SADR@AJ decembar 2012. • Broj 80 • Godina XVI UVODNIK L. @uni} D. Hrkaš VA@NIJE DETERMINANTE HIDROGRAFSKOG POLO@AJA SARAJEVA I PROBLEMI POLUCIJE UVODNIK VODOTOKA U GRADU AKTUELNOSTI E. Tanovi}, D. Dobrnji} D. Hrka{ BIODIVERZITET GMIZAVACA OKOLINE GRA^ANICE PREZENTIRAN PROJEKAT “HIDROGRAFSKO SNIMANJE KORITA RIJEKE SAVE” VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI A. Ibrulj D. Selmanagi}, S. Fejzibegovi}, A. Hase~i} POLJOPRIVREDA I UPRAVLJANJE VODAMA ZAJEDNI^KA AKCIJA U SLIVU RIJEKE DUNAV ZA “OZELENJAVANJE” INDUSTRIJE KORI[TENJE VODA D. Draganovi} STRU^NA EKSKURZIJA – VODOZAHVAT STUPARI. S. Merdan PPOV @IVINICE I BRANA MODRAC FORMIRANJE VODOCRPILI[TA “PIVNICE” U OP]INI BU@IM S. D`ino KOLIKO BRINEMO ZA OKOLI[? ZA[TITA VODA PRIKAZI KNJIGA D`. [kamo EMISIJA ZAGA\ENJA NA VODNOM PODRU^JU B. \or|evi} RIJEKE SAVE ANALIZA HIDROLO[KIH VREMENSKIH SERIJA, autori Husno Hrelja i Ajla Mulaomerovi} S. Tro`i}-Borovac OP]E KARAKTERISTIKE PLEMENITOG RAKA ASTACUS xxxxxx ASTACUS LINNEANUS, 1758 (DECAPODA, ASTACIDAE) INTEGRATIVNOST EKONOMIJE U VODNOM I NJEGOVA DISTRIBUCIJA U VODAMA BiH (JAVNOM) SEKTORU, autora Marka Baj~eti}a Autor kolor fotografija na koricama i srednjim stranama je in`. Mirsad Lon~arevi}. Na koricama i na srednjoj strani snimci su rijeke Kru{~ice, a snimci na srednjim vanjskim stranama rijeke @eljeznice (gornji tok). "VODA I MI" Glavna urednica: Dilista Hrka{, dipl. `urn. ^asopis Agencije za vodno Savjet ~asopisa: Sejad Deli}, predsjednik; Slavko Stjepi}, zamjenik podru~je rijeke Save Sarajevo predsjednika; Matija ]urkovi}, ~lan; Vesna Cvjetinovi}, ~lan; Edvin [ari}, ~lan i D`evad [kamo, ~lan. http:/www..voda..ba Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, dipl. `urnalist, predsjed- nik; ~lanovi: Mirsad Lon~arevi}, dipl. ing. gra|., Aida Salahovi}, dipl. Izdava~: ekonomist, Elmedin Hadrovi}, dipl. pravnik, dr. sci. Anisa ^i~i} Mo~i}, Agencija za vodno podru~je rijeke Save Haris Fi{ekovi}, dipl. ing. gra|. i mr. Sanela D`ino, dipl. in`. hemije. Sarajevo, ul. Hamdije ^emerli}a 39a Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Telefon: ++387 33 72 64 58 Sarajevo Fax: ++387 33 72 64 23 Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo E-mail: [email protected] [tampa: RIMIGRAF, Sarajevo ^asopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od 12. 03. 2001. godine. Uvodnik DILISTA HRKA[ PO[TOVANI ^ITAOCI, dmah na početku jedna mala ispravka iz „puno vode proteče“ a da joj ne napravimo zabranu i uvodnika prošlog broja: nije se navršilo 12 ne iskoristimo sve njene i naše potencijale. O nego 16 godina od početka izdavanja časo- Poštovanim čitaocima/čitateljima, dragim i do- pisa „Voda i mi“. Moglo se lako zaključiti da brim ljudima, korisnicima i zaštitarima voda, svima se radi o slučajnoj grešci, jer se pominje 1996. godina vama, a posebno onima koji žive i rade u slivnom po- kao godina početka izlaženja, ali eto, ipak da istak- dručju rijeke Save, čestitamo božićne i novogodišnje nemo zavidne godine trajanja časopisa. praznike sa najboljim željama za dobro zdravlje, us- Inače, krajem poslovne i kalendarske godine u pjeh i napredak u svemu što rade i čine za dobrobit Agenciji se obično, kroz analizu realizacije planiranih sebe i zajednice u kojoj žive. zadataka i aktivnosti prema usvojenom planu i pro- SRETNO! gramu sa početka godine, te planskim projekcijama za narednu godinu, ocjenjuje uspješnost rada, ali i opće stanje i problemi u sektoru voda u FBiH i shodno tome utvrđuju prioriteni zadaci i ciljevi. O tome će, na- damo se, biti više riječi u narednom broju časopisa. U nekoliko zadnjih dana pripreme ovog broja, nakon lijepe ali vrlo sušne jeseni, doživjeli smo snje- žnu oluju i velike snježne padavine, tako da se klima- tološke ćudi izgleda ne predaju. A mi smo se ipak ne- gdje u sebi obradovali snijegu, valjda zato što smo i naučili da nam u ovim zimskim mjesecima bude snje- žno i hladno, zdravo je to, kažu, a i treba nam ta zale- đena voda koja će pod prvim suncem ili jugom promi- jeniti svoje agregatno stanje i malo- pomalo ublažiti itekako opasne posljedice dugotrajne suše. Dakle, na kraju smo ove 2012. u danima u kojima sumiramo stečena znanja i iskustva u proteklih 366 dana, sa više ili manje samokritičnosti da li je i koliko moglo bolje i više, istovremeno se nadajući da ćemo u narednih 365 dana 2013. godine biti bolji i uspješniji na svakom polju našeg djelovanja. Ako to svako od nas sebi obeća i prema tom obećanju se ponaša od- govorno, onda će se i otvoriti mogućnosti da nam se ukaže svjetlo na kraju tunela. Ne bi valjalo da nam još Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka. 3 VODA I MI BROJ 80 Aktuelnosti DILISTA HRKA[ PREZENTIRAN PROJEKAT “HIDROGRAFSKO SNIMANJE KORITA RIJEKE SAVE” okviru realizacije zakonskih i planskih zada- i koritu rijeke Save, da bi se potom izvršilo hidrograf- taka Agencije za „Vodno područje rijeke sko snimanje korita vodotoka na zadatoj dionici. Dio- U Save“ Sarajevo nedavno je završen i proje- nicu lijeve obale rijeke Save finansirale su Hrvatske vode kat „Hidrografsko snimanje korita rijeke i Agencija vodne putove iz Vukovara i posao završili u Save“. Tim povodom je upriličena i prezentacija pro- 2011. godini. jekta kojoj su , osim predstavnika AVP Sava kao in- Osnovni cilj ovog zadatka je dobivanje kvalitetne vestitora i firmi koje su realizovale zadatak, prisustvo- podloge za praćenje stanja plovnosti na vodnom putu, vali i predstavnici Agencije za vodne putove Republi- ke Hrvatske, Ministarstva vanjske trgovine i ekonom- skih odnosa BiH, Svjetske banke, Federalnog ministar- stva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federal- nog ministarstva prometa i komunikacija, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Agencije za „Vodno područje Jadranskog mora“ Mostar, SIPA-e, Granične policije BiH, Agencije za vode iz Bijeljine, općina Ša- mac i Orašje i niza drugih zainteresiranih struktura po pitanju zaštite i korištenja rijeke Save kao međunarod- nog, odnosno međugraničnog vodotoka. Čulo se tom prilikom od predstavnika realizatora projekta firmi Trafficon i MIG Marka Erakića i Mate Gavrana da su u toku rada ukupno snimljena 274 profila na dužini od oko 55 kilometara desne obale rijeke Save i da je po- sao urađen korištenjem GPS mreže koja je uspostav- Knjige projekata u {tampanoj i elektronskoj verziji ljena u cilju opažanja geodetskih promjena na nasipu Snimio: Amer Kavazovi} 4 VODA I MI BROJ 80 zatim količina nanosa , kao i utvrđivanje i ocjenjivanje Osim toga, dobijeni podaci će se koristiti i tokom promjena nastalih od vremena prethodnog snimanja izrade idejnog projekta uređenja plovnog puta na ri- (2008. i 2009.), odnosno praćenje dostignutog stepe- jeci Savi. na regeneracije dna korita imajući u vidu činjenicu da I na kraju, ono što je takođe važno za ovu infor- u preiodu od prethodnog snimanja do danas nije bila maciju je da je za realizaciju ovog posla AVP Sava iz- dozvoljena eksploatacija riječnog materijala. dvojila oko 90.000 konvertibilnih maraka. U~esnici na prezentaciji s pa`njom prate izlaganja o projektu Snimio: A. Kavazovi} Razmjena projekta lijeve i desne obale rijeke Save izme|u Venceslava Vavro{a predstavnika Agencije za vodne putove RH iz Vukovara i Sejada Deli}a, direktora AVP Sava Sarajevo Snimio: A. Kavazovi} 5 VODA I MI BROJ 80 AMILA IBRULJ, dipl. in`. gra|. POLJOPRIVREDA I UPRAVLJANJE VODAMA U SLIVU RIJEKE DUNAV – RADIONICA U ORGANIZACIJI ICPDR – a ICPDR radionici Poljoprivreda i upravljanje većane urbanizacije, poljoprivrednog razvoja i veće po- vodama u slivu rijeke Dunav, održanoj u pe- trošnje hrane. Procijenjeno je da će dodatna potreba N riodu 5-6 Novembar 2012. u Bukureštu - Ru- za hranom biti veća od trenutne proizvodnje za 70%. munija, prisustvovalo je 58 učesnika iz 9 ze- malja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Mol- davija, Njemačka, Rumunija, Slovačka, Srbija i Ukra- jina). Cilj radionice je bio prikazati dokaze o uključeno- sti zainteresiranih strana i prikazati koristi od primjene dobrih poljoprivrednih mjera u cilju smanjenja zagađe- nja, podsticanje implementacije Združenog programa mjera (JAP) - sa posebnim akcentom na mjere veza- ne za poljoprivredu, indentifikacija prepreka u provo- đenju poljoprivrednih mjera, prijedlog odgovarajućih rješenja i preporuke za uočene prepreke i ograničenja. Razmatrane su osnovne mjere smanjenje uticaja nitro- Slika 1 – Prikaz tri varijante projekcije svjetske populacije gena na površinske i podzemne vode, dok je kod fos- za period 1950-2050 (Preuzeto: UN (2009)) fata fokus bio na površinskim vodama. Najnovije projekcije Ujedinjenih naroda (UN) i FAO (Food and Agriculture Organization) pokazuju nasta- Prema prezentaciji Monferda Roettrle iz Njemačke vak rasta svjetske populacije. Postoje tri alternativne i najnovijoj seriji članaka objavljenih u časopisu DLG, projekcije kojima se predviđa porast svjetske popu- u slivu rijeke Dunav postoji potencijal za povećnje po- lacije (niska, srednja i visoka). Prema srednjoj projek- ljoprivredne proizvodnje. Povećanje ulaganja u poljo- ciji predviđa se da će 6.1 milijarda ljudi iz 2000te na- privredu i tehnologije se u zemljama Evropske unije rasti na 7.2 milijarde u 2015toj, na 8.3 milijarde u 2030toj, (EU) već može posmatrati kao opšti trend. Prije pristu- da bi u 2050toj taj broj dostigao 9.3 milijarde, što bi bio panja EU zemljama potrebno je bavljenje ovom pro- porast od oko 2 milijarde ljudi u odnosu na trenutno blematikom i priprema rješenja na očekivanu proble- stanje (Slika 1). Prirast stanovništva će dovesti do po- matiku. Poljoprivreda će morati ostvariti veću produk- 6 VODA I MI BROJ 80 tivnost u područjima gdje je to moguće, a istovreme- vrede sigurno porasti. U poređenju sa zemljama zapa- no je potrebno razmatrati i pronači rješenja kojima bi dne Evrope, Bosna i Hrcegovina (BiH) koristi znatno se postigli specifični ekonomski i ekološki zahtjevi, od- manje sjemena, đubriva i pesticida, te se pretpostav- nosno pitanja profitabilnosti poljoprivrede bez rizika za lja da bi ulazak BiH u EU značio i porast poljoprivre- okoliš. dne proizvodnje (kako je pokazalo iskustvo dosada- Uz industriju i saobraćaj, konvencionalna poljopri- šnjih zemalja pristupnica EU), a samim tim i porast emi- vreda je najveći zagađivač okoliša (posebno u sluča- sije ovih supstanci u okoliš.