Uloga Državne Revizije U Kontroli Postupaka I Rezultata Pretvorbe I Privatizacije I Utjecaj Državne Revzije Na Upravljanje Javnim Poduzećima U Republici Hrvatskoj

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

DIPLOMSKI STUDIJ

OSIJEK

Nikola Drmić

Stjepan Dujmić

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA REVIZIJA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

ULOGA DRŽAVNE REVIZIJE U KONTROLI POSTUPAKA I REZULTATA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE I UTJECAJ DRŽAVNE REVZIJE NA UPRAVLJANJE JAVNIM PODUZEĆIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Mentor:

doc.dr.sc. Ivo Mijoč

Osijek, 2014. SADRŽAJ: 1. UVOD ...... 1 2. POJAM, ULOGA I VRSTE REVIZIJE ...... 2 2.1. Povijesni razvoj revizije u svijetu i Hrvatskoj ...... 2 2.2. Pojmovno određenje revizije ...... 5 2.3. Vrste revizije ...... 6 3. DRŽAVNA REVIZIJA...... 10 3.1. Temeljne pretpostavke državne revizije ...... 10 3.2. Organizacija državne revizije ...... 14 3.3. Proces revizije ...... 15 3.4. Povezanost državne i unutarnje revizije u javnom sektoru ...... 18 3.5. Povezanost državne revizije i revizije informacijskih sustava ...... 20 3.6. Uloga državne revizije u sprječavanju i otkrivanju prijevare i korupcije ...... 21 4. PRETVORBA I PRIVATIZACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ...... 23 4.1. Analiza procesa pretvorbe i privatizacije ...... 28 4.1.1. Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća...... 29 4.1.2. Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća ...... 30 4.1.3. Ostvaren poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine ...... 31 4.1.4. Trgovačka društva prema provedenim sanacijama ...... 32 4.1.5. Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća ...... 33 4.2. Analiza izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije ...... 34 4.2.1. Skupna analiza Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije ...... 35 4.2.2. Analiza prema veličini aktive trgovačkih društava ...... 39 4.2.2.1. Mala poduzeća ...... 40 4.2.2.2. Srednja poduzeća ...... 43 4.2.2.3. Velika poduzeća...... 46 4.2.2.4. Skupna analiza ...... 50 4.2.3. Analiza pomoću Benfordova zakona ...... 52 4.2.3.1. Vodeća znamenka – broj 1 ...... 53 4.2.3.2. Vodeća znamenka – broj 2 ...... 54 4.2.3.3. Vodeća znamenka – broj 3 ...... 55 4.2.3.5. Vodeća znamenka - broj 5 ...... 56 4.2.3.6. Vodeća znamenka - broj 6 ...... 56 4.2.3.7. Vodeća znamenka - broj 7 ...... 57 4.2.3.8. Vodeća znamenka – broj 8 ...... 57 4.2.3.9. Vodeća znamenka – broj 9 ...... 57 4.2.3.10. Skupna analiza svih razreda ...... 58 5. ANALIZA POSLOVANJA JAVNIH PODUZEĆA ...... 60 6. UTJECAJ DRŽAVNE REIVZIJE NA POSLOVANJE JAVNIH PODUZEĆA ...... 77 7. ZAKLJUČAK ...... 81 9. POPIS TABLICA I GRAFIKONA ...... 84 10. PRILOZI SEMINARSKOG RADA ...... 87

POPIS KORIŠTENIH KRATICA

DUR – Državni ured za reviziju

DEM – Njemačka marka (njem. Deutsche Mark)

HRD – Hrvatski dinar

HRK – Hrvatska kuna

RH – Republika Hrvatska

MP – malo poduzeće

SP – srednje (srednje veliko) poduzeće

VP – veliko poduzeće

NV – neto vrijednost 1. UVOD

Tema seminarskog rada je „Uloga državne revizije u kontroli postupaka i rezultata pretvorbe i privatizacije i utjecaj državne revizije na upravljanje javnim poduzećima u Republici Hrvatskoj“. Rad je koncipiran iz više dijelova. U prvom dijelu seminarskog rada čitatelja se uvodi u osnovne pojmove o reviziji, njezin povijesni razvoj, vrste revizije i ulogu iste u suvremenom svijetu. Drugi dio seminarskog rada odnosi se na državnu reviziju, temeljne pretpostavke državne revizije, proces revizije, te povezanost državne i unutarnje revizije u javnom sektoru, povezanost državne reviziji i revizije informacijskih sustava i ulozi državne revizije u sprječavanju i otkrivanju korupcije. Treći dio rada odnosi se na pretvorbu i privatizaciju u Republici Hrvatskoj, kako je ista tekla, koje su bile poteškoće i slično. Četvrti dio, ujedno i najopširniji dio rada odnosi se na analizu procesa pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj. U tom će se dijelu rada odgovoriti na pitanje koliki su postotci iskazanih nepravilnosti u postupcima revizije i privatizacije i to; ukupno gledano, te podijeljeno prema veličini trgovačkih društava sukladno Zakonu o računovodstvu. Biti će provedena i Benfordova analiza ulaznih podataka i to na dvije razine – skupno, te prema razredima sukladno početnim brojevima. Peti dio rada odnosi se na analizu poslovanja deset trgovačkih društava od posebnog državnog interesa u Republici Hrvatskoj, kako bi se mogli stvoriti ulazni podaci i činjenice za posljednju točku rada – utjecaj državne revizije na upravljanje u javnim poduzećima. Biti će prikazana i empirijska analiza kojom se iskazuje razlika u uspješnosti državnih i privatnih poduzeća. U toj će se točki rada iznjeti mogućnosti državne revizije u upravljanju imovinom javnih poduzeća, prijedlozi za poboljšanje poslovanja, povećanje profitabilnosti i na koncu očuvanja vrijednosti svih tih poduzeća koja spadaju pod javna dobra. Uz seminarski rad biti će pridodani i prilozi, odnosno ulazni podaci koji su korišteni za analize iznesene u seminarskom radu. Sve analize biti će dostupne i u elektronskom obliku kako bi se provjera podataka mogla vršiti na što lakši način. U procesu izrade seminarskog rada korištene su neke od istraživačkih metoda kao što su: kvalitativna i kvantitativna, analitička i sintetička, induktivna, komparativna, deskriptivna te statistička. Na kraju seminara, uz sumiranje i povezivanje svih cjelina i zaključne rijeci biti će dodan i popis korištene literature prilikom izrade ovoga rada i analiza kao potvrda vjerodostojnosti svih podataka, teza i informacija iznesenih unutar ovoga rada.

2. POJAM, ULOGA I VRSTE REVIZIJE

Gospodarska kretanja i tokovi na suvremenim tržištima uvelike su određena informacijama koje kolaju između gospodarskih subjekata koji čine tržište. Ti subjekti mogu biti izrazito raznoliki sa širokim spektrom djelatnosti. Važnost informacija u suvremenom svijetu i poslovanju enormna je i čini jedan od stupova modernog kapitalizma.

Uloga i važnost informacija posebno dolazi do izražaja na tržištima kapitala. Opće je poznato kako investitori na tržištima kapitala vrijednost primjerice dionica određuju prema sposobnosti poduzeća da stvara budući novčani tijek. Informacije o tome iščitavaju se iz financijskih izvješća koje organizacije ili poduzeća u određenim vremenskim intervalima daju javnosti na uvid. Izvjesno je kako frizirana ili falsificirana financijska izvješća mogu investitore zavarati i stvoriti lažan osjećaj sigurnosti poslovanja određene firme. Tome u potvrdu navodi se sljedeća zakonitost: ''Ukoliko tržišta kapitala ne dobiju pouzdanu informaciju, investitori i drugi gube povjerenje u tržište, donose loše odluke i mogu izgubiti velike iznose novca.'' 1 Vjerojatno najpoznatiji primjer poduzeća sa lažnim podacima u financijskim izvješćima svakako je američka kompanija Enron.2

Kako bi se umanjila mogućnost lažiranja informacija financijskih i drugih izvješća, u tržišnom gospodarstvu postoji institut revizije. Njezino je značenje višestruko, a kao neki od najvažnijih može se izdvojiti zaštita kapitala i radnih mjesta, a posredno se može pronaći i veza između revizije i gospodarskog rasta neke zemlje.

2.1. Povijesni razvoj revizije u svijetu i Hrvatskoj

Revizija kao profesija svoj začetak i razvoj duguje razvoju tržišnog gospodarstva. Navodi se kako je ''...revizija najrazvijenija u zemljama kao što su SAD, Njemačka, Velika Britanija.''3 Sve te zemlje imaju dugu tradiciju kapitalizma kao gospodarskog uređenja, a u nekima se kapitalizam i začeo kao tržišni oblik.

Razvoj revizije stariji je od kršćanstva. Antropolozi su pronašli bilješke o revizorskoj aktivnosti koje datiraju iz ranog Babilonskog perioda (oko 3000. godine prije Krista). Također, postojala je i revizorska aktivnost u drevnoj Kini, Grčoj i Rimu. Latinsko značenje riječi ''revizija'' bilo

1 Rittenberg L., et. al., Auditing: a business riks approach, 8th edition, Mason, 2012., str. 2 2 Dostupno na: http://www.nacional.hr/clanak/10173/enron-skandal-koji-moze-unistiti-busha [27.12.2013.] 3 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 14.

2 je ''slušatelj'', zato jer su u Rimu revizori slušali porezne obveznike, kao što su farmeri, davajući mišljenje o njihovim izvještajima i poreznim obvezama.4

Revizori su postojali i u drevnoj Kini i Egiptu. Bili su supervizori računa kineskog cara i egipatskog faraona. Državni računovodstveni sistem Zhao dinastije u Kini uključivao je razradu svih proračunskih procesa i reviziju svih odjela državnih financija. Od vremena dinastijske ere u Egiptu, računovođe odnosno tadašnji pisari bili su među najuglednijima članova društva, a pisarska (računovodstvena) djelatnost među najcjenjenijom.5

Egipatski faraoni bili su veoma strogi prema svojim revizorima. Tomu u prilog govori sljedeći navodi iz knjige ''Principles of Auditing'': ''Svako faraonsko skladište imalo je dva revizora. Jedan je revizor brojao dobra kada bi došla pred vrata, a drugi bi ih prebrojavao onda kada bi bila uskladištena. Supervizori bi pregledali zbrojeve oba revizora. Ukoliko je postojala razlika između računa prvog i drugog revizora, oba bi bila ubijena.''6

Knjigovodstvo kao mehanizam potpore i određivanja profita i bogatstva ili kao sistem za donošenje odluka u cilju maksimizacije profita bio je praktički nepoznata kategorija u antičkim kulturama kao što su Mezopotamija, Egipat, Grčka ili Rim. Revizija u zemljama engleskog govornog područja datira do 1130. godine prije Krista. Iako je postojao visoko razvijen gospodarski sustav (u ondašnjim terminima razvijenosti), bilježenje ekonomskih događaja ili transakcija bilo je ograničeno na pojedinačne transakcije temeljene na pamćenju trgovinskih partnera.7

Racionalna maksimizacija profita i bogatstva nikada se nije uklapala u gospodarske sisteme navedenih kultura. Bogatstvo nije bila funkcija zadovoljstva poduzetnika, već isključivo nagrada za nečiju odanost za život u skladu sa odanošću državi, vladaru ili životu u skladu sa vjerskim moralnim načelima i pravilima.

Maksimizacija profita kao potreba u tadašnjem poslovanju nastaje krajem srednjeg vijeka razvojem velikih trgovačkih kuća u Italiji. Trgovanje više nije isključiva domena trgovačkih putnika, sada je ono koncentrirano na luksuznim ''stolovima'' velikih trgovačkih kuća u Veneciji, Firenci ili Pisi. Kao rezultat toga, komunikacija postaje vrlo bitan segment

4 Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to international Standards on auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex, 2005., str. 5 Ibidem, str. 23 6 Ibidem, str. 23 7 Ibidem, str. 23

3 poslovanja. Stoga, nije začuđujuća činjenica da se upravo razvojem trgovine počinje razvijati i knjigovodstvo kao poslovna funkcija. Rastući broj transakcija bilo je potrebno pribilježiti u svrhu trajnog bilježenja prihoda i rashoda od poslovanja.

Prvi koji uvodi dvostruko knjigovodstvo bio je Luca Pacioli u svom djelu ''Summa de Arithmetica'' od 20. studenog 1494. godine.8

Praksa suvremene revizije datira u zoru industrijske revolucije, začetkom modernih korporacija. Godine 1853. osnovano je Društvo računovođa u Edinburghu. Nekoliko drugih instituta sličnog djelokruga pojavili su se u Velikoj Britaniji, a 1880. godine spajanjem više njih nastaje Institut ovlaštenih računovođa u Engleskoj i Walesu. Ovaj nacionalni institut bio je preteča svih instituta koji su se pojavili u zapadnom svijetu na kraju 19. stoljeća, primjerice u SAD-u (1886. godine) ili Nizozemskoj (1895. godine).

Daljnji razvoj razdvajanja dostupnosti kapitala od upravljanja složenim poduzećima, uz pojavu nekoliko financijskih skandala (npr. City of Glasgow Bank, 1883. ili Afrikaansche Handels- vereeinging, 1879.) doveli su do značajnijeg rasta i razvoja revizorske struke i propisa. Akti nazvani ''The British Companies Acts'' bili su model za reviziju u Sjedinjenim državama. Prva američka mjerodavna objava o reviziji bila je izdana 1917. godine.

Revizija kao profesija na području Hrvatske, odnosno država kojih je Hrvatska bila članica ili samo činila dio teritorija (npr. Kraljevina Jugoslavija ili SFR Jugoslavija) nema svoje ishodište prije 1935. godine kada je ''... na području bivše Kraljevine Jugoslavije, u Zagrebu, u okviru Trgovinsko- industrijske komode 1935. godine osnovan Revizorski ured.''9, što se uzima kao začetak revizije kao profesije na području Hrvatske. Službeni početak razvoja revizije na ovim prostorima započinje 1972. godine ''... u okviru bivše Službe društvenog knjigovodstva (SDK).''10

Početkom 20. stoljeća dolazi do značajnog razvoja tehnologije, načina komuniciranja i transporta roba, a eksploatacija prirodnih resursa dolazi do svog povijesnog maksimuma. Mnoga poduzeća tadašnjeg vremena iskoristila su gospodarski zamah i priskrbila veliku dobit. Nagli tehnološki razvoj rezultirao je time da kombiniranje štednje poduzeća i zadržane dobiti više nije bilo dovoljna za potrebe rasta poduzeća. Poduzećima postaje nužno ''konzumirati''

8 Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to international Standards on auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex, 2005., str. 9 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 15 10 Ibidem, str. 14.

štednju građana, odnosno društva u cjelini. Rezultat toga bilo je stvaranje sofisticiranih vrijednosnih papira i velikih zajmodavaca (investicijskih banaka) za zadovoljavanje financijskih potreba poduzeća, ali i cjelokupnih nacija.

Svi ovi događaji u svijetu doveli su do rasta značaja informacija o poduzećima. Poduzeća više nisu bila jednovlasnička, veliki dio kapitala prikupljao se putem ponude dionica korporacija. Očigledno je kako stvaranje odnosa ''principal-agent'', iziskuje određenu obvezu menadžmenta društva prema vlasnicima društva (vlasnici često ne upravljaju poduzećem, niti imaju želju upravljati, zanima ih samo financijski rezultat i konačna dobit poduzeća). Svi ti odnosi koji su postajali s godinama sve zamršeniji i kompliciraniji donekle su umanjili povjerenje u međusobnim odnosima između sudionika tržišta. Revizija kao institut potvrde vjerodostojnosti informacija o poduzećima, njihovom položaju i poslovanju i kao korektivni faktor odigrala je veliku ulogu u razvoju tržišnog gospodarstva do danas. Nedavni događaji vezani uz krize financijskog sektora SAD-a, ali i drugih zemalja svijeta u mnogočemu ukazuju na važnost revizije i njezin daljnji razvoj kako bi se u budućnosti takvi štetni događaji mogli otkriti i u konačnici spriječiti.

2.2. Pojmovno određenje revizije

Riječ revizija dolazi od latinske riječi ''revidere'' što znači ponovno gledanje, ponovno viđenje te je u skladu s tim, revizija naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja.11 Samo značenje riječi ''revizija'' ukazuje na sadržaj onoga što se nalazi iza tog pojma. Revizijski posao odnosi se na pregled postojećih podataka, potvrdu vjerodostojnosti istih te na eventualno ukazivanje iskazanih nepravilnosti u financijskim izvješćima.

Neke od definicija revizije koji se mogu pronaći u literaturi i zakonima:

(1) ''Revizija je ispitivanje kompanijinih financijskih izvještaja, usmjerena na ocjenu ''objektivnosti'' tih izvještaja.''12 (2) Revizija je proces koji istražuje informacije koje pripremio netko drugi s ciljem utvrđivanja pokazuju li iskazane informacije točno stanje stvari.13

11 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 12 12 Meigs, Robert F., Meigs, Walter B. Računovodstvo, MATE, d.o.o. Zagreb, str. 9 13 Laughran M., Auditing for dummies, Wiley publishing Inc, Hobboken, 2010, str. 1

(3) ''Cilj revizije financijskih izvještaja jest omogućiti revizoru da izrazi mišljenje o tome jesu li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama pripremljeni u skladu s naznačenim okvirom financijskog izvještavanja.''14 (4) ''Revizija je sistematizirani proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza o ekonomskim događajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi usklađenost između postojećih izvještaja o poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi zainteresiranim korisnicima.''15 (5) ''Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: financijski izvještaji), na temelju kojih se daje stručno i neovisno mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novčanih tokova.''16

Među navedenim definicijama ne postoji značajna razlika u određivanju pojma i profesije revizije. Sve se definicije oslanjaju na jednako određivanje revizije, zbog toga što se revizijska profesija u više ili manje država razvijala jednako i pod istim utjecajem (Institut ovlaštenih računovođa Velike Britanije).

Značajke svih ovih definicija revizije prema mišljenju autora su: objektivnost, nepristranost i profesionalnost i usklađenost sa zakonskim normama i pravilima.

2.3. Vrste revizije

Revizija se kao većina profesija i znanosti može podijeliti na određene kategorije odnosno podvrste koje se međusobno mogu razlikovati značajnim karakteristikama.

Prema Hayesu i Dassenu revizija se obično klasificira u tri skupine17:

(1) Revizija financijskih izvještaja – Revizije financijskih izvještaja imaju za cilj ispitivanje istih kako bi se ustvrdilo prikazuju li oni istinite i ''fer'' podatke, te jesu li u skladu sa nekim od kriterija. Kriteriji mogu biti: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja (MSFI), Općeprihvaćeni računovodstveni principi (GAAP) u SAD-u, nacionalni zakoni o poslovanju u Sjevernoj Europi, porezni broj u Južnoj Americi i sl.

14 Međunarodni revizijski standardi, prijevoz s engleskog jezika, HUR, Zagreb, 2003., str. 80 15 Tepšić, R., Turk I., Petrović M. Riječnik računovodstva i financija, Informator, Zagreb, 1984., str. 182 16 Zakon o reviziji, članak 2., Narode novine 146/05 17 Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to international Standards on auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex, 2005., str. 14 - 15

(2) Revizija poslovanja – Odnosi se na proučavanje jedinice organizacije u svrhu mjerenja učinkovitosti iste. Revizija poslovanja pregledava sve ili dio organizacije operativnih procedura za procjenu učinkovitosti i djelotvornosti rada. Učinkovitost se mjeri prikazivanje koliko dobro organizacija koristi svoje raspoložive resurse za postizanje zadanih ciljeva. Pregledi poslovanja ne mogu se ograničiti na računovodstvo već na širi spektar organizacijske strukture kao što su: proizvodne metode, marketing, računalne operacije i slično. (3) Revizija podudarnosti – odnosi se na pregled postupaka neke organizacije kako bi se ustvrdilo poštuje li organizacija i njezine sastavnice zadana pravila, procedure i propise. Revizija podudarnosti mjeri do koje je mjere usklađeno poslovanje pojedinih dijelova poslovanja sa unaprijed postavljenim kriterijima. Primjerice može se ispitati koliko računovodstveni djelatnici neke organizacije poštuju postavljene im računovodstvene politike poduzeća.

Reviziju je također moguće klasificirati prema četiri kriterija:18

(1) Mjesto organa koji obavlja reviziju (interna i eksterna revizija) (2) Subjekt koji provodi reviziju (pojedinačna revizija i komisijska ili kompleksna revizija) (3) Objekt koji se pregledava (knjigovodstvena revizija), gospodarska revizija, (revizija cjelokupnog poslovanja), financijska revizija, revizija osnivanja, revizija sanacije, revizija statusnih promjena (spajanja, pripajanja, razdvajanja i sl.), revizija likvidacije, revizija zaključnog računa (godišnja revizija) (4) Obuhvat i vrijeme kada se revizija obavlja (prethodna revizija, završna revizija, revizija koja se iznosi u određenom razdoblju bez prekidanja, kontinuirana revizija, potpuna revizija, djelomična revizija, uvid u poslovanje – obično prethodi reviziji, proceduralna revizija (revizija koja se zasniva na ispitivanju već uspostavljenih postupaka interne kontrole).

2.4. Uloga revizije u suvremenom gospodarstvu

Ranije je navedeno kako je razvoj revizije i revizijske profesije pratio razvoj tržišnog gospodarstva. Potreba za revizijom kao institucijom koja potvrđuje i/ili odbacuje objektivnost

18 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 18

7 i istinitost poslovnih informacija konstantno je rasla, a u suvremenom gospodarstvu ista postaje jednim od najvažnijih stupova opstojnosti kapitalističkog načina uređenja tržišta.

Suvremena su tržišta izložena oštroj konkurenciji i iznimno velikom napretku tehnologije svih aspekata, stoga se svaki vid kontrole poslovanja, prethodne, završne ili kontinuirane može smatrati zaštitnim elementom poslovanja.

Svakoj odluci prethodi neka vrsta analize ili barem diskusije. Ukoliko se analiza o određenoj odluci temelji na financijskim izvještajima koji su pak netočno prikazali stanje poduzeća, moguće je donijeti neispravnu odluku i dovesti u pitanje opstojnost poslovanja. Možda takvo nešto i ne bi bilo problematično da subjekti na tržištu ne ovise u velikoj mjeri jedini o drugima. Naime, propast jednog poduzeća, osim što uzrokuje gubitak bogatstva za vlasnika/e, uzrokuje gubitak radnih mjesta, manjak poreznih prihoda za državni proračun i sl. Moguće je da drugo ili druga poduzeća na tržištu ovise upravo o tom poduzeću pa se i njihova opstojnost na tržištu dovodi u pitanje. Navedeno prikazuje donekle ''idealizirano'' stanje na tržištu no u stvarnom svijetu situacija nije bitno različita od navedene.

Slično je i sa informacijama koje objavljuju dionička društva, ponajprije temeljnim financijskim izvješćima. Investitori na tržištima kapitala donose razne odluke o kupovini i prodaji upravo na podacima iz financijskih izvješća i na temelju očekivanja od poduzeća (naravno, to nužno ne mora biti pravilo, no veliki investitori kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva moraju voditi računa o ta dva elementa, odnosno o rizičnosti pojedinih ulaganja). Maksimalan rizik kojem se banke, osiguravajuća društva i druge financijske institucije smiju izložiti određen je zakonom. No, što se može dogoditi ukoliko financijske institucije prema dostupnim (neobjektivnim i lažnim) podacima izračunaju maksimalnu moguću izloženost i preko nje ulože financijska sredstva svojih komitenata, a u kratkom roku neke od tih investicija postanu bezvrijedne zbog lažno prikazanog stanja?

Očigledno je da institut revizije uvelike održava sigurnost na tržištima. Bez instituta revizije teško bi bilo i zamisliti posljedice koje bi mogle pogađati suvremena gospodarstva.

Iz navedenog moguće je zaključiti kako se uloga revizije sastoji od19:

(1) zaštite interesa vlasnika kapitala (2) Stvaranje realne i objektivne informacijske podloge za upravljanje

19 Akrap V., Čoh Mikulec B., et. al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009., str. 19

(3) Pomoći u pribavljanju dodatnog kapitala smanjenjem rizika ulaganja

Osim uloge za daljnje razumijevanje revizijske profesije i same revizije potrebno je navesti i najznačajnije korisnike revizorskih izvješća. To su:20

(1) Vlasnici (zaštita interesa vlasnika kapitala) (2) Management (realne i objektivne informacije za upravljanje, odgovornosti menadžmenta za financijska izvješća) (3) Sadašnji i potencijalni investitori (ocjena opravdanosti ulaganja u neki pothvat, poduzeće, smanjenje rizika ulaganja) (4) Poslovni partneri (ocjena boniteta) (5) Država, tj. vlada i vladine institucije (odgovarajuća provedba gospodarske politike, alokacija kapitala na najefikasniji način, odgovarajuća provedba fiskalne politike) (6) Društvo kao cjelina, tj. javnost (zaštita interesa sitnih dioničara, financijska izvješća su javni dokumenti, sloboda raspolaganja informacijama).

20 Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010., str. 18

3. DRŽAVNA REVIZIJA

Pod pojmom državne revizije, prema Priručniku za rad državnih revizora, podrazumijeva se postupak ispitivanja i ocjenjivanja financijskih izvještaja i financijskih transakcija jedinica državnog sektora, jedinica lokalne samouprave i uprave, pravnih subjekata koji se u cijelosti financiraju iz proračuna ili su u većinskom vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave ili uprave. Državna revizija obavlja se u ime i za račun države.21 Obavljaju je vrhovne revizijske institucije, što je u Republici Hrvatskoj Državni ured za reviziju.

Djelokrug ili područje rada svake državne institucije uvijek se propisuje zakonskim ili pobliže nekim drugim općim aktom. Djelokrug rada Državnog ureda za reviziju definiran je Zakonom o državnoj reviziji. Pod pojmom državne revizije, prema Zakonu o državnoj reviziji, podrazumijeva se i „postupak ispitivanja financijskih transakcija koje predstavljaju državne prihode i rashode u smislu zakonskog korištenja sredstava“, kao i „davanje ocjene o djelotvornosti i ekonomičnosti obavljanja djelatnosti te davanje ocjene o učinkovitosti ostvarenja ciljeva i određenog programa.“ Ono što čini osnovnu razliku državne revizije i revizije privatnog sektora je ispitivanje 3E, koje čine ekonomičnost, učinkovitost i svrsishodnost. Pored ove razlike, razlika je i u načinu financiranja jer isključivo državni proračun financira rad Državnog ureda za reviziju.22

3.1.Temeljne pretpostavke državne revizije

Definicija uloge državne revizije je različita od zemlje do zemlje. U Francuskoj se definira kao „pomoć parlamentu i vladi u nadziranju izvršenja državnog proračuna“, a u Grčkoj kao „preventivna revizija državnih rashoda“. U najširem smislu, može se govoriti o trima osnovnim vrstama državne revizije:

1. Računski sud, sa sudbenim funkcijama 2. Kolegijalno tijelo, bez sudbene funkcije, ali sa kolegijalnim načinom odlučivanja sličnim kao kod sudova 3. Monokratski ured, na čijem čelu je jedna osoba - glavni državni revizor

21 Tušek, B., Žeger, L.:Revizija, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006., str. 75 22 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 65

Promatrano kroz povijesni razvoj, navedene vrste državne revizije proizlaze iz triju, u literaturi najčešće spominjana i opisivana modela revidiranja:

1. Napoleonski (sudbeni) model, u kojem je državna revizija dio sudbene, a neovisna o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Članovi Suda su suci, obično s doživotnom funkcijom. 2. Westmisterski model, u kojem državna revizija izvješćuje parlamentarni Odbor za javne račune. Odbor zatim sastavlja vlastito izvješće, na koje vlada treba dati odgovor. 3. Model kolegija ili odbora, koji je sličan westminsterskom modelu po usmjerenosti na parlament. Glavna je razlika, što na čelu institucije nije jedna osoba, već odbor (koji može imati sustav rotirajućeg predsjedavanja).

Predmet državne revizije je u najširem smislu ispitivanje i ocjena usklađenosti poslovanja subjekata revidiranja i njihovih financijskih izvještaja s unaprijed postavljenim kriterijima. Institucija državne revizije postoji u svim demokratskim državama u svijetu i jedan je od bitnih elemenata za prosudbu stupnja demokracije i razvijenosti pravne države. Neovisno o državnom ustroju pojedine zemlje i glavna svrha postojanja institucije državne revizije jest nadzor javnih financija i nadzor načina trošenja sredstava poreznih obveznika. U obavljanju te zadaće cjelokupni djelokrug državne revizije uključuje reviziju financijske pravilnosti, u koju se ubraja i revizija zakonitosti postupanja s državnim sredstvima, te reviziju djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti trošenja tih sredstava.23 Subjekti revizije su brojni, od regionalne i lokalne vlasti, trgovačkih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države te mnoga druga javna tijela koja primaju državne potpore, imaju dugove prema državi ili se financiraju od zakonom utvrđenih tražbina.

Jedno od osnovnih prava svakoga građanina zemlje demokratskog sustava je pravo na uvid u rad državnih institucija i državne uprave, kako bi se osigurala transparentnost i utvrdila odgovornost u korištenju javnih sredstava. Pored navedenih, jedan od najvažnijih elemenata je neovisnost državnih revizija sadržana u Limskoj deklaraciji; državne revizije ne mogu biti apsolutno neovisne jer su dio države kao cjeline, u ispunjavanju svojih zadataka moraju biti funkcionalno i organizacijski neovisne te kako bi objektivno i učinkovito ispunili svoje ciljeve potrebno ih je zaštiti od vanjskih utjecaja.

Limska deklaracija posebno naglašava potrebu kako temeljne odredbe o neovisnosti institucije državne revizije i njenih djelatnika moraju biti u ustavu kao najvišem pravnom dokumentu

23 Colić, Josip, Neovisnost institucije državne revizije // Revizija: Časopis za revizijsku teoriju i praksu, (1999), 4, 27 (stručni članak)

11 svake države, a zakonom se mogu pobliže razraditi. Institucija državne revizije za uspješno i objektivno obavljanje svoje zadaće, tj. revizije javnih financija, mora biti neovisna u odnosu spram zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, jer samo na taj način može ostvariti cilj svog postojanja, a to je uspostava odgovornosti svih korisnika javnih financija za zakonito, svrhovito, učinkovito i ekonomično trošenje i upravljanje državnim sredstvima. 24

Kako bi se zadovoljili ciljevi državnog revidiranja, svi prihodi, rashodi, imovina i obveze javnog sektora moraju biti revidirani na učinkovit način. Posebno područje su trgovačka društva u državnom vlasništvu planirana za privatizaciju. Ona zahtijevaju pozorno revidiranje: Dok god su u vlasništvu države, u interesu države mora biti održavati imovinu ili povećavati uspješnost, oboje s razlogom minimiziranja potencijalnoga proračunskog opterećenja i povećanja potencijalne prodajne vrijednosti. Učinkovit državni nadzor, uključujući državnu reviziju, i jake upravljačke kontrole neophodni su za sprečavanje takvog rasipanja državne imovine.25 Revizija kao profesija, zahtjeva širok spektar znanja i tehničkih vještina, ovisno o vrsti revizije i subjektu revidiranja. Revizijski tim mora posjedovati sva potrebna znanja i vještine potrebne za obavljanje pojedine revizije. To ne znači kao svaki član tima mora biti stručan u svim područjima, nego je dovoljno da jedan član tima bude stručan u određenom području i ima iskustva u revidiranju takvih sustava. Ne uzimajući u obzir različite kvalifikacije državnih revizora, od državnih revizora se očekuje da posjeduju iznadprosječno znanje, vještine, sposobnosti, iskustvo te izražene moralne kvalitete uz stalnu edukaciju i stručno usavršavanje.

Državni ured za reviziju izravno je odgovoran Hrvatskom saboru.26 Prema INTOSAI međunarodnim revizijskim standardima, jedno od osnovnih načela državnih revizija je javna odgovornost. Kako bi zadovoljile to osnovno načelo, državne revizije izvješćuju javnost o svom radu i obavljenim revizijama. Značaj izvješćivanja vidljiv je i iz činjenice da se revizijski ciklus državne revizije u Republici Hrvatskoj sastoji od šest osnovnih faza, od kojih je jedna izvješćivanje.

Izvješćivanje u državnoj reviziji obuhvaća:

1. Izvješćivanje Hrvatskog sabora

24 Colić, Josip, Neovisnost institucije državne revizije // Revizija: Časopis za revizijsku teoriju i praksu, (1999), 4, 27-29 (stručni članak) 25 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 76 26 Zakon o državnoj reviziji, Narodne novine br. 49/03 , 177/04

2. Izvješćivanje zakonskog predstavnika revidiranog subjekta 3. Izvješćivanje najšire javnosti 4. Izvješćivanje na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama27

Alati izvješćivanja kojima rad državne revizije postaje transparentan i javan su pisana izvješća, intervjui glavnoga državnog revizora, priopćenja za medije, odgovori na upite predstavnika medija i odgovori na upite pravnih i fizičkih osoba.28 Utvrđivanjem eventualnih nepravilnosti daju se nalozi i preporuke kako bi se isti otklonili i spriječilo njihovo ponavljanje. Zakonski predstavnik revidiranog poduzeća ima rok od 60 dana kako bi se očitovao o poduzetim radnjama za uklanjanje nepravilnosti. Mišljenje o poslovanju revidiranog subjekta, zajedno s mišljenjem o financijskim izvještajima iznosi se u skladu s INTOSAI međunarodnim revizijskim standardima može biti: bezuvjetno, uvjetno, suzdržano i nepovoljno.

Mjerenje učinkovitosti je instrument za procjenjivanje napretka prema iskazanim općim i posebnim ciljevima program, pretpostavljajući da su poznati strateški ciljevi. Prema OECD-u, mjerenje učinkovitosti pokriva pet dimenzija: efikasnost, djelotvornost, ekonomičnost, usklađenost i kvaliteta usluga. Mjerenje učinkovitosti obično se obavlja pomoću kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelj. Mjere učinkovitosti u državnim revizijama se najčešće razvrstavaju u ove skupine:

1. Mjere učinkovitosti rezultata aktivnosti: U okviru ove skupine, državna revizija planira koje rezultate treba postići unutar promatranog razdoblja, te koje outpute će proizvesti da bi te ciljeve ostvarila. Na kraju promatranog razdoblja, postignuti rezultati uspoređuju se s ciljevima određenim unutar skupine te se ocjenjuju rezultati rada, uključujući napredak prema postizanju ciljeva. 2. Mjere učinkovitosti upravljanja organizacijom: Unutar ove skupine, državne revizije kreiraju plan ove kojima određuju ciljeve vezane za organizacijsko upravljanje, uključujući revizijske aktivnosti i aktivnosti revizijske podrške, kao i strategije kako te upravljačke ciljeve postići. Po završetku razdoblja, postignuti rezultati uspoređuju se s postavljenim ciljevima i ocjenjuje se stupanj njihova ostvarenja. 3. Mjere učinkovitosti zaposlenika: Vrhovne revizijske institucije sastavljaju planove pomoću kojih utvrđuju specifične detalje i ciljeve o različitim aktivnostima, aktivnostima podrške revizijskim aktivnostima po pojedinim odjelima i po svakom

27 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 78 28 Ibidem,. Str. 80

zaposleniku, kako bi se postigli ciljevima unutar skupine ciljevi-strategija i skupine ciljevi-outputi postavljenima u vrhu cjelokupne strukture. Po završetku promatranog razdoblja, ostvareni rezultati se uspoređuju s postavljenim ciljevima unutar pojedinih odjela te se ocjenjuje učinkovitost zaposlenika, uključujući postizanje njihovih ciljeve i razmatranje njihovih položaja. 4. Mjere učinkovitosti financijskog upravljanja: U ovoj skupini vrhovne revizijske institucije sastavljaju planove kojima utvrđuju financijske ciljeve unutar određenom razdoblja. Na kraju promatranog razdoblja, postignuti rezultati uspoređuju se s ciljevima postavljenim unutar pojedine skupine te se ocjenjuju rezultati financijskog menadžmenta, uključujući stupanj postignutih ciljeva i preispitivanje prethodnog proračuna.29

3.2. Organizacija državne revizije

Nakon osnivanja samostalne države, u Hrvatskoj su osnovana sva tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, odnosno postojeća su reorganizirana i prilagođena kako bi bila u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Kontrolnu funkciju u području javnih financija i plani promet obavljala je Služba društvenog knjigovodstva, a privatni sektor bio je pod kontrolom Porezne uprave. 1993. godine osnovana je Financijska policija koja je kontrolirala poslovanje svih gospodarskih i drugih subjekata u području naplate poreza i drugih davanja, čime Služba društvenog knjigovodstva prestaje postojati. Donošenjem Zakona o državnoj reviziji osnovano je državno tijelo za kontrolu javnih prihoda i rashoda, kao osnovni normativni akt kojim je uređeno osnivanje, ustroj, ovlasti te način rada Državnog ureda za reviziju. Ovim zakonom posebno je uređen odnos prema Hrvatskom saboru kojemu Državni ured za reviziju podnosi izvještaje o svome radu i obavljenim revizijama i kojemu je je za svoj rad isključivo odgovoran. Državni ured za reviziju je visokopozicionirano, samostalno tijelo, neovisno o drugim državnim tijelima.

Pitanja ustroja i načina rada uređena su Statutom Državnog ureda za reviziju, koji donosi glavni revizor i koji, u skladu s odredbama članka 11. istog zakona, potvrđuje Hrvatski sabor. Statutom Državnog ureda za reviziju, u skladu s političkom i teritorijalnom organizacijom cijele države i osnivanjem tijela vlasti na državnoj i lokalnim razinama, organizacija Državnog ureda za reviziju provedena je putem osnivanja Središnjeg ureda u Zagrebu i 20 područnih

29 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 99-102.

14 ureda u županijskim središtima. U skladu s odredbama Zakona o državnoj reviziji, Državni ured za reviziju je obvezan revidirati i jedinice lokalne i područne samouprave pa je, s obzirom na njihov broj i teritorijalni razmještaj, organizacijski i financijski racionalno rješenje bilo osnivanje područnih ureda u svim županijskim središtima. 30

Ovlašteni državni revizori moraju ispunjavati ove uvjete:

- Državljani su Republike Hrvatske - Imaju visoku stručnu spremu VII/I – ekonomske, pravne, informatičke ili druge odgovarajuće struke - Položili su ispit za ovlaštenoga državnoga revizora i stekli certifikat ovlaštenoga državnoga revizora, nisu osuđivani za kaznena djela iz ovlasti gospodarskog kriminala - Časni su, pošteni te ispunjavaju uvjete određene Kodeksom profesionalne etike.

Prije polaganja ispita za ovlaštenoga državnog revizora, državni revizori moraju položiti opći dio državnoga stručnog ispita i imati najmanje tri godine radnog staža u struci. Kako bi se izbjegli sukobi interesa i moguće pristranosti, propisane su okolnosti i činjenice koje sprečavaju sudjelovanje ovlaštenih državnih revizora u pojedinim revizijama, i to:

- Ako su članovi nadzornog odbora ili kojega drugog organa revidiranog subjekta - Ako su sudjelovali u vođenju poslovnih knjiga ili izradi financijskih izvještaja revidiranog subjekta - Ako im je suprug(a), krvni srodnik u prvoj liniji do 4. stupnja srodstva, a u pobočnoj liniji do 2. stupnja srodstva, staratelj, posvojitelj, posvojenik, hranitelj jednog od zakonskih predstavnika revidiranog subjekta ili članova nadzornog odbora.31

3.3. Proces revizije

Kada se govori o državnoj reviziji, proces revizije obuhvaća ukupnost radnji koje je potrebno obaviti kod provođenja revizija iz njezine nadležnosti. U Republici Hrvatskoj okvir za definiranje procesa revizije određena je međunarodnim revizijskim standardima, a metodologijom Državnog ureda za reviziju proces je detaljnije uređen i standardiziran.32

30 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 107. 31 Ibidem, str. 108.-109. 32 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 160.

Razlikujemo dva procesa revizije s obzirom na vrste revizije, ciljeve i načine izvođenja: proces financijske revizije i proces revizije učinkovitosti.

Revizija financijskih izvještaja je složen proces koji se samo u jednom dijelu može standardizirati, jer je u značajnoj mjeri i subjektivan, s obzirom na to da je u mnogim revizijskim postupcima naglašena uloga profesionalne prosudbe revizora. Glavni ciljevi koji se žele postići su učinkovitiji pristup reviziji usmjeravanjem revizija na ključna područja rizika, veće korištenje prosuđivanja i ispitivanja nefinancijskih transakcija, stjecanje uvjerenja na temelju ocjena sustava kontrola i analitičkih postupaka, umjesto na dokaznom ispitivanju velikog broja transakcija, davanje boljih i konstruktivnijih preporuka subjektima revizije proizlazi iz potpunijeg razumijevanja poslovanja subjekta.33

Osnovne faze procesa financijske revizije su:

- Planiranje - Provedba revizijskih postupaka - Izvješćivanje - Praćenje provedbe i preporuka

Planiranje je proces koji se određuju aktivnosti koje treba provesti tijekom revizije. Svrha planiranja je odrediti učinkovit način pribavljanja revizijskih dokaza radi ostvarivanja ciljeva revizije te omogućiti nadzor i kontrolu postupaka revizije. Trajanje i obujam planiranja su različiti i ovise o veličini i složenosti subjekata revizije, prethodnom poznavanju subjekta, metodi obrade poslovnih promjena i slično.34 U fazi provedbe revizijskih postupaka, revizor prikuplja potrebne revizijske dokaze primjenjujući metode koje je predvidio u prethodnoj fazi. Prilikom prikupljanja revizijskih dokaza revizor treba obratiti pozornost na dostatnost, pouzdanost, značajnost i razboritost dokaza. Metode kojima se prikupljaju revizijski dokazi su:35pregledavanje, promatranje, ispitivanje i potvrđivanje, intervju, izračunavanje i analitički postupci. Sastavljanje izvješća o obavljenoj reviziji završna je faza u postupku revizije. Struktura izvješća o obavljenoj revizije je standardizirana i sastoji se od tri dijela:36

33 Ibidem, str. 160 34 Ibidem, Str. 162. 35 European Implementing Gudelinese for the INTOSAI Auditing Standards, European Court of Auditors, Luksemburg, Dostupno na: www.eca-europa.eu [03.01.2014.] 36 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 202.

- Opisa činjenica utvrđenih revizijskim postupcima, sistematiziranih po pojedinim područjima - Nalaza, u kojem su ukratko opisana područja u kojima su revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti. Sastavni dio nalaza je i očitovanje subjekta revizije o nalazima revizije - Mišljenja o financijskim izvještajima i poslovanju subjekta revizije

Revizijsko mišljenje je sažetog standardiziranog oblika, a odražava rezultate cjelokupnoga revizijskog rada. U skladu s INTOSAI revizijskim standardima, izražava se jedno od navedenih mišljenja: bezuvjetno, uvjetno, nepovoljno i suzdržano.

Faza kontrole kvalitete je finalna faza u procesu provedbe revizije, jer je kvaliteta ključni dio svakog revizijskog rada. Sastoji se od kontrole kvalitete revizije i osiguranja kvalitete revizije. Opći ciljevi pregleda kvalitete revizije su ovi:

- Osigurati kvalitetu tekućega revizijskog rada - Poboljšati kvalitetu budućih revizije - Otkriti najbolju praksu i područja u kojima su poboljšanja neophodna - Osigurati poduzimanje odgovarajućih korektivnih postupaka - Pridonijeti razvoju i poboljšanju metodologije37

Proces revizije učinkovitosti definiran je kao ukupnost radnji potrebnih za obavljanje određene revizije učinkovitosti i, prema Državnom uredu za reviziju provodi se u sedam osnovnih faza koje čine ciklus revizije: pretplaniranje, planiranje, provedba revizije – rad na terenu, izrada izvješća, usuglašavanje, izvješćivanje i praćenje učinjenog.38

U prvoj fazi revizije učinkovitosti, pretplaniranju, obavlja se prikupljanje i početno vrednovanje informacija, nakon čega slijedi prethodno vrednovanje sustava upravljanja i sustava kontrola, utvrđivanje glavnih ciljeva revizije i početna procjena potrebnih resursa. Izrađuju se vremenski planovi te se pokreće izrada prijedloga studije revizije učinkovitosti. U fazi planiranja revizije učinkovitosti pristupa se izradi studije revizije učinkovitosti, razradi i razmatranju plana revizije, uspostavi veze sa subjektima revizije, priprema revizijskog programa te odobravanje plana. Provedba ili rad na terenu obuhvaća pribavljanje i vrednovanje revizijskih dokaza putem uvida u dokumentaciju, intervjua, izravnih zapažanja, studije slučaja,

37 Ibidem, str. 206. 38 Državni ured za reviziju, Priručnik za reviziju učinkovitosti, Zagreb, 2007, str. 9-10.

17 usporedne analize, anketa, analiza aktivnosti i prikaza procesa. U ovoj fazi donose se i početni zaključci te se utvrđuju i odobravaju izmjene revizijskog plana ukoliko je potrebno. U fazi izrade izvješća se sažimaju i iznose svi nalazi, zaključci i preporuke vezane za učinkovitost subjekta revizije, usklađuju se planirani i utvrđeni revizijski resurs i vrednuju se rezultati rada revizorskog tima.

Kontrola kvalitete u Državnom uredu za reviziju provodi se u fazi izrade izvješća putem pet stupnjeva provjere kvalitete.39 Prvi stupanj kontrole kvalitete obavlja voditelj tima nakon što se objedine svi dijelovi nacrta izvješća s ciljem da se utvrdi jesu li svi zaključci u nacrtu izvješća izvedeni na temelju stvarnih dokaza te jesu li ujednačeni način i metodologija pisanja izvješća. Drugi stupanj kontrole kvalitete obavlja načelnik odjela te po potrebi daje smjernice i prijedloge za ispravak nacrta izvješća te prijedloge za naknadnu provjeru područja koje nije obuhvaćeno ili je djelomično obuhvaćeno. Treći stupanj kontrole kvalitete provodi pomoćnik glavnoga državnog revizora zadužen za reviziju učinkovitosti. Četvrti stupanj kontrole kvalitete provodi jedan od pomoćnika glavnoga državnog revizora koji nije sudjelovao u provedbi revizije učinkovitosti, s ciljem da se osigura objektivna prosudba danih preporuka i zaključaka izvedenih na temelju opisanih činjenica. Peti stupanj kontrole kvalitete provodi zamjenik glavnoga državnog revizora, koji ocjenjuje je li izvješće sastavljeno na način i prema određenoj metodologiji, nakon čega se izvješće dostavlja glavnom državnom revizoru koji nakon čitanja izvješća daje odobrenje da se nacrt izvješća može uručiti subjektima revizije i obaviti rasprava radi usuglašavanja konačnih stavova.

3.4. Povezanost državne i unutarnje revizije u javnom sektoru

Unutarnja financijska kontrola u javnom sektoru je, u najširem smislu, izraz koji se koristi za integrirani sustav unutarnjih kontrola u čitavom javnom sektoru. Prema definiciji Europske komisije, podrazumijeva sveobuhvatan sustav financijske kontrole čiji je cilj osigurati da financijsko upravljanje i kontrola nacionalnih troškovnih centara budu usklađenih s odgovarajućim propisima, proračunskim sustavom, načelima pouzdanoga financijskog upravljanja, transparentnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i štedljivosti. Obuhvaća sve mjere unutarnje kontrole svih državnih prihoda, rashoda, imovine i obveza.40 Vanjska (državna) revizija ima odlučujuću ulogu u razvoju učinkovite unutarnje kontrole i upravljanju rizicima. Iz više razloga, vanjska revizija često ima jasniju sliku od državne uprave o izazovima i

39 Državni ured za reviziju, Priručnik za reviziju učinkovitosti, Zagreb, 2007., str.57 40 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 251

18 zahtjevima za pouzdanim sustavima financijske i nefinancijske kontrole. Za ocjenjivanje učinkovitosti unutarnje kontrole, državni se revizor može koristiti radom unutarnjih revizora, koji su dio strukture unutarnje kontrole i pružaju vanjskom revizoru smjernice u pogledu učinkovitosti postojećeg sustava. Kako bi rad unutarnje revizije bio učinkovito ocijenjen, državni revizor mora razumjeti svrhu i ulogu, postupke i metode rada unutarnjih revizora te razmotriti kvalitetu unutarnjih revizora, kao i neovisnost i objektivnost koje unose u svoj rad. Jednako kao što, s druge strane, unutarnji revizor mora poznavati svrhu, metodologiju i ciljeve rada vanjske revizije.41 Iz tog razloga ključno je za državnu reviziju razvijati i održavati dobre poslovne odnose s unutarnjom revizijom, da se dijeljenjem znanja i iskustva svatko od njih nadograđivati i napredovati.

Prema INTOSAI standardima, državna revizija u okviru obavljanja revizije može koristiti rad unutarnjih revizora na tri načina42:

(1) U fazi planiranja: izvješća koja sastave unutarnji revizori mogu pružiti revizoru informacije o mogućim prednostima i nedostacima sustava kontrole te o važnim pogreškama koje su se dogodile na području koje treba revidirati (2) U fazi revizijskog ispitivanja: rad unutarnjih revizora može se koristiti za pribavljanje dijela revizijskih dokaza koji su potrebni za ostvarivanje revizijskih ciljeva. Korištenjem rada drugih revizora moguće je smanjiti opseg revizijskog rada te na taj način osloboditi resurse za druge revizijske zadatke (3) U završnoj fazi revizije: izvješća unutarnjih revizora mogu pružiti informacije koje potvrđuju ili sumnjiče nalaze ili prethodne zaključke do kojih je revizor došao na osnovi revizijskih dokaza prikupljenih u fazi revizijskog ispitivanja.

I u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, voditelj jedinice za unutarnju reviziju ima obvezu suradnje s Državnim uredom za reviziju, kao i obvezu da na zahtjev državnog revizora pruži sve podatke vezane za završene unutarnje revizije. Prema istom se Zakonu, na zahtjev Državnog ureda za reviziju, odvijaju i drugi oblici suradnje. Sve te koristi povećavaju učinkovitost revizija i pomažu upravi u povećanju kvalitete obavljanja javnih usluga.43

41 Ibidem, str. 274 42 Ibidem, str. 275 43 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. Str. 276

3.5.Povezanost državne revizije i revizije informacijskih sustava

Značaj informacijskih sustava za poslovanje bilo kojega poslovnog subjekta, pa tako i subjekata u javnom sektoru, od presudne je važnosti za pravodobno i kvalitetno upravljanje. Suvremeno poslovanje se temelji na informacijskim tehnologijama što dovodi do potrebe da se informacijski sustavi koji podržavaju takvo poslovanje provjere u kontekstu njihove ispravnosti i kvalitete. Revizija informacijskih sustava proizlazi iz potrebe prilagođavanja subjekata novim promjenama u obradi podataka i informacijskoj tehnologiji. Pri provedbi revizije informacijskih sustava provjeravaju se četiri osnovna zadana cilja44:

(1) Čuvanje imovine (2) Održavanje cjelovitosti podataka (3) Ostvarivanje ciljeva poduzeća na djelotvoran način (4) Efikasno korištenje resursa

Profesionalni standardi pružaju okvir za sve revizije i postavljaju zahtjeve koje je potrebno poštovati. Oni sadrže općenite izjave o odgovornosti revizora i osiguravanju njegovu stručnost, besprijekornost, nepristranost i neovisnost pri planiranju i izvođenju revizije, kao i izvješćivanju o obavljenom poslu. Pored revizijskih standarda, revizori trebaju uzeti u obzir i druge zakone i propise koji mogu utjecati na izvođenje revizije. Pri određivanju djelokruga i predmeta revidiranja i provjere funkcioniranja kontrola u računalnom okruženju, revizori trebaju razmotriti povjerljivost, potpunost, raspoloživost i pouzdanost podataka.45 Primjena informacijske tehnologije može značajno pomoći organizacijama javnoga i privatnoga sektora. Može modernizirati njihovo poslovanje i poboljšati isporuku usluga. Prikladne unutarnje kontrole su najpoželjnija osobina u svakom informacijskom sustavu te bez odgovarajuće pozornosti i brige o njima informacijski sustavi mogu postati izvor značajnih rizika za ostvarenje zadaća organizacija javnog sektora. One pomažu postizanju usklađenosti sa zakonima, propisima i odredbama menadžmenta. Promiču ekonomično, djelotvorno i učinkovito poslovanje te postizanje planiranih rezultata.46

Opseg ispitivanja temelji se na procjeni postojećih kontrola, pa tako rad državnog revizora ovisi o tome postoji li u subjektu unutarnja revizija informacijskih sustava. Opće ili upravljačke kontrole informacijskih sustava subjekata državne revizije odnosit će se na ugrađene kontrole

44 Ibidem, str. 281 45 Ibidem, str. 300-301 46 Ibidem, str. 312-313

20 svih općenitih čimbenika koji na sveobuhvatnoj razini mogu utjecati na obradu podataka. Područja općih kontrola mogu se podijeliti na tri temeljna područja:

(1) Kontrole upravljanja informacijskom funkcijom – svaka organizacija posjeduje hardverska i softverska rješenja kojima komuniciraju putem mreže, a iza svega stoji osoba koja se bavi informacijskim sustavima. Najčešće je unutar organizacije postoji odgovorna služba čiji rad ima značajan utjecaj na kvalitetu funkcioniranja tih sustava. (2) Kontrole razvoja i izgradnje informacijskog sustava – od revizora se očekuje da ispituje informacijske sustave u pojedinim fazama životnog vijeka. Prikupljaju se informacije važne za razvoj ili implementaciju novog sustava. (3) Kontrole osiguranja informacijskog sustava47 - odnosi se na zaštitu informacijskog sustava od neovlaštenog pristupa, krađe ili oštećenja, pada sustava i nemogućnosti kontinuiranog rada sustava.

Problemi koje donosi primjena informacijske tehnologije prisutni su u svim zemljama, bez obzira na razinu tehnološkog razvoja. I privatne i državne organizacije moraju zaštititi potpunost, povjerljivost i raspoloživost izvora informacija na koje se oslanjaju.48

3.6.Uloga državne revizije u sprječavanju i otkrivanju prijevare i korupcije

Korupcija je zlouporaba javne službe za privatnu korist.49 Jezgru samoga pojma korupcije čini ostvarenje privatnih na štetu javnih interesa i općega dobra, što se najčešće očituje u nenamjenskom trošenju proračunskih sredstava, dakako na teret poreznih obveznika. U Republici Hrvatskoj zakonski su određeni pojmovi prijevara i korupcija te su definirani Kaznenim zakonom. Neovisna institucija državne revizije temeljni je uvjet za uspostavu javne odgovornosti svih korisnika državnog proračuna za zakonito, pošteno i svrhovito upravljanje javnim financijama te važan čimbenik u sprječavanju i otkrivanju korupcije.

Ona pridonosi sprječavanju prijevare i korupcije ponajprije poboljšanjem ukupne transparentnosti i odgovornosti te podržavanjem ozračja dobrog upravljanja, što postiže učinkovitim obavljanjem zadaća iz svoje nadležnosti. 50 U pogledu sprječavanja korupcije, uloga državne revizije očituje se na dva načina. Prvi način je promicanje dobroga okruženja u

47Mamić-Sačer, I., Žager, K.:Računovodstveni informacijski sustavi, HZFRD, 2008.,str.83 48 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 344 49 The World Bank, Helping Countries Combat Corruption: The Role of the World Bank, Powerty Reduction and Economic Management Network, rujan 1997., str. 19-20 50 Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 348-350

21 upravi, što treba ograničiti mogućnosti pojavljivanja nepravilnosti. Ponajprije državna revizija treba spriječiti nepravilnosti skretanjem pozornosti na nedostatke u zakonskoj regulativi, načinu na koji su organizacije strukturirane, ukazati na slabosti u sustavu unutarnjih kontrola i dati preporuke koje će pomoći konkretnom rješavanju problema i poboljšavanju situacije. Drugi način na koji državna revizija treba djelovati sastoji se u pomaganju jačanja društvenoga etičkog okvira poboljšavanjem načina na koji se polažu računi i povećava transparentnost. Državna revizija mora zahtijevati polaganje jasnih računa i davanje sveobuhvatnih informacija te pošteno ponašanje svih javnih službenika.51 Otkrivanje slučajeva prijevare i korupcije nije glavna zadaća državnoga revizora, no izuzetno je važno osigurati obavljanje revizije na jednak i nepromjenjiv pristup. Prije određivanja programa revizije, treba identificirati područja visokoga rizika, tj. kritična područja javnoga sektora u kojima se mogu očekivati veća vjerojatnost i posljedice njihova nastanka. Pokazatelji visokoga rizika ovise o vrsti subjekta, a mogu biti:

(1) Nejasna podjela dužnosti (2) Nepostojanje ili nezadovoljavajuća neovisnost odjela za unutarnju reviziju (3) Nepostojanje obveze podvrgavanja drugim vrstama vanjskog nadzora (4) Razina koncentracije pri dodjeljivanju javnih sredstava (5) Slučajevi ranije otkrivenih nepravilnosti52

Institucije javnog sektora trebale bi oblikovati smjernice koje bi pomogle jačanju povjerenja u javne službenike i njihovo donošenje odluka, posebno u odnosima s privatnim sektorom.

51Akrap V., Čoh Mikulec B., et.al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. str. 357 52 Ibidem, str. 364

4. PRETVORBA I PRIVATIZACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prije no što se detaljnije prione problemu pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj potrebno je detaljnije iznjeti činjenice o problemu vlasništva u RH.

Vlasništvo se može definirati kao ''...pravo pripadanja stvari, individualnog ili kolektivnog, kao pravni oblik prisvajanja dijelova prirode, vanjske sfere čovjeka, unutar određene društvene formacije, dolazi se do zaključka da je ustanova prava vlasništva uvjetovana time što je ograničen krug dobara koje prisvajaju ljudi – fizičke osobe i raznovrsni oblici njihovih asocijacija i zajednica, od onih najstarijih plemenskih i rodovskih zajednica do suvremenih korporacija i ustanova, društava kapitala i drugih oblika udruživanja fizičkih i pravnih osoba.''53

Do 1945. godine na području Hrvatske vladalo je privatno vlasništvo odnosno kapitalistički način uređenja tržišta. Nasljeđe privatnog vlasništva datira još iz Austro-Ugarske čija su sastavnica i Hrvatski teritoriji bili. Na poljoprivrednom planu dominantni su bili veleposjednici mahom plemićkog podrijetla, dok je u gradovima bila razvijena industrija i obrtništvo. Završetkom 2. Svjetskog rata dolazi do korjenitih političkih i gospodarskih promjena na području Hrvatske odnosno tadašnje Jugoslavije koji će ostaviti neizbrisiv trag na konture političkog i gospodarskog života Hrvatske.

Nakon 1945. godine započinje nacionalizacija privatnog vlasništva. Privatno vlasništvo kao kategorija slobodnog tržišta nije bilo zakonski dopušteno pa se sva imovina morala nacionalizirati, odnosno transformirati u društveno vlasništvo.

Vezano za podrijetlo vlasništva na području Jugoslavije pa i Hrvatske Simonetti Petar navodi da su se dogodila dva velika vlasnička prevrata: ''...prvi u sastavu FNRJ/SFRJ (1945.-1990.), drugi u samostalnoj Republici Hrvatskoj (nakon 1991.). Prvi vlasnički prevrat promatra se u prvom redu kao prisilni prijenos velikog dijela nekretnina, zgrada i drugih građevina koje su bila pravno odvojene od zemljišta u društvenom vlasništvu, a izgrađene su društvenim sredstvima. Drugi vlasnički prevrat obilježava uspostavljanje privatnog vlasništva po

53 Simonetti P. Vlasništvo i njegove transformacija, jamstvo i zaštita u ustavnom poretku Republike Hrvatske. //Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 31(2010.), 333-364, str. 333

23 različitim osnovama na nekretninama koje su do taba bile u društvenom vlasništvu, odnosno državnom vlasništvu.''54

Raspadom zajedničke države i uvođenjem slobodnog tržišta stvorila se potreba za procesima pretvorbe i privatizacije. Pretvorba se može definirati kao proces transformacije društvenih poduzeća u državna poduzeća, odnosno ''..pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom kojemu je određen vlasnik.''55 Zakon o privatizaciji istu definira kao ''prodaja dionica, udjela, stvari i prava, te prijenos bez naplate dionica i udjela fizičkim i pravnim osobama određenim ovim Zakonom.''56

Postavlja se pitanje zašto je potrebno privatizirati poduzeća, odnosno, postoji li osnova za zadržavanja poduzeća u državnom portfelju? Odgovor na to pitanje dao je Đuro Njavro u svom radu Privatizacija:

''Iskustvo proteklih desetljeća pokazalo je sva ograničenja i nemogućnost organizacije racionalnog gospodarstva na temelju državnog vlasništva i birokratskog planiranja. Slične loše rezultate pokazao je i projekat gospodarstva zasnovanog na tzv. ''društvenom vlasništvu''. Primjetno je da se socio-gospodarska kriza ''real-socijalizma'' produbljuje ubrzano, u isto vrijeme dok se u zemljama slobodnog privatnog poduzetništva odvija široka znanstveno- tehnološka revolucija, bitno mijenjajući uvjete, te parametre gospodarske efikasnosti i razvoja kreirajući novu razvojnu paradigmu koja protežira znanje, fleksibilnost, kreaciju i inovativnost. Nemogućnost starih fosiliziranih birokratskih struktura realnog socijalizma da se prilagođavaju, da pruže prostor poduzetničkom ponašanju poduzeća i pojedinaca, da se kumulirana znanja pretaču u gospodarski razvoj i materijalna bogatstva samo je ubrzala zaostajanje. Ono je od kvantitativnog postalo kvalitativno. Projekt je dospio u povijesnu krizu.''57

Privatizacija se u Hrvatskoj, prema Zakonu o privatizaciji provodila u cilju postizanja58:

(1) bržeg gospodarskog rasta u uvjetima tržišnog gospodarstva, (2) očuvanja produktivne zaposlenosti uz poželjno stvaranje novih radnih mjesta, (3) tehnološke modernizacije hrvatskog gospodarstva,

54 Simonetti P. Vlasništvo i njegove transformacija, jamstvo i zaštita u ustavnom poretku Republike Hrvatske. //Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 31(2010.), 333-364, str. 334 55 Zakon o pretvorbi, članak 1., Narodne novine, 019/1991 56 Zakon o privatizaciji, članak 1, Narodne novine, 021/1996 57 Njavro Đ. Privatizacija // Društvena istraživanja Zagreb 2(1993), 87-105, str. 88 58 Zakon o privatizaciji, članak 1, Narodne novine, 021/1996

(4) unošenja novih, modernih i učinkovitih metoda i vještina menagementa u hrvatskom gospodarstvo, (5) poticanja rasta hrvatskog poduzetništva, (6) poticanja uključenja poduzetnika iz iseljene Hrvatske u razvitak hrvatskog gospodarstva, (7) Smanjenja obveza Republike Hrvatske prema poduzećima (dokidanje subvencija) i smanjenje javnog duga.

Pretvorba i privatizacija započinje proglašenjem neovisnosti i ulaskom u proces tranzicije. Privatizacija u Hrvatskoj odvijala se u četiri faze.

Prva faza započela je uvođenjem Zakona o pretvorbi koja se provodila pod nadzorom Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvitak. Pretvorbom vlasništva sva poduzeća postaju dionička društva ili društva ograničene odgovornosti s poznatim vlasnicima. Sva poduzeća podijeljena su u dvije grupe: prva grupa bila su poduzeća za koje je država ocijenila da posjeduju stratešku važnost (INA, HEP, HŽ, HPT, HRT, Hrvatske šume, Hrvatske ceste) i ista nisu bila uključena u proces privatizacije. Sva ostala poduzeća ostala su društvena i ušla su u proces koji se odvijao u dvije faze. Privatizacija je obuhvatila oko 4000 poduzeća, u ukupnoj vrijednosti 20 milijardi USD. Pretvorba poduzeća mogla se obaviti prodajom cijelog poduzeća ili njegovog idealnog dijela, ulaganjem kapitala, pretvaranjem uloga na ugovornoj osnovi u poduzeće i potraživanja prema poduzeću u ulog i prijenosom svih dionica odnosno udjela fondovima i Hrvatskom fondu za razvitak bez naknade. Nije bilo moguće djelomično pretvoriti poduzeće, odnosno, vlasnička je pretvorba morala biti potpuna i bez ostataka.59

U drugoj fazi obuhvaćena su poduzeća koja nisu samostalno obavila pretvorbu do roka koji im je bio postavljen Zakonom o pretvorbi (30.6.1992.). Takva su poduzeća izravno potpala pod nadzor Hrvatskog fonda za privatizaciju (2/3) i Mirovinskog fonda (1/3). Fondovi su se koristili različitim metodama privatizacije kao što su prodaja na javnim dražbama na Zagrebačkoj burzi prikupljanjem ponuda koje su dostavljali domaći i strani zainteresirani ulagači i izravnom prodajom (bez javnih dražbi ili prikupljanjem ponuda). Zakonom je država preuzela ulogu arbitra umjesto koordinatora. Tim zakonom obuhvaćena su ona poduzeća koja još nisu privatizirana. Velika javna poduzeća (INA, HEP, HRT, HŽ, HC, HŠ) ponovno nisu bila obuhvaćena privatizacijskim procesima. Sredstva od prodaje poduzeća u vlasništvu Fonda u vlasništvu Fonda, prenosila su se na HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak), a sredstva

59 Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188, str. 156

25 ostvarena prodajom državnih poduzeća u državni proračun. Neki od ranije navedenih ciljeva privatizacije izostali su, dok su kriteriji kao što je zaštita zaposlenih doveli do problema konkurentnosti na tržištu koje je bivalo sve otvorenije.60

Treća faza privatizacije počinje uvođenjem Zakona o privatizacijskim fondovima (PIF), koji pokreće masovnu privatizaciju zasnovanu na besplatnoj dodjeli dionica određenim kategorijama populacije (ratni vojni invalidi, obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i civila, hrvatski branitelji, civilni invalidi rata, mirnodopski vojni invalidi, prognanici i izbjeglice povratnici, bivši politički zatvorenici i zaposlenici poduzeća sa sjedištem na ratom okupiranom području ako su ostali bez zaposlenja). Ta populacija obuhvaćala je oko 350.000 ljudi, a u kuponskoj je privatizaciji sudjelovalo samo 240.000 stradalnika rata kojima je besplatno dodijeljeno dionica fonda u vrijednosti od 2.65 milijardi DEM, tj. oko 50% dionica portfelja Fonda. Kvaliteta portfelja bila je upitna jer su 550 poduzeća s liste za kuponsku privatizaciju u startu bila nelikvidna, a oko 90-95% dionica u ponudi bile nelikvidne dionice, kojima se do tada nije trgovalo. Ekonomska i politička privlačnost masovne, odnosno vaučerske privatizacije deplasirana je i zbog stavova o uspostavi pravih vlasnika. Umjesto kapitalista vlasnika koji vode računa o poslovanju poduzeća, pojavljuju se burzovni špekulanti, što je u čistoj suprotnosti od učinaka vlasničkog ponašanja menadžmenta ili je suprotna otkupu uposlenika.61

Četvrta faza obilježena je prijenosom ovlasti za Hrvatskog fonda za privatizaciju na Ministarstvo gospodarstva. Rizik privatizacije preuzima nova vlast, a to podrazumijeva politički, institucionalni i politički rizik. Državna se imovina konsolidira u Hrvatskom fondu za privatizaciju. Jedinstveni državni portfelj čine dionice koje su do tada bile u vlasništvu HFP, Agencije za sanaciju banaka, mirovinskog zavoda i zdravstvenog zavoda, uključujući i javna poduzeća i ustanove i trgovačka društva kojima je država vlasnik. Portfelj s vlasničkim kapitalom države do 25% pokušava se prodati javnom dražbom na Burzi, a ostalo potpada pod financijsku konsolidaciju, odnosno na pokretanje stečajnih postupaka. Presudnu ulogu u velikim privatizacijskim procesima imaju Vlada i Ministarstvo financija, pa Fonda za privatizaciju i dalje nije nadležan za najveće privatizacijske projekte.

60 Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188,, str. 160 - 161 61 Ibidem, str. 161 - 162

Postoji i namjera da se država riješi većine tvrtki u svom vlasništvu, no još uvijek ne postoji model po kojem bi se to obavilo.62

Nedvojbeno je kako je privatizacija ostavila određene učinke na gospodarstvo Hrvatske. Ti učinci se mogu sumirati kao pozitivni i negativni, pri čemu valja naglasiti kako je ''...struktura negativnih učinaka ne šira već i jače utjecala na gospodarstvo i društvo u cjelini.''63

Pozitivni učinci privatizacijskih i pretvorbenih procesa u Republici Hrvatskoj su64:

(1) Normiranje vlasnika (2) Izravno asignacija formalno-pravne odgovornosti (3) Izravna asignacija gospodarskog rizika (4) Formiranje makroekonomskog sustava (5) Normativno usklađenje sa europskim standardima i međunarodna usporedivost

O pozitivnim procesima može se govoriti više u normativnom, a manje u izvedbenom i realnom smislu.

Negativni učinci privatizacije nadvladavaju pozitivne i brojniji su. Opće su poznati javnosti i ukazuju na negativne procese koji su se događali u hrvatskom gospodarstvu od 90-ih godina 20. stoljeća. To su65:

(1) novi vlasnici bez razvojnog koncepta (2) logika trgovine, a ne proizvodnje (3) jeftin način stjecanja vlasništva smanjuje odgovornost (4) neracionalan raspad velikih poslovnih sustava (5) usitnjavanje i neracionalna raspodjela potencijala (6) nedostatak transparentne strategije privatizacije (7) povećanje opće strukture zaposlenih (8) nelegalno zapošljavanje, smanjena sigurnost i niske plaće (9) gubici radnog potencijala, osobito visokostručnih kadrova (10) pogoršana struktura gospodarskih aktivnosti

62Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188, str. 163-164 63 Ibidem, str. 180. 64 Ibidem, str. 180 65 Ibidem, str. 182-185

Očigledno je kako su velikim dijelom izostali pozitivni učinci privatizacije o kojima je ranije bilo govora. Opširnije o provođenju privatizacije i pretvorbe u skladu sa važećim zakonima biti će u poglavlju broj 5 (revizija obavljenih postupaka pretvorbe i privatizacije).

Unatoč tome što je privatizirana velika većina bivših društvenih i državnih poduzeća, postoje opravdani razlozi za ostanak dijela poduzeća pod okriljem državne uprave. To su ona poduzeća koja pružaju općedruštvenu korist ili bi njihovo privatiziranje uzrokovalo stvaranje društvenih troškova koji bi se nepovoljno odrazili i na gospodarski rast i na životni standard stanovnika. Tonitelli P. navodi tri ključna razloga za postojanje državnih poduzeća66:

(1) zakazivanje tržišta (2) promicanje gospodarskog rasta na temelju dugoročnog planiranja (3) industrijska i financijska sanacija posljedica gospodarskih kriza.

Isti autor navodi i četiri glavne skupine poduzeća u državnom vlasništvu67:

(1) komunalne usluge, kao što su električna energija, voda, komunikacija i transport (2) bazni proizvodi kao što su ugljen, nafta i čelik (3) financijske usluge kao što su banke, osiguravajuća društva i socijalno osiguranje i (4) socijalne usluge primjerice obrazovanje i zdravstvo.

Nedvojbeno je kako postoje opravdani razlozi za obavljanje procesa privatizacije, ali i za zadržavanje (ili nacionaliziranje) poslovnih subjekata koji posluju na tržištima. Ukoliko je pak nemoguće privatizirati neka poduzeća (kao što su u Hrvatskoj ona od posebnog nacionalnog interesa) valja se upitati koji bi postulati trebali biti praćeni kako bi se zaštitio nacionalni interes i javni kapital tih poduzeća. Revizija, naročito državna može značajno doprinijeti razvoju kvalitete upravljanja javnim poduzećima, a samim time i općedržavnim bogatstvom.

4.1.Analiza procesa pretvorbe i privatizacije

U nastavku seminarskog rada biti će iskazane osnovne kvantitativne informacije o procesu pretvorbe i privatizacije. Biti će prikazan organizacijski oblik poduzeća nastalih pretvorbom, stečajevi ili likvidacije, ostvareni ciljevi zadani pretvorbom i privatizacijom, ostvareni poslovni rezultat i broj sanacija pretvorenih poduzeća.

66 Tonitelli P. The rise and the fall of state-owned enterprise in the western world, Camridge University Press, Cambridge, 2000., str. 177 67 Ibidem, str. 10

4.1.1. Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća

Prije procesa pretvorbe trgovačka društva, odnosno društvena poduzeća nisu imala današnji pravni oblik. Transformacija cjelokupnog gospodarskog sustava izvršena je procesom pretvorbe te su poduzeća mogla odabrati novi pravni oblik koji odgovara potrebama njihovog poslovanja. U tablici 1. prikazana je organizacija trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća.

Tablica 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća

Broj trgovačkih Redni broj Organizacijski oblik % društava 1. dioničko društvo d.d. 1347 86.57 društvo s ograničenom 2. 209 13.43 odgovornošću d.o.o. UKUPNO 1566 100.00 Izvor: Izvješće o radu na provedbi revizije pretvorbe i privatizacije, DUR

Velika većina trgovačkih društava nastala pretvorbom društvenih poduzeća izabrala je dioničko društvo kao organizacijski oblik. Ukupno 1347 poduzeća odabralo je dioničko društvo kao organizacijski oblik za nastavak poslovanja, što čini 86.57% od ukupnog broja revidiranih poduzeća. Tek je 209 poduzeća, odnosno 13.43% odabralo društvo sa ograničenom odgovornošću. Grafikon 1. prikazuje iznesene podatke.

Grafikon 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom poduzeća

Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća 0, 0%

dioničko društvo d.d društvo s ograničenom odgovornošću d.o.o. 209, 13%

1347, 87%

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 1.

4.1.2. Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća

Svako poduzeće koje je ulazilo u proces pretvorbe i privatizacije moralo je imati zadane ciljeve tih procesa. Ciljevi razvojnih programa uglavnom su se odnosili na modernizaciju proizvodnje, unaprjeđenje poslovanja i sl. Tablica 2. prikazuje podatke o ostvarenju ciljeva pretvorbe društvenih poduzeća.

Tablica 2.: Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe društvenih poduzeća

Ostvarenje ciljeva Redni broj Broj trgovačkih društava % razvojnog programa 1. da 241 15.49 2. djelomično 319 20.5 3. ne 996 64.01 UKUPNO 1556 100 Izvor: Izvješće o radu na provedbi pretvorbe i privatizacije, DUR

Podaci iz tablice 2. ukazuju na to da većina poduzeća nije ostvarila svoje ciljeve zadane programima pretvorbe i privatizacije. Broj poduzeća koja su ostvarila zadane ciljeve u potpunosti iznosi 241, odnosno 15.49% od ukupnog broja revidiranih poduzeća. Djelomično su ostvareni ciljevi 319 poduzeća, odnosno 20.50% od ukupnog broja. Čak 996 poduzeća nije ostvarilo svoje ciljeve zadane programima pretvorbe i privatizacije, odnosno njih 64.01 od ukupnog broja revidiranih subjekata, što čini glavninu ukupnog broja analiziranih poduzeća. Iskazane podatke prikazuje grafikon 2.

Grafikon 2.:Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe društvenih poduzeća

Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća 15%

da 21% djelomično 64% ne

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 2.

4.1.3. Ostvaren poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine

Poslovni rezultat mjera je uspješnosti poslovanja nekog poduzeća. Analizom poslovnog rezultata pretvorenih i privatiziranih poduzeća može se ocijeniti ukupna uspješnost njihovog poslovanja. Tablica 3. pokazuje ostvareni poslovni rezultat trgovačkih poduzeća u državnom vlasništvu koncem 1991. i 2002. godine.

Tablica 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine

Broj trgovačkih Broj trgovačkih Poslovni Redni broj društava koncem % društava koncem % Indeks rezultat 1991. 2002. 1. Dobit 258 16.58 567 36.44 219.77 2. gubitak 755 48.52 531 34.13 70.33 nisu 3. iskazani 543 34.9 458 29.43 84.35 podaci UKUPNO 1556 100 1556 100 Izvor: Izvješće o radu na provedbi pretvorbe i privatizacije, DUR

Godine 1991. dobit je iskazalo 258 poduzeća, što čini 16.58% od ukupnog broja promatranih poduzeća. Gubitak je iskazalo 755 poduzeća, odnosno 48.52% poduzeća što čini glavninu promatranog skupa. Podaci nisu bili iskazani za 543 poduzeća, odnosno 34.9% revidiranih subjekata.

Godine 2002. dobit iskazuje 567 poduzeća, odnosno 36.44% ukupnog broja poduzeća, što je porast u odnosu na 1991. godinu od 119.77%. Gubitak je iskazalo 531 poduzeće, odnosno 34.14% od ukupnog broje promatranih poduzeća. Podaci nisu iskazani za 458 poduzeća, odnosno 20.43% od ukupnog broja. Vidljivo je poboljšanje opće situacije poslovanja, što ukazuju sljedeći podaci:

- porast broja poduzeća koja iskazuju dobit sa 258 u 1991. godini, na 567 poduzeća u 2002. godini, - smanjenje broja poduzeća koja su iskazala gubitak sa 755 u 1991. godini na 531 poduzeće u 2002. godini što čini smanjenje od 29.67% - smanjenje broja poduzeća kojima nisu iskazani podaci sa 543 poduzeća u 1991. godini, na 458 poduzeća u 2002. godini što čini smanjenje od 15.65%.

Grafikon 3. prikazuje kretanje ostvareni poslovni rezultat u 1991. godini i 2002. godini.

Grafikon 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 1992. godine

Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine

Broj trgovačkih društava koncem 1991. Broj trgovačkih društava koncem 2002. 755

567 531 543 458

258

dobit gubitak nisu iskazani podaci

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 3.

4.1.4. Trgovačka društva prema provedenim sanacijama

Zbog poteškoća u poslovanju i nemogućnosti podmirivanja dospjelih obveza, pojedina društva nastala pretvorbom sanirana su na temelju odluka Vlade Republike Hrvatske. Podaci o broju sanacija trgovačkih društava izraženi su u tablici broj 4.

Tablica 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama

Broj trgovačkih Redni broj Sanacija provedena % društava

1. da 97 6.23 2. ne 1459 93.77 UKUPNO 1556 100 Izvor: Izvješće o radu na provedbi pretvorbe i privatizacije, DUR

Iz navedenih podataka uočljivo je kako velika poduzeća nisu imala potrebnu biti sanirana.

Njihov broj iznosi 1459, odnosno 93.77% od ukupnog broja poduzeća obuhvaćenih revizijom. Manji dio tih poduzeća, njih 97, odnosno 6.23% od ukupnog broja poduzeća sanirano je od

strane novca poreznih obveznika. Grafikon 4. prikazuje broj saniranih poduzeća nakon provedene pretvorbe.

Grafikon 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama

Trgovačka društva prema provedenim sanacijama

da ne

94%

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 4.

4.1.5. Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća

Nakon dovršenog proces pretvorbe nisu sva poduzeća uspjela izdržati tržišne pritiske novonastalih uvjeta. Zbog poteškoća i nemogućnosti podmirenja obveza, na prijedlog uprave ili vjerovnika društva pokrenut je stečajni postupak. Broj društava u kojima je pokrenut stečaj dan je u tablici broj 5.

Tablica 5.:Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća

Stečajevi i Redni broj Broj trgovačkih društava % likvidacije 1. da 345 22.17 2. ne 1211 77.83 UKUPNO 1566 100 Izvor: Izvješće o radu na provedbi pretvorbe i privatizacije, DUR

Navedeni podaci ukazuju kako je manji u manjem dijelu poduzeća, njih 345, odnosno 22.17% proveden stečajni postupak. U većem dijelu poduzeća nije proveden stečajni postupak. Broj takvih poduzeća iznosi 1211 i čine 77.83% ukupnog broja revidiranih subjekata. Grafikon 5. prikazuje stečajeve i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća.

Grafikon 5.: Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća

Stečajevi i likvidacije

22% da ne 78%

Izvor: Izrada autora na temelju tablice broj 5.

4.2. Analiza izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije

Analiza izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije temeljila se na podacima iz izvješća o provedenim revizija pretvorbe i privatizacije dostupnima na službenim stranicama Državnog ureda za reviziju68. Na tim stranicama objavljeno je ukupno 903 izvješća koja su postala ulazni podaci za daljnju analizu provedene revizije pretvorbe i privatizacije. Kod svakog izvješća uzimani su sljedeći elementi: vrijednost poduzeća i mišljenje DUR-a o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije. Potpuni rezultati pojedinih izvješća dostupni su u prilogu seminarskog rada broj 1. U nastavku se iznosi provedena analiza za jedno poduzeće. Tablica broj 6. prikazuje ulazne podatke za analizu na primjeru jednog Izvješća o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije.

Tablica 6.:Ulazni podaci analize izvješća obavljene revizije pretvorbe i privatizacije

Neto Izvješće o radu na vrijednost provedbi revizije imovine Pretvorba Privatizacija pretvorbe i privatizacije poduzeća (u HRK) U skladu U skladu Red. Naziv obveznika Utvrđene Utvrđene sa sa Br. revizije nepravilnosti nepravilnosti zakonom zakonom 1. 3. Januar, Pula 61,100,112.00 0 1 0 1 Izvor: Istraživanje autora

68 Dostupno na: http://www.revizija.hr/hr/izvjesce/revizije-pretvorbe-i-privatizacije/ [3.1.2013.]

Vrijednost broja 1 označava potvrdu teze stupca, dok vrijednost broja 0 odbacuje potvrdu teze stupca. Primjerice, prilikom analize Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije poduzeća 3. Januar iz Pule, utvrđeno je kako su i pretvorba i privatizacija bili u skladu sa zakonom. Za svako od 903 poduzeća postoje navedeni podaci, ukoliko su bili dostupni u pojedinim Izvještajima. Događalo se i da Državni ured za reviziju nije mogao izraziti svoje mišljenje zbog različitih čimbenika kao što su: nepostojanje adekvatne revizijske dokumentacije, stečaja poduzeća prije pretvorbe ili privatizacije, ukoliko privatizacija ili pretvorba nisu namijenjene za pojedina poduzeća, posljedica rata i slično. U tom slučaju, izražena je vrijednost 0-0 za pojedini stupac. Takva poduzeća biti će isključena iz daljnjih analiza.

Neto vrijednost imovine označava pravu vrijednost poduzeća nakon što se od ukupne imovine oduzmu ukupne obveze. U Izvještajima ta je vrijednost često bila izražavana u hrvatskim dinarima, njemačkim markama ili kunama. Sve vrijednosti u tablici izražene su u HRK, po tečajevima: 1 DEM = 4 HRK, 1 DEM = 55 HRD, što proizlazi da je 1 HRK = 13.75 HRD.

Analiza je provedena na tri razine. Prva razina odnosi se na skupno promatranje i usporedbu ulaznih podataka. Druga razina analize odnosi se na razvrstavanje poduzeća sukladno važećem Zakonu o trgovačkim društvima i to prema kriteriju veličine vrijednosti aktive. Treća razina analize odnosi se na analizu pomoću Benfordova zakona. Ta se analiza još može podijeliti i na skupnu analizu, odnosno usporedbu ravnomjernosti raspoređenih logaritama sa dobivenim podacima. Svaki broj koji se analizira prema Benfordovom zakonu biti će dodatno analiziran. Na kraju svake analize biti će izneseni i skupni podaci kako bi bili lakše usporedivi.

4.2.1. Skupna analiza Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije

Skupna analiza Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije bazirati će se na ukupnim vrijednostima koje su izvedene iz ulaznih podataka ove analize (Prilog 1.)

Tablica 7.: Osnovni podaci o analiziranim subjektima

Udio Odstupanje od prosjeka Ukupna neto vrijednost aktive: 77,907,275,904.60 100.00% Minimum: 62,988.00 0.000081% -0.113814 Maximum: 3,546,756,000.00 4.55% 4.44 Prosjek: 88,732,660.48 0.11% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna neto vrijednost aktive subjekata za koje postoje Izvješća o provedenoj reviziji pretvorbe i privatizacije iznosi 77.907.275.904,60 HRK. Najveće poduzeće u cjelokupnom uzorku (maksimum) imalo je imovinu u vrijednosti od 3.546.765.000,00 HRK (Belje, Darda). Njegov udio u ukupnoj neto vrijednosti aktive iznosi 4.55%. Najmanje poduzeće u ukupnom uzorku imalo je imovinu u vrijednosti od 62.988,00 HRK, što čini svega 0.000081% ukupne neto vrijednosti imovine (Zavod za ekonomiku i organizaciju poslovanja, Varaždin). Prosječna vrijednost imovine poduzeća dobivena je dijeljenjem ukupne neto vrijednosti imovine poduzeća sa brojem Izvješća i iznosi 88.732.660,48 HRK. Udio prosječne vrijednosti poduzeća u ukupnoj neto vrijednosti imovine iznosi 0.11%. Najmanje poduzeće u promatranom skupu odstupa za -0.11 postotnih poena u odnosu na prosjek, dok najveće poduzeće odstupa za 4.44 postotna poena od prosječne vrijednosti.

Ranije je navedeno kako ukupan broj Izvješća o reviziji pretvorbe i privatizacije iznosi 903. Također, valja napomenuti kako nije u svim Izvješćima izraženo pozitivno ili negativno mišljenje u pretvorbi ili privatizaciji. Sukladno tome kako bi se uvidio realan broj, odnosno udio pozitivnih ili negativnih mišljenja o pretvorbi i privatizaciji obavljeno je čišćenje uzorka na mišljenima o pretvorbi i privatizaciji. Tablice 8. i 9. pokazuju izraženo mišljenje DUR-a za pretvorbu i privatizaciju.

Tablica 8.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe

ukN=903 Izraženo mišljenje Nije % 863 40 95.57% 4.42% Izvor: Istraživanje autora

Od ukupnog broja Izvješća, DUR je izrazio bilo kakvo mišljenje, odnosno dao ocjenu u njih 863, što čini 95.57% ukupnog uzorka. Za 40 Izvješća nije izraženo mišljenje, što čini 4.42% ukupnog uzorka. Grafikon 6. prikazuje broj danih ocjena za pretvorbu.

Grafikon 6.:Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe 4% Izraženo mišljenje Nije

96%

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 8.

Tablica 9.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku privatizacije

ukN=903 Izraženo mišljenje Nije % 872 31 96.57% 3.43% Izvor: Istraživanje autora

Od ukupnog broja Izvješća (903), DUR je izrazio bilo kakvo mišljenje u 872 izvješća, što čini 96.57% od ukupnog broja izvješća. Mišljenje o postupcima privatizacije nije izraženo u 31-om izvješću, što čini 3.43% od ukupnog broja. Ovaj odnos prikazuje grafikon broj 7.

Ukupni broj izraženih mišljenja činiti će uzorak za određivanje broja negativno i pozitivno izraženih mišljenja o pretvorbi i privatizaciji. Izvjesno je kako u vrlo malom broju izvješća DUR nije izrazio nikakvo mišljenje. Time se ukupni uzorak ne smanjuje puno i ostaje reprezentativan za cijeli skup podataka.

Grafikon 7.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku privatizacije

Izraženo mišljenje o postupku privatizacije 3% Izraženo mišljenje Nije 97%

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 9.

Drugi dio skupne analize odnositi će se na određivanje udjela negativnog mišljenja69 i o pretvorbi privatizaciji. Tablica 10. pokazuje odnose pozitivnog70 i negativnog mišljenja DUR-a za procese pretvorbe.

Tablica 10.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi

N=863 Nepravilnosti U skladu % 322 541 37.31 62.69 Izvor: Istraživanje autora Podaci iz tablice 10. ukazuju kako je većina pretvorbenih procesa bila u skladu sa zakonima. U 541 Izvješću izraženo je pozitivno mišljenje o procesu pretvorbe, što čini 62.69% od

69 „Negativno mišljenje“ označava mišljenje DUR-a koje ukazuje kako pretvorba ili privatizacija nisu bile u skladu sa važećim Zakonima RH. 70 „Pozitivno mišljenje“ označava mišljenje DUR-a koje ukazuje kako su pretvorba ili privatizacije bile u skladu sa važećim Zakonima RH.

37 ukupnog broja Izvješća sa izraženim pozitivnim ili negativnim mišljenjem o pretvorbi. Nepravilnosti su utvrđene za 322 poduzeća, što čini 37.31% ukupnog broja poduzeća. Odnos negativnog i pozitivnog mišljenja DUR-a o procesima pretvorbe prikazuje grafikon 8.

Grafikon 8.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi

32% Nepravilnosti U skladu 68%

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 10.

Tablica 11. prikazuje odnos izraženih mišljenja o procesima privatizacije.

Tablica 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji

N=872 Nepravilnosti U skladu % 431 441 49.43 50.57 Izvor: Istraživanje autora

Navedeni podaci ukazuju kako je u više slučajeva revizije privatizacije od strane DUR-a izraženo pozitivno mišljenje o istima, na što ukazuje 441 pozitivno izraženo mišljenje, što čini 50.57% ukupnog broja mišljenja. Nepravilnosti su utvrđene u 431 Izvješću, što čini 49.43% ukupnog broja mišljenja. Ovo je moguće i grafički prikazati kako bi se uvidio odnos između pozitivnih i negativnih mišljenja o procesima privatizacije. Grafikon 9. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji.

Grafikon 9.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi

49% Nepravilnosti 51% U skladu

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 10.

Iz navedenih analiza moguće je izvesti bitne zaključke. Ukupno gledano (sva izvješća), moguće je zaključiti kako je više privatizacijskih procesa bilo suprotno važećim Zakonima. Njih čak 49.43% nije bilo u skladu sa zakonom, dok je pretvorbenih procesa bilo 32% u suprotnosti sa zakonom. Dakle, više malverzacija i nezakonskih radnji, ukupno gledano, bilo je u privatizacijskim procesima, nego u procesu pretvorbe društvenih poduzeća.

4.2.2. Analiza prema veličini aktive trgovačkih društava

Druga po redu analiza je ona koja se odnosi na veličinu trgovačkih društava koja su bila predmet procesa pretvorbe i privatizacije. Cilj je ustvrditi u kojoj se grupi poduzeća (malim, srednjim ili velikima) ima najviše negativno izraženih mišljenja o procesima pretvorbe i privatizacije. Poduzeća su klasificirana samo prema kriteriju imovine, sukladno važećem Zakonu o računovodstvu:71

- mala su poduzeća ona čija je aktiva do 32.500.000,00 HRK - srednja su poduzeća ona čija je aktiva između 32.500.000,00 – 130.000.000,00 HRK - velika su poduzeća ona čija je aktiva veća od 130.000.000,00 HRK

Napominjemo kako su poduzeća klasificirana samo prema jednom kriteriju, no postoji ih još dva, a to su: ukupni prihod i prosječan broj zaposlenih.

Analiza svake grupe poduzeća biti će napravljena pomoću elemenata koji su korišteni i kod skupne analize Izvješća.

71 Zakon o računvodostvu, NN (109/07, 54/13)

4.2.2.1. Mala poduzeća

Unutar ove analize mala će poduzeća biti sva ona čija je ukupna vrijednost aktive do 32.500.000,00 HRK. Takvih poduzeća u ulaznim podacima ima 487, što čini 55.47% ukupnog broja analiziranih poduzeća. U tablici 12. izneseni su osnovni podaci o promatranoj grupi analize.

Tablica 12.: Osnovni podaci o grupi malih poduzeća

Udio Odstupanje od prosjeka Neto vrijednost malih 6,101,249,894.00 7.83% poduzeća Minimum: 62,988.00 0.001032 -0.204729 % Maximum: 0.53% 0.32 32,106,800.00 Prosjek: 12,554,012.13 0.21% Izvor: Izrada autora

Neto vrijednost grupacije malih poduzeća iznosi 6.101.249.894,00 HRK, što čini 7.83% ukupne neto vrijednosti svih analiziranih poduzeća. Najmanje poduzeće u kategoriji malih poduzeća ima vrijednost aktive svega 62.988,00 HRK, što čini 0.001% od ukupne vrijednosti aktive malih poduzeća(Zavod za ekonomiku i organizaciju poslovanja, Varaždin). Najveće poduzeće u kategoriji malih poduzeća ima vrijednost ukupne aktive 32.106.800,00 HRK, što čini 0.53% ukupne vrijednosti aktive malih poduzeća (Istratrans, Labin). Prosječna vrijednost imovine poduzeća iznosi 12.554.012,13 HRK i čini 0.21% ukupne aktive malih poduzeća.

Najmanje poduzeće odstupa od prosječne vrijednosti poduzeća za -0.2047 postotnih poena, dok najveće poduzeće od prosjeka odstupa za 0.32 postotna poena. U nastavku rada biti će prikazani podaci o izraženom mišljenju o pretvorbi i privatizaciji grupe malih poduzeća.

Ranije je navedeno kako je broj poduzeća čija imovina odgovara kriteriju malih poduzeća 487. Kako bi se uzorak očistio od poduzeća za koje DUR nije dao ocjenu ispravnosti postupka pretvorbe i privatizacije potrebno je odvojiti ta poduzeća. Tablica 13. prikazuje izraženo mišljenje o postupku pretvorbe malih poduzeća.

Tablica 13.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe (mala poduzeća)

N=487 Izraženo mišljenje Nije % 473 14 97.13 2.87 Izvor: Izrada autora

Tablica jasno prikazuje veliki udio izraženog mišljenja o postupku pretvorbe. U 473 izvješća izraženo je pozitivno ili negativno mišljenje o postupku pretvorbe, što čini 97.13% od ukupnog broja poduzeća. Za 14 poduzeća DUR nije mogao dati ocjenu pretvorbe i privatizacije, što čini 2.87% ukupnog broja poduzeća. Ta poduzeća isključuju se iz daljnje analize. Grafikon 10. prikazuje broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe.

Grafikon 10.: Broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća)

Broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća) 3%

Izraženo mišljenje 97% Nije

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 13. Navedeni postupak čišćenja uzorka biti će proveden i za podatke o izraženom mišljenu o

postupku privatizacije. U tablici 13. nalaze se podaci o izraženom mišljenju postupka privatizacije.

Tablica 14.:Izraženo mišljenje o postupku privatizacije (mala poduzeća)

N=487 Izraženo mišljenje Nije % 474 13 97.33% 2.87%

Izvor: Istraživanje autora

Mišljenje je izraženo u 474 izvješća koja se odnose na mala poduzeća. Udio tih izvješća je vrlo visok i iznosi 97.33%. U 13 izvješća DUR nije dao ocjenu ispravnosti postupka privatizacije,

što čini 2.87% ukupnog broja poduzeća. Grafikon 11. prikazuje navedene

Grafikon 11.: Broj izraženog mišljenja o postupku privatizacije

Broj izraženog mišljenja o postupku privatizacije (mala poduzeća) 3%

Izraženo mišljenje Nije

97%

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 14.

U nastavku analize biti će izneseni podaci o pozitivom i negativnom mišljenu o postupku pretvorbe i privatizacije. Tablica 15. prikazuje pozitivna i negativna mišljenja o pretvorbi.

Tablica 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća)

N=473 Nepravilnosti U skladu % 150 323 31.71% 68.29% Izvor: Istraživanje autora

Podaci iz tablice iznad ukazuju na to kako je većina pretvorbenih procesa bila u skladu sa zakonom. U 323 izvješća izraženo je pozitivno mišljenje u postupku pretvorbe, što čini 68.29% od promatranog skupa, dok je u 150 izvješća izraženo negativno mišljenje o postupku pretvorbe, što čini 31.71% ukupnog broja Izvješća. Navedene podatke prikazuje grafikon 11.

Grafikon 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća)

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe

32% Nepravilnosti 68% U skladu

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 15.

U nastavku analize biti će prikazan i odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o postupku privatizacije. Tablica 16. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o postupku privatizacije malih poduzeća.

Tablica 16.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (mala poduzeća)

N=474 Nepravilnosti U skladu % 229 245 48.31% 51.69% Izvor: Istraživanje autora

Navedeni podaci ukazuju na to kako je više privatizacijskih procesa, prema mišljenju DUR-a bilo u skladu sa zakonima RH. U 245 izvješća koja se odnose na mala poduzeća izraženo je pozitivnog mišljenje o privatizaciji, što čini 51.69% ukupnog broja. U 229 Izvješća iskazano

42 je negativno mišljenje o procesu privatizacije malih poduzeća, što čini 51.69% ukupnog broja Izvješća koja se odnose na mala poduzeća. Navedeni odnos prikazuje grafikon 12.

Grafikon 12.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (MP)

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije

Nepravilnosti 52% 48% U skladu

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 15. Navedena analiza ukazuje na to kako je otprilike polovica privatizacijskih procesa bila u skladu sa zakonom, dok je druga polovica bila suprotna važećim zakonima. Dobiveni podaci biti će komparirani sa ostalim grupama poduzeća kako bi se uvidjelo koja od navedenih grupa poduzeća ima najviše zabilježenih protuzakonskih procesa pretvorbe i privatizacije.

4.2.2.2. Srednja poduzeća

Analiza poduzeća srednje veličine obuhvaća sva poduzeća čije je iskazana vrijednost u rasponu od 32.500.000,00 HRK pa do 130.000.000,00 HRK. Broj poduzeća koji odgovaraju ovom kriteriju iznosi 275, što čini 31.32% ukupnog uzorka poduzeća. U tablici 17. izneseni su osnovni podaci o skupini srednje velikih poduzeća.

Tablica 17.: Osnovni podaci o skupini srednje velikih poduzeća

Udio Odstupanje od prosjeka Neto vrijednost srednjih poduzeća 17,938,403,800.56 23.03% Minimum: 32,533,164.00 0.181360% -0.182276% Maximum: 129,689,600.00 0.72% 0.36% Prosjek: 65,230,559.27 0.36% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna neto vrijednost imovine srednjih poduzeća iznosi 17.938.403.800,56 HRK, što čini 23.03% od ukupne neto vrijednosti aktive analiziranih poduzeća. Najmanje poduzeće iz analizirane skupine ima vrijednost imovine 32.533.164,00 HRK i čini 0.18% ukupne aktive srednjih poduzeća (Tlos, Zagreb). Najveće poduzeće iz promatrane skupine ima vrijednost neto aktive 129.689.600,00 HRK i čini 0.72% ukupne aktivne srednjih poduzeća (Brodomaterijal- Holding, Rijeka). Prosječna vrijednost poduzeća u ovoj grupaciji iznosi 65.230.559,27 HRK,

što čini 0.36% ukupne vrijednosti aktive srednje velikih poduzeća. Najmanje poduzeće od prosjeka odstupa za -0.18 postotnih poena, dok najveće poduzeće od prosjeka odstupa za 0.36 postotna poena.

Čišćenje uzorka za proces pretvorbe prikazan je u tablici 18.

Tablica 18.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća

N=275 Izraženo mišljenje Nije %

266 9 96.73% 3.27% Izvor: Istraživanje autora

Navedena tablica ukazuje na to kako je za većinu procesa pretvorbe analiziranih DUR izrazio mišljenje o istima. Takvih izvješća je 266 od ukupno 275, što čini 96.73% ukupnog broja izvješća. Mišljenje nije izraženo u 9 izvješća, što čini 3.27% ukupnog broja poduzeća. Navedeni odnos prikazuje grafikon 13.

Grafikon 13.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća 3%

Izraženo mišljenje Nije 97%

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 16.

Isti postupak proveden je i za proces privatizacije. Tablica 19. prikazuje izraženo mišljenje DUR-a o postupku privatizacije.

Tablica 19.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije

N=275 Izraženo mišljenje Nije % 273 2 99.27% 0.73% Izvor: Istraživanje autora

Za većinu obavljenih revizija pretvorbe i privatizacije, DUR je izrazio bilo kakvo mišljenje. Njihov broj iznosi 273, što čini 99.27% od ukupnog broja podataka. U samo dva izvješća DUR nije izrazio mišljenje o postupku privatizacije, što čini tek 0.73% ukupnog broja podataka. Grafički prikaz ovih podataka dostupan je u grafikonu 14.

Grafikon 14.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije Izraženo mišljenje o postupku privatizacije srednjih poduzeća

Izraženo mišljenje 99% Nije

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 19.

Daljnja analiza odnosi se na određivanje postotka pozitivnog i negativnog mišljenja o procesima pretvorbe i privatizacije za srednja poduzeća. Tablica 20. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe.

Tablica 20.:Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP)

N=266 Nepravilnosti U skladu % 108 158 40.60% 59.40% Izvor: Istraživanje autora

Većina pretvorbenih procesa, prema mišljenju DUR-a bila je u skladu sa zakonom. Broj Izvješća u kojima se izražava pozitivno mišljenje o procesu pretvorbe iznosi 158 i čini 59.40% ukupnog broja podataka. Manji broj Izvješća ukazuje na nepravilnosti u procesu pretvorbe srednjih poduzeća. Njihov broj iznosi 108 i čine 40.60% ukupnog broja podataka. Grafički prikaz iznesenih podataka vidljiv je u grafikonu broj 15.

Grafikon 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP)

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe srednjih poduzeća

41% Nepravilnosti 59% U skladu

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 20.

Ista analiza provedena je i na postupku privatizacije. Tablica 21. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije srednjih poduzeća.

Tablica 21.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP)

N=273 Nepravilnosti U skladu % 145 128 53.11% 46.89% Izvor: Istraživanje autora

Nepravilnosti u procesu privatizacije utvrđeni su u 145 srednjih poduzeća, što čini većinu odnosno 53.11% ukupnog broja poduzeća. U skladu sa zakonom bila je privatizacija 128 poduzeća, što čini manji dio analiziranog uzorka odnosno 46.89% ukupnog broja. Grafikon 16. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji srednjih poduzeća.

Grafikon 16.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP)

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP)

47% Nepravilnosti 53% U skladu

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 21

4.2.2.3. Velika poduzeća

Posljednja kategorija analize prema veličini aktive odnosi se na velika poduzeća. Takvih je poduzeća brojčano najmanje, ali čine uvjerljivu većinu neto vrijednosti aktive svih analiziranih poduzeća. Broj velikih poduzeća iznosi 166 i čini 13.21% ukupnog broja poduzeća. U tablici 22. dan je prikaz osnovnih podataka o grupi velikih poduzeća.

Tablica 22.: Osnovni podaci o skupini velikih poduzeća

Udio Odstupanje od prosjeka Neto vrijednost srednjih poduzeća 53,867,622,210.00 69.14% Minimum: 131,609,921.00 0.244321% -0.617748 Maximum: 3,546,756,000.00 6.58% 5.72 Prosjek: 464,376,053.53 0.86% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna neto vrijednost imovine velikih poduzeća iznosi 53.867.622.210,00 HRK, što čini 69.14% ukupne neto vrijednosti imovine svih poduzeća. Najmanje poduzeće ove kategorije ima neto vrijednost imovine 131.609.921,00 HRK, što čini 0.24% ukupne neto vrijednosti imovine velikih poduzeća (Luka, Rijeka). Najveće poduzeće ove kategorije ima neto vrijednost imovine 3.546.756.000 HRK, što čini 6.58% ukupne neto vrijednosti aktive velikih poduzeća (Belje, Darda). Prosječna neto vrijednost aktive u ovoj kategoriji iznosi 464.376.053,53 HRK i čini 0.86% ukupne vrijednosti velikih poduzeća. Najmanje poduzeće ove kategorije odstupa od prosječne vrijednosti za -0.62 postotna poena, dok najveće poduzeće od prosjeka odstupa za 5.72 postotna poena.

Čišćenje uzorka za proces pretvorbe prikazano je u tablici 23.

Tablica 23.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća

N=116 Izraženo mišljenje Nije % 112 4 96.55% 3.45% Izvor: Istraživanje autora

Kao i u ranijim kategorijama, u velikoj većini Izvješća o pretvorbi i privatizaciji izraženo je bilo kakvo mišljenje o postupku pretvorbe. Broj takvih izvješća iznosi 112 i čini 96.55% ukupnog broja poduzeća. Za četiri poduzeća, odnosno u četiri izvješća nije izraženo nikakvo mišljenje, što čini 3.45% ukupnog broja izvješća. Ta četiri poduzeća isključuju se iz daljnjih analiza. Grafikon 17. prikazuje izražena mišljenja o postupku pretvorbe velikih poduzeća.

Grafikon 17.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velkih poduzeća

Izraženo mišljenje Nije

97%

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 23.

Isti postupak biti će proveden i za proces privatizacije. Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća prikazano je u tablici broj 24.

Tablica 24.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća

N=116 Izraženo mišljenje Nije % 113 3 97.41% 2.59% Izvor: Istraživanje autora

Mišljenje o pretvorbi izraženo je u 113 izvješća, što čini 97.41% ukupnog broja izvješća o pretvorbi i privatizaciji velikih poduzeća. U 3 izvješća nije izraženo nikakvo mišljenje DUR-a o procesu privatizacije, što čini 2.59% ukupnog broja izvješća za velika poduzeća. Navedeni podaci prikazani su u grafikonu broj 18.

Grafikon 18.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća 3%

Izraženo mišljenje Nije 97%

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice broj 24.

Nakon postupka čišćenja uzorka, biti će prikazani odnosi pozitivnog i negativnog mišljenja za pretvorbu i privatizaciju. Tablica broj 25. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi velikih poduzeća.

Tablica 25.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenje o pretvorbi VP

N=112 Nepravilnosti U skladu % 59 53 52.68% 47.32% Izvor: Istraživanje autora

Nepravilnosti u postupku pretvorbe uočene su od strane DUR-a u 59 slučajeva, što čini većinu analiziranih izvješća, odnosno 52.68%. U 53 izvješća iskazano je negativno mišljenje o

48 pretvorbi što čini 47.32% ukupnog broja izvješća o pretvorbi i privatizaciji. Grafikon 19. prikazuje navedene odnose.

Grafikon 19.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi VP

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi VP

47% Nepravilnosti 53% U skladu

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 25.

Ista analiza provedena je i za postupak ocjene ispravnosti privatizacije. Tablica 26. prikazuje odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o procesu privatizacije velikih poduzeća.

Tablica 26.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji VP

N=113 Nepravilnosti U skladu % 48 65 42.48% 57.52% Izvor: Istraživanje autora

Nepravilnosti su pronađene u 48 slučajeva revizije privatizacije, što čini 42.48% ukupnog broja izvješća o reviziji privatizacije. U skladu sa zakonom bilo je 65 procesa privatizacije, što čini 57.52% od ukupnog broja privatizacija velikih poduzeća. Navedene odnose prikazuje grafikon 20.

Grafikon 20.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji velikih poduzeća

Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji VP

42% Nepravilnosti 58% U skladu

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice 26. 49

4.2.2.4. Skupna analiza

Skupna analiza biti će temeljena na usporedbi dobivenih podataka na temelju analize trgovačkih društava koji su bili pretvoreni ili privatizirani. Tablica 27. prikazuje skupne podatke dobivene prethodnim analizama.

Tablica 27.: Skupni podaci analiza izvješća revizije pretvorbe i privatizacije za mala, srednja i velika poduzeća

Pretvorba Privatizacija Nepravilnosti U skladu Nepravilnosti U skladu

Mala 31.71% 68.29% 48.31% 51.69%

Srednja 40.60% 59.40% 53.11% 46.89%

Velika 52.68% 47.32% 42.48% 57.52% Izvor: Istraživanje autora

Navedena tablica prikazuje podatke o pozitivnom i negativnom mišljenju DUR-a o procesima pretvorbe i privatizacije malih, srednjih i velikih poduzeća. Što se pretvorbe tiče, evidentno je kako sa porastom vrijednosti imovine poduzeća raste i broj uočenih nepravilnosti u postupku pretvorbe. Tako mala poduzeća imaju izraženo 31.71% nepravilnosti u pretvorbi, srednja poduzeća 40.60%, dok velika poduzeća imaju 52.68% izraženih nepravilnosti u pretvorbi. Nepravilnosti u postupcima privatizacije ne prate rast vrijednosti imovine poduzeća koja su bili objekti privatizacije. Tako je uočeno da je nepravilnosti u procesima privatizacije malih poduzeća bilo 48.31%, kod srednje velikih poduzeća 53.11%, a kod velikih najmanji udio uočenih nepravilnosti, 42.48%. Skupno gledano, može se zaključiti kako je najviše protuzakonitih radnji kod procesa pretvorbe bilo kod velikih poduzeća, a najmanje kod malih poduzeća. Najviše protuzakonitih radnji u privatizacijskih procesima bilo je kod srednje velikih poduzeća, a najmanje kod velikih poduzeća. Navedeno prikazuje i grafikon broj 21.

Grafikon 21.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi i privatizaciji za mala, srednja i velika poduzeća

80.00% 70.00% 60.00% 50.00% 40.00% Mala 30.00% Srednja 20.00% Velika 10.00% 0.00% Nepravilnosti U skladu Nepravilnosti U skladu Pretvorba Privatizacija

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice broj 27.

U nastavku će biti prikazana vrijednost ugroženog kapitala za pojedinu vrstu poduzeća. Vrijednost ugroženog kapitala autori definiraju kao iznos ukupne vrijednosti poduzeća pomnožen sa postotkom izraženih negativnih mišljenja o procesu privatizacije. Naglašavamo proces privatizacije, budući da je proces pretvorbe samo mijenjao pravni oblik poduzeća, a poduzeća su i dalje ostajala u vlasništvu države odnosno njezinih građana. U tablici broj 28. iskazana je ugrožena neto vrijednost poduzeća prema veličini.

Tablica 28.: Ugrožena neto vrijednost poduzeća prema veličini

Privatizacija NV Ugrožena NV Nepravilnosti U skladu Mala 48.31% 51.69% 6,101,249,894.00 2,947,513,823.79 Srednja 53.11% 46.89% 17,938,403,800.56 9,527,086,258.48 Velika 42.48% 57.52% 53,867,622,210.00 22,882,965,914.81 Izvor: Istraživanje autora

Najviše nepravilnosti u procesima pretvorbe iskazano je kod srednje velikih poduzeća. No, unatoč tome, ugrožena neto vrijednost nije najviša od svih analiziranih skupina. Ugrožena vrijednost te kategorije poduzeća iznosi 9.527.086.258,40 HRK. Najmanje nepravilnosti u procesima privatizacije iskazano je kod velikih poduzeća, no unatoč tome, ugrožena neto vrijednost imovine tih poduzeća najviša je i iznosi 22.882.965.914,81 HRK Najmanju vrijednost ugrožene imovine imaju mala poduzeća i iznosi 2.947.513.823,79 HRK. Potrebno je naglasiti kako vrijednost imovine nije jedina kategorija o kojoj se trebalo pripaziti prilikom

51 procesa privatizacije. Naime, sva ta poduzeća zapošljavala su velik broj radnika i bilo je nužno zaštiti radna mjesta koja su postojala poslovanjem tih poduzeća. Očigledno je kako su državne vlasti i njezini organi odgovorni za provođenje procesa privatizacije puno više pažnje trebale posvetiti privatizacijskim procesima velikih poduzeća kako bi udio uočenih nepravilnosti bio značajno manji, budući da se radi o iznimno velikoj vrijednosti imovine.

4.2.3. Analiza pomoću Benfordova zakona

Benfordov zakon (ili također zvan zakon prve znamenke) tvrdi da u listi brojeva skupljenih iz prirodnih izvora podataka raspodjela pojavljivanja prve znamenke nije uniformna (što bi bilo za očekivati), tj. kao prva znamenka u takvim podacima ne pojavljuju se sve brojke ravnomjerno. Prema Benfordovom zakonu kao prva znamenka u sustavu sa bazom 10 najviše se pojavljuje broj 1 (gotovo u trećini slučajeva), te što je veća znamenka to se pojavljuje u sve manje slučajeva kao vodeća, da bi se znamenka 9 pojavljivala kao vodeća otprilike jednom u dvadeset slučajeva.72

Analiza Izvješća o pretvorbi i privatizaciji pomoću Benfordovog zakona biti će izvršena na neto vrijednosti imovine poduzeća. Početni rezultati analize Benfordovog zakona biti će dostupni u prilogu seminarskog rada broj 2. Početna analiza neto vrijednosti imovine trebala bi ukazati pojavljuje li se prva znamenka iskazane vrijednosti imovine sukladno logici ravnomjerno raspoređenih logaritama kako nalaže Benfordov zakon. Nakon provedene početne analize, biti će detaljnije provedena analize svakog razreda pojedine početne brojke. U toj analizi biti će iskazano koliki je postotak pretvorbenih i privatizacijskih procesa koji nisu, odnosno jesu u skladu sa zakonom. Skupna analiza na kraju sumirati će sve dosadašnje napravljene analize u ovom dijelu seminarskog rada. U tablici broj 29. prikazana je logaritamska skala koju nalaže Benfordov zakon i dobivene vrijednosti na temelju podataka o imovini poduzeća

Tablica 29.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti

Logaritamska skala 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Benfordov zakon 30.10% 17.60% 12.50% 9.70% 7.90% 6.70% 5.80% 5.10% 4.60% Dobivena vrijednost 30.48% 16.10% 15.18% 8.11% 8.22% 7.31% 5.25% 4.91% 4.45% Izvor: Istraživanje autora

72 Dostupno na: http://web.studenti.math.pmf.unizg.hr/~josipive/seminar_statistika.pdf [3.1.2013.]

Usporedbom dobivenih rezultata sa vrijednostima koje nalaže Benfordov zakon moguće je zaključiti kako cijeli niz znamenaka u potpunosti korelira sa Benfordovim zakonom, osim znamenke broja 3 koja odstupa od potrebne vrijednosti za 2.6 postotna poena. Grafički prikaz vrijednosti koje nalaze Benfordov zakon i dobivenih vrijednosti dostupan je u grafikonu broj 22. Daljnja analiza svakog pojedinačnog razreda ustvrditi će nalazi li se u razredu čija imovina započinje brojem 3 veći broj utvrđenih nepravilnosti u procesima privatizacije i pretvorbe u odnosu na ostale razrede. U prilogu seminarskog rada broj 2. nalazi se detaljnija analiza svakog pojedinog razreda sa grafičkim prikazima.

Grafikon 22.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti

35.00%

30.00%

25.00%

20.00% Benfordov zakon

15.00% Dobivena vrijednost 10.00%

5.00%

0.00% 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Izvor: Izrada autora na temelju podataka iz tablice broj 29.

4.2.3.1. Vodeća znamenka – broj 1

Prva analiza provoditi će se u razredu čija imovina započinje brojem. Ukupan broj poduzeća za koje postoje podaci o neto vrijednosti imovine iznosi 878. Broj poduzeća čija neto vrijednost imovine započinje brojem 1 je 267, odnosno 30.41% od ukupnog broja poduzeća. Tablica broj 30. daje pregled značajnih elemenata analize u razredu broj 1.

Tablica 30.: Osnovni podaci o razredu broj 1

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 23,698,587,796.84 30.42% Broj poduzeća razreda 1 267 30.41% Nepravilnosti u pretvorbi 37.45% Nepravilnosti u privatizaciji 51.34% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna neto vrijednost imovine poduzeća čija imovine započinje brojem 1 iznosi 23.698.587.796,84 HRK, i čini 30.42% ukupne vrijednosti imovine poduzeća svih razreda. Nepravilnosti u procesu pretvorbe u razredu 1 utvrđene su u 37.45% slučajeva, dok su nepravilnosti u procesima privatizacije zabilježene u 51.34% slučajeva.

4.2.3.2. Vodeća znamenka – broj 2

Osnovni podaci o razredu i poduzećima čija imovina započinje brojem 2 dani su tablici broj 31.

Tablica 31.: Osnovni podaci o razredu broj 2.

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 10,985,512,234.53 14.10% Broj poduzeća razreda 2 142 16.06% Nepravilnosti u pretvorbi 38.41% Nepravilnosti u privatizaciji 40.15% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna vrijednost imovine poduzeća razreda broja 2 iznosi 10.985.512.234,53 HRK i čini 14.10% ukupne vrijednosti imovine svih razreda. Broj poduzeća čija imovina započinje brojkom 2 iznosi 142 i čini 16.06% ukupnog broja subjekata svih razreda. Nepravilnosti u procesima pretvorbe izraženi su u 38.41% izvješća o pretvorbi i privatizaciji, dok su nepravilnosti u procesima privatizacije izražene u 40.15% slučajeva.

4.2.3.3.Vodeća znamenka – broj 3

Osnovni podaci o razredu i poduzećima čija imovina započinje brojem 3 dani su nastavku rada.

Tablica 32.: Osnovni podaci o razredu broj 3

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 14,644,668,236.68 18.80% Broj poduzeća razreda 3 133 15.15% Nepravilnosti u pretvorbi 37.88% Nepravilnosti u privatizaciji 49.62% Izvor: Istraživanje autora

U razredu broj 3, odnosno u razredu poduzeća čija imovina započinje brojem 3 bilježimo ukupnu vrijednost imovine u iznosu od 14.644.668.236,68 HRK, što čini 18.80% ukupne vrijednostim imovine poduzeća svih razreda. Broj subjekata čija imovina započinje brojem 3 iznosi 133, što čini 15.15% ukupnog broja svih subjekata u svim brojevnim razredima. Nepravilnosti u procesima pretvorbe ove grupe poduzeća izražene su u 37.88% slučajeva. Nepravilnosti u privatizaciji unutar ove grupe izražene su u 49.62% slučajeva.

4.2.3.4. Vodeća znamenka – broj 4

U tablici 33. prikazane su osnovne informaije o razredu, odnosno poduzećima čija imovina započinje brojem 4.

Tablica 33.: Osnovni podaci o razredu broj 4

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 4,855,961,996.00 6.23% Broj poduzeća razreda 4 71 8.09% Nepravilnosti u pretvorbi 24.64% Nepravilnosti u privatizaciji 60.00% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna vrijednost imovine unutar razreda 4 iznosi 4.855.961.996,00 HRK, što čini 6.23% od ukupne vrijednosti imovine. Broj poduzeća u razredu 4 iznosi 71, što čini 8.09% ukupnog broja poduzeća. Nepravilnosti u procesu pretvorbe izražene u 24.64% poduzeća. Nepravilnosti u procesu privatizacije izražene su u 60% slučajeva unutar razreda 4.

4.2.3.5. Vodeća znamenka - broj 5

U tablici broj 34. izneseni su osnovno podaci o grupi poduzeća čija imovina započinje sa brojem 5.

Tablica 34.: Osnovni podaci o razredu broj 5

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 5,573,782,520.04 7.15% Broj poduzeća razreda 5 72 8.20% Nepravilnosti u pretvorbi 41.43% Nepravilnosti u privatizaciji 47.89% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna vrijednost imovine poduzeća čija imovina započinje brojem 5 iznosi 5.573.782.520,04 HRK, što čini 7.15% ukupne neto vrijednosti imovine svih poduzeća svih razreda. Ukupan broj poduzeća u razredu 5 iznosi 72 subjekta, što čini 8.20% ukupnog broja svih poduzeća u svim razredima. Nepravilnosti u pretvorbi izražene su u 41.43% slučajeva revizije pretvobe, dok su nepravilnosti u procesu privatizacije izražene u 47.89% slučajeva revizije procesa privatizacije.

4.2.3.6. Vodeća znamenka - broj 6

U tablici broj 35. prikazani su osnovni podaci o grupi poduzeća čija imovina započinje sa brojem 6.

Tablica 35.: Osnovni podaci o razredu broj 6

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 5,429,731,755.72 6.97% Broj poduzeća razreda 1 64 7.29% Nepravilnosti u pretvorbi 37.93% Nepravilnosti u privatizaciji 48.44% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna vrijednost imovine poduzeća razreda broj 6 iznosi 5.429.731.755,72 HRK., što čini 6.97% ukupne vrijednosti imovine poduzeća svih razreda. Ukupan broj subjekata u ovom razredu iznosi 64, što čini 7.29% ukupnog broja poduzeća. Nepravilnosti u pretvorbi DUR je uočio u 37.93% slučajeva, dok su nepravilnosti u privatizaciji uočene u 48.44% slučajeva.

4.2.3.7. Vodeća znamenka - broj 7

U tablici broj 36. prikazani su osnovni podaci o razredu broj 7

Tablica 36.: Osnovni podaci o razredu broj 7

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 2,950,192,240.00 3.79% Broj poduzeća razreda 7 46 5.24% Nepravilnosti u pretvorbi 37.21% Nepravilnosti u privatizaciji 40.00% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna vrijednost imovine razreda 7, odnosno poduzeća čija imovina započinje brojem 7 iznosi 2.950.192.240,00 HRK, što čini 3.79% ukupne vrijednosti imovine svih poduzeća u svim razredima. Broj poduzeća u razredu 7 iznosi 46, što čini 5.24% ukupnog broja poduzeća. Nepravilnosti u procesu pretvorbe iskazane su u 37.21% slučajeva, dok su nepravilnosti u procesu privatizacije iskazane u 40% slučajeva.

4.2.3.8. Vodeća znamenka – broj 8

U tablici broj 37. prikazani su osnovni podaci o razredu broj 8.

Tablica 37.: Osnovni podaci o razredu broj 8

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 4,178,553,522.91 5.36% Broj poduzeća razreda 8 43 4.90% Nepravilnosti u pretvorbi 33.33% Nepravilnosti u privatizaciji 51.22% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna vrijednost imovine poduzeća čija imovina započinje brojem 8 iznosi 4.178.553.522,91 HRK, što čini 5.36% ukupne vrijednosti imovine poduzeća svih razreda. Ukupan broj poduzeća u razredu 8 iznosi 43, što čini 4.90% ukupnog broja poduzeća svih razreda. Nepravilnosti u procesima pretvorbe DUR je utvrdio u 33.33% slučajeva, dok je nepravilnost u procesu privatizacije iskazana u 51.22% slučajeva.

4.2.3.9. Vodeća znamenka – broj 9

U nastavku rada biti će prikazani osnovni podaci o razredu broj 8. Tablica broj 38. prikazuje osnovne podatke o razredu broj 9.

Tablica 38.: Osnovni podaci o razredu broj 9

Udio Ukupna vrijednost imovine HRK 5,590,285,601.88 7.18% Broj poduzeća razreda 8 39 4.44% Nepravilnosti u pretvorbi 48.72% Nepravilnosti u privatizaciji 56.41% Izvor: Istraživanje autora

Ukupna vrijednost imovne poduzeća razreda 9 iznosi 5.590.285.601,88 HRK i čini 7.18% ukupne vrijednosti imovine poduzeća u svih 9 razreda. Broj subjekata čija imovina započinje brojem 9 iznosi 39 i čini 4.44% ukupnog broja poduzeća svih razreda. Nepravilnosti u procesima pretvorbe iskazano je u 48.72% izvješća o procesu pretvorbe i privatizacije, dok su nepravilnosti na procesima privatizacije utvrđene u 56.41% slučajeva.

4.2.3.10. Skupna analiza svih razreda

U tablici broj 39. iskazane su najznačajniji elementi analize razreda od 1-9

Tablica 39.: Najznačajniji elementi Benfordove analize

Udio Udio Broj trg. nepravilnosti Razred Ukupna vrijednost % nepravilnosti u Društava u pretvorbi privatizaciji 1 23,698,587,796.84 30.42% 267 37.45% 51.34% 2 10,985,512,234.53 14.10% 142 38.41% 40.15% 3 14,644,668,236.68 18.80% 133 37.88% 49.62% 4 4,855,961,996.00 6.23% 71 24.64% 60% 5 5,573,782,520.04 7.15% 72 41.43% 47.89% 6 5,429,731,755.72 6.97% 64 37.93% 48.44% 7 2,950,192,240.00 3.79% 46 37.21% 40.00% 8 4,178,553,522.91 5.36% 43 33.33% 51.22% 9 5,590,285,601.88 7.18% 39 48.72% 56.41% UK: 77,907,275,904.60 100.00% 877 - - Izvor: Istraživanje autora

Navedena tablica prikazuje ukupnu vrijednost imovine poduzeća pojedinog razreda, udio te imovine u ukupnoj imovini, te broj trgovačkih društava u pojedinom razredu. Najbitniji element cijele analize svakako su udjeli nepravilnosti u procesima pretvorbe i privatizacije. Početna analiza pomoću Benfordovog zakona, ukazala je kako broj poduzeća čija imovina započinje brojem 3 značajno odstupa od Benfordove zakonitosti, što je bio indikator za analizu

58 između razreda. Ostali brojevi su uz manje odstupanje korelirali sa zakonitosti raspoređivanja brojeva. Teza je bila ta da će se u razredu poduzeća čija imovina započinje brojem 3 biti više izraženih nepravilnosti u postupcima pretvorbe i/ili privatizacije. Međutim, vrijednost od 37.88% iskazanih nepravilnosti u procesu pretvorbe ne odstupa značajno od prosječne vrijednosti (37.44%). Slični rezultati dobiveni su i za usporedbu procesa privatizacije unutar razreda 3 sa ostalim razredima. Udio iskazanih nepravilnosti u procesu privatizacije u razredu 3 iznosi 49.62% te niti ta vrijednost ne odstupa od prosjeka (49.45%). Nasuprot tim tvrdnjama, najviše nepravilnosti u procesima pretvorbe iskazano je u razredu 9 (48.72%), zatim u razredu 5 (41.43%), a najmanje u razredu 4 (24.64%). Ostatak vrijednosti vidljiv je u tablici broj 37. Najviše iskazanih nepravilnosti u procesu privatizacije iskazano je u razredu 4 (60%). Ovaj podatak je zanimljiv budući da je razred 4 imao najmanje iskazanih nepravilnosti u procesu pretvorbe. Nakon razreda 4, drugi po veličini po udjelu nepravilnosti u procesima privatizacije je razred 9 (56.41%). Budući da se razred 9 pojavljuje i u procesu pretvorbe i u procesu privatizacije sa visokim postotcima nepravilnosti moguće je zaključiti kako je uvjetno gledano, naviše nepravilnosti bilo u razredu 9. Teza o tome kako će u razredu broj 3 biti najviše iskazanih nepravilnosti u procesima pretvorbe ili privatizacije se odbacuje, zato jer iskazani udjeli nepravilnosti ne odstupaju značajno od prosjeka svih razreda. Razloge zašto broj poduzeća čija imovina započinje brojem 3 odstupa od Benfordove zakonitosti potrebno je tražiti nekim drugim načinom ispitivanja Izvješća o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije. Moguće je da je imovina poduzeća bila krivo procijenjena – namjerno ili slučajno, no to su samo teze koje neko drugo istraživanje tek treba potvrditi ili odbaciti.

Skupno gledano, uloga državne revizije, odnosno Državnog ureda za reviziju RH u procesima pretvorbe i privatizacije iznimno je velika. Pretvorbeni i privatizacijski procesi bili su primamljivi dijelovi tranzicije cjelokupnog gospodarstva na tržišni način funkcioniranja za pojedince i subjekte koji su željeli započeti novo poslovanje ili proširiti postojeće. Malverzacije u istima uvelike su doprinijele i sadašnjem stanju gospodarstva Republike Hrvatske. Uloga državne revizije bila je ukazati na protuzakonite djelatnosti u procesima pretvorbe i privatizacije, a potrebno je naglasiti kako je u tome i uspjela dobrim dijelom, u čiju potvrdu govore i podaci o ukazanim nepravilnostima skupno gledano – 37.31% Izvješća o provedbi revizije pretvorbe i privatizacije ukazalo je na nepravilnosti u procesima pretvorbe, dok ukazane nepravilnosti u procesima privatizacije iznosi 49.43%. Preuzimanje odgovornosti za toliko nepravilnosti u tim procesima zadaća je pravosuđa koje mora biti temelj zaštite kapitala investitora, države i svih njezinih građana.

5. ANALIZA POSLOVANJA JAVNIH PODUZEĆA

Prema izvješću o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa iz 2009. godine, odabrano je 20 poduzeća koja imaju najveći broj stalno zaposlenih radnika. Provedena analiza odnosi se vrijednost imovine, visinu dugoročnih i kratkoročnih obveza, veličinu kapitala, ostvarene prihode i rashode te na kraju financijski rezultat. Na temelju navedenih podataka napravljena je i analiza financijskih pokazatelja koji daju detaljniji pregled poslovanja analiziranih poduzeća.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

Tablica 40.: Stavke poslovanja poduzeća HEP izražene u 000 HRK

Stavka 2008. 2009. 2010. Prosjek Ukupna imovina 32.635.439,00 32.711.054,00 33.620.977,00 32.989.156,67 Dug. obveze 9.149.665,00 9.810.106,00 9.948.100,00 9.635.957,00 Krat. obveze 5.355.529,00 4.648.200,00 3.993.000,00 4.665.576,33 Vlastiti kapital 18.130.245,00 18.248.114,00 19.679.900,00 18.686.086,33 Ukupan prihod 12.003.754,00 12.681.887,00 12.968.610,00 12.551.417,00 Ukupan rashod 11.955.945,00 12.454.778,00 10.757.697,00 11.722.806,67 Dobit/gubitak 31.097,00 154.422,00 1.435.366,00 540.295,00 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Iz navedene tablice vidljivo je kako ukupna imovina HEP-a iznosi 32 635 439 000,00 kuna s tendencijom rasta u promatranom razdoblju do iznosa od 33 620 977 000,00 kuna. Dugoročne obveze u promatranom razdoblju rastu s 9,1 milijardi kuna prema 9,9 milijardi kuna, što ukazuje na dodatno zaduživanje tvrtke u promatranom razdoblju. Poduzeće je u promatranom razdoblju vratilo dio kratkoročnih obveza, koje su smanjene sa 5,3 milijardi na 3,9 milijardi kuna. U promatranom razdoblju stavka vlastiti kapital s 18,1 milijardi kuna na 19,6 milijardi. Ukupni prihodi poduzeća su u promatranom razdoblju porasli na nepunih 13 milijardi kuna. Rashodi poduzeća u istome razdoblju imali su većih oscilacija, s 11,9 milijardi u 2008. godini porasli su na 12,4 milijarde u 2009. godini, a u 2010. su smanjeni na 10,7 milijardi kuna. Najvažnija od svih stavki, koja odražava cjelokupno poslovanje poduzeća je dobit odnosno gubitak. U promatranom razdoblju poduzeće je ostvarivalo samo dobit, koja je početne godine promatranog razdoblja iznosila 31 097 000,00 kuna, slijedeće godine je iznosila čak 5 puta više, 154 422 000,00 kuna te je u zadnjoj godini promatranog razdoblja premašila milijardu točnije iznosila je 1 435 366 000,00 hrvatskih kuna. Trend navedenih podataka u promatranom razdoblju dostupan je i putem grafičkog prikaza koji slijedi.

Grafikon 23.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

40,000,000.00 35,000,000.00 30,000,000.00 25,000,000.00 20,000,000.00 15,000,000.00 10,000,000.00 2008 5,000,000.00 - 2009 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 40.

Tablica 41.: Financijski pokazatelji poduzeća HEP u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 0,62 0,59 0,94 0,72 Koef. fin. stabilnosti 1,3 1,31 1,24 1,28 Stupanj zaduženosti 0,3 0,28 0,25 0,28 Pokazatelj aktivnosti 0,37 0,39 0,39 0,38 Profitabilnost 0 0,01 0,11 0,04 Ekonomičnost 1 1,02 1,16 1,06 Rentabilnost 0 0 0,04 0,013 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

U navedenoj tablici dostupni su podaci o odabranim financijskim pokazateljima u promatranom razdoblju. Koeficijent tekuće likvidnosti mjeri sposobnost poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze, a poželjna vrijednost ovoga koeficijenta je 1,5. U slučaju poduzeća HEP- ovaj koeficijent ima tendenciju rasta u promatranom razdoblju, ali ne prelazi 1 što ukazuje na to da poduzeće može ostati bez sredstava za podmirenje kratkoročnih obveza. Koeficijent financijske stabilnosti je u svim godinama promatranog razdoblja veći od 1 što može značiti da se dugotrajna imovina financira dijelom iz kratkoročnih obveza. Glavna prednost ovoga poduzeća je što ne koristi zaduživanje u velikoj mjeri, što govori koeficijent zaduženosti koji se kreće od 0,3 do 0,25. Pokazatelj aktivnosti pokazuje odnose ukupnog prihoda i ukupne imovine, što u ovome slučaju znači da prosječno u promatranome razdoblju 0,38 kuna prihoda dolazi na svaku jedinicu imovine. Prema koeficijentu profitabilnosti, nije moguće potvrditi kao poduzeće posluje profitabilno, jer u posljednjoj godini promatranog razdoblja koeficijent iznosi 0,11 što je najviše u promatranom razdoblju znači da na 1 kunu ukupnog prihoda dolazi 0,11 kuna neto dobiti. Za ovo poduzeće koeficijent ekonomičnosti je u cijelome razdoblju iznad 1, što znači da uspijeva ostvarenim prihodima pokriti svoje rashode.

Rentabilnost ovoga poduzeća samo je u posljednjoj godini iznad 0 i iznosi 0,04, što znači da na 1 kunu uložene imovine dolazi 0,04 kune neto dobiti.

HRVATSKE ŽELJEZNICE

Tablica 42.: Stavke poslovanja Hrvatskih Željeznica izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 15.133.243,00 15.547.264,00 15.427.892,00 15.369.466,33 Dug. Obveze 2.822.847,00 2.637.608,00 2.207.961,00 2.556.138,67 Kratk. obveze 1.317.993,00 1.143.687,00 197.002,00 886.227,33 Vlastiti kapital 6.404.347,00 6.585.792,00 7.177.025,00 6.722.388,00 Ukupan prihod 3.711.251,00 3.452.341,00 3.350.383,00 3.504.658,33 Ukupan rashod 3.685.301,00 3.471.194,00 3.418.087,00 3.524.860,67 Dobit/gubitak -61.705,00 -18.868,00 -68.466,00 -49.679,67 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Iz navedene tablice vidljivo je kako ukupna imovina u promatranom razdoblju nije imala velike oscilacije, te njezina prosječna vrijednost iznosi 15 369 466 330,00 kuna. U promatranom razdoblju poduzeće je nastojalo smanjiti svoje dugoročne obveze pa su s 2,8 milijardi kuna u 2008. godini smanjene na 2,2 milijarde kuna. Kratkoročne obveze u promatranome razdoblju su drastično smanjene, s početnih 1,3 milijarde u 2008. na 197 milijuna kuna u 2010. godini. Stavka kapitala je u promatranome razdoblju rasla 6,4 milijarde kuna u 2008., 6,5 milijardi kuna u 2009., a u 2010. godini dosegla je razinu od 7,1 milijardi kuna. Prihodi, kao i rashodi u promatranome razdoblju imali su tendenciju opadanja, ali su u svakoj od promatranih godina rashodi bili veći od prihoda te je poduzeće ostvarivalo gubitak. Gubitak je u promatranome razdoblju oscilirao od 61 milijuna u 2008. godini, drastičan pad na 18 milijuna u 2009. godini i značajan porast od čak 50 milijuna doveo je gubitak na razinu od 68 milijuna kuna. Navedeno je moguće promotriti i iz grafičkog prikaza.

Grafikon 24.: Kretanje odabranih stavki poslovanja 20,000,000.00 15,000,000.00 10,000,000.00 5,000,000.00 2008 - 2009 (5,000,000.00) 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 42

Tablica 43.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske Željeznice u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 1,02 1,57 1,18 1,26 Koef. fin. Stabilnosti 1,52 3,47 3,97 2,99 Stupanj zaduženosti 0,27 0,24 0,22 0,24 Pokazatelj aktivnosti 0,23 0,22 0,22 0,22 Profitabilnost -0,02 -0,01 -0,02 -0,02 Ekonomičnost 0,98 0,99 0,98 0,98 Rentabilnost 0 0 0 0,00 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Navedeni financijski pokazatelji pobliže govore o poslovanju ovoga poduzeća. Koeficijent tekuće likvidnosti u promatranom razdoblju je iznad 1, ali samo u 2009. godini je iznad preporučene vrijednosti od 1,5. U preostale dvije godine promatranog razdoblja poduzeću je prijetio rizik da ostane bez sredstava za podmirenje svojih kratkoročnih obveza. Koeficijent financijske stabilnosti pokazuje dosta zabrinjavajuće podatke, u prvoj godini promatranog razdoblja iznosi 1,52, godini nakon pokazuje čak dvostruko veću vrijednost od 3,47 i u posljednjoj godini promatranog razdoblja iznosi 3,97, što uvelike odstupa od preporučene vrijednosti koja treba biti manje od 1. Koeficijent zaduženosti je u svim godinama promatranog razdoblja iznosi manje od 0,5, što znači da na jednu kunu vlastitog kapitala dolazi manje od 0,5 kuna zaduženja. Prosječna vrijednost koeficijenta aktivnosti iznosi 0,22 što znači da na jednu kunu imovine dolazi prosječno 0,22 kune prihoda, pa ovo poduzeće ne iskorištava svoje potencijale. Poduzeće je u promatranome razdoblju ostvarivalo gubitak, tako da je koeficijent profitabilnosti negativan i prosječno se ostvaruje 0,02 kune gubitka na jednu kunu imovine. Koeficijent ekonomičnosti prosječno iznosi 0,98, ali niti u jednoj godini promatranog razdoblja ne prelazi 1 i to znači da poduzeće više troši nego što zarađuje u cijelom promatranom razdoblju te postoji opasnost od poslovne krize. Koeficijent rentabilnosti iznosi 0, pa se zaključuje da poduzeće ne ostvaruje povrat na uloženu imovinu.

HRVATSKA POŠTA

Tablica 44.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatska pošta izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 1.237.837,00 1.232.710,00 1.299.111,00 1.256.552,67 Dugoročne obveze 20.164,00 164.541,00 315.653,00 166.786,00 Kratkoročne obveze 274.143,00 286.932,00 164.092,00 241.722,33 Vlastiti kapital 703.536,00 506.698,00 546.627,00 585.620,33 Ukupan prihod 1.552.198,00 1.693.383,00 1.700.825,00 1.648.802,00 Ukupan rashod 1.808.142,00 1.931.527,00 1.665.743,00 1.801.804,00 Dobit/gubitak -253.881,00 -196.837,00 -30.228,00 -160.315,33 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja Iz stavki poslovanja Hrvatske pošte može se primijetiti kako ukupna imovina nije imala drastičnih promjena u promatranome razdoblju. Dugoročne obveze su u istome razdoblju narasle s početnih 20 milijuna kuna na 315 milijuna kuna u posljednjoj godini promatranog razdoblja. Kratkoročne obveze su imale suprotnu smjer od dugoročnih, u 2009. godini su porasle za 12 milijuna, a u 2010. godini smanjene su na čak 164 milijuna kuna. Vlastiti kapital je također doživio drastične promjene te je s početnih 703 milijuna smanjen na 546 milijuna kuna u posljednjoj godini promatranog razdoblja. Poduzeće u svim godinama promatranog razdoblja ostvaruje gubitak, koji se iz godine u godinu smanjuje, s početnih 253 milijuna na 30 milijuna u zadnjoj godini promatranog razdoblja.

Grafikon 25.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

2,500,000.00 2,000,000.00 1,500,000.00 1,000,000.00 500,000.00 2008 - 2009 (500,000.00) 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 44

Tablica 45.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatska pošta u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. Tekuće likvidnosti 0,93 1,13 1,93 1,33 Koef. Fin. Stabilnosti 1,36 1,35 0,8 1,17 Stupanj zaduženosti 0,24 0,37 0,37 0,33 Pokazatelj aktivnosti 1,25 1,37 1,31 1,31 Profitabilnost -0,16 -0,12 0,02 -0,09 Ekonomičnost 0,86 0,88 1,02 0,92 Rentabilnost -0,21 -0,16 0,02 -0,12 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Iz priložene tablice vidljivo je kako je koeficijent tekuće likvidnosti u porastu, od početnih 0,93 u 2008 godini raste na 1,13 u 2009. godini te u posljednjoj godini iznosi 1,93. Koeficijent financijske stabilnosti ima tendenciju opadanja od 1,36 u prvoj godini promatranog razdoblja do 0,8 u posljednjoj godini promatranog razdoblja, što je i poželjno jer bi trebao biti manji od 1, dio kratkotrajne imovine se financira iz dugoročnih izvora. Stupanj zaduženosti u svim godinama promatranog razdoblja iznosi manje od 0,5, što znači da poduzeće ima mogućnosti za dodatno zaduživanje ukoliko je potrebno. Pokazatelj aktivnosti je veći od 1 u svim godinama promatranog razdoblja, što predstavlja veću efikasnost ovog poduzeća u odnosu na poduzeća čiji je koeficijent aktivnosti manji od 1. Pošto poduzeće posluje s gubitkom u promatranom razdoblju, očekivano su i koeficijenti profitabilnosti i rentabilnosti negativni. Koeficijent ekonomičnosti tek u posljednjoj godini promatranog razdoblja ima vrijednost veću od 1, što ukazuje da tada uspijeva pokriti svoje rashode prihodima.

INA

Tablica 46.: Stavke poslovanja poduzeća INA izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 26.613.000,00 30.067.000,00 31.231.000,00 29.303.666,67 Dugoročne obveze 6.179.000,00 8.602.000,00 10.175.000,00 8.318.666,67 Kratkoročne obveze 8.397.000,00 9.644.000,00 8.263.000,00 8.768.000,00 Vlastiti kapital 12.037.000,00 11.792.000,00 12.793.000,00 12.207.333,33 Ukupan prihod 26.745.576,00 19.735.302,00 24.301.656,00 23.594.178,00 Ukupan rashod 27.787.360,00 20.505.199,00 22.122.664,00 23.471.741,00 Dobit/gubitak -1.098.000,00 -394.000,00 955.000,00 -179.000,00 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Veličina imovine poduzeća INA d.d. raste u svim godinama promatranog razdoblja, s 26 milijardi u 2008. godini do razine od 31 milijardu kuna u 2010. godini. Dodatno zaduživanje je vidljivo prema povećanju stavke dugoročne obveze, s 6 milijardi kuna dug raste na 8,6 i nakon toga na 10,1 milijardu kuna. Kratkoročne obveze imale su manje oscilacije u istome promatranom razdoblju, 8,3 milijarde kuna u 2008. porasle su na 9,6 milijardi u 2009. godini, ali je dio obveza vraćen u 2010. godini te su iznosile 8,2 milijarde kuna. Poduzeće, u prve dvije godine promatranog razdoblja poslovalo je s gubitkom, na što ukazuju i veći rashodi od prihoda, dok u 2010. godini ostvaruje dobit od 955 milijuna kuna. Navedeno kretanje dostupno je u putem grafičkog prikaza.

Grafikon 26.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

35,000,000.00 30,000,000.00 25,000,000.00 20,000,000.00 15,000,000.00 10,000,000.00 2008 5,000,000.00 - 2009 (5,000,000.00) 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 46

Tablica 47.: Financijski pokazatelji poduzeća INA u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 0,84 0,7 0,94 0,83 Koef. fin. stabilnosti 1,17 1,48 1,42 1,36 Stupanj zaduženosti 0,48 0,51 0,49 0,49 Pokazatelj aktivnosti 1,08 0,06 0,8 0,65 Profitabilnost -0,03 -0,37 0,07 -0,11 Ekonomičnost 0,96 0,08 1,1 0,71 Rentabilnost -0,03 -0,02 0,06 0,00 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Za poduzeće INA d.d. omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza u svim godinama promatranog razdoblja je manji od 2 što znači da je poduzeće bilo u opasnosti da ostane bez sredstava za podmirenje tekućih obveza. Koeficijent financijske stabilnosti kretao se od 1,17 u 2008. godini, 1,48 u 2009. godini, a u 2010. godini iznosio je 1,42. Stupanj zaduženosti stavlja u odnos ukupne obveze i imovinu i svoju najvišu vrijednost ima 2009. godine kada iznosi 0,51.

Odnos ukupnih prihoda i imovine naglo opada s 1,08 u 2008. godini na 0,06 u 2009 godini te u 2010. iznosi 0,8, što znači da je poduzeće smanjilo svoju efikasnost u odnosu na početnu godinu promatranog razdoblja. Koeficijenti profitabilnosti i rentabilnosti su negativni u prve dvije godine promatranog razdoblja jer poduzeće ostvaruje gubitak.

HRVATSKE ŠUME

Tablica 48.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatske šume izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 2.285.129,00 2.317.699,00 2.263.463,00 2.288.763,67 Dug. obveze 181.530,00 170.562,00 176.452,00 176.181,33 Kratk. obveze 495.345,00 587.299,00 513.696,00 532.113,33 Vlastiti kapital 1.289.664,00 1.285.547,00 1.286.806,00 1.287.339,00 Ukupan prihod 2.335.049,00 2.219.312,00 2.272.163,00 2.275.508,00 Ukupan rashod 2.313.239,00 2.198.429,00 2.236.841,00 2.249.503,00 Dobit/gubitak 10.849,00 11.094,00 23.536,00 15.159,67 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Ukupna imovina poduzeća Hrvatske šume kroz promatrano razdoblje nije imala velikih promjena u svojoj strukturi, te je prosječno iznosila 2,2 milijarde kuna. Drugoročne obveze su se kroz promatrano razdoblje smanjile, u 2009. za 11 milijuna kuna, a u 2010. godini je došlo do dodatnog zaduživanja za 6 milijuna kuna. Kratkoročne obveze su 2009. godine povećane za 92 milijuna kuna, no u 2010. godini su smanjene na razinu od 513 milijuna kuna. U promatranome razdoblju poduzeće nije imalo značajnije promjene vlastitog kapitala i poslovalo je s dobitkom koji u promatranome razdoblju raste. Dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine raste na s 10 milijuna kuna na razinu od 23,5 milijuna kuna. Navedeni podaci iskazani su i grafički.

Grafikon 27.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

20,000,000.00 15,000,000.00 10,000,000.00 5,000,000.00 2008 - 2009 (5,000,000.00) 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 48.

Tablica 49.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske šume u promatranom razdoblju Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 1,86 1,72 1,74 1,77 Koef. fin. Stabilnosti 1,01 0,9 0,93 0,95 Stupanj zaduženosti 0,3 0,33 0,3 0,31 Pokazatelj aktivnosti 1,02 0,96 1 0,99 Profitabilnost 0 0 0,01 0,003 Ekonomičnost 1,01 1,01 1,02 1,01 Rentabilnost 0 0 0,01 0,003 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja Prema koeficijentu tekuće likvidnosti vidimo kako odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza ima tendenciju smanjivanja i kako niti u jednoj godini promatranog razdoblja ne prelazi preporučenu vrijednost od 2. Koeficijent financijske stabilnosti se smanjuje u promatranome razdoblju od 1,01 u 2008. godini do vrijednosti od 0,93 u 2010. godini, što ukazuje kako se iz dijela dugoročnih izvora financira kratkotrajna imovina. Stupanj zaduženosti ovoga poduzeća ne prelazi 0,5 što znači da poduzeće ima mogućnosti dodatnog zaduživanja ukoliko to bude potrebno. Prema pokazatelju aktivnosti moguće je utvrditi kako na 1 kunu imovine dolazi 1,02 kune prihoda u 2008. godini, 0,96 kuna prihoda u 2009. godini i 1 kuna prihoda u 2010. godini. Koeficijentom ekonomičnosti čija prosječna vrijednost iznosi 1,01 može se potvrditi kako je poduzeće u promatranome razdoblju ostvarenim prihodima pokrivalo rashode.

PODRAVKA GRUPA

Tablica 50.: Stavke poslovanja poduzeća Podravka izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 4.635.105,00 4.136.701,00 4.008.189,00 4.259.998,33 Dug. obveze 952.017,00 826.058,00 596.135,00 791.403,33 Kratk. obveze 1.719.583,00 1.771.547,00 1.777.236,00 1.756.122,00 Vlastiti kapital 1.929.392,00 1.539.096,00 1.634.818,00 1.701.102,00 Ukupan prihod 3.950.600,00 3.587.136,00 3.652.800,00 3.730.178,67 Ukupan rashod 3.893.300,00 4.092.700,00 3.543.400,00 3.843.133,33 Dobit/gubitak 475.000,00 -287.900,00 841.000,00 342.700,00 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Iz navedene tablice moguće je utvrditi kako ukupna je imovina Podravka grupe smanjena s 4,6 milijardi kuna na 4 milijarde kuna u promatranome razdoblju. Dugoročne obveze su smanjene s 952 milijuna na 596 milijuna kuna, dok je u istome razdoblju došlo do povećanja kratkoročnih

68 obveza. Do promjena je došlo u i stavci vlastiti kapital koja je smanjena s 1,9 milijardi na 1,6 milijardi kuna u promatranome razdoblju. Ukupan prihod u 2009. godini drastično opada u odnosu na 2008. godinu, dok se u 2010. godini zadržava na približnoj razini kao i 2009. godine. Ukupni rashodi imaju suprotno kretanje od prihoda u promatranome razdoblju, s 3,8 milijardi rastu na 4 milijarde u 2009. godini, ali u 2010. godini dolazi do smanjenja rashoda na razinu od 3,5 milijardi kuna. U području financijskog rezultata bilježi se gubitak samo u 2009. godini u iznosu od 287 milijuna kuna. Svi navedeni podaci dostupni su i putem grafičkog prikaza.

Grafikon 28.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

5,000,000.00 4,000,000.00 3,000,000.00 2,000,000.00 1,000,000.00 2008 - 2009 (1,000,000.00) 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice

Tablica 51.: Financijski pokazatelji poduzeća Podravka u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 1,43 1,38 1,15 1,32 Koef. fin. stabilnosti 0,8 0,88 0,93 0,87 Stupanj zaduženosti 0,55 0,54 0,56 0,55 Pokazatelj aktivnosti 0,85 0,92 0,91 0,89 Profitabilnost 0,01 -0,08 0,02 -0,017 Ekonomičnost 1,02 0,93 1,03 0,99 Rentabilnost 0,01 -0,07 0,02 -0,01 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Prema priloženoj tablici vidljivo je kako odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza iznosi 1,43 u 2008. godini, s tendencijom smanjivanja na 1,38 u 2009. godini i u posljednjoj godini iznosi 1,15. Koeficijent financijske stabilnosti je u slučaju Podravka grupe manji od 1 u svim godinama promatranog razdoblja što znači da poduzeće koristi dugoročne izvore kako bi financirali dio kratkotrajne imovine. Stupanj zaduženosti u promatranom razdoblju veći je od

0,5 te se poduzeću preporuča snižavanje odnosa duga i ukupne imovine kako ne bi došlo do poteškoća u poslovanju. Pokazatelj aktivnosti je manji od 1, što predstavlja probleme u efikasnosti poduzeća, a znači da na svaku jedinicu imovine ovoga poduzeća dolazi manje od 1 kune prihoda, odnosno prosječno za promatrano razdoblje 0,89 kuna. Pokazatelji profitabilnosti i rentabilnosti su negativni u 2009. godini, jedinoj godini promatranog razdoblja kada poduzeće ostvaruje gubitak.

FINA

Tablica 52.: Stavke poslovanja poduzeća FINA izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 1.817.079,00 1.793.752,00 1.686.665,00 1.765.832,00 Dug.obveze 97.610,00 89.276,00 63.740,00 83.542,00 Krat. obveze 105.344,00 119.835,00 94.864,00 106.681,00 Vlastiti kapital 1.544.142,00 1.385.827,00 1.462.583,00 1.464.184,00 Ukupan prihod 911.854,00 885.846,00 845.162,00 880.954,00 Ukupan rashod 946.268,00 1.044.471,00 767.854,00 919.531,00 Dobit/gubitak -34.413,00 -158.624,00 77.309,00 -38.576,00 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Ukupna imovina Financijske agencije u promatranome razdoblju opada s razine od 1,8 milijardi kuna na 1,6 milijardi kuna. U istome radoblju dolazi smanjenja dugoročnih obveza s 97 milijuna kuna u 2008. godini na 63 milijuna kuna u 2010. godini i kratkoročnih obveza s 105 milijuna kuna na 94 milijuna kuna. U stavci vlastiti kapital nije bilo velikih promjena, dok ukupni prihodi u promatranome razdoblju padaju. Financijska agencija, u prve dvije godine promatranog razdoblja bilježi gubitak koji se povećava s 2008. na 2009. godinu dok u 2010. godini ostvaruje dobit od 77 milijuna kuna.

Grafikon 29.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

2,000,000.00

1,500,000.00

1,000,000.00 2008 500,000.00 2009 2010 -

(500,000.00)

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 52.

Tablica 53.: Financijski pokazatelji poduzeća FINA u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 6,23 6,02 6,75 6,33 Koef. fin. stabilnosti 0,7 0,72 0,68 0,7 Stupanj zaduženosti 0,11 0,12 0,09 0,107 Pokazatelj aktivnosti 0,5 0,49 0,5 0,50 Profitabilnost 0 0 0,09 0,03 Ekonomičnost 0,96 0,85 1,1 0,97 Rentabilnost 0 0 0,05 0,02 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Koeficijent tekuće likvidnosti blago je smanjen sa 6,23 u 2008. na 6,02 u 2009. godini. Vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti od 6,02 ukazuje na visoku razinu sposobnosti poduzeća da podmiruje svoje dospjele kratkoročne obveze. Koeficijent tekuće likvidnosti je povećan sa 6,02 u 2009. na 6,75 u 2010. godini. Koeficijent financijske stabilnosti je smanjen i iznosi 0,72. Koeficijent zaduženosti je neznatno povećan i iznosi 0,12, što pokazuje da je poduzeće 12 posto svojih obveza financiralo putem vanjskih izvora sredstava. Ekonomičnost poslovanja poduzeća je pala u 2009. godini i iznosi 0,85, što pokazuje da Društvo na 100 kuna rashoda ostvaruje svega 85 kuna prihoda. Profitabilnost i rentabilnost poslovanja su nulte vrijednosti zbog poslovanja sa gubitkom u obje promatrane godine. Koeficijent financijske stabilnosti je smanjen u 2010. godini i iznosi 0,68.

BRODOSPLIT

Tablica 54.: Stavke poslovanja poduzeća Brodosplit izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 1.726.600,00 1.638.900,00 1.701.500,00 1.689.000,00

Dug. obveze 1.522.800,00 1.016.800,00 1.118.600,00 1.219.400,00

Kratk. obveze 3.458.300,00 4.008.900,00 4.299.000,00 3.922.066,67

Vlastiti kapital 3.261.900,00 3.390.900,00 3.818.200,00 3.490.333,33 Ukupan prihod 2.467.700,00 2.118.500,00 1.624.500,00 2.070.233,33 Ukupan rashod 3.036.800,00 2.247.500,00 2.051.800,00 2.445.366,67 Dobit/gubitak - 569.200,00 -129.100,00 -427.300,00 -375.200,00 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Poduzeće Brodosplit bilježi oscilacije u svojoj imovini od 1,7 milijardi u 2008., smanjenja na 1,6 u 2009. te povećanja na 1,7 milijardi kuna u 2010. godini. U promatranome razdoblju dolazi do smanjenja dugoročnih obveza s razine od 1,5 milijardi na 1 milijardu kuna, te ponovnog zaduživanja u 2010. godini dugoročne obveze iznose 1,1 milijardu kuna. Kratkoročne obveze kreću se suprotno od dugoročnih u promatranome razdoblju pa s razine od 3,4 milijarde kuna rastu na 4,2 milijarde u 2010. godini. Brodosplit u promatranome razdoblju povećava udio vlastitog kapitala s razine od 3,2 milijarde kuna na 3,8 milijardi kuna. Najvažnija od svih promatranih stavki, financijski rezultat u slučaju poduzeća Brodosplit je negativna u svim godinama promatranog razdoblja. Navedeni podaci dostupni su i putem grafičkog prikaza.

Grafikon 30.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

5,000,000.00 4,000,000.00 3,000,000.00 2,000,000.00 2008 1,000,000.00 2009 - 2010 (1,000,000.00)

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 54.

Tablica 55.: Financijski pokazatelji poduzeća Brodosplit u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 0,3 0,13 0,26 0,23 Koef. fin. stabilnosti 0,06 0,08 -0,13 0,00 Stupanj zaduženosti 2,88 2,88 3,18 2,98 Pokazatelj aktivnosti 1,43 1,43 0,95 1,27 Profitabilnost -0,23 -0,23 -0,26 -0,24 Ekonomičnost 0,81 0,81 0,79 0,80 Rentabilnost -0,33 -0,33 -0,25 -0,30 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Koeficijent tekuće likvidnosti je u 2009. godini smanjen i iznosi zabrinjavajućih 0,13 što upućuje na iznimne probleme sa likvidnošću. Koeficijent tekuće likvidnosti je u 2010. godini povećan sa 0,19 na 0,26, međutim i dalje se nalazi značajno ispod zadovoljavajuće razine od 2. Stupanj zaduženosti je dodatno povećan s 2,88 na 3,07, što znači da je grupa Brodosplit u 2009. godini prezadužena. Prosječno trajanje obrtaja imovine je produljeno na što ukazuje smanjenje pokazatelja aktivnosti sa 1,43 na 1,29. Profitabilnost i rentabilnost su negativne vrijednosti zbog ostvarenog gubitka u 2009. godini. Ekonomičnost je povećana i u 2009. godini iznosi 0,94 što je još uvijek ispod granične vrijednosti 1. Profitabilnost i rentabilnost su negativne vrijednosti zbog ostvarenog gubitka u 2010. godini. Pokazatelj ekonomičnost od 0,79 ukazuje da poduzeće na 100 kuna rashoda ostvari svega 79 kuna prihoda.

HRT

Tablica 56.: Stavke poslovanja poduzeća HRT izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 1.017.141,00 1.081.880,00 1.074.030,00 1.057.683,67 Dug. obveze 119.866,00 81.408,00 141.442,00 114.238,67 Krat. obveze 387.292,00 573.410,00 552.143,00 504.281,67 Vlastiti kapital 439.636,00 334.650,00 318.132,00 364.139,33 Ukupan prihod 1.549.313,00 1.464.525,00 1.472.912,00 1.495.583,33 Ukupan rashod 1.545.183,00 1.570.240,00 1.489.294,00 1.534.905,67 Dobit/gubitak 134,00 -105.715,00 -16.382,00 -40.654,33 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Prema navedenim podacima ukupna imovina HRT-a nije imala velike oscilacije u promatranome razdoblju, kretala se blizu prosječnoj vrijednosti od 1 milijarde kuna. Dugoročne obveze su smanjene s razine od 119 milijuna kuna na 81 milijun kuna, ali su

73 povećane u 2010. godini na 141 milijun kuna. Kratkoročne obveze su u promatranome razdoblju povećane u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu te neznatno smanjene u 2010. godini u odnosu na prethodnu. Vlastiti kapital je stavka koja bilježi smanjenje kroz sve godine promatranoga razdoblja, s 439 milijuna kuna dolazi do 318 milijuna kuna. HRT jedino u 2008. godini od promatranog razdoblja ostvaruje dobit od 134 milijuna kuna. Svi navedeni podaci izraženi su i putem grafičkog prikaza.

Grafikon 31.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

1,800,000.00 1,600,000.00 1,400,000.00 1,200,000.00 1,000,000.00 800,000.00 600,000.00 400,000.00 2008 200,000.00 - 2009 (200,000.00) 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice broj 56.

Tablica 57.: Financijski pokazatelji poduzeća HRT u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. Tekuće likvidnosti 0,79 0,57 0,7 0,69 Koef. Fin. Stabilnosti 1,21 1,67 1,4 1,43 Stupanj zaduženosti 0,5 0,61 0,65 0,59 Pokazatelj aktivnosti 1,52 1,35 1,37 1,41 Profitabilnost 0 -0,07 -0,01 -0,03 Ekonomičnost 1 0,93 0,99 0,97 Rentabilnost 0 -0,1 -0,02 -0,04 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Odnos kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza u slučaju ovoga poduzeća manji je od 1, što ukazuje na to kako poduzeće ne može svojom kratkotrajnom imovinom pokriti sve dospjele kratkoročne obveze. Koeficijentom zaduženosti većim od 0,5 ovom poduzeću se ne preporučuje dodatno zaduživanje kako ne bi doseglo granicu prezaduženosti. Koeficijentom aktivnosti većim od 1 u promatranome razdoblju, poduzeće ostvaruje brži obrtaj imovine što znači veću efikasnost i niže troškove. Koeficijent profitabilnosti iznosi 0 u 2008. godini, te je

74 negativan u ostalim godinama promatranog razdoblja, ukazuje kako ovo poduzeće ne ostvaruje pozitivan financijski rezultat.

CROATIA OSIGURANJE

Tablica 58.: Stavke poslovanja poduzeća Croatia osiguranje izražene u 000 HRK

Stavka 2008 2009 2010 Prosjek Ukupna imovina 7.144.267,00 7.635.102,00 7.760.490,00 7513286,33 Dug. obveze 21.940,00 76.555,00 78.665,00 59053,33 Kratk. obveze 294.509,00 343.527,00 326.564,00 321533,33 Vlastiti kapital 1.162.994,00 1.535.447,00 1.653.193,00 1450544,67 Ukupan prihod 3.244.860,00 3.233.947,00 2.888.520,00 3122442,33 Ukupan rashod 3.176.387,00 3.136.942,00 2.831.749,00 3048359,33 Dobit/gubitak 64.911,00 69.690,00 43.604,00 59401,67 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Iz navedene tablice vidljivo je kako Croatia osiguranje posjeduje imovinu vrijednu 7 milijardi kuna te njezina vrijednost ne oscilira previše prosjeka za promatrano razdoblje koji iznosi 7,5 milijardi kuna. Dugoročne obveze u 2009. godini rastu gotovo četverostruko u odnosu na 2008. godinu te u 2010. se povećavaju za dodatna 2 milijuna kuna. U 2009. godini dolazi do dodatnog zaduživanja iz kratkoročnih izvora u odnosu na prethodnu, a u 2010. godini dio dugovanja je vraćen pa se kratkoročne obveze smanjuju na 326 milijuna kuna. Vlastiti kapital raste u svim godinama promatranog razdoblja, krećući se suprotno od ukupnih prihoda i ukupnih rashoda koji padaju. Poduzeće u svim godinama promatranog razdoblja ostvaruje dobit koja se kreće od 64 milijuna kuna u 2008. godini, raste na 69 milijuna kuna u 2009. godini, ali u 2010. godini pada na razinu od 43 milijuna kuna.

Grafikon 32.: Kretanje odabranih stavki poslovanja

9,000,000.00 8,000,000.00 7,000,000.00 6,000,000.00 5,000,000.00 4,000,000.00 3,000,000.00 2,000,000.00 2008 1,000,000.00 - 2009 2010

Izvor: Izrada autora na temelju tablice 58.

Tablica 59.: Financijski pokazatelji Croatia osiguranje u promatranom razdoblju

Pokazatelji 2008 2009 2010 Prosjek Koef. tekuće likvidnosti 5,02 4,36 3,63 4,34 Koef. fin. stabilnosti 12,05 11,27 12,52 11,95 Stupanj zaduženosti 0,04 0,06 0,05 0,05 Pokazatelj aktivnosti 0,45 0,42 0,37 0,41 Profitabilnost 0,02 0,02 0,02 0,02 Ekonomičnost 1,02 1,03 1,02 1,02 Rentabilnost 0,01 0,01 0,01 0,01 Izvor: Izrada autora na temelju godišnjih financijskih izvještaja

Prema priloženoj tablici financijskih pokazatelja vidljivo je kako poduzeće nije imalo problema s plaćanjem kratkoročnih obveza jer je u svim godinama promatranog razdoblja omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza veći od 2. Koeficijent financijske stabilnosti vrijednosti od većoj od 10 je ukazuje da poduzeće većinu svoje imovine financira iz kratkoročnih izvora, što se nikako ne preporuča. Zaduženost iznosi manje od 0,1 u svim godinama promatranog razdoblja, predstavlja mogućnost dodatnog zaduživanja ovoga poduzeća. Pokazatelj aktivnosti ukazuje kako u svim godinama promatranog razdoblja na 1 kunu ukupne imovine prosječno dolazi 0,41 kuna prihoda. Pokazateljem ekonomičnosti koji je veći od 1 u promatranome razdoblju, dokazano je kako poduzeće ostvarenim prihodima pokriva svoje rashode.

Analiza poslovanja trgovačkih društava od posebnog državnog interesa ukazala je na vrlo velike slabosti ove kategorije poduzeća. Njihova profitabilnost i rentabilnost vrlo su niske. Većina poduzeća visoko je zadužena. Aktivnost ukazuje na vrlo nizak stupanj iskorištavanja njihove imovine. Ova kategorija poduzeća od iznimnog je javnog interesa i postoji velika vjerojatnost da neka od tih poduzeća nikada neće postati većinski privatna poduzeća. Dobrim dijelom zaslugu za to ima njihov položaj koji posjeduju – monopolski položaj. Bilo kako bilo, samim time što je neko poduzeće u državnom vlasništvu ne znači kako se takvim poduzećem ne treba efektivno upravljati uz barem pokušaje, ako ne i ostvarenje granica uspješnosti (profitabilnosti, stabilnosti, aktivnosti, rentabilnosti) približavanju rezultatima privatnog sektora. Jedan od faktora kojima se može utjecati na poboljšanje uvjeta poslovanja i poslovnog rezultata zasigurno je i državna revizija o čemu će govora biti više u idućem poglavlju seminarskog rada.

6. UTJECAJ DRŽAVNE REIVZIJE NA POSLOVANJE JAVNIH PODUZEĆA

Razlika između glavnih obilježja poslovanja javnih odnosno državnih i privatnih poduzeća uvijek će postojati. Postoje brojni dokazi da upravo oblik vlasništva nad kapitalom kojim poduzeće raspolaže uvelike determinira buduće poslovanje – krenuvši od profitabilnosti pa nadalje. Razlog tomu svakako leži u želji vlasnika da maksimizira svoju korist od uloženih sredstava pod svaku cijenu. Cjelokupna ekonomska znanost bazira se na otkrivanju novih načina poslovanja koje za konačni cilj ima povećanje profita. Uostalom, temeljna je teorija ekonomije sa što manje sredstava ostvariti što više. Prema Svjetskoj banci (2010) državna poduzeća suočavaju se sa znatnim ograničenjima u pitanju korporativnog upravljanja, koja proizlaze, prije svega iz značajne odvojenosti vlasništva (država je vlasnik u ime građana zemlje) od upravljanja. Mnoga državna tijela imaju utjecaj na poduzeća u državnom vlasništvu (jedno ili više ministarstava, vlada, državne agencije kreirane za upravljanje državnim vlasništvom, parlament) i stoga mogu iskorištavati državna poduzeća kako bi promovirali neke svoje kratkoročne političke ciljeve, potkopavajući njihovu učinkovitost i otvarajući vrata korupciji.73

Poduzeća u državnom vlasništvu obično se suočavaju s pet ograničenja u pitanju korporativnog upravljanja (Svjetska banka, 2010)74:

(1) Nejasni ciljevi vlasnika. I dok je općeprihvaćeni cilj poslovanja privatnih poduzeća „povećanje vrijednosti za dioničare“ jasan, pred državna se poduzeća postavlja širok spektar drugih ciljeva. Tako se poduzeća u državnom vlasništvu mogu suočiti s kontrolom cijena, postavljanjem željenih outputa, pružanjem raznih usluga koje ne moraju biti profitabilne (željeznica, pošta), zahtjevima za zapošljavanje, zahtjevima za razvoj cjelokupne zajednice, zahtjevima za ispravljanje određenih socijalnih nepravdi. Neki od ovih zahtjeva odnosno ciljeva mogu biti izraženi eksplicitno, dok drugi mogu biti implicitni, ali samim time ne manje važni. S druge strane, ukoliko su ciljevi poduzeća postavljeni nejasno ili proturječno, menadžerima se ostavlja značajan prostor za donošenje diskrecijskih odluka, što oni mogu iskoristiti za ispunjavanje nekih vlastitih ciljeva. Uz to, vlade također mogu koristiti tu mogućnost donošenja

73 Crnković B., et.al., Izazovi korporativnog upravljanja u državnim poduzećima – Hrvatske perspektive, 2(2011), 279-292 (prethodno priopćenje), str. 280. – 281. 74 Ibidem, str. 281. – 202.

diskrecijskih odluka i miješati se u poslovanje poduzeća radi nekih svojih političkih ciljeva. Eksplicitno definiranje i razgraničenje ciljeva državnih poduzeća može pomoći u reduciranju političkog uplitanja, pojasniti ciljeve upravljanja, poboljšati učinkovitost nadzora i smanjiti prostor za korupciju. (2) Slabi vlasnici. U privatnim poduzećima vlasnici igraju ključnu ulogu u korporativnom upravljanju. Vlasnik bira ili imenuje u menadžment najbolje ljude koje može pronaći, postavlja jasne ciljeve, prati poslovanje poduzeća, provodi promjene u menadžmentu i osigurava kapital za financiranje razvoja poduzeća. Nasuprot tomu, u mnogim ili u većini zemalja država vrši svoju ulogu vlasništva u državnim poduzećima kroz slabe institucije, postavlja nedosljedne ciljeve, ne prati poslovanje poduzeća, nije u stanju napraviti promjene i ispraviti slabe rezultate, a vrlo često ne može ni osigurati dovoljno kapitala. Povećanje profesionalnosti i sposobnosti državne funkcije vlasništva velik je izazov korporativnog upravljanja. Neke su zemlje kreirale jedno državno tijelo (kao što su ministarstva, agencije ili holdinzi) radi preuzimanja odgovornosti za udjele vlade u svim poduzećima u državnom vlasništvu na temelju pretpostavke da će takvo tijelo bolje razvijati specijalizirane sposobnosti i osigurati odgovornost za poslovne rezultate. S druge strane, zemlje s velikim i složenim državnim vlasništvom u strahu su da jedan entitet vlasništva s previše birokratskom strukturom mogao rasipati resurse i djelovati kao magnet za korupciju. Upravo stoga mnoge zemlje provode više decentralizirani model vlasništva, u kojem su poduzeća pod nadzorom različitih ministarstava ili drugih dijelova države. Postoje i zemlje koje kombiniraju oba pristupa u kojem je funkcija vlasništva decentralizirana, a jedno tijelo igra ulogu koordinatora. Izbor optimalnog pristupa razlikuje se od zemlje do zemlje, prije svega zbog različite administrativne i političke kulture, kao i različite veličine i složenosti državnog sektora. (3) Niska razina transparentnosti. Iako je riječ o „javnom vlasništvu“, kod mnogih poduzeća u državnom vlasništvu nedostaje transparentnosti. Mnoga državna poduzeća izbjegavaju javno objavljivanje, a čak ponekad svoje poslovanje smatraju državnom tajnom. Netransparentnost smanjuje učinkovitost nadzora, ograničava odgovornosti na svim razinama, prikriva obveze koje mogu oštetiti financijski sustav te stvara uvjete pod kojima se može razvijati korupcija. Za poboljšanje transparentnosti poduzeća u državnom vlasništvu trebala bi podići standarde računovodstva i revizije. Mnoge vlade kreiraju skupna izvješća u kojima predstavljaju jasnu sliku stanja portfelja državnih poduzeća.

(4) Neprofesionalan menadžment. Uprave državnih poduzeća rijetko provode ulogu stvarnoga korporativnog upravljanja, već prije izgledaju kao „parlamenti“ čiji članovi predstavljaju različite interesne skupine. Uprave i nadzorni odbori državnih poduzeća u mnogim su državama izabrani dužnosnici. Upravo stoga ne čudi što su uprave i nadzorni odbori državnih poduzeća iznimno slabi, a odlučivanje je pod velikim utjecajem vlada. Kvalitete uprava zahtijeva iste korake kao i u privatnim poduzećima, uključujući i povećanje ovlasti, povećanu autonomiju i profesionalnost.(5) (5) Slabi odnosi s drugim dioničarima i drugim interesnim skupinama. Državna poduzeća suočena su s velikim brojem moćnih interesnih skupina, među kojima su potrošači, lokalna zajednica, vjerovnici koji su i sami u državnom vlasništvu i zaposlenici. Zaposlenici državnih poduzeća mogu imati puno jači utjecaj na upravljanje nego što to imaju zaposlenici privatnog sektora. Mnoga poduzeća u državnom vlasništvu imaju i manjinske (privatne) dioničare. Kao i drugi većinski dioničari država može zanemarivati prava manjinskih dioničara prvenstveno kroz transakcije koje donose korist menadžmentu ili drugim državnim poduzećima. Manjinski dioničari u većinski državnom poduzeću trebaju imati ista zakonska prava kao dioničari u drugim poduzećima i treba ih se tretirati jednako. Država mora izbjeći korištenje svoje moći za zloporabu položaja manjinskih dioničara, treba provoditi ciljeve i politike na način koji čuva njihova zakonska prava.

Kako bi se navedeni problemi u javnim poduzećima izbjegli, moguće je provoditi redovite i kompletne revizije svih dijelova poslovanja, što podrazumijeva: reviziju financijskih izvješća – ispitivanje i ocjenjivanje realnosti i objektivnosti i korektnosti financijskih izvješća. Menadžeri koji vode poduzeće imaju mogućnosti manipulacije financijskih izvještaja koji su dostupni javnosti. Moguće je da se prikrivanjem pravog financijskog položaja poduzeća skrivaju koruptivne radnje. Revizija može pomoći kako bi se navedeni problemi izbjegli i kako bi se mogućnost manipulacije financijskim izvještajima smanjila na minimum. Nadalje, u državnim poduzećima sa izraženim nedostacima u profitabilnosti ili rentabilnosti kontrola proizvodnih procesa od izuzetne je važnosti. Postavljanje kvalitetnog menadžmenta u upravu javnih poduzeća može rezultirati poboljšanjem poslovanja i povećanjem nekih od ranije navedenih ocjena poslovanja. Nakon toga, državna revizija trebala bi ustvrditi koliko su ti procesi uistinu pozitivni za rast i razvoj poduzeća, te redovito ispitivati podudarnost svih tih politika unutar svakog od poduzeća kako bi se mogla ocijeniti ukupna usklađenost svih tih procesa. Državnom revizijom poslovanja može poboljšati ukupna slika poslovanja javnih

79 poduzeća. Redovitim ispitivanjem svih odluka menadžmenta, zadanih politika i načina poslovanja mogu se pravovremeno otkriti nedostaci u poslovanju tih poduzeća. Organiziranost poslovnih procesa uvelike utječe na ukupnu sliku profitabilnosti nekog od poduzeća. Revizijom poslovanja subjekata od javnog interesa uvelike se može poboljšati cjelokupno poslovanje. Naime, poznato je da bi poduzeća koja opskrbljuju stanovništvo i gospodarstvo nekim važnim inputima, kao što su npr. električna energija trebali poslovati sa pozitivnom nulom. Ukoliko bi takva poduzeća poslovala sa dobiti, to bi bio znak da su cijene tih dobara koje takva poduzeća isporučuju previsoke. Naravno, da bi se dobit kao računovodstvena kategorija mogla iskazati, potrebna je određena razina profitabilnosti koju javna poduzeća moraju postići. Ulogu u postizanju tih ciljeva uvelike može potpomoći sustav državne revizije što se u konačnici može pozitivno odraziti i na poduzeće koje je obveznik revizije, njegovih zaposlenika, gospodarstvo i ukupno stanovništvo neke zemlje.

7. ZAKLJUČAK

Institut revizije u svijetu pa i kod nas sve više dobiva na značaju u tržišnim ekonomijama. Cilj ovoga rada bio je ukazati na važnost revizije kao profesije, naročito državne revizije. Državna revizija u Hrvatskoj imala je posebnu ulogu – u procesima revizije pretvorbe i privatizacije činila je zaštitni faktor državnog pa samim time i javnog kapitala. Privatizacija i pretvorba u Hrvatskoj provedene su poprilično loše po hrvatsko gospodarstvo. Tome u prilog govore i podaci o ukazanom broju nepravilnosti u procesima pretvorbe i privatizacije. Osim procesa pretvorbe i privatizacije koji su specifični za područja bivših socijalističkih zemalja, državna revizija ima i jednu klasičnu kapitalističku ulogu u gospodarstvu Hrvatske. Ona je sadržana u procesu nadgledanja i ocjenjivanja poslovanja javnih poduzeća. Rad je iskazao kako postoje značajne razlike u poslovanju državnih i privatnih poduzeća po pitanju profitabilnosti i rentabilnosti. Također, ukazano je i na loše stanje u poduzećima od posebnog državnog interesa putem analize financijskog stanja tih poduzeća. Loše stanje tih poduzeća neminovno iziskuje određene troškove za državni proračun, što se u sadašnjem gospodarskom stanju uistinu ne može tolerirati. Izlaz iz takve situacije je uz kvalitetno upravljanje tim poduzećima svakako i redovita kontrola poslovanja istih na svim razinama – od operativne razine pa sve do strateške. Državna revizija trebala bi se provoditi češće nad kompletnim poslovanjem tih poduzeća. Narasli troškovi revizije trebali bi biti opravdani konačnim ciljem – porastom općeg financijskog i ekonomskog stanja tih poduzeća. Dakle, trgovačka društva od posebnog državnog interesa prema preporukama autora trebala bi češće biti objektom ispitivanja svih razina poslovanja. Polugodišnje, kvartalno ili slično, kako bi se eliminirala i najmanja mogućnost loših rezultata poslovanja uopće. Razvoj javnih poduzeća pozitivno bi se odrazio na ukupno gospodarsko stanje Republike Hrvatske u čemu svakako veliku ulogu ima i državna revizija kao institut zaštite javnog kapitala.

8. LITERATURA

1. Akrap V., Čoh Mikulec B., et. al., Državna revizija, Masmedia, Zagreb, 2009. 2. Colić, Josip, Neovisnost institucije državne revizije // Revizija: Časopis za revizijsku teoriju i praksu, (1999), 4, 27 (stručni članak) 3. Crnković B., et.al., Izazovi korporativnog upravljanja u državnim poduzećima – Hrvatske perspektive, 2(2011), 279-292 (prethodno priopćenje) 4. Crnković L., Mijoč I., Mahaček D., Osnove revizije, EFOS, Osijek, 2010. 5. Državni ured za reviziju, Priručnik za reviziju učinkovitosti, Zagreb, 2007. 6. European Implementing Gudelinese for the INTOSAI Auditing Standards, European Court of Auditors, Luksemburg, www.eca-europa.eu 7. Gregurek M. Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, 52(2001), 155-188 8. Hayes R., Dassen R., et. al., Principles of Auditing – An introduction to international Standards on auditing, Second edition, Prentince Hall, Essex, 2005. 9. Laughran M., Auditing for dummies, Wiley publishing Inc, Hobboken, 2010. 10. Mamić-Sačer, I., Žager, K.:Računovodstveni informacijski sustavi, HZFRD, 2008. 11. Međunarodni revizijski standardi, prijevoz s engleskog jezika, HUR, Zagreb, 2003. 12. Meigs, Robert F., Meigs, Walter B. Računovodstvo, MATE, d.o.o. Zagreb, 1999. 13. Njavro Đ. Privatizacija // Društvena istraživanja Zagreb 2(1993), 87-105 14. Rittenberg L., et. al., Auditing: a business riks approach, 8th edition, Mason, 2012. 15. Simonetti P. Vlasništvo i njegove transformacija, jamstvo i zaštita u ustavnom poretku Republike Hrvatske. //Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 31(2010.), 333-364 16. Tepšić, R., Turk I., Petrović M. Riječnik računovodstva i financija, Informator, Zagreb, 1984. 17. The World Bank, Helping Countries Combat Corruption: The Role of the World Bank, Powerty Reduction and Economic Management Network, rujan 1997. 18. Tonitelli P. The rise and the fall of state-owned enterprise in the western world, Camridge University Press, Cambridge, 2000.

19. Tušek, B., Žeger, L.:Revizija, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006. 20. www.nacional.hr 21. www.revizija.hr 22. www.unizg.hr 23. Zakon o državnoj reviziji, Narodne novine br. 49/03 , 177/04 24. Zakon o pretvorbi, Narodne novine, 019/1991 25. Zakon o privatizaciji, Narodne novine, 021/1996 26. Zakon o računovodstvu, Narodne novine(109/07, 54/13) 27. Zakon o reviziji, Narode novine 146/05

9. POPIS TABLICA I GRAFIKONA

Tablice:

Tablica 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom društvenih poduzeća ...... 29 Tablica 2.: Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe društvenih poduzeća ...... 30 Tablica 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 2002. godine ...... 31 Tablica 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama ...... 32 Tablica 5.:Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća ...... 33 Tablica 6.:Ulazni podaci analize izvješća obavljene revizije pretvorbe i privatizacije...... 34 Tablica 7.: Osnovni podaci o analiziranim subjektima ...... 35 Tablica 8.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe ...... 36 Tablica 9.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku privatizacije ...... 37 Tablica 10.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi ...... 37 Tablica 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji ...... 38 Tablica 12.: Osnovni podaci o grupi malih poduzeća ...... 40 Tablica 13.: Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe (mala poduzeća) ...... 40 Tablica 14.:Izraženo mišljenje o postupku privatizacije (mala poduzeća) ...... 41 Tablica 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća) ...... 42 Tablica 16.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (mala poduzeća) ...... 42 Tablica 17.: Osnovni podaci o skupini srednje velikih poduzeća ...... 43 Tablica 18.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća ...... 44 Tablica 19.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije ...... 44 Tablica 20.:Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP) ...... 45 Tablica 21.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP) ...... 46 Tablica 22.: Osnovni podaci o skupini velikih poduzeća ...... 46 Tablica 23.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća ...... 47 Tablica 24.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća ...... 48 Tablica 25.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljanje o pretvorbi VP ...... 48 Tablica 26.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji VP...... 49 Tablica 27.: Skupni podaci analiza izvješća revizije pretvorbe i privatizacije za mala, srednja i velika poduzeća ...... 50 Tablica 28.: Ugrožena neto vrijednost poduzeća prema veličini ...... 51 Tablica 29.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti ...... 52 Tablica 30.: Osnovni podaci o razredu broj 1 ...... 54 Tablica 31.: Osnovni podaci o razredu broj 2...... 54 Tablica 32.: Osnovni podaci o razredu broj 3 ...... 55 Tablica 33.: Osnovni podaci o razredu broj 4 ...... 55 Tablica 34.: Osnovni podaci o razredu broj 5 ...... 56 Tablica 35.: Osnovni podaci o razredu broj 6 ...... 56 Tablica 36.: Osnovni podaci o razredu broj 7 ...... 57 Tablica 37.: Osnovni podaci o razredu broj 8 ...... 57 Tablica 38.: Osnovni podaci o razredu broj 9 ...... 58

Tablica 39.: Najznačajniji elementi Benfordove analize ...... 58 Tablica 40.: Stavke poslovanja poduzeća HEP izražene u 000 HRK ...... 60 Tablica 41.: Financijski pokazatelji poduzeća HEP u promatranom razdoblju ...... 61 Tablica 42.: Stavke poslovanja Hrvatskih Željeznica izražene u 000 HRK ...... 62 Tablica 43.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske Željeznice u promatranom razdoblju ...... 63 Tablica 44.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatska pošta izražene u 000 HRK ...... 64 Tablica 45.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatska pošta u promatranom razdoblju ...... 65 Tablica 46.: Stavke poslovanja poduzeća INA izražene u 000 HRK ...... 65 Tablica 47.: Financijski pokazatelji poduzeća INA u promatranom razdoblju ...... 66 Tablica 48.: Stavke poslovanja poduzeća Hrvatske šume izražene u 000 HRK ...... 67 Tablica 49.: Financijski pokazatelji poduzeća Hrvatske šume u promatranom razdoblju ...... 68 Tablica 50.: Stavke poslovanja poduzeća Podravka izražene u 000 HRK ...... 68 Tablica 51.: Financijski pokazatelji poduzeća Podravka u promatranom razdoblju ...... 69 Tablica 52.: Stavke poslovanja poduzeća FINA izražene u 000 HRK...... 70 Tablica 53.: Financijski pokazatelji poduzeća FINA u promatranom razdoblju ...... 71 Tablica 54.: Stavke poslovanja poduzeća Brodosplit izražene u 000 HRK ...... 72 Tablica 55.: Financijski pokazatelji poduzeća Brodosplit u promatranom razdoblju ...... 73 Tablica 56.: Stavke poslovanja poduzeća HRT izražene u 000 HRK ...... 73 Tablica 57.: Financijski pokazatelji poduzeća HRT u promatranom razdoblju ...... 74 Tablica 58.: Stavke poslovanja poduzeća Croatia osiguranje izražene u 000 HRK ...... 75 Tablica 59.: Financijski pokazatelji Croatia osiguranje u promatranom razdoblju ...... 76

Grafikoni:

Grafikon 1.: Organizacijski oblik trgovačkih društava nastalih pretvorbom poduzeća ...... 29 Grafikon 2.:Ostvarenje ciljeva razvojnog programa u trgovačkim društvima nakon pretvorbe društvenih poduzeća ...... 30 Grafikon 3.: Ostvareni poslovni rezultat koncem 1991. i 1992. godine ...... 32 Grafikon 4.: Trgovačka društva prema provedenim sanacijama ...... 33 Grafikon 5.: Stečajevi i likvidacije u trgovačkim društvima nastalim nakon pretvorbe društvenih poduzeća ...... 34 Grafikon 6.:Izraženo mišljenje DUR-a o postupku pretvorbe ...... 36 Grafikon 7.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o pretvorbi ...... 38 Grafikon 8.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja DUR-a o privatizaciji ...... 39 Grafikon 9.: Broj izraženog mišljenja o postupku pretvorbe (mala poduzeća) ...... 41 Grafikon 10.: Broj izraženog mišljenja o postupku privatizacije ...... 41 Grafikon 11.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (MP) ...... 43 Grafikon 12.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe za srednja poduzeća ...... 44 Grafikon 13.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije ...... 45 Grafikon 14.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku pretvorbe (SP) ...... 45 Grafikon 15.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o postupku privatizacije (SP) ...... 46 Grafikon 16.: Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe velikih poduzeća ...... 47 Grafikon 17.: Izraženo mišljenje o postupku privatizacije velikih poduzeća ...... 48

Grafikon 18.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi VP ...... 49 Grafikon 19.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o privatizaciji velikih poduzeća ...... 49 Grafikon 20.: Odnos pozitivnog i negativnog mišljenja o pretvorbi i privatizaciji za mala, srednja i velika poduzeća ...... 51 Grafikon 21.: Logaritamska skala Benfordovog zakona i dobivene vrijednosti ...... 53 Grafikon 22.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 61 Grafikon 23.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 62 Grafikon 24.: Kretanje odabranih stavki poslovanja...... 64 Grafikon 25.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 66 Grafikon 26.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 67 Grafikon 27.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 69 Grafikon 28.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 71 Grafikon 29.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 72 Grafikon 30.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 74 Grafikon 31.: Kretanje odabranih stavki poslovanja ...... 75

10. PRILOZI SEMINARSKOG RADA

U nastavku su prikazani prilozi seminarskog rada kako bi čitatelju bilo lakše pratiti pojedinu analizu unutar seminarskog rada. Za detaljnu usporedbu seminarskog rada sa analizama preporuča se pratiti iz Excel dokumenta zbog toga što je detaljnije objašnjena pojedina kolona ili broj.

Sve analize kao i online verzija dokumenta dostupni su u cloud datoteci na sljedećem linku: https://www.dropbox.com/sh/2gdvrdkvvhiw62d/zJSeeWTuP0

PRILOG 1.: ANALIZA IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU REVIZIJE I PRIVATIZACIJE

Tumač: 1 - potvrdno, da 0 - negacija, ne

Izvješće o radu na provedbi revizije pretvorbe i Neto vrijednost imovine privatizacije poduzeća (u HRK) Pretvorba Privatizacija

Red. Utvrđene U skladu sa Utvrđene U skladu sa Naziv obveznika revizije Br. nepravilnosti zakonom nepravilnosti zakonom

1 3. Januar, Pula 61,100,112.00 0 1 0 1 2 3. maj, Rijeka 477,534,836.00 0 1 0 1 3 5. maj, Bjelovar 66,345,512.00 0 0 0 1 4 5. oktobar, Vrginmost 5,122,404.00 0 1 0 1 5 Adria auto, Dubrovnik 9,585,656.00 1 0 1 0 6 Adria, Zadar 53,868,800.00 0 1 1 0 7 Adriachem, Kaštel Sućurac 147,913,900.00 1 0 0 1 8 Adriacolor, Split 22,298,848.00 0 1 1 0 9 Adriatic, Split 140,678,760.00 1 0 0 1 10 Agrariacoop, Zagreb 50,247,408.00 1 0 0 1 11 Agrokoka - Imotski, Imotski 17,226,544.00 1 0 1 0 12 Agrokoka, Zagreb 148,226,108.00 0 1 0 1 13 Agrokombinat Jasinje, Slavonski Brod 332,263,364.00 1 0 1 0 14 Agrokomerc, Ilok 25,015,743.53 0 1 0 1 15 Agrolabin, Labin 37,248,828.00 0 1 0 1

16 Agrolaguna, Poreč 186,970,936.00 1 0 1 0 17 Agroposavlje, Velika Gorica 16,304,324.00 1 0 1 0 18 Agroprerada, Knin 39,603,576.00 0 1 1 0 19 Agroprodukt, Benkovac 23,907,660.00 0 0 0 0 20 Agroproteinka, Sesvetski Kraljevec 13,806,980.00 0 1 1 0 21 Agroservis Virovitica 16,056,148.00 0 1 0 1 22 Agroslavonija, Osijek 11,388,440.00 0 0 0 1 23 Aldo Rismondo, Rovinj 45,284,000.00 0 1 1 0 24 Almeria, Zagreb 86,204,000.00 1 0 0 1 25 Amfora, Makarska 20,836,220.00 1 0 0 1 26 Anita, Vrsar 164,940,000.00 1 0 1 0 27 Antilop, Zagreb 4,335,856.00 0 1 1 0 28 Arenaturist, Pula 748,573,036.00 1 0 1 0 29 Arhitekting, Rijeka 1,468,788.00 0 1 0 1 30 Armirač, Zagreb 6,475,880.00 1 0 0 1 31 Armko, Konjščina 2,860,444.00 0 1 0 1 32 As Tehnocentar, Zagreb 1,820,444.00 0 1 1 0 33 Astra - Međunarodna trgovina, Zagreb 225,089,532.00 0 0 0 0 34 Astra turizam, Tuheljske toplice 94,928,140.00 0 1 0 1 35 Astra-Agrimex, Zagreb 8,908,000.00 0 1 1 0 36 Astra-obuća, Zagreb 19,283,480.00 1 0 1 0 37 Astra - Oroslavje, Oroslavje 0 0 1 0 38 ATM, Zagreb 84,545,224.00 0 1 0 1 39 August Šenoa, Zagreb 921,304.00 0 1 1 0 40 Auto Dubrovnik, Dubrovnik 14,583,556.00 0 1 1 0 41 Autobusni kolodvor, Split 6,821,672.00 1 0 0 1 42 Autobusni promet, Varaždin 39,963,480.00 0 1 1 0 43 Autocentar-Merkur, Zagreb 98,776,000.00 0 1 0 1 44 Autodubrava, Zagreb 9,941,396.00 0 1 1 0 45 Auto-Hrvatska, Split 38,506,000.00 1 0 1 0

46 Auto-Hrvatska, Zagreb 102,482,036.00 0 0 1 0 47 Automehanika, Zagreb 35,601,184.00 0 1 1 0 48 Autoprijevoz, Otočac 19,979,712.00 1 0 1 0 49 Autopromet, Rijeka 36,288,100.00 1 0 1 0 50 Autoremont, Matulji 9,094,400.00 1 0 1 0 51 Autoremont, Zagreb 23,724,000.00 0 1 0 1 52 Autoservis, Gospić 2,509,600.00 0 1 1 0 53 Auto-Top, Zagreb 2,032,072.00 0 1 0 1 54 Autotransport, Šibenik 54,054,036.00 0 1 0 1 55 Badel - Jamnica, Zagreb 29,656,964.00 0 1 0 1 56 Badel 1862, Zagreb 272,118,000.00 0 1 1 0 57 Badel-BAP, Zagreb 81,092,000.00 1 0 0 1 58 Bakrotisak, Garešnica 38,248,296.00 0 1 1 0 59 Banija, Zagreb 10,374,564.00 1 0 0 1 60 Banimed, Zagreb 3,080,728.00 0 1 1 0 61 Bednja, Ludbreg 17,534,208.00 1 0 0 1 62 Belišće, Belišće 381,384,000.00 1 0 0 1 63 Belje, Darda 3,546,756,000.00 0 1 1 0 64 Betonproizvod, Jastrebarsko 7,488,292.00 0 0 0 1 65 Bilo, Đurđevac 45,597,600.00 0 1 0 1 66 Bilokalnik-holding, Koprivnica 190,108,072.00 1 0 0 1 67 Biokovo, Metković 2,398,676.00 0 1 0 1 68 Biserka, Zagreb 14,813,600.00 0 1 1 0 69 Bistra, Đurđevac 7,709,225.00 0 1 0 1 70 Bobis, Split 25,080,000.00 1 0 0 1 71 Borinci, Vinkovci 20,850,800.00 0 1 0 1 72 Boris Kidrič, Pula 34,990,812.00 0 1 0 1 73 Boris Kidrič, Županja 188,595,136.00 0 1 0 1 74 Božjakovina, Božjakovina 14,767,984.00 1 0 0 1 75 Bračanka, Supetar 9,264,276.00 0 1 0 1

76 Bratstvo, Kotoriba 23,154,400.00 1 0 0 1 77 Bratstvo, Zagreb 62,476,000.00 0 1 0 1 Brestovac drvni kombinat Garešnica, 78 67,221,516.00 0 1 0 1 Garešnički Brestovac 79 Brezik, Brezik 53,913,536.00 0 0 0 1 80 Brodogradilište Trogir, Trogir 59,327,492.00 0 1 0 1 81 Brodogradilište Viktor Lenac, Rijeka 157,321,960.00 0 1 0 1 82 Brodogradilište Zadar, Kali 72,717,740.00 0 1 0 1 83 Brodokomerc-holding, Rijeka 375,372,436.00 0 1 1 0 84 Brodomaterijal-Holding, Rijeka 129,689,600.00 1 0 0 1 85 Brodoremont Split, Vranjic 10,749,016.00 0 1 0 1 86 Brodvin, Slavonski Brod 42,686,400.00 0 1 1 0 87 Budućnost Pakrac, Pakrac 7,594,376.00 0 1 0 1 88 Budućnost, Ludbreg 1 0 0 0 89 Centar holding company, Slavonski Brod 6,853,088.00 0 1 0 1 90 Centar, Nova Gradiška 3,204,000.00 0 1 1 0 91 Central, Bjelovar 18,472,000.00 0 1 1 0 92 Centropromet, Varaždin 54,696,000.00 1 0 1 0 93 Cesta, Varaždin 19,200,000.00 1 0 0 1 94 Cestar, Split 27,607,072.00 0 1 0 1 95 Cetra, Zagreb 13,448,000.00 0 1 1 0 96 Chromos - Boje i lakovi, Zagreb 112,956,232.00 0 1 0 1 97 Chromos Tvornica grafičkih boja, Samobor 69,016,000.00 0 1 1 0 98 Chromos-Metal, Zagreb 41,990,312.00 0 0 1 0 99 Ciglana, Sinj 8,457,890.91 0 1 1 0 100 Ciglane Zagreb, Zagreb 37,712,000.00 1 0 0 1 101 Coning Holding d.d., Varaždin 41,446,164.00 1 0 0 1 102 Croatia bus, Zagreb 77,840,000.00 1 0 1 0 103 Croatia Film, Zagreb 11,436,000.00 0 1 1 0 104 Croatia line, Rijeka 994,050,640.00 1 0 0 1

105 Croatia pumps, Karlovac 35,209,344.00 1 0 0 1 106 Croatia-Infosistemi, Zagreb 2,376,048.00 0 1 0 1 107 Croatiatourist, Zagreb 7,390,532.00 0 1 0 1 108 Croatiatrans Pakrac, Pakrac 1,216,284.00 0 1 0 1 109 Croatiatrans, Zlatar 15,380,788.00 0 1 1 0 110 Cromax, Donja Stubica 3,320,000.00 0 1 0 1 111 Cvjećarstvo, Rijeka 8,146,108.00 1 0 1 0 112 Čakovečki mlinovi, Čakovec 59,112,424.00 0 1 0 1 113 Čateks, Čakovec 104,259,600.00 0 1 0 1 114 Čazmatours, Čazma 6,526,800.00 0 1 0 1 115 Čazmatrans, Čazma 100,208,000.00 0 1 0 1 116 Čilaš, Sinj 13,920,088.00 0 1 0 1 117 Dalekovod, Zagreb 258,074,460.00 1 0 0 1 118 Dalit, Daruvar 142,285,380.00 0 1 0 1 119 Dalma holding Split, Split 512,489,892.00 1 0 1 0 120 Dalmacija, Vinkovci 2,239,488.00 0 1 0 1 121 Dalmacija-Auto, Split 30,300,668.00 0 1 0 1 122 Dalmacijacement, Kaštel Sućurac 1,120,000,000.00 1 0 1 0 123 Dalmacijakristal, Vrgorac 3,730,000.00 0 1 0 1 124 Dalmacijaturist, Split 3,786,772.00 1 0 0 0 125 Dalmacijavino, Split 219,081,816.00 1 0 0 1 126 Dalmatinka, Sinj 224,515,968.00 0 0 0 1 127 DAP, Daruvar 344,912.00 0 1 1 0 128 Daruvarčanka, Daruvar 0 0 0 1 129 Dekor, Zabok 13,863,456.00 0 1 1 0 130 Dekor, Zagreb 12,303,420.00 0 1 0 1 131 Derby, Križevci 5,727,928.00 0 1 0 1 132 Digitron, Buje 114,637,232.00 0 1 0 1 133 DIK Đurđenovac, Đurđenovac 94,159,056.00 1 0 1 0 134 Dilj, Vinkovci 51,200,000.00 1 0 1 0

135 Dimo, Zadar 6,701,308.00 0 1 0 1 136 Dinarka, Knin 10,933,000.00 0 1 1 0 137 Diokom holding Split, Split 502,557,700.00 0 1 0 1 138 DIP Bor, Bedekovčina 6,576,704.00 0 1 1 0 139 DIP Delnice, Delnice 148,192,728.00 0 0 1 0 140 DIP Josipdol, Josipdol 18,459,420.00 1 0 0 1 141 DIP pilana Gomirje, Gomirje 2,928,220.00 0 1 0 1 142 DIP Pilana, Ogulin 26,024,396.00 1 0 0 1 143 DIP Stolarija, Ogulin 8,280,000.00 0 1 0 1 144 DIP TMK, Ogulin 6,192,000.00 1 0 0 1 145 DIP Turopolje, Turpolje 39,239,708.00 0 1 0 1 146 DIP Vrginmost, Vrginmost 24,283,840.00 0 1 0 1 147 Dječji rekreacioni centar Puntižela, Pula 17,069,200.00 0 1 0 1 148 Domet, Zagreb 2,273,532.00 0 1 1 0 149 Domin, Slavonski Brod 0 1 0 1 150 Domus, Rijeka 51,935,940.00 0 1 0 1 151 Drava tvornica žigica, Osijek 47,766,468.00 1 0 1 0 152 Drava, Donji Miholjac 3,040,404.00 1 0 0 1 153 Drvna industrija Česma, Bjelovar 233,364,000.00 0 1 1 0 154 Drvna industrija Nehaj, Senj 17,043,200.00 0 0 0 1 155 Drvna industrija Vrbovsko, Vrbovsko 68,838,040.00 1 0 0 1 156 Drvodjelac, Split 26,914,980.00 0 1 1 0 157 Drvometal, Zlatar Bistrica 8,712,304.00 0 1 1 0 158 DTS-holding, Dubrovnik 84,655,932.00 1 0 1 0 159 Dubrovački podrumi, Dubrovnik 17,000,000.00 1 0 1 0 Dubrovačko primorje s p.o., Slano - 1 160 62,892,000.00 Dubrovnik 0 1 0 161 Dubrovkinja Župa-Konavle, Dubrovnik 16,184,800.00 0 1 1 0 162 Dubrovkinja nuova, Dubrovnik 167,991,700.00 1 0 1 0 163 Dubrovkinja-Trade, Dubrovnik 38,442,600.00 1 0 1 0

Dubrovnik Shopping Centers Poduzeće za 164 116,879,696.00 1 0 1 0 unutarnju i vanjsku trgovinu, Dubrovnik 165 Duhan, Bjelovar 4,631,416.00 0 1 0 1 166 Duhan, Slatina 66,592,000.00 0 1 1 0 167 Duhan, Zagreb 17,356,800.00 0 1 0 1 168 Duhanprodukt, Pitomača 69,971,000.00 0 1 1 0 169 Dukat, Drenovci 64,880,000.00 0 1 1 0 170 Dunav, Beli Manastir 29,258,104.00 0 1 1 0 171 Đuro Đaković Holding, Slavonski Brod 1,033,972,000.00 1 0 1 0 Đuro Đaković Trgovačko ugostiteljsko 172 19,713,456.00 1 0 1 0 poduzeće Standard, Slavonski Brod 173 Đuro Salaj, Vinkovci 3,697,308.00 0 1 1 0 174 Eko Međimurje, Čakovec 36,464,812.00 1 0 0 1 175 Ekonomsko-tehnički zavod, Osijek 4,498,308.00 1 0 1 0 176 Ekran, Split 8,887,200.00 0 1 0 1 177 Elcon, Zlatar Bistrica 69,800,760.00 1 0 1 0 178 Elektromaterijal, Rijeka 34,520,680.00 0 1 0 1 179 Elektromehanika - Sklad, Zadar 5,578,324.00 0 1 1 0 180 Elektromehanika, Rijeka 8,585,020.00 0 1 0 1 181 Elektron, Split 12,257,420.00 0 1 1 0 182 Elektron, Zagreb 3,193,388.00 1 0 1 0 183 Elektronika, Zadar 16,616,800.00 0 1 0 1 184 Elektroosijek, Osijek 5,498,048.00 1 0 0 1 185 Elektroprojekt, Zagreb 35,920,000.00 1 0 0 1 186 Elka, Zagreb 809,660,000.00 1 0 1 0 187 Elting, Nova Gradiška 1,911,600.00 0 1 0 1 188 Emka, Pregrada 8,124,084.00 0 1 1 0 189 Energoing, Varaždin 157,432.00 1 0 1 0 190 Energoremont, Karlovac 17,502,756.00 1 0 0 1 191 Enikon, Zagreb 31,112,056.00 1 0 0 1

192 Enim, Zagreb 4,510,400.00 0 1 0 1 193 EP 64, Zagreb 9,524,000.00 1 0 0 1 194 Euroinspekt, Zagreb 21,683,440.00 1 0 1 0 195 Euromar, Rijeka 1,067,780.00 1 0 1 0 196 Eurostar travel, Rovinj 4,346,656.00 0 1 1 0 197 Excelsior, Dubrovnik 47,208,000.00 1 0 1 0 198 Ferimport, Zagreb 152,068,284.00 1 0 1 0 199 Fertstrop, Sesvete 8,818,276.00 1 0 1 0 200 Filmski Centar Zapad, Zagreb 2,652,000.00 0 1 1 0 201 Finel, Petrinja 19,342,714.00 0 0 1 0 202 Finomehanika, Osijek 798,400.00 0 1 0 1 203 Fotokemika, Zagreb 55,213,016.00 0 1 1 0 204 Franck, Zagreb 190,868,000.00 0 1 0 1 205 Franjo Kluz, Omiš 17,668,144.00 0 1 1 0 206 Gaj, Slatina 116,123,492.00 1 0 1 0 207 Gavrilović Holding Petrinja, Petrinja 1 0 1 0 208 Geli, Đakovo 57,830,400.00 0 1 0 1 209 Gembarovski, Nova Gradiška 2,305,980.00 0 1 0 1 210 Geofizika, Zagreb 36,962,368.00 0 1 1 0 211 Geotehnika, Zagreb 249,740,000.00 1 0 1 0 212 Ghetaldus, Zagreb 20,998,036.00 1 0 1 0 213 Glascommerce, Osijek 469,780.00 0 1 0 1 214 Golubovečki kamenolomi, Novi Golubovec 3,966,996.00 1 0 1 0 215 Goranin, Delnice 44,083,600.00 0 1 0 1 216 Goranprodukt, Čabar 64,499,928.00 1 0 0 1 217 Gorica HUP, Velika Gorica 15,434,400.00 0 1 1 0 218 Gortan, Zagreb 266,476,000.00 1 0 1 0 219 GP Bor, Bedekovčina 9,357,976.00 0 1 1 0 220 GP Cestograd, Zagreb 31,374,140.00 1 0 1 0 221 GP Konstruktor, Split 12,383,128.00 0 0 1 0

222 GP Labin, Labin 3,248,000.00 1 0 1 0 223 GP Zagorje, Varaždin 10,188,800.00 0 1 1 0 224 Gradine, Pula 3,418,664.00 1 0 1 0 225 Gradip, Vrbovec 22,440,840.00 0 1 1 0 226 Graditelj, Krapina 9,438,616.00 1 0 1 0 227 Graditelj, Podravska Slatina 5,880,800.00 0 1 0 1 228 Graditelj, Sisak 30,579,368.00 1 0 0 1 229 Graditelj, Slavonski Brod 3,394,180.00 0 1 0 1 230 Graditelj, Vinkovci 8,690,772.00 0 1 1 0 231 Gradska tiskara Osijek, Osijek 5,233,848.00 0 1 0 1 232 Gradski magazin, Zagreb 9,856,000.00 0 1 0 1 233 Gradski podrum, Zagreb 6,794,176.00 0 0 0 1 234 Gradšped, Rijeka 7,720,000.00 1 0 0 1 235 Građa, Beli Manastir 4,223,700.00 0 0 1 0 236 Građa, Slavonski Brod 8,533,456.00 0 1 0 1 237 Građevina, Zagreb 2,872,212.00 1 0 0 1 238 Građevinar, Čabar 1,227,200.00 0 1 0 1 239 Građevinsko poduzeće Dom, Zagreb 26,054,428.00 1 0 0 1 240 Građevno, Makarska 12,494,472.00 1 0 0 1 241 Grafičko poduzeće 6. maj, Ivanić Grad 7,591,492.00 1 0 0 1 242 Grafopapir, Nova Gradiška 5,565,600.00 0 1 0 1 243 Gramat - Loris, Zagreb 13,615,376.00 0 1 1 0 244 Gramat, Rijeka 13,272,000.00 0 1 1 0 245 Gramat, Zagreb 18,764,000.00 0 1 1 0 246 Grand hotel Park, Dubrovnik 25,924,192.00 1 0 0 1 247 Graničar, Nova Gradiška 5,201,616.00 0 1 0 1 248 Grozd, Đakovo 3,168,000.00 1 0 1 0 249 Gumiservis, Rijeka 5,636,000.00 1 0 1 0 250 Hana, Našice 30,237,504.00 0 1 0 1 251 Hempel, Umag 35,017,892.00 0 1 0 1

252 Hidroelektra, Zagreb 39,772,000.00 1 0 0 1 253 Hidroing, Varaždin 13,956,262.00 0 1 0 1 254 Hidroput, Sisak 37,864,000.00 1 0 1 0 255 Hospitalija, Zagreb 34,753,260.68 1 0 0 1 256 Hotel Bellevue, Dubrovnik 7,736,020.00 1 0 0 1 257 Hotel Dubrovnik, Zagreb 106,499,888.72 0 1 0 1 258 Hotel Esplanade, Zagreb 83,298,908.00 0 1 1 0 259 Hotel Holiday, Zagreb 99,944,892.00 1 0 1 0 260 Hotel Laguna, Zagreb 59,786,320.00 1 0 0 1 261 Hotel Libertas, Dubrovnik 61,501,248.00 1 0 1 0 262 Hoteli Haludovo, Malinska 202,203,556.00 1 0 1 0 263 Hoteli Helios, Stari Grad 135,800,000.00 1 0 0 1 264 Hoteli Jadran, Ploče 115,801,516.00 0 1 0 1 265 Hoteli Lopud, Lopud 53,591,776.00 1 0 1 0 266 Hoteli Maestral, Dubrovnik 121,744,484.00 1 0 1 0 267 Hoteli Makarska, Makarska 154,436,060.00 1 0 0 1 268 Hoteli Mlini, Mlini 69,865,856.00 1 0 1 0 269 Hoteli Pag, Pag 13,903,200.00 1 0 1 0 270 Hoteli Punat, Punat 56,427,488.00 1 0 0 1 271 Hoteli Srebreno, Srebreno 29,455,096.00 0 1 0 1 272 Hotelski centar Lav, Split 56,487,364.00 1 0 0 1 273 Hotelsko poduzeće Jadran, Rijeka 173,783,124.00 0 1 0 1 274 Hotelsko poduzeće Podgora, Podgora 71,896,796.00 1 0 0 1 Hotelsko turističko i trgovačko poduzeće 275 10,264,808.00 0 0 0 0 Stadion, Dubrovnik 276 Hotelsko turističko poduzeće Cavtat, Cavtat 123,792,836.00 1 0 1 0 277 Hotelsko turističko poduzeće Croatia, Cavtat 147,180,000.00 1 0 1 0 Hotelsko turističko poduzeće Koločep, 1 278 19,284,000.00 Koločep 0 0 1

Hotelsko turističko poduzeće Lero, 1 279 16,013,316.00 Dubrovnik 0 1 0 280 Hotelsko turističko poduzeće Osmine, Slano 15,752,704.00 1 0 1 0 281 Hotelsko turističko poduzeće Plat, Plat 71,480,000.00 1 0 1 0 Hotelsko ugostiteljsko turističko poduzeće 282 13,019,148.00 0 1 0 1 Grubišno Polje Hotelsko-turističko poduzeće Neptun, 1 283 28,315,256.00 Dubrovnik 0 1 0 284 HP Baška, Baška 85,114,400.00 0 1 1 0 285 HP Tučepi, Tučepi 142,976,000.00 1 0 0 1 286 Hrvatska gradnja, Zagreb 4,617,804.00 0 1 1 0 287 Hrvatska naklada zvuka i slike, Zagreb 39,226,400.00 0 1 0 1 288 Hrvatska tiskara, Zagreb 156,742,068.00 0 1 1 0 289 Hrvatski kulturni dom, Rijeka 290 Hrvatski radio Čakovec, Čakovec 1,631,116.00 0 1 1 0 291 HTC Dubrava Babin Kuk, Dubrovnik 522,000,000.00 1 0 0 1 292 HTP Belvedere, Dubrovnik 54,020,000.00 1 0 1 0 293 HTP Brela, Brela 204,300,000.00 1 0 0 1 294 HTP Gruž, Dubrovnik 4,751,520.00 0 1 1 0 295 HTP Hotel Lapad, Dubrovnik 24,849,136.00 1 0 1 0 296 HTP Hoteli Argentina, Dubrovnik 51,930,724.00 1 0 1 0 297 HTP Imperijal, Rab 469,376,000.00 0 1 0 1 298 HTP Korčula, Korčula 129,420,108.00 0 1 0 1 299 HTP Novi, Novi Vinodolski 124,180,000.00 0 1 1 0 300 HTP Primošten, Primošten 196,309,600.00 0 1 0 1 301 HTP Rivijera, Šibenik 107,932,000.00 1 0 1 0 302 HTP Šolta, Nečujam 41,060,000.00 0 1 1 0 303 HTP Varaždin, Varaždin 56,803,732.00 1 0 1 0 304 HTP Zlatni otok, Krk 143,036,000.00 1 0 1 0 305 HTP, Hotel Jadran I, Dubrovnik 5,644,192.00 1 0 1 0

306 Hum, Vela Luka 50,674,780.00 0 1 1 0 307 HUP Korana, Karlovac 76,742,164.00 0 1 0 1 308 HUP Matija Gubec, Stubičke Toplice 38,702,000.00 1 0 1 0 309 HUP Zagreb, Zagreb 191,747,912.00 0 1 0 1 310 HUTP Hotel Split, Split 51,040,344.00 1 0 0 1 311 HUTP Kaštelanska rivijera, Kaštel Stari 67,008,000.00 1 0 1 0 312 HUTP Laurus, Split 68,869,600.00 1 0 0 1 313 Hvar, Hvar 8,181,092.00 0 1 0 1 314 IGM Holding, Lepoglava 69,972,508.00 1 0 1 0 315 IGM Kaming, Ljubešćica 11,608,912.00 0 1 0 1 IKOM - Industrija i kovnica obojenih metala, 0 316 26,512,000.00 Zagreb 1 0 1 IKOM - Industrija komunalne opreme i 317 23,313,600.00 0 1 0 1 mjerila, Zagreb 318 Ilirija, Biograd na moru 101,873,964.00 0 1 0 1 319 Iločki podrumi, Ilok 66,713,570.72 0 0 0 1 320 Ilokturist, Ilok 0 1 0 0 321 Ilovac, Karlovac 66,290,848.00 0 1 0 1 322 Ima - Ravna Gora, Ivanec 18,799,928.00 1 0 1 0 323 Imota, Imotski 58,534,400.00 1 0 0 1 324 Imunološki zavod, Zagreb 70,536,508.00 0 1 0 1 325 INA - Specijalna oprema, Zagreb 62,462,925.00 0 1 0 1 326 INA-Konzalting, Zagreb 707,796.00 0 1 0 1 327 Industrija namještaja Otočac, Otočac 39,172,952.00 0 0 1 0 328 Industrija stakla Lipik, Lipik 81,105,760.00 1 0 1 0 Industrijsko građevinsko poduzeće Granit, 0 329 2,626,000.00 Čazma 1 0 1 Industrijsko poljoprivredni kombinat Osijek, 0 330 1,299,598,120.00 Osijek 1 0 1 331 Industrogradnja, Zagreb 655,288,000.00 0 1 1 0 332 Industrooprema, Rijeka 23,420,000.00 0 1 1 0

333 Informativni centar Virovitica, Virovitica 1,728,800.00 1 0 0 0 334 Informator, Zagreb 28,491,200.00 0 1 1 0 335 Ingra, Zagreb 15,999,332.00 1 0 1 0 336 INKER, Zaprešić 176,754,524.00 0 1 0 1 337 Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 63,432,364.00 0 1 0 1 Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, 338 52,304,000.00 1 0 1 0 Zagreb 339 Instrumentaria, Zagreb 82,988,920.00 1 0 1 0 340 Intercommerce-Elegant, Brtonigla 1,897,236.00 0 1 0 1 341 Interpublic, Zagreb 3,831,344.00 0 1 0 1 342 Iskra, Sveti Ivan Zelina 6,942,256.00 0 1 0 1 343 Istra, Pula 127,250,860.00 0 1 0 1 344 Istratrans, Labin 32,106,800.00 0 1 0 1 345 Istraturist, Umag 882,948,000.00 0 1 0 1 346 Ivan Lučić Lavčević, Split 216,972,000.00 1 0 1 0 347 Ivančica, Zlatar 14,129,664.00 0 1 1 0 348 Ivanićplast, Ivanić Grad 17,479,840.00 1 0 0 1 349 Ivica Lovinčić, Zagreb 90,704,220.00 0 1 0 1 350 Izvor, Koprivnica 67,931,780.00 0 1 1 0 351 Jadera, Zadar 17,122,980.00 0 1 0 1 352 Jadran film, Zagreb 65,388,000.00 0 1 0 1 353 Jadran holding, Crikvenica 359,174,796.00 1 0 0 1 354 Jadran, Buzet 19,600,000.00 0 1 0 1 355 Jadran, Gospić 3,930,000.00 0 1 0 1 356 Jadran, tvornica čarapa, Zagreb 54,151,725.04 0 1 1 0 357 Jadranka 1892, Vela Luka 25,708,000.00 0 1 0 1 358 Jadranka, Mali Lošinj 400,344,876.00 0 1 0 1 359 Jadran-Kamen, Novigrad 48,644,800.00 0 1 1 0 360 Jadrankamen, Pučišća 72,911,304.00 0 1 1 0 361 Jadrankomerc, Crikvenica 52,331,408.00 0 1 1 0

100

362 Jadran-ribolov, Split 31,140,000.00 0 1 1 0 363 Jadranska tiskara, Senj 1,926,400.00 1 0 1 0 364 Jadranski naftovod, Rijeka 2,971,383,636.00 1 0 0 1 365 Jadrantekstil, Split 177,436,000.00 1 0 0 1 366 Jadrantrans Vrgorac, Vrgorac 5,064,800.00 1 0 1 0 367 Jadran-turist, Rovinj 665,372,000.00 0 1 1 0 368 Jadroagent, Rijeka 43,148,000.00 1 0 1 0 369 Jadroinspekt, Rijeka 1,502,000.00 0 1 0 1 370 Jadroplov, Split 319,472,108.00 0 1 0 1 371 Jadro-trgovina, Split 3,631,924.00 0 1 1 0 372 Jasenje, Čađavica 65,630,272.00 1 0 1 0 373 Jaska, Jastrebarsko 9,140,928.00 1 0 1 0 374 Jaska-vino, Jastrebarsko 34,265,120.00 1 0 1 0 375 Jedinstvo Krapina, Krapina 62,398,200.00 0 1 0 1 376 Jedinstvo, Zagreb 1,225,552,924.00 1 0 1 0 377 Jedinstvo, Županja 2,215,968.00 0 1 0 1 378 Jelen Stolarija, Zagreb 4,144,968.00 0 1 1 0 379 Jelen, Čakovec 26,507,400.00 0 1 0 1 380 Jelen, Zagreb 5,509,236.00 0 1 1 0 381 Jelen, Županja 12,145,160.00 0 1 0 1 382 Jugoturbina-Diesel, Karlovac 136,974,204.00 0 1 0 1 383 Kabelsko distributivni sustav, Čakovec 609,572.00 0 1 0 1 384 Kamen - Split, Split 21,612,444.00 1 0 1 0 385 Kamen, Sirač 19,518,384.00 0 1 0 1 386 Karbon, Zagreb 46,384,000.00 1 0 1 0 387 Karlovačka pivovara, Karlovac 198,345,452.00 0 1 0 1 388 Katran, Zagreb 35,521,100.00 0 1 0 1 389 Kemijsko građevinska industrija, Karlovac 35,806,400.00 0 1 0 1 390 Kemika, Zagreb 22,902,672.00 1 0 1 0 391 Kemikalije, Zagreb 382,310,920.00 0 1 1 0

101

392 Kemoboja, Zagreb 46,488,000.00 1 0 1 0 393 Kerametal, Zagreb 43,569,200.00 1 0 1 0 394 Keramička industrija Orahovica, Orahovica 22,192,000.00 0 1 1 0 395 KIM, Karlovac 38,913,600.00 0 1 1 0 396 Kinematografi, Zagreb 64,325,848.00 1 0 0 1 397 KIO Karlovačka industrija obuće, Karlovac 0 1 1 0 398 Klaonica s tovilištem, Nova Gradiška 1,564,872.00 0 1 1 0 399 Klas, Križ 6,003,560.00 0 1 0 1 400 Klas, Nova Gradiška 41,284,000.00 0 1 1 0 401 Klimaoprema, Samobor 2,103,928.00 0 1 1 0 402 Ključice, Novi Marof 4,819,008.00 1 0 0 1 403 Kninjanka, Knin 15,011,940.00 0 1 0 1 404 Koestlin, Bjelovar 97,771,200.00 0 1 0 1 405 Koka s p.o., Varaždin 361,973,308.00 1 0 0 1 406 Komisionar, Osijek 1,230,800.00 0 1 1 0 407 Kompas hotel Dubrovnik, Dubrovnik 16,935,416.00 1 0 0 1 408 Komunalni centar, Zagreb 3,400,092.00 0 1 1 0 409 Konat, Ivanić Grad 11,100,580.00 1 0 1 0 410 Končar elektroindustrija, Zagreb 1,622,299,072.00 1 0 1 0 411 Konfekcija, Krapina 3,908,072.00 1 0 1 0 412 Konfeks, Zagreb 9,202,829.80 1 0 0 1 413 Konkurent, Sinj 16,284,728.00 0 1 0 1 414 Konstruktor, Zlatar 2,688,220.00 0 1 1 0 415 Konteks, Karlovac 53,000,000.00 1 0 0 1 416 Kony-Pin, Novska 13,570,400.00 0 1 0 1 417 Kooperativa, Garešnica 11,014,400.00 1 0 1 0 418 Koopexport, Bjelovar 37,158,908.00 0 1 0 1 419 Kordun, Karlovac 85,440,000.00 0 1 1 0 420 Kotarac, Benkovac 0 1 1 0 421 Koteks, Split 126,998,284.00 1 0 1 0

102

422 Kotka, Krapina 31,212,800.00 0 1 0 1 423 Kovina, Veliko Trgovišće 30,238,372.00 0 1 0 1 424 Kovinoinstalacija, Split 2,014,692.00 1 0 1 0 425 Kozara, Zagreb 2,386,280.00 0 1 1 0 426 Kraš, Zagreb 704,976,492.00 0 1 0 1 427 Križevčanka, Križevci 58,056,800.00 0 1 0 1 428 Krka, Šibenik 10,611,012.00 0 1 0 1 429 Krkplastika, Krk 4,621,200.00 1 0 1 0 430 Krma, Vinkovci 35,870,800.00 0 1 0 1 431 Kučanica, Slatina 65,630,272.00 0 0 0 1 432 Kunjevci, Vinkovci 4,434,552.00 0 1 1 0 433 Kutjevo, Kutjevo 305,407,108.00 1 0 1 0 434 Kvalitet, Vinkovci 10,259,496.00 0 1 0 1 435 Kvarner, Punat 17,136,400.00 1 0 1 0 436 Labinkomerc, Labin 53,496,148.00 0 1 1 0 437 Labinpogres, Labin 54,536,540.00 0 1 1 0 438 Labinprogres tvornica igračaka, Potpićan 10,240,000.00 0 1 1 0 439 Labud, Zagreb 42,840,000.00 0 1 0 1 440 Lada, Zagreb 174,312.00 0 1 0 1 441 Laguna Commerce, Poreč 145,588,000.00 0 1 0 1 442 Laguna Poreč, Poreč 978,443,700.00 1 0 1 0 443 Lepa, Tvornica drvnog namještaja, Lepoglava 1 0 1 0 444 Liburnia riviera hoteli, Opatija 1,040,797,292.00 0 1 0 1 445 Ličke novine, Gospić 4,614,400.00 0 1 1 0 446 Lim metalna industrija, Zagreb 27,854,988.00 1 0 1 0 447 LIO-HOLDING, Osijek 45,033,404.00 0 1 1 0 448 Lipa, Rijeka 563,128.00 0 1 0 1 449 Litokarton, Osijek 20,179,052.00 0 1 0 1 450 Lovački rog, Zagreb 27,942,400.00 0 1 0 1 451 Lučica, Sumartin 2,527,600.00 0 1 0 1

103

452 Luka, Rijeka 131,609,921.00 1 0 0 1 453 Luka, Zadar 21,961,864.00 0 1 0 1 454 Lužnjak, Županja 64,573,020.00 0 1 0 1 455 Ljevaonica, Batina 7,214,771.00 0 0 1 0 456 Ljudevit Gaj, Krapina 16,636,504.00 1 0 1 0 457 Majur, Majur 24,192,399.00 1 0 0 1 458 Mara, Osijek 14,552,000.00 0 1 0 1 459 Mardešić, Sali 0 1 0 0 460 Marina Punat, Punat 38,280,000.00 1 0 0 1 461 Medena, Seget Donji 104,412,000.00 1 0 1 0 462 Mediplast, Čazma 5,487,712.00 0 1 1 0 463 Mednik, Županja 37,784,000.00 0 1 0 1 464 Međimurje Visokogradnja, Čakovec 37,564,500.00 1 0 1 0 465 Međimurska trikotaža, Čakovec 358,840,000.00 1 0 1 0 466 Mehanička radionica, Vinkovci 11,137,516.00 1 0 1 0 467 Mehanika, Pula 2,983,600.00 0 1 1 0 468 Meplast, Čakovec 40,709,388.00 0 1 1 0 469 Meranija, Opatija 5,797,884.00 0 0 0 1 470 Mercis, Nova Gradiška 18,644,492.00 1 0 1 0 471 Merkur, Rab 32,556,000.00 1 0 1 0 472 Metal, Rijeka 9,254,400.00 1 0 1 0 473 Metal-elektro, Donja Zelina 10,174,424.00 1 0 1 0 474 Metalia Commerce, Zagreb 25,672,000.00 1 0 1 0 475 Metalko Buje, Buje 3,808,000.00 0 1 0 1 476 Metalna galanterija, Ladanje Donje 34,516,800.00 1 0 0 1 477 Metalna industrija Varaždin, Varaždin 61,298,456.00 1 0 1 0 478 Metalografički kombinat, Rijeka 87,944,800.00 1 0 1 0 479 Metalplastika, Makarska 18,518,800.00 1 0 1 0 480 MGP, Čakovec 4,176,000.00 0 1 1 0 481 Mika Babić, Slavonski Brod 9,628,000.00 0 1 0 1

104

482 MIO, Osijek 104,640,000.00 0 1 1 0 483 Mirna - trgovina, Rovinj 2,409,240.00 0 1 0 0 484 Mirna, Rovinj 67,215,516.00 0 1 1 0 485 Mladost, Slavonski Brod 396,000.00 0 1 0 1 486 Mladost, Zagreb 36,283,628.00 1 0 1 0 487 Mlinar, Križevci 74,562,000.00 0 1 0 1 488 Mlini, Mlini 3,779,372.00 0 1 1 0 489 Mlin-pekara, Vinkovci 11,983,408.00 0 1 0 1 490 Mljekara Slavija, Staro Petrovo Selo 6,239,200.00 0 1 1 0 491 Mljekara, Split 24,280,656.00 0 1 1 0 492 Modea, Garešnica 30,098,032.00 1 0 0 1 493 Modest, Rijeka 3,990,340.00 0 1 1 0 494 Modra Špilja, Komiža 31,388,000.00 0 1 1 0 495 Monter-Split, Split 38,947,228.00 0 1 0 1 496 Monting - energetika, Zagreb 22,810,544.00 1 0 0 1 497 Monting - Vental, Bedekovčina 8,427,040.00 0 1 0 1 498 Montkemija - Tehnički plinovi, Zaprešić 135,603,260.00 0 1 0 1 499 Montkemija, Zaprešić 18,997,600.00 0 1 1 0 500 Mornar, Makarska 22,926,732.00 0 1 0 1 501 Moslavačko vinogorje, Voloder 28,195,396.00 1 0 1 0 502 Moslavka Kutina, Kutina 76,692,800.00 0 1 0 1 503 Mrežnica, Duga Resa 43,472,000.00 1 0 1 0 504 Mundus Holding, Varaždin 51,946,220.00 1 0 1 0 505 Munja, Zagreb 90,589,820.00 1 0 1 0 506 Muzička naklada, Zagreb 13,692,624.00 0 1 1 0 507 Nada Dimić, Zagreb 47,446,668.00 0 1 0 1 508 Nada, Okučani 7,247,568.00 0 1 1 0 509 Nama, Osijek 26,206,828.00 1 0 1 0 510 NAMA, Zagreb 921,688,292.00 1 0 1 0 511 Napredak, Imotski 52,096,000.00 1 0 0 1

105

512 Naprijed, Zlatar Bistrica 26,628,000.00 1 0 1 0 513 Naša moda - konfekcija Zagreb, Zagreb 3,714,000.00 0 1 1 0 514 Našice, Našička Breznica 5,182,616.00 0 1 1 0 515 Neimar, Beli Manastir 4,585,588.00 0 1 0 0 516 Nektar, Nova Gradiška 92,529,308.00 0 1 0 1 517 Neon, Vrsar 93,728,296.00 0 1 0 1 518 Neptun, Komiža 24,662,328.00 1 0 0 1 519 Neretva, Opuzen 72,632,340.00 1 0 0 1 520 Nigma, Nova Kapela 3,157,200.00 0 1 1 0 521 Nikola Tesla, Zagreb 532,656,376.00 1 0 1 0 522 NIŠP, Varaždin 3,552,000.00 1 0 1 0 523 Novogradnja, Daruvar 9,102,000.00 1 0 1 0 524 Novogradnja, Slavonski Brod 12,081,452.00 1 0 1 0 525 Novogradnja, Zagreb 94,005,720.00 0 1 0 1 526 Obnova, Split 18,988,000.00 0 1 0 1 527 Okipor, Zagreb 23,206,642.00 1 0 0 1 528 Omial, Omiš 72,700,000.00 0 1 0 1 529 Opće trgovačko poduzeće, Daruvar 23,384,816.00 0 1 0 1 530 Opeka, Osijek 63,658,764.00 0 1 0 1 531 Opruga, Varaždinske Toplice 11,560,000.00 1 0 1 0 532 Opskrba, Vinkovci 13,210,804.00 0 1 0 1 533 Oriolik, Oriovac 44,778,800.00 0 1 0 1 534 Oro - sport, Oroslavje 884,132.00 1 0 0 0 535 Oroplet, Pleternica 9,808,000.00 1 0 1 0 536 Oroteks, Oroslavje 1 0 1 0 537 Ortopedija Zagreb, Zagreb 4,851,200.00 0 1 0 1 538 Osijek-Koteks, Osijek 60,314,388.00 0 1 1 0 Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva, 1 539 37,191,600.00 Osijek 0 0 1 540 OTP, Karlovac 61,427,404.00 1 0 1 0

106

541 Otpad, Pula 4,870,036.00 0 1 0 1 542 Otpad, Split 19,842,632.00 0 1 1 0 543 Oxicolor, Sisak 4,082,272.00 0 1 0 1 544 Pamučna industrija Duga Resa, Duga Resa 76,004,400.00 0 1 0 1 545 Pamučna predionica Glina, Glina 68,274,640.00 0 0 0 1 546 Panex, Čakovec 61,284,856.00 0 1 0 1 547 Papuk - drvna industrija, Pakrac 30,356,436.00 0 1 0 1 548 Papuk - trgovina, Pakrac 1,843,132.00 0 1 0 1 549 Papuk, Našice 19,815,780.00 0 1 1 0 550 Partizan, Poznanovec 51,154,472.00 0 1 1 0 551 Pastor - TVA d.o.o., Zagreb 13,463,972.00 1 0 1 0 552 Pazinka, Pazin 145,941,764.00 0 1 0 1 553 Petrokemija, Kutina 1,078,420,525.00 1 0 1 0 554 Petrol commerce, Zagreb 20,949,336.00 0 1 0 1 555 PGM Ragusa, Dubrovnik 27,098,324.00 0 1 0 1 556 PIK Đakovo, Đakovo 624,325,200.00 1 0 1 0 557 PIK Vrbovec - Mesna industrija, Vrbovec 217,676,000.00 0 1 1 0 558 PIK Vrbovec - Promet i usluge, Vrbovec 35,490,624.00 0 1 1 0 559 Pionir, Požega 7,525,200.00 0 1 0 0 560 Pionir, Županja 84,841,600.00 0 1 0 1 561 Pionirka, Imotski 70,286,800.00 0 1 0 1 562 PIPP Čazma, Čazma 37,660,800.00 1 0 1 0 563 Plamen, Slavonski Brod 3,281,072.00 0 1 0 1 564 Pliva, Zagreb 3,194,400,000.00 0 1 0 1 565 Plobest, Ploče 37,986,472.00 0 1 1 0 566 Plodine, Zadar 92,529,308.00 0 1 1 0 567 Plošnjak, Trogir 7,400,000.00 1 0 1 0 568 Pluto, Zagreb 34,976,000.00 0 1 0 1 569 Podravina, Donji Miholjac 16,184,000.00 1 0 1 0 570 Poduzeće za ceste Split, Split 9,702,000.00 1 0 0 1

107

571 Polet, Ludbreg 16,603,704.00 0 1 0 1 572 Polikem, Zadar 146,130,460.00 1 0 0 0 573 Polimeri, Zagreb 440,181,792.00 0 1 1 0 574 Poliplast, Šibenik 27,568,508.00 1 0 1 0 575 Poljoopskrba, Zagreb 105,452,464.00 1 0 1 0 576 Poljoprivreda Gradina, Gradina 31,123,108.00 0 1 0 1 577 Poljoprivreda Lipik, Lipik 13,120,664.00 0 1 1 0 578 Poljoprivreda-Blato, Blato 7,856,000.00 0 1 1 0 579 Poljoprivredna proizvodnja Cerna, Cerna 7,362,816.00 0 1 0 1 580 Poljoprivredna zadruga Gundinci, Gundinci 0 0 0 0 581 Poljoprivredna zadruga Lovas, Lovas 0 0 0 0 582 Poljoprivredna zadruga Popovac, Popovac 0 0 0 0 Poljoprivredna zadruga Staro Petrovo Selo, 583 0 0 0 0 Staro Petrovo Selo 584 Poljoprivredni kombinat Đuro Salaj, Valpovo 175,309,632.00 1 0 1 0 585 Poljoprivredno poduzeće Retkovci, Retkovci 11,016,436.00 0 1 1 0 Poljoprivredno poduzeće Zdenčina, 0 586 39,396,160.00 Jastrebarsko 1 1 0 Poljoprivredno prehrambeni kombinat 587 111,449,004.00 0 1 0 1 Orahovica, Orahovica Poljoprivredno prehrambeni kombinat, Nova 0 588 58,813,752.00 Gradiška 1 0 1 589 Poljopromet Virovitica, Virovitica 36,864,360.00 0 1 1 0 590 Pomgrad poduzeće za inženjering, Split 121,706,700.00 1 0 1 0 591 Ponos, Zagreb 4,173,816.00 0 1 0 1 592 Posavina, Županja 28,990,400.00 0 1 0 1 593 Pounje, Hrvatska Kostajnica 26,667,000.00 0 1 0 1 594 Požeška dolina, Požega 44,860,940.00 1 0 1 0 595 Precizna mehanika, Zagreb 11,113,871.72 1 0 0 1 596 Prehrambeni kombinat Sloboda, Ogulin 21,536,888.00 1 0 0 1

108

597 Prehrambeno industrijski kombinat, Rijeka 93,384,000.00 0 1 1 0 598 Prehrana, Split 51,979,956.00 1 0 1 0 599 Preplam, Zagreb 42,252,388.00 0 1 1 0 600 Prerada drveta, Darda 0 1 1 0 601 Prerada prehrambeni kombinat, Split 147,608,000.00 1 0 1 0 602 Prigorka Stanogradnja, Sesvete 5,918,956.00 0 1 1 0 603 Primorje, Makarska 81,377,200.00 0 1 0 1 604 Primorje, Senj 16,357,380.00 1 0 0 1 605 Proces kuponske privatizacije Prodaja dionica i udjela iz portfelja fondova 606 mirovinskog i invalidskog osiguranja Prodaja dionica i udjela iz portfelja 607 Hrvatskog fonda za privatizaciju 608 Prodex, Zagreb 39,506,692.00 0 1 1 0 609 Progres, Beli Manastir 5,553,000.00 0 1 0 1 610 Progres, Jastrebarsko 36,317,104.00 0 1 1 0 611 Progres-Valalta, Rovinj 84,240,000.00 0 1 0 1 612 Projektbiro, Slavonski Brod 3,234,400.00 0 1 0 1 613 Promet, Makarska 19,663,732.00 1 0 1 0 614 Prosvjeta, Osijek 7,601,100.00 0 1 0 1 615 Prvi maj, Laslovo - 0 1 0 1 616 Prvomajska, Raša 128,119,600.00 0 1 0 1 617 Psunj, Nova Gradiška 27,640,144.00 0 1 1 0 618 Puljanka, Pula 114,114,400.00 0 1 1 0 619 Puris, Pazin 190,568,000.00 0 1 0 1 620 Putnik, Ludbreg 3,440,012.00 0 1 1 0 621 Rabac, Rabac 403,758,504.00 1 0 1 0 622 Radež, Blato 26,076,000.00 0 1 1 0 623 Radin, Ravna Gora 83,200,000.00 1 0 0 1 624 Radio Karlovac, Karlovac 1,939,300.00 0 1 1 0

109

625 Radlovac, Orahovica 14,542,800.00 0 1 0 1 626 Radnik, Novska 16,159,708.00 0 1 1 0 627 Rapid, Koprivnica 27,147,200.00 0 1 0 1 628 Rapid, Virovitica 28,352,000.00 0 1 1 0 629 Rapid, Zagreb 75,441,232.00 0 1 0 1 630 Rastovac, Tisno 14,264,872.00 0 1 0 1 631 Raša, Labin 4,152,400.00 0 1 1 0 632 Ratarstvo, Bjelovar 6,564,000.00 1 0 1 0 633 Razvitak, Ilok 8,401,800.00 0 0 0 0 634 Razvitak, Ludbreg 37,755,060.00 1 0 1 0 635 Razvitak, Metković 47,165,796.00 1 0 1 0 636 Razvitak, Našice 16,400,000.00 0 1 0 1 637 Recol export, Zagreb 714,020.00 0 1 1 0 638 Regeneracija, Zabok 96,868,000.00 1 0 0 1 639 Rekord, Osijek 3,372,872.00 0 1 0 1 640 Revija, Šibenik 10,864,364.00 0 1 0 1 641 Riba, Rijeka 23,824,800.00 0 1 0 1 642 Ribnjačarstvo Poljana, Ribnjaci Poljana 15,382,588.00 0 1 1 0 643 Ribnjačarstvo Sišćani, Čazma 19,515,056.00 0 1 1 0 644 Ribnjačarstvo Zagreb, Jastrebarsko 11,650,236.00 1 0 0 1 645 Ribomaterijal, Zagreb 19,960,000.00 0 0 0 1 646 Riječka industrija odjeće, Rijeka 54,257,600.00 1 0 1 0 647 Rijeka Auto, Rijeka 21,948,000.00 1 0 1 0 648 Rijekaceste, Rijeka 50,808,896.00 0 1 1 0 649 Rikard Benčić, Rijeka 338,584,000.00 0 1 0 1 650 Riviera, Poreč 940,904,000.00 1 0 1 0 651 RIZ - Tvornica odašiljača, Zagreb 54,360,848.00 1 0 0 1 652 Robni magazin, Zagreb 56,923,108.00 0 1 0 1 Robno transportni centar Brod, Slavonski 0 653 1,650,734.00 Brod 1 0 0

110

654 RTV Jaska, Jastrebarsko 357,448.00 0 1 0 1 655 Rudar, Zagreb 18,597,932.00 0 1 0 1 656 Sabljaci, Ogulin 0 1 0 1 657 Salona Graditelj, Solin 26,977,600.00 0 1 0 1 658 Salonacoop, Solin 147,477,200.00 1 0 1 0 659 Salonit, Vranjic 90,635,088.00 0 1 1 0 660 Samoborski magazin, Samobor 48,769,892.00 1 0 1 0 661 Saponia, Osijek 262,394,400.00 1 0 1 0 662 Sardina, Postira 39,896,800.00 0 1 1 0 663 SAS, Zadar 375,764,000.00 0 1 0 1 664 Seget Jadran, Seget Donji 13,088,000.00 1 0 1 0 665 Selk, Kutina 4,541,360.00 0 1 1 0 666 Servistransport, Zagreb 30,826,764.00 0 1 0 1 667 Silikem, Vojnić 11,648,349.00 0 1 0 1 668 Siscia, Sisak 39,140,000.00 0 1 0 1 669 Sjeme Slavonija, Vinkovci 8,989,872.00 0 1 1 0 670 Sladis, Rijeka 14,586,000.00 0 1 1 0 671 Slanica, Murter 30,740,472.00 0 1 1 0 672 Slatine, Ivankovo 50,885,708.00 0 1 1 0 673 Slavija, Kutina 48,301,560.00 0 1 1 0 674 Slavija-promet s p.o., Zagreb 246,348,000.00 0 0 1 0 675 Slavonija hotel, Vinkovci 11,737,276.00 0 1 1 0 Slavonija, Industrija modne konfekcije, 1 676 38,982,764.00 Osijek 0 0 1 677 Slavonija, Pakrac 1,178,000.00 0 1 0 1 678 Slavonija, Slavonski Brod 38,000,000.00 1 0 1 0 679 Slavonija, Županja 85,852,000.00 0 1 1 0 680 Slavonijahrast, Orahovica 22,360,156.00 0 1 1 0 681 Slavonijaradinost, Nova Gradiška 10,819,420.00 0 1 1 0 682 Slavonijatrans, Slavonski Brod 22,640,816.00 1 0 0 0

111

683 Slavonka, Našice 12,876,368.00 0 1 1 0 684 Slavonka, Osijek 22,686,000.00 1 0 0 1 685 Sloboda, Velika Gorica 66,744,256.00 0 1 1 0 686 Slobodna Dalmacija - Novine, Split 21,423,764.00 1 0 1 0 687 Slobodna plovidba, Šibenik 226,498,000.00 0 1 0 1 688 Sloga - maloprodaja d.o.o., Đurđevac 35,778,592.00 0 1 1 0 689 Sloga, Koprivnica 39,252,072.00 0 1 0 1 690 Sloga, Novi Marof 0 0 0 0 691 Sloga, Požega 29,160,000.00 0 1 0 1 692 Sloga, Zagreb 7,506,148.00 0 1 1 0 693 Slovo, grafičko poduzeće, Beli Manastir 0 0 1 0 694 Sljeme, Sesvete 241,280,672.00 1 0 1 0 695 Sljeme, Vrbovsko 15,458,544.00 0 1 1 0 696 Sljemepoljoprivreda, Jastrebarsko 24,482,400.00 0 1 0 1 697 Sljemetrans, Zagreb - Sesvete 13,367,828.00 0 1 1 0 698 Solana Ston, Ston 5,836,580.00 0 1 0 1 699 Spačva, Vinkovci 104,465,528.00 0 1 1 0 700 Spin Valis, Požega 26,980,588.00 0 1 0 1 701 Splendid, Zagreb 30,567,956.00 0 1 0 1 702 Srđ, Dubrovnik 13,450,984.00 1 0 1 0 703 Staklenici, Kaštel Štafilić 78,076,344.00 1 0 1 0 704 Staklo, Zagreb 38,433,960.00 0 1 1 0 705 Stan, Požega 1,624,000.00 0 1 1 0 706 Stjepan Sekulić, Nova Gradiška 1 0 1 0 707 Stočar, Samobor 18,139,040.00 1 0 1 0 708 Strahinjčica, Krapina 26,974,400.00 0 1 0 1 709 Strmac, Nova Gradiška 8,181,172.00 0 1 1 0 710 Strojar, Bistra 10,088,364.00 0 1 0 1 711 Strug, Novska 5,136,655.00 0 1 1 0 712 Sumratin-Zagreb, Dubrovnik 12,979,760.00 0 1 1 0

112

713 Sunčani Hvar, Hvar 307,804,000.00 0 1 0 1 714 Sutjeska, Beli Manastir 13,542,076.00 0 1 0 1 715 Suvremena žena, Zagreb 18,066,024.00 0 1 1 0 716 Sveučilišna tiskara d.o.o., Split 19,244,000.00 1 0 1 0 717 Svilana, Osijek 40,573,200.00 0 1 0 1 718 Svinjogojski rasplodni centar, Andrijaševci 18,158,980.00 0 1 0 1 719 Svjetlo, Zagreb 7,137,492.00 0 1 1 0 720 Svpetrvs hoteli, Supetar 108,133,156.00 1 0 1 0 721 Šavrić, Zagreb 128,598,312.00 0 1 1 0 722 Šibenka, Šibenik 90,268,264.00 0 1 1 0 723 Šimecki, Zagreb 31,744,872.00 0 1 1 0 724 Školska knjiga, Zagreb 40,409,492.00 0 1 0 1 725 Taksi-remont, Zagreb 22,747,956.00 0 1 0 1 726 Tang, Nova Gradiška 91,099,198.00 1 0 0 1 727 Tankerska plovidba, Zadar 501,108,000.00 0 1 1 0 728 Tehničar-kopirni centar, Split 1,274,768.00 0 1 1 0 729 Tehnika, Zagreb 203,176,000.00 0 1 0 1 730 Tehnokolor, Zagreb 19,422,228.00 0 1 0 1 731 Tehnomehanika, Marija Bistrica 26,700,292.00 1 0 1 0 732 Tehnomont holding, Pula 111,086,692.00 0 1 1 0 733 Tekop, Pula 9,858,618.08 0 1 1 0 734 Tekstilna industrija Zadar, Zadar 149,594,400.00 1 0 0 1 735 Telefonvod, Zagreb 4,364,656.00 0 1 0 1 736 Tempo, Zagreb 361,313,844.00 1 0 0 1 737 Termomehanika, Sesvete 26,152,000.00 0 1 0 1 738 Termoplin, Varaždin 20,005,052.00 1 0 0 1 739 TEŽ, Zagreb 109,049,064.40 1 0 1 0 740 Tigar, Slavonski Brod 534,692.00 0 1 0 1 741 Tiha, Šilo 21,945,456.00 0 1 1 0 742 Tila, Labin 17,380,800.00 0 1 0 1

113

743 Tipografija, Đakovo 2,651,500.00 0 1 0 1 744 Tisak, Zagreb 165,762,000.00 1 0 0 1 745 Tiskara Orbis, Zagreb 1,466,000.00 0 1 0 1 746 Tiskara Pula, Pula 3,980,932.00 0 1 1 0 747 Titovo brodogradilište, Kraljevica 218,991,664.00 0 1 0 1 748 TLM Tvornica lakih metala, Šibenik 469,658,544.00 0 1 0 1 749 Tlos, Zagreb 32,533,164.00 1 0 1 0 750 Torpedo, Rijeka 162,044,116.00 1 0 0 1 751 TP Bagat, Zadar 11,121,560.00 0 1 0 1 752 TPK - Kotlogradnja, Zagreb 66,892,924.00 0 1 1 0 753 Transadria, Rijeka 57,509,308.00 1 0 0 1 754 Transport, Čakovec 15,998,508.00 0 1 1 0 755 Transport, Novi Marof 2,380,000.00 1 0 0 1 756 Transport, Solin 12,652,000.00 1 0 1 0 757 Transport, Vinkovci 5,999,256.00 0 1 0 1 758 Trgocentar, Čakovec 75,221,964.00 1 0 1 0 759 Trgocentar, Virovitica 45,124,000.00 0 1 0 1 760 Trgocentar, Zabok 21,776,380.00 0 1 0 1 761 Trgoprogres, Zagreb 1,572,800.00 0 1 0 1 762 Trgopromet, Đakovo 29,671,360.00 0 1 1 0 763 Trgopromet, Novi Marof 20,724,000.00 1 0 1 0 764 Trgostil, Donja Stubica 35,812,688.00 1 0 1 0 765 Trgovačka organizacija Brod, Slavonski Brod 60,386,608.00 0 1 1 0 766 Trgovačko poduzeće Japetić, Jastrebarsko 18,730,312.00 0 1 0 1 767 Trgovačko poduzeće Križevci, Križevci 23,571,668.00 1 0 0 1 768 Trgovačko poduzeće Opatija, Opatija 69,035,652.00 0 1 1 0 769 Trgovina Krk, Malinska 32,589,956.00 0 1 0 1 770 Trgovina, Križ 44,990,836.00 0 1 1 0 771 Trgovina, Slavonski Brod 803,112.00 0 1 1 0 772 Trgovina, Vrgorac 10,884,400.00 0 1 1 0

114

773 Trgovinski magazin, Garešnica 7,960,760.00 0 1 0 1 774 Trikop, Blato 11,184,924.00 0 1 0 1 775 Trokut, Novska 37,375,928.00 0 1 0 1 776 Trudbenik, Sveti Ivan Zelina 46,551,344.00 0 1 1 0 777 Turist, Novalja 33,831,320.00 0 1 1 0 778 Turisthotel, Zadar 368,749,140.00 0 1 0 1 779 TVIK, Knin 103,442,112.00 0 1 0 0 Tvornica automobilskih dijelova i opreme, 780 26,106,858.00 0 1 0 0 Beli Manastir 781 Tvornica cementa Našice, Našice 164,051,804.00 0 1 0 1 782 Tvornica cementa Umag, Umag 102,507,708.00 0 1 1 0 783 Tvornica duhana Rovinj, Rovinj 54,847,428.00 0 1 0 1 784 Tvornica duhana Zadar, Zadar 18,318,692.00 1 0 1 0 785 Tvornica duhana Zagreb, Zagreb 208,837,524.00 1 0 1 0 786 Tvornica elektroda i ferolegura, Šibenik 479,488,588.00 0 1 0 1 787 Tvornica elektronskih uređaja, Vela Luka 4,448,368.00 0 1 0 1 788 Tvornica igračaka, Krapina 6,992,688.00 0 1 1 0 Tvornica olovnih i aluminijskih proizvoda, 789 82,644,000.00 1 0 0 1 Kerestinec 790 Tvornica papira Rijeka, Rijeka 115,911,288.00 0 1 0 1 791 Tvornica plinskih turbina, Karlovac 28,013,340.00 0 1 0 1 792 Tvornica računskih strojeva, Zagreb 13,427,892.00 0 1 0 1 793 Tvornica stakla Straža, Hum na Sutli 277,720,000.00 0 1 0 1 794 Tvornica šećera Virovitica, Virovitica 298,961,816.00 0 1 0 1 795 Tvornica traktora Bjelovar, Bjelovar 43,901,600.00 1 0 0 1 796 Uljanik, Pula 894,501,200.00 0 1 0 1 797 Uljara, Makarska 13,984,000.00 0 1 1 0 798 Una, Tvornica obuće Kostajnica, Kostajnica 7,555,956.00 1 0 0 1 799 Unija-Sabirač, Šibenik 2,180,000.00 1 0 1 0 800 Unikonzum, Zagreb 273,408,076.00 1 0 1 0

115

801 Union, Čakovec 27,284,292.00 0 1 0 1 802 Unires, Slavonski Brod 6,190,328.00 0 0 1 0 803 UNIT-V, Varaždinske Toplice 17,522,544.00 1 0 0 1 804 Univerzal, Bjelovar 38,836,000.00 0 1 0 1 805 Univerzal, Varaždin 7,200,000.00 0 1 0 1 806 UP Lotrščak, Zagreb 24,530,400.00 1 0 0 1 807 Usluge d.o.o., Zagreb 37,909,112.00 0 1 1 0 808 Uslužni centar, Srebreno 4,212,440.00 0 1 0 1 809 UTP Brist, Brist 4,319,200.00 0 1 1 0 810 UTP Ragusa, Dubrovnik 25,688,000.00 1 0 1 0 811 Valjaonica čelika, Kumrovec 17,432,900.00 0 1 1 0 812 Varteks Holding, Varaždin 642,742,908.00 1 0 0 1 813 Vatrostalna Sisak, Sisak 3,320,000.00 1 0 1 0 814 Vatrotehna, Zagreb 13,215,272.00 1 0 0 1 815 Večernji list, Zagreb 112,000,000.00 0 1 0 1 816 Velebit, Karlovac 71,037,960.00 0 1 0 1 817 Velebit, Senj 40,460,000.00 0 1 1 0 818 Velepromet, Otočac 3,481,432.00 1 0 0 1 819 Velepromet, Slavonski Brod 19,916,000.00 0 1 1 0 820 Velepromet, Vukovar 37,468,808.00 0 1 0 0 821 Vemos, Lučko 19,606,632.00 0 1 1 0 822 Venator, Slavonski Brod 1,791,200.00 0 1 1 0 823 Veterinarska stanica Čakovec, Čakovec 16,897,344.00 1 0 0 1 Veterinarska stanica Donji Miholjac, Donji 0 824 11,150,324.00 Miholjac 1 0 1 Veterinarska stanica Nova Gradiška, Nova 0 825 1,163,200.00 Gradiška 1 0 1 826 Veterinarska stanica Požega, Požega 1,435,600.00 0 1 0 1 827 Veterinarska stanica Sisak, Sisak 3,091,008.00 1 0 0 1 828 Veterinarska stanica Šibenik, Šibenik 1,217,600.00 1 0 1 0

116

829 Veterinarska stanica, Donja Stubica 809,224.00 0 1 0 1 830 Veterinarska stanica, Gospić 628,500.00 0 1 0 1 831 Veterinarska stanica, Karlovac 1,263,520.00 0 1 1 0 832 Veterinarska stanica, Otočac 179,492.00 0 1 0 1 833 Veterinarska stanica, Pakrac 244,896.00 0 1 0 1 834 Veterinarska stanica, Prelog 5,051,200.00 1 0 0 1 835 Vetrinarska stanica, Slavonski Brod 103,279,056.00 1 0 1 0 836 Viadukt, Zagreb 186,519,808.00 1 0 1 0 837 Viagro, Slatina 72,003,728.00 0 0 1 0 838 Vig, Zagreb 20,921,312.00 0 1 0 1 839 Villa Dubrovnik, Dubrovnik 20,484,800.00 1 0 0 1 840 Vindija, Varaždin 53,776,656.00 1 0 1 0 841 Vinilplastika, Zadar 17,168,000.00 0 1 1 0 842 Vinogorje, Nova Gradiška 17,450,400.00 0 1 0 1 843 Vinogradar, Vis 16,500,992.00 1 0 0 1 844 Vinoplod-vinarija, Šibenik 25,067,780.00 0 1 0 1 845 Virovitičanka, Virovitica 16,509,412.00 0 1 1 0 846 Viržinija, Virovitica 109,148,000.00 0 1 0 1 847 VIS Konfekcija, Varaždin 36,988,000.00 1 0 1 0 848 VIS Tkanine, Varaždin 68,732,000.00 0 1 1 0 849 Visma, Zagreb 2,512,000.00 0 1 0 1 850 Visočica, Gospić 12,100,000.00 0 1 1 0 851 Vjesnik, Zagreb 14,032,000.00 1 0 0 1 852 Voćarsko-vinogradarska stanica, Zagreb 5,071,472.00 0 1 1 0 853 Vodičanka, Vodice 111,924,000.00 0 1 0 1 854 Vodogradnja, Varaždin 17,194,424.00 0 1 1 0 855 Vodoprivreda, Sisak 13,852,515.00 0 1 1 0 856 Vrana, Biograd na moru 60,364,724.00 0 1 0 1 857 VSF, Donji Miholjac 60,674,760.00 1 0 1 0 858 Vučedol, Vukovar 1,705,600.00 0 1 0 0

117

859 Vulkan-Dibo, Rijeka 29,324,000.00 0 1 0 1 860 Vulkanlijev, Rijeka 17,354,400.00 0 1 0 1 861 VUPIK, Vukovar 596,624,000.00 0 1 0 0 862 Zadar film, Zadar 4,326,800.00 0 1 0 1 863 Zadarska tiskara, Zadar 8,708,712.00 1 0 1 0 864 Zadranka, Zadar 81,355,292.00 0 1 0 1 865 Zagorje UTP, Zabok 8,509,492.00 1 0 1 0 866 Zagorjetrans, Veliko Trgovišće 21,456,804.00 1 0 1 0 867 Zagorka, Novi Marof 2,943,708.00 0 1 0 1 868 Zagreb, Donji Miholjac 7,552,000.00 1 0 1 0 869 Zagrebačka industrija svile, Zagreb 796,032.00 1 0 1 0 870 Zagrebačka pivovara, Zagreb 160,976,884.00 0 1 0 1 871 Zagrebačke pekarne Klara, Zagreb 113,504,000.00 1 0 0 1 872 Zagrebački plavi, Zagreb 19,000,800.00 1 0 1 0 Zagrebačko elektrotehničko poduzeće, 1 873 30,223,708.00 Zagreb 0 1 0 874 Zagrebkart, Zagreb 7,321,240.00 1 0 1 0 875 Zagreb-Montaža, Zagreb 25,168,000.00 0 1 0 1 876 Zagrebplast, Zagreb 28,308,648.00 0 1 0 1 877 Zagrebtours, Zagreb 7,171,396.00 1 0 1 0 878 Zagrepčanka, Zagreb 114,892,596.00 1 0 1 0 879 ZAK, Šibenik 846,328.00 0 1 0 1 Zamjena dionica i davanje dionica na 0 880 upravljanje 0 0 0 881 Zaprešić, Zaprešić 26,588,836.00 1 0 0 1 Zavod za ekonomiku i organizaciju 882 62,988.00 1 0 0 1 poslovanja, Varaždin 883 Zavod za školsku opremu, Zagreb 6,896,800.00 1 0 1 0 Zavod za zavarivanje i metalne konstrukcije, 0 884 4,933,892.00 Zagreb 1 1 0 885 Zdenka, Veliki Zdenci 128,644,000.00 0 1 1 0

118

886 Zdravstveno rekreacioni centar Lipik, Lipik 91,550,060.00 0 1 0 1 887 Zelinka, Zelina 21,060,568.00 0 1 1 0 888 Zlata, Nova Gradiška 8,659,200.00 0 1 0 1 889 Zlatni rat, Bol 218,330,400.00 0 1 0 1 890 Zora Industrija konfekcije, Županja 3,849,592.00 1 0 0 1 891 Zora, Zagreb 3,755,280.00 0 1 0 1 892 Zrće, Novalja 12,187,600.00 0 1 0 1 893 Zvečevo, Požega 121,123,200.00 1 0 1 0 894 Zvijezda, Ogulin 25,943,272.00 0 1 1 0 895 Zvijezda, Vinkovci 14,828,072.00 0 1 1 0 896 Žeče, Karlovac 42,488,208.00 0 1 0 1 897 Željezara Sisak - Kozara, Novska 15,070,472.00 0 1 0 1 898 Željezara Sisak, Sisak 1,730,320,000.00 0 1 0 1 899 Željezara Split, Kaštel Sućurac 226,432,000.00 1 0 0 1 900 Žitar, Donji Miholjac 56,618,052.00 0 1 0 1 901 Žitokombinat, Zagreb - 1. maj, Sisak 44,575,600.00 1 0 1 0 902 Žitoproizvod, Karlovac 43,215,600.00 0 1 1 0 903 Župa, Srebreno 9,048,000.00 0 1 1 0

119

Skupna analiza izvješća

SKUPNA ANALIZA Pretvorba Privatizacija Izraženo ukN=903 Izraženo mišljenje Nije % UKN=903 Nije % mišljenje 863 40 95.57% 4.42% 872 31 96.57% 3.43%

N=863 Nepravilnosti U skladu % N=872 Nepravilnosti U skladu % 322 541 37.31 62.69 431 441 49.43 50.57

Udio Odstupanje od prosjeka Ukupna neto vrijednost aktive: HRK 77,907,275,904.60 100.00% Minimum: HRK 62,988.00 0.000081% -0.113814% Maximum: HRK 3,546,756,000.00 4.55% 4.44% Prosjek: HRK 88,732,660.48 0.11%

120

Mala poduzeća

MALA PODUZEĆA - Aktiva =< 32.500.000 ukN=487 55.47%

N=487 Izraženo mišljenje Nije % N=487 Izraženo mišljenje Nije % 473 14 97.13 2.87 474 14 97.33 2.87%

N=473 Nepravilnosti U skladu % N=474 Nepravilnosti U skladu % 150 323 31.71 68.29 229 245 48.31% 51.69%

Udio Odstupanje od prosjeka Neto vrijednost malih poduzeća HRK 6,101,249,894.00 7.83% Minimum: HRK 62,988.00 0.001032% -0.204729% Maximum: HRK 32,106,800.00 0.53% 0.32% Prosjek: HRK 12,554,012.13 0.21%

121

Srednja poduzeća

SREDNJA PODUZEĆA - Aktiva 32.500.000 - 130.000.000 ukN=275 31.32%

Izraženo N=275 Izraženo mišljenje Nije % N=275 mišljenje Nije % 266 9 96.73 3.27 273 2 99.27 0.73

U N=266 Nepravilnosti U skladu % N=273 Nepravilnosti skladu % 108 158 40.60 59.40 145 128 53.11 46.89

Odstupanje od Udio prosjeka Neto vrijednost srednjih poduzeća HRK 17,938,403,800.56 100.00% Minimum: HRK 32,533,164.00 0.181360% -0.182276% Maximum: HRK 129,689,600.00 0.72% 0.36% Prosjek: HRK 65,230,559.27 0.36%

122

Velika poduzeća

VELIKA PODUZEĆA - Aktiva > 130.000.000 ukN=116 13.21%

N=116 Izraženo mišljenje Nije % N=116 Izraženo mišljenje Nije % 112 4 96.55% 3.45% 113 3 97.41% 2.59%

N=112 Nepravilnosti U skladu % N=113 Nepravilnosti U skladu % 59 53 52.68% 47.32% 48 65 42.48% 57.52%

Udio Odstupanje od prosjeka Neto vrijednost srednjih poduzeća HRK 53,867,622,210.00 100.00% Minimum: HRK 131,609,921.00 0.244321% -0.617748% Maximum: HRK 3,546,756,000.00 6.58% 5.72% Prosjek: HRK 464,376,053.53 0.86%

123

PRILOG 2.: ANALIZA POMOĆU BENFORDOVA ZAKONA

Broj 1

Broj 1 ukN=267 30.41%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 23,698,587,796.84 30.42% Minimum: HRK 157,432.00 0.0006643% -0.3738675% Maksimum: HRK 1,730,320,000.00 7.30% 6.93% Prosječna vrijednost: HRK 88,758,755.79 0.37%

Pretvorba Privatizacija N=267 Izraženo mišljenje Nije % N=267 Izraženo mišljenje Nije % 259 8 97.00% 3.00% 261 6 97.75% 2.25% Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku privatizacije 3,00% 2.25%

Izraženo mišljenje Nije Izraženo mišljenje Nije

97,00% 97.75%

N=259 Nepravilnosti U skladu % N=261 Nepravilnosti U skladu % 97 162 37.45% 62.55% 134 127 51.34% 48.66%

Rezultati provedene revizije pretvorbe Rezultati provedene revizije privatizacije

37.45% Nepravilnosti Nepravilnosti 48,66% 51,34% U skladu U skladu 62.55%

124

Broj 2

Broj 2 ukN=142 16.06%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 10,985,512,234.53 14.10% Minimum: HRK 244,896.00 0.0022293% -0.7019961% Maksimum: HRK 2,971,383,636.00 27.05% 26.34% Prosječna vrijednost: HRK 77,362,762.22 0.70%

Pretvorba Privatizacija N=142 Izraženo mišljenje Nije % N=142 Izraženo mišljenje Nije % 138 4 97.18% 2.82% 137 5 96.48% 3.52%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku privatizacije 2,82% 1.50%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije

97,18% 131, 98.50%

N=138 Nepravilnosti U skladu % N=137 Nepravilnosti U skladu % 53 85 38.41% 61.59% 55 82 40.15% 59.85%

Rezultati provedenog postupka revizije pretvorbe Rezultati provedenog postupka revizije privatizacije

38,41% 55, 40.15% Nepravilnosti Nepravilnosti U skladu 61,59% U skladu 82, 59.85%

125

Broj 3

Broj 3 ukN=133 15.15%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 14,644,668,236.68 18.80% Minimum: HRK 344,912.00 0.0023552% -0.7495245% Maksimum: HRK 3,546,756,000.00 24.22% 23.47% Prosječna vrijednost: HRK 110,110,287.49 0.75%

Pretvorba Privatizacija N=133 Izraženo mišljenje Nije % N=133 Izraženo mišljenje Nije % 132 1 99.25% 0.75% 131 2 98.50% 1.50%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku privatizacije 0.75% 1.50%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije

99.25% 98,50%

N=132 Nepravilnosti U skladu % N=131 Nepravilnosti U skladu % 50 82 37.88% 62.12% 65 66 49.62% 50.38%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Rezultati provedenog postupka revizije privatizacije

37.88% Nepravilnosti 50.38% 49.62% Nepravilnosti 62.12% U skladu U skladu

126

Broj 4

Broj 4 ukN=71 8.09%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 4,855,961,996.00 6.23% Minimum: HRK 469,780.00 0.0096743% -1.3987764% Maksimum: HRK 479,488,588.00 9.87% 8.47% Prosječna vrijednost: HRK 68,393,830.93 1.41%

Pretvorba Privatizacija N=71 Izraženo mišljenje Nije % N=71 Izraženo mišljenje Nije % 69 2 97.18% 2.82% 70 1 98.59% 1.41%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku privatzacije 2.82% 1.41%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije

97.18% 98.59%

N=69 Nepravilnosti U skladu % N=70 Nepravilnosti U skladu % 17 52 24.64% 75.36% 42 28 60.00% 40.00%

Rezultati provedenog postupka revizije pretvorbe Rezultati provedenog postupka revizije privatizacije

24.64% 40.00% Nepravilnosti Nepravilnosti 60.00% U skladu U skladu

75.36%

127

Broj 5

Broj 5 ukN=72 8.20%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 5,573,782,520.04 7.15% Minimum: HRK 534,692.00 0.0095930% -1.3792959% Maksimum: HRK 596,624,000.00 10.70% 9.32% Prosječna vrijednost: HRK 77,413,646.11 1.39%

Pretvorba Privatizacija N=72 Izraženo mišljenje Nije % N=72 Izraženo mišljenje Nije % 70 2 97.22% 2.78% 71 1 98.61% 1.39%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe 1.39% 2.78%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije

97.22% 98.61%

N=70 Nepravilnosti U skladu % N=71 Nepravilnosti U skladu % 29 41 41.43% 58.57% 34 37 47.89% 52.11%

Rezultati provedenog postupka revizije pretvorbe Rezultati provedenog postupka revizije privatizacije

41.43% Nepravilnosti 47.89% Nepravilnosti 58.57% U skladu 52.11% U skladu

128

Broj 6

Broj 6 ukN=64 7.29%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 5,429,731,755.72 6.97% Minimum: HRK 62,988.00 0.0011601% -1.5613399% Maksimum: HRK 665,372,000.00 12.25% 10.69% Prosječna vrijednost: HRK 84,839,558.68 1.56%

Pretvorba Privatizacija N=64 Izraženo mišljenje Nije % N=64 Izraženo mišljenje Nije % 58 6 90.63% 9.38% 64 0 100.00% 0.00%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe 9.38% 0.00%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije 100.00%

90.63%

N=58 Nepravilnosti U skladu % N=64 Nepravilnosti U skladu % 22 36 37.93% 62.07% 31 33 48.44% 51.56%

Rezultati provedenog postupka revizije Rezultati provedenog postupka revizije privatizacije pretvorbe

Nepravilnosti 37.93% Nepravilnosti 51.56% 48.44% U skladu 62.07% U skladu

129

Broj 7

Broj 7 ukN=46 5.24%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 2,950,192,240.00 3.79% Minimum: HRK 707,796.00 0.0239915% -2.1499215% Maksimum: HRK 748,573,036.00 25.37% 23.20% Prosječna vrijednost: HRK 64,134,613.91 2.17%

Pretvorba Privatizacija N=46 Izraženo mišljenje Nije % N=46 Izraženo mišljenje Nije % 43 3 93.48% 6.52% 45 1 97.83% 2.17%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku privatizacije 6.52% 2.17%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije

93.48% 97.83%

N=43 Nepravilnosti U skladu % N=45 Nepravilnosti U skladu % 16 27 37.21% 62.79% 18 27 40.00% 60.00%

Rezultati provedene revizije pretvorbe Rezultati provedene revizije privatizacije

37.21% Nepravilnosti 40.00% Nepravilnosti U skladu 62.79% 60.00% U skladu

130

Broj 8

Broj 8 ukN=43 4.90%

Udio: Odstupanje od prosjeka Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 4,178,553,522.91 5.36% Minimum: HRK 803,112.00 0.0192199% -2.3063615% Maksimum: HRK 894,501,200.00 21.41% 19.08% Prosječna vrijednost: HRK 97,175,663.32 2.33%

Pretvorba Privatizacija N=43 Izraženo mišljenje Nije % N=43 Izraženo mišljenje Nije % 42 1 97.67% 2.33% 41 2 95.35% 4.65%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe

2.33% 4,65%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije

97.67% 95,35%

N=42 Nepravilnosti U skladu % N=41 Nepravilnosti U skladu % 14 28 33.33% 66.67% 21 20 51.22% 48.78%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe

33.33%

Nepravilnosti Nepravilnosti 48.78% 51.22% U skladu U skladu 66.67%

131

Broj 9

Broj 9 ukN=39 4.44%

Udio: Odstupanje Ukupna vrijednost imovine poduzeća: HRK 5,590,285,601.88 7.18% Minimum: HRK 921,304.00 0.0164804% -2.5476221% Maksimum: HRK 994,050,640.00 17.78% 15.22% Prosječna vrijednost: HRK 143,340,656.46 2.56%

Pretvorba Privatizacija N=39 Izraženo mišljenje Nije % N=39 Izraženo mišljenje Nije % 39 0 100.00% 0.00% 39 0 100.00% 0.00%

Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe Izraženo mišljenje o postupku pretvorbe 0,00% 0,00%

Izraženo mišljenje Izraženo mišljenje Nije Nije 100,00% 100,00%

N=39 Nepravilnosti U skladu % N=39 Nepravilnosti U skladu % 19 20 48.72% 51.28% 22 17 56.41% 43.59%

Rezultati provedene revizije pretvorbe Rezultati provedene revizije pretvorbe

43,59% Nepravilnosti Nepravilnosti 51.28% 48.72% U skladu 56,41% U skladu

132