M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 249 JEDINSTVENA ZGRADA KAO PROBLEM VISOKO©KOLSKOG GLAZBENOG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ: MEDIJSKI ODJECI IZGRADNJE MUZI»KE AKADEMIJE U ZAGREBU 2003-2012.1 MARIJA JELI∆ UDK/UDC: 727:37+070+004.738.5”20”(497.5 Zagreb):78 Agencija za odnose s javnoπÊu Premisa Pregledni rad/Review Paper Primljeno/Received: 15. 5. 2013. Heinzelova 62a PrihvaÊeno/Accepted: 17. 4. 2014. 10000 ZAGREB Nacrtak U ovom se radu raspravlja o problematici Nacionalu, Novom listu, ProGradnji, Slobodnoj izgradnje jedinstvene zgrade MuziËke akade- Dalmaciji, ©kolskim novinama, VeËernjem listu, mije u Zagrebu, ustanove koja je osnovana Vijencu, Vjesniku, Zagreb Newsu, Zagreb moj grad 1922. godine i nikada nije djelovala u okvirima i internetskim portalima u periodu od 1. sijeËnja jednog fiziËkog prostora, nego se nastava vrπila 2003. do 1. svibnja 2012. Cilj je da se s pomoÊu na viπe iznajmljenih lokacija. grafijskih prikaza i statistika prikaæe i ispita za- Nadalje, zbog komparativnog uvida u stupljenost tema, sadræaja i stavova vezanih uz naËin djelovanja daje se pregled situacije u problematiku izgradnje zgrade MuziËke aka- visokoobrazovnim glazbenim ustanovama demije. Prikazani rezultati analize medija susjednih zemalja — Bosni i Hercegovini, pokazali su kako je komunikacija s medijima, a Sloveniji i Srbiji — koje kao zemlje proizaπle iz preko njih i sa πirom javnosti bila potpuno Jugoslavije imaju djelomice sliËnu povijest kao neplanirana, te je propuπtena moguÊnost za i Hrvatska, te u nekim drugim visokoobra- formiranje pozitivnog javnog miπljenja o potrebi zovnim glazbenim ustanovama Europe: u postojanja jedinstvene zgrade MuziËke akade- Francuskoj, Engleskoj i Poljskoj. Dok sliËne mije. Analiza je pokazala i koriπtenje proble- institucije u zemljama bivπe Jugoslavije imaju matike od strane politiËkih stranaka i politiËara iste probleme kao zagrebaËka MuziËka akade- u osobne promidæbene svrhe πto je, uz nedo- mija, predstavljene zemlje Europske Unije statak kreiranja vijesti od strane MuziËke aka- imaju ureene visokoπkolske glazbene usta- demije, rezultiralo djelomice negativnim kon- nove s jedinstvenim prostorima, te kao takve tekstom. predstavljaju nosioce glazbeno-kulturnog razvitka svojih zemalja. KljuËne rijeËi: MuziËka akademija u U drugom dijelu Ëlanka donose se me- Zagrebu, izgradnja zgrade, visokoπkolski dijske analize, izraene na temelju novinskih glazbeni odgoj, medijska analiza Ëlanaka objavljenih u Aktualu, Business.hr, Keywords: Academy of Music in Zagreb, Fokusu, Glasu Istre, Glasu Slavonije, Globusu, the construction of the building, university Graevinaru, Hrvatskom slovu, Jutarnjem listu, music education, analyses in media 1 »lanak je nastao na temelju diplomskog rada obranjenog 25. rujna 2012. na Hrvatskim studijima SveuËiliπta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. Stanislava Tuksara. 250 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 Uvod Kultura ima dva bitna svojstva: najprije je nauËena, a zatim je zajedniËka. Uz to je vaæno napomenuti kako je ljudsko ponaπanje odreeno kulturom.2 Iz tog konteksta i u nadi da poËinje svijetlija buduÊnost hrvatske kulture, odnosno njezine glazbe, ovaj rad govori o goruÊem problemu — jedinstvenoj zgradi MuziËke akademije u Zagrebu, neophodnoj za kvalitetno obrazovanje studenata, kao i praktiËnu djelatnost svih glazbenih profesionalaca. U povijesti glazba je, uz slikanje, kiparstvo, arhitekturu i poeziju, predstavljala prvu od pet finih umjetnosti. Osim talenta za izvoenje glazbe neophodno je kvalitetno obrazovanje i usavrπavanje. MuziËka akademija u Zagrebu osnovana je 1922. godine i najstarija je i najveÊa glazbena visokoπkolska ustanova. Studenti se ondje mogu upisati poslije srednjoπkolskog glazbenog obrazovanja i tako nastaviti πkolovanje, a poslije zavrπetka studija mogu se upisati i na Akademijine poslijediplomske studije. MuziËka akademija od svog osnutka nema iskljuËivo svoj prostor, te se tijekom godina zbog proπirivanja programa te novih odsjeka morala flπiriti«, ali nikada u jedinstveni prostor, pa je tako i danas dislocirana i djeluje na Ëetiri razliËite adrese. Vaænost jedinstvene lokacije obrazovanja prepoznata je veÊ u antiËkoj GrËkoj. Filozof Platon u 4. st. pr. Kr. osniva jednu od prvih obrazovnih institucija, Akademiju. Povijesno gledajuÊi, ova obrazovna institucija udarila je temelje daljnjem razvoju strukturiranog obrazovanja. Platonova Akademija govori u prilog vaænosti jedinstvenog mjesta obrazovanja na kojem se susreÊu istomiπljenici kako bi se obrazovali, upijali nova znanja i vjeπtine, ali i razmjenjivali iskustva s kolegama uËenicima i profesorima. Kada govorimo o obrazovnom okviru, Platonova Akademija svog je nasljednika imala u Aristotelovoj PeripatetiËkoj πkoli. Razvitkom obrazovnih ustanova koje na jednom mjestu okupljaju uËenike iz πkola tijekom srednjeg vijeka izrastaju sveuËiliπta, da bismo danas bili svjedoci Ëak sveuËiliπnim gradovima. Ovaj rad takoer daje pregled situacije u visokoobrazovnim glazbenim ustanovama susjednih zemalja — Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Srbiji — koje kao zemlje proizaπle iz Jugoslavije imaju djelomice sliËnu povijest kao i Hrvatska. U njemu se donosi i pregled situacije u nekim drugim visokoobrazovnim glazbenim ustanovama Europe: u Francuskoj, Engleskoj i Poljskoj. Dok sliËne institucije u zemljama bivπe Jugoslavije imaju iste probleme kao zagrebaËka MuziËka akademija, predstavljene zemlje Europske Unije imaju ureene visokoπkolske glazbene ustanove s jedinstvenim prostorima, te kao takve predstavljaju nosioce glazbeno-kulturnog razvitka svojih zemalja. Vaænost obrazovanja neupitna je. Obrazovanje igra vaænu ekonomsku i druπtvenu ulogu. Istaknuti sociolog Emile Durkheim glavnom je funkcijom 2 M. HARALAMBOS: Uvod u sociologiju, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1994. M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 251 obrazovanja smatrao prenoπenje normi i vrijednosti druπtva, πto ostaje temeljem promiπljanja obrazovanja i u 21. stoljeÊu. Europska komisija prepoznala je problem jedinstvenog mjesta obrazovanja i obrazovanja uopÊe, te je joπ 2006. godine unutar svojeg financijskog plana odobrila sredstva u iznosu od 7 milijardi eura za πest programa obrazovanja pod zajedniËkim nazivom: Lifelong Learning Programme 2007-2013, kojim se omoguÊava ljudima svih æivotnih dobi da sudjeluju u stimulirajuÊem iskustvu uËenja, ali i da se omoguÊi razvijanje obrazovanja diljem Europe.3 Pored toga, sama Europska Komisija istiËe tri specifiËna cilja kada je u pitanju obrazovanje: — kvalitetu — unaprijediti kvalitetu i efikasnost obrazovnih programa; — sveobuhvatnost — osigurati da svatko ima moguÊnost obrazovanja; — meunarodnu dostupnost — otvoriti edukacijske programe na nacionalnoj razini. Istovremeno Meunarodna komisija za obrazovanje na pragu 21. stoljeÊa UNESCO-a potvrdila je da obrazovanje ima temeljnu ulogu kako u osobnom tako i u druπtvenom razvitku, te kako je njegovo poslanstvo omoguÊiti svakome od nas razviti sve naπe talente i ostvariti naπ stvaralaËki potencijal, ukljuËujuÊi i odgovornost za vlastiti æivot i postignuÊe osobnih ciljeva. Obrazovanje pritom samo po sebi ne predstavlja nepogreπivu formulu kojom Êe se rijeπiti globalni problemi, no ono je svakako Ëimbenik koji stvara bitnu razliku, osobito na individualnoj razini. flObrazovanje je najvaænije raspoloæivo sredstvo za poticanje dubljeg i skladnijeg ljudskog razvitka, a time i za smanjenje gladi, siromaπtva, izvlaπtenosti, neznanja, ugnjetavanja i rata.«4 Hrvatsko druπtvo ipak je prepoznalo problem jedinstvenog mjesta obrazovanja za glazbenike, te se 2009. godine postavlja kamen temeljac za izgradnju MuziËke akademije. Naæalost do lipnja 2012. godine, kada se piπe ovaj rad, nije realizirano rjeπenje problema, premda ovu temu politiËari upotrebljavaju u svoju korist. Stoga se u radu obrauje i pregled medijskih objava od 2003. godine do danas, jer one prenose informacije do πire javnosti. Dodatno, ovakav pregled moæe pruæiti i potpuniji uvid u problem nepostojanja jedinstvenog mjesta obrazovanja MuziËke akademije. Jedinstvena zgrada MuziËke akademije nuæna je kako bi se mladi glazbenici πkolovali i imali moguÊnost vjeæbanja u odgovarajuÊem prostoru, te bili u prilici 3 Izvor: http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-programme/doc78_en.htm [15. oæujka 2011]. 4 Jacques DELORS: UËenje — blago u nama, Educa, Zagreb 1998, [str.13]. 252 M. JELI∆, ZGRADA MUZI»KE AKADEMIJE I MEDIJI, ARMUD6 45/2 (2014) 249-282 upoznati svoje kolege i biti u bliskom kontaktu sa svim profesorima. Jedinstvena zgrada MA takoer bi omoguÊila na jednom mjestu objedinjavanje biblioteke, mediateke, audio studija, prostore s ureajima za audio/vizualnu reprodukciju, kao i snimanje u svakoj vjeæbaoni dvorane, u kojima bi jedni drugima te ostaloj javnosti mogli prezentirati svoja znanja, predan i mukotrpan rad, i konaËno, kako bi obogatili jedni druge i hrvatsku kulturu. Neizmjerno je bogatstvo imati svjetski poznate glazbenike koji su svoje umjetniËke karijere zapoËeli ili profesionalno usavrπavali na zagrebaËkoj MuziËkoj akademiji, obrazovnoj ustanovi koja u 21. stoljeÊu, gotovo cijelo stoljeÊe nakon osnutka, nema svoje jedinstvene zgrade. Za ispunjenje navedenih ciljeva ovog rada proveden je ekstenzivan pregled relevantne literature kao i analiza medijskih sadræaja. Temeljem studije relevantnih izvora pruæen je povijesni pregled razvoja muziËke kulture i, paralelno, same MuziËke akademije u Hrvatskoj, te komparativni pregled statusa muziËkih akademija, kako u dræavama bivπe Jugoslavije tako i u odabranim