Kako Živjeti Zajedno?
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
mentalno zdravlje KAKO IVJETI ZAJEDNO? Razgovor Tema broja: Grozdana Cvitan, Michael von Cranach, Elvira Koiæ, Gorazd Mrevlje, Wolfgang Rutz, Henrik Wahlberg stranice 21-28 Gorazd Mrevlje ISSN 1331-7970 dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 6. lipnja 2002, godište IV, broj 82 • cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit Popis stanovništva: Domovinski katekizam Andrea Dragojeviæ stranica 7 Razgovor Steven Shaviro Ti Kanta i Warhola! Neven Jovanoviæ stranice 18-19 Razgovori uz granicu Jezik kao minsko polje Neven Ušumoviæ, Sandi Blagoniæ stranice 12-15 Tema Fantomska Akademija Zlatko Juriæ stranice 32-34 Esej Primitivizacija Hamleta Bleiburg - Jasenovac Robertino Bartolec KATEGORIZACIJA ZLOÈINA Ivo Goldstein, Igor Graovac, Josip Jurèeviæ stranice 38-39 stranice 8-11 2 IV/82, 6. lipnja 2,,2. The billboard project is a street-wise communication Gdje je što game in the shape of an art project. The Travelling Painter’s Billboard Truck will follow a route starting at the International Tribunal in Den Haag (NL), via Germa- ny to Slovenia, Croatia, Bosnia-Herzegovina and Ser- Info i najave 4-5 bia, where it will have it’s finale in Belgrade. On every Karlo Nikoliæ, Milan Pavlinoviæ, Oliver Sertiæ, Miljenko Ugarkoviæ stop along the journey the project team will develop U arištu ideas for billboard images that will be developed and Kako proizvodimo gubitke Andrea Zlatar 3 painted together with the local audience. On one side Europska prièa Biserka Cvjetièanin 3 of the car a billboard (300 x 300 cm) will be connected, Ministarstvo podvijena repa Nataša Petrinjak 6 on which a daily to be changed sequence of images Rat i mir privatizacije Grozdana Cvitan 6 will be painted, one on top of the other. Because the Domovinski katekizam Andrea Dragojeviæ 7 Razgovor sa Stevenom Shavirom Neven Jovanoviæ 18-19 theme and the content of the paintings will be improvi- sed on the spot, until the very last moment it will re- Tema: Kategorizacija zloèina main unclear, also for the painters, how this billboard Razgovor s Ivom Goldsteinom Agata Juniku 8-9 story will enrol. Of course a project like this can only be Razgovor s Igorom Graovcem i Josipom Jurèeviæem Omer Karabeg 10-11 successfully executed if it will be supported, hosted and coached by some locally well-introduced and very Tema: Razgovori uz granicu Dvije granice i tri zemlje Nives Franiæ 12 effectively operating counterparts. Local artists and ot- Jezik kao minsko polje Neven Ušumoviæ 13 her participants, preferably from diverse ethnic etc. Reciklirana prošlost i zaposjednuti simboli Sandi Blagoniæ 14-15 backgrounds, will be invited to work side by side in the process of conceptualising, painting and displaying Tema: Male europske prièe new images. But the process won’t stop there. Much Male knjievnosti u Zagrebu Lovorka Kozole 16 Kratke prièe za dugo èitanje Gioia-Ana Ulrich 16 more important than only the creation of a billboard Razgovor s Dariuszom Nowackim Tamara Bregeš 17 painting as such, is investigating it’s effects and it’s Publici ispred nosa Gioia-Ana Ulrich 17 public responses in the chosen social surrounding. Razgovor s Mitjom Èanderom Karolina Lisak-Vidoviæ 17 And subsequently making that process transparent and visible for the local audience as well as for the visi- Svakodnevica tors of the website. That means that after a new image Sve je za pet? Trpimir Matasoviæ 19 Sanjarije dokonog Kneijanca Boris Beck 44 will have been painted on the billboard, the local au- dience and passers by will be actively approached and Knjievnost interviewed. All material coming out of this process wi- Tramvaj Danijel Dragojeviæ 20 ll be shown immediately on the website. For that rea- Sjene gradova Predrag Matvejeviæ 29 son, the billboard team will consist of several partici- Vizualna kultura pants with different specific skills, like painters, inter- Razgovor s Romanom Ondakom Leila Topiæ 30 viewers and editors for the website. Razgovor s Tomijem Sheiderbauerom i Teresom Alonso Mikos Erhardt 30 Razgovor s Michelangelom Pistolletom Iva R. Jankoviæ 31 The project management team will initially consist of Velika društvena igra Iva R. Jankoviæ 31 René Klarenbeek, Dagmar Drews, their assistan- Fantomska akademija Zlatko Juriæ 32-34 t and on every location (a representative of) the local House & Techno Neven Jovanoviæ 45 counterpart. The European Cultural Foundation will Glazba have an initiating and advising role in the process. Re- Nedostatak dominantne osobnosti Zrinka Matiæ 35 né Klarenbeek and Dagmar Drews will be focussing Najbolji moguæi zakljuèak obljetnice Trpimir Matasoviæ 36 their temporary meant activities mainly on introducing Idealan šef-dirigent Trpimir Matasoviæ 36 and conducting the different project activities in such a Crne ovce glitch-elektronike Luka Bekavac 37 Svjetlosnim godinama daleko od rocka Krešimir Èuliæ 37 way, that as soon as possible the project can be taken over by the local participants. Kazalište Hamlet protiv Hamleta Robertino Bartolec 38-39 Dugo putovanje do demonstracija Nataša Govediæ 40 Kritika For the complete project’s duration, from August to Nomadsko odrivo tijelo Igor Markoviæ 41 October 2002, TBPT will need: Realizam za vegetarijance Sanja Beslaæ 41 A (English or German speaking) assistant, prefe- Rasprodaja ivota Andrew O’Hagan 42 rably but not necessarily an artist, with ‘brains & bal- Novi društveni roman Jessica Murphy 43 ls’ and developed communicative skills, assistant Nietzsche – utvrdo ili umeko? Siniša Nikoliæ 44-45 who is motivated to collect and edit all the material Svjetski zarezi 46 coming out of the project, in setting up and conduc- Gioia-Ana Ulrich ting with her the website and dealing with the projec- t’s external contacts. Preferably this person will be Strip handling the computer etc. hardware as well and will Omajgadajmagad Goran Novoviæ 47 be also the truck driver and should be capable of lig- ht maintenance work on the car and the billboard construction. Most important is that assistant will ha- ve to be enthusiastically motivated, because for the audience they will be the main representers of the TEMA BROJA: project. Kako ivjeti zajedno? Priredila Grozdana Cvitan The applications must be sent within 10 days to Razgovor s Michaelom von Cranachom Grozdana Cvitan 22 e-mail address: [email protected] Razgovor s Elvirom Koiæ Grozdana Cvitan 23 for: Billboard project. Razgovor s Gorazdom Mrevljevim Grozdana Cvitan 24-25 Razgovor s Wolfgangom Rutzom Grozdana Cvitan 26 Razgovor s Henrikom Wahlbergom Grozdana Cvitan 27 Oni koji uèe sporo i veoma sporo Dan Bar-On 28 IV/82, 6. lipnja 2,,2. 3 asprave koje se proteklih tjedana i predstavu. I to je ta katastrofalna èinjeni- Hrvatskoj ne postoje uvjeti lojalne kon- nju oni koji nove uvjete kulturne produk- dana vode oko prijedloga zakona o ca, da svako poveæanje opsega rada u kul- kurencije izmeðu javnih i privatnih po- cije, bez cenzure i posvemašnjeg drav- uvoðenju obaveznih doprinosa za turi, u današnjim uvjetima (ogranièena duzeæa u kulturi, koji bi omoguæili us- nog uplitanja, smatraju izazovom i šan- mirovinsko i socijalno osiguranje, a koji kolièina novaca i nerealno budetiranje postavljanje slobodnog trišta i slobod- som za uspostavljanje vlastite nezavisnos- bi se plaæali na svaki ugovor o djelu, dove- projekata) znaèi istovremeno proizvoðe- nih odnosa razmjene roba i usluga. ti – umjetnièke i financijske, autorske i le su u središte panje jedan temeljni nje gubitaka. Jedno od vanih pitanja koje predstav- egzistencijalne. Tako u paketu novih za- problem, a to je da kulturna proizvodnja, lja kamen spoticanja u diskusijama o slo- konskih odredbi za izdvajanja za socijalno uz to što proizvodi umjetnièke produkte, Razoèarani glumci bodnom trištu kulture (a vrlo je slièna si- i mirovinsko osiguranje nitko od umjetni- u cijelom procesu proizvodi naprosto – U posebno su teškom poloaju neza- tuacija i s trištem znanosti) jest pitanje ka ne vidi ništa dobroga i korisnoga od gubitke. Tko sve proizvodi gubitke? Sve visne produkcije, mali izdavaèi, kazališne socijalne sigurnosti zaposlenih u kulturi. cjelovitoga ureðenja svih odnosa u porez- kulturne institucije kao i izvaninstitucio- i plesne grupe, privatna galerijska djelat- U visokoj mjeri postoji otpor prema revi- nom sustavu Republike Hrvatske. nalni kulturni pogoni èiji projekti nisu u nost, novi oblici tzv. multimedijalnih ziji steèenih prava (npr. glumaèko zapos- potpunosti unaprijed pokriveni dravnim Na dirati steèena prava! ili gradskim budetima. Argumenti da taj novi sustav dugoroè- Tko su sve gubitnici? Pojedinci koji za Okvir za stvarnost no poboljšava socijalnu sigurnost kultur- obavljeni posao ne dobiju (na vrijeme ili njaka, naprosto se odbijaju o zidove ne- nikada autorski honorar), institucije koje povjerenja u sustav. Svatko je za sebe izra- su stalno u minusu, gradski i dravni fon- Kako proizvodimo èunao da – ako zakon starta 1. srpnja ove dovi koji – po sili zakona – moraju biti godine – moe raèunati da æe za 2002. “solidarni dunici” svojih institucija, i ta- gubitke morati na kraju platiti dodatni porez. I to ko, uglavnom šutke i bez ozbiljnijih po- je osnovno polazište veæine umjetnika ko- kušaja sanacije, prelaze preko èinjenice da Po inerciji, zbog straha steèenog u nizu politièkih ji su sudjelovali u raspravi: elementarni, im kulturni pogon u cjelini proizvodi gu- “reformi” kulture u zadnjih èetvrt stoljeæa (a nakon svake reforme egzistencijalni osjeæaj nesigurnosti i strah bitke. Jednostavno pitanje glasi: moe li da æe biti još gore nego što je sada. Jedna kulturna institucija otiæi u steèaj? je uvijek bilo još malo gore nego prije), svi (i slobodnjaci i oni sa od korisnih poslovica koje bi se mogle iz- Ili, pitajmo drukèije? Moe li drav- stalnim radnim mjestom) su se utaborili na steèenim pozicijama jer reæi u ovom trenutku: ako nešto ne moeš na/gradska instanca iz budeta pokriti te- smatraju da sa svakom promjenom mogu jedino izgubiti popraviti, nemoj to slomiti do kraja. kuæe gubitaše i omoguæiti poèetak od tzv. Deklarativno, doduše, svi priznaju da pozitivne nule? Evo i treæeg, najozbiljni- Andrea Zlatar su promjene potrebne, ali u stvarnosti ih jeg pitanja: mogu li se nositelji kulturnih se uasavaju.