Faust Vrančić I Njegovo Doba Za Nakladnika Ivana Skočić Faust Vrančić Recenzenti Akademik Žarko Dadić I Njegovo Doba Prof
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Faust Vrančić i njegoVo doba Za nakladnika Ivana Skočić Faust Vrančić recenZenti Akademik Žarko Dadić i njegovo doba Prof. dr. sc. Lahorka Pejić Ploje lektura i korektura — Bojan Marotti Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga u povodu 400. obljetnice lektura engleskih sažetaka objavljivanja Novih strojeva Fausta Vrančića Vanja Polić objaVljiVanje oVe knjige Vodice – Šibenik sVojom su potporom omogućili 22. – 23. rujna 2015. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Šibensko-kninska županija diZajn i prijelom Šesnić&Turković tisak ?? Tisak dovršen u prosincu 2017. — isbn: ??? CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ??? urednici Marijana Borić Zrinka Blažević Bojan Marotti — memorijalni centar »Faust Vrančić« prVić luka, 2017. Sadržaj 7 predgovor 119 luka Boršić ivana SkuHala karasman 13 Marijana Borić Vrančićevo djelo Logica nova Vrančićevo djelo Machinae suis ipsius instrumentis formata novae u obzoru novovjekovne et recognita znanosti 131 Mate Buntić 33 danko Zelić Sličnosti i razlike Plotinove i Izumitelj i poduzetnik Vrančićeve kritike Aristotelove – tri nepoznata dokumenta o teorije kategorija Faustu Vrančiću iz 1588.–1590. godine 143 ivica MuSić Mate penava 55 Hrvoje Stančić Između morala i etike ivan reljić – Vrančićeva Ethica Christiana Arhivsko gradivo i suvremene 3d tehnologije u edukaciji 155 jadranka neralić – primjer Fausta Vrančića Slike iz svakodnevnoga života u Šibeniku prema vizitaciji 71 Sanja vulić apostolskoga vizitatora Agostina Vrančićev leksik u kontekstu Valiera 1579. godine hrvatskoga leksika u prošlosti i sadašnjosti 179 david di paoli paulovicH Liturgijska glazbena tradicija 85 Bojan Marotti akvilejskoga pjevanja u O nadslovcima na hrvatskim domovini Fausta Vrančića riječima u Vrančićevu rječniku 195 duBravka kolić danko Zelić 107 Zrinka Blažević Spisi Fausta Vrančića u »Dalmatinski« sarmatizam Državnom arhivu u Zadru Fausta Vrančića (1551.–1617.) (fond »Obitelj Draganić- – paradigmatski model Vrančić«) humanističke kulturne Predgovor Zamisao o organizaciji međunarodnoga znanstvenoga skupa posveće- noga Faustu Vrančiću javila se nakon što je Opća skupština UNESCO-a, povodom 400. obljetnice tiskanja njegova djela Machinae novae, obi- lježavanje te velike obljetnice naznačila u kalendaru važnih događa- nja u 2015. godini. Krajem 2014., zajedničkim dogovorom ravnateljice Memorijalnoga centra »Faust Vrančić«, dipl. tur. com. Ivane Skočić, i dr. sc. Marijane Borić iz Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, započele su pripre- me na organizaciji Međunarodnoga znanstvenoga skupa Faust Vrančić i njegovo doba. Zamišljeno je da organizator znanstvenoga skupa bude Memorijalni centar »Faust Vrančić« u Prvić Luci. Već u samome počet- ku Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svojim je pokroviteljstvom podržala taj znanstveni skup. Kao suorganizator, uključio se Grad Vodice, a održavanje skupa potpomogli su Šibenska biskupija, Šibensko-kninska županija, Grad Šibenik i Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« u Šibeniku. Potaknuti Vrančićevim značenjem za hrvatsku kulturnu i znanstvenu ba- štinu, kao i činjenicom da usprkos tomu što je njegov bogat i raznovrstan opus već dugi niz godina predmetom istraživanja stručnjaka iz različitih područja, još uvijek postoje brojne nepoznanice i nedoumice o njegovu životu i radu, organizatori su pozvali domaće i inozemne znanstvenike kako bi poduzeli nova istraživanja i dali doprinos boljemu poznavanju Fausta Vrančića. Zamišljeno je također da se nakon skupa rezultati istra- živanja objedine u znanstvenome zborniku s namjerom da se iznesu nove spoznaje, što bi bio poticaj i smjernica daljnjim istraživanjima, na koje 6 Faust Vrančić i njegoVo doba predgoVor 7 nas obvezuje univerzalnost Vrančićevih poruka i bogatstvo njegova na- kulturne baštine. U radu se, na primjeru djela Fausta Vrančića, istražu- sljeđa. Svi radovi koji su predloženi za objavljivanje u Zborniku, prošli je kako se arhivsko gradivo može uspješno digitalizirati i iskoristiti za su recenzentski postupak, i to dvoje recenzenata, stručnjaka za odnosno potrebe edukacije. Pored digitalizacije iznosi se suvremena tehnologija područje. Zbornik pak u cjelini recenzirali su akademik Žarko Dadić i izrade i korištenja 3D modela na primjeru Vrančićeve konstrukcije »Mlin prof. dr. sc. Lahorka Pejić Ploje. s pomičnim krovom« (Molae cum tecto mobili, projekt br. 11 u djelu Budući da je Vrančićev opus neobično raznolik, pojedini su prilozi Machinae novae). u Zborniku uzajamno povezani u skupine prema tematskoj srodnosti. Jezikoslovna skupina radova, koji se ponajviše bave poznatim Prvu skupinu čine radovi koji se bave Vrančićevim Novim strojevima Vrančićevim petojezičnim rječnikom pod naslovom Dictionarium qu- (Machinae novae, 1615./1616.), djelom kojega je 400. obljetnica tiskanja inque nobilissimarum Europe linguarum (1595.), započinje prilogom bila i povodom znanstvenomu skupu. Sanje Vulić »Vrančićev leksik u kontekstu hrvatskoga leksika u prošlosti Rad Marijane Borić »Vrančićevo djelo Machinae novae u obzoru no- i sadašnjosti«. U tome se članku Vrančićev petojezičnik razmatra s dvaju vovjekovne znanosti« donosi cjelovit prikaz sadržaja i koncepcije djela, različitih stajališta. S jedne se strane, na primjerima pojedinih tvorenica kao i mogućih predložaka i uzora, te daje analizu Vrančićeva pristupa iz rječnika, kako izvedenica, tako i složenica, pokazuje Vrančićev boga- tehničkim problemima u odnosu na tradicionalni i novovjekovni pristup ti rječotvorbeni sustav, te se istodobno, na temelju raščlambe pojedinih znanosti i tehnici. Rad se referira na sva dosadašnja istraživanja iz toga tvorbenih uzoraka, gdje je moguće razaznati tvorbene lance i tvorbene područja te ukazuje na pogrješne interpretacije Vrančićeva tehničkoga prstene, uočava važnost Vrančićeva rječnika i u povijesti hrvatskoga rje- rada i pristupa znanosti koje su često prisutne u literaturi i prenose se čotvorja, budući da su mnogi njegovi primjeri sastavnim dijelom i da- duži niz godina. našnjega hrvatskoga književnoga jezika. S druge se pak strane Vrančićev Nov interpretativni okvir za razumijevanje Vrančićeva djela Machinae rječnik razmatra dijalektološki, primjerice u pogledu naziva za mjesece u novae pruža članak Danka Zelića »Izumitelj i poduzetnik – tri nepo- godini, pa je, promotri li se i s toga, dijalektološkoga stajališta, razvidna znata dokumenta o Faustu Vrančiću iz 1588.–1590. godine«. Na osnovi osobita vrijednost Vrančićeva petojezičnika. otkrića triju do sada nepoznatih dokumenata očuvanih u arhivu obitelji Prilog Bojana Marottija »O nadslovcima na hrvatskim riječima Draganić-Vrančić, ugovora sastavljena u Grazu, kojim Vrančić i njegov u Vrančićevu rječniku« bavi se onim (hrvatskim) riječima koje su u poslovni partner otkupljuju licenciju za korištenje patenata mlinova i pila, Dikcionaru obilježene nekim nadslovkom. Razmatranje se pri tome od- prijepisa molbe kojom Felice Vero (Faust Vrančić) od mletačkoga duž- vija na dvjema razinama. Ponajprije se pokušava odgonetnuti »značenje« da traži povlasticu za vlastite izume mlinova te prijepisa duždevskoga nadslovaka, naime utvrditi je li poraba svakoga nadslovka ustaljena, kao proglasa o povlastici kojom se Feliceu Veru (Faustu Vrančiću) na terito- i to je li moguće opisati naglasni sustav koji je tim nadslovcima trebao riju mletačke države jamče patentna prava za izumljene mlinove, autor (ili mogao) biti zapisan. Raščlamba međutim pokazuje da takav opis nije se opravdano zalaže za reviziju uvriježena historiografskoga tumačenja moguće podastrijeti – sve da se u obzir uzmu i udvajanje samoglasnika i o primarno teorijskome karakteru Vrančićeva izumiteljskoga djelovanja. udvajanje suglasnika u zapisu pojedinih primjera – i to upravo zbog ne- Usto upozorava na nužnost njegova razmatranja u okviru suvremenoga ustaljene porabe nadslovaka. Istodobno se pak nastoji objasniti zašto je intelektualnoga i ekonomskoga konteksta kako bi se stekla slojevitija pre- Vrančić postupno, počevši od petojezičnika (1595.), preko Lodereckerova dodžba o naravi Vrančićevih tehničko-tehnoloških izuma i inovacija. sedmojezičnika (Dictionarium septem diversarum linguarum, 1605.), Rad Hrvoja Stančića i Ivana Reljića »Arhivsko gradivo i suvremene 3D koji se može smatrati drugim izdanjem Vrančićeva rječnika, pa do djela tehnologije u edukaciji – primjer Fausta Vrančića« govori o različitim Xivvot nikoliko izabraniih divviicz (1606.), postupno odustajao od zapisi- aspektima i prednostima korištenja novih informacijsko-komunikacij- vanja nadslovaka. skih tehnologija (IKT) u istraživačke i edukativne svrhe, te o njihovu do- Od predgovora koji je, pod onim neobičnim naslovom »Fauſt prinosu očuvanju arhivskoga gradiva, kao i globalnoj promociji hrvatske Vrancſich Sibencſanin«, napisao Vrančić za Lodereckerov rječnik, a 8 Faust Vrančić i njegoVo doba predgoVor 9 koji se djelomice podudara s dodatkom De Slovvinis seu Sarmatis, ad razmatraju njihove sličnosti i razlike. Zajedničko im je to da Aristotelov Christophorum Varsovicium Canonicum Cracoviensem, što ga je objavio niz kategorija ne stoji, te da ga treba preispitati. Razlike se pak među nji- na kraju djela Xivvot nikoliko izabraniih divviicz, polazi prilog Zrinke ma očituju u razumijevanju uloge kategorija kao i njihova broja. Blažević »“Dalmatinski” sarmatizam Fausta Vrančića (1551.–1617.) – Napokon, Vrančićevom se etikom bavi članak Ivice Musića i Mate paradigmatski model humanističke kulturne translacije«. Naime, osim Penave »Između