M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 249

JEDINSTVENA ZGRADA KAO PROBLEM VISOKO©KOLSKOG GLAZBENOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ: MEDIJSKI ODJECI IZGRADNJE MUZI»KE AKADEMIJE U ZAGREBU 2003-2012.1

MARIJA JELI∆ UDK/UDC: 727:37+070+004.738.5”20”(497.5 Zagreb):78

Agencija za odnose s javnoπÊu Premisa Pregledni rad/Review Paper Primljeno/Received: 15. 5. 2013. Heinzelova 62a PrihvaÊeno/Accepted: 17. 4. 2014. 10000 ZAGREB

Nacrtak

U ovom se radu raspravlja o problematici Nacionalu, Novom listu, ProGradnji, Slobodnoj izgradnje jedinstvene zgrade MuziËke akade- Dalmaciji, ©kolskim novinama, VeËernjem listu, mije u Zagrebu, ustanove koja je osnovana Vijencu, Vjesniku, Zagreb Newsu, Zagreb moj grad 1922. godine i nikada nije djelovala u okvirima i internetskim portalima u periodu od 1. sijeËnja jednog fiziËkog prostora, nego se nastava vrπila 2003. do 1. svibnja 2012. Cilj je da se s pomoÊu na viπe iznajmljenih lokacija. grafijskih prikaza i statistika prikaæe i ispita za- Nadalje, zbog komparativnog uvida u stupljenost tema, sadræaja i stavova vezanih uz naËin djelovanja daje se pregled situacije u problematiku izgradnje zgrade MuziËke aka- visokoobrazovnim glazbenim ustanovama demije. Prikazani rezultati analize medija susjednih zemalja — Bosni i Hercegovini, pokazali su kako je komunikacija s medijima, a Sloveniji i Srbiji — koje kao zemlje proizaπle iz preko njih i sa πirom javnosti bila potpuno Jugoslavije imaju djelomice sliËnu povijest kao neplanirana, te je propuπtena moguÊnost za i Hrvatska, te u nekim drugim visokoobra- formiranje pozitivnog javnog miπljenja o potrebi zovnim glazbenim ustanovama Europe: u postojanja jedinstvene zgrade MuziËke akade- Francuskoj, Engleskoj i Poljskoj. Dok sliËne mije. Analiza je pokazala i koriπtenje proble- institucije u zemljama bivπe Jugoslavije imaju matike od strane politiËkih stranaka i politiËara iste probleme kao zagrebaËka MuziËka akade- u osobne promidæbene svrhe πto je, uz nedo- mija, predstavljene zemlje Europske Unije statak kreiranja vijesti od strane MuziËke aka- imaju ureene visokoπkolske glazbene usta- demije, rezultiralo djelomice negativnim kon- nove s jedinstvenim prostorima, te kao takve tekstom. predstavljaju nosioce glazbeno-kulturnog razvitka svojih zemalja. KljuËne rijeËi: MuziËka akademija u U drugom dijelu Ëlanka donose se me- Zagrebu, izgradnja zgrade, visokoπkolski dijske analize, izraene na temelju novinskih glazbeni odgoj, medijska analiza Ëlanaka objavljenih u Aktualu, Business.hr, Keywords: Academy of Music in Zagreb, Fokusu, Glasu Istre, Glasu Slavonije, Globusu, the construction of the building, university Graevinaru, Hrvatskom slovu, Jutarnjem listu, music education, analyses in media

1 »lanak je nastao na temelju diplomskog rada obranjenog 25. rujna 2012. na Hrvatskim studijima SveuËiliπta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. Stanislava Tuksara. 250 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282

Uvod

Kultura ima dva bitna svojstva: najprije je nauËena, a zatim je zajedniËka. Uz to je vaæno napomenuti kako je ljudsko ponaπanje odreeno kulturom.2 Iz tog konteksta i u nadi da poËinje svijetlija buduÊnost hrvatske kulture, odnosno njezine glazbe, ovaj rad govori o goruÊem problemu — jedinstvenoj zgradi MuziËke akademije u Zagrebu, neophodnoj za kvalitetno obrazovanje studenata, kao i praktiËnu djelatnost svih glazbenih profesionalaca. U povijesti glazba je, uz slikanje, kiparstvo, arhitekturu i poeziju, predstavljala prvu od pet finih umjetnosti. Osim talenta za izvoenje glazbe neophodno je kvalitetno obrazovanje i usavrπavanje. MuziËka akademija u Zagrebu osnovana je 1922. godine i najstarija je i najveÊa glazbena visokoπkolska ustanova. Studenti se ondje mogu upisati poslije srednjoπkolskog glazbenog obrazovanja i tako nastaviti πkolovanje, a poslije zavrπetka studija mogu se upisati i na Akademijine poslijediplomske studije. MuziËka akademija od svog osnutka nema iskljuËivo svoj prostor, te se tijekom godina zbog proπirivanja programa te novih odsjeka morala flπiriti«, ali nikada u jedinstveni prostor, pa je tako i danas dislocirana i djeluje na Ëetiri razliËite adrese. Vaænost jedinstvene lokacije obrazovanja prepoznata je veÊ u antiËkoj GrËkoj. Filozof Platon u 4. st. pr. Kr. osniva jednu od prvih obrazovnih institucija, Akademiju. Povijesno gledajuÊi, ova obrazovna institucija udarila je temelje daljnjem razvoju strukturiranog obrazovanja. Platonova Akademija govori u prilog vaænosti jedinstvenog mjesta obrazovanja na kojem se susreÊu istomiπljenici kako bi se obrazovali, upijali nova znanja i vjeπtine, ali i razmjenjivali iskustva s kolegama uËenicima i profesorima. Kada govorimo o obrazovnom okviru, Platonova Akademija svog je nasljednika imala u Aristotelovoj PeripatetiËkoj πkoli. Razvitkom obrazovnih ustanova koje na jednom mjestu okupljaju uËenike iz πkola tijekom srednjeg vijeka izrastaju sveuËiliπta, da bismo danas bili svjedoci Ëak sveuËiliπnim gradovima. Ovaj rad takoer daje pregled situacije u visokoobrazovnim glazbenim ustanovama susjednih zemalja — Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji — koje kao zemlje proizaπle iz Jugoslavije imaju djelomice sliËnu povijest kao i Hrvatska. U njemu se donosi i pregled situacije u nekim drugim visokoobrazovnim glazbenim ustanovama Europe: u Francuskoj, Engleskoj i Poljskoj. Dok sliËne institucije u zemljama bivπe Jugoslavije imaju iste probleme kao zagrebaËka MuziËka akademija, predstavljene zemlje Europske Unije imaju ureene visokoπkolske glazbene ustanove s jedinstvenim prostorima, te kao takve predstavljaju nosioce glazbeno-kulturnog razvitka svojih zemalja. Vaænost obrazovanja neupitna je. Obrazovanje igra vaænu ekonomsku i druπtvenu ulogu. Istaknuti sociolog Emile Durkheim glavnom je funkcijom

2 M. HARALAMBOS: Uvod u sociologiju, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1994. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 251 obrazovanja smatrao prenoπenje normi i vrijednosti druπtva, πto ostaje temeljem promiπljanja obrazovanja i u 21. stoljeÊu. Europska komisija prepoznala je problem jedinstvenog mjesta obrazovanja i obrazovanja uopÊe, te je joπ 2006. godine unutar svojeg financijskog plana odobrila sredstva u iznosu od 7 milijardi eura za πest programa obrazovanja pod zajedniËkim nazivom: Lifelong Learning Programme 2007-2013, kojim se omoguÊava ljudima svih æivotnih dobi da sudjeluju u stimulirajuÊem iskustvu uËenja, ali i da se omoguÊi razvijanje obrazovanja diljem Europe.3 Pored toga, sama Europska Komisija istiËe tri specifiËna cilja kada je u pitanju obrazovanje:

— kvalitetu — unaprijediti kvalitetu i efikasnost obrazovnih programa; — sveobuhvatnost — osigurati da svatko ima moguÊnost obrazovanja; — meunarodnu dostupnost — otvoriti edukacijske programe na nacionalnoj razini.

Istovremeno Meunarodna komisija za obrazovanje na pragu 21. stoljeÊa UNESCO-a potvrdila je da obrazovanje ima temeljnu ulogu kako u osobnom tako i u druπtvenom razvitku, te kako je njegovo poslanstvo omoguÊiti svakome od nas razviti sve naπe talente i ostvariti naπ stvaralaËki potencijal, ukljuËujuÊi i odgovornost za vlastiti æivot i postignuÊe osobnih ciljeva. Obrazovanje pritom samo po sebi ne predstavlja nepogreπivu formulu kojom Êe se rijeπiti globalni problemi, no ono je svakako Ëimbenik koji stvara bitnu razliku, osobito na individualnoj razini.

flObrazovanje je najvaænije raspoloæivo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaπtva, izvlaπtenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata.«4

Hrvatsko druπtvo ipak je prepoznalo problem jedinstvenog mjesta obrazovanja za glazbenike, te se 2009. godine postavlja kamen temeljac za izgradnju MuziËke akademije. Naæalost do lipnja 2012. godine, kada se piπe ovaj rad, nije realizirano rjeπenje problema, premda ovu temu politiËari upotrebljavaju u svoju korist. Stoga se u radu obrauje i pregled medijskih objava od 2003. godine do danas, jer one prenose informacije do πire javnosti. Dodatno, ovakav pregled moæe pruæiti i potpuniji uvid u problem nepostojanja jedinstvenog mjesta obrazovanja MuziËke akademije. Jedinstvena zgrada MuziËke akademije nuæna je kako bi se mladi glazbenici πkolovali i imali moguÊnost vjeæbanja u odgovarajuÊem prostoru, te bili u prilici

3 Izvor: http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-programme/doc78_en.htm [15. oæujka 2011]. 4 Jacques DELORS: UËenje — blago u nama, Educa, Zagreb 1998, [str.13]. 252 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 upoznati svoje kolege i biti u bliskom kontaktu sa svim profesorima. Jedinstvena zgrada MA takoer bi omoguÊila na jednom mjestu objedinjavanje biblioteke, mediateke, audio studija, prostore s ureajima za audio/vizualnu reprodukciju, kao i snimanje u svakoj vjeæbaoni dvorane, u kojima bi jedni drugima te ostaloj javnosti mogli prezentirati svoja znanja, predan i mukotrpan rad, i konaËno, kako bi obogatili jedni druge i hrvatsku kulturu. Neizmjerno je bogatstvo imati svjetski poznate glazbenike koji su svoje umjetniËke karijere zapoËeli ili profesionalno usavrπavali na zagrebaËkoj MuziËkoj akademiji, obrazovnoj ustanovi koja u 21. stoljeÊu, gotovo cijelo stoljeÊe nakon osnutka, nema svoje jedinstvene zgrade. Za ispunjenje navedenih ciljeva ovog rada proveden je ekstenzivan pregled relevantne literature kao i analiza medijskih sadræaja. Temeljem studije relevantnih izvora pruæen je povijesni pregled razvoja muziËke kulture i, paralelno, same MuziËke akademije u Hrvatskoj, te komparativni pregled statusa muziËkih akademija, kako u dræavama bivπe Jugoslavije tako i u odabranim europskim dræavama. Analiza medijskih sadræaja pruæila je kvantitativne podatke o uËestalosti i naËinu izvjeπtavanja medija o pitanjima vezanim za MA; dodatno, kvalitativnom analizom ovih sadræaja dobiven je potpuniji uvid u problematiku osiguravanja jedinstvenog mjesta obrazovanja MA.

MuziËka akademija u Zagrebu kao legitimni sljednik Glazbene πkole HGZ-a

Osnivanjem Glazbene πkole Musikvereina u Zagrebu 16. veljaËe 1829. godine zapoËela je s radom mala glazbena πkola s 36 muπkih polaznika, koje su poduËavala tri nastavnika. Prvi statut πkole napisao je Karl Wiesner von Morgenstern. Statut je predviao trogodiπnje πkolovanje, uz staæ od tri godine obaveznog rada u druπtvenom orkestru. PoduËavale su se tada violina, violonËelo i teorija s pjevanjem, te neπto kasnije i drveni puhaÊi instrumenti. Nakon 1861. godine Glazbena πkola dobiva i dræavnu subvenciju. Usprkos nastojanjima Ëlanova druπtva da se dræavna subvencija povisi kako bi se mogao plaÊati rukovoditelj πkole, to se realiziralo tek 1870. godine kada na Ëelo glazbene πkole dolazi Ivan pl. Zajc. U tom razdoblju dolazi do profesionalizacije πkole, te se sukladno tome proπiruje djelatnost na nove instrumente i teoretske predmete, Ëime se poveÊava interes aka. VeÊ su tada zapoËeli problemi s prostorom πto ga je imao i sam Glazbeni zavod. No, Glazbena πkola se iz prostora Kraljevske akademije na Katarinskom trgu u Gornjem Gradu nekoliko puta selila, dok se konaËno 1876. godine nije smjestila u vlastitoj zgradi u GunduliÊevoj ulici. Daljnja profesionalizacija i naporna nastojanja ravnateljstva Glazbene πkole, posebno povjesniËara Vjekoslava KlaiÊa, rezultirala su proπirenjem nastave na sve orkestralne instrumente, te Glazbena πkola 1916. godine prerasta u Konzervatorij. PoveÊanjem broja predmeta, nastavnika i uËenika, poveÊali su se i financijski izdaci za voenje ove ustanove, konzervatorija, te je ravnateljstvo Glazbenog zavoda jedini izlaz vidjelo u prepuπtanju Konzervatorija dræavnoj M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 253 upravi. U sijeËnju 1920. godine stiglo je priopÊenje ravnateljstvu kojim ih se informira kako je Kraljevska zemaljska vlada odluËila preuzeti vodstvo Konzervatorija, dok je sama primopredaja zavrπena u rujnu iste godine. Tada radom zapoËinje Hrvatska zemaljska glazbena πkola, 1921. godine preimenovana u Kraljevski konzervatorij u Zagrebu, da bi 18. listopada 1922. godine bila imenovana Kraljevskom muziËkom akademijom. MuziËka akademija je u prva tri desetljeÊa svojega postojanja djelovala po principu konzervatorija, te se sastojala od niæe, srednje i visoke πkole. Usprkos viπegodiπnjim nastojanjima da se studenti visoke πkole i uËenici srednje πkole izjednaËe s uËenicima gimnazija, a studenti Akademije sa studentima ostalih fakulteta, te da diploma Akademije bude kvalifikacija za visoku struËnu spremu a svjedodæba zavrπnog ispita za srednju struËnu spremu, to se dogodilo tek 1932. godine. Do tada su diplomirani studenti stjecali samo umjetniËku kvalifikaciju, ali ne i pravo da budu profesori na gimnazijama i uËiteljskim πkolama. Sam status profesora MuziËke akademije rijeπen je 1940. godine, kada je prema flUredbi o glazbenim πkolama u banovini Hrvatskoj« Akademija glazbe i kazaliπne umjetnosti dobila rang fakulteta, dok se nastavno osoblje dijelilo na redovne i izvanredne profesore. Za rektora Akademije izabran je Franjo Dugan, a za prorektora Fran Lhotka. VeÊ 1941. godine Akademija mijenja naziv u Hrvatski dræavni konzervatorij. Nedugo nakon zavrπetka Drugog svjetskog rata Ministarstvo prosvjete NR Hrvatske obavjeπÊuje MuziËku akademiju kako nastava treba poËeti πto je prije moguÊe, Ëime je vidljivo da Akademija ima punu politiËku potporu. Uz takvu podrπku Akademija nastavlja razvoj, ali i mijenja strukturu, πto rezultira izdvajanjem niæe i srednje πkole u danaπnju MuziËku πkolu flVatroslav Lisinski«, koja od πkolske godine 1951/52. djeluje samostalno u zasebnoj zgradi u GunduliÊevoj 4, dok visoka πkola postaje MuziËka akademija, samostalna ustanova, koja s pet umjetniËkih te povijesno-teorijskim i pedagoπkim odsjekom djeluje u starim prostorima HGZ-a. Od 1952. Akademija razvija ponudu obrazovnih sadræaja, ali i moguÊnosti razvijanja znanstvenih karijera, obogaÊujuÊi programe koje nudi studentima i profesorima. Statutima iz 1963. i 1966. unesene su promjene u strukturu MA, te je osim promjene naziva pojedinih odjela doπlo do organizacijskih preslagivanja kojima je obuhvaÊen teoretsko-pedagoπki odjel, ali i uvedena nastava treÊeg stupnja (1966), Ëime se izrazito nadarenim studentima omoguÊilo daljnje usavrπavanje u struci tijekom dva do Ëetiri semestra. Takoer, uveden je odsjek za obrazovanje uËitelja glazbenog odgoja, Ëime je omoguÊeno kandidatima sa zavrπenim ispitima srednje muziËke πkole da dobiju viπu struËnu spremu za pedagoπki rad. Razvijanje znanstvenog rada obiljeæila je 1967, kada je osnovan Muzikoloπki zavod u æelji da se omoguÊi organizirani znanstveni rad na podruËju muzikologije, Ëime su udareni temelji za osnivanje muzikoloπkog odsjeka (u suradnji s Filozofskim fakultetom u πkolskoj godini 1970/71. organiziran je interfakultetski studij). Sedamdesete godine proπlog stoljeÊa u pogledu razvoja MA obiljeæila su otvaranja podruËnih odjela — nakon Dubrovnika, na red su stigli Osijek, Rijeka i Split. MuziËku akademiju nije 254 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 zaobiπla reforma visokog obrazovanja koja se dogodila 1977, a rezultirala je revizijom nastavnih planova i programa, uvoenjem grupa opÊih i zajedniËkih kolegija, ali su uvedeni i novi struËni kolegiji (analiza glazbene literature, polifonija, vjeæbe u elektronskoj glazbi, glazbena akustika…). Te iste godine zapoËinje raditi Odjel za nastavnike glazbenog odgoja. Usporedno s razvojem sadræaja raste broj studenata i profesora, te se MA uza sve napore, ali i nesumnjivo pozitivne rezultate, i u ovom razdoblju (1970ih-1980ih) bori s kroniËnom nestaπicom prostora. U æelji da se 1976. adaptira i dogradi postojeÊi prostor u GunduliÊevoj 6, zbog zabrane Regionalnog zavoda za zaπtitu spomenika kulture 1980. MA je dodijeljen prostor u BerislaviÊevoj 16, koji i dan danas sluæi fltihim« sadræajima — biblioteci, tajniπtvu i dekanatu. Turbulentno vrijeme s kraja 20. stoljeÊa i ratne godine ostavile su traga i na razvoju MA u Zagrebu, no s 21. stoljeÊem MA je uhvatila korak s Europom u obrazovnom pogledu te u znanstvenom pogledu dosegla europsku razinu kojoj svi teæimo, no prostorno je ostala na poËetku 20. stoljeÊa, kada je osnovana. Danas je MuziËka akademija — najstarija, najveÊa i srediπnja visokoπkolska glazbena ustanova u RH, na kojoj je nastava ustrojena u osam odsjeka: za kompoziciju i teoriju glazbe; za muzikologiju; za dirigiranje, harfu i udaraljke; za pjevanje; za klavir, orgulje i Ëembalo; za gudaËke instrumente i gitaru; za puhaËke instrumente; te za glazbenu pedagogiju. U trenutku nastajanja ovog rada nastavu na MuziËkoj akademiji u Zagrebu odræava:

— u kategoriji redovnih profesora — 29 stalnih i 16 vanjskih suradnika, — u kategoriji izvanrednih profesora — 26 stalnih i 10 vanjskih suradnika, — u kategoriji docenata — 29 stalnih i 10 vanjskih suradnika, — asistenata — 6 stalnih i 9 vanjskih suradnika, — viπih predavaËa — 3 stalna i 7 vanjskih suradnika, — predavaËa — 3 stalna i 13 vanjskih suradnika, — viπih umjetniËkih suradnika — 7 stalnih i 1 vanjski suradnik, — te umjetniËkih suradnika — 9 stalnih i 3 vanjska suradnika.

Ukupno je to preko 180 nastavnika koji poduËavaju viπe od 500 studenata. MuziËka akademija spremno je doËekala uvoenje bolonjskih naËela u sustav πkolovanja u RH, te ih sustavno provodi od samih poËetaka. Nakon zavrπetka redovitog studija studenti MA u Zagrebu u moguÊnosti su nastaviti svoje struËno usavrπavanje kroz brojne specijalistiËke studije i programe umjetniËkog usavrπavanja koje im nudi MuziËka akademija. O MuziËkoj akademiji u Zagrebu, o njezinoj devedesetoj obljetnici, moæe se zakljuËiti da je ona jedna od najistaknutijih visokoπkolskih glazbenih ustanova hrvatskog i juænoslavenskog prostora, koja s ponosom moæe stajati uz bok europskim glazbenim ustanovama. Kvaliteta sadræaja i prepoznavanje talentiranih M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 255 mladih naraπtaja omoguÊili su da je velik broj umjetnika danas europske i svjetske reputacije svoje prve korake u profesionalni æivot umjetnika napravio upravo na zagrebaËkoj MuziËkoj akademiji. Istovremeno, danas profesori i suradnici Akademije, spremno doËekavπi obrazovne promjene uvedene bolonjskim procesom, nastavljaju poduËavati studente i pripremati ih za relevantna umjetniËka i znanstvena ostvarenja.5 Tako danas grad Zagreb upravo zahvaljujuÊi i MuziËkoj akademiji predstavlja nezaobilazno srediπte bogate srednjoeuropske kulturne baπtine.

Pregled odabranih visokoπkolskih glazbenih ustanova

S ciljem πto boljeg razumijevanja aktualne situacije u kojoj se nalazi zagrebaËka MuziËka akademija uputno je staviti ju u regionalni kontekst. Neosporivi rezultati i uspjesi glazbenih umjetnika, teoretiËara i muzikologa koji su potekli sa zagrebaËke MuziËke akademije, te recentan nastavniËki rad koji ide ukorak s Europom, nameÊu potrebu da se zagrebaËka MuziËka akademija stavi i u europski kontekst, kako bi se dobila objektivna slika stanja.

Akademija za glasbo, Ljubljana

Visokoπkolsko glazbeno obrazovanje u Sloveniji, u povijesnom kontekstu gledano, vrlo je sliËno onome u Hrvatskoj. flAkademija za glasbo« formalno je osnovana 8. kolovoza 1939, a izrasla je iz Dræavnog konzervatorija osnovanog 1919. godine. Nedostatak literature o povijesti visokoπkolskog glazbenog obrazovanja u Sloveniji rezultirao je vrlo skromnim informacijama, iz kojih je gotovo nemoguÊe stvoriti jedinstvenu sliku o razvoju srediπnje muziËke akademije, kao i o njezinim smjeπtajnim kapacitetima. U prvoj monografiji6 istiËe se vaænost ove ustanove koja sluæi obrazovanju glazbenih umjetnika i pedagoga. U monografiji se istiËe kako je umjetniËka, odnosno pedagoπka praksa konaËni cilj studija na Ljubljanskoj akademiji, koja je te 1965. godine imala 6 odjela: Odjel kompozicije i dirigiranja; Odjel za solo pjevanje; Odjel za klavir, orgulje i harfu; Odjel za gudaËe (violina, viola, violonËelo i kontrabas); Odjel za puhaËe (flauta, oboa, klarinet, fagot, rog, truba i trombon) i Odjel za povijest glazbe.

5 Usp. Koraljka KOS (ur.): MuziËka akademija u Zagrebu 1921-1981. Spomenica u povodu 60. godiπnjice osnutka, MuziËka akademija u Zagrebu, Zagreb 1981; Stanislav TUKSAR: SveuËiliπte u Zagrebu — MuziËka akademija 1922.-2002., MuziËka akademija u Zagrebu, Zagreb 2002; Erika KRPAN (ur.): MuziËka akademija SveuËiliπta u Zagrebu. 90 godina, MuziËka akademija SveuËiliπta u Zagrebu, Zagreb 2011. 6 *** Akademija za glasbo Ljubljana — poroËila in razprave, Akademija za glasbo, Ljubljana 1965. 256 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282

Posljednje poglavlje ove monografije, flNova πkolska i upravna zgrada Akademije za glasbo«, istiËe kako je potreba za novom zgradom neophodna. U vrijeme objavljivanja monografije bili su postignuti prvi rezultati — donesena je odluka o mikrolokaciji: na uglu tadaπnje Vegove i GregorËiËeve ulice u Ljubljani. Raspisan je bio natjeËaj za izradu graevinskog projekta, te ostvareni brojni preduvjeti za izgradnju nove zgrade. Mnogo je godina proteklo, Slovenija je doæivjela svoje osamostaljenje kojim je Akademija za glasbo postala najviπa glazbeno-pedagoπka ustanova u Republici Sloveniji, te redovna Ëlanica Ljubljanskog sveuËiliπta (Univerziteta v Ljubljani). Obje te Ëinjenice joπ 1999. godine, u uvodu najrecentnije monografije o Akademiji, istiËe tadaπnji dekan Dejan BravniËar, smatrajuÊi da upravo one otvaraju brojne nove moguÊnosti koje treba iskoristiti, te da u tom trenutku dræava mora odluËiti æeli li da se i ljubljanska Akademija ravnopravno pozicionira prilikom ulaska u Europu.7 Kao jedan od preduvjeta za takvo πto BravniËar istiËe izgradnju nove zgrade Akademije. Prvi korak prema realizaciji te ideje je potpisivanje sporazuma izmeu Univerziteta u Ljubljani, Ministarstva kulture i grada Ljubljane o gradnji novih prostora za sve tri umjetniËke akademije koje su Ëlanice ljubljanskog Univerziteta. Danas, 12 godina kasnije slovenska Akademija ima:

— Odjel za kompoziciju i teoriju; — Odjel za dirigiranje; — Odjel za pjevanje; — Odjel za instrumente s tipkama; — Odjel za gudala i æiËane instumente; — Odjel za puhaËe, trubu i trombon; — Odjel za glazbenu pedagogiju; — Odjel za sakralnu glazbu; — Katedru za komornu glazbu; — Katedru za glazbeno-teorijske predmete; — Katedru za povijest glazbe; — Katedru za glazbeno-pedagoπke predmete; — Katedru za jazz; — Katedru za staru glazbu; — Univerzitetski studijski program: glazbena umjetnost; — Univerzitetski studijski program: glazbena pedagogija.

Nastava se odræava na osam lokacija.

7 Primoæ KURET — Branka ROTAR PANCE: Akademija za glasbo: 1919-1030-1999. Izdano v poËastitev osemdesetletnice konservatorija in πestdesetletnice Akademije za glasbo v Ljubljani, Akademija za glasbo, Ljubljana 2000. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 257

Na internetskim stranicama ljubljanskog Univerziteta8 dostupna je dokumentacija u kojoj se kronoloπki navode dogaanja vezana uz izgradnju nove zgrade, koja neodoljivo podsjeÊaju na hrvatski scenarij iste problematike. Tako je pronaen podatak kako dekan Pavel MihelËiË u poslovnom izvjeπtaju za 2008. godinu istiËe zadovoljstvo Ëinjenicom da se stvari pomiËu, no i dalje napominje kako se pomiËu presporo s obzirom da je Akademija dobila zemljiπte na uporabu joπ 2004. godine, na kojemu do tada nije poloæen ni kamen temeljac.9 Iako se tada vjerovalo kako Êe Akademija u novim prostorima poËeti djelovati 2012, iz danaπnje perspektive, bez obzira πto bi ovaj sluËaj trebao biti prioritet nove Vlade, razvidno je da Êe u nove prostore useliti moæda tek 2014. Aktualni dekan Andrej Grafenauer, u posljednja tri poslovna izvjeπÊa (za 2009, 2010. i 2011) o radu Akademije, kao ravnopravna poglavlja iz godine u godinu stavlja flProstornu problematiku«, u kojima upozorava na rad u neprimjerenim prostorima, te posebno istiËe da Akademija nema primjerenu veÊu dvoranu za umjetniËko djelovanje, kako za koncerte tako i za nastupe veÊih sastava. PoËetkom 2012, toËnije od 1. 1. 2012, Akademija je dobila u besplatni najam Kazinsku dvoranu koju u cijelosti koristi za svoje umjetniËko djelovanje — koncertiranje. I dok na internetskim stranicama flAkademije za glasbo«10 unazad godinu dana stoje i arhitektonski nacrti nove zgrade akademije, kolege iz susjedne dræave nisu ni centimetar bliæe realizaciji projekta jedinstvene zgrade neophodne za razvoj visokoπkolskog glazbenog obrazovanja u Sloveniji.

Fakultet muziËke umetnosti, Beograd

Slijedom dostupnih informacija saznaje se kako je Fakultet muziËke umetnosti u Beogradu osnovan kao MuziËka akademija u oæujku 1937. godine flukazom Ministarstva prosvete«, dok se poËetkom rada smatra studeni iste godine. Utemeljenjem ove ustanove prvi je put u nacionalnim okvirima zaokruæen sustav glazbenog obrazovanja u Srbiji.11 Prethodna nastojanja, koja zapoËinju joπ 1920-ih godina, udruæivanja kadrovskih potencijala uspjeπnih i priznatih beogradskih glazbenih πkola, nisu dala oËekivane rezultate, te je tek flukaz« Ministarstva obrazovanja okonËao ta nastojanja osnivanjem nove ustanove — MuziËke akademije, kao dræavne institucije najviπeg ranga, te paralelno s njom Srednje muziËke πkole. Planiranje nastave MuziËke akademije u susjednoj dræavi voeno je flpametnije« jer, kako stoji na sluæbenim stranicama Akademije:12 flOsigurani su

8 Izvor: http:// www.ag.uni-lj.si/e_files/vsebina/projek%20novih%20akadrmij.PDF [16. oæujka 2011]. 9 Izvor: http://www.ag.uni-lj.si/index.php?page_id=3706 [16. oæujka 2011]. 10 Izvor: http://www.ag.uni-lj.si/index.php?page_id=48 [16. oæujka 2011]. 11 Izvor: http://www.fmu.bg.ac.rs/fmu/istorijat.html [21. oæujka 2011]. 12 Izvor: http://www.fmu.bg.ac.rs/fmu/istorijat.html [21. oæujka 2011]. 258 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 poËetni materijalni uveti — zgrada, biblioteka i instrumenti«. U prvoj godini upisano je 38 studenata, dok su glazbenu πkolu pohaala 103 uËenika. Nastava na Akademiji se iz godine u godinu razvijala, kako u pogledu broja studenata tako i u pogledu broja nastavnika, ali i predmeta odnosno odsjeka. No, uspon Akademije prekinut je poËetkom Drugog svjetskog rata ratnim dogaajima. Usprkos Ëinjenici da Akademija nije prekidala svoj rad tijekom rata, nastava je ipak flvegetirala« s obzirom da je zgrada Akademije priliËno oπteÊena u bombardiranju 1941. godine. U materijalima se istiËe kako je nakon Drugog svjetskog rata tadaπnji dekan Petar KonjoviÊ ulagao posebne napore u rjeπenje prostornih problema.13 Uslijedile su brojne reforme ove ustanove, da bi konaËno 1957. godine obje obrazovne institucije — Srednja muziËka πkola i MuziËka akademija — bile prikljuËene asocijaciji drugih visokih umjetniËkih πkola (Fakultet likovnih umetnosti, Fakultet primenjenih umetnosti i Fakultet dramskih umetnosti) te je tako osnovana UmetniËka akademija. Posebnost ove akademije je uvoenje glazbenog folklora kao posebne/samostalne katedre. Akademija 1973. godine mijenja naziv u flFakultet muziËke umetnosti«, te zajedno s ostalim umjetniËkim πkolama (Fakultet likovnih umetnosti, Fakultet primenjenih umetnosti i Fakultet dramskih umetnosti), i njihovim udruæenjem dobiva status samostalnog beogradskog Univerziteta umetnosti. Nastava na Fakultetu muziËke umetnosti (nekadaπnja MuziËka akademija) odvija se od osnivanja u istoj zgradi, kojoj je u meuvremenu 1961. godine dozidan jedan (drugi) kat. Takoer, na poboljπanje prostornih uvjeta utjecalo je preseljenje MuziËke πkole flJosip Slavenski« u novu, odvojenu zgradu, joπ 1978. godine. ZnaËajan prostor dobiven je i adaptacijom podrumskih prostorija bivπe loæionice, koje se danas sve nalaze u funkciji nastave. Prema miπljenju profesorice Fakulteta muziËke umetnosti prof. dr. Sonje MarinkoviÊ,

flni ovakva ‘proπirenja’ (realizovana ‘osvajanjem’ svakog slobodnog prostora hodnika) nisu dovoljna za rad Fakulteta, tako da Fakultet iznajmljuje dodatni prostor u Udruæenju kompozitora Srbije, nedaleko od Akademije, gde koriste salu od 80 mesta za izvoenje kolektivne nastave, kao i na KolarËevom narodnom univerzitetu, na kojem koriste prostor za rad orkestra i deo kolektivne nastave. Standardi prostora u Srbiji predviaju da je neophodno imati prostor od po 5m2 po studentu umetniËkih studija i 2m2 po studentu druπtveno-humanistiËkih programa u koji spadaju pedagogija, muzikologija, etnomuzikologija, teorija, πto se u sluËaju FMU nikako ne poπtuje.«14

Iz svega navedenog oËigledno je kako, usprkos prvotnom originalnom prostoru, i beogradska visokoπkolska glazbena ustanova nema adekvatan i jedinstven prostor za umjetniËko obrazovanje i djelovanje.

13 Izvor: http://www.fmu.bg.ac.rs/fmu/istorijat.html [21. oæujka 2011]. 14 Pismeni upitnik prof. dr. Sonje MarinkoviÊ, FMU u Beogradu. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 259

MuziËka akademija, Sarajevo

MuziËka akademija u Sarajevu osnovana je 1955. godine, kao Ëetvrta akademija u Jugoslaviji. Prilikom osnivanja MuziËka akademija kao svoju misiju postavila je obrazovanje visokokvalificiranih glazbenih struËnjaka u domeni glazbene umjetnosti, osposobljavanje glazbenog kadra, unapreenje glazbene umjetnosti i nastave u suradnji s drugim kulturnim institucijama u tadaπnjem Sarajevu te πirenje opÊe glazbene kulture. Tom je prilikom prvi put pruæena prilika mladima Bosne i Hercegovine da se πkoluju u svojoj tadaπnjoj republici, Ëime je dat snaæan poticaj razvoju glazbene kulture na podruËju BiH. Od svoga osnutka do danas MuziËka akademija u Sarajevu predstavlja okosnicu razvoja cjelokupnog glazbenog æivota u BiH, πto se posebno istaknulo u najteæem, ratnom razdoblju, kada nije prestajala s radom te je svojim djelovanjem poticala rad ostalih glazbenih ustanova, posebice Sarajevske filharmonije. Prilikom obiljeæavanja 50-e obljetnice dekanica MuziËke akademije dr. Selma FeroviÊ istaknula je:

flDoprinos naπih bivπih studenata i sadaπnjih kadrova ‘Ëudu bosanskog kulturnog otpora’ je nemjerljiv i ne moæe se zaboraviti.«15

Iz danaπnje perspektive MuziËka akademija spada meu flstarije« fakultete Univerziteta u Sarajevu, pri Ëemu je najstarija u grupaciji umjetniËkih akademija, a jedina je meu njima koja ima znanstvenu i istraæivaËko-razvojnu djelatnost. Akademija je od svog osnutka smjeπtena u zgradi bivπeg samostana Sestara sv. Augustina, koja je tek najnuænije adaptirana za potrebe muziciranja. Do danas, usprkos πest puta veÊem broju studenata, prostor je samo 1958. godine proπiren na naËin da je dograen joπ jedan kat, kojeg su se Ëasne sestre obvezale ustupiti Akademiji bez naknade na koriπtenje na 30 godina. U posljednjem ratu zgrada Akademije je devastirana, dva puta opljaËkana, kada je odneseno mnogo ureaja i instrumenata. PoËetkom 1995. godine popravljeno je grijanje i ostakljeni prozori, πto je napravljeno uz financijsku pomoÊ britanske ambasade, a 1996. godine uz pomoÊ stranih organizacija poËeo je detaljniji popravak zgrade. I ova sarajevska MuziËka akademija, kao i ostale u regiji, danas ima najviπe problema s nedostatkom prostora, te pedeset godina nakon osnivanja jedino πto je promijenjeno je ime ulice u kojoj se Akademija nalazi — Ulica Josipa Stadlera.

Conservatoire National Supérieur de Musique de Paris, Pariz, Francuska

Visoki nacionalni konzervatorij glazbe i plesa (Conservatoire National Supérieur de la Musique et de la Danse) u Parizu najstarija je europska institucija za

15 *** 50 godina MuziËke akademije u Sarajevu, MuziËka akademija, Sarajevo 2006. 260 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 profesionalno obrazovanje u glazbi. Nacionalni konvent, ustavotvorna i zakonodavna skupπtina Francuske u razdoblju francuske revolucije osnovao je 1795. godine Konzervatorij glazbe (Conservatoire de musique), koji je tako ujedinio Kraljevsku πkolu pjevanja i recitiranja, osnovanu 1783. godine, i Gradsku glazbenu πkolu osnovanu 1792. godine. Sjediπte Konzervatorija glazbe od 1796. do 1911. godine nalazi se u Hôtel des Menus-Plaisiris. Konzervatorij se tijekom godina neprestano razvija dodavanjem novih predmeta i pedagoπkih metoda. Posebno se istiËe osnivanje knjiænice 1801. godine, osnivanje orkestra 1806. godine, te osnivanje Muzeja glazbala 1861. godine. Dodavanjem recitacije, glume i plesa u predmetnu nastavu Konzervatorij 1806. mijenja ime u Konzervatorij glazbe i recitacije. PoËetkom 20. stoljeÊa, toËnije 1911, Konzervatorij seli u prostor nekadaπnje Jezuitske πkole u ulici Madrid, te na ovoj lokaciji ostaje sve do 1990. godine, usprkos brojnim æalbama na buku ogorËenih susjeda. Zgrada Cité de la musique, u kojoj se od 1990. godine nalazi Konzervatorij, smjeπtena je u pariπkoj Ëetvrti La Vilette, a izgraena kao jedan od velikih projekata bivπeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda. Djelo je arhitekta Christiana de Portzamparca koji je u jedinstven prostor objedinio nekoliko institucija posveÊenih glazbi. Ova impresivna zgrada ima 70 uËionica, 7 podija, 3 dvorane, 3 amfiteatra, 100 audio studija, sobe za vjeæbanje, media centar, preko 50 smjeπtajnih jedinica za studente, te brojne druge sadræaje. Istovremeno, Konzervatorij je tako danas dobro integriran s nekoliko koncertnih dvorana, muzejom sa stalnom postavom i izloæbama, te sjediπtem orkestra suvremene glazbe Ensemble incontemporain. Prema miπljenju akademskog muziËara Lorenza Rainera (truba), koji je imao priliku studirati u BeËu, te se struËno usavrπavati u Parizu, bolje je kada se sva nastava odvija u jednoj zgradi. Iz umjetniËkih razloga poæeljno je imati suradnju meu razliËitim odjelima, jer se i na taj naËin uËi, te se stjeËu iskustva, no dolazi i do zajedniËkih projekata koje je lakπe realizirati na istoj lokaciji. LogistiËki razlozi takoer govore u korist jedinstvenog prostora — noπenje glazbala, moguÊnost koriπtenja medijateke, biblioteke, pri Ëemu ne treba zaboraviti administraciju koja Ëini sastavni dio studiranja (upisi, πkolarine, stipendije…).16

The Royal Academy of Music, London, Velika Britanija

Kraljevska muziËka akademija (Royal Academy of Music) u Londonu osnovana je 1822. godine. Tijekom godina postala je svjetski priznata ustanova, u kojoj se πkoluje gotovo 700 studenata iz preko 50 zemalja svijeta u viπe od 20 muziËkih disciplina. Britanski najstariji konzervatorij inspiriran je proπloπÊu i tradicijom, ali

16 Pismeni upitnik, Lorenz Rainer, C.N.S.M.D.P. u Parizu. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 261 predano formira suvremeni glazbeni æivot. Æivost i prijateljsko ozraËje kojim odiπe Akademija, ali i Ëinjenica kako tradicija ne garantira uspjeh, posebno se istiËe na internetskim stranicama ove visokoπkolske ustanove. Kraljevska muziËka akademija izrazito je otvorena za javnost i posveÊena studentima.17 Iz povijesne perspektive, Akademija je prilikom svog osnutka prvotno bila smjeπtena u ulici Tenterden na Hanover trgu u Londonu, gdje je djelovala do 1911. godine kada je preseljena u novu zgradu izgraenu upravo za potrebe Akademije u Marylebone ulici, gdje se nalazi i danas. Godine 1976. u prostorima akademije otvara se kazaliπte: The Sir Jack Lyons Theatre (koje je u potpunosti adaptirano u proteklom desetljeÊu), da bi 1992. godine prema visokim standardima bila potpuno obnovljena i ponovo otvorena dvorana Duke u glavnoj zgradi. Godine 1999. Akademija postaje prvi konzervatorij koji je kao punopravni Ëlan primljen u Londonsko sveuËiliπte (University of London), najveÊe britansko sveuËiliπte. Nedugo nakon toga, 2001. godine, prikljuËene su susjedne zgrade — novoizgraena zgrada muzeja koju je dizajnirao ugledni arhitekt John Nash, u kojoj se nalazi i dvorana David Josefowitz, te renovirana zgrada, tzv. The York Gate, u kojoj su smjeπtene brojne prostorije za vjeæbanje razliËitih prostornih kapaciteta. Kako se navodi na internetskim stranicama Kraljevske muziËke akademije18 Akademija sadræi sve zahtjeve modernog konzervatorija: preko stotinu prostora za poduËavanje i vjeæbanje, probe i predavanja; koncertnu dvoranu David Josefowitz sa 120 sjedeÊih mjesta, nedavno obnovljen Sir Jack Lyons Theatre sa 230 sjedeÊih mjesta; dvoranu Duke u kojoj se nalazi 400 sjedeÊih mjesta; elektroniËke studije, kao i studije za snimanja koji podræavaju kako analognu opremu tako i tehnologije za digitalno snimanje; bogato opremljenu knjiænicu, te odliËnu kantinu namijenjenu studentima i profesorima, u kojoj se posluæuje zdrava i cijenama pristupaËna hrana. Susjedne zgrade (u odnosu na glavnu/originalnu zgradu Akademije) pruæaju prostor za poduËavanje, Akademijin muzej, istraæivaËki centar, te komercijalni duÊan u kojem se prodaju suveniri vezani uz ovu ustanovu. Pametno poslovno upravljanje ovom ustanovom oËituje se u moguÊnosti iznajmljivanja Akademijinih prostora kada se ne koriste u obrazovne svrhe. Financijski iznosi variraju ovisno o prostoru, te datumu kada se prostor iznajmljuje. Ovakav naËin poslovanja omoguÊuje Akademiji dodatan priljev financijskih sredstava, pored regularnog naËina financiranja. S ponosom se istiËe kako su prostori Akademije prilagoeni osobama s invaliditetom, πto samo ukazuje na vrlo visoku razinu svijesti o vaænosti druπtveno odgovornog poslovanja. Na internetskim stranicama Akademije sve je upuÊeno na posjetitelja stranica, bilo na studenta, posjetitelja ili potencijalnog donatora. KoliËina informacija i

17 Izvor: http://www.ram.ac.uk [25. oæujka 2011]. 18 izvor: http://www.ram.ac.uk/venues [25. oæujka 2011]. 262 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 njihova organiziranost na prvi pogled upuÊuju na to kako je rijeË o visoko profesionaliziranoj ustanovi, koja poπtujuÊi svoju tradiciju uspjeπno djeluje u modernom svijetu 21. stoljeÊa.19

Uniwersytet Muzyczny Fryderyka Chopina, Varπava, Poljska

SveuËiliπte za glazbu Uniwersytet Muzyczny Fryderyka Chopina u Varπavi jedna je od najstarijih i najveÊih πkola glazbe u Poljskoj, ali i jedna od najstarijih u Europi.20 Ova ustanova, prvotno osnovana 1821. godine, naslijedila je gotovo dvije stotine godina staru tradiciju javne glazbene nastave u Varπavi. Danas ova visokoπkolska glazbena ustanova u Varπavi sadræi πest odsjeka, pruæajuÊi studentima moguÊnost da se obrazuju iz sljedeÊih podruËja:

— kompozicija, dirigiranje i teorija glazbe; — klavir, Ëembalo i orgulje; — instrumentalni studiji; — vokalni studiji; — umjetniËko obrazovanje u glazbi (zborsko dirigiranje, glazbeno obrazovanje, crkvena glazba, ritmika i ples); — inæenjerstvo zvuka.

Dva dogaaja u 1810. godini obiljeæila su smjer razvoja ove ustanove: dobivanje dozvole kojom je odobreno osnivanje πkole drame, koja poËinje djelovati pod okriljem Nacionalnog kazaliπta Wojciech Bogusławski, te roenje Fryderyka Chopina, buduÊeg zaπtitnika πkole. Tadaπnja πkola, namijenjena edukaciji glumaca i pjevaËa kazaliπta, pod ravnanjem poznatog skladatelja, dirigenta i pedagoga Jozefa Elsnera, bila je izdignuta na razinu College of Music. Upravo je u klasi profesora Elsnera od 1826. do 1829. πkolu pohaao najpoznatiji uËenik Fryderyk Chopin, po kojem danaπnje SveuËiliπte nosi ime. Godine 1821. πkola dobiva naziv flInstitut za glazbu i recitaciju« ili flKonzervatorij«, postaje sastavni dio Odsjeka lijepih umjetnosti Varπavskog sveuËiliπta, te omoguÊuje potpuno glazbeno obrazovanje. Nuæno povezana s povijeπÊu Poljske kao dræave i grada Varπave, πkola je u iduÊem stoljeÊu proπla brojne promjene. Posljedica ustanka iz studenog 1830. bilo je raspuπtanje varπavskog SveuËiliπta 1831, kada je ukinuta i Glavna glazbena πkola. Trideset godina kasnije, 1861, baπtinu Glavne glazbene πkole je preuzeo Institut za glazbu Apolinary Kątski, koji je postojao do 1918. godine, odnosno do stjecanja poljske neovisnosti. ©kola je naime te godine nacionalizirana i preimenovana u

19 izvor: http://www.ram.ac.uk/about [27. oæujka 2011]. 20 Izvor: http://www.chopin.edu.pl/en/ [27. oæujka 2011]. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 263

flKonzervatorij«, koji neprekidno djeluje do izbijanja Drugog svjetskog rata. Tijekom nacistiËke okupacije, pod imenom Staatliche Musikschule in Warschau, πkola slijedi nastavni plan i program predratnog Konzervatorija. Godine 1944. Varπavski ustanak rezultirao je ruπenjem zgrade πkole u ulici Okolnik. Godine 1946, nakon Drugog svjetskog rata, πkola je dobila naziv flVisoka dræavna πkola glazbe«, te je smjeπtena u palaËi na Ujazdowskie Avenue. Danaπnje izdanje ove visokoπkolske ustanove u ulici Okolnik izgraeno je izmeu 1960. i 1966. godine, te kao takvo u potpunosti zadovoljava sve prostorne potrebe ove visokoπkolske ustanove sa πest odsjeka. Godine 1979. definiran je novi naziv kojem se dodaje ime bivπeg uËenika i zaπtitnika, Fryderyka Chopina, pod kojim djeluje i danas — Uniwersytet Muzyczny Fryderyka Chopina. Jedna od specifiËnosti ovog SveuËiliπta svakako je njegova otvorenost. Pretpostavlja se kako su upravo geografski poloæaj i metropolske funkcije Varπave, glavnog grada Poljske, razlozi koji privlaËe glazbenike razliËitih umjetniËkih formacija. Usprkos negativnim posljedicama Prvog i Drugog svjetskog rata, s promjenom reæima 1989, Akademią Muzyczną Fryderyka Chopina [AMFC] razvila se u jednu od najprestiænijih europskih visokoobrazovnih glazbenih institucija, koja odræava vrlo intenzivne kontakte s drugim glazbenim zajednicama, surauje s mnogim europskim glazbenim akademijama unutar Socrates/Erasmus programa, ali i nekoliko izvaneuropskih πkola poput Soai University iz Osake ili Keimyung University iz Daegua. »lan je Udruæenja baltiËkih muziËkih akademija (Association of the Baltic Academies of Music — ABAM). Ovo sveuËiliπte je istaknute osobe znaËajnog doprinosa glazbenoj umjetnosti nagradilo poËasnim doktoratima. Najpoznatiji meu njima su Artur Rubinstein, Placido Domingo i brojni drugi.

Jedinstvena zgrada kao problem visokoπkolskog glazbenog obrazovanja

MuziËka akademija u Zagrebu primjer je visokoπkolske obrazovne institucije koja od svog osnutka nema vlastite zgrade, veÊ je cijeli svoj glazbeni vijek podstanar u prostorima koji su joj samo dodijeljeni na koriπtenje i iz kojih Ëesto biva izmjeπtana u neki drugi isto tako neadekvatni prostor. Izgradnja vlastite zgrade Glazbenog zavoda 1867. godine predstavljala je prostorno rjeπenje i za tadaπnju muziËku πkolu. Pod ravnanjem Ivana Zajca broj uËenika πkole od 1870. godine nadalje naglo se poveÊavao, tako da je prostor ubrzo postao pretijesan. Novi uzlet i zamah Glazbena πkola dobiva dolaskom Vjekoslava KlaiÊa na mjesto potpredsjednika HGZ-a, koji se pokazao kljuËnom osobom razdoblja od 1890. do 1920. godine. Jedna od najveÊih KlaiÊevih ideja bila je izdiÊi glazbenu πkolu na razinu Konzervatorija, πto je ustrajnim djelovanjem i napornim radom uspjelo 1916. godine. Kako bi to bilo moguÊe, prethodno je bilo neophodno 264 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 proπiriti postojeÊi prostor kojim se koristila πkola. Privatno zemljiπte sa sjeverne strane HGZ-a otkupljeno je 1894. godine i u roku od osam mjeseci na toj je parceli izgraena zgrada koja je predstavljala proπirenje πkolskog prostora, a sveËano ju je otvorio sam car Franjo Josip 14. listopada 1895. godine. MuziËka akademija u Zagrebu od svojih poËetaka — kao glazbena πkola koja je 1916. godine uzdignuta na razinu konzervatorija a 1922. preimenovana u MuziËku akademiju — do danas (i dalje) djeluje u podstanarskom odnosu. Danas MuziËka akademija u Zagrebu djeluje na Ëetiri lokacije:

— u GunduliÊevoj ulici — od osnutka do danas MuziËka akademija u ovoj zgradi djeluje u podstanarstvu. Na ovoj se lokaciji odræava nastava Odsjeka za dirigiranje, udaraljke i harfu, Odsjeka za pjevanje, Odsjeka za klavir, Ëembalo i orgulje, Odsjeka za puhaËke instrumente te nekih teorijskih predmeta. — u BerislaviÊevoj ulici — od 1980. takoer u dvoriπnoj zgradi koju je prethodno koristila BirotehniËka πkola, smjeπtena je administracija (studentska referada, raËunovodstvo, sluæba opÊih poslova), knjiænica sa 70-ak tisuÊa svezaka nota, knjiga, LP i CD ploËa, elektroniËki studio i dekanat, te takozvani fltihi sadræaji« — nastava teorijskih predmeta Odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju, kao i Odsjeka za glazbenu pedagogiju. — u Frankopanskoj ulici — od 1999. godine u dvoriπnoj zgradi koju je dobila na koriπtenje nalazi se dvorana za probe orkestra, zbora i velikih komornih sastava, te za nastavu studija orkestarskih dionica (F5), a u tom se prostoru odræavaju i koncerti. U prostorima koji se nalaze na katu odvija se nastava Ëembala i komorne glazbe, te nastava Odsjeka za pjevanje. — u LuËiÊevoj ulici — od 2003. godine u novoj zgradi, koja prvotno nije bila namijenjena MuziËkoj akademiji veÊ studiju informatike invalida Domovinskog rata, odvija se nastava Odsjeka za gudaËke instrumente i gitaru, Odsjeka za muzikologiju, nastava u meunarodnoj suradnji i nastava nekih teorijskih predmeta. Tu je takoer smjeπten i Zavod za sistematsku muzikologiju.

Sve navedene lokacije neadekvatne su potrebama ove umjetniËke visokoπkolske ustanove. Dakle, u svim fazama djelovanja MuziËke akademije nedostatak prostora je kljuËni problem s kojim se ova visokoπkolska ustanova susreÊe. S gotovo 180 profesora i viπe od 500 studenata funkcioniranje nastave na nekoliko lokacija, s obzirom na to da je rijeË o umjetniËkoj πkoli koja pritom djeluje po bolonjskom procesu, Ëime se iz godine u godinu broj studenata poveÊava, gotovo je neodræivo. Jedno od kljuËnih naËela bolonjskog procesa jest mobilnost studenata, no i nakon nekoliko godina primjene ’Bolonje’ nitko iz Europe nije doπao u Zagreb na MuziËku akademiju. Ne zbog loπeg programa ili kvalitete nastavnih sadræaja, veÊ vjerojatno zbog neprivlaËne Ëinjenice neadekvatnog prostora, dislociranosti zgrada Akademije koje nas zasigurno kao zemlju u glazbeno-umjetniËkom obrazovnom svijetu svrstavaju na zaËelje kolone. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 265

I dok najnovija obrazovna istraæivanja21 pokazuju kako je u podruËju muziËkog obrazovanja vjeæbanje neophodno za poticanje kognitivnog, fizioloπkog i psiho- motornog razvoja kod glazbenika, odnosno, kako je vjeæbanje jedan od kljuËnih elemenata uspjeπnosti glazbenika, moæda Ëak od veÊeg znaËenja od samog talenta — postavlja se pitanje gdje Êe studenti vjeæbati kada su izbaËeni iz garderoba Hrvatskog glazbenog zavoda, koje su im, iako neadekvatne, bile na raspolaganju kao prostor za vjeæbanje. Odnosno, gdje su tu europski standardi studija glazbe? Usprkos neadekvatnom prostoru, u kojem je Akademija od svog osnutka u podstanarskom odnosu, nastavno osoblje i studenti ulaæu svoj maksimum kako bi u akademskom i obrazovnom smislu zagrebaËka MuziËka akademija pratila europske i svjetske trendove. Rezultate obrazovanja i vlastiti rad talentirani mladi ljudi, pred koje su postavljeni visoki kriteriji i povjerenje profesora, opravdavaju vrhunskim muziciranjem na gotovo 300 koncerata, produkcija i glazbenih priredbi koje se tijekom akademske godine odræe u prostorima Akademije ali i drugim raspoloæivim dvoranama diljem Zagreba. Svake godine Akademija s ponosom organizira dva velika koncerta u sklopu flAkademskog ciklusa«, koji se odræavaju u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Ciklusi koncerata flVirtuoso«, flTimbar«, flMladi za mlade«, te vlastite zborske i operne produkcije, samo su neke od prilika u kojima ansambli Akademije nastupaju. RijeË je o Simfonijskom orkestru MuziËke akademije, Zboru MuziËke akademije i komornim sastavima u kojima sudjeluju studenti odsjeka za kompoziciju i glazbenu teoriju, muzikologiju i dirigiranje. Pored toga na Akademiji su osnovani i joπ danas djeluju izdanci dvaju izrazito vaænih krugova hrvatske glazbene pedagogije: pijanistiËka πkola Stanislava StanËiÊa i violinistiËka πkola Vaclava Humla. Da svojom kvalitetom studenti mogu stati uz bok profesionalnim glazbenicima govori u prilog Ëinjenica kako vrlo Ëesto studenti MA sudjeluju kao solisti na koncertima ZagrebaËke filharmonije, te su nosioci uloga opernih predstava u nacionalnim kazaliπnim kuÊama. Vaæno je napomenuti kako dugi niz godina i brojnim nastupima po svijetu djeluju udaraljkaπki ansambl flBing-bang« i ËelistiËki ansambl flCellomania«. Sama obrazovna institucija Ëlanica je jedne od najpoznatijih europskih strukovnih udruæenja Association Européenne des Conservatoires (AEC). No svi navedeni uspjesi i nastojanja dan danas nisu dali rezultata u rjeπavanju prostornog problema. Posljednjih smo godinu i nekoliko mjeseci svjedoci aktualnih zbivanja vezanih uz izgradnju nove zgrade MuziËke akademije na Trgu marπala Tita. Dok jedni osporavaju ruπenje stare Fabrisove zgrade Ferimporta usprkos spomeniËkoj vrijednosti i Ëinjenici da je rijeË o zaπtiÊenom objektu kulture, drugima je laknulo πto je ta zgrada napokon sravnjena sa zemljom. Prema rijeËima arhitekta ©osteriËa, prema Ëijem radu se izvodi izgradnja nove zgrade MuziËke akademije, nova konstrukcija MuziËke akademije u potpunosti Êe slijediti onu Fabrisovu. U novoj

21 Andreas C. LEHMANN — Hans GRUBER: The Cambridge Handbook of Expertise and expert Performance, Cambridge, Cambridge University Press, 2011. 266 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 zgradi, koja treba niknuti na lokaciji Fabrisove zgrade, zbog specifiËnih uvjeta bit Êe smjeπtena teorijska nastava i samo dio praktiËne. Glavni Êe sadræaji Akademije biti smjeπteni na mjestu nekadaπnje susjedne stambene zgrade. Pojedini zidovi te zgrade visoki su i do osam metara, mnogi su iskoπeni. Prilikom projektiranja vodilo se raËuna kako se za najbolju izolaciju ne smije dopustiti da svi zidovi budu pod pravim kutem. Tako ovi zidovi imaju i do 90 centimetara debljine da bi udovoljili uvjetima akustike i zaπtite od buke, te su proËelja zgrada konstruirana tako da se zbog izuzetno prometne ulice priguπuje buka i do 50 decibela. U prizemlju bi trebala biti velika pozornica, na kojoj Êe moÊi svirati i do sto glazbenika. Gledaliπte i pozornica bit Êe pomiËni, pa tako od formiranja pozornice ovisi i koliko Êe ljudi biti u gledaliπtu. VeÊa pozornica, manje publike, i obrnuto. U novoj zgradi predvien je prostor za biblioteku, Ëiji Êe jedan dio biti zatvoren za posjetitelje, vjeæbaonica za ansambl, multimedijski studio za snimanje zvuka i video spotova, za nastavu, za individualno vjeæbanje… Na osam katova, koji se kaskadno uvlaËe, ima oko devet tisuÊa kvadratnih metara povrπine. S vjerom da je ruπenjem Ferimportove zgrade napravljen joπ jedan korak prema konaËnom cilju, jedinstvenoj zgradi MuziËke akademije, u ovom trenutku preostaje samo citirati posljednje rijeËi Galilea Galileija: flEppur si muove«.

Medijska analiza

Cilj je ove medijske analize, izraene na temelju novinskih Ëlanaka objavljenih u Aktualu, Business.hr, Fokusu, Glasu Istre, Glasu Slavonije, Globusu, Graevinaru, Hrvatskom slovu, Jutarnjem listu, Nacionalu, Novom listu, ProGradnji, Slobodnoj Dalmaciji, ©kolskim novinama, VeËernjem listu, Vijencu, Vjesniku, Zagreb Newsu, Zagreb moj grad i internetskim portalima u periodu od 1. sijeËnja 2003. do 1. svibnja 2012, ispitati zastupljenost tema, sadræaja i stavova vezanih uz MA. U istraæivanju je koriπtena znanstvena metoda analize sadræaja, koja se u druπtvenim istraæivanjima poËela primjenjivati prije pedesetak godina. Prvu kvantitativnu metodu analize sadræaja primijenio je John Gilmer Speed, bivπi urednik New York Worlda, u vrijeme procvata senzacionalistiËkoga novinarstva.22 Speed je ujedno pokuπao otkriti interakciju izmeu publike masovnih medija i ostalih institucija. No znatno razvijeniji oblik ova je metoda dobila sredinom tridesetih godina 20. stoljeÊa, i to prije svega u radovima Harolda Lasswella i Paula Lazarsfelda. Temeljnu definiciju analize sadræaja dao je Bernard Berelson. Po njegovu miπljenju flanaliza sadræaja jest tehnika istraæivanja objektivnog, sistematskog i kvantitativnog opisa manifestnoga sadræaja sredstava

22 Usp. R. S. SUMPTER: News about News: John G. Speed and the First Newspaper Content Analysis, Journalism History, 27 (2001) 2, 64-72. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 267 komuniciranja«.23 Krippendorff definira analizu sadræaja kao flistraæivaËku tehniku za izvoenje ponovljivih i valjanih zakljuËaka iz podataka, prema njihovu kontekstu«.24 Premda sve ove definicije zapravo dopunjuju jedna drugu, moæe se reÊi da je rijeË o metodi koja flomoguÊuje da se odreene kvalitativne osobine tekstualnog ili ilustrativnog materijala izraze kvantitativnim pokazateljima«.25 Od 1980-ih analiza sadræaja postala je vaæan alat u mjerenju uspjeha u programu odnosa s javnoπÊu i procjeni medijskih profila. U tim okolnostima, analiza sadræaja je element medijske procjene ili medijske analize. Iz kuta uzorka, ovim istraæivanjem obuhvaÊeni su svi mediji koji su od 2003. do 2012. objavljivali Ëlanke na temu flzgrade MuziËke akademije«. Jedinica analize jest Ëlanak, a tekstove je analizirala autorica rada. Osmiπljeno je ukupno 5 klasifikacijskih kategorija — pozitivno/negativno, primarno/sekundarno, po nazivu medija, po vrsti medija, po godinama. Unutar kategorija definirano je 6 posebnih potkategorija o sadræaju Ëlanaka (glazbena kultura, kultura, ostalo, urbanizam, visokoπkolsko obrazovanje i zgrada MA), kojima smo pokuπali obuhvatiti πto viπe tema o kojima novinari izvjeπÊuju kada piπu o zgradi MuziËke akademije. KonaËnom definiranju osnovnih tema prethodila je opseæna dvomjeseËna analiza Ëlanaka, kojoj je cilj bio ispitati zastupljenost tema, sadræaja i stavova vezanih uz MA. Istodobno, medijska analiza je alat koji omoguÊava da se praÊenjem i analiziranjem medijskih priloga planira daljnje poslovanje odnosno komunikacija s ciljem postizanja πto boljih rezultata i stvaranja πto povoljnijeg okruæenja za djelovanje. Medijska analiza koristi se iz dva razloga, jer:

— osigurava stalnu (dnevnu, tjednu) informiranost o pojavljivanju u medijima, o aktivnostima relevantnih ustanova, zbivanjima na podruËju poslovanja kojim se bavimo; — omoguÊuje pravodobno reagiranje na kritiËki intonirane priloge o projektu/ poslovanju kojim se netko bavi.

Takoer, medijska analiza je dio odnosa s medijima, koji su sastavni dio odnosa s javnoπÊu, koji su definirani kao strateπki komunikacijski proces koji gradi obostrano koristan odnos izmeu organizacije i njenih javnosti. Javnosti kojima se bavi ova analiza su: najπira, opÊa javnost (graani RH), struËna javnost (glazbenici, znanstvenici, arhitekti), politiËari, pripadnici poslovne i intelektualne zajednice.

23 Bernard BERELSON: Content Analysis in Communication Research, The Free Press, Glencoe, Ill., 1952. 24 Klaus H. KRIPPENDORFF: Content Analysis: An Introduction to Its Methodology, Sage Publications, Beverly Hills, CA., 1980. 25 Vesna LAMZA-POSAVEC: Sadræaj VeËernjeg lista, Vjesnik, Zagreb 1981. 268 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282

Javnost koju prouËava ovaj rad su mediji: Aktual, Business.hr, Fokus, Glas Istre, Glas Slavonije, Globus, Graevinar, Hrvatsko slovo, Jutarnji list, Nacional, Novi list, ProGradnja, Slobodna Dalmacija, ©kolske novine, VeËernji list, Vijenac, Vjesnik, www.business.hr, www.culutrenet.hr, www.dalje.com, www.index.hr, www.javno.hr, www.jutarnji.hr, www.liderpress.hr, www.metro.hr, www.monitor.hr, www.net.hr, www.poslovni.hr, www.privredni.hr, www.t-portal.hr, www.vecernji.net, www.zagreb.hr, www.zagrebancija.com, Zagreb moj grad, te Zagreb news. Jedna od funkcija masovnih medija je informiranje javnosti.26 Upravo se kroz vijesti koje prenose mediji formira miπljenje javnosti o odreenom projektu. Cilj ovog dijela rada je prouËiti medijske objave o temi MA u razdoblju od 1. sijeËnja 2003. do 1. svibnja 2012, dodijeliti im znaËenje sukladno odnosu prema temi MA, te pokazati kakav je uËinak postignut komunikacijom s medijima. Rad s komunikacijskog stajaliπta pak prouËava kakvi su uvjeti bili za komunikaciju s medijima. Svi preduvjeti za dobru komunikacijsku strategiju, koja govori gdje je organizacija, kamo ide i kuda æeli iÊi,27 te dobar komunikacijski plan koji raπËlanjuje strategiju na pojedine faze koje razvrstava prema vremenskom redoslijedu i odreuje im potrebne ljude i sredstva, bili su ispunjeni: atraktivna tema — nova zgrada; atraktivni sudionici — MA, Grad Zagreb, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, SveuËiliπte u Zagrebu; uspjeπni graevinski partneri — Nexe grupa; atraktivni projekt — realizacija jedinstvene zgrade za visokoobrazovnu ustanovu od tolike vaænosti. S komunikacijskog stajaliπta ovi su uvjeti za komunikaciju s medijima bili, dakle, vrlo povoljni. Istodobno, bilo je komunikacijskih izazova — zatvaranje financijske konstrukcije projekta, zaustavljanje radova zbog graevinskih, sigurnosnih i financijskih razloga, promjena vlasti, no sve je to moglo rezultirati povoljnim medijskim napisima koji bi potaknuli upoznavanje, unaprijedili razumijevanje, premostili nerazumijevanje i ravnoduπnost, informirali i promijenili percepciju najπire javnosti. Kako bi praÊenje medijske analize bilo πto jednostavnije, u nastavku se nalazi kratko pojaπnjenje pojmova koji Êe se u analizi upotrebljavati:

OBJAVA: izdvojena jedinica analize koja sadræi zadani subjekt OCJENA ILI MEDIJSKA PRISTRANOST: afirmativno, neutralno, negativno FREKVENCIJA: uËestalost PUBLICITET: sve πto je u medijima o klijentu objavljeno — planirani i neplanirani publicitet — primarni i sekundarni publicitet

26 Michael KUNCZIK — Astrid ZIPFEL: Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2006. 27 Dejan VER»I» — Franci ZAVRL — Petja RIJAVEC — Ana TKALAC VER»I» — Kristina LACO: Odnosi s medijima, Masmedia, Zagreb 2004. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 269

VRSTA MEDIJA: tiskani, internetski PERIODI»NOST TISKA: dnevnik, tjednik, dvotjednik, mjeseËnik, dvomjeseËnik, periodika

Ova medijska analiza projektirana je kao desetogodiπnja aktivnost. PoËinje s najavom gradnje zgrade 2003, zakljuËno s ruπenjem Fabrisove zgrade Ferimport u travnju 2012. godine. S ciljem dodatnog pojaπnjenja ove medijske analize bit Êe navedene osnovne informacije o medijima koji su pratili ovu temu, te pruæen kratak pregled medijske scene u Hrvatskoj, kako bi se ova analiza mogla staviti u medijski kontekst. Za potrebe analize koriπteni su napisi objavljeni u tisku i na portalima koje je agencija Presscut prikupila za izradu ovog diplomskog rada za period od 1. sijeËnja 2003. godine do 1. svibnja 2012. godine. Obraena je desetogodiπnja baza podataka i detektirano 106 Ëlanaka, te zabiljeæeno svako pojavljivanje pojma zgrade MuziËke akademije u Zagrebu. Svakom subjektu odreen je status u objavi ovisno o tome pojavljuje li se kao primaran ili sekundaran pojam, definirano je kakav je ton napisa u odnosu izgradnje zgrade MuziËke akademije, te koje su kljuËne teme kojima se navedeni napisi bave. Analiziranje svih prikupljenih medijskih objava rezultiralo je izdvajanjem 106 objava koje sadræe jednu, viπe ili sve zadane teme (zgrada MuziËke akademije, glazbena kultura, kultura, visokoπkolsko glazbeno obrazovanje, urbanizam, ostalo). U sadræajne teme — zgrada MuziËke akademije, glazbena kultura, kultura, visokoπkolsko glazbeno obrazovanje, urbanizam, ostalo — uvrπteni su svi Ëlanci s tematikom vezanom uz zadane teme u svim prikupljenim objavama. Od 106 izdvojenih Ëlanka zadane teme spominju se:

— zgrada MuziËke akademije u 63 Ëlanaka (πto Ëini 59% svih objavljenih Ëlanaka na zadane teme); — glazbena kultura u 16 Ëlanaka (πto Ëini 15% svih objavljenih Ëlanaka na zadane teme); — kultura u 7 Ëlanaka (πto Ëini 6% svih objavljenih Ëlanaka na zadane teme); — visokoπkolsko glazbeno obrazovanje u 4 Ëlanaka (πto Ëini 4% svih objavljenih Ëlanaka na zadane teme); — urbanizam u 9 Ëlanaka (πto Ëini 8% svih objavljenih Ëlanaka na zadane teme); — ostalo u 7 Ëlanaka (πto Ëini 7% svih objavljenih Ëlanaka na zadane teme). 270 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282

GrafiËki prikaz 1: broj objava prema temama

Od ukupno 106 medijskih objava u kojima se spominje zgrada MuziËke akademije u 60 je zgrada MuziËke akademije primaran subjekt Ëlanka, dok je u 46 sekundaran.

GrafiËki prikaz 2: objave prema primarnosti M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 271

VeÊina medijskih objava vezanih uz zgradu MuziËke akademije rezultat je reaktivne komunikacije te plasiranja informacija od strane grada Zagreba i aktualnih dogaanja oko teme, tako da je daleko najveÊi broj objava neutralno ili negativno obojenih. Neutralnih je tako 48 medijskih objava, a slijede negativne s 39 objava i 19 pozitivnih.

GrafiËki prikaz 3: pojavnost prema tonu objave

Ukupan broj Ëlanaka objavljen je tijekom 10 godina. Svega 106 medijskih objava tijekom deset godina znakovit je pokazatelj nekoliko faktora — nepostojanje komunikacijske strategije od strane MuziËke akademije, ali i nezainteresiranosti medija. Tako je 2003. godine, kada je prvi put najavljeno da Êe grad pomoÊi u rjeπavanju problema jedinstvene zgrade MuziËke akademije, objavljeno ukupno 10 Ëlanaka, 2004. i 2005. po 6 Ëlanaka. Godine 2006. ponovo se aktualizira ova tema, πto je primjetno u rastu broja objava (14), da bi veÊ 2007. sve gotovo palo u zaborav kada su objavljena svega 3 Ëlanka. Trend opadanja interesa medija za ovu temu nastavlja se i u 2008. godini, kada su samo dva Ëlanka objavljena na zadane teme, no od 2009. tema se ponovno aktualizira, πto se oËituje u broju objava te godine (19), te 2010. 14 objava. S obzirom na zastoj graevinskih radova u 2011. ne Ëudi da su paralelno s mirovanjem radova na gradiliπtu stagnirale i objave u medijima, kada je objavljeno svega 5 Ëlanaka. Nedavno ruπenje Fabrisove zgrade Ferimport ponovno je aktualiziralo tematiku i rezultiralo s 27 objava u prvih pet mjeseci tekuÊe godine. 272 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282

GrafiËki prikaz 4: pojavnost tema po godinama

StatistiËki gledano VeËernji list najzainteresiranije je pratio ova dogaanja oko projekta jedinstvene zgrade MuziËke akademije u Zagrebu, te tijekom deset godina objavio 21 Ëlanak. Odmah nakon njega Vjesnik objavljuje 18 Ëlanaka, πto ne Ëudi s obzirom na njegovu izrazito jaku rubriku kulture. Slijedi Jutarnji list s 8 objava i Novi list sa 6 objava. NajËitanije dnevne novine 24 sata nisu tijekom svog postojanja objavile nijedan Ëlanak o problemu zgrade MuziËke akademije u Zagrebu.

GrafiËki prikaz 5: pojavnost objava po medijima M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 273

Nadalje, iz prikupljenih podataka za zakljuËiti je kako su mediji ovu tematiku pratili na razini vijesti, s obzirom da je najveÊi broj Ëlanaka objavljen u dnevnim novinama (62), dok su portali prenijeli vijest trostruko manje puta (24). MjeseËnici su popratili temu u 11 navrata, dok su poslovno politiËki tjednici o ovoj temi pisali svega 6 puta. Dvotjednik za kulturu Vijenac pisao je o ovoj temi samo tri puta.

GrafiËki prikaz 6: broj tema po vrsti medija

Sadræaj medijskih objava

Tijekom deset godina, koliko je tema izgradnje jedinstvene zgrade MuziËke akademije aktualna, doπlo je do politiËkih promjena vlasti, ali i promjena na Ëelu MuziËke akademije. Tako je te 2003. godine MuziËku akademiju zastupao dekan Frano ParaÊ, da bi nakon njega na Ëelo akademije doπao Mladen Janjanin, koji je obnaπao odgovornu funkciju dekana MuziËke akademije do 2012. godine. I dok MuziËka akademija u projektu nove jedinstvene zgrade ima punu podrπku gradske i dræavne politike, potrebno je napomenuti kako je glavna zadaÊa politike i politiËara da sluæe svim ljudima koji su ih izabrali, Ëesto smo svjedoci kako politiËari manipuliraju pojedinim temama kako bi pridobili naklonost biraËa, a to je povremeno bio sluËaj i s pitanjem zgrade MuziËke akademije. Mediji u sluËaju nove zgrade akademije u veÊini sluËajeva prenose vijesti i dogaanja vezana uz zgradu MuziËke akademije. 274 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282

2003.

U 2003. godini na vlasti je SDP-ova vlada s Antunom VujiÊem, koji kao ministar kulture objavljuje ambiciozni program za 2003. godinu u kojem se najavljuje poËetak izgradnje fltoliko potrebne nove zgrade MuziËke akademije«.28 Istovremeno, tada aktualni dekan MuziËke akademije Frano ParaÊ na javnoj tribini Academia moderna ponosno izjavljuje kako Êe u sljedeÊih nekoliko godina MuziËka akademija u dvije faze dobiti nove prostore — Ferimportovu zgradu i sadaπnju zgradu Stomatoloπkog fakulteta u GunduliÊevoj. Paralelno s time je politiËarka opozicije Dorica NikoliÊ, glavna tajnica tadaπnjeg HSLS-a, tada organizirala konferenciju za medije kako bi kritizirala aktualnu Vladu odnosno upozorila javnost kako flu kulturi vladaju neformalne grupe i monopol«, te istaknula kako flveÊ viπe od dvije godine Ëelni ljudi dræave i grada obeÊavaju rjeπavanje 50- godiπnjeg problema zgrade MuziËke akademije i gradnju nove zgrade za nju«.29 I dok politiËari u meusobnom kritiziranju povlaËe i pitanje izgradnje jedinstvene zgrade MuziËke akademije, glazbenici su poËeli djelovati. Tako naπ svjetski poznati glazbenik Ivo PogoreliÊ najavljuje prvi koncert pod nazivom flIvo PogoreliÊ za MuziËku akademiju« u znak potpore zagrebaËkoj MuziËkoj akademiji u rjeπavanju dugogodiπnjeg problema s prostorom. Je li ukljuËivanje Ive PogoreliÊa u ovo goruÊe pitanje ili neki drugi argument bio okidaË ne zna se, niti Êe se ikada saznati, ali tadaπnja gradonaËelnica Vlasta PaviÊ potpisala je ugovor s dekanom MuziËke akademije Franom ParaÊem, kojim se zgrada Ferimporta daje MA na koriπtenje od 100 godina. Frano ParaÊ tada istiËe svoju nadu kako bi Akademija na toj adresi mogla zapoËeti s radom 2007, te da Êe se sljedeÊih godinu dana obavljati pripremni radovi u suradnji s Druπtvom arhitekata Grada Zagreba, izvrπiti analiza zgrade i rijeπiti financijska konstrukcija. Krajem godine Jutarnji list objavljuje veliki Ëlanak o ulaganjima Vlade u SveuËiliπte, spominjuÊi pritom kako Êe najviπe sredstava pripasti MuziËkoj akademiji. 30

2004.

Medijski napisi o MuziËkoj akademiji u 2004. godini zapoËinju u sijeËnju,31 kada je na sjednici Gradskog poglavarstva donesen program za natjeËaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanistiËkog rjeπenja Ferimportove zgrade, odnosno nove

28 Branka DÆEBI∆: Velike ambicije i bremenita zbilja, Vjesnik, 63 (17. 1. 2003) 19808, 37. 29 Anita MALENICA: Kulturom vlada monopol, Slobodna Dalmacija, 60 (20. 3. 2003) 18723, 59. 30 Dragana RADU©INOVI∆: Vlada ulaæe Ëak 1,3 milijarde kuna u zgb. SveuËiliπte, Jutarnji list, 6 (19. 11. 2003) 1984, 18. 31 Nikola SEVER ©ENI: BandiÊ: Grad Êe odluËiti gdje Êe se πto graditi, VeËernji list, 46 (16. 1. 2004) 14448, 11. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 275 zgrade MuziËke akademije. VeÊ krajem oæujka mediji su prenosili kako je projekt arhitekta Milana ©osteriËa odabran kao najbolji, te da Êe se prema njemu zapoËeti gradnja veÊ krajem 2004, no napominje se kako Êe taj korak biti ograniËen ishoenjem lokacijske i graevinske dozvole, pripremom projektne dokumentacije, te provoenjem natjeËaja za izvoaËa radova.

2005.

Tek potkraj 2005. mediji objavljuju kako su studenti MuziËke akademije krenuli u πtrajk s obzirom da im je HGZ uskratio dvije garderobe koje su koristili za vjeæbanje, dok istodobno zgrada Ferimporta na Trgu marπala Tita stoji i propada.32 U meuvremenu je doπlo do promjena u gradskoj vlasti, te je na gradonaËelniËko mjesto zasjeo Milan BandiÊ koji medijima izjavljuje kako Êe fluskoro Grad Zagreb i Ministarstvo obrazovanja, znanosti i πporta zapoËeti gradnju zgrade MuziËke akademije«,33 πto su prenijeli gotovo svi mediji.

2006.

Objave u 2006. zapoËinju pompoznim potpisivanjem sporazuma o izgradnji (sufinanciranju obnove i dogradnje) MuziËke akademije, πto su ga u prisutnosti tadaπnjeg premijera Ive Sanadera i ministra kulture Boæe BiπkupiÊa potpisali rektorica SveuËiliπta Helena Jasna Menzer, dekan Frano ParaÊ, ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac i gradonaËelnik Milan BandiÊ.34 U financiranju projekta sudjeluju Grad Zagreb, koji je SveuËiliπtu darovao zgradu i osigurao dio novca, dok su Ministarstvo znanosti i SveuËiliπte osigurali zajam od 51 milijun kuna. Nastavlja se s organizacijom koncerata (flOpera pod zvijezdama«), Ëiji Êe sav prihod od prodanih ulaznica biti namijenjen novoj zgradi MuziËke akademije.

2007.

U ovoj godini sporadiËno se objavljuju tekstovi u kojima se kao sekundarna tema spominje izgradnja zgrade MuziËke akademije. Izrazito malo objava u ovoj godini upuÊuje na Ëinjenicu kako radovi oko nove zgrade MuziËke akademije nisu primarni interes ni SveuËiliπta, ni gradskih vlasti, dok su i sami predstavnici Akademije vrlo fltihi«.

32 Martina KALLE: Akademija na Ëekanju, Vjesnik, 65 (15. 10. 2005) 20746, 75. 33 *** Prva donacija muzeju suvremene umjetnosti, Glas Slavonije, 86 (28. 10. 2005) 26981, 51. 34 mst: Vaæan potpis za zgradu akademije, VeËernji list, 48 (15. 2. 2006) 15181, 43. 276 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282

2008.

Godina 2008. u medijskom smislu zapoËinje pozitivnim obeÊanjem rektora Alekse Bjeliπa koji u ©kolskim novinama istiËe kako Êe do kraja godine biti pripremljeni arhitektonski programi za pojedine fakultetske zgrade, meu kojima i za onu MuziËke akademije.35 Godina pak zavrπava apelom Berislava ©ipuπa, koji istiËe kako je velik i potreban zalog za buduÊnost glazbene kulture upravo flizgradnja jedne zgrade bez koje MI ne moæemo dalje. Bez koje NA©A GLAZBA NE MOÆE DALJE. Bez koje GLAZBENA KULTURA HRVATSKE NE MOÆE DALJE. Bez te zgrade. Jedne jedine zgrade. Zgrade MuziËke akademije. NOVE zgrade! HoÊe li 2009. godina biti, napokon godina u kojoj Êemo DO»EKATI NOVU ZGRADU MUZI»KE AKADEMIJE? Kada bi se to dogodilo, uza sve πto Êe se, nadamo se, i gotovo sigurno dogoditi, bila bi to sjajna godina. VeÊ sad!«.36

2009.

Medijski napisi u 2009. iskljuËivo su vezani uz operativno i graevinsko djelovanje kada se govori o zgradi MA. Tako aktualni dekan Mladen Janjanin priopÊuje kako su u meuvremenu dobivene sve potrebne lokacijske i graevinske dozvole, te kako je u tijeku natjeËaj za izvoaËa radova s kojima Êe se krenuti u oæujku te godine. Slijedilo je sveËano potpisivanje Ugovora o javnim radovima na izgradnji MuziËke akademije, kojim zapoËinje prva faza rekonstrukcije i dogradnje stare zgrade Ferimporta, odræano u samoj zgradi Ferimporta. U tome trenu prenose se informacije da je ugovor vrijedan 123 milijuna kuna, od Ëega su 51 milijun kuna osigurali SveuËiliπte i Ministarstvo znanosti, a ostatak Grad Zagreb, koji je Akademiji dodijelio zgradu na stogodiπnje koriπtenje. Sudionici sveËanosti bili su tadaπnji visoki dræavni duænosnici Radovan Fuchs, dræavni tajnik u Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, Milan BandiÊ gradonaËelnik Zagreba, Aleksa Bjeliπ, rektor SveuËiliπta, Mladen Janjanin, dekan MuziËke akademije, i Zvonko MesiÊ, prokurist tvrtke Megrad, koja je na javnom natjeËaju izabrana za izvoaËa radova. No, s poËetkom radova doπlo je i do prvih problema, o Ëemu mediji izvjeπÊuju i prenose vijest o joπ jednom graevinskom incidentu — ovoga puta zbog radova na zgradi MuziËke akademije popucao je zid susjedne zgrade jer nije bio zaπtiÊen.37

35 M. ©IMEG: Poboljπanje studentskog standarda na prvome mjestu, ©kolske novine, 59 (19. 2. 2008) 2662, 5. 36 *** Nije pretjerano: bez nove zgrade Akademije hrvatska glazba ne moæe, VeËernji list, 50 (27. 12. 2008) 16188, 46.1 37 Stjepan BUBALO: OπteÊena zgrada pokraj MuziËke akademije, Vjesnik, 69 (23. 10. 2009) 21960, 5. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 277

2010.

Medijske objave u 2010. godini poËele su u afirmativnom tonu kada Slobodna Dalmacija objavljuje afirmativni tekst o novoj zgradi MuziËke akademije, u kojem se u detalje prenose sve relevantne informacije vezane uz novu zgradu MuziËke akademije.38 Istovremeno, dekan Janjanin u intervjuu istiËe kako Êe uËiniti sve da se tijek gradnje u iduÊe dvije godine odvija brzo i efikasno.39 Samo pola godine nakon intervjua s dekanom i njegovih obeÊanja poËinju medijski napisi o tome kako radovi na zgradi MuziËke akademije stoje zbog neplaÊenih raËuna od travnja 2010.40 Na to se nadovezuju informacije kako je gradonaËelnik BandiÊ zbog rebalansa proraËuna za 2010. ukinuo predvienih 13,6 milijuna kuna za izgradnju zgrade, kako je financijska kriza pogodila investitore — SveuËiliπte i resorno Ministarstvo, no ponajviπe graevinsku industriju, Ëime je tvrtka Megrad zbog nepovoljnih uvjeta na træiπtu u problemima, te kako zbog toga stoje graevinski radovi na zgradi Ferimporta.41 Da je ipak rijeË o vaænom projektu govori Ëinjenica da je gradnju MuziËke akademije preuzela naπiËka Nexe gradnja kako bi, prema predvianjima, zgrada bila useljiva najkasnije do 2012. godine.

2011.

Usprkos promjeni izvoaËa graevinskih radova kriza je ipak ostavila traga na tempu realizacije projekta izgradnje nove zgrade MA, πto je rezultiralo vrlo malim brojem objava. ObiljeæavajuÊi 90-u obljetnicu postojanja MA koristila se svaka prilika42 da se istakne vjera u preseljenje u nove prostore, koje Êe se dogoditi sljedeÊe (2012) godine.

2012.

Kalendarskim poËetkom godine ponovo se medijski aktualizirala tema nove zgrade MA.43 Tako se prenose informacije o proraËunu za kulturu u 2012, u kojem je meu tri projekta uvrπteno i dovrπenje zgrade MA. Nedugo nakon informacija

38 Marijana ©E©O: MuziËka akademija u staklenoj kocki, Slobodna Dalmacija, 67 (8. 1. 2010) 21150, 6. 39 Zdenka WEBER: Æelimo utvrditi pozicije umjetniËkih akademija, Hrvatsko slovo, 16 (8. 1. 2010) 768, 3. 40 Tomislav MAMI∆: Zbog neplaÊenih raËuna za struju stoje radovi na MuziËkoj akademiji, Jutarnji list, 13 (1. 6. 2010) 4280, 20. 41 Marko ©POLJAR: Niπta od dovrπetka MuziËke akademije, VeËernji list, 52 (6. 7. 2010) 16721, 16.; Vanja VESI∆: Projekt MuziËke akademije stopiran do daljnjega, Novi list, 64 (8. 7. 2010) 20350, 14. 42 Hina: 90 godina MuziËke akademije, Novi list, 65 (28. 11. 2011) 20866, 47. 43 dik/VML: Projekt Centra za kulturu ipak na Ëekanju, dobit Êe samo krov, VeËernji list — Plavi, 54 (9. 1. 2012) 17252, 21. 278 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 vezanih uz proraËun, mediji kreÊu s prenoπenjem informacija vezanih uz Ferimportovu zgradu. Tako prenose kako je za zavrπetak izloæbe mladih talijanskih umjetnika koja se odræavala u MSU pod nazivom flTiπina gdje stvari napuπtaju sebe« obiljeæen projektom pod nazivom flpoËetak-kraj« odræavanjem koncerta u praznoj zgradi Ferimporta.44 Sutradan je poËelo ruπenje Ferimportove zgrade πto su popratili svi mediji, te o zavrπetku ruπenja izvijestili mjesec dana kasnije. Nakon tih tema relevantnih za gradske rubrike dnevnih novina prestalo se s medijskim izvjeπtavanjem o sadræajima vezanim uz izgradnju nove zgrade MA.

Temeljni nalazi medijske analize

Na temu zgrade MuziËke akademije od 2003. do kraja svibnja 2012. objavljeno je 106 napisa u tiskanim medijima i portalima. Najviπe paænje temama vezanim za zgradu MuziËke akademije posveÊuje tiskani dnevnik VeËernji list, Ëija se dnevna naklada kreÊe oko 80 000 primjeraka. I usprkos Ëinjenici da je najveÊi broj objava neutralno intoniran, Ëitatelj se ne moæe oteti dojmu kako cijela ova tematika ima negativan kontekst. Od prvotne problematike — dugogodiπnjeg traæenja rjeπenja lokacije, preko problema financiranja i sufinanciranja do problema s gradnjom i obnovom postojeÊih objekata do posljednjeg dogaaja koji je prenerazio javnost — ruπenja kultne Fabrisove zgrade Ferimporta uz pojaπnjenje da je dotrajala te da ne odgovara svim zakonskim odredbama. Utvruje se kako odabrani mediji, kad se govori o novoj zgradi MuziËke akademije, udovoljavaju uvjetima profesionalnog izvjeπÊivanja. Ipak, zabiljeæene su i odreene manjkavosti, i to prije svega nedovoljna zastupljenost analitiËkih napisa, posebnih istraæivanja i reportaæa, zatim prevelika zastupljenost fotografija osoba uz relativnu odsutnost grafiËkih priloga analitiËke naravi, te napokon, do odreene mjere, i diskurs koji je Ëesto popularan uz relativno izostajanje onoga uæe struËnog i profesionalnog. U ovom radu potrebno je napomenuti kako su mediji jedna od institucija javnosti, pri Ëemu se najËeπÊe koriste kao kanal prema najπiroj javnosti i kao takvi odigrali su veliku ulogu. Mediji su ti koji otkrivaju afere, ali prije svega informiraju najπiru javnost. Novinarsko motrenje svijeta od izuzetne je vaænosti za svako druπtvo koje je utemeljeno na ravnopravnosti i vladavini prava. U sluËaju zgrade zagrebaËke MuziËke akademije moæe se reÊi da su mediji — podbacili. Istovremeno je, naæalost, MuziËka akademija propustila priliku da upravo ona bude kreator vijesti i stvaralac javnog miπljenja plasiranjem æeljenih vijesti, te je takav nedostatak usmjerene komunikacije rezultirao preteæno negativnim kontekstom.

44 Marija SARAGA: Koncert za poËetak nastanka nove zgrade, Jutarnji list, 15 (6. 3. 2012) 4899, 28. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 279

U danaπnje doba, kada su i druge kulturne institucije prepoznale vaænost odnosa s javnostima, potrebno je istaknuti kako gotovo sve ozbiljne tvrtke i organizacije svojim aktivnostima veÊinom postavljaju jasne i mjerljive ciljeve odnosa s javnoπÊu (OSJ) kako bi mogle vrednovati svoj rad. Upravo su rezultati ove analize pokazali da je komunikacija s medijima bila slabo planirana, odnosno gotovo iskljuËivo reaktivna, Ëime je MA dovedena u poziciju da se pomisli kako nije dobro voena. Preporuka s komunikacijskog stajaliπta bila bi napraviti kvalitetnu medijsku strategiju kojom bi se ustvrdilo gdje se MA nalazi u medijima danas, gdje smjera biti sutra, te kako namjerava do toga doÊi. Naime, upravo medijska strategija spaja naπu medijsku priËu s medijima kao njezinim materijalnim nosiocima, koji pak predstavljaju kanal prema najπiroj javnosti. Time se postavljaju preduvjeti za formiranje javnog mnijenja i formiranje nuænog pozitivnog konteksta koji ima neprocjenjivu vrijednost u edukativnom, znanstvenom i profesionalnom smislu. Time bi se postigao æeljeni krajnji cilj: izgradnja jedinstvene zgrade MuziËke akademije.

ZakljuËak

Na kraju ovog rada moæemo zakljuËiti da je nepostojanje vlastite zgrade MuziËke akademije nedopustiva i kroniËno tragiËna Ëinjenica. Taj problem nisu rijeπili oni koji su godinama za njega bili odgovorni, kako na glazbenoj tako i na gradskoj strani, i to ne sluæi na Ëast ni kulturnom ni politiËkom establiπmentu hrvatskog druπtva i dræave. Povijesni pregled nastanka jedinstvenog sustava muziËkog obrazovanja u Hrvatskoj i problematika izgradnje jedinstvene zgrade MuziËke akademije u Zagrebu u ovom radu usporeeni su s pregledom situacije u visokoobrazovnim glazbenim ustanovama susjednih zemalja; Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije, koje kao zemlje proizaπle iz Jugoslavije imaju sliËnu povijest kao i Hrvatska, ali i s nekim visokoobrazovnim glazbenim ustanovama Europske unije: Francuske, Engleske i Poljske. ZakljuËak navedene usporedbe ËinjeniËno je neosporan, predstavljene zemlje Europske Unije imaju ureene visokoπkolske glazbene ustanove s jedinstvenim prostorima, te kao takve predstavljaju nosioce kulturnog razvitka svojih zemalja. Jedinstvena zgrada namijenjena iskljuËivo glazbenom obrazovanju omoguÊuje razvoj punih potencijala studenata, kao i razvoj kulture druπtava u kojima postoji. U modernom hrvatskom druπtvu glazbena kultura i kultura opÊenito nisu dovoljno cijenjene. Jedan od pokazatelja svakako je i malen prostor u medijima namijenjen predstavljanju kulturnih vijesti, meu koje spada i izgradnja zgrade MuziËke akademije, a koji je predstavljen u ovome radu. Rezultati analize medija prikazani u ovome radu pokazali su kako je komunikacija s medijima, a preko njih i sa πirom javnosti, bila potpuno neplanirana, 280 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 te je propuπtena moguÊnost za formiranje pozitivnog javnog miπljenja o potrebi postojanja jedinstvene zgrade MuziËke akademije. Analiza je pokazala i koriπtenje problematike od strane politiËkih stranaka i politiËara u osobne promidæbene svrhe, πto je, uz nedostatak kreiranja vijesti od strane MuziËke akademije, rezultiralo negativnim kontekstom. Projekt izgradnje jedinstvene zgrade MuziËke akademije u Zagrebu najavljen je poËetkom 2003. godine. U tijeku pisanja ovog rada u 2012. godini zgrada joπ nije izgraena niti je dovrπena tijekom 2013. S obzirom da je u navedenom razdoblju u izgradnju sportskih dvorana iz gradskih i dræavnih proraËuna izdvojeno viπe milijuna kuna pod egidom razvijanja sportskog turizma, moæemo zakljuËiti da se ne radi samo o novcu koji je potreban za izgradnju zgrade MuziËke akademije, veÊ o dubljem problemu poloæaja kulture opÊenito u hrvatskom druπtvu.

LITERATURA a) Knjige

*** Akademija za glasbo Ljubljana, Akademija za glasbo, Ljubljana 1965. *** 50 godina MuziËke akademije, MuziËka akademija, Sarajevo 2005. ANDREIS, Josip: Povijest glazbe, IV. knjiga: Povijest hrvatske glazbe, SveuËiliπna naklada Liber, Zagreb 1989. DELORS, Jacques: UËenje — blago u nama, Educa, Zagreb 1998. ERICSSON, K. A., CHARNESS, N., FELTOVICH, P. J., & HOFFMAN, R. R.: Cambridge Handbook of Expertise and Expert Performance, Cambridge University Press, New York 2006. GREGORY, Anne: Odnosi s javnoπÊu: Planiranje i upravljanje kampanjama, Hrvatska udruga za odnose s javnoπÊu, Zagreb 2006. HARALAMBOS, Michael: Uvod u sociologiju, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1980. HAUSER, Arnold: Sociologija umjetnosti, prev. Ruæa i Jagoda RubËiÊ, ©kolska knjiga, Zagreb 1986. JANSON, Horst Woldemar, JANSON, Anthony F.: Povijest umjetnosti, prev. Olga ©kariÊ et al., Stanek, Varaædin 2003. KOS, Koraljka (ur.): MuziËka akademija u Zagrebu 1921-1981. Spomenica u povodu 60. godiπnjice osnutka, MuziËka akademija u Zagrebu, Zagreb 1981. KRPAN, Erika (ur.): MuziËka akademija SveuËiliπta u Zagrebu. 90 godina, MuziËka akademija SveuËiliπta u Zagrebu, Zagreb 2011. KURET, Primoæ — ROTAR PANCE, Branka: Akademija za glasbo: 1919-1030-1999. Izdano v poËastitev osemdesetletnice konservatorija in πestdesetletnice Akademije za glasbo v Ljubljani, Akademija za glasbo, Ljubljana 2000. ©ABAN, Ladislav: MuziËka πkola Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, Zagreb 1968. ©ABAN, Ladislav: 150 godina Hrvatskog glazbenog zavoda, HGZ, Zagreb 1977. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 281

TUKSAR, Stanislav (ur.): SveuËiliπte u Zagrebu — MuziËka akademija 1922.-2002., MuziËka akademija u Zagrebu, Zagreb 2002. VER»I», Dejan, ZAVRL, Franci, RIJAVEC, Petja, TKALAC VER»I», Ana, LACO, Kristina: Odnosi s medijima, Zagreb 2004. b) Internetski izvori

»injenice o obrazovanju: http://www.unesco.org/delors/ »injenice o visokoπkolskoj obrazovnoj ustanovi u RS: http://www.fmu.bg.ac.rs/ »injenice o visokoπkolskoj obrazovnoj ustanovi u BiH: http://www.mas.unsa.ba/ »injenice o visokoπkolskoj obrazovnoj ustanovi u Austriji: http://www.mdw.ac.at/ »injenice o visokoπkolskoj obrazovnoj ustanovi u Ujedinjenom Kraljevstvu: www.ram.ac.uk »injenice o visokoπkolskom obrazovnoj ustanovi u Francuskoj: http://www.cnsmdp.fr Hrvatsko druπtvo glazbenih umjetnika: http://www.hdgu.hr c) Novinski Ëlanci

Prikupljeni od strane Presscuta, agencije za praÊenje medijskih objava.

Summary

SINGLE FACILITIES AS AN ISSUE IN UNIVERSITY LEVEL MUSIC EDUCATION IN CROATIA: THE MEDIA IMPACT OF THE ERECTION OF THE ACADEMY OF MUSIC BUILDING IN ZAGREB OVER THE 2003-2012 PERIOD

In this article the problems concerning the erecting of the Zagreb Academy of Music building are discussed. This institution was established in 1922 and has never been operating within one single physical space since then; instead, its teaching courses have been dispersed at several rented locations. Furthermore, in order to offer a comparative insight into their operating modes, the overview of the situation in the facilities of university level music institutions in neighbouring countries is given — in Bosnia-Herzegovina, Slovenia and Serbia — which, as countries that emerged from the former Yugoslavia, underwent similar historical processes. In addition, insight is also given into some university level music institutions in other European countries, such as France, England and Poland. While similar institutions in the capitals of the former Yugoslavia deal with similar problems as the Zagreb Academy of Music, the other European Union countries mentioned here have well-ordered university level music institutions with single facilities, thus functioning as one of the main factors in the music culture of their respective countries. In the second part of the article, analyses of Croatian media impact accompanying the erection of the Zagreb Academy of Music facilities are given, based on newspaper 282 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 articles published in the following print media: Aktual, Business.hr, Fokus, Glas Istre, Glas Slavonije, Globus, Graevinar, Hrvatsko slovo, Jutarnji list, Nacional, Novi list, ProGradnja, Slobodna Dalmacija, ©kolske novine, VeËernji list, Vijenac, Vjesnik, Zagreb News, and Zagreb moj grad, as well as on internet portals, during the period from 1 January 2003 until 1 May 2012. The main goal of this presentation, with the help of graphs and statistical data, is to show and investigate the themes, content and attitudes connected with the whole complex of the erection of the Zagreb Academy of Music facilities. The results of the media analyses show that the institutional communication with the media and, consequently, with the broader general public, was totally unplanned, thus failing to form a positive public opinion about the need of erecting such Academy of Music facilities. The analyses have also shown that the whole issue was used by political parties and politicians in promoting their personal goals, which resulted — supported by the lack of adequate news being launched by the Academy of Music itself — in creating a partly negative public context.