MUZIČKI BIENNALE ZAGREB I SVJETSKI DANI NOVE GLAZBE/ MILJENKU GRGIĆU U SPOMEN/JURICA POPOVIĆ U POVODU 30. OBLJETNICE TROTAKT PROJEKTA/ 80. ROĐENDAN RUBENA RADICE I ANĐELKA KLOBUČARA/ PORIN I PORIN CLASSIC 2011./DISKOGRAFIJA NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 168 LIPANJ 2011. CIJENA 20 kn ISSN 1330–4747 HNK ZAGREB — PREMIJERA BALETA AIR KREŠIMIRA SELETKOVIĆA — 17. TRAVNJA 2011. NA SVEČANOM ZATVARANJU 26. MUZIČKOG BIENNALA ZAGREB SUSRET S NEOKLASIKOM Svjetlo kao treća dimenzija Piše: Sanja Raca CANTUS CANTUS ir Krešimira Seletkovića pripada neoklasič- Anom tipu baleta u kojemu se osobita pozor- nost poklanja što većem savršenstvu oblika. Este- tika kojoj se priklonio koreograf Martino Müller ANTUS CANTUS CANTUS na neki je način očekivana s obzirom na partnera, veliki ansambl Baleta HNK Zagreb, čijim teh- ničkim vještinama i plesnim predispozicijama odgovara upravo takav estetski izraz. Oni su, kao kolektivno tijelo s istaknutim solima, oblikovali ciklički plesni krug u trinaest prizora, djelomično narativno vezan, no mahom apstraktnih konota- cija. Takva odvojenost od pojmovnog, povremeno je skretala prema naivnoj alegoriji kakva je bila glomazna ptičja kandža, jasna poruka prijetnje koja se s »neba« nadnosila nad plesni par i osjećaje koje su prikazivali ili u snimci zvuka lepeta krila, pokretima rukū koje se pokreću kao krila ptice, maskama u obliku velikog ptičjeg kljuna, čak i u kombinaciji bijelog i crnog perja ovješena o kosti- me umjetnika. Primijenjena glazba Krešimira Seletkovića slijedi- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS la je format zajedničkog ostvarenja, a njezini slo- bodni dijelovi, osobito oni lirski (prizor uz glaso- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS C vir, prizor Nevinost uz glasove), dali su joj željenu transformaciju po zakonima glazbene dramaturgi- je kojoj je Martino Müller nerijetko pretpostavljao konceptualnu i plesnu dramaturgiju. U projekciji niza simbola kroz pokrete plesača, funkcionalno je ostvarivao vlastite zamisli na koje su protagoni- sti odgovarali zadanom, često doslovnom ekspre- sijom. Snažnu potporu imao je u Jordanu Tuin- manu, majstoru svjetla, čija je koloristička paleta (nimalo konvencionalnih rješenja, za razliku od Müllera koji im se povremeno nije umio othrvati) predstavljala treću dimenziju scenskog uprizore- nja. Osnovne monokromne boje, zbog stalnih mi- jena, dinamizirale su scensku radnju, istodobno se pretvarajući u kolorirani vatromet, a pomaci svje- tla, ogromne sjene i odbljesci na plesnom podu, stvarali su iluziju vodene površine po kojoj se kre- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ću zanjihana tijela. Takav koncept osobito je bio izražajan u skulpturalnom prikazu »sive« scene s balonima ili u »kineskoj« sceni lelujavih, nekoliko metara dugih svilenih zastava. Stalna igra sjena i vizualnih promjena, uz nezahtjevnu scenografi ju (autor Eduard Hermans, ujedno kostimograf), CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS pretvorila je poetiku svijetla u dio radnje, a često i u njezina tumača. Velika scena i veliki baletni ansambl ojačan Can- tus Ansamblom koji je bio uvećan do orkestra specifi čna sastava (uz elektro- nički zapis partiture), na čelu s Ansambl Baleta HNK Zagreb dirigentom Berislavom Šipu- Cantus Ansambl šem, učinili su Air složenim Dirigent: prikazom, do detalja ostvare- Berislav Šipuš nim prema zamisli švicarskog Scenograf i kostimograf: koreografa. Eduard Hermans, Nizozemska Oblikovanje svjetla: Iako je Balet HNK Zagreb Jordan Tuinman, Nizozemska nekolicinom predstava dosad iskazao spremnost na odstu- panja od klasičnog repertoara, ipak je Biennalski poduhvat bio drukčiji izazov koji je trideset ba- letnih umjetnika iznijelo s puno entuzijazma, a sa skladateljem i svim članovima autorskog tima, zasluženo dočekalo premijerni pljesak dobrodoš- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS lice na zadnjoj praizvedbi jubilarnog Muzičkog biennala Zagreb. CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ccantant 116868 007.indd7.indd 1 227-May-117-May-11 99:47:47:47:47 AAMM 2 BROJ 168, LIPANJ 2011. UVODNIK IN MEMORIAM MILJENKO GRGIĆ (1951. — 2011.) veseljem vas pozdravljam u još jednom broju vaših novina. Veselje je utemeljeno na rezul- tatima, ponajprije zbog uspješno organiziranih i provedenih manifestacija koje su obilježile UVODNIK S proteklo razdoblje: 26. muzičkog biennala Zagreb i dodjele Nagrade Porin. U oba slučaja zamjetan USPOMENE Zbogom, dragi je pojačani trud organizatora kako bi glazbenici, a među njima i autori, bili dostojno predstavljeni javnosti i dobili zaslužena priznanja. Obje manifestacije zadovoljile su i publiku, barem veći dio, što je znak da treba nastaviti s provođenjem zacrtanih planova u cilju povećanja digniteta glazbeničke struke. profesore! U istom cilju, hvalevrijedne akcije proveo je i HDS ZAMP čiji su rezultati također vidljivi, a uz Piše: Ivana Tomić Ferić podršku, ali i u suradnji s autorima, posebice miljenicima šire publike, stječe sve veće povjerenje sviju koji su izravno ili neizravno vezani uz glazbu i autorska prava. Istodobno, hrvatski glazbenici ezaobilazni dio života — smrt pogađa i i autori bili su iznimno aktivni na domaćem i međunarodnom planu te na polju diskografi je, o naše uzore, voljene i drage nam znance čemu vas izvještavamo u ovom, proširenom broju Cantusa. U trenutku zaključivanja broja održana N i prijatelje, ljude čije nam djelo otvara »novi je godišnja skupština HDS-a na kojoj je predstavljen uspješan rad Društva u prošloj godini, te su svijet«, u kojem granice stvarnosti kao da ne dodijeljene godišnje nagrade HDS-a, ali o tome više u sljedećim novinama Cantus. postoje ili nam otvara oči da vidimo stvar- Davor Hrvoj, urednik nost života kojega živimo. Stvaralački opus i djelovanje muzikologa, glazbenoga pisca i pe- CIKLUS PODNEVNIH NEDJELJNIH KONCERATA NA ZAGREBAČKOM PRISAVLJU dagoga dr. sc. Miljenka Grgića, bili su »puto- kaz« mnogima koji su ga slijedili i poznavali, ostavivši trajan i neizbrisiv biljeg u glazbenoj stvarnosti njegova rodnog Splita. KONCERTI Poseban doživljaj u Oštrog duha i britkog pera Grgićevo putovanje, njegovo glazbeno (mu- zikološko) suputništvo, korespondiralo je s Studiju Bajsić osvajanjem uvijek novih prostora kreacije — od kritičarske preko organizacijske do znan- Piše: dr. sc. Irena Paulus stveno–istraživačke i pedagoške. Objavio je preko 1100 glazbenih kritika (koncertnih Miljenko Grgić Studiju Bajsić Hrvatskoga radija već se Đurović, na svoj specifi čan i pomalo opori način, i kazališnih) te napisao više od 300 eseja i U neko vrijeme odvijaju koncerti koji na poigrava unutar različitih skupina orkestralnih pu- autorskih radijskih emisija, izdvajajući se ne drugačiji način pristupaju klasičnoj glazbi. hača i udaraljki. Concertino za klavir i puhače Stan- ske prvostolne crkve. Obrađujući elemente za so- samo kao aktivni sudionik glazbenih zbi- cijalnu povijest glazbe u Splitu od sredine 18. do Naime, slušatelji koji nedjeljom u dvana- ka Horvata predstavila je pijanistica Lana Genc. U vanja, već i kao njihov stvaratelj i poticatelj. est dolaze na koncert prisustvuju izravnom razgovoru s voditeljicom, otkrila je da rado svira sredine 20. stoljeća, njegova studija o glazbenoj Oštrinom sluha i britkošću pera ustrajno je kulturi u splitskoj katedrali — uz rekonstrukciju prijenosu na Trećem programu Hrvatskog ovo djelo, a da je i skladatelju Concertino bio poseb- sudjelovao u oblikovanju glazbene povijesti radija. To je iznimno zanimljivo iskustvo no drag. Ubrzo smo saznali zašto. Kroz tri opsež- glazbe i njezina mjesta u životu splitske katedra- Splita, ispisujući tekstove koji su pokazatelj le — svojom sveobuhvatnošću ustanovljuje po kroz koje se (uz poseban osjećaj da su i slu- na stavka (Amabile — Largo — Maestoso) Stanko njegova osobna i kazališnog vremena, ali i šatelji važni jer ih se uzima u obzir) izravno Horvat je stvarao, nizao i oblikovao instrumen- prvi put srž novijeg dijela buduće povijesti starije mogući inspirativni predložak za neka bu- glazbe u Splitu čiji se počeci naziru već u 9. sto- dobiva uvid u svako izvedeno djelo. Koncert, talne boje koje su, daleko mekše od Đurovićevih duća čitanja i glazbena, odnosno kazališna naime, uključuje radijske najave (voditeljica Ritmi contrari, nudile paletu najrazličitijih nijansi ljeću, a čiji se kontinuitet može pratiti barem od stvaranja. Prateći razvoj i stasanje mnogih kraja 11. stoljeća. Polazeći od svojih ranijih znan- je Iva Lovrec Štefanović), kao i razgovore s puhačko–klavirskog zvuka. U takvom glazbenom vokalnih i instrumentalnih glazbenih tijela, umjetnicima i skladateljima. kontekstu posebno se istaknuo pijanizam mlade, stvenih otkrića, prema kojima je Split kroz stariju dr. sc. Grgić marno se upuštao u opsežne i prošlost predstavljao središte crkvene (povremeno i ali iskusne pijanistice koju su pratili, također mladi sustavne sinteze koje su nerijetko rezultirale Još jedna Đurovićeva baletna i vrlo precizni članovi puhačkog ansambla Simfo- svjetovne) hijerarhije, autor je upozorio na bogate i vrijednim, ukoričenim izdanjima. Takva je, i slojevite oblike glazbenog života i prakse unutar partitura nijskog orkestra HRT–a. Iz njihova se sviranja, kao primjerice, monografi ja povodom jubileja 30. i iz interpretacija dirigenta Tarbuka, od početka splitske katedrale. Pored radova o starijoj glazbenoj U nedjelju 20. ožujka, program je bio poseb- godišnjice osnutka Gradskog zbora Brodo- prošlosti Splita, dr. sc. Grgić istakao se i vrijednim no privlačan: puhački korpus Simfonijskog koncerta moglo prepoznati da su zahtjevne skladbe split koja bilježi kontinuitet i kvalitetu umjet- hrvatskih autora u sigurnim rukama. autorskim prilozima o opernim i koncertnim