VODA I MI" Glavna Urednica: Dilista Hrka{, Dipl

SADR@AJ

decembar 2012. • Broj 80 • Godina XVI UVODNIK L. @uni} D. Hrkaš VA@NIJE DETERMINANTE HIDROGRAFSKOG POLO@AJA SARAJEVA I PROBLEMI POLUCIJE UVODNIK VODOTOKA U GRADU AKTUELNOSTI E. Tanovi}, D. Dobrnji} D. Hrka{ BIODIVERZITET GMIZAVACA OKOLINE GRAÂNICE PREZENTIRAN PROJEKAT “HIDROGRAFSKO SNIMANJE KORITA RIJEKE SAVE” VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI A. Ibrulj D. Selmanagi}, S. Fejzibegovi}, A. Hase~i} POLJOPRIVREDA I UPRAVLJANJE VODAMA ZAJEDNI^KA AKCIJA U SLIVU RIJEKE DUNAV ZA “OZELENJAVANJE” INDUSTRIJE KORI[TENJE VODA D. Draganovi} STRU^NA EKSKURZIJA – VODOZAHVAT STUPARI. S. Merdan PPOV @IVINICE I BRANA MODRAC FORMIRANJE VODOCRPILI[TA “PIVNICE” U OP]INI BU@IM S. Dìno KOLIKO BRINEMO ZA OKOLI[? ZA[TITA VODA PRIKAZI KNJIGA D`. [kamo EMISIJA ZAGA\ENJA NA VODNOM PODRU^JU B. \or|evi} RIJEKE SAVE ANALIZA HIDROLO[KIH VREMENSKIH SERIJA, autori Husno Hrelja i Ajla Mulaomerovi} S. Troì}-Borovac OP]E KARAKTERISTIKE PLEMENITOG RAKA ASTACUS xxxxxx ASTACUS LINNEANUS, 1758 (DECAPODA, ASTACIDAE) INTEGRATIVNOST EKONOMIJE U VODNOM I NJEGOVA DISTRIBUCIJA U VODAMA BiH (JAVNOM) SEKTORU, autora Marka Baj~eti}a

Autor kolor fotografija na koricama i srednjim stranama je in`. Mirsad Lon~arevi}. Na koricama i na srednjoj strani snimci su rijeke Kru{~ice, a snimci na srednjim vanjskim stranama rijeke @eljeznice (gornji tok). "VODA I MI" Glavna urednica: Dilista Hrka{, dipl. ùrn. âsopis Agencije za vodno Savjet ~asopisa: Sejad Deli}, predsjednik; Slavko Stjepi}, zamjenik podru~je rijeke Save Sarajevo predsjednika; Matija ]urkovi}, ~lan; Vesna Cvjetinovi}, ~lan; Edvin [ari}, ~lan i Dèvad [kamo, ~lan. http:/www..voda..ba Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, dipl. ùrnalist, predsjednik; ~lanovi: Mirsad Lon~arevi}, dipl. ing. gra|., Aida Salahovi}, dipl. Izdava~: ekonomist, Elmedin Hadrovi}, dipl. pravnik, dr. sci. Anisa î~i} Mo~i}, Agencija za vodno podru~je rijeke Save Haris Fi{ekovi}, dipl. ing. gra|. i mr. Sanela Dìno, dipl. in`. hemije. Sarajevo, ul. Hamdije êmerli}a 39a Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Telefon: ++387 33 72 64 58 Sarajevo Fax: ++387 33 72 64 23 Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo E-mail: [email protected] [tampa: RIMIGRAF, Sarajevo âsopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od 12. 03. 2001. godine. Uvodnik

DILISTA HRKA[

PO[TOVANI ^ITAOCI,

dmah na početku jedna mala ispravka iz „puno vode proteče“ a da joj ne napravimo zabranu i uvodnika prošlog broja: nije se navršilo 12 ne iskoristimo sve njene i naše potencijale. O nego 16 godina od početka izdavanja časo- Poštovanim čitaocima/čitateljima, dragim i do- pisa „Voda i mi“. Moglo se lako zaključiti da brim ljudima, korisnicima i zaštitarima voda, svima se radi o slučajnoj grešci, jer se pominje 1996. godina vama, a posebno onima koji žive i rade u slivnom po- kao godina početka izlaženja, ali eto, ipak da istak- dručju rijeke Save, čestitamo božićne i novogodišnje nemo zavidne godine trajanja časopisa. praznike sa najboljim željama za dobro zdravlje, us- Inače, krajem poslovne i kalendarske godine u pjeh i napredak u svemu što rade i čine za dobrobit Agenciji se obično, kroz analizu realizacije planiranih sebe i zajednice u kojoj žive. zadataka i aktivnosti prema usvojenom planu i pro- SRETNO! gramu sa početka godine, te planskim projekcijama za narednu godinu, ocjenjuje uspješnost rada, ali i opće stanje i problemi u sektoru voda u FBiH i shodno tome utvrđuju prioriteni zadaci i ciljevi. O tome će, na- damo se, biti više riječi u narednom broju časopisa. U nekoliko zadnjih dana pripreme ovog broja, nakon lijepe ali vrlo sušne jeseni, doživjeli smo snje- žnu oluju i velike snježne padavine, tako da se klima- tološke ćudi izgleda ne predaju. A mi smo se ipak ne- gdje u sebi obradovali snijegu, valjda zato što smo i naučili da nam u ovim zimskim mjesecima bude snje- žno i hladno, zdravo je to, kažu, a i treba nam ta zale- đena voda koja će pod prvim suncem ili jugom promijeniti svoje agregatno stanje i malo- pomalo ublažiti itekako opasne posljedice dugotrajne suše. Dakle, na kraju smo ove 2012. u danima u kojima sumiramo stečena znanja i iskustva u proteklih 366 dana, sa više ili manje samokritičnosti da li je i koliko moglo bolje i više, istovremeno se nadajući da ćemo u narednih 365 dana 2013. godine biti bolji i uspješniji na svakom polju našeg djelovanja. Ako to svako od nas sebi obeća i prema tom obećanju se ponaša odgovorno, onda će se i otvoriti mogućnosti da nam se ukaže svjetlo na kraju tunela. Ne bi valjalo da nam još

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

3 VODA I MI BROJ 80 Aktuelnosti

DILISTA HRKA[

PREZENTIRAN PROJEKAT “HIDROGRAFSKO SNIMANJE KORITA RIJEKE SAVE”

okviru realizacije zakonskih i planskih zada- i koritu rijeke Save, da bi se potom izvršilo hidrograf- taka Agencije za „Vodno područje rijeke sko snimanje korita vodotoka na zadatoj dionici. Dio- U Save“ Sarajevo nedavno je završen i proje- nicu lijeve obale rijeke Save finansirale su Hrvatske vode kat „Hidrografsko snimanje korita rijeke i Agencija vodne putove iz Vukovara i posao završili u Save“. Tim povodom je upriličena i prezentacija pro- 2011. godini. jekta kojoj su , osim predstavnika AVP Sava kao in- Osnovni cilj ovog zadatka je dobivanje kvalitetne vestitora i firmi koje su realizovale zadatak, prisustvo- podloge za praćenje stanja plovnosti na vodnom putu, vali i predstavnici Agencije za vodne putove Republi- ke Hrvatske, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Svjetske banke, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federal- nog ministarstva prometa i komunikacija, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Agencije za „Vodno područje Jadranskog mora“ Mostar, SIPA-e, Granične policije BiH, Agencije za vode iz Bijeljine, općina Ša- mac i Orašje i niza drugih zainteresiranih struktura po pitanju zaštite i korištenja rijeke Save kao međunarod- nog, odnosno međugraničnog vodotoka. Čulo se tom prilikom od predstavnika realizatora projekta firmi Trafficon i MIG Marka Erakića i Mate Gavrana da su u toku rada ukupno snimljena 274 profila na dužini od oko 55 kilometara desne obale rijeke Save i da je posao urađen korištenjem GPS mreže koja je uspostav- Knjige projekata u {tampanoj i elektronskoj verziji ljena u cilju opažanja geodetskih promjena na nasipu Snimio: Amer Kavazovi}

4 VODA I MI BROJ 80 zatim količina nanosa , kao i utvrđivanje i ocjenjivanje Osim toga, dobijeni podaci će se koristiti i tokom promjena nastalih od vremena prethodnog snimanja izrade idejnog projekta uređenja plovnog puta na ri- (2008. i 2009.), odnosno praćenje dostignutog stepe- jeci Savi. na regeneracije dna korita imajući u vidu činjenicu da I na kraju, ono što je takođe važno za ovu infor- u preiodu od prethodnog snimanja do danas nije bila maciju je da je za realizaciju ovog posla AVP Sava iz- dozvoljena eksploatacija riječnog materijala. dvojila oko 90.000 konvertibilnih maraka.

U~esnici na prezentaciji s pa`njom prate izlaganja o projektu Snimio: A. Kavazovi}

Razmjena projekta lijeve i desne obale rijeke Save izme|u Venceslava Vavro{a predstavnika Agencije za vodne putove RH iz Vukovara i Sejada Deli}a, direktora AVP Sava Sarajevo Snimio: A. Kavazovi}

5 VODA I MI BROJ 80 AMILA IBRULJ, dipl. in`. gra|.

POLJOPRIVREDA I UPRAVLJANJE VODAMA U SLIVU RIJEKE DUNAV – RADIONICA U ORGANIZACIJI ICPDR –

a ICPDR radionici Poljoprivreda i upravljanje većane urbanizacije, poljoprivrednog razvoja i veće po- vodama u slivu rijeke Dunav, održanoj u pe- trošnje hrane. Procijenjeno je da će dodatna potreba N riodu 5-6 Novembar 2012. u Bukureštu - Ru- za hranom biti veća od trenutne proizvodnje za 70%. munija, prisustvovalo je 58 učesnika iz 9 zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Mol- davija, Njemačka, Rumunija, Slovačka, Srbija i Ukra- jina). Cilj radionice je bio prikazati dokaze o uključeno- sti zainteresiranih strana i prikazati koristi od primjene dobrih poljoprivrednih mjera u cilju smanjenja zagađe- nja, podsticanje implementacije Združenog programa mjera (JAP) - sa posebnim akcentom na mjere veza- ne za poljoprivredu, indentifikacija prepreka u provo- đenju poljoprivrednih mjera, prijedlog odgovarajućih rješenja i preporuke za uočene prepreke i ograničenja. Razmatrane su osnovne mjere smanjenje uticaja nitro- Slika 1 – Prikaz tri varijante projekcije svjetske populacije gena na površinske i podzemne vode, dok je kod fos- za period 1950-2050 (Preuzeto: UN (2009)) fata fokus bio na površinskim vodama. Najnovije projekcije Ujedinjenih naroda (UN) i FAO (Food and Agriculture Organization) pokazuju nasta- Prema prezentaciji Monferda Roettrle iz Njemačke vak rasta svjetske populacije. Postoje tri alternativne i najnovijoj seriji članaka objavljenih u časopisu DLG, projekcije kojima se predviđa porast svjetske popu- u slivu rijeke Dunav postoji potencijal za povećnje po- lacije (niska, srednja i visoka). Prema srednjoj projek- ljoprivredne proizvodnje. Povećanje ulaganja u poljo- ciji predviđa se da će 6.1 milijarda ljudi iz 2000te na- privredu i tehnologije se u zemljama Evropske unije rasti na 7.2 milijarde u 2015toj, na 8.3 milijarde u 2030toj, (EU) već može posmatrati kao opšti trend. Prije pristu- da bi u 2050toj taj broj dostigao 9.3 milijarde, što bi bio panja EU zemljama potrebno je bavljenje ovom pro- porast od oko 2 milijarde ljudi u odnosu na trenutno blematikom i priprema rješenja na očekivanu proble- stanje (Slika 1). Prirast stanovništva će dovesti do po- matiku. Poljoprivreda će morati ostvariti veću produk-

6 VODA I MI BROJ 80 tivnost u područjima gdje je to moguće, a istovreme- vrede sigurno porasti. U poređenju sa zemljama zapa- no je potrebno razmatrati i pronači rješenja kojima bi dne Evrope, Bosna i Hrcegovina (BiH) koristi znatno se postigli specifični ekonomski i ekološki zahtjevi, od- manje sjemena, đubriva i pesticida, te se pretpostav- nosno pitanja profitabilnosti poljoprivrede bez rizika za lja da bi ulazak BiH u EU značio i porast poljoprivre- okoliš. dne proizvodnje (kako je pokazalo iskustvo dosada- Uz industriju i saobraćaj, konvencionalna poljopri- šnjih zemalja pristupnica EU), a samim tim i porast emi- vreda je najveći zagađivač okoliša (posebno u sluča- sije ovih supstanci u okoliš. Sa aspekta upravljanja vo- jevima nekontrolisanog korištenja poljoprivrednih he- dama ovo znači da je od poljoprivrede potrebno oče- mikalija). Da bi se shvatili i prihvatili razlozi prelaska kivati i dodatne pritiske nitrogena i fosfora na vodu i vo- na ekološku poljoprivredu, potrebno je ukazati na pro- deni svijet. bleme koji nastaju u uslovima konvencionalne poljo- Dakle ključni zagađivači iz poljoprivrede su nitro- privrede. gen, fosfor i neke vrste pesticida. Konvencionalna poljoprivreda predstavlja profili- Većina nutrijenata je prirodna i potječe iz podlo- sanu proizvodnju, koja uz pomoć mehanizacije, pesti- ge ispod slojeva tla. Dodatni izvori hranjivih materija u cida, mineralnih gnojiva, koncentrata, novokreiranih sor- tlu su dodaci iz đubriva, atmosfere i podzemnih voda. ti i pasmina i ogromnih količina energije uspjeva po- Ove hranjive materije u tlu se uglavnom javljaju u obli- stići vrlo visoke prinose. ku svojih soli, upijeni u organske ili anorganske mate- Ovakav način poljoprivredne proizvodnje doveo je rijale, posebno minerale gline i humusne kiseline. do niza negativnih, kako ekoloških, tako i socijalnih posljedica po poljoprivredu. Neke od negativnih poslje- Nitrogen dica su: Nitrogen zauzima vrlo važno mjesto, po količinskoj q Smanjenje kvaliteta fizičkih osobina tla (usljed an- zastupljenosti, u građi molekula bjelančevina, nu- tropogenog zbijanja teškim mašinama) kleinskih kiselina i drugih spojeva. Nalazi se u sasta- q Smanjenje kvaliteta hemijskih osobina tla (usljed na- vu mnogih spojeva kao što su na primjer: amonijak, azo- rušenog odnosa mikroorganizama, pada sadržaja tna kiselina, nitrati, nitriti kao i mnogih važnih organ- humusa, onečišćenja tla ostacima pesticida, oneči- skih spojeva i kao takav je neophodan za život na Zem- šćenja tla teškim metalima itd.) lji. U atmosferi se nalazi u plinovitom stanju i ovaj ni- q Zagađenje podzemnih voda trogen se relativno malo troši za živi svijet. U tlu se nitrogen nalazi u obliku anorganskih spo- Pritisci poljoprivrede na vode jeva (nitrati, nitriti, amonijevi spojevi). Nitrogen također Zemlje koje su pristupile EU se susreću sa sve više dolazi u obliku organskih spojeva (urea, mokraćna ki- stranih ulaganja u oblasti poljoprivrede. Ako zemlje iz selina, aminokiseline, bjelančevine). Na svom kruže- sliva rijeke Dunav uspiju unaprijed razviti strukturni i pra- nju nitrogen se mijenja i neprestano prelazi iz jednog vni okvir za ulaganja time će i produktivnost poljopri- oblika u drugi (Slika 2).

Slika 2 – Kruženje nitrogena u tlu (Preuzeto: V. Vukadinović, Ishrana biljaka)

7 VODA I MI BROJ 80 Atmosfera sadrži nitrogen u slobodnom obliku ni- b) Zarobiti preostali nitrogen sijanjem među-usi- trogen plina N2 (78%). Nitrogen gas je bez boje miri- jeva ukoliko za to postoji dovoljna dostupnost sa i ukusa. Prevođenje nitrogena iz atmosfere u nitra- vode. te i amonijak naziva se nitrogena fiksacija. U upotrebi atmosferskog nitrogena u tlu sudjeluju simbiotske Fosfor nitrogenove (dušikove) bakterije. U biljkama se sinte- Fosfor je nemetal koji se u prirodi, tlu i biljkama jav- tiziraju spojevi bogati nitrogenom. Neke bakterije i mo- lja u peterovalentnom obliku. U tlu je vezan sa anor- drozelene alge iz tla i vode vežu također atmosferski ganskim i organskim spojevima. Sadržaj fosfora u tlu nitrogen i prevode ga u amonijak. Amonijak se pomo- varira između 0.02 do 0.08% (1% P = 2.29 P2O5; pro- ću bakterija iz tla procesom nitrifikacije oksidira u ni- sječni sadržaj zemljine kore 0.05%). Organska veza kod trite, a zatim u kiseline. obradivog tla varira između 25 do 65% od ukupnog P. U poređenju sa drugim nutrijentima potrebe bilja- U tlu postoji tanka veza između sadržaja ugljika (C) ka za nitrogenom su najveće. Biljke mogu uzimati ni- i fosfora (P) (C/P odnos). Ovaj odnos (C/P) varira iz- trogen samo ako je rastvoren i u tekućem stanju (uglav- među 1000 i 100. U plodnom, crnom tlu ovaj odnos je oko 100, dok je C/P odnos u dotrajalom đubrivu vari- nom kao Nitrati NO3). U tim reakcijama oslobađaju se energija i toplina, potrebne za život bakterija nitrifika- ra između 150-250. tora. Globalno kruženje fosfora, nošenog vodom, je naj- 3- U Evropskim klimatskim uslovima nitrogen i dru- češće u obliku fosfata, PO4 , a samo mali dio se tran- gi vodotopivi slabo upijajući zagađivači se mogu pre- sportuje zrakom, u obliku prašine. Fosfor se u obliku nositi u podzemne vode uglavnom tokom prehranjiva- fosfata uključuje u primarnu organsku proizvodnju, a nja podzemnih voda. To je period kada je zemlja za- dalje se hranidbenim lancima prenosi u heterotrofne sićena vodom i kada nema ili ima jako malo vegeta- organizme. cije koja bi mogla koristiti tu vodu (obično period ka- sne jeseni i ranog proljeća). Kretanje nitrogena u tlu Curenje fosfora u podzemne vode je malo vjero- uglavnom zavisi od vrste tla i razmaka između nivoa vatno. Svakako u pjeskovitim tlima sa visokim nivoom površinskih i podzemnih voda. podzemnih voda i sa malom mogućnošću tla da ad- Kao što se može vidjeti sa slike 3, farmeri imaju dva sorbuje fosfor postoji određeni rizik. glavna izazova u cilju smanjenja mogućnosti dolaska Pošto je fosfor uglavnom vezan za čestice tla, osnovni način dolaska fosfora iz poljoprivrede u vode je pu- nitrogena u podzemne vode: tem oticanja/erozije sa oranica i erozije vjetrom. a) Odrediti tačnu količinu i vrijeme primjene nitro- Osim iz poljoprivrede, značajno je zagađenje gena da bi se preostali nitrogen nakon sjetve voda fosforom i kod primjene neadekvatnog tretmana održao na minimumu. otpadnih voda, a posebno ukoliko su još u upotrebi de-

Slika 3 – Prikaz kretanja nitrogena u tlu tokom godine bez sijanja među-usijeva (Preuzeto: Roettele M. (2012))

8 VODA I MI BROJ 80 trdženti koji sadrže fosfor (dnevni ispust fosfora po sta- laska pesticida iz tla u vode su slične onima koje su po- novniku je 3 g P). trebne kako bi se smanjio unos nitrogena i fosfora iz Fosfor može dospjeti u vodu i oslobađanjem iz se- poljoprivrede u vodu. Na šemi 1, preuzetoj od Agen- dimenta pod anaerobnim uslovima (što su uslovi više cije za zaštitu okoliša (EPA) je prikazan konceptualni anaerobni to se više fosfora oslobađa). modela utjecaja pesticida na vodene organizme.

Šema 1 - Konceptualni modela utjecaja pesticida na vodene organizme (Preuzeto: Environmental protection agency) Slika 4 - Kruženje fosfora u tlu (Preuzeto: V. Vukadinović, Ishrana biljaka) Metode dijagnoze Dijagnoza se fokusira prvo na vodne tokove, sli- Pesticidi vna područja i polja. U zavisnosti od dostupnih i tač- Okvirna direktiva o vodama (Water Framework Di- nosti mapa (teren se stalno mijenja), veliki dio dijagno- rective - WFD) i Direktiva o održivom korištenju pesti- ze slivnog područja je moguće uraditi iz bez odlaska cida (Directive on sustainable use of pesticides- SUD) na teren. Mape obično nisu dovoljno precizne da bi pri- daju jači fokus na faze upotrebe sredstava za zaštitu kazale sve promjene na terenu, pa je nakon njihove bilja (Plant Protection Product - PPP). Ovo je rezultira- obrade potrebno izvršiti procjenu terena za provjeru polo razvojem multi-interesnih projekata (Topps) podrža- stojećih podataka i popunjavanja nedostajućih poda- nih od ECPA i Evropske komisije (Life) a preko člani- taka. Dobro poznavanje tla i podloge je neophodno za ca država EU. Cilj projekta je razviti najbolje prakse donošenje odluka o kretanju voda u tlu i kod procje- upravljanja (Better Management Practices - BMPs), pre- ne oticanja i opasnosti od erozije (Slika 6). poruke za ublažavanje gubitaka te o tome upoznavati savjetnike, poljoprivrednike i sve zaiteresovane strane.

Slika 6 - Informacije potrebne za dijagnozu sliva i tla (Preuzeto od: Arvalis institut du vegetal)

Alati za mjere ublažavanja Za zaštitu podzemnih voda na terenu je neophodno znati rizik prenošenja supstanci rastvorivih u Slika 5 - Kruženje pesticida (Preuzeto: R. Cooke 2000) vodi u tlo. Prva mjera ublaženja bi bila pravljenje balansa nitrogena. U okviru balansa je potrebno uzeti u obzir realne gubitke nitrogena i u skladu sa tim utvr- Kako su svojstva pesticida dosta različita, mjere diti potrebe za đubrivom i vrijeme nanošenja. ublažavanja se trebaju fokusirati na isti vremenski in- U sklopu projekta TOPPS razvijen je alat za mje- terval za supstance koje imaju veću razgradljivost u vodi re ublaženja sa osnovnim ciljem zaštite površinskih i na one koje se adsorbiraju na organske materije ili če- voda. Mjere ublaženja unutar ovog alata su sumirane stica tla. Mjere ublažavanja bitne za izbjegavanje pro- u pet osnovih segmenata (Slika 7).

9 VODA I MI BROJ 80 Alati za mjere ublažavanja (Preuzeto: TOPPS prowadis projekt (2011-2014))

Slika 7 - Alat za mjere ublažavanja (Preuzeto: TOPPS prowides projekt (2011-2014) – www.TOPPS-life.org)

Mjere upravljanja tlom su uglavnom sa ciljem da čjima, potrebno je ovu mjeru provoditi na nivou sliva. ublaže oticanje u poljima (slika 8). Osnovni zadatak je Trakasta žetva je tehnika preporučena ukoliko je usporiti tok vode i povećati kapacitet infiltracije tla. polje dosta veliko i sa dugim padovima. Ovo predstav- Vrlo bitna mjera ublaženja je optimizirana izmje- lja način usporavanja toka vode i povećanja kapacita na poljoprivrednih kultura. Oranice sa različitim infitracije tla. Ova tehnika može zahtijevati kompromis usjevima se neizmjenično mogu ponašati kao baferi u između ekoloških zahtjeva i ekonomskih pritisaka. slivu (zima, proljeće). Da bi se izbjeglo da pojedini usje- Funkcija vegetativnih bafera (pufera) je da obez- vi budu prekomjerno koncentrisani u pojedinim podru- bijedi infiltraciona područja za vodu, uspori tok vode, zarobi sedimente (najbitnija mjere ublaženja za fosfor) i formiraju prostori za povećanje biodiverziteta. Bafe- ri u oranicama trebaju onemogućiti odlazak vode sa oranice i izbjeći nastajanje koncentrisanog toka. Pri- mjer položaja bafera u slivu je prikazan na Slici 9. Prihvatne strukture su potrebne ukoliko oticanje vode i erodirana zemlja napuštaju polja. Ove strukture čuvaju vode koje otiču u slivu, prikupljaju eventual- no zagađenu vodu i sediment. Efikasnost prihvatnih struktura ovisi o dužini zadržavanja vode (duže je bolje). Za ispravnu upotrebu đubriva lokalno su uspo- stavljeni određeni zakonski uslovi koji određuju maksimalnu godišnju koncentraciju nitrogena od organskih đubriva (npr. u Njemačkoj: na obradive površine 170 kg N/ha i na travnate površine 230 kgN/ha). Količina korištenog đubriva mora da se bazira na bilansu nitrogena i fosfora. Ovaj bilans je potrebno iz- raditi i dokumentovati svake godine od strane zemljo- Slika 8 – Izgled oticanja u poljima radnika. Maksimalni višak nitrogena i fosfora se formi- (Preuzeto: G.Le Henaff - IRSTEA) raj nakon žetve (N=60 kg/ha, P2O5 =20 kg/ha).

10 VODA I MI BROJ 80 Slika 9 – Primjeri za položaj bafera u slivu (Preuzeto: Roettele M. (2012))

Primjena količina đubriva Zemlje u slivu rijeke Dunava trenutno slijede raz- ličite pristupe. Većina zemalja iz ovog sliva, kao što su Njemačka, Austrija, Mađarska i Rumunija, prijavljuju maksimalnu količinu korištenog nitrogena iz organskih đu- briva kao što je prikazano u Nitratnoj direktivi (170 kg N/ha). Ovi izvještaji obično nisu mnogo drugačiji izme- đu organskog i ukupnog nitrogena. Slovenija određu- je maksimalnu količinu nitrogena ovisno o usjevima i ta količina se kreće od 60 do 320 kg N/ha. Moldavija i Ukrajina izražavaju maksimalne količine đubriva u t/ha u vrijednostima između 10 do 20 t/ha i 20 do 60 t/ha. Ostale zemlje, među kojimaje i Bosna i Hercego- vina, još uvijek nisu definisale svoj pristup. Ključni zah- tjev bi trebao biti balansiranje nitrogena i fofata na bazi ulaza i izlaza. Ovo je osnova za procjenu viška nitrogena koji je potrebno minimizirati. Moneris – Kako prepoznati problematična područja Dio radionice je posvećen rezultatima MONERIS modela - nove metode, ulazni podaci, modelirana emisija nutrijenata i potencijalnih mjera za smanjenje njihove emisije u slivu rijeke Dunav. MONERIS (MOdel- ling Nutrient Emissions in RIver Systems) model izra- čunava emisije nitrogena i fosfora u površinske vode, kao i njihovo zadržavanje u toku površinske vode. Kroz MONERIS je izračunato opterećenj nutrijentima unu- Slika 10 - Emisija ukupnog nitrogena (gore) i fosfora po korištenom zemljištu u slivu rijeke Dunav za dugoročne tar Dunavskog sliva. Izdvojeni tokovi emisije ukupnog uslove i prostorni raspored nitrogena u slivu rijeke Dunav prikazani u izvještaju 2009 i proračunati sa novom bazom podataka i MONERISom q (Verzija 3.0). Jedan od pristupa za identifikaciju ovih područja je Kako bi došlo do brzog, učinkovitog i ekonomič- primjena utjecaja omjera (Venohr, 2011). Slika 11 po- nog smanjenja emisija i opterećenja, područja pogod- kazuje utjecaj omjera izračunati pojedinačno za zemlje Dunavskog sliva. nih za primjenu mjera potrebno je pronaći odgovara- q juća rješenja. Potrebno je razmotriti slijedeće skup po- Naknadno povećana koncentracija nutrijenata u podataka: dzemnim vodama ukazuje na procjedne vode, što se najćešće javlja kod prekomjerno korištenog pje- q Regije s visokim emisijama: Ova područja doprino- skovitog tla u području sa povišenim padavinama. se najveći udio emisija, a vrlo često je samo potre- q Vrijeme zadržavanja podzemnih voda je dodatni po- bno utvrditi urbana područja i intenzivno korištene kretač za identifikaciju područja gdje su brze i mje- poljoprivredne površine (Slika 10). re analize isplativosti primjenjive.

11 VODA I MI BROJ 80 Zaključak Kako je objašnjeno, dostupnost, ispiranje i transport nitrogena i fosfora u vodi se međusobno dosta razlikuju. Osnovna razlika je u njihovoj dostupnosti (rastvori- vosti) u vodi koja je veća za nitrogen (uglavnom u formi nitrata) i manja za fosfate. Problem ispiranja fosfora u podzemne vode je znatno manji, ali ne i zanema- riv. Na osnovu razmjene iskustava zaključeno je da su iskustvo zemljoradnika, monitoring alati i savjeti od velike pomoći pri optimizaciji količine nitrogena. Takođe, zbog sve većih ekoloških problema u razvijenim zemljama ide se na uvođenje tzv. kvota za upotrebu mineralnih gnojiva, (za svaku poljoprivrednu granu se odre- đuju maksimalne količine mineralnih đubriva po hek- taru), naročito zbog kontrolisane primjene nitrogena. Prilikom primjene Najbolje prakse upravljanja (BMP) za zaštitu voda, prvobitno treba biti fokusiran na problematična područja. Intenzivniji monitoring bi po- mogao pri identifikaciji ovih područja i formiranju od- govarajućih mapa. Uporedo sa ovim aktivnostima je potrebno provjeriti tačkaste izvore zagađenja (skladište- nje đubriva, infrastruktura i oprema na farmama) kao i njihovu važnosti u odnosu na unos nitrata i fosfata u Slika 11 – Odnos uticaja ukupnog nitrogena - TN (gore) i ukupnog fosfora - TP po zemljama u slivu rijeke Dunav vodu. Ako se ovom provjerom tačkasti izvori zagađe- nja pokažu kao značajan izvor nutrijenata moguće je fokus usmjeriti prvobitno na smanjenje njihovih emisija. Kao rezultat radionice proizašlo je unapređenje znanja o značenju EU politike i direktivama, stvaranje me- Dio programa ove radionice je bio posvećen i im- đusobne povezanosti između upravljanja vodama i po- plementaciji nitratne direktive u Njemačkoj, Slovačkoj, ljoprivrede kao i zaključak da bi tri osnovne perspek- Mađarskoj, Srbiji i Rumuniji te su ove zemlje u sklopu tive: ispravno ponašanje zemljoradnika, poboljšanje radionice imale kratke prezenacije na ovu temu. oprema/tehnika i poboljšanje infrastrukture, mogle Plan upravljanja slivom rijeke Dunav (2009) navo- biti dobra pomoć za razvoj i dosljednu provedbu stra- di da će se način smanjenja onečišćenja nutrijentima tegije za najbolju praksu upravljanja. Navedene mjere za države članice EU, zemlje pristupnice i zemlje koje i poticaje je potrebno prilagoditi lokalnim potrebama i nisu EU članice, ostvarit kroz implementaciju sljede- resursima. ćih ciljeva upravljanja do 2015: q Smanjenje ukupne količine nutrijenata koje ulaze u Literatura: Dunav i njene pritoke na nivo postizanja dobrog eko- Nikos Alexandratos i Jelle Bruinsma (2012): Radni članak broj loškog/hemijskog statusa u slivu rijeke Dunav do 2015. 12-03 world agriculture towards 2030/2050 q Smanjenje ispuštenih nutrijenata u crnomorski sliv Menfred Roettele, (2012): objavljeni članak – Mjere i preporuke za smanjenje unosa nitrogena, fosfora i pesticida do nivoa koji dopušta Crnomorskom ekosistemu da u vode sliva rijeke Dunav se oporaviti do uslova sličnih onim u 1960. V. Vukadinović, Z. Lončarić (1998): Ishrana bilja, Poljoprivre- q Smanjenje fosfata u deterdžentima, po mogućno- dni fakultet, Osijek sti ukidanje deterdženata sa fosfatima iz proizvodnje, Markus Venohr, (2011): objavljeni članak - Background pa- per on recent methods, input data and modeled nutrient kao što je u nekim pod-dunavskim zemaljama već emissions and potential of measures to reduce these in urađeno. the Danube catchment - Berlin, Germany q Implementacija upravljanja ciljevima opisanim za or- Europian commission (2007): Korištenje sredstava za zašti- gansko zagađenje sa dodatnim naglaskom na tu bilja u Evropskoj uniji (EU)1992-2003 smanjenje emisija točkastih izvora zagađenja nutri- A.Karavanas, M.N. Christolis i N.C. Markatos (2006): Najbo- lje prakse upravljanja, Državni tehnički univerzitet Atina jentima. B.Shutes and L.Raggatt, SWITCH projekat (2010): Razvoj naj- q Implementacija najboljih postupaka zaštite okoliša boljih praksi upravljanja (BMP) - načela za upravljanje u pogledu bolje poljoprivredne prakse. oborinske vode kao dio integriranog urbanog vodnim q Napraviti osnovni scenario ulaza nutrijenata do resursima strategije upravljanja. Projekt TOPPS life (2007) - www.TOPPS-life.org 2015, uzimajući u obzir odgovarajuće preduslove i Plan upravljanja sliva rijeke Dunav (2009) zahtjeve pod-dunavskih zemalja (EU članica, zem- FAO (2005) Food and Agriculture Organization, ljama pristupnicama, država koje nisu članice EU). http://www.fao.org

12 VODA I MI BROJ 80 Kori{tenje voda

Mr sci SELMA MERDAN, dipl. in`. geol.

FORMIRANJE VODOCRPILI[TA “PIVNICE” U OP]INI BU@IM

edan od krucijalnih problema općine Bužim geološka istraživanja započela 2008. godine. Izvede- bio je nedostatak pitke vode za lokalno sta- na su fazno i rađena su na osnovu Programa hidrogeo- J novništvo. loških istraživanja izvorišta: „Čava“, „Pivnice“ i „Soto- Imajući u vidu velike probleme stanovništva njak“. Realizator terenskih istražnih radova i ispitivanja i privrede na području općine Bužim rješavanju ovog bio je Institut za geologiju Građevinskog fakulteta Uni- problema posvećena je odgovarajuća pažnja, te su po- verziteta u Sarajevu. U ovoj fazi izvršeno je hidrogeo- trebne aktivnosti uvrštene u Plan realizacije projekata loško rekognosciranje terena, hidrogeološko kartira- iz sredstava Budžeta FBiH za 2008. godinu pod stav- nje sa izradom karatai profila, izvršena su hidrološka kom „Učešće Vlade FBiH u sufinansiranju projekata mjerenja, geofizička geoelektrična mjerenja, prelimina- kantona i lokalnih zajednica-Izgradnja i rekonstrukci- rna ispitivanja kvaliteta vode, te analiza i interpretaci- ja vodovoda i kanalizacije“ („Službene novine Federa- ja rezultata istraživanja sa izradom eleborata, odnosno cije BiH“, broj 33/08). Programa za radove II faze (Institut za geologiju Gra- U skladu sa Planom za realizaciju projekata iz sred- đevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, mart stava Budžeta FBiH za 2008. godinu, na poziciji 2008. godine). Radovi II faze terenskih istraživanja ogle- „Učešće Vlade FBiH u sufinansiranju projekata kanto- dala su se u bušenju istražnih bušotina (B-1, B-2 i B- na i lokalnih zajednica-Izgradnja i rekonstrukcija vodo- 3 ukupne dužine cca 240 m). Izvođač radova bio je voda i kanalizacije“ („Službene novine Federacije Geoprojekt d.o.o. Tuzla. Pored investitorskog stručnog BiH“, broj 33/08), sačinjen je ugovor o namjenskom pri- nadzora nadzor je vršio i stručni tim Instituta za geo- jenosu sredstava 16.09.2008. godine za realizaciju pro- logiju- Sarajevo. Istražni radovi su izvedeni u periodu jekata u općini Bužim između Federacije Bosne i Her- septembar 2008. godine-septembar 2009. godine. Ka- cegovine,Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šu- binetsku obradu podataka i analizu rezultata koji su do- marstva, Općine Bužim i Agencije za vodno područje biveni terenskim istražnim radovima i ispitivanjima ra- rijeke Save, Sarajevo, a sve prema Zaključcima sa 98. dio je Institut za geologiju Građevinskog fakulteta u Sa- Sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. rajevu, septembar 2009. godine. U okviru izrade ela- Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo borata prikazane su primjenjene metode sa rezultati- pokrenula je inicajalne i prateće aktivnosti, te su hidro- ma, i dat prijedlog naredne faze, odnosno realizacije

13 VODA I MI BROJ 80 Projekta izvedbe probno-eksploatacionog bunara PB- te faznosti istraživanja „step by step“ ispoštovani su 2 na izvorištu „Pivnice“, općina Bužim. uslovi za narednu fazu a koja se ogleda u izradi teh- Realizacija projekta na terenu tj. izvođenje buna- ničke dokumentacije u cilju formiranja i izgradnje „no- ra PB-2 na lokalitetu „Pivnice“ povjereno je firmi „Cro- vog“ izvorišta „Pivnice“, općina Bužim. sco“ d.o.o. Zagreb, i odvijala se u periodu august-sep- U okviru Aneksa III osnovnog Ugovora o namjen- tembar 2010. godine. skom prenosu sredstava 18.02.2011. godine planira- Rezultati kvantitativno-kvalitativnih karakteristika na je realizacija projekta: Studija utjecaja izvorišta „Pi- vodozahvatnog objekta PB-2 pokazali su da se iz vo- vnice“ – općina Bužim na izvorište „Ljubijankići“ opći- dozahvatnog objekta može zahvatiti ukupna količina na Cazin“. vode od 14 l/s, te da prema Pravilniku o zdravstvenoj Realizacija ovog projekta zahtijevala je multidis- ispravnosti vode za piće („Službeni glasnik BiH“ br. ciplinarna istraživanje i ispitivanja, pripremu, obradu, 40/10) voda svojim kvalitetom odgovora standardima analizu i sintezu terenskih podataka, a sve u cilju do- kvalitete za ljudsku upotrebu. nošenja i usvajanja potrebnih mjera za nesmetanu Uspješnom realizacijom i elaboracijom predhod- eksploataciju vode za piće iz oba izvorišta, odnosno nih projekata, uz poštivanje uzusa i standarda struke, vodozahvatnih objekata na lokalitetu „Pivnice“, opći-

Slika broj 1. Geološko-hidrogeološki profil probno-eksploatacionog bunara PB-2

14 VODA I MI BROJ 80 na Bužim, bunar PB-2 i bunara na lokalitetu „Ljubijan- odnosno hidrološke situacije i neovisno od broja zah- kići“, općina Cazin. vatnih objekata iz kojih se isporučuje voda potroša- Studija je odgovorila na osnovni postavljeni zada- čima) i 13,1 l/s iz bunara na izvorištu „Pivnice“ re- tak koji se ogledao u definiranju uvjeta istovjetne zultati potvrđuju da nema međusobnog utjecaja jed- eksploatacije vodozahvatnih objekata, na oba lokali- nog na drugo izvorište, odnosno bunara PB-2 na „Pi- teta. Pored navedenog definisan je prostorni obuhvat vnicama“ na bunare na lokalitetu „Ljubijankići“. (radijus utjecaja) nastajanja i prihranjivanja pitkih q Rezultati proizilaze iz činjenice da je nakon ustalje- voda kao sastavnog dijela kapacitativnosti oba izvori- nja NPV-a u objektima na izvorištu „Ljubijankići“ sni- šta. Definisan je i režima eksploatacije vodozahvatnih ženje nivoa podzemne vode do završetka crpljenja objekata neovisno jednog od drugog, sa određenjem iznosilo svega 35 cm/s. S duge strane, nakon ukupnog ponašanja subjekata u razmatranom prosto- ustaljenja nivoa u bunaru PB-2 (Pivnice), sve do za- ru. Studija je dala usmjerenja (preporuke) za izradu pro- vršetka crpljenja, variranje NPV-a iznosilo je svega stornih i planskih dokumenata cjelokupnog područja, 10 cm. sa profiliranjem potencijala vodnih resursa i planova q Evidentirano sniženje NPV-a u objektima izvorišta korištenja vode za potrebe vodosnabdijevanja općina „Ljubijankići“ ostvarilo bi se i da nije vršeno istovre- Bužim i Cazin. meno crpljenje PB-2 bunara na „Pivnicama“. To proi- U svhu pragmatične upotrebe rezultata Studije dat zilazi iz okolnosti da su kontinuirano crpljene veli- je sažetak iz kojeg se izdvaja slijedeće: ke količine (42,5 l/s). Eksperiment je izveden u q Nakon izvršenog dugotrajnog crpljenja u vremenu ekstremno sušnom periodu 50-togodišnjeg hidro- od 13. do 23.09.2011. godine (240 sati) za koje vri- loškog minimuma. Vodozahvati su izvedeni u dolo- jeme je iz objekata na izvorištu „Ljubijankići“ crplje- mitima tj. vodonosnik egzistira u nedovoljno razra- na ustaljena količina vode od 42,5 l/s, (praktično ma- đenim pukotinskim sistemima, koji rezultiraju zamu- ksimalna količina preko koje dolazi do zamućenja ćenjem vode u izvorištu „Ljubijankići“ ako se vode na izvorištu Ljubijankići, neovisno od sezone, eksploatira više od navedene količine vode.

Slika broj 2. Bunar PB-2 na izvorištu Pivnice Slika broj 4. Bunar B-2 na izvorištu Ljubijankići

Slika broj 3. Bunar PEB-1 na izvorištu Ljubijankići Slika broj 5. Bunar B-3 na izvorištu Ljubijankići

15 VODA I MI BROJ 80 q Mjerenjima nije registrirana, niti je evidentiran bilo radova i ispitivanja kako na terenu, tako i u kabinetu. kakav međusobni nepoželjni uticaj objekata na iz- Terenska istraživanja su realizovana „step by step“. U vorištu „Ljubijankići“ i „Pivnice“, iz čega proizilazi za- početnoj fazi ogledala su u: rekognosciranju terena, ključak da se eksploatacija vode iz ovih izvorišta osmatranjima, izdvajanju perspektivnog područja, može nesmetano obavljati i to u okolnostima istražnim bušenjima, crpljenjima, analizama kvaliteta ekstremnih hidroloških minimuma i to: i kvantiteta vode, bušenju i opremanju vodozahvatnog • sa izvorišta „Pivnice“ Q=13,1 l/s i objekta, tj. bunara. U nastavku su izvedeni opiti u ci- • sa izvorišta „Ljubijankići“ Q= 42,5 l/s. lju dokazivanja kvantitativno-kvalitativnih karakteristika vode iz vodozahvatnog objekta, realizacija izrade q Svaka promjena hidroloških prilika pridonosi pove- dodatnih terenskih i kabinetskih istraživanja u cilju utvr- ćanju raspoloživih količina vode iz oba izvorišta. S đivanja interferencije vodozahvata sa lokaliteta „Pivni- obzirom da nema međusobnog uticaja između iz- ce“, općina Bužim na izvorište „Ljubijankići“, općina Ca- vorišta, nema ni osnova za preporučivanje posebne zin. U konačnici je realizovan iskorak u odnosu na sve „recepture“ u pogledu dinamike i procjene troško- do sada ura|eno, a sve sa ciljem definisanja mjera, kon- va za provođenje režima istovremene tj. paralelne trole, zabrana i ograničenja koje će biti neophodno rea- eksploatacije oba izvorišta. lizovati na terenu, tj. u cilju zaštite ovog vodnog resursa kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom smi- Dobiveni rezultati i dokaznice iz Studije koja je re- vidovana od strane Instituta za hidrotehniku Građevin- slu. skog fakulteta u Sarajevu, januar 2012. godine, mogu Realizacija ovog kompleksnog projekta kako na i trebaju služiti kao osnovna dokumentacija prilikom terenu tako i u kabinetu, po fazama i u cjelosti pred- usvajanja razvojnih planova za izgradnju i povećanje stavlja još jedan uspješan projekat koji je vođen od stra- kapaciteta eksploatacije iz izvorišta „Pivnice“ i „Ljubi- ne stručnjaka Agencije za vodno područje rijeke Save, jankići“. Sarajevo. Općina Bužim je mjesecu oktobru 2011. godine u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama pokrenula Treba napomenuti da je iz sredstava Budžeta FBiH proceduru odabira certificiranog pravnog lica za izra- za 2008. godinu na poziciji Učešće Vlade FBiH u su- du projektne dokumentacije „Zaštita izvorišta Pivnice, finansiranju projekta kantona i lokalnih zajednica – “Iz- općina Bužim“, te je i potpisala ugovor sa Institutom gradnja i rekonstrukcija vodovoda i kanalizacije» sa pre- za geologiju Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sa- gledom projekata iz Anexa IV Ugovora u 2012. godi- rajevu.Takođe, općina Bužim je u skladu sa Zakonom ni planirana realizacija slijedećih projekata i to: o javnim nabavkama pokrenula i proceduru odabira certificiranog pravnog lica za realizaciju usluge revizije pred- 1. Izrada Idejnog rješenja položaja pumpne stanice na metne projektne dokumentacije, te je i potpisala ugo- izvorištu Pivnice, potisnog cjevovoda i rezervoara za vor sa Rudarskim institutom d.d. Tuzla. naseljeno mjesto Konjodor, 2. Izrada Glavnog projekta pumpne stanice na izvori- Na sastanku revizione komisije zaključeno je da štu Pivnice, potisnog cjevovoda i rezervoara za na- se radi o korektno provedenim terenskim ispitivanjima seljeno mjesto Konjodor, i istraživanjima, čiji su rezultati sistematski obrađeni i 3. Izrada Glavnog projekat dalekovoda i TS do izvori- analizirani, te da je od svih prikupljenih podataka, Pro- šta Pivnice, jekat zaštite izvorišta „Pivnice“ općina Bužim profesio- 4. Izrada Glavnog projekat sekundarne vodovodne mre- nalno urađen. že za naseljeno mjesto Konjodor. Pored navedenog na sastanku revizione komisije data je i preporuka općini Bužim: Realizacija planiranih aktivnosti kako na terenu tako „Izvorište pitke vode „Pivnice“ sa pripadajućim sli- i u kabinetu se odvija utvrđenom dinamikom, a sve u vnim područjem nalazi se na području općina Bužim skladu sa obavezama koje proizilaze iz Anexa IV Ugo- i Cazin, odnosno u cjelosti se nalazi na području Un- vora. sko-sanskog Kantona te sukladno članu 117. stv 9. Za- kona o vodama Odluku o zaštitnim zonama i zaštitnim Literatura: mjerama izvorišta „Pivnice“ donosi organ određen Za- Studija utjecaja izvorišta „Pivnice“ općina Bužim konom o vodama Unsko-sanskog kantona, odnosno, na izvorište „Ljubijankići“ općina Cazin, Institu za Odluku o zonama sanitarne zaštite i zaštitne mjere ovog geologiju Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sara- izvorišta donosi Vlada Unsko-sanskog kantona.“ (ci- jevu, oktobar 2011. godine, tat iz zapisnika Komisije) Projekat zaštite izvorišta „Pivnice“ općina Bužim,In- Realizacija ovog projekta predstavlja jedan u stitut za geologiju Građevinskog fakulteta Univerzite- nizu projekata koji je za cilj imao provođenje istražnih ta u Sarajevu, august 2012. godine

16 VODA I MI BROJ 80 Za{tita voda

DŽEVAD ŠKAMO, dipl. sociolog

EMISIJA ZAGA\ENJA NA VODNOM PODRU^JU RIJEKE SAVE

Uvod S ciljem praćenja kvaliteta vode, neophodno je vr- aštita voda od njihovog zagađivanja provo- šiti kontrolu kvaliteta otpadnih voda-periodično (utvr- di se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i za- đivanje tereta zagađenja izražen u vidu EBS), čije se štite životne sredine, te omogućavanja ne- utvrđene vrijednosti mogu višestruko koristiti. Z škodljivog i nesmetanog korištenja voda za Podaci analiza o kvalitetu otpadnih voda najčešće različite namjene. se koriste za utvrđivanje optimalnog stanja uređaja za Zaštita voda ostvaruje se stalnim nadzorom nad prečišćavanje i kvalitete efluenta te uticaja emisije ot- stanjem kvaliteta voda i izvorima zagađenja, spreča- padnih voda na prirodne prijemnike. vanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i po- Polazeći od tri osnovna postulata koja određuju našanja koja mogu uticati na zagađenje voda i stanja realnost u kojoj danas živimo: ograničenost prirodnih životne sredine ali i namjenske upotrebljivosti vode. resursa, ograničenost kapaciteta ekosistema i potre- Zagađenje voda je zagađenje većeg intenziteta koje be budućih generacija, dolazimo do jednostavnog za- nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u ključka da vodu kao glavni životni resurs treba čuvati. vode opasnih materija i energije u koncentraciji iznad Koristeći se dugogodišnjim iskustvom u ovoj dozvoljenih graničnih vrijednosti, ~ime se dovodi u oblasti i relevantnim podacima službe za evidenciju i opasnost život i zdravlje ljudi i stanje životne sredine. obračun posebnih vodnih naknada (elaborati o utvr- Sve prethodno navedeno, karakterišemo kao đivanju tereta zagađenja – industrijski zagađivači, ta- osnovni pojam zaštite voda, ali je veoma važno znati bele koeficijenata zagađenja – mali zagađivači te ko- koji su to osnovni antropogeni izvori polutanata u vo- ličinama voda koje komunalna preduzeća isporučuju denim sistemima. građanstvu), u tekstu se daje pregled ukupnog tere- To su uglavnom gradske ili komunalne otpadne vode, ta zagađenja za vodno područje rijeke Save. industrijske otpadne vode, atmosferske vode koje spi- Emisija zagađenja koje se vodotocima rijeka: raju zemljište i saobraćajnice, te vode iz poljoprivrede. Una, Drina, Vrbas i Bosna disponiraju u rijeku Savu, dato

17 VODA I MI BROJ 80 je po vrstama zagađivača i izračunato je za period 2010- veznici plaćanja posebnih vodnih naknada dostavlja- 2011. godina. Kao podloga za izračunavanje korište- ju Agenciji za vodno područje rijeke Save u Saraje- ni su zakonom propisani obrasci i elaborati koje ob- vu.

TERET ZAGA\ENJA ZA VODNO PODRUČJE RIJEKE SAVE PO KANTONIMA (EBS – industrijskih otpadnih voda) Bosansko-podrinjski kanton

Unsko-sanski kanton

Srednjobosanski kanton

18 VODA I MI BROJ 80 Kanton Sarajevo

19 VODA I MI BROJ 80 Tuzlanski kanton

Zeničko-dobojski kanton

20 VODA I MI BROJ 80 Teret zagađenja od industrijskih zagađivača po slivovima

TERET ZAGA\ENJA OD MALIH ZAGA\IVAČA VODA PO SLIVOVIMA (Tablica koeficijenta zagađenja)

TERET ZAGA\ENJA OD KOMUNALNIH OTPADNIH VODA PO OPĆINI I KANTONU (EBS – komunalnih otpadnih voda na osnovu isporučenih količina vode građanstvu)

21 VODA I MI BROJ 80 22 VODA I MI BROJ 80 Teret zagađenja od komunalnih otpadnih voda po slivovima

Ukupna emisija zagađenja na vodnom području rijeke Save

Umjesto zaključka sti, kao i zagađene atmosferske vode sa industrijskih površina. Ovisno o tipu industrije i koncentraciji zaga- Iz prethodnih tabela vidljivo je da ukupna emisija đivača, ispitivane vode pokazuju da se radi o otpad- zagađenja koja se disponiraju u rijeku Savu od indu- nim vodama sa velikim organskim zagađenjem i zna- strijskih (velikih) i malih zagađivača voda iznosi čajnom toksičnošću (industrija celuloze i prehrambe- 3,206.744 ES-a (ekvivalentna stanovnika). Industrijske na industrija), otpadne vode sa niskim organskim za- otpadne vode su otpadne vode koje potiču od proiz- gađenjem i velikom toksičnošću (metaloprerađivačka, vodnih procesa u industriji i drugih privrednih aktivno- hemijska i rudarska industija) i termički zagađene otpadne vode (proizvodnja gvožđa i čelika i termoene- rgetska postrojenja). Većina industrijskih otpadnih voda djeluje agresivno na materijale koji se primjenju- ju za izgradnju kanalizacione mreže (ukoliko se ispu- štaju u kanalizacionu mrežu) ili direktno u vodotok čime se uzrokuje uništavanje flore i faune. Stoga }e biti neophodno da veći industrijski zagađivači izgrade postrojenja za predtretman prije ispuštanja u vodotok ili u glavni kolektor, kojim se odvode na glavno postrojenje za prečišćavanje otpanih voda (ukoliko postoji). Kada su u pitanju komunalne otpadne vode teret zagađenja iznosi 1,445.744 ES-a, i govori o neophod- nosti izgradnje postrojenja za prečišćavanje ovih otpadnih voda, što se posebno odnosi na veće gradove. Ko- munalne otpadne vode su upotrebljene vode iz doma- ćinstava ili mješavina upotrijebljenih voda domaćinstva sa upotrijebljenim industrijskom otpadnom vodom, vodom od pranja ulica ili atmosferskom vodom. Otpadne vode iz domaćinstava su sanitarne otpadne vode iz stambenih naselja i drugih objekata koje obično poti- ču od ljudskog metabolizma kao i raznih ku}nih aktivnosti. Ukupna emisija zagađenja za vodno područje rijeke Save iznosi 4,652.488 ES-a, što govori o velikom zagađenju koje se vodotocima slivova, a posebno sliva rijeke Bosne, disponira u rijeku Savu.

23 VODA I MI BROJ 80 Prof. dr. SADBERA TRO@I]-BOROVAC

OP]E KARAKTERISTIKE PLEMENITOG RAKA ASTACUS ASTACUS LINNEANUS, 1758 (DECAPODA, ASTACIDAE) I NJEGOVA DISTRIBUCIJA U VODAMA BiH

Uvod do uništavanja populacija plemenitog raka na prosto- rsta porodice Astacidae autohtona za prostor rima Evrope. Osnovni zadatak je iznaći adekvatne me- Bosne i Hercegovine, plemeniti ili riječni rak tode kontrole korištenja prirodnih resursa i samim tim Astacus astacus L. zbog svojih razmjera (18 na terenu aplicirati zakonske odredbe u cilju zaštite. Astacus astacus V cm) predstavlja ekonomski važnu vrstu koja Plemeniti rak (rječni rak) L. 1758, se koristi u prehrani ljudi. Prema svojoj autekologiji pre- naseljava potoke, rijeke i rezervoare bogate kiseonikom, ferira vodama visokog stupnja kvaliteta i osjetljiva je na a glavni preduvjet njegovog opstanka je sediment koji prisutvo antropogenih aktivnosti. Uslijed dugog život- omogućava da ova vrsta izgrađuje skloništa. Najveća nog vijeka značajan je indikator u mjerama adekvatne gustina populacije plemenitog raka konstatovana je u kontrole i konzervacije vodnih resursa. Na prostoru Bo- uvjetima visoke koncentracije otopljenog kiseonika, kon- sne i Hercegovine uslijed degradacije prostoro došlo centracije kalcijuma oko 5 mg/l i sa sedimentom koji je do nestajanja ove vrste u slivu rijeke Bosne, a nje- se lahko kopa i obraslom biljem. U ishrani je polifag, gova sadašnja distribucija (nedovoljno istražena) zah- koristi sve tipove hrane, a kod mladih rakova zabilje- vata prostor slivova rijeke Bosne (Zavidovići), rijeke Dri- žen je i kanibalizam (Souty – Grosset et all. 2006). ne, rijeke Cetine, rijeke Neretve i neposredni sliv rije- Uslijed većih razmjera (totalna dužina do 18 cm) ke Save. U radu su prezentirane opće odlike biologi- od davnina se koristio u ishrani ljudske populacije, s je vrste, morfologija, anatomija i životni ciklus. U da- toga je interesovanje za ovu vrstu datira u davnu pro- ljem dijelu iznijet je historijski prikaz prvih podataka o šlost (Westman, 1991). Komercijalno interesantnije vr- naznačenoj vrsti sa područja naše države. Naznače- ste (npr. A. astacus, A. leptodactylus) su bolje proučene na je osjetljivost i značajnost plemenitog raka u indi- (Skurdal i Taugbøl, 2002) od ekonomski manje važnih kaciji ekološkog statusa slatkovodnih bazena i proble- vrsta ( A. torrentium, A. pallipes) (Laurent, 1988). U okvi- mima ugroženosti uslijed širenja parazita koji dovode ru EU Okvirne Direktive o vodama ovoj vrsti kao i po-

24 VODA I MI BROJ 80 točnom raku Austropotamobius torrentium S. daje se Astacus, ima dva para postorbitalnih grebena od ko- poseban značaj u mjerama konzervacije i određivanja jih je prvi jače izražen, a iza cervikalne brazde im se na- ekološkog statusa vodenih bazena (Pârvulescu et al., lazi red sitnih izbočenja, obično sa samo jednim jače 2011). izraženim tupim trnom. Rubovi abdominalnih pleura su Astacus astacus rasprostranjen je u istočnoj, sre- zaobljeni i bez trnova. Rostrum je dobro razvijen i više- dišnjoj i sjevernim dijelovima Europe (Souty – Grosset manje ravan, s glatkim rubovima (strane su paralele- et all. 2006). Autohtona je za prostor Bosne i Herce- ne ili trapezoidne), apeks rostruma je istaknut i dosta govine i najčešća je autohtona vrsta na prostoru Ev- dugačak. Kliješta su velika i široka, s bradavičastom rope. Uslijed degradacije kvaliteta slatkovodnih eko- površinom. Nepokretni prst na unutrašnjem rubu, u sre- sistema dovelo je do iščezavanja ove vrste u nekim vo- dini kliješta, nosi udubljenje koje je ograničeno s dva dotocima naše države i Evrope. Vrste A. astacus i A. zuba. Kod ženki i juvenilnih primjeraka ovo je udublje- pallipes su toliko prorijeđene da su proglašene rijetkim nje slabo izraženo, a kod regeneriranih kliješta ono obi- i ugroženim vrstama i uvrštene u Crvenu knjigu IUCN- čno sasvim nedostaje. Mužjaci postižu veću dužinu, a a (Wells et al., 1983), a u novije vrijeme predloženo je ženke su izraženo manje. da im se na listi pridruži i A. torrentium (Holdich et al., Što se tiče funkcionalne morfologije i anatomije 1999). Sve tri vrste su uvrštene u Apendiks br. III Bern- imaju 20 segmenata u embrionalnoj fazi i oni su izvo- ske konvencije po kojem je njihovo iskorištavanje pod rišni oblik za razvoj mnoštva osnovnih varijacija. Opće strogom kontrolom i nadzorom svake države (Taylor, karakteristike su (sl. 1.): karapaks (kožni nabor ili koža) 2002). koji se s leđne strane produžava posteriorno kako bi U toku istraživanja naziv ove vrste je pretrpio izvje- zaštitio i pokrio toraks, pokretne stapkaste oči, dvodi- sne modifikacije, tako da u literaturi susrećemo sino- jelne antenule, egzopodit antena u obliku ljuske, pe- nime i različite nazive: reopodiji s dobro razvijenim bičastim egzopoditima, dobro razvijen abdomen s jakim mišićima koji omoguća- Sinonimi vaju snažno i brzo pokretanje. Repna peraja se sasto- Cancer astacus Linnaeus 1758 je od uropoda i spljoštenog telzona, a unutrašnji orga- Astacus fluviatilis Fabricius 1775 ni većinom nisu smješteni u abdomen. Astacus astacus colchicus Kessler 1876 Donji ćelijski epiderm (hipoderm) izlučuje oko tijela hitinsku kutikulu koja je inkrustrirana krečnjakom Potamobius fluviatilis balcanicus S.Karaman 1929 i čini jak vanjski skelet (egzoskelet) na kojem često iz- Ostali nazivi rastu dlake, četine ili bodlje. Zbog tog tvrdog skeleta Astacus astacus - Faxon 1898 rakovi ne mogu kontinuirano rasti već se rast odvija pe- Astacus (astacus) colchicus - Bott 1950 riodično, nakon odbacivanja starog oklopa i dok je novi oklop još mekan. Astacus (astacus) Astacus astacus – M.Karaman 1963 Astacus (astacus) astacus balcanicus - M.Karaman 1963 Astacus (astacus) astacus colchicus - M.Karaman 1963 Astacus astacus astacus – Albrecht 1982, 1983 Astacus astacus balcanicus – Albrecht 1982, 1983 Astacus astacus colchicus – Albrecht 1982, 1983 (Sou- ty – Grosset et all. 2006)

Engleski naziv: noble crayfish, broad-clawed crayfish, broad-fingered crayfish, European crayfish, redclawed crayfish, red-footed crayfish, river crayfish. Biologija vrste Astacus astacus Linneaus, 1758 Najveća dužina je 18 cm (veoma rijetki), a najče- šće ne prelazi 15 cm (totalna dužina - od vrha rostruma do kraja telzona) i težinu do 300g. Jedinke iz Ram- skog jezera dostižu dužinu 16,5 cm i težinu od 250 g. Tijelo im je obično s leđne strane tamnosmeđe (ma- slinastozelene do crne, ponekad plavičaste ili crven- kaste), dok im je trbušna strana zelenosmeđe boje. Ka- Dorzalna strana (a) Ventralna strana (b) rapaks je gladak, bez trnova, s malim granuliranim iz- Slika 1. Morfološka građa, dorzalna (leđna) i ventralna bočenjima postrance. Kao i svi predstavnici roda (trbušna) strana (originalni fotografija)

25 VODA I MI BROJ 80 Rakovi imaju odvojene polove sa izraženim polnim kuju svake druge godine do pete godine života. Pare- dimorfizmom. Razviće se odvija metamorfozom pri nje se odvija u oktobru i novembru. Ženke nose oplo- čemu dolazi do presvlačenja, odbacivanja stare kuti- đena jaja ispod repa (ženka od 9 cm nosi do 200-tinjak kule, koja postaje mala, tijesna i obrazovanja nove. Na jaja) i osam do devet mjeseci kasnije izlegu se juve- spojevima segmenata i članaka nogu kutikula je tan- nilni rakovi (dugi od 8,5 do 9 mm), koji se nakon neka što omogućava dobru pokretljivost tih dijelova. Ima- kog vremena (nakon drugog presvlačenja) odvoje od ju dobro razvijen abdomen i repnu lepezu koja je na- majke i započinju samostalni život. Površina tijela pre- stala srastanjem ekstremiteta zadnjeg abdominalnog krivena je čvrstim „oklopom” (egzoskeletom) pa rako- segmenta i telzona. Ona im služi za plivanje unazad. vi ne mogu kontinuirano rasti nego se u toplije doba Rostrum je više-manje trokutast, a rubovi su mu godine presvlače - odbace stari oklop i dok su meka- glatki. Abdominalne pleure su na distalnom kraju zaob- ni narastu u duljinu pa ponovno izgrade novi čvrsti eg- ljene i bez trna. Kliješta su kod odraslih jedinki velika zoskelet, često koristeći minerale iz starog oklopa tako i široka, obično crveno obojena s trbušne strane. S obi- da ga pojedu. I noge hodalice i noge plivalice, kao i ju se strana iza cervikalne brazde nalazi po jedan obi- kod svih rakova porodice Astacidae, i kod ove vrste čno tupi trn i osim njega nekoliko ispupčenja (Sl. 2). mogu biti regenerirane u slučaju povrede ili otkinuća. Bitna su karika mnogih prehrambenih lanaca i zato su često ključni organizmi vodotoka u kojima žive (Sou- ty-Grosset i sur., 2006).

Rasprostranjenost u Evropi Što se tiče rasprostranjenosti rječni rak u Europi se može naći od Francuske preko središnje Europe do Balkanskog poluotoka, na sjeveru do Skandinavije i za- padnih dijelova Rusije odnosno u vodama Austrije, Bu- garske, Crne Gore, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Latvije, Litve, Mađarske, Makedo- nije, Moldavije, Norveške, Njemačke, Poljske, Ru- munjske, Rusije, Slovenije, Srbije, Švedske, Švicarske (u koju je introduciran kao i u Veliku Britaniju), te Ukra- jine (sl. 3).

Distribucija na prostoru Bosne i Hercegovine Istraživanja riječnih rakova na prostoru Bosne i Her- cegovine datiraju iz perioda početka 19 stoljeća (Entz, 1914), a kasnije su pojedinačni podaci vezani za ustra- živače sa područja Evrope. Prema literaturnim podacima plemeniti rak je u periodu polovine 20 stoljeća na- seljavao rijeku Bosnu na lokalitetu Otesa (Albrecht, 1982), sliv Bosne na prosturu Visokog, te riječne tokove na području Tuzle (Entz, 1914). Današnji podaci uka- Slika 2. Prikaz građe rostruma, pleure i kliješta zuju na prisustvo plemenitog raka gustom populaci- kod vrste Astacus astacus Linnaeus, 1758 jom u Ramskom jezeru (introduciran) čije jedinke su starosti do 20 godina, rijeci Prači (Trožić-Borovac et all. 2012), desnoj pritoci (Rujnica) rijeke Bosne u Zavido- vićima, rijeci Milač (sliv Cetine), rijeci Drini na podru- čju Bratunca, neposrednom slivu Save u Brčkom (rijeka Brka: identifikovane jednogodišnje jedinke pleme- Životni ciklus nitog raka), Ždralovac i Buško Blato (tab.1). Na podru- U literaturi se mogu naći podaci o reproduktivnim čju Srbije i Crne Gore ova vrsta je distribuirana u sli- jedinkama ove vrste koje su starije od 20 godina, a muž- vu Velike Morave i Zeti (Simić et all. 2008), a na podru- jaci postižu polnu zrelost u 16 mjesecu života sa du- čju Hrvatske rasprostranjena u većim vodenim toko- žinom od 60 do 70 mm i kopuliraju svake godine (Lau- vima i jezerima kontinentalnog dijela Hrvatske, poja- rent et all. 1997). Ženke postaju polno zrele u 16 mje- va ove vrste u Jadranskom slivu rezultat je antropoge- secu sa totalnom dužinom od 62 mm, ali se reprodu- nog uticaja ili introdukcije (Maguire 2002).

26 VODA I MI BROJ 80 Ugroženost i zaštita vrste Zaključak: Astacus astacus Linneaus, 1758 Plemeniti rak Astacus astacus je autona evropska Uzroci ugroženosti autohtonih europskih vrsta ra- vrsta familije Astacidae, a na prostoru Bosne i Herce- kova, pa tako i riječnog raka, su velike količine otpad- govine konstatovan je u slivu Drine, Neretve, Cetine, nih tvari u vodenim ekosistemima, regulacija vodenih Bosne i neposrednom slivu Save. Unesen u Ramsko tokova (uređivanje riječnih obala, kanaliziranje i obzi- jezero uspješno se adaptirao i prisutan je velikom gu- davanje obala) i prekomjerni nekontrolirani izlov. Osim stinom populacije. U Ždralovcu (vještačko vodno tije- toga, već spomenuto, strane vrste (američke) rakova lo) njegove razmjere prelaze 16,5 cm, a izražen je ne- koje su unesene u Europu često sa sobom nose opa- kontrolisani izlov i ilegalni izvoz u Hrvatsku. snu bolest račju kugu, na koju su same otporne, ali zato Bosna i Hercegovina svojim hidrogeološkim karak- europske vrste od nje ugibaju u velikom broju (sl.8). teristikama predstavlja prostor egzistencije rijetkih i ugro- Američke su vrste i agresivnije od autohtonih europ- ženih vrsta u Evropi, to treba i da ostane u budućno- skih vrsta pa ih u kompeticiji za prostor i hranu istisku- sti, a to će se uspješno realizirati adekvatnim sprovo- ju iz njihovih staništa, a kako brzo rastu i razmnožava- đenjem mjera zaštite prirode mnogobrojnih odredbi ju se, gotovo ih je nemoguće kontrolirati. kantonalnih, federalnih, republičkih i državnih institu- Bolest uzrokovana organizmom nalik gljivama, la- cija čiji je to obaveza. tinskog naziva Aphanomyces astaci (Oomycetes), pojavila se nakon što su krajem 19. stoljeća u Europu LITERATURA: uvezene američke vrste rakova namijenjene za uzgoj 1. Albrecht H., 1982a. On the origin of the Mediterra- (akvakulturu) i brzo se proširila po vodenim tokovima nean crayfishes. Quad. Lab. Tecnol. Pesca, Ancona, Europe uništavajući cijele populacije rakova. Alohto- 2–5, 355−362. ne vrste slatkovodnih rakova (američke vrste) otporne 2. Albrecht H., 1982b. Das System der europäischen su na tu gljivicu i zapravo su vektor njena širenja, dok Fluβkrebse (Decapoda, Astacidae): Vorschlang europske, autohtone, nisu pa zaražene jedinke ugiba- undBegründung. Mitt. Hamb. Zool. Mus. Inst., 79, ju u velikom broju te nestaju cijele populacije autoh- 187−210. tonih rakova (Holdich i sur., 1995; Rogers i Holdich, 3. Entz G., 1914. Über die Flusskrebse Ungarns. Mat- 1998; Peay i Rogers, 1999). Treba naglasiti da se bo- hematische und Naturwissenschaftliche Berichte lest ne prenosi samo kontaktom alohtonih i autohto- aus Ungarn, 30, 67−127, 4 pls. [1912]. nih rakova, već može biti prenesena i preko „zaraža- 4. Holdich DM., 1992. Crayfish nomenclature and ter- ne“ opreme (vrše, čizme, čamci i sl.) odnosno vode. minology: recommendations for uniformity. Finnish Osim toga, unesene američke vrste agresivnije su od Fisheries Research 14: 149-155 autohtonih europskih vrsta pa ih u kompeticiji za pro- 5. Holdich DM, Ackefors H, Gherardi F, Rogers WD, stor i hranu istiskuju iz njihovih prirodnih staništa, a kako Skurdal J., 1999. Native and alien crayfish in Eu- brzo rastu i razmnožavaju se, gotovo ih je nemoguće rope: Some conclusions. U: Gherardi F i Holdich kontrolirati (Souty-Grosset i sur., 2006). DM (eds.) Crayfish in Europea as alien species. How Na svjetskoj razini, vrste Astacus astacus, Austro- to make the best of a bad situation? AA Balkema, potamobius pallipes i A. torrentium toliko su prorijeđe- Roterdam, Brookfield, 281-292 ne i ugrožene da su uvrštene u Crveni popis ugrože- 6. Karaman S., 1929. Die Potamobiiden Jugoslaviens. nih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (In- Glasnik Zemaljskog Muzeja u Bosni i Hercegovini, ternational Union for Conservation of Nature - IUCN) 41, 147−150. u kategoriji osjetljive vrste (VU - vulnerable; kriterij 7. Laurent PJ., 1988. Austropotamobius pallipes and B2bce+3bcd). Prema tom statusu ugroženosti, ove vr- A. torrentium, with observations on their interactions ste nisu kritično ugrožene, ali postoji visoki rizik od izu- with other species in Europe. U Holdich DM i Lo- miranja u ne tako dalekoj budućnosti, ponajprije wery RS (eds.) Freshwater crayfish. University Press, zbog smanjenja brojnosti populacija, odnosno spolno Cambridge 341-364 zrelih jedinki, te zbog smanjenja i promjenjivosti povr- 8. Maguire I., 2002. Porodica Astacidae u sjeveroza- šine njihova areala. padnoj Hrvatskoj, Doktorska disertacija, Prirodoslovno- Nalaze se i na Dodatku III Konvencije o zaštiti eu- matematski fakultet Sveu~ilišta u Zagrebu, 652 p. ropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska kon- 9. Maguire I. and Gottstein-Matocec S., 2004. The dis- vencija), te na Dodatku II i Dodatku V Direktive o za- tribution pattern of freshwater crayfish in Croatia. štiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. Crustaceana, 77, 25−47. Za prikupljanje i usmrćivanje jedinki, te za znan- 10. Skurdal J, Taugbøl T., 2002. Astacus. U: Holdich DM stveno proučavanje strogo zaštićenih i zaštićenih vr- (ed.) Biology of freshwater crayfish. Bleckwell sta rakova potrebno je pribaviti dopuštenje ministar- science, Oxford, 467-510 stava mjerodavna za zaštitu prirode koje na prostoru 11. Pârvulescu L., Pacioglu O., Hamchevici C., 2011. Bosne i Hercegovine ne vrši nikakakve aktivnosti. The assessment of the habitat and water quali-

27 VODA I MI BROJ 80 ty requirements of the stone crayfish (Austropo- 16. Trožić-Borovac S., Nuhefendić I., Gajević M., Ima- tamobius torrentium) and noble crayfish (Astacus mović, A., 2012. Morphometric characters of Asta- astacus) species in the rivers from the Anina cus astacus L. (Astacidae) from the Praca river. „Ra- Mountains (SW Romania). Knowledge and Ma- dovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu nagement of Aquatic Ecosystems (2011) 401, – Works of the Faculty of Forestry University of Sa- 03p1-03p12 rajevo, Volume 42, Issue 1, 2012 (1-10) UDK 12. Simic V., Petrovic A., Rajkovic M. and Paunovic 595.384.1(282) (497.6 Prača) M., 2008. Crayfish of Serbia and Montenegro – The 17. Šanda R. and Petrusek A., 2009. Distribution and population status and the level of endangerment. diversity of crayfishes in the Adriatic drainage of Bo- Crustaceana 81, 1153−1176. snia and Herzegovina. In: Kozák P. and Kouba A. 13. Souty-Grosset C., Holdich D.M., Noël P.Y., Reynolds (eds.), Abstract Book, Future of Native Crayfish in J.D. and Haffner P., 2006. Atlas of Crayfish in Eu- Europe, Regional European Crayfish Workshop, rope, Muséum national d’Histoire naturelle, Paris, 187 p. 7th–10th September 2009, Písek, 50. 14. Taylor CA (2002) Taxonomy and conservation of na- 18. Vogt G (2002) Functional anatomy. U: Holdich DM tive crayfish stocks. U: Holdich DM (ed.) Biology (ed.) Biology of freshwater crayfish. Bleckwell of freshwater crayfish. Bleckwell science, Oxford, science, Oxford, 53-151 236-257 19. Wells SM, Pyle RM, Collins NM., 1983. IUCN Inver- 15. Trožic-Borovac S., 2011. Freshwater crayfish in Bo- tebrate Red Data Book. IUCN, Gland, Switzerland. snia and Herzegovina: the first report on their dis- 20. Westman K., 1991. The crayfish fishery in Finland tribution. Knowl. Managt. Aquatic Ecosyst. 401, - its past, present and future. Finnish Fisheries Re- 26p1 -26p13 search 12: 187-216

Slika 3. Rasprostranjenost vrste Astacus astacus u Evropi (Holdich, 2002)

28 VODA I MI BROJ 80 Neki lokaliteti na kojima je konstatovano prisustvo vrste Astacus astacus u Bosni i Hercegovini:

Fatničko polje u Republici Srpskoj Rijeka Prača (Hrenovica)

Rijeka Drina u općini Bratunac Ramsko jezero

Rijeka Milač

29 VODA I MI BROJ 80 Mr. sc. LEJLA @UNI]

VA@NIJE DETERMINANTE HIDROGRAFSKOG POLO@AJA SARAJEVA I PROBLEMI POLUCIJE VODOTOKA U GRADU

rad Sarajevo se razvilo u središnjem dijelu torima. Endogenim silama modeliran je glavni oblik kot- Sarajevske kotline koja je smještena u unu- line naročito uzdignuti obod, dok egzogene sile teže G trašnjosti Dinarskog planinsko-kotlinskog uravnjavanju, odnosno aplanaciji. U uravnjenom dije- sistema Bosne i Hercegovine. Sarajevska kot- lu kotline prevashodno djeluju procesi fluvijalne ero- lina predstavlja izdvojenu geomorfološku cijelinu na ju- zije i akumulacije, dok se u obodnoj zoni odvijaju slo- goistoku veće morfološke cijeline- Sarajevsko-Zeničke ženiji procesi erozije: fluvijalne, krške, denudacije i sl. kotline. U morfološkoj kompoziciji Sarajevske kotline “Fluvio-erozivne forme reljefa su primarno predstav- razlikuju se dvije prirodne cijeline: 1) prostor interne de- ljene riječnim koritima i dolinskim stranama, kao i broj- presije sa Sarajevskim poljem 500-580m n.v.; 2) pro- nim drugim produktima denudacionog procesa koji se stor brdsko-planinskog oboda kotline (najviši planinski odvija na klastičnim sedimentima. Na padinskim stra- vrhovi ≥1000m, planinska oblast srednje visine 700- nama je zastupljena padinska morfoskulptura formira- 1000m i pojas niskog oboda 580-700m). Planine u za- na fluvio-denudacionim procesima spiranja, jaružanja, leđu Sarajeva su: Bjelašnica, Igman, Treskavica, Tre- oburvavanja, osipanja, tečenja i kliženja. Ovim proce- bević i dr., dok su u neposrednoj blizini brdovita uzvi- sima se produktivni pedološki sloj i nevezani stijenski šenja: Žuč, Hum, Kobilja Glava, Betanija, Breka, Sedre- materijal doprema u neposrednu aluvijalnu zaravan (po- nik, Bistrik, Vraca, Mojmilo i dr. Prosječna nadmorska sebno na strmim dolinskim stranama onih vodotoka čija visina Sarajevske kotline je oko 600 m, a najniža je na izvorišna čelenka se nalazi na prostoru najvećih pla- prostoru Reljeva (k. 487) odakle raste ka sjeveroisto- ninskih vrhova).” (Drešković, N., 2003) ku. U uravnjenom dijelu kotline leži gradska jezgra Sa- “Klizišta u okolini Sarajeva se najčešće obrazuju rajeva (537 m), dok su po kontaktnim padinama (do u kompleksu verfenskih sedimenata, polifacijalnom ≈950 m n.v.) prigradska naselja. Grad Sarajevo je je- komplexu tercijarnih slatkovodnih sedimenata, naro- dinica lokalne samouprave koju čine četiri gradske op- čito u “koševskoj seriji”, i u različitim pokrivačima, po- ćine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, sa gotovo ako im podinu izgrađuju verfenski ili tercijarni ukupnom površinom 141,5 km2, i predstavlja central- kompleksi.” (Jovanović, R., 1972) no sjedište Kantona Sarajevo. Prema tematskim (geomorfološkim) kartama i Sarajevska kotlina je poligenetska tvorevina, obli- referentnim studijama, na teritoriji Sarajeva rasprostra- kovana endogenim i egzogenim agensima i modifika- njeni su genetski tipovi reljefa: fluvio-denudacioni (3.

30 VODA I MI BROJ 80 Karta 1. Topografski polo`aj grada Sarajeva (Autor: Mr. sc. Lejla Žunić) i 4. klasa) i fluvio-akumulativni (2 klasa). Fluvio-denudacioni oblici reljefa 4. klase (sipari, jaružanja, klizišta) imaju najveću rasprostranjenost u istočnom dijelu gradskog područja Sarajeva (uglavnom prostor općina Sta- ri Grad i Centar) i to planinski prostor Bukovika, Cre- poljskog, Nahoreva, Trebevića i sl., gdje vertikalna ra- ščlanjenost reljefa primarno iznosi 300-800 metara, dok su fluvio-denudacioni oblici 3. klase rasprostranjeni po periferiji zapadnog dijela gradskog područja (prostor općina Novo Sarajevo i Novi Grad), tj. uglavnom po br- dovito-padinskim cijelinama Pofalića i Vraca, Dolca i Žuči, odnosno Reljeva i sl., gdje je manja reljefna energija (v.r. 100-300 m). Fluvio-akumulativne forme 2. klase (proluvijalne plavine, aluvio-akumulativne terase, alu- vijalne- polojne ravni, ade) najznačajnije su prisutne oko središnjeg i donjeg toka rijeke Miljacke, rijeke Dobri- nje i dr., gdje v.r. iznosi samo 5-30 m. U zavisnosti od lokalne geološke građe moguća je i pojava oblika fluvio-karstne morfoskulpture (planinski prostor Grdonja i sl.) Potrebno je skrenuti pažnju da je Sarajevo glavni grad države Bosne i Hercegovine i ujedno najveći bh. Karta 2. Geomorfolo{ka karta Sarajeva grad polifunkcionalnog tipa i najvažniji urbani, industrij- (Autor: Mr. sc. Lejla Žunić; bazirano na tematskoj karti ski, saobraćajni, administrativni, univerzitetski i kultur- Vojnogeografskog izdanja, Beograd)

31 VODA I MI BROJ 80 Slika 1. Glavna urbana jezgra Sarajeva leži u zaravnjenom dnu Slika 2. U dolini Dobrinjske riječice, na području doline Miljacke; sa slike se vidi antropogenim uticajem predis- općine Novi Grad, prepoznaje se lijepo i planski ponirano korito rijeke Miljacke izgrađeno naselje Dobrinja (na lijevoj obali prepoznaje se naselje Hrasno, dok na desnoj oblali naselje Čengić Vila) (Autor: Mr.Sc. Lejla Žunić) ni centar. Prema procjenama za 2009. godinu, u Sa- na izgradnja, što je uvjetovalo brojne infrastrukturne i rajevu živi preko 305.000 stanovnika, dok prosječna gu- druge probleme (destrukciju i degradaciju zemljišta, stoća naseljenosti iznosi čak preko 2100 stanov- divlje deponije komunalnog i industrijskog otpada, po- nika/km2, što je indicija prenaseljenog područja. Sa- vršinski kopovi za deponovanje smeća, klizišta, problem rajevo odlikuje heterogeni nepravilni morfološki plan, zagađivanja voda, vizuelna degradacija urbanog pro- pri čemu je veliku ulogu u širenju i razvoju grada ima- stora i dr.) Ovakva gradnja je najevidentnija na rubnim la prirodna konfiguracija terena i njegova velika dise- i padinskim dijelovima grada (Buća potok, Boljakov po- ciranost brojnim riječnim dolinama na bazi kojih su tra- tok, Briješće, Hrasno brdo i dr.). Tla u prostoru Sara- sirane saobraćajnice i urbana osnova i infrastruktura jeva su kontaminirana teškim metalima i sumporom, Sarajeva. “Za interregionalni položaj Sarajeva od bit- istraživanja još 1986-1988. godine pokazala su povi- nog značaja je smještaj Sarajeva u Sarajevsko-zeničkoj šene koncentracije (iznad graničnih vrijednosti za kotlini, te položaj Sarajevskog polja na završnim tačka- određene dubine) kadmija, olova, nikla i dr. (Prostor- ma koncentrično usmjerenih eroziono-tektonskih pro- ni plan Kantona Sarajevo 2003-2023, 2006) Pored toga dora: jednog iz jadranskog primorja dolinom Neretve, tla su dodatno kontaminirana tokom ratnih dejstava drugog iz Panonskog bazena dolinom Bosne- dviju po- 1992-1995. godine, a velike površine su i danas pod prečnih, u dinarsko planinsko područje najdublje minama. Glavni tipovi tala u prostoru Sarajeva podra- uvučenih dolina, i trećeg iz Podrinja udolinom Miljacke zumijevaju terestrična tla I-III klase (litosol, kalkamela- i Prače. Mezoregionalni položaj Sarajeva obilježavaju: nosol i mozaik litosol- kalkomelanosol na krečnjacima a) položaj na najvećem stjecištu puteva ne samo jed- i dolomitu na istoku oko gornjeg toka Miljacke, kalko- nog šireg prostora već i u Sarajevsko-zeničkoj kotlini, kambisol mozaik kalkomelanosol- kalkokambisol na i b) položaj na krajnjem JI rubu kotline. Sarajevsko po- krečnjaku, zatim eutrični kambisol na bazama boga- lje kao najznatnije hidrografsko čvorište Sarajevsko-ze- tim silikatnim stijenama, te distrični kambisol na kise- ničke kotline, gdje se iz okolnog planinskog područja lim silikatnim stijenama po kontaktnoj obodnoj zoni), radijalno stiče nekoliko dolina na koje se oslonio pro- zatim terestrična tla IV-V klase (kompleks luvisol- met, predstavlja prirodno predisponiran prostor, koji je pseudoglej na tercijarnim sedimentima koji zauzima naj- fiksirao ne samo stjecište dvaju velikih prometnih pra- veći i uglavnom središnji dio teritorije grada), te hidro- vaca nego i najveće raskršće puteva u kotlini. Saobra- morfna tla I klase (fluvisoli oko ušća Miljacke i gornjeg ćajnica Sarajevo-Busovača, koja u svojoj trasi objedi- toka rijeke Bosne na zapadu i jugozapadu grada), uz njuje tri interregionalna puta, se proteže duž cijele kot- napomenu da su u užem urbanom području Saraje- line.” (Bakaršić, S., 1966) Danas, “područje Kantona va evidentno najrasprostranjenija tla VI i VII klase (an- Sarajevo”, a time i njegovo centralno gradsko podru- trosoli i tehnosoli), uslijed antropogene i tehničke osvo- čje, “ima funkciju glavnog saobraćajnog čvorišta u Bo- jenosti prostora. sni i Hercegovini.” (\ug, S., Drešković, N., Hamzić, A., Sarajevsko polje je smješteno u izvorišnoj oblasti 2008) rijeke Bosne u koju se ulijevaju Zujevina sa Rakovicom, Potrebno je istaći da je u nekoliko zadnjih dece- Željeznica sa Kasindolkom, Dobrinja sa Tilavom i Mi- nija u gradu intenzivirana neplanska i uglavnom ilegal- ljacka, te pripada Crnomorskom slivu. Sarajevsko po-

32 VODA I MI BROJ 80 lje se, u hidrogeološkom smislu, diferencira na dva di- cijarnom kompleksu kao povlatnom izolatoru, koje kom- jela1, pri čemu prostor grada Sarajeva leži u dijelu po- plicira nalijeganje klastičnog kompleksa kvartara na ter- lja sjeverno odnosno sjeveroistočno od linije Blažuj-Ili- cijarni kompleks. Posljedica su najčešće vrela male iz- dža-Kotorac koji karakteriše znatan skok i dublje tonje- dašnosti ili pišteline. nje trijasa pod tercijarni kompleks, te pretpostavljeni “Prema obilježjima postojećih fizičkogeografskih fliš ili trijaski krečnjaci u podini slatkovodnog komple- uvjeta i hidrografskih elemenata riječnog režima, naj- ksa; kvartar je plitak, od nekoliko do desetak metara veći dio riječne mreže Sarajeva, koji pripada hidrograf- (oko Nedžarića, Rajlovca i sl.), pa su važniji kolektori skom sistemu rijeke Bosne, ima pluvijalno-nivalni tip za podzemne akumulacije ograničeni na manji dio, bli- vodnog režima- umjerenokontinentalna varijanta.” že Igmanu. Prostor općine Stari Grad i Centar uglav- (\ug, S., Drešković, N., Hamzić, A., 2008) nom, prostor općine Novi Grad djelomično, dok pro- Vodne resurse Općine Centar čini više površinskih stor općine Novo Sarajevo u potpunosti, pripada sli- vodotoka, od kojih su neki stalni, a neki povremeni. Cen- vu Miljacke; krajnji S i SZ dijelovi općine Stari Grad i tralnim dijelom Općine protiče rijeka Miljacka, koja je Centar pripadaju slivu rijeke Vogošće; teritorij općine pritoka rijeke Bosne i najvećim dijelom predstavlja re- Novi Grad je hidrografski najsloženiji, jer osim što jed- cipijent za sve vode sa prostora Općine. Ova rijeka, kao nim dijelom pripada slivu Miljacke, značajan procenat najveća vodna pojava na teritoriji Općine ima površi- areala općine Novi Grad (oko 40%) pripada slivu rije- nu sliva od 340 km2 do profila vodomjerne stanice Sa- ke Bosne, dok rubni dijelovi na SZ općine slivu Zuje- rajevo (most Ćumurija). U rijeku Miljacku, na području vine, odnosno na JZ općine slivu Dobrinjske riječice Općine, ulijevaju se Koševski potok i potok Sušica. Iz- i neznatno slivu Željeznice. nad sela Nahoreva nalazi se vodopad Skakavac (98 m) “Prema načinu postanka, najveći dio riječne mre- koji predstavlja jedan od najvećih i najljepših vodopa- že ima obilježja normalne hidrografske čelenke, zbog da u Bosni i Hercegovini. Izvorišta vode za piće na te- čega se unutar nje mogu izdvojiti svi rangovi vodoto- ritoriji Općine, su uglavnom vezana za prostore van ur- ka: curci, manji potoci, potoci, manje rijeke i rijeke.” bane zone i na šire područje Nahoreva. Na ovim pro- (\ug, S., Drešković, N., Hamzić, A., 2008) storima egzistira veći broj izvora dosta skromne poje- U odnosu na formiranje tipa izdani i akumulacija, dinačne izdašnosti. Neka od njih su zahvaćena za vo- te hidrogeološke funkcije stijena u prostoru Sarajev- dosnabdijevanje lokalnog stanovništva, kao što su Uro- ske kotline (Jovanović, R., 1972), uz uvažavanje podru- ševo vrelo, vrelo Vode i vrelo Bijela stjena, te niz manjih čja koje ulazi u okvir gradske granice, razlikuju se: hip- vrela sa kojih se snabdijeva manji broj domaćinstva lo- sometrijski visoki prostori (Trebević, Crepoljsko, itd., tj. cirani na nadmorskoj visini većoj od 850 m. (LEAP, 2007) uglavnom područje općine Stari Grad) sa pretežito tan- Hidrološka mreža područja općine Novi Grad ka- kim (150-200 m) krečnjačko-dolomitnim tablama koje rakteriše se primarno sa dvije glavne rijeke (Bosna i Mi- su u funkciji hidrogeoloških kolektora. Podinu im ljacka), a od veće važnosti su i vodotoci Dobrinja i Ri- čine donjotrijaski plastično-ilovačasti kompleksi koji pre- ječica, te potoci koji se spuštaju jugu i zapadu expo- težno imaju izolatorsku funkciju. Javljaju se vrela pre- niranim padinama, kao što su Buća potok i Lepenica. livnog i gravitacionog tipa; hipsometrijski niže oblasti Najvećim dijelom općine protiče Miljacka, koja se na (dolina Lapišnice i Mošćanice, Stari Grad) koje izgra- području Butila (u blizini gradskog prečistača) ulijeva đuju gušće postavljeni krečnjačko-dolomitni blokovi tri- u rijeku Bosnu. (LEAP, 2005) jaske starosti, različito razmješteni u izrasjedanim Na području Općine Novo Sarajevo slabo je raz- kraljuštima, rasjedima normalnog i inverznog tipa. Ero- vijena površinska hidrografija. Vodne resurse čini zioni bazis leži u kolektoru koji je duboko potonuo pa samo jedna rijeka, rijeka Miljacka koja gravitira prema se javljaju povremena vrela u višim bokovima, dok u rijeci Bosni. Značajnijih izvorišta na području Općine centralnom dijelu erozionog bazisa nema izvora ili su nema izuzev manjeg vodozahvata u Gornjim Kovači- veoma rijetki; niski profili (pojas bliže Sarajevskom po- ćima koji služi za vodosnabdijevanje i nalazi se u vo- lju, koji uslovno ulazi u granicu svih gradskih općina, dozaštitnoj zoni. (LEAP, 2008) i prostor Bistrika, Zlatišta, Mahmutovca, Ophođa, Mi- Najveća rijeka na području općine Stari Grad je Mi- hrivoda, itd., tj. prostor općine Stari Grad) karakterišu ljacka koja nastaje spajanjem Paljanske i Mokranske različiti odnosi krečnjačkih blokova kao kolektora, kako Miljacke u području Buloga odnosno Dovlića, a najzna- prema verfenu kao izolatorskoj podini, tako i prema ter- čajnije su joj pritoke Mošćanica i Lapišnica. Ovim vodotocima treba pridružiti brojne izvore pitkih voda od kojih je najatraktivniji Crnelj (Donje Biosko). 1 Sarajevsko polje se, u hidrogeološkom smislu, diferencira na Analiza podataka o kvaliteti vode još u prijeratnom dva dijela: 1) Dio koji se prostire od podnožja Igmana, nešto periodu je pokazala da se kvalitet vode rijeke Bosne južnije od Vojkovića do Vrela Bosne, neposredno ispod pod- iz godine u godinu pogoršava, naročito od ušća Milja- nožja Igmana gdje je formirana depresija pa dalje na istok pri- cke, kao i to da se kvalitet rijeke Miljacke uzvodno od bližno do linije Blažuj-Ilidža-Kotorac; 2) Dio Polja sjeverno odnosno sjeveroistočno od linije Blažuj-Ilidža-Kotorac (Jovano- grada ne kontroliše te sve otpadne vode sa općine Pale vić, R., 1972) završavaju u rijeci Miljacki.

33 VODA I MI BROJ 80 Karta 1. Topografski polo`aj grada Sarajeva (Autor: Mr. sc. Lejla Žunić)

Osim toga uslijed direktnog ispuštanja otpadnih projekta (koji se realizira sredstvima Svjetske banke i voda grada i industrije, Miljacka postaje jako zagađe- IPA fondova) su i ispunjavanje obaveza prema doma- na, da bi na samom ušću bila van svih kategorija. ćem i međunarodnom zakonodavstvu po kojemu je utvr- Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, loci- đena obaveza svih subjekata, bez obzira da li se radi o rano blizu ušća rijeke Miljacke u rijeku Bosnu, pušte- stanovništvu, industriji ili zanatstvu, da svoje upotrijeb- no je u rad 1984. godine, ali nije u pogonu od 1992. ljene vode vrate u prirodne vodotoke prečišćene od razli- godine jer je devastirano. Zbog toga, sirova otpadna čitih vidova zagađenja.” voda, ispušta se neprečišćeno direktno u Miljacku, uz- (http://vlada.ks.gov.ba/node/21585) vodno od njenog ušća u Bosnu. (Prostorni plan Kan- Glavni kolektor fekalne kanalizacije sagrađen 80- tona Sarajevo 2003-2023. godine, 2006) U novije vri- tih godina prikuplja 70% gradskih fekalnih voda, dok jeme (tačnije od 2009. godine) postoje pokušaji i za- 30% ipak dospijeva direktno u rijeku. (Serda Newslet- laganja od strane KJKP „Vodovod i kanalizacija“ da se ter br. 2, 2009) izvrši rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje ot- Pojedina gradska naselja su djelomično ili nikako padnih voda na Butilama, s tim da bi očekivana reali- spojena na glavnu kanalizacionu mrežu, te putem grad- zacija projekta trebala biti u periodu od 36 mjeseci (ili skih potoka otpadne vode se direktno ulijevaju u Mi- 3 godine). Realizacijom ovog kompleksnog projekta ljacku. trebala bi se “u konačnici smanjiti zagađenja rijeka Mi- Naročit problem predstavljaju ljetne žege koje po- ljacke i Bosne, te omogućiti korištenja voda svim ko- sljednjih godina zbog smanjene količine padavina i vi- risnicima nizvodno za vodosnabdijevanje, navodnja- soke temperature zraka uvjetuju snižavanje vodosta- vanje i druge aktivnosti. Također, rekonstrukcijom poja i proticaja sarajevskih rijeka, uslijed čega se gradom strojenja bi se stvorili preduslovi da se sistem kanali- širi nesnosni miris zagađenih rijeka kao što su Milja- zacije Sarajeva rekonstruiše i proširi, jer se ukazuje di- cka, Nahorevski potok i druge. rektna potreba za ulaganjem sredstava u razdvajanje Indikatorom stepena zagađenosti voda na podru- kanalizacije, odnosno odvajanje kanala za otpadne vode čju Sarajeva ispostavlja se i zastupljenost određene ih- od oborinskih kanala. Značajni efekti realizacije ovog tiopopulacije po glavnim vodotocima gradskih općina:

34 VODA I MI BROJ 80 Tabela: Zastupljenost određene ihtiopopulacije po glavnim vodotocima gradskih općina kao indikator stepena zagađenosti voda Sarajeva

(Izvor: \ug, S., Drešković, N., Hamzić, A., 2008)

Iz tabele se uočava zastupljenost određenih vrsta Literatura i izvori: riba u glavnim vodotocima na području Grada Sara- 1. Bakaršić, S. (1966): Geneza Sarajeva. Geografski jeva, pri čemu se napominje da su ciprinide ribe zaga- pregled, sv. X. Sarajevo, RBiH đenijih voda za razliku od salmonida koje su ribe či- stih voda. Kako se vidi iz tabele, frekventnost ciprini- 2. Drešković, N. (2003): “Klima Sarajeva.” Magistar- da i ostalih riba u gradskim vodotocima neuporedivo ski rad. Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo je veća i kreće se u dijapazonu 83%-97%. Ovo je in- 3. \ug, S., Drešković, N., Hamzić, A. (2008): Prirodna dikator visokog stepena zagađenosti voda u Sarajevu. baština Kantona Sarajevo. Kantonalni zavod za za- Najnepovoljnije stanje sa aspekta zagađenosti vodo- štitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa toka u gradu registruje najurbaniziranija općina Novo Sarajevo Sarajevo (stepen urbanizacije (udio gradskog u ukupnom stanovništvu 2003. godine) iznosi 100%) gdje je 4. http://vlada.ks.gov.ba/node/21585 glavna hidrografska okosnica rijeka Miljacka u ovome 5. Jovanović, R. (1972): Neke geološke, hidrogeolo- sektoru kategorisana III kvalitetom vode u pogledu fi- ške i inženjerskogeološke odlike terena uže oko- zičko-hemijskih karakteristika i ocjenjena kao zagađe- line Sarajeva. Beograd, SFRJ na, a učešće ciprinida je čak 97%, kao i općina Novi Grad na čijem području je ušće rijeke Miljacke, IV ka- 6. Lokalni akcioni plan zaštite okoliša- LEAP sarajev- tegorija kvaliteta vode, učešće ciprinida također oko skih općina (2005-2008): Stari Grad, Centar, Novo 97%, a i “rijeka Bosna je već kod Reljeva IV kategori- Sarajevo, Novi Grad, za period 2005-2015. godi- je.” (Prostorna osnova Prostornog plana Kantona Sa- ne. Regionalni Centar za okoliš za Bosnu i Herce- rajevo 2003-2023, 2006) govinu. Na kraju, potrebno je napomenuti da Sarajevo sa 7. Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003-2023. godi- svojim fizičko-geografskim uslovima ima dosta limiti- ne (2006). Zavod za planiranje razvoja Kantona Sa- ran prostor za širenje gradske aglomeracije, pa je tako rajevo, FBiH ograničena mogućnost širenja urbanih gradskih sadr- žaja na istok, sjever i jug. Također postoji u izvjesnoj 8. Resulović, H., Čustović, H., Čengić, I. (2008): Si- mjeri i prema zapadnim dijelovima grada ograničenost stematika tla/zemljišta- nastanak, svojstva i plod- u procesu širenja urbanih sadržaja zbog čestih plav- nost. Univerzitetski udžbenik. Poljoprivredno-pre- ljenja rijeka kao što su Miljacka i Bosna u nizijskim po- hrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu dručjima i postojanje vodozaštitne zone, uz napome- 9. Serda Newsletter br.2, 2009 nu da je ovaj prostor već u velikom procentu pod be- 10. Tematske karte. Izdanja: Vojnogeografski institut spravnom izgradnjom. Zaključuje se da su problemi Beograd; GIS Data Atlas; Prostorni plan Sarajeva polucije vodotoka Sarajeva u vezi sa složenom i nedo- 2003-2023; ostali izvori; tematske karte autora voljno uređenom urbanom i kanalizacionom infrastruk- turom, nepostojanje postrojenja za prečiščavanje ot- 11. Žunić, L. (2011): “Društveno-geografske determi- padnih voda, ilegalna gradnja i veliki broj divljih depo- nante kao faktor prostornog plana za Grad Sara- nija otpada, prenaseljenost, degradirana i destruirana jevo.” Magistarski rad. Prirodno-matematički fakul- tla, klizišta i dr. tet, Sarajevo

35 VODA I MI BROJ 80 ELDAR TANOVI], prof. biol., DARVIN DOBRNJI], prof. biol.

BIODIVERZITET GMIZAVACA OKOLINE GRA^ANICE

UVOD snovu svakog herpetološkog istraživanja faune nekog područja predstavlja upoznavanje populacija živih organizama tog podru- O čja, u ovom slučaju gmizavaca, te prikupljanje relevantnih podataka o zastupljenosti pojedinih vrsta, njihovoj brojnosti, te eventualnoj ugroženosti istih. Sama činjenica da se radi o gmizavcima, o kojima u narodu postoji puno predrasuda, zbog čega vjerovatno u posljednje vrijeme nije bilo puno radova na tu temu, čini ih jako zahvalnom grupom za istraživanje. Konstatacija o predrasudama prema gmizavcima se vjerovatno odnosi i na zemlje u okruženju. Pošto do sada nije rađena inventarizacija populacija gmizavaca Gračanice, u ovom istraživanju poku- šano je evidentiranje gmizavaca koji su zastupljeni na tom području, odnosno utvr|ivanje kvalitativne strukture populacija gmizavaca tog područja, što bi, nada- ti se, moglo pomoći očuvanju biološkog diverziteta, te Sl.1. Karta BiH, sa označenim područjem posve}ivanje više pažnje ovoj grupi organizama, koja gdje su provedena istraživanja je danas posebno ugrožena. godine. Provodila su se na vi{e lokaliteta, od doline ri- MATERIJAL I METODE jeke Spreče, gdje su tra`eni organizmi čiji je način ži- Istraživanja faune gmizavaca na području Grača- vota vezan za vodu, a tu se misli prvenstveno na vo- nice, obavljana su od aprila do septembra 2007. i 2008. dene kornjače i neke vrste vodenih zmija, do šuma i

36 VODA I MI BROJ 80 livada, gdje su očekivana nalazi{ta terestričnih vrsta, noj Europi skoro izumrla. Jedan razlog istrebljenja ove prije svih guštera, te zmija. Istraživanja su obuhvata- vrste je što se u 17. i 18 stolje}u njeno meso koristilo la izlaske na teren, obično u sumrak i ujutro, više puta za hranu. Drugi va`an faktor je uništavanje njenog ha- u toku perioda istraživanja, te laboratorijski dio, na Od- bitata od samog ~ovjeka. Danas je ova vrsta strogo za- sjeku za biologiju Prirodno - matematičkog fakulteta u šti}ena. Emys orbicularis se nalazi pretežno u jezeri- Tuzli. ma, tihim rijekama, barama i drugim mirnim vodama. Ulovljeni gmizavci su fiksirani u 4% rastvoru forma- Ova jako plašljiva vrsta, koja obožava mjesta zaraslom lina, te prenijeti u laboratoriju odsjeka za biologiju PMF- travom i drugim biljkama, aktivna je i po danu i po no}i. a. Laboratorijska istraživanja su se odnosila na deter- Truhli panjevi, kamenje koje je do pola u vodi, i sli~no minaciju pronađenih uzoraka gmizavaca uz pomoć klju- se koristi za dragocijene sunčeve zrake. Prema Adro- ča za determinaciju gmizavaca Bosne i Hercegovine, viću, nalaz ove vrste je bio i očekivan, zbog prilične ra- Adrović 2008, te Radovanović, Ključ za determinaciju sprostranjenosti ove životinje na području Bosne i Her- vodozemaca i gmizavaca, Janev Hutinec, Lupret- cegovine, kao i zbog samog terena, koji je bogat vo- Obradović. dama, barama i rijekama, što ustvari odgovara ideal- Na osnovu dobijenih rezultata određen je popu- nom staništu ove vrste. lacioni sastav faune gmizavaca Gračanice. Me|utim, i nažalost, prilikom ovih istraživanja pri- REZULTATI RADA I DISKUSIJA mije}eno je, prije svega, da je stanište ove vrste prili- Istraživanja su pokazala, da u okolini Gračanice pri- čno ugroženo, i to prvenstveno zbog zaga|enja, kao sutni predstavnici dva reda gmizavaca, Chelonia i i sve gušćeg saobraćaja, koji ugrožava životinje prili- Squamata. Istraživanja su provedena u periodu 2007. kom njihovih migracija. Prema Crvenoj knjizi vodoze- i 2008. godine na području Gračanice, na više lokali- maca i gmazova Hrvatske, ova kornjača spada u po- teta, na različitim nadmorskim visinama i različitim sta- tencijalno ugrožene vrste. ništima. Istraživanja su provođena na području brda Hotilj (513 m nadmorske visine), zatim u dolini rijeke Iz reda Squamata pronađeni su predstavnici oba Spreče, na području Malešića (630 m), Gornje Oraho- podreda, Ophidia i Sauria ili Lacertilia. Od zmija, u istra- vice, u dolini Orahovačke rijeke. živanju su utvrđeni nalazi pet vrsta iz dvije porodice. Treba napomenuti da je više od polovine izlazaka Predstavnici porodice Colubridae na ispitivanom pona teren bio bezuspješan, prije svega iz razloga što su dručju primijećeni su u velikom broju, naročito pred- to organizmi plašljivi po prirodi, i jako prilagodljivi, te ih stavnici iz roda Natrix, Natrix natrix (Linneaus 1758) je jako teško uočiti u njihovom prirodnom okruženju. ili bjelouška. Iz reda Chelonia, ovim istraživanjima je primijeće- na je samo jedna vrsta, iz porodice Emydidae, Emys orbicularis. Predstavnici ove vrste nisu ulovljeni, uglavnom zbog nepristupačnosti njihovog staništa, ali su primi- jećeni u vrijeme odmaranja na obali i deblima u vodi. Takođe su nađene i mrtve životinje, koje su stradale pod točkovima automobila, najvjerovatnije na putu do mjesta za polaganje jaja. Emys orbicularis je skoro po ~itavoj Europi autohotna vrsta. Nažalost je u Central-

Sl.3. Natrix natrix, (Linneaus 1758)

Predstavnici ove vrste su, kako je već re~eno pro- nađeni u velikom broju, što se moglo i očekivati zbog velikog broja bara, potoka i rijeka na ovom području. Pronađeni su na gotovo svim lokacijama, u svakom periodu istraživanja. Međutim, iznenađujući je bio nalaz ove vrste na većoj udaljenosti od vode, u šumama (brdo Sl.2. Emys orbicularis (Linneaus 1758) Hotilj), iako bi se to moglo lahko objasniti sušnim pe-

37 VODA I MI BROJ 80 riodom u kome su ulovljene jedinke, to jest migracijom u druga staništa. Prema nekim autorima, ova vrsta po- sjeduje otrov koji je slabog intenziteta ali djeluje toksi- čno na sitnije organizma (Radovanović, 1951). Ipak, ovo je jedna bezopasna zmija i prema Adroviću (neobjavljeni podaci), ali i prema Janev Hutinec (2005), ova zmija je svrstana u neotrovne zmije. Natrix tessellata (Laurenti 1768), ribarica, ili obi- čna vodenjača, je takođe prilično zastupljena u herpe- tološkom sastavu Gračanice, gdje su primijećeni i pri- lično krupni primjerci, iako u Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (Janev Hutinec i sur., 2006) spada u kategoriju vjerovatno ugroženih vrsta.

Sl.5. Elaphe longissima, (Laurenti 1768)

Sl.4. Natrix tessellata, (Laurenti 1768)

Sl.6. Coronella austriaca, (Laurenti 1768) Većina uočenih primjeraka je crne boje, iako i ona može jako varirati u pogledu obojenosti tijela Inače, u prosjeku, jedinke ove vrste su nešto krup- na ovom području. Ova zmija nije opasna za ljude, ali nije od predstavnika prethodne vrste, iako neki istra- prilično teško ju je uloviti, jer se prilikom hvatanja že- živači (Radovanović, 1951), tvrde da je prva vrsta ve- stoko brani imitirajući pri tome otrovnice iz porodice Vi- ćeg habitusa. Ribarica ili vodenjača je uglavnom pri- peridae. I nju je lahko prepoznati i razlikovati od otro- mjećivana u neposrednoj blizini vode, pored rijeke ili vnica, prije svega po veličini tijela, jer je smukulja ina- ribnjaka, za razliku od bjelouške koju smo pronalazi- če dosta manja (tanja) od ljutica, kao i po karakteristič- li na gotovo svim lokalitetima, kako pored vode, tako noj šari na na glavi i potiljku, koja je karakteristika vr- i na livadama i u šumama. Ipak, to smo pripisali migra- ste. Nešto je manje zastupljena od vrsta iz roda Natrix. cijama, u potrazi za hranom, jer je ovo ipak isključivo Iz porodice Viperidae, pronađena je samo jedna vrsta, vodena zmija. Iz ove porodice pronađene su još dvi- i to Vipera ammodytes ammodytes (Laurenti 1768) ili je zmije, iz rodova Elaphe (Zamenis) i Coronella. Elap- poskok. he (Zamenis) longissima (Laurenti 1768) takođe je pri- Treba reći da je ova vrsta prilično ugrožena u na- lično zastupljena vrsta. šoj zemlji. U toku dvogodišnjeg istraživanja primijeće- Na području Gračanice još se naziva i kućna zmi- ne su samo dvije zmije ove vrste, što je uznemirujući ja, vjerovatno zato što se često sreće u blizini kuća, pa podatak. Ipak ovo se može gledati i s druge strane. Po- čak ulazi i u kuće. Mi smo je nalazili gotovo na svim lo- što je poskok poznat po tome da lovi iz zasjede, te da kalitetima. Coronella austriaca (Laurenti 1768) je zmije odličan u skrivanju, tako da se često i ne primijeti, ja koja je zbog svog habitusa često mijenjana za otro- dok se ne nagazi, to se može navesti kao jedan od raz- vnicu iz porodice Viperidae, Vipera berus bosnien- loga malog broja pronadjenih primjeraka. Njihovo sta- sis (Boettger1889) šargana ili šarku. nište je na ivici šuma, sa rijetkim rastinjem, iako se Zbog toga je i nemilosrdno ubijana. Iako u ovom mogu pronaći i pored vode. Pošto su naša istraživa- istraživanju nisu pronađeni primjerci šarke ili bosanskog nja provođena uglavnom danju, u podne i u sumrak, šargana, jako je teško ubijediti stanovništvo da je Co- to može biti razlog malog broja uočenih primjeraka ove ronella austriaca bezopasna zmija, te da šarke nema vrste, koja, iako je obično diurnalna, prema Janev Hu-

38 VODA I MI BROJ 80 Sl.8. Anguis fragilis, (Linnaeus 1758)

Sl.7. Vipera amodytes, (Laurenti 1768) njihove brzine to je teži način, pa je u kasnijem periodu istraživanja korištena mreža za leptire. Od guštera je zabilježeno prisustvo još jedne vrste, i to iz roda Po- tinec i sur. , ljeti može biti često nokturalna vrsta. Isto darcis, vrsta Podarcis muralis, koji je u starijoj litera- tako, Crnobrnja-Isailović i sur. su istraživanje provodi- turi klasifikovan kao rod Lacerta, odnosno Lacerta mu- li samo danju, u različitim peridima: ujutro, u podne, ralis (Radovanović, 1951). Zidni gušter je takođe u sumrak. Prema njima, predstavnici ove vrste najak- jako zastupljen u ispitivanom području. tivniji su u podne, ali to opet nije isključiva činjenica. Treba napomenuti da u toku istraživanja nije pro- Napominjemo da nijedna zmija ne napada čovje- nađen živorodni gušter (Lacerta vivipara Jacquin, ka ako nije ugrožena, a poskok ako je ugrožen ima u 1787), ali on inače živi na područjima sa većom nadmor- odbrani strahovit otrov, koji može u nekim slučajevima skom visinom nego što su obuhvatila naša istraživa- biti smrtonosan. Prirodni neprijatelji zmija su ježevi, manja, ali to ne znači da nije prisutan na tom području. čke, pa i lisice. Najčešći razlozi ugroženosti zmija su: U literaturije naveden kao vrsta prisutna u sjevernim kra- cijepanje staništa usljed urbanizacije, stradanje na pu- jevima BiH, u koje spada i područje Gračanice, među- tevima, zarastanje travnjaka kao posljedica nestanka tim, iz već navedenih razloga, njegov nalaz nije utvr- stočarstva, ubijanje kao posljedica straha, ilegalno sku- đen u ovom istraživanju. pljanje za terariste, te onečišćenje, te još možda i ne- Iz dosad navedenog se vidi, da se u našoj zemlji prosvijećenost stanovništva, jer se često zbog nezna- jako malo radi na invevtarizaciji herpetofaune, što na nja neotrovne zmije mijenjaju za otrovnice, ne poznaju sreću nije slučaj sa zemljama okruženja. Nadam se da se koristi zmija u jednom ekosistemu, i sl. će ovaj rad potaknuti i druge istraživače da se teme- Iz podreda Lacertilia pronađene su tri vrste: An- ljitije pozabave ovom temom. guis fragilis (Linnaeus 1758), Lacerta viridis (Lauren- ti 1768) i Podarcis muralis (Laurenti 1768). Anguis fragilis ili sljepić je jako zastupljen na području Gračani- ce, gdje smo ga često nalazili po šumarcima, livadama i slično, najčešće ispod trave, lišća, truhlih panje- va. Poput poskoka i ovo je živorodna vrsta. Raspro- stranjen je po cijeloj Evropi, a u našoj zemlji je vrlo čest. Ova vrsta se može pronaći i na većim nadmorskim visinama, i do 2000 m. Lacerta viridis ili zelembać je naš najveći i najljepši gušter. Uz vrstu Podarcis muralis, to je najčešća vrsta gmizavaca kod nas uopšte. U toku istraživanja, na|eni su na gotovo svim lokalitetima. Ipak, najčešći je na osunčanim i kamenitim područjima. Jako je zastupljen kod nas, i u istraživanju smo uhvatili veći broj primjeraka na više različitih lokaliteta. Česti su pored puteva, po živicama, livadama, i šumarcima, ispod kame- nja i slično. Lovljeni su najčešće rukom, međutim zbog Sl.9. Lacerta viridis, (Laurenti 1768)

39 VODA I MI BROJ 80 ZAKLJUČCI LITERATURA Na osnovu prethodno izloženih rezultata, može se 1. Adrović, A. (2008): Fauna gmizavaca Bosne i zaključiti da su gmizavci na području Gračanice zastu- Hercegovine sa ključem za determinaciju. (Nepu- pljeni sa dva reda, red Chelonia, kornjače, i red Squa- blicirano). mata Chelonia , zmije i gušteri. Red je zastupljen sa 2. Crnobrnja-Isailović J., Ajtić R., Tomović Lj. (2007): Emys orbicularis samo jednom vrstom, , ili barskom kor- Activity patterns of the sand viper (Vipera ammo- Squamata njačom. Red je prisutan sa oba podreda, po- dytes) from the central Balkan .. dredom Lacertilia (gušteri), te podredom Ophidia (zmije). 3. Hutinec Janev B., Lupret- Obradović S. (2005): Zmi- Od guštera, na području Gračanice prisutne su dvije Hrvatske-Priručnik za određivanje vrsta. je porodice, Anguidae i Lacertidae, sa tri roda i tri vr- 4. Janev Hutinec B.,Kletečki E.,Lazar B.,Podnar Le- ste: Anguis fragilis (Linnaeus 1758), Lacerta viridis (Lau- šić M., Skejić J., Tadić Z., Tvrtković N. (2006): Cr- renti 1768) i Podarcis muralis (Laurenti 1768). Zmije su vena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. zastupljene sa dvije porodice, Colubridae (guje, guže- 5. Kulenović, S. (1994): Gračanica i okolina, antropo- vi) i Viperidae (ljutice), sa četiri roda i pet vrsta: Natrix geografske i etnološke odlike. natrix (Linnaeus 1758), Natrix tesselata (Laurenti 1768), 6. Radovanović M. (1951): Ključ za određivanje vo- Elaphe longissima (Laurenti 1768), Coronella austria- dozemaca i gmizavaca Jugoslavije. ca (Laurenti 1768) i Vipera amodytes (Laurenti 1768). Na osnovu iznesenih podataka, dobivenih tokom 7. Tomović LJ., Carretero M.A., Ajtić R., Crnobrnja-Isai- istraživanja provedenih tokom 2007. i 2008. godine, lović J. 2008: Evidence for post-natal instabiliti of može se zaključiti da je herpetofauna Gračanice prili- head scalation in the meadow viper (Vipera ursi- čno bogata brojem vrsta gmizavaca, što govori činje- nii)- patterns and taxonomic implications. nica da je na istraživanom području pronađeno devet 8. http://www.ittiofauna.org vrsta. 9. http://www.faunaeur.org S obzirom da je ranije bilo malo istraživanja na ovu 10. http://www.reptile-database.org temu na području Gračanice, a i šire u Bosni i Herce- govini, ovaj rad bi se mogao iskoristiti kao dobar po- 11. http://www.hyla.hr četak za slična istraživanja u budućnosti. 12. http://www.seh-herpetology.org

40 VODA I MI BROJ 80 Vijesti i zanimljivosti

Mr. DRAGANA SELMANAGI], dipl. in`. gra|., SEMRA FEJZIBEGOVI], dipl. in`. ma{., ALEKSANDRA HASE^I], dipl. `urn.

ZAJEDNI^KA AKCIJA ZA “OZELENJAVANJE” INDUSTRIJE

a području Federacije BiH završena je rea- la sama, neće moći postići zadovoljavajuće rezultate lizacija projekta “Zajednička akcija za “oze- u oblasti okolinskih dozvola, te treba prihvatiti dopri- N lenjavanje” industrije” koji je finansirala Ev- nos nevladinog sektora koji često ima bolje informa- ropska unija sredstvima iz programa Pretpri- cije sa terena jer blisko sarađuje sa ljudima. stupne pomoći (IPA 2008). Projekat je implementirao U projektu su sudjelovali: Centar za okolišno održivi razvoj (COOR) iz Sarajeva u partnerstvu sa udruženjem Inicijativa i civilna akcija q Institucije nadležne za implementaciju Zakona o za- (ICVA) iz Sarajeva. štiti okoliša i izdavanje okolišnih dozvola, te nadzor Generalni cilj projekta je bio podsticanje partne- na provedbom, odnosno kantonalna ministarstava rstva između vladinog i nevladinog sektora sa ciljem za okoliš, uključujući i Federalno, i inspektori oko- efektivne implementacije EU Direktive o integralnoj pre- liša; venciji i kontroli zagađivanja (IPPC) u BiH. q Organizacije civilnog društva iz oblasti zaštite oko- liša koje su pokazale inicijativu da djeluju u partne- Ideja za projekat nastala je kao rezultat evidentno rstvu sa spomenutim institucijama, iniciraju dijalog sporog procesa izdavanja okolinskih dozvola u Fede- između vlade i industrije, podijele informacije sa or- raciji BiH, neefikasnog rada inspekcija zbog nedosta- ganima vlasti vezano za industrijske aktivnosti u nji- tka kadrova, te neadekvatnih kapaciteta industrija. Fe- hovoj zajednici, te izvrše pritisak na industriju da dje- deralnom strategijom zaštite okoliša (2008.) identifici- luje okolinski odgovorno; rani su neki od potencijalnih uzroka neučinkovitosti kada q Industrijska preduzeća u Federaciji BiH, koja su oko- je u pitanju pravovremena provedba zakonskih zahtje- lišnom legislativom obavezna djelovati na okolišno va u oblasti zaštite okoliša. Identificirani su upravo ne- održivi način, te postupati u skladu sa uslovima iz dostatak kapaciteta industrija kao izvora zagađenja za okolišne dozvole, kao i primjenu koncepta integralne prevencije i kontrole za- q Građani Federacije BiH, koji imaju zakonsko pravo gađenja (IPPC), te nedostatak kapaciteta federalnih i živjeti u zdravom okolišu i zbog toga biti informira- kantonalnih ministarstava zaštite okoliša kada je u pi- ni o problemima uzrokovanim uticajem industrijskog tanju izdavanje okolišnih dozvola i monitoring njihove zagađenja i načinima za smanjenje ovog uticaja u provedbe. Očigledno je da vlada, ukoliko bude radi- njihovim zajednicama.

41 VODA I MI BROJ 80 U okviru projekta formirana je „Watchdog“ grupa dležnim za zaštitu okoliša i inspekcijom za okoliš, sva- odabranih organizacija civilnog društva (OCD) iz svih ka OCD je organizirala sastanak između nadležnih pred- 10 kantona u FBiH koje su uspješno postale vladini part- stavnika spomenutih vladinih institucija, poduzeća ko- neri u rješavanju problema industrijskog zagađenja. Ulo- jima je izdata okolinska dozvola, COOR-a i ICVA-e. Cilj ga ove grupe je bila identificirati postojeće industrije sastanaka je bio identificiranje problema, nedoumica kojima je potrebna okolinska dozvola, kao i one koje i nejasnoća vezano za proceduru izdavanja okolinskih se ne ponašaju u skladu sa uvjetima propisanim doz- dozvola, primjene i nadzora odredbi propisanih oko- volom koja im je izdata. Organizacije, članice grupe, linskom dozvolom u cilju poboljšanja i unaprjeđenja pri- u okviru projekta jačaju svoje kapacitete za vršenje mo- mjene okolišnog zakonodavstva na području svakog nitoringa odabranih industrija, te za uspostavu saradnje kantona/županije. Neki od zaključaka sastanka „licem sa vladom kako bi zajednički rješavali specifične oko- u lice“ na federalnom nivou bili su da je potrebno da lišne probleme koje uzrokuju industrije. FMOiT organizira edukativne seminare i obuke o Odabrane organizacije pripremljene su za ovaj pro- svim aspektima zaštite okoliša za predstavnike pogo- ces pohađanjem teorijske obuke koja je održana u mje- na i postrojenja, te da je potrebno uraditi najbolje ra- secu maju 2011. godine, a za ovu priliku projektni tim spoložive tehnike za tretman različitih vrsta otpadnih je pripremio praktični priručnik kao vid pomoći za rea- tokova nastalog kao rezultat proizvodnih procesa. Uka- lizaciju aktivnosti. Obukom i priručnikom je posebno zano je da ministarstva nadležna za izdavanje dozvo- obrađena i komponenta izgradnje kapaciteta za komu- la imaju nedostatak kapaciteta, kako na federalnom tako nikaciju sa medijima i javnošću. Organizacije su za- i na kantonalnim nivoima, a također i inspekcije, pa je tim započele konkretne aktivnosti praćenja učinka po- potrebno što prije raditi na proširenju kapaciteta, na- litike zaštite okoliša u području kontrole industrijskog ročito stručnih ljudi koji će raditi na pregledu dokumen- zagađivanja u FBiH, tj. njegovu provedbu od strane na- tacije koje podnesu industrije i izdavanju okolišnih doz- dležnih ministarstava i industrije. U novembru 2011. go- vola, kao i onih koji će vršiti nadzor sprovođenja izda- dine u Sarajevu je održan okrugli stol koji je bio prili- tih okolišnih dozvola, odnosno inspekcija. ka za razmjenu informacija između vladinog i nevladi- Rezultati višemjesečnog monitoringa koji su pro- nog sektora u oblasti izdavanja okolinskih dozvola i in- vele OCD svaka u svom kantonu/županiji su sumira- spekcijskog nadzora dozvola na svim nivoima, kako ni u Izvještaju o monitoringu koji sadrži preporuke za bi se identificirali problemi i zajednički ponudila rješe- poboljšanje stanja. Analize okolinskih dozvola za 5 oda- nja za industrijsko zagađenje u FBiH. Uvođenje inte- branih industrija provedene su u svakom od kantona/žu- gralne okolišne dozvole podrazumijeva dosta ulaga- panija u okviru “Watchdog grupe” i ti rezultati su pre- nja od strane industrija i mnogo posla, te se troškovi dati nadležnim ministarstvima, kao i liste industrija, po za ulaganje u zaštitu okoliša za postojeće pogone i po- kantonima, sa prikazom industrija koje imaju izdatu oko- strojenja koja su dobila okolišnu dozvolu u FBiH pro- linsku dozvolu, onih koje su u procesu izdavanja i onih cjenjuju na približno milijardu KM. Federalno ministar- kojima je potrebna okolinska dozvola. stvo do danas je zaprimilo 568 zahtjeva za izdavanje Kako bi se privukla pažnja javnosti i upoznala sa okolišne dozvole, a do ovog momenta je izdato 268 rezultatima provedenog monitoringa njegovi rezultati dozvola. Oko 100 zahtjeva je vraćeno na postupanje su javno prezentirani u junu mjesecu, 2012 u Saraje- na niži organ, dok trenutno u radu imaju 204 zahtje- vu. Javna prezentacija bila je prilika da se građani upoz- va, a samo 7 djelatnika voditelja postupka, od kojih da- naju sa ponašanjem industrija kada su u pitanju oko- kle svaki ima oko 30 predmeta, što jako otežava i uspo- lišni propisi, te da budu informirani o problemima uzro- rava posao ovog ministarstva. Na Okruglom stolu je za- kovanim uticajem industrijskog zagađenja kao poslje- ključeno da je slična situacija i na kantonalnom nivou, dice neadekvatne provedbe propisa. odnosno evidentan je nedovoljan kapacitet ljudskih i Provedbom projekta “Zajednička akcija za “oze- tehničkih resursa u sektoru okoliša kako pri ministar- lenjavanje” industrije” napravljeni su prvi koraci u iz- stvima i inspekciji, tako i unutar industrija. gradnji kapaciteta jednog broja organizacija civilnog U okviru aktivnosti na uspostavi partnerstva u mar- društva za monitoring ponašanja industrija. To bi me- tu 2012. godine je održan direktni sastanak između đutim, trebao postati kontinuirani proces u kojem bi su- predstavnika Ministarstva okoliša i turizma Federaci- djelovale sve one organizacije koje se žele ozbiljno ba- je BiH (FMOiT) i Uprave za inspekcijske poslove viti brojnim problemima u oblasti zaštite okoliša. Na taj FBiH, te predstavnika odabranih industrija sa članovi- način će sa njihove strane biti pružena konkretna po- ma „Watchdog“ grupe i projektnog tima. Sastanak je moć vladinim institucijama, te će se moći smatrati part- bio prilika za zajedničku analizu „problem-uzrok“ mo- nerima koji zajednički rješavaju specifične okolišne pro- nitoringa industrijske aktivnosti i zagađivača. Ovom sa- bleme koje uzrokuju industrije. stanku na Federalnom nivou su prethodili sastanci na nivou svih 10 kantona/županija Federacije BiH. U sa- Više informacija o projektu je dostupno na web saj- radnji sa kantonalnim/županijskim ministarstvima na- tu: http://www.coor.ba.

42 VODA I MI BROJ 80 DIJANA DRAGANOVI]*

STRU^NA EKSKURZIJA – VODOZAHVAT STUPARI, PPOV @IVINICE I BRANA MODRAC

UVOD dine master studija. Stručnoj ekskurziji su se pridruži- li i članovi Udruženja za zaštitu voda u BiH kao i upo- astavni plan i program Master studija Građe- vinskog fakulteta u Sarajevu – hidrotehničkog slenici iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH. smjera baziran je na teoretskim osnovama Stručna ekskurzija obuhvatila je obilazak nekoli- N predmeta različitih hidrotehničkih oblasti i ko lokacija i hidrotehničkih objekata. Prva stanica je bila praktičnim dijelom, nastavom na terenu koja pruža mo- izvorište Stupari i postrojenje za prečišćavanje pitke gućnost upoznavanja sa praktičnim primjerima hidro- vode, a nastavak ekskurzije je uključio obilazak novoiz- tehničkih objekata u izgradnji i pogonu. građenog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Tako i ove godine, nova školska godina 2012/13, u Živinicama, te krajnje odredište brana Modrac i MHE za studente Građevinskog fakulteta u Sarajevu, Odsje- Modrac. ka za hidrotehniku, nije mogla početi bolje, nego or- Ekskurzija je finansirana sredstvima “Udruženja za ganizovanjem stručne ekskurzije, koja je za cilj imala zaštitu voda u BiH” uz podršku firmi “Strabag AG” i JP potvrditi dosadašnja teoretska saznanja na praktičnim “Spreča”dd Tuzla, a voditelji ekskurzije su bili nasta- primjerima, kroz razgovor sa uposlenima i kroz pribav- vnici Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ljanje novih informacija o problemima i izazovima u sva- doc.dr. Amra Serdarević, dipl.inž.građ. i ass. Alma Džu- kodnevnom pogonu objekata, ali i u toku izgradnje no- bur, dipl.inž.građ. vih objekata. STRUČNA EKSKURZIJA – U suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH, na čelu sa gđom. Indirom Sulejmanagić, rukovodiocem VODOZAHVAT STUPARI stručne službe, te Građevinskim fakultetom Univerzi- Početak stručne ekskurzije je započeo obilaskom teta u Sarajevu, Odsjek za hidrotehniku, organizova- vodozahvata i postrojenja Stupari, koje je izgrađeno 60- na je stručna ekskurzija za studente četvrte i pete go- ih godina.

* Studentica 4-te godine master studija Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i koautori Ass. Željko Lozančić, dipl.građ.inž., Ass. Alma Džubur, dipl.građ.inž., Doc. Dr. Amra Serdarević, dipl.građ.inž.

43 VODA I MI BROJ 80 q Zatoča 2 i q Sedam vrela.

Izvorište “Zatoča” se nalazi na koti 351.60 m.n.m. i sa aspekta kvalitete vode, ugroženo je selom Brloši- ći i kamenolomom Hrastići. U okruženju izvorišta su manja naselja, u kojima je odvodnja otpadnih voda rije- šena septičkim jamama, koji imaju konstatno negati- van utjecaj na kvalitetu vode ovog izvorišta. Promjeri cjevovoda kojima se voda zahvata sa ovog izvorišta su 400 i 250 mm. Izvorište “7 vrela” je karstno izvorište silaznog tipa. Pogled na rezervoar Stupari Izvorište “Tarevčica” se nalazi u predjelu Stupara, u selu Tarevo. Ovo karstno izvorište pripada skupini uz- gonskih vrela. Kota izvorišta je 411 m n.m. Sa ovog iz- Naselje Stupari, na području na kojem se nalazi vorišta, voda se zahvata cjevovodom promjera 250 mm, vodozahvat i uređaj za tretmna pitke vode, pripada op- koji se na jednom dijelu provodi kroz tunel. ćini Kladanj. Zbog problema snabdijevanja vodom gra- Podaci o količinama voda koje se zahvataju sa ovih da Tuzle, odnosno zbog nedostatka pitke vode, odre- izvorišta, prema podacima ViK Tuzle, prikazani su u ta- đene količine se u vodovodni sistem grada Tuzle do- beli 1: premaju upravo sa izvorišta Stupari, dok jedan dio slu- ži za vodosnabdijevanje naselja Stupari.

Sa vrela “Tarevčica”, “Zatoče 1” i “Zatoče 2” zah- vaćena voda se gravitaciono dovodi u sabirni bazen Studenti u krugu vodozahvata Stupari postrojenja Stupari, odakle se pomoću dva cjevovoda promjera ø 200mm odvodi u taložnik, gdje se vrši ta- loženje vode, a potom filtriranje vode. Vraćajući se u historiju, prve veće aktivnosti na iz- Filterska stanica je opskrbljena sa 10 filterskih po- gradnji vodovodnog sistema u Općini Tuzla su realizo- lja i cijevnom galerijom. U jednom filterskom polju se vane početkom dvadesetog stoljeća, izgradnjom vo- nalazi 1100 dizni, preko kojih se vrši pranje filtera kom- dovoda iz pravca Stupara, gdje su zahvaćene vode sa binacijom zraka i vode. izvora “Zatoče” u slivu rijeke Gostilje. 1956-te godine “Narodni odbor” Općine Tuzla donosi odluku o izgradnji novog vodovodnog sistema iz pravca Stupara ka Tuzli. Zahvaćene su veće količine na pomenutom iz- vorištu “Zatoče”, te kaptiranje izvorišta-vrela “Tarevči- ca”. Sa ovih lokaliteta, voda se transportovala do pla- niranog uređaja za prečišćavanje u Stuparima. Izvorište „Stupari“ je 1975-te godine uključeno u regionalni sistem vodosnabdijevanja Tuzle i Živinica i nalazi se u slivnom području rijeke Gostilje. Teritorijal- no pripada općini Kladanj, a od Tuzle je udaljeno oko 40 km. Na ovom izvorištu zahvaju se vode sa četiri vrela: q Tarevčica, q Zatoča 1, Taložnik postrojenja Stupari

44 VODA I MI BROJ 80 su završeni i pušteni u funkciju objekti „Faze 0“, a odnosi se na izgradnju objekata primarnog tretmana otpadnih voda datog područja. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na području Općine Živinice, predstavlja jedan od najvećih projekata u BiH, čija vrijednost iznosi oko 8 miliona KM, a predstavlja značajan doprinos da jezero Modrac postane istinski resurs pitke vode za ci- jeli Tuzlanski kanton, a koje je strategijom razvoja Tu- zlanskog kantona prepoznato kao glavni resurs pitke vode. Općina Živinice čvrsto je opredjeljena u svom na- stojanju da bude ekološki prihvatljiva zajednica, te ula- Pranje jednog filterskog polja že značajne napore u očuvanje i zaštitu okoline, jer je trenutno jedan od najvećih uzvodnih zagađivača jezera Modrac. Tretman otpadne vode postrojenja u Živinicama Nakon filtriranja iz filterske stanice, cjevovodima obuhvata otpadne vode stanovništva, industrije i dije- promjera ø 200 mm do ø 500 mm (promjer cjevovo- lom oborinske vode u vrijeme padavina. da se sukcesivno povećava sa povećanjem broja pri- ključih filterskih polja) voda se odvodi u sabirni bazen, (Qmax = 366 l/s). u kojem se vrši hlorisanje vode. Nakon hlorisanja, voda Predtretman, koji je pušten u rad, podrazumijeva se doprema do potrošača – naselje Stupari. početnu fazu izgradnje PPOV-a. To je mehanička faza, Visinska razlika naselja i postrojenja Stupari izno- u kojoj se vrši izdvajanje i uklanjanje grubog otpada si 22m. iz otpadne vode, koja se gravitaciono kolektorom Voda sa “7 vrela”, koja se također zahvata u bli- promjera ø 1000 mm dovodi na uređaj. U datoj fazi zini Stuparskog postrojenja, pumpanjem se dovodi u nema upotrebe hemijskih supstanci za proces tretma- posebne komore, odakle se ne dovodi u filtersku sta- na, a mehaničkim tretmanom otpadnih voda, smanju- nicu, već se direktno šalje za vodosnabdijevanje Tu- je se zagađenje za cca 30%, što predstavlja značajan zle. procenat. Kompletan sistem postrojenja Stupari dimenzio- niran je na količinu vode od Q =240 l/s. U okviru postrojenja Stupari nalaze se mjerači protoka starog (ø 250 mm) i novog (ø 450 i ø 500 mm) voda. Na starom vodu Stupari – crpna stanica Živini- ce do sabirne komore u Živinicama, zabilježeni su gubici vode do 50%, dok se gubici vode novog voda kre- ću oko 6-7 % (izvor podataka: “ViK Tuzla”). Studenti su imali priliku da se upozanju sa svih dijelovima sistema, od vodozahvata, rezervoara, pumpne stanice, uređaja za tretman pitke vode, pogona i odr- žavanja sistema, a prisustvovali su i praktičnom pra- nju jednog od filterskih polja i puštanju u pogon. POSTROJENJE ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA - ŽIVINICE Nakon obilaska pogona u Stuparima, putovanje se nastavilo prema Živinicama, gdje je u toku izgradnja objekata biološkog tretmana i tretmana mulja postrojenja za tretman otpadnih voda Živinica. Projektant Pogled na dio PPOV Živinice (ulazna građevina, grube reše- tke, fina rešetka oborinske vode sa pumpnom stanicom) kompletne tehničke dokumentacije PPOV u Živinica- ma je Zavod za vodoprivredu, d.d. Sarajevo, a Klient JP Komunalno „Živinice“, na ime troškova projekta za- štite kvaliteta voda GEF, a koje implementira Svjetska Trenutno je u izgradnji prva faza biološkog tretma- banka. Izvođač radova je firma “Strabag AG”. Izgradnja na – objekti biološkog tretmana i tretmana mulja, ka- postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Živini- paciteta 25 000 ES, kojom će se vršiti viši stupanj pre- cama počela je u septembru 2011-te godine, a do sada čišćavanja.

45 VODA I MI BROJ 80 Postrojenje u fazi izgradnje naknadnog taložnika Grube rešetke i pužne pumpe

Projektnom dokumentacijom je ostavljena moguć- nost proširenja kapaciteta postrojenja na 40 000 ES, za kraj planskog perioda, a što predstavlja narednu fazu izgradnje postrojenja – faza II – dogradnja objekata bio- loškog tretmana i tretmana mulja. Vrijednost izgradnje objekata biološkog tretmana i tretmana mulja iznosi 5 miliona KM. Rad postrojenja je u potpunosti automa- tiziran, a u funkciji je promjene dotoka otpadnih voda na postrojenje.

Fine rešetke PPOV Živinice

Ulazna građevina i grube rešetke PPOV

Otpadne vode se dovode kolektorom ø 1000 mm na postrojenje i najprije prolazi kroz grube mehaničke rešetke (2+1 linija), otvora promjera 80mm, a potom se pomoću dvije pužne pumpe (dvije radne i jedna re- zervna) otpadna voda odvodi do finih rešetki (promjer Aerisani pjeskolov/mastolov sa instaliranim otvora 6mm), gdje se krupniji i sitniji otpad zadržava, prokretnim mostom sa zgrtačem automatski odstranjuje uz istovremeno cijeđenje i presanje istog, a potom se automatski odlaže u kon- u sabirno okno a potom zajedno sa viškom oborinskih tejnere, odakle se dalje odvozi na deponiju. voda, koje su predtretirane na finoj rešetci ispušta u re- Nakon tretmana na finim rešetkama, otpadna voda cipijent, rijeku Oskovu. se odvodi u aerisani pjeskolov/mastolov – dvije linije. Po izgradnji objekata biološkog tretmana i tretma- U aerisanom pjeskolovu/mastolovu se vrši taloženje pi- na mulja, otpadna voda će se odvoditi na daljnu obra- jeska i izdvajanje masti i ulja iz otpadne vode. Sa ovim du biološkim tretmanom, uz ostavljenu mogućnost ra- objektom se završava primarno prečišćavanje otpadne sterećenja nakon primarnog tretmana pri doticaju zna- vode, odakle se mehaniči tretirana voda dalje odvodi čajnijih količina vode u vrijeme oborina.

46 VODA I MI BROJ 80 Objekti primarnog tretmana su izvedeni za krajnji kapacitet uređaja od 366 l/s, uz izvedenu liniju tretmana viška vode u vrijeme oborina. Dakle, u ulaznoj gra- đevini je instaliran preliv sa automatskom horizontal- nom finom rešetkom (promjera 6 mm) u slučaju dovoda na postrojenje veće količine od 366 l/s. Višak vode bi se u datim periodima prelijevao i tretirao preko fine rešetke, a potom gravitaciono odnosno pumpanjem (zavisno od nivoa vode u recipijentu) odvodio u vodotok.

Pogled na akumulaciju – jezero Modrac

(snabdijevanje pitkom vodom, proizvodnja hrane, razvoj turizma, sportska takmičenja, itd.). Brana „Modrac“ je izgrađena 1964. godine na rijeci Spreči, čime je istovremeno formirana i istoimena akumulacija, sa prevashodnom namjenom obezbjeđe- nja potrebnih količina vode za proizvodne procese industrijskih kapaciteta na području općina Lukavac i Tu- zla (Koksno-hemijskog kombinata Lukavac, Fabrike sode Lukavac, Termoelektrane Tuzla i Rudnika soli Tu- Studenti V godine na lokaciji PPOV zla). Brana „Modrac“ je višelučna, armiranobetonska brana, koja po svojim tehničkim karakteristikama i za- premini spada u visoke brane. Dužina brane u kruni iz- AKUMULACIJA - BRANA MODRAC nosi 205 m, a maksimalna visina 28 m. Brana se sa- Posljednja lokacija koju su studenti obišli u sklo- stoji od 10 svodova, od kojih su tri sa prelivnim orga- pu stručne ekskurzije, bila je brana na jezeru Modrac, nima, 9 kontrafora i 2 obalna oporca. kojom gazduje dioničko društvo „Spreča“- Tuzla. Akumulaciju “Modrac” formiraju rijeke Spreča i Tu- rija sa pritokama. Površina sliva do profila brane iznosi 1189 km2, što predstavlja preko 60% cjelokupnog sliva rijeke Spreče. Na tri temeljna ispusta se bilježi srednji godišnji proticaj Q = 20 m3/s, a na dan posjete proticaj je bio svega Q = 1 m3/s. Prelivni svodovi su na koti 200 m n.m, na kojima je 2001 godine zabilježena visina vode iznad preliva od 2,12 m i proticaj Q = 500 m3/s. 2010-te godine u toku poplavnog vala, zabilježena visina iznad preljeva izno- sila je 1,18 m i dotok u akumulaciju Q = 400 m3/s. Najniži nivo u akumulaciji je zabilježen ove godine i to 5,50 m ispod temeljnih ispusta. Biološki minimum za rad centrale iznosi Q = 4,7 m3/s, dok je za trenutnu situaciju izdana vandredna dozvola, zbog sušnog perioda, pa je ranije pomenuti pro- Brana Modrac ticaj na brani iznosio Q = 1 m3/s. Kroz period eksploatacije od skoro pola vijeka, od- Jezero Modrac ima zapreminu 100 miliona m3 vode nosno kao posljedica “starenja” brane, ukazala se po- i površinu 17 km2, a obuhvata prostore općina Tuzle, treba da se pristupi sanaciji iste, sa ciljem poboljšanja Lukavca i Živinica. lokalne i globalne stabilnosti. Tako je 2008 godine za- Modrac je poslije Buškog blata najveća hidroaku- počela sanacija brane, koja je predviđena da se oba- mulacija u BiH. Formirano kao akumulacija za potre- vi u 4 faze koje obuhvataju sljedeće: be industrije, jezero Modrac je, naročito posljednjih 10 I faza - sanacija prva dva svoda, godina, postalo resurs sa polivalentnim funkcijama II faza - sanacija posljednja dva svoda,

47 VODA I MI BROJ 80 III faza - sanacija temelja i preliva, li bi važnost povezivanja obrazovnih institucija sa pri- IV faza – sanacija preostalih svodova. vredom, kao i nadležnim institucijama iz oblasti vodoprivrede i okoliša, osobito u domenu organizacije i su- Do sada su urađene prve dvije faze sanacije i tre- finansiranja stručnih ekskurzija i okruglih stolova na ko- nutno se radi sanacija temelja, odnosno III faza. Pri sa- jima bi i studenti imali priliku steći nepophodna stru- naciji svodova, između starog i novog svoda je postav- čna saznanja na terenu. ljena plastificirana ograda te su ugrađeni akcelometri Stoga posebnu zahvalnost upućujemo svim uče- koji prate pomjeranja u tri pravca dok se pomjeranje snicima u organizaciji ove ekskurzije, rukovodstvu Vo- u x-y osi na svodovima mjeri titlmetrima, te se redovno dovoda Tuzla kao i osoblju postrojenja u Stuparima, prati temperatura betona. predstavnicima firme Strabag AG, osoblju na gradili- Postavljanje i gazdovanje branom i akumulacijom štu PPOV u Živinicama kao i predstavnicima Opštine “Modrac” ogleda se kroz obavljanje niza poslova i za- Živinice, te direktoru JP Spreča i ljubaznom osoblju bra- dataka propisanih zakonima i podzakonskim aktima, ne “Modrac”, na odvojenom vremenu za upoznavanje kojima se obezbjeđuje optimalno korištenje ovog zna- gostiju i studenata sa tehničko- tehnološkim karakte- čajnog višenamjenskog vodoprivrednog objekta, a time ristikama te podacima o redovnom pogonu i održa- i osnovne namjene akumulacije: vanju objekata kao i veoma srdačnoj dobrodošlici U narednom periodu ostaje nada i želja, da će ova- q Obezbjeđenje vode za potrebe stanovništva; kvih ekskurzija biti više, te da će studenti imati priliku q Obezbjeđenje vode za privredne kapacitete Tuzle i da češće teoretska znanja potkrijepe i praktičnim ra- Lukavca; dom. q Obezbjeđenje vodoprivrednog – biološkog minimum za razblaženje otpadnih voda koje se ispuštaju u ri- Literatura: jeku Spreču nizvodno od akumulacije. Vodovod i kanalizacija Tuzla Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Živi- ZAKLJUČAK nice, Faza 0 – Objekti primarnog tretmana, Zavod za Jednodnevna stručna ekskurzija u potpunosti je vodoprivredu, d.d. Sarajevo, Sarajevo 2010. Godina ispunila svoj edukativni cilj, u kojoj su student kao i upo- Napomena: Pojedini podaci, navedeni u prethod- slenici Fonda za zaštitu okoliša i članovi Udruženja za nom tekstu, odnose se na informativne podatke, do- zaštitu voda u BiH, imali priliku obilaska određenih vo- bivene na licu mjesta od uposlenog osoblja i navede- doprivrednih objekata u BiH. Iz tog razloga, podcrta- ne literature.

Studenti IV godine, master studija, Građevinskog fakulteta u Sarajevu, sa predmetnim nastavnicima

48 VODA I MI BROJ 80 mr. sci. SANELA D@INO, dipl. in`. hemije

KOLIKO ISKRENO BRINEMO ZA OKOLI[? UZ PREPORUKU LITERATURE ZA INJ@INJERE HEMIJE

Uvod da jesmo krivi za loš kvalitet životne sredine. Kada ku- e, ne morate biti hemičar da biste razumje- pujemo pesticide koje namjeravamo koristiti za zašti- li priču o sadržaju polutanata u vodi, ali vam tu kultura koje uzgajamo je li nam važno da li je njiho- mora biti važno kakve to veze ima sa vama va primjena dozvoljena, pridržavamo li se omjera na- N i kako to utiče na kvalitet vašeg života. Ko je vedenih u uputstvu za primjenu ili smatramo da “od vi- kriv za pojavu zagađenja u vodi i šta može učiniti sva- ška glava ne boli” ne vodeći računa o tome da naše ko od nas da se kvalitet naših voda, kao i cjelokupne ili dijete čiji roditelji kupe takvo voće ili povrće može ima- životne sredine popravi? Najvažnije pitanje je šta ti zdravstvene probleme čiji je uzrok izuzetno teško ot- može učiniti pojedinac, jer ako bismo svi savjesno dje- kriti. U eri sveprisutne dostupnosti informacija nije te- lovali, educirali se i pridržavali pravilne upotrebe hemi- ško pronaći odgovore na ova pitanja, ukoliko smo ih kalija, počevši od primjene pesticida u poljoprivredi, svjesni i ukoliko shvatimo značaj njihovog postavlja- preko pravilnog odlaganja lijekova kojima je istekao rok nja. Tek tada imamo pravo kriviti industriju, neraciona- trajanja do izbjegavanja upotrebe onoga što nam šte- lnu i neravnomjernu globalnu energetsku eksploata- ti, kvalitet našeg življenja bi se izuzetno popravio, a naša ciju za probleme okoliša, ali tada već imamo znanje, životna sredina bi se oporavila od stresa na najbolji mo- pravo i mogućnost zahtijevati promjenu stanja u lokal- gući način. Mnogi će se sa pravom zapitati gdje je uti- noj sredini mijenjajući svijet nabolje. Okvirna direktiva caj industrije i gdje su problemi vezani za energetsku eksploataciju u ovoj priči? Ne možemo biti krivi i za osi- o vodama (2000/60/EC) daje puno pravo javnom mni- romašenje ozona, problem stakleničkih gasova i sve jenju da utiče na odluke koje se donose po pitanju prisutnije bolesti modernog doba. Usudiću se reći da upravljanja vodama. Jedini preduslov je da znamo šta jesmo krivi, krivi smo zato što se prema svemu tome možemo i kako to možemo promijeniti, a za taj predu- odnosimo kao prema nečemu nama dalekom i stra- slov svu odgovornost snosimo sami i tada dolazi do nom. Sve dok se tako odnosimo prema hemikalijama izražaja naša iskrenost u brizi za okoliš – da li nam je koje se unose u našu životnu sredinu usuđujem se reći stvarno stalo?

49 VODA I MI BROJ 80 Zeleni inžinjering ne ili zaustavi. Ispuštanja koja utiču na kvalitet zraka Ekološki problemi dobivaju na značaju u drugoj mogu ostvariti primarni udar kroz nekoliko sati do ne- polovini XX vijeka, kada globalni rast populacije dovo- koliko dana. Održavanje zdravih ekosistema je bitno di do velikog pritiska na svjetske prirodne izvore i moguće sa opravdanom upotrebom ovih materijala. uključujući zrak, vodu, obradivo tlo i sirovine, a moder- Za ljude koji se odluče posvetiti ovoj tematici i ba- no društvo stvara povećanu potražnju za upotrebom viti se hemijskim inžinjeringom je veoma važno da usvo- industrijskih hemikalija. Okoliš je izvor sirovih materije inžinjersku etiku i razviju svijest o odgovornosti koju ja, energije, hrane, čistog zraka, vode i tla neophod- imaju prema okolišu, pored one koju imaju prema ja- nih za život čovjeka na Zemlji, a njegov održiv razvoj vnosti, kolegama i proizvodnom procesu . O ovoj i ve- podrazumijeva opravdanu upotrebu navedenih resur- likom spektru informacija i tema koje se tiču zelenog sa. inžinjeringa preporučujem knjigu: Zeleni inžinjering: Pro- Upotreba hemikalija uticala je na povećanje život- jektovanje hemijskih procesa sa sviješću o okolišu nog standarda i produženje životnog vijeka. Stalnim (Green Engineering: Environmentally Conscious De- predstavljanjem novih hemikalija uz nastavak korište- sign of Chemical Processes) autora David T. Allen i Da- nja postojećih, ekološki i zdravstveni efekti hemikali- vid T. Shonnard, koja je zahvaljujući prof. Azri Jaganjac ja postali su značajni. Kada razmatramo potencijalni i grupi studenata prevedena na naš jezik. U knjizi su uticaj ljudske aktivnosti na okoliš, važno je imati na umu obrađena slijedeća poglavlja: upoznavanje sa okolišnim da je okoliš sistem međusobno povezanih podproce- problemima, koncepti rizika, zakoni i propisi okoliša:od sa, koji funkcionira kao odvod ispuštenog otpada na- izvora do prevencije zagađenja, uloge i odgovornosti stalog kao rezultat ljudske aktivnosti. Različiti podsiste- inžinjera hemije, procjena sudbine u okolišu:pristup ba- mi okoliša mogu otpad preobraziti u manje opasne sup- ziran na hemijskoj strukturi, procjena izloženosti, ze- stance, odnosno hemijske oblike koji se mogu prila- lena hemija, procjena ekološke izvedbe tokom proce- goditi prirodnom sistemu. Za primjenu ovakvih pretvor- sa sinteze, jedinice operacije i prevencije zagađenja, bi veoma je važno shvatiti proces prirodne pretvorbe analiza blok sheme postupka za prevenciju zagađenja, otpada kako kapacitet prirodnih sistema ne bi bio pre- proračun troškova zaštite okoliša, pojmovi životnog ci- mašen količinom proizvedenog otpada. Uticaj otpada klusa, upravljanje proizvodom i zeleni inžinjering i in- može biti globalan, regionalan ili lokalni. Gasovi poput dustrijska ekologija. Da bi navedeno znanje bilo uspje- metana i ugljen dioksida se dovode u vezu sa global- šno primjenjeno najvažnije je imati istančan osjećaj za nim zagrijavanjem i promjenom klime. Ugljikohidrati etiku, odnosno osjećaj o odgovornosti koju imamo u ispušteni u zrak u kontaktu sa oksidima azota nasta- svome radu. Ako inžinjersku etiku ne posjeduju svi, do- lim u procesu sagorijevanja mogu dovesti do naruša- voljno je da nekoliko takvih osoba pokrene tu iskru u vanja kvaliteta zraka u naseljenim mjestima i proširiti srcima ostalih. Zar vi ne biste voljeli biti jedni od po- se hiljadama kilometara. Hemikalije odložene u zem- kretača? ljište mogu dospjeti do podzemnih voda i njihovih izvora. Dužina trajanja pojedinih udara na okoliš odre- Literatura: đuje njihovu pogubnost. Nagomilavanje stakleničkih David T. Allen i David T. Shonnard (2002), Zeleni inži- plinova se dešava već nekoliko decenija, pa će biti po- njering: Projektovanje hemijskih procesa sa svije- trebno približno toliko vremena da se taj proces obr- šću o okolišu

50 VODA I MI BROJ 80 Prikazi knjiga

Prof. dr. BRANISLAV \OR\EVI]

HUSNO HRELJA i AJLA MULAOMEROVI] ANALIZA HIDROLO[KIH VREMENSKIH SERIJA Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012, strana 244, sa prilozima

akon izvanredne knjige profesora dr Husne rija, već i olakšavanje puta u rešavanju konkretnih nji- Hrelje “Inženjerska hidrologija” (2007), koja hovih zadataka. N je naišla na veoma lep prijem u naučnim i Knjiga je odlično sistematizovana u okviru šest po- stručnim krugovima u svim zemljama na pro- glavlja koja sveobuhvatno i vrlo detaljno tretiraju da- storu bivše SFRJ (može se još uvek nabaviti ukoliko nas vrlo aktualnu i značajnu problematiku analize vre- se obratite na dole priloženu E-mail adresu) isti autor menski uređenih nizova. U prvom su poglavlju obja- sa svojom saradnicom Ajlom Mulaomerović u ovoj no- šnjeni bitni pojmovi vezani sa vremenskim serijama: sta- voj monografiji tretira veoma važan metodološki pro- cionarnost, ergodičnost, periodičnost, itd. U ostalim po- blem Hidrologije – metode analiza i modeliranja hidro- glavljima razmatrana je problematika autokorelacije i loških vremenskih serija. Knjiga ima i znatno širu upo- dekompozicije vremenskih serija, kao i linearni auto- trebljivost, jer se metode koje se razmatraju u knjizi regresivni modeli , kao i mogućnosti prognoziranja nji- mogu koristiti za analizu bilo kojih vremenskih serija, hovom primenom. U poslednjem je poglavlju podro- tako da je primenljiva u brojnim naukama koje bara- bno objašnjena problematika generiranja sintetičkih vre- taju sa analizama zakonitosti i ponašanja vremenskih menskih serija bitna za rešavanje određenih hidrolo- serija. Profesor Husno Hrelja, jedan od najpoznatijih hi- ških problema u inženjerskoj praksi. drologa na ovim prostorima, uz asistenciju svoje sa- Navedene su 24 literaturne jedinice, one najbitni- radnice Ajle Mulaomerović – na najbolji mogući način je za ovu problematiku. U osmom poglavlju su dati pri- studentima, ali i široj stručnoj javnosti prezentiraju svo- lozi, koji sadrže ukupno deset tablica koje su pogodne je veliko iskustvo u ovoj dosta zahtevnoj oblasti Hidro- za rešavanje konkretnih zadataka analiza vremenskih logije. Radi se o složenoj problematici koju nije mogu- serija. će na jednostavan način prezentirati. U tom smislu au- Knjiga je vrlo pregledna i dobro komponovana. Teo- tori su na najbolji način ispunili ovaj vrlo složen i težak retske osnove skladno su povezane s praktičnim zadatak. Posebno treba naglasiti veliki značaj brojnih aspektima primene ove složene materije, što knjizi daje primjere iz hidrološke prakse koji omogućavaju kori- posebnu vrednost. Jasan i logičan način sistematizo- snicima knjige ne samo dobro razumijevanje i primje- vanja i izlaganja približava ovu kompleksnu materiju či- nu inače složene metodologije analize hidroloških se- taocima.

51 VODA I MI BROJ 80 Prezentirana knjiga ne samo da predstavlja dobar, nov i neophodno potreban udžbenik za studente svih građevinskih fakulteta sa hidrotehničkim smero- vima, već ispunjava i prazninu u pisanoj literaturi o problematici analiza svih vremenskih serija na širim podru- čjima nauka. Ova monografija može poslužiti i kao udžbenik ne samo na redovnim, već i na poslediplom- skom i doktorskim studijima. Inženjerima - hidrolozi- ma u praksi biće od velike koristi, jer su autori brojnim primerima ukazali na istinsku mogućnost primene ove složene metodologije u rešavanju konkretnih zadataka u planiranju hidrotehničkih sistema. Mogu se upo- trebiti i za generisanje velikog broja sintetičkih serija istih stohastičkih karakteristika, kako bi se njihovom upotrebom u dimenzionisanju sistema povećala pouzda- nost analiza probabilističke efektivnosti objekata i sistema. Treba naglasiti da se radi o jednoj od prvih tako kompleksnih i detaljnih publikacija ne samo u Bosni i Hercegovini već i na širim prostorima. Profesor dr Husno Hrelja, koji je, to sa zadovolj- stvom ističemo, član Redakcionog kolegijuma našeg časopisa, i njegova saradnica Ajla Mulaomerović, za- dužili su našu stručnu javnost ovom vrlo korisnom knji- gom. Čestitamo u ime Redakcije. Zainteresovani se mogu obratiti direktno Građevinskom fakultetu u Sa- rajevu ([email protected]) za informacije o nači- nu nabavke knjige.

* Tekst prikaza je, uz odobrenje uredni{tva, u cjelosti prenesen iz ~asopisa “Vodoprivreda” broj 258-260, juli-decembar 2012. godine; izdava~ Srpsko dru{tvo za odvodnjavanje i navodnjavanje, Beograd

52 VODA I MI BROJ 80 PRIKAZ KNJIGE Dr. MARKA BAJ^ETI]A: INTEGRATIVNOST EKONOMIJE U VODNOM (JAVNOM) SEKTORU

okusiranje na integrativnost ekonomije u Drugi ugao posmatranja ekonomije vodnog sek- uvodnom sektoru je u posmatranju pojava tora je u određivanju tržišnosti, odnosno u određiva- F i događaja vezanih za upravljanje vodama ili nju međusobnih razmenskih odnosa tražnji i ponuda, upravljivost voda i upotrebljivosti, odnosno koji vrednosni izraz imaju u cenama, naknadama, pre- korišćenja i zaštita voda. mijama i porezima. Tražnja, odnosno upotrebljivost vode Ideje i predlozi o ekonomiji upravljanja vodama u je podeljena na indirektnu, induciranu i direktnu na istoriji su se razvijali u različitim uslovima funkcionisa- osnovama materijalnih, nematerijalnih i indirektnih nja društveno-ekonomskih sistema. Danas, u vreme upotrebnih vernosti vode i usluga. Ponudom, odnosno tranzicije i integracije, ekonomija vodnog sektora nivoom i obimom upravljanja vodama, teži se ravno- mora da ima određene načine da u multidisciplinarnoj teži sa tražnjama – upotrebama vode i usluga, na koje akciji ostvari efikasne i efektivne rezultate. U upravlja- se utiče, i obrnuto iz potreba, zahteva i usluga tražnja nju je značajno odrediti ekonomke uzroke i posledice utiče na ponudu. Ponuda i tražnja su u funkciji razvo- zaštita i korišćenja vode koji se determinišu javnim i vo- ja i rasta usluga za upotrebe vode, odnosno korišće- doprivrdnim uslugama, zahvaljujući potencijalima nja i zaštita vode koje zadovljavaju sve tipove korisni- ljudskih resursa zaposlenih, kapacitetima materijalnih ka. U odnosima sa korisnicima mora se uspostaviti ri- sredstava i obima finansijskih sredstav au vodnom sek- valitet organizacija i institucija u vodnom sektoru. Ri- toru. Cilj upravljanja vodama je zadovoljiti javne inte- valitet, odnosno konkurentnost treba da se zasniva na res i posebne interese građana i privrede. Za ostvari- tehničkim i ekonomskim rešenjima u dugoročno vidlji- vanje ciljeva u upravljanju vodama, u knjizi su, sadr- vim rezultatima. žani odgovori na pitanja o ključnim ekonomskim Najveća podrška integrativnosti ekonomije, pored uzrocima i posledicama, iz karakteristika vode i uslu- zakona, treba da bude sadržana u strategiji upravlja- ga i koristi od vode. Rešenja su data u odgovorima za nja vodama, odnosno u određivanju načina primene normativno različite okvire na ekonomskim osnovama ekonomskih osnova, procesa, principa, instrumenata demokratije i efikasnih tehnoloških sistema. i mera iz uticaja i pritisaka na kretanja i kolebanja vode

53 VODA I MI BROJ 80 privatna dobra; javno i privatno vlasništvo; svojinski odnosi i vrste svojina; normativna i pozitivna ekonomija; makroekonomija i mikroekonomija; segmenti upravljanja vodama i oblasti vodnog sektora; formalno i funk- cionalno upravljanje; birokratizam, tehnokratizam i mul- tidisciplinarnost; regulativna i tržišna kriza; vodna politika, aktivnosti i delatnosti; državna ekonomska, mo- netarna i fiskalna politika u ekonomiji vodnog sektora; ekonomska osnova demokratije i javni zbori; institucionalna ekonomija, konstitucionalna ekonomija, ra- cionalni glasači, zakoni, pravila, planovi, akcije i ugo- vori; misija, vizija, restruktuiranje, autonomija, jedinstvo i fleksibilnost vodnog sektora; etika ekonomije, i dru- štvena odgovornost; institucionalna struktura i organi- zacioni sistem; korisnik i obveznik; traženje i ponude; monopol i konkurentnost; vrste kapitala, kapital odnosi i kapital funkcije; javni i poslovni menadžment; cene, naknade, premije i porezi; vrste prihova i izvora sredstava; dobrobit, korist i dobit (profit); strategija i stra- teške analize; osnove hidrologije, hidarulike, hidroteh- nike, biologije, fizike, hemije, mašinstva, elektrotehni- ke, poljoprivrede i drugih disciplina za ekonomsku pri- menu u vodnom sektoru; efikansost i privatizacija; stra- teške analize i ciljevi, i osobine integrativnosti u strategiji; mogućnosti i prednosti javno – privatnog partnerstva (JPP); faze za uspostavljanje JPP; modeli, ri- zici i procene u JPP i još mnogo drugog. Istraživanje i obrađene teme polaze od dosadašnjih rezultata, a koje su u knjizi orijentisane na budućnost u prirodnim i upravljivim procesima. Osnovni ciljevi stra- efikasne i produktivne ekonomije u vodnom sektoru. tegije su u zadovoljavanju interesa obveznika, odno- Budućnost vodnog sektora biće izvesno bolja ukoliko sno korisnika. nastane iz rasta integrativnosti ekonomije zasnovane Integrativnost ekonomije vodnog sektora potpu- na multidisciplinarnom razvoju u korišćenju ljudskih re- ni izraz može imati definisanjem, implementacijom i sura. praktičnom primenom u modelima javno – privatnog partnerstva. Napomena: Prikaz je u stvari uvodni govor autora na U knjizi se može naći šta su u vodnom, odnosno promociji knjige održanoj u oktobru mjesecu ove go- javnom sektoru: ekonomske karakteristike za javna i dine u Novom Sadu.

54 VODA I MI BROJ 80