MUZIČKI BIENNALE ZAGREB I SVJETSKI DANI NOVE GLAZBE/ MILJENKU GRGIĆU U SPOMEN/JURICA POPOVIĆ U POVODU 30. OBLJETNICE TROTAKT PROJEKTA/ 80. ROĐENDAN RUBENA RADICE I ANĐELKA KLOBUČARA/ PORIN I PORIN CLASSIC 2011./DISKOGRAFIJA

NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 168 LIPANJ 2011. CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

HNK ZAGREB — PREMIJERA BALETA AIR KREŠIMIRA SELETKOVIĆA — 17. TRAVNJA 2011. NA SVEČANOM ZATVARANJU 26. MUZIČKOG BIENNALA ZAGREB SUSRET S NEOKLASIKOM Svjetlo kao treća dimenzija Piše: Sanja Raca CANTUS CANTUS ir Krešimira Seletkovića pripada neoklasič- Anom tipu baleta u kojemu se osobita pozor- nost poklanja što većem savršenstvu oblika. Este- tika kojoj se priklonio koreograf Martino Müller ANTUS CANTUS CANTUS na neki je način očekivana s obzirom na partnera, veliki ansambl Baleta HNK Zagreb, čijim teh- ničkim vještinama i plesnim predispozicijama odgovara upravo takav estetski izraz. Oni su, kao kolektivno tijelo s istaknutim solima, oblikovali ciklički plesni krug u trinaest prizora, djelomično narativno vezan, no mahom apstraktnih konota- cija. Takva odvojenost od pojmovnog, povremeno je skretala prema naivnoj alegoriji kakva je bila glomazna ptičja kandža, jasna poruka prijetnje koja se s »neba« nadnosila nad plesni par i osjećaje koje su prikazivali ili u snimci zvuka lepeta krila, pokretima rukū koje se pokreću kao krila ptice, maskama u obliku velikog ptičjeg kljuna, čak i u kombinaciji bijelog i crnog perja ovješena o kosti- me umjetnika. Primijenjena glazba Krešimira Seletkovića slijedi- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS la je format zajedničkog ostvarenja, a njezini slo-

bodni dijelovi, osobito oni lirski (prizor uz glaso- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS C vir, prizor Nevinost uz glasove), dali su joj željenu transformaciju po zakonima glazbene dramaturgi- je kojoj je Martino Müller nerijetko pretpostavljao konceptualnu i plesnu dramaturgiju. U projekciji niza simbola kroz pokrete plesača, funkcionalno je ostvarivao vlastite zamisli na koje su protagoni- sti odgovarali zadanom, često doslovnom ekspre- sijom. Snažnu potporu imao je u Jordanu Tuin- manu, majstoru svjetla, čija je koloristička paleta (nimalo konvencionalnih rješenja, za razliku od Müllera koji im se povremeno nije umio othrvati) predstavljala treću dimenziju scenskog uprizore- nja. Osnovne monokromne boje, zbog stalnih mi- jena, dinamizirale su scensku radnju, istodobno se pretvarajući u kolorirani vatromet, a pomaci svje- tla, ogromne sjene i odbljesci na plesnom podu, stvarali su iluziju vodene površine po kojoj se kre-

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ću zanjihana tijela. Takav koncept osobito je bio izražajan u skulpturalnom prikazu »sive« scene s balonima ili u »kineskoj« sceni lelujavih, nekoliko metara dugih svilenih zastava. Stalna igra sjena i vizualnih promjena, uz nezahtjevnu scenografi ju

(autor Eduard Hermans, ujedno kostimograf), CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS pretvorila je poetiku svijetla u dio radnje, a često i u njezina tumača. Velika scena i veliki baletni ansambl ojačan Can- tus Ansamblom koji je bio uvećan do orkestra specifi čna sastava (uz elektro- nički zapis partiture), na čelu s Ansambl Baleta HNK Zagreb dirigentom Berislavom Šipu- Cantus Ansambl šem, učinili su Air složenim Dirigent: prikazom, do detalja ostvare- Berislav Šipuš nim prema zamisli švicarskog Scenograf i kostimograf: koreografa. Eduard Hermans, Nizozemska Oblikovanje svjetla: Iako je Balet HNK Zagreb Jordan Tuinman, Nizozemska nekolicinom predstava dosad iskazao spremnost na odstu- panja od klasičnog repertoara, ipak je Biennalski poduhvat bio drukčiji izazov koji je trideset ba- letnih umjetnika iznijelo s puno entuzijazma, a sa skladateljem i svim članovima autorskog tima, zasluženo dočekalo premijerni pljesak dobrodoš-

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS lice na zadnjoj praizvedbi jubilarnog Muzičkog biennala Zagreb. CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

ccantant 116868 007.indd7.indd 1 227-May-117-May-11 99:47:47:47:47 AAMM 2 BROJ 168, LIPANJ 2011. UVODNIK IN MEMORIAM MILJENKO GRGIĆ (1951. — 2011.) veseljem vas pozdravljam u još jednom broju vaših novina. Veselje je utemeljeno na rezul- tatima, ponajprije zbog uspješno organiziranih i provedenih manifestacija koje su obilježile UVODNIK S proteklo razdoblje: 26. muzičkog biennala Zagreb i dodjele Nagrade Porin. U oba slučaja zamjetan USPOMENE Zbogom, dragi je pojačani trud organizatora kako bi glazbenici, a među njima i autori, bili dostojno predstavljeni javnosti i dobili zaslužena priznanja. Obje manifestacije zadovoljile su i publiku, barem veći dio, što je znak da treba nastaviti s provođenjem zacrtanih planova u cilju povećanja digniteta glazbeničke struke. profesore! U istom cilju, hvalevrijedne akcije proveo je i HDS ZAMP čiji su rezultati također vidljivi, a uz Piše: Ivana Tomić Ferić podršku, ali i u suradnji s autorima, posebice miljenicima šire publike, stječe sve veće povjerenje sviju koji su izravno ili neizravno vezani uz glazbu i autorska prava. Istodobno, hrvatski glazbenici ezaobilazni dio života — smrt pogađa i i autori bili su iznimno aktivni na domaćem i međunarodnom planu te na polju diskografi je, o naše uzore, voljene i drage nam znance čemu vas izvještavamo u ovom, proširenom broju Cantusa. U trenutku zaključivanja broja održana N i prijatelje, ljude čije nam djelo otvara »novi je godišnja skupština HDS-a na kojoj je predstavljen uspješan rad Društva u prošloj godini, te su svijet«, u kojem granice stvarnosti kao da ne dodijeljene godišnje nagrade HDS-a, ali o tome više u sljedećim novinama Cantus. postoje ili nam otvara oči da vidimo stvar- Davor Hrvoj, urednik nost života kojega živimo. Stvaralački opus i djelovanje muzikologa, glazbenoga pisca i pe-

CIKLUS PODNEVNIH NEDJELJNIH KONCERATA NA ZAGREBAČKOM PRISAVLJU dagoga dr. sc. Miljenka Grgića, bili su »puto- kaz« mnogima koji su ga slijedili i poznavali, ostavivši trajan i neizbrisiv biljeg u glazbenoj stvarnosti njegova rodnog Splita.

KONCERTI Poseban doživljaj u Oštrog duha i britkog pera Grgićevo putovanje, njegovo glazbeno (mu- zikološko) suputništvo, korespondiralo je s Studiju Bajsić osvajanjem uvijek novih prostora kreacije — od kritičarske preko organizacijske do znan- Piše: dr. sc. Irena Paulus stveno–istraživačke i pedagoške. Objavio je preko 1100 glazbenih kritika (koncertnih Miljenko Grgić Studiju Bajsić Hrvatskoga radija već se Đurović, na svoj specifi čan i pomalo opori način, i kazališnih) te napisao više od 300 eseja i U neko vrijeme odvijaju koncerti koji na poigrava unutar različitih skupina orkestralnih pu- autorskih radijskih emisija, izdvajajući se ne drugačiji način pristupaju klasičnoj glazbi. hača i udaraljki. Concertino za klavir i puhače Stan- ske prvostolne crkve. Obrađujući elemente za so- samo kao aktivni sudionik glazbenih zbi- cijalnu povijest glazbe u Splitu od sredine 18. do Naime, slušatelji koji nedjeljom u dvana- ka Horvata predstavila je pijanistica Lana Genc. U vanja, već i kao njihov stvaratelj i poticatelj. est dolaze na koncert prisustvuju izravnom razgovoru s voditeljicom, otkrila je da rado svira sredine 20. stoljeća, njegova studija o glazbenoj Oštrinom sluha i britkošću pera ustrajno je kulturi u splitskoj katedrali — uz rekonstrukciju prijenosu na Trećem programu Hrvatskog ovo djelo, a da je i skladatelju Concertino bio poseb- sudjelovao u oblikovanju glazbene povijesti radija. To je iznimno zanimljivo iskustvo no drag. Ubrzo smo saznali zašto. Kroz tri opsež- glazbe i njezina mjesta u životu splitske katedra- Splita, ispisujući tekstove koji su pokazatelj le — svojom sveobuhvatnošću ustanovljuje po kroz koje se (uz poseban osjećaj da su i slu- na stavka (Amabile — Largo — Maestoso) Stanko njegova osobna i kazališnog vremena, ali i šatelji važni jer ih se uzima u obzir) izravno Horvat je stvarao, nizao i oblikovao instrumen- prvi put srž novijeg dijela buduće povijesti starije mogući inspirativni predložak za neka bu- glazbe u Splitu čiji se počeci naziru već u 9. sto- dobiva uvid u svako izvedeno djelo. Koncert, talne boje koje su, daleko mekše od Đurovićevih duća čitanja i glazbena, odnosno kazališna naime, uključuje radijske najave (voditeljica Ritmi contrari, nudile paletu najrazličitijih nijansi ljeću, a čiji se kontinuitet može pratiti barem od stvaranja. Prateći razvoj i stasanje mnogih kraja 11. stoljeća. Polazeći od svojih ranijih znan- je Iva Lovrec Štefanović), kao i razgovore s puhačko–klavirskog zvuka. U takvom glazbenom vokalnih i instrumentalnih glazbenih tijela, umjetnicima i skladateljima. kontekstu posebno se istaknuo pijanizam mlade, stvenih otkrića, prema kojima je Split kroz stariju dr. sc. Grgić marno se upuštao u opsežne i prošlost predstavljao središte crkvene (povremeno i ali iskusne pijanistice koju su pratili, također mladi sustavne sinteze koje su nerijetko rezultirale Još jedna Đurovićeva baletna i vrlo precizni članovi puhačkog ansambla Simfo- svjetovne) hijerarhije, autor je upozorio na bogate i vrijednim, ukoričenim izdanjima. Takva je, i slojevite oblike glazbenog života i prakse unutar partitura nijskog orkestra HRT–a. Iz njihova se sviranja, kao primjerice, monografi ja povodom jubileja 30. i iz interpretacija dirigenta Tarbuka, od početka splitske katedrale. Pored radova o starijoj glazbenoj U nedjelju 20. ožujka, program je bio poseb- godišnjice osnutka Gradskog zbora Brodo- prošlosti Splita, dr. sc. Grgić istakao se i vrijednim no privlačan: puhački korpus Simfonijskog koncerta moglo prepoznati da su zahtjevne skladbe split koja bilježi kontinuitet i kvalitetu umjet- hrvatskih autora u sigurnim rukama. autorskim prilozima o opernim i koncertnim zbi- orkestra HRT–a, vođen maestrom Mlade- ničkog djelovanja Zbora i svjedočanstvo je vanjima u sklopu najznačajnije kulturne manifesta- nom Tarbukom, izveo je skladbe većinom Brodosplitove životnosti u splitskoj kulturnoj Za stradale u Japanu cije suvremenog Splita — Splitskoga ljeta (bio je i hrvatskih autora: Frane Đurovića, Stanka sredini, čiji je odjek tijekom puna tri deset- član festivalskih Vijeća). Horvata, Miroslava Miletića i — Igora Sigurno je i s dozom ljubavi prema starijoj hrvat- ljeća nadilazio uske lokalne međe, služeći na Stravinskog. skoj glazbi izvedena simfonijska freska Aginica čast svima koji ne odolijevaju umjetničkom Neizbrisiv trag Miroslava Miletića. Djelo je zamišljeno još 1980. zovu. Ritmi contrari za puhački orkestar, udaraljke u obliku Simfonije za puhače, skladane prema Bogato voditeljsko i uređivačko iskustvo što ga je i kontrabas, prema riječima skladatelja Frane motivima Miletićeve opere Hasanaginica. No, Mi- Mnogobrojni ljetopisi Miljenko Grgić stekao u medijima, pomoglo mu je Đurovića, mladenačko je djelo nastalo prije i u njegovu glazbeno–pedagoškom radu. Od 1997. letić je folklorne motive iz Hasanaginice uklopio u Kao organizator i idejni osnivač brojnih glaz- dvanaest godina. Zamišljeno da se izvede uz suvremeniji zvuk (prerađujući Simfoniju, u simfo- predavao je na Fakultetu prirodoslovno–matema- baletnu koreografi ju, prepuno je, kako samo benih festivala, M. Grgić se istakao na mje- tičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu te na nijsku fresku dodao je udaraljke, pa je osim klasič- stu umjetničkog ravnatelja festivala ozbiljne ime kaže, najrazličitijih ritmova kojima se nih udaraljki koristio i netipične — tražio je da se Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, po- glazbe Sarajevske večeri muzike, Hrvatskog dručno odjeljenje u Splitu, zatim na Humanistič- udara po tijelu instrumenta, na festivala mandolinista Mandolina Imota, Fe- primjer tube ili po usniku trube, kim studijima te Filozofskom fakultetu u Splitu, stivala duhovne glazbe Cro Patria u Splitu, na Muzičkoj akademiji u Sarajevu te na Umjetnič- trombona i drugih sličnih instru- Susreta klapa na Klisu, Klapskih večeri Suda- menata, čime je dobio poseban koj akademiji u Splitu, gdje je obavljao i dužnost mja u Splitu, marjanskog festivala Klape — dekana. Povezujući praksu s teorijom i nastojeći efekt). Tako je Aginica s jedne Gospi Sinjskoj u Sinju te Festivala dalmatinskih strane podsjetila na prošlost, ali je zorno prikazati načine i oblike kulturnog života na klapa u Omišu kojemu je posvetio i dvije mo- našim prostorima, dr. sc. Grgić preferirao je doti- s druge uobličila niz zanimljivih i nografske edicije. Nakon Ljetopisa Festivala novih glazbenih ideja. caj s trošnim materijalima poput muzikalija i spisa dalmatinskih klapa, objavljenih povodom 40. koje čine predmet njegovih znanstvenih interesa. Koncert je zaokružen izvedbom godišnjice njegova postojanja, upustio se u Trudio se oživjeti muzikalije, prevodeći ili nado- klasika dvadesetog stoljeća Igora slijedni znanstvenički poduhvat oblikovanja punjujući stare rukopise u suvremenu grafi ju kako Stravinskog. Nadovezujući se na festivalske monografi je, osjetivši osobnu, ali bi se konačno omogućilo njihovo tiskanje i materi- misao da su njegove Symphonies of iznad svega povijesnu odgovornost prema in- jaliziranje u vidu nosača zvuka. Sve je to razlogom Wind Instruments (Simfonije puha- stituciji koja je postala sjecištem povijesti i su- vrlo živog i toplog sjećanja na njegova predavanja, ča) nastale in memoriam Claudeu vremenosti, svjetovnog i sakralnog, pučkog i na njegovu vedru, optimističnu narav, na osobu Debussyju, ali na način da djelo artističkog, razotkrivajući svoj baštinski, ali i punu hrabrosti, vjere i nadanja. nije oplakivalo, nego slavilo život europsko–mediteranski kontekst u kojemu se koji se, na žalost, više neće vra- objavljuje i obnavlja tajna njezine postojanosti Danas, kada se s najvećim poštovanjem — u jedno- titi (to je tipičan stravinskijevski i privlačnosti. Nastojeći da se arhivski tragovi dušju sa svima vama — rastajemo od dragog nam način razmišljanja), maestro Tar- ožive, zabilježe i uguraju u sustav postoje- profesora, moramo biti svjesni da smo u baštinsko- buk je izvedbu posvetio žrtvama ćih živih kanona, dr. sc. Grgić je, s dovoljno me smislu postali nasljednicima njegova djela. Nje- i hrabrim preživjelima u kalvariji znanstveničkog naboja, a nadasve brige o na- gov je opus dovršen, bogat i raznolik. A slava toga u Japanu. Bila je to lijepa gesta sljeđu i estetici, ispisao poticajne stranice o ra- opusa i života nedvojbeno je i naša... Zato, dragi kojom su se umjetnici, voditeljica zvojnom putu omiškog festivala, ostavljajući naš profesore, hvala Vam na svemu. Svaki razgo- i publika iz studija Bajsić, na svoj prostor za dalju etnomuzikološku elaboraciju, vor s Vama sugovorniku je donosio novo, ugodno skroman, ali srčani način priklju- inicirajući nove nadgradnje u slaganju moza- iskustvo, dragocjeno obogaćenje. Zadužili ste nas čili bodrenju nesrećom pogođena ika hrvatske tradicijske kulture. svojom pokretačkom energijom i idejnošću, svo- japanskog naroda. jim marnim profesionalnim radom i ustrajnošću Glazba Splitske katedrale urezavši neizbrisiv trag u glazbenoj kulturi Splita i čitave Hrvatske...Neka Vam je laka zemlja... U fokusu njegova znanstveno–istraživačkog (ulomak teksta čitanog na komemoraciji na Umjetničkoj

DAVOR HRVOJDAVOR interesa bila je starija glazbena prošlost Splita akademiji Sveučilišta u Splitu u ponedjeljak, 16. svibnja, Miroslav Miletić s naglaskom na stvaralaštvu kapelnika split- dan pokojnikova pogreba)

IZDAVAČI: Hrvat sko društvo skladate lja, Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAČE: Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić / UREDNIŠTVO: Marina Ferić Jančić, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Jure Ililć / GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Luka Gusić / TISAK: Studio Flyer, Aleja Seljačke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za članove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 CJENIK OGLASA ZA CANTUS  1/1 CIJELA STRANICA 6.000,00 kn 1/2 STRANICE 3.000,00 kn  1/3 STRANICE 2.000,00 kn  1/4 STRANICE 1.500,00 kn  Cijene oglasa izražene su bez PDV–a i ne uključuju dizajn oglasa  Oglasi na vanjskom ovitku novina navedenih formata naplaćuju se dodatnih 30% od izražene cijene.  Dodatne informacije o smještaju oglasa, posebnim formatima te pogodnostima uputiti na [email protected].

ccantant 116868 007.indd7.indd 2 227-May-117-May-11 99:47:50:47:50 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 3 PREPORODNA DVORANA PALAČE NARODNOG DOMA, ČETVRTAK, 19. SVIBNJA 2011. Doajeni koji još nisu rekli zadnju riječ OBLJETNICE Rođendanski koncert akademikâ Anđelka Klobučara i Rubena Radice Piše: Jagoda Martinčević kladatelji i pedagozi, akademici nja na tragu preispitivanja sočnih mo- SAnđelko Klobučar i Ruben Ra- gućnosti glazbala što je violinist An- dica dobili su najljepši rođendanski đelko Krpan u potpunosti iskoristio. dar u povodu njihova 80. rođendana. Korizmeni diptih, međutim, pripada Hrvatsko društvo skladatelja i Cantus onom segmentu Klobučareva stvara- d.o.o. priredili su svečarski koncert laštva koji se vrlo često obraća sakral- 19. svibnja u Preporodnoj dvorani noj tematici »s osobitim osjećajem za palače Narodnoga doma na kojemu sveto«, kako ističe Eva Kirchmayer su slavljenici mogli čuti vlastite sklad- Bilić. Temeljen na dva napjeva iz zbir- be, među kojima i jednu praizvedbu. ke Cithara octochorda — Slavi puče moj Bila je to prigoda ponovno se susresti i Stala plačuć tužna mati — Klobučarev s glazbom dvojice hrvatskih majstora Diptih blaga je glazba kontemplativna koji svojom raznolikom djelatnošću, karaktera i duboke osjećajnosti. Takva kroz nekoliko desetljeća, pripadaju je bila i izvedba toploga glasa sopra- našim najistaknutijim glazbenicima. nistice Aide Vidović — Krilanović i Kao vršnjaci, pa time i generacijski Gudačkog kvarteta Rucner na čiji je pripadnici određena razdoblja hrvat- poticaj djelo nastalo 2003. godine. ske suvremene glazbe, Klobučar i Ra- dica u mnogome se razlikuju svojim Istaknuti predstavnik avangardnog autorskim izričajima što samo svje- skladateljstva u hrvatskoj glazbi, Ru- doči o brojnim mogućnostima koje ben Radica, predstavljen je na kon- su mogli odabrati i na taj način obo- certu praizvedbom gudačkog kvarteta gatiti glazbu našega vremena nastalu Poème crépusculaire (Sutonski spjev), na ovim prostorima. Bilo je to vidljivo iznimno zahtjevnom skladbom o ko- i na komornom koncertu iz kojega je, joj kaže: »...sastoji se od sedam sekcija Ruben Radica Anđelko Klobučar na žalost, izostala najavljena Radičina koje se izvode bez prekida, uz veću ili manju oprečnost tempa (presto, an- skladba (integralna praizvedba Tri između misaonog i emocionalnog, puta koji, čini se, nipošto nije dovršen. i umjetnosti. Uvodno slovo održala etide za glasovir), no i ono izvedeno dante, andantino, allegro, larghetto, largo, vivace). Ritamska komponenta strukture i sadržaja, pomne gradbe Njegove su skladbe uvijek izazov za je muzikologinja Zdenka Weber, a posvjedočilo je još jednom o njihovim glazbeno–arhitektonskih idioma koji interprete, pa je tako bilo i ovaj put u bogatu i informativnu programsku autorskim profi lima. stihova građena je na gotovo sveuku- pnom fondu stopa antičke versifi ka- svoju konačnicu najčešće doživljavaju preciznoj i inspiriranoj izvedbi Kvar- knjižicu urednički je ostvarila Eri- Sočne mogućnosti violine cije, a dramaturgija Spjeva na različi- u specifi čnoj kolorističkoj komponen- teta Rucner. ka Krpan. Koncertu su prisustvovali ti. Od samih početaka stvaralaštva, mnogobrojni prijatelji i kolege Anđel- Iz bogata opusa Anđelka Klobučara, tosti četrdesetpet razgranatih modela Slavljenike su pozdravili glavni tajnik sve do danas, a o tome zorno svjedoči ka Klobučara i Rubena Radice, no na u kojemu su posebno prisutne skladbe akcije.« Hrvatskog društva skladatelja An- i najnovija praizvedba, Radica je upo- žalost, izostala je mlada skladateljska za orgulje, trajni suputnik njegova or- tun Tomislav Šaban koji je pročitao Između misaonog i ran i dosljedan u svojem autorskom generacija koja bi od doajena našega guljaškog umijeća, odabran je Rondo pozdravno pismo ministra kulture emocionalnog prosedeu koji ga izdvaja i čini uvijek suvremenoga skladateljstva mogla još za violinu solo te Korizmeni diptih za Jasena Mesića te Zvonko Kusić, pred- novim, zanimljivim, često provokativ- štošta naučiti. sopran i gudački kvartet. Prvo djelo Kompliciranost Radičina sklada- sjednik Hrvatske akademije znanosti jedno je od novijih autorovih ostvare- teljskog jezika oduvijek se odvijala nim, no logičnim u odabiru osobnoga

38. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI U ČAKOVCU (10. — 12. SVIBNJA 2011.)

NAGRADE NAGRADE Vjesnikova nagrada skladatelju Daliboru Bukviću Piše: dr. sc. Zdenka Weber

radicionalni, ove godine već 38. u gustom melodijsko–harmonijskom akademiji u zvanju docenta i predaje je publici predstavljeno mladenačko Slavenski završio je Sambom da came- Tmajski muzički memorijal Josip tkivu skladbe. teorijske glazbene predmete. Iz živo- Bukvićevo djelo iz 1991., Diptih za ra Ive Josipovića. Tako je i čakovečka Štolcer Slavenski, održan u Čakovcu topisa je vidljiva vrsna upućenost u glasovir i deset puhača. Za klavirom publika mogla »u živo« doživjeti sada od 10. — 12. svibnja, bio je prigoda Priče s drugog svijeta svjetska, napose francuska iskustva energični, angažirani i pouzdani so- već, moguće je reći, vrlo popularno za ponovne susrete s djelima Slaven- Za završni koncert Majskog muzič- suvremene glazbe, a i francuski naslo- list, pijanist Damir Gregurić i deset ostvarenje inventivnog skladatelja. skog, rođenog u Čakovcu 11. svibnja kog memorijala, još od početka 1974., vi Bukvićeva nagrađenog ostvarenja puhača Simfonijskog orkestra HRT– Pljesak oduševljenja pratio je svaku 1896. pred 125 godina (umro je u Be- uvijek je uključeno predstavljanje lau- povezuju skladatelja s glazbenom kul- a, pod ravnanjem Mladena Tarbuka, izvedbu, a na kraju su članovi Sim- ogradu 30. studenog 1955.). Skladbe reata Vjesnikove nagrade Josip Štolcer turom koju je najizravnije imao prigo- ozvučili su vrlo profesionalno Bukvi- fonijskog orkestra HRT–a i nadasve Slavenskog izvodili su violinist Sergej Slavenski za prethodnu godinu, a koju de upoznati. ćev Diptih, ustvari trodijelni slijed, precizni dirigent Mladen Tarbuk bili Evseev, uz klavirsku pratnju Danijele Vjesnik dodjeljuje od 1970. godine. budući da nakon koralno intoniranog ispraćeni dugotrajnim odobravanjem Petrić, Zagrebački kvartet i čakoveč- Prema odluci žirija u sastavu Zoran Gradacija izvedbenog drugoga dijela skladatelj reminiscira publike kojoj upravo Majski muzički ki Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski Juranić, skladatelj i dirigent (pred- sastava početnu robustnu glazbu iz uvoda. memorijal donosi najnovije vijesti iz koji vodi Senka Bašek Šames. Osim sjednik), Antun Tomislav Šaban, Djelo »Priče s drugog svijeta« nastaja- Ako je suditi prema tome što smo čuli, hrvatskog glazbenog života. Ovime je tih izvedbi, ostvarenje Slavenskog skladatelj te muzikologinje Iva Lovrec lo je u Parizu, Puli i Zagrebu od 2004. Bukvić je već u studentskim danima skladatelju Daliboru Bukviću, kojemu našlo se i na programu Simfonijskog Štefanović, Višnja Požgaj i Zdenka do 2006. godine, a skladano je na te- iskazivao sklonost osobito ritmič- je buket cvijeća predala Vjesnikova orkestra HRT–a u komornom sasta- Weber, Nagrada za 2010. godinu pri- melju Bukvićeva teksta u latinskom ki pregnantnome slogu i kolorizmu urednica kulture Branka Džebić, a vu, na završnom koncertu 12. svibnja pala je Daliboru Bukviću, skladatelju prijevodu. Riječ je o gradaciji izvođač- odabranoga instrumentarija, što se plaketu gradonačelnik Čakovca Bran- u Zgradi Schreier, Dvorana Zrinski. i pedagogu (Sinj, 1968.). Bukvić je, u koga sastava, od elektroničke glazbe tijekom skladateljskih iskustava usa- ko Šalamon, odana osobita počast do Izvedena je Muzika za kamerni or- bogatom izboru praizvedbi u prošloj Spatial — Danse des apparitions (Pro- vršavalo, sve do velikoga kompleksa svečane zagrebačke dodjele Vjesniko- kestar, glazba inspirirana folklorom godini, žiri oduševio stavkom Vers le stor — pokreti priviđenja, praizvedba nagrađenoga djela. vih nagrada svim laureatima iz različi- Međimurja, a šire i Balkana koja nas tih umjetničkih područja (2. lipnja). ciel (Prema nebu), završnom vokalno– Pariz 2000.), orkestralnog stavka Ac- Majski muzički memorijal Josip Štolcer podsjeća na vrlo originalnu inspiraciju instrumentalnom apoteozom koja za- tus i stavka za zbor i orkestar Psalam hrvatskog skladatelja isuviše rijetko ključuje njegov ciklus Récits de l´autre (praizvedba Zagreb 1995.), do kom- zastupljena na koncertnim podijima monde (Priče s drugog svijeta). Taj je če- pleksnog vokalno–instrumentalnog, današnjice, a koji je izvornošću glaz- tverodijelni slijed bio u cjelini prvi put 25–minutnog stavka Prema nebu (s benoga idioma i, u ono vrijeme, oso- predstavljen javnosti 1. travnja 2010. u dijelovima Oraculum — Proročanstvo bito smjelim harmonijskim jezikom izvedbi Zbora i Simfonijskog orkestra i Lux aeterna — Vječno svjetlo). U oduševljavao ne samo hrvatsku, nego HRT–a, Dječjeg zbora Zagrebački obrazloženju žirija stoji da je Bukvić i inozemnu publiku te nakladnike dječaci i Djevojačkog zbora Zinka, završnim stavkom Prema nebu »suvre- glazbenih partitura. Nedvojbeno je da pod ravnanjem Tončija Bilića i uz su- menu hrvatsku glazbenu tvorbu obo- ne bi bilo na odmet više pažnje posve- djelovanje glumca Luke Dragića. gatio djelom koje odaje inventivnog ćivati Štolceru Slavenskom čije je ško- autora i koji u zvukovnosti odabranih lovanje kod Zoltana Kodalyja u Bu- Dalibor Bukvić, skladatelj iz razreda izvođačkih medija nalazi poticaje za dimpešti, Viteszlava Novaka u Pragu i akademika Stanka Horvata na Mu- produhovljenu realizaciju osobnoga usavršavanje u Parizu, u prvoj polovici zičkoj akademiji u Zagrebu, usavrša- nadahnuća. Bukvićeva glazbena mi- prošloga stoljeća itekako osuvremenji- vao se u Darmstadtu kod Karlheinza saonost, vrsna strukturiranost sklad- valo hrvatsko glazbeno stvaralaštvo. Stockhausena, na središnjem pariškom be, uzorno korištenje ljudskih glasova O tim novim smjernicama glazbe 20. Konzervatoriju kod Laurenta Cuni- i znalačko postizanje željenih efekata stoljeća svjedoči i Muzika za kamerni ota, na Nacionalnom konzervatoriju u akustičkim odnosima, interpretima orkestar koju su Simfoničari pod rav- Boulogne u razredu Michela Zbara i pruža mogućnost za skladno, iako za- nanjem Mladena Tarbuka predstavili na IRCAM–ovoj Ljetnoj akademiji u htjevno izvođenje.« u punoći zvukovnosti, u kojoj se oso- Parizu. U francuskoj metropoli živio bitom dojmljivošću ističu dionice pu- je od 1996. do 2008., a povratkom u Dakako, tako veliki izvedbeni aparat hača, napose razvijena melodija roga Zagreb, radi na zagrebačkoj Muzičkoj nije mogao nastupiti u Čakovcu, pa Dalibor Bukvić i gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon

ccantant 116868 007.indd7.indd 3 227-May-117-May-11 99:47:52:47:52 AAMM 4 BROJ 168, LIPANJ 2011. DODJELA HRVATSKIH DISKOGRAFSKIH NAGRADA ODRŽALA SE 18. PUT

NAGRADE Porin je po svemu postao punoljetan Porin je ponovno postao spektakularan, pun zvijezda hrvatske glazbene scene, ugodno mjesto za druženje i veoma zanimljiv televizijskim gledateljima, najviše svojom neizvjesnošću i neočekivanim pobjedama u nizu kategorija. Jer je od najboljeg domaćeg materijala... Piše Jure Ilić no što su već prošle godine primi- Prva je sjajan slogan 18. Porina — »Od kad smo osmislili Porin, bio jak. Činilo mi Ojetili mnogi kritičari i novinari bilo najboljeg domaćeg materijala«. U njemu je se potrebnim stvarati estetsku liniju obra- je novo i prilično veliko zanimanje me- suština svega što ta glazbena nagrada zna- ne. Koliko će ona postati masovna ili ne, dija za Hrvatsku diskografsku Nagradu či hrvatskim glazbenim profesionalcima, nije bilo toliko važno, ali mi se činilo važ- Porin. Priređen najprije u Šibeniku za ali i širokoj hrvatskoj javnosti, jednostavno nim da ta linija obrane postoji. Otišao sam klasičnu i jazz glazbu, a potom u Biogra- i bez mudrovanja. Siniši Škarici koji mi je, prezauzet, rekao: du za dio scene koji uobičajeno nazivamo »Eno ti Veljka, vidi s njim!«. Veljko Des- Druga je doslovni Porinov povratak kući. pop–glazbom, Porin se nametnuo svježim pot je u tom trenutku bio non–voting član Naime, sve dosad su skulpture Nagrade organizacijskim pristupom, dobrim tele- američkog NARAS–a (National Acade- rađene od stakla u Sloveniji, a sada, za vizijskim scenarijima i napose željom do- my of Recording Arts & Sciences), vlasni- punoljetni rođendan, napravljene su od maćina i pomoći organizatorima. Najviše ka Grammya. Nazvao sam i Dražena Vr- hrvatskog kamena i u Hrvatskoj. »Slogan se to odnosi na Biograd i gradsko vodstvo doljaka i tako je krenulo — Grammy nam tako ima dvostruko pokriće. Osim što koje se pokazalo na visini posla u svakom je bio apsolutni uzor za stvaranje Porina. Porin već 18. put predstavlja najbolje od pogledu. Paralelno sam raspravljao o ideji s Mari- domaćeg glazbenog »materijala«, statue jom Nemčić i Đelom Hadžiselimovićem No, meni se čini da su za dobru organiza- namijenjene pobjednicima izrađene su i stvorila se kritična masa da krenemo u ciju, a potom i dobru recepciju u javnosti, od slavnog bijelog kamena s Pučišća na nešto što je zapravo struka — struci. To sličnu onoj koja je vladala na prvim izda- Braču«, kako je navedeno na web stranici je bilo neobično za ono vrijeme i ovaj pro- njima naše najuglednije glazbene nagrade, nagrade. stor. Znali smo, a to se i održalo do danas: najviše bili zaslužni neki novi ljudi u nje- postoje rizici. Na primjer, iz Grammya su govom vodstvu. Prvenstveno se to odnosi Veliki povratak kući i proslava punoljetnog nam poručili da je njima trebalo 25 godina na Darka Bakića, glazbenika i mladog di- rođendana ove je godine obilježena najpri- da ljudi počnu glasovati »za« nekog, a ne rektora koji je mjesto naslijedio od dugo- je u Zagrebu, dodjelom Porin Classica, a »protiv« nekog. Jer to je »vanity fair« — od godišnjeg prvog čovjeka Hrvoja Markulja. tjedan kasnije i televizijskim spektaklom tri osobe zaokružujem jednu ne zato jer Bakić nije radio veliku revoluciju, nego je u Biogradu. Ono što je lani dobro započe- sam za nju, nego zato da ne pobijedi ona pomladio ekipu i unio dašak mladosti i lo, nastavljeno je i ove godine: televizijsko koju ne podnosim«, ispričao je o počecima KAMEN I GLAZBA KAO IDEALAN SPOJ svježine koja je Porinu po mnogima već glasovanje tv–gledatelja za Hit godine. Porina Zrinko Tutić. ranije počela nedostajati te ga iz rutine Tako su u konkurenciju ravnopravno ušle KLESANJE STATUA TRAJE ŠEST pjesme Ajme meni nije mi dobro Sexymot- vratio na mjesto koje mu po svemu pripa- Porinovo glasačko tijelo sastavljeno je od herfuckersa, Bižuterija Jelene Rozge, Do- da. Porin je ponovo postao spektakularan, profesionalaca koji se bave glazbom ili MJESECI godila se ljubav... Lee Dekleve i Mladena pun zvijezda i prvaka hrvatske glazbene pišu o njoj, dakle stručnjaka svih profi - amen se, po svom nalazištu naziva »Veselje Unito«, što je iz- & Saše iz TBF–a, Kako ću joj reć da varin scene, ugodno mjesto za druženje i veoma la vezanih uz glazbu, što Nagradi daje vrsna poveznica s nacionalnom svečanošću glazbe. U svaki Klape Sv. Florijana i Čede Martinića, Za K zanimljiv televizijskim gledateljima, naj- posebnu vrijednost i težinu. Oni su ove obrađeni pučiški kamen ugrađeni su ljubav, predanost i talent jed- nju Kinokluba i Gibonnijeva Žeđam. Izbor više svojom neizvjesnošću i neočekivanim godine velikim dijelom glasovali preko naki onima koji su potrebni za nastanak vrhunske pjesme. Zato je vrlo širok i doista je bilo teško unaprijed pobjedama u nizu kategorija. Možda je interneta, a tek se manji dio odlučio za su brački kamen i naša najuglednija glazbena nagrada idealan reći tko će pobijediti, no zato se valja sjetiti u svemu bilo potrebno i zrno sreće, što je pisane obrasce. Eto što se sve promijeni- spoj, zaključili su u Uredu Porina pri Institutu hrvatske glazbe prošlogodišnjeg pobjednika Tonija Cetin- sezona uistinu i bila jer se ponovo pojavio lo u tih osamnaest godina. Zanimljivo je koji organizira dodjelu Nagrade. Voditelj projekta »Porin od brač- skog koji je, u žestokoj konkurenciji nakon velik broj novih, respektabilnih izdanja da je godinama i broj kategorija varirao i kog kamena« je Siniša Martinić–Cezar, magistar restauriranja i pobjede, izjavio na sceni: »Bez vas bih bio koja su konkurirala za pobjedu. mijenjao se, prilagođavajući se vremenu i konzerviranja umjetnina, ujedno i klesarski tehničar iz Pučišća. O fi kus!«, aludirajući na to što nije dobio potrebama diskografske industrije. Tako zahtjevnoj izradi serije kamenih Porina kaže: »Proces izrade više Ovogodišnji 18. Porin postao je punolje- nijednu statuu u drugim kategorijama, je od početne 32 kategorije u prvoj dodjeli od 90 primjeraka statue traje šest mjeseci, a u njega je uključeno tan! Uz Darka Bakića koji je i dalje izvršni premda je te sezone bio neupitni vladar 1994., broj narastao na sadašnjih 51! Valja pet iskusnih bračkih klesara i kipara.« direktor, novo lice u organizaciji ugledni domaće pop scene. spomenuti i ovogodišnje dobitnike Porina je diskograf i kritičar Siniša Bizović, novi Statua Porina u kamenu teži oko 2,90 kg. Svaka je na put prema za životno djelo, glazbenike Josipa Klimu direktor Nagrade. Tandem ima briljantne Razlozi su mnogostruki, a najbolje ih rukama pobjednika krenula kao grubo isklesani pravokutni ka- i Dragu Diklića, velikane u svojim glazbe- zamisli — primjerice iskoristili su gosto- opisuje Zrinko Tutić, skladatelj i osnivač men, dimenzija 34 x 20 x 8 cm i težine 14 kg. Pučiški kamen je- nim područjima. vanje Rogera Watersa kojemu je uručen Porina. Odličan razgovor s njim objavljen dan je od najznamenitijih kulturnih simbola Hrvatske. Od njega na Porinovoj web stranici, iz kojega pre- Porin za posebna postignuća u glazbi i Bilo kako bilo, Porin je ponovo postao IN, su kroz povijest izrađivani brojni spomenici kulture, umjetnička nosimo najbolji dio: tako suptilno podsjetili javnost na vrijed- on je zanimljiv i neizvjestan, a to mu želi- djela i reprezentativna zdanja, poput Bijele kuće u Washingtonu, nost Porina. Meni se ipak najboljima čine Kako je zapravo počeo Porin? mo i ubuduće jer je jednostavno nezaobi- Parlamenta i Novog dvora u Beču ili Parlamenta u Budimpešti. dvije vrlo bitne stvari. lazan kao konačni kriterij izbora najboljeg Tradiciju plemenite obrade kamena, pučiška klesarska škola nje- – »Nalet primitivizma u glazbi je i 1993., od najboljih na hrvatskoj glazbenoj sceni. guje već stoljećima, navodi se na Porinovoj web stranici.

NAKON 18. DODJELE PORINA ODRŽANE U BIOGRADU

NAGRADE NAGRADE Podjela kipića po dobrom receptu Piše Jure Ilić

akon velikog truda što ga je donijela nova sama u toj kategoriji svjedoči da je Porin itekako Norganizatorska ekipa i poslije zapažene te- mjerodavan i da živi u stvarnosti. levizijske reklame, odgledani prijenos iz Biogra- da pokazuje da je Porin izrastao u profesional- Prema glasovima isključivo glazbenih profesi- nu priredbu koja i HTV–u donosi programsko onalaca, najveći je ovogodišnji pobjednik ipak osvježenje. Zlatan Stipišić Gibonni, sa čak pet Porina, a slijede ga TBF i Bambi Molesters s tri. Sve u Porin je zapravo vrhunska manifestacija glazbe svemu, Porin je potvrdio visoki Gibonnijev sta- gdje su u glavnoj ulozi isključivo i jedino hr- tus koji je bogato nagrađen za dijamantni album vatski izvođači i skladatelji koji su ga, uosta- Toleranca, nagrađena je ponovo i različitost koju lom, prihvatili kao svoj najvažniji profesionalni nude TBF–ovci (ovoga puta s Leom Deklevom) orijentir. Svojom brojnošću u Biogradu su po- i visoka glazbena uigranost Bambi Molestersa, a kazali koliko drže do Nagrada. Na Porinu se, želja glasača za promjenom najviše se osjetila u baš kao i na Grammyju, toliko osjeća ona ve- kategoriji ženskog vokala (Ivana Kindl), u pop lika draž neizvjesnosti i neočekivanosti, što je i kategoriji gdje su trijumfi rali Jinxi te u izboru glavna osobina Nagrade čije rezultate do kraja novih nada (KinoKlub). znaju samo njezin direktor i predstavnici jed- nog odvjetničkog društva. Publika je svoj Porin Najemotivniji dio Porina svakako je bila dodjela dodijelila Jeleni Rozgi za Bižuteriju koja je time Nagrade za životno djelo velikom Dragi Dikli- osvojila prvi kipić za velike hitmakere Tončija i ću, živom dokazu da hrvatska glazba ima i svoju Vjekoslavu Huljić. Rozga se zahvalila »kolega- povijest i vječite zvijezde. Punoljetni Porin jed- ma što su imali dovoljno građanske hrabrosti da nostavno je bio lakmus papir trenutnog stanja na me nominiraju”, no upravo šest ponuđenih pje- hrvatskoj estradi, pa ga tako treba i vrednovati. A u našoj glazbi čini se da ipak nema krize... Zlatan Stipišić Gibonni

ccantant 116868 007.indd7.indd 4 227-May-117-May-11 99:47:54:47:54 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 5

3. PORIN CLASSIC PRVI PUT U VELIKOJ DVORANI VATROSLAVA LISINSKOG, 9. SVIBNJA TOUR DE FORCE KOMORNOG ZBORA MUZIČKE AKADEMIJE U MIMARI NAGRADE Nagrade zaslužnima KONCERTI Što hrvatski skladatelji Piše: Jana Haluza skladaju danas, a što su nstitut Hrvatske glazbene industrije uz 18. votno djelo primio je violinist Josip Klima koji je Igodinu Porina, nagrade za diskografska izda- bio spriječen doći u Lisinski, pa je u njegovo ime nja koju dodjeljuje struka, treći je put organizirao kipić od bračkog kamena primio njegov sin Bo- stvarali nekoć izdvojenu svečanost dodijele za najbolje albume jan, a publika je o njegovim dosezima saznavala Piše: dr. sc. Irena Paulus u kategorijama klasike i jazza. Ali možda više iz dokumentarnog fi lma projicirana na najvećem nego prethodne dvije godine u šibenskome Ka- platnu u regiji, kakvim se može podičiti dvora- Muzeju Mimara, 15. svibnja, održan je kon- zalištu, priredba pod nazivom Porin Classic od- na Lisinski. Općenito, dinamično izmjenjivanje U cert zborske glazbe koji će prije svega biti govara središnjoj palači glazbe, Koncertnoj dvo- predstavljača, glazbenih brojeva i dobitnika, uz zapamćen po sigurnom dirigentskom vodstvu za- rani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, tim više blagoglagoljivo vodstvo domaćina Dražena Si- ljubljenice u vokalnu glazbu, Jasenke Ostojić Ra- što može obuhvatiti bitno veći broj posjetitelja. riščevića (ravnatelja Dvorane) i sopranistice Ma- diković. Premda je, naime, najavljen kao koncert Osim što se prvi put tamo organizirala, uz atrak- rije Kuhar Šoše, u debitantskoj ulozi voditeljice, Komornog zbora Muzičke akademije (čiji su čla- tivno opremljenu scenografi ju i rasvjetu prigod- učinili su da podulja priredba proleti u dahu. novi, očito, većinom studenti pjevačkog odsjeka), nog karaktera koja je pogodovala televizijskom Među nagrađenima apsolutni su pobjednici al- na koncertu su sudjelovali i drugi zborovi čija je prijenosu, večer je donijela mnoštvo premijera, s bum Glazba...prijateljstvo (Cantus d.o.o) k larine- idejna začetnica i prava, duhovna i fi zička voditelji- nizom inovacija u programskom aspektu dodje- tistice Marije Pavlović i pijanistice Martine Filjak ca profesorica Radiković. Radi se o ženskom zboru le, kao i u smislu novih dobitnika Porina. u kategoriji klasike (3 Porina — album godine, Capella Zinka i mješovitom zboru Capella Odak snimka i produkcija albuma) te From Moscow to koji odnedavno djeluju pri Hrvatskom društvu Co- Osmišljavanje konteksta dodjele nagrade za kla- LA () legendarnog glazbenog llegium pro arte, kao i o Zagrebačkim dječacima siku i jazz, Institut hrvatske glazbene industrije dua Boško Petrović — Neven Frangeš (2 Porina čija je povijest djelovanja već poprilično dugačka. povjerio je jednoj od svojih članica, Hrvatskoj — album godine i izvedba). Za autorska ostva- Sve te zborove vodi Jasenka Ostojić Radiković koja radioteleviziji te je po prirodi stvari zadatak za- renja objavljena na diskografskim izdanjima u je i osmislila programski koncept za Muzej Mima- Maestra Jasenka Ostojić Radiković vršio na stolu Ivane Kocelj, urednice Redakcije protekloj godini, nagrađeni su skladatelji Davo- ra: ideja je bila predstaviti zborsku glazbu hrvatskih ozbiljne glazbe Hrvatske televizije. Bila je to ve- rin Kempf za skladbu Freska za orgulje i simfo- skladatelja (mahom profesora na Muzičkoj akademiji) te pokazati što su oni skladali neka- lika odgovornost, ujedno i test novog prostora i nijski orkestar na 4. izdanju antologije Hrvatska da, a što skladaju danas. Kao svojevrsni tour de force, Komorni je zbor Muzičke akademije uopće potvrda razloga izdvajanja tih dviju zaseb- orguljska glazba orguljašice Ljerke Očić (Cantus predstavio djela Mladena Tarbuka (Plavo nebo), Krešimira Seletkovića (Uspavanka), Beri- nih kategorija iz ostatka sveobuhvatnog mnoš- slava Šipuša (Jezero na Zelengori), Davorina Kempfa (Cantate Domino), Dalibora Bukvića tva raznolikih glazbenih žanrova u domaćoj dis- (Kyrie), Frane Paraća (Dona nobis pacem), Josipa Magdića (Oči joj gorski izvori) i Tomislava kografi ji. Ivana Kocelj iskoristila je mogućnost Uhlika (Pozdravljeno budi iz Mise pastorale). velike scene za angažman Simfonijskog orkestra HRT–a koji je bio nositelj koncertnog dijela sve- Vokaliza Ante Knešaureka i Igračka vjetrova Ivana Josipa Skendera prvi put su predstav- čanosti. Prvi se put na jednoj dodjeli Porina čula ljene publici, a kao svojevrsnu središnjicu, zborovi — gosti, praćeni gudačkim kvartetom i uvertira iz opere Vatroslava Lisinskog po kojoj Sebastijan, izveli su kantatu Tuere me et libera Tomislava Uhlika koja je, poput praizvedenih je nagrada i dobila ime. Simfoničari su u uvod- djela, također nastala nedavno. Brojnost poznatih skladateljskih imena, kao i žar kojime su noj točki, pod vodstvom maestra Mladena Tar- izvođači pristupili u predstavljanju njihovih skladbi, pokazuje koliko je naša zborska litera- buka, izveli zaboravljenu integralnu verziju djela tura bogata i — s obzirom na redovite programe profesionalnih zborova i orkestara — za- koje se vrlo rijetko izvodi na koncertnim pozor- pravo prilično zapostavljena. A radi se o doista vrijednim djelima u kojima bi publika (tako- nicama, dok je sama opera već odavna iščezla iz đer u nas prilično podcijenjena mišlju da voli isključivo slušati strane skladatelje pretprošlog repertoara Hrvatskih narodnih kazališta. Po- stoljeća) sigurno uživala. U ovome se koncertu uživalo i zbog izvrsne izvedbe Komornog hvalna je ideja i da u završnici večeri Orkestar, zbora Muzičke akademije i njihovih gostiju za koje sa zadovoljstvom možemo reći da su već uz sve nominirane umjetnike, praizvede i novu sada pravi profesionalci. Zborovi su pokazali i svoje inače skrivene »bisere«: topli sopran Jo- skladbu Miljenka Prohaske nastalu prema moti- sipe Bainac koji je, uz usrdnu zborsku mikropolifoniju ocrtao Šipuševo Jezero na Zelengori, vima iz opere Porin, kao i programska koncep- specifi čnu boju sopranistice Alete Arbanas u solo dionici Uhlikove Pozdravljeno budi, kao cija satkana od glazbenika koji su izveli glazbu i u Kempfovom Cantate Domino gdje je nastupila uz altisticu Ružicu Gačić, tenora Vetona na nominiranim izdanjima. Dvije »umetnute« Marevci i basa Antonija Babića. Kada se »zbroje« široke interpretacijske mogućnosti mla- točke referirale su se na glazbene aktualnosti dih vokalnih snaga, u našoj zemlji, pa je tako prisutnost u Zagrebu entuzijazam njihove dvojice svjetskih gitarista zbog drugih recentnih dirigentice Jasenke koncertnih angažmana, Zorana Dukića i Petri- Ostojić Radiković, ta Çekua, Ivana iskoristila da ih poveže u duu kao i bogata mašta i indirektno održi lekciju hrvatskim diskografi - hrvatskih skladatelja, ma koji im još nisu snimili CD–ove. Premda u može se doista reći protekloj godini nijedna opera nije objavljena na Klarinetistica Marija Pavlović da »i mi konja za trku imamo« te da bi kon- CD–u, operna arija O mio babbino caro iz Pucci- d.o.o.) i Borna Šercar za , prema završnom nijeve jednočinke Gianni Schicchi, u izvedbi so- cert, onakav kako je ulomku opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, zamišljen za dvoranu pranistice Adele Golac Rilović, najavila je dugo album Little Book of Notes (Aquarius Records). očekivanu praizvedbu opere Maršal Silvija Fo- Muzeja Mimara, tre- Najboljim izvođačem proglašen je udaraljkaš Fi- balo prenijeti u veće retića u Splitu u kojoj umjetnica tumači glavnu lip Merčep — Tri mušketira, jedna dama i gospo- žensku ulogu. Na to su upozorili i članovi autor- dvorane te predsta- din (Aquarius Records), uopće debitant na sceni viti ne samo hrvat- skog tima opere, redatelj Mario Kovač i dirigent klasične glazbe kojega je plasiralo prošlogodišnje Ivo Lipanović koji su se našli među onima koji skoj, nego i svjetskoj sudjelovanje u fi nalu Eurovizijskog natjecanja publici. su predstavljali nominacije. Nagradu Porin za ži- u Beču, a sada je student prve godine Muzičke akademije u Za- Komorni zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu grebu. Za uredniš- tvo povijesnog al- buma nagrađena je Nikolina Mazalin DODIJELJENE NAGRADE LAUREATIMA za dvostruko izda- 44. TRIBINE DARKO LUKIĆ nje izvedbi čelista VIJESTI Valtera Dešpalja a svečanom koncertu nagrađenih sudionika 44. tribine mladih glazbenih umjetnika Darko Lukić, — Veliki hrvatski Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, održanom 18. travnja 2011. godine u Maloj dvorani V. interpreti (Cro- NLisinski, ovogodišnjim su laureatima uručene nagrade. Ocjenjivački sud činili su Prerad Detiček atia Records). U (predsjednik HDGU–a), Višnja Požgaj, Goran Bakrač, Josip Tonžetić, Zlatko Foglar, Marko Ruždjak (pred- stavnik HDS–a), Ana Boltužić, (predstavnica Dvorane Vatroslava Lisinskog) i Emin Armano (predsjednik stranoj produkciji žirija). Nagradu Darko Lukić dodijelili su violončelistici Ziti Vargi i pijanistici Nadiji Vargi. Diploma Darko Lukić Porinom su ovjen- pripala je pijanistu Ivanu Horvatiću, Nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe čana izdanja Maxa domaćeg autora dobila je flautistica Andrea Jelavić (Soliloquy za flautu solo, op. 61 Božidara Kunca), a Emanuela Cenčića Koncertna dvorana svoju je nagradu dodijelila također Ziti i Nadiji Vargi. (BPK) — Händel: mezzo– soprano opera arias KONCERT U POVODU 150 GODINA HAZU (Virgin Classics/ ) večanim koncertom Zagrebačke filharmonije, održanim 29. travnja u Koncertnoj dvorani Vatrosla- u kategoriji kla- va Lisinskog, pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske, obilježeno je 150 godina Hrvatske sike te Cassandra Sakademije znanosti i umjetnosti. Utemeljena 1861. godine na inicijativu đakovačko–srijemskog bi- Wilson — Silver skupa Josipa Jurja Strossmayera, HAZU danas okuplja vodeće znanstvenike i umjetnike, skrbi o hrvatskoj Pony (Blue note/ kulturnoj baštini te promiče hrvatsku znanost i umjetnost u zemlji i inozemstvu. Zagrebačka filharmonija koja ove godine slavi 140 godina postojanja i dirigent Zoran Juranić, za tu su prigodu odabrali djela peto- Dallas Records) rice akademika, velikih hrvatskih skladatelja Borisa Papandopula, Jakova Gotovca, Krešimira Baranovića, za jazz. Čestitke Natka Devčića i Stjepana Šuleka. Večer je otvorila Uvertira iz Papandopulove opere Amfitrion, nakon koje nagrađenima i je uslijedilo Gotovčevo antologijsko Simfonijsko kolo. U izvedbi Baranovićeva vokalnog ciklusa Z mojih bre- zaslužnima! gov, na stihove Frana Galovića, Zagrebačkoj se filharmoniji pridružio mladi hrvatski bariton Siniša Hapač. Nakon Devčićeve Istarske suite, večer je zaključio Šulekov svečani prolog Scientiae et arti koji je skladatelj posvetio upravo HAZU. (BPK)

Davorin Kempf

ccantant 116868 007.indd7.indd 5 227-May-117-May-11 99:47:56:47:56 AAMM 6 BROJ 168, LIPANJ 2011.

UZ IZLOŽBU ART DÉCO U HGZ–U, (VELJAČA — LIPANJ 2011.) POSTAVLJENU USPOREDO S IZLOŽBOM ART DÉCO I UMJETNOST U HRVATSKOJ IZMEĐU DVA RATA U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT U ZAGREBU POVIJEST Slike s izložbe Priče o propalim izdavačima, uspješnim ruskim emigrantima, prerano umrlim talentima... Piše: dr. sc. Nada Bezić ko već ne postoji glazba karak- Bersina reakcija na dizajn te 1921. završio studij na Ateristična za art déco, ima barem U svojem izdanju ciklusa Maštanja École Nationale Supérieure notnih izdanja koja sjajno odražavaju Dore Pejačević iz 1920., Čaklović na- des Arts Décoratifs. Raz- svu raznolikost dizajna tog razdoblja. javljuje zbirku Melodije Josipa Canića. doblju art décoa korištenje A tako je i s koncertnim programima, Prema toj reklami, naslovnica Melodija ljudskog tijela nije bilo časopisima, pa čak i računima. je »remek djelo štamparskog produkta strano, bilo da se radi o i grafi čke umjetnosti, pa je ukras sva- stiliziranoj fotografi ji akta Kada je u Hrvatski glazbeni zavod na spomenutoj naslovnici (HGZ) iz Muzeja za umjetnost i obrt kog glazbenog doma (...) omot je izra- djen u najljepšim bojama i u narodnoj ili crtežu golišave Sreće, stigla zamolba za posudbu notnih iz- lika iz Bersine opere Po- danja za izložbu Art déco i umjetnost u ornamentici«. Autor uistinu posebne naslovnice slikar je i scenograf Marko stolar od Delfta. Bersa je Hrvatskoj između dva rata, bio nam 26. siječnja 1918. zapisao je to poticaj da pronađemo i drugu Rašica (1883.–1963.), brat poznatijeg Božidara Rašice, arhitekta i scenogra- u dnevnik: Jutros je došla likovno zanimljivu, ne samo notnu iz štamparije 2. korektura građu iz 1920–ih i 1930–ih godina fa. Ambiciozna izdanja nažalost nisu pomogla Čaklovićevom poslovanju od Postolara. Jutros je poslao te je izložimo u vitrinama u predvorju slikar Hans Neumann sliku velike dvorane HGZ–a. Ta notna iz- i nakon 1924. zatvorio je tvrtku. Da se vratimo Maštanjima: na vinjeti na (klišee) za kopertinu (izva- danja objavljena su u Hrvatskoj, Italiji, na) od Klavierauszuga od Austriji, Češkoj, Francuskoj i Velikoj poleđini korica nalaze se inicijali izda- vača, dok su inicijali dizajnera »R.T.« Postolara, upravo je divna! Britaniji između 1917. i 1933., a uku- izvanredno i originalno pno je predstavljeno 13 autora rođenih ostali nerazriješeni. Radi li se o Ra- dovanu Tommaseu (1895.–1924.), izmišljena — postolar Piét između 1873. i 1899. godine. Dio (crna boja) sjedi i radi, a po- izložbe bio je »ozvučen« koncertom za Tijardovićevom vršnjaku i prijatelju, koji će umrijeti ne navršivši 30 godina vrh njega kao fantomi = Sre- Dan HGZ–a, 18. travnja 2011., kada ća i Smola (Dnevnik i Us- su skladbe iz vitrina bile predstavljene života? Vjerojatno ne, jer se Tomma- seo uvijek potpisivao punim imenom. pomene, HGZ, 2010., str. publici. Ako se izložba može pretvo- 213). Rijedak je to primjer riti u koncert, još ju je lakše predsta- Za izdanja popijevaka svojega prijate- lja, Tommaseo je dizajnirao dvije na- svjedočanstva reakcije ne- viti u tekstu. Priče koje plete govore kog skladatelja na prvi su- o propalim izdavačima, uspješnim slovnice (Milovô sam i Bijela serenata), a objavio ih je Edition Slave. Riječ je sret s dizajnom naslovnice ruskim emigrantima, prerano umrlim svojeg djela. Bersa je tada talentima... o bečkoj izdavačkoj kući čiji je vlasnik bio Dubrovčanin Milan Obuljen. U radio kod bečke izdavačke Ivo Tijardović, neupitno je vodeće ime nekoliko godina nakon kuće Doblinger koja je i cijele izložbe (1895.–1976.), skladatelj Prvog svjetskog rata i dirigent, libretist i slikar, scenograf Obuljen je objavio mno- i kostimograf, uza sve to i zaslužni go izdanja hrvatskih, predsjednik HGZ–a od 1946. do srpskih i slovenskih 1952. godine. Uostalom, upravo dva- skladatelja, a više od 30 Blagoje Bersa: Postolar od Delfta, klavirski izvadak, Wien: Doblinger, naest notnih izdanja čije je naslovnice naslovnica dizajnirao je 1918., Dizajn naslovnice: Hans Neumann oblikovao čine građu koju je HGZ Ivo Tijardović. posudio Muzeju. U HGZ–ovoj zbirci rara čuvaju se četiri razglednice koje Među drugim dizajneri- Djagiljeva i Stra- nica klavirskog izvatka (crvenokose!) je Tijardović dizajnirao oko 1920. za ma, uz Tommasea, nala- vinskog. K tomu Medvedgradske kraljice, opere Luje seriju »Internacionalni plesovi« za- zio se i Dušan Janković je u međuratnom Šafraneka — Kavića i Ljube Babića grebačkog izdavača Josipa Čaklovića. (1894.–1950.), srpski razdoblju bila (doduše, moramo priznati da se nje- To je bila samo jedna od njegovih slikar i grafi čar. Svoj je najcjenjeniji sce- gov crtež ubave livade na klavirskom serija razglednica koje su bile jako nestandardan dizajn na- nograf u Francu- izvatku Lisinskijevog Porina iz 1919. popularne, a i danas se cijene među slovnice Manojlovićeve skoj. Stravinski stilski ne uklapa u art déco). Plakat za skupljačima. popijevke Molba poslao se, kao što je po- Studio Gussich–Feller, privatnu glazbe- iz Pariza gdje je upravo znato, u Švicar- nu školu u Basaričekovoj 3, nadopu- skoj 1919. godine njuje dopis vlasnika škole, Marijana družio s Majom Fellera HGZ–u 1933. godine — u Strozzi i njezi- zaglavlju je isti dizajn: otvoreni klavir i nim suprugom siluete ljudi u publici. Belom Pečićem, a u njihovom Tomislav Krizman (1882.–1955.) izra- je domu upo- dio je kostime za praizvedbu opere znao i mladog Vilin veo Petra Konjovića 1917. go- Jozu Kljakovića dine; upravo je nacrt jednog od tih (1889.–1969.). kostima bio izložen u Parizu 1925. Upravo je Klja- na Međunarodnoj izložbi dekorativnih kovićev crtež za umjetnosti, ključnoj za art déco. Konjo- plakat i program vić je u godini praizvedbe tiskao kla- koncerta brač- virski izvadak svoje opere u Zagrebu, nog para Strozzi u vlastitoj nakladi. Dakle, za vrijeme Gisela Beck: Minuet za klavir, Wien: Edition Slave, cop. 1919., Prvog svjetskog rata investirao je u Dizajn naslovnice: Ivo Tijardović — Pečić u Züri- chu 1919., jedan izdanje u kojemu je, štoviše, objavio i od najpoznatijih tri table u boji, s crtežima Krizmanove scenografi je za svaki čin opere. Diza- objavila klavirski izvadak te opere. A iz razdoblja art décoa, s dva ljudska jn izdanja i danas privlači pozornost, slikar Hans Neumann (1888.–1960.) lika unutar okvira što ga čine breze i dok sama opera nakon 1926. nije više kojega spominje u Dnevniku, bio je iz- lastavice. Drugi je ruski emigrant na nikada izvedena u Zagrebu... među dvaju svjetskih ratova jedan od HGZ–ovoj izložbi Vladimir Ivanovič vodećih grafi čkih dizajnera u Beču. Žedrinski (1899.–1974.). Od 1939. I na kraju, o jednom računu. Godine do odlaska u Pariz 1950. bio je sce- 1937. u velikoj obnovi zgrade HGZ–a Iz radionice ruskih nograf i kostimograf u zagrebačkom načinjeni su takozvani terazzo podovi emigranata HNK–u, a sudjelovao je kao scenograf po kojima i danas koračaju publika i i u Miletićevom fi lmu Lisinski 1944. Kad smo kod istaknutih likovnih studenti Muzičke akademije. Velike godine. Za naslovnice časopisa Zvuk umjetnika, moramo spomenuti Na- crvenkaste i bijele kamene ploče po- 1933. izradio je karikature skladate- taliju Sergejevnu Gončarovu (1881.– stavila je tvrtka Škaberna, sa sjedištem lja, od kojih je najzanimljiviji portret 1962.), rusku slikaricu i grafi čarku. Na »nasuprot Samoborskog kolodvora«, Josipa Štolcera Slavenskog, izrađen u naslovnoj stranici klavirske skladbe danas tvrtka Samoborka u Ulici Bo- negativu. Lorda Bernersa Le poisson d’or (Lon- židara Adžije, blizu nekadašnjeg ko- don: Chester, 1919.), neuobičajeno Obje zagrebačke izložbe o art décou lodvora »Samoborčeka«. Na crtanom velikim slovima je naglašeno da dizajn mogu se odlično kombinirati: uz logotipu tvrtke ponosno se uzdižu ni potpisuje Gončarova. To je bila samo mnogo Tijardovića, na oba su mjesta više ni manje nego — neboderi, čime jedna od njezinih suradnji sa sklada- izložene kreacije Tommasea, Otta je račun star 74 godine uistinu zaslu- žio svoje mjesto na izložbi. Josip Canić: Melodije, izabrane skladbe 1905–1918., Zagreb: Čaklović, 1919., teljima; poznata je po inscenacijama Antoninija — u HGZ–u je to naslov- Dizajn naslovnice: Marko Rašica i kostimima koje je radila za balete

ccantant 116868 007.indd7.indd 6 227-May-117-May-11 99:47:59:47:59 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 7

SKLADATELJ JURICA POPOVIĆ U POVODU TRIDESET GODINA POSTOJANJA SKUPINE TROTAKT PROJEKT PRIPREMA MULTIMEDIJALNO DOGAĐANJE

RAZGOVORI RAZGOVORI Zvuk koji je bio brži od vremena Glazbena industrija uvijek traži hit i stoga je logično da smo imali problema jer smo težili potpuno drugačijem zvuku od traženoga. Ne mogu nikoga okriviti za neobjavljivanje albuma samo zato što nije razumio naš izričaj jer ga je gledao kroz prizmu pop pjesme. Razgovarao: Jure Ilić

edna od najvažnijih hrvatskih rečeno, kao neka izmaglica koja se Jsubkulturnih pojava osamdesetih polako transformira pod utjecajem godina svakako je bila skupina Tro- povjetarca. Paralelno s tim razmi- takt projekt koja je svojim multimedi- šljanjima vani se pojavila nova scena jalnim pristupom glazbi i inovativnim koju nisam imao gdje čuti, ali čitajući zvukom najprije oduševila kritičare tadašnje listove kao Polet, Studentski tada popularnog lista Polet, a potom list i Džuboks pokušavao sam za- i domaću klupsku publiku. Pobjedom misliti kako zvuče te grupe. Tako se na Yurmu (Yu rock moment) što ga znalo dogoditi da nas tadašnji kritičari je organizirao Polet u vrlo žestokoj uspoređuju s nekim recentnim izvo- konkurenciji, Trotakt projekt ponudio đačima, a da ih mi, zapravo, nikada je zvuk sličan onome što je dolazio s nismo čuli. Neki to nazivaju sinkroni- britanske scene, a trpki i očigledno zacijom. Nitko nam nije bio uzor, to proživljeni tekstovi pjesama pridono- su više bile refl eksije. sili su njihovoj originalnosti. Atmos- fera koju su stvarali podsjećala je na Kako ste iz malog grada otišli u Zagreb, fi lmski megahit »American graffi ti«, a veliko glazbeno i medijsko središte? korištenje različitih medija u promo- Studirao sam u Splitu, ali sam odu- ciji skupine postao je, nakon Trotakt vijek htio živjeti u Zagrebu za kojega projekta, opći standard. Njihov zvuk mislim da je kulturološki konstantno je bio toliko jedinstven da su 1983. go- ravnopravan drugim svjetskim metro- dine nastupili i u programu Muzičkog polama. Idealan razlog za preseljenje biennala Zagreb. je bila glazba, a i Matija je već studi- U povodu tridesete obljetnice Trotakt rala u Zagrebu. Ipak, još jednom, ta projekta razgovarali smo s Juricom težnja biti drukčiji, pa i pomalo tvrdo- Popovićem, glavnim »ideologom«, glav, dovela je do toga da smo uporno skladateljem i tekstopiscem grupe. ponavljali da smo grupa iz Metkovića, Popović se do danas profesionalno iako smo cijelo vrijeme u stvari djelo- bavi glazbom, a njegova skupina pre- vali iz Zagreba. To je bila otežavajuća tvorila se u pop–sastav Gracia, u koje- okolnost, pogotovo u zemlji od dvade- mu pjeva Matija Vuica, poznata i kao set milijuna stanovnika, a s obzirom uspješna modna dizajnerica, a Popović da su se oduvijek sva bitna događanja

odvijala u velikim gradovima gledali KELČEC IGOR je standardni član nogometne ekipe Jurica Popović »Humane zvijezde«, zajedno s drugim su nas često s omalovažavanjem. Ta Kako ste pobijedili na Yurmu? izmoždeni, frustrirani i očajni, ipak Što biste danas, gledajući unazad, pro- popularnim glazbenicima. težnja biti iz provincije imala je svoju pozadinu u tome što su mnoge grupe napravili dva pop singla za Jugoton mijenili u vlastitoj karijeri? Jednostavno smo poslali na natječaj Trideset godina od prvog javnog nastu- u Velikoj Britaniji bile izvan Londona (Rolana, Zaplešimo) i sve to kao neko demo kazetu snimljenu na Radio Više bih vjerovao u sebe i uzeo bih pa skupine Trotakt projekt obilježit ćete što nije bio nikakav problem za njiho- sarkastično dokazivanje sebi i drugi- Metkoviću, ne očekujući pri tome prodornost Zdravka Mamića. nizom akcija i posebnim nosačem zvuka. vo uspješno djelovanje. Na žalost, ideja ma da nije problem uzeti neki vanjski ništa, niti smo ikoga poznavali u ta- Možete li se danas prisjetiti početaka i nije kod nas zaživjela. Tada sam isti- uzor, kopirati ga i kod nas predstavi- dašnjem Poletu koji je bio organizator Što ste pripremili za obljetnicu Trotakt opće situacije u glazbi koja je tada vla- cao da stvaranje glazbe u maloj depre- ti. Htjeli smo se narugati svima, a na natječaja. Urednici su bili odušev- projekta? dala u nas? sivnoj sredini ima inspirativnu moć, kraju najviše sebi. ljeni jer su i oni bili na istim valnim pogotovo za vrijeme »mrtve južine«. Polazeći od toga da imam veliku arhi- Tadašnja glazbena rock scena kores- dužinama. Jeste li imali podršku nekih institucija? vu djelovanja grupe, od snimki, pre- pondirala je s aktualnim vodećim sce- Što Vam se danas čini da je bilo presudno Jeste li zarađivali autorske honorare? Koga ste sve imali u grupi? ko fotografi ja, dijapozitiva, stripova, nama, a to su bile britanska i donekle u kritičarskom prihvaćanju Vaše glazbe? Zapravo, jedina konkretna podrška, tekstova, videa, novinskih isječaka, do američka. Naša je bila treća najveća Htio sam tada aktivirati sve što vri- svijetla točka i utočište bila je zaštita modnih uzoraka i crteža, što svakako jedi u Metkoviću u nekom izražajno autorskih prava koja nam je davala predstavlja raritetni dokument jedno- umjetničkom smislu. Tako da je tu dignitet, neku sigurnost i budila unu- ga vremena u hrvatskoj glazbi i kulturi bio jedan akademski kipar, slikar, tarnju snagu za daljnje djelovanje. Na ranih osamdesetih godina, želim to arhitekt, fotograf, glumac, režiser, vr- sreću, danas Hrvatska, jedina u regiji obraditi, digitalizirati i arhivirati u hunski elektroničar i naravno mladi ima, preko HDS–a i ZAMP–a, po hrvatskim kulturnim institucijama glazbenici srednjoškolci, uključujući svjetskim standardima uređenu za- poput Muzeja suvremene umjetnosti, Matiju Vuicu i mene. Mislim da smo štitu autorskih prava što nam uvelike Muzeja za umjetnost i obrt, Nacio- uspjeli postići određenu »kemiju« jer olakšava život i kao što rekoh, daje nalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatske su svi dali kreativni obol i umjetnički nam na važnosti. Tako da uvijek mogu fi lmoteke i Instituta hrvatske glazbe. se izrazili kroz Trotakt projekt. reći ja sam skladatelj jer za to imam i Finalni čin će biti snimanje doku- mentarnog fi lma u kojem gostuju Trotakt projekt teško je dolazio do nosa- pravnu potvrdu. mnogi relevantni i priznati suvreme- ča zvuka. Tko je bio kriv ili još bolje, što Kada ste odlučili da je život Trotakt nici i sudionici toga vremena i kul- je bilo krivo za to? projekta završen? turnih zbivanja u nas. S obzirom da realizaciju projekta u najvećem dijelu Glazbena industrija uvijek traži hit Kronično iscrpljivanje i natezanje s fi nanciramo sami, namjera nam je još i s toga je logično da smo imali pro- diskografi jom neminovno je dovelo do poslati dopise na razna mjesta te za- blema jer smo težili potpuno druga- umora i apatije članova, tako da su po-

NIKOLA VUČKOVIĆ NIKOLA tražiti pomoć. čijem zvuku od malo odustajali i napuštali grupu. Kao traženoga. Ipak diskofi l i nesuđeni rock kritičar (često Prije svega ću reći svim članovima mi je zadovolj- Trotakt projekt ZA ERU VELIKA pisao pod pseudonimom, op. a.) znao Trotakt projekta da su bili netko i ne- stvo što se takav u svijetu, što se tiče novih trendova PODRŠKA PERE sam vrlo dobro u kakve su zamke upa- što i da su bili važni u hrvatskoj su- Iskrenost, ali i naš pristup glazbi dali drugi kada su pokušavali s novim bkulturi onoga vremena, a danas bi to u glazbi, a to je danas opće poznato i danas etablirao prihvaćeno. Takva je situacija bila vrlo originalnost jer je GOTOVCA članovima umjetno održavati »mrtva- već trebala biti kultura jer su u projekt kod tih pjesama u svijetu, a i kod poticajna i inspirativna, pa sam se i ja Tek ste s Gracijom imali nekoliko ve- ca na životu«. To je bio kraj. bili uključeni moda, strip, video, foto, bilo i avangardnih nas nekako funk- dijaprojekcije i naravno, glazba. Kao htio izraziti jer je taj pogled na glazbu likih nacionalnih hitova. Navodno je cionira. To znači Kako je nastala Gracia? utjecaja. Tada mi i Pero Gotovac bio vrlo zadovoljan kuriozitet bih dodao da smo, razmi- preferirao više ideju nego virtuozno da smo bili puno se »motala« po Vašom obradom Ere njegova oca Ja- Ostalo nas je troje i htjeli smo od šljajući kako pobuditi sva čula čovjeka, tehniciranje i skupe instrumente, što ispred vremena. glavi slika iz dje- kova. Možete li se malo prisjetiti toga glazbe živjeti. Ipak, da bismo zadržali često znali prostor u kojemu nastupa- je mnoge tada ohrabrilo, pa i mene. razdoblja u Vašem stvaralaštvu? Ne mogu nikoga tinjstva kada sam posebnost, odlučili smo raditi etno– mo oplemeniti nekim mirisom. Ipak okriviti za neo- Kako ste se odlučili za vlastiti zvuk i tko gledao na televiziji Povratkom iz rata gdje sam otišao dance, opet malo ispred vremena, ali smo mi bili konceptualisti. su Vam bili uzori? neki prilog, a to je dobrovoljno na južni front, trebalo je bjavljivanje al- nekako preživjeti i dragi Bog je poslao ipak uspješno. Ta priča još uvijek traje, jedino moglo biti buma samo zato Dodao bih na kraju pitanje i odgo- Do toga je došlo, rekao bih, prirodnim inspiraciju za pjesmu Linđo. Dalje ni- ali u dvoje. s Muzičkog bie- što nije razumio vor koje glasi: Zašto smo skrenuli u putem — dok sam učio svirati gitaru šta nije bilo isto. Potvrdu tog našeg nnala Zagreb gdje smjera i rada dao je i gospodin Pero taj izričaj jer ga je Koliko je Vašoj glazbi koristilo Matijino popularnu glazbu? Zato što smatram i malo klavir uvijek sam nešto impro- umjetnik prosipa Gotovac kada sam došao kod njega gledao kroz priz- uspješno bavljenje modom? da je ovaj život dualan i satkan od vizirao, nikada nisam odsvirao nečiju pitati za dozvolu obrade naslovne rižu po žicama mu pop pjesme. S duhovnog i materijalnog svijeta i da tuđu kompoziciju. Težnja biti drukčiji teme iz opere Ero s onog svijeta. Tada Zapravo je to dvosjekli mač jer je Ma- klavira i tako pro- druge strane i mi mi je dužnost zadovoljiti obje strane. spontano me je dovela do toga da ne smo se sprijateljili i često razgovarali smo čvrsto stajali tija na modnom planu vrlo uspješna i Bez jedne od navedenih, život bi bio izvodi zvuk. Na o glazbi. Nekako u to vrijeme postao želim imati klasičnu konstrukciju u ljudi teško mogu percipirati da netko kraju smo i mi svi- sam i redovni član Hrvatskog društva na toj poziciji bez nepotpun. Kako kaže stari mističar pjesmi (uvod, A dio, B dio i refren). može raditi dvije stvari u životu s istim rali na Biennalu. skladatelja. Njegova podrška puno mi imalo odstupanja. Hermes Trismegistos: »Kako gore, Htio sam da ona izgleda, fi gurativno je značila i na tome mu se i ovom prili- Kasnije smo, već žarom, ali s druge strane, moda joj tako dolje«. kom zahvaljujem, to se ne zaboravlja. omogućuje veću medijsku prisutnost.

ccantant 116868 007.indd7.indd 7 227-May-117-May-11 99:48:05:48:05 AAMM 8 BROJ 168, LIPANJ 2011. UZ PRAIZVEDBE DJELA DAVORINA KEMPFA NA KONCERTU ZBORA HRT–A 22. VELJAČE 2011. TE KREŠIMIRA SELETKOVIĆA I SRĐANA DEDIĆA NA KONCERTIMA ZAGREBAČKIH SOLISTA 22. VELJAČE I 22. OŽUJKA 2011.

PRAIZVEDBE Glazba iz glazbe Kempf postojeće harmonijske i motivičke obrasce uklapa u nove formalne i izvodilačke okvire, dok Seletković postojeći formalni i izvodilački okvir puni novim glazbenim sadržajem Piše: Trpimir Matasović

atoričkih parlando odsjeka koji grebiensis i Šipušev Ein neues Agramer djela Srđana Dedića. Uz praizvedbu kod Kempfa zadobivaju začudno KonzePt — Seletković se bitno doslov- Četvrtog zagrebačkog koncerta, na pro- arhaičan prizvuk. nije drži Bachova formalnog okvira i gramu je bio i njegov Concerto grosso. uloge pojedinih instrumenata unutar Razlike između tih dvaju djela su ve- Sjenu na ovaj koncert, obilježen izvodilačkog sastava (predložak je ov- like, no u njima je i dalje prepoznatljiv vrsnim interpretacijama Zbora dje Treći Brandenburški koncert), ali se isti skladateljski rukopis. Ranija sklad- HRT–a i Tončija Bilića, baca zato u izboru glazbene građe više od- ba (napisana za vrijeme studija kod ostatak programa posvećen dje- miče od lajpciškog majstora. Na neki Stanka Horvata — Šulekova đaka!) lima suvremenog američkog način to predstavlja suprotan pol ide- u formalnom smislu, ali i na razini skladatelja Erica Whitacrea. je stvaranja glazbe iz glazbe od onog instrumentacijskih i motivičkih gesti, Hipertonalitetni slog, u kojem Kempfova: Kempf, naime, postojeće prilično jasno slijedi barokne obrasce, vrhunac hinjene »suvremenosti« harmonijske i motivičke obrasce ukla- s izmjenama ritornella i solističkih od- predstavljaju povremeni dijaton- pa u nove formalne i izvodilačke okvi- sjeka te kontrastiranjem concertina i ski klasteri, ostavlja dojam loše re, dok Seletković postojeći formalni i concerta grossa. imitacije stila takozvanih svetih izvodilački okvir puni novim glazbe- Nasuprot tome, Četvrti zagrebački minimalista o čijim bi se umjet- nim sadržajem. ničkim dosezima također koncert, u odnosu na već praizvedena Renata Penezić, Borivoj Martinić Jerčić, Pavao Mašić, Tomislav Fačini i Zagrebački solisti u HGZ–u dalo raspravljati. A kad još Upravo je zbog toga Seletkoviću bilo djela Mladena Tarbuka, Berislava Ši- pročitamo da je skladatelju moguće stvoriti skladbu koja je i da- puša i Krešimira Seletkovića, donosi avorin Kempf, posljednji student Skladateljska sinteza pri pisanju jedne od izvede- lje prepoznatljivo njegova. Osobito je najveći odmak od zadanog Bachovog nih skladbi »primarna glazbena po- to slučaj s prvim stavkom temeljenim predloška. Na prvi pogled, čini se kao Dkompozicije u klasi Stjepana Šu- Vrijednu priliku uvjeravanja u sve leka, jedan je od rijetkih skladatelja buda bila šutnja«, ne možemo se ne na, za Seletkovića tipičnom, koncep- da je Dedić zadržao samo izvodilački navedeno pružio je koncert Zbora zapitati zašto tu svoju pobudu nije do- tu »širenja« zvuka iz nukleusa jednog sastav i ulogu pojedinih instrumenata proizašlih iz te škole koji se nikada HRT–a iz ciklusa Sfumato održan pod nije distancirao od baštine svog uči- sljednije proveo u djelo. I još važnije, jedinog tona, postupnom gradnjom unutar tog sastava — čak je i broj stava- dirigentskim vodstvom Tončija Bilića zašto, umjesto Whitacreovih skladbi, sklopova temeljenih na sekundama. ka smanjen s tri na dva. No, kao i Con- telja. I, koliko god to paradoksalno 22. veljače u Muzeju Mimara. Tom zvučalo, možda je upravo zbog toga nije izvedeno još koje Kempfovo dje- Pritom se i ritamski pokret postupno certo grosso, i Četvrti zagrebački koncert, su prilikom izvedene tri Kempfove lo — primjerice, Figura circulorum, usitnjava, na način srodan onome zapravo, barata istim (neo)baroknim uspio pronaći vlastiti glazbeni izraz, skladbe, a ujedno je to bila i prilika za samosvojniji od onih koje su razvili (zasad) najkompleksnija, ali vjerojat- iz Bachovih passacaglia. Poveznicu »formulama« i »gestama«, ali na druk- promociju notnog izdanja skladatelje- no i njegova najkompleksnija zborska s Trećim brandenburškim koncertom čiji način. Dok je u ranijem djelu riječ svi oni brojni Šulekovi nasljednici koji vih zborskih djela koje je objavio Mu- su deklarativno odbacivali Učiteljeve partitura. predstavlja, pak, »solističko« isticanje o pogledu na barok iz »iskrivljenog zr- zički informativni centar Koncertne čas jedne, čas druge dionice. Čemba- cala«, u novoj skladbi građa kao da je estetske zasade, ali su i dalje ostali op- direkcije Zagreb. terećenima njegovom sjenom. Širenje zvuka lo Seletković uključuje tek u drugom razlomljena na fragmente i stavljena u Kempfova skladateljska sinteza u sva- stavku, u kojem kvaziimprovizacijska svojevrstan »kaleidoskop«. No, prem- Kempf će, pak, i danas eksplicitno na- Iste je večeri, ali u Hrvatskom glazbe- kome od triju odabranih djela ispolja- nom zavodu, praizvedeno i jedno djelo dionica tog glazbala predstavlja neskri- da slijed tih fragmenata može isprva glašavati, u osnovi (i), šulekovsku ideju va se na različit način — Agnus Dei za veni hommage Bachovom predlošku. ostaviti dojam nasumičnosti, skladba nastanka glazbe iz glazbe. Stoga, kao prvog Kempfova studenta kompozicije ženski zbor poziva se na baštinu Ars — Krešimira Seletkovića — i ako se iz Još očitije pozivanje na Bacha prisutno se u konačnici sklapa u zaokruženu što je Šulekov opus svojevrstan kom- nove, dok tom prilikom praizvedena je u završnici djela — u vehementnom cjelinu, objedinjenu ne samo na ja- pendij literature devetnaestoga stolje- Mimare dovoljno brzo nakon završet- skladba Cantate Domino predstav- ka koncerta Zbora HRT–a odjurilo u fugatu, u kojem je, među ostalim, Se- sno prepoznatljivoj motivičkoj razini, ća, tako i Kempfova djela neumorno lja hommage Ivanu Lukačiću — bez letković (za razliku od Tarbuka i Ši- nego i kroz nešto manje transparen- crpe nadahnuće, pa i glazbenu gra- HGZ, stiglo se prisustvovati i tom po- citata, ali s obilatim korištenjem ri- sljednjem djelu na programu koncer- puša) dosljedno proveo u djelo ideju tnu, ali ipak čvrstu formalnu struktu- đu, iz nepresušnoga vrela umjetničke tamskih i harmonijskih specifi čnosti čembala kao continuo glazbala. ru. U tom smislu, Dedić, zapravo, kao glazbe zapadne tradicije. Kempf je ta Zagrebačkih solista. Seletkovićev ranobaroknoga sloga. Najobuhvatniju Concerto à tre dio je projekta Zagrebač- i Kempf i Seletković, ali i on sâm u pritom, doduše, bitno širih nazora od sintezu predstavljala je skladba Pater Iskrivljeno zrcalo i Concertu grossu, i ovdje zastupa načelo svog Učitelja — u potrazi za potica- kih koncerata — ciklusa šest novih dje- noster u kojoj se susreću naizgled po- la skladanih za Zagrebačke soliste, od kaleidoskop stvaranja glazbe iz glazbe. Jer, kakve jima on će posegnuti dalje u prošlost, sve raznorodni elementi — od meliz- god ona preobrazbe prošla u Četvrtom a u skladateljsko–tehničkim postup- kojih svako treba predstavljati odgovor Mjesec dana kasnije, na sljedećem matike gregorijanske provenijencije, na jedan od Bachovih Brandenburških pretplatničkom koncertu u Hrvat- zagrebačkom koncertu, barokna prove- cima otvoreniji je iznašašćima glazbe s odzvucima ekstatičnih jubilacija nijencija njene motivičke i formalne druge polovine dvadesetoga stoljeća. koncerata. U odnosu na prethodna dje- skom glazbenom zavodu, Zagrebački Hildegarde Bingenske, pa sve do ale- la ciklusa — Tarbukov Concentus Za- solisti izveli su, među ostalim, i dva građe i dalje je jasno prisutna. SIMFONIJSKI STAVAK SRĐANA DEDIĆA ZA ZAGREBAČKU FILHARMONIJU FRANO ĐUROVIĆ: KIŠOBRAN ZA DVIJE sklopu programa koji su violončelistica Jelena Očić — Flaksman i orguljašica Ljerka Očić U predstavile na 6. kućnom koncertu Iz salona Očić 28. travnja, praizvedena je kraća dvodijelna Rezime uz misao o profesoru skladba Kišobran za dvije Frane Đurovića, posvećena sestrama Jeleni i Ljerki. PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE Kišobran 1 (Lento e molto espressivo) predstavlja oba instrumenta — orgulje i violončelo — pola- Horvatu ganim mračnim uvodom dugih tonova u dubokim registrima iz kojega izranja vrlo lijepa pijevna kladatelji su se uvelike raspisali. tema na violončelu, s efektnim pizzicatom na kraju. Kišobran 2 (Allegro) temelji se na više melo- SPraizvedbe slijede jedna za dru- dijskih i ritmičkih kontrasta. Zanimljiv je i dinamičan, kao i vrsne umjetnice kojima je posvećen i gom, djelomično i stoga što je ovo bi- koje su djelo u cjelini uspješno predstavile u Salonu Očić. Iako je kombinacija orgulja i violončela ennalska godina, godina institucije čiji rijetkost u izvođačkoj praksi, vrlo je apartna, ali i poticajna. No, zbog praktičnosti češćih izvedbi je običaj naručivanje djela, a praizvedbe toga zanimljivog opusa, bilo bi vrijedno prilagoditi ga i drugim instrumentima odgovarajućeg važan dio programa. Ali u tom vrijed- registra, što je bila uobičajena praksa u povijesti glazbe. To su uostalom darovite umjetnice i poka- nom novom zgusnutom slijedu pra- zale u preostalom dijelu programa sastavljenog od pretežito manje poznatih, ali itekako vrijednih izvedbi iskazuje se i ishod ranijih na- skladbi baroknog razdoblja čiji su autori Johann Ernst Galliard, Jean–Baptiste Barrière, Francois rudžbi drugih ansambala. Jednostavno Couperin, Louis de Caix d’Hervelois i Antonio Vivaldi. (Višnja Požgaj) nazvanu skladbu Simfonijski stavak, Srđanu Dediću (1965.), u ime dobrih običaja brige o hrvatskom stvaralaštvu, Srđan Dedić i Martin Sieghart pred Zagrebačkom fi lhar- naručila je Zagrebačka fi lharmonija i monijom praizvela 25. veljače. Tako se u Lisin- skom novo djelo našlo na redovnom koncertnom programu u ciklusu Cr- star nisu svakodnevna pojava, prava je rijet- vena oktava. Filharmonija je Dedićev Simfo- kost »doći na red«, pa je zacijelo to veći izazov, nijski stavak praizvela na koncertu u spomen odgovornost i opterećenje za autora. Dedić, Lovri pl. Matačiću u uglednom društvu s skladatelj danas već srednje i etablirane gene- Bartókovim Prvim koncertom za klavir i or- racije, odlučio je zato na svoj način rezimirati, kestar i Brucknerovom Četvrtom simfonijom podvući crtu i zbrojiti raznolika stvaralačka u Es–duru, sve pod urednim, ali nepoticaj- iskustva suvremenog izraza. I u tome uspio. nim dirigentskim vodstvom austrijskog gosta U zapravo sažetu Simfonijskom stavku koristi Martina Siegharta. »Skladajući, često sam generirane polifone strukture, modalnost, na- mislio na svog prvog profesora kompozicije znake melodijskih linija, pravilne i nepravilne i na njegove mudre savjete koje mi je davao ritamske i metričke obrasce, donosi sasvim o skladanju za orkestar. Tako da je skladba s vlastit, osebujan osjećaj za orkestralne boje. namjerom naslovljena kao i jedno rano djelo A dramatičnost izraza, napetost tijeka, osvrće dragog učitelja i velikog humanista — Stanka se i priziva primamljivu kasnoromantičarsku Horvata«, zapisuje Srđan Dedić uz svoju novu gestu. (Maja Stanetti) Frano Đurović skladbu. Narudžbe djela za simfonijski orke-

ccantant 116868 007.indd7.indd 8 227-May-117-May-11 99:48:07:48:07 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 9 CIKLUS OD ŠEST ORKESTRALNIH KONCERATA NA 26. MBZ–U MBZ Zaključak dostojan zvijezde Piše: Ana Vidić

orkestar i dirigent pružili su u tom rigent Luca smislu dovoljno atraktivan program. Pfaff , cijenje- Naglasak na melodiji i ugledanje u ni autoritet noviju ili stariju tradiciju obilježili su za izvedbe prvi dio večeri sa skladbom Requies suvremenih Luciana Beria, Koncertom za violinu ostvarenja. i orkestar Jeliel Carla Galantea, u koje- Bile su to mu se istakao solist Günther Sanin te Streams šved- Koncertom za klavir i orkestar Bruna ske skladate- Maderne, s pijanistom Aldom Orvie- ljice Katarine tom. Drugi dio, osmišljen kao posveta Leyman i, ljudskim tragedijama, donio je Rekvi- za tu pri- jem za Svjetski trgovački centar nedavno godu nastalo djelo, Put belih kostiju Radovanom Vlatkovićem, zaključila preminulog Gianpaola Corala kojemu mlade srpske autorice Milice Đur- orkestralnu okosnicu 26. muzičkog je umjetnički ravnatelj MBZ–a Beri- đević. Ostatak programa ponovno je biennala Zagreb. Ponešto u sjeni slav Šipuš posvetio svoj novi Koncert podsjetio na antologijska ostvarenja izostavljanja s rasporeda još jednog za udaraljke i orkestar punog naziva hrvatskih skladatelja: Likovi i plohe važnog djela suvremenog hrvatskog ...in the Proximity of the Planet Coral. Dubravka Detonija (1968.), Fibula za stvaralaštva — Turm–Musik Brani- Radovan Vlatković i Krzysztof Penderecki sa Zagrebačkom fi lharonijom Bila je to još jedna bienalska praizved- dvije orkestralne grupe Natka Devčića mira Sakača i to zbog nerazjašnjenog ijekom jedanaest dana Muzičkog započeli Koralnom predigrom, djelom ba obilježena prije svega briljiranjem (1968.) i, kao središnja točka, Memori- dirigentova negodovanja partiturom Tbiennala Zagreb, standardne ve- nastalim 1980. na poticaj Lovre Ma- kineskog udaraljkaša Lia Biaoa. al za klavir i orkestar Stanka Horvata — Penderecki je Filharmoničare černje koncertne termine zauzeli su tačića u čast Josipu Štolceru Slaven- kroz program vodio svojom glazbom i nastupi orkestara na najposjećenijoj skom, a revidiranom 1997. godine. glazbom, u publici prisutnog, Ive Josi- koncertnoj lokaciji u Zagrebu — Upravo se ta druga verzija mogla čuti povića. Iako vodeća osobnost glazbe- Dvorani Vatroslava Lisinskog. Pet, drugog dana MBZ–a, nakon čega je, ne avangarde druge polovice prošloga od ukupno šest orkestralnih konce- kao solistica u očevu Koncertu za ma- stoljeća, Penderecki je izabrao djela iz rata u tom terminu, ostvareno je kao rimbu, nastupila Ivana Bilić. Virtuo- posljednjih dvadesetak godina svojega suradnja MBZ–a i redovitih ciklusa zni tretman solističkog instrumenta i stvaralaštva koja odražavaju obraća- četiriju institucija — Zagrebačke fi l- raznolika pojavnost orkestra svjedoče nje nešto starijoj tradiciji: neoklasičnu harmonije, Lisinski subotom, Kon- o jedinstvenom uratku iz nedavne hr- Sinfoniettu za gudače, dovršenu 1991. certne direkcije Zagreb i Majstorskog vatske glazbene baštine, ali i o bliskoj i Koncert za rog i orkestar Zimsko ciklusa HRT–a. Od toga je, kako i suradnji oca i kćeri pri oblikovanju putovanje iz 2008., između kojih se priliči, odskakao samo prvi koncert partiture. Ivana Bilić nastupu je dala i našao Epikurov vrt — mladenačko 7. travnja: uz zvukove budilica u in- autorski doprinos, premijerno izvevši ostvarenje Ive Josipovića. Angažira- stalaciji mladog estonskog skladatelja svoju novu skladbu Wild Rose, nastalu Üla Krigula, svečano je otvoreno 26. za Međunarodno natjecanje iz ma- izdanje Muzičkog biennala Zagreb, rimbe 2012. u Salzburgu. Drugi dio najprije prigodnim govorima, a potom programa bio je, pak, posveta Witol- nastupom Zbora i Orkestra Muzičke du Lutosławskom. Njegove Tri pjesme akademije Sveučilišta u Zagrebu. Pod Henria Michauxa bile su još jedno Jelena Pavić i orkestar Muzičke akademije vodstvom Mladena Tarbuka, mladi prigodno podsjećanje na biennalske su glazbenici energično ostvarili prvi početke: naime, djelo je Lutosławski Sljedeći koncert u orkestralnom nizu (1986.). Naj- napisao na ugostio je 12. travnja Plovdivsku fi l- noviju krea- narudžbu harmoniju uz, kod nas već udoma- ciju solističke Slavka Zlati- ćenog dirigenta Diana Tchobanova. dionice toga ća, tadašnjeg Kao spoj MBZ–a i Svjetskih dana djela snažnih ravnatelja nove glazbe Međunarodnog društva gesta i kon- Zbora Radio za suvremenu glazbu, program je sa- trasta, posve- Zagreba te je državao djela Roberta Toscana, Tansy ćenog Ranku praizvedeno Davies, Benta Sørensena i Georgija Filjku, ostva- 1963., daka- Andreeva, između kojih je središnje rio je mladi Ruben Radica, Dian Tchobanov, Borisovna Semkina ko na MBZ– mjesto imao poliritmički Extensio aka- pijanist Filip u. Tada je demika Rubena Radice, koncertantno Fak. Nažalost, Zborom rav- djelo s udaraljkaškim tretmanom iako očekivano, ni ovo bienalsko izda- nost članova Zagrebačke fi lharmo- nao Slavko klavira, kao solističkog instrumenta nje Majstorskog ciklusa Simfoničara nije, raskoš orkestralnog tretmana Zlatić, a or- između komornog ansambla, u koji HRT–a nije privuklo veći broj posjeti- ove partiture, kao i prisutnost njezina kestrom sam se nevidljivo, ali itekako čujno utopila telja u Koncertnu dvoranu Vatroslava autora te Krzystofa Pendereckog ipak autor, dok su energična pijanistica Anna Borisovna Lisinskog. nisu toliko zadivili, koliko majstorstvo Ivana Bilić, Tonći Bilić i Vroclavska fi lharmonija u ovogodiš- Sëmkina. Radovana Vlatkovića, najprije iskaza- No, to je uspjelo Zagrebačkoj fi lhar- no u spomenutom Koncertu, a potom, njoj izvedbi Skladbe u selekciji Svjetskih dana nove moniji dan poslije koja je, na čelu s još i više, u dodatku — stavku Appel bienalski program pun simbolike: pe- kompleksne uloge pripale Luki Vuk- glazbe mogle su se čuti i 14. travnja na redovitim i uvijek željno iščekiva- interstellaire iz Des canyons aux étoiles deset godina nakon prvog Muzičkog šiću, odnosno Tončiju Biliću. Koncert koncertu koji se poklopio s Majstor- nim gostom Biennala, Krzysztofom Oliviera Messiaena kojim je koncertu biennala, budući nositelji hrvatskog za orkestar u izvedbi orkestra koji nosi skim ciklusom Simfonijskog orkestra Pendereckim i solistom, kornistom podario zaključak dostojan zvijezde. glazbenog života izvodili su djela do- autorovo ime, dodatno je potvrdio HRT–a kojim je ravnao švicarski di- ajena novije hrvatske glazbe — Ive značaj bogate autorske ostavštine Wi- Maleca i pokretača Biennala, Milka tolda Lutosławskog. Kelemena. Znatna je odgovornost bila izvoditi djela nastala u neposrednoj Orkestar veronske Arene vremenskoj blizini prvoga festivala — Zahvaljujući suradnji MBZ–a i ci- Malecovu Sigmu i Pokrete u boji te Ke- klusa Lisinski subotom, publika je lemenov Koncert za klavir i orkestar trećega dana Festivala mogla prvi put u čijem se tradicionalnom ustrojstvu u Hrvatskoj doživjeti nastup Orke- sjajno snašla mlada pijanistica Jelena stra Zaklade veronske Arene i to pod Pavić. Nije stoga izostao ni dodatak ravnanjem slovenskog maestra Marka — Ricercare Berislava Šipuša. U skla- Letonje. Vrhunski orkestralni sastav, du s posvetom prvim protagonistima specijaliziran prije svega za operne MBZ–a, od 1961. godine nadalje, izvedbe, jednako je cijenjen i na su- program je zaključen ostvarenjem vremenoj glazbenoj sceni, pa tako velikana čija je osobna prisutnost ta- redovito, među ostalim, nastupa i na kođer obilježila bienalske početke — Festivalu suvremene glazbe venecijan- Simfonijom psalama Igora Stravinskog. skog Biennala. Program zagrebačkog Zagrebačka fi lharmonija sljedećeg nastupa mogao bi se, u većoj mjeri je dana otvorila niz koprodukcijskih negoli je to bio slučaj s ostalim kopro- koncerata MBZ–a i spomenutih ci- dukcijskim orkestralnim koncertima, klusa, ugostivši Simfonijski orkestar nazvati kompromisom između zado- Filharmonije Witolda Lutosławskog iz voljavanja ukusa standardne publike Wroclawa i Zbor Hrvatske radiotele- ciklusa Lisinski subotom i ispunjava- vizije pod ravnanjem Tončija Bilića. nja težnji za novim uvijek otvorenih Prvi dio programa bio je posveta, prije posjetitelja Biennala. Opusi talijanskih pet godina preminulom Igoru Kulje- autora, starih znanaca MBZ–a, jedna riću, pa su gosti iz Wroclawa nastup praizvedba, čak tri solista te vrhunski Simfonijski orkestar HRT–a i Luca Pfaff

ccantant 116868 007.indd7.indd 9 227-May-117-May-11 99:48:08:48:08 AAMM 10 BROJ 168, LIPANJ 2011.

MBZ — KOPRODUKCIJE S HRVATSKIM NARODNIM KAZALIŠTIMA U OSIJEKU I RIJECI MBZ Dva nova hrvatska operna naslova Kraljevi i konjušari Sanje Drakulić / Šuma Striborova Ivana Josipa Skendera Piše: dr. sc. Zdenka Weber a svaku je pohvalu decentraliza- Zcija koju je proveo ovogodišnji 26. muzički biennale Zagreb, zahva- ljujući kojoj su u svečarskoj 50. godini postojanja festivala suvremene glaz- be u program uključene, uz HNK u Zagrebu i nacionalne kazališne kuće u Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Splitu. Inicirano je poticanje glazbeno–scen- skog stvaralaštva što je rezultiralo sa čak pet novih naslova, dva baleta i tri opere. Budući da je praizvedba opere Maršal Silvija Foretića, pripremana u splitskom HNK–u zbog poznatih ra- zloga odgođena za 25. svibnja, u ovom ćemo prilogu predstaviti dvije operne produkcije ostvarene u HNK u Osi- jeku i HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, praizvedene u planiranim terminima u tijeku trajanja MBZ–a.

Kraljevi i konjušari Sanje Drakulić na putu u bolji život Praizvedba opere u tri čina Kraljevi i konjušari Sanje Drakulić, održana u Osijeku 10. travnja, i potakla je veliko zanimanje Osječana i Zagrepčana koji su imali priliku pratiti izravni prijenos u Kinu Tuškanac. Dobro najavljena brojnim izjavama skladateljice koja Poklon protagonista opere Šuma Striborova nakon praizvedbe je trajno isticala izuzetno poticajnu političkih intriga i ljubavnih zavrzla- nerijetko s vokalizama, koje bi nedvoj- Jelene, ostvarili su na početku drugoga Ivane Brlić Mažuranić koja je poslužila suradnju s osječkim HNK–om, prai- ma. Tako Marunova supruga Jelena beno trebale djelovati nadopunjavaju- čina emocionalno pregnantni ljubavni kao osnova za libreto i scenarij Ozrena zvedba je dočekana u, do posljednjeg ljubuje s istim dvorskim savjetnikom / će i ukrasno. To se uvijek ne posrećuje, duet. Sigurni tenor Damira Fatovića Prohića, ujedno i redatelja predstave, mjesta, popunjenom kazalištu, uz intrigantom Grgurom u kojega je za- pa su solističke dionice u svojim sko- dao je liku Maruna »kraljevska« obi- zacijelo ne treba posebno predstavlja- mnoge posjetitelje iz Zagreba za koje ljubljena i njezina kćer Katarina, ljubi- kovitim nastupima vrlo zahtjevne, a lježja, a Barbara Othman predstavila ti. Važnije je diviti se poticajima koje je skladateljica uspjela organizirati pri- teljica književnosti, što ćemo zaključi- manje opravdane. Također su kom- se kao poetski inspirirana Katarina. su bajkoviti likovi Sina, Djevojčeta, jevoz autobusom. Tako je prvi susret ti po tome jer nosi knjigu u rukama. pleksno strukturirani dueti i terceti, Vrsno su se pjevački i glumački iska- Domaćih na čelu s Malikom Tinti- s njezinim novim opernim ostvare- Kraljev sin Trpimir, pak, proživljava ali oni podršku nalaze u instrumen- zali Danijela Pintarić (Dora) i Robert linićem i mudroga Stribora odigrali njem protekao u naglašeno pozitivnoj strasne susrete s Dorom, savjetniko- talnome dijelu, osobito u dionici gla- Adamček (Trpimir) te Vlaho Ljutić u jednako u odnosu na skladatelja i atmosferi, a rezultat je, zahvaljujući vom kćerkom. Ti se erotski susreti sovira, što pruža intonacijsku sigur- ulozi lude. Potrebnu dozu komičnosti njegovu ravelovski profi njenu glazbu, izuzetnom angažmanu cjelokupnog događaju u okruženju priprema za rat nost. Vrlo inspirirano djeluju zborni dali su u sporednim ulogama Claudio na scenografa Dalibora Laginju, na ansambla doista bio pozitivan, jed- protiv Mađara, a kada nakon slavo- nastupi, naročito inventivni ratnički Contini, Josip Slam, Predrag Stojić, rotirajuću pozornicu s potrebnim, ali poklici iz drugoga čina. Nenad Tudaković, Majkl Mikolić i jednostavnim scenskim rješenjima te Ima u toj glazbi i poticaja Hrvoje Seršić. Za glazbeni uspjeh naj- napose na izuzetno maštovitog ko- folklornoga idioma, kao i zaslužniji je svakako dirigent u stal- stimografa Juraja Žigmana i njegove elemenata glazbe lakšega nom angažmanu u osječkom HNK očaravajuće svjetleće kostime. Slušana žanra, ali Sanji Drakulić Filip Pavišić čije je sigurno vođenje u cjelini, Skenderova je glazba možda svakako valja čestitati na osiguralo dobru suradnju pjevača i i previše »štedljiva«, likovi se duljim vrlo prozračno osmišljenoj orkestra. Slobodni let mašte dao si pjevom oglašavaju tek u presudnim orkestralnoj strukturira- je redatelj Robert Raponja, a scena i situacijama, poput vokaliza Djevoj- nosti, na ostvarenom or- kostimi Jasmine Pacek pridali su ek- četa ili arije Svebora i Majke pred kestralnom koloritu u vrlo skluzivnost vizualnim dojmovima. kraj opere. Pa ipak, impresionistički uspjelim intermezzima i Koreografkinja Maja Đurinović i intonirana orkestralna intermezza, na ostvarenim ugođajima oblikovatelj svjetla Rade Stamenković kao i vrlo uspjeli zbor Domaćih odaju cjeline, što će i kod buduće dali su bitne doprinose. U HNK–u je skladatelja koji je vrsni glazbenik, ali publike zacijelo nailaziti na bila na djelu angažirana ekipa i uspjeh i iskusni »kazališni čovjek.« Maestra nije mogao izostati. Skandiranje pu- Nada Matošević Orešković vrlo je po- blike to je na kraju i potvrdilo. Novoj mno pripremila sve elemente glazbe- hrvatskoj operi treba poželjeti daljnji noga zbivanja, pa je u sedamdesetmi- uspješni život na pozornici, možda ne nutnom tijeku bilo moguće uživati bez samo u Osijeku. ikakvih smetnji. Sopranistica Mirella Toić kao brižna Majka toploga zapje- Prizor iz opere Kraljevi I konjušari Šuma Striborova Ivana va, mezzosopranistica Kristina Kolar Josipa Skendera kao iskaz s glasovnom pouzdanošću u evokaciji nako za autore, kao i za sve uključene dobitne pobjede kralj saznaje da ga je sveopće maštovitosti zle Snahe, bas Siniša Štork kao sonor- u njegovu praizvedbu. Ali, pođimo Grgur želio otrovati ne bi li se domo- U koprodukciji s MBZ–om, HNK ni glas u ulozi Stribora, tenor Sergej redom. gao prijestolja i kraljice / udovice, na Ivana pl. Zajca u Rijeci pripremilo je Kiselev u raspjevanom ugođaju Mali- smrt osuđuje izdajnika i daje pogubiti ka Tintilinića, tenor Voljen Grbac kao Sanja Drakulić za svoj je operni pr- praizvedbu opere Šuma Striborova, osobu koja mu je pomagala. Za tra- ustrašeni, apartno zvučeći Sin, sopra- vijenac odabrala dramu Kraljevi i ko- s oznakom »opera za velike i male« gični je zaplet od presudne važnosti nistica Marijana Radić sa zvonkim njušari Mire Gavrana, jednog od naj- Ivana Josipa Skendera (13. travnja) da je pogubljena osoba bila kraljeva glasom Djevojčeta, bariton Robert plodnijih, najčitanijih, najizvođenijih i koja je digla na noge riječke ljubitelje kćerka. Kralj si ne može oprostiti svoj Kolar u Sprechgesangu Pripovjedača te najviše prevođenih hrvatskih drama- opernoga umijeća. A da je doista riječ čin, a to uzrokuje i njegov kraj. Nje- Zbor riječke Opere, razigrani Domaći tičara koji se prvi put prihvatio pisanja o znatnom umijeću u pripremi glaz- ga, naime, bodežom probada uvijek i dostojanstvene žene, svi su pokazali libreta. Rad dvoje generacijski bliskih beno–scenskoga djela, u čemu su svi prisutna dvorska luda. Ali, premda je najbolje strane svojih pjevačkih i glu- autora rezultirao je opernom farsom uključeni dali maksimum umjetničke riječ o drami s tužnim završetkom, o mačkih kapaciteta i djelo oživjeli na čiji sadržaj, iako se radnja događa u maštovitosti, bilo je moguće zaključiti državi iz koje svi žele pobjeći, na kraju Barbara Othman i Damir Fatović u nadasve dojmljiv način. Vjerovati je desetom stoljeću na dvoru izmišlje- Kraljevima i konjušarima Sanje Drakulić. već od prvih taktova koje se oglašava ipak ostaje nada da dolaze neka nova da će Šuma Striborova u Rijeci imati noga hrvatskog kralja Maruna, dje- iz dubokog orkestralnog registra, kao i (bolja?) vremena. Skladateljski pristup publiku, a svakako je osobito priklad- luje aktualno, a tekst nerijetko izaziva u prvom pogledu na maštovitu pozor- Sanje Drakulić ogleda se u želji glaz- na za organizirane posjete Hrvatske smijeh. Vrijeme događanja bremenito nicu, na impresivno predimenzionira- bene ilustracije svakog detalja radnje, dobar prijem. Solisti, izvrsni bas Beri- glazbene mladeži. Čestitke svima koji je predratnim i ratnim zapletima, ni kostim Majke i na čarobni kostim likova i situacija, što rezultira nadasve slav Puškarić kao Grgur te dojmljiva su iznijeli ovu tako maštovitu novu glavni se likovi nalaze u kovitlacima Guje / Snahe. Bajku Šuma Striborova »rječitim« protokom vokalnih dionica, sopranistica Ljiljana Čokljat u ulozi operu!

ccantant 116868 007.indd7.indd 1100 227-May-117-May-11 99:48:12:48:12 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 11

SVJETSKI DANI NOVE GLAZBE MEĐUNARODNOG DRUŠTVA ZA SUVREMENU GLAZBU (WNMD ISCM) ODRŽANI U OKVIRU 26. MBZ–A MBZ Festival u festivalu Piše: Petra Pavić akon 2005. godine, Zagreb je Igorom Lešnikom, a na zatvaranju i koncertu Camerate Garestin praizve- nove glazbe. Isti primjer su skladbe na recepciju imat će, naravno, i kva- Ndrugi put bio domaćin Svjetskih proglašenju najbolje skladbe mladoga deno je djelo Ante Knešaureka Četiri Mladena Tarbuka RE (Puhački or- liteta izvedbe. Tako su zagrebački dana nove glazbe (World New Mu- skladatelja nastupili su austrijski An- krokija za barokni ansambl, skladba kestar Hrvatske vojske) i Exaltation ansambli i solisti imali priliku poka- sic Days — WNMD) što je donijelo sambl Zeitfl uss i dirigent Edo Mičić, načinjena od baroknog »materijala« i Sonores Silvija Glojnarića (Big Band zati vlastitu razinu profesionalnosti trinaest koncerata s djelima više od našoj publici poznati iz ranijih nastupa suvremenoga »kroja«, nastala na na- HRT). Obje potonje uvrštene su na ili neprofesionalnosti (a nije se uspjela sedamdeset skladatelja, najvećim dije- i iz prošle sezone Cantus Ansambla. rudžbu MBZ–a, ali nije bila uvršte- programe prema izboru ansamba- sakriti tamo gdje je bila najizraženija lom inozemnih. Za uglavnom poslije- na na popis izvedbi za Svjetske dane la i umjetničkog ravnatelja MBZ–a. i standardna), kao i fl eksibilnost i in- Koncerti su općenito bili tematski pri- terpretacijsku spremnost za drugačije kazi odabranih skladbi za određeni sa- glazbene izražaje od svakodnevnih. stav. Razni sastavi i razne kombinacije Svjetski dani nove glazbe u Zagre- — od udaraljkaškog ansambla biNg bu, godišnji »sajam« glazbe na kojem bang, unutar kojega smo čuli, primje- se moglo naći sve »od igle do loko- rice, i kvartet činela, preko Gudačkog motive«, spontano je pokazao jednu kvarteta Song, sa solistima na elek- zanimljivu pojavu. Naime, glazbeni tričnim gitarama, vokalnih solista sa proizvodi srednje i starije generacije i bez elektronike, puhačkih ansambla skladatelja, upakirani u etničke boje poput Kvarteta tuba XL, Zagrebač- kontinenata, država, klima i krajeva iz kog kvarteta saksofona i New sax Qu- kojih dolaze (bilo to zvukovno, instru- arteta, Puhačkog orkestra Hrvatske mentacijski ili ritmički), nešto je što se vojske, baroknog ansambla Camerata kod mlađe generacije, one do trideset Garestin, Zagrebačkih solista do Big pet godina, koja je, između ostaloga, banda, Tamburaškog orkestra HRT– konkurirala za već spomenutu poseb- a i djevojačkog zbora »Zvjezdice«. nu nagradu, uglavnom ne čuje i ne vidi. Globalnost i umreženost, izgle- U zaista gustom mnoštvu zvukova i da, upravljaju autorskom poetikom ideja, ali i rasporedu — svako poslije- mladih svjetskih skladatelja. Hoće li podne dva koncerta za redom — teš- to biti kratkotrajni trend nakon kojega ko je biti pravedan slušatelj svakoga će uslijediti potpuno kontrastna situ- djela. Na takvim festivalima, publici acija ili će se razvijati u istom smjeru, će pažnju privući uglavnom oni koji pokazat će Svjetski dani nove glazbe u uvrste neki oblik ekscesa (umjetnič- Delegati ISCM–a na Svjetskim danima nove glazbe u Zagrebu Belgiji 2012. godine. ki opravdanog ili ne), a veliki utjecaj podnevne koncerte u Muzeju Mimara i u Maloj dvorani Vatroslava Lisin- Prateći glazbena događanja na skog, uz delegate Međunarodnoga WNMD 2011., između ta dva »okvi- društva za suvremenu glazbu i skla- ra« može se u zajedničkom nazivniku datelje čija su djela bila na programu, nazrijeti, s jedne strane, skladateljeva zanimanje je pokazala i mnogobrojna potreba za narativnošću izvanglazbe- zagrebačka publika, pa tako i ona koja nog i popratnog sadržaja uz djelo i, s inače ne posjećuje bienalske koncerte. druge strane, uvijek prisutno preis- Neki su razlozi ipak bili nalik na slučaj pitivanje zvukovnih mogućnosti in- Djevojačkoga zbora »Zvjezdice« čiji strumenta ili sastava za koji se piše, su članovi obitelji i prijatelji napunili ponegdje maštovito i originalno, ali dvoranu Muzeja Mimara u prigodi u slučajevima u kojima je to skladate- njihova koncerta. No, i to možemo lju bila jedina misao vodilja, naporno ocijeniti kao korisni »proboj« Biennala i iritantno. Dramaturgija, glazbena u šire krugove. struktura i razmišljanja o formi čini se da su nekako (možda trendovski?) u Nagrada ISCM–IAMIC–a drugome planu, što je ponekad zvuku odlazi na Tajvan davalo zanimljive rezultate. Tako se, primjerice, u skladateljskim bilješkama Odabir skladbi za ovogodišnje izdanje o vlastitim skladbama mogu naći ideje WNMD–a koje je načinio među- i inspiracije mehanizmom svemirskih Zdravko Šljivac i Zvjezdice u Muzeju Mimara narodni žiri sastavljen od skladatelja letjelica, astrološkim i astrologijskim i muzikologa, donio je zaista široku fenomenima, začaranim otocima paletu misli, talenata, vještine, mašte Shakespeareove Oluje, trenutkom Predsjedništvo Hrvatskog društva skladatelja i senzibilnosti stvaralačkih osobnosti. odapinjanja strijele iz lûka i naravno, na sjednici održanoj dana 11. svibnja 2011., temeljem članka 36., stavak 5. Statuta, raspisalo je sljedeći Pritom, posebna je komisija ISCM–a i umjetničkim slikama, pjesmama, ro- IAMICA (Međunarodnog udruženja manima i vremensko–prostornim od-

glazbeno–informativnih centara) ocje- nosima. Činjenica da su sve te skladbe NATJEČAJ NATJEČAJ njivala djela skladatelja u dobi do 35 pažljivo odabrane između više od če- godina, budući da se na kraju festivala tiri stotine prijavljenih, ne jamči da je za umjetničkog voditelja dodjeljuje Godišnja nagrada za najbo- uspješno izbjegnuto povremeno usre- Muzičkog biennala Zagreb 2013. lju skladbu te njezinu autoru upućuje dotočeno čitanje zanimljivih pričica iz Natječaj se raspisuje za umjetničko vodstvo narudžba za novo djelo koje će se pra- kataloga MBZ–a u vrijeme dok se na 27. Muzičkog biennala Zagreb koji će se održati od 7. do 14. travnja 2013. godine. izvesti na WNMD iduće godine. Na- pozornici događala glazba. gradu je dobila tajvanska skladateljica Na Natječaj se mogu prijaviti redoviti članovi HDS–a. Chiu–Yu Chou za Prvi gudački kvartet Ruždjak kao osvježenje Uz prijavu, kandidati prilažu prijedlog programa koji mora sadržavati: koji je 13. travnja izveo Kvartet Song. Bez velike popratne priče u katalogu, Drugi je travanjski tjedan protekao u programsko — tematski okvir, svojevrsnoj atmosferi sajmišta, ali ne na Svjetskim danima nove glazbe oda- organizacijski plan Festivala, brana je i skladba Fessure Marka Ruž- u negativnom smislu. Vreva i »rob- okvirni popis koncerata, predstava i ostalih projekata, s naznačenim izvođačima i programom, djaka koju su predstavili Zagrebački ne razmjene« ovdje su se odnosile na opis popratnih zbivanja, materijala i ostaloga kvartet saksofona — njima posvećen novu glazbu, samo ponegdje upitno Kandidati također prilažu prijedlog fi nancijskog plana programa, utemeljena na fi nancijskim parametrima opus praizveli su 2010., kada je i na- suvremenu, za najrazličitije sastave, projekta MBZ 2013. koje mogu dobiti u Tajništvu HDS–a. Financijski plan programa mora sadržavati stao. Rezerviran u opisima, Ruždjakov uglavnom za hrvatske umjetnike koji specifi kacije troškova svakog projekta (honorari izvođača, najam prostora i opreme, putni troškovi i prepoznatljiv, muzikalan i maštovit, ali su time najneposrednije bili potaknuti smještaj za strane umjetnike, itd.). uvijek decentno dozirani stil, zapravo recentnim informacijama o glazbe- je, među skladbama na koncertu odr- Prijavu može podnijeti i stručni tim s naznačenom podjelom zaduženja. S izabranim kandidatom/timom nim strujanjima u svijetu i to izravno žanome 11. travnja u Muzeju Mimara, ne zasniva se radni odnos, a međusobni se odnosi rješavaju temeljem Statuta, odlukama nadležnih tijela iz partitura koje su im se posljednjih u moru želja za zakučastim, a time če- HDS–a ili ugovorom. nekoliko tjedana nalazile na pultovi- sto i pretencioznim, bio osvježenje. Na ma. Samo otvorenje Svjetskih dana Pisane prijave podnose se osobno ili poštom Tajništvu HDS–a najkasnije do 27. lipnja 2011. godine. većini koncertnih programa u okviru nove glazbe u malom Lisinskom pro- WNMD–a nije bilo hrvatskih skla- Hrvoje Hegedušić, predsjednik HDS–a, v.r. teklo je u znaku udaraljkaša, s ansam- datelja. Osim Ruždjakove skladbe, na blom biNg bang i njihovim dirigentom

ccantant 116868 007.indd7.indd 1111 227-May-117-May-11 99:48:14:48:14 AAMM 12 BROJ 168, LIPANJ 2011.

SADAŠNJE I NEKADAŠNJE VODSTVO MUZIČKOG BIENNALA ZAGREB U PROGRAMU JUBILARNOG FESTIVALSKOG IZDANJA MBZ Josipović i Šipuš među stranim skladateljima Piše: dr. sc. Irena Paulus

nom za izvedbu skladbe opadanja. Ideja da se Josipo- Epikurov vrt Ive Josipo- vićevo djelo »smjesti« između vića koja je predstavlje- dva djela Pendereckoga bilo na 15. travnja, također je opravdano povezanošću u Koncertnoj dvorani dvojice skladatelja: Pende- Vatroslav Lisinski. Bio recki je Josipoviću vrlo drag je to posebno atraktivan skladatelj, a upravo je Epi- koncert jer je Zagrebač- kurov vrt jedno od djela iz kom fi lharmonijom di- njegovog opusa koje je blisko rigirao slavni skladatelj zvukovnom bogatstvu Kon- poljske škole Krzysztof certa za rog, ali i Sinfoniette Penderecki. Koncertom za gudače. Čini se da je pro-

Wieslav Tarka, Ivo Josipović, Miljenko Puljić, Antun Tomislav Šaban Avangardnu plesno-elektroničku glaz- oncert koji je Orkestar nicu je, s velikim osjećajem i oporiji. I benu scenu bienalska je publika pratila Zaklade veronske Are- za ravnotežu zvuka, izveo naravno, u Zagrebačkom plesnom centru na K projektima u koprodukciji Multimedijalnog ne pod ravnanjem dirigenta Aldo Orvieto) te Rekvijem za na prvom instituta MAMA. Marka Letonje (9. travnja) World Trade Center Giampa- su mu mje- održao u Koncertnoj dvora- ola Corala, posvećen žrtvama stu uda- ni Vatroslav Lisinski bio je terorističkog napada na New raljke koje već deveti koncert u sklopu York u rujnu 2001. godine. su i Coralu Muzičkog biennala. Na kon- zanimljive, Li Biao, Berislav Šipuš, Marko Letonja, Orkestar veronske arene certu su uglavnom izvedena Udaraljke na prvom no on ih djela talijanskih autora 20. i mjestu je tretirao su dominirala Pendereckije- gram, zbog međusobne po- 21. stoljeća: Requies za orke- Iz programske koncepcije kao dio orkestralnog zvuka star Luciana Beria, posvećen (izvrsnog Orkestra Zaklade). va novija djela — Sinfonietta vezanosti dvojice skladatelja, koja je obuhvaćala talijanske za gudače, zamišljena poput namjerno zamišljen u ABA uspomeni na skladateljevu skladatelje starije i novije ge- Šipuš je, međutim, udaraljke prvu suprugu, pjevačicu Ca- izvukao ispred orkestra — i svojevrsnog concerta grossa formi (Penderecki–Josipo- neracije »iskakao« je Koncert (solisti iz orkestra, naroči- vić–Penderecki). Bila je to, thy Berberian čije su nevje- za udaraljke i orkestar naslov- to ne samo one koje je svirao rojatne glasovne mogućnosti kineski virtuoz Li Biao (Kon- to violistica, bili su odlični) dakle, prilika da se svijetu ljen ... in the Proximity of the i Koncert za rog i orkestar predstavi glazba predsjedni- poticale Beria na nova i nova Planet Coral Berislava Šipuša. cert je, kao treći od četiri pla- istraživanja glasa i njegovog niranih koncerata u ciklusu Zimsko putovanje koji je ma- ka–skladatelja, ali i prilika da Djelo je posvećeno nedavno estralno izveo kornist Ra- se rame uz rame stave djela zvučanja; Koncert za violinu i preminulom skladatelju Gi- skladbi za udaraljke, skladan orkestar Yeliel mnogo mlađeg upravo za njega), nego i one dovan Vlatković (za njega je velikog poljskog i djelo veli- ampaolu Coralu, pa su se u djelo i napisano). kog hrvatskog skladatelja. A Carla Galantea koji je zvučao njemu očekivale i čule mnoge orkestralne, koje su s velikim daleko bliže tradicionalnoj angažmanom svirala četiri kada se to desi na Muzičkom Autorica izlozbe “Image Library - 50 poveznice među skladatelji- Između ta dva djela, kao svo- biennaleu koji slavi pedesetu godina MBZ-a” Seadeta Midžić u Muzeju glazbi od one Beriove (vio- udaraljkaša iz Orkestra. suvremene umjetnosti u jednom prilogu ma: bogatstvo zvuka, popu- jevrsna protuteža koja odr- obljetnicu postojanja, tada je linu je svirao virtuoz Gün- žava ravnotežu, izveden je za CMC prisjetila se i svojih televizijskih štanje tonalitetu, usmjerenost to i s namjerom da se, uz naj- dana ther Sanin); rano, također limenim puhačima... No, za Atraktivan koncert Epikurov vrt Ive Josipovića, tradicionalnije djelo Bruna bolju glazbu, Festivalu poželi razliku od Coralovog, Ši- Udaraljke imaju važnu ulogu skladba organizirana kroz sretan rođendan. Maderne, Koncert za klavir pušev je zvuk nešto grublji i u velebnom sastavu potreb- načelo višestrukog rasta i i orkestar (glasovirsku dio- HNK VARAŽDIN — PREMIJERA BALETA ZOVEM SE NITKO, FRANE ĐUROVIĆA, 11. TRAVNJA 2011. MBZ Elektronički zvučni plašt Piše: Sanja Raca

Plesači: Dina Ekštajn, Ida Jolić, Zovem se nitko balet se otkrio (preci- klimaksa ritmičnih udara bubnjeva izlaze mlake digitalne dosjetke. Glaz- gostu koji je prihvatio njezinu autono- Zvonimir Kvesić, Irena Mikec, znije, produkcija suvremenog plesnog koje Volpini iskorištava za niz identič- ba za plesnu produkciju Zovem se nitko miju i komplementarno je povezao uz Petra Valentić Dramaturgija: Irena Čurik izraza) kao otvorena struktura u kojoj nih pokreta plesne skupine. Istovrsno samosvojna je i može živjeti samo- suvremeni plesni izraz. Dizajn svijetla: Slaven Bot geste mogu i ne moraju imati znače- oblikovane geste koreograf kombinira stalno, što je kompliment talijanskom Kostimi: Karmen Štrlek, Ivana nja. Skladateljevi plesači u rukama su u plesnim parovima (tri plus dva ple- Debeljak koreografa, a glazba je njihovo efi ka- sača ili svih pet plesača zajedno), što Dekor: Biserka Sekelj, Mladen sno sredstvo pokrenuto elektroničkim u kombinaciji s dizajnom svijetla dje- Jerneić zvučnim plaštom. Povezanost zvuka luje moćno. Koreografi ja također prati araždinsko Hrvatsko narod- i pokreta, često vrlo efektno vizuali- dramaturgiju zvuka kroz smišljeno Vno kazalište, iako statusom to zirana (osobito bitno i za zagrebačku ponavljanje motiva, primjerice obred- nije (uz dramu, nedostaje mu dru- publiku u Kinu Tuškanac, odakle se nog umivanja s početka i pred sam kraj gi ansambl), bio je središte svijeta na velikom platnu pratio izravni pri- predstave. Dojam kontrapunkta koju za premijeru baleta Zovem se nitko jenos), zrcalila se u čistoj geometriji potiče razlikovnost ili jednoobraznost Frane Đurovića. Muzički biennale tijelima ispunjene gole scene. Oveća preciznih pokreta, plesnom kvintetu Zagreb, u koprodukciji s Varaždin- drvena kocka, kao usamljeni sceno- daje čistoću zbivanja na sceni, a protok cima, promovirao je novu scenu za grafski objekt pokretan rukama plesa- gibanja funkcionalno slijedi klasične plesne izvedbe koja svojom građom ča (ujedno ekran za vizualne projekcije elemente sola, pas de deuxa i ansambl otvara mogućnost i složenijim glaz- čiji je autor Frano Đurović), vezao se situacija, sve skupa podijeljenih u šest beno–scenskim izvedbama. Đu- uz tekstualno naznačeni kontekst povezanih cjelina. Ono što je skla- rovićev balet s pet plesača vođenih nasilja.Frano Đurović maštovit je i datelj postigao u ovoj elektroničkoj Massimilianom Volpinijem, mlađim dobrim nemirima ispunjen kreator. partituri jest njezina izrazita simfo- talijanskim koreografom, doživio Njegova je glazba ritmična, sočna i niziranost čiji zvuk stoji uspravno i ne je uspjeh i odobravanje publike na grafi jska — plohe su joj jasne, a razli- gubi glavu oko tipičnih alata sintetske otvorenoj pozornici kojoj je ovo bio čite, vezane zajedničkim lukom. Od- retorike čemu neki autori često podle- prvi susret biennalske vrste. Nazivom vojene su međuprostorima smještenim gnu i zbog čega se elektronička glazba Prizor iz baleta Zovem se nitko između kristala zvonolikih zvukova i zna doživjeti kao kalup iz čije retorte

ccantant 116868 007.indd7.indd 1122 227-May-117-May-11 99:48:16:48:16 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 13

ODRŽANA 21. PROLJETNA REVIJA JAZZA U ORGANIZACIJI JAZZ KLUBA ZAGREB HDS–A I KONCERTNE DVORANE VATROSLAVA LISINSKOG Kazališni vremeplov i kazališni Festival koji je obilježilo hrvatsko VIJESTI spomenar Klementine Škrabe

FESTIVALI elik broj izdavačkih projekata i kazališnih predstava u Zagrebu često Vu sjeni ostavi angažman manjih sredina koje obavljaju hvalevrijedan posao kazališne i kulturne perjanice unutar vlastitog okruženja. Takav je jazz stvaralaštvo slučaj s Gradskim kazalištem Jastrebarsko koje djeluje već 42 godine iz- Piše: Davor Hrvoj među dva središta, Zagreba i Karlovca. U tom kontekstu treba naglasiti i promoci- ju dvije knjige Klementine Škrabe — Kazališni vreme- plov i Kazališni spomenar, što čine sveobuhvatni prikaz života i rada Gradskog kaza- lišta Jastrebarsko, održane 2. Sudionici predstavljanja Kazališnog ožujka 2011. u velikoj dvora- spomenara ni Škole. Jaskanski kazališni amateri i Klementina Škrabe nisu se odlučili na konvencionalnu promociju s govornicima i čitanjem ne- kog ulomka, nego su načinili kazališni happening u dvorani ispunjenoj do zadnjeg mjesta. Kazališni spomenar na originalan način progovara o četrdesetdvogodiš- njem razdoblju jaskanske kulturne i društvene povijesti. Možda je naj- dojmljiviji zapis Klementine Škrabe Od kotača do zvijezde koji na suptilan način govori o trajnoj povezanosti s kazalištem, od djetinjstva do danas, baš kao i kazališnim obiteljima koje djeluju u njima. Brojni članovi obitelji Škrabe bili su tako genetski vezani za kazalište, a Jastrebarsko je imalo sreću da je imalo sugrađana, Nina Škrabea, zaljubljenika, redatelja, dra-

DAVOR HRVOJDAVOR maturga i dramskog pisca. To posebno dolazi do izražaja u Kazališnom Zagreb Jazz Portrait i Hrvoje Galler vremeplovu koji detaljno, po godištima i naslovima prati život Kazališta u Maloj dvorani Vatroslava Li- popularnu i jazz glazbu pri zagre- rist Milan Lulić, uz međunarodni kojem je središnja osobnost baš Nino Škrabe. Više od 2000 sudionika, više U sinskog od 16. do 19. ožujka bačkoj Rock akademiji te Oridano kvartet te proslavio sedamdeset i peti od 1000 predstava, više od 60 premijera, više od 50 tekstova, adaptacija... 2011. održana je tradicionalna Pro- Gypsy Swing Quartet, kao i pjeva- rođendan i šezdeset godina glazbe- sve to govori o njemu kao nepokolebljivom kazališnom zaljubljeniku. ljetna revija jazza koju organiziraju čice Anja Franjić, Ana Ljutić i Petra nog djelovanja. Jazz klub Zagreb Hrvatskog druš- Antolić. Na istoj ovoj manifestaciji, Dokumenti, popisi redatelja, dramaturga, kostimografa, scenografa, fo- tva skladatelja i Koncertna dvorana prije deset godina karijeru je zapo- Splitsko–zadarski sastav Black Co- tografi je iz predstava te životopisi glumaca, glazbenika, redatelja i skla- Vatroslava Lisinskog. Festival su čela pjevačica Lela Kaplowitz, sada ff ee predstavio je program s albuma datelja jasno govore o velikom broju ljudi koji su svoje kreativne prinose obilježili nastupi hrvatskih sastava afi rmirana glazbenica, a nastupila S druge strane Jadrana, ostvaren u dali Gradskom kazalištu Jastrebarsko, a fotografi je predstava i obljetnica ili onih u kojima hrvatski glazbeni- je na ovogodišnjoj Reviji sa svojim suradnji s talijanskim klaviristom i potvrđuju uključenost u društveni život grada. ci sviraju u suradnji s inozemnima. LeKap Quartetom i gostom, tru- bandoneonistom Danieleom Di Bo- naventurom, obogaćujući svoj jazz Vedar duh knjige, kao i programska odrednica Kazališta potvrđuju stalnu Jedini, u potpunosti strani sastav bio bačem Davorom Križićem. Pjevala autorsku prisutnost Škrabea, njegov optimizam i poruku mladima da i oni, je Wired Paradise nizozemskog te- je vlastite skladbe i standarde — za izraz s glazbenom tradicijom talijan- ske i dalmatinske glazbe. Dojmljiv je kao prethodne generacije, ostanu ustrajni na toj sunčanoj strani ulice. (Dr. nor saksofonista Yuria Honinga koji neke od njih sama je pisala tekstove. sc. Dalibor Paulik) je, na zatvaranju festivala, oduševio U potpunosti autorskim programom bio nastup pijanista Matije Dedića, ljubitelje električnog zvuka i spajanja predstavio se Zagreb Jazz Portrait, uz u triju s uglednim američkim kon- jazza s pop, rock klupskom glazbom. gosta, pijanista Hrvoja Gallera koji je trabasistom Vicenteom Archerom i bubnjarom Kendrickom Scottom (s SOLISTIČKI RECITAL NJEMAČKE PIJANISTICE HRVATSKIH U sklopu festivala održana je i tra- tim nastupom obilježio dvadesetu KORIJENA DIANE BREKALO dicionalna priredba Nove nade jaz- godišnjicu djelovanja i promovirao kojima je snimio CD MD in NYC), za »Marjan Marjanović« na kojoj su svoj novi CD Hrvatska jazz trilogija. uz izvedbe standarda, ali i njegovih se predstavili polaznici Učilišta za Obljetnički koncert održao je i gita- autorskih skladbi. Kelemenova skladba izvedena u Londonu

DEVET KONCERATA U ŠEST DANSKIH GRADOVA ORGANIZIRALO MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA pus velikog hrvatskog suvreme- REPUBLIKE HRVATSKE Onog skladatelja Milka Kelemena ne prestaje intrigirati nove generacije reproduktivaca diljem svijeta. Tako je

MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI mlada njemačka pijanistica hrvatskih Hrvatska glazba u Danskoj korijena Diana Brekalo na solistič- Piše: dr. sc. Zdenka Weber kom recitalu održanom 2. ožujka u prekrasnoj novootvorenoj koncer- ahvaljujući maru i uloženom predstavila skladbe Žige Hirschlera, tnoj dvorani smještenoj u kulturnom Ztrudu Veleposlanstva Republi- Dore Pejačević, Brune Bjelinskog, centru Th e Forge Arts Venues, koji se ke Hrvatske u Kraljevini Danskoj, Ivane Lang i Božidara Kunca, a nalazi u londonskom Camdenu iz- osobito umješnosti ministra savjet- uključila je i ostvarenje danskog skla- među ostalih skladbi izvela i jednu od

MEĐUNARODNI USPJESI nika Krešimira Kedmenca, a uz datelja Carla Nielsena, što je, prema ranih djela Milka Kelemena, Sonatu fi nancijsku potporu Odjela za kul- odjecima iz Danske, bilo primljeno iz 1954. godine. Diana Brekalo je ro- turu Samostalne službe za Hrvate u s velikim oduševljenjem i zahval- đena i odrasla u Stuttgartu u obitelji inozemstvu i kulturu Ministarstva nošću. Mario Perestegi pripremio hrvatskih korijena, a nakon studi- vanjskih poslova, od 28. veljače do je za gostovanje vrhunske orguljske ja u rodnom gradu i mnogobrojnih 13. ožujka održani su u nizu grado- skladbe Albe Vidakovića, Anđelka nagrada na međunarodnim natjeca- Milko Kelemen va Dani hrvatske glazbe u Danskoj. Klobučara, Josipa Magdića, Borisa njima započela je zavidnu solističku Primjer je to dobre organizacije, ali Papandopula i jedno djelo anoni- karijeru kao solistička glazbenica ili i zainteresiranosti danskog suorga- mnog autora, a nastupom na misi na solistica, redovito nastupajući uz Stuttgartsku fi lharmoniju i Stuttgartski nizatora, Schubertova društva iz Ko- hrvatskom jeziku u Kopenhagenu, komorni orkestar. Zahvaljujući stipendijama odlazi u London gdje upisuje penhagena, da slušateljstvu u dalekoj svojim je muziciranjem oduševio i polijediplomski studij na čuvenoj Guildhall School of Music and Drama. Stječe prijateljskoj državi predstave vrsne Hrvate koji žive u danskoj metropoli. dvije važne diplome, odlazi u Ameriku na turneje, nastupa u Kini i u Japanu, mlade hrvatske glazbenike, kao i Zagrebački gitaristički kvartet u pro- Tamara Jurkić Sviben te u Hrvatskoj gdje je na festivalu koji se svake godine održava u čast velikom uspjela djela hrvatske glazbe prošlosti gram je uključio Sambu per chitarre hrvatskom umjetniku u Slatini praizvela njegovu skladbu Fantastične živo- i sadašnjosti. Ive Josipovića, što je nedvojbeno bila tinje. Trenutno je rezidentna umjetnica na Sveučilištu Middlesex u Londonu dodatna zanimljivost jer današnja je biti važna i korisna. Ovim prvim hr- gdje studentima kompozicije predaje klavir. Upravo je sa šefom tog odsjeka, Na devet koncerata koji su bili odr- dobro primana posebnost Republike vatskim glazbenim predstavljanjima suvremenim engleskim skladateljem Peterom Fribbinsom početkom travnja žani u Kopenhagenu te u gradovi- Hrvatske i činjenica da joj je na čelu i umjetnicima koji su ih na uspješan praizvela Koncert za klavir i orkestar uz Kraljevesku fi lharmoniju u elitnom ma Jyllingeu, Aarhusu, Roskildeu, upravo skladatelj uspjela i vrijedna način ostvarili pripada pionirska ulo- koncertnom prostoru Cadogan Hallu. Klampenborgu i Søllerødu, nastupili autorskoga opusa. ga u državi u kojoj su informacije o su pijanistica Tamara Jurkić Sviben, Diana Brekalo je u dvorani Th e Forgue Arts Centre nastupila u okviru našoj glazbi rijetke, pa je svaka ini- cilklusa koji priprema njezino matično sveučilište i za program je izabra- orguljaš Mario Perestegi i Zagrebač- Budući da su uspostavljeni kontakti cijativa itekako poticajna. Nadati se ki gitaristički kvartet u sastavu Tomi- s danskim predstavnicima glazbe- la izvanredno težak i zahtjevan repertoar. Uz Brahmsa i Liszta smjestila je da je to bio tek početak koji će se u ranu Sonatu Milka Kelemena, s čijim se opusom mogla bliže upoznati jer on slav Vasilj, Krunoslav Pehar, Melita no–obrazovnih institucija, kao i sa budućnosti obogaćivati afi rmiranjem Ivković i Frane Verbanac. Uz maj- stručnjacima s područja klasične živi i predavao je u istom gradu i na istoj visokoj školi koju je i ona završila. U hrvatske glazbe na danskim koncer- razgovoru nam je otkrila da sprema još neke Kelemenove skladbe i da uopće storska ostvarenja Johanna Sebasti- glazbe, saznajemo da je moguće tnim podijima i u crkvama. Dakako, ana Bacha, Dietericha Buxtehudea, očekivati i nova glazbena gostovanja rado izvodi djela hrvatskih autora. Za nadati se da će ovakvih susreta s hr- ne samo u Danskoj, za što još valja vatskom suvremenom glazbom na londonskim (i engleskim!) pozornicama Franza Schuberta, Joaquina Turine i u Kraljevini Danskoj te održavanje animirati organizatore glazbenog ži- Oscara Petersona, glazbenici su imali predavanja na temu hrvatske glazbe. biti više, jer na samom nastupu nismo niti jednog trenutka imali osjećaj da je vota u brojnim drugim državama. S Kelemenovo djelo imalo manje umjetnički koherentno, nego skladbe osta- na repertoaru i ostvarenja hrvatskih Hrvatski glazbeni umjetnici, napose veseljem iščekujemo i Dane hrvatske skladatelja. Osobito se uključivanjem živa hrvatska glazba, u Danskoj nisu la dva velika europska skladatelja svjetskog ugleda na programu. (Ognjen glazbe koje će se ove jeseni održati u Tv rtkov ić) djela naših autora istakla Tamara dovoljno poznati, pa će svaka daljnja Rusiji. Jurkić Sviben koja je danskoj publici suradnja za obje strane nedvojbeno

ccantant 116868 007.indd7.indd 1133 227-May-117-May-11 99:48:19:48:19 AAMM 14 BROJ 168, LIPANJ 2011. LJUBO KUNTARIĆ PROSLAVIO 65. OBLJETNICU GLAZBENOG STVARALAŠTVA 13. FESTIVAL SV. MARKA Skladatelj neiscrpna nadahnuća Hrvatska OBLJETNICE Piše: Ramiro Palmić misa Borisa

Svečanim koncertom sakralne glazbe održanim početkom ožujka u Župnoj crkvi svete Ane u Voloskom, nedaleko Papandopula od Opatije, svečano je obilježen veliki jubilej, 65. obljetnica glazbenog stvaralaštva velikana suvremene hrvatske edno od najljepših sakralnih djela hrvat- glazbe Ljuboslava Ljube Kuntarića. Jske glazbene literature, Hrvatska misa u vjerskih zasada, upijajući glazbu modernost u skladanju glazbeno– folklorom istočne Istre –Ćićarije i d–molu, op. 86 za mješoviti zbor, sopran, alt, rodnoga Međimurja i slavonskih scenskih djela za kazalište i fi lm. bugarenjem, pridošlim na ove pro- USPJESI MEĐUNARODNI tenor i bariton solo Borisa Papandopula, do- ravnica gdje je stjecao prva životna Njegovo nedvojbeno najpopularni- store kroz prastare tijesne intervale. živjelo je znakovitu međunarodnu afi rmaciju. i školska iskustva. Glasovir i glaz- je i najizvođenije glazbeno scensko U tu se skupinu ubraja i Starosla- Pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjče- benu teoriju počinje učiti u sedmoj djelo je rock–opera comica Karoli- venska misa za mješoviti zbor i pu- vića koji je svojevremeno uspješno izveo i sni- godini u Čakovcu kod gospođe na riječka za koju je, prema Dragi hački septet. Posebno upečatljiva, mio djelo s Akademskim zborom Ivan Goran Schmit kod koje je stekao solidne Gervaisu, libreto napisao Vlado pobožna i mnogo izvođena auto- Kovačić te solistima Nadom Ruždjak, Mari- glazbeno–teorijske temelje. Real- Vukmirović, orkestraciju Silvije rova pjesma svakako je O daj mi jom Klasić, Zrinkom Sočom i Vladimirom nu gimnaziju pohađa u Varaždinu Glojnarić, a redatelj je bio Vlado snage Bože moj (na vlastiti tekst) te Ruždjakom, ove je godine ostvarena izvrsna gdje se upisao i u glazbenu školu, Štefančić. Praizvedba se zbila 7. oratoriji Sinajski memento i Hrvat- suradnja s Mješovitim zborom Filharmonije a preseljenjem obitelji u Požegu, veljače 1981. u dvorani Hrvatskog skim mučenicima. Baščanska ploča Karol Szymanowski iz Krakova koji vodi di- Kuntarić tamo maturira 1944. kulturnog doma na Sušaku jer se za zbor inspirirana je istoimenim rigentica Teresa Majka–Pacanek. Produkcija godine. Glazbu nastavlja privatno riječka matična kazališna kuća u to najstarijim spomenikom hrvatskog je, također pod ravnanjem maestra Kranjče- učiti kod dobrog znalca prof. Voj- vrijeme obnavljala. jezika i glagoljaškog pisma iz 1100. vića, prvo predstavljena 16. siječnja u Krako- teha Štetke. Godine 1945. upisuje u mjestu Jurandvor na otoku Krku. vu, a potom 7. svibnja u zagrebačkoj crkvi sv. studij građevine na Tehničkom Univerzalni folklor Treba izdvojiti i skladbu Na našim Katarine u sklopu Festivala sv. Marka. Od- fakultetu u Zagrebu. Iste godine, poljima za zbor, uz pratnju orgulja ličnom Zboru, u pomno dotjeranoj izvedbi, Mnoga djela Ljube Kuntarića na- pridružili su se vrsni pjevači: sopranistica Be- zajedno s Miljenkom Prohaskom, dahnuta su narodnim glazbenim i sopela, izvedenu na svečanom Ljubo Kuntarić primljen je u Hrvatsko autorsko ceremonijalu Papinske mise 2003. ata Karezmiarz — Kulka, altistica Ewa Mar- govorom pojedinih regija, slavon- ciniec, tenor Józef Dwojak i bariton Leszek društvo te možemo ustvrditi da je skim folklorom, dalmatinskom godine na Delti u Rijeci. jedan od utemeljitelja Udruženja Skrla. To velebno vokalno djelo, s tekstom klapskom pjesmom, osebujnom misnoga ordinarija, oblikovano je u šest sta- a autorskoj večeri, s izborom skladatelja zabavne glazbe. Uspo- istarskom glazbenom baštinom Kulinarski maštoviti Nskladbi iz duhovnog, vokal- redo sa studijem, usavršavao je i majstor vaka na hrvatskome jeziku: Gospode pomi- te međimurskom narodnom pje- luj (Kyrie), Slava (Gloria) Vjerovanje (Credo), no–instrumentalnog opusa, u ispu- brusio glazbeni talent kod Rudolfa smom. U tim skladbama ne služi Ljuboslav Ljubo Kuntarić nije samo njenoj vološćanskoj crkvi predsta- Matza, a potom kod Albe Vidako- Svet (Sanctus), Blagosloven (Benedictus) i Ja- se citatima, već stvaralaštvo pro- vrhunski glazbeni umjetnik, već je ganjče Božji (Agnus Dei). Valja pohvaliti im- vili su se solisti i ansambli Istarske vića, nedvojbeno jednoga od naji- žima njihovim glazbenim duhom. velik, jednostavan i drag čovjek i Primorsko–goranske Županije. staknutijih hrvatskih muzikologa presivnu izvedbu u cjelini, za koju je zaslužan Za uspješan i plodan glazbeni opus i odan prijatelj, duhovno i men- i iskusni dirigent V. Kranjčević. Zanimljivo Između ostalih, nastupili su Riječ- i istaknutog skladatelja crkvene odlikovan je mnogim nagradama i talno vitalan i uvijek spreman na ki oratorijski zbor Ivan Matetić Ro- glazbe kod kojega je stekao odlične je da će Hrvatska misa Borisa Papandopula u priznanjima: Premio special delle šalu. Osim glazbenih ima i drugih idućoj sezoni doživjeti još jednu stranu izved- njgov, svestrani istarski umjetnik glazbene vještine i savladao sklada- edizioni musicali F A R I L Bo- životnih interesa, primjerice, pasi- Danijel Načinović, fl autist Metod teljski zanat. bu. Bit će to u okviru popularnog ciklusa Li- logna (Italija), al compositore dai onirani je numizmatičar, a prem- sinski subotom 21. travnja 2012., na koncertu Sironić, sopranistica Mirella Toić, maggiori premi otenutti nei 10 ani da je i dalje tražen kao vrhunski primadona riječke Opere, violini- Prvi šlageri Ruske kapele i dirigenta Valerija Poljanskog, del ‘Festival Zagreb’ 1954–1964. stručnjak u građevinarstvu i hidro- a uz Papandopulovo djelo, gosti će predstaviti sti Maja Veljak i Claudio Frank i Po završetku fakulteta 1951., kao (Specijalna nagrada glazbene izda- sanitarnoj struci, ne želi prihvatiti drugi. i rusku duhovnu glazbu. Tako će uz poljske, već poznati skladatelj dolazi u Vo- vačke djelatnosti F A R I L Bolo- nikakve obaveze jer se u potpunosti i ruski pjevači pridonijeti međunarodnoj afi r- Svečanom koncertu prethodila je losko, nedaleko od Opatije gdje gna skladatelju za najviše osvojenih želi posvetiti glazbenim čarolijama. maciji jednog od najuglednijih i najplodnijih koncelebrirana misa koju je pred- i danas živi. Prve skladateljske nagrada kroz 10 godina Festivala Mnogo vremena posvećuje pisanju hrvatskih skladatelja 20. stoljeća. (Višnja Po- vodio riječki nadbiskup i metropo- uspjehe postiže šlagerima u tijeku Zagreb), Druga nagrada publike za opsežnih, detaljno razrađenih i za- žgaj) lit Ivan Devčić. Čestitajući Ljubi Drugog svjetskog rata. Godine pjesmu Autobus Calypso na Festiva- nimljivih dnevnika svojih bogatih Kuntariću veliku i značajnu obljet- 1945. njegovu skladbu Ti ni ne lu Opatija ‘59., Plaketa Status 2007. i zgusnutih dnevnih događanja i nicu umjetničkog rada, nadbiskup slutiš izvodi Andrija Konc, tada povodom 60. obljetnice umjetnič- susreta, s namjerom i vjerom da će je naglasio da Kuntarić svojom sa- najpopularniji hrvatski pjevač koju koga rada, Odlikovanje Pape Ivana oni ostati svjedočanstvo sadašnjim U POVODU 110. OBLJETNICE kralnom glazbom oplemenjuje naš kasnije, uz druge pjesme, snima Ivo Pavla II Pro Ecclesia Et Pontifi ce za i budućim naraštajima o proto- SKLADATELJEVA ROĐENJA duhovni život. Robić na tvrdoj crnoj polivinilnoj doprinos u skladanje sakralne glaz- ku jednog vremena, a dodajmo i gramofonskoj ploči na 78 okretaja. be, Zahvalnica i Zlatna plaketa s bogata duhovnog života, umjet- Vokalna lirika O životu i radu Ljuboslava Kunta- Suradnja Robića i Kuntarića bila je kadenom Mare Nostrum Croaticum ničkog rada i stvaralačke energije rića, živućoj legendi hrvatske za- dugotrajna i prisna. Podsjetimo da 2006., diskografska Nagrada Porin vološćanske glazbene legende. Po- bavno–glazbene scene i glazbeniku je Ivo Robić uspješnu pjevačku ka- za životno djelo 2009. i drugo. put slavnog talijanskog opernog OBLJETNICE Juraja Stahuljaka neiscrpna skladateljskog nadah- rijeru počeo upravo Kuntarićevim skladatelja Gioacchina Rossinija Hrvatsko društvo skladatelja organiziralo Posljednja dva desetljeća u Kun- nuća, ispisane su mnoge stranice. pjesmama. koji je bio majstor u pripremanju je 17. svibnja u dvorani HDS–a koncert sje- tarićevu se stvaralaštvu dogodio Govoriti i pisati o njemu uistinu jela, i Kuntarić je kreativan i ma- ćanja na uglednog člana Juraja Stahuljaka Pored mnogobrojnih uspješnica na zaokret: odustaje od skladateljskih je poseban izazov te velika oba- štovit u kulinarskim vještinama, u (1901.–1975.) u povodu 110. obljetnice nje- području lakoglazbenog stvaralaš- nedoumica i šaranja stilovima i veza i čast. Građevinski inženjer što se uvjerio i autor ovoga teksta. gova rođenja. Pripadnik najbrojnije hrvat- tva (Ta tvoja ruka mala, Zamagljen žanrovima te sklada poglavito du- hidrogradnje i skladatelj Ljuboslav Genijalnom i neponovljivom ma- ske obitelji glazbenika, skladatelj, orguljaš prozor, Autobus Calypso, U nedilji hovnu glazbu, nastalu kao osobna Ljubo Kuntarić rođen je 20. lipnja estru Ljubi Kuntariću, izražavamo i zborovođa te profesor povijesti i zemljopi- Ane, Nina, Sretan put i mnoge dru- potreba skladateljskog očitovanja 1925. godine u Čakovcu. Potječe duboko poštovanje i zahvalnost što sa, stvorio je opus koji sadrži oko stotinu i ge), Kuntarić je napisao dvadesetak na okolinu u kojoj živi i stvara. iz ugledne hrvatske intelektualne je golemim i raznolikim opusom četrdesetak skladbi namijenjenih orkestru, glazbeno–scenskih djela zabavni- Tako nastaje više od 700 jedno- i katoličke obitelji. Odrastajući u zadužio hrvatsku glazbenu baštinu glasoviru, komornim sastavima, zborovi- jeg karaktera, opereta, musicala, stavnih napjeva i složenih cikličnih sredini s jasnom katoličkom i naci- te mu želimo još mnogo zdravlja, ma, solističkom pjevanju, glazbenoj sceni rock–opera, lutkarskih igrokaza te djela za najrazličitije sastave. Iz- onalnom opredijeljenošću, nadah- aktivnosti, lijepe glazbe, pa i kuli- i obredima katoličkog bogoslužja, a za ovu fi lmske glazbe. U njima je iskazao dvojimo osebujnu Munsku mašu za nuće za mnoga glazbena djela crpi narskih delicija. prigodu odabrano je nekoliko solo popijev- iz bogate riznice tradicionalnih i darovitost, ukus, estetiku, mjeru i ženski zbor, inspiriranu glazbenim ki. Cynthija Hansell –Bakić, profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uvježbala ih je s dvoje polaznika poslijediplomskog Dubravko Majnarić koncertom obilježio studija solo pjevanja u njezinoj klasi, uz gla- sovirsku pratnju pijanista Marija Čopora. Bili su to bariton Matija Podnar i sopra- 900. emisiju Zvjezdana prašina nistica Nela Šarić koja je iz zdravstvenih ovodom proslave 900. zabavno glazbeno– koja se emitira svakog petka od 19,30 do 24 sata Miljenka Prohaske i Ladislava Fidrija. U in- razloga iznenada otkazala nastup, tako OBLJETNICE Pdokumentarne emisije Zvjezdana prašina na II. programu Hrvatskoga radija, u Studiju strumentalnim izvedbama Big band je podsjetio da je u posljednji čas u program uskočila Bajsić HRT–a održan je na popularne teme koje su najavnice pojedinih iskusna sopranistica Ivanka Stahuljak, uz svečani koncert. Program rubrika emisije, ali i na skladbu Mistic Soul Sil- neke nužne izmjene u odnosu na planirani su vodili Vojo Šiljak i Du- vija Glojnarića te Majnarićev Zimski vjetar. U repertoar. bravko Majnarić, autor i izvedbama skladbi Oblivion i Twilightime, Or- voditelj emisije, a nastupio kestru se pridružio slavljenik, Dubravko Maj- Izvrsni Matija Podnar lijepim je glasom i je Big band HRT–a pod narić, svirajući harmoniku. Evergreene iz doba jasnom dikcijom otpjevao impresivni ciklus ravnanjem Saše Nestoro- swinga, glazbenog stila koji je obilježio emisiju, za bariton i glasovir Dani srca i kajanja op. vića. Program koncerta otpjevali su Jelena Balent, Valerija Nikolovska, 28 na stihove Nikole Šopa, s naslovima bio je prilagođen karak- Lela Kaplowitz i Marko Tolja, dok je Drago Gozba I, II i III, Ponoćna večera, Kajanje, teru emisije koja populari- Diklić otpjevao vlastite hitove, evergreene hr- Mrtvi mlinovi I i II te Pastorala. Ivanka zira jazz, mjuzikl, fi lmsku vatske zabavne glazbe, Još samo večeras i Opet si Stahuljak spasila je koncert dostojnim glazbu te instrumentalnu plakala. Kao poseban gost nastupio je pijanist izvedbama tri dojmljive pjesme za sopran i i vokalnu zabavnu glazbu David Gazarov s kraćim solo recitalom. Izašavši glasovir iz op. 4 (Da mogu na stihove Dra- proisteklu iz jazza i swin- dva puta na pozornicu, izveo je jazz standarde, gutina Domjanića, Sve utaman i Sanje na ga. Publika je s oduševlje- ali i vlastite skladbe. Doprinos sjajnim izvedba- stihove Vladimira Nazora). Iako kraćeg njem pozdravila izvedbe u ma dali su i solisti, članovi Big banda HRT–a trajanja, intimni koncert podsjetio je na za- izvornim aranžmanima ili koji su, poput cijelog Orkestra, svirali s ushitom nemarenu vrijednost vokalne lirike (Lieda) u obradama Silvija Gloj- i žarom, uveličavši tako ovaj svečani glazbeni Juraja Stahuljaka koju bi valjalo češće čuti DAVOR HRVOJDAVOR Dubravko Majnarić narića, Zlatka Dvoržaka, događaj. (Davor Hrvoj) na koncertnim podijima. (Višnja Požgaj)

ccantant 116868 007.indd7.indd 1144 227-May-117-May-11 99:48:20:48:20 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 15

KREŠIMIR HERCEG PROMOVIRAO CD PLES LEPTIRA NAGRADA LOVRO

VIJESTI PL. MATAČIĆ Diskografsko izdanje trajne vrijednosti Piše: Zvonko Šeb DODIJELJENA ublika, u prepunoj dvorani Hrvatskoga Vrhunac emo- SKLADATELJU PROMOCIJE Pdruštva skladatelja u Zagrebu, s velikim je cija postignut ANĐELKU oduševljenjem 27. travnja pozdravila skladatelja je skladbom Krešimira Hercega i njegov novi dvostruki al- koju je Kre- KLOBUČARU bum Ples leptira koji je te večeri predstavljen pri- šimir Herceg godnim koncertom. Bila je to zanimljiva večer, napisao u spo- agrada Lovro pl. Matačić koju Hrvatsko duboko prožeta uspomenama. Herceg je, naime, men na Da- društvo glazbenih umjetnika tradicionalno na predstavljanje pozvao i neke od veterana hr- mira Dičića i Nuručuje na koncertu Zagrebačke filharmo- vatske glazbene scene s kojima je nekad nastu- nazvao je Close nije In memoriam Lovro pl. Matačić, ove je godine dodijeljena akademiku Anđelku Klobučaru (25. pao, a danas se, kako je u svojoj pozdravnoj riječi To D. D. Dit- veljače, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog). razdragano rekao, tek ponekad sretne. ch. Na albumu Nagrada za životno djelo koja nosi ime našeg naj- je snimljena u Osim Hercega, o albumu su govorili urednik iz- većeg dirigenta, utemeljena je 1990., dodjeljuje se izvedbi HGM bienalno, a u proteklih dvadeset godina uručena danja i autor popratnog teksta Dubravko Majna- jazz orkestra je hrvatskim glazbenim umjetnicima međunarod- rić, glazbeni producent Boris Ciglenečki, Ivana noga ugleda: Borisu Papandopulu, Ivi Mačeku,

Zagreb, a HRVOJDAVOR Futivić, voditeljica promocije Aquarius Recordsa Milanu Horvatu, Jurici Muraju, Tomislavu Neraliću, na koncertu Sudionici projekta Ples leptira i Filip Šijanec, predstavnik HGM jazz orkestra Ruži Pospiš Baldani, Srebrenki Jurinac, Berislavu se, u aran- Zagreb. U glazbenom dijelu programa izvedene ve Tango i Van Damme tango. Solisti su Antonio Klobučaru, Mladenu Bašiću i Stjepanu Radiću. žmanu za usnu harmoniku i gitaru, uz Ber- su neke od skladbi s njegova novog albuma. Uz Peter Soave na bandoneonu i harmonici, Bertl Nagrada se sastoji od medalje s likom maestra tla Mayera publici predstavio i Filip Šija- Matačića (autor akademski kipar Damir Mataušić), Gudački kvartet Rucner, u dvije je skladbe soli- Mayer na usnoj harmonici, a u nekim sklad- nec, mladi slovenski gitarist i član Orkestra. diplome (dizajn Goran Golik) i novčanog iznosa. stičke dionice na bandoneonu i harmonici (koje bama sudjeluje i vodeća hrvatska udaraljka- Albumom Ples leptira, u izdanju Aquarius Re- O ovogodišnjem dobitniku odlučio je ocjenjivački na albumu izvodi Antonio Peter Soave) vrlo na- šica Ivana Bilić te harfi stica Marija Mlinar. cordsa, zaokružen je Hercegov opus od tri dis- sud u sastavu Vladimir Krpan, predsjednik, Zlatko dahnuto predstavio je Marjan Krajna. Ugodno Na drugoj ploči je deset vokalnih verzija Herce- Stahuljak, Ruža Pospiš Baldani, Anđelko Ramu- kografska izdanja trajne vrijednosti. Album je iznenađenje bila je slovenska pjevačica Kristina govih skladbi koje, uz HGM jazz orkestar Za- šćak, Mladen Janjanin i Prerad Detiček. (BPK) snimljen u Studiju Bajsić Hrvatskoga radija uz Oberžan. Osebujnim glasom, školovanim na greb, izvodi Sally Night, kantautorica iz Velike sudjelovanje HGM jazz orkestra Zagreb i Gu- Kunstuniversität Graz — jazz (gdje upravo zavr- Britanije. Autor orkestralnih aranžmana poznati dačkog kvarteta Rucner, a izvedbama je dirigi- šava i magistarski rad iz jazz pjevanja) te uvjerlji- je austrijski trombonist i aranžer Reinhard Sum- rao stalni dirigent Orkestra Sigi Feigl. Sastoji vim nastupom uz matricu, zaslužila je velik pljesak merer, a aranžmane za skladbe izvedene s Gu- SKLADBE IVE se od dvije kompaktne ploče. Na prvoj je osam i brojne povike. Pokazala se kao sjajna partne- dačkim kvartetom Rucner napisao je istaknuti instrumentalnih skladbi, a kao dodatak dva JOSIPOVIĆA rica Bertlu Mayeru i njegovoj usnoj harmonici. hrvatski skladatelj i aranžer Stjepan Mihaljinec. tanga za gudački kvartet i bandoneon — Soa- I MASSIMA

U DANIMA PORINA ODRŽANI SU ZANIMLJIVI RAZGOVORI S AUTORIMA U ORGANIZACIJI HDS ZAMP–A , UZ SUDJELOVANJE BRAJKOVIĆA REDOVNIH I PRIDRUŽENIH ČLANOVA IZVEDENE U

ZAMP HDS ZAMP su autori BRUXELLESU a svečanom koncertu Grand gala 2011. Piše: Aleksandra Marković u Theatre Saint Michel u Bruxellesu, odr- Nžanom 26. siječnja u povodu 15 godina služba ZAMP. movi o autorskom pravu, napravljeni u suradnji postojanja Tijela za integraciju europske kulture, više autorskih društava i njihove svjetske krov- predstavljene su i dvije skladbe hrvatskih sklada- Predsjednik HDS–a Hrvoje Hegedu- ne organizacije. Osvrnuvši se na njih, autori su telja: Samba da camera Ive Josipovića u izved- šić, detaljnije je pojasnio funkciju i ak- bi Briselske filharmonije pod ravnanjem Rogera iznosili zanimljivosti o vlastitom autorskom radu. tivnosti Društva koje je, kao neprofi tna Bausiera i Mosaico istriano Massima Brajkovića, Tako je Antonija Šola izjavila kako ne misli da je udruga, osnovana od strane autora, a u s autorom na čembalu solo. Svečanom koncertu biti autor težak posao, smatra da je to nešto što svrhu zaštite svakog pojedinog člana i prisustvovali su brojni pripadnici svjetske glazbe- se radi s ljubavlju — ili to imaš u sebi ili nemaš, u ne elite, diplomati, gospodarstvenici i ostali ugled- njegova autorskog rada. Posebno je na- svakom slučaju to je sustavan i disciplinirani rad, nici. (BPK) glasio kako je stručna služba ZAMP–a dok je Lea Dekleva, osvrnuvši se na pjesmu Do- vrlo profesionalno organizirana te je godila se ljubav koja je ujedno kasnije taj vikend naveo aktivnosti i manifestacije u or- proglašena pjesmom godine, izjavila da joj je au- ganizaciji Društva (Muzički biennale, torstvo potreba i da se konkretna pjesma jedno- BRUNO VLAHEK Zagrebfest, Glazbena tribina Opatija, stavno »dogodila«. »Uvijek postoje neke priče iz Chansonfest, Jazz projekti, Cantus DOBITNIK YAMAHINE života koje preslikavaš i što više iskrenosti daješ, ansambl). Razgovori s autorima to ljudi bolje prepoznaju«, izjavila je Lea. STIPENDIJE ZA 2011. Zrinko Tutić je napomenuo kako su au- Za Andreja Babića najljepša stvar na svijetu je GODINU ani Porina ove su godine u Biogradu na torska društva — društva samih autora bavljenje glazbom, a usrećiti nekoga svojom DMoru javnosti ponudili mnoštvo zanimlji- i njima, u njihovu korist, upravljaju autori. Po- pjesmom zapravo je najprestižnija nagrada. Ma- ladi hrvatski pijanist i skladatelj Bruno vih koncerata i događanja. Tako je u organizaciji sebno je istaknuo važnost informiranja javnosti ssimo je nekoliko puta naglasio kako ga raduje Vlahek jednoglasnom je odlukom ocjenji- HDS ZAMP–a, 14. svibnja, u opuštenoj atmos- putem ovakvih panel diskusija te važnost uklju- vačkog suda proglašen pobjednikom na- veliko zanimanje za ovu temu, a kada je riječ M feri jednog caff e bara na biogradskoj Rivi odr- čivanja svakog autora u promociju autorskih tjecanja Yamahine glazbene fondacije u Europi za o edukaciji o autorskom pravu, treba početi od žan poslijepodnevni cocktail party »Razgovori s prava i službe ZAMP–s. »Divno je da imamo 2011. godinu koje je održano 29. ožujka u Madri- najmlađih. autorima«, na kojemu je s uglednim hrvatskim organizaciju kao što je ZAMP. To nisu ljudi u du. Pet odabranih finalista nastupilo je u završnici Natjecanja za najboljeg glazbenika kojemu pripa- autorima razgovarao Milan Majerović Stilino- sivom koji otimaju novac — to su naši predstav- Cilj ovog druženja bio je u medijima osvijestiti vić, glasnogovornik Instituta hrvatske glazbe. da glasovita Yamahina stipendija za daljnje glaz- nici, predstavnici nas autora koji ovdje sjedimo. činjenicu da iza svake pjesme postoje autori koji beno usavršavanje. Yamahina glazbena fondacija Zrinko Tutić, Hrvoje Hegedušić, Lea Dekleva, Da, mi smo Hrvatsko društvo skladatelja! Kroz su glavna stvaralačka i pokretačka snaga bez koje prisutna je u Europi od 1989., a utemeljena je 23 Andrej Babić, Massimo i Antonija Šola približili to često ide ogromna količina neznanja i u ovom glazbe ne bi ni bilo. Vrlo često se zna dogoditi da godine ranije u Tokiju, s ciljem pružanja potpore su svoj kreativni rad prisutnim kolegama i no- slučaju je neznanje moć koje iz njih radi jednu novinari pjesme »dodjeljuju« izvođačima. Obzi- mladim glazbenicima. Natjecanje se svake godine vinarima, opisali na koji način stvaraju pjesme, parafi skalnu priču...«, poručio je Zrinko Tutić. rom na pozitivne reakcije glazbenika i novinara, održava u nekoliko europskih gradova, u različitim što im glazba znači te što za njih znači autorsko HDS ZAMP će i dalje organizirati ovakva i instrumentalnim i pjevačkim kategorijama, a ove je Na druženju su se mogli pogledati prigodni fi l- godine bilo rezervirano za pijaniste. (BPK) pravo, Hrvatsko društvo skladatelja i njegova slična događanja.

GLAZBENICI U AKCIJI »Stop krivotvorinama i piratstvu« ZAMP Piše: Marina Ferić Jančić kcijom »Stop krivotvorinama i piratstvu« redatelja (DHFR). blokovima nastupali su Antonija Šola i i cjelodnevnim događanjem 21. travnja , Vanna i Jacques te Buđenje, A Građani su na info štandu, kroz razgovore s 2011. na Cvjetnom trgu u Zagrebu, obilježen Leteći odred i Colonia. je Svjetski dan intelektualnog vlasništva (26. predstavnicima institucija i promotivne materi- jale, mogli naučiti kako prepoznati krivotvorene Medijski pokrovitelji manifestacije bili travnja). Organizatori su bili Državni zavod za i piratske proizvode, informirati se o negativnim su Narodni radio i CMC televizija, dok intelektualno vlasništvo, Carinska uprava, Mini- gospodarskim posljedicama piratstva i krivotvo- je cijeli program vodila Anja Alavanja. starstvo unutarnjih poslova, Državni inspekto- rina, ali i o potencijalnim rizicima i učincima rat, Ministarstvo pravosuđa, HDS ZAMP, Hr- Manifestacija »Stop krivotvorinama krivotvorenih proizvoda na zdravlje. Kroz neko- vatska udruga potrošača, Američka gospodarska i piratstvu« osmišljena je i pokrenuta liko krugova testova znanja s područja autorskog Sudionici akcije Stop krivotvorinama i piratstvu komora u Hrvatskoj, Brand owners i Agencija za unutar Radne skupine koja je na nacio- prava i prepoznavanja krivotvorina, građanima lijekove i medicinske proizvode), dok su glazbe- nalnoj razini zadužena za organizaciju i su se dijelili vrijedni darovi, a za odgovore na oformila koordinacija državnih tijela zaduženih ni program, zajedno s HDS ZAMP–om, pri- provođenje promotivnih i edukacijskih aktivno- najzahtjevnija pitanja podijeljene su 3x2 ulazni- za provedbu ovoga prava. Na taj način pridono- premili Hrvatska diskografska udruga (HDU), sti s ciljem podizanja razine svijesti građana i in- ce za svečanu dodjelu diskografskih Nagrada simo osvještavanju javnosti o važnosti poštivanja Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu na- stitucija o važnosti poštivanja autorskog i ostalih Porin i noćenje u Biogradu! Ovom prilikom, s autorskog i srodnih prava u glazbi, ali i instituci- knada fonogramskih prava (ZAPRAF), Institut prava intelektualnog vlasništva. U rad Skupine građanima i predstavnicima Carine, MUP–a i jama nadležnim za provedbu tih prava, pružajući hrvatske glazbe (IHG), Hrvatska udruga za za- redovito je uključen i HDS ZAMP koji je tako- Inspektorata na štandu na Cvjetnjaku družili su u redovitom kontaktu informacije o problemima štitu izvođačkih prava (HUZIP), Hrvatska glaz- đer aktivan u njezinu radu i to za suradnju s no- se i poznati hrvatski glazbenici, a u koncertnim s kojima se susrećemo ostvarujući prava autora bena unija (HGU) i Društvo hrvatskih fi lmskih siteljima prava intelektualnog vlasništva koju je glazbe.

ccantant 116868 007.indd7.indd 1155 227-May-117-May-11 99:48:21:48:21 AAMM 16 BROJ 168, LIPANJ 2011.

RAZGOVOR S PIJANISTOM I SKLADATELJEM MATEJOM MEŠTROVIĆEM POVODOM OBJAVLJIVANJA ALBUMA SVETE PLANINE Bezvremensko stanje stvaranja Razgovorao: Davor Hrvoj RAZGOVORI planinarskom domu Puntijarka na Sljeme- Za to je važna mašta, a u ovom slučaju i fi lm- U nu, 30. je travnja 2011. održana promocija ski materijal koji je bio postavljen pred mene. albuma Svete planine poznatog pijanista i sklada- Radi se o zaista fascinantnim prostorima i sli- telja Mateja Meštrovića. Radi se o izboru glazbe kama koje na svakoga od nas ostavljaju nekakav, što ju je skladao i pripremio za istoimeni serijal možda drukčiji dojam, a ponekad izazivaju i dokumentarnih fi lmova Stipe Božića koji je bio strahopoštovanje. Kad vidiš neki hram na četiri prikazan na Hrvatskoj televiziji. To je drugi Me- ili pet tisuća metara nadmorske visine, naravno štrovićev CD. Prethodio mu je prošlogodišnji da to mora ostaviti trag na tebe da te ponuka na Pustinje svijeta, objavljen također za diskograf- zamišljanje o tome kako je građen, kojemu se skog nakladnika Aquarius Records, s izborom božanstvu ljudi na toj visokoj planini klanjaju, skladbi za istoimenu Božićevu seriju. što su pritom doživljavali, što i danas doživljavaju hodočasnici iz cijeloga svijeta. To me navelo da Vizualizacije se smirim, skrušim, zatvorim u svoja četiri zida. Ovaj drugi CD — Svete planine — puno je ri- Imao sam sreću jer sam u to doba, 2005., živio u tmičniji. Glazba je nastala prije one za raniji CD. Hvaru gdje sam, u siječnju kada je otok potpuno Skladao sam ju 2005. godine. Bilo je više scena pust, pripremao glazbu za serijal. Nigdje nikoga, putovanja, pokreta u slici, dramatičnijih velikih ugodna klima... Ambijent za stvaranje nije mo- prostora. Za prvi materijal nisam vidio scene, gao biti bolji. To je na mene djelovalo prekrasno. dok sam za ovaj gotovo sve radio prema njima. Dio materijala napravio sam prije nego sam vi- Glazba uvijek ima boje dio sliku jer volim razmišljati vizualno, volim u Razmišljate li o glazbi i kroz boje? mašti stvoriti vizualizaciju slika, boja i atmosfere. Apsolutno. U mašti nikad ne vidim crno–bije- Međutim, za razliku od Pustinja svijeta, Planine lo. Nebitno je pišem li na vlastitu temu koja nije sam radio studiozno i jako dugo, upravo zato jer usko vezana za fi lm ili za neki dokumentarac, sam dobio kompletan serijal. Dobio sam svih de- glazba uvijek, ali uvijek ima boje. Kao četvero- set epizoda koje sam sinkronizirao — radio sam godišnjak krenuo sam u Funkcionalnu muzičku kompletnu glazbu pod svaku od tih epizoda pre- školu, današnje Učilište Elly Bašić. Tamo danas ma slikovnom zapisu. i moj sin koji ima šest godina, prolazi isto što Na koji način Vaše vizije određuju glazbu? sam prolazio i ja prije trideset i pet godina. Nai- me, u samim počecima muzičkog predškolskog Maštu je teško pretvoriti u riječi, a jako ju je lako,

odgoja, djeci se preko CD–ova — tada je to bilo HRVOJDAVOR barem meni, pretvoriti u glazbu. Kad govorimo putem kazetofona — »pušta« određena, narav- o Svetim planinama, sam naslov je nadahnjujući no klasična glazba i daju im se vodene boje za Matej Meštrović — razmišljati o Himalaji, o snijegu, ledu, visini, slikanje. Dakle, naravno da je glazba itekako grandioznosti, svetim hramovima, raznim mje- vezana za boje. stima, tko zna kakvim običajima, folklorima, nadahnut, u kojima stvara određenu glazbu, za- punjava srećom i zadovoljstvom. Zaustavio sam raznoraznim rasama, svim tim prostorima koji Kad govorimo o glazbi nadahnutoj planinama, re- ista nezamjenjivi s ijednim drugim ovozemalj- trenutak u vremenu i materijalizirao ga. Kad su na ovaj ili onaj način sveti... Glazbu maštam, ligijama i duhovnošću, nekima je važniji put, a ne- skim užitkom. To su trenuci u kojima vrijeme slušam glazbu koju sam napisao, pogotovo kad čujem ju u glavi, »unutrašnjim sluhom« i potom kima postizanje cilja. Što je Vama važnije — put, stane. Vrijeme je tada zaista potpuno relativno, se radi o ovom albumu, sjećam se trenutaka kad je na osnovi znanja i iskustva te dugotrajnim ra- dakle kreiranje glazbenog djela ili cilj, skladba kao uopće više ne postoji. Tada sam jednostavno ci- sam ju prije šest godina radio. Sjećam se Hvara, dom na računalu, vrlo lako pretvorim u konkret- gotovo djelo? jeli u glazbi, u tom jednom bezvremenskom sta- sunca, sobe u kojoj sam radio. Ti trenuci, prostor nu glazbu. nju stvaranja. S druge strane, kad čovjek završi i okolnosti u kojima je glazba skladana ostanu O tome jako puno razmišljam i nisam dokučio određeno djelo, dolazi do ispunjenja, ushićenja, zabilježeni u mojem sjećanju Kako razmišljanje o duhovnosti, o poimanju života, odgovor. Naime, teško se odlučiti što mi je draže ogromnog zadovoljstva, sreće, posebnog stanja. utječe na skladbe koje pišete? iz razloga što su trenuci kad je čovjek kreativno To je spoj zemaljskoga mene i glazbe koja me is-

PRAIZVEDBA BALETA BREZA SKLADATELJA VESELJKA BAREŠIĆA I KOREOGRAFA DINKA BOGDANIĆA Tragična priča u kolopletu raznolikosti Piše: Maja Stanetti

PRAIZVEDBE dramske inačice na tekst Borivoja Radakovića i u U crescendu prema kraju režiji Želimira Mesarića, nastaloj po Kolarovim Priča o Brezi Janici ne namjerava biti linear- motivima. na, no mnoštvo slika praćenih glazbom iz ne- brojenih izvora — od kasnoromatičnih uzora, Balet kao scenska kantata stravinskijevskih i orff ovskih poteza, folklornih Baletni ansambl Komedije izgrađen je kao važ- obrazaca ili izravnih citata, začinom od tanga i na komponenta unutar opsega predstava u re- mjuzikla u kaleidoskopski raznolikoj orkestraciji pertoaru opereta i mjuzikala gdje je posljednjih — kao da se u nedostatku jasnog koncepta i natr- desetak godina nekoliko naslova, poput Kose, panosti svim zamislivim idejama, u rastrzanosti, Briljantina ili Chicaga, postavljalo velike zahtjeve ne može odlučiti što bi zapravo željela biti. Ni- i čija je uspješnost bila ohrabrenje za postavljanje zanje svekolikih čuda uključuje i uvođenje zbora prve samostalne predstave. Suradnja s iskusnim suđenica–coprnica, kurtizana... Mnogo je čistije plesačem i koreografom Dinkom Bogdanićem namjene plesni pokret u vještoj kombinaciji jezi- iznjedrila je prije dvije godine cjelovečernju pred- ka klasičnog baleta i stiliziranog narodnog plesa, stavu Brel. Uz još jednu koprodukciju, Breza je još premda se tako razgranatoj glazbi, čini se, mo- jedan novi pothvat članova Komedijina baletnog ralo odgovoriti viškom kretanja na maloj pozor- ansambla, uz gostujuće soliste iz zagrebačkog nici koje, paradoksalno, umanjuje efekt snažne HNK u glavnim ulogama — Dariju Brdovnik i potisnute emocije koju nose motivi Kolarove Bukvić (Janica) i Azamata Nabiullina (Marko). priče. Iskustvo koreografa Bogdanića sigurno je bilo dragocjeno u procjeni plesnih mogućnosti Tragična priča o Janici, poput breze krhkoj ansambla s manjim zadacima i vrlo dobrih so- djevojci, njezinoj senzibilnosti koja se ne ukla- lista gdje briljira okretni Azamat Nabiullin kao pa u sirovu grubost i običaje primitivne seoske prevrtljiv i nasilan Marko, dobri sućutni prijatelj patrijarhalne sredine, doista se čini idealnim Joža Bojana Valentića i poetična Janica Darije predloškom za »prijevod« na plesni jezik. Samo Brdovnik Bukvić čiji se lik gubio u prebujnom nešto više od jednoga sata bilo je dovoljno za in- okruženju, dok je lik Kurtizane, čini se, smišljen tenzivni tijek plesne priče koja je, osim plesača i zbog vrlo dobre Tamare Masnjak. Dobrom vi- naravno orkestra, ovaj put uključivala i pjevanje, zualnom dojmu predstave pridonosi jednostavna odnosno zbor i dvoje solista. Tako se Breza, iako scenografi ja Dinke Jeričević koja protagonisti- nazvana baletom, približila nekoj vrsti scenske ma ostavlja dovoljno prostora, a ugođaj kreira kantate. Pionirska zamisao i pothvat skladatelja projekcijama poput brezove šume, uz svjetlo Veseljka Barešića funkcionalna je u nastupima Prizor iz baleta Breza na sceni Gradskog kazalita Komedija Zorana Mihanovića te primjerene i elegantne zbora, osobito u Dies irae ili Lacrimose povezanih kostime Elvire Ulip. Da ipak bude jasno da pu- s Janičinom smrću, premda bi se dalo raspravljati bliku ne treba previše uznemiravati, najnovija udeći prema dugotrajnom i srdačnom plje- Veseljka Barešića te koreografa i redatelja Din- o nadobudnosti ili banalnosti izbora upravo tih šarolika baletna inačica tragične priče ima svoj Ssku, pa i ovacijama na kraju premijere, ka Bogdanića. Plesna verzija antologijske novele tekstova. Dvojbena je i namjena songova inače uzvišeni crescendo na kraju sa sudjelovanjem svih Gradsko kazalište Komedija dobilo je još jednu Slavka Kolara koja sadašnje i buduće gledatelje muzikalne Renate Sabljak kao Breze, Janičine protagonista. uspješnicu koja će u Kazalište na Kaptolu pri- prati još iz obvezne lektire za osnovnu školu, pjevajuće dvojnice, a k tomu i uvođenje tumača vlačiti vjernu publiku. Riječ je bila o praizvedbi hrabar je korak nakon nenadmašna fi lma Ante radnje, pjevača Darija Štulića, što sve zajedno baleta Breza (5. svibnja) skladatelja i dirigenta Babaje iz 1967. godine i svježije varaždinske zamućuje pravu narav plesne predstave.

ccantant 116868 007.indd7.indd 1166 227-May-117-May-11 99:48:23:48:23 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 17

CD izlog dr. sc. Irene Paulus CD izlog dr. sc. Dalibora Paulika (11 pjesama). Uz Kamenara, dirigenta i orguljaša, aranžeri i autori vlastitih skladbi su Pero Gotovac, Matko Basara i Toni Eterović. Osim obrade i prepjeva znane Lennnonove Merry

CD IZLOG IZLOG CD XMAS u izvedbi Davora Gobca, Zbor, uz goste, izvodi sve ostale skladbe hrvatskih skladatelja. I. Kuliš, autor stihova, zajedno sa Zborom odabrao je skladatelje za suradnju. Pjesmarica započinje himničkom skladbom Kad ljubav daš Eterovića i Kuliša u izvedbi Renate Sabljak i Maxa Hodžića. Suptilnu skladbu Boja duge (Duška Rapoteca–Ute i Kuliša), uz zborski ansambl pjeva Ivana Kindl, a solisti Zbora izvode Božić je Zdravka Šljivca i Kuli- ša, ujedno autora Silvestarske noći koju uz Zbor pjeva Šajeta. Dalibor Paulik daje dvije skladbe: zborsku Božićne pahulje i Zima je svima pa čak i zimi u inter- glazbenih brojeva čija se pasionirana predanost ne pretaciji Željke Marinović, već potvrđene pjevačice očituje samo u sadržaju, već i u ljubavi prema (i skla- duhovne zabavne glazbe. Mario Kamenar i njegova ANĐELKO RAMUŠĆAK dateljskom i izvođačkom) stvaranju glazbe doista GLAZBENA RADIONICA kći Veronika autori su dvije skladbe, a Matko Ba- specifi čnog i prepoznatljivog stila. sara osebujne pop balade Da li ćeš biti tu. Dvije pje- KLARINET LIVE Još je jedna posebnost ovog albuma, a ona se može NIKOLE GARAŠIĆA sme: Sretan vam Božić i godina nova (izvedba Zbora) (Aulos) čitati i kao prednost i kao mana. Naime, skladatelj (Humanitarna udruga Izvor ljubavi) i Božićna (uz gosta Ricarda Luquea) skladateljski su je ujedno i jedini izvođač: on svira (klavir), pjeva, prilog Alana Bjelinskog, a Đelo Jusić, u svom pre- me, ali i interpretacije vrsnog klarinetista An- Botincu je 9. ožujka 2011. predstavljen CD poznatljivom stilu, uglazbljuje Kuliševu Sretno vam đelka Ramušćaka glavna su poveznica skladbi pa čak i tehnikom nadosnimavanja sam izvodi vi- I šeglasne glazbene brojeve. Zbog toga je ovo u pra- U Glazbena radionica Nikole Garašića. Udruga sve koju izvodi Zbor. Autorski vrhunac je suptilna različitih hrvatskih autora za klarinet objavljenih postoji dvije godine, a njezini članovi pomažu bo- skladba Bijele noći Pere Gotovca u kojoj maestro po- na CD–u. Izdavač je na jednoj kompaktnoj plo- vom smislu riječi autorski CD u kojemu je autorska misao prenesena izravno, bez posredovanja drugih. lesnim i siromašnim stanovnicima toga naselja. Ni- kazuje svježe ideje, kako u skladateljskom, tako i u či »okupio« djela različitih hrvatskih, ali i stranih kola Garašić, samozatajni je stvaralac rođen u mje- klasičnom aranžerskom pristupu zborskom slogu, autora koji su djelovali u Hrvatskoj, a koja je, u No rezultat je monokrotmaski, unifi cirani zvuk u kojemu se bogati koloristički potencijal ne čuje, ali stu Štivica pored Nove Gradiške, od sedamdesetih a doprinos Zboru daje i solistica Maja Vučić. različitim razdobljima karijere, izveo Anđelko Ra- godina prisutan je na glazbenoj sceni kao skladatelj se naslućuje. Eventualna »prava« izvedba s velikim Tematski album raznorodnih autorskih pristupa mušćak. Album je, naime, objavljen u čast ovom šansona, pop i rock skladbi, šlagera i duhovne glaz- ansamblom (solistima, zborom i orkestrom) rezul- poruka je mira, ljubavi i duhovne snage te je hvale- izvanrednom klarinetistu koji je prošle godine pro- be. Uglazbljivao je stihove hrvatskih pjesnika, a kod tirala bi kolorizmom, ali i novim životom ovog dje- vrijedan projekt Kuliša, riječkih mladih glazbenika slavio 70. godina života. publike su dobar odjek imali autorski CD Gibanje, la koje, za sada, živi samo svoj potencijalni, latentni i njihovih voditelja. Kompaktni disk oblikovan je logikom od manjeg život na ovom zanimljivom i stilski jedinstvenom s duhovnim i Didovo ognjište, s domoljubnim sklad- sastava prema većem, pri čemu se kombiniraju CD–u. bama. Osim što je skladao svih dvadeset skladbi, opusi različitih generacija hrvatskih skladatelja 19. napisao je jedanaest tekstova, dvanaest aranžmana, i 20. stoljeća. Dvije skladbe za klarinet solo otva- a ujedno je i producent izdanja. Ostale aranžmane raju album. To su: Monolog Anđelka Klobučara potpisuju skladatelj i pijanist Petko Kantardžijev (autor se na tipičan, oporo–ugodan način poigrava Mlinac, a jedan je iz pera Zvonka Špišića, doajena sa specifi čnim zvučanjem instrumenta) i Yours Sin- hrvatske šansone. Na CD–u se nalaze i šansone na cerely Marka Ruždjaka (koji se iznimno zanimljivo stihove znanih pjesnika Huge Badalića (Majka) u i privlačno potpuno prepušta meditiranju uz široki izvedbi Zvonka Zidarića, Tina Ujevića (Ove su ri- zvuk klarineta). A zatim slijedi jedno ime iz povi- ječi crne od dubine — tenor Mladen Katanić), A. G. jesti: češki koralist koji je djelovao u Zagrebu, Juraj Matoša (Samotna ljubav — Duo Magneti), Ivice Karlo Wisner von Morgenstern i njegov Quartetto Kasumovića (Imam opet vremena za pjesmu — Bo- za klarinet solo i gudački trio. To je skladba koja jan Kodrič), Augusta Šenoe (Zagrebu — Agrame- gotovo u potpunosti evocira mozartovski zvuk, ri), Đure Sudete (Utrni majko svjetila) i Vite Strunje pa joj Ramušćak tako i prilazi: jednostavno, s la- (Pjevaj prijatelju) u izvedbi Dua Magneti. Ostale koćom, otmjeno i, što je najvažnije, bez ikakvih vokalne skladbe pjevaju Tomislav Borić, Zdenko predrasuda. Nakon čuvenog Kvinteta za klarinet Cigoj, Nano Prša, Jurijaši, Blatars band, Pavle Id- i gudački kvartet Borisa Papandopula (gudački žan i Dubravko Šimek. Skladbe su većinom šanso- kvartet i gudački trio iz prethodne skladbe svira- ne, ali i duhovne, instrumentalne (Posveta S. Stjepa- CD izlog Maje Sabolić ju članovi Zagrebačkog kvarteta), slijedi još jedno MATEJ MEŠTROVIĆ nu p.m. u aranžmanu Petka Kantardžijeva Mlinca, Morgensternovo djelo: Variationes brillantes et favo- Hodočašće u Svetu zemlju u izvedbi Ansambla Max MIRO UNGAR & BIG BAND HRT–A rites za klarinet i orkestar. SVETE PLANINE Witmana i Na rijeci Jordan u izvedbi Tamburaškog SAD ILI NIKAD (Aquarius Records) orkestra HRT–a). Raznorodan opus ove glazbe- U nizanju djela hrvatskih autora i onih koji se ne razglednice dopunjava i nekoliko koncertnih (Aquarius Records) smatraju hrvatskim zbog duljeg djelovanja u našoj remda objavljen tek nedavno u izdanju Aqu- snimaka iz sedamdesetih koje potvrđuju četrdeset edavno pokrenuta posebna edicija klasičnih zemlji, možda je najzanimljivije posljednje djelo, arius Recordsa, glazbeni materijal albuma godina skladanja Garašića. Glazbena razglednica P izvođača Glazbeni spomenar u ambicioznoj Variationen für Clarinette moravskog skladatelja Svete planine Mateja Meštrovića zapravo je prilič- GLazbena radionica Nikole Garašića otkriva melodi- N diskografskoj kući Aquarius Records otvorena je Otona Hauske koji je djelovao u Karlovcu i koji je, no star. Glazba je nastala prije pet–šest godina za oznog autora, a odabir, osim raznovrsnosti, nagla- albumom Sad ili nikad kojim je jedan od rijetkih, poput Morgensterna prigrlio formu variranja (vari- dokumentarnu televizijsku seriju Stipe Božića Svete šava skladateljevo zanimanje za uglazbljenje stihova još uvijek aktivnih predstavnika »zlatne generacije« ra se tema davorije Nek’ se hrusti šaka mala). Djelo je planine svijeta. pjesničke vrijednosti. Ramušćak pronašao u Hauskinoj ostavštini u arhi- hrvatske zabavne scene s kraja pedesetih i početka vu Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu te ga Kao i inače kada sklada glazbu za dokumentarni šezdesetih ostvario davno željenu suradnju s Big je ponovno oživio izvedbom (u izvedbi Hauskinih fi lm ili seriju, Matej Meštrović slušatelja obasipa bandom HRT–a — nezamjenjivu za realizaciju i Morgensternovih varijacija sudjeluje Simfonijski specifi čnim ambijentalnim mozaikom koji je jed- bogatog zvuka tog vremena, tako karakteristična orkestar HRT–a pod ravnanjem Uroša Lajovica). nako rječit koliko je statičan. Možda su, u uspored- za svjetske standarde razdoblja u kojemu je Miro bi s glazbom za dokumentarnu seriju Pustinje svije- Ungar formirao svoj umjetnički profi l. Takvim »programom« kompaktnog diska baršu- ta, Svete planine nešto pokretljivije, ali u osnovi se nasti ton klarineta stavljen je u različite kontekste u njima lako prepoznaje skladateljev stil. Zadivljen Na disku je 12 skladbi, od kojih nešto manje od koji, budući su kontrastni ili se nadovezuju jedan ljepotama prirode koje sa svojih putovanja donosi pola iz američke evergreen pjesmarice. Sa čak tri na drugi, stvaraju za slušatelja iznimno zanimljivo Stipe Božić, Matej Meštrović ih nastoji ocrtati, ali i odabira iz repertoara Bobbyja Darina (Dreamlover, zvukovno iskustvo. A ujedno je to rođendanski po- podcrtati glazbom. Album je oblikovan kroz četr- Mack the Knife i Beyond the Sea), Miro je otkrio vla- klon dan od srca koji, kako dr. sc. Zdenka Weber naest glazbenih brojeva u kojima se u glazbu nastoje stitu, manje poznatu poveznicu s generacijski bli- piše, predstavlja i važan kulturološki doprinos čuva- pretočiti ljepote pojedinih svjetskih vrhunaca: Kai- skim Italoamerikancem koji je, baš kao i Ungar, bio nju hrvatske glazbene baštine. lasha, Himalaje, Aratata, Fujija i drugih. No opet, skladatelj, pisac tekstova, pjevač, glumac i glazbeni to je tipična Matejeva statika iznutra pokrenuta ra- poduzetnik. Slavnoj temi iz Pink Panthera — It VLADIMIR BODEGRAJAC zličitim ritmovima ili/i posebnim instrumentalnim Had Better Be Tonight povjereno je i otvaranje ove bojama. Neki su visovi koje glazba opisuje čisto hi- glazbene zbirke, a ona nam još otkriva pjevačevu MJUZIKL WE potetski (poput Biblijskih Visova, Olimpa, Uspava- fascinaciju Frankom Sinatrom (Th at’s Life) i nostal- (Hrvatsko društvo glazbenih nog Hrama), pa su i ti glazbeni brojevi »zamrznuti« gični francuski trenutak karijere kada je, kao Tim teoretičara) i svedeni na čistu statiku. PJEVAČKI ZBOR MLADIH JOSIP KAPLAN Twinkelberry, upoznao djelo velikog kantautora Charlesa Treneta (La mer). eđu novim izdanjima albuma hrvatske Koliko je god statična, to je ujedno glazba koja iznu- I GOSTI Mglazbe nalazi se i jedan u izdanju Hrvat- tra kruži ili se kovitla poput oblaka ili gotovo poziva KAD LJUBAV DAŠ Drugi dio albuma ispunile su skladbe Marka To- skog društva glazbenih teoretičara, neočekivana i na ples sa čovjekom ili Bogovima. Ponekad se radi masovića (Blistaš iznutra, U srcu Zagreba, Moja mu- u Hrvatskoj prilično zapostavljena žanra. Riječ je, o iznutra pokrenutim harmonijama, ali ponekad (Aquarius Records) zika) i Tonija Eterovića (Te je noći zvijezda pala, Da tebe nema, Novi dan, Zagrebački krovi stari) koje, u naime, o mjuziklu koji je, pod naslovom We napi- o varijacijama jednog te istog glazbenog materija- va CD pjesmarica sadrži četrnaest pjesama big band aranžmanima, dobivaju nove dimenzije. sao skladatelj i pijanist Vladimir Bodegrajac. Iz jed- la (kao u Svetim Ledenim Vrhovima gdje sintetska Pjevačkog zbora mladih Josip Kaplan i nje- O Svoje, više od pedeset godina bogato estradno isku- nostavnog naslova može se očitati mnogo: sadržaj imitacija ksilofona i drugih sličnih udaraljki u glavi govih gostiju, u glazbenoj produkciji Tonija Etero- stvo, Miro Ungar u potpunosti je unio u album koji govori o ljubavnom paru (čiji je jedan sudionik, s oblikuje sliku zaleđenih kapljica vode). Izdvajanje vića i Ivana Kuliša. Tematskog je karaktera, slično je danas gotovo nemoguće ostvariti. U vrijeme kada obzirom na naslov u prvom licu množine, vjero- (sintetskih) solo instrumenata unutar nepreglednih kao što su bila i izdanja u kojima je Kuliš, kao izvrš- mnogi skladatelji svoje uratke oblikuju kompjuter- jatno i sam skladatelj). S druge strane, album nije bespuća harmonijske statike, također je jedan od ni producent, godinama surađivao sa zagrebačkim skim raspisom, napisati, pa poslije i snimiti u vr- slučajno naslovljen na engleskom jeziku. Naime, Meštrovićevih standarda. Premda su ti postupci dječjim zborom Klinci s Ribnjaka. Kuliš je i jedan od hunskim producentskim uvjetima tonskog studija Bodegrajčeva je glazbena misao međunarodna; on naizgled vrlo jednostavni, oni s druge strane dje- osnivača Hrvatskog dječjeg festivala, a kao teksto- Mozart HRT–a, uz poletno muziciranje tridesetak se nudi cijelome svijetu. Uz jasno izražene tipičnosti luju hipnotički, tako da slušatelja navode da im se pisac surađuje s nekoliko vodećih dječjih zborova. profesora glazbe, više je jedinstvena nego rijetka po- brodvejskog mjuzikla, podtekst donosi zanimljivu bespogovorno prepusti, a od gledatelja traže da se U tom kontekstu je i suradnja s Pjevačkim zbo- java u nas. Zato čestitke i hvala Miri Ungaru što i klasičnu pozadinu: background je ispunjen elemen- potpuno prepusti ljepotama prirode koje u svojim rom mladih Josip Kaplan, njegovom dirigenticom danas svojom upornošću i zaraznim entuzijazmom tima suvremene klasične glazbe. Izniman spoj do- dokumentarnim fi lmovima tako dobro opisuje i s i voditeljicom Doris Kovačić, njenom suradnicom uspijeva pobjeći kompromisima. slovno udara slušatelja kišom nježnih i strastvenih ljubavlju prenosi Stipe Božić. Arianom Bossi i aranžerom Mariom Kamenarom

ccantant 116868 007.indd7.indd 1177 227-May-117-May-11 99:48:24:48:24 AAMM 18 BROJ 168, LIPANJ 2011.

CD izlog Đurđe Otržan ono je idejno povezano sa svim prije čujnim u ugo- izvodi puk iz Punta. Ulazni korak prate sopile kao Zrinjski, opere su iz kojih slušamo lijepe izvedbe đaju, a to je Kolo bola Stanka Horvata na stihove i pretposljednji stavak, što asocira na starogrčku Blaženke Milić. Puno pjevača može uz bok tome Maka Dizdara. Najduža od svih skladbi, kušnja je tradiciju antikne drame, bolje reći hramskog bo- staviti Andre Cheniera, Nabucca, Figara, La Boheme za svaki zbor da se pronađe unutarnja ravnoteža goslužja pri kojem su se izvodile himne Demetri, i drugo, ali vrlo, vrlo malo njih može pružiti, tako- dramatične ekspresije i opasnosti od prelijevanja u Apolu i ostalim božanstvima, instrumentima i reći najbolje od hrvatske opere, izraženo vlastitim CD IZLOG IZLOG CD pretjeran iskaz. Ovo je moguće i najbolja moguća prikladnim zazivima. Time ne mislim da je tradi- glasom i godinama stvaralačkog života na opernoj izvedba Kola bola jer je najviše na tragu da istakne cija antikne drame nekim čudom »doputovala« do sceni. Zato je njen nadimak Bajka, ovdje doista ne- poetsko i umjetničko glagoljaša, već da je iskon takvoj praksi mediteran- što idealno: pjevala je gotovo sve što vrijedi čuti sa ski jedinstven i autentičan, kako za jonska plemena stranica ispisanih rukom hrvatskih skladatelja i to Snimke su ostvarene, prošle, 2010. godine, pono- u 6. stoljeću prije Krista, tako i za ilirska i hrvatska nam je ovim izdanjem pruženo na uvid. Pjevala je i vo u Filharmonijskoj dvorani u Ljubljani i, nakon plemena iz nešto kasnijeg, ali ne puno kasnijeg vre- s dobro nam znanim dirigentima zagrebačke ope- četiri dobra nosača zvuka, moramo reći da je ovaj mena. Aulos, sopile, frula, fl auta od trske... sve su re: Davorinom Hauptfeldom, Vladimirom Kranj- ne još bolji, jer je teško uspoređivati Skjavetića, Li- to varijacije istog audiološkog poriva: da se ostvari čevićem, Karlom Krausom, Mirom Belamari- sinskog i Horvata, već je razina izvedbe i njegovani pozornost, da se struja zraka usmjeri na temu, da ćem, Jovanom Šajnovićem, Mladenom Bašićem, standard Zbora ono što peti CD Antologije čini se zrak zgusne u riječ koja zatim slijedi. Nikolajem Žličarem i Zoranom Juranićem. To je vrijednim postignućem. ujedno i dokument djelovanja i repertoara opernih Takva kakva sada jest, sudeći prema snimci, misa sezona zagrebačke Opere, ali i trajni spomenik ima strukturni oslonac na rimokatoličkom, gre- zaslugama prvakinje te iste Opere koja je zapo- gorijanskom redoslijedu — ordinariumu mise, uz čela karijeru upravo nastupom u Đerdanu Jakova prigodne pučke pjesme tijekom euharistije. No, Gotovca. Za tri desetljeća usrdnog i čistog pijeva, sada bi tek trebalo, s osnove vokalnog zapisa, bez SLOVENSKI KOMORNI ZBOR / VLADIMIR snažne interpretacije i napornog rada, dva nosača Prašeljevih orguljskih dodataka koji su bili oprav- KRANJČEVIĆ zvuka su možda malo, ali ta dva mala nosača zvu- dani u smislu učvršćivanja intonacije civilnim pje- ka dvostruko su vrjednija kada se odvagne koliki je ANTOLOGIJSKA DJELA vačima, istražiti moguća preklapanja sa zapisima njihov značaj za hrvatsku glazbu i kulturu. HRVATSKE ZBORSKE gregorijanike iz Libera usualisa, datirati moguća odstupanja u odnosu na pretpostavljeno vrijeme GLAZBE 20. STOLJEĆA (5) preuzimanja matrice mise, pa čak i istražiti u puč- (Cantus d.o.o.) kim pjesmama jesu li stvorene na okosnici neke od tema iz službene liturgije. To je, naime, bio slučaj u eć je u trećem nastavku Antologije hrvatske Postirama na otoku Braču: puk je vjerovao u cjelo- Vzborske glazbe, Slovenski komorni zbor i di- vitu autentičnost svoje Mise Dalmatorum dok istra- rigent na ovim izdanjima te pouzdano i izbornik živanje nije pokazalo da se radi o dijalektalnim od- repertoara, Vladimir Kranjčević, duboko zahvatio MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR ŽUPNE CRKVE NA PUNTU stupanjima na očuvanu temu Druge koralne mise u dvadeseto stoljeće. Ustvari, treći i četvrti nosač iz Liber usualisa. Tom je prigodom presudnu ulogu zvuka antologijskog odabira, u potpunosti je po- STAROHRVATSKA MISA odigrala požrtvovnost mjesnog župnika, baš kao svećen 20. stoljeću i zborskoj literaturi nastaloj u što je košljunski benediktinac fra Ivo Peran uložio njegovim desetljećima. Vremensku je crtu, na IZ PUNTA NA OTOKU svu svoju radnu i emotivnu snagu da očuva blago trećem nosaču zvuka, prešao samo , pa crkve u Puntu. se tako čini da sa četvrtim, ovaj novi, peti nasta- KRKU vak, čini tek drugi nosač zvuka skladbi prošloga (Cantus/HRT Radio Pula) Nakon ovog predstavljanja cjelovite i čini se, vjerne stoljeća, dok je realno treći. Šest skladbi markira izvedbe, snimku bi tek trebalo stručno muziko- druga Histriart izvršni je nositelj projekta najznačajnije autore i njihove, mahom, poznate loški i paleografski obraditi, kako bismo shvatili praćenja, snimanja i izdavačke obrade običaja HRVATSKI SUVREMENI SKLADATELJI skladbe. Na prvom mjestu upravo kao da mora biti U što doista imamo u praksi otoka Krka, u mjestu iz grada Punta na otoku Krku, uz pomoć radijskog veliki pregalac zborske tradicije, Emil Cossetto, Punat. PETAR BERGAMO centra Pula HRT–e, točnije urednika Brune Kraj- sa skladbom Et in terra pax. Ovaj je odabir koliko (Cantus) cara. Ponudivši projekt na objavu nakladniku Can- logičan, toliko i ilustrativan jer pogađa atraktivan uvremeni hrvatski skladatelj Petar Bergamo tusu, u ovom nosaču zvuka dobili smo još jedan stil Emila Cossetta kao skladatelja koji je znao (1930.), dobio je za svoj osamdeseti rođendan u nizu malobrojnih, vrlo vrijednih tonskih zapisa S pisati kako za obične pjevače i publiku, tako i za monografsko izdanje dvaju nosača zvuka, dostojno paraliturgijske prakse na tlu Hrvatske. I to s veli- specifi čne glasove i prigode. Kranjčević je tim oda- i prikladno opremljeno napisima dr. sc. Eve Sedak, kim naglaskom na zadnju činjenicu — hrvatskoga birom pokazao poznavanje opusa Emila Cossetta, Erike Krpan, dr. sc. Marije Bergamo, uz misaono tla. Krk je naime kolijevka naše glagoljaške, a to vjerojatno najbolje od svih mogućih poklonika iscrpne i pozornosti vrijedne citate i odabrane napi- će reći autentično hrvatske tradicije, i to tradicije zborskog pjevanja jer Et in terra pax, sakralno i se, kolege skladatelja, Dubravka Detonija. Poseban koju u arheološkom smislu možemo najtemeljitije profano otvara ovu petu zbirku zborskih skladbi, uvid u skladateljeva teoretska razmišljanja i zaključ- pratiti unatrag, koliko je to samo moguće. U bli- veselo i svečano. Odmah se primjećuje razlika u ke daju odabrani iskazi o skladanju i umjetnosti zini Punta je i prizorište vjerske i političke prakse dojmu na koji smo navikli slušajući izvedbe samog samog autora. Tehnologija mu je podarila moguć- koju čuvamo u spomeniku Baščanske ploče. Stoga Emila Cossetta i ove Kranjčevićeve. Jaka zvučnost nost da u jednoj elegantnoj kutiji predstavi javnosti je sve što dolazi s tog terena od prvorazrednog zna- i privlačna pokretljivost Cossettova sloga ovdje je ponajbolje iz svoga opusa, sažme vrijeme i stilove, čaja za priloge u autohtonosti umjetničke, sakralne dobila na toplini u izražajnosti i dorađenosti u di- komprimira izvedbene ostvaraje, u dva i pol sata i sekularne povijesti starohrvatskoga naroda. namici, što doprinosi dostojanstvu skladbe. koliko traje desetak najpopularnijih i najznačajnijih U pozadini toga i nekih drugih etnomuzikoloških skladbi u vremenskom rasponu od sredine prošloga Momentalni je zanos očito bio iskreno nadahnuće poduhvata odzvanja ime Don Bernardina So- stoljeća do danas. za tužaljku Tren za poginulim prijateljima Adal- BLAŽENKA MILIĆ BAJKA, SOPRAN kola koji je, između dva svjetska rata, upalio prva berta Markovića. Gusto tkivo prožeto nagurava- Sada će, dakako, biti moguće povezati udaljene i putokazna svjetla na putu istraživačima hrvatske njem tonskih fragmenata jednog na drugog, gro- bliske etape njegove poetske biografi je, koja je rano, glazbene vjerske baštine. Uz Albe Vidakovića koji GLAZBA JE MOJ ŽIVOT zničavo pomicanje u malom tonskom prostoru, sve »starinski« temeljito počela, i razvijala se atipično, je, obradivši dokumentacijsku baštinu Riječanina (Orfej Hrt) je to Zbor donio kao dramatičan doživljajni iskaz posve u skladu sa individualnom poetskom fi zio- Vinka Jelića, duboko zaronio u hrvatsku glago- etrospektiva opernih nastupa i uloga ostva- boli za gubitkom koji se na da zatomiti. Intimni gnomijom našeg izuzetnog stvaratelja i umjetnika. ljašku povijest, Don Bernardin Sokol je, zapisujući renih na audio zapisima HRT–a, zauzela madrigali Željka Brkanovića koji slijede s tri po- R Umjesto tek čitanja partitura, muzikolog može zvu- napjeve u obrednoj praksi diljem hrvatske obale, je u izdanju Orfeja dva nosača zvuka i kao toliko pijevke, Samoća, Nemoj plakati i Šala, traže druga- kovno ilustrirati napisano i smjestiti je u barem jedno pomogao i nadahnuo mnoge muzikologe, pa svo- puta kad su u pitanju naši operni umjetnici, zadali čiji pristup i načelo kontrasta, što je na ovoj ploči vrijeme, vrijeme jedne izvedbe. A tu nastaje poteš- jedobno i mene osobno, u istraživanju pučke reli- mnogo muka priređivačima da odaberu ono što doprinijelo kvaliteti i sveobuhvatnosti učinka. koća za recenzenta. Svaki tonski zapis traži barem giozne prakse na otoku Hvaru. Ništa manje nije na stane na dvije ploče, a da udovolji kriteriju uspješne Prozno, gotovo rapsodično pripovijedanje zbora, jedan članak da ga se predstavi, što bi značilo barem pravi put naveo, puno prije mene, fra Ivu Perana, izvedbe, raspona repertoara, vremenski tijek kari- slobodnim, modernim stilom, nijansira racionalne desetak njih, a ni to ne bi bilo pošteno, jer bi i priča o benediktinca izuzetnog životnog puta o kojemu jere i slično. No, i ovako, na samo dva nosača zvuka i psihološke trenutke bez patetike, humano i blago. svakom djelu vukla dalje i tako bi se u tren oka uslo- možemo slušati na kraju nosača zvuka tijekom otkriva se naša hrvatska »Bajka« u čistom sopranu Razgovijetnost Slovenskog komornog zbora ovdje žio pozamašan svezak. Svaki je naslov pred–udar za snimke radijske emisije u razgovoru s Brunom slavujskoga zapjeva čiji plemeniti sjaj topline izvire je došla do punog izražaja. imaginaciju: Spiriti eccelent, blistav kanconijer kojeg Krajcarom. kako iz Mozartovih arija, tako i onih Lisinskog, su smjesta svi zavoljeli i neprestani se izvodi; Concer- Druga polovica skladbi na nosaču zvuka broj 5, Puccinija, uz to Wagnera, dakako Gotovca, Hat- Ponukan Sokolovim znanjem i uputama, fra Ivo to abbreviat koji si je izborio prvo mjesto u solističkoj kao da ponavlja početnu intonaciju jakom sklad- zea, Verdija, zaboravljenog našeg Srećka Albinija i Peran je, voleći glazbu, Boga i svoj narod, postao modernističkoj literaturi i namjerava tamo i ostati; bom i skladateljem, pa je tako točka šest Collegi- naravno Zajca. Uz bogati niz arija iz opera koje su vjerni čuvar hrvatske obredne glazbene prakse, Gudački kvartet koji nas vraća u riskantna vreme- um vocale Frane Paraća. Često izvođena skladba, se tijekom brojnog slijeda opernih sezona odigra- vodeći zborove cijeloga života. Prije desetak godi- na kada su skladatelji tražili vlastiti glas u žamoru uspoređivana s Vokalizama S. Rahmanjinova, no, vale na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u na se glas o tome da se u Puntu koji pripada naj- poslijeratnih zbivanja; dvije simfonije, svaka za sebe s potpuno drugačijom strukturom. Formalno ja- Zagrebu, naša hrvatska sopranska Bajka, pjevala starijim glagoljaškim župama na Jadranu, njeguje nude materijal za dvije studije, a tek briljantno or- sna i možda kruta, oslobađa fl uidni tijek pijeva, je i dobro nam znan Cum invocarem Vatroslava izvođenje »Maše po domaću«, Bruno Krajcar je, kestrirana veličanstvena simfonijska freska Navigare ne dopuštajući mu da postane nepovezan. Mislim Lisinskoga, a za pohvalu je svakako odabir više prepoznavši važan trag tradicije, organizirao sve necesse est ... ona tek potiče da se uputimo na plovidbu da je autor imao na umu boje ženskih glasova više arija iz opusa Blagoja Berse jer je Blaženka Milić potrebno da se običajno pjevanje snimi. Uz snim- još jednom. zagasitije od ovih koji su na snimci, ali to je mož- izuzetno osjećajno donijela fl uidnu paletu Bersina ku, nosaču zvuka glagoljaškog dizajna, priloženi da samo moja sugestija proizišla iz slušanja nekih sloga. Postolar iz Delfta i Figarov pir, dvije su opere Premalo je napisano o djelovanju Petra Bergama, su i vedri zapisi Duška Prašelja, Josipa Bratulića i drugih zborova. koje su mi, primjerice, ostale u ugodnom sjećanju i premalo tragova o dojmovima koje su njegove naravno, Brune Krajcara. radi njezinih interpretacija, a sigurna sam da svaki skladbe proizvele. Evo sada prilike da se potraži cr- Napadno originalan u raznolikom opusu sa sta- Iz njih doznajemo o okolnostima nastanka snim- posjetitelj zagrebačke opere može izdvojiti barem vena nit umjetničkog vitaliteta koja se provlači iz de- vom, Marko Ruždjak posvetio je skladbu Barabas ke, uvjetima pod kojima se ovakva praksa razvijala dvije, ako ne i više, omiljenih uloga Blaženke Mi- setljeća u desetljeće i, poput Flaubertovog konca za XX mješovitom zboru uz pratnju orgulja koje na i koje su zasluge fra Ive Perana u njegovanju vlastite lić. ogrlicu, povezuje jedan izbrušeni dragulj zvuka do ovoj snimci svira Gregor Klančić. Kao slika raz- baštine te osjećamo zahvalnost prema svima, po- drugog. I naravno, da se skladbe predstavljene ovim bojnika oslobođena umjesto Isusa u Jeruzalemu na Izdanje je rađeno s puno ljubavi za pjevanje, osjeća čevši od don Bernardina Sokola, fra Ive Pervana i dvostrukim nosačem zvuka što češće izvode. početku nove ere, modernističkim jezikom ocrtava se da je u svaku ulogu, a i u svaki odabir na ploči svih duhovnika koji su brižno, s iskrenom unutar- se prisutnost takvog fenomena takoreći još i jučer. zadiralo srce koje je kucalo za glazbu i pjevanje. Na- Biografi ja je uvijek ista (rodio se tu i tu, tad i tad...), njom ljubavi za vlastiti narod, svoju pastvu očuvali Dan posvećen Barabasu je Velika srijeda tijekom slov dvostrukog albuma govori stoga sve: glazba je ali poetska biografi ja nastaje neprestano kao riječne autentične izričaje svoga puka. Uz to, priložen je i Velikog tjedna, pa se osim kontrasta u stilu, ova bila i ostala život Blaženke Milić, a to je, ako ćemo obale i mijenja zvukolik percepcije nečijeg opusa. zapis izvedbe pjesme Oj Punte moj klape Rašketa. ploča odlikuje i pažljivom izmjenom duhovnih i pravo, unutarnja istina svakog pravog pjevača. Snimkama su markirani meandri. Dorađivanje to- svjetovnih skladbi. pografi je može trajati koliko i duhovna investicija u U devet kratkih oporih stavaka, zabilježen je tijek Oganj, Morana, Porin, Maričon, Ero s onoga svi- staroslavenske mise ili Maše po domaću, kako ga stvaranje: unedogled. Stoga, nakon Barabe, očekujemo svjetovno djelo i jeta, Adel i Mara, Postolar iz Delfta, Nikola Šubić

ccantant 116868 007.indd7.indd 1188 227-May-117-May-11 99:48:25:48:25 AAMM BROJ 168, LIPANJ 2011. 19

CD izlog Bojana Mušćeta CD IZLOG IZLOG CD

HLADNO PIVO SINGRLICE VRIJEME I ZEMLJA SVIJET GLAMURA MADE IN TRADICIJA VRIJEME I ZEMLJA I. (Menart) (Aquarius Records) (Scardona) LUKA BELANI ladno pivo doseglo je status na sceni kad rugi album Singrlica predstavlja zaokruže- remda se reizdanje jedinog albuma skupine Hnije više nužno da kvalitativno iznenađu- Dnije djelo od prvijenca, na način kao što je PVrijeme i zemlja već neko vrijeme nala- CHANGIN CHAPTERS je. Jednostavno, cilj je da svaki novi album bude to klasična praksa i u rock–glazbi. Dok je album zi u prodaji, medijski odjek objavljivanja prvog (Aquarius Records) zanimljiv, da se proširi repertoar i nabace hitovi. prvijenac posljedica višegodišnjeg htijenja da na riječkog albuma na CD–u ipak je ostao u sjeni akon My Buddy Moosea koji nakon dva Otkad su imali »kvantni skok« kad su nakon njega stane sve što band smatra da je dobro, kod projekta Riječki novi val i pripadajućih izdanja. Nalbuma imaju nepodijeljenu naklonost albuma Pobjeda iz 1999., četiri godine kasni- drugog albuma cijelom se projektu pristupa stu- Album originalno objavljen 1979. za ZKP RTV hrvatske kritike i fanova izvan Lijepe naše, isti je postali doajeni rock–scene albumom Šamar, dioznije. Stoga ne čudi sva sila gostiju: Matija Ljubljana, nema samo dokumentarističku vri- se uspjeh smiješi Luki Belaniju. Pjeva na engle- Hladno pivo jednostavno nadograđuje izraz pro- Dedić (dobro, Matija je valjda gost na svakom jednost, nego i zanimljivu kadrovsku situaciju; skom jeziku, izvrsno svira, glazbeni obzori kre- širenjem aranžmanskih zamisli, ali i proširiva- drugom dobrom albumu koji se kod nas snimi), članovi banda su Nenad Bačić koji je kasnije ću se između indie–pristupa, klasičnoga rocka njem stilskog izražaja, od punka nadalje. Pritom, Tomislav Goluban, , Goran postao Nenad Bach i zasvirao s članovima U2 i i bluesa te americane i upravo je objavio drugi ono što ostaje britki su tekstovi Mile Kekina, na Navojec i — Ivica Kostelić. Zanimljivo je kako mnogim drugim američkim izvođačima, Davor album koji predstavlja korak naprijed u odnosu koje se nadovezuje sve sigurnija svirka ostalih se na albumu nalaze i dvije tradicionalne pjesme Tolja oformio je Denis’n’Denis, dok su Marinko na prvijenac. Zajedno s ritam sekcijom, Bela- članovih banda. Stoga su prethodni album Knji- koje je Azra uvrstila u svoj repertoar — Mamica Radetić i Joško Serdarević bili ritam sekcija Xe- ni na izravan način uspijeva glasom i gitarom ga žalbe i ovaj album svojevrsne potvrde statusa su štrukle pekli i Klinček stoji pod oblokom (gdje je nije. Repertoar njihova inicijalnog banda sasvim isporučiti emotivne i snažne skladbe koje bez banda. Sadržajno, band se bavi svakidašnjicom Jacques ostavio jednu od svojih najdojmljivijih je drukčiji od onoga što su kasnije radili: posrije- problema mogu konkurirati izvođačima kojima i činjenicom kako konzumerizam stubokom interpretacija). Ono što karakterizira ovaj raspje- di su šansone nadograđene rock–instrumentari- je engleski domicilni jezik. Kao i u slučaju My mijenja naše živote na različite načine. Zapra- vani ženski zbor, jesu vokalni i instrumentalni jem gdje su, više od autorstva, izražena sviračka Buddy Moosea, pa čak i Bambi Molestersa, to vo, kao i ranije, oni ocrtavaju naše društvo kroz aranžmani koji poznatim tradicijskim pjesma- umješnost i prilično visoki produkcijski standar- znači da bi Luka Belani mogao imati naglašeni- prizmu objektivnog promatrača koji će reći ono ma daju sasvim drukčiju aromu, stapajući ih u di za razdoblje kad je album inicijalno objavljen. ju percepciju u inozemstvu, nego na ovdašnjem što drugi samo misle, ali ne znaju kako izraziti. postojeće glazbeno tkivo s ovih područja. Pri- Najveći prijepori u doba izdavanja vodili su se tržištu. Štoviše, kad bi Aquarius Records uspio U tom smislu, Svijet glamura nije ni bolji ni lošiji tom je postupak inverzan od onoga koji znamo oko toga je li najpoznatija skladba s albuma (i Belanija priključiti na neki veliki diskografski od prethodnika. Posrijedi je još jedna poslastica iz repertoara Azre, Haustora i drugih izvođača A–strana prvog im singla) Tvoja majka dobro koncern (Universal Music?), ne bi me iznenadilo za fanove, snažan doprinos aktualnoj rock–pro- koji su tradicijske pjesme stavili u okvire vlasti- kuha zapravo ukradena pjesma Ralpha McTella da u jednom trenutku zapazimo kako se pjesma dukciji na ovim prostorima i dobrodošao disko- tog izričaja: ovdje se stilski idiomi suvremene Streets of London. Danas s novim albumom nema Drifter penje svjetskim top–ljestvicama, a Luka grafski nastavak u karijeri banda. S druge stra- popularne glazbe stavljaju u kontekst tradicijske prijepora, posrijedi je dobar podsjetnik na smiraj Belani odjedanput stječe popularnost i na matič- ne, Hladno pivo na ovom albumu nije pokazalo interpretacije, što daje vrlo zanimljive rezultate šansonijerstva kao jednoga od najpopularnijih i nom tržištu. No, to su tek projekcije onoga što ništa esencijalno drukčije od onoga na što smo koji prilično odudaraju jedni od drugih, a to, da- najcjenjenijih glazbenih smjerova na ovdašnjim Luka Belani defi nitivno zaslužuje kao vlasnik navikli, što znači da je posrijedi samo pravocrtni kako, ovisi o području odakle dolazi originalna prostorima krajem sedamdesetih. Inače, na jednoga od ponajboljih albuma u nas objavljenih uzlazni niz kojim se Hladno pivo i dalje uhlje- melodija i od pop–stila kojim je umjetnički vo- CD–u se neoznačene nalaze još tri pjesme — u posljednjih nekoliko godina. bljeno drži na rock–vrhuncima aktualne scene. ditelj Tomislav Jozić odlučio obogatiti pojedinu Kako da ti priđem (Vesna) i Ne budi luda, s njihova Reklo bi se, posrijedi je igra na neriješen rezultat. pjesmu. drugog singla te skladba Između dva leta. Pobjeda je već ostvarena prije tri albuma.

DISKURZ OVERFLOW ZVIJEZDE NOVA STVARNOST (Dallas) HIT ME! GLAVNOM ULICOM MJESTO POD SUNCEM (/Hit Records) (Suzy/Hit Records) rugi album riječkoga punk–terceta Diskurz (PaF!) Dima jasnu intenciju da se udalji od neskrive- unk–doajeni iz devedesetih, koprivnički serijalu obnovljenih izdanja Parnog valjka reizdanje drugog albuma Zvijezda po- nih utjecaja Parafa i Sex Pistolsa s albuma prvi- POverfl ow, realizirali su još jedan diskograf- U koje se povremeno pojavljuju na policama CD kazuje kako je band stekao svoje mje- jenca i to na način da se zvuk »podeblja« i da se ski povratak, nakon poluuspješnog comebacka u CD shopovima, ovisno o inspiraciji urednika sto pod suncem na ondašnjoj rock–sceni. Naime, pokaže kako se mogu odsvirati i nešto komplek- iz 2006. s albumom Live... at the Parties. Album Suzyja ili Croatia Recordsa, red je došao i na Zvijezde su se nametnule prvijencem Imitacija snije forme od troakordnog prangijanja. Pritom Hit Me realiziran je za njihovu diskografsku eti- osmi album banda Glavnom ulicom. Ovaj album života i pjesmama Zaboravi, Grad i njegovi an- i dalje imaju jasan punkerski stilski obrazac, a ketu PaF! (zapravo, digitalno je distribuiran po uslijedio je nakon što je sastav zacementirao svoj đeli, Koji fi lm sada vrtiš u glavi i Stari mačak iz nove elemente nastojali su i produkcijski na- raznim servisima, dok je CD zapravo, tek reli- snažan potencijal raznovrsnim izričajem na al- provincije, no album je bio tako katastrofalno glasiti, no to je i najslabija komponenta albuma. kvija za fanove), a izvrsni ovitak potpisuje Nikola bumima Gradske priče, Vruće igre i Vrijeme je na snimljen i produciran da je samo kvaliteta sklad- Naime, vokal je namjerno sniman nešto slabije, Tamindžić. Produkcija Zlaye Hadžića nastavlja našoj strani. Poklonici su očekivali prpošnost s bi bandu osigurala proboj. Drugi album bio je ali umjesto artikulirane kakofonije, rezultat više se na taj pažljivo pripreman kvalitativni niz, a to posljednja dva albuma i hitove poput Nede i Kao trenutak trijumfa za Zvijezde. Nikol je postala sliči demo–snimci. Snažan potencijal Diskurza vrijedi i za snimku napravljenu u Studiju 150 u ti, no album Glavnom ulicom imao je otklon od njihov najveći hit, a Narodna, Mjesto pod sucem i na drugom je albumu neupitan, ali taj njihov Amsterdamu. Overfl ow na novom albumu na- takvog pristupa. Posrijedi je izdanje kojim je ili Nikad nisi rekla ne nastavili su zvjezdani niz. pokušaj prelaska iz punka u post–punk više sliči stavljaju s onim što su već davno započeli, tako Parni valjak nakon koketiranja s pop–forma- Renato Metessi postao je prava zvijezda. S novo- nastojanju Pekinške patke da od cartoon–punke- da nekih većih iznenađenja nema — i dalje je ma ponovno složio čvrst okvir za rock–izričaj. valnim backgroundom ostvario je klasičan rock– ra, s albuma prvijenca na albumu Strah od mono- to furiozni melodični punk, otpjevan na en- Najveći hitovi s albuma imali su riječ »hajde« u album čija se prva vrijednost, zapravo, otkrivala tonije, postanu Joy Division. Diskurz je, doduše, gleskom jeziku, s vrsno ubačenim višeglasjem i naslovu — Hajde kaži pošteno i Ma hajde (gledaj desetljećima kasnije. Zvijezde su u inicijalnom uglavnom ostvario svoj cilj jer je posrijedi autor- povremenim himničnim, zaraznim refrenima. stvari mojim očima), dok su s pjesmom Trebaš razdoblju djelovanja kasnije objavile dva ne tako ski potentan uradak koji pokazuje želju mladog Tako je Overfl ow kreirao album koji tehnički mi pokušali neuspješno repetirati uspjeh mega- uspješna albuma, ali kasnije povremeno pojav- banda za razvojem u točno određenom smjeru. odgovara njihovim kreativnim potencijalima, hita Kao ti, a Nataša je trebala biti nova Neda. ljivanje raznih inkarnacija banda svakako je bilo Da nisu realizirali poletni album U protivnom, pa sve zajedno, zapravo, sjajno funkcionira kao No, premda nasljednici velikih hitova koji nisu ugodno iznenađenje, pa i u diskografskom smi- ovaj album sasvim bi sigurno otkrio njihov veliki osobna iskaznica banda u predstavljanjima na imali uspjeha, ove pjesme, uz Ne zovi i A ja bih s slu. To osobito vrijedi za live–album Strast i znoj potencijal. Ipak, na sljedećem albumu trebali bi inozemnom tržištu gdje sve češće nastupaju kao vragom koju je otpjevao Hus, predstavljaju Par- u Tvornici iz 2004. godine. A temelj tog albuma angažirati nekoga prekaljenog producenta poput iznimno relevantan izvođač. Stoga, album pred- ni valjak u nimalo lošijem izdanju od prijašnjih upravo su pjesme sa čvrsto odsviranog i vrlo do- Denykena koji bi njihove zamisli mogao kon- stavlja odličan način za upoznavanje s bandom, albuma. Stoga, Glavnom ulicom, s odmakom od bro produciranog albuma Mjesto pod suncem. kretnije uobličiti. dok će oni stariji cinično, možda, zamjeriti odsu- nekoliko desetljeća, ima svakako mnogo snažniji stvo nabrijanoga glazbenog kaosa kao na prvim utisak nego u doba kad je originalno ostvaren, albumima, ali očita je namjera banda da bude sve 1983. godine. bolji, a ne sve isti.

ccantant 116868 007.indd7.indd 1199 227-May-117-May-11 99:48:25:48:25 AAMM 20 BROJ 168, LIPANJ 2011.

SVEČANI KONCERT FOREVER CANTUS ODRŽAN U VELIKOJ DVORANI LISINSKI 15. SVIBNJA

OBLJETNICE Cantusovci, sretan vam 10. rođendan! Piše: Marija Saraga

Kako to već biva u povijesti glazbe, a posebno one suvremene, neke skladbe dožive samo praizvedbu, a nikada ne zažive kao dio koncertnog repertoara. To zasigurno neće biti slučaj s trodijelnim ciklusom Memorie za glas i ansambl Frane Paraća. MIRO MARTINIĆ MIRO Martina Gojčeta Silić, Frano Parać, Cantus Ansambl i Berislav Šipuš na slavljeničkom koncertu u Lisinskom večanim koncertom u Velikoj dvorani Vatro- opusa te preko trideset inozemnih gostovanja, (Paeselli al mare — Mjestašca uz more, Vigne- jednom pokazao istančano umijeće oblikovanja Sslava Lisinskog u nedjelju, 15. svibnja 2011., što svjedoči o afi rmaciji ansambla, uspostavljenoj to — Vinograd i Il canto dell’usignolo — Slavujev tona, stvarajući vrlo delikatne glazbene izraze u ciklusu Lisinski subotom, Cantus Ansambl pro- mreži suradnje s inozemnim institucijama, ali i s pjev) koje je autor koristio u skladbi. Glazbena koji su se stapali sa zvukom ansambla. slavio je desetu godišnjicu kontinuiranog rada. hrvatskim i inozemnim skladateljima koji Can- materija kao da se razvija u dva pravca koji se tusu redovito posvećuju svoje skladbe. međusobno križaju na različite načine — glas i Jedan od brendova hrvatske glazbe Kada se 2001. prvi put pojavio na hrvatskoj glasovir čine jednu jedinicu izraženu uglavnom u glazbenoj sceni, bila je to prvenstveno posljedica Kao posljednje djelo na koncertu izvedena je Praizvedbe uokvirene klasicima kasnoromantičkom idiomu, aludirajući tako na višegodišnje potrebe Muzičkog biennala Zagreb Prva komorna simfonija za petnaest instrume- Paraćeva oca i na tradiciju Lieda, dok ansambl za stalnim sastavom specijaliziranim za izvedbe Koncepcija obljetničkog koncerta vjerojatno je nata Arnolda Schönberga, jedan od posljednjih u svojim nastupima stvara atmosferne slike koje suvremene glazbe, odnosno festivalskog reperto- kreirana kako bi prikazala presjek cjelokupnog opusa koji pripada razdoblju prije konačnog zao- skladatelj, među ostalim, opisuje kao »buku ara. Ali ono što je bilo presudno da se Cantus rada i interesnih sfera ansambla. Tako su se na kreta prema atonalitetnoj glazbi. Ova vrlo kom- malih mjesta« ili »nepomičnost zraka i tišinu Ansambl »osamostali« od Biennala, razvije u programu našle praizvedbe hrvatskog skladatelja pleksna skladba zvučala je transparentno i jasno užarenog ljetnog dana« i koji katkada prekida mnogo više od festivalskog ansambla te uspješno Frane Paraća i španjolskog autora Beneta Casa- te umjetnički vrlo zaokruženo i smisleno pod romantičke zapjeve glasa, a u drugim trenucima održi cijelo desetljeće, bila je velika želja i volja blancasa, uokvirene dvama, ako ih tako, pomalo ravnanjem maestra Šipuša, uz poneku manju pojačava njegovu ekspresiju. Kao solistica je na- pojedinaca, osobito umjetničkog voditelja an- paradoksalno, možemo nazvati, »klasicima« 20. nesigurnost u ansamblu koja je zaista zanemari- stupila mezzosopranistica Martina Gojčeta Si- sambla, Berislava Šipuša, da se hrvatskim ansam- stoljeća — skladbama Paula Hindemitha i Ar- va u izvedbi tako tehnički zahtjevnog djela koje lić, već niz godina suradnica Cantusa. Gojčeta se blima pridruži i jedan koji će kontinuirano raditi nolda Schönberga. Hindemithova Prva komorna pretpostavlja virtuoznost svakog glazbenika. Za- još jednom pokazala kao izvrsna interpretkinja, na predstavljanju velikih partitura 20., a sada i glazba za dvanaest instrumenata bila je odličan služeno veliki pljesak publike Cantus Ansambl sjajno prenoseći te intenzivirajući ekspresivnost 21. stoljeća, kao i na stalnoj promociji suvreme- odabir za upečatljivo otvaranje koncerta. An- nagradio je dodatkom, efektnim fi nalom sklad- i duh Paraćevih pjesama. Ansambl je uvjerljivo nog stvaralaštva hrvatskih i inozemnih autora te sambl je pod vodstvom Berislava Šipuša nastu- be dolce furioso Dubravka Detonija, s komičnim i zaokruženo postigao sonornost te bogat i ra- promicanju hrvatske glazbe u inozemstvu. pio sigurno i snažno, svirao vrlo angažirano te efektom mimike i detonijevske gestike. s mnogo osjećaja za karakter pojedinih stavaka znolik kolorit partiture, a publika je oduševljenje U razgovoru s umjetnicima nakon koncerta, Be- Kako je u godini osnivanja istaknuo Berislav Ši- ovog živopisnog kolaža. Posebno treba istaknuti djelom i njegovom izvedbom pokazala dugim rislav Šipuš istaknuo je kako je možda napokon puš, Cantus Ansambl vodi »želja da suvremenoj odličnu puhačku sekciju koja je dala veliki dopri- pljeskom skladatelju i umjetnicima. glazbi pristupimo s visokim izvodilačkim i pro- došlo vrijeme da Ansambl, još uvijek službeno nos uspješnoj izvedbi, ponajviše sjajnog fl autista Drugi dio koncerta započeo je praizvedbom fesionalnim kriterijima, to je želja za otkrivanjem »projektna« cjelina Hrvatskog društva sklada- Danija Bošnjaka te trubača Vedrana Kocelja. Drugog komornog koncerta za rog i ansambl Novog i Nepoznatog...« I doista, u ansamblu su telja, zakorači na drugu razinu organizacije, na ...der graue Wald sich unter ihm schüttelte (...siva od početka do danas svirali mnogi vrhunski Kako to već biva u povijesti glazbe, a posebno put prema institucionalizaciji. S obzirom da je šuma pod njim drhtaše) Španjolca Beneta Casa- glazbenici, a unazad nekoliko godina njegova one suvremene, neke skladbe dožive samo pra- u posljednjih deset godina doista izborio mjesto blancasa koja podnaslov preuzima iz novele Lenz postava se »stabilizirala«, što također doprinosi izvedbu, a nikada ne zažive kao dio koncertnog na hrvatskoj glazbenoj sceni, pronašao vlastitu njemačkog pisca Georga Büchnera. Ansambl je kvalitetnijem radu. Svi sadašnji članovi stalni su repertoara. To zasigurno neće biti slučaj s djelom publiku, pokazao značaj i važnost za nacional- već i prije ove narudžbe u dva navrata surađivao s zaposlenici nekih drugih orkestara i institucija, a Memorie za glas i ansambl Frane Paraća. Ustvari, nu glazbenu kulturu te se prometnuo u jedan od Casablancasom, stoga ne čudi kako su, poznajući u Cantus ih prije svega dovodi veliki entuzijazam samo je novo ruho ovog djela, nova instrumen- brendova hrvatske glazbe kojim se redovitim go- njegov rukopis, odlučili skladbu uvrstiti na pro- i uvjerenje u nepobitnu vrijednost i potrebu ono- tacija za ansambl, izrađena upravo povodom stovanjima uspješno predstavlja svijetu, možda je gram svečanog koncerta. »Igrali su na sigurno« ga što stvaraju, bez čega svi uspjesi, kao uostalom obljetnice Cantusa, doživjela praizvedbu jer je zaista pogodno vrijeme da mu se i na ovoj orga- i pri odabiru solista, jednog od najistaknutijih i ova obljetnica, ne bi bili mogući. A uspjeha i izvorno, u inačici za glas i glasovir, praizvedeno nizacijskoj razini oda dodatno priznanje. svjetskih kornista današnjice — Radovana Vlat- priznanja je zaista mnogo. Već i same brojke iz na prošlogodišnjim Osorskim glazbenim večeri- kovića. Casablancasovo djelo solistu dodjeljuje I što drugo možemo poželjeti za budućnost nego prvog desetljeća djelovanja mnogo govore: oko ma. Paraćeva skladba na neki je način hommage uglavnom ekspresivne i duge zapjeve, melodije, ostvarenje želje izrečena u naslovu obljetničkog osamdeset ostvarenih praizvedbi, od čega četr- njegovom ocu, Ivi Paraću, od kojeg su potekli ako ih tako možemo nazvati, dok ansambl u po- koncerta: »Forever Cantus!«. Sretan vam rođen- desetak hrvatskih autora, dvjestotinjak izvedenih i tekstovi triju pjesama na talijanskom jeziku zadini razrađuje dramatiku djela. Vlatković je još dan, Cantusovci!

PROMOCIJA NOVOG CD-a TAMARE OBROVAC Udruga Hrvatski dječji glazbe. osobu. Sva ostala prava pripadaju festival raspisuje autorima. – Pjesme se natječu u kategoriji pje- – Izvođači pjesama koji su sudionici Jazz, etno, klasika, objedinjeni u posebnu sme za djecu (do 13 godina starosti) Festivala, pri objavljivanju nosača zvu- za zbor (obavezan solist uz pratnju ka, obvezuju se otkupiti 20 primjeraka zbora).

NATJEČAJ NATJEČAJ CD–a, u dogovoru s nakladnikom glazbenu priču – Djela se šalju kao melodijska linija s

PROMOCIJA Cantus d.o.o. oncertna promocija albuma Ma- za pjesme koje će biti upisanim harmonijama i tekstom (dva izvedene na XVIII. primjerka) te tri primjerka teksta. Zbog sigurnosnih razloga u Koncer- Kdirosa Tamare Obrovac, u iz- – Autor treba poslati i kvalitetno izra- tnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, bit danju Aquarius Recordsa i Cantusa, hrvatskom dječjem đenu snimku pjesme na CD–u, po će smanjen broj sudionika — zboro- održat će se 20. lipnja 2011., s počet- festivalu Zagreb 2011. mogućnosti onakvu kakvom je zami- va, a svaki zbor može sudjelovati sa kom u 21 sat, u magičnom ambijentu u Koncertnoj dvorani šlja za festivalsko izvođenje. Autorima najviše dvadeset i petero djece. Vatroslava Lisinskog u Dvorca Lužnica u Zaprešiću. se preporuča bliska suradnja s izvo- nedjelju 20. studenoga đačima — dječjim zborovima. Rok predaje radova je 20. lipnja 2011. 2011., pod motom Djeca – Pjesme poslane na Natječaj ne smi- na adresu: Hrvatsko društvo skla- Ne propustite jednistveni glazbeni datelja, Zagreb, Berislavićeva 9, s nose svjetove na dlanu ju biti javno izvedene prije Festivala, ni doživljaj u izvedbi briljantne i svestra- snimljene na nosače zvuka. naznakom »Za Hrvatski dječji festival ne pjevačice, fl autistice, skladateljice Želja je organizatora stvoriti prired- – Autori pjesama odabranih za festi- Zagreb 2011.« bu vrhunske kakvoće u glazbe- i aranžerke, Tamare Obrovac i nje- valsku izvedbu prenose na Festival Sve dodatne informacije mogu se do- nom i scenskom izrazu, a Stručno zinog Transhistria Ensemblea u su- prava izvedbi skladbi, tiska i prijenosa biti na tel. 098/650 991 i 01/4856787 povjerenstvo posebnu pozornost putem medija i televizije te snimanja radnji s češkim gudačkim kvartetom poklonit će kvaliteti, raznolikosti na nosače zvuka, odnosno da svaka (dr. sc. Dalibor Paulik) i na www.hdf. Epoque. te odgojnoj vrijednosti stihova i ili neka od tih prava prenesu na treću hr

ccantant 116868 007.indd7.indd 2200 227-May-117-May-11 99:48:27:48:27 AAMM