Environmental Management Plan Draft
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
ODLUKU O Izboru Pravnih Lica Za Poslove Iz Programa Mera Zdravstvene Zaštite Životinja Za Period 2014–2016
Na osnovu člana 53. stav 5. Zakona o veterinarstvu („Službeni glasnik RS”, br. 91/05, 30/10, 93/12), Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi ODLUKU o izboru pravnih lica za poslove iz Programa mera zdravstvene zaštite životinja za period 2014–2016. godine Poslovi iz Programa mera za period 2014–2016. godine, koji su utvrđeni kao poslovi od javnog interesa, ustupaju se sledećim pravnim licima: Grad Beograd 1. VS „Tika Vet” Mladenovac Rabrovac, Jagnjilo, Markovac Amerić, Beljevac, Velika Ivanča, Velika Krsna, Vlaška, Granice, Dubona, Kovačevac, Koraćica, Mala Vrbica, 2. VS „Mladenovac” Mladenovac Međulužje, Mladenovac, selo Mladenovac, Pružatovac, Rajkovac, Senaja, Crkvine, Šepšin Baljevac, Brović, Vukićevica, Grabovac, Draževac, VS „Aćimović– 3. Obrenovac Zabrežje, Jasenak, Konatica, LJubinić, Mislođin, Piroman, Obrenovac” Poljane, Stubline, Trstenica Belo Polje, Brgulice, Veliko Polje, Dren, Zvečka, Krtinska, 4. VS „Dr Kostić” Obrenovac Orašac, Ratari, Rvati, Skela, Ušće, Urovci 5. VS „Simbiosis Vet” Obrenovac Obrenovac, Barič, Mala Moštanica 6. VS „Nutrivet” Grocka Begaljica, Pudarci, Dražanj Umčari, Boleč, Brestovik, Vinča, Grocka, Živkovac, 7. VS „Grocka” Grocka Zaklopača, Kaluđerica, Kamendo, Leštane, Pudraci, Ritopek Baroševac, Prkosava, Rudovci, Strmovo, Mali Crljeni, 8. VS „Arnika Veterina” Lazarevac Kruševica, Trbušnica, Bistrica, Dren Vrbovno, Stepojevac, Leskovac, Sokolovo, Cvetovac, 9. VS „Artmedika Vet” Lazarevac Vreoci, Veliki Crljeni, Junkovac, Arapovac, Sakulja Lazarevac, Šopić, Barzilovica, Brajkovac, Čibutkovica, VS „Alfa Vet CO 10. Lazarevac Dudovica, Lukovica, Medoševac, Mirosaljci, Zeoke, Petka, 2007” Stubica, Šušnjar, Županjac, Burovo 11. VS „Ardis Vet” Sopot Slatina, Dučina, Rogača, Sibnica, Drlupa 12. VS „Uniprim Vet” Barajevo Arnajevo, Rožanci, Beljina, Boždarevac, Manić 13. VS „Vidra-Vet” Surčin Bečmen, Petrovčić, Novi Beograd, Bežanija Surčin Surčin, Dobanovci, Boljevci, Jakovo, Progar 14. -
Influence of the Copper Mining Activities in Majdanpek on Danube
INFLUENCE OF THE COPPER MINING ACTIVITIES IN MAJDANPEK ON DANUBE RIVER Milan Trumić, Grozdanka Bogdanović, Maja Trumić, Bogdana Vujić, Zaklina Tasić, Ljubisa Andrić, Boban Spalović quality in significant cross-border nature reservations Djerdap / Iron Gate national park and Carska Bara special nature reserve, with population awareness raising works financed thru the Interreg IPA CBC Romania Serbia Programme 2014 - 2020 Project acronym: AEPS Project eMS code: RORS-462 Project webpage: http://aeps.upt.ro TIMISOARA, 2021 ISBN 978-973-0-33596-5 Contents Acknowledgment .................................................................................................................................... 2 1. National Park Đerdap ...................................................................................................................... 3 1.1. Introduction ............................................................................................................................ 3 1.2. Description of the Pek river basin ........................................................................................... 6 1.3. Mali Pek river basin ................................................................................................................. 7 1.4. Veliki Pek river basin ............................................................................................................... 7 1.5. The Porečka River ................................................................................................................... 8 2. Pollutants -
Mlade Arhitekte Daju Ideje I
Lokalna samouprava u gradu kraj Dunava i jesenje Odr`an Sajam dane koristi za radove energetske efikasnosti Veliko Gradi{te Obnovljivi izvori kao ogromno i energetska gradili{te Strana IV efikasnost Strana VI Godina deveta, broj 633, dodatak za Brani~evski okrug zz PETAK, 4. novembar 2016, broj 6976, godina XX, cena 40 din, 20 den, 1 KM, 0,5 EUR (CG), 5 kuna www.danas.rs Gradona~elnik Bane Spasovi} posetio Po`areva~ku gimnaziju i O[ „Desanka Maksimovi}“ Planove za investicije valja podneti na vreme z Slede}e godine grad }e izdvojiti verovatno i vi{e od 100 miliona za obrazovne ustanove Strane IV-V Po~ela da radi Radionica za idejna re{enja urbane rekonstrukcije grada Mlade arhitekte daju ideje i „kreiraju“ varo{ z Zna~ajan segment Radionice jeste i istra`ivanje na temu kakve su preovla|uju}e potrebe gra|ana, kako bi i njihovi predlozi bili po meri stanovnika Po`arevac - Ve} najavljena odlu~na Ova radionica okuplja studente iz - O~ekujemo mnogo idejnih re{enja namera vlasti u Po`arevcu da se prak- pojedinih oblasti arhitekture, koji jer imamo ljude iz razli~itih struka. Ima- ti~no radi na podizanju funkcionalno- imaju za cilj sagledavanje funkcional- li smo predavanja iz istorije ovog kraja, sti grada i njegovom lep{em izgledu, no-prostornih potencijala sa aspekta geografije i drugih oblasti, kako bi oni dobija i konkretne forme, pa je po~e- savremene urbane rekonstrukcije u ci- koji su prvi put u Po`arevcu mogli da la da radi Radionica za idejna re{enja lju pronala`enja odr`ivog urbanisti~- steknu op{ti utisak o ovom gradu. -
Uredba O Kategorizaciji Državnih Puteva
UREDBA O KATEGORIZACIJI DRŽAVNIH PUTEVA ("Sl. glasnik RS", br. 105/2013 i 119/2013) Predmet Član 1 Ovom uredbom kategorizuju se državni putevi I reda i državni putevi II reda na teritoriji Republike Srbije. Kategorizacija državnih puteva I reda Član 2 Državni putevi I reda kategorizuju se kao državni putevi IA reda i državni putevi IB reda. Državni putevi IA reda Član 3 Državni putevi IA reda su: Redni broj Oznaka puta OPIS 1. A1 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Horgoš) - Novi Sad - Beograd - Niš - Vranje - državna granica sa Makedonijom (granični prelaz Preševo) 2. A2 Beograd - Obrenovac - Lajkovac - Ljig - Gornji Milanovac - Preljina - Čačak - Požega 3. A3 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Batrovci) - Beograd 4. A4 Niš - Pirot - Dimitrovgrad - državna granica sa Bugarskom (granični prelaz Gradina) 5. A5 Pojate - Kruševac - Kraljevo - Preljina Državni putevi IB reda Član 4 Državni putevi IB reda su: Redni Oznaka OPIS broj puta 1. 10 Beograd-Pančevo-Vršac - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Vatin) 2. 11 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Kelebija)-Subotica - veza sa državnim putem A1 3. 12 Subotica-Sombor-Odžaci-Bačka Palanka-Novi Sad-Zrenjanin-Žitište-Nova Crnja - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Srpska Crnja) 4. 13 Horgoš-Kanjiža-Novi Kneževac-Čoka-Kikinda-Zrenjanin-Čenta-Beograd 5. 14 Pančevo-Kovin-Ralja - veza sa državnim putem 33 6. 15 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Bački Breg)-Bezdan-Sombor- Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Novi Bečej-Kikinda - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Nakovo) 7. 16 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bezdan)-Bezdan 8. 17 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bogojevo)-Srpski Miletić 9. -
O Naknadama Za Korišćenje Javnih Dobara
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovim zakonom uređuju se naknade za korišćenje javnih dobara, i to: obveznik plaćanja, osnovica, visina, način utvrđivanja i plaćanja, pripadnost prihoda od naknade, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje naknada za korišćenje javnih dobara. Definicije Član 2 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) naknada je javni prihod koji se naplaćuje za korišćenje određenog javnog dobra; 2) javno dobro je prirodno bogatstvo, odnosno dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi (u daljem tekstu: javno dobro); 3) korišćenje javnog dobra, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno korišćenje javnog dobra na osnovu zakona ili ugovora ili vršenje neposrednog uticaja na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javnog dobra činjenjem ili nečinjenjem; 4) obveznik plaćanja naknade za korišćenje javnog dobra je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice (u daljem tekstu: obveznik naknade) koje koristi javno dobro; 5) osnovica za utvrđivanje naknade za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: osnovica) je jedinica mere, vrednost dobra koje se koristi ili prihod koji se ostvaruje; 6) visina naknade je novčani iznos za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: visina naknade). Uvođenje naknada Član 3 Naknade za korišćenje javnih dobara mogu se uvoditi samo ovim zakonom. II VRSTE NAKNADA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA Vrste naknada Član 4 Ovim zakonom uvode se naknade za korišćenje javnih -
Ekonomski Aspekti Eko Politike Finalna Verzija
ANALIZA NAKNADA ODABRANOG JAVNOG PREDUZE ĆA ZA KORIŠ ĆENJE PRIRODNIH RESURSA 1 Sonja Đuri čin 2 Isidora Beraha 3 Duško Bodroža 4 Apstrakt Rad ima za cilj da ispita metodologije razvijanja sistema naknada i taksi za koriš ćenje prirodnih resursa i kretanja njihovih vrednosti u periodu 2008-2010. godine u odabranim javnim preduze ćima kako bi se utvrdila ekonomska i razvojna politika države u domenu upravljanja prirodnim vrednostima i zaštite životne sredine. Analiza razvijenog sistema naplate koriš ćenja obnovljivih, neobnovljivih i kontinualnih prirodnih resursa putem razli čitih vrsta ustanovljenih naknada i taksi ima za cilj da ispita funkcionalnost instrumenata koji regulišu ekonomske tokove u kojima korisnik prirodnih vrednosti pla ća naknadu za njihovo koriš ćenje i ujedno snosi troškove koji se javljaju kao posledica sanacije i rekultivisanja degradirane životne sredine. U tom smislu, osnovni predmet istraživanja je analiza visine naknada za odvodnjavanje, navodnjavanje, koriš ćenje vodoprivrednih objekata i vršenje drugih usluga u preduze ću Srbijavode i analiza tržišnih cena ulovljenih divlja či i njenih delova za lovni period u preduze ću Srbijašume. Klju čne re či: životna sredina, prirodni resursi, javna preduze ća, naknade, takse, tržišna cena 1 Rad je deo istraživa čkog projekta pod šifrom 31005 (Savremeni biotehnološki pristup rešavanju problema suše u poljoprivredi Srbije) i projekta pod šifrom 47009 (Evropske integracije i društveno-ekonomske promene privrede srbije na putu ka EU), finansiranih od strane Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije 2 Mr Sonja Đuri ćin, istraživa č-saradnik, Institut ekonomskih nauka, Beograd, [email protected] 3 Mr Isidora Beraha, istraživa č-saradnik, Institut ekonomskih nauka, Beograd, [email protected] 4 Ma Duško Bodroža, istraživa č-saradnik, Institut ekonomskih nauka, Beograd, [email protected] 394 Poglavlje 4. -
Average Annual Daily Traffic - Aadt in 2019
NETWORK OF IB CATEGORY STATE ROADS IN REPUBLIC OF SERBIA AVERAGE ANNUAL DAILY TRAFFIC - AADT IN 2019 Section Section A A D T No S e c t i o n length Remark Mark (km) PC BUS LT MT HT TT Total Road Number: 10 1 01001/01002 Beograd (štamparija) - Interchange Pančevo 5.2 22 054 250 444 556 450 1 696 25 450 INT 2 01003/01004 Interchange Pančevo - Border APV (Pančevo) 3.0 12 372 70 278 384 196 1 389 14 689 PTR 2077/78 3 01005/01006 Border APV (Pančevo) - Pančevo (Kovin) 4.9 12 372 70 278 384 196 1 389 14 689 INT 4 01007/01008 Pančevo (Kovin) - Pančevo (Kovačica) 1.3 5 697 78 131 138 60 471 6 575 INT 5 01009 Pančevo (Kovačica) - Alibunar (Plandište) 31.8 4 668 79 108 100 39 329 5 323 PTR 2009 6 01010 Alibunar (Plandište) - Ban. Karlovac (Alibunar) 5.2 2 745 27 70 66 25 229 3 162 PTR 2033 7 01011 Ban. Karlovac (Alibunar) - B.Karlovac (Dev. Bunar) 0.3 no data - section passing through populated area 8 01012 Banatski Karlovac (Devojački Bunar) - Uljma 11.6 3 464 78 83 70 30 237 3 962 PTR 2035 9 01013 Uljma - Vršac (Plandište) 14.9 4 518 66 92 55 33 185 4 949 INT 10 01014 Vršac (Plandište) - Vršac (Straža) 0.7 no data - section passing through populated area 11 01015 Vršac (Straža) - Border SRB/RUM (Vatin) 12.5 1 227 11 14 6 4 162 1 424 PTR 2006 Road Number: 11 91.5 12 01101N Border MAĐ/SRB (Kelebija) - Subotica (Sombor) 12.8 undeveloped section in 2019 13 01102N Subotica (Sombor) - Subotica (B.Topola) 4.9 1 762 23 46 29 29 109 1 998 PTR 14 01103N Subotica (B.Topola) - Interchange Subotica South 6.0 2 050 35 50 35 35 140 2 345 INT 23.7 Road 11 route -
Na Osnovu Člana 191. Zakona O Vodama („Službeni Glasnik RS”, Br
Na osnovu člana 191. Zakona o vodama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10, 93/12 i 101/16) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US i 44/14), Vlada donosi UREDBU o visini naknada za vode "Službeni glasnik RS", broj 14 od 23. februara 2018. 1 . Uvodna odredba Član 1. Ovom uredbom utvrđuje se visina naknade za korišćenje voda, naknade za ispuštenu vodu, naknade za odvodnjavanje, naknade za korišćenje vodnih objekata i sistema i naknade za izvađeni rečni nanos, u skladu sa kriterijumima utvrđenim Zakonom o vodama. 2 . Naknada za korišćenje voda Član 2. Naknada za korišćenje voda utvrđuje se u visini, i to za: 1 ) sirovu vodu koja se koristi za pogonske namene 0,2762 dinara po 1 m ³ vode; 2 ) vodu kvaliteta za piće koja se koristi za svoje potrebe 0,3782 dinara po 1 m ³ vode; 3 ) vodu koja se koristi za navodnjavanje: (1 ) ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 0,1132 dinara po 1 m ³ vode, (2 ) ako ne postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 679,1678 dinara po hektaru; 4 ) vodu koja se koristi za uzgoj riba u: (1 ) hladnovodnim ribnjacima , ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode,0,0227 dinara po m ³ vode, a ako ne postoji mogućnost merenja količine isporučene vode prema projektovanom kapacitetu zahvaćene vode na vodozahvatu, (2 ) toplovodnim ribnjacima 5.659,7321 dinar po hektaru ribnjaka, (3 ) ribnjacima za sportski ribolov 2.829,8661 dinar po hektaru ribnjaka; 5 ) vodu za piće koja se sistemom javnog vodovoda -
Population, Households and Dwellings
Municipalities, 31 March 2002 2002 Census REPUBLIC OF SERBIA Statistical Office of the Republic of Serbia ISBN 86-84433-51-3 2002 Census of Population, Households and Dwellings POPULATION NATIONAL OR ETHNIC AFFILIATION Data by localities 1 Belgrade, February 2003 Statistical Office of the Republic of Serbia 1 2002 Census Municipalities, 31 March 2002 CIP – Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд 312.117(497.11)”2002” POPULATION: 2002 Census of population, households and dwellings, 1, National or Ethnic affiliation : data by localities. - Belgrade: Statistical Office of the Republic Serbia, 2006 (Belgrade: Statistical Office of the Republic of Serbia). - 219 str: : ilust. ; 29 cm Na vrhu nasl. str.: Republic of Serbia. - Na nasl. str. god. izdavanja: 2003. - Tiraž - 100. - Str. 3: Preface / Zoran Jančić ISBN 86-84433-51-3 a) Србија – Становништво – Национална структура – 2002 – Статистика COBISS.SR-ID 132162316 Pursuant to the opinion by the Ministry for Science, Technology and Development of the Republic of Serbia, no 413-00-428/2002-01 of 7 June 2002 this publication is general excise tax exempted. 2 Statistical Office of the Republic of Serbia Municipalities, 31 March 2002 2002 Census PREFACE In this book the Statistical Office of the Republic of Serbia announces the final Census data on national or ethnic affiliation of the population of the central Serbia and the Autonomous Province of Vojvodina, according to the state as of day 31 March 2002. On the territory of the Autonomous Province of Kosovo and Metohia, the Census will be accomplished only when all necessary conditions will be fulfilled. The data are shown according to localities, municipalities and districts, relative to the valid administrative-territorial state on 1 January 2002. -
The Traces of Roman Metallurgy in Eastern Serbia
Journal of Journal of Mining and Metallurgy 45 (2) B (2009) 187 - 196 Mining and Metallurgy THE TRACES OF ROMAN METALLURGY IN EASTERN SERBIA S. Petković # Institute of Archaeology, Belgrade, Serbia (Received 09 January 2009; accepted 28 February 2009) Abstract The archaeological traces of the Roman mining and metallurgy in eastern Serbia are rather frequent but insufficiently studied and published. Three mining-metallurgical regions abounding in gold, silver, copper, iron and lead could be distinguished there: 1. the upper course of the Pek river, metalla Pincensia, 2. the area between Bor, Zlot, Crna Reka and Rgotina and 3. the area in the river basin of Beli Timok, two latter ones had been organized as territoria metallorum. The archeometallurgical sites confirmed by investigations are: Kraku lu Jordan at the confluence of the Brodica river and the Pek river, Rudna Glava, Tilva Roš in Bor, Gamzigrad – Romuliana, Rgotina near Zaječar and Timacum Minus in the village Ravna near Knjaževac. Roman mining-metallurgical activities in eastern Serbia flourished from the end of the 3rd century, were interrupted by the invasion of Huns in AD 441. and restored in the time of emperors Anastasius and Justin I, in the end of the 5th – beginning of the 6th centuries. The Roman mining-metallurgical centers functioned in the 6th century until the Slav invasion in the beginning of the 7th century. Keywords: Roman period; Metallurgy; Eastern Serbia; Dacia Ripensis; Romuliana; Timacum Minus 1. Introduction been recorded at almost every Roman site in this region. This relates particularly to the The archaeological traces of the Roman fortifications and settlements established in mining and metallurgy in eastern Serbia are the end of the 3rd century, after abandoning rather frequent but insufficiently and often of the Roman Dacia in the time of emperor summary studied and published. -
Indeks Rasta Broja Stanovnika Po Naseljenim Mestima 2002-2011
Indeks rasta broja stanovnika po naseljenim mestima 2002-2011. godine KELEBIJA ĐALA HORGOŠ BAČKI VINOGRADI SUBOTICA PALIĆ MARTONOŠ RABE SRPSKI KRSTUR HAJDUKOVO LJUTOVO LEGENDA MAJDAN MALI PESAK ŠUPLJAK SIGET MALE KANJIŽA PIJACE FILIĆ DONJI TAVANKUT MALA GORNJI BANATSKO ARANĐELOVO BOSNA TAVANKUT ZIMONIĆ NOVI KNEŽEVAC NOVO PODLOKANJ SELO BIKOVO VELEBIT VRBICA MIŠIĆEVO ADORJAN pad broja stanovnika RIĐICA OROM BAJMOK SANAD CRNA TREŠNJEVAC BARA RASTINA ĐURĐIN TOTOVO ALEKSA VIŠNJEVAC SELO BANATSKI ŠANTIĆ MONOŠTOR STANIŠIĆ STARI NOVI DOLINE ŽEDNIK ŽEDNIK ČOKA BAČKI BREG GAKOVO ČANTAVIR SENTA PAČIR MOKRIN BOGARAŠ BAČKO DUŠANOVO porast broja stranovnika KOLUT JAZOVO MALI BEOGRAD TORNJOŠ SVETOZAR MILETIĆ OSTOJIĆEVO GORNJI BREG NAKOVO STARA MORAVICA BAČKI SOKOLAC KARAĐORĐEVO ZOBNATICA BEZDAN ČONOPLJA SAJAN KEVI NOVO TOMISLAVCI MIĆUNOVO ORAHOVO PADEJ BANATSKO KRIVAJA GORNJA VELIKO SELO ROGATICA SVETIĆEVO STERIJINO KIKINDA IĐOŠ UTRINE BAČKI ADA BAČKA TOPOLA KAVILO stagnacija broja stanovnika MONOŠTOR SOMBOR KLJAJIĆEVO POBEDA TELEČKA OBORNJAČA BAJŠA NJEGOŠEVO BOGARAŠ OBORNJAČA SREDNJI SALAŠ NOVI GUNAROŠ BOČAR KOZARCI MOL PANONIJA BAGREMOVO KUPUSINA BAČKO PETROVO SELO RUSKO SRPSKA SELO CRNJA LIPAR MALI IĐOŠ RADOJEVO SIVAC MILEŠEVO NOVO MILOŠEVO bez stanovnika NOVA CRVENKA BANATSKA TOPOLA LOVĆENAC PRIGREVICA TOBA STAPAR VOJVODA STEPA CRVENKA HETIN SVILOJEVO FEKETIĆ APATIN NOVA BEČEJ CRNJA BAŠAID NOVI BEČEJ ALEKSANDROVO KRUŠČIĆ KULA BAČKI BRESTOVAC nepopisano područje Kosova i Metohije DOROSLOVO SRBOBRAN SONTA TORDA RADIČEVIĆ VRBAS SRPSKI ITEBEJ BAČKI -
Awake the Danube
AWAKE THE DANUBE AWAKE THE DANUBE / 1 THE DANUBE IN SERBIA / THE GIANT THAT AWAKENS The Danube is, after the Volga, the second longest and richest in water river in Europe. However, it was not the Romans who first discovered the Danube treasury. Numerous sites Throughout history, it has been the lifeblood which divided two great empires, and today it of Vinca culture, which flourished from VI to III millennium BC, inscribe our Danube shores is the most beautiful and naturally endowed bridge that connects countries and peoples. on the pages of world history about the oldest developed cultures and civilisations. This magnificent river springs at the foot of the Black Forest, from where it flows east and The Greeks also left a mark on the Danube shores, and many eastern nations used exactly after almost 3,000 kilometres it creates a delta in Romania and Ukraine, which thanks to its its valleys as a gate to enter European soil. Among them are Vandals, Visigoths, Huns, Avars beauty is on UNESCO World Heritage list! During its eternal journey, the Danube enriches and Slavs. ten countries with its flow, and as many as four capitals are comfortably situated on its shores – Budapest, Vienna, Bratislava and, of course, our beautiful Belgrade! The Danube was of exceptional, sometimes crucial importance during the Turkish conquest of Southeastern Europe – army, equipment and supplies were transported by this mighty river. The name of this longest river in the European Union originates from the Latin language – the name is derived from the word Danubius, which was the name of the ancient Roman Today, sailing through its valley in Serbia, the remains of as many as seven fortresses can be river god.