-29-

NLZDIOB A.G OD r $ N J I TI . K0rld INA OBORIN EU GO R.S K O M K OTABU Branka Penzar -

uGorskao Razdioba godiinjil trol'idina oborine S ad ri a i - prikazana na te- suejednoj obali od Riiek; oo ciikvenice ie Kotaru I Ig47.-L95-6. na 3? stanica i nelju srednjih o"i.i.anorli de- ii""te izoniieta,-koja?o "uliotri. je, zbog viJe poclataka Z tota\izatora. 6llg su koji poha- r,"*o profili, taljniia nrii;il;';i*y;-$;e;'r,u"itooif.ofiiine oborine, nadnorske visine zuju ovisno"t iznl.u [oOii"ie. postoje znatne ra- stanice i njenog lorola;a. Keko ;; ;or.oruro,.da gla- ,.u-nu'oiut"ini- i tav;etritti prerna zLike izmedu r."iitii.-li""rtt g"uttii4a,linlja-izroedu ta dva vnom kiaonosrlom slnrjanju, odredent' 3. ffi;;;;;-;;;;";;;;:';;;;-;;3";;;ienisodiinjekoricineoborinesoborinski gra- u svakon od njih. potcazaio ul, d"-o.rtikaLni visirrom ,lTlJ"i.nii' oci juinog strujanja 156 uriy'Loon dijent.izno6i ,," Zzt uvn/Loow u izlozenj.n predjelina"'p".ajliiil 184 d1r;;";;l iakoi-navieirini

Ina ooRsKI DIE vEBfETLUNc DqR flfffilHB{ NlEDEnscHLAcsl,sI'IGE

r^ao DieVerteilungderJlihrlichen 7'uaammen^f u:l-ung- ileereskiiste ilo Goreki. f

tlioi"s,lri /iotet;" je oria;; dio.Hrvatske, koji ima. najve6e koliiine obr)x-i;1go ;i 'i;ir;.; l-rrovitcm podnrcj:r, sto se prostire na powiini od oko 45 1u.,'", .- :enu .3e graniccm prenla SR Sloveniji, gornjinr tokon Kupe, 1in:i.3o;t r;gulin*Crikver:ica i" Hrvatskini_Primorjem, zapoiela su nqjere- t':ja oh 'i-.-, ,:;:- prije s.rzdese,$ak i vise godina*}tro eianice su -bile rij,'s'i;l'.1" ,-"vi. -: drugi svjetski rat isprekielali eu nizsve podataka, Danas j< -'.-i:Croba .toS.ieina oborlne u GorElcom Kotanr zaninljiva iz znanstvenrii i prai';r:iJnih razloga ne samo meteorolozinra ng-go i hidro- lozi-rna, biol-ozina, koji se bavi prooiavanjen krja f strujnjacina za elektroprivreduu Tz iag se rezlgga pooljednjih godina osniva u Gor skon Kotafu reletivno gusta rtreua mete_oroloikih sianica i totaliza- tora tako de danas inarno podatke sa Jezdesetak njesta u tocr pqdni- !j". ;r:Ice od'stanica rade neprekicno od 1945rgodiie, Joh ih v;;i-Jio ina ne.raspolaganju vrijednoati za 5 ili vide godina. Zeljela sam te podatke iskoristiti u jto gedoS njeri i pomodu njih prikazati razdiobu srednjih godiinji4 tcoliiina-oborine u hori- zontalnom i vertikalnon srqjeru, to vise, sto takav detsljni piikaz, kolilo je Eeni poznator do danas nenamo ni _za jedsn goroviti:predio u nadoj drzavi. U tgna cilju reducirani su no'ri oborinski podaci 0or- skog Kotara i susjeilne obale od Rijeke do crikvenice na najdulje no- gu6e razdoblje, a to je 1o godina, od L94?" do 1956, Kac osnova za redukciju sl^uzili su podaci 13 stanica, kojensu u tih J.o godina lnale neprelcinuta i pouzdana notr€rrjae To su; , , , Qrod Horavicg" Ravna Gora, , Ze1eni Vir," Lokve" ii-i, irsat,lfiar- celji L Zabiie, usto.Babno Polje u L.R.Sloveniji, Pomodu irji^h odre- dene su'erednje godienje koLicine oborine za sve ohe stanice, koje ,lmaJu podatke za pat ili _viie godi-na, kao i za dva total"izatora, Ri.- .ri J'atc(142o Tl i Gornje (822 n), koji su tom zahtjevu takoder ,,zadovo1java1i,' Na taj nasin dobivene su srednje godiinje koliiine za lrypry-39 nJesta na nadmorskin visinama od 4.do 142o n(tabela 1;).. Rddukcija je, gdje god je to biLo mogu6e, vriena pomoiu dvije ili;a& tri:Etanice s konrpletnim niz6m" Ita temelJu razlika, koJe su-se pri tom pokaeale, moic se srutrati, da se srednja godiilrja kolidina o!o- .f,ine'dobivgna redukcijom razlikuje od prave srednJe godiinje tcoLiil- ,ne na dotiinon mJestu(koja, rqzuiije ge, nije njri"ti;otp"itik. ,u zfi i:tL 5oi r ru."jr, t"j.-o-""Ei"i uru..j.g;;*;;;j;="a +.-*. podrudju nije jednostavan posao. Kad ee radi o oborl.ni,ns_noiemo se Bosluziti tine da vrijednosti reduciraro na jedan'zajedniiki nivorkao sto se obicno radf nrije izvS.acenja izotegma. 0vdJe,takav'poetupak nfJe'rmogu6 zato, Jto kojom se kolicina oboiine mijen5u iiu6f uv,ia, nije ni tol-iko "iopr,stalna kao vertilcalni temperaturni gradijent, Jrer ga,kolicinu oborine, osin drggih faktora uvelike utJeie lokal.ni polozaj,etanice prena glavnom kisonosnon strujanju. "f : zatb na gvakom gorokom'lancu pcstoJe bar dva vertikalna oborinska gradijenta, De,rtr- vje*rini i zevjetrini, a i svakl. od njih konstantari je.'sanro'u",izgje- $nom.'intervalu visine.A kad bisroo za koJe rotratiwro naleno podruije I nogli pfetpostavS"ti, da je u njenu prolnjena oborin6,,,g'.vj.sinom jedno- trikar. i opet ne bi ti;al.o finogo rsnisla reducirati rkoriijno na jedan nivo.:'] '' zbog toga su ovd{e godi;njo -trolidine olorine u Gorrgkoa Kota- fu prikazan€ na viet nacina I to najprijc obidnon kartom.izohijeta ( sr,1. ) " 1

3l-

onim su rr1.,iene za svakLh 2oo m oborine' i to sarno u Izohijete paralelno s olr predjelioa, ga;c ja !i1'podataka.opa teku najprije pot

L. $rednie god{lnje kolidil? o!gTi"e_1_forltom Kotar:tr i, st}- f,abtica'1,, :,., ..,'. .ejeanoj ongri za razdobljer 1,94?.-f956. Reducirane vrije# nbs{r oznac€$s su zvijezdicon '

(ieogrgf . koordinaie Nadmor. 0boriaa I$jEsto ,N I, E vis. rm mn

,l-, Bakir L4"^ 321 L2 L4T2 * 2555 {- .2o 45 l'9 14 +L 84o ,3" Brdd l{oravice 45 28 14 58 6o4 Iboo 4. Erqd rla Ktr " 45 28 14 51 222 1697 * I Criknbnisa 45 Lo 14 42 4 11,99 ,, 6* Crni Lug 45 25 t4 &3 726 28oo * .,, '7., davle +5 22 14 22 315 1859 r+ ' .8. De{nice 45 24 r.4 48 698 23L4 X 'ci fuaihe 45 18 I"4 43 7h 27J,o * lo,. G-qfqvo ''45 31 14 39 584, ?388 x .38 ,11", GorEje JelenJe 45 22 t4 882 ?6o.5 * L2. Griiane Dolincl 45 Lz t4 43 185 1438, x 36 3oT 1651 * ,,19. Hreljit 45 ' 17 L4 14. Jasenak : 45 14 15 o3 628 e253 16 15. 45 27 14 23 564 24oI * ,16., Kral.jevica 45 16 L4 34 2o 12o5 * 17. Ku[elj 45 2e 14 49 24o LTB4 X 18' Llc 45 L'l L4 43 126 2t39 10 Lokge,, 45 22 14 44 723 246l. 2os' lkrqol.ii 45' 24 t4 23 414, 2135 ?I., Hilanoi vrh 45 36 L4 34 9oo ?o8o * 42., !trr-zl,a Vodica 45 22, 14 21 77L 2?o8 * .23. 0g$1fn " 45 16 15 , .1.4 325 f467 24" Farrg ' ' 45 36 14 38 863 168o * .', 1?54 45., Plage Crih im 45 17 14 38 6oo * 26., Ftratak 14 3;,4 1L11 3347 * T6+ re 27,.,, Prezid 45 38 14 35 1783 2Q. Ilavna Gora 45 23 L4, 51 793 L947 29. Rijblca ' .45 2o r.4 28 Lo4 t452 x 39. Ri.Jelra-Trsat 45 2o L4 28 L3o 1487 31. RiEnjak 45 26 14 38 L42o 3648 * 1A. 568 1646 3?. Skrad 45 26 'A 33. $unser 45 19 14 5o 8o4 z52g x 34. suifr rribali 45 L+ L4 41 6o t547 * 35. Vrbovsko 45 23 L5 05 5o6 1.613 36r Zabj.6a 45 31 \4 21 45o t Sgo 4',lt Zafesiaa 45 23 L+ 53 ?50 2oo1 lf 38" Zelenl Vir 45 26 l-4 54 29L L727. 39. ?I"obin 45 1.8 1.4 39 7',l2 2L66 * - 3J-

oq s ,SN =\s * $ $H s $* $ HN s$ sp $$ . \,i q

* ts. c, (n &

il ,s 6 s

,f, h qJ ta N s -a-

oxo€Pwe gttleio;4 - - :--.^

,p4 **n{% o*,

gielolosz;o oQuttN

,Il.2..fnjerwi u kaJ'tno -ru izradeni oborinski profili kroz Corski Kotar ( / , //, /// )

s s$ >t $ R$ nm

3000

2600

n00

t800. fi04

1000 4Km S/,3, Srednie godtinp *ofidine dorine dui proflla u smieru W-{ -35 -

q $ s RE !s H* mm *H 2600

m 2200 t200 tao0 800 th00 400 t000 0 o{!d,Gd,t profrla u smferu st t tn kolriine obonne dui tw - ttE

$ $ H \ mm H$ SN 7800 t*00

3A00 m

2600 t600

2?00 t?00 t800 800 th00 /t00 t000 0 lt Kn r-. - st.5. lrednte godtnF kolidine obonhe dui pmfilo u snpnt ttF tltvw ,$1Eztt7

51,6, Qronicq izmedanw4etnnc izwletrirc za getrwe F*g *wdmala r nm 5800

3600

3h00

,200

t000 n\ '-9 htz ?800

2600 )sl ?,k00 -{l 2?00 o 2000 x

/ 800 t600

ry00 r?00

1000 0 200 400 600 000 t000 800 th00 /600n f/. z leza izmedu nadmorchh nsina i redniih godsn//h kolrfua oborrne u (orskom funrui:Ltladnoiiboh -3?*

I Bazmatrajudf rqtaiobu. oborine u Hrvatskom Primorjd i Gorsksm Kotanr;;i*;-tritu {riatl na wru poznatu iin3gnicu, da ti krqjevi '' dobivaju najviie. ffii oa ciklona,-koJo se-obidno etvarqju u 06nov- eton zaljew, zatim putuju pfeko Jadrana Yan Bebberoviro stazama Tb, Vc ili Vdn To su situacil.,- koje na Jadranu urrokuju .IWo. Registrar rnu*,ografa pckazuju. aa u Gorskom Kotaru tada pusu vjetrovi jll. "ij.t;;; ;y;,."i"tul * t, ,i"ii sE do st[, ve6 prena poloiaJu ciklone i najifiiirn orografelrim preprekama, koje mogu donekle rnodifieira-ti ,*ju". Tu je Einjenicu potvrdilo relativno mnogo podataka iz p9- J:g+7:-W50. Oni su pokazali, da i'zmedu toka izohijeta*i. izo- nipuu"ioOu gotovo i nerna razLike, dok se naLazino juino od najvioih .,rri.orrriu., aIi da razlike ttasta;,t dim prJ.jedemo na sjevernu stranu gorskog bila' Te 6e nam odnose izmeclu nadnorske visine" glavnog snjrfa vje- tra i godiinja toliiinc.oborine najbolJe prikazatL neko$Lko profila kioz Gorsti Kotar(s1".2' )' prvt profil crtan je u enjenr istok-zapad, od'f;avla do Vrbor st

,Raiunana su dva pravca obLika r = Bh *-bl t,kooXdinatnom_ t eustavu, gdje'ordinate r oznaiuju srednje godienje kolicine oborine, a apscise h nadrnorske visine stanica' Jedan pravac odnoei se na otai. aig Gorskog Kotara,i susjedno llnratsko Prinorie, do kojega stnr' Janje, ito donost nadviie oboiine, ina slobodan pristup. Drugi pra- i".ttr"fj€di :za poarudje zaklonjeno od glavnog snJera struJanja.0ra- iznaeriu ta dva'podrudJa, dakLe iznrerlu navjetrino i zavjetrine, nica g1g odredeng je uzi:najudi u obzir rel-jef i kol-icing.gl-o"iT:, eu, ih zabiljeiilo pojedlne stanice kod raznih sinoptickih situacija. .!fa grani-ca potretoJe Bjelo1asieu, DragonralJ, Rienjak,,Je}anac, Zatrep i iOe aafjl pretna Snjeiniku, kao ito se vidi na g1.6. Prexaa njoJ se dttav tok ri.Jeke Dobre nalazi u zavjetXini, dok je okoJ.iga Broda i fuit5a iztoilna ju{nonn struJanju, dgpade u pgiedinim elucajevima fuieij dobiva i-viia oboriner-nego ito ti bilo nomaalno, zbog lokats iJ-*i'i.trtn€, ito ie iiti leJnr&r;Dragonalj.-slidno toane i Gerovo pri.na dosta oborine kod ovakvih iuinih situacljar ier Je za oraJero- ve vjetra S i S u prilidno izrazltoj navjetrini i sano je od iugo- r"pu& dobro zaklonj eno. ' S1.?. prikazuJe vezu izmedu goaiinJitt kol.idina oborine i nadurorskih vieina u koortlinatnon sustavu. Vrijgdnostir koje odgo- v-raju stanigana u zavjgtrini,,oznuiene su kriiiden' a one za^sta- nic€ na izlozenon poaruiiu,nruii6m" Osam stanica nalazi se na iz- razttoj navjetrinfl to znail ne cano da juina struJa t'na do nii.h slobodan pristup, nego se ona u niihovoi blizinl nory 19tn1 uzdi- zat!, jerie na to prisiljava r61i€f. To eu etanl,ce Crikvonie$"I(ra- fSevicl, nti"t", Trsat, 6av1e, l'iagdelji, Klana i.Cr'ni t1q1 lljifoyi. podaci dznaceni su l"spunjenLnr kruzicj.nar i kao sto se vldi, pad'aJu gotovo u jedan praYs,cr Uetodon nainanie sume kvadrata dobivenl su ov.i rezultatic 1.) U zakLonj6noq, sjeveroistoinon diielu Qorskog Kotara veza izme- du'gociii4Je ioliiine oborine i nadmorske vieine Jer r=1r56 h + 667' a tf znaii, du vertikaLni oboriuskt gradijent iznosi L56 En na 1oo m oi"inr.(fSSS qCf m). ResuLtat ie dobiven iz podataka 9 etanica na vjsina;a od 3?5 do 9oo n' Znatnija odstupanja od izracunahs'1f€!€' pokazuju Parg na sjeverozaPadu. koji i4q.339.m Fa"i9 i Ogu1in na jugoisioku, kojt inna 23o m vlic, nego sto bl mu prl'padaLo presia $a- vedenoj jednadzbi. tr

-39-

2.1 Za onaj dio Gorskog Kotara, koji jc izLoien juinon strujanju i za eusjedno Hrtratsko PrinorJe, pravag ina jednadzbu, r=1r84 h + LL@ t.j. tu se fra svakih 1oo m vLgine=godiinJa koLiiina oboriae po'tte6a za l&4 rnm (tgsg ro/l kn). Porast je, dakJ"e, 1,18 puta brzi negolt u zavJetrini. Ta,i pravac ctobiven je iz 29 podataka na visinama od 4 & 142o m. 3. ) Na ro.iestj.aa, koja se nalaz-e u jakoj ngvjetrini* t.i. na obronci- na okrenutin prene iugu, povedava s9 eo$itilja kolictrra sborins na svakib loo m visine prosjedno za 22L M\22L2 nry'I kn). ?o je pokaz+ lo 8 staniea na nadmorgkin visinama od 4 do 726 m. One eu dale vezu izuedu oborJ-ne id.eine obLika: r = }rZL h + 1186" tlo i:ret se, da ta veza vrijedi sano do vlsino od oko Boo m. U veiim visj,na$a izgleda. da ver"tikalni oborinski gradijent na j'akoj navjetrini postaje manjl. To se zasad naslu6uje iz podataka totalizatora lllenjak, a za nekolF ko godina, kqd i oetalt totalizatori btrdtr imal.i dulje nizove qjere- njal vidJet 6r sc, Je Ii ta pretpostavka bila todna" Na kraju treba 5oi neito-ista6i. Dgeet godina nije dugadak period za radunanjg srednjih ggdiCnjih koLisin6 oborine. I ako se iakve srednje kolidino budu raiunale Lz nekog drugog razdoblja,one de se vjerojatno razlikovati od o,vih za godine 1947.-L956" iIi aina- tran, da se.odnosi srednJih godienjih kollcin-a-iznedu pojedinth stanica oe 6e bitno prornijeniti, t.J. da 6e oblik izohijeta i iznos vertikalnog oborinskog gradijenta ostatl gotovo isti i u ma kojer.t cirugon. razdoblju,do!fe, dgk.se klinnats.ke prilike kod. nas. bitno.ne iznijene. A pomoiu tih podataka noii deno uvijek priblizno ocije- nitl, koliko oborine dobivaju ona njeota q Gorekon Kotetnu, u koji- na se ne naXazi nl kieonJer nL totaligator.

LltgJatura

(t ) Conra{, Methods in Cl.inatology, 1.946. (Z ) Tzvleitgl o vodenl"m tal.ozLna, vodostaJiua i kolicinana vodc za 1932, Izdanje Ministaretva gradeving,sarajevo 1934. (g ) fblocU lnd Refche}, Verteilung und JfifrrlLcher Gang der NledeP schJ.iige in den Alpen, Berlin 193o. G ) Pri}og poznavanju klino JugoslavlJe, Z.Katfta izohijeta 5.zdanje ' inF rlrRJ, Beograd 1953. (S:. ) Renter, rtarta-gotliinJc koliitne kiie u Kraljevini Jugoslaviji, ' Zbirka karata Geograf,akog drudtva, Beograd 1935' (O ) $treb" Oborine u Hrvatskoj t Slavonijl 19oL.-l9Lo.,Zagreb 193o. (l,) trzetitzty, Studien $ter aie -Niederschlagverhf,ltniEee auf der siidosteuropf,isctren Ha1binecl, Sar4jevo 1911. (8,0 ) tauscher, I'u.tr[..Rol1er, Bemerkungen zur Zeichnung der_Ni6der* ' ochLagskat'ten filr dle llochnageen-IletterLagen in JuIi 1954. lfetter uad Leben, 1956, fleft 12.