dupci (K6),

- Zone ugostiteljsko - turističke namjene: • UPU 20: Havišće I - T11,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

150 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

• UPU 21: Havišće II - T12, • UPU 22: Kačjak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32, • UPU 23: Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15, • UPU 24: Miramare (Crikvenica) - T16, • UPU 25: Nazor - Antić (Crikvenica/Selce) - T17, • UPU 26: Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa-autokampa T33, • UPU 27: Jasenova (Selce) - T34.

- Zone sportsko - rekreacijske namjene (sportski centar): • UPU 28: Jadranovo (Havišće) (R11), • UPU 29: Dramalj (Ad Turres) (R12), • UPU 30: Selce (Matkino) (R14).

- Zona ostale namjene: • UPU 31: postojeće vikend naselje Havišće (V).

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskim prikazima br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”, mj. 1:25000, te br.4A “Građevinska područja - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”, mj. 1:5000.

Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za slijedeće površine izvan naselja za izdvojene namjene:

• DPU 2: zona poslovne namjene Jadranovo I (K1), • DPU 3: zona poslovne namjene Selce (K5), • DPU 4: zona ugostiteljsko - turističke namjene (hotel) Bršćanovica (Dramalj) (T14), • DPU 5: zona ugostiteljsko - turističke namjene (hotel) Jadranovo - sjever (T19), • DPU 6: zona ugostiteljsko - turističke namjene (kamp - autokamp) Sv.Jakov (Jadranovo) (T31), • DPU 7: zona novog groblja Crikvenica -Podkotor (G1), • DPU 9: zona ostale namjene - površina za iskorištavanje mineralnih sirovina na lokaciji Podbadanj te deponija građevinskog materijala.

Do izrade urbanističkih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

• Do donošenja urbanističkih planova uređenja za građevinska područja naselja i to za: - UPU 1: Crikvenica centar (NA11), zajedno sa lukom nautičkog turizma - marinom, - UPU 2: Crikvenica sjever - Hrusta (dio NA12), - UPU 3: Crikvenica sjever - Benići (dio NA12),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

151 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- UPU 4: Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12), - UPU 5: Tončićevo (dio NA13), - UPU 6: Sopaljska (NA14), - UPU 7: Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS3 (čvor Crikvenica zapad), - UPU 8: Dubračina (NA16), - UPU 9: Jadranovo centar (NA21), - UPU 10: Kloštar - Perhati (NA 22), - UPU 11: Popovići (NA23), - UPU 12: Budići (dio NA24), - UPU 13: Dramalj centar (NA31), - UPU 14: Kačjak (NA32), - UPU 15: Dramaljsko Selce, Manestri (NA33). - UPU 16: Selce (dio NA4), mogući su, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke te javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju, - dogradnja i nadogradnja građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke te javne i društvene namjene prema uvjetima određenim ovim Prostornim planom, - izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, uz uvjet da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis), - izgradnja višestambene građevine u građevinskom području naselja Sopaljska (NA14), unutar obuhvata UPU 6, - interpolacija unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, osim za građevine stambene namjene sa 5 - 8 stanova (višestambene i stambeno - poslovne građevine) i građevine poslovno - stambene namjene tlocrtne projekcije od 200 - 600m² unutar obuhvata UPU 1, UPU 2 i UPU 3.

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zona poslovne namjene i to za: - UPU 17 - Jadranovo II, - UPU 18: Jadranovo III, - UPU 19: Dupci, nije dopuštena gradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona;

• Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko - turističke namjene i to za: - UPU 20: Havišće I (Jadranovo), - UPU 21: Havišće II (Jadranovo), - UPU 27: Jasenova (Selce), nije dopuštena gradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

152 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

• Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko - turističke namjene i to za: - UPU 22: Kačjak (Dramalj): zona hotela i zona kampa - autokampa, - UPU 26: Uvala Slana (Selce), zona hotela i zona kampa - autokampa, - UPU 23: Omorika (Dramalj/Crikvenica), mogući su, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz zadržavanje postojeće namjene i to na slijedeći način: - rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže, - rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita, - rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina. Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju.

• Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko - turističke namjene i to za: - UPU 24: Miramare (Crikvenica), - UPU 25: Nazor - Antić (Crikvenica/Selce), mogući su, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz zadržavanje postojeće namjene i to na slijedeći način: - rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže, - rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita, - rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina. Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju.

• Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) i to za: - UPU 28: Jadranovo (Havišće), - UPU 29: Dramalj (Ad Turres), - UPU 30: Selce (Matkino), nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

• Do donošenja Urbanističkog plana uređenja područja ostale namjene - postojeće vikend naselje Jadranovo (Havišće) - UPU 31 mogući su, unutar

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

153 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija postojećih građevina na način da se omogućava dogradnja do visine najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlja, uz povećanje tlocrtne površine do zadanih elemenata za novu gradnju, ali ne više od 20% ukupne tlocrtne površine građevine,

Do donošenja detaljnih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

• Do donošenja Detaljnog plana uređenja zone Thalassoterapije u Crikvenici (DPU1) moguća je rekonstrukcija građevina, uz zadržavanje postojeće namjene i to na slijedeći način: - rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže, - rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita, - rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina. Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Prostornog plana za novu izgradnju.

• Do donošenja detaljnih planova uređenja za zone poslovne i ugostiteljsko- turističke namjene i to za: - DPU 2: Jadranovo I, - DPU 3: Selce, - DPU 4: Bršćanovica (Dramalj), - DPU 5: Jadranovo - sjever, - DPU 6: Sv.Jakov (Jadranovo), nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

• Do donošenja Detaljnog plana uređenja za zonu planiranog groblja u Crikvenici (Podkotor) - DPU 7 nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona.

• Do donošenja detaljnog plana uređenja luke otvorene za javni promet Selce (DPU 8) nije dopušteno mijenjanje obalne crte (nasipavanje, izgradnja molova, betoniranje obale i sl.).

• Do donošenja Detaljnog plana uređenja zone Podbadanj (DPU 9) nije dozvoljeno proširenje postojećeg kamenoloma, dopuštena je samo eksploatacija građevno - tehničkog kamena unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja “Podbadanj”, uz provođenje mjera zaštite sukladno odredbama ovog Plana.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

154 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja

Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i vodne površine.

U korištenju poljoprivrednih površina treba promovirati razvitak ekološke poljoprivrede, tj. proizvodnje bez primjene pesticida, mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, a temelj trebaju biti obiteljska gospodarstva. Prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (povrćarstvo, mediteransko voćarstvo, pčelarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo i dr.).

Korištenje šuma i šumskih zemljišta na ovim prostorima ima dugu tradiciju, no uglavnom uvijek je dominiralo korištenje kroz proizvodnju drvne mase, dok su ostale sporedne funkcije šuma bile malo korištene. Korištenje šumskih površina, razgraničenih na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3) treba bazirati na temeljnom načelu da je postojeće šume potrebno održavati pravilnim gospodarenjem, te da se njihove površine ne smiju smanjivati.

Korištenje gospodarskih šuma podrazumjeva, uz gospodarske učinke, i održavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. Svi zahvati trebaju se izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća. Gospodarske šume koristiti će se i dalje za proizvodnju drvne biomase uz sve važnije sporedne funkcije šuma. Korištenje zaštitnih šuma treba biti na način da je dozvoljena samo sanitarna sječa, a najvažniji zadatak je, radi zadržavanja osnovne funkcije ovih šuma, očuvanje od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita od požara. Šume posebne namjene nalazi se na području na kojem se predlaže zaštita i to u kategoriji Zaštićenog krajolika. Korištenje tih šuma odvijati će se u skladu sa Zakonom o šumama (NN 52/90) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 30/94). Šumama se može gospodariti u skladu s uvjetima koje će propisati Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Crikvenice koristiti će se djelomično za izgradnju planiranih prometnica (autoceste i željezničke pruge). Također, na tim se površinama nalaze i prirodne plaže, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja, namijenjene korištenju u rekreativne svrhe.

Vodne površine ovim su planom razgraničene na vodne površine (vodotok Dubračinu i morske površine).

Korištenje morskih površina odvijat će se na način da se omogući nesmetano odvijanje pomorskih, gospodarskih i rekreacijskih aktivnosti. Pomorske djelatnosti u akvatoriju obuhvaćaju sustav luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, luku posebne namjene - marinu u Crikvenici, privezišta izvan lučkog područja te trase unutarnjih plovnih puteva. Pomorske aktivnosti odvijat će se u skladu s Pomorskim zakonikom (NN 17/94, 79/94, 43/96).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

155 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji podrazumijeva korištenje za sportsko - rekreativne aktivnosti u pojasu širine min 300 m. Unutar te površine smješten je morski dio uređenih plaža, koji zauzima pojas širine cca 100 m utvrđen uz uređene plaže na kopnu, a koristi se za sve aktivnosti funkcionalno vezane na plaže - plivanje, korištenje raznih naprava u moru i sl.

Ostale morske površine koristiti će se za tradicionalne gospodarske djelatnosti, prvenstveno ribolov, koji se treba odvijati u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu (NN 74/94).

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj 1:25.000, označeni su i prostori posebnih ograničenja u korištenju koja se odnose na krajobraz, tlo (geotehničke značajke), lovišta, vode i more, te zaštićeno obalno područje mora.

• Krajobraz

Kao područje osobito vrijednog krajobraza na području Grada Crikvenice izdvojena je dolina Dubračine. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se: - sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima, - očuvaju estetske vrijednosti krajobraza, - gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore, - sanira obalni dio Dubračine, odvoženjem nelegalno deponiranog otpadnog materijala.

• Tlo - geotehnička prikladnost terena

Osnovno geotehničko zoniranje područja Grada Crikvenice izvršeno je na temelju raspoloživih podataka, a ustanovljeno je ukupno pet geotehničkih kategorija tla, i to: - zona krša (I geotehnička kategorija); - zona pokrivenog krša (IA geotehnička kategorija); - zona fliša (III geotehnička kategorija); - zona naplavina (IV geotehnička kategorija); - marinski sedimenti (bez kategorizacije).

Zona krša ili kompleks karbonatnih stijena (I geotehnička kategorija) Unutar stijenske mase postoje razlike u fizičko - mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica prvenstveno razlike u strukturnom sklopu, odnosno u stupnju tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu kod toga nisu presudne. Iako se uočava

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

156 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE litološka homogenost i heterogenost stijenskih masa prema njihovim fizičko- mehaničkim svojstvima, u usporedbi s naslagama paleogenskog fliša te razlike su slabo izražene.

Značajka krških predjela je česta ogoljelost, pa su velike površine gotovo bez ikakvog pokrivača i imaju tipičan krški izgled. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača, dok se aktivni sipari nalaze na malim i izoliranim zonama na strmim padinama.

Karbonatne stijene imaju pukotinsko - disolucijski (kavernozni) tip poroziteta. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološkog sastava kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a otjecanje je općenito malo. Krška područja su gotovo potpuno bezvodna, bez površinskih tokova. Tereni oblikovani u stijenama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno veća na lokacijama pokrivenim crvenicom. Padine na karbonatnim stijenama imaju pretežito povoljnu stabilnost, osim dijelova na kojima se nalaze aktivni sipari.

U cjelini uzevši područje krša je geotehnički povoljnije od drugih tipova terena zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni krša imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, kao što su zasjecanja i nasipavanja, lako su izvodivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, a posebice strme padine, često su ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena može iziskivati veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost krškog terena je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora.

Zona pokrivenog krša (IA geotehnička kategorija) Za razliku od golog krša osnovna stijena je pokrivena kontinuiranom zonom crvenice debljine preko 2 m, što svakako ima utjecaja na način građenja. Upojnost terena također je manja u odnosu na goli krš.

Lokacije gdje je zona crvenice na karbonatnoj stijenskoj podlozi deblja od 2 m imaju u pravilu slabije geotehničke značajke (zbog veće deformabilnosti) od ogoljelih dijelova terena, gdje su izdanci nekih od tipova karbonatnih stijena vidljivi na površini.

Zona fliša (III geotehnička kategorija) Tereni oblikovani u palegenskom flišu većinom su vrlo male vodopropusnosti. Zato je upojnost terena mala, a površinsko otjecanje većinom veliko. Za razliku od krških terena, u razdobljima intezivnih padalina na flišu se javlja površinsko tečenje. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni glinovitom korom fizičko-kemijske razgradnje i pretežito slabije propusnim padinskim tvorevinama, može prouzročiti pojačanu eroziju, kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

157 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U zoni fliša kod izvođenja građevinskih zahvata, posebice kod zasjecanja ili nasipavanja, potreban je poseban oprez, budući da je osnovna stijena-fliš gotovo u cijelosti pokrivena potencijalno nestabilnom glinovitom korom.

Zona naplavina (IV geotehnička kategorija) Nalazi se u dolini Dubračine i priobalnom dijelu Crikvenice koji je mjestimično nasipan, a nepoznate je debljine. Naplavine su neujednačenih geotehničkih svojstava, a većinom su znatno deformabilne. Razina podzemne vode je visoka. Ova zona je u cijelosti manje pogodna za građenje.

Marinski sedimenti U podmorju se nalaze naslage naglašeno različitih geotehničkih svojstava. Zato se stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina kao i dna kreće u rasponu od vrlo povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva odnosno dno kamenito, do izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno pokriveno višemetarskim naslagama fluidnog mulja do sitnog pijeska podložnog likvefakciji. Marinski sedimenti, koji pokrivaju dno Vinodolskog kanala su slabokonsolidirani do nekonsolidirani.

Zaključak Najveći dio područja Grada Crikvenice zauzima područje golog krša (I geotehnička kategorija), koje je s geotehničkog stanovišta i najbolja zona za građenje. Deblje naslage crvenice na kršu (IA geotehnička kategorija) nalaze se u krškim udubljenjima na padinama iznad obale Vinodolskog kanala. Moguće je da se ispod crvenice na nekim od ovih lokacija nalazi fliš. Osobito su problematične relativno male fliške zone kod Kačjaka te kod Jadranova (lokacija Havišće) gdje su uočena ozbiljna oštećenja na građevinama. Na naplavinama u dolini Dubračine te u području njenog ušća (IV geotehnička kategorija) izražena su slijeganja građevina zbog niskog stupnja konsolidacije sedimenata. Oštećenja obale pokazuju da se niti na morskom dnu ne može graditi bez posebnog opreza i dobrog poznavanja geološke građe i geotehničkih značajki lokacije. U Prostornom planu Primorsko - goranske županije (Odredbe za provođenje, knjiga 3) navedeno je da će biti neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za planove užih područja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja.

• Lovišta

Prikaz lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta obrazložen je u točki 3.3.1.3. Lov.

• Vode i more

Ograničenja u korištenju vodnih i morskih površina te njihov utjecaj na okolni prostor odnose se na vodotok Dubračinu, more i zaštićeno obalno područje mora, te pojavu vodnog vala u slučaju rušenja brane akumulacije Tribalj.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

158 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Dubračina Ograničenja u prostoru Dubračine, sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora (u i uz korito vodotoka) koja nije u funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od poplava, gradnje vodnih građevina i njihovog održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), što je u tijeku, minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 6 m od gornjeg ruba korita. Kako korito Dubračine ne može prihvatiti velike vode koje se javljaju kod dužih povratnih perioda, to se i na površinama koje su u tim slučajevima plavljene mogu utvrditi odgovarajuća ograničenja.

Morske površine Ograničenja u korištenju morskih površina odnose se na zaštićeno obalno područje mora, lučka područja, potrebu zaštite podmorja, ograničenja proistekla iz utvrđenih kategorija zaštite prirode, a temeljem kriterija Prostornog plana Županije određena je i kategorizacija obalnog mora.

Zaštićeno obalno područje mora Područje Grada Crikvenice svojim se većim dijelom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), unutar kojeg su smještena gotovo sva građevinska područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene. U svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, donesena je Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04).

U ZOP-u se planiranje i uređenje prostora temelji na osnovnim planskim smjernicama18: - očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, - planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, - sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, - osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra, - očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju, - ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje, - ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, - uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika, - planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne

18Navedeni su dijelovi Uredbe koji se odnose na područje Grada Crikvenice

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

159 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

vrijednosti i obilježja,

U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: - skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena, - vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, - privez izvan građevinskog područja, - sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama, - uzgoj plave ribe.

Zaštićeno obalno područje mora prikazano je na grafičkom prilogu br. 3A. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite", mj. 1:25.000, te na svim ostalim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000.

Lučka područja Lučko područje obuhvaća dijelove akvatorija u kojima se sve djelatnosti odvijaju u skladu s odredbama Lučke uprave. Na području Grada Crikvenice planirana su slijedeća lučka područja: - luka Jadranovo, - luka Crikvenica, - luka Selce.

Kategorizacija obalnog mora Prema Prostornom planu Županije, obalno je more na području Grada Crikvenice kategorizirano u drugu kategoriju, tj. more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja otpadnih voda).

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1.Građevinska područja naselja

Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice i to za statistička naselja Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce. Na kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena površina, mj.1:25000 i br. 4. Građevinska područja mj. 1:5000 utvrđena su jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

160 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja, različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele.

Statističko naselje Crikvenica sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA1 i tri izdvojena građevinska područja.

Cjelovito građevinsko područje Crikvenica NA1 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Crikvenica centar NA11, - Crikvenica sjever NA12, - Tončićevo NA13, - Sopaljska NA14, - Duga NA15, - Dubračina NA16,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Crikvenica su: - Dolac NA17, - Podbadanj NA18, - Kotor NA19.

Statističko naselje Jadranovo sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA2 i tri izdvojena građevinska područja.

Cjelovito građevinsko područje Jadranovo NA2 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Jadranovo centar NA21, - Kloštar - Perhati NA22,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Jadranovo su: - Popovići NA23, - Budići NA24, - Smokovo NA25.

Statističko naselje Dramalj sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA3 i dva izdvojena građevinska područja.

Cjelovito građevinsko područje Dramalj NA3 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Dramalj centar NA31, - Kačjak NA32, - Manestri NA33,

Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Dramalj su: - Klanfari NA34, - Lokvica NA35.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

161 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Statističko naselje Selce sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA4.

Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Koristiti se može samo uređeno građevinsko zemljište. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene Prostornim planom Primorsko - goranske županije i Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora su:

- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, - II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. - III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

Za građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice propisuju se slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta:

- I. kategorija uređenosti: - za naselja i dijelove naselja izvan ZOP - a: Crikvenica sjever (Ladvić) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Budići (dio) NA24 i Smokovo NA25, - II kategorija uređenosti: - za sva ostala naselja i dijelove naselja na području Grada Crikvenice.

Eventualna viša razina uređenosti građevinskog zemljišta određuje se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, odnosno dvogodišnjim programima investiranja u građevine i uređaje komunalne infrastrukture.

Za područje Grada Crikvenice, izrazitog turističkog područja, od osobite je važnosti uređenje plaža. Sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, plaže se unutar ZOP - a određuju kao uređene i prirodne morske plaže. Uređene morske plaže nalaze se unutar građevinskih područja naselja (ili površina za izdvojene namjene izvan naselja), nadzirane su i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Većim dijelom su uređenog i izmjenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine,i sanitarni uređaji) opremljene, označene i zaštićene s morske strane.

Plaže unutar građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice određene su kao uređene, na slijedećim lokacijama (označeno simbolom UP na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj 1:5.000):

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

162 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

• Jadranovo: - uvala Grabrova - UP1, - centar - UP2,

• Dramalj: - Kačjak - UP5 (dio), - Pazdehova - UP7, - Lanterna - UP8,

• Crikvenica: - Thalassoterapija - Mediteran UP11, - centar - UP13, - Kaštel - UP14, - Podvorska - UP15,

• Selce: - Marin - Jadranka - Polača - UP18 (dio), - Češka plaža - UP19 (dio).

U cilju održavanja, unapređenja i zaštite plaža, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju plaža: - renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene; - sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene; - uređenje morfološki nepromjenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani.

Pod uređenjem plaža smatra se izvođenje slijedećih radova: - čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja, - rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba, - izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, - izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru, - nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), - oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama, - izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska), - hortikulturno uređenje, - postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže, - postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl., - postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru, - izvođenje drugih zahvata predviđenih detaljnijim planovima uređenja.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

163 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Unutar građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice mogu se graditi građevine: - stambene namjene, - društvene namjene, - gospodarske namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - infrastrukturne i komunalne namjene, - pomoćne građevine, - poljoprivredne građevine, - montažne građevine – kiosci.

• Građevine stambene namjene

Građevine stambene namjene utvrđene ovim planom su građevine koje su u cjelini ili većim dijelom namijenjene stanovanju, a dijele se na obiteljsku kuću, višestambenu građevina i stambeno - poslovnu građevinu. Građevine stambene namjene sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava.

- obiteljska kuća (definirana Zakonom o gradnji), prema tipovima gradnje može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu. Izgradnja obiteljskih kuća moguća je u svim naseljima na području Grada Crikvenice. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine. Ovisno o tipu gradnje najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi od 300 - 400 m2, a najveća 1.200 m2. Najveći dopušteni broj etaža iznosi iznosi dvije nadzemne etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 10,0 m do sljemena građevine, odnosno 7,0 m do završnog ruba vijenca.

- višestambene građevine se po tipologiji dijele na višestambene građevine sa 3 - 4 stana i višestambene građevine sa 5 - 8 stanova. Unutar višestambene građevine moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine.

Višestambene građevine sa 3 - 4 stana mogu biti slobodnostojeće ili dvojne. Mogu se graditi na cijelom području Grada. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za slobodnostojeće građevine 500 m2, a za dvojne 400 m2. Najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m2. Najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 nadzemne etaže i jedna podzemna etaža, tj. 13,0 m do sljemena, odnosno 10,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

Višestambene građevine sa 5 - 8 stanova mogu se, kao samostojeće, graditi samo unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA11), unutar obuhvata UPU 1 i Crikvenica sjever (NA12), i to unutar obuhvata UPU 2 Hrusta i UPU 3 Benići. Iznimno, dvojna višestambena građevina sa do najviše 8 stambenih jedinica na jednoj čestici može se graditi i unutar građevinskog

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

164 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

područja naselja Sopaljska (NA14), isključivo na k.č. 2515 (k.ul.4088) k.o. Crikvenica. Najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000 m2, a najveća nije ograničena. Iznimno, za izgradnju višestambene građevine unutar građevinskog područja naselja Sopaljska (NA14), isključivo na k.č. 2515 (k.ul.4088) k.o. Crikvenica, najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2. Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je pet nadzemnih etaža i jedna podzemna etaža, a visina 17,0 m do sljemena, odnosno 14,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Izgradnja novih višestambenih građevina u nizu nije dopuštena, a rekonstrukcija postojećih građevina utvrđuje se prema uvjetima za rekonstrukciju.

- stambeno - poslovne građevine predstavljaju građevine stambene namjene unutar kojih je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se stambeno - poslovne građevine koje sadrže 1 - 4 stana, te stambeno - poslovne građevine koje sadrže do 5 - 8 stanova.

Stambeno - poslovne građevine koje sadrže od 1 - 4 stana mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice, prema odredbama za izgradnju višestambene građevine sa 3 - 4 stana.

Stambeno - poslovne građevine koje sadrže 5 - 8 stanova mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA11), unutar obuhvata UPU 1 Crikvenica centar, te na području Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 3 Benići) i Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 2 Hrusta), prema odredbama za izgradnju višestambene građevine sa 5 - 8 stanova.

• Građevine društvene namjene

Građevine društvene namjene čine obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, sportske dvorane, kina i sl. Grade se u pravilu na istaknutim lokacijama i moraju biti građene kvalitetno i racionalno. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim za građevne čestice namijenjene sportu i rekreaciji te za vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 0,6. Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina i sportskih dvorana), mogu se graditi do visine od 14,5 m do sljemena, odnosno 12,0 m do završnog ruba vijenca građevine, s najviše 3 nadzemne etaže i jednom podzemnom etažom. Iznimno, za izgradnju građevina društvene - zdravstvene namjene na području obuhvata Detaljnog plana uređenja zone Thalassotherapije (DPU 1) unutar građevinskog područja Duga u Crikvenici (dio NA15) najveći dopušteni broj etaža i najveća dopuštena visina pojedine građevine utvrditi će se predmetnim detaljnim planom uređenja.

Dom za starije i nemoćne osobe prve kategorije gradit će se na lokaciji bivšeg odmarališta 13. maj u Crikvenici, na k.č. 8882/1 k. o Crikvenica. Izgradnja

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

165 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE potrebnih sadržaja i vanjskih površina Doma moguća je i na k.č. 8873/1 i 8873/3 k.o. Crikvenica. Kapacitet Doma je 100 - 120 mjesta, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5, najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,5, najveća dopuštena visina iznosi 4 nadzemne etaže i jedna podzemna etaža.

• Građevinske gospodarske namjene

Građevine gospodarske namjene su građevine koje su u cjelini ili većim dijelom namijenjene obavljanju djelatnosti gospodarske namjene, a mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja. Građevine gospodarske namjene podrazumijevaju građevine zanatske namjene, poslovne namjene (pretežito uslužne, trgovačke, komunalno - servisne) i poslovno - stambene građevine.

Površina građevne čestice za građevinu zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2, a najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. Najveći dopušteni broj etaža građevine zanatske ili poslovne namjene je 2 nadzemne i jedna podzemna etaža. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 metara do sljemena, odnosno 9,5 m do završnog ruba vijenca građevine.

Poslovno - stambena građevina je građevina gospodarske namjene unutar koje je površina za poslovne sadržaje veća od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (brutto) površine unutar jedne stambeno-poslovne građevine), a sadrži od 1 do 4 stana.

Poslovno - stambene građevine tlocrtne projekcije do 200 m2 i visine do 3 nadzemne i jedne podzemne etaže, mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice, prema odredbama za izgradnju višestambene građevine sa 3 - 4 stana.

Poslovno - stambene građevine tlocrtne projekcije od 200 do 600 m2 i visine do 5 nadzemnih i jedne podzemne etaže mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA11), unutar obuhvata UPU 1 Crikvenica centar, te na području Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 3 Benići) i Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 2 Hrusta), prema odredbama za izgradnju višestambene građevine sa 5 - 8 stanova.

Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

• Građevine ugostiteljsko - turističke namjene

U građevinskom području naselja mogu se graditi pojedinačne građevine ugostiteljsko - turističke namjene. Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora se planirati izvan postojećih javnih površina uz obalu, mora imati odgovarajući pristup na javno - prometnu površinu (širine kolnika najmanje 5,5 metara) i osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj čestici.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

166 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U građevinskom području naselja unutar površine koja će detaljnijim planovima biti određena kao mješovita namjena, može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2, dok najveća dopuštena površina nije ograničena. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5 a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,5. Iznimno, za građevine koje se grade u građevinskim područjima naselja Crikvenica centar (NA11), Duga (NA15), Dramalj centar (NA31) i Selce (NA4, izvan obuhvata UPU 16) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 3,5.

Za postojeće građevine ugostiteljsko - turističke namjene koje se nalaze u izgrađenom ili dijelom izgrađenom građevinskom području naselja unutar obuhvata obavezne izrade detaljnijih planova propisanih ovim planom dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni Kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti detaljnijim planom.

Za građevine koje se grade unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA11), Duga (NA15), Dramalj centar (NA31) i Selce (NA4, izvan obuhvata UPU 16) najveći broj etaža građevine su pet nadzemnih i dvije podzemne etaže. Za sva ostala naselja najveći broj etaža iznosi četiri nadzemne i jedna podzemna etaža. Najmanje 30% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Odvodnja otpadnih voda za sve planirane smještajne građevine mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

Unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar planira se izgradnja luke nautičkog turizma - marine, u sklopu koje se predviđa izgradnja sadržaja ugostiteljske, trgovačke i uslužne namjene. Uvjeti gradnje i uređenje površine marine utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja (UPU 1).

• Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

To su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

• Pomoćne građevine

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

167 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

• Poljoprivredne građevine

Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta: - visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m, - građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, - građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici, - najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m.

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana.

• Montažne građevine i kiosci

Montažne građevine i kiosci mogu se postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, a njihove lokacije i uvjeti smještaja utvrđuju se odgovarajućom odlukom Gradskog poglavarstva Grada Crikvenice. Kiosci i štandovi mogu biti samostalne građevine, ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

• Rekonstrukcije i interpolacije u građevinskim područjima naselja

Rekonstrukcija u smislu ovog Prostornog plana obuhvaća dogradnju, nadogradnju, sanaciju, adaptaciju i funkcionalne preinake, tj. prenamjenu postojeće građevine. Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom.

Rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih prema građevinskoj dozvoli, stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja, te svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968.godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od min. dozvoljene za novu gradnju, moguća je rekonstrukcija postojećih građevina do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

168 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Interpolacija unutar građevinskih područja naselja vrši se pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih građevina, osim ako ovim Prostornim planom nije drugačije definirano.

3.4.2.2.Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Za površine izvan naselja za izdvojene namjene smještene unutar ZOP - a, s izuzetkom površina infrastrukturne namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 5,5 m), propisani broj parkirališnih mjesta, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Nova izgradnja na površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem planova užih područja, a ovim su planom određeni kriteriji i smjernice za izgradnju u navedenim zonama.

• Površine gospodarske namjene - poslovne (K)

Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene - poslovne razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: - najmanja dopuštena površina građevne čestice poslovne namjene iznosi 500 m2, - najmanja dopuštena širina građevne čestice iznosi 20 m, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,5, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne i jedna podzemna etaža, - udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

• Površine ugostiteljsko - turističke namjene (T)

Prostornim planom predviđene su površine za izgradnju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene. U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko - turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena. ali se unutar ugostiteljsko - turističkih građevina može urediti jedan stan najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

169 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Prostorna cjelina ugostiteljsko - turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu mora imati najmanje jedan javni cestovno - pješački pristup do obale, što je prilikom izrade detaljnijih planova potrebno predvidjeti za sve planirane zone.

Površine ugostiteljsko - turističke namjene obuhvaćaju: - hotele s pratećim sadržajima (T1), - kampove - autokampove (T3).

Vrsta "T1 - hotel", prema Uredbi, podrazumijeva samo smještajni objekt vrste "hotel i depadansa hotela" iz pravilnika Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koji su doneseni temeljem Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 49/03 i 117/03). Sukladno "Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli", vrsta "T1 - hotel" ne podrazumijeva mogućnost izgradnje aparthotela, pansiona i guest house - a.

U zonama hotela s pratećim sadržajima mogu se planirati trgovački, uslužni, ugostiteljski, sportski, rekreativni i zabavni sadržaji, pod slijedećim uvjetima: - nova smještajna građevina planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte, - najmanja dopuštena površina građevne čestice za nove hotele i pansione iznosi 1.500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) za nove hotele i pansione iznosi 0.3, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) za nove hotele i pansione iznosi 0.8, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 4 nadzemne i jedna podzemna etaža, osim iznimno u zonama T15, T16 i T17, gdje može iznositi 5 nadzemnih i dvije podzemne etaže.

Za postojeće građevine ugostiteljsko - turističke namjene koje se nalaze u izgrađenom ili dijelom izgrađenom građevinskom području ugostiteljsko - turističke namjene za koje je propisana obavezna izrada detaljnijeg plana dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni (Kig) i (Kis) mogu biti i veći, što će se odrediti detaljnijim planom.

Zone Jadranovo (Havišće 1) - T11 i Havišće 2 - T12 u potpunosti su neizgrađene i one će se uređivati u skladu s uvjetima za izgradnju hotela sa pratećim sadržajima, u skladu s odredbama urbanističkih planova uređenja.

Sukladno Uredbi, vrsta "T3 - kamp" planira se bez mogućnosti izgradnje čvrstih smještajnih građevina koje su kao mogućnost navedene u "Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim tehničkim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste objekata za smještaj".

Zone kampova planiraju se uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora. Smještajne jedinice u kampovima (autokampovima) ne mogu se planirati u pojasu od najmanje 25 m od obalne crte. Smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

170 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

Unutar površina ugostiteljsko - turističke namjene, sukladno Uredbi, utvrđene su uređene plaže na slijedećim lokacijama (označeno simbolom na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj 1:5.000):

• Jadranovo: - Čelo UP3, - Havišće - UP4

• Dramalj: - Bršćanovica - UP6, - Rivijera UP9,

• Crikvenica: - Omorika - UP10, - Gradska plaža - UP12, - V. Nazor - UP16,

• Selce: - Marin - Jadranka - Polača - UP17, - Češka plaža - UP19, - Uvala Slana - UP20.

Dopušteni zahvati na uređenju plaža utvrđeni su točkom 3.4.2.1. Građevinska područja naselja. Zone plaža obuhvaćene su obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene.

• Površine sportsko - rekreacijske namjene

Površine sportsko - rekreacijske namjene na području Grada Crikvenice razvrstane su na sportske centre i uređene plaže.

Na područjima sportskih centara moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko - trgovačkih) djelatnosti.

Uređene plaže (R2) utvrđene su i kao građevinsko područje sportsko - rekreacijske namjene na slijedećim područjima: - Jadranovo: - Sv. Jakov - R21, - Čelo - R22, - Dramalj: - Kačjak -R23, - Selce: - Jasenova - R24.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

171 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Dopušteni zahvati na uređenju plaža utvrđeni su točkom 3.4.2.1. Građevinska područja naselja. Zone uređenih plaža obuhvaćene su obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene.

• Površine groblja (G)

Na području Grada Crikvenice, osim već postojećih groblja unutar građevinskog područja naselja, planirane su i nove površine za razvoj groblja, i to u Crikvenici (Podkotor) i u Selcu.

Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl, te komunalna infrastruktura.

Najprihvatljiviji tip groblja je tkz. parkovno groblje, s akcentom na pejsažnom i hortikulturnom uređenju. Postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu. Osnovna jedinica za dimenzioniranje površine groblja su grobna mjesta, na koja (za parkovno groblje) se računa 10 - 14 m2 prostora.

• Površine infrastrukturne namjene (IS)

Ovim su Prostornim planom određene tri zone infrastrukturne namjene predviđene za smještaj benzinske crpke, pročistača otpadnih voda u Crikvenici i cestovnog čvora Crikvenica zapad. Navedene površine uređuju se temeljem odredbi ovog plana, dok će se kvalitetnije prometno rješenje cestovnog čvora Crikvenica zapad sagledati u okviru izrade urbanističkog plana uređenja (UPU 7).

• Površine ostale namjene (V, E)

Prostornim planom određena je površina ostale namjene koja obuhvaća područje postojećeg vikend naselja Havišće (V), gotovo u potpunosti izgrađenog uglavnom građevinama povremenog stanovanja. Postojeće građevine rekonstruiraju se na način da se omogućava rekonstrukcija i dogradnja do visine najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlja, uz povećanje tlocrtne površine, ali ne više od 20% ukupne tlocrtne površine građevine. Uvjeti za izgradnju novih građevina unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja utvrditi će se urbanističkim planom uređenja.

Prostornim planom na lokaciji postojećeg kamenoloma Podbadanj određeno je građevinsko područje ostale namjene (E) - površina za iskorištavanje mineralnih sirovina. Eksploatacija građevno - tehničkog kamena dopuštena je samo unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja, ne i istražnog prostora (ležišta), uz provođenje mjera zaštite spomenika prirode u Guljanovom dolcu, sukladno odredbama ovog Plana.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

172 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Za površinu kamenoloma propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 9).

• Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene

Rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske, ugostiteljsko - turističke, sportsko - rekreacijske i infrastrukturne namjene određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu građevinu, moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija samo u postojećim legalnim gabaritima građevine.

3.4.2.3.Građenje izvan građevinskog područja

Izvan građevinskog područja mogu se graditi građevine i sadržaji na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: - građevine infrastrukture, - rekreacijski sadržaji.

Građevine infrastrukture Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike.

Rekreacijski sadržaji Izvan sportsko - rekreacijskih površina moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora, ali bez izgradnje čvrstih građevina.

3.4.2.4.Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Vezano na uređenje zemljišta, ovim su Prostornim planom utvrđena slijedeća područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta: - koridori planiranih prometnica (državne i županijske ceste) i željezničke pruge, - područja na kojima je detaljnijim planovima uređenja moguće predvidjeti eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža.

Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama. Osobitu pažnju treba posvetiti oblikovanju zemljišta uz planiranu priobalnu dionicu autoceste, te na izgradnju planirane magistralne željezničke pruge velikih učinkovitosti. Uređenje zemljišta

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

173 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje.

Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili slično.

Ovim su Prostornim planom predložena i područja na kojima je detaljnijim planovima uređenja moguće predvidjeti povećanje postojećeg kapaciteta plaža.

Sva područja predviđena za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža nalaze se unutar obuhvata obvezne izrade detaljnijih planova kojima će se odrediti postojeći kapaciteti plaža unutar obuhvata plana i način dobijanja ciljanih kapaciteta plažnih površina. Normativ koji je potrebno osigurati iznosi 4 - 6 m² plažne površine / kupaču, u što je potrebno uključiti stalne stanovnike naselja, turiste i posjetitelje. Mogućnost povećanja postojećeg kapaciteta plaža mora biti temeljena na Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i provedenom postupku izrade Studije utjecaja na okoliš, za svaki pojedini zahvat na obalnoj liniji.

Eventualna promjena obalne linije biti će moguća tek po izradi i prihvaćanju Studije utjecaja na okoliš.

Područja predviđena za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000.

Mogućnost eventualnog povećanja postojećeg kapaciteta plaža predviđena je na slijedećim potezima: - Jadranovo - uvala Grabrova i južnije, - Dramalj - uz Pazdehovu i južnije, - Dramalj / Crikvenica - potez od Omorike do Crnog mola, - Crikvenica / Selce - potez od Podvorske do plaže hotela “Jadranka”. - Selce - područje Češke plaže.

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine

U svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti na području Grada Crikvenice određuju se slijedeće mjere: - u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

174 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

i njihovu neposrednu okolicu, te obalno područje (prirodne plaže i stijene), te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl., - prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom, - treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode, - pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost / prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti, - ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine 7/06), - na području Grada Crikvenice utvrđena su ugrožena i rijetka staništa submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, primorske termofilne šume i šikare medunca, površine stjenovitih obala pod halofitima, kvarnersko- liburnijske vapnenačke stijene, tirensko jadranske vapnenačke stijene i ilirsko-jadranska primorska točila, - gotovo cijelo područje Grada Crikvenice nalazi se u prijedlogu preliminarne Nacionalne ekološke mreže RH (NEM), te je vrednovano i kao područje važno za ptice EU (SPA područje) „Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika“ i predstavlja potencijalno područje EU ekološke mreže Natura 2000.

Radi zaštite i unapređivanja stanja okoliša planom su utvrđena osobito vrijedna područja, te su određene mjere njihove zaštite.

Zaštićeni dijelovi prirode, kao i oni koji se tek predlažu zaštititi prikazani su na grafičkom prilogu br.3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta u korištenju", mj. 1:25.000.

Na području Grada Crikvenice Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji spomenika prirode zaštićena su dva hrasta u Guljanovu dolcu. Temeljem članka 2. “Odluke o proglašenju dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice spomenikom prirode - pojedinačna stabla” (SN br. 3/02 i 6/02), Županijsko poglavarstvo donijelo je “Mjere zaštite za dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice - spomenici prirode, pojedinačna stabla” (SN 23/02). Navedene mjere obuhvaćaju slijedeće odredbe:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

175 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- stare hrastove - spomenike prirode - treba obilježiti odgovarajućim tablicama s osnovnim podacima o hrastovima, statusu zaštite i godini proglašenja zaštite, - zahvati na hrastovima dopušteni su u slučaju opasnosti od odlamanja i pada grana ili izvaljivanja debla, a radi zaštite sigurnosti i života ljudi koji se zateknu u blizini hrastova. Navedene su radnje dopuštene isključivo uz uz ishođenje uvjeta zaštite prirode, koje izdaje nadležno Ministarstvo, - na starim hrastovima - spomenicima prirode - nisu dopuštene radnje i aktivnosti koje mogu dovesti do uništenja, oštećenja ili promjene svojstva zbog kojih su proglašeni zaštićenim, a poglavito: - odlamanje i rezanje grana, - oštećivanje kore, debla i krošnje, - oštećenje vatrom i - oštećenje spomenika prirode na druge načine.

Slijedom poštivanja navedenih mjera zaštite, ovim se Prostornim planom utvrđuje zona zaštite hrastova, koja obuhvaća područje Guljanovog dolca označeno na kartografskom prikazu br.3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta u korištenju", mj. 1:25.000 i br. 4. "Građevinska područja", mj. 1:5.000.

U granicama zone zaštite ne dopušta se izvođenje rudarskih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina) niti formiranje završnih kosina površinskog kopa. Područje spomenika prirode potrebno je ograditi, na udaljenosti min. 10m od utvrđene zone zaštite, te ga na taj način zaštititi od prolaska teške mehanizacije i ostalih radova na području eksploatacijskog polja Podbadanj.

Dijelovi prirode predloženi za zaštitu na području Grada Crikvenice su:

Značajni krajobraz "Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen." (Zakon o zaštiti prirode, N.N. 70/05, čl.16.)

U kategoriji značajnog krajobraza za zaštitu se predlaže područje Vinodol na sjeveroistočnom dijelu Grada.

VINODOL Čitav Vinodol uz svoj poznati povijesni značaj ima osobit biološki značaj za Hrvatsku. To je geomorfološki prepoznatljivo područje koje je svojom florom i faunom reprezentativno za Primorje jer se tu zahvaljujući flišnoj udolini i vodotocima nalaze brojne kontinentalne vrste nadomak moru, a na strmim stijenama rasjeda koje su okrenute jugu tu su i brojne mediteranske vrste, među kojima se ističu neke istočno - mediteranske koje ovdje imaju svoj zapadni rub rasprostranjenja. Veličina udoline pomogla je da se bogatstvo vrsta očuva gotovo netaknuto, jer mu nije naudila tradicionalna poljoprivreda kojom se bavilo lokalno

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

176 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE stanovništvo. Zahvati u okoliš koji se vrše zadnjih tridesetak godina počeli su ugrožavati i osiromašivati biološku raznolikost Vinodola kao cjeline.

Smjernice zaštite Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, autohtone šumske zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. Eventualna nova izgradnja i sadržaji izvan građevinskog područja svojom veličinom i funkcijom te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen osobito vrijednim.

• Spomenik prirode "Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti (Zakon o zaštiti prirode, N.N. 70/05, čl.15.)

U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlaže jama Vrtare Male u Dramlju.

JAMA VRTARE MALE, DRAMALJ Jama Vrtare Male stanište je rijetke i endemične podzemne faune. Tu obitava endemična podzemna kozica Troglocaris anophthalamus.

Smjernice zaštite Za ovaj vrijedan dio prirode Grad Crikvenica treba, temeljem Zakona o zaštiti prirode, pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite.

3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa

Pregled registrirane i evidentirane kulturno - povijesne baštine dan je u Polazištima, u točki 1.2.8.2. ovog Prostornog plana. Pregled odgovara kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000.

• Zaštita arheoloških zona i lokaliteta Na području Grada Crikvenice nalaze se slijedeća arheološka područja: - 1. Crikvenica: gradina Badanj, registrirano, - 2. Crikvenica - igralište, registrirano,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

177 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- 3. Havišće, registrirano, - 4. Velika Stražnica, evidentirano, - 5. Gračišće, evidentirano, - 6. Sv. Kuzman i Sopalj, evidentirano, - 7. Kotor i sv. Trojica, evidentirano, - 8. Drenin, evidentirano, - 9. Selce, evidentirano.

Arheološki pojedinačni lokaliteti su: - 10. Kloštar Šiljevički, samostan, evidentirano - 11. Kotor: prapovijesna gradina, evidentirano - 12. Kotor: Sv. Šimun i Jura Tadej, evidentirano - 13. Kotor: Sv. Trojica, evidentirano, - 14. Selce: antička vila, evidentirano, - 15. Podmirišće: nekropola, evidentirano

Na području Grada Crikvenice povremeno su vršena sustavna arheološka istraživanja, te se kontinuirano vrše i dalje. Brojni pregledi terena evidentirali su mnoge lokalitete, koji još čekaju da budu istraženi.

Kao kulturna dobra registrirana su tri lokaliteta: Crikvenica – Igralište, Havišće i Badanj. Iako postoje evidentirani nalazi u podmorju akvatorija Crikvenice, za sada nije registriran niti jedan hidroarheološki lokalitet, evidentno je 6 arheoloških zona, odnosno nalazišta.

Težeći boljoj pravnoj zaštiti evidentiranih lokaliteta predlaže se registracija (upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske) lokaliteta koji se ističu povijesnom slojevitošću i vrijednošću dosadašnjih nalaza. Daljnja bi arheološka istraživanja svakako donijela izmjene u zoniranju lokaliteta, kao i izmjenu statusa istih. Isto tako, broj poznatih lokaliteta nije konačan, usprkos brojnim pregledima terena šireg područja. Iz tog je razloga neobično važna prijava svakog slučajnog nalaza nadležnom Konzervatorskom odjelu, čak i izvan označenih zona, radi dokumentacije i određivanja smjernica, što znači i izmjenu zona zaštite arheoloških lokaliteta, kao i mogućnost upisa u Registar kulturnih dobara, a njihov rezultat može biti pojava do sada nepoznatih i značajnih lokaliteta, što je, uz evidenciju i registraciju osnovna pretpostavka za zaštitu, naročito lokaliteta koji se nalaze na otvorenom krajoliku, te bivaju uništeni izgradnjom naselja, raznošenjem materijala, izgradnjom objekata, putova i infrastrukturnih koridora.

U svjetlu navedenog stupnja istraženosti vrlo je teško dati valorizaciju arheološke baštine, dok je osnovna smjernica svakako intaktno očuvanje lokaliteta, te već spomenuta obavezna prijava svakog nalaza i konzervatorski nadzor pri svakom klapanju infrastrukture i sličnim radovima. Također se savjetuje konzultiranje nadležnog Konzervatorskog odjela pri svakoj planiranoj izgradnji u blizini ili na samom evidentiranom nalazištu ili zoni.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

178 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

• Zaštita naselja - povijesnih graditeljskih cjelina

Povijesne graditeljske cjeline na području Grada Crikvenice su: - 16. Crikvenica: gradsko naselje, evidentirano, - 17. Crikvenica (Sopaljska): seosko naselje, registrirano,

I. stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti Sopaljska (seoska cjelina).

Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu ruralne strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Naselje koje podliježe I. stupnju zaštite mora imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju, smjernice te studijske projekte zahvata na pojedinim elementima prostora kao osnovnu podlogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite.

II. stupanj zaštite određen je za evidentiranu povijesnu graditeljsku cjelinu (Crikvenica – gradsko naselje) velike vrijednosti. Također, drugi stupanj zaštite ovim se Prostornim planom određuje i za povijesnu jezgru naselja Selce, označenu na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

Drugi stupanj zaštite određen za naselja razvijene povijesne strukture s dobro očuvanim individualnim karakteristikama u planu, arhitekturi i karakterističnim elementima povijesne funkcije podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevnih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

• Zaštita povijesnih sklopova i građevina

Na području Grada Crikvenice registrirane su slijedeće sakralne i civilne građevine: - 18. Crikvenica: Pavlinski samostan (sakralna građevina), - 19. Crikvenica: hotel “Miramare” (civilna građevina), - 20. Crikvenica: hotel “Therapia” (civilna građevina), - 21. Crikvenica: stambena kuća (civilna građevina), - 22. Selce: kuća Lončarić (civilna građevina).

Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

179 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Evidentirane sakralne građevine su: - 23. Crikvenica: Crkva Uznesenja BDV, - 24. Selce: crkva Sv. Katarine, - 25. Selce: crkva Sv. Fabijana i Sebastijana, - 26. Jadranovo: crkva Sv. Jakova.

Navedene preventivno zaštićene sakralne građevine valja dodatno dokumentirati te provesti upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Evidentirani povijesni sklop: - 27. Župna crkva sv. Jelene i župni dvor.

Povijesni sklop župne crkve i župnog dvora dobro je očuvanih individualnih karakteristika u planu, arhitekturi i karakterističnim elementima povijesne funkcije, a predstavlja dio jedinstvene cjeline povijesnog centra Dramlja.

• Zaštita etnološke baštine

Na području Grada Crikvenice etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i etnospomenike: - 28. Kotor (Kotor-Dolac, Draga Srednja, Zoričići), registrirano, - 29. Dramalj: toš, registrirano, - 30. Ladvić - etno zona, evidentirano, -¸ 31. Selce - toš, evidentirano.

Za naselje Kotor, smješteno unutar registriranog etnološkog područja Kotor, radi visoke ambijentalne očuvanosti monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih građevina utvrđuje se potpuna zaštita povijesnih struktura. Uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone provodi se stroga kontrola unošenja novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama prihvatljivo je samo uz minimalne fizičke intervencije uz korištenje tradicijskih oblika i materijala. U ovoj su zoni prihvatljive metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Za registrirano etnološko područje toša u Dramlju utvrđuje se slijedeći sustav mjera zaštite, preuzet iz Rješenja o registraciji: - zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, - vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje, a odredi ih nadležno tijelo.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

180 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Zaštita etno zona i etno spomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara. Za područje Kotora sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, a dopušteni zahvati u prostoru utvrđeni su točkom 3.4.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite.

Tablica 43. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline 2.0. Z A Š T I Ć E N E C J E L I N E % OD UKUPNO GRAD CRIKVENICA OZNAKA POVRŠ. ha/STAN ha GRADA ZAŠTIĆENA PRIRODNA

2.1. BAŠTINA 2.1.1. Zaštićena prirodna baština na

kopnu Zaštićeni krajolik ZK VINODOL 132,75 2,29 0,0113 Spomenik prirode SP JAMA VRTARE MALE u Dramlju - - - DVA HRASTA U GULJANOVU 2,27 0,004 1,9 DOLCU ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA UKUPNO 135,02 2,29 0,01 2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA

2.2.1. Arheološko područje BADANJ 1 5,12 0,09 0,004 2.2.2. Etnološko područje KOTOR 23 90,03 1,55 0,007 2.2.3. Povijesna graditeljska cjelina -

seosko naselje SOPALJSKA 12 12,62 0,22 0,001 ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA UKUPNO 107,77 1,86 0,009 BAŠTINA

ZAŠTIĆENE CJELINE UKUPNO 242,79 4,15 0,02

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, i to za: - prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet), - infrastrukturu telekomunikacija i pošta, - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, - energetsku infrastrukturu (elektroopskrba, plinoopskrba, obnovljivi izvori energije).

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

181 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.5.1. Prometna infrastruktura

Okosnicu prometnog sustava Grada čini kopneni (cestovni, željeznički i pješački), pomorski promet (morske luke otvorene za javni promet, luke posebne namjene, plovni putevi), zračni promet, te sustav telekomunikacija i pošte.

3.5.1.1.Kopneni promet

• Cestovna infrastruktura

Prostornim planom utvrđene su osnove prometnog sustava Grada Crikvenice kao integralnog dijela Primorsko - goranske županije. Prometni sustav prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", mj. 1:25.000.

Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice prometni sustav, kao prateća funkcija u prostoru, treba osigurati kvalitetno djelovanje primarnih prostornih djelatnosti (stanovanje, gospodarski sadržaji, uprava i ostale djelatnosti).

U cestovnom prometu planira se: • Dovršenje sustava međunarodnih i državnih tranzitnih i prilaznih cesta Crikvenici: - priključenje na koridor priobalne dionice autoceste preko čvorova Jadranovo (zapad) i Selce (istok) putem spojnih cesta na državnu cestu čvor Šmrika (JTC) – Crikvenica – N. Vinodolski - Senj. Ovim spojevima, izdvojenim od područja visokog urbaniteta, omogućava se prostorni razvoj Grada, tj. izbjegava se česti problem priliva motornog prometa u centralni gradski dio, čime se smanjuje mogućnost razvoja; • Povećanje dostupnosti u sustavu državnih cesta – razvoj mreže u području državne ceste čvor Šmrika (JTC) – Crikvenica – N. Vinodolski – Senj u cilju bolje povezanosti između pojedinih gradskih područja: - kompletiranje čvora Ad Turres u cilju povećanja dostupnosti na lokalnoj razini, - poboljšanje sustava prigradskog prometa, za što se ostvaruju preduvjeti realizacijom prometnica iz prethodne točke; na taj način se postiže potrebna razina sigurnosti i uslužnosti na postojećoj mreži državnih, županijskih i lokalnih cesta za povezivanje sa naseljima i gradovima u okolici, - zaštita okoliša kroz uvjetovanje izrade projektne dokumentacije, pripreme zemljišta, gradnje i eksploatacije po načelima održivog razvitka, - povećanje sigurnosti prometa ostalih korisnika cestovne infrastrukture: pješaci, djeca, stariji, invalidi (osobe s poteškoćama u kretanju, slijepi i slabovidni),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

182 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- poboljšanje dostupnosti za vozila javnog prijevoza, za što se stvaraju preduvjeti izgradnjom razvoja mreže u području državne ceste JTC (bivša D8).

Državne ceste Spoj na planirane međunarodne cestovne koridore, razvoj (povećanje propusne moći) državnih prometnica te razvoj primarne gradske mreže osnovni je preduvjet općenitog prostornog i gospodarskog razvoja Crikvenice.

Mrežu državnih cesta na području Grada čine: - priobalna dionica autoceste Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split (planirana), - čvor Šmrika (JTC) – Crikvenica – Novi Vinodolski – Senj (postojeća), - spojna cesta od čvora Jadranovo na JTC (planirana), - spojna cesta od čvora Selce na županijsku cestu prema Bribiru (planirana).

Strategijom razvitka Republike Hrvatske te Prostornim planom Primorsko - goranske županije planirana je nova prometnica Trst - Rijeka - Split, koja je danas prostorno definirana od Rupe do Križišća.

Nova prometnica treba preuzeti sav teretni, tranzitni i dio putničkog prometa, odteretiti gradsko područje Rijeke, a vezama s Jadranskom turističkom cestom potrebno je ostvariti dobar pristup cjelokupnim lučkim, proizvodnim, trgovačkim i turističkim područjima. Priključenje cestovnog sustava s područja Grada Crikvenice na priobalnu dionicu autoceste planirano je preko čvorova Jadranovo (zapad) i Selce (istok).

Županijske ceste Na području Grada Crikvenice u kategoriji županijskih cesta nalaze se slijedeće prometnice: - Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam - postojeća, - Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - “Lujzijana” - postojeća.

Sve ostale županijske ceste navedene u Polazištima, točka 1.2.6.1. razvrstane su u lokalne prometnice.

Lokalne ceste Mrežu lokalnih cesta na području Grada Crikvenice čine: - spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Jadranova (postojeća) - bivša Ž 5088, - spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Dramlja (postojeća) - bivša 5090, - spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Crikvenice (postojeća) - bivša Ž 5091, - spoj državne ceste Šmrika (JTC) do Selca (postojeća) - bivša Ž 5092,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

183 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica (novi dio od Dramlja do Jadranova na području Grada Crikvenice i spojna cesta kroz Omoriku), - Podbadanj - Mavrići (postojeća), - Crikvenica - Barci (postojeća), - Crikvenica - Selce (postojeća), - Crikvenica – Dramalj – Kačjak (Ul.Br.Dr.Sobol, Ul. M.Muževića - postojeće), - Klanfari – Kačjak (planirana), - Murvenica - Sopaljska (planirana), - spoj od JTC istočno i zapadno na planiranu prometnicu Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica, - spoj od JTC na Tomislavovu ulicu.

Od osobitog značaja za daljnji razvoj područja Grada Crikvenice je planirana prometnica koja područje Grada Crikvenice povezuje s područjem Grada Kraljevice ("produžena Vukovarska"), čime se povećava kvaliteta cjelokupnog prostora.

Za postojeće lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti .

Ostale nerazvrstane ceste Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti trebaju biti na prostorima Grada na kojima je moguće u što kraćem razdoblju doprinijeti oživljavanju njegovih pojedinih dijelova.

Za područje Grada Crikvenice od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih te izgradnja novih protupožarnih puteva.

Zbog prostornog položaja, oblika i karaktera Grada te turističke orijentacije potrebno je predvidjeti izgradnju biciklističkih staza u cilju povezivanja pojedinih gradskih sadržaja i turističkih lokaliteta. Biciklističke staze i trake potrebno je planirati kao: - samostalne biciklističke staze, - posebne staze prostorno odvojene od motornog prometa, - dio kolnika označen prometnom signalizacijom.

Pješački promet Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.

Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom planova užih područja (tamo gdje su propisani).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

184 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Uz staze moguće je planirati i manje prostore za odmor, s odgovarajućom opremom za sjedenje, kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl. Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva samo ako su u funkciji održavanja i sl., dok se za rekreacijsko korištenje mogu koristiti samo kao pješačko - biciklističke staze.

Prostornim planom utvrđena je nova pješačka staza na području Grada Crikvenice: - Jadranovo (Perhati) - Kačjak, dužine 2,0 km.

Postojeće, već utvrđene pješačke staze su: - “Kirski put” od ušća Dubračine do Podbadnja, - “Ljubavna cestica”, - Crikvenica - Barci.

Javni prijevoz Izgradnjom planirane cestovne mreže stvaraju se preduvjeti za sezonsko uvođenje turističkih vlakova ili minibusa kao osobito pogodnog tipa javnog prijevoza.

Općenito, orijentacija na javne i alternativne vidove prijevoza na području Crikvenice stvara osnovne preduvjete za potreban gospodarski razvoj koji će adekvatno odgovoriti turističkim potencijalima područja. Osim toga, ovi vidovi prometa imaju svoje prednosti: - ekonomske (nije potrebno proširivati postojeću gradsku mrežu, poglavito u područjima visokog urbaniteta), - ambijentalne (stvara se dojam tzv. slobodnog prostora u odnosu na stanje prenapučenosti osobnim vozilima), - ekološke (bitno smanjenje zagađenja, poglavito buke i emisije ispušnih plinova), - energetske (bitne uštede u potrošnji energije).

Promet u mirovanju Prostornim planom utvrđuje se smještaj potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine, osim iznimno u području gradske jezgre u Crikvenici i Selcu, gdje to nije moguće.

Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta unutar građevne čestice građevine osnovne namjene su: - unutar građevne čestice obiteljske kuće i višestambene građevine potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po stanu, - unutar građevne čestice građevine gospodarske namjene i građevine društvenih djelatnosti potrebno je osigurati najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini, prema slijedećim smjernicama za projektiranje: 2 - uredski sadržaji: 1 PM/30-40m korisne površine (25 - 30

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

185 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

2 PM/1000m korisne površine), 2 2 - trgovački sadržaji: 1 PM/30m korisne površine (33 PM/1000m korisne površine), - industrijski sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika, - ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 - 8 sjedala, - škole: 1PM/učionici, - dom kulture, sportsko - rekreativne građevine i ostali prostori s 2 velikim brojem posjetitelja 1 PM/20m korisne površine.

Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine.

Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Prostornim planom omogućava se i izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Garaža je zatvoren, a parkiralište otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže se mogu graditi kao: - pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, - garaže i parkirališta kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici (skupne garaže, parking - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirna mjesta).

Za skupne garaže određuju se slijedeći uvjeti građenja: - sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6m od susjednih građevina, - najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno ovim Prostornim planom uređenja, - za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

186 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

uvjete nadležnih institucija, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, - najviša visina građevine iznosi 7.5m, - najviša visina jednoetažne garaže iznosi 3.5m, - skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

Uvjeti građenja parkirališta su: - najmanja veličina građevne čestice određena je najmanjim brojem parkirnih mjesta, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0, - parkirališta na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, - parkirališta se mogu uređivati i na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem prethodno navedenih normativa, odnosno prema odredbama planova užih područja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom. Iznimno, potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za područje specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia definirati će se Detaljnim planom uređenja zone Thalassotherapija (DPU 1).

Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

• Željeznička infrastruktura

Prostornim planom županije određena je potreba izgradnje nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik.

Ovim je Prostornim planom određena trasa te pruge, sa zaštitnim koridorom širine 400 m. Najbliža postaja na planiranoj pruzi nalazit će se u Bribiru.

3.5.1.2. Pomorski promet

Morske luke Raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja, morske luke posebne namjene - luke nautičkog turizma i privezišta prikazan je na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000, te br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

187 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Morske luke otvorene za javni promet na području Grada Crikvenice su: - luka Crikvenica (županijskog značaja) - putnička luka, - luka Jadranovo (lokalnog značaja) - putnička luka, - luka Selce (lokalnog značaja) - putnička luka.

Unutar luka otvorenih za javni promet mogu se odvijati djelatnosti ukrcaja i iskrcaja putnika, prekrcaja roba, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Prostorni raspored sadržaja i način uređenja luka otvorenih za javni promet utvrditi će se planovima užih područja - za Crikvenicu i Jadranovo u sklopu izrade urbanističkih planova uređenja (UPU 1 i UPU 9), a za luku Selce detaljnim planom uređenja (DPU 8).

Izdvojeni dijelovi luka otvorenih za javni promet - komunalne luke imaju funkciju priveza i odveza jahti, sportskih i drugih brodica za domicilno stanovništvo i tranzit nautičara, a određene su na slijedećim lokacijama: - Jadranovo: uvala Perčin, - Dramalj: Bršćanovica, Pazdehova, Omorika, - Crikvenica: Crni molo, Podvorska, - Selce: uvala Slana.

Prateće sadržaje postojećih komunalnih luka potrebno je planirati prema posebnom programu usuglašenom sa korisnicima prostora.

Na području Grada Crikvenice predviđena je luka nautičkog turizma u centru naselja Crikvenice. Maksimalni broj vezova određen Prostornim planom županije i ovim planom iznosi 200 vezova. Na području luke nautičkog turizma predviđeni su sadržaji ugostiteljske, trgovačke i uslužne namjene. Područje luke nautičkog turizma obuhvaćeno je izradom Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar (UPU 1).

Ostale površine izvan lučkog područja - privezišta Prostornim planom utvrđene su lokacije privezišta, kapaciteta do 10 plovila. Privezište podrazumijeva dio obale izgrađen za privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog područja, a uz građevinsko područje (naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene) na kopnu.

Privezišta su označena simbolom P na kartografskom prikazu broj 1. "Korištenje i namjena površina" i broj 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000. Postojeća privezišta moguće je uređivati i rekonstruirati.

Privezišta su određena na slijedećim lokacijama: - Jadranovo: uvala Grabrova, Lokvišće, Havišće, - Dramalj: Kačjak zapad, Kačjak istok, Vali, Vrtina, - Crikvenica: Omorika, Miramare, Potok - Kaštel, - Selce: Marina, Jadranka, Bazeni, Jasenova.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

188 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Plovni putevi Dijelom akvatorija Grada Crikvenice prolaze i trase unutrašnjih plovnih puteva, kojima se povezuju luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja.

3.5.1.3. Zračni promet

Planirana površina za javni helidrom određena je unutar zone sportsko - rekreacijske namjene (sportski centar - R11) na nogometnom igralištu u naselju Jadranovo.

Uvjeti smještaja sadržaja i uređenje površine helidroma odredit će se u sklopu izrade urbanističkog plana uređenja za predmetno područje (Jadranovo - Havišće - UPU 28).

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

Radi osiguranja prstenastog povezivanja na međužupanijskoj razini potrebno je izgraditi distributivnu kabelsku kanalizaciju magistralnog značaja duž planirane priobalne dionice Jadranske autoceste. Ujedno, ta prometnica će se koristiti i za povezivanje postojećih i planiranih UPS – ova na lokalnoj razini.

Na području Grada Crikvenice treba planirati ugradnju novog UPS Smokovo – 256 pretplatnika, i UPS – Benići 512 pretplatnika. Sa ugradnjom novih UPS – ova smanjit će se dužina pretplatničke petlje a s tim u vezi povećati i kvaliteta prijenosa u novoformiranoj pristupnoj mreži, te izbjeći daljnja proširenja postojećih UPS – ova.

Izgradnja nove, te rekonstrukcija dijela postojeće pristupne telekomunikacijske mreže treba se vršiti isključivo korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca distributivne kabelske kanalizacije odgovarajućeg kapaciteta. Priključivanje novih građevina na tim područjima na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Ujedno će se vršiti zamjena postojećih dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke i postojećih građevina. Kapaciteti distributivne kabelske kanalizacije kao i kapaciteti kabela za pojedina građevinska područja odredit će se projektima.

Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se vrlo elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta, te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne telekomunikacijske mreže sa integriranim uslugama u kojima jedan priključak omogućava korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Radi navedenog investitori građevina stambene i poslovne namjene u naseljima gradskog karaktera i poslovnim područjima trebaju

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

189 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE izgraditi unutrašnju telekomunikacijsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje 2 cijevi ř 40 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih građevina zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

Prostornim planom zadržava se postojeća mreža poštanskih ureda i to u Crikvenici, Jadranovu, Dramlju i Selcu.

3.5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

3.5.3.1.Sustav vodoopskrbe

Cilj razvoja vodoopskrbnog sustava je njegova izgrađenost do stupnja da su svi potrošači priključeni na sustav te da nema poteškoća u kontinuiranoj i kvalitetnoj javnoj vodoopskrbi. Orijentacija crikveničkog područja na turističku privredu zahtjeva i odgovarajući razvoj infrastrukturnih sustava. U tom smislu je potrebno postojeće objekte kvalitetno održavati, te graditi nove na područjima gdje je to neophodno. U nastavku su po pojedinim područjima vodoopskrbnog sustava navedeni potrebni zahvati na proširenju i dogradnji postojećeg stanja.

U sustavu vodoopskrbe Crikvenica-Dramalj predviđa se: - rekonstrukcija transportnog cjevovoda na dionici VS Sopalj do VS Dramalj, - vodoopskrbni sustav visoke zone Dramlja, sa izgradnjom: - crpne postaja CP Dramalj, - vodospreme VS/CP Manestri (400 m3, ca+170, sa crpkama za VS Klanfari), - vodospreme VS Klanfari (200 m3, ca+230), - vodoopskrbnom mrežom i objektima (sa povezivanjem naselja Smokovo), - vodoopskrbni sustav visoke zone naselja Sopalj, sa izgradnjom vodospreme Sopalj 3 i ostalim pripadajućim vodoopskrbnim objektima, - proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

U sustavu vodoopskrbe Jadranovo predviđa se izgradnja : - transportnog cjevovoda na dionici VS Dramalj do VS Jadranovo, - vodoopskrbni sustav visoke zone Jadranova, sa izgradnjom: - crpne postaje u sklopu postojeće vodospreme Jadranovo, - vodospreme VS Šepci (200 m3, ca+195), - vodoopskrbnom mrežom i objektima, - izgradnja vodospreme VS Kloštar, za potrebe opskrbe istočnog dijela Jadranova, - proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

190 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

U sustavu vodoopskrbe Selce predviđa se izgradnja : - vodospreme VS Selce 3 i Selce 4, za potrebe opskrbe viših zona naselja, te planiranih sadržaja na istočnom dijelu Selca (vodosprema Jasenova), - proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu detaljnije dati ovim planom, isti će se definirati temeljem budućeg vodoopskrbnog plana Županije i dokumentacije višeg stupnja razrade, a ovisno o tehničkim elementima, uvjetima na terenu i imovinsko pravnim uvjetima.

Izgradnja vodoopskrbne mreže moguća je isključivo istovremeno sa izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda.

3.5.3.2. Sustav odvodnje

Crikveničko područje s prevladavajućim kapacitetima u turističkoj djelatnosti gradit će svoj identitet u pravcu odmorišnog turizma. Pretpostavka daljnjeg kvalitetnog razvoja je poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta koje mora pratiti infrastrukturno opremanje.

Rješenje odvodnje u osnovi prihvaća izgrađenu kanalizacijsku infrastrukturu na predmetnom području uz rekonstrukciju pojedinih djelova mreže te izgradnju novih objekata odvodnje. Novim zahvatima na sustavu odvodnje cilj je prikupiti svu otpadnu vodu na jednom mjestu gdje će se vršiti pročišćavanje i nakon toga disponirati pročišćene vode u podmorje na dovoljnoj udaljenosti od obale.

Za sve građevine gospodarske, društvene i ugostiteljsko - turističke namjene veličine do max. 15 ES, unutar građevinskih područja naselja za koja je određena I. kategorija uređenosti zemljišta (izvan ZOP - a), uvjetuje se gradnja cisterni ili nepropusnih sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležne komunalne službe. Za građevine veće od 15 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska.

Ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Prostornim planom, unutar građevinskih područja naselja za koja je određena II. kategorija uređenosti zemljišta (unutar ZOP - a), i to samo unutar izgrađenog dijela građevinskog područja do izgradnje javnih sustava odvodnje određenih ovim Prostornim planom, za sve građevine stambene, gospodarske, društvene i ugostiteljsko - turističke namjene do veličine 10 ES moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

Za sve građevine ugostiteljsko - turističke namjene obavezna je ugradnja separatora masti. Nakon obrade otpadne vode treba ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje u slučaju vlastitog sustava.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

191 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Tehnički opis sustava odvodnje "Crikvenica", "Selce" i "Jadranovo" Na predmetnom području razvijena su dva sustava odvodnje "Crikvenica" i "Selce" dok je treći sustav "Jadranovo" praktički bez kanalizacijske mreže.

Obzirom na zatečeno stanje različiti su i prioriteti u izgradnji kanalizacije u idućih 10-15 godina, kroz koje razdoblje se može sagledati daljnji razvoj prostora. Pri tome svaka faza izgradnje kanalizacijskog sustava treba biti zaokružena cjelina koja je jednostavna za održavanje, treba imati mogućnost faznog povećanja kapaciteta, sve to uz odgovarajuću kvalitetu efluenta u pojedinim etapama izgradnje.

Tijekom godina otpadne vode Selca rješavale su se odvođenjem u smjeru suprotnom od Crikvenice sa obradom na taložnici i ispuštanjem u more na lokaciji uvale Slana. Kako ipak postoje sumnje u mogućnost širenja uređaja i otkupa zemljišta na ovoj lokaciji, treba analizirati varijantu priključka Selca na sustav Crikvenica (udaljenost cca 4,5 km).

Obzirom da će do izgradnje središnjeg uređaja Crikvenica proteći još dosta vremena, do kojeg prethodno treba izgraditi dovodni i odvodni sustav Crikvenice do središnjeg uređaja, to je jasno da je ovaj zadatak u sadašnjem trenutku više teorijske naravi. Za to vrijeme postojeći sustav u Selcu će trebati dograđivati i osuvremeniti, te je stoga lokaciju uređaja u uvali Slana i dalje neophodno zadržati za navedenu namjenu, bilo kao privremeno ili kao stalno rješenje.

Naselje Jadranovo u prvim fazama treba prvenstveno izgrađivati svoju kanalizacijsku mrežu, koja će se kasnije moći i morati uklopiti u koncepcijsko rješenje. Nakon izgradnje većeg dijela mreže treba prići gradnji I. faze uređaja i ispusta na lokaciji rta Ertak. Druga potencijalna lokacija je u predjelu rta Tustan na vrlo strmom terenu i izložena pogledu s mora.

U sustavu odvodnje Crikvenica predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje:

Kratkoročno razdoblje: - kanalizacija Kotorske ulice sa priključkom nove sportske dvorane, nastavak gradnje kanalizacije u predjelu Dramlja.

Srednjeročno razdoblje: - gradnja dovodnog i odvodnog sustava do središnjeg uređaja uključujući izgradnju nove crpne stanice Igralište i rekonstrukciju na crpnoj stanici Parkiralište, - dovodni sustav sastoji se od dva tlačna voda φ 300 mm i φ 350 mm i dvije dionice gravitacijske kanalizacije φ 500 i φ 600 mm ukupne duljine 2160 m, - odvodni sustav od središnjeg uređaja do početka podmorskog ispusta - (kopnena dionica ispusta) predviđa se od cijevi φ 560 mm dužine 1550 m, uz produljenje ispusta na ukupnu duljinu od 700 m i rekonstrukciju difuzorske sekcije,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

192 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- prva faza gradnje središnjeg uređaja Crikvenica - mehanička obrada (na finom situ φ 2 mm sa ili bez aeriranog pjeskolova mastolova, uređenje postojećih objekata na lokaciji, - povezivanje kanalizacije Kačjak sa glavnim obalnim kolektorom i priključkom turističke zone, crpnom stanicom Kačjak sa preljevom u more i tlačnim vodom, - priključenje kanalizacije u Crikvenici (Benići, Sopaljska).

Dugoročno razdoblje - druga faza gradnje središnjeg uređaja - II stupanj obrade sa obradom mulja, - sekundarna mreža u naseljima Kačjak, Dramalj (priključak Manestri, Klanfari) i Benići (priključak Zoretići, Dolac i Draga).

Paralelno sa izgradnjom sanitarne kanalizacije treba rješavati i oborinsku kanalizaciju, što se odnosi uglavnom na odvodnju u urbaniziranim zonama sa ugradnjom separatora prije ispuštanja u more.

U sustavu odvodnje Selce predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje: - izdvajanje oborinskih voda iz sustava sanitarne odvodnje radi rasterećenja crpne stanice Slaven, - rekonstrukcija i produljenje podmorskog ispusta Selce u uvali Slana na udaljenost min. 500 m od obale, - izgradnja uređaja Selce na lokaciji postojeće taložnice sa izgradnjom u najmanje dvije faze: I. faza mehanička obrada na finom situ φ 2 mm; II. faza DAF flotacija (flotacija sa otopljenim zrakom), - priključenje kanalizacije u zonama novije izgradnje, uključujući priključak nove zone u predjelu Jasenovo jugoistočno od kampa Selce, - izgradnja oborinske kanalizacije sa ugradnjom separatora prije ispuštanja u more.

U sustavu odvodnje Jadranovo predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje: - izgradnja razdjelne kanalizacijske mreže u Jadranovu sa tri precrpne stanice, tlačnim vodovima i sigurnosnim preljevima u more, - izgradnja I. faze uređaja Jadranovo na lokaciji rta Ertak (mehanička obrada na finom situ φ 2 mm), - podmorski ispust na udaljenosti min. 500 m od obale, - izgradnja sekundarne mreže kanalizacije.

U slijedećim fazama projektiranja i razrade sustava odvodnje na području Grada Crikvenice preporučuje se: - detaljnije ispitati stanje starih sabirnih kolektora u obalnoj zoni Crikvenice i Selca te analizirati i utvrditi funkcioniranje preljevnih građevina, utvrditi mjesta značajnije infiltracije mora ili slatkih voda u kanalizacijski sustav. Na temelju rezultata tih ispitivanja izraditi program rekonstrukcije; - provoditi trajni monitoring rada uređaja i podmorskog ispusta Crikvenica radi dobivanja mjerodavnih podataka za dimenzioniranje više faze obrade; - obaviti predradnje za izgradnju II faze uređaja Crikvenica.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

193 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.5.4.Energetska infrastruktura

3.5.4.1.Elektroopskrba

Razvoj elektroenergetskog sustava prema Prostornom planu Županije Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Grada Crikvenice nije predviđena izgradnja novih elekroenergetskih građevina naponskog nivoa 110 kV i više. Postojeća tri dalekovoda i podzemni - podmorski 110 kabelski vod, koji jednim dijelom trase prolaze područjem ovog plana, te postojeća trafostanica 110/20 kV zadržavaju funkciju koju imaju i danas u sustavu prijenosne mreže Hrvatske. U zaštićenom koridoru dalekovoda - kabela ograničena je mogućnost građenja, zbog opasnosti od približavanja dijelovima koji su pod naponom, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona vodova.

Razvoj elektroenergetske infrastrukture na području Grada Crikvenice Obzirom na ovim planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.

Područjem prolazi, dijelom svoje trase, i 35 kV nadzemni vod TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi, koji je danas u fukciji napajanja trafostanice 35/20 kV Novi, smještene izvan granica Plana. Prema planovima elektrodistribucije vod bi se, po izgradnji nove trafostanice 110/20 kV Novi, dijelom napustio, a dijelom zadržao u funkciji 20 kV napajanja.

Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane kroz planove užih područja. Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 20 kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja.

Niskonaponska mreža će se u pravilu izvoditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim dijelovima naselja može se izvoditi i kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima.

Javna rasvjeta će se dograđivati kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima, ili u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže.

3.5.4.2.Opskrba plinom

Prostornim planom Primorsko - goranske županije usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

194 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. Koncepcija plinifikacije Grada Crikvenice temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije.

Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka istok, koja se nalazi na području Grada Bakra. Za opskrbu prirodnim plinom Grada Crikvenice predviđena je izgradnja tri redukcijske stanice (RS Crikvenica 1, 2 i 3). Planirani kapaciteti redukcijskih stanica iznose: RS Crikvenica 1 - 550 m3/h, RS Crikvenica 2 - 6.000 m3/h i RS Crikvenica 3 - 2310 m3/h. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom objekata turističkih i uslužnih djelatnosti. Opskrba se vrši srednjetlačnim plinovodom položenim u javnim površinama.

3.5.4.3.Obnovljivi izvori energije

Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Grada Crikvenice posebna je pogodnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (zraka, vjetra i mora). Za područje Grada Crikvenice godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi oko 4,2 kWh/m2d. Prema tome, s npr. 8 m2 površine sunčevih kolektora, može se godišnje uštedjeti oko 11.680 kWh el. energije ili 985 kg lož ulja EL.

Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadno europskih zemalja koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti električna energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje hotela i drugih građevina. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane cikluse je u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82 - 88% ukupna iskorištena energija, 39 - 44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija.

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Prostorni plan Primorsko-goranske županije predviđa uvođenje jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom kojeg sačinjavaju centralna zona za gospodarenje otpadom Marišćina, na području Općine Klana, reciklažna dvorišta i transfer stanice. Centralna zona za gospodarenje otpadom služit će za prihvat

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

195 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada, te skladištenje i obradu građevinskog otpada, te biološkog otpada. Postupanje s opasnim otpadom utvrđuje se na državnoj razini.

Odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje Grada Crikvenice. Prikupljanje komunalnog otpada organizirano je u svim dijelovima naselja i u svim izdvojenim zonama. Komunalni otpad iz domaćinstava prikuplja se u kontejnere, a do realizacije nove centralne zone za gospodarenje otpadom zbrinjavat će se izvan područja Grada Crikvenice. Naime, Prostornim planom Primorsko - goranske županije predviđeno je da deponij "Duplja" (koji se nalazi na području Grada Novi Vinodolski) postane reciklažno dvorište za komunalni otpad, na kojem bi se primijenila tehnologija kompostiranja otpada, a tu bi bilo i reciklažno dvorište za krupni i opasni otpad. To je zajednički projekt Gradova Crivenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske, za koji je već izrađena Studija utjecaja na okoliš.

Ovim Prostornim planom na području Grada Crikvenice nisu predviđena reciklažna dvorišta i transfer stanice, ali je planirano odlagalište za građevni otpad, na lokaciji uz postojeći kamenolom “Podbadanj”, prikazano na kartografskom prikazu br. 2B “Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada”, mj. 1:25.000.

Na području Grada Crikvenice primjenjivati će se IVO sustav (izbjegavanje, valorizacija i obrada otpada), s time da će se, sukladno Prostornom planu županije, obrada otpada privremeno vršiti na području "Duuplja", a u dugoročnoj projekciji u centralnoj zoni za gospodarenje otpadom. Izdvojeno prikupljanje korisnog otpada uspostavit će se odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno: staklo, papir, metalni otpad, plastika, a alternativno i za istrošene baterije), a točne lokacije i uvjeti postavljanja takvih grupa kontejnera utvrdit će se temeljem posebne gradske odluke. Opasne vrste komunalnog otpada iz kućanstva ili drugih manjih izvora skupljat će se putem mobilnih reciklažnih dvorišta smještenih unutar poslovnih prostora proizvođača (prodavatelja) ili u specijalnim spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Proizvođač, odnosno prodavatelj osigurava skupljanje, zbrinjavanje i oporabu ambalažnog otpada od proizvoda koje je stavio u promet, u skladu s Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05). Ambalažni otpad skuplja se unutar poslovnog prostora, u neposrednoj blizini poslovnog prostora i u naselju na za to određenim mjestima.

Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu.

Lokalna samouprava Grada Crikvenice obavezna je izraditi Plan gospodarenja otpadom, koji će sadržavati mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada i popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta te plan njihove sanacije. U tu svrhu, te s ciljem kontrole postupanja s otpadom na području Grada, potrebno je razvijati službu komunalnog redarstva.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

196 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na području Grada Crikvenice isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.

3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.

Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99., 86/99 i 12/01) za područje Grada Crikvenice obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

3.7.1. Zaštita tla

Prostorni raspored šumskog i poljoprivrednog tla, te ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena prostora", mjerilo 1:25000.

3.7.1.1.Šumsko tlo

Šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 34% ukupne kopnene površine Grada. Stoga je zaštita šuma i šumskog zemljišta od izuzetne važnosti, a određuje se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća, - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

197 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.7.1.2.Poljoprivredno tlo

Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se slijedeće mjere: - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, i sl.

Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području Grada Crikvenice podijeljeno je u četiri kategorije zaštite.

Na području Grada Crikvenice nisu utvrđena i izdvojena osobito vrijedna obradiva tla P1 kategorije. Antropogenih tala koja po načinu korištenja spadaju u vinograde ili maslinike ili su vrtovi pri okućnicama ima oko 45 ha. Izdvojena su u kategoriju vrijednih obradivih tala P2 kategorije. Ova tla bi svakako trebalo zaštititi od urbane potrošnje. S obzirom da se ona u kršu dispergirano javljaju u vrlo mnogo malih parcela, s tlima nižeg boniteta, trebalo bi ih na detaljnim kartama potpunije istražiti i prikazati, gdje bi se utvrdio niži postotak tala slabijeg boniteta .

Zemljišta P3 kategorije, ostalih obradivih tala ima oko 10-tak hektara. Zahtjev za zaštitu ovih tala je manji, pa se mogu koristiti, iako samo iznimno, i za izgradnju.

Ostala tla nemaju ograničenja za bilo kakvu upotrebu izvan poljoprivrede i mogu se nesmetano koristiti.

3.7.2. Zaštita zraka

Osnovni cilj postavljen Prostornim planom Primorsko - goranske županije je postizanje prve kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru Grada Crikvenice, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije.

Zakon o zaštiti zraka utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka: I. kategorija: - čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV), II. kategorija: - umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka (GV), III. kategorija - prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće zraka).

Očuvanje kakvoće zraka na području Grada Crikvenice relativno je povoljno jer nema većih onečišćenja iz domicilnih izvora, obzirom da nema industrije koja onečišćuje okoliš. No razvoj turizma donio je i pojavu sve veće degradacije prostora i okoliša, npr. povećani broj osobnih vozila i autobusa na uskom prostoru obalne zone vjerojatno (na području Grada Crikvenice nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka) izaziva povremena prekoračenja graničnih vrijednosti kakvoće zraka

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

198 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Osim toga, neki vjetrovi (bura i tramontana) prenose onečišćeni zrak iz industrijske zone Rijeke, Kostrene i Krka, koji povremeno utječe nepovoljno na zdravlje i tlo (prisustvo SO2, prašine, dima, CO2, amonijaka i sl.).

U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: - promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika, - ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a načela maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladno posebnim propisima RH, - za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, visinu dimnjaka, do donošenja propisa, preporučuje se određivati u skladu s njemačkim propisom TA-Luft, - zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u lošiju kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora, - ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunosti popuni prostor za buduću izgradnju.

3.7.3. Zaštita voda

Na području Grada Crikvenice nalazi se vodotok Dubračina koji se u naselju Crikvenica ulijeva u more.

Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite (nema na području Grada Crikvenice), - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

"Zaštita mora od onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju na kopnu i određivanju namjene obalnog pojasa, te u odvodnji, pročišćavanju i dispoziciji otpadnih voda".19

Mjere za zaštitu mora na području Primorsko - goranske županije obuhvaćaju:

- mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu: vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja morske obale. U građevinskom području naselja , u pojasu od 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za proizvodnju (a koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, kao niti za trgovinu (neto površine veće od 1.500 m˛. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u pojasu

19 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 2

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

199 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali. - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Osim toga, potrebno je unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko - goranske županije.

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

Grad Crikvenica obavezan je, sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03), izraditi kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan. Tako će se odrediti lokacije i dati opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće ili sprječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke.

Zaštita od buke na području Grada Crikvenice provodit će se primjenom slijedećih mjera: - sprečavanja nastajanja buke, - utvrđivanja i praćenja razine buke, - otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

Unutar građevinskog područja naselja razine buke ne smiju prijeći najviše dopuštene razine prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). Postojeće izvore buke u građevinskim područjima naselja koje prelaze dopuštene razine potrebno je smanjiti na zakonom dozvoljene razine.

Obavljanje gospodarske djelatnosti kojom se stvara buka iznad dozvoljene dopušteno je isključivo u zonama izdvojene gospodarske namjene, tako da od susjednih građevnih čestica budu odvojene pojasom zaštitnog zelenila. Djelatnosti unutar građevinskog područja naselja ne smiju proizvoditi buku koja prelazi najviše dopuštene razine buke određene posebnim propisom za stambena gradska područja.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

200 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.7.6. Mjere posebne zaštite20

3.7.6.1.Sklanjanje ljudi

Naselje Crikvenica svrstano je, sukladno „Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu“ (NN 2/91), u gradove 4. stupnja ugroženosti (manje ugroženi gradovi).

Urbanističkim planom uređenja naselja Crikvenica (UPU 1) potrebno je odrediti jednu ili više zona u kojima će se osigurati zaštita stanovništva u zaklonima.

Ostala naselja na području Grada Crikvenice ne podliježu obaveznoj izgradnji skloništa, odnosno drugih objekata za zaštitu.

3.7.6.2.Zaštita od rušenja

Sabirne ceste u naseljima neophodno je planirati tako da im rušenje zgrada ne zatvori promet, odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih dobara.

Urbanističkim i detaljnim planovima koji će se izraditi temeljem smjernica ovog Plana potrebno je planirati više ulazno - izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim cestama.

3.7.6.3. Zaštita od požara

Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara. Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara te procjena ugroženosti od požara na području Županije. U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, graditi požarne zidove i izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i dr.

3.7.6.4.Zaštita od potresa

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su sve veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-

20 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Odredbe za provođenje

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

201 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE turističke namjene, energetske građevine i sl.

Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Temelj modernog aseizmičkog projektiranja je uključivanje očekivanih parametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnosti konstrukcije neke građevine. Nadalje, projektni seizmički parametri danas se računaju za očekivane maksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temelju potresa koji su se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke i neotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za prcjenu mogućih maksimalnih veličina seizmičkih sila. Zbog toga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatak definiranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem u cjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti, sigurnosti, odnosno tehničke konzistentnosti.

Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenog intenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Danas se često primjenjuje uključivanje eksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresa određenih značajki, budući da je ekonomski neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svih konstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanih djelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosno vjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnosti konstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosno dopušta se nešto veća ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tome rizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti.

Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30 % i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10 %. Oba parametra odnose se za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine.

S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Osnove razvoja i zaštite, knjiga 1), predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog područja Primorsko - goranske županije. Rezultat bi trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja.

Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje građevina treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

202 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3.7.6.5. Zaštita od poplava

Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine u dijelu koji se nalazi na području Grada Crikvenice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava sliva Dubračine. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok Dubračinu s pritocima Mala Dubračina i Malenica. Širina koridora obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine najmanje 6,0 m mjereno od gornjeg ruba korita. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te rekonstrukcija vodomjerne postaje radi automatizacije njenog rada.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava, planirano je utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra Dubračine i njenih pritoka.

Dolina Dubračine smještena je nizvodno od akumulacije Tribalj, te je u slučaju rušenja brane šire područje ušća Dubračine u more (što je ujedno i centar Crikvenice) podložno utjecaju vodnog vala. Područje vodnog vala određeno je na kartografskom prikazu br. 3A. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite", mj. 1:25000.

Plan zaštite od poplava koji se izrađuje za navedeno poplavno područje je operativni plan temeljen na trenutnom, a ne predviđenom - planiranom stanju u prostoru i nadograđuje se sukladno promjenama u izgrađenosti tog prostora. Kriteriji za planiranje izgradnje u poplavnom području definirani su uz suglasnost nadležnih državnih tijela. U zoni vodnog vala dozvoljena je: - interpolacija i rekonstrukcija građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18, - izgradnja infrastrukturnih građevina unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18, - izgradnja pročistača otpadnih voda u zoni infrastrukturne namjene IS2 (samo manjim dijelom unutar zone vodnog vala), - uređenje zone sportsko - rekreacijske namjene Dubračina R13 u skladu s uvjetima ovog Prostornog plana.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

203 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

II.ODREDBE ZA PROVOĐ ENJE

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

204 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Na temelju članka 24 Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i točke 1.1.1. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (Službene novine Primorsko - goranske županije br. 8/06, Gradsko vijeće Grada Crikvenice na sjednici održanoj dana ...... donosi

ODLUKU

o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbanistica d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Crikvenicom 2007.godine.

Članak 2.

Plan predstavlja dugoročni i koordinirajući planski dokument, koji utvrđuje uvjete uređenja područja Grada Crikvenice, određuje svrhovito korištenje, namjenu, i oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Crikvenice. Granice obuhvata Plana su granice područja Grada Crikvenice određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92. i 58/93.) Statistička naselja u sustavu Grada Crikvenica su: Crikvenica, Jadranovo, Dramalj i Selce. Ovim Planom utvrđuje se i obveza izrade planova užih područja Grada Crikvenice.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se utvrđuju dugoročne osnove organiziranja i uređivanja prostora u skladu s ciljevima i zadacima društveno - ekonomskog razvoja, a posebno: - osnovna podjela prostora po namjeni, - sustav naselja s razmještajem stanovništva i funkcijama u tim naseljima, - prostorni raspored gospodarskih kapaciteta i društvenih djelatnosti, ¸ - sustav infrastrukturnih koridora i građevina te njihovo povezivanje sa sustavima susjednih područja, - mjere zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti, - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

205 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice, sastoji se od: A. Tekstualnog dijela koji sadrži: I. Obrazloženje UVOD 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Crikvenice u odnosu na prostor i sustave Primorsko - goranske županije i Republike Hrvatsk 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.3. Prostorno - razvojne i resursne značajke 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.0. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Crikvenice 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Crikvenice u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko-goranske županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti, korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

II. Odredbe za provođenje ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE 1.1. Površine naselja 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 1.3. Poljoprivredne površine 1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 1.5. Vodne površine 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju 2.2. Građevinska područja naselja 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. Primarni sektor 3.2. Sekundarni sektor 3.3. Tercijarni sektor 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

206 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. Prometna infrastruktura 5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte 5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje 5.4. Energetska infrastruktura 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Mjere zaštite krajobraznih cjelina 6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti 6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. Zaštita tla 8.2. Zaštita zraka 8.3. Zaštita voda 8.4. Zaštita od prekomjerne buke 8.5. Mjere posebne zaštite 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE B. Grafičkog dijela Prostornog plana koji sadrži: a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000: 1.Korištenje i namjena površina 2.Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustav 2A.Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda 2B.Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganje otpada 3.Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja 3A.Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3B.Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite b) Kartografski prikazi u mj. 1:5.000 4.Građevinska područja 4.1.Jadranovo 4.2.Dramalj, Crikvenica 4.3.Crikvenica, Selce 4.4.Selce 4A.Građevinska područja- područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 4A.1.Jadranovo 4A.2.Dramalj, Crikvenica 4A.3.Crikvenica, Selce 4A.4.Selce Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovog članka ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenice sastavni je dio ove Odluke.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

207 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 5.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: 1. Grad Crikvenica - označava teritorijalno - upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada, 2. grad Crikvenica - označava naselje Crikvenica, 3. naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu, 4. granica građevinskog područja naselja - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica, 5. građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: ugostiteljsko - turistička, gospodarska namjena (poslovna), sportsko - rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, vjerske građevine, zdravstvene građevine, uređene plaže, javne zelene površine i luka nautičkog turizma (u Crikvenici), 6. zaštićeno obalno područje (ZOP) - je područje koje obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Zaštićeno obalno područje označeno je na kartografskom prikazu br. 3A. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite", te na svim ostalim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000. Na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", katastarska podloga, mj.1:5.000 prikazane su i linije od 70 i 100 m od obalne crte, 7. površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, groblja, iinfrastrukturna namjena i ostala namjena, 8. građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom, 9. pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine, 10. građevina stambene namjene – građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju (obiteljska kuća, višestambena građevina, stambeno - poslovna građevina). Građevine stambene namjene sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. 11. obiteljska kuća - građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m2 s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

208 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu. 12. višestambena građevina - građevina isključivo stambene namjene. Unutar višestambene građevine moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine.Prema tipologiji razlikuju se višestambene građevine sa 3 do 4 stana (slobodnostojeće ili dvojne), te višestambene građevine sa 5 do 8 stanova (slobodnostojeće, iznimno i dvojna). 13. stambeno - poslovna građevina - građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se stambeno - poslovne građevine koje sadrže 1 - 4 stana, te stambeno - poslovne građevine koje sadrže do 5 - 8 stanova. 14. građevina gospodarske namjene - građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene, 15. poslovno - stambena građevina - građevina gospodarske namjene unutar koje je površina za poslovne sadržaje veća od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (brutto) površine unutar jedne stambeno-poslovne građevine), a sadrži od 1 do 4 stana, 16. poljoprivredne gospodarske građevine su: - bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl., 17. podrum ili podzemna etaža jest: - etaža koja je sa svih strana ukopana u okolni teren, s time da je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše 1,0 metar iznad najniže kote zaravnatog terena neposredno uz građevinu, sa mogućim pješačko - kolnim pristupom maksimalne širine do 5,0 metara, - etaža čiji su obodni zidovi 50% u terenu, zbog lokalnih uvjeta (nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori. 18. prizemlje – etaža građevine čija je kota poda najviše 1,0 metar iznad najniže kote zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, odnosno čija je kota poda prizemlja kota završne stropne konstrukcije podzemne etaže čiji su obodni zidovi 50% u terenu, zbog lokalnih uvjeta, a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori. 19. potkrovlje - dio građevine između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 m, najveća visina sljemena je 3,5 m, 20. tavan – prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m i nadozida u osi vanjskog zida do krovne konstrukcije 0,5 metara, a isti se može koristiti i kao stambeni prostor, 21. etaža - etažom se smatra svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum, podzemna etaža) ili nadzemne (prizemlje, kat, potkrovlje i tavan, ako se koristi za stanovanje), 22. gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana, 23. koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

209 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine, 24. koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice, 25. visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke kote poda prizemlja do sljemena (za građevine s kosim krovom), odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom), 26. regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene, 27. građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, 28. lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja, 29. interpolacija - gradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici između obostrano izgrađenih građevina ili čestica na kojima je izdana važeća građevinska dozvola za izgradnju građevina.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA CRIKVENICE

Članak 6.

Osnovna namjena i korištenje površina određeno Planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000. Prostor Grada Crikvenice se prema namjeni dijeli na: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine. Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene. 2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture te rekreacijske sadržaje.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

210 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

1.1. Površine naselja

Članak 7.

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira: - stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl., - parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, plaže, groblja, - luka nautičkog turizma - marina - u građevinskom području Crikvenica centar, - dom za starije i nemoćne osobe na lokaciji bivšeg odmarališta 13. maj u Crikvenici, - skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila, - poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine, - tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sl. Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja. Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5.000.

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 8.

Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za: - gospodarsku namjenu (poslovnu - K), - ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli - T1, kampovi - autokampovi T3), - sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar - R1, uređene plaže - R2), - groblja - G, - infrastrukturnu namjenu - IS, - ostalu namjenu - postojeće vikend naselje Havišće - V, - površinu za iskorištavanje mineralnih sirovina (E). Razgraničenje površina iz stavka 1. ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

211 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 9.

Površine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraničuju se na: - površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, širinom pojasa u metrima, - površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su namijenjene smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl. Građenje građevina druge namjene od one predviđene ovim Planom na površinama određenim za infrastrukturne koridore i građevine nije dopušteno, osim u slučajevima navedenim člankom 19. ove Odluke. Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice 4 iz članka 104. ove Odluke i kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav”, br.2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda” i br. 2B “Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda; obrada, skladištenje i odlaganje otpada”, mj. 1:25.000, uvažavajući: - vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 10.

Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju se na slijedeće namjene: 1. Prometni sustav: a) površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica, pješački promet), pomorske (luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, luka posebne namjene) i zračne (helidrom), b) površine za građevine telekomunikacija i pošte. 2. Vodnogospodarski sustav: a) građevine vodoopskrbe, b) građevine odvodnje, c) građevine sustava zaštite od poplave. 3. Elektroenergetski sustav: a) transformacijski uređaji, 4. Sustav plinoopskrbe a) redukcijske stanice.

1.3. Poljoprivredne površine

Članak 11.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

212 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 12.

Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na: - gospodarske šume (Š1), - zaštitne šume (Š2), - šume posebne namjene (Š3). Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama. Na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvan građevinskog područja utvrđene su i prirodne plaže. Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Prirodne plaže utvrđene su na slijedećim lokacijama (označeno simbolom oznake PP na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj 1:5.000): - PP1: Uvala Vodna, - PP2: Bršćanovica, - PP3: "Divlja" plaža, - PP4: Jasenova I, - PP5: Uvala Slanica.

1.5. Vodne površine

Članak 13.

Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe. Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na morske površine i vodotok Dubračinu. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: - prometne djelatnosti, - rekreaciju, - ostale morske površine. Prometne djelatnosti obrađene su u točki 5.1.2. Pomorski promet ove Odluke. Rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu namijenjene kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širok

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

213 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE min. 300 m. Unutar rekreacijskih zona dio mora funkcionalno je vezan uz uređene plaže na kopnu. Širina akvatorija uređene plaže je cca 100 m, što će se odrediti detaljnijim planovima. Unutar akvatorija uređene plaže obavljaju se sve djelatnosti funkcionalno vezane na kopneni dio uređene plaže. Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan rekreacijskih zona, luka otvorenih za javni promet i luke posebne namjene, a namijenjene su odvijanju pomorskog prometa, ribarenju i sl.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju

Članak 14.

Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko - goransku županiju ovim se Planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su: 1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke građevine: - nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik b) Cestovne građevine: - Autocesta i brza cesta: (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac 2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine za vodoopskrbu: - regionalni vodoopskrbni sustav b) Građevine sustava odvodnje: - sustav Crikvenica 3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Elektroenergetske građevine: - prijenosni dalekovod 220kV Meline – HE Senj 5. Poštanske i telekomunikacijske građevine: a) međunarodni TK kabeli I razine: - alternativni: Rijeka - Senj.

Članak 15. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Planom se određuju slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju: 1. Građevine društvenih djelatnosti: a) Srednje škole - Crikvenica b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Crikvenica 2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) luke otvorene za javni promet: - Crikvenica

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

214 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE b) luke posebne namjene: - luka nautičkog turizma u Crikvenici 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: - čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica – Novi Vinodolski - Senj, b) Osnovne županijske ceste: - Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam 4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) telekomunikacijske građevine: - magistralni TK kabeli II razine – Njivice – Šilo – Crikvenica (alternativni pravac) i Rijeka-Senj (alternativni pravac), - mjesna pristupna centrala - planirana u Crikvenici, b) poštanske građevine - postojeći poštanski uredi u Crikvenici 5. Građevine za vodoopskrbu podsustava: - “Rijeka” - “Novi Vinodolski” 6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) transformatorske stanice - Crikvenica (110/20 kV), b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći: - Vinodol – Crikvenica, - Crikvenica – Senj, - Crikvenica – Krk. 7. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - Županijska plinska mreža.

2.2. Građevinska područja naselja 2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 16.

Planom su utvrđena građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice i to za statistička naselja Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce. Za navedena su naselja utvrđena jedinstvena, cjelovita građevinska područja naselja i njihovi izdvojeni dijelovi. Cjelovita su građevinska područja naselja, zbog različitih prostornih obilježja, različitih uvjeta gradnje i utvrđivanja obveze izrade detaljnije prostorno planske dokumentacije podijeljena na pojedine prostorne cjeline - predjele. a) Statističko naselje Crikvenica sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA1 i tri izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Crikvenica NA1 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Crikvenica centar NA11,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

215 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- Crikvenica sjever NA12, - Tončićevo NA13, - Sopaljska NA14, - Duga NA15, - Dubračina NA16, Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Crikvenica su: - Dolac NA17, - Podbadanj NA18, - Kotor NA19. b) Statističko naselje Jadranovo sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA2 i tri izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Jadranovo NA2 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Jadranovo centar NA21, - Kloštar - Perhati NA22, Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Jadranovo su: - Popovići NA23, - Budići NA24, - Smokovo NA25. c) Statističko naselje Dramalj sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA3 i dva izdvojena građevinska područja. Cjelovito građevinsko područje Dramalj NA3 obuhvaća slijedeće prostorne cjeline: - Dramalj centar NA31, - Kačjak NA32, - Manestri NA33, Izdvojena građevinska područja naselja koja pripadaju statističkom naselju Dramalj su: - Klanfari NA34, - Lokvica NA35. d) Statističko naselje Selce sastoji se od cjelovitog građevinskog područja planske oznake NA4. Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Crikvenice gradi se u skladu s odredbama ovog Plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno- planske dokumentacije. Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

Članak 17.

Koristiti se može samo uređeno građevinsko zemljište. Za građevinska područja naselja na području Grada Crikvenice propisuju se slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta: - I. kategorija uređenosti: - za naselja i dijelove naselja izvan ZOP - a: Crikvenica sjever (Ladvić) - NA12, Dolac NA17, Podbadanj NA18, Kotor NA19, Budići (dio) NA24 i Smokovo NA25,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

216 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- II kategorija uređenosti: - za sva ostala naselja i dijelove naselja na području Grada Crikvenice.

Članak 18.

I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici. II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 19.

Unutar dijelova građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18 smještenih unutar zone poplavnog vala označene na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000 svi zahvati u prostoru provode se u skladu sa člankom 170. ove Odluke. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Klanfari (NA34) smještenog u koridoru planirane priobalne dionice autoceste moguća je samo rekonstrukcija postojećih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada definiranom člankom 179. st. 2. ove Odluke. Unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja Smokovo (NA25), Klanfari (NA34) i Dolac (NA17), smještenih u koridoru planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti dopuštena je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina, te izgradnja novih građevina (interpolacija) prema uvjetima utvrđenim ovim Planom.

Članak 20.

Za naselje Kotor (NA19), smješteno unutar registriranog etnološkog područja Kotor, radi visoke ambijentalne očuvanosti monumentalne tradicijske arhitekture i sakralnih građevina utvrđuje se potpuna zaštita povijesnih struktura. Uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone provodi se stroga kontrola unošenja novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama prihvatljivo je samo uz minimalne fizičke intervencije uz korištenje tradicijskih oblika i materijala. U ovoj su zoni prihvatljive metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

217 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 21.

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane javne ili nerazvrstane ceste. Udaljenost regulacijskog pravca od osi postojeće ceste iznosi najmanje 3,5 m. Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5 m. Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 m, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama. Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 2.ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca. Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 2. ovog članka, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. Neposredni pristup građevne čestice na javno-prometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 5,5 m za dvosmjerni promet, odnosno 4,5 m za jednosmjerni promet, pristupnim putem širine najmanje 3,0 m, a najveće duljine 70,0 m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m i to samo: - kod gradnje novih građevina ili rekonstrukcija postojećih građevina unutar građevinskog područja naselja kod kojih su već zatečeni lokalni uvjeti takvi da onemogućuju neposredan pristupo na javno-prometnu površinu, osim pješačkim prolazom ili stubištem; - kod rekonstrukcija postojećih građevina kod kojih zatečeni priključak na javnu površinu ima elemente prolaza ili stubišta. Postojeća stepeništa, puteve i prolaze, kao vertikalne veze unutar jednog naselja treba zadržati, te planirati prostor za izgradnju novih, odnosno produženje postojećih.

Članak 22.

Unutar građevinskog područja naselja određene su uređene morske plaže, prikazane simbolom na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj 1:5.000). Uređene morske plaže nadzirane su i svima pristupačne pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane, uključivo i osobama s teškoćama u kretanju. Većim dijelom su uređenog i izmjenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine,i sanitarni uređaji) opremljene, označene i zaštićene s morske strane. Uređene morske plaže unutar građevinskog područja naselja utvrđene su na slijedećim lokacijama: Jadranovo: - uvala Grabrova - UP1, - centar - UP2, Dramalj: - Kačjak - UP5 (dio),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

218 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- Pazdehova - UP7, - Lanterna - UP8, Crikvenica: - Thalassoterapija - Mediteran UP11, - centar - UP13, - Kaštel - UP14, - Podvorska - UP15, Selce: - Marin - Jadranka - Polača - UP18 (dio), - Češka plaža - UP19 (dio). U cilju održavanja, unapređenja i zaštite plaža, omogućavaju se slijedeći zahvati na uređenju plaža: - renaturalizacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi vraćanja u prirodno stanje dijelova plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene, - sanacija - skup intervencija koje se poduzimaju radi poboljšanja stanja plaža koje su prethodnim zahvatima oštećene, - uređenje morfološki nepromjenjenih dijelova plaža - provođenje zahvata radi poboljšanja mogućnosti korištenja dijelova plaža na kojima prevladavaju prirodne strukture i oblici koji dijelom moraju biti očuvani. Pod uređenjem plaža smatra se izvođenje slijedećih radova: - čišćenje obalnog pojasa i njegovih dijelova od betona i betonskih konstrukcija i opločenja, - rekonstrukcija prijašnjeg stanja obalnog ruba, - izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije, - izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama radi pristupa moru, - nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), - oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama, - izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska, niskonaponska elektroenergetska infrastruktura, javna rasvjeta, telekomunikacijska), - hortikulturno uređenje, - postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i osmatračnica za nadzornika plaže, - postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke, suncobrani, ležaljke, informativne ploče i sl., - postavljanje pontona za kupače i signalizacije u moru, - izvođenje drugih zahvata predviđenih detaljnijim planovima uređenja. Zone plaža iz stavka 3. ovog članka obuhvaćene su obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja naselja.

Članak 23.

Unutar građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice mogu se graditi građevine: - stambene namjene, - društvene namjene, - gospodarske namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - pomoćne građevine, - poljoprivredne građevine,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

219 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- infrastrukturne i komunalne namjene, - montažne građevine – kiosci. Na području naselja Dramalj, Jadranovo i Selce, koji imaju manje od 50% građevina namijenjenih za stalno stanovanje, u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.)

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 24.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 172. ove Odluke) grade se: - obiteljske kuće (slobodnostojeće, dvojne ili u nizu), - višestambene građevine: - sa 3 - 4 stana (slobodnostojeće ili dvojne), - sa 5 - 8 stanova (slobodnostojeće, iznimno i dvojna, što je definirano čl. 31. ove Odluke), - stambeno - poslovne građevine (slobodnostojeće ili dvojne).

Članak 25.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju pomoćna ili poljoprivredna gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom.

2.2.2.1. Obiteljska kuća

Članak 26.

Izgradnja obiteljskih kuća temeljem odredbi ovog Plana moguća je unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja: a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi: - za slobodnostojeće građevine: 400 m2, uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 15m, - za dvojne građevine (dio dvojne građevine): 350 m2, uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 12m, - za građevine u nizu (dio niza): 300 m2, uz uvjet da širina građevne čestice u

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

220 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 10m, Iznimno, građevne čestice unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu biti i manje od navedenih, ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP - ovi) ili ukoliko je površina zatečene čestice manja od dopuštene do najviše 10%. b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.200 m2, za sve tipove gradnje, c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće iznosi: - za slobodnostojeće građevine: 80 m2, - za dvojne građevine: 60 m2, - za građevine u nizu: 50 m2, d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće iznosi 200 m2 za sve tipove gradnje, e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se: - za slobodnostojeće građevine: 0,3 - za dvojne građevine: 0,4 - za građevine u nizu: 0,5. Za gradnju i interpolaciju u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 0,8 a (Kis) 2,4 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi: - za slobodnostojeće građevine: 0,9 - za dvojne građevine: 1,2 - za građevine u nizu: 1,5.

Članak 27.

Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 10,0 m do sljemena građevine, odnosno 7,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Ukoliko je do 50% površine obodnih zidova prve etaže u terenu, zbog lokalnih uvjeta (nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori, ne smatraju se nadzemnom etažom.

2.2.2.2. Višestambene građevine

Članak 28.

Višestambene građevine koje sadrže 3 - 4 stana mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice. Višestambene građevine koje sadrže 5 - 8 stanova mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA11), unutar obuhvata UPU 1 Crikvenica centar, te na području Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 3 Benići) i Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 2 Hrusta).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

221 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, višestambena građevina sa do najviše 8 stambenih jedinica može se graditi i unutar građevinskog područja naselja Sopaljska (NA14), isključivo na k.č. 2515 (k.ul.4088) k.o. Crikvenica, prema odredbama čl. 31.

Višestambene građevine sa 3 - 4 stana

Članak 29.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina sa 3 - 4 stana u postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja: a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi: - za slobodnostojeće građevine: 500m2, uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 15 m, - za dvojne građevine (dio dvojne građevine): 400m2, uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 15m, b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 2000 m2, za sve tipove gradnje, c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višestambene građevine iznosi 100 m2 za sve tipove gradnje, d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m2 za sve tipove gradnje, e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se: - za slobodnostojeće građevine: 0,3 - za dvojne građevine: 0,4 f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi: - za slobodnostojeće građevine: 1,2 - za dvojne građevine: 1,6. Za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Selce NA4, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) 3,0 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima). Izgradnja novih višestambenih građevina sa 3 - 4 stana u nizu nije dopuštena, a rekonstrukcija postojećih građevina utvrđuje se prema uvjetima iz članaka 61. i 62. ove Odluke.

Članak 30.

Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine sa 3 - 4 stana iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža. Najveća dopuštena visina višestambene građevine sa 3 - 4 stana iznosi 13,0 m do sljemena građevine, odnosno 10,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

222 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Ukoliko je do 50% površine obodnih zidova prve etaže u terenu, zbog lokalnih uvjeta (nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori, ne smatraju se nadzemnom etažom.

Višestambene građevine sa 5 - 8 stanova

Članak 31.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina sa 5 - 8 stanova: - najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2, - najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,8, - najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije višestambene građevine iznosi 600 m2 . Za gradnju i interpolaciju u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11, sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) može biti i 1,0, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) 4,0 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima). Iznimno, za izgradnju višestambene građevine unutar građevinskog područja naselja Sopaljska (NA14), isključivo na k.č. 2515 (k.ul.4088) k.o. Crikvenica, utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti: - najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m2, - dopuštena je izgradnja dvojne građevine. Izgradnja novih dvojnih višestambenih građevina sa 5 - 8 stanova, ili novih građevina u nizu nije dopuštena, a rekonstrukcija postojećih građevina utvrđuje se prema uvjetima iz članaka 61. i 62. ove Odluke.

Članak 32.

Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine sa 5 - 8 stanova je pet nadzemnih etaža i jedna podzemna etaža. Najveća dopuštena visina građevine je 17,0 m do sljemena građevine, odnosno 14,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Krovišta građevine mogu ravna i kosa, nagiba između 17o i 23o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Ukoliko je do 50% površine obodnih zidova prve etaže u terenu, zbog lokalnih uvjeta (nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori, ne smatraju se nadzemnom etažom.

2.2.2.3. Stambeno - poslovne građevine

Članak 33.

Stambeno - poslovna građevina je građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

223 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine. Prema tipologiji razlikuju se stambeno - poslovne građevine koje sadrže 1 - 4 stana, te stambeno - poslovne građevine koje sadrže do 5 - 8 stanova. Stambeno - poslovne građevine koje sadrže od 1 - 4 stana mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice, a u skladu s odredbama članka 29 i 30. ove Odluke. Stambeno - poslovne građevine koje sadrže 5 - 8 stanova mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA11), unutar obuhvata UPU 1 Crikvenica centar, te na području Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 3 Benići) i Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 2 Hrusta), a u skladu s odredbama članka 31. i 32.ove Odluke.

Udaljenost građevina stambene namjene od granica građevnih čestica

Članak 34.

Najistaknutiji dio građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne više građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m. Najistaknutiji dio građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m. Obiteljske kuće koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4,0 m.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene

Članak 35.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji. Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti izvedena kao dvovodna, jednovodna ili raščlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine, s nagibom krovnih ploha između 17° i 23o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije. Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

224 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta) uz uvjet da je udaljenost istih min. 4,0 m od susjedne međe. Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama. Otvori na fasadi moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi). Zaštita na vanjskim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete. Kod građevina sa ravnim krovom vijenac treba biti izražen.

Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene

Članak 36.

Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Ograde se izrađuju od kamena, zelenila, metala i sl. visine najviše 120 cm. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 2,0 m.

Priključivanje građevina stambene namjene na komunalnu infrastrukturu

Članak 37.

Unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti građevnog zemljišta priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih poduzeća i članka 132. ove Odluke. Priključak na građevine elektroopskrbe i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

2.2.4. Građevine društvene namjene

Članak 38.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja grade se građevine društvene namjene od važnosti za Primorsko-goransku županiju (utvrđene člankom 15. ove Odluke), te Dom za starije i nemoćne osobe u Crikvenici (određeno člankom 40. ove Odluke). Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Crikvenice prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mj. 1:25.000.

Članak 39.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina društvene namjene:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

225 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim za građevne čestice namijenjene sportu i rekreaciji te za vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 0,6, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,0 osim za građevne čestice namijenjene sportu i rekreaciji te za vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4. - građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina i sportskih dvorana), mogu se graditi do visine od 14,5 m do sljemena građevine, odnosno do visine od 12,0 m do završnog ruba vijenca, s najviše 3 nadzemne etaže i jednom podzemnom etažom. Iznimno, za izgradnju građevina društvene - zdravstvene namjene na području obuhvata Detaljnog plana uređenja zone Thalassotherapije (DPU 1) unutar građevinskog područja Duga u Crikvenici (dio NA15) najveći dopušteni broj etaža i najveća dopuštena visina pojedine građevine utvrditi će se predmetnim detaljnim planom uređenja. Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti.

Članak 40.

Dom za starije i nemoćne osobe prve kategorije gradit će se na lokaciji bivšeg odmarališta 13. maj u Crikvenici, na k.č. 8882/1 k.o. Crikvenica. Izgradnja potrebnih sadržaja i vanjskih površina Doma moguća je i na k.č. 8873/1 i 8873/3 k.o. Crikvenica. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju Doma: - kapacitet Doma je 100 - 120 mjesta, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice na kojoj će se graditi sadržaji Doma iznosi 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice na kojoj će se graditi sadržaji Doma iznosi 2,5, - najveća dopuštena visina mjerena od nivelete JTC iznosi 13,0 m do ruba vijenca, s najviše 4 nadzemne etaže i jednom podzemnom etažom. Najmanja dopuštena udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4,0 m, a udaljenost od regulacijskog pravca JTC ne može biti manja od 8,5 m. Vanjske prostore potrebno je kvalitetno oblikovati i opremiti za boravak korisnika na otvorenom.

Članak 41.

Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su: - Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice): - površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 35 m2 po djetetu, za dvoetažnu 20 m2 po djetetu, - minimalna površina građevne čestice iznosi 1200 m2. - Osnovne i srednje škole: - brutto površina građevine je oko 4,0 m2/učeniku,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

226 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr., - veličina građevne čestice određena je normativom od 25-40 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene. - Sport i rekreacija: - unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl., - kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. - Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost: - građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju, - na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika. - Vjerske građevine: - najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno temeljem krajobraznog projekta. Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena iz stavka 1. ovog članka. Priključak građevina društvene namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

2.2.5. Građevine gospodarske namjene

Članak 42.

(1) Građevina gospodarske namjene je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene. (2) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. (3) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine najmanje 5,5 m. (4) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi: - građevine zanatske namjene, - građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne), - poslovno stambene građevine.

Članak 43.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

227 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE gospodarske namjene - zanatske ili poslovne: - površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti manja od 400 m2, - najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1.500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5.

Članak 44.

Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi do visine od najviše 2 nadzemne etaže i jednom podzemnom etažom. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 m do sljemena građevine, odnosno 9,5 m do završnog ruba vijenca građevine. Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 45.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi ½ visine građevine (h/2), ali ne manje od 3,0 m od granice građevne čestice. Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno- pejzažno ili zaštitno zelenilo. Ograde ne mogu biti više od 2,0 m, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 46.

Poslovno - stambena građevina je građevina gospodarske namjene unutar koje je površina za poslovne sadržaje veća od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (brutto) površine unutar jedne stambeno-poslovne građevine), a sadrži od 1 do 4 stana. Poslovno - stambene građevine tlocrtne projekcije do 200 m2 i visine do 3 nadzemne i jedne podzemne etaže, mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja na području Grada Crikvenice, a u skladu s odredbama članka 29 i 30. ove Odluke. Poslovno - stambene građevine tlocrtne projekcije od 200 do 600 m2 i visine do 5 nadzemnih i jedne podzemne etaže mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar (NA11), unutar obuhvata UPU 1 Crikvenica centar, te na području Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 3 Benići) i Crikvenica sjever (dio NA12 unutar obuhvata UPU 2 Hrusta), a u skladu s odredbama članka 31. i 32. ove Odluke.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

228 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 47.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 48.

Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. Priključak građevina gospodarske namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća i članka 132. ove Odluke.

2.2.6. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 49.

U građevinskom području naselja mogu se graditi pojedinačne građevine ugostiteljsko - turističke namjene. Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora se planirati izvan postojećih javnih površina uz obalu, mora imati odgovarajući pristup na javno - prometnu površinu (širine kolnika najmanje 5,5 m) i osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta na vlastitoj čestici. U građevinskom području naselja unutar površine koja će detaljnijim planovima biti određena kao mješovita namjena, može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

Članak 50.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene: - najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,5. Iznimno, za građevine koje se grade u građevinskim područjima naselja Crikvenica centar (NA11), Duga (NA15), Dramalj centar (NA31) i Selce (NA4, izvan obuhvata UPU 16) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 3,5. Za postojeće građevine ugostiteljsko - turističke namjene koje se nalaze u izgrađenom ili dijelom izgrađenom građevinskom području naselja unutar obuhvata obavezne izrade detaljnijih planova propisanih ovim Planom dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni Kig može biti i veći od 0,5, što će se odrediti detaljnijim planom. U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

229 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE bazeni i terase. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu. Unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar planira se izgradnja luke nautičkog turizma - marine, u sklopu koje se predviđa izgradnja sadržaja ugostiteljske, trgovačke i uslužne namjene. Uvjeti gradnje i uređenje površine marine utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja (UPU 1).

Članak 51.

Za građevine koje se grade u građevinskim područjima naselja Crikvenica centar (NA11), Duga (NA15), Dramalj centar (NA31) i Selce (NA4, izvan obuhvata UPU 16) najveći broj etaža građevine su pet nadzemnih etaža i dvije podzemne etaže, a visina građevine iznosi 21,0 m do sljemena građevine, odnosno 18,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Za sva ostala naselja i dijelove naselja na području Grada Crikvenice najveći broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža, a visina 18,0 m do sljemena građevine, odnosno 15,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 230, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 52.

Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 m od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

Članak 53.

Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno zelenilo. Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu plaže, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana).

Članak 54.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko - turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

Članak 55.

Priključak građevina ugostiteljsko-turističke namjene na komunalnu infrastrukturu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Odvodnja otpadnih voda za sve planirane smještajne građevine mora se

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

230 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, u skladu s odredbama članka 132. ove Odluke.

2.2.7. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 56.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl, a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

2.2.8. Pomoćne građevine

Članak 57.

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne. Kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste, dopušta se i mogućnost gradnje druge nadzemne etaže. Pomoćne građevine grade se uz uvjet da: - visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine građevine osnovne namjene i ne prelazi visinu od 4,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Kada se grade na kat, najveća dopuštena visina iznosi 7,0 m do završnog ruba vijenca, - tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene. Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti: - ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice, - ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici, - ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja može riješiti na toj građevnoj čestici. Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina. Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 m.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

231 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

2.2.9. Poljoprivredne građevine

Članak 58.

Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta: - visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m, - građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, - građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno najmanje 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici, - najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 2,0 m. Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice ako su letilišta okrenuta prema toj granici, odnosno 3,0 m ako su okrenuta u drugim smjerovima.

Članak 59.

Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Plana. Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Planom građevine iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

2.2.10. Montažne građevine – kiosci

Članak 60.

Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Crikvenice utvrđuju se odgovarajućom odlukom Gradskog poglavarstva Grada Crikvenice. Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Crikvenice, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

2.2.11. Rekonstrukcije u građevinskim područjima naselja

Članak 61.

Rekonstrukcija u smislu ovog Plana obuhvaća dogradnju, nadogradnju, sanaciju, adaptaciju i funkcionalne preinake, tj. prenamjenu postojeće građevine.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

232 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine, te radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine, a kojima se ne utječe na bitna svojstva građevine, ne smatraju se rekonstrukcijom. Rekonstrukcija postojećih legalnih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze unutar obuhvata obvezne izrade planova užih područja moguća je na način utvrđen člancima 181. i 62. ove Odluke.

Članak 62.

Rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih prema građevinskoj dozvoli, stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja, te svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968.godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od min. dozvoljene za novu gradnju, moguća je rekonstrukcija postojećih građevina do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine. Rekonstrukcije građevina u infrastrukturnim koridorima moguće su sukladno članku 179. ove Odluke. U izgrađenim dijelovima naselja, postojeće legalne građevine stambene namjene, izgrađene u skladu s građevnom dozvolom i udaljene manje od 4m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.

Članak 63.

Za promjenu vrste krova i nadogradnju kosog krova vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine.

2.2.12. Interpolacije u građevinskim područjima naselja

Članak 64.

Interpolacija unutar građevinskih područja naselja vrši se pod istim uvjetima koji vrijede za izgradnju novih građevina, osim ako ovim Planom nije drugačije definirano.

2.3. Izgrađene strukture van naselja

Članak 65.

U smislu ovog Plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

233 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene, - građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 66.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene utvrđene ovim Planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000. Za površine gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportsko - rekreacijske namjene, planirana groblja i površinu ostale namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, što je određeno člancima 172. i 173. ove Odluke. U područjima iz stavka 2. ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

Članak 67.

Za površine izvan naselja za izdvojene namjene smještene unutar ZOP - a, s izuzetkom površina infrastrukturne namjene propisuje se II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 5,5 m), propisani broj parkirališnih mjesta, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 68.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Vrsta pokrova i broj streha određeni su usvojenom tehnologijom građenja građevine. Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Članak 69.

Planom su određena građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene i to za: - gospodarsku namjenu (poslovnu), - ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli i kampovi - autokampovi), - sportsko - rekreacijsku namjenu (sportski centri i uređene plaže), - infrastrukturnu namjenu, - groblja, - ostalu namjenu.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

234 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

2.3.1.1.Gospodarska namjena - poslovna (K)

Članak 70.

Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.). Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene - poslovne razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 71.

Ovim Planom su na području Grada Crikvenice određene slijedeće zone poslovne namjene: - Jadranovo I - K1, površine 0,68 ha, neizgrađena, - Jadranovo II - K2, površine 2,12 ha, neizgrađena, - Jadranovo III - K3, površine 1,34 ha, neizgrađena, - Crikvenica (Podbadanj) - K4, površine 0,39 ha, izgrađena, - Selce - K5, površine 0,77 ha, neizgrađena, - Dupci - K6, površine 4,5 ha, neizgrađena. Za zone poslovne namjene K2, K3 i K6 propisana je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 17, UPU 18 i UPU 19), a za zone K1 i K5 detaljnog plana uređenja (DPU 2 i DPU 3). Do donošenja navedenih planova ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina. Zona poslovne namjene K4 u potpunosti je izgrađena i za nju se ne propisuje obavezna izrada plana užeg područja.

Članak 72.

U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina: - najmanja dopuštena površina građevne čestice poslovne namjene iznosi 500 m2, - najmanja dopuštena širina građevne čestice iznosi 20 m, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,5, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,5, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne etaže i jedna podzemna etaža, - udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Članak 73.

Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

235 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 74.

Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice. Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m. Članak 75.

Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja. Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka 1. ovog članka.

Članak 76.

Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona, opeke, metala ili drveta, ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom. Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice). Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m. Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m. Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 77.

Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl.

Članak 78.

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

2.3.1.2. Ugostiteljsko - turistička namjena (T)

Članak 79.

Planom su predviđene površine za izgradnju sadržaja ugostiteljsko - turističke namjene. U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko - turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar građevina ugostiteljsko - turističke namjene unutar izdvojenog građevinskog područja može urediti jedan stan najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m2.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

236 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Prostorna cjelina ugostiteljsko - turističke namjene širine veće od 500m uz obalu mora imati najmanje jedan javni cestovno - pješački pristup do obale. Razgraničenje površina ugostiteljsko - turističke namjene određeno je za: - T1 - hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne, te slične namjene, - T3 - kampove - autokampove. Unutar površina ugostiteljsko - turističke namjene utvrđene su uređene plaže. Dopušteni zahvati na uređenju plaža utvrđeni su člankom 22. stavak 4. ove Odluke. Zone plaža obuhvaćene su obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene, a utvrđene su na slijedećim lokacijama (označeno simbolom na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj 1:5.000): - Jadranovo: - Čelo - UP3, - Havišće - UP4, - Dramalj: - Bršćanovica - UP6, - Rivijera UP9, - Crikvenica: - Omorika - UP10, - Gradska plaža - UP12, - V. Nazor - UP16, - Selce: - Marin - Jadranka - Polača - UP17, - Češka plaža - UP19, - Uvala Slana - UP20.

Hoteli (T1)

Članak 80.

Planom su određene površine ugostiteljsko - turističke namjene za smještajne kapacitete (T1) – hotele. Unutar područja vrste "T1 - hotel" podrazumijeva se samo smještajni objekt vrste "hotel i depadansa hotela" iz pravilnika Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koji su doneseni temeljem Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 49/03 i 117/03). Sukladno "Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli", vrsta "T1 - hotel" ne podrazumijeva mogućnost izgradnje aparthotela, pansiona i guest house-a. Na području Grada Crikvenice predviđena su slijedeća građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja predviđena za smještaj hotela s pratećim sadržajima (T1):

Tablica 1. Max. Površina Naziv zone kapacitet Napomena zone/ha (krevet) Havišće I (Jadranovo) T11 700 10,8 Neizgrađena Havišće II (Jadranovo) T12 600 8,96 Neizgrađena Kačjak (Dramalj) T13 800 7,95 Izgrađena Bršćanovica (Dramalj) T14 200 2,0 Neizgrađena Omorika (Dramalj/Crikvenica) T15 1.900 14,36 Izgrađena Miramare (Crikvenica) T16 1.300 12,85 Izgrađena Nazor – Antić (Crikvenica-Selce) T17 2.700 16,5 Izgrađena Uvala Slana (Selce) T18 500 4,97 Izgrađena

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

237 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Za zone hotela obavezna je izrada planova užih područja. Obavezna izrada urbanističkih planova uređenja propisana je za zone T11, T12,T13, T15, T16, T17 i T18 (UPU 20 - UPU 25). Za zonu T14 propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 4).

Članak 81.

Planom je određeno izdvojeno građevno područje ugostiteljsko - turističke uz naselja predviđeno za smještaj hotela (T1), i to:

Tablica 2. Max. Površina Naziv zone kapacitet Napomena zone/ha (krevet) Jadranovo sjever (T19) 100 1,59 Neizgrađena

Za zonu Jadranovo sjever propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 5).

Članak 82.

U zonama ugostiteljsko - turističke namjene - hoteli mogu se graditi građevine pod slijedećim uvjetima: - najmanja dopuštena površina građevne čestice za hotele iznosi 1.500 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,8, - najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 4 nadzemne etaže i jedna podzemna etaža, osim iznimno u zonama T15, T16 i T17, gdje najveći broj etaža građevine iznosi 5 nadzemnih etaža i dvije podzemne etaže. Za postojeće građevine ugostiteljsko - turističke namjene koje se nalaze u izgrađenom ili dijelom izgrađenom građevinskom području ugostiteljsko - turističke namjene za koje je propisana obavezna izrada detaljnijeg plana, dopuštena je rekonstrukcija radi povećanja kategorizacije, a najveći dopušteni (Kig) i (Kis) mogu biti i veći od onih utvrđenih stavkom 1. ovog članka, što će se odrediti detaljnijim planom. Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m. U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice. Oblikovanje građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.

Kampovi - autokampovi (T3)

Članak 83.

Na području Grada Crikvenice određena su slijedeća područja za smještaj kampova - autokampova:

Tablica 3. Max. kapacitet Naziv zone Površina zone/ha Napomena (krevet)

Sv. Jakov (Jadranovo) T31 300 2,75 Neizgrađena Kačjak (Dramalj) T32 200 1,0 Izgrađena

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

238 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Uvala Slana (Selce) T33 1500 13,0 Izgrađena Jasenova (Selce) T34 1800 15,7 Neizgrađena

Za zonu kampa T34 propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 27). Zona kampa u Dramlju (Kačjak) - T32 obuhvaćena je obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja zone hotela Kačjak (Dramalj) - T13 (UPU 22), a zona kampa Uvala Slana (Selce) - T33 obuhvaćena je obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja zone hotela Uvala Slana (Selce) - T18 (UPU 26). Za zonu kampa u Jadranovom (Sv.Jakov) - T31 propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 6).

Članak 84.

Smještajne jedinice u kampovima (autokampovima) ne mogu se planirati u pojasu od najmanje 25 m od obalne crte. Smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte. Vrsta "T3 - kamp" planira se bez mogućnosti izgradnje čvrstih smještajnih građevina koje su kao mogućnost navedene u "Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim tehničkim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste objekata za smještaj". Unutar zona kampova dopušta se izradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa.

2.3.1.3. Sportsko - rekreacijska namjena (R)

Članak 85.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Crikvenice razvrstane su na sportske centre (R1) i uređene plaže (R2).

Članak 86.

Sportski centri (R1) određeni na području Grada Crikvenice su: - Jadranovo (Havišće) - R11, površine 10,07 ha, neizgrađen, - Dramalj (Ad Turres) - R12, površine 5,76 ha, neizgrađen, - Crikvenica (Dubračina) - R13, površine 3,23 ha, izgrađen, - Selce (Matkino) - R14, površine 2,44 ha, pretežito neizgrađen. Na područjima sportskih centara moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko - trgovačkih) djelatnosti. U zonama namijenjenim izgradnji sportskog centra mogu se graditi građevine pod slijedećim uvjetima: - najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko- rekreacijske namjene iznosi 400 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,6, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 3,0.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

239 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Za zone sportskih centara R11, R12 i R14 propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (UPU 28, UPU 29 i UPU 30). Obzirom da je zona sportskog centra R13 Crikvenica (Dubračina) izgrađena, ne propisuje se obavezna izrada plana užeg područja.

Članak 87.

Uređene plaže (R2) utvrđene su i kao građevinsko područje sportsko - rekreacijske namjene na slijedećim područjima: - Jadranovo: - Sv. Jakov - R21, površine 0,45ha, - Čelo - R22, površine 7,76 ha, - Dramalj: - Kačjak -R23, površine 4,08 ha, - Selce: - Jasenova - R24. površine 2,3 ha. Dopušteni zahvati na uređenju plaža utvrđeni su člankom 22.stavak 4. ove Odluke. Zone uređenih plaža navedene stavkom 1. ovog članka obuhvaćene su obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene, i to: - Sv. Jakov - R21: DPU 6 Sv. Jakov - T31, - Čelo - R22: UPU 20: Havišće I - T11, - Kačjak -R23,: UPU 22: Kačjak (Dramalj) - T13 (zajedno sa zonom kampa - autokampa T32), - Jasenova - R24: UPU 27: Jasenova (Selce) - T34.

2.3.1.4. Groblja

Članak 88.

Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada Crikvenice su: - Crikvenica (Podkotor) - G1, površine 3,06 ha, neizgrađeno, - Selce - G2, površine 1,09 ha, neizgrađeno. Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl, te komunalna infrastruktura. Postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu. Za planirano groblje u Crikvenici (G1) propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 7).

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)

Članak 89.

Planom su određene slijedeće površine infrastrukturne namjene: - Crikvenica - IS1 (benzinska crpka), površine 0,44 ha, izgrađena, - Crikvenica - IS2 (pročistač), površine 1,29 ha, neizgrađena, - Crikvenica - IS3 (čvor Crikvenica zapad), površine 2,88 ha, izgrađen. Površine iz stavka 1. ovog članka uređuju se neposrednim provođenjem,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

240 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE temeljem odredbi ovog Plana, s izuzetkom zone IS3, koja je obuhvaćena obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja (UPU 7).

2.3.1.6. Ostala namjena (V, E)

Članak 90.

Planom je određena površina ostale namjene koja obuhvaća područje postojećeg vikend naselja Havišće. Postojeće građevine unutar područja vikend naselja Havišće rekonstruiraju se na način da se omogućava rekonstrukcija i dogradnja do visine najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlja, uz povećanje tlocrtne površine do zadanih elemenata za novu gradnju, ali ne više od 20% ukupne tlocrtne površine građevine. Za površinu ostale namjene - postojeće vikend naselje propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 31). Uvjeti za izgradnju novih građevina unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja utvrditi će se predmetnim urbanističkim planom uređenja.

Članak 91.

Planom je određena površina ostale namjene koja obuhvaća područje za iskorištavanje mineralnih sirovina - postojeći kamenolom na lokaciji Podbadanj. Na lokaciji “Podbadanj” planira se daljnja eksploatacija tehničko - građevnog kamena na način da se predviđa objedinjavanje (spajanje) istražnog prostora (ležišta) i eksploatacijskog polja “Podbadanj” u jedno eksploatacijsko polje, uz provođenje mjera zaštite spomenika prirode u Guljanovom dolcu, sukladno odredbama ovog Plana. Za površinu kamenoloma propisuje se obavezna izrada detaljnog plana uređenja (DPU 9).

2.3.1.7. Rekonstrukcije u građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 92.

Rekonstrukcije postojećih građevina gospodarske, ugostiteljsko - turističke, sportsko - rekreacijske i infrastrukturne namjene određuje se pod istim uvjetima kao i za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od najmanje dopuštene za novu građevinu, moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom, moguća je rekonstrukcija samo u postojećim legalnim gabaritima građevine.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

241 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 93.

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Za postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskih područja moguća je rekonstrukcija do zadanih elemenata za novu gradnju, isključivo građevine stambene namjene - samostojeće obiteljske kuće. Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene.

Članak 94.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su: - građevine infrastrukture, - rekreacijski sadržaji. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: - građevina mora biti u funkciji korištenja prostora, - građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), te pristupni put širine najmanje 3,0 m, - građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora, ali bez izgradnje čvrstih građevina. Građevine u funkciji prometnog sustava su osim cesta i građevine uz cestu potrebne za smještaj radnika – cestara, opreme, vozila i materijala za održavanje i zaštitu cesta u skladu sa Zakonom o javnim cestama (NN 25/98 i 162/98). Građevine iz stavka 1. ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Plana.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture

Članak 95.

Građevine infrastrukture jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ove Odluke.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

242 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. Primarni sektor

Članak 96.

Budući razvitak primarnog sektora gospodarstva na području Grada Crikvenice temelji se na slijedećim postavkama: - šumarstvo će bazirati svoju djelatnost na pošumljavanje erodiranih površina u zaleđu, na zaštitu i uređenje pješačkih staza, njegovanje i zaštitu divljači, te na daljnje otvaranje šumskih prostora za protupožarnu zaštitu, - za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manje površine, i to za uzgoj povrtnih kultura i dijelom za voćarstvo. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu, te promovirati razvitak ekološke poljoprivrede, - ribarstvo ima relativno ograničene uvjete razvoja, a potrebno je pridržavati se sezonske zaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova, - razvoj lovstva podrazumijeva održavanje postojećih lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina i provođenje mjera zaštite divljači, u okvirima lovnogospodarske osnove.

3.2. Sekundarni sektor

Članak 97.

Osnovni pravci razvoja unutar sekundarnog sektora gospodarstva obuhvaćaju: - daljnju eksploataciju tehničko - građevnog kamena na lokaciji “Podbadanj”, - prerađivačka industrija i obrtnički pogoni imaju povoljne uvjete za proširenje svojih djelatnosti.

3.3. Tercijarni sektor

Članak 98.

Razvitak turizma na području Grada Crikvenice treba se temeljiti na smjernicama Glavnog plana razvoja turizma Primorsko - goranske županije. Dugoročni ciljevi razvoja turizma sadržani su u slijedećim odrednicama: - zaštita prostora, prirodnih i kulturnih resursa, - promijeniti strukturu smještajnih kapaciteta, - produženje sezone (7 - 9 mjeseci), - hotelski smještaj podići na razinu 3 - 4/5 zvjezdica, - razviti nove turističke proizvode, - izgraditi prepoznatljivu destinaciju, - valorizirati etnografsko i ekološko naslijeđe, - optimalizirati prihvatni potencijal, - razviti destinacijski menadžment, - omogućiti visok standard stanovništva.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

243 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Za hotele se utvrđuje potreba podizanja razine ponude na 3 i 4/5 zvjezdica, uz poštivanje kodeksa ponašanja u prostoru i standarda izgradnje i opremanja, te očuvanje ambijentalnih vrijednosti. Potrebno je spriječiti prenamjenu hotela u neturističke svrhe, a novu izgradnju strogo kontrolirati u okvirima kodeksa ponašanja. To prvenstveno znači da na razini destinacije treba nastaviti započeti ciklus restrukturiranja smještajnih kapaciteta i oplemenjivanja sadržaja uz uvažavanje i strogo poštivanje međunarodnih standarda. Hoteli se na ovoj destinaciji moraju postupno specijalizirati za različite ciljne skupine korisnika (kongresni, zdravstveni, sportski..). Glavnim planom razvoja turizma predviđena je slijedeća koncepcija hotela (postojećih i planiranih): - Hotel International: nautičari, klub - hotel - Hotel Miramare: poslovni, odmorišni - Hotel Esplanade: odmorišni, konferencijski - Hotel Therapia: odmorišni, konferencijski - Hotel Vila Ružica: odmorišni, edukativni - Hotel Park: odmorišni - Garni hotel Zagreb: plažni hotel - Hotel Crikvenica: odmorišni - Hotel Kaštel: odmorišni, povijesni - Hotel Omorika: odmorišni - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Turističko naselje Ad Turres: odmorišni - SPA - wellness, zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Thalassotherapia: zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Hotel Mediteran: odmorišni - Therme Selce: zdravstveni tretmani, sportsko - rekreativni resort - Hotel Marina: odmorišni - Hotel Varaždin: odmorišni - Hotel Selce: odmorišni - Hotel Slaven: odmorišni, sadržaji na plaži i moru - Hoteli Jadranka: odmorišni, plažni - Hotel Esperanto: odmorišni, plažni - Club hotel Kačjak: ekskluzivni turizam, (casino, zabava), lučica za jahte - Hotel Bršćanovica: odmorišni - Hotel Rivijera s depadansama: odmorišni, plažni - Hotel Vali: odmorišni, plažni - Grand hotel: odmorišni, boutique - Hotel Dramalj: ronilački (Dive) - Hotel Havišće: sport, rekreacija - Boutique hotel Slovenski dom Jadranovo: sport Navedene koncepcije su usmjeravajuće, te će se detaljno sagledati u sklopu izrade urbanističkih ili detaljnih planova uređenja. U sektoru privatnog smještaja u narednom razdoblju treba: - stimulirati pretvaranje privatnog smještaja u obiteljske i butiq hotele visoke razine ponude, - unaprijediti kategorizaciju i ujednačiti sustav oznaka (osnovna ponuda, viša razina ponude i luksuzna ponuda), - uvjetovati poštivanje međunarodno prihvaćenih standarda i u ovoj kategoriji ponude usluga smještaja i prehrane,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

244 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- predvidjeti da i uređenje okoliša bude kriterij kategorizacije, - privatni smještaj razvijati ovisno o trendovima interesa ciljnih korisnika, - mjerama ekonomske politike eliminirati “crno tržište”, posebno politikom oporezivanja. Osnovni ciljevi razvoja trgovine su: - povećanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve većih zahtjeva i domicilnog stanovništva i turista, - modernizacija i proširenje trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti radi poboljšanja kvalitete usluživanja i obogaćivanja robnog asortimana, - proširenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za tržište radi povećanja godišnjeg prometa i zapošljavanja većeg broja radnika, - poboljšanje stručne razine prodavačkog i menedžerskog osoblja radi racionalizacije trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge, - veća afirmacija grada Crikvenice kao turističko - trgovinskog centra. Promet i veze će i u narednom razdoblju morati zadovoljavati potrebe prijevoza roba i putnika, a naročito će ubrzano rasti cestovni promet uslijed planiranih dogradnji cestovne infrastrukture.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 99.

Planom su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa. Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 100.

Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to: - za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, - za osnovne škole 10,5%. U predškolskom obrazovanju treba modernizirati i racionalizirati postojeće kapacitete (dječji vrtić u Crikvenici s područnim jedinicama u Selcu, Dramlju i Jadranovu). Planom se zadržavaju postojeće osnovne škole u Crikvenici, koje je potrebno kontinuirano opremati potrebnim sadržajima. Srednješkolsko obrazovanje i nadalje će biti zastupljeno s postojećom srednjom školom u Crikvenici, koja obuhvaća gimnaziju i stručne programe.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

245 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 101.

Minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad Crikvenicu su sadržaji primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u okviru Doma zdravlja u Crikvenici i stanice hitne medicinske pomoći, a sekundarna preko specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia Crikvenica i poliklinika. Za primarnu zdravstvenu zaštitu neće biti potrebno angažirati značajnije prostorne kapacitete, već je brigu potrebno usmjeriti na osiguranje kvalitetnije medicinske opreme i omogućavanje bolje zdravstvene zaštite turista. U djelatnosti socijalne skrbi planira se izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 102.

Minimalni sadržaji mreže kulturnih i sportskih sadržaja za središnje naselje - Crikvenicu su kino, muzej, galerija, knjižnica i čitaonica, te pojedinačne sportske građevine. Koncepcija budućeg razvoja kulturnih djelatnosti obuhvaća slijedeće postavke: - centar Crikvenice trebalo bi namijeniti prvenstveno kulturi, pa bi u njemu trebalo locirati kulturne ustanove i održavati redovito priredbe kako bi se tu stvorili prepoznatljivi kulturni ugođaji, a za održavanje raznovrsnih kulturno- umjetničkih priredbi trebalo bi izgraditi dom kulture, - osigurati potrebne prostore za postojeće i nove kulturne ustanove: za narodnu knjižnicu u zgradi stare škole, za koncertnu dvoranu, muzeje, polivalentni umjetnički centar u ateljeu Zvonka Cara, za više galerija i zbirki (ribarska, arheološka, etnozbirka, zbirka Klović, namještaj obitelji Babarović i sl.) te za normalan rad kulturno-umjetničkih društava; - održavati, zaštititi i turistički valorizirati postojeću povijesno-kulturnu baštinu (ostatke utvrda i dvoraca, starije crkve i spomenike, arheološke lokalitete i sl.), - formirati etno zonu koja bi obuhvatila područje od Dramlja do Selca uključivo lokalitet Kotor, u kojoj bi se njegovali stari običaji, narodne nošnje, narodne pjesme i druge folklorne vrijednosti, - razviti trajnu suradnju i koordinaciju između Crikvenice, Novog Vinodolskog i općine Vinodolske u poduzimanju zajedničkih kulturnih akcija i u zaštiti kulturnopovijesne baštine Vinodolskog kraja. Sportsko-rekreativne djelatnosti trebaju biti još zastupljenije u turističkoj ponudi, a prednost treba imati izgradnja višenamjenske sportske dvorane, te otvorenog i zatvorenog plivačkog bazena u Crikvenici. Postojeći sportsko- rekreacijski sadržaji nadopunjavati će se u skladu s normativima. Vjerske građevine u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja, a gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u člancima 39. i 41. ove Odluke.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

246 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 103.

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu infrastrukturu (kopneni, pomorski i zračni promet), - infrastrukturu telekomunikacija i pošta, - infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, - energetsku infrastrukturu (elektroopskrba, plinoopskrba, obnovljivi izvori energije). Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina” i br.2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mj. 1:25.000. Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 14. i 15. ove Odluke.

Članak 104.

Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici 4.

Tablica 4. PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV postoj. vrsta kategorija vrsta planir. (m) (m) željeznica državna velikih učinkovitosti - 400 autocesta - 200 državna ostale brze ceste 70 100 PROMETNI ceste županijska županijska 40 70 lokalna lokalna 9-12 20 TELEKOMU- kablovska državni međunarodni 1,5 3-5 NIKACIJE kanalizacija županijski magistralni 1,5 1-3 lokalni 1,2 1-2 vodoopskrba državni međunarodni 6 10 -vodovi županijski ostali 6 10 lokalni 4 4 VODO- kolektori državni 6 6 OPSKRBA I županijski 6 6 ODVODNJA lokalni 4 4 zaštita od ustanoviti će se poplava lokalne utvrđivanjem vodne građevine 15-20 Dubračine vode inundacijskog prostora dalekovodi državni dalekovod 220 kV 23 100 ENERGETIKA županijski dalekovodi 110 kV 19 70 lokalni dalekovodi 35 kV - 30

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

247 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

unutar koridora ceste-udaljenost plinovoda od ostalih instalacija prema plinovod lokalni lokalni - važećim propisima izvan koridora prometnice-širinu koridora određuje distributer

5.1. Prometna infrastruktura

Članak 105.

Planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog i željezničkog), pomorskog i zračnog prometa. Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.

5.1.1. Kopneni promet 5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 106.

Planom je određena osnovna mreža cesta koju na području Grada Crikvenice čine: - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste. Mrežu državnih cesta na području Grada Crikvenice čine: - priobalna dionica autoceste Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split (planirana), - čvor Šmrika (JTC) – Crikvenica – Novi Vinodolski – Senj (postojeća), - spojna cesta od čvora Jadranovo na JTC (planirana), - spojna cesta od čvora Selce na županijsku cestu za Bribir (planirana). Županijske ceste na području Grada Crikvenice su: - Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv. Kuzam (postojeća), - Selce - Jargovo - Bribir - Lukovo - Fužine - “Lujzijana” (postojeća). Lokalne ceste na području Grada Crikvenice čine: - spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Jadranova (postojeća) - bivša Ž 5088, - spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Dramlja (postojeća) - bivša Ž 5090, - spoj državne ceste Šmrika (JTC) - Senj do Crikvenice (postojeća) - bivša Ž 5091, - spoj državne ceste Šmrika (JTC) do Selca (postojeća) - bivša Ž 5092, - Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica (planirana), - Podbadanj - Mavrići (postojeća), - Crikvenica - Barci (postojeća), - Crikvenica – Dramalj – Kačjak (Ul.Br.Dr.Sobol, Ul. M.Muževića - postojeća)

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

248 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- Klanfari – Kačjak (planirana), - Murvenica - Sopaljska (planirana), - spoj od JTC istočno i zapadno na planiranu prometnicu Crikvenica - Dramalj - Jadranovo - Kraljevica. - spoj od JTC na Tomislavovu ulicu.

Članak 107.

Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u tablici 4. članak 104. ove Odluke. Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, ili je odgovarajućim aktom određena građevna čestica nove prometnice, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Crikvenice ako se radi o nerazvrstanoj prometnici. Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Državne ceste

Članak 108.

Ovim Planom utvrđena je trasa nove državne ceste Rijeka - Split, širine koridora 200 m. Priključenje cestovnog sustava područja Grada Crikvenice na priobalnu dionicu autoceste planirano je preko čvorova Jadranovo (na zapadu) i Selce (na istoku). Na dionici državne ceste čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj na dijelu koji prolazi kroz područje Grada Crikvenice planira se dovršenje čvora Ad Turres u cilju povećanja dostupnosti na lokalnoj razini. Planom su utvrđene i trase novih spojnih cesta od planiranog čvora Jadranovo na JTC, odnosno od čvora Selce na županijsku cestu prema Bribiru. Širine koridora navedenih prometnica iznose 100 m.

Županijske i lokalne ceste

Članak 109.

Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti. Za planirane prometnice, odnosno dijelove prometnica navedene u članku 106., stavci 3. i 4. utvrđuju se koridori širine 70,0 m, odnosno 20,0 m.

Nerazvrstane ceste

Članak 110.

Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

249 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet. Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi manje od 4,5 m, odnosno 5,5 m ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom 1. ovog članka. Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine kolnika manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na udaljenosti od najmanje 2,75 m od osi postojeće ceste. Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 21. ove Odluke. Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, a prioriteti će se odrediti odlukama nadležnog tijela Grada Crikvenice.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 111.

Planom su utvrđene postojeće i nove pješačke staze na području Grada Crikvenice i to: - Jadranovo (Perhati) - Kačjak, dužine 2,0 km (planirana), - “Kirski put” od ušća Dubračine do Podbadnja (postojeća), - “Ljubavna cestica”, (postojeća), - Crikvenica - Barci (postojeća). Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom planova užih područja (tamo gdje su propisani).

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 112.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, u skladu s normativima iz stavka 2. ovog članka, osim u području gradske jezgre u Crikvenici i Selcu gdje to nije moguće. Normativi za utvrđivanje potrebnog broja parkirališnih mjesta unutar građevne čestice građevine osnovne namjene su: - unutar građevne čestice obiteljske kuće i višestambene građevine potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po stanu, - unutar građevne čestice građevine gospodarske namjene i građevine društvenih djelatnosti potrebno je osigurati najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini, prema slijedećim smjernicama za projektiranje: 2 - uredski sadržaji: 1 PM/30-40m korisne površine (25 - 30 2 PM/1000m korisne površine),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

250 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

2 2 - trgovački sadržaji: 1 PM/30m korisne površine (33 PM/1000m korisne površine), - industrijski sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika, - ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 - 8 sjedala, - škole: 1PM/učionici, - dom kulture, sportsko - rekreativne građevine i ostali prostori s 2 velikim brojem posjetitelja 1 PM/20m korisne površine. Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Članak 113.

Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila se rješava unutar višestambene građevine. Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.

Članak 114.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide, Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 115.

Planom se omogućava i izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Garaža je zatvoren, a parkiralište otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže se mogu graditi kao: - pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, sukladno odredbama članka 57. ove Odluke, - garaže i parkirališta kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici (skupne garaže, parking - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirna mjesta). Za skupne garaže određuju se slijedeći uvjeti građenja: - sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6m od susjednih građevina, - najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno poglavljem 5. ove Odluke,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

251 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete nadležnih institucija, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4, - najviša visina građevine iznosi 7.5m, - najviša visina jednoetažne garaže iznosi 3.5m, - skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene. Uvjeti građenja parkirališta su: - najmanja veličina građevne čestice određena je najmanjim brojem parkirnih mjesta iz alineje 2. stavka 1. ovog članka, - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 1,0, - parkirališta na terenu treba ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri parkirna mjesta, - parkirališta se mogu uređivati i na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

Članak 116.

Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem normativa iz članka 112. stavak 2. ove Odluke, odnosno prema odredbama planova užih područja unutar raspona propisanih ovim Planom. Iznimno, potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za područje specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia definirati će se Detaljnim planom uređenja zone Thalassotherapija (DPU 1). Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

5.1.1.2. Željeznička infrastruktura

Članak 117.

Planirana željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik ovim se Planom vodi u koridoru širine 400 m. Uvjeti za izgradnju unutar koridora navedenog u stavku 1. ovog članka utvrđeni su člankom 19. stavak 3. ove Odluke.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 118.

Raspored luka otvorenih za javni promet, luke posebne namjene, privezišta i unutarnjeg plovnog puta prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

252 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Luke otvorene za javni promet

Članak 119.

Na području Grada Crikvenice luke otvorene za javni promet su: - luka Crikvenica (županijskog značaja) - putnička luka (UI), - luka Jadranovo (lokalnog značaja) - putnička luka (UI), - luka Selce (lokalnog značaja) - putnička luka (UI). Unutar luka otvorenih za javni promet mogu se odvijati djelatnosti ukrcaja i iskrcaja putnika, prekrcaja roba, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Prostorni raspored sadržaja i način uređenja luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja utvrditi će se planovima užih područja i to: za luku Crikvenica Urbanističkim planom uređenja Crikvenica centar (UPU 1), za luku Jadranovo Urbanističkim planom uređenja Jadranovo centar (UPU 9), a za luku Selce Detaljnim planom uređenja luke Selce (DPU 8). Izdvojeni dijelovi luka otvorenih za javni promet - komunalne luke imaju funkciju priveza i odveza jahti, sportskih i drugih brodica za domicilno stanovništvo i tranzit nautičara, a određene su na slijedećim lokacijama: - Jadranovo: uvala Perčin, - Dramalj: Bršćanovica, Pazdehova, Omorika, - Crikvenica: Crni molo, Podvorska, - Selce: uvala Slana. Prateće sadržaje postojećih komunalnih luka potrebno je planirati prema posebnom programu usuglašenom sa korisnicima prostora.

Luka posebne namjene

Članak 120.

Luka posebne namjene na području Grada Crikvenice je planirana luka nautičkog turizma (marina) u Crikvenici. Kapacitet marine iznosi max. 200 vezova, a način korištenja luke nautičkog turizma utvrditi će se u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja Crikvenica centar (UPU 1).

Ostale površine izvan lučkog područja - privezišta

Članak 121.

Planom su utvrđene lokacije privezišta kapaciteta do 10 plovila. Privezište podrazumijeva dio obale izgrađen za privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog područja, a uz građevinsko područje (naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene) na kopnu. Privezišta su označena simbolom P na kartografskom prikazu broj 1. "Korištenje i namjena površina" i broj 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000. Privezišta su određena na slijedećim lokacijama: - Jadranovo: uvala Grabrova, Lokvišće, Havišće, - Dramalj: Kačjak zapad, Kačjak istok, Vali, Vrtina, - Crikvenica: Omorika, Miramare, Potok - Kaštel,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

253 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- Selce: Marina, Jadranka, Bazeni, Jasenova. Postojeća privezišta moguće je uređivati i rekonstruirati.

Plovni put

Članak 122.

Akvatorijem područja Grada Crikvenice prolazi unutarnji plovni put za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka.

5.1.3. Zračni promet

Članak 123.

Plan određuju smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) na nogometnom igralištu u Jadranovu, unutar zone sportsko-rekreacijske namjene - sportski centar (R11). Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja zone Jadranovo - Havišće - UPU 28.

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

Članak 124.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Planom je određena trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka-Split- Dubrovnik, duž planirane priobalne dionice Jadranske autoceste. Razvoj telekomunikacijske mreže podrazumijeva ugradnju novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva, i to UPS Smokovo i UPS Benići, čime će se postići kvalitetniji prijenos unutar pristupne mreže, te izbjeći daljnja proširenja postojećih UPS-ova. Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne telekomunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Poštanske jedinice zadržavaju se u Crikvenici, Jadranovu, Dramlju i Selcu.

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

Članak 125.

Planom je utvrđen sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Crikvenice i prikazan na kartografskom prikazu br. 2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - korištenje voda” i 2B “Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

254 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada”, mj. 1:25.000. Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica provodi se neposrednim provođenjem plana.

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 126.

Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava grada Crikvenice treba biti u skladu sa Vodoopskrbnim planom županije. Postojeća i potencijalna izvorišta koja opskrbljuju područje Grada Crikvenice nalaze se izvan predmetnog područja – na dijelu Grada Novi Vinodolski i Općine Vinodolske, međutim Grad Crikvenica treba podržavati inicijativu za potrebnim dodatnim ispitivanjima u sklopu izvorišta, kao i na njihovoj zaštiti za očuvanjem kvalitete i izdašnosti. Potrebno je izraditi potrebne ostale projekte višeg stupnja razrade, te nastaviti sa izradom dokumentacije za potrebe daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim sustavom.

Članak 127.

U sustavu vodoopskrbe Crikvenica - Dramalj planiraju se slijedeći zahvati u prostoru: - rekonstrukcija transportnog cjevovoda na dionici VS Sopalj do VS Dramalj, - vodoopskrbni sustav visoke zone Dramlja, sa izgradnjom: - crpne postaje CP Dramalj, - vodospreme VS/CP Manestri (400 m3, ca+170, sa crpkama za VS Klanfari), - vodospreme VS Klanfari (200 m3, ca+230), - vodoopskrbnom mrežom i objektima (sa povezivanjem naselja Smokovo), - vodoopskrbni sustav visoke zone naselja Sopalj, sa izgradnjom vodospreme Sopalj 3 i ostalim pripadajućim vodoopskrbnim objektima, - proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 128.

U sustavu vodoopskrbe Jadranovo predviđa se izgradnja: - transportnog cjevovoda na dionici VS Dramalj do VS Jadranovo, - vodoopskrbni sustav visoke zone Jadranova, sa izgradnjom: - crpne postaje u sklopu postojeće vodospreme Jadranovo, - vodospreme VS Šepci (200 m3, ca+195), - vodoopskrbnom mrežom i objektima, - izgradnja vodospreme VS Kloštar, za potrebe opskrbe istočnog dijela Jadranova, - proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

255 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 129.

U sustavu vodoopskrbe Selce predviđa se izgradnja: - vodosprema VS Selce 3 i Selce 4, za potrebe opskrbe viših zona naselja te planiranih sadržaja na istočnom dijelu Selca, - proširenje postojeće vodoopskrbne mreže sa pripadajućim objektima.

Članak 130.

Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu određeni člancima 127.-129. ove Odluke, isti će se definirati temeljem budućeg vodoopskrbnog plana Županije i dokumentacije višeg stupnja razrade. Izgradnja vodoopskrbne mreže moguća je isključivo istovremeno sa izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 131.

Odvodnja na prostoru Grada Crikvenice rješava se razdjelnim modelom kanalizacije, što znači da će se sanitarne otpadne vode rješavati putem javnih sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima. Iznimno se u djelovima uže gradske jezgre Crikvenice mogu zadržati elementi mješovitog sustava. Ovim se Planom utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda sa pripadajućim građevinama i instalacijama (kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje i podmorski ispusti) za: - kanalizacijski sustav Crikvenica, - kanalizacijski sustav Selce, - kanalizacijski sustav Jadranovo. Izgradnja uređaja za pročišćavanje vršiti će se u najmanje dvije faze: - I. faza: - mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini za sva tri uređaja Crikvenica, Selce i Jadranovo, - II.faza: - kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje za Selce i Jadranovo, - za Crikvenicu se alternativno već u 2.fazi može predvidjeti prelazak na II stupanj pročišćavanja (najvjerojatnije biološki uređaj sa obradom mulja), - mulj iz primarne obrade (od taloženja) treba odvoziti na obradu i doradu na jednom mjestu, za što je najprimjerenija lokacija središnjeg uređaja Crikvenica. Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 53/97, 150/05), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

Članak 132.

Za sve građevine gospodarske, društvene i ugostiteljsko - turističke namjene veličine do max. 15 ES, unutar građevinskih područja naselja za koja je

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

256 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE određena I. kategorija uređenosti zemljišta (izvan ZOP - a), uvjetuje se gradnja cisterni ili nepropusnih sabirnih jama, prema posebnim uvjetima nadležne komunalne službe. Za građevine veće od 15 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. Ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Planom, unutar građevinskih područja naselja za koja je određena II. kategorija uređenosti zemljišta (unutar ZOP - a), i to samo unutar izgrađenog dijela građevinskog područja do izgradnje javnih sustava odvodnje određenih ovim Planom, za sve građevine stambene, gospodarske, društvene i ugostiteljsko - turističke namjene do veličine 10 ES moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje. Za sve građevine ugostiteljsko - turističke namjene obavezna je ugradnja separatora masti. Nakon obrade otpadne vode treba ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje u slučaju vlastitog sustava. U slučaju izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav vodoopskrbe i odvodnje.

Članak 133.

U sustavu odvodnje Crikvenica predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje: Kratkoročno razdoblje: - kanalizacija Kotorske ulice sa priključkom nove sportske dvorane, nastavak gradnje kanalizacije u predjelu Dramlja. Srednjeročno razdoblje: - izgradnja dovodnog i odvodnog sustava do središnjeg uređaja uključujući izgradnju nove crpne stanice Igralište i rekonstrukciju na crpnoj stanici Parkiralište, - dovodni sustav sastoji se od dva tlačna voda φ 300 mm i φ 350 mm i dvije dionice gravitacijske kanalizacije φ 500 i φ 600 mm ukupne duljine 2160 m, - odvodni sustav od središnjeg uređaja do početka podmorskog ispusta (kopnena dionica ispusta) predviđa se od cijevi φ 560 mm dužine 1550 m, uz produljenje ispusta na ukupnu duljinu od 700 m i rekonstrukciju difuzorske sekcije, - prva faza izgradnje središnjeg uređaja Crikvenica - mehanička obrada (na finom situ φ 2 mm sa ili bez aeriranog pjeskolova mastolova, uređenje postojećih objekata na lokaciji, - povezivanje kanalizacije Kačjak sa glavnim obalnim kolektorom i priključkom turističke zone, crpnom stanicom Kačjak sa preljevom u more i tlačnim vodom, - priključenje kanalizacije u Crikvenici (Benići, Sopaljska). Dugoročno razdoblje: - druga faza izgradnje središnjeg uređaja - II stupanj obrade sa obradom mulja, - sekundarna mreža u naseljima Kačjak, Dramalj (priključak Manestri, Klanfari) i Benići (priključak Zoretići, Dolac i Draga).

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

257 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 134.

U sustavu odvodnje Selce predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje: - izdvajanje oborinskih voda iz sustava sanitarne odvodnje radi rasterećenja crpne stanice Slaven, - rekonstrukcija i produljenje podmorskog ispusta Selce u uvali Slana na udaljenost min. 500 m od obale, - izgradnja uređaja Selce na lokaciji postojeće taložnice sa izgradnjom u najmanje dvije faze: 1. faza mehanička obrada na finom situ φ 2 mm; 2. faza DAF flotacija (flotacija sa otopljenim zrakom), - priključenje kanalizacije u zonama novije izgradnje uključujući priključak nove zone u predjelu Jasenova jugoistočno od kampa Selce, - izgradnja oborinske kanalizacije sa ugradnjom separatora prije ispuštanja u more. Članak 135.

U sustavu odvodnje Jadranovo predviđa se izgradnja ovih građevina odvodnje: - izgradnja razdjelne kanalizacijske mreže u Jadranovu sa tri precrpne stanice, tlačnim vodovima i sigurnosnim preljevima u more, - izgradnja 1. faze uređaja Jadranovo na lokaciji rta Ertak (mehanička obrada na finom situ φ 2 mm), - podmorski ispust na udaljenosti min 500 m od obale, - izgradnja sekundarne mreže kanalizacije.

Članak 136.

Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava javne odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta, preporuča se vođenje cjevovoda sustava odvodnje u javnom cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste). U slijedećim fazama projektiranja i razrade sustava odvodnje na području Grada Crikvenice preporučuje se: - detaljnije ispitati stanje starih sabirnih kolektora u obalnoj zoni Crikvenice i Selca te analizirati i utvrditi funkcioniranje preljevnih građevina, utvrditi mjesta značajnije infiltracije mora ili slatkih voda u kanalizacijski sustav. Na temelju rezultata tih ispitivanja izraditi program rekonstrukcije, - provoditi trajni monitoring rada uređaja i podmorskog ispusta Crikvenica radi dobivanja mjerodavnih podataka za dimenzioniranje više faze obrade, - obaviti predradnje za izgradnju II faze uređaja Crikvenica.

5.4. Energetska infrastruktura 5.4.1. Elektroopskrba

Članak 137.

Sustav elektroopskrbe na području Grada Crikvenice, i to 220 kV i 110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

258 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE i mreže - energetski sustav”, mjerilo 1:25.000. Unutar koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa

Članak 138.

Područjem Grada Crikvenice prolaze tri prijenosna dalekovoda i podmorski kabel: - DV 220 kV od TS 400/220/110 kV Meline do TS 220/110/35 kV HE Senj, - DV 110 kV od TS 110/35 kV Vinodol do TS 110/20 kV Crikvenica, - DV 110 kV od TS 110/20 kV Crikvenica do TS 110/20 kV HE Senj, - podmorski 110 kV kabel prema TS 110/35 kV Krk. Trafostanica TS 110/20 kV Crikvenica izgrađena je za kapacitet 2 x 20 (40) MVA. Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede nije predviđena izgradnja novih elektroenergtskih građevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i više, te se zadržavaju oni navedeni stavcima 1. i 2. ovog članka.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 139.

Distribucija električne energije prema potrošačima na području Grada Crikvenice vrši se iz distributivnih trafostanica 20/0,4 kV, a napajanje je najvećim dijelom izvedeno podzemnim kV kabelima, a manje nadzemnim 20 kV vodovima. Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 KV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. Trase 20 kV vodova i lokacije novih trafostanica biti će osigurane kroz planove užih područja. Područjem Grada Crikvenice prolazi, jednim dijelom svoje trase i 35 kV nadzemni vod TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 35/20 kV Novi, a prema planovima elektrodistribucije navedeni vod bi se, nakon izgradnje nove trafostanice 110/20 kV Novi, dijelom napustio, a dijelom zadržao u funkciji 20 kV napajanja. Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima, i to po mogućnosti uz izgradnju ostale komunalne infrastrukture (prometnice, voda, odvodnja). Zbog sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

Članak 140.

Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i kao nadzemnu. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

259 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 141.

Sustav plinoopskrbe na području Grada Crikvenice određen je na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav”, mjerilo 1:25.000. Koncepcija plinifikacije područja Grada Crikvenice temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije. Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Crikvenice je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namjenjene ciljanom konceptu plinifikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji. Za opskrbu prirodnim plinom predviđena je izgradnja tri redukcijske stanice i to: - RS Crikvenica 1, kapaciteta 550 m3/h, - RS Crikvenica 2, kapaciteta 6000 m3/h, - RS Crikvenica 3, kapaciteta 2310 m3/h. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode, te opskrbu plinom građevina gospodarske namjene.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 142.

Planom se predviđa se racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Crikvenice. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i vjetra, te prema lokalnim prilikama. Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojednih građevina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Mjere zaštite krajobraznih cjelina

Članak 143.

Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

260 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“, u mjerilu 1:25.000. Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja dolina Dubračine. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se: - sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima, - očuvaju estetske vrijednosti krajobraza, - gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore, - sanira obalni dio Dubračine, odvoženjem nelegalno deponiranog otpadnog materijala.

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 144.

Zaštićeni dijelovi prirode kao i oni predloženi za zaštitu (prema Zakonu o zaštiti prirode NN 70/05) prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000. Na području Grada Crikvenice u kategoriji „spomenik prirode“ zaštićena su dva stara hrasta u Guljanovu dolcu. Za zaštitu se predlažu u kategoriji značajnog krajobraza područje Vinodola (samo dijelom na području Grada Crikvenice) i u kategoriji spomenika prirode jama Vrtare Male u Dramlju. U svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti na području Grada Crikvenice određuju se slijedeće mjere: - u cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, te obalno područje (prirodne plaže i stijene), te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja, potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl., - prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom, - treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode, - pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost / prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

261 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine 7/06), - na području Grada Crikvenice utvrđena su ugrožena i rijetka staništa submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, primorske termofilne šume i šikare medunca, površine stjenovitih obala pod halofitima, kvarnersko- liburnijske vapnenačke stijene, tirensko jadranske vapnenačke stijene i ilirsko-jadranska primorska točila, - gotovo cijelo područje Grada Crikvenice nalazi se u prijedlogu preliminarne Nacionalne ekološke mreže RH (NEM), te je vrednovano i kao područje važno za ptice EU (SPA područje) „Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika“ i predstavlja potencijalno područje EU ekološke mreže Natura 2000.

Značajni krajobraz

Članak 145.

Ovim se Planom, temeljem Prostornog plana županije, u kategoriji značajnog krajobraza, predlaže zaštita područja Vinodola, čiji se krajnji južni dio nalazi i na području Grada Crikvenice. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen." (Zakon o zaštiti prirode, N.N. 70/05, čl.16.) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline. Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim.

Spomenik prirode

Članak 146.

Na području Grada Crikvenice Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji spomenika prirode - rijetki primjerak drveća, zaštićena su dva stara hrasta medunca u Guljanovu dolcu. Temeljem članka 2. “Odluke o proglašenju dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice spomenikom prirode - pojedinačna stabla” (SN br. 3/02 i 6/02), Županijsko poglavarstvo donijelo je “Mjere zaštite za dva stara hrasta u Guljanovu dolcu kod Crikvenice - spomenici prirode, pojedinačna stabla” (SN 23/02). Navedene mjere obuhvaćaju slijedeće odredbe: - stare hrastove - spomenike prirode - treba obilježiti odgovarajućim tablicama s osnovnim podacima o hrastovima, statusu zaštite i godini proglašenja zaštite,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

262 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- zahvati na hrastovima dopušteni su u slučaju opasnosti od odlamanja i pada grana ili izvaljivanja debla, a radi zaštite sigurnosti i života ljudi koji se zateknu u blizini hrastova. Navedene su radnje dopuštene isključivo uz uz ishođenje uvjeta zaštite prirode, koje izdaje nadležno Ministarstvo, - na starim hrastovima - spomenicima prirode - nisu dopuštene radnje i aktivnosti koje mogu dovesti do uništenja, oštećenja ili promjene svojstva zbog kojih su proglašeni zaštićenim, a poglavito: - odlamanje i rezanje grana, - oštećivanje kore, debla i krošnje, - oštećenje vatrom i - oštećenje spomenika prirode na druge načine. Ovim se Planom utvrđuje zona zaštite hrastova, koja obuhvaća područje Guljanovog dolca označeno na kartografskom prikazu br.3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta u korištenju", mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja", mj. 1:5.000. U granicama zone zaštite ne dopušta se izvođenje rudarskih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina) niti formiranje završnih kosina površinskog kopa. Područje spomenika prirode potrebno je ograditi, na udaljenosti min. 10m od utvrđene zone zaštite, te ga na taj način zaštititi od prolaska teške mehanizacije i ostalih radova na području eksploatacijskog polja Podbadanj. Ovim Planom za zaštitu se predlaže jama Vrtare Male u Dramlju. Za ovaj vrijedan dio prirode Grad Crikvenica, temeljem Zakona o zaštiti prirode, treba pokrenuti propisani postupak za utvrđivanje zaštite, koji će rezultirati donošenjem mjera zaštite.

6.3. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina

Članak 147.

Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine naveden člancima 148-151. ove Odluke odgovara kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Planom. Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Plana u dijelu koji se odnosi na registriranu kulturnu baštinu nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 148.

Arheološka područja na području Grada Crikvenice su: - 1. Crikvenica: gradina Badanj, registrirano, - 2. Crikvenica - igralište, registrirano, - 3. Havišće, registrirano, - 4. Velika Stražnica, evidentirano, - 5. Gračišće, evidentirano, - 6. Sv. Kuzman i Sopalj, evidentirano,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

263 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- 7. Kotor i sv. Trojica, evidentirano, - 8. Drenin, evidentirano, - 9. Selce, evidentirano. Arheološki pojedinačni lokaliteti su: - 10. Kloštar Šiljevički, samostan, evidentirano, - 11. Kotor: prapovijesna gradina, evidentirano, - 12. Kotor: Sv. Šimun i Jura Tadej, evidentirano, - 13. Kotor: Sv. Trojica, evidentirano, - 14. Selce: antička vila, evidentirano, - 15. Podmirišće: nekropola, evidentirano, Predlaže se registracija (upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske) lokaliteta koji se ističu povijesnom slojevitošću i vrijednošću dosadašnjih nalaza. Potrebno je nastaviti s arheološkim istraživanjima. Svaki slučajni nalaz mora se prijaviti nadležnom Konzervatorskom odjelu, i ako se nalazi izvan označenih zona, radi dokumentacije i određivanja smjernica zaštite. Osnovna smjernica je intaktno očuvanje lokaliteta, te prijava svakog nalaza i konzervatorski nadzor pri svakom kopanju infrastrukture i sličnim radovima. Savjetuje se konzultiranje nadležnog Konzervatorskog odjela pri svakoj planiranoj izgradnji u blizini ili na samom evidentiranom nalazištu ili zoni.

Povijesne graditeljske cjeline

Članak 149.

Registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline na području Grada Crikvenice su: - 16. Crikvenica: gradsko naselje, evidentirano, - 17. Crikvenica (Sopaljska): seosko naselje, registrirano, - 32. Kotor: seosko naselje, registrirano. Prvi stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti Sopaljska (seoska cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu ruralne strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Za naselje Sopaljska potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite. Drugi stupanj zaštite određen je za evidentiranu povijesnu graditeljsku cjelinu Crikvenica (gradsko naselje). Također, drugi stupanj zaštite ovim se Planom određuje i za jezgru naselja Selce, označenu na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Plana i temeljem mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela. Mjere zaštite za naselje Kotor utvrđene su člankom 20. ove Odluke.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

264 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Povijesni sklop i građevine

Članak 150.

Na području Grada Crikvenice registrirane su slijedeće sakralne i civilne građevine: - 18. Crikvenica: Pavlinski samostan (sakralna građevina), - 19. Crikvenica: hotel “Miramare” (civilna građevina), - 20. Crikvenica: hotel “Therapia” (civilna građevina), - 21. Crikvenica: stambena kuća (civilna građevina), - 22. Selce: kuća Lončarić (civilna građevina). Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine iz stavka 1. ovog članka podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci. Evidentirane sakralne građevine su: - 23. Crikvenica: Crkva Uznesenja BDV, - 24. Selce: crkva Sv. Katarine, - 25. Selce: crkva Sv. Fabijana i Sebastijana, - 26. Jadranovo: crkva Sv. Jakova. Navedene preventivno zaštićene sakralne građevine valja dodatno dokumentirati te provesti upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Evidentirani povijesni sklop utvrđen je za : - 27. Župna crkva sv. Jelene i župni dvor. Za povijesni sklop iz stavka 3. ovog stavka nalaže se održavanje i uređenje kontaktnog područja.

Etno zone i etno spomenici

Članak 151.

Na području Grada Crikvenice etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i etnospomenike: - 28. Kotor (Kotor-Dolac, Draga Srednja, Zoričići), registrirano, - 29. Dramalj: toš, registrirano, - 30. Ladvić - etno zona, evidentirano, - 31. Selce - toš, evidentirano. Sustav mjera zaštite za Kotor provodi se u skladu sa odredbama članka 20. ove Odluke. Za registrirano etnološko područje toša u Dramlju utvrđuje se slijedeći sustav mjera zaštite, preuzet iz Rješenja o registraciji: - zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, - vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje, a odredi ih nadležno tijelo. Zaštita evidentiranih etno zona i etno spomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva očuvanje, sanaciju i rekonstrukciju temeljem mišljenja službe zaštite kulturnih dobara.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

265 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 152.

Gospodarenje svim vrstama i količinama otpada koje nastaju na području Grada Crikvenice osigurat će se u sklopu državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom te županijskog sustava za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom. Na području Grada Crikvenice nije planirano reciklažno dvorište ili transfer- stanica, a prikupljeni komunalni otpad i neopasni proizvodni zbrinjavati će se izvan granice obuhvata ovog Plana, sve do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko - goranske županije Marišćina na području Općine Klana. Ovim Planom na području Grada Crikvenice planirano je odlagalište za građevni otpad, na lokaciji uz postojeći kamenolom “Podbadanj”, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 2B “Infrastrukturni sustavi i mreže - odvodnja otpadnih voda, obrada, skladištenje i odlaganje otpada”, mj. 1:25.000.

Članak 153.

Osnovne mjere zaštite prostora koje korisnici prostora i lokalna samouprava Grada Crikvenice u segmentu postupanja s otpadom trebaju provoditi su: - razvijanje službe komunalnog redarstva, - evidentiranje stvarnog stanja terena, odnosno pojave neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla, - sanacija neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, - provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada. Nakon evidentiranja pojave neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla potrebno je pristupiti mjerama sanacije ugroženog područja.

Članak 154.

Zakonskom regulativom (Zakon o otpadu NN 178/04) utvrđeni su načini postupanja sa komunalnim otpadom, pa je takvu regulativu potrebno adekvatno i provoditi. Postupanje s otpadom i dalje će se odvijati u suradnji s registriranim trgovačkim društvom, na slijedećim načelima: - prikupljanje komunalnog otpada organizirati će se u svim dijelovima naselja i u svim izdvojenim zonama na području Grada Crikvenice, - na području Grada Crikvenice primjenjivati će se IVO sustav (izbjegavanje, valorizacija i obrada otpada), s time da će se, sukladno Prostornom planu županije, obrada otpada privremeno vršiti na odlagalištu Viševac, a u dugoročnoj projekciji u centralnoj zoni za gospodarenje otpadom, - na području Grada Crikvenice uspostavit će se izdvojeno prikupljanje korisnog otpada, i to odgovarajućim standardnim kontejnerima grupiranim za više vrsta korisnog otpada (obavezno: staklo, papir, metalni otpad, plastika, a alternativno i za istrošene baterije), a točne lokacije i uvjeti postavljanja takvih grupa kontejnera utvrdit će se temeljem posebne gradske odluke, - proizvođač, odnosno prodavatelj osigurava skupljanje, zbrinjavanje i

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

266 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

oporabu ambalažnog otpada od proizvoda koje je stavio u promet, u skladu s Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05). Ambalažni otpad skuplja se unutar poslovnog prostora, u neposrednoj blizini poslovnog prostora i u naselju na za to određenim mjestima, - opasne vrste komunalnog otpada iz kućanstva ili drugih manjih izvora skupljaju se putem mobilnih reciklažnih dvorišta smještenih unutar poslovnih prostora proizvođača (prodavatelja) ili u specijalnim spremnicima postavljenim na javnim površinama.

Članak 155.

Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim komunalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu. Na području Grada Crikvenice isključuje se svaka mogućnost obavljanja djelatnosti koja može proizvesti otpad koji emitira ionizirajuće zračenje, ili pak kemijski ili biološki toksični otpad, te otpad koji se može svrstati u skupinu lakozapaljivih ili eksplozivnih tvari.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 156.

U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Crikvenice obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim se Planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. Zaštita tla 8.1.1. Šumsko tlo

Članak 157.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama: - pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća, - očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe, - povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara, - u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu, - kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

267 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 158.

Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. razreda u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena. Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se slijedeće mjere: - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, i sl.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 159.

Na području Grada Crikvenice izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko- mehaničkim značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000. a) I geotehnička kategorija - zona golog krša: - karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom, - teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, - nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima, - upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala, - teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine. b) Ia geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša: - karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2,0 m, - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, - nema opasnosti od pojave nestabilnosti, - upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala, - teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice. c) III geotehnička kategorija - zona fliša: - stijenska masa potpuno je pokrivena glinovitom korom raspadanja, debljom od 2,0 m (mjestimično), - teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, - postoji znatna opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja, kao i od erozije, - upojnost terena u cijelosti je mala, flišna stijenska masa je vodonepropusna, - teren je manje pogodan za građenje, a potrebna su prethodno provedena

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

268 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

detaljnija istraživanja. d) IV geotehnička kategorija - zona naplavina: - naplavine su debljine nekoliko metara i vrlo raznolikog granulometrijskog sastava, - teren je jako deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, - teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja, - upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka, - teren je u cijelosti manje pogodan za građenje. U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko- goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

8.2. Zaštita zraka

Članak 161.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Na području Grada Crikvenice ne predviđa se razvoj djelatnosti koje bi ugrožavale zdravlje ljudi i štetno utjecale na okoliš. Kakvoća zraka na području Grada je I. kategorije, što znači da u naredom razdoblju treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka. U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: - promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika, - ograničavanje emisije i propisivanje tehničkih standarda u skladu s stanjem tehnike (BAT), a načela maksimalne zaštite za vrlo otrovne i kancerogene tvari, a sukladno posebnim propisima RH, - za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, visinu dimnjaka, do donošenja propisa, preporučuje se određivati u skladu s njemačkim propisom TA-Luft, - zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u lošiju kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora, - ne smije se dopustiti da se izgradnjom nekog objekta u zoni prve kategorije zraka u potpunosti popuni prostor za buduću izgradnju.

8.3. Zaštita voda 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 162.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

269 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, - prioritetnim saniranjem divljih odlagališta. Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: - zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica, - korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, - opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN br. 40/1999.)

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

Članak 163.

Obalno more na području Grada Crikvenice kategorizirano je kao more II. kategorije. Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su: - izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, - unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, - nastavak ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite. Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 164.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). Za područje Grada Crikvenice potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te temeljem toga donijeti akcijski plan.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

270 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Akcijskim planom zaštite od buke utvrdit će se lokacije i dati opis tehničkih zahvata za smanjenje postojeće buke ili sprječavanje negativnog utjecaja očekivanog povećanja buke. Zaštita od buke na području Grada Crikvenice provodit će se primjenom sljedećih mjera: - sprečavanja nastajanja buke, - utvrđivanja i praćenja razine buke, - otklanjanja i smanjivanja buke na dopuštenu razinu.

8.5. Mjere posebne zaštite 8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 165.

Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Crikvenice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Crikvenice je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 166.

Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

271 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.5.3 Zaštita od rušenja

Članak 167.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica. Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 168.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Crikvenice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

272 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Crikvenice, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme: - TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama, - TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi. Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

8.5.5. Zaštita od poplava

Članak 169.

Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine u dijelu koji se nalazi na području Grada Crikvenice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava sliva Dubračine. Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok Dubračinu, s pritocima Mala Dubračina i Malenica. Širina koridora obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom širine najmanje 6,0 m mjereno od gornjeg ruba korita. Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te rekonstrukcija vodomjerne postaje radi automatizacije njenog rada. Korištenje koridora, posebne mjere radi održavanja vodnog režima i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra Dubračine i njenih pritoka.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

273 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 170.

U području nizvodno od akumulacije Tribalj utvrđeno je područje vodnog vala (poplavno područje). Područje vodnog vala određeno je na kartografskom prikazu br. 3A. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju; područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite", mj. 1:25000. Plan zaštite od poplava koji se izrađuje za navedeno poplavno područje je operativni plan temeljen na trenutnom, a ne predviđenom - planiranom stanju u prostoru i nadograđuje se sukladno promjenama u izgrađenosti tog prostora. Kriteriji za planiranje izgradnje u poplavnom području definirani su uz suglasnost nadležnih državnih tijela. U zoni vodnog vala dozvoljena je: - interpolacija i rekonstrukcija građevina unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18, - izgradnja infrastrukturnih građevina unutar građevinskog područja naselja Crikvenica centar NA11 i Podbadanj NA18, - izgradnja pročistača otpadnih voda u zoni infrastrukturne namjene IS2 (samo manjim dijelom unutar zone vodnog vala), - uređenje zone sportsko - rekreacijske namjene Dubračina R13 u skladu s uvjetima ovog Plana.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 171.

Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za: - PPPPO 1 priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, - PPPPO 2 Vinodol. Granice obuhvata planova iz stavka 1. ovog članka na području Grada Crikvenice prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”, u mjerilu 1:25.000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 172.

Urbanistički planovi uređenja donijeti će se za: a) građevinska područja naselja, odnosno dijelove naselja: - UPU 1: Crikvenica centar (NA11), zajedno sa lukom nautičkog turizma - marinom, - UPU 2: Crikvenica sjever - Hrusta (dio NA12), - UPU 3: Crikvenica sjever - Benići (dio NA12), - UPU 4: Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12), - UPU 5: Tončićevo (dio NA13), - UPU 6: Sopaljska (NA14),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

274 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- UPU 7: Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS3 (čvor Crikvenica zapad) - UPU 8: Dubračina (NA16), - UPU 9: Jadranovo centar (NA21), - UPU 10: Kloštar - Perhati (NA 22), - UPU 11: Popovići (NA23), - UPU 12: Budići (dio NA24), - UPU 13: Dramalj centar (NA31), - UPU 14: Kačjak (dio NA32), - UPU 15: Dramaljsko Selce, Manestri (NA33). - UPU 16: Selce (dio NA4), b) površine izvan naselja za izdvojene namjene: - UPU 17: Jadranovo II (K2), - UPU 18: Jadranovo III (K3), - UPU 19: Dupci (K6), - UPU 20: Havišće I - T11, - UPU 21: Havišće II - T12, - UPU 22: Kačjak (Dramalj) - T13, zajedno sa zonom kampa - autokampa T32, - UPU 23: Omorika (Dramalj - Crikvenica) - T15, - UPU 24: Miramare (Crikvenica) - T16, - UPU 25: Nazor - Antić (Crikvenica/Selce) - T17, - UPU 26: Uvala Slana (Selce) - T18, zajedno sa zonom kampa - autokampa T33, - UPU 27: Jasenova (Selce) - T34, - UPU 28: Jadranovo (Havišće) (R11), - UPU 29: Dramalj (Ad Turres) (R12), - UPU 30: Selce (Matkino) (R14), - UPU 31: Jadranovo (Havišće) - ostala namjena - V. Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000 i br. 4A “Građevinska područja- područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u mjerilu 1:5.000.

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

Članak 173.

Detaljni planovi uređenja donijeti će se za prostore utvrđene ovim Planom, i to: - DPU 1: zona Thalassoterapije unutar građevinskog područja Duga (dio NA15), - DPU 2: zona poslovne namjene Jadranovo I (K1), - DPU 3: zona poslovne namjene Selce (K5), - DPU 4: zona ugostiteljsko - turističke namjene (hotel) Bršćanovica (Dramalj) (T14), - DPU 5: zona ugostiteljsko - turističke namjene (hotel) Jadranovo - sjever (T19),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

275 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- DPU 6: zona ugostiteljsko - turističke namjene (kamp - autokamp) Sv.Jakov (Jadranovo) (T31), - DPU 7: zona novog groblja Crikvenica -Podkotor (G1), - DPU 8: zona luke otvorene za javni promet Selce, - DPU 9: zona ostale namjene - površina za iskorištavanje mineralnih sirovina na lokaciji Podbadanj te deponija građevinskog materijala. Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000 i br. 4A “Građevinska područja- područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite ” u mjerilu 1:5.000.

9.1.4. Detaljni planovi uređenja na snazi

Članak 174.

Detaljniji planovi koji su u primjeni na području Grada Crikvenice su: - DPU "Poliklinika Terme Selce" ("Službene novine" PGŽ br. 33/03), - DPU "Miramare" ("Službene novine" PGŽ br. 8/06), - PUP "Črni mul" ("Službene novine" PGŽ, broj 30/ 90 i 10/99) - DPU zone novog groblja u Selcu ("Službene novine" PGŽ, broj 03/07). Detaljni planovi uređenja iz stavka 1. ovog članka ostaju na snazi. DPU "Poliklinika Terme Selce" ("Službene novine" PGŽ br. 33/03) i PUP "Črni mul" ("Službene novine" PGŽ, broj 30/ 90 i 10/99) potrebno je uskladiti sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN128/04). Ukoliko pojedine odredbe detaljnih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka nisu usklađene s odredbama ovog Plana, primjenjuju se odgovarajuće odredbe ovog Plana.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 175.

Planom su utvrđena područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz koridore planiranih prometnica (državne i županijske ceste) i željezničke pruge velikih učinkovitosti. Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim horikulturno-krajobraznim tehnikama. Ovim su Planom predložena i područja na kojima je detaljnijim planovima uređenja moguće predvidjeti povećanje postojećeg kapaciteta plaža. Sva područja predviđena za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža nalaze se unutar obuhvata obvezne izrade detaljnijih planova kojima će se odrediti postojeći kapaciteti plaža unutar obuhvata plana i način dobijanja ciljanih kapaciteta plažnih površina. Normativ koji je potrebno osigurati iznosi 4 - 6m² plažne površine/kupaču, u što je potrebno uključiti stalne stanovnike naselja, turiste i posjetitelje.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

276 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Područja predviđena za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža prikazana su na kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000, a predviđena su na slijedećim potezima: - Jadranovo - uvala Grabrova i južnije, - Dramalj - uz Pazdehovu i južnije, - Dramalj / Crikvenica - potez od Omorike do Crnog mola, - Crikvenica / Selce - potez od Podvorske do plaže hotela “Jadranka”. - Selce - područje Češke plaže.

Članak 176.

Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 177.

Ovim Planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su: - odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni, - predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl. Provedba i razrada postavki i mjera ovog Plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i: - utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera, - odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.). Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Primorsko-goranske županije.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

277 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 178.

Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Planom moguća je uz zadržavanje postojeće namjene (ukoliko se građevina ne nalazi na infrastrukturnim i energetskim koridorima) i to u skladu s odredbama članaka 61, 62. i 63 ove Odluke.

Članak 179.

Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Planom, a nalaze se unutar infrastrukturnih ili energetskih koridora, moguća je za obiteljske kuće i višestambene građevine, u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: - obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski), - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) i stubišta, - uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis).

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 180.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 181.

Do izrade urbanističkih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

• Do donošenja urbanističkih planova uređenja za građevinska područja naselja i to za: - UPU 1: Crikvenica centar (NA11), zajedno sa lukom nautičkog turizma - marinom, - UPU 2: Crikvenica sjever - Hrusta (dio NA12), - UPU 3: Crikvenica sjever - Benići (dio NA12), - UPU 4: Crikvenica sjever - Gornji kraj (dio NA12), - UPU 5: Tončićevo (dio NA13), - UPU 6: Sopaljska (NA14), - UPU 7: Duga (dio NA15), zajedno sa površinom infrastrukturne namjene IS3 (čvor Crikvenica zapad),

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

278 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- UPU 8: Dubračina (NA16), - UPU 9: Jadranovo centar (NA21), - UPU 10: Kloštar - Perhati (NA 22), - UPU 11: Popovići (NA23), - UPU 12: Budići (dio NA24), - UPU 13: Dramalj centar (NA31), - UPU 14: Kačjak (NA32), - UPU 15: Dramaljsko Selce, Manestri (NA33). - UPU 16: Selce (dio NA4), mogući su, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke te javne i društvene namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, prema uvjetima ovog Plana za novu izgradnju, - dogradnja i nadogradnja građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko - turističke te javne i društvene namjene prema uvjetima određenim ovim Planom, - izgradnja pomoćnih građevina na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, uz uvjet da se time ne prelazi najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis), - izgradnja višestambene građevine u građevinskom području naselja Sopaljska (NA14), unutar obuhvata UPU 6, - interpolacija unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, osim za građevine stambene namjene sa 5 - 8 stanova (višestambene i stambeno - poslovne građevine) i građevine poslovno - stambene namjene tlocrtne projekcije od 200 - 600m², unutar obuhvata UPU 1, UPU 2 i UPU 3. • Do donošenja Urbanističkog plana uređenja zona poslovne namjene i to za: - UPU 17 - Jadranovo II, - UPU 18: Jadranovo III, - UPU 19: Dupci, nije dopuštena gradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona; • Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko - turističke namjene i to za: - UPU 20: Havišće I (Jadranovo), - UPU 21: Havišće II (Jadranovo), - UPU 27: Jasenova (Selce), nije dopuštena gradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona. • Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko - turističke namjene i to za: - UPU 22: Kačjak (Dramalj): zona hotela i zona kampa - autokampa, - UPU 26: Uvala Slana (Selce), zona hotela i zona kampa - autokampa, - UPU 23: Omorika (Dramalj/Crikvenica), mogući su, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

279 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

- rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz zadržavanje postojeće namjene i to na slijedeći način: - rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže, - rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita, - rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina. Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Plana za novu izgradnju. • Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone ugostiteljsko - turističke namjene i to za: - UPU 24: Miramare (Crikvenica), - UPU 25: Nazor - Antić (Crikvenica/Selce), mogući su, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene, uz zadržavanje postojeće namjene i to na slijedeći način: - rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže, - rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita, - rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina. Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Plana za novu izgradnju. • Do donošenja urbanističkih planova uređenja za zone sportsko-rekreacijske namjene (sportski centar) i to za: - UPU 28: Jadranovo (Havišće), - UPU 29: Dramalj (Ad Turres), - UPU 30: Selce (Matkino), nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona. • Do donošenja Urbanističkog plana uređenja područja ostale namjene - postojeće vikend naselje Jadranovo (Havišće) - UPU 31 mogući su, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, slijedeći zahvati u prostoru: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene, - rekonstrukcija postojećih građevina na način da se omogućava dogradnja do visine najviše 2 nadzemne etaže i potkrovlja, uz povećanje tlocrtne površine do zadanih elemenata za novu gradnju, ali ne više od 20% ukupne tlocrtne površine građevine,

Članak 182.

Do donošenja detaljnih planova uređenja mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

280 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

• Do donošenja Detaljnog plana uređenja zone Thalassoterapije u Crikvenici (DPU1) moguća je rekonstrukcija građevina, uz zadržavanje postojeće namjene i to na slijedeći način: - rekonstrukcija građevina u svrhu izgradnje instalacijske etaže, - rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita, - rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, - rekonstrukcija građevina ugostiteljsko-turističke namjene u cilju održavanja i podizanja kategorije građevina. Postojeće građevine rekonstruiraju se prema uvjetima ovog Plana za novu izgradnju. • Do donošenja detaljnih planova uređenja za zone poslovne i ugostiteljsko - turističke namjene i to za: - DPU 2: Jadranovo I, - DPU 3: Selce, - DPU 4: Bršćanovica (Dramalj), - DPU 5: Jadranovo - sjever, - DPU 6: Sv.Jakov (Jadranovo), nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedenih zona. • Do donošenja detaljnog plana uređenja za zone planiranog groblja u Crikvenici (Podkotor) - DPU 7 nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina unutar navedene zone. • Do donošenja detaljnog plana uređenja luke otvorene za javni promet Selce (DPU 8) nije dopušteno mijenjanje obalne crte (nasipavanje, izgradnja molova, betoniranje obale i sl.). • Do donošenja Detaljnog plana uređenja zone Podbadanj (DPU 9) nije dozvoljeno proširenje postojećeg kamenoloma, dopuštena je samo eksploatacija građevno - tehničkog kamena unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja “Podbadanj”, uz provođenje mjera zaštite sukladno odredbama ovog Plana.

Članak 183.

Do izrade Konzervatorske podloge, primjenjuju se uvjeti i odredbe iz ovog Plana. Nakon izrade i usvajanja Konzervatorske podloge, navedena podloga postati će sastavni dio ovog Plana, čije će se smjernice koristiti kao njegov integralni dio.

Članak 184.

Započeti postupci izdavanja lokacijskih dozvola prema dosad važećoj Odluci o donošenju prostornog plana uređenja Grada Crikvenice ("Službene novine" PGŽ, br. 26/03 i 8/06) koji su podnijeti do stupanja na snagu ovog Plana okončat će se po dosad važećim propisima, te na osnovu istih ishoditi dozvole za građenje.

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

281 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA CRIKVENICE

Članak 185.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 186.

Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice (Službene novine Primorsko - goranske županije br. 26/03) i Odluka o usklađenju Prostornog plana uređenja Grada Crikvenice s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora" (Službene novine Primorsko - goranske županije br. 8/06).

Članak 187.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u Službenim novinama Primorsko - goranske županije.

Klasa: Ur.broj: Crikvenica, Predsjednik Gradskog vijeća

Eduard Rippl, dipl.ing

U R B A N I S T I C A d. o. o. Z A G R E B

282