DOCSLIB.ORG

Planinarski Glasnik Broj 68

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Planinarski Glasnik Broj 68 ^asopis Planinarskog saveza Srbije godina XVIII-ISSN1452-7456 broj 68 prole}e 2012. NA[ PLANINARSKI DOM KOJI NIJE DO^EKAO SVOJ 110. RO\ENDAN RE^ IMAJU GLAVNI UREDNICI Pismo odlaze}eg glavnog urednika Dosada{wi glavni urednik “PLANINARSKOG GLASNIKA” Dragi{a-Gile Bato}anin uputio je Upravnom odboru molbu za razre{ewe od te du`nosti. Molbu je neobi~no naslovio kao “Jedno po- ^asopis Planinarskog saveza malo zakasnelo pismo” koje uz neznatna skra}ewa sa po{tovawem Srbije, broj 68 - prole}e 2012 prenosimo. ... Dugo vremena se kanim, da sro~im i ispi{em ove redove. Sve IZDAVA^KI SAVET PSS sam ne{to odlagao, sklawao se i ~ekao da se doga|aji odvijaju mimo Dragan Bo`ovi}, predsednik mene te da ne razmi{qam, ni o onom ju~e, niti {ta mi sutra{wica Velibor Stani{i}, donosi. Evo ve} neko podu`e vreme kako na{ “Planinarski glasnik” mr Milorad Stankovi}, vi{e ne mogu da radim sa qubavqu, kao da ose}am kako me pritiska i Aleksandar Damjanovi}, postaje mi teret. Nema vi{e one lako}e i onog unutarweg zado voqstva Branislav Bo`ovi}, koje samo stvarala~ki ~in mo`e da pru`i. To me je kona~no utvrdilo Borislav ^elikovi}, da moram da zavr{im poglavqe zvano Glavni urednik “Glasnika’. I Dragi{a Bato}anin tako, moram skinuti, makar i mali bio, taj krst sa le|a svojih i staviti neki drugi koga mi Gospod namewuje, ma kakav bio. Ophrven unutarwim titrajima du{e, nisam imao snage da nastavim da budem. Zato, mesto Ure|uje redakcijski odbor: glavnog urednika prepu{tam nekom drugom, u nadi da }e “Glasnik” na}i Gordana Atanasijevi}, ba{ ono mesto koje mu i pripada u ovim ovim situacijama, izme|u elek- Borislav ^elikovi}, tronskih medija i onoga {to jeste klasi~no novinarstvo. Nadam se da Tomica Deliba{i}, sam makar malo podigao nivo i kvalitet na{eg glasila, da je bilo Rada Vukosavqevi}, priloga koji zavre|uju da se upamte te da moj trud nije bio uzaludan. Branislav Bo`ovi} Odlazim mirna i ~ista srca, qut nisam, u sva|i nisam, ne zameram ni{ta, ne zameram nikom, radostan sam {to sam imao prilike da budem Glavni i odgovorni urednik ne{to u Planinarskoh organizaciji Srbije i {to me qubav nije na- ovog broja pustila ni sada, i {to moja vizija jeste bila i ostaje, “beskrajno plavi Branislav Bo`ovi} krug i u wemu zvezda”. Pra{tajte bra}o i ne zamerite. [email protected] U Trsteniku, 02. februara 2012. godine Dragi{a-Gile Tehni~ki urednik Bato}anin Mom~ilo V. Vukovi} svetlopis.zuca @gmail.com Upravni odbor prihavatio je molbu Glavnog urednika D. Bato}anina i odaje mu priznawe za dosada{wi rad i doprinos u Lektor ure|ivawu ~asopisa “Planinarski glasnik”. Bojana Popovi}, prof. ......U me|uvremenu...... Izdava~ Planinarski savez Srbije Dobriwska 11, 11000 Beograd Re~ privremenog urednika Telefon: 011/ 264 2065 [email protected] Povla~ewem dosada{weg Glavnog urednika “Planinarski glas- www.pss.rs nik” je ostao bez “~uvara glavnog alata, nao~ara, makaza i lewira”, kojima se prire|uje i ure|uje, nadgleda i vr{i ova koliko ~asna to- [tampa liko i mukotrpna du`nost. Kako sam ure|ivao slavqeni~ki broj (67) [tamparija „Svelto“ Beograd posve}en obele`avawu 110 godina planinarstva i uspe{nih rezultata u posledwoj “zlatnoj” deceniji, nekako iznu|eno nasledio sam pripremu narednog tojest ovog broja ~asopisa {to je pred vama. Jasno Rukopisi se ne vra}aju je “predstava mora da se igra”. Otuda i nadnaslov iznad moje re~i jer i ne honori{u ose}am da sam se zatekao u “me|uvremenu”. Poznate su mi muke dosada{wa dva urednika. Ja sada razmu{qam o tome {ta je ustvari CIP / Katalogizacija u “me|uvreme” u `ivotu “Planinarskog glasnika” i {ta mene kao privre- publikaciji menog urednika (ne) obavezuje u ure|ivawu. Preneti su mi u nasle|e Narodna biblioteka Srbije Beograd primqeni radovi a pro{lo je “dozvoqeno” vreme za eventualne 796/524 uredni~ke stavove i intervencije. Zna~i, primqena gra|a treba da se PLANINARSKI glasnik: ~asopis {tampa. To je preporuka i Izdava~kog saveta i redakcije. Autori to Planinarski savez Srbije / glavni i o~ekuju. odgovorni urednik Branislav Ja }u ipak sakupiti malo “uredni~ke hrabrosti” i neke priloge Bo`ovi}, 1994. br.1 (maj) / ./Beograd: }u zajedno sa lektorom doterati. Planinarski savez Srbije 1994. U ovom istom me|uvremenu razmi{qawe o bliskoj i daqoj budu}nosti stalno je prisutno. Promene u gra|i su neminovne. Znam da (Beograd: Svelto) 29cm ISSN 1452/7456= Planinarski se to mora dogoditi. O tome razgovaramo u Izdava~kom savetu. Ali kako sve zapo~eti, na}i meru i sa~uvati duh ~asopisa? O svemu mora glasnik razmi{qati najpre redakcija i Izdava~ki savet a zatim i Upravni COBISS.SR/ID 43270412 odbor. Mora se izgraditi strategija jo{ u toku procesa izbora novog glavnog urednika. Sigurno treba pitati za mi{qewe dosada{we Godine 1939. Srpsko planinsko afirmisane saradnike, oprobane planinarske pisce i planinare iz dru{tvo pokrenulo je ~asopis svih disciplina kojima je na srcu `eqa da na{e planinarsko glasilo Na{e planine ~ija su tri broja bude {to boqe. iza{la do 1941. godine. Posao koji je pred nama nije jednostavan. “Planinarski glas- Decembra 1951. godine Planinarski nik” je dostigao ugled u porodici sportskih izdawa.Treba da nas savez Srbije pokrenuo je ~asopis za zabrine ~iwenica {to se i pored kvaliteta mawe ~ita. Ne sme nam planinarstvo i alpinizam biti opravdawe saznawe da je ta pojava prisutna u op{toj kulturnoj Kroz planine koji je izlazio matrici dru{tva. I na ovom planu nas ~eka strpqivi rad za povratak do 1962. godine (ukupno 21 broj). Od i bu|ewe interesovawa kako ~italaca tako i saradnika. 1994. godine ~asopis izlazi pod Zbog toga i predstoji proces promena u “Planinarskom glas- nazivom Planinarski glasnik. niku” pri ~emu je zna~ajno i ovo “me|uvreme”. Prvi urednik Glasnika bio je Vladimir Popovi}. Branislav Denis Bo`ovi} JUBILEJ POVODOM ZLATNE DECENIJE PLANINARSTVA U SRBIJI 1901. – 2001. - 2011. 1 JUBILEJ Protekla je 2011. godina, obele`ena kao zna~ajna godi{wica u 110 godina dugoj istoriji na{eg plani- narstva, od osnivawa i rada Srpskog planinskog dru{tva (1901.g.) a zatim Planinarskog saveza Srbije (1948.g.). U periodu du`em od veka sa ponosom smo obele`ili sve jubileje, 50 godina, 75 godina i 100 godina, kako je uostalom i red. Me|utim ova godi{wica koju smo nazvali „jedanaestom decenijom“ posebno se nametnula i zasi- jala veli~inom i zna~ajem planinarskih rezultata i us- peha. Wih su ostvarili i podarili nam ~lanovi planinarskih dru{tava iz cele Srbije. Period od 2000. do 2011. godine u na{em plani- narstvu nesumwivo se mo`e nazvati „zlatnom deceni- jom“ planinarstva i planinarske organizacije Srbije. ● Tabor planinara Srbije odr`an je u Lisinama na Beqanici, od 06. do 10. jula 2011. godine. U raznovrsnim planinarskim programima u~estvovalo je 355 plani- narki i planinara. ● Ciklus planinarskih predavawa pod zajedni~kim naslovom „Planine, ve~iti izazov“ odr`an je u aprilu i maju 2011. godine u maloj sali Kolar~eve zadu`bine. Na{i poznati planinari izlo`ili su ~etiri predavawa sa temama: - Planinarski pokret u Srbiji; - Planinari Srbije u planinama sveta; - Planinarstvo i ekspedicije; i - Planinarski sport i raznovrsnost planinarskih aktivnosti. Na listi uspeha re|aju se: prvi uspon planinara iz Srbije Dragana Ja}imovi}a na Mont Everest 2000. go- ● Predavawe „10 godina od uspona na Mont Eve- dine; prvi uspon planinarke iz Srbije Dragane Raj- rest“ odr`ao je 26.05. 2011. godine, Dragan Ja}imovi} blovi} na Mont Everest 2007. godine; usponi na najvi{e prvi planinar iz Srbije koji se popeo na najvi{i vrh vrhove svih kontinenata koje je izveo Basar ^arovac; i sveta dvehiqadite godine. usponi jo{ trinaest planinara na vrhove iznad 8000 metara u Himalajima. ● Izdavawe publikacija za Evropske pe{a~ke puteve E 4 i E 7 kao rezultat izvo|ewa Projekta trasi- Tako|e brojni planinari i alpinisti iz Srbije rawa EPP kroz Srbiju a koji podr`ava Ministarstvo izveli su vrhunske i kvalitetne uspone na vrhove iznad ekonomije i regionalnog razvoja. Izdata je zbirna sveska 5000, 6000 i 7000 metara u masivima Kavkaza, Dama- po naslovom „Kroz Srbiju pe{ke lakim korakom“ i tri vanda, Ararata, Denalija, Uhuru pika; Akonkagve, sveske za deonice , Fru{ka gora, Div~ibare- Rajac i Huaskarana; Himalaja, Hinduku{a, Tjen [ana i drugim. Uvac-Zlatar. Na projektu trasirawa u~estvovalo je I na kraju kao kruna u 2011. godini uspon alpiniste i hi- vi{e od 60 planinara dobrih poznavalaca terena i kar- malajca Milo{a Iva~kovi}a uz 1000 metara visoku tografije iz cele Srbije koji su okupili veliki broj stenu El Kapitano u nacionalnom parku Josemiti, USA. saradnika. U svetlu zna~aja ovakvih uspeha Upravni odbor Pla- ninarskog saveza Srbije prihvatio je ideju i predlog ● Me|unarodna akcija Evropske pe{a~ke asoci- programa sve~anog obele`avawa godi{wice protekle jacije po nazivom „Eurorando“, u 2011. godini bila je decenije. Pod zvani~nim znakom godi{wice odr`an je u posve}ena za{titi voda Evrope. Planinarski savez Sr- 2011. godini niz raznovrsnih planinarskih akcija, pre- bije kao ~lan ERA ukqu~io se akcijom „Izvori Jerme u davawa, projekata i kulturnih doga|aja: Alhambri“. Izvorska voda sve~ano je zahva}ena na izvorima Jerme u selu Klisura ispod Vlasinskog jezera ● Republi~ke planinarske akcije ukqu~uju}i i 17. septembra 2011. godine. Vodu u nacionalnoj posudi – Fru{kogorski maraton, izvedene su na 13 planina sa kr~agu, delegacija PSS odnela je na centralnu evropsku 18.000 u~esnika sve~anost u Granadu u [paniji.
Load more

Recommended publications
  • Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020
    EN ANNEX Ministry of Agriculture and Environmental Protection Republic of Serbia REPUBLIC OF SERBIA IPARD PROGRAMME FOR 2014-2020 27th June 2019 1 List of Abbreviations AI - Artificial Insemination APSFR - Areas with Potential Significant Flood Risk APV - The Autonomous Province of Vojvodina ASRoS - Agricultural Strategy of the Republic of Serbia AWU - Annual work unit CAO - Competent Accrediting Officer CAP - Common Agricultural Policy CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation CAS - Country Assistance Strategy CBC - Cross border cooperation CEFTA - Central European Free Trade Agreement CGAP - Code of Good Agricultural Practices CHP - Combined Heat and Power CSF - Classical swine fever CSP - Country Strategy Paper DAP - Directorate for Agrarian Payment DNRL - Directorate for National Reference Laboratories DREPR - Danube River Enterprise Pollution Reduction DTD - Dunav-Tisa-Dunav Channel EAR - European Agency for Reconstruction EC - European Commission EEC - European Economic Community EU - European Union EUROP grid - Method of carcass classification F&V - Fruits and Vegetables FADN - Farm Accountancy Data Network FAO - Food and Agriculture Organization FAVS - Area of forest available for wood supply FOWL - Forest and other wooded land FVO - Food Veterinary Office FWA - Framework Agreement FWC - Framework Contract GAEC - Good agriculture and environmental condition GAP - Gross Agricultural Production GDP - Gross Domestic Product GEF - Global Environment Facility GEF - Global Environment Facility GES
    [Show full text]
  • Uredba O Kategorizaciji Državnih Puteva
    UREDBA O KATEGORIZACIJI DRŽAVNIH PUTEVA ("Sl. glasnik RS", br. 105/2013 i 119/2013) Predmet Član 1 Ovom uredbom kategorizuju se državni putevi I reda i državni putevi II reda na teritoriji Republike Srbije. Kategorizacija državnih puteva I reda Član 2 Državni putevi I reda kategorizuju se kao državni putevi IA reda i državni putevi IB reda. Državni putevi IA reda Član 3 Državni putevi IA reda su: Redni broj Oznaka puta OPIS 1. A1 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Horgoš) - Novi Sad - Beograd - Niš - Vranje - državna granica sa Makedonijom (granični prelaz Preševo) 2. A2 Beograd - Obrenovac - Lajkovac - Ljig - Gornji Milanovac - Preljina - Čačak - Požega 3. A3 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Batrovci) - Beograd 4. A4 Niš - Pirot - Dimitrovgrad - državna granica sa Bugarskom (granični prelaz Gradina) 5. A5 Pojate - Kruševac - Kraljevo - Preljina Državni putevi IB reda Član 4 Državni putevi IB reda su: Redni Oznaka OPIS broj puta 1. 10 Beograd-Pančevo-Vršac - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Vatin) 2. 11 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Kelebija)-Subotica - veza sa državnim putem A1 3. 12 Subotica-Sombor-Odžaci-Bačka Palanka-Novi Sad-Zrenjanin-Žitište-Nova Crnja - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Srpska Crnja) 4. 13 Horgoš-Kanjiža-Novi Kneževac-Čoka-Kikinda-Zrenjanin-Čenta-Beograd 5. 14 Pančevo-Kovin-Ralja - veza sa državnim putem 33 6. 15 državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Bački Breg)-Bezdan-Sombor- Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Novi Bečej-Kikinda - državna granica sa Rumunijom (granični prelaz Nakovo) 7. 16 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bezdan)-Bezdan 8. 17 državna granica sa Hrvatskom (granični prelaz Bogojevo)-Srpski Miletić 9.
    [Show full text]
  • Časopis Skupnosti Šol Biosfernega Območja Julijske Alpe 2019 / 2020
    triglavski1 narodni park ČASOPIS SKUPNOSTI ŠOL BIOSFERNEGA OBMOČJA JULIJSKE ALPE 2019 2020 DALJNI BRATJE TRIGLAVSKEGA NARODNEGA PARKA TRIGLAVSKA VISOKA GREDA JE ZAKON ZAKLADNICA POLNO VSEGA ŽIVEGA ALI BIODIVERZITETA IZ ŽIVLJENJA NARAVOVARSTVENEGA NADZORNIKA POT POD NOGE VARNO V GORE POLETNI TABOR V TRENTI RAZNOLIKA NARAVA, RAZNOLIKE HIŠE SKUPNOST ŠOL 2 TRIGLAVSKI NARODNI PARK 3 DALJNI BRATJE - Polno vsega živega ali prijatelji Triglavskega narodnega parka BIODIVERZITETA 4 1 3 2 3. NARAVNI REZERVAT KRONOTSKI – 4. NARODNI PARK SNOWDONIA – WALES, DOPOLNI POLOTOK KAMČATKA, RUSIJA Naravni rezervat ZDRUŽENO KRALJESTVO VELIKE BRITANIJE IN SEVERNE IRSKE Najvišji vrh narodnega parka IMENA RASTLIN IN ŽIVALI! 1. TRIGLAVSKI NARODNI PARK velja za enega izmed obsega območje veliko kot polovica Slovenije (približno 10.900 iodiverziteta šteje! Biodiverziteta je fantastična raznolikost 2 je gora Snowdon (1085 m), v valižanščini imenovana Yr največjih in najstarejših narodnih parkov v Evropi. Namen km ). Je težko dostopen, ker leži na ruskem vzhodu, na polotoku življenja. Mi vsi smo biodiverziteta, tvoja najljubša žival in V TRIGLAVSKEM NARODNEM Wydffa (izg. urrwidva). Velja za najbolj obiskan vrh celotnega Kamčatka. Zaradi odličnih pogojev v rezervatu živi veliko rjavih Bnajlepša rastlina sta biodiverziteta ... Slovenija se ponaša z PARKU JIH LAHKO SREČAŠ narodnega parka je varovanje edinstvene narave in britanskega otočja, letno ga obišče več kot pol milijona ljudi. ohranjanje izjemne kulturne krajine. Prišteva se med medvedov. Največji tehtajo več kot 500 kilogramov in štejejo eno najvišjih biotskih pestrosti v Evropi! Spoznati in izvedeti več o TUDI TI! Nanj se lahko povzpneš z zobato železnico, vendar vrh najbolj znane in najbolj obiskane v Evropi. med največje na svetu! Obilica hrane, predvsem lososov, in tem je osrednji cilj projekta LIFE NATURAVIVA: Biodiverziteta - veliko ljudi osvoji tudi peš.
    [Show full text]
  • Dalmatia – a Rough Guide to the Tour
    Dalmatia Delights A Rough Guide to the Tour 2 Dalmatia Delights Preface This guide (entirely and unashamedly lifted from other sources, mostly cited) tries to follow the Dalmatian Delights itinerary for the Ferris Wheels tour. Its purpose is to present in one place some highlights of the tour; and, hopefully, save participants from buying several guide books, although there is at least one book (Western Balkans, Lonely Planet) that covers a lot but not all of the itinerary. First, a little introduction to Dalmatia. As I noted on my Dalmatia page, the term is a loose way of referring, partly to Dalmacija, a region in Croatia, but then, loosely, to surrounding regions spanning coast, hinterland and mountains in parts of Slovenia, Bosnia-Herzegovina, Montenegro and, for good measure, the Passo di Stelvio in the Italian Dolomites. So don’t get too hung up on the name. More strictly speaking, Dalmatia (Croatian: Dalmacija), is an historical region on the eastern coast of the Adriatic Sea and is situated in Croatia. It spreads between the island of Rab in the northwest and the Bay of Kotor, in Montenegro, in the southeast. The hinterland, the Dalmatian Zagora, ranges from fifty kilometers in width in the north to just a few kilometers in the south. The Dalmatian dog gets its name from Dalmatia. In antiquity the Roman province of Dalmatia was much larger than the present-day region, stretching from Istria to historical Albania. Dalmatia signified not only a geographical unit, but it was an entity based on common culture and settlement types. Secondly, Dalmatia came before the dog! The dog got its name from its association with Dalmatia.
    [Show full text]
  • Serbia 2Nd Periodical Report
    Strasbourg, 23 September 2010 MIN-LANG/PR (2010) 7 EUROPEAN CHARTER FOR REGIONAL OR MINORITY LANGUAGES Second periodical report presented to the Secretary General of the Council of Europe in accordance with Article 15 of the Charter SERBIA The Republic of Serbia The European Charter for Regional or Minority Languages The Second Periodical Report Submitted to the Secretary General of the Council of Europe Pursuant to Article 15 of the Charter Belgrade, September 2010 2 C O N T E N T S 1. INTRODUCTION ……………………………………………………………………6 2. Part I …………………………………………………………………………………12 2.1. Legislative and institutional changes after the first cycle of monitoring of the implementation of the Charter …………………………………………………….12 2.1.1. Legislative changes ……………………………………………………….12 2.1.2. The National Strategy for the Improvement of the Status of Roma ……..17 2.1.3. Judicial Reform …………………………………………………………...17 2.1.4. Establishment of the Ministry of Human and Minority Rights …………..23 2.2. Novelties expected during the next monitoring cycle of the implementation of the Charter …………………………………………………………………………….24 2.2.1. The Census ………………………………………………………………..24 2.2.2. Election of the national councils of the national minorities ……………...26 2.3. Implementation of the recommendations of the Committee of Ministers of the Council of Europe (RecChL(2009)2) 28) …………………………………………29 2.4. Activities for the implementation of the box-recommendation of the Committee of Experts with regard to the implementation of the Charter ………………………...33 3. PART II Implementation of Article 7 of the Charter ……………………………..38 3.1. Information on the policy, legislation and practice in the implementation of Part II - Article 7 of the Charter ……………………………………………………………..38 3.1.1.
    [Show full text]
  • 7 Dana Na Tari I Drini
    17 MAY 2020 SEDMODNEVNI ARANŽMAN DRINSKI FOTO SAFARI NAJBOLJI VIDIKOVCI ZA RAZGLEDNICU DOBRODOŠLI KUĆICA NA DRINI BANJSKA STENA ZAOVINSKO JEZERO U ZEPTER SVET! 7 DANA NA TARI I DRINI Sedmodnevni aranžman Osetite čari divljine Aranžman obuhvata: i netaknute prirode! ✴ 7 polupansiona u standardnim sobama (večera – doručak) ✴ Prevoz do svih destinacija predviđenih za izlete Pregršt atraktivnih ✴ Ulaznice za sve predviđene posete i usluge stručnog vodiča izleta u okolini ✴ Za decu do 12 godina obezbeđeni su popusti (deca do 12 godina Bajine Bašte - imaju 50% popusta ukoliko su u pratnji jedne ili dve odrasle osobe). upoznajte Drinu i Aranžman ne obuhvata: Taru. ✴ Prevoz do i od hotela/vile ✴ Prevoz od aerodroma Beograd/Niš do Bajine Bašte, kao i povratak Na zahtev gostiju, ✴ Individualne troškove hotel može da organizuje transfer od ✴ Doplatu za deluxe sobe u iznosu od 15 EUR po osobi/po noći Beograda do Bajine ✴ Boravišnu taksu i osiguranje u iznosu od 1,1 EUR po osobi/po noći Bašte i povratak u (130 RSD po osobi/po noći) trajanju oko 3 h po ✴ Doplatu za jednokrevetnu sobu u iznosu od 10 EUR po osobi/po noći pravcu za hotel i 10 EUR po osobi/po noći za Vilu Drina www.zepterhotels.com 1 17 MAY 2020 SEDMODNEVNI ARANŽMAN Cena paketa po osobi: 42.500,00 RSD Minimum za polazak 5 osoba; Smene počinju i završavaju se subotom Način plaćanja: ✴obavezan avans 40% prilikom rezervacije aranžmana, a ostatak prilikom dolaska u hotel Zepter Hotel Drina **** Otkazna politika: Bajina Bašta Ukoliko gost otkaže rezervaciju (90 do 45 dana), hotel ima pravo naknade samo učinjenih administrativnih troškova.
    [Show full text]
  • Montenegro – Iwrm Study and Plan – Background Paper
    Consulting Services for Public Disclosure Authorized SUPPORT TO WATER RESOURCES MANAGEMENT IN THE DRINA RIVER BASIN PROJECT ID NO. 1099991 MONTENEGRO – IWRM STUDY AND PLAN – BACKGROUND PAPER - Public Disclosure Authorized VOLUME 2 – ANNEXES Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized June 2016 Consulting Services for SUPPORT TO WATER RESOURCES MANAGEMENT IN THE DRINA RIVER BASIN PROJECT ID NO. 1099991 MONTENEGRO – IWRM STUDY AND PLAN – BACKGROUND PAPER - VOLUME 2 – ANNEXES June 2016 PROJECT NO. A038803 DOCUMENT NO. 2 VERSION B DATE OF ISSUE June 2016 PREPARED DAH and others CHECKED RSS APPROVED RSS Consulting Services for SUPPORT TO WATER RESOURCES MANAGEMENT IN THE DRINA RIVER BASIN PROJECT ID NO. 1099991 This document has been produced with the financial assistance of the European Western Balkans Joint Fund under the Western Balkans Investment Framework. The views expressed herein are those of authors and can therefore in no way be taken to reflect the official opinion of the Contributors to the European Western Balkans Joint Fund or the EBRD and the EIB, as co‐managers of the European Western Balkans Joint Fund. World Bank Montenegro - IWRM Study and Plan – Background Paper - Annexes Support to Water Resources Management in the Drina River Basin i Table of Contents Page No Acronyms and Abbreviations .................................................................................................................................... xi 1 Annex 1- Supporting Introduction ...................................................................................................................
    [Show full text]
  • 7 Dana Na Tari I Drini
    Rubicon Travel doo, Beograd.ul.Vojvode Stepe br.146 tel: 011/41-41-676 011/41-41-511 fax: fax:011/ 3981-676 Licenca OTP OTP 132/2020.od 01.02.2020 A20. 170003001211900016 Unicredit banka pib106656398 mb. 20653655 www.rubicontravel.rs ; e-mail: [email protected] 7 DANA NA TARI I DRINI Sedmodnevni aranžman Osetite čari divljine Aranžman obuhvata: i netaknute prirode! ✴ 7 polupansiona u standardnim sobama (večera – doručak) ✴ Prevoz do svih destinacija predviđenih za izlete Pregršt atraktivnih ✴ Ulaznice za sve predviđene posete i usluge stručnog vodiča izleta u okolini ✴ Za decu do 12 godina obezbeđeni su popusti (deca do 12 godina Bajine Bašte - imaju 50% popusta ukoliko su u pratnji jedne ili dve odrasle osobe). upoznajte Drinu i Aranžman ne obuhvata: Taru. ✴ Prevoz do i od hotela/vile ✴ Prevoz od aerodroma Beograd/Niš do Bajine Bašte, kao i povratak ✴ Individualne troškove ✴ Doplatu za deluxe sobe u iznosu od 15 EUR po osobi/po noći ✴ Boravišnu taksu i osiguranje u iznosu od 1,1 EUR po osobi/po noći (130 RSD po osobi/po noći) ✴ Doplatu za jednokrevetnu sobu u iznosu od 10 EUR po osobi/po noći za hotel i 10 EUR po osobi/po noći za Vilu Drina 1 Cena paketa po osobi: 42.500,00 RSD Minimum za polazak 5 osoba; Smene počinju i završavaju se subotom Način plaćanja: ✴ obavezan avans 40% prilikom rezervacije aranžmana, a ostatak najkasnije pet dana pre termina Program 1. dan Individualni dolazak u Zepter Hotel Drina Bajina Bašta ili u Vilu Drina Perućac. Uz bogatu večeru u našem restoranu, upoznaćete se sa sadržajem našeg sedmodnevnog aranžmana.
    [Show full text]
  • ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN Final
    THE WORLD BANK ∙ EIB ROAD REHABILITATION AND SAFETY PROJECT MAIN DESIGN FOR HEAVY MAINTENANCE OF THE STATE ROAD IB 21 LOT 3: IB 21, road section: Ivanjica - Sjenica, from km 288+251 to km 311+287, L= 23.036 km Contract ID: RRSP/CS3-RRD3-1/2016-11 ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN Final Author: PREPARED BY: Miroslav Stojanović BSc (C.E.) January 2020 Environmental Management Plan CONTENT Abbreviations 1 Introduction 2 Executive summary 3 1. Project description 8 2. Baseline Conditions Assessed during Route Survey 15 3. Policy, legal and administrative framework 29 4. Summary of environmental impacts 31 5. Environmental management plan 35 A. Mitigation plan 35 B. Monitoring plan 42 C. Institutional implementation and reporting arrangements 42 6. Stakeholder engagement – information disclosure, consultation and participation 46 7. Reference 48 APPENDIX 1 49 MITIGATION PLAN 49 APPENDIX 2 61 MONITORING PLAN 61 APPENDIX 3 75 LEGISLATION 75 APPENDIX 4 78 THE GRIEVANCE MECHANISM AND FORM 78 APPENDIX 5 81 PUBLIC CONSULTATIONS 81 APPENDIX 6 89 OPINIONS AND CONDITIONS FROM RELEVANT PUBLIC INSTITUTIONS 89 JV BOTEK Bosphorus Technical Consulting Corp. & MHM-PROJEKT Itd. Novi Sad i Environmental Management Plan ABBREVIATIONS AADT Annual Average Daily Traffic ARAP Abbreviated Resettlement Action Plan CEP Contractor’s Environmental Plan European Bank for Reconstruction and EBRD Development EIA Environmental Impact Assessment EIB European Investment Bank EMP Environmental Management Plan HSE Health, Safety and Environment IFIs International Financing Institutions
    [Show full text]
  • Plan Upravljanja Parkom Prirode Vransko Jezero
    Plan upravljanja Parkom prirode Vransko jezero Rujan 2010. NOSITELJ IZRADE: Javna ustanova Park prirode Vransko jezero Kralja P. Svačida 2 , 23219 Biograd n/m, www.vransko-jezero.hr Plan upravljanja izrađen je u okviru projekta PHARE 2005: Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže NATURA 2000 u Hrvatskoj, PM Group Wolfgang Suske, Voditelj projekta Owen Mountford, Konzultant za izradu plana upravljanja IZRAĐIVAČI: Javna ustanova Park prirode Vransko jezero: Ivica Prtenjača, Ravnatelj Ana Katalinid, VD stručni voditelj Gojko Pintur, Voditelj tehničke službe i službe održavanja, Stručni suradnik kustos - prezentator prirodoslovne i etnološke zbirke Dario Rogid, Glavni nadzornik Maja Duže, Stručni suradnik - biolog Ivana Zubak, Stručni suradnik - edukator SURADNJA: Stručni savjetnici na projektu Marin Grgurev, Stručnjak za komunikaciju s dionicima Jelena Kralj, Stručnjak za ptice Milorad Mrakovčid, Stručnjak za ribe Gojko Pintur, Stručnjak za socioekonomiju Jasenka Topid, Stručnjak za floru i staništa Državni zavod za zaštitu prirode Karla Fabrio, Voditeljica odsjeka za zaštidena područja Jasminka Radovid, Načelnica Odjela za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu Ramona Topid, Voditeljica odsjeka za ekološku mrežu Vesna Vukadin, Stručna savjetnica za planove i programe upravljanja Irina Zupan, Načelnica Odjela za zaštidena područja Gordana Zwicker Kompar, Stručna savjetnica za geološku baštinu Dijana Župan, Stručna suradnica 2 Sadržaj 1 UVOD I KONTEKST .................................................................................................................
    [Show full text]
  • Manastir Gradac – Đurđevi Stupovi – Novi Pazar
    MANASTIR GRADAC – ĐURĐEVI STUPOVI – NOVI PAZAR - SOPOĆANI – SJENICA – UVAČKO JEZERO – ZLATAR - ZLATIBOR PREPORUČUJEMO: POSETA VIDIKOVCA MOLITVA ODAKLE JE NAJLEPŠI POGLED NA UVAC 1. dan BEOGRAD - KRAGUJEVAC – GRADAC – Đ. STUPOVI – N. PAZAR – SOPOĆANI – SJENICA Polazak iz Beograda u 05:00, iz Kragujevca (parking između Rode i hale Jezero) u 07:00. Priključenje putnika iz Mrčajevaca i Kraljeva. Nastavak putovanja obodom šumovitih padina Golije. Obilazak manastira Gradac, sagrađenog na zaravni iznad Gradačke reke. Manastir predstavlja zadužbinu kraljice Jelene supruge kralja Stefana Uroša I, u narodu poznatu pod imenom Jelena Anžujska. Građen je od 1277 - 1282. godine u vreme vladavine njenog sina kralja Dragutina. Nastavak putovanja do manastira Đurđevi stupovi (1171.god.) u Starom Rasu, na brdu iznad Novog Pazara. Manastir je podigao veliki župan Stefan Nemanja u prvim godinama posle stupanja na presto srpske države. U Novom Pazaru slobodno vreme za individualni obilazak i ručak. Popodne obilazak manastira Sopoćani, zadužbine kralja Stefana Uroša I, trećeg sina kralja Stefana Prvovenčanog. Naziv manastira vodi poreklo od slovenske reči sopot što znači izvor. 19. Freske manastira su pravo remek-delo umetnosti. Predveče putovanje preko pešterske visoravni do Sjenice. Po dolasku smeštaj u hotel. Večera i noćenje. 2.dan SJENICA – UVAČKO JEZERO – ZLATAR – ZLATIBOR - KRAGUJEVAC - BEOGRAD Posle doručka odlazak do Uvačkog jezera. Spoj nestvarnih meandara koje je priroda isklesala na najčudotvorniji način i najlepših boja kristalno čiste vode jezera Uvac, brzo će vas uvesti u čaroliju koju ovaj specijalni rezervat nesebično nudi. Čamcima – brodićima plovidba po meandrima jezera iznad kojih često lete beloglavi supovi. Zaustavljanje brodića radi obilaska Ledene pećine u kojoj je temperatura stalno osam stepeni, i leti i zimi.
    [Show full text]
  • Nazivi Za Blatišta I Njihovi Toponimijski Odrazi U Hrvatskome Jeziku
    FOLIA ONOMASTTCA CROATTCA 8 (1999) UDK 811.163.42*373.21 Izvorni znanstveni članak Rukopis primljen 27. 4. 2000. Prihvaćen za tisak 17. 5. 2000. Dunja BROZOVIĆ RONČEVIĆ Zavod za lingvistička istraživanja HAZU Ante Kovačića 5, HR-10000 Zagreb NAZIVI ZA BLATIŠTA I NJIHOVI TOPONIMIJSKI ODRAZI U HRVATSKOME JEZIKU U radu se donosi cjelovit prikaz toponomastičkih apelativa koji su u širem smislu motivirani nazivima za blatišta, te niz njihovih toponimijskih odraza na području povijesnoga prostiranj a hrvatskoga jezika. U najvećem se broju prim­ jera radi o hidronimima, a za neke nazive koji su iz hrvatskoga jezika iščezli - toponimijski su odrazi jedine potvrde njihova negdašnjega postojanja u hrvatskom leksičkom korpusu. Taje semantička skupina zemljopisnih termina osobito zanimljiva za poredbena toponomastička proučavanja zbog vrlo sta-rih primjera povijesne zasvjedočenosti toponimijskih odraza i očite uklopljenosti u općeslavenske toponomastičke tvorbe. U vod Obrađivani toponimijski korpus1 uglavnom je omeđen područjem povijesno­ ga prostiranja hrvatskoga jezika, no navode se i toponimi s područja drugih slavenskih jezika kako bi se stekao bolji uvid u njihovu arealnu rasprostranjenost. Za neke se povijesne toponimijske potvrde navodi samo okvirna ubikacija jer se uglavnom radi o mikrotoponimima čija je postojanost često izložena mijenama uvjetovanima migracijama ili drugim izvanjezičnim čimbenicima. Mnoga su imena s vremenom nestala ili su se prenijela na koji drugi objekt što uopće ne mora biti u neposrednoj blizini. 1 Ovaj se rad djelomice temelji na građi obrađivanoj u mojoj disertaciji Apelativi u hrvatskoj hidronimiji, koja je obranjena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu krajem g. 1997. Povijesne se potvrde toponima uglavnom navode prema građi Povijesnog toponimijskog rječnika Hrvatske koja se čuva i obrađuje u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU.
    [Show full text]