mentalno zdravlje KAKO IVJETI ZAJEDNO? Razgovor Tema broja: Grozdana Cvitan, Michael von Cranach, Elvira Koiæ, Gorazd Mrevlje, Wolfgang Rutz, Henrik Wahlberg
stranice 21-28 Gorazd Mrevlje
ISSN 1331-7970
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 6. lipnja 2002, godište IV, broj 82 • cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit
Popis stanovništva: Domovinski katekizam Andrea Dragojeviæ stranica 7
Razgovor Steven Shaviro Ti Kanta i Warhola! Neven Jovanoviæ stranice 18-19
Razgovori uz granicu Jezik kao minsko polje Neven Ušumoviæ, Sandi Blagoniæ
stranice 12-15
Tema Fantomska Akademija Zlatko Juriæ stranice 32-34
Esej Primitivizacija Hamleta Bleiburg - Jasenovac
Robertino Bartolec KATEGORIZACIJA ZLOÈINA
Ivo Goldstein, Igor Graovac, Josip Jurèeviæ stranice 38-39 stranice 8-11 2 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
The billboard project is a street-wise communication Gdje je što game in the shape of an art project. The Travelling Painter’s Billboard Truck will follow a route starting at the International Tribunal in Den Haag (NL), via Germa- ny to Slovenia, Croatia, Bosnia-Herzegovina and Ser- Info i najave 4-5 bia, where it will have it’s finale in Belgrade. On every Karlo Nikoliæ, Milan Pavlinoviæ, Oliver Sertiæ, Miljenko Ugarkoviæ stop along the journey the project team will develop U arištu ideas for billboard images that will be developed and Kako proizvodimo gubitke Andrea Zlatar 3 painted together with the local audience. On one side Europska prièa Biserka Cvjetièanin 3 of the car a billboard (300 x 300 cm) will be connected, Ministarstvo podvijena repa Nataša Petrinjak 6 on which a daily to be changed sequence of images Rat i mir privatizacije Grozdana Cvitan 6 will be painted, one on top of the other. Because the Domovinski katekizam Andrea Dragojeviæ 7 Razgovor sa Stevenom Shavirom Neven Jovanoviæ 18-19 theme and the content of the paintings will be improvi- sed on the spot, until the very last moment it will re- Tema: Kategorizacija zloèina main unclear, also for the painters, how this billboard Razgovor s Ivom Goldsteinom Agata Juniku 8-9 story will enrol. Of course a project like this can only be Razgovor s Igorom Graovcem i Josipom Jurèeviæem Omer Karabeg 10-11 successfully executed if it will be supported, hosted and coached by some locally well-introduced and very Tema: Razgovori uz granicu Dvije granice i tri zemlje Nives Franiæ 12 effectively operating counterparts. Local artists and ot- Jezik kao minsko polje Neven Ušumoviæ 13 her participants, preferably from diverse ethnic etc. Reciklirana prošlost i zaposjednuti simboli Sandi Blagoniæ 14-15 backgrounds, will be invited to work side by side in the process of conceptualising, painting and displaying Tema: Male europske prièe new images. But the process won’t stop there. Much Male knji evnosti u Zagrebu Lovorka Kozole 16 Kratke prièe za dugo èitanje Gioia-Ana Ulrich 16 more important than only the creation of a billboard Razgovor s Dariuszom Nowackim Tamara Bregeš 17 painting as such, is investigating it’s effects and it’s Publici ispred nosa Gioia-Ana Ulrich 17 public responses in the chosen social surrounding. Razgovor s Mitjom Èanderom Karolina Lisak-Vidoviæ 17 And subsequently making that process transparent and visible for the local audience as well as for the visi- Svakodnevica tors of the website. That means that after a new image Sve je za pet? Trpimir Matasoviæ 19 Sanjarije dokonog Kne ijanca Boris Beck 44 will have been painted on the billboard, the local au- dience and passers by will be actively approached and Knji evnost interviewed. All material coming out of this process wi- Tramvaj Danijel Dragojeviæ 20 ll be shown immediately on the website. For that rea- Sjene gradova Predrag Matvejeviæ 29 son, the billboard team will consist of several partici- Vizualna kultura pants with different specific skills, like painters, inter- Razgovor s Romanom Ondakom Leila Topiæ 30 viewers and editors for the website. Razgovor s Tomijem Sheiderbauerom i Teresom Alonso Mikos Erhardt 30 Razgovor s Michelangelom Pistolletom Iva R. Jankoviæ 31 The project management team will initially consist of Velika društvena igra Iva R. Jankoviæ 31 René Klarenbeek, Dagmar Drews, their assistan- Fantomska akademija Zlatko Juriæ 32-34 t and on every location (a representative of) the local House & Techno Neven Jovanoviæ 45 counterpart. The European Cultural Foundation will Glazba have an initiating and advising role in the process. Re- Nedostatak dominantne osobnosti Zrinka Matiæ 35 né Klarenbeek and Dagmar Drews will be focussing Najbolji moguæi zakljuèak obljetnice Trpimir Matasoviæ 36 their temporary meant activities mainly on introducing Idealan šef-dirigent Trpimir Matasoviæ 36 and conducting the different project activities in such a Crne ovce glitch-elektronike Luka Bekavac 37 Svjetlosnim godinama daleko od rocka Krešimir Èuliæ 37 way, that as soon as possible the project can be taken over by the local participants. Kazalište Hamlet protiv Hamleta Robertino Bartolec 38-39 Dugo putovanje do demonstracija Nataša Govediæ 40
Kritika For the complete project’s duration, from August to Nomadsko odr ivo tijelo Igor Markoviæ 41 October 2002, TBPT will need: Realizam za vegetarijance Sanja Beslaæ 41 A (English or German speaking) assistant, prefe- Rasprodaja ivota Andrew O’Hagan 42 rably but not necessarily an artist, with ‘brains & bal- Novi društveni roman Jessica Murphy 43 ls’ and developed communicative skills, assistant Nietzsche – utvrdo ili umeko? Siniša Nikoliæ 44-45 who is motivated to collect and edit all the material Svjetski zarezi 46 coming out of the project, in setting up and conduc- Gioia-Ana Ulrich ting with her the website and dealing with the projec- t’s external contacts. Preferably this person will be Strip handling the computer etc. hardware as well and will Omajgadajmagad Goran Novoviæ 47 be also the truck driver and should be capable of lig- ht maintenance work on the car and the billboard construction. Most important is that assistant will ha- ve to be enthusiastically motivated, because for the audience they will be the main representers of the TEMA BROJA: project. Kako ivjeti zajedno?
Priredila Grozdana Cvitan The applications must be sent within 10 days to Razgovor s Michaelom von Cranachom Grozdana Cvitan 22 e-mail address: [email protected] Razgovor s Elvirom Koiæ Grozdana Cvitan 23 for: Billboard project. Razgovor s Gorazdom Mrevljevim Grozdana Cvitan 24-25 Razgovor s Wolfgangom Rutzom Grozdana Cvitan 26 Razgovor s Henrikom Wahlbergom Grozdana Cvitan 27 Oni koji uèe sporo i veoma sporo Dan Bar-On 28 IV/82, 6. lipnja 2,,2. 3
asprave koje se proteklih tjedana i predstavu. I to je ta katastrofalna èinjeni- Hrvatskoj ne postoje uvjeti lojalne kon- nju oni koji nove uvjete kulturne produk- dana vode oko prijedloga zakona o ca, da svako poveæanje opsega rada u kul- kurencije izmeðu javnih i privatnih po- cije, bez cenzure i posvemašnjeg dr av- uvoðenju obaveznih doprinosa za turi, u današnjim uvjetima (ogranièena duzeæa u kulturi, koji bi omoguæili us- nog uplitanja, smatraju izazovom i šan- mirovinsko i socijalno osiguranje, a koji kolièina novaca i nerealno bud etiranje postavljanje slobodnog tr išta i slobod- som za uspostavljanje vlastite nezavisnos- bi se plaæali na svaki ugovor o djelu, dove- projekata) znaèi istovremeno proizvoðe- nih odnosa razmjene roba i usluga. ti – umjetnièke i financijske, autorske i le su u središte pa nje jedan temeljni nje gubitaka. Jedno od va nih pitanja koje predstav- egzistencijalne. Tako u paketu novih za- problem, a to je da kulturna proizvodnja, lja kamen spoticanja u diskusijama o slo- konskih odredbi za izdvajanja za socijalno uz to što proizvodi umjetnièke produkte, Razoèarani glumci bodnom tr ištu kulture (a vrlo je slièna si- i mirovinsko osiguranje nitko od umjetni- u cijelom procesu proizvodi naprosto – U posebno su teškom polo aju neza- tuacija i s tr ištem znanosti) jest pitanje ka ne vidi ništa dobroga i korisnoga od gubitke. Tko sve proizvodi gubitke? Sve visne produkcije, mali izdavaèi, kazališne socijalne sigurnosti zaposlenih u kulturi. cjelovitoga ureðenja svih odnosa u porez- kulturne institucije kao i izvaninstitucio- i plesne grupe, privatna galerijska djelat- U visokoj mjeri postoji otpor prema revi- nom sustavu Republike Hrvatske. nalni kulturni pogoni èiji projekti nisu u nost, novi oblici tzv. multimedijalnih ziji steèenih prava (npr. glumaèko zapos- potpunosti unaprijed pokriveni dr avnim Na dirati steèena prava! ili gradskim bud etima. Argumenti da taj novi sustav dugoroè- Tko su sve gubitnici? Pojedinci koji za Okvir za stvarnost no poboljšava socijalnu sigurnost kultur- obavljeni posao ne dobiju (na vrijeme ili njaka, naprosto se odbijaju o zidove ne- nikada autorski honorar), institucije koje povjerenja u sustav. Svatko je za sebe izra- su stalno u minusu, gradski i dr avni fon- Kako proizvodimo èunao da – ako zakon starta 1. srpnja ove dovi koji – po sili zakona – moraju biti godine – mo e raèunati da æe za 2002. “solidarni du nici” svojih institucija, i ta- gubitke morati na kraju platiti dodatni porez. I to ko, uglavnom šutke i bez ozbiljnijih po- je osnovno polazište veæine umjetnika ko- kušaja sanacije, prelaze preko èinjenice da Po inerciji, zbog straha steèenog u nizu politièkih ji su sudjelovali u raspravi: elementarni, im kulturni pogon u cjelini proizvodi gu- “reformi” kulture u zadnjih èetvrt stoljeæa (a nakon svake reforme egzistencijalni osjeæaj nesigurnosti i strah bitke. Jednostavno pitanje glasi: mo e li da æe biti još gore nego što je sada. Jedna kulturna institucija otiæi u steèaj? je uvijek bilo još malo gore nego prije), svi (i slobodnjaci i oni sa od korisnih poslovica koje bi se mogle iz- Ili, pitajmo drukèije? Mo e li dr av- stalnim radnim mjestom) su se utaborili na steèenim pozicijama jer reæi u ovom trenutku: ako nešto ne mo eš na/gradska instanca iz bud eta pokriti te- smatraju da sa svakom promjenom mogu jedino izgubiti popraviti, nemoj to slomiti do kraja. kuæe gubitaše i omoguæiti poèetak od tzv. Deklarativno, doduše, svi priznaju da pozitivne nule? Evo i treæeg, najozbiljni- Andrea Zlatar su promjene potrebne, ali u stvarnosti ih jeg pitanja: mogu li se nositelji kulturnih se u asavaju. Ne dirati steèena prava, te- projekata disciplinirati na naèin da ne meljni je argument, na koji se nadograðu- proizvode gubitke, da njihova kulturna projekata. Njihov je opstanak ugro en lenje je “stalno”, to znaèi da garantira put je obrana “strukom”: promjene moraju proizvodnja ostane u granicama realno time što dr ava mo e sufinancirati samo od diplome do mirovine u istom kazališ- doæi iznutra, iz struke, nakon temeljitih planiranog bud eta? Pozitivan odgovor njihovu programsku djelatnost, dok se tu). Taj otpor dijelom proizlazi iz osjeæaja analiza i procjena stanja. Svugdje odzvanja na posljednje pitanje zvuèi optimistièno: kulturnim ustanovama u dr avnom vlas- za socijalnu pravdu i sigurnost naslijeðe- veliko “NE!” promjenama koje dolaze iz- hajdemo pokušati raditi unutar onih okvi- ništvu financira i program i plaæe zapos- nog iz socijalizma, a dijelom je posljedica ravno iz politike, kao odluke politièkoga ra koji su realni i nisu financijski riskan- lenih i tzv. hladni pogon (stambeni troš- rastuæe socijalne nesigurnosti u cijelom vrha, iz Vlade ili pojedinih ministarstava. tni. Ali to bi, za veæinu naših kulturnjaka i kovi, struja, odr avanje itd). Porazni po- društvu i vidljive ekonomske marginaliza- Po inerciji, zbog straha steèenog u nizu umjetnika, znaèilo da svoju proizvodnju daci govore o tome da više od 2/3 sred- cije sfera kulture. Slièna je situacija i u os- politièkih “reformi” kulture u zadnjih moraju smanjiti barem za 30-40 posto, a stava koje dr ava ili grad doznaèuju jav- talim tranzicijskim zemljama Srednje Eu- èetvrt stoljeæa (a nakon svake reforme je ravnatelj jedne naše kazališne kuæe iskre- nim kulturnim ustanovama ide na trošak rope, gdje dolazi do raslojavanja umjetni- uvijek bilo još malo gore nego prije), svi (i no mi je rekao: Ako bih u ovoj godini htio plaæa i hladnog pogona, a u umjetnièke ka prema naèinu njihova situiranja u soci- slobodnjaci i oni sa stalnim radnim mjes- sanirati gubitke iz prošlih nekoliko godina, programe ula e se maksimalno 25%, a jalnom kontekstu: veæu grupu èine, na a- tom) su se utaborili na steèenim pozicija- najbolje bi bilo da uopæe nemam nijednu ponegdje i svega 10% od dr avnih sred- lost, oni koji se osjeæaju razoèaranima što ma jer smatraju da sa svakom promjenom premijeru, da ne radimo nijednu novu stava. Ti podaci sami za sebe govore da u se dr ava “više ne brine oko njih”, a ma- mogu jedino izgubiti. www.zarez.hr
otkraj svibnja odr an je u Zagrebu jezika, a oko 500-600 su u opadanju. To se Osnivanje zaklade za prevoðenje obuhvaæa prevoðenje va nih djela zemalja prvi Festival europske kratke prièe posebno odnosi na Nigeriju i zemlje Is- U odr anju jeziène raznolikosti uloga istoène i centralne Europe). Mre e znaèe u organizaciji Naklade MD. Dobro toène Afrike. prevoditelja je izuzetno va na, a èini se da br u razmjenu informacija, razmjenu is- koncipiran program imao je u središtu Atlas navodi razlièite razloge nestajanja se taj aspekt nedovoljno percipira u našoj kustava, uspostavljanje kontakata i surad- poljsku knji evnost u hrvatskim prijevo- jezika, od preseljenja zajednica, kad se kulturnoj sredini. To je pokazao i spome- nje, a kako su njihova osnovna obilje ja dima, a odr an je i okrugli stol na temu manje grupe ili pojedinci naðu u kulturno nuti okrugli stol o europskim/hrvatskim dinamiènost i otvorenost, one omoguæu- Europske knji evnosti u hrvatskim prijevo- i jezièno drukèijoj okolini, preko pritisaka prijevodima, na kojem se ponajviše ras- ju, osobito onima koji dolaze iz jezièno dima/hrvatska knji evnost u europskim. malih zemalja, da se afirmiraju, odnosno Znaèenje i uloga prevoditelja u sklopu ove da meðunarodno afirmiraju svoj jezik i teme trebali su biti u prvom planu, osobi- Kulturna politika knji evnost. To je jedan od putova uklju- to razmatramo li ih u širem kontekstu ug- èivanja Hrvatske u europske knji evne to- ro enosti i nestajanja jezika u svijetu, pa i kove, naèin da njezino knji evno stvara- u Europi. Europska prièa laštvo upoznaju druge europske zemlje, kao i da se naša sredina bolje upozna s eu- Jezièna raznolikost Objavom Opæe deklaracije o jeziènim pravima ropskim knji evnicima prije nego što pos- Jezièna raznolikost danas je u središtu 1996. godine u Barceloni i prihvaæanjem Opæe tanu, da citiram organizatora Festivala eu- mnogih rasprava. UNESCO-vo najnovi- deklaracije o kulturnoj raznolikosti na Generalnoj ropske kratke prièe, klasici. je, drugo izdanje Atlasa ugro enih jezika Pri tome, bitka za jeziènu raznolikost (prvo je izašlo 1996.), navodi da gotovo konferenciji u studenom 2001., UNESCO nastoji poduprijeti meðu- suoèena je sa èinjenicom da su sadr aji na polovini od oko 6000 jezika, koji se danas narodnu zajednicu u poduzimanju mjera zaštite nematerijalne bašti- Internetu uglavnom na jednom jeziku – govore u svijetu, prijeti nestanak. Lingvis- ne, prvenstveno jezika engleskom. Prema Unescovu informacij- ti smatraju da je jezik jedne zajednice u Biserka Cvjetièanin skom i komunikacijskom izvješæu iz opasnosti kad ga više od 30% djece te za- 2000., 58% korisnika Interneta govori en- jednice prestaje uèiti. Prema Atlasu, u Eu- ekonomski moænijih, do nedovoljne brige pravljalo o problemima nakladnika, prem- gleski, a slijede, s velikom distancom, oni ropi je oko 50 jezika u opasnosti da nesta- o sustavnoj uporabi jezika (u školi, admi- da je okupio prevoditelje i pisce koji pišu koji govore španjolski (8,7%), njemaèki nu, osobito u Skandinaviji i Ruskoj fede- nistraciji, medijima). Objavom Opæe dek- na razlièitim europskim jezicima i time (8,6%), japanski (7,9%), francuski raciji. Tek nekoliko europskih zemalja, laracije o jeziènim pravima 1996. godine u pridonose njihovoj afirmaciji. Iznesen je (3,7%) itd. Po broju web stranica omjer u kao što su Norveška i Švicarska, odavno Barceloni i prihvaæanjem Opæe deklaracije dobar prijedlog o osnivanju neovisne zak- korist engleskog je još veæi – 81%, a slije- se zala u za višejeziènost. U Aziji je to o kulturnoj raznolikosti na Generalnoj lade za financiranje prijevoda koju bi po- de njemaèki (4%), japanski, francuski i sluèaj s Indijskim potkontinentom gdje konferenciji u studenom 2001., UNE- duprlo i Ministarstvo kulture i koja bi skandinavski jezici (2% svaki), te španjol- su mnogi jezici ostali ivi zahvaljujuæi po- SCO nastoji poduprijeti meðunarodnu mogla pridonijeti rješavanju problema u ski (l%). Svi ostali jezici zajedno èine 8%. litici dvojeziènosti ili višejeziènosti, a oso- zajednicu u poduzimanju mjera zaštite nakladništvu i prevoðenju. Upravo ove podatke treba shvatiti kao bito se istièe primjer Papue Nove Gvineje nematerijalne baštine, prvenstveno jezika. U ovom našem komunikacijskom do- poticaj da se nova komunikacijska tehno- koja sama ima 820 jezika, što je svjetski Ne bori se samo UNESCO za jeziènu bu, dobu mre a, nastaju i razvijaju se logija iskoristi na najbolji naèin, a to znaèi rekord jeziène gustoæe, a uglavnom svi raznolikost, putem svojih projekata (npr. brojne mre e prevoditelja i pisaca. Posebi- da se putem nje povezuju razlièite kulture opstaju. Nestanak jezika najviše se odnosi Linguapax i, noviji, Pericles) nego i mno- ce im poma u Europska unija i Europska i jezici i afirmira njihov identitet. Prevodi- na Australiju, Latinsku Ameriku i Afriku, ge nevladine organizacije (npr. Terralin- kulturna fondacija (npr. Central and East telji su u tom napornom, mukotrpnom u kojoj je ugro en opstanak najmanje 250 gua, Linguasphere Observatory itd.). European Book Projects - CEEB, koji procesu, dragocjeni. 4 IV/82, 6. lipnja 2,,2. lipanj 2,,2
jima je Cvjetni trg radno mjesto Me ne ma, te nakon njih Crna kro- Dan mladosti èetiri tisuæe ljudi, ve- Gerilsko kazalište izveli su predstavu San, uz prilièno nika, ivopisno prikazujuæi utjecaj æinom NOB veterana, pjevalo par- nasilja na ljude. Nakon toga, mogli tizanske pjesme, u Attacku je Festival alternativnoga kazališnog ste se odšetati u Klub SC gdje je osamnaest mladih ljudi primljeno u izrièaja – FAKI, od 21. do upravo poèinjala improvizacija ri- omladince. Ukrašen zastavama SR 25. svibnja 2002., Zagreb jeèkih Adaptera. Amalgam udaralj- Hrvatske, uz muziku s popularne ki svih vrsta, pokušaja glume i po- kompilacije “The best of Tito”, is- luuvjerljive maske slièio je na ivu punjen drugovima, partizanskim Oliver Sertiæ inaèicu Trash horrora u njegovoj pozdravima i soc-ugoðajem u klu- najsvjetlijoj verziji. Veèer je dokraj- bu, za ovu prigodu nazvanim Os- èila sarajevska Ambrosia s multi- novna škola Autonomni kulturni dr ao se FAKI i to bez medijalnim performansom Remix, centar-Attack!, atmosfera je odisala onog zaokru enog R, tako zija jednostavno se nije pojavila na gdje su u remiksiranom modu pri- na neke prošle dane o kojima se vi- su odluèile organizatorice. vrijeme, pa je FAKI zapoèeo sa sa- kazali upravo snimljenu predstavu še ne govori. Do zore se plesalo uz Festival alternativnog kazališnog moborskom plesnom skupinom Adaptera uz vlastitu muziku, efek- hitove osamdesetih s resident dji- izrièaja, FAKI, polujubilarni peti, Burka. Petra je izvela trbušni ples te, dim i vrlo malo onoga što se com Senatom i DJ Gambavim, gos- u organizaciji Autonomnog kul- egipatskog stila, èime je definitiv- mo e nazvati performansom. No, tom iz Jugoslavije. turnog centra Attack! ove je godi- no potvrðena nepredvidljivost, a kako je u pitanju FAKI, sve se Na Fakiju predstavu ne moraš ne bio nešto kraæi, kvalitetniji, ve- nastupio je i akrobatsko- ongler- moglo oèekivati. odgledati do kraja jer šank je obiè- seliji i bolje posjeæen od svih dosa- sko-muzièarski trio Enfantasten iz Nakon subotnjih performansa no blizu, tu nema glumljenih i oèe- dašnjih. Od 21. do 25. svibnja Zag- Berlina. Gaðali su nas i jajima iz plesne grupe Macabre, koja je zbog kivanih reakcija, a mo e ti se do- rebu se ponovno dogodio festival susjednih zgrada. U Attacku, ozljede jedne od glumica morala ot- goditi baš sve, i da te izvi de i da ti za koji nikad ne znaš kakav æe biti, prostoru organizatora poèeo je kazati najavljeni performans, ipak su reflektor, ako ga uopæe ima, padne tko æe ga raditi, ni tko æe na njemu drugi dio veèeri. Škartart iz Mosta- izveli uvjerljivu multimedijalnu pre- na glavu. Nema teme, nema odred- nastupiti. Èak i ako program pos- ra svojom je izlo bom Situacija i dobru onglersku koreografiju i zentaciju uvje banu za samo dva da- nice, nema koncepcije za koju se toji, izmjene u svim smjerovima dru enje pokazao da se otpad mo- afrièke bubnjeve – jembe. Bila je to na. Jednako uvjerljivom pokazala se i mo eš uhvatiti pa reæi da to nije vrlo su vjerojatne i kad se navikneš e vrlo praktièno upotrijebiti, pa Nova Lo a Lude Mame u osvje a- jedna od najboljih grupa na ovogo- bilo to, nema ni prostora na kojem – fino ti je. èak i kao umjetnost. Recikla a od- vajuæem izdanju. U isto vrijeme, dišnjem festivalu fizièki teatar Biog- kazališni kritièari mogu uzgajati Ono što se zove anything goes baèenog materijala ispala je estet- Nova grupa, nazvana još i organi- rupa iz Krakowa. Iako su istu pred- svoje frustracije o nekonzisten- poetikom ne postoji u ud benici- ski relevantnom u Attackovu ziranim nastavkom kaotiènog stavu izveli samo nekoliko mjeseci tnosti ili manjku kvalitete. Kritika ma iz teatrologije. To je festival prostoru. Fens teatar iz Novog Sa- Schmrtz teatra u Pauku su igrali ranije na TESTU, nije smetalo da je je publika sama i ako im ne bude koji je barem u tome dosljedan od da je unatoè nedobivanju vize jed- Ivšiæev “Sunèani grad”, predstavu vidimo ponovo. Naime, za FAKI su valjalo, dogodine neæe doæi. Festi- samih poèetaka. Slu i, a i slu it æe noj èlanici izveo skraæenu, ali vrlo koja je veæ pokupila dobre kritike. pripremili modificiranu i u mnogo- val alternativnog kazališnog izrièa- kao poligon mladim ljudima da intenzivnu verziju dijela Vagininih Èetvrtak protjeèe kaotièno, ali me drukèiju verziju Dva stola, dvije ja ima nešto drugo, energiju i ne- poka u što su spremili. Ta poetika monologa poznate spisateljice Eve izvedbeno jako dobro. Dok su na stolice i tri tijela. posrednost, a nije ni pretenciozan, sada se veæ mo e nazvati i koncep- Enstler. Osim monološke tirade o Cvjetnom trgu nastupili Nezavisni na što se èesto mnogi «napiknu». tom, èak i ako ga nema. Isto kao i samospoznaji vlastita spolnog or- teatar Barake, glazbeni performans Èuvaj glavu Ništa drugo mu ni ne treba. I bit la koju izgovoriš deset puta pa gana, nastavak ukljuèuje “perfor- Hrama iz Splita i izvrsni bubnjarski Zadnji dan obilje io je Titov ro- æe ga dogodine, ako se nešto ne ona postane istina. Dovoljno je da mativni dijalog ene i njene pièke”. orkestar Ritamtrajb uz onglere iz ðendan. Dok je u Kumrovcu na dogodi. se nešto šareno dogaða i da je lju- Monospolno gledališèe iz Ljublja- Zagreba, Rijeke, Kutine i Kikinde, dima zabavno, gledaju i u ivaju. ne zaista izvrsno završava kazališ- u Teatru &TD je plesala Burka, a Jednako kao što je i onima na po- ni dio otvorenja. Ekspresivnost nešto kasnije u Klubu SC poèela je ve orijentacije u globalnom diskusrsu”, a zornici koji imaju što za pokazati i kojom ove dvije glumice vode predstava Dramske radionice Inat odabrani umjetnici i njihovi radovi odgovara- još dobiju pljesak za to. predstavu zaista je vrhunska. Fan- iz Pule. Prošlogodišnji favoriti doš- ju na pitanja o vlasništvu nad kulturom i um- tastièna mimika pokrila je ote ava- li su s dvije predstave, Prolaz i Tko Šareni FAKI juæu okolnost izvedbe, slovenski æe naruèiti ivot? iz ciklusa mladih No, što je bilo zanimljivog ove jezik, što je predstavu uèinilo gled- autora. Branko Sušec, voditelj ra- Globalna crvena nit godine? Puno toga. Prije svega raz- ljivom. dionice otvorio je redateljski pros- novrsnost programa: osim predsta- Drugi je dan na Cvjetnom trgu tor mladim ljudima i nije pogrije- Izlo ba suvremene umjetnosti jetnošæu u vremenu nacionalnih i etnièkih nes- va i performansa, bilo je onglira- protekao u laganom i zabavnom šio. Definitivno, potencijal koji æe Documenta, od 8. lipnja do 15. tabilnosti. Interdisciplinarnost i pokušaj pru- nja, bubnjanja, akrobacija, svirke, izdanju. Mimièkim performansom tek pokazati što sve mo e i zna. Is- rujna 2002. Kassel anja što je moguæe šire teorijske i društvene izlo bi i videoinstalacija. Èak i jed- Ljubav teatarska skupina Dr. Fra- tovremeno je u Pauku èetrdesetak osnove vidljiv je i u odabiru teoretièara koji su na lutkarska predstava, što se poka- njo Tuðman promišljala je odnos ljudi pratilo Grupnu gravitaciju. pozvani na sudjelovanje, meðu kojima se na- zalo kao ovogodišnji apsolutni hit. sebe i svijeta u kojemu ivi i da Petak je poèeo u Attacku s video ljuèna rijeè odnosno crvena nit za pr- laze Homi Bhabha, Ernesto Laclau, Wole Ove godine nešto je više dogaðanja Hrvatska televizija sluèajno ima instalacijom Non grupe djelomièno voga neeuropskog umjetnièkog di- Soyinka, Slavoj i ek, Immanuel Wallerstein, odr ano na Cvjetnom trgu, ali i u domaæu repliku “Crne guje” Janko snimljenom u Zagrebu, a finalizira- rektora u povijesti jedanaeste po re- Stuart Hall i mnogi drugi. Na Documenti sud- Attacku, Moèvari, Teatru &TD, Mesiæ bi bio zvijezda. Isto kao i nom i montiranom u amerièkom du Documente, Okwuia Enwezora jest globali- jeluje i do sada najveæi broj hrvatskih umjet- Klubu SC i dvorani Pauk. Predsta- èlanovi lutkarskoga djeèjega kaza- gradu Oswego. Ovaj film je na Fa- zam, iz èega je slijedio i specifièan odabir um- nika i umjetnica: Ivan Ko ariæ s projektom Moj ve su se odvijale uglavnom u nes- lišta Heroin, koji su pred dvjesto- kiju prikazan premijerno, a namjera jetnika. Na prijašnjim Documentama oko atelje, Sanja Ivekoviæ sa Tra im mamin broj i tandardnom okru enju sa vrlo ma- tinjak okupljenih polu-improvizi- mu je spojiti dva prostorno i kultu- osamdeset posto umjetnika bili su iz zemalja Andreja Kulunèiæ s Distributivnom pravdom lo tehnièkih zahtjeva. rano prikazali tipièan dan u hrvat- ralno razlièita podneblja. Te veèeri èlanica NATO-a, ove je godine njihov broj oko (http://www.distributive-justice.-com) Sve Kašnjenje je bilo uèestalo, pa skoj obitelji kroz klišeizirane pos- nastupili su i Starchild te novoos- pedeset posto, jer je za Enwezora osnovno pi- dodatne informacije o tijeku izlo be mogu se tako ni otvorenje nije poèelo kad tupke njezinih èlanova. Nova Lo a novana grupa Samo papillon, a u tanje “kako lokalne specifiènosti stvaraju no- pronaæi na http://www.documenta.de je trebalo. Pulska Kerefeki distor- Lude Mame, poznati ongleri ko- Moèvari su s gumama plesali mladi
broj, trenutaèno oduševljeni uvijek dobrom njim amerièkim piscem èiji je roman Sarah èina fakovskih autoriteta u Gjuri i iriju, pa naslovnicom, tvrdim papirom u boji i prepoz- objavljen u nas. Leroy je, blago reèeno, imao se veæina si ea u prozama svodi na poslušno i natljivim dizajnom, u ivamo u dugo oèekiva- muèno odrastanje i puno problema u glavi i ziheraško porno pisanje tipa “volim piti i noj èitateljskoj udnji. Ovaj dvobroj nam to li- ako vas zanima što mu se dogodilo neva no je svašta ljubiti, puno psujem i zadirkujem.” Uz hoæete li ga upoznati uz pomoæ intervjua ili blok prièa objavljena je i poezija gošæe iz Lon- romaneskne fikcije, jer je mladiæ u oba sluèaja dona Salene Salive Godden i njezin kratki vraški iskren i bez dlake na jeziku kad prièa o razgovor s guruom Faka Borivojem Radako- Idu dani, idu godine vlastitu iskustvu. Emir Imamoviæ i Ahmed viæem. Naravno, to nije sve. Godine nove su Buriæ razgovarali su s Danisom Tanoviæem u poznate po svojim zanimljivim tematima, a Kulturni magazin Godine nove, jepo i jasno pokazuje, i naslovnicom (fotogra- pet navrata i objavljeni intervju je svojevrsni ovaj put Petar Lukoviæ, Gordan Nuhanoviæ, br. 13/14 2001/2002., glavni fija Sandra Vitaljiæ, telefon modela poznat re- best of bosanskog oskarovca, tako da su doza Ahmed Buriæ, Drago Orliæ i ostali u sklopu te- urednik Kruno Lokotar dakciji) i nadnaslovom (magazin skrivenih e- zanimljivosti i šaljivi bosanski duh zajamèeni me nazvane Šaranje po prugama putuju, sje- lja) i prepunim kazalom te gomilom raznoli- svakom potencijalnom èitatelju. U treæem in- æaju se i pišu o kolodvorima i vlakovima ne- kih suradnika, njih više od èetrdesetak. Na pr- tervjuu o hip-hoperskim temama i bosanskim kad i sad. Osim svega navedenog, magazin je Milan Pavlinoviæ vi pogled vidljivo je da tekstove, od kojih su gastarbajterima razgovaraju dvojica kompe- prošaran hrpom potpuno razlièitih tekstova, poneki pisani tko zna kad, ipak nije pojelo vri- tentnih, jedan predstavljen kao kuhar, reper i pa nam razoèarani Boris Rašeta otkriva svoj ako ga nestrpljivo išèekujemo po ne- jeme, a prisutne su i sve stalne rubrike èasopi- Bošnjak Edo Maajka, a drugi domicilni El Ba- tajni policijski dosje gdje za njega nema ništa koliko mjeseci i pitamo se zašto uvi- sa. Rijeè je o informativnoj svaštari Preludij, hattee. Prema obeæanju fakovaca, objavljene bitnog, ili, u jednom od najboljih, Goran Tri- jek dobri èasopisi izlaze tako neredo- filmskoj Paralelnoj monta i Dragana Juraka, Kabinetu dr. Feriæa i Pisma lijeènika iz provin- su prièe devetero novopridošlih autora proš- buson predstavlja svoj najomiljeniji web site vito, dr eæi nas u nedoumici hoæe li se uopæe i koji ovaj put usporeðuje filmografiju P. J. Ho- cije, novoj strip epizodi Talentirani Glištun log Faka i one èine poveæi dio èasopisa. Uvjeti pokazujuæi još jednom koliko je zanimljiv i pojaviti sljedeæi broj, kad Godine nove jednog gana i Baza Luhrmana, Pop promou, gdje Gmi iæ Dubravka Matakoviæa te Music box irija su bili da se prièa mora zbivati tijekom duhovit pisac. Savjetujemo vam da pronaðete jutra iznenada osvanu na kioscima opraštamo glazbeni kritièar i glazbenik Ante Perkoviæ Krešimira Pintariæa. Intervjui su uvijek zanim- nedjelje, biti napisana u treæem licu, duljine Godine nove jer ima još puno toga za proèita- uredništvu i trošimo dvadeset kuna. Naravno, razgovara s bivšim kritièarom i novopeèenim ljivi za èitatelje, a Godine nove ih ovaj put tri do pet kartica, i one su izbor od pribli no ti, a i da ne bi “magazin skrivenih elja”, koji obièno je izašao dvobroj na stotinjak stranica, glazbenikom Petrom Glodiæem o njegovu ben- imaju èetiri, od kojih mi je osobno najzanim- 130 pristiglih. Pisce je, èini se, osim forme, se ionako rijetko pojavljuje, ostao trajna op- ali ne marimo, jer prelistavajuæi s nogu friški du Legende Korduna povodom prvog albuma, ljiviji onaj s J.T. Leroyom, dvadesetjednogodiš- sputavao i odreðivao i sadr aj, ili mo da veli- sesija vašeg libida. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 5
projekta posebno se istièe nagrada za naj- Nathan Jurevicius, Al Keedie, Edgar Bea- ka premijerna prezentacija projekta Prièe bolju flash multimediju u kategoriji “Sto- ls, Mirek Nisenbaum i Helena Bulaja bit iz davnine. Kroz kola ni prikaz osam ani- ry” ovogodišnjeg festivala FlashForwar- æe vaši domaæini na sljedeæim zbivanjima miranih/interaktivnih bajki, autori æe d2002 – Film Festival, koja je dodijeljena vezanim uz Internet i flash animaciju: predstaviti svoj pristup radu, te doèarati ideju networkinga i rada na zajednièkom 17. lipnja od 17 sati na Cvjetnom trgu projektu putem Interneta. Bajkovite flash avanture u Zagrebu! dru ite se s Helenom i Zvonkom Bula- Upravo ova prezentacija poslu ila je jom na roðendanskom slavlju Animafesta kao povod da se osam glavnih animatora u ovom projektu susretne i u stvarnom svi- vogodišnji æe Animafest, u suradnji 19. i 20. lipnja od 9 do 12 sati u sklopu jetu. s Bulaja nakladom i Multimedijal- programa “Pixel Flux” Multimedijalnog nim institutom (net.kulturni klub instituta (net.kulturni klub mama) u Pre- 21. lipnja u 18 sati u prostoru net.kul- mama) predstaviti projekt Prièe iz Davni- radoviæevoj 18, mo ete pohaðati njihove turnog kluba mama, Preradoviæeva 18, bit ne i ugostiti meðunarodnu animatorsku radionice flash animacije. Tijekom dva da- æe organizirana tribina i okrugli stol rad- ekipu koja na njemu radi. na ovi vrsni animatori provest æe vas kroz nog naziva “Animirani film na Internetu i Toèno prije godinu dana, Helena Bula- neke od svojih projekata, prenoseæi vlasti- svijet klasiène animacije – Kompjutorska ja, u elji da slavnim prièama hrvatske ta iskustva i trikove u svladavanju novih animacija vs. klasièna animacija – estetika knji evne baštine podari novo ruho, pok- tehnologija i pristupa animaciji. Kako i sa- novih medija” renula je ovu vrlo zanimljivu meðunarod- mi dolaze iz svijeta “klasiène” animacije, Tijekom ovih dogaðanja, 21. lipnja bit nu multimedijalnu bajkovitu CD- njihovo iskustvo koje su stekli koristeæi æe u cijelosti prikazana èetiri animirana ROM/Internet avanturu, okupivši vrhun- se raèunalom – a posebno programom filma raðena u flashu iz projekta Prièe iz ske svjetske flash animatore putem Inter- 2. travnja u San Franciscu, na gala-cere- Macromedia Flash – u realizaciji svojih davnine: Šuma Striborova, Kako je Potjeh neta. Nakon godinu dana zajednièkog ra- moniji u Herbst Theatreu. ideja i animiranih filmova, mo da vas po- tra io istinu, Sunce djever i Neva Nevièica da, više od èetrdeset animatora, kompozi- Naranèasti Oscar flash multimedije svr- takne da se i sami uputite u sliène avantu- i Ribar Palunko i njegova ena. tora, glazbenika, glumaca, ilustratora, stao je ovaj projekt i njegove autore u sam re. prevoditelja i programera iz svih dijelova vrh svjetske produkcije multimedijalnih Broj mjesta na radionicama je ograni- Dotad, preporuèamo da posjetite web- svijeta (iz Australije, Kanade, Njemaèke, sadr aja, a sve to zahvaljujuæi Internetu èen, pa se što hitnije prijavite. Radionice stranice: Francuske, Škotske, Bjelorusije, SAD-a, koji ne poznaje granice i koji je omoguæio su besplatne. Prijave se primaju na e-mail: Hrvatske...), projekt se primièe kraju, a u hrvatskom producentu da okupi kvalitet- [email protected] Flash_Fairytale_Adventure_”Croa- meðuvremenu osvaja i druge svjetske fes- nu svjetsku ekipu. tian Tales of Long Ago” tivale (Stuttgart, Annecy...). Laurence Arcadias, Katrin Rothe, Sabi- 21. lipnja u Maloj dvorani Lisinski s Meðu dosadašnjim uspjesima ovog na Hahn, Evi Kruckenhauser, Jean Gavin, poèetkom u 11 sati odr at æe se zajedniè- www.bulaja.com/FAIRYTALES/
rojatnom odgovoru. U analizi Miliæ ime- ve refleksije. Govediæ bavi se glumom u razlièitim me- nuje razlièite pod anrove unutar dvaju U istoj sek- dijima te glumaèkom intermedijalnošæu. glavnih pristupa: realistièkog i fantastiè- ciji Tumaèe- Glumu predstavlja metaforom o “loptici”, nog horrora. Naglašava da je se- nja, tumaèi- nevidljivoj teniskoj loptici iz Antonioni- dam izrazito nasilnih filmova laèka nesla- jeva filma Blow up (1966). Glumaèka igra, strave obilje ilo drugu polovinu ganja slijede poput loptice koju dodajemo jednu drugi- Filmski pogled 20. stoljeæa, u vremenskom ras- crtice Mari- ma, “kao da je napravljena od naroèitih ponu od Psiha do ostvarenja jana Krivaka mješavina ideologije, osobnosti, tehnike, Èasopis Hrvatski filmski ljetopis, Henry, portret serijskog ubojice (1986) o Reineru emocija, predrasuda, oèekivanja fantaz- br. 29. 2002., gl. urednik Hrvoje Turkoviæ Johna McNaughtona. Iz današnje per- Werneru me”. Glumaèka tehnika rijetko se razdva- spektive anr horrora èini se klinièki mr- Fassbinderu, ja na filmsku i kazališnu na edukacijskom tvim, tek nakratko o ivljen izvrsnim me- povodom planu, tako da su rijetki specijalistièki po- tafilmom Wesa Cravena Vrisak te radovi- retrospekti- kušaji, poput onog Michaela Cainea iz Miljenko Ugarkoviæ ma R. Rodrigueza (Od sumraka do zore) i ve njegovih 1990. godine (knjiga i video snimka o teh- Nighta Shylamana (Šest èulo). Ipak, nada filmova u Ki- nièkim aspektima glume pred kamerama). a samom poèetku èasopisa susreæe- još tinja, sugerira Miliæ, navodeæi Rodri- noteci i izlo be u HDLU u veljaèi ove go- Naveden je duhovit filmski komentar Ke- mo se s tekstom Kristijana Miliæa gueza: “… film strave unatoè svim sim- dine. U nadahnutim minijaturama nalazi- vina Kataoke Acting in porno with Michael “Novi film strave”. Kao granica, ptomima nikad ne umire, u intervalima i u mo Fassbindera razlomljenog u biograf- Caine (1998), koji parodira tehnièka upu- raspuklina na tijelu anra, uvoðenje strave nekom novom obliku, vraæat æe se sve ske i filmografske fragmente, koji nas te glumcu, vezana npr. uz “voðenje ljuba- u stvarni svijet smatra se Hitchcockov dok bude filma.” S horrora skaèemo na vješto uvlaèe u turbulentan svijet autora vi s kamerom” ili “nala enja odgovaraju- Psiho (1960.) koji je bitno utjecao na kas- Gospodara prstenova u re iji Petera Jac- Berlin Alexanderplatza (prema istoime- æeg ugla za pristup suigraèu”. Domagoj nija filmska strujanja, iz temelja mijenja- ksona. Bruno Kragiæ u svome tekstu nas- nom romanu Alfreda Döblina). Za Fas- Lozina ukazuje na va nost upotrebe juæi “krvnu” sliku horrora. Psiho je epi- toji uspostaviti viðenje te romaneskne, a sbindera su enski likovi toliko va ni da svjetla u snimateljskom radu. “Filmovi su centar potresa koji ruši, da bi sve preslo- sada i filmske trilogije kao romanse. “Ob- èitavu paletu enskih nositelja radnje išèi- svjetlo”, citiran je Fellini. Uz mnogobroj- io i izgradio na svoj naèin, on donosi no- javljen 1954. i 1955., taj je roman mo da tavamo u samim naslovima filmova: Gor- ne i redovito vrlo efektne navode filmskih va pravila igre koja sna no odjekuju u bu- najuspjeliji pokušaj obnove u 20. stoljeæu ke suze Petre von Kant, Brak Marije stvaraoca, razla u se razlike izmeðu rea- duænost anra, uslo njavajuæi njegove onoga naèina kazivanja koji knji evni teo- Braun, Lili Marleen, Èe nja Veronike Vo- listièkog pristupa i stilizacije, a svaki pod- moguænosti. Miliæ u uvodu traga za mo- retièar Northrop Frye naziva romansom, ss… Krivak piše: “Fassbinder je, ne eleæi naslov popraæen je konkretnim primje- guæim odgovorima na èesto pitanje zašto kao jednom od èetiri generièke radnje rtvovati filmove (snimiti film za mene je rom. Sve u svemu, na više od dvjestotinjak ljudi izla u sebe filmovima strave, usmje- knji evosti”. Romansa i organske veze nešto najnapetije, najintenzivnije i naj- stranica Hrvatski filmski ljetopis donosi ravajuæi pa nju prema smrti kao univer- Tolkienova knji evnog i Jacksonova fil- ljepše što postoji, izjavio je jednom) r- još puno zanimljivih tekstova vrijednih èi- zalnoj i iskonskoj ljudskoj fascinaciji i vje- mskog rukopisa glavne su toèke Kragiæe- tvovao sebe. Potpuno i do kraja”. Nataša tanja. Preporuka je – ne propustite!
ba do ivjeti kao prilog o ivljavanju tamnice jedne od najpotresnijih antiratnih knjiga, piscem, novinarom i neakademski nastroje- naroda (kako su tu dr avu zvali poneki sta- kultne Sarajevo za poèetnike, u Balcanisu nim znanstvenikom Ivanom Lovrenoviæem. rogradišæanski Hrvati). Iz revije se uglav- pokazuje i svoje drugo, satirièno nabrijano i Etnolog i antropolog Ivan Èoloviæ u svom se tekstu (takoðer neakademski nastrojeno) bavi mitom o duhovnom prostoru nacije ili toènije uzrocima krvavog razlaza naroda i Od Vardara pa do Triglava narodnosti, a èovjek iz Zajeèara Saša Jelenkoviæ autor je neuobièajenog dnevnika Revija za kulture Balcanis, br. 2, nom ne da nazrijeti elja za geopolitièkim gnjevno lice. On bespoštedno razotkriva gri- pri kraju broja. U njemu, izmeðu ostalog, veljaèa 2002., glavni urednik: veæ za rekonstrukcijama meðuljudskih od- jehe susjeda. Tako Slovence optu uje da su, nadahnuto piše i o izruèenjima srbijanskih Aleš Èar nosa, a tekstovi su prije svega izraz raznoli- ne mareæi za posljedice, kidnuli iz tamnice vampira Haškom sudu. Štoviše, zala e se za kih individualnih stavova suradnika. naroda, a sad bi se (ponajprije iz ekonom- tu isporuku. Za njega je to vraæanje duga, Balcanis okuplja doista jaka imena. Za skih razloga) mirili, Hrvatima ne oprašta kako ka e, prema pobijenima, prema celom poèetak tu je veliki intervju Bojana Bo iæa s Mostar, a Crnogorcima Dubrovnik, no ne svetu, prema humanim vrednostima o koje Karlo Nikoliæ Teofilom Panèiæem, a zatim i onaj glavnog progovara o grijesima svojih. Na kraju zak- se ogrešilo. urednika Èara s ex-fakovcem Robertom Pe- ljuèuje kako je neki oblik zajednice susjed- Balkan je pojam koji je i nakon smjene alcanis je svje projekt iza kojeg rišiæem. Perišiæ prièa o Godinama novim, o nih naroda ipak najbolji gospodarsko-kul- vlasti u našoj bajnoj demokraciji pejorati- stoji slovensko Kulturno umjetniè- tome kako je to biti pisac u Hrvata te o Fa- turni okvir za sve nas. Kad èovjek bolje raz- van, i stoga se reviju za kulture mo e do iv- ko društvo Balkanika u suradnji s ku, prvi put javno obrazla uæi svoje napuš- misli, s tim se stavom (na stranu bratstvo i rudin Hromad iæ sroèio je tekst duhovitog jeti kao prilog izlasku iz shizofrene situacije BAP-om ( Balkan asociation of publishers ) tanje knji evnog leteæeg cirkusa. O tome pak jedinstvo) i nije teško slo iti. Kritièari iz Hr- naslova Kako biti Bosanac u Ljubljani a pri- stida od vlastitih korijena i prostora na ko- i Librom liberom te skopskim Blesokom. kako je cirkus poèeo te kako ide dalje bez vatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore izabrali tom ne biti fizièki radnik. Maja Ristiæ inter- me ivimo. List na alost pati od boljke koja Radi se o magazinu koji ujedinjuje kulture s splitskog Bukowskog, govori Kruno Lokotar su za Balcanis najbolje knjige za 2001. godi- vjuirala je kompozitora grupe Balkanika se zove periodièno izla enje, a èesta je kod prostora sad veæ dvanaest godina pokojne u svom eseju. Ideja da se napokon suprot- nu a tu je i “ljubljanski” esej Aleša Debelja- koji sudbinu dijeli s junakom legendarne kulturnih magazina na ovim prostorima. dr ave kojoj su nekoæ posveæivani hitovi po- stave mišljenja dvojice nekad bliskih surad- ka te intervju Ljupèa Jolevskog s makedon- pjesme Johnnyja Casha A boy named Sue. Nije mi poznato mo e li se Balcanis nabaviti put “Od Vardara pa do Triglava”, “Hej, Ju- nika za pohvalu je, no bilo bi zanimljivije da skom etno grupom Synthesis. Naime, zamišljenom intelektualcu s fotog- u Hrvatskoj i gdje, no u cijelosti ga mo ete gosloveni “ i “Ja sam Jugoslovenka”. Od je i Lokotar podvrgnut ispitivanju. Za jedini U èasopisu æete naæi i fragment romana rafije uz tekst ime je Sanja Iliæ. Još jedan ve- proèitati na Internet adresi balcanis.com te ideje bratstva i jedinstva odustao je konaè- tekst kojem bi se mogla prišiti odrednica ju- Zorana Æiriæa Hobo, kao i otvoreno pismo liki intervju u reviji onaj je Envera Kazaza i na istoj osigurati i pretplatu. I ne stidite se, no i Rade Šerbed ija i stoga Balcanis ne tre- gonostalgija zaslu an je Ozren Kebo. Autor Magiènog Æire uredništvu i èitateljima. Haj- Nermine Omerbegoviæ s baštinikom Bosne, ovo oko vas zove se Balkan. 6 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
adran Antoloviæ, pomoænik minis- ostavku ministra kulture, što je bilo pop- jetnika i odgovarati na pitanja kojima naj- ostavkom ministra legitiman je zahtjev, tra za kulturu je ustao i uz popratni raæeno pljeskom prisutnih, ali nije postao više tra e objašnjenja izjava vlastita šefa, mo e biti usvojen ili odbijen, mo e izaz- komentar da ne mo e govoriti o dijelom slu benih zahtjeva umjetnika. ministra Antuna Vujiæa, danih proteklih vati javnu i manje javnu polemiku, ali nije stavovima Ministarstva kulture i ministra, dana u medijima, a koji odra avaju priliè- razlog za uvrijeðenost. Nitko tim zahtje- napustio dvoranu Kulturno informativ- Durenje u pješèaniku no negativan stav ministra kulture prema vom nije ugrozio osobnost Jadrana Anto- nog centra. Time je slu beni program tri- Teško je toèno utvrditi sadr aj Antolo- umjetnicima. No, i to je dio ukupnih rad- loviæa, nitko mu nije rekao npr. «glupa bine koordinacije strukovnih umjetnièkih viæeve uvrijeðenosti, ali vanjska manifes- nih zadataka pomoænika ministra. Jadran plavuša», «klimakterièna baba», «histeriè- udruga, dvadesetak minuta prije isteka za- na, frustrirana glumica», epitete koje pos- kupljenog vremena, završen, a kako je sve ljednjih dana poneki lijepe uz ime Vitomi- bitno i predviðeno veæ bilo reèeno, i um- Jedra demokracije re Lonèar, svojevrsne frontwomen koordi- jetnici, novinari i znati eljnici polako su nacije umjetnika. Osim osobite tankoæut- poèeli napuštati dvoranu. Jadran nosti i osjetljivosti ne pokazuju se neki Antoloviæ, gost spomenute tribine ustao Ministarstvo drugi razlozi Antoloviæeve uvrijeðenosti. je i otišao jer se naljutio i odbio daljnji Zapravo, ima još jedan – neznanje. Nez- razgovor s umjetnicima koji su tog dana podvijena repa nanje polemiziranja, sudjelovanja u javnoj došli èuti kronologiju akcija što ih je raspravi, neznanje o temeljima javnoga koordinacija poduzela proteklih mjeseci s Jadran Antoloviæ, Vujiæev zamjenik, ustao je i otišao jer se naljutio govora. Èuti, naime, zahtjev opreèan ne- namjerom zaustavljanja usvajanja izmjena i odbio daljnji razgovor s umjetnicima koji su došli na tribinu o kom našem shvaæanju, nije uvreda, to je Zakona o doprinosima kojima se davanja tek zahtjev suprotan našem poimanju od- dr avi za autorski rad poveæavaju dvos- izmjenama Zakona o doprinosima reðenog problema. truko i kojima Republika Hrvatska posta- je dr ava s najveæim optereæenjem umjet- Nataša Petrinjak Moguæa profesionalizacija? nièkih honorara u svijetu. Na tribini su Jadran Antoloviæ našao se u toj ne oso- proèitani i zahtjevi umjetnika te plan bu- bito ugodnoj situaciji zbog poslovne od- duæih akcija umjetnika pod nazivom Bije- sutnosti ministra Antuna Vujiæa, toènije li kvadrat hrvatske kulture, aludirajuæi na Nitko zahtjevom za Vujiæevom ostavkom nije ugrozio potpisivanja dogovora o kulturnoj surad- promašeni projekt ministarstva Bijeli nji s Makedonijom. Takoðer vrlo va nim kvadrat kulture, a koje predviðaju i krajnji osobnost Jadrana Antoloviæa, nitko mu nije rekao npr. aktom kojim se proširuje i produbljuje su- oblik bunta – obustavu rada i djelovanja radnja sa zemljama u regiji, ali koji bi mo- na podruèju kulture i umjetnosti. Osim «glupa plavuša», «klimakterièna baba», «histerièna, gao ostati bez aktera provedbe – umjetni- toga, tribina je imala za cilj i razgovor s ka iz Hrvatske koji æe obustaviti rad ili predstavnicima Porezne uprave Ministar- frustrirana glumica», epitete koje posljednjih dana zbog prevelike cijene postati potpuno ne- stva financija, te Ministarstva kulture na- zanimljivi. Epilog nelagode nastale uslijed kon što su javnim demonstracijama pred poneki lijepe uz ime Vitomire Lonèar, svojevrsne neugodnog zahtjeva mogao je, meðutim, Saborom umjetnici uspjeli zaustaviti ras- izgledati i ovako. Pomoænik ministra za- pravu o spomenutom zakonu, te je vraæen frontwomen koordinacije umjetnika gonetno se nasmiješi, ljubazno odgovori na doradu. iva diskusija, brojna pitanja, da æe isti priopæiti nadle nom, ali da je to odluke umjetnika o daljnjem djelovanju sve što trenutaèno, s obzirom na svoje stvorila su dinamiènu, kreativnu atmosfe- tacija pokazala je tek infantilnu reakciju Antoloviæ, stoga, kao dr avni javni slu - nadle nosti, mo e uèiniti. Potom istaknu- ru, te su se mogli èuti vrlo domišljati ko- koja podsjeæa na djeèje durenje u pješèa- benik ne smije napustiti razgovor na koji ti da je na tribinu pozvan kako bi odgovo- mentari, pljesak, ali i poneki podrugljivi niku koje završava rijeèima vrati mi moje je, u sklopu svojih radnih obaveza, došao rio na sporna pitanja pravne regulative i smijeh na neke odgovore gostiju. Jadran krpice, neæu se više igrati s tobom. Budimo u ime dr avne javne slu be, konkretno kako bi vrlo rado i nadalje odgovarao na Antoloviæ se uvrijedio, skupio papire i iskreni, nije nimalo lako i ugodno sjediti Ministarstva kulture. Zahtjev jednog od pitanja takva sadr aja. Zvuèi odraslo, pro- otišao nakon što je Boris Berc zatra io ispred impozantnog broja ogorèenih um- gostiju tribine ili èak i svih prisutnih za fesionalno i razumno. Mo da previše?
roteklih dana hrvatski su politièari reæi da moral u pravu i u ivotu nisu isti I oni to sad imaju. Zauvijek. A onda su lje napustilo privatizirane polo aje. Pa su bili zaista iznervirani. Anto Ðapiæ je moral, da burzovni mešetar i bankovni di- došli neki zafrkanti koji bi mijenjali zako- se neki vlasnici odluèili uglavnom na sisa- odluèio raskinuti koalicije s HDZ- ler nisu mo da najèasniji ljudi na svijetu, ali ne kako im se svidi: od blagdana do ima- nje veæ postojeæih vrijednosti u privatizira- om jer ta stanka koalirala s SDSS i to u Ši- su najbolje plaæeni i da je njegova HDZ-o- nja. Što njih izbezumljuje. Izbezumljuje nim jedinicama. A neki su se odluèili na beniku gdje u obraèunu HDZ-a sa samim va vlada imala neke pogreške, ali on ponov- ih u njihovom, ali i u tuðim interesima. uvoz neprijavljene radne snage. Što im se sobom pobijedio onaj koji nema u rukama no tvrdi da bi proces bio uglavnom isti da Tuði interesi u raspravi o reviziji le ali su nije suviše sviðalo. Pa su neradnicima u mi- stanku, ali ima njezinu lovu pa mo e i dalje ga je ponoviti. Pa ako je tako, gospodine na grudima zastupnica. Pa je gospoða Min- rovini skresali mirovine i sve što se moglo. vladati po tr išnoj cijeni onih koje uspije Valentiæu, mo ete ostati pravno moralni i tas-Hodak u crno-bijelom izdanju (haljina kupiti. Tko je pobijedio u Vukovaru mo da ljudski nemoralni, mo ete biti diler i meše- i sako) ustvrdila da ljudima veæ postaje Rukavi umirovljenika je još neizvjesno, ali koalicijski partner koji tar što nije èasno, ali je isplativo. Problem smiješno (!) kako Vlada maše revizijom Ali su im neradnici u mirovini odluèili tako nervira Ðapiæa je isti. A to Ðapiæa ner- je samo u tome zašto nas i dalje gušite kad uvijek kad ima vlastite neuspjehe. Da je ova zagorèati ivot. Umjesto da u ivaju u pog- vira zato jer on još od Donjeg Lapca zna ste veæ zagušili štošta u ovoj dr avi. vlada zeznula biraèe to je svima jasno, ali ledu na vlastita bogatstva neki su proleteri kako koalicija sa sirotinjom i nije neko ve- krenuli opsjedati kontejnere što su junaci selje. Samo je pitanje u èijem interesu sada privatizacije imali priliku vidjeti. To æe no- di e buku: u interesu vlasnika stranaèkog Daljinski upravljaè siti kao traumu cijelog ivota. Traumu ko- sefa ili stranaèkog predsjednièkog mjesta. joj su veæ zaboravili vrijeme porijekla jer Ali veæ æe se on dogovoriti i to vjerojatno ona je njihova raznodobna mora i trauma. ispravno. A to znaèi s onim tko je manje Rat i mir privatizacije Da za tu traumu ne bi u privatizaciji zdrav- neurozan. A to u ovom trenutku sigurno stva plaæali psihijatre, odluèili su je podije- nije Sanader. Jer je njega netko savjetovao Kad na otoku u steèaj krene nekoliko stotina liti s narodom. Pa su mu na zadnjem Sabo- da proslavi praznik koji je ukinut i blagdan radnih mjesta, onda to samo znaèi da je netko ru isprièali sve o vlastitim traumama. I Vla- koji ni Crkva ne slavi tako zdušno kao on. èvrsto odluèio iseliti otok Grozdana Cvitan di koja ih gura u predizborne stresne situa- Pa je on onda odluèio formulirati to što sla- cije. Mo da im je cijelu tu nesreæu ubla ila vi i tom prigodom je izgovorio da nitko ne èinjenica da æe za te napore biti redovito mo e Hrvatskoj oduzeti Oluju. O kojoj je Na grudima zastupnice gospoða bi im za to mogla dignuti spome- plaæeni. I za one pogreške kojih je, èulo se meteorološkoj pojavi Sanader mislio kra- O tome da je na djelu linè znali su nik. Umjesto da razmišlja o èlanovima vla- skromno, bilo u privatizaciji. Ali da ne bi jem svibnja u Orahovici teško je znati. Ali Peniæ i Kovaè, a to su prepoznali u citatu de zahvaljujuæi kojima ona još uvijek mir- bilo linèa i revanšizma pronaðen je kom- je bilo dirljivo vidjeti kako se graðani okup- poznate pretvorbene situacije: Nekom no èuva svoje “spašene” stotine tisuæa ma- promis: poèet æe se od kredita za koje nije ljaju na livadi što je više bacalo na Seljaèku imetak, drugom metak. Jer Peniæ i oni, a on raka iz banaka koje su propadale i iz kojih moguæe doznati tko ih je dobio. A onda æe stranku, u rodnom mjestu sadašnjeg pred- ka e mi, nisu znali da æe biti rata, pa je ra- manje uspješni pošteni štediše nisu uspjeli se vjerojatno krenuti u osnivanje komisije sjednika koji je itd. Sve bi to bilo smiješno ðena privatizacija. To što je rat veæ bio pa diæi ni kune, ali su neki pronalazili razloge koja æe zakljuèiti sve o nemoguænosti. Zaš- da nisu u pitanju ljudi koji pretendiraju da u nije bilo moguæe ne vidjeti ga je jedno, a za rastrojstvo: od ubojstva do samouboj- to æe svi zajedno biti redovito plaæeni. A kojeèemu vode ovu zemlju. drugo je samo pitanje cinizma i vremena: stva, ona eto pokazuje nervozu. Ipak, dra- tako su se izvanredno nasekirali da je ljudi- uskoro bi mogli èuti da su pravi imetak ma je bila cjelovita kad se gospoða sjetila ma bilo teško gledati: nisu znali gledaju li u Moral dilera i mešetara dobili oni koji su dobili metak. Jer ovi što kratkih rukava umirovljenika i mladih koji kontejner ili u bogate Hrvate koji su se do Da pretendenti nisu ništa gori od onih su dobili stvarni imetak sad imaju sekira- napuštaju Hrvatsku. Jer vjerojatno joj je bogatstva napatili kroz rat i mir. koji su zaista u vlasti, govore i zakljuèci Sa- ciju. Od èega im nije lako. Peniæu, primje- još u glavi slika umirovljenika koji su – dok Brodogradilište èamaca za spašavanje bora koje neæe biti moguæe odraditi, ali je rice, toliko nije lako da ga, kao dio pitanja je ona bila u vlasti – imali tako duge i boga- Greben iz Vela Luke stiglo je ono što i moguæe zakljuèiti. Zato æe oni tra iti po- u paketu, brani Branimir. Glavaš. A kad te rukave da s njima nisu mogle do lice i mnoge druge – steèajni postupak. Ali kad datke o menad erskim kreditima jer ih ne brani Glavaš, onda i Peniæ zna da mu nije vilice nego su brljali po cijelim kontejneri- na otoku u steèaj krene nekoliko stotina mogu dobiti. Ali srediti istinu o pri(h)vati- lako. Nisu svi krivi za ono što se dogodi- ma. Èuli smo da su i uvjeti privatizacije ‘94. radnih mjesta onda to samo znaèi da je zaciji neæe jer u njoj su, vjerovati je, i sami lo. Nitko ne ka e da su svi. Ali èini se da i ‘95. bili teški – komu? netko èvrsto odluèio iseliti otok. I da ni- participirali. A prosjeènom glasaèu uvijek nisu ni neki. Na kraju æe ispasti kako, zap- Uglavnom, uzevši sve u obzir: HDZ je kakvi èamci za spašavanje tamo više neæe ostaje povjerenje u intuiciju s kojim mo e ravo, krivaca nema. Jer oni su imali sve što napravio privatizaciju u teškim uvjetima. pomoæi. Nasukali su se na greben one bri- birati izmeðu onih koji su krali i onih koji i danas još od stoljeæa sedmog samo nije Jer privatizirati sebi nešto što ti ne pripada ge u koju se sve hrvatske vlade zaklinju i iz nepoznatih razloga ne ele sudjelovati u bilo nikog da im to potpiše. A kad se ta- samo je po sebi teško. Ali ako to radiš u do koje ništa ne dr e. Kad bi stvarno pos- otkrivanju istine o tome. kav našao onda su neki avanturisti i dr av- miru – mo da ti se i posreæi. Kako oni nisu tojala frka oko stvarne revizije, mo da bi Ponovno se èulo ponešto o linèu i re- ni neprijatelji otišli u rat pa im oni nisu znali da æe biti rata mislili su da im se pos- nekom stalo do èamaca za spašavanje. Za- vanšizmu dok se bivši premjer Nikica mogli u mirnoj i razboritoj atmosferi to reæilo. Ali rat je poèeo. Što njih nije omelo, sad im je samo stalo do toga kako iseliti Valentiæ osjeæao kao ministar obrazovanja, objasniti. Onda je onaj što je u meðuvre- ali im je bilo teško. Onda su jedni mladi gi- ovu zemlju. Za poèetak nas ubijaju prièa- koji je traumatiziranom narodu ipak elio menu došao i potpisao im imanja i otišao. nuli, a drugi odlazili iz Hrvatske, pa je rob- ma. I ukidanjem èamaca za spašavanje. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 7
cijelog Podunavlja bivaju protjerani svi trenutka, što je bilo jasno i bez Tuðmano- im suodgovoran za nasilno preseljenje podunavski Švabe. Iz istog su razloga iz ve transparentnosti u tretiranju srpskog dijela vlastita stanovništva? Zato jer se Istre, Primorja i Zadra protjerani Talijani. manjinskog pitanja i bez njegova javnog, odbija priznati da je iz oportunizma, ko- Navodno su bili optanti. Ovdje treba reæi u više navrata opetovanog, pozdravljanja moditeta ili èega god, sve to amenovalo, protjerivanja Srba iz Hrvatske. Ta politiè- prije svega svojom šutnjom, gotovo cijelo ka volja ugraðena je i u nakon Oluje doni- društvo. Radikalna bi teza ovog teksta jete zakone koji su imali smo jednu nam- glasila: ako se u neèemu postigao društve- Domovinski katekizam jeru – pravno zacementirati etnièko èišæe- ni konsenzus oko Hrvatske, ako je koja nje (Zakon o preuzimanju privatne imovi- toèka novog društvenog ugovora unisono Dok je razumljivo da politièka prihvaæena, onda je to bila toèka koja go- klasa ustrajava na negiranju vori: “Da Hrvatska, ali bez (12 posto) Sr- ba!” To je pervertiranje one poznate Go- stvarnosti i da u tumaèenju tovèeve teze: “Da Hrvatska, ali ne bilo dogaðaja selektira uzroke koje æe kakva!”. Ne navodimo Gotovca bez raz- uva iti, zabrinjava da na loga. Naime, on je jedini iz politièke klase dogmatizaciju pristaju i tzv. koji je javno kazao da ne pristaje na Hr- vatsku koja bi se temeljila na etnièkom nezavisna novinarska pera, koja na èišæenju. Uèinio je to na televiziji 1997. taj naèin samo poma u u kad se kao predsjednièki kandidat pred- permanentnoj reprodukciji stavljao javnosti. Oni koji se toga sjeæaju, pamte i šovinistièko pitanje televizijskog društvenih trauma novinara, koje je glasilo: “Jeste li za ma- sovni povratak Srba?”. Gotovac je odgo- vorio: “Tu na bi bila ona zemlja koja bi se Andrea Dragojeviæ temeljila na etnièkom èišæenju”. Pamet- nome dosta! Ovaj goreopisani igrokaz ni- tatistièki podatak da u Hrvatskoj, pošto nije bezazlen za hrvatsko društvo. prema posljednjem popisu stanov- Štoviše, vrlo je opasan, jer u svojoj konaè- ništva, udio stanovnika srpskog et- nici ipak rezultira kolektivnim odbijanjem nièkog porijekla u ukupnom broju iznosi suoèavanja s nedavnom prošlošæu. Poje- 4,05 posto, što je treæina u odnosu na po- dinci glume da su zabrinuti i u toj se to- pis iz 1991. godine, izazvao je proteklih bo njoj zabrinutosti slu e ezopovskim je- tjedana u medijima cijeli mali društveni Zašto se, dakle, odbija priznati da je prethodni re im zikom. Neki od njih mo da u sebi i tri- ritual èiji su glavni protagonisti bili poli- jumfiraju, neki trijumfiraju na glas, neki tièari i novinski komentatori. Gotovo suodgovoran za nasilno preseljenje dijela vlastita su mo da doista solidarni s izbjeglicama, sva poèetna tumaèenja uzroka smanjenja ali politièka zajednica kao takva dugoroè- broja Srba u Hrvatskoj odvijaju se u stanovništva? Zato jer se odbija priznati da je iz no gubi, kolektivni denial ipak ubire svoj sklopu društvene igre koja se u nas ne ig- danak. ra prvi put i koju bi mogli nazvati igrom oportunizma, komoditeta ili èega god, sve to poricanja. Istina i hereza amenovalo, prije svega svojom šutnjom, gotovo cijelo To nam otkriva Jadranka Kosor, zas- Što æe reæi Europa? tupnica HDZ, koja je u televizijskoj anke- Kao što se zna iz psihologije, poricanje društvo ti saèinjenoj povodom tumaèenja popisa i se javlja kao reakcija na neku do ivljenu rezultata nekih srpskih politièara u Hrvat- traumu koja kod aktera izaziva toliki šok skoj, iskreno upozorila da se ne mo e go- da traumatizirani posljedièno poèinje ne- voriti o etnièkom èišæenju, jer bi to onda girati realitet. I u spomenutom statistiè- znaèilo revidirati Domovinski rat, a zna se kom podatku doista ima nešto šokantno: da je i Sabor donio Deklaraciju o Domo- to da je jedna populacija u samo deset go- vinskom ratu u kojoj toèno piše što Do- dina skresena za dvije treæine, što je samo movinski rat jest. Zastupnica se s pravom po sebi civilizacijski poraz, što god tome pobunila jer, podsjetimo, politièka je kla- bio uzrok. S druge strane, iznenaðenja sa prije godinu i pol deklarativno propisa- ipak nema jer se projekt smanjenja broja la kako se ima misliti o prethodnim doga- remetilaèke manjine odvijao transparen- ðajima i time zapravo pokazala da se Do- tno, pred oèima svih nas, pa stoga nitko u movinski rat ne mo e više legitimirati iz javnosti ne mo e stvarno negirati da neš- samoga sebe, te da je evidentnost i neupit- to nije znao. Ali se igrokaz poricanja ipak nost vrijednosti nastalih ratom sve te e odvija. Zabrinutost se glumi. U igri su od- prenositi puku, posebice novoj generaciji, bili sudjelovati jedino pravaši, javno ka- a da pri tome propisani stavovi ne doðu u zavši da je podatak o smanjenju broja Sr- brojne kolizije s èinjenicama (zloèini s na- ba “jedna od boljih vijesti zadnjih dana”. še strane, etnièko èišæenje Srba, huškaèki Pravi razlog zašto zabrinutost ipak tre- govori bivše politièke vrhuške). Stoga se ba prikazati kao istinsku pokazala je veæi- da je eufemizacija osvetnièke, ratnopob- pristupilo postupku dogmatizacije: kor- na novinskih komentatora, a sukus njiho- jednièke retorike u ovoj strategiji vrlo pus vrijednosti proizašlih iz rata pokušao ve brige mogao bi se izraziti u pitanju svih va na. Tako tri milijuna sudetskih Nije- se zacementirati zbirkom apsolutiziranih pitanja naše politike: “Što æe na sve to reæi maca nakon 1945. nije iz Èeške protjera- stavova. U sedam toèaka tog svojevrsnog Europa?”. Tako tvrde da se vlast više nema no nego preseljeno; Talijani nisu protjera- politièkog katekizma sublimirano je sve zašto bojati Srba, jer da se ni druge evrop- ni i etnièki oèišæeni nego su, kako rekos- što se ima znati o tom razdoblju naše ne- ske zemlje ne boje svojih manjina, tim vi- mo, optirali za Italiju. Isto se tako ni Srbi- davne prošlosti, da bi u posljednjoj toèki še što je Hrvatska danas meðu etnièki ho- ma danas nije dogodilo etnièko èišæenje, svi graðani i društvene institucije bili poz- mogenijim zemljama Starog kontinenta. nego uhu bla i samoskrivljeni egzodus. vani da na navedenim naèelima štite te- Dakle, toleriranje manjina shvaæa se, prije Politièka klasa je pak posve bez smisla za meljne vrijednosti Domovinskog rata. Ta svega, kao imperativ meðunarodne zajed- glumu. Premijer Raèan tako jednostavno apelativna toèka otkriva skriveno, ali pra- nice, pa bi stoga to trebao biti i naš impe- najprije odbija suvislo komentirati poda- vo, znaèenje donesenog dokumenta, zna- rativ, a ne, recimo, zato što bi multietniè- tak, a onda i verbalizirati, pa mo da i kon- èenje s dugoroènim posljedicama. U toj se ka raznolikost bila sama po sebi inheren- ceptualizirati moguæe rješenje problema. toèki priznaje da æe svaki drukèiji stav o tna jednoj razvijenoj politièkoj zajednici, Nešto kasnije je pak s nevjerojatnom la- ratu biti smatran herezom i kao takav æe pa kao takva i po eljna. Osim toga, ovak- koæom ustvrdio, što je veæ poprilièni cini- na odreðeni naèin biti sankcioniran. Na to va retorika više instance, kao višu instancu, zam, da nad brojkom “nema potrebe ku- je reagiralo tek nekoliko povjesnièara tvr- uz Evropu, priziva i nacionalnu dr avu. kati, veæ da treba iæi dalje”. Nešto slièno deæi da su im time ruke zapravo vezane, te Naime, manjine promatra samo kroz op- stoji i u komentaru Vjesnika, gdje se po- da u takvim okolnostima ne mo e biti tiku prijetnje nacionalnoj dr avi, odnosno datak do ivljava iskljuèivo kao optereæe- pravog historiografskog istra ivanja. Ovi- dominirajuæem etnikumu. Kako realne nje u sigurnom hodu prema buduænosti, me se pokazuje da je poricanje na neki na- prijetnje više nema, šteta je da smo izgu- dakle, samo kao kamenèiæ u cipeli nacije èin institucionalizirano, da je istra ivanje bili baš toliko Srba, mogli ih je ostati i vi- koja sigurno koraèa po socijalnim kon- fakticiteta zamijenjeno politièkim dogma- še. Puno slabiju glumu pokazuje komen- senzusom zacrtanom putu. Trauma se ov- tizmom. I dok je razumljivo da politièka tatorica Jutarnjeg lista Sanja Modriæ, mo - dje pokušava riješiti kroz, naravno, ne- klasa ustrajava na negiranju stvarnosti i da da i zato što se u svom temeljnom stavu realnu nadu da æe problem nestati ako ga ne i privremenom raspolaganju tom imo- u tumaèenju dogaðaja selektira uzroke poziva na politièara Matu Arloviæa koji je ignoriramo, ako pred njim jednostavno vinom, Zakon o raspolaganju stanova u koje æe uva iti, zabrinjava da na dogmati- kazao: “Onaj tko je poèeo rat, morao je zatvorimo oèi, kao kad malo dijete stavi društvenom vlasništvu), a sve je još jed- zaciju pristaju i tzv. nezavisna novinarska raèunati na egzodus”. Stav neodoljivo ruke na oèi i sudrugu u igri skrivaèa ka e: nom potvrðeno nedavnim publiciranjem pera, koja na taj naèin samo poma u u podsjeæa na prizivanje kolektivne krivnje i “Sad me ne vidiš”. transkripata s jedne sjednice VONS-a na permanentnoj reprodukciji društvenih kao takav politièki je posve zastario. Nai- kojoj se nadugo i naširoko razgovaralo trauma. Umjesto da novinari poviknu: me, tako se krivnja tretirala nakon Dru- Bez svojih 12 posto kako s Miloševiæem prirediti etnièki in e- “Tko se nije skrio, magarac je bio!”, te gog svjetskog rata, kada se pod sliènim Politièka volja prethodne, hadezeovske njering i kako onda svijetu tu rabotu pri- krenu u potragu za skrivenim(a), oni zat- optu bama za zapoèinjanje rata ka njava- elite da se broj stanovnika srpskog etniè- kazati kao neva nu epizodu. Zašto se, vorenih oèiju šapæu: “Sad me ne vidiš, sad ju tzv. pora eni narodi. Tako iz Banata i kog porijekla smanji postojala je od prvog dakle, odbija priznati da je prethodni re- me ne vidiš, sad me ne vidiš...”. 8 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
rtava Drugoga svjetskoga rata, a društvo i pridru iti euroatlan- – Nisam samo mislio na od- skom ratu je besmislena. Protek- takvih gafova bilo je još. Kako se tskim integracijama bez ikakvih nos Sabora prema Bleiburgu i Ja- lo je veæ dosta vremena od njezi- moglo dogoditi da je ta emisija unutrašnjih lomova i sukoba, a senovcu, o èemu æu kasnije nešto na donošenja, a ona se koristi sa- otkupljena? Zar meðu više tisuæa to jednostavno ne mo e biti. više reæi. Mislim prvenstveno na mo u unutarhrvatskim politiè- Zbog kompromiserstva, nedo- to da meðu èlanovima Vijeæa kim prepucavanjima. Ona nije voljne hrabrosti i odluènosti da HRT-a ima razlika u mišljenjima, nikakav referentan dokument, Ivo Goldstein, povjesnièar se krene u reforme, u kadrovske ali su sve to odreda fini ljudi. U pogotovo ne prema inozemstvu. Vijeæu HRT-a nema rasista, sek- Recite mi je li se ijedan hrvatski sista, èlanovi Vijeæa se meðusob- diplomat ili dr avni du nosnik no ne tuku. Trebali li uopæe reæi mogao pred predstavnicima dru- Èinjenice valja znati da smo to sve veæ vidjeli u Sabo- gih dr ava pozvati na nju? Na- ru? Naravno da veæina saborskih ravno da nije, jer bi bio ismijan. zastupnika nisu takvi, ali se opet Deklaracija polazi od posve Javnost mora znati: vraæamo na pitanje o hrvatskom krive pretpostavke, naslijeðene jasenovaèki i bleiburški konformizmu: zašto oni ne po- još iz totalitarno-autoritarnih zloèin nisu isto. Jedno je duzmu nešto radikalnije, ne po- vremena da politièke institucije zloèin genocida, drugo je ka u javnosti da se ne osjeæaju ne samo da imaju pravo nego iz- ugodno u takvu društvu? Mo e li rièu i posljednji, definitivni pra- zloèin osvete se takve osramotiti, marginalizi- vorijek o nekim povijesnim do- rati, a ne da se gospodin madrac- gaðajima. Znaèi li to da æu ja, mudrac doèekuje u jednoj TV-e- primjerice, ako jednoga dana na- misiji skoro pa kao nacionalni pišem knjigu o Domovinskom Agata Juniku heroj? Bojim se da je veæini gos- ratu, morati paziti da njezini pode u Saboru prvenstvena i- zakljuèci budu usklaðeni s onima eposredan povod razgovo- votna ambicija da s visokim i ne- iz Deklaracije? Ovo nije samo ru s Ivom Goldsteinom zaslu enim plaæama mirno doèe- pokušaj da budem duhovit, nego njegova je ostavka na èlan- kaju izbore i da se onda na njima upozoravam da ova deklaracija stvo u Vijeæu HRT-a. Neposre- ogrebu za neku novu sinekuru. ima mnogo šire implikacije: ona dan povod njegovoj ostavci, bo- Naposljetku, ja mogu stajati predstavlja trapav pokušaj da se lje reæi povod koji je «prelio èa- iza svih odluka Vijeæa, ali bogami dr avna vlast ovlasti da indirek- šu», bio je direktan prijenos s ko- ne mogu iza svih saborskih odlu- tno utjeèe na razvoj i rezultate memoracije na Bleiburškom po- ka, èak ni u ove posljednje dvije povijesnih istra ivanja. To Raèa- lju 12. svibnja ove godine, tj. ne- godine. nova vlada dosad nije èinila, niti ravnopravno tretiranje Bleiburga mislim da æe èiniti, ali je pitanje i Jasenovca. Povodi koji su pret- kako æe se prema tome postaviti hodili bili su, primjerice, prešuæi- bilo koja buduæa vlada. Takav vanje ustaških zloèina u doku- strah utoliko je utemeljeniji, jer mentarnoj emisiji o zapadnosla- Ako se zala emo Deklaracija te i aboliciji i zabo- vonskom selu Španovici, neemi- ravu zloèina koji su poèinjeni to- tiranje sporne Latinice o deusta- da se opsada bo e u ime Hrvata i Hrvatske, a šizaciji, naèin na koji je tretiran izreèena je i jedna notorna neisti- protest branitelja i dragovoljaca Sarajeva, na: da Hrvatska, barem u jednom na Trgu bana Jelaèiæa u listopadu Srebrenice i aspektu ili dijelu svoga ratnoga prošle godine... Ideja ovog raz- anga mana u Bosni i Hercegovi- govora bila je detektirati uzroke Vukovara smatraju ni, nije poèinila agresiju na tu koji le e duboko unutar, ali i da- zemlju. leko izvan HRT-a. veæim zloèinima Smatrate da je ravnopravno Posljednjih tjedana ste u ne- tretiranje Bleiburga i Jasenovca koliko navrata izjavili je HRT negoli oni koje su va no za razvijanje politièke zrcalna slika naše stvarnosti, kulture u Hrvatskoj. Za poèetak, nešto kao Hrvatska u malom... poèinile hrvatske ili mislite li da doista ta dva sluèaja – Sve bolesti hrvatskog druš- treba tretirati ravnopravno? tva postoje i na HRT-u: neracio- bošnjaèke jedinice, Niste li malo prepristojni kada nalnost sustava, slaba organizaci- onda dopustite da to ka ete? ja, ozbiljne sumnje da postoje foto: Ognjen Alujeviæ – Jedan od detalja u prezenta- sluèajevi mita i korupcije. Poje- se ka e i da je ciji povijesnih dogaðaja, ali pos- dinci i skupine se antagoniziraju, zaposlenih na HTV-u nema ni- i druge promjene, Hrvatska pos- redno i temelj politièke i medij- a razlozi su ideološki, financijski, koga tko bi znao ocijeniti njezi- ljednjih godinu-dvije plaæa viso- Jasenovac gori i ske kulture, bio bi da se za jedini- presti ni, meðuljudski. Pojedi- nu kvalitetu? I, što je još va nije, ku cijenu. Pribli avanje Evropi ce NDH prestane upotrebljavati naèan trud i kvaliteta teško se ne bi li veæ jednom trebalo doæi nije ni izbliza tako brzo kako veæi zloèin od termin «hrvatska vojska», a za mogu iskazati, jer je sustav petri- vrijeme da HTV proda emisiju smo se nadali, strane investicije Narodnooslobodilaèku vojsku ficiran. U ovom trenutku ne vi- takva naslova Francuzima, En- izostaju, a zemljom je zavladala Bleiburga «jugoslavenska vojska». Doduše, dim ni na HRT-u ni u društvu glezima i drugima, a ne oni na- apatija koja se ne da riješiti uzi- prije koju godinu se za Narod- dovoljno odluènosti i snage da se ma? manjem lijekova protiv prehlade. nooslobodilaèku vojsku govorilo stanje radikalno mijenja. A kako biste opisali to što je Nisam nikakav poticatelj ili «jugokomunistièka», «srboèet- No, na Hrvatskoj radio-tele- pred zrcalom, tj. Hrvatsku? organizator èistki, smatram se li- Zaborav zloèina nièka» vojska itd., pa je, rekli bis- viziji, a još više na Hrvatskoj te- – Nama bi svima trebalo za beralom. Upravo zbog liberalnih Kako komentirate Raèanovu mo, ovo ipak bolje, ali stvari valja leviziji problema ima još: novi- roðendan kupiti zrcalo pa da se uvjerenja, uvjeren sam, meðutim, ispriku u Bleiburgu? maksimalno dezideologizirati. narski i urednièki kadar je nedo- vidimo u pravom svjetlu, dakle, da se moraju marginalizirati sve – Raèan se klanja svim rtva- Treba govoriti o «jedinicama voljno obrazovan, to je ustanovi- onakvi kakvi jesmo: mala, rela- nedemokratske tendencije i ideje ma Bleiburga. To znaèi i pripad- NDH» i «partizanima» ili «Na- la u jednom od svojih izvještaja tivno nerazvijena zemlja, zao- koje zagaðuju politièki i društve- nicima Crne legije i Poglavniko- rodnooslobodilaèkoj vojsci». Vijeæu i bivša glavna urednica kupljena nekim svojim davno ni ivot. Od toga valja krenuti, va tjelesnog zdruga od kojih su gða Marija Nemèiæ, kada je napi- iskrslim i nikada preboljenim da bi se stvarao zdrav temelj za veæina bili višestruki hladnokrvni Kategorizirati zloèine sala da je na HTV-u postojala problemima. Naša politièka elita, daljnje promjene. ubojice, uglavnom ena i djece. Osim toga, du no poštovanje «dugogodišnja negativna selekci- ili barem njezin dobar dio, ne Ugovor Kaptola i Uprave Valja znati da su mnogi od njih svih nevinih rtava obveza je sva- ja». Koliko je to neznanje veliko, mo e zemlju niti dovesti u novi HRT-a ipak dijelom valja izdvoji- izginuli u teškim borbama s par- koga, pogotovo dr avnih institu- govori vam i navodna tvrdnja svijet globalnih trendova, univer- ti iz ovoga konteksta. Potrebno tizanskim snagama, jer su znali cija. U temeljima je naše civiliza- jednog novinara da su Iran i Irak zalne politièkih i društvenih je imati takav ugovor, ali se pitam da, ako budu zarobljeni, ne mo- cije da se gaji i obnavlja sjeæanje zapravo dvije varijante istoga koncepata, jer ih niti pozna, niti ne bi li onda i druge vjerske za- gu oèekivati da budu pošteðeni. na ono što se dogodilo, ponajpri- imena, pa da je Iran hrvatska, a razumije. jednice trebale potpisati slièan ili Osim toga, veæini njih ne mo e je kada se radi o zloèinima, a Irak srpska varijanta, ili mo da istovjetan ugovor. No, je li to se odreæi ratna vještina i osobna du nost ljudi kojima je to profe- obratno. Anegdota se preprièava Društveni ugovor uopæe moguæe, jer je, izmeðu os- hrabrost. Dakle, oni èak i nisu sija, izmeðu ostalih i meni, jest i nisam siguran da je istinita, ali Jasna Ulaga-Valiæ je sporni taloga, Kaptol tim ugovorom do- bili rtve ratnog zloèina. Klanja da objašnjavamo kako i zašto se se potvrðuje ona «si non e vero, e prijenos iz Bleiburga objasnila bio pravo da sudjeluje u izboru li se Raèan i njima? Javnost mora to dogodilo. Kada sve nevine r- ben trovato» (“ako i nije istinito, èinjenicom ugovora što ga je urednika Religijskog programa shvatiti da su ubojice obitelji Zec tve budu jednako poštovane, lijepo je izreèeno”). Naime, prije HRT potpisao s Katolièkom cr- na HRT-u. Naposljetku, sama bit prema ovima pravi amateri. stvorit æe se i uvjeti za istinsko nekoliko dana emitirana je na kvom. Mo e li se i u ovom sluèa- te odredbe je upitna – znaèi li to Ima prijedloga (jedan od pomirenje. Istodobno, valja zna- HTV-u francuska dokumentarna ju povuæi paralela s društvenim da bi hrvatska sveuèilišta trebala predlagaèa je primjerice Igor ti konkretne okolnosti pod koji- emisija o odnosima Tita i Staljina realitetom u kojemu se zbog ne- imati pravo sudjelovati u izboru Graovac) da se, ako je donesena ma se to dogodilo: javnost mora u kojoj su nekompetentni sugo- kih imaginarnih ugovora èesto urednika Znanstvenog programa Deklaracija o Domovinskom ra- znati da jasenovaèki i bleiburški vornici izrekli niz netoènosti ko- dogaðaju nedopustivi gafovi i na HRT-u, Društvo filmskih rad- tu, donese i deklaraciju o zloèini- zloèin nisu isto. Jedno je zloèin je nemaju veze s našim podjela- kompromisi? nika na izbor urednika Filmskog ma u 20. stoljeæu. Sla ete li se s genocida, drugo je zloèin osvete. ma lijevo-desno ili sliènima. Na – Atmosfera kompromiser- programa, itd.? tim? Osim toga, u Jasenovcu su svi primjer, reèeno je da su èetnici stva dominira hrvatskim druš- Tvrdite da je Vijeæe HRT-a, – Naèelno bih se mogao slo i- koji su stradali bili nevini, na bili antifašistièka snaga sve do tvenim i politièkim ivotom. kakvo god bilo, još uvijek kvali- ti da ako postoji jedna deklaraci- Bleiburgu i na kri nom putu 1944., da je na prostoru bivše Ju- Smatra se da se mo e stvoriti sta- tetnije od Sabora… što to govori ja, valja donijeti i drugu. Meðu- stradali su mnogi koje bi svaki goslavije bilo oko dva milijuna bilno liberalno-demokratsko o jednima, a što o drugima? tim, Deklaracija o Domovin- sud osudio na najte e moguæe IV/82, 6. lipnja 2,,2. 9 kazne. Bleiburški zloèin time ni- samo premijer Raèan. Sabor je naèki karakter ustaških logora, objavljuje knjige koje hoæe (a što uistinu za ivi, ekstremisti poput je manji niti time elim umanjiti organizirao besplatan prijevoz na posebno Jasenovca, èime sugeri- su one sve lošije to je njegov pri- Ariela Sharona neæe više moæi odgovornost neposrednih poèi- Bleiburg, ali nije im još palo na ra la nu ili ubla avajuæu sliku o vatni problem), ali on ne bio doæi na vlast u Izraelu. nitelja i njihovih naredbodavaca, pamet to isto napraviti za Jase- ustaškom re imu u NDH. smio predstavljati posttuðma- Nevezano za izraelsko-pales- ali èinjenice valja znati. Mislim novac. Ta je neuravnote enost Proizvoljnim, selektivnim citira- novsku Hrvatsku, pogotovo ne u tinski sukob, antiislamska pro- da æe uskoro javnost o svim tim dovedena do paradoksa u èinje- njem, Jurèeviæ sugerira da je Ja- ovakvoj reprezentativnoj prilici. paganda je veæa nego ikad prije tragedijama imati mnogo bolje i nici da premijer Raèan razgovara senovac bio samo radni logor, a Kad smo veæ kod medijskog nakon rušenja WTC-a. Izmeðu toènije informacije. na Bleiburgu s èlanovima Poèas- ne i mjesto masovnog uništava- tretmana, jeste li zadovoljni re- terorizma i islama stavljen je Što to toèno znaèi? Namjera- nog bleiburškog voda, istovre- nja ljudi. Kada piše o enskom i cepcijom Vaše knjige Holokaust praktièki znak jednakosti... vate li provesti dodatna istra i- meno se isprièava za zloèine koji djeèjem logoru u Loborgradu u Zagrebu? – Ljudi iz neznanja, a potom i vanja? su poèinjeni kada je imao dvije kod Zlatara u Hrvatskom zagor- – Prilièno zadovoljan. Jest da straha brkaju pojmove, podlije u – Otkako je proteklih mjeseci godine, a oni njemu ni rijeèi o to- ju, Jurèeviæ istièe da su u njemu je bilo napada na nju i na oca i masovnim histerijama, uspostav- postalo neprimjereno i politièki me kako i zašto se on sam, zaslu- postojale osnovna i srednja škola mene kao autore, ali ti napadi ni- ljaju se stereotipi, koji hrane no- nepristojno, pa i nemoguæe tvrditi gom re ima kojem su vjerno slu- te vrtiæ, kao da je to, tobo e, su doveli u pitanje ni èinjenice ve predrasude i mr nje. Meðu- da je Jasenovac bio samo radni lo- ili i koji do danas slave, rodio u olakšavalo prilike u logoru. “Teš- iznesene u knjizi ni opæe sudove. tim, nesporna je èinjenica da ne- gor, poèela se u medijima ponav- koncentracijskom logoru. ki logorski uvjeti” spominju se Uglavnom se radilo o uvredama ke islamske dr ave i danas ili su u ljati teza da je od proljeæa 1945. Svim tim sam manje iznena- opæenito, usput, ali o njima nema (u Glasu koncila je Jure Krišto proteklim godinama i desetljeæi- postojao komunistièki logor u Ja- ðen, a puno više zbog toga alos- nijedne rijeèi više, kao ni o èinje- tvrdio da je to «knjiga zaèuðuju- ma poticale ili financirale terori- senovcu, s prozirnom nakanom tan, jer se radi o garnituri koja æeg naslova»), ali da su od tih lju- zam, poput Irana, ili su èak same izjednaèavanja svih zloèina. voli isticati da gradi dr avu i di stigle pohvale i komplimenti, organizirale teroristièke akcije, Meðutim, u Jasenovcu je naj- društvo na antifašistièkim tradi- uistinu bih imao veliki problem. poput Libije. ranije od kolovoza 1945. pa u cijama. Veæ su na vlasti gotovo Mogao bih se zabrinuti da nešto Terorizam i nasilje nisu, me- sljedeæe dvije godine bila skupina dvije i pol godine, a u odnosu Bitno je da buduæa s knjigom stvarno nije u redu. ðutim, islamski specifikum pos- od najviše 600 osuðenika. Dakle, prema povijesti, prema dogaðaji- palestinska dr ava ljednjih desetljeæa i godina. U svi su oni bili osuðeni, a nisu iz- ma koji tako vape za barem os- Glas ekstremista prejak odreðenim povijesnim okolnos- ravno stigli s kri noga puta. Bili novnom ravnote om, nisu nap- bude Kako komentirate polemiku o tima iz japanskog je šintoizma su štiæenici Zavoda za prisilni rad ravili nikakav pomak od bivše, pitanju odgovornosti “ idovskih izrastao pokret kamikaza, tako- Sisak, organizirani u Radnu gru- Tuðmanove vlasti. demokratska, da intelektualaca” koja se u Feralu ðer svojevrsni samoubilaèki te- pu Jasenovac. Bili su smješteni u Kad se isprièava Raèan, kao vodi izmeðu Heni Erceg i arka rorizam. Pod kapom Katolièke samom mjestu, a rašèišæavali su tobo nji sljednik vlasti koja je ima legalno Puhovskog? crkve organizirana je inkvizicija. ruševine jasenovaèkog logora, poèinila zloèin, onda bi trebalo – Kada su u uvodniku Ferala Da bi se jasno razluèio islam od popravljali ceste i most preko Sa- oèekivati ispriku s druge strane. izabranu vlast i prozvani « idovski intelektualci» terorizma, valjalo bi doæi do ra- ve, pomagali seljacima u okolnim Opet naèelno govoreæi, trebali bi da se odrede prema izraelskim dikalne promjene – mora se do- selima da izgrade spaljene i sru- se isprièati svi oni koji se poziva- demokratske zloèinima, bio sam istodobno i goditi da same islamske i arapske šene kuæe. Ubijanja nije bilo, a ju na tradicije NDH. Tih ima institucije koje ljut, ali i alostan. Feral je list ko- zemlje, jasno osude terorizam i posjeti i paketi stizali su jednom dosta, i u kojekakvim politièkim ji je dosljedno šibao svaki nacio- da mu se poènu djelotvorno sup- tjedno. Dakle, uvjeti u tom logo- strankama, ukljuèujuæi HDZ, i u jasno osuðuju nalizam, ksenofobiju, antisemiti- rotstavljati, a ne kao do sada, da ru, ako se to uopæe mo e zvati još kojekakvim sto erima, udru- zam, i zbog svega toga mu valja ga financiraju ili da se prema nje- logor, bili su radikalno razlièiti gama i sl. Njihova je politièka terorizam. Kada podignuti spomenik. Ali u ovom mu odnose kompromiserski i od onih u ustaškom logoru. kultura toliko mizerna da oni vr- sluèaju nastupio je jednostrano: konformistièki. Ali da odvratim protupita- lo teško mogu shvatiti što je to taj proces uistinu pisali su o tome da izraelska voj- Paralelno s današnjim unipo- njem onima koji tvrde da je zlo- isprika, a posve je nemoguæe da ska «ruši crkve», što je notorna larnim “relevantnim” svijetom, èin uvijek zloèin, pa iz toga ele bi, èak i kada bi se isprièali, i pro- za ivi, ekstremisti neistina i nitko nikada nije tvr- egzistira èitava jedna “geografija uspostaviti ravnote u izmeðu ivjeli i do ivjeli što zapravo zna- poput Ariela dio, prihvatili su bez provjere nepotrebnog svijeta”, (kako ju je ustaških i partizanskih zloèina u èi njihov èin. To sigurno ne bi bi- tvrdnje palestinskih izvora da je nazvao jedan francuski dr avni Drugom svjetskom ratu. Nije la iskrena isprika i stoga je bolje Sharona neæe više u Jeninu izraelska vojska poèini- funkcionar), tj. sivih zona koje sporno da su u nedavnim ratovi- da je takvi i ne daju, jer bi samo la masakr, i u toj tvrdnji ustraja- nikoga više ne zanimaju. U tak- ma na prostoru bivše Jugoslavije proizveli nedoumice i barem dije- moæi doæi na vlast vali i u danima kada su svi svjet- vu kontekstu neprijatelji postaju sve zaraæene strane èinile zloèine lu javnosti uspjeli bi se prikazati ski mediji veæ to obilato deman- svi protivnici globalizacije, što – i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci-Mus- u krivom svjetlu. Uostalom, što u Izraelu tirali. Naposljetku, prozivka « i- opet rezultira nevjerojatnim ter- limani. Na temelju toga netko bi se takvi uopæe i mogli isprièa- dovskih intelektualaca» odudara minološkim zbrkama, ali i doista mo e zakljuèiti da su sve strane u vati kada jedan dio njih i dan da- od uvijek dosljednih stavova re- apsurdnim paralelizmima u sta- sukobu iste te da zapravo nema nas na javnim skupovima poziva dakcije Ferala. No, da ne bi iz- vovima, primjerice islamskih, ali ni agresora ni rtve. Mnogi se u na nasilje i ubojstva. Da zaklju- nici da su gotovo sve zatoèenice gledalo kako me Feral s pravom i svih drugih terorista, “zelenih”, Hrvatskoj s pravom ljute na tak- èim, ne treba se isprièati nitko, zajedno sa svojom djecom skon- proziva ja sam, primjerice, prije stranaka ekstremne desnice koje ve tvrdnje, pa i sâm sam se više jer je hrvatski narod dobrim dije- èale u Auschwitzu. nekoliko mjeseci u Vjesniku,iz- su u usponu ... Kakva bi bila Va- puta i ovdje i u inozemstvu tak- lom, a od jeseni 1943. i veæinom, Jurèeviæ se nije u proteklim meðu ostaloga, izjavio da “je glas ša dugoroèna prognoza za taj voj tvrdnji suprotstavljao. bio na strani antifašizma te da je mjesecima upuštao u diskusiju ekstremista i meðu Izraelcima i “novi svjetski poredak”? Moramo uspostaviti svojevr- bio ne samo na pobjednièkoj oko moje knjige. No, kad smo meðu Palestincima i danas dalje – Globalizacija je ne samo snu kategorizaciju zloèina. Pa strani, veæ i na strani pravde. Na- kod ovih njegovi rijeèi, koje, dok prejak”. neizbje an proces nego proces ako se zala emo da se opsada Sa- ša javnost mora znati tko je bio u mi ih vi niste prenijeli, nisam koji nam se zbiva praktièki sva- rajeva, Srebrenice i Vukovara Drugom svjetskom ratu na pra- nigdje proèitao ili èuo, one za Terorizam nije islamski kodnevno pred oèima. Mobilna smatraju veæim zloèinom negoli voj, a tko na krivoj strani. Do- mene nisu nikakvo iznenaðenje. specifikum telefonija, Internet i sve ono što bilo koji od onih koji su poèinile voljno je da te notorne istine, uz Prezentacija povijesnih doga- Koje rješenje smatrate opti- ide s njima, revolucioniraju svijet hrvatske ili bošnjaèke jedinice, dodatak da je NDH bila zloèi- ðaja je temelj politièke i medij- malnim za rasplet izrealsko-pa- vjerojatno puno više negoli ije- onda dopustite da se ka e i da je naèka tvorevina, prodre do ušiju ske kulture. Kakvo je u tom smis- lestinskog sukoba (ovo – i sve os- dan drugi izum u proteklim de- Jasenovac gori i veæi zloèin od uèenika i široke javnosti. lu stanje u prosvjeti? Imate li talo – pitam Vas, naravno, kao setljeæima. Kakva poboljšanja i Bleiburga, odnosno da su ustaški uvid u ud benike, školske prog- povjesnièara i anga iranog inte- prednosti ti izumi donose u sva- zloèini gori i veæi od partizan- Knjiga zaèuðujuæeg naslova rame? Ima li izmjena u odnosu lektualca)? kodnevnom ivotu i radu, nije ni skih. Kakav se razvoj politièke kul- na rane devedesete? – Mislim da tu nema velike fi- potrebno obrazlagati. No, isto- ture mo e oèekivati kada Josip – Ne mogu govoriti o opæem lozofije, na alost ili na sreæu. dobno se nisu ispunile prognoze Ne trebaju nam isprike Jurèeviæ, nastavnik suvremene stanju, pratim jedino situaciju u Moraju postojati dvije dr ave, iz- i uvjeravanja, uglavnom iz razvi- Prošlih nam se godina name- povijesti na Hrvatskim studiji- nastavi povijesti i s povijesnim raelska i palestinska, uglavnom u jenih zemalja, da æe sve integrira- talo kao spasonosno rješenje ma, javno govori da se “moderna ud benicima. Do nekih je prom- granicama prije rata 1967. godi- niji svijet donositi mnogo koristi svih problema “pomirenje svih Evropa stvarala na otporu crve- jena došlo još sredinom devede- ne. Palestinske izbjeglice, njih nerazvijenom svijetu. Uistinu is- Hrvata”. No, to je sve skupa bilo noj opasnosti, a ne na antifašis- setih, kada je otvorena moguæ- oko 700.000, te njihovi potomci, pada da bogate zemlje postaju krivo postavljeno i naravno da je tièkim temeljima”, te da se “da- nost da postoje alternativni ud- moraju biti adekvatno obešteæe- sve bogatije, a siromašne ostaju propalo, odnosno samo izazivalo našnje generacije ne trebaju op- benici. Sada alternativnih ud- ni, baš kao i otprilike i isti broj isto tako siromašne, ako ne pos- nove podjele. Izmeðu krvnika i tereæivati antifašizmom”? benika ima još više, ali nije doš- idova iz raznih arapskih zema- taju èak i sve siromašnije i bes- rtava nema pomirenja. rtve, – O Jurèeviæu ne mislim troši- lo do temeljne promjene – nai- lja koji su u godinama nakon perspektivnije. odnosno njihovi najbli i, jedino ti rijeèi. Sve što sam imao rekao me, nije promijenjen nastavni 1948. bili praktièki protjerani, Sada postoje dva scenarija za mogu oprostiti krvnicima. Da bi sam u svojoj knjizi Holokaust u plan i program, osnova za svaki bez ikakve imovine, u Izrael i buduænost: jedan, da se takvi se to lakše ili uopæe dogodilo, Zagrebu – on u svojoj knjizi Nas- radikalni zahvat. Bez obzira što druge zemlje. Najte e æe biti raz- trendovi nastave, drugi, da se oni potrebno je da svaka sredina, tanak jasenovaèkog mita uglav- je bilo najava da æe se u takav riješiti problem Jeruzalema, ali preokrenu i da siromašni, neraz- svaka nacija ili društvena grupa nom razlo no pobija sve pretje- zahvat krenuti, oèito ne postoji uz puno dobre volje i meðuna- vijeni svijet na neki èudnovat na- nedvosmisleno osudi zloèine ko- rane procjene o broju jasenovaè- ni volja ni snaga za to. rodnog anga mana, ni to nije ne- èin krene naprijed. Kako sam ji su poèinjeni tobo e u njezino kih rtava koje su slu ile ideolo- Kako komentirate više ne ak- dokuèivo. Bitno je da i buduæa malo prestar da bih bio prevelik ime. Ako se netko ne mo e suo- gizaciji i propagandistièkim poli- tualni, ali simptomatièni sluèaj s palestinska dr ava bude demok- optimist, da ne ka em naivac, èiti s vlastitom prošlošæu, ne mo- tièkim ciljevima, posebice u stva- prošlogodišnjeg Frankfurtskog ratska, da ima legalno izabranu bojim se da je vjerojatniji prvi e oèekivati ni bolju buduænost. ranju ratne psihoze meðu sr- sajma, na kojemu je Aralica u vlast i demokratske institucije scenarij. E, onda je na nama, da- U tom smislu, po tako i u pskim stanovništvom u Hrvat- medijima tretiran kao zvijezda koje jasno osuðuju terorizam, te me i gospodo, drugarice i drugo- smislu politièke kulture, aktual- skoj, BiH i Srbiji osamdesetih hrvatskog štanda? da prestane sustavna indoktrina- vi, Hrvatice i Hrvati, graðanke i na vlast je dakle pala na ispitu? godina, ali u tome nije origina- – Ivan Aralica je svojedobno cija Palestinaca, poèevši od najra- graðani Hrvatske da pohitamo u – O Jasenovcu i Bleiburgu i lan. S druge strane, najèešæe im- opravdavao Tuðmanovu politiku nije dobi u školi, da Izrael valja onaj razvijeni svijet, jer nam oz- najviše dr avne vlasti imaju neu- plicitno, a mjestimièno i ekspli- prema Bosni i Hercegovini, pi- gurnuti u more, a sve idove po- biljno prijeti da ostanemo u ravnote en stav. U Bleiburg je iš- citno, negira ili pokušava zataš- sao duge traktate o potrebi pod- biti. Kada taj proces u Palestini, onom nerazvijenom i besper- la vladina delegacija, u Jasenovac kati genocidnu namjenu i zloèi- jele te zemlje. Neka Aralica piše i ali i u drugim arapskim zemljama spektivnom. 10 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
obrani od srbijanske oru ane ag- – Igor Graovac: U Jasenovcu svom razvoju dolazi do uništenja o rtvama, treba se uvijek prenije- resije. I to je vrijednosni sklop u su bile iskljuèivo rtve. To je ta èovjeka i mo da je èak proizveo ti u vrijeme i atmosferu u kojima kojemu se mo e promatrati Re- bitna razlika. više rtava nego fašizam ili naci- se to dogaðalo. Bez toga ne mo- publika Hrvatska. Mislim da da- Znaèi, ne sla ete se s onima zam. A kad se radi o usporedbi emo razumjeti ono što se dogo- koji izjednaèavaju Jasenovac i izmeðu Jasenovca i Bleiburga, tu dilo. Dalje, netoèno je, gospodine Bleiburg. treba razlikovati dvije stvari. U Jurèeviæu, kad ka ete da je Jase- Igor Graovac i Josip Jurèeviæ – Igor Graovac: To shvaæanje Jasenovcu je primijenjen dr avni novac bio logor i nakon Drugog teror, sustavni teror koji je bio svjetskog rata. On tada nije bio zakonodavno reguliran u ratnim koncentracijski logor, on je, mo - uvjetima, dok je Bleiburg, što da, u jednom razdoblju bio pro- Isprike i trgovanja rtvama god mi o njemu mislili, a naroèi- lazna stanica u kojoj je vjerojatno to Kri ni put, poslijeratni feno- bilo i strijeljanja, ali nije bio logor. U emisiji Radija Slobodna men, on je posljedica represije To je velika razlika. komunistièkog re ima spram – Josip Jurèeviæ: Gospodin Evropa Most o znaèenju svojih politièkih protivnika. Graovac oèito ima potrebu op- izvinjenja koje je hrvatski – Josip Jurèeviæ: Jasno je da se ravdavati zloèine koji su izvršeni premijer Ivica Raèan nacizam, fašizam i komunizam nakon Drugoga svjetskog rata, meðusobno razlikuju. Meðutim, pogotovo pokušava opravdati nedavno uputio rtvama oni su koristili veoma slièna Tita. Naglašavam da su i ustaški Bleiburga razgovarali su sredstva u osvajanju i provoðe- sustav vlasti, kao i komunistièki, Igor Graovac, znanstveni nju vlasti i njihovo zajednièko bili totalitarni, dakle, nema am- suradnik Hrvatskog obilje je jeste totalitarnost. Ta tri nestije ni za jednog. Komunistiè- totalitarna sustava obilje ila su ki sustav Druge Jugoslavije bio je instituta za povijest, i Josip 20. stoljeæe i proizvela su nevje- totalitaran, svi zloèini koje je ra- Jurèeviæ, profesor rojatne tragedije i neviðene r- dio bili su osmišljeni – svjetona- suvremene povijesti na tve. Kad se radi o Jasenovcu i zorski, normativno i ideološki. Hrvatskim studijama Bleiburgu, oni se sigurno mogu Na èelu svega toga nalazila se izjednaèiti jer su to bila mjesta kljuèna kult-osoba, Josip Broz Sveuèilišta u Zagrebu smrti, mjesta gdje se stradavalo. Tito. On je participirao u odlu- Jasno je da se u sluèaju Jasenovca kama o stvaranju OZNE i radi o dr avnom teroru, meðu- KNOJ-a, kao i u donošenju od- tim, dr avni teror imamo i u luka o logorima. Posebno ga je Omer Karabeg Bleiburgu jer su temeljni interes zanimao sustav logora za Nijem- jugoslavenske dr ave bili obra- ce. On je kritizirao upravu tih lo- Gospodine Graovac, kako oc- Igor Graovac: Velika je razlika u tome je li èun i likvidacija. Za Bleiburg i gora, jer je navodno èuo da se u jenjujete Raèanov gest izvinjenja Kri ni put ve u se masovne lik- tim logorima preblago postupa rtvama Bleiburga? Jedni u tome neki totalitarizam u svojoj biti zloèinaèki vidacije bez ikakvog suðenja. Lo- sa zatoèenicima, pa je tra io da vide mudar potez, drugi dema- ili je on to postao svojim povijesnim gore je imao i komunistièki re- mu se svaki mjesec šalje izvješæe gogiju, a treæi pak udvaranje im. Naime, zaboravlja se da je kako se postupa prema njima. O desno orijentiranim biraèima? razvojem Jasenovac i nakon rata korišten tome postoji zapis u dr avnom – Igor Graovac: Nakon Bran- kao logor, kao i èitav niz drugih arhivu, citirao sam dijelove toga dtove isprike koja je bila iskrena mjesta. Jugoslavija je na cijelom u svojoj doktorskoj disertaciji o i kleèanja u Auschwitzu mnogi svom teritoriju osnivala logore u represiji jugoslavenskog sustava. su pokušali ponoviti tu gestu po našnji naraštaj u Republici Hr- koje je zatvarala nepo eljne. Ju- O totalitarnosti tog sustava svje- onoj poslovici – vidjela aba da vatskoj ne treba dovoditi u vezu goslavenski komunistièki re im doèi i èinjenica da se od poèetka se konj potkiva, pa i ona digla sa 1941. i 1945. godinom, jer pri- je radio sve ono što su radili i 1941. godine pa nadalje ne mo e nogu. Ali isprika, ako je prinud- padnici današnje generacije nisu drugi totalitarni sustavi u Dru- naæi nijedna konferencija, bilo na, nije dobra. Isprika mora biti participirali u tim dogaðajima, gom svjetskom ratu. Ono što je partijska, bilo neka druga, gdje se iskrena i mora poticati od onoga oni nisu bili ni roðeni u to vrije- zajednièko i Jasenovcu i Bleibur- ne istièe pravo na osvetu i od- tko je dijelom kriv ili se smatra me. gu jest to da su tamo stradali ne- mazdu, s time da su narodnim krivim. Socijaldemokratska par- vini, nezaštiæeni ljudi kao rtve neprijateljima i ratnim zloèinci- tija Hrvatske je neoèekivano rtve i stradalnici terora i jedne ili druge dr ave. ma oznaèavani, ne samo oni koji preko Zdravka Tomca i Ivice Ra- Sla ete li se s gospodinom su se izravno suprotstavljali par- èana uputila ispriku za koju se ne Graovcem, da se Raèan, ako se Titove depeše tizanima ili komunistièkom sus- zna je li upuæena rtvama ili, ka- veæ isprièavao u Bleiburgu, mo- – Igor Graovac: Kad je rijeè o tavu vlasti, nego svi oni koji su ko Feral u zadnjem broju ka e, rao isprièati i u Jasenovcu? Bleiburgu i Kri nom putu ne mo- bili nepo eljni. To znaèi cjelo- onima koji su bili prisutni na – Josip Jurèeviæ: Ne mislim e se govoriti o koncentracijskom kupna graðanska struktura, uk- Bleiburškom polju, a to su crne da se gospodin Raèan isprièavao. logoru koji je sustavno korišten ljuèujuæi i HŠ, kao i oni koji bi uniforme. Pitanje je kome se Ra- Gospodin Tomac se mislio ispri- za uništenje ljudi, nego je rijeè o potencijalno u buduænosti mogli èan isprièavao i u èije ime se is- èati, s obzirom da je participirao premještanju ljudi prema depeša- biti konkurenti. Svi oni su prog- prièavao. u Savezu komunista Jugoslavije ma koje su partizanske vlasti u to lašavani ratnim zloèincima i na- Kome se, po Vama, on pokušao koji je izravno odgovoran za zlo- vrijeme izdavale. Mnogi, meðu- rodnim neprijateljima. To je bilo isprièati? èine koji su poèinjeni u Bleibur- tim, ne znaju da su u Bleiburgu formalno pravno normirano, a – Igor Graovac: To bi trebalo gu, u govoru koji, na alost, nije stradali i partizani. Postoje presu- provoðeno je najbrutalnijim pitati njega, ali s obzirom na sas- odr ao u Bleiburgu. A Raèan je de. Jedan broj partizana je strije- sredstvima – od masovnih likvi- tav ljudi nazoènih na obilje ava- išao polo iti vijenac, nije jasno ljan zbog prekoraèenja odmazde. dacija, bez ikakva suðenja, preko nju bleiburške tragedije, nisam da li ispred hrvatske vlade ili Postoji i Titova depeša o puštanju suðenja koja su se provodila pred siguran da se njima treba isprièa- vlastite partije. Mislim da rtve vojnim i takozvanim narodnim vati. A, ako je veæ rijeè o isprika- ne treba dijeliti ideološki, na one sudovima, do cjelokupne margi- ma, s obzirom na to da je sadaš- koje se vezuju za Jasenovac i na nalizacije takozvanih narodnih nja Republika Hrvatska sljednica one koje se vezuju za Bleiburg. neprijatelja koja je sustavno pro- i NDH i partizanske Hrvatske, Mislim da su sve rtve tragiène, Josip Jurèeviæ: Temeljiti današnju voðena. Taj sustav je djelovao 45 dakle i jedne i druge, a Socijalde- bez obzira na njihovu ideološku godina i Bleiburg se mo e smat- mokratska partija je sljednica Sa- pripadnost i da sve zaslu uju Hrvatsku na rezultatima Drugoga rati samo poèetkom svih mogu- veza komunista, odnosno Ko- du ni pijetet. Isprika sama po se- svjetskog rata potpuno je krivo. Današnja æih zloèina koji su znaèili kršenje munistièke partije Hrvatske, on- bi ništa ne znaèi. Mora postojati normi meðunarodnog prava, da su se njezini predstavnici tre- pijetet prema rtvama i eventual- Hrvatska je nastala kao rezultat raspada standarda civilizacije zapadnog bali isprièati i Srbima i Romima i no obešteæenje, bilo materijalno, svijeta i uopæe humanistièkih na- idovima za Jasenovac. Ne zna bilo moralno. komunizma i kao izraz te nje hrvatskog èela. Prema tome, ne mo e se da- se zašto se sadašnja vladajuæa – Igor Graovac: Treba praviti vati amnestija nijednom od tota- garnitura u Hrvatskoj isprièava razliku izmeðu rtava i stradalni- naroda za vlastitim dr avnim i litarnih sustava, ni komunistiè- jednim rtvama, a ne isprièava se ka. Naime, suvremena viktimo- kom, ni fašistièkom, ni nacistiè- drugim. logija samo nevine ljude smatra nacionalnim identitetom kom. – Josip Jurèeviæ: Svakako da rtvama, a ostali su stradalnici. se istup gospodina Raèana na Stradalnik mo e biti poèinitelj Antifašizam, crvena Bleiburgu mo e promatrati prije zloèina i onda on ne smije nositi opasnost... svega u znaku politièke pragma- epitet rtve. Stradalnik je izgu- proizlazi iz nakaradnih teza o ena i djece, kao i ona o formira- Kad je rijeè o represiji, stav- tike. Oznaèio bih to kao potez bio ivot boreæi se za neku svoju konvergenciji nacizma i komu- nju sudova. Druga je stvar što je ljate li u istu ravan re im Neza- koji je motiviran politièkim inte- politièku opciju ili ideju, a rtva nizma. Meðutim, tu postoji bit- to ispalo karikaturalno, pa kad Ti- visne dr ave Hrvatske i komu- resima. U sklopu toga mo e se je uvijek nevina. na razlika. Naime, nacizam i faši- to javi da treba formirati sudove nistièki re im? govoriti o tome koliko je isprika Po vama, jesu li u Bleiburgu zam nastupaju sa zastavama na za suðenje ratnim zloèinima, on- – Josip Jurèeviæ: I jedan i dru- gospodina Raèana iskrena. Gos- bile rtve ili stradalnici? kojima je ispisan zloèin. Cijelo da se ti sudovi formiraju od onih gi sustav su bili totalitarni susta- podin Graovac je, meðutim, po- – Igor Graovac: Miješano. Ta- zakonodavstvo i cijela politika koji su kamenjem gaðali ljude u vi. Mo emo govoriti o razlikova- kušao povezati stvari koje se mo je, prema nekim pokazatelji- nacizma i fašizma smjeraju na kolonama. Kad im je Tito poruèio njima glede okolnosti i nekakvih veoma teško mogu povezati. ma, bilo puno stradalnika, a veo- zloèin, u temelje nacizma i fašiz- da ti ljudi ne mogu biti suci, oni detalja. Meðutim, zajednièka im Naime, današnja Republika Hr- ma malo rtava. ma ugraðen je zloèin. Komuni- su mu odgovorili – pošaljite nam je bila represija. vatska je nastala 1991. godine u A u Jasenovcu? zam na zastavi ima èovjeka, ali u 10.000 sudaca. Dakle, kad je rijeè – Igor Graovac: Velika je raz- IV/82, 6. lipnja 2,,2. 11 lika u tome je li neki totalitari- nosti i borbi protiv crvene opas- – Igor Graovac: I antifaši- njezina povijesna utemeljenost nistièkim tradicijama. Komuni- zam u svojoj biti zloèinaèki ili je nosti. A gospodin Graovac tvr- zam. su zasnovani na AVNOJ-evskim zam, kao sustav, predstavljao je on to postao svojim povijesnim di da je u osnovi moderne Ev- – Josip Jurèeviæ: Ne. Europa i ZAVNOH-ovskim granicama diskontinuitet s ranijim razdob- razvojem. To je velika razlika. rope antifašizam. se ne temelji ni na èemu anti. Ia- koje su rezultat antifašistièke ljem. Ne samo hrvatski nego op- Nedavno je proslavljen Dan – Igor Graovac: Ne samo da ko se, naravno, u ratnom sukobu borbe. Njezina teritorijalna cje- æenito. Marksizam, a pogotovo pobjede nad fašizmom koji se sam znanstvenik nego i legitimi- moralo biti protiv neèega i mora- lovitost, ja sam iz Dalmacije, boljševizam, opæenito su zagova- slavi kao Dan Europe zbog toga st. Naime, i u preambuli Ustava lo se pobijediti i fašizam i naci- zasnovana je na pobjedi antifa- rali potpuni diskontinuitet sa bi- što je suvremena Europa, kao i kao temelj Republike Hrvatske zam i militarizam. Ali Europa šistièkih snaga, na povratu Dal- lo kakvim tradicijama – politiè- Republika Hrvatska, zasnovana spominju se antifašistièka tradi- ima puno, puno dublje temelje macije i sjedinjenju Istre s Hr- kim, dr avnim, kulturnim, ideo- na antifašistièkim tradicijama. cija, ZAVNOH-ovske i AV- koji su graðanski. Današnja Eu- vatskom. Fašisti su rasprodali loškim, svjetonazorskim, jed- Nije sluèajno što je Dan pobjede NOJ-ske granice. Hrvatska ko- ropa jest graðanska, dakle ona Hrvatsku, a hrvatski partizani su nom rijeèju, diskontinuitet s gra- nad fašizmom proglašen Danom ja eli biti dijelom Europe je nije anti. Mislim da današnji na- je obnovili. Današnja Hrvatska ðanskim vrijednostima. Komu- Europe. I danas je cijela Europa nizam je potpuno potirao gra- sazdana na tekovinama Drugoga ðanske vrijednosti. Prema tome, svjetskog rata, odnosno na zas- današnja Hrvatska se ne bi treba- tupanju onih ljudskih vrijednosti la temeljiti na komunistièkim koje je afirmirao antifašizam. Josip Jurèeviæ: Kad tradicijama. Koliko znam u Europi se ne slavi – Igor Graovac: Partizani ni- dan antikomunizma. Komuni- se radi o Jasenovcu su komunisti, komunisti su zam je bio dio antifašistièke koa- predstavljali manji dio partizan- licije i saveznik u borbi protiv i Bleiburgu, oni se skog pokreta. Nisam spomenuo najveæeg zla èovjeèanstva koje se rijeè komunizam. Vaša borba javilo u 20. stoljeæu. Zato niko- sigurno mogu protiv komunistièkih vjetrenjaèa me u Zapadnoj Europi ne pada izjednaèiti jer su to nema veze s onim o èemu mi na pamet da proglasi dan antiko- razgovaramo. munizma kao dan Europe. Da su bila mjesta smrti, – Josip Jurèeviæ: U Drugoj svi totalitarizmi jednaki, kao što Jugoslaviji na vlasti je bila Ko- vi, gospodine Jurèeviæu tvrdite, mjesta gdje se munistièka partija, odnosno Sa- onda bi se Europa, koja je obra- vez komunista. Nitko drugi nije zovanija od nas, odavno sjetila da stradavalo. Jasno je mogao artikulirati nijedan inte- danom Europe proglasi dan anti- res. Tko god je to pokušao, bio fašizma i dan antikomunizma. da se u sluèaju je eliminiran, likvidiran, društve- Ali vidite, evo prošlo je 50 godi- no marginaliziran. Hrvatska bi na od rata, a još je samo Dan Jasenovca radi o trebala biti dio Zapadne Europe, pobjede nad fašizmom Dan Eu- dr avnom teroru, a današnje europske integracije rope. I nikakav dan antikomu- Igor Graovac: U Jasenovcu je primijenjen provodi graðanska tradicija, koja nizma nije postao dan Europe. meðutim, dr avni je polivalentna i pluralistièka. – Josip Jurèeviæ: Temeljni dr avni teror, sustavni teror koji je bio – Igor Graovac: Sla em se s problem Europe izmeðu dva teror imamo i u vama. U Francuskoj su protiv Le svjetska rata bila je takozvana cr- zakonodavno reguliran u ratnim uvjetima, Pena izašli svi Francuzi na ulice i vena opasnost, odnosno pojava Bleiburgu jer su rekli – ne damo fašizmu ni mili- jednog sustava koji je zaista dok je Bleiburg, što god mi o njemu metar naprijed. To vam je gra- predstavljao crvenu opasnost i temeljni interesi ðanska tradicija. koji je prijetio da potpuno uruši mislili, a naroèito Kri ni put, poslijeratni jugoslavenske – Josip Jurèeviæ: Komunizam graðanski svijet. O tome kakav fenomen, on je posljedica represije nije graðanska tradicija. je to bio sustav dovoljno govori dr ave bili obraèun – Igor Graovac: Graðanska èinjenica da je 1939. godine sklo- komunistièkog re ima prema svojim tradicija vam je antifašizam. pio savez s nacizmom. Htio bih i likvidacija vas podsjetiti da je 1943. godine, politièkim protivnicima Kome se isprièati? nakon kapitulacije Italije, izvrše- Na kraju bih se vratio na pi- na defašizacija Italije. Godine tanje kojim smo poèeli ovaj raz- 1945. odr ana je Potsdamska govor. U zakljuèku, je li Raèa- konferencija gdje je izvršena de- smatram i dalje antifašistièka, a raštaj u Hrvatskoj ne bi trebalo je u partizanskim granicama, jer nov gest izvinjenja u Bleiburgu nacifikacija Njemaèke. I nakon ne anticrvena. Naime, o èemu se optereæivati vezivanjem za jedan da je ostala fašistièka Hrvatska, bio potreban? toga temeljni problem svijeta radi. Denacifikacija i defašizaci- stravièan sustav kakav je bio ko- onda moj Split ne bih bio u Hr- – Igor Graovac: Kad je rijeè o postaje hladni rat, odnosno crve- ja bile su nametnute Njemaèkoj munistièki. Temeljiti današnju vatskoj, nego u Italiji. dignitetu i poštivanju rtava, na opasnost, odnosno socijalizam i Italiji, jer su te zemlje izgubile Hrvatsku na rezultatima Drugog potreban je svaki oblik isprike, kao svjetski proces. Jer, nakon Drugi svjetski rat. Stjecajem po- svjetskog rata potpuno je krivo. Dr ava niotkud?! pa i nespretan. Protivim se izjed- što su saveznici pobijedili nacis- vijesnih okolnosti, zahvaljujuæi Današnja Hrvatska je nastala kao – Josip Jurèeviæ: Mislim da se naèavanju zloèina i rtava. Ako tièku Njemaèku, militaristièki partizanima ili, kako ih, gospo- rezultat raspada komunizma i grozno osjeæaju hrvatski graðani je Hrvatski sabor smatrao shod- Japan i fašistièku Italiju ti totali- dine Jurèeviæu, zovete, crveni- kao izraz te nje hrvatskog naro- koji slušaju gospodina Graovca nim da usvoji Deklaraciju o Do- tarizmi više ne postoje. Oni su ma, Hrvatska spada u grupu ze- da za vlastitim dr avnim i nacio- koji tvrdi kako je samostalna hr- movinskom ratu, onda je trebao bili, rekao bih, veoma kvalitetno malja Europe koje saèinjavaju nalnim identitetom. Ako govori- vatska dr ava, ova današnja, gra- usvojiti i deklaraciju o zloèinima destruirani tako da više nisu pobjednièku, saveznièku silu. I mo o povijesnoj baštini, Hrvat- ðanska, nastala zahvaljujuæi ne- u 20. stoljeæu. I onda bi u tom predstavljali opasnost. Europa se zato u Hrvatskoj nikad nije pro- ska se prije svega temelji na svo- kakvim naraštajima iz 1945. go- kontekstu oni koji se smatraju podijelila na temelju hladnog ra- vedena deustašizacija. Svojevre- joj europskoj, graðanskoj bašti- dine. Ova hrvatska dr ava je nas- odgovornima mogli uputiti ispri- ta, dakle na temelju crvene opas- meno su i predlagatelji zakona o ni. Današnji naraštaj ne treba tala zahvaljujuæi golemoj rtvi ku odgovarajuæim ljudima, a to nosti. Glavno obilje je Europe deustašizaciji odustali od toga, ideološki optereæivati s nekak- hrvatskog naroda, pogotovo od znaèi, prije svega, rtvama, a ne od 1945. do 1990. godine bio je jer bi to znaèilo blatiti Hrvat- vim antifašizmom. 1991. do 1995. godine, kad se politièkim nositeljima zloèina. sukob graðanskog svjetonazora s sku. Mi se ne trebamo ni deus- – Igor Graovac: Nikako ga ne branila od srbijanske agresije. I – Josip Jurèeviæ: Mislim da se komunizmom i socijalizmom tašizirati, ni denacificirati, ni optereæujem i ao mi je što ste to je temelj te dr ave u èisto fak- gospodin Raèan odluèio na taj, kao svjetskim procesima. Ne- defašizirati, jer smo pobjedniè- me tako shvatili. Ja sam se pre- tografskom smislu. Dakle, nas za njega drastièan potez, iz èiste davno je izašla knjiga, koju je ka zemlja Drugog svjetskog ra- cizno izrazio. Ja bih se s vama nisu branili ni partizani, ni usta- politièke pragmatike, kako zbog gospodin Graovac vjerojatno vi- ta. Doduše, uz potporu crvenih, mogao slo iti da antifašizam še, ni ban Jelaèiæ, ni kralj Tomis- izbora, tako vjerojatno i zbog za- dio, zove se Crna knjiga komu- ali crveni su bili sastavni dio an- mo emo staviti u ropotarnicu lav, nas su branili hrvatski brani- magljivanja u Europi. Je li njegov nizma, iz koje se vidi koliko je tifašistièke koalicije. I cjelokup- povijesti. Ali kod nas se radi o, telji, bilo dragovoljci, bilo oni èin iskren ili ne, koliko je on bio komunizam u 20. stoljeæu odnio ni zapadni, moderni, demokrat- kako Feral duhovito ka e, ante- koji su bili u policiji, branili su uèinkovit – pokazat æe vrijeme. rtava. Èini mi se izmeðu 90 i ski svijet, htjeli vi ili ne, i dalje je fašizmu. nas svi oni koji su nosili pušku Meðutim, mislim da bi bio puno 100 milijuna, s tim da nije uklju- antifašistièki, odnosno antina- – Josip Jurèeviæ: Mislim da boreæi se protiv srbijanskog ten- bolji potez da se gospodin Raèan èena Hrvatska. Prema tome, kri- cistièki i zbog toga se Dan pob- biste kao znanstvenik trebali biti ka 1991. godine. isprièao mnogobrojnim rtvama va je projekcija temeljiti Europu jede nad fašizmom slavi kao Dan referenca Feralu, a ne Feral vama. – Igor Graovac: Zastupnik komunizma od 1945. do 1990. na antifašizmu. Antifašizam je Europe. Nemojte se pozivati na Feral. sam kontinuiteta. Neosporno je godine, a pogotovo nakon 1970. jedan mali fragment povijesti – Josip Jurèeviæ: Èini mi se da Oni su novinari koji rade svoj da postoji izravna veza izmeðu godine kad je sudjelovao u izvr- Europe u 20. stoljeæu koji je na- je gospodin Graovac neprekidno posao. Hrvatske 1945. i Hrvatske 1990. šnoj vlasti u Hrvatskoj. Naime, kon Drugog svjetskog rata pres- zaboravlja neke elementarne èi- – Igor Graovac: Shvatite to godine, bez obzira na nemali poznato je da je u Hrvatskoj od tao biti evropski problem. Na- njenice. Govorio sam o sporazu- kao igru rijeèi. Suvremena Hr- doprinos ljudi koji su stvorili 1945. do 1990. godine bilo èak kon toga se pojavila crvena opas- mu nacistièke Njemaèke i Sov- vatska nikako ne mo e biti zas- suvremenu Republiku Hrvatsku. 30.000 politièkih procesa u koji- nost koja je bila temeljni problem jetskog Saveza, o crvenoj opas- novana na antefašizmu, za mene Upravo su se ti ljudi pozvali na ma je više desetaka tisuæa ljudi Europe do 1990. godine, i nadam nosti, o hladnom ratu i eljeznoj je uvijek bolje da bude zasnovana taj kontinuitet. Nisu se pozvali osuðeno. Dakle, ako se veæ ispri- se da se nakon toga više neæe re- zavjesi kao povijesnim èinjenica- na antifašizmu. na kontinuitet fašizma, nego na èavao, s humanistièkog stajališta generirati. ma. On to uporno prešuæuje. – Josip Jurèeviæ: Ona je zas- kontinuitet antifašizma. I meðu- bi bilo puno po eljnije da se gos- Svakako da u znanstvenoj litera- novana na hrvatskim, graðan- narodna zajednica priznala je te- podin Raèan isprièao za zloèine ... ili antefašizam turi zapadnog svijeta prevladava skim tradicijama koje su puno, ritorijalnu cjelovitost današnje koje je komunistièki sustav poèi- Ako se sla ete, da raspravimo mišljenje da su temelji Europe puno starije i od 1941. i od 1945. Hrvatske na temelju partizanske nio u vrijeme kad je on bio veo- ovo pitanje. Gospodine Jurèevi- humanizam, graðansko društvo, godine. Hrvatske. To su èinjenice. ma ugledna osoba u komunistiè- æu, tvrdite da se moderna Evropa parlamentarna demokracija i ta- – Igor Graovac: Nije. Njezi- – Josip Jurèeviæ: Današnja kom sustavu Socijalistièke Re- temelji na otporu crvenoj opas- ko dalje. ne granice i njezina opstojnost i Hrvatska se ne temelji na komu- publike Hrvatske. 12 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
juæi se problema prevodilaštva, Dvostruke kodiranosti en- (Aviroviæ: Jezik autora, Jezik pre- ðuje da je duboka pišèeva identi- stila i jezika. Nastavljajuæi prošle sko/nacionalno kao metodološki voditelja, Marinucci: Jezik i nar- fikacija sa sudbinom svoga naro- godine zapoèetu namjeru okup- izazov povijesti pograniènih knji- jeèja Istarske trilogije) do jezika u da i krajolika polazište sveg nje- ljanja recepcija Tomizzinih prije- evnosti (Pu ar), Fizionomije kontekstu suvremenih zbivanja govog stvaralaštva. Druga linija (Ušumoviæ: Jezika kao minsko slijedi putopisni karakter izlaga- polje) i nekih povijesnih primjera nja stavljajuæi u prvi plan te nju uspostavljanja lingue france (Cre- pojedinca za stvaranjem svoga Dvije granice i tri zemlje vatin: Venecijanski kao knji evni doma, dok razina ljubavne prièe jezik Jadrana). Izuzetno original- govori o unutarnjoj potrazi za no u uspostavljanju analogije iz- domom i moguænošæu objedi- Tomizza je, osjetivši meðu perestrojke i globalizacije njavanja dvostrukog identiteta. bilo je izlaganje Sinana Gud eviæa Jedan od odliènih naèina po- moralnu potrebu da svoj (Globalizacija kao perestrojka) pulariziranja prošle godine pre- realni prostor literarno koji je kronièkim detaljima razot- vedene knjige Posjetiteljica i “is- uokviri, svojim knji evnim krio zbilju i uobrazilju politièke korištavanja” filmsko-kazališne opusom u kojem se elite s kraja stoljeæa. Politièki je dinamike Tomizzinih tekstova diskurs Istre Sandi Blagoniæ mi- ovogodišnje je uprizorenje dije- prelamaju društvene nuciozno razlo io opetovanim lova tog romana koje je Puèko prilike mutnih i teških oprimjeravanjem neumornog za- otvoreno uèilište na kraju skupa poratnih godina u Istri, posjedanja identiteta reciklira- ponudilo svojoj publici i sudio- Sloveniji i Trstu, postao i njem prošlosti tj. njezinim mobi- nicima. Upravo na takve speci- liziranjem u sadašnjosti. Izlaganje fiènosti i bogatstvo u svom je, povodom za mnoga Sanje Roiæ (Tomizza, istarski fan- duhovitom i komunikativnom društvena pitanja tastièar) otvorilo je jedan sasvim izlaganju (Note: bilješke uz Posje- današnjice novi uvid u Tomizzin literarni svi- titeljicu) s referencama na vrije- jet obogaæujuæi njegovu literarnu me sadašnje, istaknuo Drago atribuciju elementima fantastike. Orliæ te je predstava bila oprim- Nives Franiæ Referat je ujedno i izvrstan prim- jerenje mnogih korisnih prim- jer konstruktivnog pristupa stva- jedbi. Re iju i dramsku adaptaci- ralaštvu uopæe i propitivanju još ju potpisuje redatelj Marijan nji evno-znanstveni skup neistra enih knji evnih horizo- Fruk, a kostimografiju i scenog- Tomizza i mi, podnaslov- nata i stoga vrlo vrijedan pomak i rafiju Anastazija Debelli. U glav- ljen Susreti uz granicu, ove iskorak iz opæenitih i znanih ga- nim ulogama nastupili su Dora je godine, u svom treæem izda- barita tomizzijanskih tema. To- Poliæ i Slavko Juraga. Posjetitelji- nju, u organizaciji Puèkog otvo- mizzino mjesto u kontekstu suv- ca je roman koji nudi višerazin- renog uèilišta iz Umaga, preko- remene knji evnosti tema je koja ske prièe, isprepletene i vrlo po- raèio dvije granice i obuhvatio tri svakako tra i i emotivni i vremen- datne za kazališne, a osobito fil- zemlje. Trst, Kopar i Umag bili ski odmak, kao uostalom i iole mske adaptacije. Predstava je u su mjestom susreta 32 sudionika ozbiljniji kritièko-teoretski osvrt, svojoj kratkoæi, tek èetrdesetak èija su izlaganja odredile èetiri stoga se mišljenje Alda Klimana minuta trajanja i dvoje glumaca, naèelne teme: Prevoðenje To- mo e uzeti kao valjana smjernica uspjela predoèiti i intimu i rat, i mizze, Granica u globalizaciji, daljnjem radu skupa jer je, ka e erotiku i sjenu poratnih godina, Jezik i narjeèja u Tomizzinom Kliman, potrebno i «moguæe rele- detalje i društveno-povijesnu ku- opusu te Tomizza i Istra. vantna promišljanja o njegovoj li- lisu pedesetih. Zgusnuta emotiv- Fulvio Tomizza, preèesto od- teraturi vratiti na one poèetne, na bremenitost izoštrila je liko- reðivan kao talijanski pisac sla- èisto knji evne pozicije» s obzi- ve, pa i izvedbe izrazitom suges- venske kulture, zapravo «nije rom na to da je previše naglašena tivnošæu. Dramaturgija je spret- pripadao nikome i pripadao je ta socijalna ili (socijalizirajuæa) no prekrila neke nedostatke lite- svima», kako je rekao Ciril Zlo- dimenzija Tomizzine osobnosti i rarnog predloška, a re ija je vi- bec prilikom otvorenja skupa u knji evnosti. Ali, upravo ta di- zualnim atrakcijama, tj. video Trstu. U tom je smislu Tomizza, menzija, s druge strane, usmjerila projekcijama, pojedine dijelove osjetivši moralnu potrebu da je skup prošlogodišnjem osniva- uèinila izuzetno upeèatljivim. svoj realni prostor literarno uok- nju Pograniènog foruma u okviru viri, svojim knji evnim opusom kojega se sudionici dotièu druš- Zatvoreni prolazi u kojem se prelamaju društvene tvenih i kulturoloških tema pog- Na ovom ste skupu, izmeðu prilike mutnih i teških poratnih ranièja, globalizacije, tolerancije, ostaloga, mogli saznati i da u Bu- godina u Istri, Sloveniji i Trstu, iskorjenjivanja i ušutkavanja, ma- kureštu svake godine dvoje stu- postao i povodom za mnoga njina, veæina i opasnih sredina. denata talijanistike diplomira na preispitivanja društvenih proble- No, s treæe strane, (ipak smo temi Tomizze. U sklopu hrvat- ma današnjice u kojoj postoji ve- na tromeði), takvo širenje tema skih sveuèilišta taj podatak ima lika (pre)tenzija za pro ima- ove je godine rezultiralo hetero- smisla pratiti jedino u petogodiš- njem, a s druge strane još veæa za genošæu i glomaznošæu stoga se njim razdobljima u okviru kojih iskljuèivim odabirom svojih na- za buduæa izdanja skupa planira dobijete mizernu brojku 1 do 2. cionalnih potomaka. voda u razlièitim kulturnim sre- globalnog identiteta (Bernardi) izvjesna selektivnost i razgranièe- Podatak s prošlogodišnjeg skupa dinama koje su «udomile» To- do Istre u globalizacijskim tren- nje u smislu znanstvenog i popu- govori o još poraznijem podatku Drvo, rijeè i èovjek mizzu prijevodima na 15 jezika, dovima (Turèinoviæ) te Nieman- larnijeg pristupa, te knji evno- u Italiji, gdje je u posljednjih ne- Tomizzu kao pisca mo da je osobito su bila va na izlaganja dsland & Zwischenland pograniè- kritièkih izlaganja i referata veza- koliko godina diplomiralo troje najbolje okarakterizirao Marko gošæe iz Njemaèke Ragni Marije ja (Rakovac). Rastko Moènik je nih uz razlièita društvena pitanja. ljudi na tršæanskom sveuèilištu. Kravos, tršæanski pjesnik, istak- Gschwend koja je prevodila To- u širini svoje filozofsko-socio- Knji evnost kao propitivanje nuvši tri karakteristike njegova mizzu na njemaèki i Doine De- loške misli, teme globalizacije i Dva romana i jedna predstava mikrohistorije, kako je i naslov- stvaralaštva: drvo, kao motiv rer koja je izlagala na temu To- granice, te višestruko zapretene Na ovogodišnjem skupu ljeno jedno izlaganje (Kliman) povratka prirodi u svoj liriènosti mizza u Rumunjskoj. Izborom èinjenice, povezao s literarnim predstavljena su i dva nova prije- svakako podrazumijeva razjaš- ambijenta, rijeè, kao vokacija stila istarskog Tomizze bavila se opusom Tomizze na jedan, istak- voda Tomizzinih romana: na slo- njavanje odnosa izmeðu prošlos- svakog susreta s drugim i drukèi- Cristina Benussi, a jezikom nara- nuo je, aforistièki naèin. Nado- venskom Pregrešna razmerja (I ti, sadašnjosti i buduænosti, tj. jim, te èovjek kao društveno biæe cije Fabio Russo. Jeziènom in- vezujuæi se na Tomizzinu ideju rapporti colpevoli) u izdanju AR- potrebno je omoguæiti razumije- koje neprestano sanja o bolje terpretacijom u pojedinim roma- utopije ujedinjene Europe, kao K-a iz Izole i na hrvatskom Dal- vanje povijesti kako bi se omo- ureðenom svijetu. Takvim teme- nima struèno i temeljito pozaba- jedinog moguæeg smjera, Moè- matinski san (Il sogno dalmata) u guæilo odreðivanje identiteta, u ljima uèvršæen literarni i ivotni vili su se Adriana Da Rin (La lin- nik je preko jezika i dijalekta tj. izdanju Puèkog otvorenog uèi- svoj širini od kulturnog do knji- nazor razlog je što skup veæ tre- gua de «La finzione di Maria») i njihove istovremene upotrebe u lišta iz Umaga. Dalmatinski san evnog. Upravo zato ovaj skup, æu godinu poprima i odlike hom- Gabriella Cartago (Lettura lin- Tomizzinu romanu ukazao kako posljednji je Tomizzin roman i u osim knji evne teme vezane uz magea piscu. Iz svoje nesretne i guistica de «Gli sposi di via Ros- se u praksi mogu preskoèiti gra- tom smislu, rekao je Neven Tomizzin literarni opus, otvara krajnje nezahvalne pozicije iz- setti»). Hommage Fulviju To- nice u glavama i na ledinama. Ušumoviæ prilikom predstavlja- prostor i za šira društvena pita- bjeglice, on je neprestano nasto- mizzi izrazili su Milan Rakovac, nja, mo e ga se tumaèiti kao svo- nja Pograniènog foruma. jao rijeèju i kulturnim djelovan- Ciril Zlobec, Predrag Matvejeviæ Izmeðu perestrojke i jevrsni rezime njegove osnovne Tomizza mo e biti nadahnuæe jem preinaèiti graniènu nepro- (preko audio zapisa), Marko globalizacije problematike: udomljenja i is- i opæe mjesto i današnjih zbiva- pusnost u mjesto pro imanja i Kravos i Tonko Maroeviæ. U umaškom dijelu skupa koji korjenjivanja. Moguæe je slijediti nja upravo stoga jer njegov prim- zbli avanja. Koparski dio simpozija (u or- je organiziralo Puèko otvoreno tri interpretacijske razine koje se jer nije postao pravilo, jer takve Trst, grad u kojem je ivio i ganizaciji Èasopisno zalo niške uèilište izlagali su: Franco Juri, u posljednjem dijelu romana sje- romansko-slavenske slo enice, stvarao, a koji ga zapravo nikad dru be Primorske novice) odvijao Drago Orliæ, Marcello Marinucci, dinjuju akcentirajuæi misao o ob- na alost, u pravilu ne funkcioni- nije prihvatio, ove se godine po se u Pretorskoj palaèi uz puno Sinan Gud eviæ, Franco Crevatin, rani ljudskog dostojanstva tj. raju u istarskom mikrokozmosu. prvi put ukljuèio u organizaciju le erniji i širi pristup obradi te- Roberto Blagoni, Ljiljana onome što ostane nakon što, Bio je tek izuzetak koji je u sebi, skupa. Visoka škola za tumaèe i ma. Rastko Moènik, Aljoša Pu- Aviroviæ, Sandi Blagoniæ, Neven pred kraj puta, ivot promotrite ali ne i oko sebe, pomirio razdo- prevoditelje bila je nositelj tr- ar, Ulderico Bernardi, Petar Ušumoviæ, Aldo Milohniæ, Patri- s pozicije neostvarenosti, nepot- re razlièitosti i bogatstvo višes- šæanskog dijela programa èiji su Turèinoviæ i Milan Rakovac izla- zia Raveggi, Aldo Kliman i Sanja punosti i nerealiziranosti. Pove- trukih odreðenja. No, to je i raz- se sudionici usmjerili uglavnom gali su pod motivskom aurom Roiæ. Teme su bile krajnje razno- zanost historiografije s pišèevom log više za hommage Tomizzi i na knji evno-teoretske i jeziène globalizacije i granice, ali usmje- rodne od usko lingvistièkih, veza- autobiografijom i u ovom roma- otvaranje raspravama o zatvore- analize Tomizzina opusa dodiru- ravajuæi se na raznorodne teme: nih uz Tomizzino stvaralaštvo nu, naglasio je Ušumoviæ, potvr- nim prolazima. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 13
ciznim i dosljednim opisom juæi balast, kao da nam je netko, se novi jezik ne mo e izmisliti ranjem opasnih mehanizama za neizjednaèivih uloga aktera dok smo prelazili granicu, u pr- preko noæi, ovo pregnuæe se zah- iskljuèivanje drugog. proizvodnje ratnog mete a. Ali tljagu ubacio eksplozivni meha- valjujuæi inerciji uhodane jeziène Racionalna i široka javna ras- ni takav opis nije moguæ u uvjeti- nizam. prakse preèesto izvræe u govornu prava o tzv. jugounitaristièkoj grotesku, karikaturu jezika. I prisili i njezinim tragovima u dok se njezini subjekti, ti novi aktualnom jeziku, rasprava èija moænici, glasno koprcaju u vlas- se moguænost spontano namet- Jezik kao minsko polje titoj jeziènoj nemoæi, zbrka i po- nula obratom politièke i druš- mutnja koja je zavladala svakod- tvene situacije, potisnuta je ga- nevnom govornom praksom bila lamom proroka novog jezika. Meðusobno je više u znaku šutnje, smijeha Time je onemoguæena stvarna koji se gušio u u asu, u znaku obnova jezika. Promjena, u èi- obespravljivanje pripadnika oklijevajuæih stanki isprekidanih jem znaku nastupaju subjekti zajednice druge patnje, reèenica. U toj zbunjujuæoj gala- novogovora, samo je prividna; koje se krije iza oèite mi, u tom zaglušujuæem meðu- dapaèe, s obzirom na neke ten- gluhoæe i odsustva sobnom natjecanju jezikoboraca dencije koje su poèele jaèati tko æe probiti najutjecajniji put osamdesetih godina, ta promje- otvorenog razgovora novojeziku (novojeziku koji je na upravo je retrogradna: na je- izmeðu nekad paradoksalno – kako to veæ ide ziènu scenu stupaju govorni ravnopravnih graðana iste kad mit zamijeni politièku kultu- subjekti koji ele slušati samo dr ave, samo je jedan od ru i kad se s mitom na mit uzvra- jeku svog vlastitog monologa i æa – ujedno trebao biti prajezi- koji razgovor, u najgorem sluèa- poslijeratnih fenomena kom, izvornim jezikom Hrvata) ju otvoreno dijaloško sukoblja- koji tra i raspravu upravo nisu šutjeli i mucali samo dote- vanje, ele zamijeniti diktatom. zbog njegove prešutne penci, koje su nove okolnosti do- U najgrotesknijim situacijama vele s razlièitih štokavskih pod- ovakav odnos snaga izgleda kao utjecajnosti ruèja na prostor hrvatskoga kul- diktat bijesnog seoskog uèitelja turnog djelovanja, nego zapravo mucavim ðacima koje nikako ne i svi oni koji se nisu maknuli iz mo e osloboditi njihova prlja- matice tog prostora. Jezik kojim vog i prostaèkog narjeèja. Neven Ušumoviæ su dotad govorili najednom je Uz ovo interno miniranje je- poèeo pokazivati svoju stranost, ziènog podruèja, drugi tip prob- problemi suvremene teorije jezi- lema, naizgled eksterni, tièe se rvi susret, upoznavanje, ka, naime, upitnost snage sub- oblika tolerancije prema govor- bilo koja dva graðanina jektnosti u jeziènoj praksi, tzv. niku koji govori drugim štokav- razlièite nacionalnosti biv- jezièno iskustvo, postala je dije- skim standardom (danas se uz še SFRJ, teško danas mo e proæi lom svakodnevice. Glavni je dva srpska, razvija i bošnjaèki i bez suzdr ane opreznosti u iz- problem samo u tome što nije bi- crnogorski knji evni standard), boru pitanja, bez svjesnog izbje- lo moguænosti da se o tom feno- odnosno, iz drugog aspekta, od- gavanja odreðenih tema i, ne na menu raspravlja u razmjerima nosa prema bilo komu tko ne go- kraju, bez odreðene doze straha. njegove raširenosti. vori standardom, nego nekim Kolikoj boli, kakvim je patnjama narjeèjem koje pripada našem onih ratnih godina bio izlo en ma ideološkog uskraæivanja pra- javnom prostoru. U mnogim je èovjek s kojim se upoznajemo, va na drukèiji govor, kad se ratna situacijama taj prag bio sveden ostaje zagonetka za nas. Ako se kronika polira do mitskog sjaja, a na minimum, situacija zastrašu- zapoène razgovor o tome, osje- vladaju prešutni konsenzusi iza Sad je potrebno, upravo kroz nezaborav juæa pogotovo kad se uzme u ob- æaj neiskazivosti još se pojaèava, èijih se pozitivnih sadr aja krije ratnog jeziènog iskustva, stvoriti uvjete za zir sva jezièna raznovrsnost na a svako usporeðivanje samo po- strategijski osmišljeno iskljuèe- zaraæenim podruèjima, a pogoto- goršava stvar. Govor o pretrplje- nje drugog. stvarnu obnovu jezika. Njegovati, na vo bolni migracijski zaplet do nim patnjama svoju te inu nalazi Dok je na podruèjima gdje je kojeg je došlo uslijed rata. Model samo u okviru vlastite zajednice, rat neposredno voðen iskljuèiva- svakoj razini, takvu širinu pristupa jeziku koji je vladao jeziènim poljem, dapaèe, prave granice meðu za- nje drugog ostvarivano najbru- èak i u njegovim najneformalni- jednicama na terenu bivše SFRJ talnijim sredstvima, u asavajuæe u kojem æe se njegova višeglasnost jim oblicima, bio je onaj stroge prepoznatljive su upravo prema dosljednim uklanjanjem i najne- dr avno-pravne, odnosno vojne dosegu konsenzusa o tome što moænijih pripadnika druge za- ponovno prepoznati kao bogatstvo na govorne prakse. Svatko tko nije su naše patnje, kolika je šteta ko- jednice, u pozadini, jedan od br- znao na sebe navuæi novu jeziènu ju smo mi pretrpjeli; negativna zo razvijenih naèina iskljuèivanja èijoj osnovi razlièite politièke i društvene uniformu osjeæao se golim, izlo- odlika tog konsenzusa gluhoæa sastojao se upravo iz ove igre lica opcije mogu razviti i po sam jezik enim, manje vrijednim, te se je, odnosno ravnodušnost, koja i nalièja. Predstavnici nove vlasti skrivao u šutnji, mrmljao svoje nekad ide i do ledenog cinizma, svoju su legitimnost za usposta- kreativni dijalog rijeèi da ne bi izazvao glasni pod- prema govoru o patnji pripadni- vu novog poretka dokazivali po- smijeh ili bio rtva nasilja. ka susjedne zajednice. Vjeruje- zivanjem na veæu slobodu, istin- mo u istinitost našeg govora o sku demokraciju i pravednost. Kreativni dijalog tome – oni preko granice pretje- Nalièje tog novog poretka neis- Karikatura jezika Strah od izdajnièkog glasa Razminiravanje je, sreæom, ruju, politiziraju i, pozivali se oni kazani je, u svojim efektima èes- Osjeæaj ugro enosti poznat je Otkrivanje stranosti materi- veæ zapoèelo. Kratkotrajnost ne- na bilo kakve èinjenice, njihov to nepredvidiv konsenzus o is- svakoj slo enijoj zajednici i oko njeg jezika, zapravo je otkrivanje kih nasilnih jeziènih zahvata veæ govor èini nam se nekako nevje- kljuèenju drugog. U kojem kon- njega se formira cijeli zaplet prav- nestabilnosti njegovih semantiè- se iskazala. Sad je potrebno, up- rodostojnim. Drugim rijeèima, kretnom sluèaju æe novi poredak nih garancija, politièkih posezanja kih konstrukcija, njegove rjeè- ravo kroz nezaborav ratnog je- upitno je njihovo pravo na govor ponašanja efikasno pokazati svo- i ideoloških zloupotreba i pretje- nièke neodluèivosti. U takvim ziènog iskustva, stvoriti uvjete o patnji i šteti koja im je nanese- je nalièje i kome æe konkretno rivanja. Nepodudarnost društve- uvjetima oèitom postaje njegova za stvarnu obnovu jezika. Nje- na, to pravo prvenstveno je naše. ponestati dah zbog trenutaènoga ne prakse i pravnog poretka uvi- slojevitost, koja nikako nije or- govati, na svakoj razini, takvu ši- Od njih, naših susjeda, oèekuje- kohezivnoga grèa nove politièke jek ostavlja prostor za imaginativ- ganska, nego niz tragova nedovr- rinu pristupa jeziku u kojem æe mo pak da se pozabave svojom zajednice, bila je stvar lokalnih ni zamah tog osjeæaja. Za vrijeme šenih borbi politièkih i kulturnih se njegova višeglasnost ponovno krivnjom, a ne da nam, kao u ne- mikrostrategija ili naglih potresa. rata on se krajnje intenzivira i koncepata za svoj glas. Ali, deve- prepoznati kao bogatstvo, na èi- kom neobjavljenom produ etku Javni prostor odjednom je bio prerasta u osjeæaj smrtonosne ug- desetih, nesavladiva i nepredvidi- joj osnovi razlièite politièke i rata, uzvraæaju bezobzirnim isti- polo en na minsko polje i svatko ro enosti: svaka situacija, svaka va sugestivnost jeziène višeglas- društvene opcije mogu razviti i canjem svojih patnji. Ovo meðu- tko se nije mogao ili znao podvr- rijeè, svaki pokret mo e zapaliti nosti probija u našu svijest, ne po sam jezik kreativni dijalog. sobno obespravljivanje pripadni- æi novim pravilima igre osjeæao paranoiènu imaginaciju pod èijim kao poziv na dijalog, nastavak Moguænost za slobodnu igru is- ka zajednice druge patnje, koje se se ugro enim. utjecajem èovjek zna donijeti i za nedovršenih i nedovršivih razgo- tovjetnosti i razlika izmeðu što- krije iza oèite gluhoæe i odsustva U mojoj knjizi proze Ekskur- njegov ivot presudne odluke. vora i poziv na slobodno suoèa- kavskih standarda, takoðer je da- otvorenog razgovora izmeðu ne- zija: roman kratkog daha u pog- Simbolièka, kulturna identifi- vanje s vlastitom prošlošæu, nego leki uvjet daljnjeg razvoja jezika. kad ravnopravnih graðana iste lavlju pod nazivom Jezik kao kacija putem sna nih, upravo na- kao prijeteæe èudovište. Govor- A poseban je zadatak otvoriti dr ave, samo je jedan od poslije- minsko polje pisao sam upravo iz silnih razgranièavanja, te ubrza- nik hrvatskog jezika šuti, muca svakodnevni javni prostor u raz- ratnih fenomena koji tra i ras- ovog iskustva ugro enosti. Da na proizvodnja, odnosno reakti- kao stranac u strahu da æe upot- lièitim njegovim dimenzijama, a pravu upravo zbog njegove pre- takvo iskustvo nije tek zasluga viranje razlikovnih mehanizama rijebiti rijeè koja bi odjeknula iz- veæ prema konkretnoj situaciji, šutne utjecajnosti. moje paranoiène imaginacije uv- bila je jedna od ratnih specifiè- dajnièkim glasom još svje e ne samo za govornike razlièitih jerila me je gotovo istovjetna, a nosti. Jezik, koji je kroz stoljet- prošlosti. nacionalnih štokavskih knji ev- Govor drugoga neovisna minska metaforiènost nu prevlast jugoslavenske poli- Devedesetih, miniran je javni nih jezika nego i za sva narjeèja Otvaranje recepcijskog pros- pjesnika Sinana Gud eviæa u in- tièke ideologije natjecanjem što- prostor u razlièitim svojim di- koje forsiranje standarda na sva- tora za govor o patnji našeg sus- tervjuima koje je davao Feralu. kavskih narjeèja i lingvistièkih menzijama, poèev od doslovnog koj ivotnoj razini sve više svodi jeda èini mi se nu nim koliko i On je u ratnu Hrvatsku došao iz pregalaca doveden do knji ev- miniranja kuæa, polja, mostova i na šaljivi jezièni predah izmeðu pravedno utvrðivanje konkret- Sand aka, a ja iz Vojvodine. Vi- nog standarda nazvanog hrvat- tvornica, do onih najsuptilnijih dviju televizijskih emisija. nih oblika štete koja mu je nane- šestranost našega kulturnog od- skim ili srpskim jezikom, po sa- podruèja uzajamnosti. Zadatak sena u okviru ili djelovanjem na- nosno osobnog identiteta, koja mom svom karakteru postaje za razminiravanja na takvim je pod- še zajednice. Ovakvo zalaganje s se prije rata tretirala kao blago, nove politièke moænike tradici- ruèjima moguæe ostvariti samo * Tekst je proèitan na skupu moje strane ni u kom sluèaju ne meðu novim ratnim granicama jom koja se br e-bolje mora preciznim imenovanjem i svjes- Fulvio Tomizza i mi, susreti uz gura u drugi plan potrebu za pre- preokrenula se u onespokojava- smjestiti u daleku prošlost. Kako nim, javno usmjerenim deaktivi- granicu 14 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Strategiju izmišljanja i produ- Slièno je i s pitanjem: “gdje su Histri nisu zainteresirani za kla- mišljena. I kada govori o objek- ciranja ekskluzivnosti kulturnih i koji Hrvati ikad gradili male nje. Protjeravši Rimljane, Epu- tivno dogoðenom aktualizirana elemenata ili, kad u percepciji poljske kuæice, veæinom okrugle lon i društvo zasjeli su u osvoje- historija iskrivljuje selektiranjem stanovništva veæ postoje kao tak- sa èunastim krovom bez ikakve nom logoru i poèeli banèevanje dogaðaja. Ta politièka mitizacija pozornièki je èin bacanja svjetla na dogaðaje koji potvrðuju ho- mogenost grupe, istodobno os- Reciklirana prošlost i zaposjednuti simboli tavljajuæi u mraku ona dogaðanja koja takav simbolièki kapital ne posjeduju. Izbor odreðene osobe Strategije prisvajanja i sve u šesnaest. Da, to ga je opija- ili dogaðaja antropologu više ot- produciranje identiteta u nje stajalo kraljevstva, no meni kriva o vremenu koje se na njega su tako siti, na derani i opijeni poziva nego o vremenu u kojem politièkom diskursu u Istri dra i nego da su trèali za Rimlja- je osoba ivjela ili se dogaðaj nima i skidali im skalpove. Istar- zbio. ski su mladiæi po tuðoj naredbi prolijevali krv kod Padove kada Borba za simbole Sandi Blagoniæ su Veneciju branili od Napoleo- Politièki je diskurs, osim legi- na, kod Galicije, u bokserskom timiranja granica i identiteta in- scrtati granicu – simboliè- ratu, u Abesiniji, kod Staljingra- terpretacijom folklora i povijesti ku ili stvarnu – znaèi pro- da pa sve do Bosne, ali i mnogo, kao naše, pa i nas-povijesti, us- naæi ili kreirati, makar i èi- mnogo prije.” mjeren na niz strategija kojima nom povlaèenja granice – one Kao što nacionalistièki disku- pokušava zaposjesti elemente ja- druge. Mi se prepoznajemo po rs na kojem se gradi ili odr ava kog simbolièkog kapitala i s nji- njima. Jedan od privlaènih poli- nacija poèiva na izdvajanju onih ma potvrðivati svoj legitimitet na gona na kojima se tra i potvrda dogaðaja ili osoba koje karakteri- ono što ti simboli pokrivaju ili nas jest tradicijska kultura: kao zira herojska ili patnièka nevina mogu pokrivati. Stranaèke borbe regionalni i(li) etnodiferencira- sudbina tako se i u potonjem ci- za simbole koji se vide istarskim juæi èimbenik. Pritom se ona ne tatu istarska povijest personifici- jedna su od strategija potvrde is- nadaje kao nekakav stalni i pri- ra “hrabrim Epulonom”, Histri- trijanstva. Oni su rekviziti èije mordijalni skup karakteristika ma koji pobjeðuju Rimljane, a korištenje slu i simboliènom is- koje bi, jednom uoèene, oštro koji ipak “nisu za klanje”. Èitava kazivanju i potvrðivanju istrijan- odvajale regiju od regije, etniju je istarska povijest jedna povije- stva. od etnije, naciju od nacije. Gra- st: “od sukoba Histra s Rimljani- Na znanstvenom skupu u jed- nice – etnièke, regionalne, nacio- ma ... pa sve do danas” ona je nom istarskom mjestu 1998. go- nalne, koliko god ih vidjeli kao “prolijevanje istarske krvi”. Taj je dine, nakon hrvatske himne za- prirodne jesu ponajprije društve- obrazac primjenjivan kod svih poèinje izvedba pjesme Krasna ni konstrukt. kolektiviteta na ju noslavenskim zemljo, Istro mila. Dok ostali sje- Tra enje specifiènoga, a zane- podruèjima posljednjih godina i daju, naèelnik opæine domaæina, marivanje sliènoga u kulturi stra- èlan IDS-a, ostaje stajati. Jedan tegija je svakog koncipiranja za- vi, njihovog hipertrofiranja, koja od sudionika na to dobacuje: jedništva. Pritom se prostorne slu i impregnaciji zajedništva “Jedna je himna!”. granice politièkog interesa treba- kao strategiji prema simbolièkoj Nije mi poznato je li se gesta ju poklapati s kulturnim elemen- akciji mobiliziranja koristi i je- U politièkom je diskursu postavljen dizanja nastavila kod jednog od tima tog prostora: iz tih se kul- dan od osnivaèa i donedavni èlan predstavnika IDS-a na tom sku- turnih elemenata, izmeðu ostalo- IDS-a Ivan Pauletta tvrdnjom: model: koza nasuprot boškarina u kojem pu njegovim prelaskom u HDZ. ga, crpi legitimitet crtanja grani- “Tko bi se htio ozbiljnije po- koza simbolizira istrijanstvo i ideesovsku Ako nije, bio bi to dodatni po- ca – regionalnih ili nacionalnih i zabaviti Hrvatima u Istri morat kazatelj strateškoga, racionalnog kolektivnih identiteta. Ti kultur- æe se potruditi objasniti barem pripadnost, u diskursu IDS-ove politièke zaposjedanja simbola. Ipak, di- ni elementi trebaju biti potvrda dvije iz niza antropoloških speci- zanje ne treba samo gledati kao da su granice posveæenog pros- fiènosti Istre. Prvo – od kuda Is- opozicije i autonomaštvo i talijanaštvo, èin usmjeren prema van. Njime tora postojale i prije nego ih dis- trijanima tako osebujan muzikal- se iskazuje unutarstranaèka ko- kurs elita uopæe obznanjuje. ni i vokalni melos, odnosno, koji dok je boškarin njezin politièki antipod hezija koja se osigurava unutar- Teško bih se mogao sjetiti ne- još Hrvati tako sviraju i pjevaju? njom prinudom baziranoj na ri- kog kulturnog elementa koji je I drugo – gdje su i koji Hrvati tualizaciji i sakralizaciji tog èina. hrvatski u smislu sve-i-samo-hr- ikad gradili male poljske kuæice, Sjedenje nekog èlana IDS-a za vatske-etnièke-nacionalne distri- veæinom okrugle sa èunastim potpore, u tehnici suhoziða – ka- dovoljno je uskladiti mu etnièki vrijeme pjesme Krasna zemljo, bucije. Slièno je i s neèim što bi krovom bez ikakve potpore, u une?” Osim što graðevine tak- ili nacionalni predznak s entite- Istro mila bilo bi kršenje rituala trebalo biti iskljuèivo istarsko. tehnici suhoziða – ka une?” vih karakteristika znatno prelaze tom na koji se eli odnositi pa da koje bi, na odreðeni naèin, for- Etnolozi, ti nekadašnji su-de- Kada bi kriterij “muzikalni i granice Iste i Hrvatske, oni, s zadobije mobilizacijsku funkcio- malno ili neformalno, bilo san- miurzi nacija i nacionalnoga, vokalni melos” bio parametar druge strane, ukoliko elimo biti nalnost. Sintagmom “prolivena kcionirano, slièno kao kada bi na onacionaljenjem kulturnih ele- omeðivanja regije tada bi ona, precizni, pomalo sitnièavi, nisu istarska krv” se pokazuje jedin- stranaèkom skupu HDZ-a neki menata, (ali i stvaratelji regija i osim Istre, obuhvaæala Hrvatsko nikakav sve-istarski fenomen jer stvo nas. Njome se odbija mo- èlan te stranke ostao sjediti za regionalnoga) danas, u odreðe- primorje i Kvarnerske otoke, pa ih na velikom dijelu Istre uopæe guænost da je prolivena neka izvoðenja stranaèke himne Bo e nom smislu mogu biti njihovi, i bi se netko tko je zainteresiran neæemo naæi. Sasvim bi legitim- druga, moguæe “talijanska”, “hr- èuvaj Hrvatsku. opæenito identitetski, fragmen- za nešto veæu regiju od Istre, pa- no mogao nastupiti neki buduæi vatska”, “beneèanska”, seoska, ili Iskazivanje takve posebne tarizatori: otkrivanjem procesa rafraziramo li prije spomenuto fragmentarizator „istarskog“ iz jednostavno, krv nekog pojedin- afektivne veze instaliraju u najve- kojima, u našem sluèaju, jedan pitanje, mogao upitati: “od kuda ju ne Istre, pa se zapitati: “Gdje ca: ona je metafora jedinstva svih æoj mjeri upravo glasnogovornici kulturni element dominantna stanovnicima nekadašnje ZO Ri- su i koji ljudi u Istri gradili ka u- nas kojima kola istovrsna, istar- kolektiviteta. Njihova gesta ima nacionalna perspektiva naziva jeka tako osebujan muzikalni i ne?“. Pritom ne treba negirati ja- ska krv. smisla onda kada je usamljena: hrvatskim dok je za periferiju on vokalni melos, odnosno, koji još ku razinu identifikacije ka una s Izbor Histra intencionalno je tada oni javno mogu biti prepoz- istarski. U stvarnosti on mo e Hrvati tako sviraju i pjevaju?”. Istrom: ona je danas zbiljska, ia- usmjeren na potvrðivanje istar- nati kao oni koji se energetski biti u i ili širi, ali lišen ikakve ko- Izneseno mišljenje o eksklu- ko zamišljena. ske kohezije. Obratno, puno troše više od onih koji sjede ili risnosti izvan dominantnih dis- zivnosti pjevanja i sviranja u Istri brojnija unutar-istarska sukob- imaju spuštene ruke. Obratno, kursa, osuðen na kontekstualnu i dijelom proizlazi iz etnomuziko- Recikliranje prošloga kao ljavanja: vlaško-bezaèka, opæeni- èin pribavlja dobit i u sluèaju op- pojmovnu redefiniciju. loške terminologije: termin istar- stvaranje novijeg to subenijska; dobjeglièko-sta- æe usvojenosti: u tom se sluèaju ska ljestvica je do danas prevladao Selekcioniranje s predumišlja- rosjedilaèka, pravoslavno-kato- stranka nameæe kao graditelj no- Posveæivanje granica folklorom u znanstvenoj i svakodnevnoj jem ne pose e za simbolièkim lièka, banderijska, et- ve zbilje. Istra ujuæi usmenu knji ev- uporabi za tonske odnose u glaz- kapitalom iskljuèivo u trezor us- no/nacionalna nabrojimo samo Korištenje ove pjesme poka- nost, slièan zakljuèak o neposto- bi ponajprije Istre, Hrvatskog mene kulture. Povijesni dogaða- neka, kao moguæa silnica unutar- zuje još jednu bitnu odliku stra- janju nacionalne ekskluzivnosti primorja i Kvarnerskih otoka. ji, bitke ili povijesne liènosti kao istarske disolucije ostaju ignori- teške upotrebe simbola. Pjesma folklornih elemenata donosi i Termin istarska ljestvica suge- posebni toposi moguæeg emo- rana ili se prikazuju kao rezultat Krasna zemljo, Istro mila nastala Maja Boškoviæ Stulli: rira viðenje glazbe u Istri kao en- cionalnog okupljanja i identifi- vanjskih, ne-istarskih èimbenika. je u kontekstu izgradnje i afirma- “Ukupnost regionalnih i lo- demske pojave. Stoga se netoè- kacije zadobivaju vrijednost Kada elite posegnu za bitkama ili cije hrvatske nacije u Istri i sadr- kalnih obilje ja, uzevši u obzir i nost u tekstu spomenutog osni- ovisno o potrebama društvenih liènostima kao metaforiènim ajno se ne uklapa posve u prog- dijalekatsku raznolikost, èini vaèa IDS-a mo e objasniti njego- elita u odreðenom povijesnom ideološkim predšasnicima, oni ram IDS-a. To je vidljivo i iz pri- raspoznatljiv korpus hrvatske vom nestruènošæu. Ono što je za trenutku. ih, naglašavajuæi jedan njihov as- jedloga nekih njegovih èlanova usmene knji evnosti; no, gotovo nas, kada pratimo procese regio- Pogledajmo naèas sljedeæi citat pekt, konvertirajuæi sadašnje vri- da se intervenira u tekst pjesme: nijedna crta nije izolirana i po- nalizacije kulture u politièkom spomenutog suosnivaèa IDS-a: jednosne kategorije u prošlost, “dome roda hrvatskog” bilo bi sebno samo hrvatska. Statiène diskursu, zanimljivije jest ten- “Osim rata voðenog nad istar- bitno modificiraju. zamijenjeno s “dome roda istar- nacionalne zatvorenosti u fol- dencioznost selekcioniranja ele- skim nebom izmeðu mitske Mi- Ovaj proces mobiliziranja skog”. Ipak, ona se, bez obzira kloru nema.” menata kulture. Takvim bi pris- nerve i Neptuna u vezi s otetim prošlosti u sadašnjost Christian na sadr aj, kod veæine graðana Upravo su mišljenje o etniè- tupom kulturi bilo moguæe igrati runom, svi su drugi prolijevali is- Giordano naziva aktualizirana Istre vidi ponajprije kao afirma- koj obojenosti niza folklornih se unedogled konstruiranja regi- tarsku krv. Od sukoba Histra s historija. Ona nije samo vjerno cija Istre i istarskoga. Instaliranje elemenata koji su uoblièili nacio- ja. Drukèiji odabir kulturnih sas- Rimljanima, kada je hrabri Epu- rekonstruiranje prošlosti. Da bi neke nove sveèane pjesme ne bi nalni karakter, elite posljednjih tavnica znaèio bi i posveæivanje lon potukao Rimljane, pa sve do udovoljila potrebama politièkih nosio onakav emocionalni po- godina afirmirale. drugih granica regije. danas. No, i tu se veæ vidjelo da elita, ona je, barem dijelom, iz- tencijal kakav ona ima. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 15
Stranaèko iskazivanje istarsko- je upravo IDS izgradio politièki da IDS i HSP ništa ne povezuje, Ovi primjeri kontekstualizira- ovakva simbolièka distribucija ga, ovdje putem sveèane pjesme, koncept istrijanstva. Inzistiranje a da im je slièno tek to što su ju kozu, prvobitno tek amblem, koja se konstruira u sferi politiè- preuzima i druga politièka opci- IDS na nazivu Istrijan, po efektu obojica najmlaði predsjednici na dva suprotstavljena naèina. U koga, ne mora znaèiti i suprot- ja. U prvoj polovici devedesetih fragmentacije unekoliko podsje- parlamentarnih stranaka.” prvom, koza, prepuštena IDS-u stavljenost u podruèju diskursa HDZ-ov promid beni spot ko- æa na primjer s ka unima ili et- U knjizi Politika i politikan- postaje njegova metafora, u dru- ne-elita, veæ se eventualno na to risti se tom pjesmom. Kako pot- nomuzikološkim interpretacija- stvo u Istri aluzijom na poslovicu gom ona metaforièki oznaèava podruèje mo e prenijeti. vrðuje jedan od èelnih ljudi ma, i dodatni je strateški kapital: Ako la e koza, ne la e rog koristi Istru i njezine stanovnike kojima HDZ-a Istre, Nevio Štetiæ, èla- razlièitost oblika Istra- se HDZ-ov istaknuti èlan Vladi- se HDZ predstavlja nositeljem Borba za biraèe novi HDZ-a u to vrijeme nisu nin/Istrijan potvrðuje razliku mir Šeks dovodeæi u pitanje vje- istarskoga i hrvatskog prosperi- Interpretacija proširenja kul- dizali na zvuke te pjesme. Prema nas (Istrijana) i njih (koji nas zo- rodostojnost IDS-a: “Treba li po- teta. turnih elemenata stvara ili potvr- njemu je taj èin u vrijeme kada je vu Istranima). ðuje granice regije. Elementi koji Hrvatska pod okupacijom bio se u tom procesu biraju jesu se- neprimjeren. Sadašnja šarolika, Amblem i polisemija lekcionirani. Isto je i s izborom kako ka e, situacija meðu èlano- Usporedo s nazivom Istrijan, povijesnih dogaðaja i liènosti: vima HDZ-a glede dizanja nasta- kao rekvizit politièke igre u pos- pobjeda ili patnja koja ih obilje- je po prilici 1995., 1996. godine ljednjem desetljeæu dvadesetog ava simbolièki je nas-okupitelj. kada IDS prelazi Uèku. Sadašnje stoljeæa ulazi i lik koze. Uz kreiranje granica interpre- ustajanje HDZ-ovih zastupnika U osamdesetim gotovo ne- tacijom povijesne i kulturne jed- na sveèanim sjednicama upani- poznata kao motiv u grbu Istre, noobraznosti prostora politièki je ovako obrazla e: “Mi se di e- koza svoj revival ponajprije du- diskurs identificira stranku s re- mo jer ne mo emo dopustiti da guje politièkim dogaðanjima po- gijom na simbolièkoj ravni. Pr- su veæi Istrijani od nas.” èetkom devedesetih godina. vobitno simbolièno znaèenje ele- Osamostaljenjem Hrvatske koza menata koji se u toj igri koriste Borba za rijeèi ulazi u krunu dr avnog grba, od- nije nu no usklaðeno s propagi- U jednoj istarskoj srednjoj nosno zastave Republike Hrvat- ranim sadr ajima: sudbina sim- školi, 2001. godine, sugovornik ske, te prethodno, u grb Istar- bola je da se, izmeðu ostalog, i A, u nepolitièkoj temi, rabi po- skog demokratskog sabora. upotrebom u politièkom diskur- jam Istrijan. Sugovornik B nega- Koristeæi grb, odnosno vrlo su, mijenja njihovo znaèenje. Od tivno konotira taj pojam inzisti- èesto stilizirani lik koze u svojim usklaðenosti je va niji simboliè- rajuæi na pojmu Istranin. Razgo- politièkim i propagandnim nastu- ki potencijal koji pjesma, am- vor završava svaðom. pima IDS je znatno pridonio iden- blem ili rijeè, za homogenizira- U osamdesetim godinama po- tifikaciji sebe kao stranke s kozom nje biraèkog tijela, posjeduju. U litièki minimalno operativan, po- kao simbolom Istre, pa onda i sa- tom se kontekstu, politièka bor- jam Istrijan, uvoðenjem, u na- mom Istrom. Tako mi je, poèet- ba mo e promatrati kao zanim- rednom desetljeæu u politièki i kom devedesetih godina jedan vi- ljiv oblik politièke igre kojom se društveni diskurs kao jedan od sokopozicionirani politièar IDS-a zaposjedaju simboli i identiteti, s dominantnih pojmova na kojima pokazao naèin na koji se pozdrav- njima i biraèki glasovi. se gradi politièka mobilizacija u ljaju Istrijani. Ispru ivši ka iprst i Istri, gubi na bezopasnosti. Dek- srednji prst u znak victory, prste je larirati se Istrijanom ili Istrani- lagano savio u zglobovima aludira- * Tekst je skraæena verzija iz- nom znaèi, barem u politièkom juæi na kozje rogove. laganja sa skupa Tomizza i mi diskursu, iskazati i politièki stav, Atraktivnost heraldièke upo- zajedno s time progovoriti i o rabe le i u polisemiji fabriciranoj preferiranom identitetu. od politièke elite. Predizborni Istrijanstvo je pojam iz palete slogan Istarskog demokratskog LITERATURA: pojmova koje IDS instalira u po- sabora Ne budite ovce, glasajte za litièki i, opæenito, javni diskurs. kozu ne troši se iskljuèivo u za- Angeleski, Z., Ðapiæ boškari- Okupirajuæi i modelirajuæi poj- voðenju svojom duhovitošæu. nom na kozu, Glas Istre, 18. 10. move Istrijan i istrijanstvo, pro- On, na dubljoj razini, zavodi raz- 1999. evši ih dominacijom i posjedo- lièitim znaèenjima: “glasanje za Bertoša, Miroslav, Zlikovci i vanjem na lokalnom politièkom kozu jest glasanje za IDS, što je prognanici. IKK GROZD. Pula, tr ištu, IDS stièe dodatnu pred- zapravo glasanje za Istru”. 1989. nost u borbi za stranaèko glas- Opozicionirani tom sloganu, Bertoša, Miroslav. Istra: Doba nogovorništvo identiteta. u proljeæe 1997. godine uoèi par- Venecije. Pula: ZN akan Juri, Borba, glavni akteri koje su Kometirajuæi odnos s IDS- 1995. IDS i HDZ, za legitimnost hr- om, s obzirom na njegovo istu- Blagoniæ, Sandi: Umna anje vatskog oblika Istranin, odnosno panje iz Vlade u lipnju 2001., granica: istarski sluèaj, u: Heršak, dijalektalnog oblika proizašlog Politièki je diskurs, osim legitimiranja premijer Ivica Raèan na pitanje je Emil (ur.). Etniènost i povijest. iz talijanskoga – Istrijan mo e se li mo da loš pastir (prema Dnev- Zagreb: Institut za migracije i interpretirati višestruko i ovdje granica i identiteta interpretacijom nim novostima Hrvatskoga radi- narodnosti – Naklada Jesenski i ju je moguæe samo skicirati. Iako ja, 21. lipnja 2001.) nastavljajuæi Turk – Hrvatsko sociološko nastojanje oko naziva Istranin folklora i povijesti kao naše, pa i nas- metaforièki diskurs pitanja izjav- društvo, 1999, str. 141 – 147. neki HDZ-ovi èlanovi interpre- ljuje: “Nisam strogi pastir, a ka- Bonifaèiæ, Ru a: O problema- tiraju jeziènim argumentima raz- povijesti, usmjeren na niz strategija kojima moli èuvar, a mo da je i koza ma- tici takozvane istarske ljestvice, lozi antagoniziranja pojmova u pokušava zaposjesti elemente jakog lo nestašna”. Na istoj metaforiè- Narodna umjetnosti 38/2. 2001, bitnom su izvan-jezièki. koj potki predsjednik IDS-a Ivan str. 73 – 95. Oblik Istrijan i s njim u vezu simbolièkog kapitala i s njima potvrðivati Jakovèiæ ovaj dogaðaj komenti- Boškoviæ-Stulli, Maja: Regio- postavljen koncept istrijanstva ra: “Istarska koza uvijek æe biti nalne crte usmene hrvatske knji- koji dijelom nastaje kao suprot- svoj legitimitet na ono što ti simboli nestašna”. Kako je vidljivo, izvan evnosti, Narodna umjetnost stavljanje nacionalnoj unifikaciji se Istre ne dogaða zamjetno sup- 37/2, 2000, str. 151 – 162. i dominantnoj paradigmi hrvat- pokrivaju ili mogu pokrivati rotstavljanje boškarina i koze, ali Dukovski, Darko: Dukovski, stva od 1990. godine bio je za se koza postavlja kao simbol i Darko. Svi svjetovi istarski – ili vladajuæi HDZ neprihvatljiv metafora IDS-ove politike. Pred- još-ne-povijest Istre prve polovice zbog politièkog sadr aja koje nost IDS-a u takvom diskursu XX. stoljeæa. Pula: C.A.S.H., poprima. Tendencija da se, forsi- lamentarnih izbora pojavljuju se našanje koze protumaèiti tako da proizlazi iz dvostrukosti znaèe- 1997. ranjem legitimnosti oblika Istra- grafiti IDS-ovih politièkih opo- se posebna pozornost obrati na nja koju koza u politièkom dis- Feral Tribune, prilog: Feral nin, otprije uvrije enom obliku nenata: Glasujmo za èovika, a ne rog?”, ili nešto dalje, govoreæi o kursu ima: ona je IDS, ali i Istra. Tromblon, rubrika: Greatest shi- Istrijan oduzme legitimnost na za kozu. Paradoks je što je taj an- IDS-ovom zalaganju za dvojeziè- Tako se izjava Ivan Jakovèiæa ts, 30. 06. 2001. jeziènom tr ištu metaforièki, ali tibestijski stav popraæen stilizira- nost ka e: ”onda dolazimo i do mo e shvatiti višestruko: “IDS Giordano, Christian: The Past i stvarno oprimjeruje tipièan iz- nim crte om boškarina, koji je, nekakve mjere za stvarnu tvrdo- æe biti nastašan” ili “Istra æe biti in the Present. Actualzed History vor sukoba periferije i centra: usput, ljude neodoljivo podsje- æu onoga kozjega roga što ga vr- nestašna” ili na primjer: “IDS æe in the Social Construction of Rea- nastojanja nacionalne unifikacije æao na logotip košarkaškog klu- huška jedne od istarskih politiè- biti nestašan, a s njim i Istra”. lity, Journal for Anthropology koju provodi centar rezultiraju ba Chicago Bulls. kih snaga ekskluzivno svojata.” Ovako fluidno postavljena gra- 26/27, 1995, str. 97 – 107. otporom periferije. U podnaslovu teksta paradig- Ipak, prisvajanje simbola ne nica izmeðu IDS-a i Istre koja ih Globus, rubrika: Terminator, IDS je okupirao pojam koji je matskog naslova: Ðapiæ boškari- prepušta se bez borbe. Jedan od simbolièki sljubljuje omoguæava 29. 06. 2001. posjedovao veæi potencijal mobi- nom na kozu, izvještavajuæi o HDZ-ovih pokušaja pridobiva- IDS-u da se svakodnevnim poli- Hobsbawm, Eric: Introduc- liziranja na politièkom tr ištu gostovanju Ante Ðapiæa i Ivana nja koze jesu predizborni, hu- tièkim diskursom nanovo potvr- tion: inventing traditions U: The nego što to ima pojam Istranin. Jakovèiæa u talk-showu pulske moristièno intonirani animirani ðuje kao ekskluzivni predstavnik Invention of Tradition. E. Hob- Osim što je èešæi oblik, naziv Is- TV Nove u listopadu 1999. godi- spotovi te stranke u prvoj polo- istarskoga. sbawm i T. Ranger (ur.), Cam- trijan posjeduje moguæe simbo- ne, Glas Istre donosi: vici devedesetih u kojima koza U politièkom je diskursu pos- bridge: Cambridge University lièko znaèenje kakvo pjesma “Vi mo ete dolaziti u Istru u kao glavni akter, trpeæi pod tere- tavljen model: koza nasuprot boš- Press, 1983, str. 1 – 14. Krasna zemljo, Istro mila nema: crnim košuljama jer æemo vas ta- tom razlièitih re ima, napokon karina u kojem koza simbolizira Pauletta, Ivan Corrado: His- on je ušao iz talijanskog jeziènog ko lakše prepoznati, poruèio je iz stanja eksploatiranosti prelazi istrijanstvo i ideesovsku pripad- tria kola 1999. / Histria Collage utjecaja u hrvatski dijalektski Jakovèiæ Ðapiæu, koji je uobièa- u stanje da odluèuje o sebi što joj nost, u diskursu IDS-ove politiè- 1999. Pula: Mara Pula, 2000. korpus, pa se u njemu mo e naæi jeno crnu odoru upotpunio kra- je omoguæila, i omoguæavati æe ke opozicije i autonomaštvo i ta- Šeks, Vladimir. Politika i poli- izravna simboliènost kultural- vatom na – boškarine (podvu- joj upravo Hrvatska demokrat- lijanaštvo, dok je boškarin njezin tikanstvo u Istri. Labin: Naši foji, nog pretapanja u Istri na kojem kao S. B.). Na koncu su se slo ili ska zajednica. politièki antipod. Meðutim, 1999. 16 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
slovenskih knjiga, nego što ima sloven- skih prijevoda hrvatske knji evnosti. Hr- Festival europske kratke prièe vatska, neæete se iznenaditi, nema takve fundacije. Za izdavanje hrvatskih knji ev- Kratke prièe za dugo èitanje Male knji evnosti u Zagrebu U malom prostoru kluba okupili Organizatorima Festivala oèito se su se uglavnom mladi ljudi – oni tijekom realizacije projekta nih djela u inozemstvu u posljednje dvije koje to interesira, zatim neki koji Antologija europskih kratkih prièa godine brine se Ministarstvo kulture te su su, eto, zbog posla morali doæi, a u tom razdoblju izdana djela hrvatskih au- najviše je bilo onih koji se i sami nametnula potreba i za drukèijom tora u Sloveniji, Èeškoj, Nizozemskoj, vrstom komunikacije s piscima èija Bugarskoj, Italiji. No, èak i ako uzmemo bave pisanjem djela prevode, ali i s publikom u obzir èinjenicu da je u Italiji objavljeno više hrvatskih djela, sve to zajedno daje zbroj od oko desetak ili više knjiga. Zbog toga je Hrvatskoj, kako je istaknuo Bran- Gioia-Ana Ulrich Lovorka Kozole ko Èegec, nu no potrebna fundacija tak- va tipa, no pitanje je tko æe je osnovati. Naime, Èegec je ustvrdio da takvu funda- sklopu Festivala europske kratke Mauro Covacich agreb je od 20. do 23. svibnja bio ciju nikako ne bi trebala osnovati dr ava, prièe odr an je èitav niz razlièitih domaæinom jednoga, za naše prili- zbog moguæih politièkih interesa, ali bi sadr aja, a Festival se odvijao u više sanim u prvome licu, koje je publika dob- ke zasad neuobièajenog festivala. dr ava, odnosno Ministarstvo kulture, paralelnih programa. Jedan od njih bila su ro primila. Zatim se pojavio moj favorit Festival europske kratke prièe nastao je svakako morala shvatiti da je nu no finan- èitanja domaæih i stranih autora u zagre- Zoran Feriæ i proèitao jedno poglavlje iz kao «praktièni» dio projekta Antologija cirati takvu ustanovu. baèkom klubu Artnet, 21. svibnja. U ma- romana Utakmica te osvje io atmosferu europske kratke prièe koji je 2000. godine lom prostoru kluba okupili su se uglav- komentarom rekavši kako æe sad proèita- pokrenula Naklada MD, a dosadašnji je Plodno tlo za kratku prièu nom mladi ljudi – oni koje to interesira, ti dio iz romana za koji njegov izdavaè rezultat izdavanje sedam antologija krat- Upravo zbog tih razloga/problema, zatim neki koji su, eto, zbog posla morali sumnja da uopæe postoji. Feriæeva prièa kih prièa: slovenske, maðarske, norveške, kratka je prièa forma pogodna za usposta- doæi, a najviše je bilo onih koji se i sami ba- smještena je u 1993. godinu i govori o njemaèke, talijanske, Commonwealtha te vu knji evne suradnje meðu malim knji- ve pisanjem. Ozraèje je bilo vrlo povoljno utakmici koja se odvija uz “topnièku arti- poljske kratke prièe, koja je predstavljena evnostima, a antologije same po sebi da- za veèer èitanja; publika je bila dobro ras- ljeriju što je tutnjala s Velebita”. Kad je na ovome festivalu. ju barem neki malo širi pregled knji evne polo ena i reagirala je na svaku izgovore- Feriæ završio, netko od voditelja upitao je Iako su antologije temeljene uglavnom produkcije neke zemlje. nu rijeè. U, na našu sreæu, klimatiziranom publiku eli li èuti još nešto od Feriæa, a u na suvremenim pripovijetkama, one ipak, Postaje li kratka prièa konkurencija kafiæu gosti su uz piæe i «obaveznu cigare- publici je nastao muk, pa se autor u smi- zahvaljujuæi suradnji s domicilnim uredni- drugim proznim vrstama, prvenstveno ro- tu» opušteno mogli pratiti program, što jehu povukao i prepustio mjesto sljede- cima, ne slijede samo suvremenu knji ev- manu, ili je samo trend našeg vremena i smatram veoma bitnim jer je cijelo doga- æem gostu Mauru Covacichu, Talijanu hr- nu produkciju nego uzimaju u obzir i stu- okolnosti, zašto je do ivjela procvat u de- ðanje trajalo dugo (od 19 do 23 sata), pa bi vatskog podrijetla, koji je na prilièno lo- panj do kojega je pojedina knji evnost vedesetim godinama – neka su od pitanja bilo strašno da smo èetiri sata morali sjedi- šem engleskom (ali za Talijane pohvale dosad prevoðena kod nas. Tako su, prim- postavljenih na Okruglom stolu Europska ti mirno kao na nekakvu predavanju. vrijednom pokušaju) izjavio kako se sra- jerice, u antologiju maðarske kratke prièe, kratka prièa. Iako marginalizirana u odno- Program je, kao što to obièno biva na mi se jer ne zna rijeè hrvatskoga, a trebao bez obzira na kriterij da se u antologije su na roman kroz povijest knji evnosti, ovakvim okupljanjima, poèeo s više od po- bi. U njegovoj prièi Novi poèetak ima sve- uvrštaju prièe nastale nakon 1990. godine, ona danas do ivljava svoj procvat, mo da la sata zakašnjenja. Miroslav Mièanoviæ ga; i krvi i nasilja i seksa, a to je upravo ukljuèene i prièe objavljene nakon 1945. upravo iz razloga koji je naveo norveški objasnio nam je kako je namjera cijelog ono što je èini drukèijom od svih drugih godine, jednostavno zbog èinjenice da gost Frode Grytten: «Mi smo s kratkim Festivala neposredan susret europskih pi- na Festivalu. Zamjerka ide jedino duljini one nikada nisu bile prevedene u Hrvat- prièama u Norveškoj jednostavno napra- saca s hrvatskim autorima, nakladnicima, prièe, što me ponovno zbunilo. Duge pri- skoj. vili nešto tako dobro da su to i javnost i prevoditeljima te zajednièko dru enje. èe nezahvalne su ne samo zato jer je ovo izdavaèi morali prihvatiti». Ili je, kako je Festival europske kratke prièe nego i sto- Korak prema Europi kazao Zoran Feriæ, plodno tlo za kratku Tequilla, seks i utakmice ga što nakon odreðenog vremena poèinje Desetak stranih gostiju, autora i ured- prièu upravo današnje rascjepkano vrije- Pred publiku najprije je izašao Edo padati koncentracija. Tako se dogodilo da nika predstavilo je antologije kratkih pri- me koje ne zna ni što bi mislilo o sebi, pa Popoviæ koji nam je sveèano objavio kako su nakon Covacicheva nastupa ljudi pola- èa svojih zemalja kao i svoju kratku pro- je kao takvo nesposobno za uspostavu ve- priprema novu knjigu za Meandar, a èiji je ko poèeli odlaziti. Još smo doznali nešto zu. Andrej Blatnik i Mitja Èandar iz Slo- like povijesne prièe. radni naslov Koncert za tequillu i apaurin. o Covacichevu stvaralaštvu: on nastoji venije, Mauro Covacich iz Italije, norveš- Albert Goldstein kratku je prièu istak- Oèekivao je mišljenje publike o ovom nas- balkanizirati svoj naèin pisanja, za njega ki pisac Frode Grytten, Poljaci Wojciech nuo kao oblik izuzetno pogodan za okol- lovu, no nije dobio pozitivnu potvrdu da je Balkan prostor uma, za njega balkani- Kuczok i Dariusz Nowacki te Stjepan Lu- nosti u kojima se nalazi hrvatsko izdavaš- ga zadr i kao stalni, što je bilo popraæeno zirati znaèi uznemiriti te ka e da pokuša- kaè i Endre Kukorelly iz Maðarske tije- tvo, jer je objavljivanje kratkih prièa mogu- smijehom svih prisutnih. Zatim nam je va ozlijediti èitatelja dok piše. Neven kom tri dana trajanja Festivala imali su æe i u èasopisima, ali i u antologijama. One proèitao erotsku prièu Ne mislite li da je Ušumoviæ iz Subotice, autor knjige krat- priliku, zajedno sa svojim hrvatskim kole- su mo da najbolji moguæi naèin upoznava- seks malèice precijenjen?, koja je bila objav- kih prièa Sedam mladih, predstavio se pri- gama, razmijeniti iskustva kao pisci, pre- nja veæeg broja autora odreðene knji ev- ljena u Nacionalu i koja æe biti objavljena u èom (èiji naslov nisam dobro èula, budu- voditelji, izdavaèi, urednici. nosti, ali i njihovih pristupa i poetika. zborniku erotske prièe. Ona je ujedno dio æi da je razglas bio vrlo loš) Ali uopæe nije No organizatori nisu sveli ovaj festival Organizatorima Festivala oèito se tije- Popoviæeve zbirke Betonske prièe, koja æe bila rijeè o... Mogu samo reæi da je Ušu- samo na promociju vlastitih izdanja nego kom realizacije projekta Antologija eu- biti objavljena sljedeæe godina. Popoviæ je moviæeva prièa koja se bavi ubojstvima se odvijao na nekoliko razlièitih razina. Ta- ropskih kratkih prièa nametnula potreba i doista dobar pisac pitkoga i nekomplicira- odlièna i da je to autor o kojemu æemo si- ko je na Filozofskom fakultetu odr ana za drukèijom vrstom komunikacije i pis- noga pera, ali u ovoj erotskoj prièi nepres- gurno još mnogo èuti. Prevoditeljica Iva- trodnevna poljska prevoditeljska radionica cima èija djela prevode, ali i s publikom. tano se ponavljalo mnoštvo nepotrebnih na Vidoviæ-Bolt predstavila nam je tride- zajedno s predavanjem Dariusza Nowac- Mo da æe ovakva dogaðanja biti poticaj za rijeèi i fraza kao što su pimpek, kurac, je- setogodišnjeg poljskog autora Wojciecha kog, pa je Poljska na neki naèin bila tema «deamerikanizaciju» prevodilaštva u Hr- banje... Zašto neki misle da erotska prièa Kuczoka, vrlo popularnog u svojoj do- ovogodišnjega festivala (jer su organizatori vatskoj, koja bi èitateljima pribli ila os- nu no mora sadr avati te rijeèi, zar ne mo- movini. Njegova prièa Pu iznimno je du- najavili njegov nastavak, i to ne samo u tvarenja kulturološki ionako bli ih knji- e biti erotski nabijena i bez njih? hovita, a autor pokazuje neobiènu moæ Zagrebu, nego i u drugim hrvatskim grado- evnosti. Nakon Popoviæa predstavio se Norve- opa anja. Ona govori o osobi koja pro- vima). Festival je zatvoren promocijom anin Frode Grytten, autor više kratkih matra ensku nogu u èarapi, najprije mis- Antologije poljske kratke prièe. Nagrada prièa. Vili Matula bio je sjajan izbor oso- li da je to što vidi made , no s vremenom na natjeèaju polonista za najbolji prijevod be koja je èitala prièe stranih autora u hr- shvaæa kako se radi o krpelju. Mali broj upravo je dobar primjer kako poticati usav- vatskom prijevodu. Proèitao je veoma prisutnih koji je u to doba ostao u klubu, ršavanje prevoditeljskoga umijeæa manje dobru Gryttenovu prièu Pjesma, koja je srdaèno se nasmijao i oduševljeno poz- raširenih, premda mo da kulturološki bli- uvrštena u Antologiju norveške kratke dravio autora. ih, knji evnosti i jezika. prièe pod nazivom Veliki pusti krajolik i Èitanju u klubu Artnet trebali su pri- Europske knji evnosti u hrvatskim prije- koja sadr i djela 24 norveška pisca. Zatim sustvovati i Slovenac Andrej Blatnik te vodima/hrvatska knji evnost u europskim nam se predstavio Bekim Sejranoviæ, ta- Laura Hird iz Velike Britanije, no nisu se prijevodima bio je naslov okruglog stola lentirani mladi pisac koji je ujedno prevo- pojavili. Mo da je to u neku ruku i dobro, kojim je radno zapoèeo Festival. Rasprav- ditelj prièe norveškoga autora. Iz svoje je bi program tada zasigurno trajao do ljalo se o problemima hrvatskoga izdavaš- zbirke prièa Fassung, èije je predstavljanje pola noæi što bi definitivno bilo previše, tva koje je, iz raznih (poznatih) razloga, odr ano sljedeæi dan, proèitao nam je pri- jer je moæ percepcije gledatelja zasigurno okrenuto komercijalizaciji, odnosno ko- èu pod nazivom Sandale. Iako je prièa za- ogranièena. mercijalnom izdavaštvu. Nasuprot tomu nimljiva i dobra, trajala je nevjerojatno isticani su primjeri malih europskih knji- dugo (više od pola sata), stoga nakon Sej- evnosti koje stimuliraju prevoðenje svo- ranoviæeve “kratke” prièe više ne znam jih autora izvan vlastitih granica. Slovaèka, kako odrediti taj knji evni anr. Èeška, Maðarska, Poljska, Slovenija – sve imaju takve zaklade, a neke zemlje imaju i Balkanizacija pisanja više od jedne. Zahvaljujuæi slovenskoj Maðar Endre Kukorelly, nešto stariji Trubarjevoj zakladi, koja je sufinancirala autor roðen 1951. godine, predstavio se sve prijevode slovenskih djela u Hrvat- Frode Grytten dvjema prièama Tajna A1 i Tajna A2 napi- skoj, imamo na raspolaganju puno više Endre Kukorelly IV/82, 6. lipnja 2,,2. 17
Zato mogu reæi da je prièa uvijek na strani umjetnosti, dok je roman na strani poli- Festival europske kratke prièe tièkih i društvenih zbivanja i uvijek se su- kobi i sporovi koji se javljaju oko romana, Dariusz Nowacki, poljski knji evni kritièar Publici ispred nosa «Ne treba raspravljati o antologiji, to samo dio one raznolikosti koja vlada u jer ona je kao ena – jednima se poljskoj prozi, jer je rijeè o specifiènom Na strani umjetnosti sviða, a drugima ne» anru kojim se bave samo odreðeni pisci. Prevoditelji Antologije oèekivali su temati- ku zbivanja iz 1989. godine, s obzirom na to Pisci kratke prièe uvijek su imali Predstavljanje Antologije poljske kratke da su prièe nastale nakon tog politièkog pri- drugorazrednu ulogu i one su prièe Orkestru iza leða, 23. svibnja, jeloma, no nitko se od pisaca èije su prièe knji nica B. Ogrizoviæ, Zagreb zapravo bile nadopuna romanima, uvrštene u Antologiju nije bavio tom te- mom. Svim autorima zajednièki je odmak s obzirom da je pisanje kratkih od politiziranosti, stvarnosti i ideologije. prièa danas u Poljskoj Gioia-Ana Ulrich Osamdesetih se poljska knji evnost stavila marginalizirano u funkciju društvene – vladao je model do- estival europske kratke prièe koji je moljubne proze, ali i onaj antikomunistièki. trajao tri dana slu beno je zatvoren u Kad je 1982. godine u Poljskoj proglašeno knji nici Bogdan Ogrizoviæ, 23. svib- ratno stanje, dio intelektualaca je interniran, nja, predstavljanjem Antologije poljske krat- a meðu njima i pisci starije i srednje genera- Tamara Bregeš ke prièe pod nazivom Orkestru iza leða. An- cije. Otad je poèeo sna iti proces odmaka tologiju su predstavili urednici Dariusz od politike u poljskoj knji evnosti, na pred- U kakvoj je situaciji poljska kratka Nowacki i prevoditeljica Ivana Vidoviæ-Bolt, stavljanju doznajemo od Dalibora Bla ine. proza danas? u ime naklade MD, koja je organizator Festi- Osim objavljivanja Antologije, u sklopu – U Poljskoj danas ne postoji široka vala, Miroslav Mièanoviæ te Dalibor Bla ina. Festivala europske kratke prièe bila je orga- novelistièka tradicija, a to potvrðuje i èi- Gost iz Poljske, Dariusz Nowacki, na nizirana poljska prevoditeljska radionica na njenica da svi oni koji su pisali i koji danas predstavljanju je istaknuo kako u “naèelu ne polonistici Filozofskog fakulteta i odr ana pišu kratku prièu, èak i oni koji su to èini- kako nekada tako i danas, ne odnose samo treba raspravljati o antologiji, jer je ona kao su dva predavanja: predavanje Dalibora Bla- li u 19. i 20 stoljeæu, nisu cijenjeni. Pisci na roman i njegov sadr aj, veæ su to kon- ena – jednima se sviða, a drugima ne”. An- ine Poljska knji evnost u hrvatskim prije- kratke prièe uvijek su imali drugorazred- flikti koji su obilje eni društvenim, osob- tologija je autorski rad Dariusza Nowac- vodima te predavanje Dariusza Nowackog nu ulogu i one su zapravo bile nadopuna nim i politièkim zbivanjima. Upravo zato kog, Ivane Vidoviæ-Bolt i Romana Simiæa, Suvremena poljska proza. Takoðer je orga- romanima buduæi da je pisanje kratkih situacija kratke poljske prièe podsjeæa na koji je imao konaènu rijeè prilikom odabira niziran susret s piscem Wojciechom Kuczo- prièa danas u Poljskoj marginalizirano. situaciju u kojoj je i poezija. Stoga se polj- tekstova. Kratka prièa u Poljskoj ima drugo- kom, a studentu polonistike za najbolji pri- Ako eli postiæi uspjeh, pisac se mora na ske kratke prièe uglavnom pišu za one is- razrednu ulogu u odnosu na roman – pisac jevod prièe Trideset i tri pitanja uruèena je poljskoj knji evnoj sceni pojaviti s roma- tinske, prave ljubitelje knji evnosti i za najprije mora napisati roman u kako bi os- nagrada – trotjedna stipendija u Poljskoj – nom. S druge pak strane, treba reæi da su kritièare, za one koji najbolje poznaju vojio èitateljsku publiku, odnosno postig- koju je dodijelilo poljsko veleposlanstvo. upravo kratke prièe prava umjetnièka dje- knji evnost, a ne za široku javnost. nuo slavu i dokazao se kao autor. Autori uv- U manje od godinu dana Naklada MD la u Poljskoj i kao primjer mogu navesti Koja je tematika poljskih kratkih pri- ršteni u hrvatsku antologiju su profesori, je u biblioteci ivi jezici, koju ureðuje Ro- prièe Jaroslawa Iwaszkiewicza koje su po- èa? novinari, kritièari, pjesnici, pa èak i psihijat- man Simiæ, objavila sedam antologija eu- novno otkrivene nakon pedesetak godina. – Tematika poljske kratke prièe je raz- ri, a svi su oni roðeni nakon 1960. godine, ropske kratke prièe. Osnovni okvir je krat- Zbog èega taj drugorazredni polo aj? novrsna, nema nikakvih ustaljenih obi- osim dvojice koji su roðeni 1957. Prevedene ka prièa koja je kao forma zahvalna za pre- – Samo je u roman moguæe smjestiti lje ja osim jednog koje izvire iz èinjenice prièe objavljene su u Poljskoj devedesetih voðenje, a nastoji se da autori budu mlaði sva politièka i društvena zbivanja, mislim da prièe uglavnom pišu mladi pisci. Mis- godina. U Antologiji su sudjelovali i prevo- od èetrdeset godina. Jedna od ideja antolo- prvenstveno na ono što se dogaðalo u lim uglavnom na kratke prièe i stoga kod ditelji koji su se u tom poslu okušali prvi gijâ je da u se Hrvatskoj dobije uvid u ono Poljskoj, a zahvaljujuæi opse nosti roma- njih dominira autobiografija kao tema jer put. Namjera projekta je bila pribli iti hr- što se u Europi u ovom trenutku dogaða. na, dakle, broju njegovih stranica, moguæe su to pisci koji uglavnom pišu o sebi, o vatskim èitateljima poljsku suvremenu knji- Mièanoviæ je dodao da izbor nije objekti- je na bolji naèin opisati situaciju i sva zbi- svijetu u kojemu ive i zato bi se moglo evnost i neke njezine predstavnike. van, te kako je on slika jednoga trenutka. vanja za razliku od kratke prièe u koju je reæi da je autobiografija jedina zajednièka Izbor odabranih tekstova iz poljske knji- U pripremi Naklade MD trenutaèno je moguæe smjestiti jedan kratki dogaðaj. tendencija u njihovu stvaralaštvu. evnosti pokazuje raznolikost proze, iako je Antologija hrvatske kratke prièe.
poredak. Pisac koji je prije bio odgovoran ljednja instanca koja treba presuðivati u uvijek od knji evnosti tra ile nešto više od za nacionalne stvari, koji nikada nije smio stvarima naroda i slièno, sada se ipak neka- same knji evnosti. Tra ile su upravo da iæi do kraja jer se uvijek znalo da je on pos- ko rasteretio; slobodnije, lakše diše. Tako knji evnost podupire naciju, a pjesnici kao u novijoj slovenskoj prozi ima puno više najveæi majstori jezika, kao oni koji pozna- humora, opuštenosti, erotike, više intim- ju koncentraciju jezika bili su zapravo naj- Mitja Èander, slovenski pisac i kritièar nih stvari koje su na prvi pogled manje veæi miljenici nacija i mo da su èak i, na va ne i kao da su to neke male prièe, ali ja primjer u slovenskom sluèaju, oni dosegli mislim da upravo kroz njih mo emo u da- najviše razine jezika. Ali sad, kada je sve našnje vrijeme sastaviti veliku prièu, prièu prošla ta mitologija oko nacije, mo da se emocija, prièu jednoga svijeta koji je labiri- više prostora oslobodilo za prozu koja je Prièe iz labirinta nt, ali ipak u tom labirintu tra imo auten- dobila malo slobodniji zalet. I odjednom, tièno, emocije, tra imo spontani kontakt, i negdje iz pozadine, ona je krenula bez ve- Mladi slovenski pisci nisu više ti se pisci bave baš tim problemom. Nisu likih pretenzija, ali mo da baš zato tako toliko optereæeni epohalnim više toliko optereæeni epohalnim rješava- plodno, talentirano, toliko nekompromiti- njem svijeta, epohalnom disidentskom po- rano, na spontan naèin, dok je poezija rješavanjem svijeta, epohalnom zicijom, više se toliko ne bave jezikom sa- mo da više ostala u kalupima stare tradici- disidentskom pozicijom, više se mim po sebi, nego prate svoje osjeæaje, je koja je toliko jaka da do neke mjere i gu- toliko ne bave jezikom samim po svoje feelinge koji su mo da na prvi pogled ši mlade talente. U prozi imamo dobre, maleni, ali mislim da se baš preko tih malih èak odliène pisce, ali je ipak osjeæaj slobo- sebi nego prate svoje osjeæaje, feelinga, malih prièa, sklapa velika prièa. de jaèi u prozi nego u poeziji. svoje feelinge koji su mo da na Ne mogu, naime, prièati ili uopæe razmiš- prvi pogled maleni, ali baš se ljati o prièi koja je veæa od mene samog. preko tih malih feelinga, malih Mogu razmišljati samo o onim stvarima itja Èander roðen je 1974. godine u Ma- koje su na mojoj frekvenciji, na mojoj razi- riboru. Dosad je objavio više od stotinu ese- prièa, sklapa velika prièa ni, a ne o stvarima koje rješava cijeli svijet. ja, knji evnih kritika, razgovora i drugih U tim stvarima slovenska mlada proza za- tekstova u kojima je analizirao razlièite autore i teme sad je puno slobodnija, duhovitija, ironiè- iz slovenske i svjetske knji evnosti. Suraðuje, izmeðu Karolina Lisak-Vidoviæ nija i ima jedan novi polet koji zapravo nije ostalog, s èasopisima Delo, Nova revija, Literatura, baš znaèajan za slovensku prozu a kamoli Razgredi, Mentor, Katedra, Apokalipsa a radi i za Ra- ao kritièar i dobar poznavatelj slo- za slovenski narod koji je kroz desetljeæa dio Sloveniju te mariborski Radio Student. venske literarne scene Mitja Èan- bio ugušen, u grèu. Mislim da su ti pisci Od 1996. urednik je za knji evnost u nakladnièkoj der ima svoju viziju o tome što puno slobodniji jer nemaju tog tereta kako kuæi Beletrina. Ureðuje i literarni dio revije Dialogi, karakterizira slovenku kratku prièu moraju riješiti svijet. za koju je priredio prvi izbor knji evne generacije se- danas. Dobio si i nagradu za najboljeg sloven- damdesetih. U Mariboru je 1997. i 1998. godine vodio Koje su preokupacije slovenske mlade skog mladoga kritièara, pa si prava osoba ciklus razgovora sa slovenskim knji evnicima pod na- proze? za pitanje zašto su devedesete godine bile zivom Posljednji petak. Od 1996. èlan je Komisije za – Slovenija je zapravo riješila jednu veli- tako plodno tlo za razvoj kratke prièe. knji evnost u Prešerenovu skladu, irija za izbor Ve- ku frustraciju, barem za mlade pisce i ba- Kako u Sloveniji, tako i u Hrvatskoj, pa i ronikine nagrade. Dobitnik je Stritarjeve nagrade za rem zasad. Nitko ne zna je li to euforija ili Europi. najboljeg slovenskog mladog kritièara i Glazerjeve nešto slièno, ali ipak dobili smo dr avu, sa- – Mislim da su sve nacije, i hrvatska i listine. Priredio je antologiju slovenske kratke prièe njanu godinama, i dobili smo demokratski slovenska, koje nisu imale svoje dr ave, Krunski svjedoci u izdanju Naklade MD. 18 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
tojanja. (Dan kasnije, Shaviro je dijske okoline; postalo je bes- vremena; to je sluèaj s eksperi- še poticaja za interdisciplinarno dodao da je i svoju sadašnju enu misleno pisati na stari naèin uz mentalnim pismom, s autorima pisanje, iako tu postoji neki para- upoznao na Lambda MOO, op. tolike nove medije koji su zauzi- poput Williama Burroughsa i doks – na odsjecima knji evnosti a.) Iako danas Lambda MOO iz- mali dotadašnji prostor pisanja, Kathy Acker, ali ti pisci ne bivaju u SAD-u interdisciplinarni rad se medije poput filma, radija, sni- spomenuti kao va ni u istom da- smatra vrlo interesantnim, ali manja zvuka. Postoji njemaèki hu sa Saulom Bellowom ili Joh- kad zapošljavaju, obièno prime Steven Shaviro, cyber-teoretièar kritièar, teoretièar medija po nom Updikeom. Dakle, eksperi- ljude koji su disciplinarno u i. mentalno pisanje u visokoj je Moji studenti koji su radili naj- kulturi još uvijek marginalizira- bolje i meni najzanimljivije stvari no – bolje ga poznaju u populis- imali su puno problema, mnogi tièkoj, pop kulturi, na neki naèin nisu dobili poslove na sveuèilištu Ti Kanta i Warhola! jest dio pop kulture. jer se nisu uklapali u tradicional- Ako je kiberprostor zahvalno na podruèja; objavili su im knji- novo tlo za knji evne eksperi- ge, a nisu dobili poslove, poslove Doktorirao sam 1981., imenu Friedrich Kittler – nisam mente, što tamo raste? Koje ste su dobili oni koji mogu reæi “O, bezbroj puta pretipkavši siguran je li istina što on govori, zanimljive knji evne eksperi- ja rabim sve te interdisciplinarne svoju disertaciju na pisaæoj ali zabavno je i intrigantno – on mente sreli u virtualnom svijetu? fore, ali u biti sve se to još uvijek mašini; odmah potom govori o promjeni diskursa iz- – Jedan od pionirskih hiper- svodi na devetnaestostoljetnu meðu 19. i 20. stoljeæa, tvrdi da tekstova jest Afternoon Michaela amerièku knji evnost.” Osobno poèeo sam koristiti su psihièka nutrina i subjektiv- Joycea, najslavniji takav rad iz sam imao sreæe da se naðem na programe za obradu teksta nost bile definirane knji evnoš- osamdesetih. Osobno ga ne vo- odsjeku gdje su me pustili na mi- i to se pokazalo vrlo æu, a knji evnost unutarnjim gla- lim, ali ima odreðene poetske ru; dali su mi stalno mjesto, iako som koji èujemo kad èitamo sa- snage. Veæi sam poklonik onoga su mo da smatrali da sam èudak, va nim, zato što je moje mi, ili za sebe, a to se sve promi- što piše Mark Amerika; on je s da je malo bizarno to što objav- pisanje u simbiozi s jenilo oko 1900. zbog tri izuma: eksperimentalne fikcije prešao ljujem radove o razlièitim tema- tehnologijom koju koristim filma, gramofona i pisaæe mašine. na hipertekst, poslije na multi- ma, mijenjam podruèja. Zapravo, Poèela je fragmentacija subjekta. medijalne radove. Mark je riješio zaposlili su me da predajem sred- Dakle, knji evnost mo e pop- problem autoreferencijalnosti u njovjekovnu poeziju (što više ne rimiti drukèiji oblik, dijelom postmodernizmu s pomoæu èi- radim), a moja prva knjiga, um- Neven Jovanoviæ zbog fenomena kao što je hiper- njenice da se u globalnom kapi- jesto da tiskam disertaciju, bila je tekst, ali i zbog promjene fun- talizmu sve pretvara u robu, o Mauriceu Blanchotu i George- Bavite se cyber-kulturom i kcije; mislim da je veæ sada knji- preokrenuo je to u reklamni po- su Batailleu, ti su autori za mene kao teoretièar i korisnik. Kako evnost mnogo dalje od središta tez. Mislim da je to sjajno, da tu bili ta veza izmeðu teorije i knji- ste ušli u taj svijet i, kad ste poèi- formiranja kulture nego prije ima i emocije i promišljanja o evnosti. Moja druga knjiga, njali, što je bilo najuzbudljivije, stotinu godina. svemu što se dogaða. Drugi od opet, bila je rad o teoriji filma, novo? mojih omiljenih hipertekst-pisa- The Cinematic Body, a treæa, – Poèinjao sam zapravo neko- ca je Shelley Jackson, autorica Doom Patrols, popularna kultura liko puta, ne samo jednom. Dok- briljantnog Patchwork Girl, i na postmoderan naèin... torirao sam 1981., bezbroj puta nešto skromnijeg – ali takoðer pretipkavši svoju disertaciju na Virtualna stvarnost vrlo lijepog – on line hiperteksta Destigmatizacija slike pisaæoj mašini; odmah potom po imenu My Body. Ona ne pri- Na predavanju o cyber-kultu- poèeo sam koristiti programe za nije kao stavljanje povijeda konvencionalne prièe ri u jednom ste se trenutku izrije- obradu teksta, i to se pokazalo gleda staromodno i nespretno u na konvencionalan naèin, a istra- kom ogradili od pojmova “dob- vrlo va nim, zato što je moje pi- usporedbi s boljim suèeljima, vi- kacige, nego kao uje subjektivnost, fragmentira- ro” i “zlo”, upozoravajuæi da ne sanje u simbiozi s tehnologijom zualnim tehnikama, s puno lak- no i poetièno. My Body, o njezi- priznajete opreku izmeðu “dob- koju koristim. Ne bih mogao šim naèinom konverzacije u posjedovanje nu odnosu s tijelom i odnosu ti- rog” teksta i “zlih” slika. Zašto? uzeti olovku i papir te pisati na chatroomima, ipak je to za mene jela sa svijetom, svjesno je vlasti- – Pokušavam se odmaknuti od isti naèin. Drugo, 1984. preselio bila prekretnica; tu sam shvatio drukèije liènosti, ta jezika, ali se povezuje i sa sad- globalnih ocjena. Ljudi pišu knji- sam se u Seattle, a moj dobar pri- da mo eš imati virtualni identi- drukèijih, r ajima koji nisu jezièni ili knji- ge u kojima tvrde da je tekst jatelj ostao je na Istoènoj obali, i tet, ne toliko drukèiji od stvar- evni. dobra stvar, da su slike nešto oko godinu dana komunicirali nog, koliko stvoren na drukèiji mnogostrukih Htio bih dodati da me intere- grozno; to poèinje s Platonom, smo e-mailom. Tad je to za mene naèin. Virtualna stvarnost nije sira znanstvena fantastika, koja kod usporedbe shvatljivog s os- bila potpuna novost – mislim da kao stavljanje kacige, nego kao identiteta; je u biti realistièka narativna vr- jetilnim, iako Platon mo da ne su prije toga e-mail koristili sa- posjedovanje drukèije liènosti, sta. Smatram, meðutim, znan- govori o tekstu i slikama, nego o mo znanstvenici. Sredinom drukèijih, mnogostrukih identi- fascinantno, jer stvenu fantastiku jedinim prim- ideji i njezinim osjetilnim imita- osamdesetih, opet, sudjelovao teta; fascinantno, jer nije bila ri- jerom staromodne realistièke na- cijama. Prije nekih deset godina, sam u Seattleu u kompjutorskom jeè o solipsistièkom iskustvu, veæ nije bila rijeè o racije u kojoj se radi o 21., a ne o pišuæi o teoriji filma, privukli su bulletin boardu nazvanom In- o interakciji s drugim ljudima. solipsistièkom 19. stoljeæu, za razliku od glavni- me neki, posebno amerièki, fil- somnia, bio je to novi naèin da ne amerièkog realistièkog main- mski teoretièari osamdesetih – kao pisac izmjenjujem ideje s Slojevi medija iskustvu, veæ o streama, djela koja su smještena oni su se zvali lakanovcima, iako drugima; bila je to nova vrsta Bavite se i cyber-kulturom i u naše doba, dok zapravo govore lakanovci koje poznajem, recimo teksta, ljudi su znali igrati kom- knji evnošæu. Kakav odnos ima- interakciji s dru- o 19. stoljeæu i devetnaestosto- oni u Sloveniji, ne smatraju da su plicirane verbalne igre. No, naj- ju ta dva fenomena? ljetnom senzibilitetu. lakanovci, jer je to preveliko po- va niji je bio moj susret s virtual- – Kao što je McLuhan rekao, gim ljudima jednostavljivanje, prenaivno nim svijetom, kad sam 1994. po- promjena medija donosi zapravo Interdisciplinarnost shvaæanje Lacana, s èim se sla- èeo posjeæivati Lambda MOO. promjenu atmosfere. To ne znaèi Vaš je rad interdisciplinaran? em – dakle, pristup onih prvih Bio je to na tekstu zasnovani da æe stariji mediji biti odbaèeni, – Diplomirao sam na Yale lakanovaca sveo se na slike kao virtualni svijet, više od chatroo- nego da æe im se funkcija izmije- Universityju, a to je bio jedan od sredstvo pranja mozga, a na dif- ma i prièaonice; imao si lik, imali niti. Dobar je primjer radio; prije Koja bi bila ta nova funkcija glavnih centara postmoderne ferance teksta kao nešto dobro, smo opise, postojali su objekti, televizije, radio je bio va no knji evnosti? teorije u Americi. Pa ipak, i on- jer nas od toga spašava. Uznemi- nalazio si se u prostoriji – sve je sredstvo masovne komunikacije, – Ne znam; u svakom sluèaju, dje se pisalo samo o kanonskoj rava me, i ne zanima me, takva to bilo u tekstu, ali opisivali smo politièke – na primjer, kako su ga Internet je intenzivirao èitanje, angloamerièkoj, francuskoj, nje- imagofobija, izjave da napušta- mjesto, predmete na tom mjestu, koristili nacisti – i kulturne – ka- usprkos grafici i zvukovima, s maèkoj knji evnosti. Od mene mo pismenost radi neposrednos- stvari s kojima smo se mogli ig- ko se u Americi širila glazba... ekrana se prvenstveno èita... se oèekivalo da pišem o Blakeu i ti slika, da ne mislimo jer imamo rati. Mogao si prièati s drugima, Nakon što je izumljena televizi- Ali koliko pa ljivo? Shelleyju, a isto vrijeme sam u slike; svakako da postoje razlièiti ali svi su bili anonimni, svatko je ja, na nju je naprosto migriralo – Istina, više je rastresenosti, svaki vikend posjeæivao punk naèini mišljenja, ali ovakve su sam odabrao svoj identitet, nisi mnogo stvari s radija, poput me- manje fokusirane pa nje, tako da klubove i èitao Williama Bur- globalne ocjene smiješne. znao tko su zapravo sugovornici, lodrama, sapunica, kriminalistiè- je te e pisati gustu eksperimen- roughsa. Malo-pomalo one su se Dakle, izbjegavajuæi “dobro” nisi im èak znao ni stvarni rod... kih serija; narativni anrovi da- talnu prozu kao u prvoj polovini uzbudljive nove teorije nekako i “zlo” ne pokušavate zadr ati Bilo je to fascinantno i sasvim mi nas na radiju praktièki ne posto- 20. stoljeæa... poèele povezivati s mojim izvan- je izmijenilo ivot, opèinilo me je. Ali to nipošto ne znaèi da lju- kanonskim kulturalnim interesi- kao potpuno drukèiji naèin pos- di danas radio ne slušaju, slušaju Fikcija konzervativne i cyber ma, barem izdaleka, barem pre- ga više nego ikad; ima drukèiju Amerike ma tome kako su postavljale iza- Iz Neslu benog vodièa funkciju. U Americi ljudi slušaju Vratimo se, meðutim, na knji- zove tradicionalnim normama. kroz MOO teven Shaviro (www.shavi- radio dok voze auto, slušaju evnost. Smatram da amerièka Krenuo sam tim putem nakon OO: Programski jezik ro.com), roðen u New Yorku, pro- glazbu – ne ivu glazbu kao u tri- knji evnost trenutaèno nije u disertacije, poèeo pisati o filmu... kojim se kreiraju objekti. fesor je na odsjeku za anglistiku desetima, nego snimljenu – i talk dobrom stanju. Najveæi dio i, prvi rad nakon disertacije bio je Sve je objekt. Sobe su ob- University of Washington u Seattleu. On- shows, koji èesto imaju velik po- mainstream fikcije – ono što pri- èlanak o Burroughsu; kakav os- jekti, izlazi su objekti, posjed su dje predaje cyber-kulturu (kao dio kultu- litièki utjecaj. Znate ono, ljudi kazuju ugledni èasopisi poput jeæaj oslobaðanja! objekti, èak i vaš MOO alter-e- ralnih studija), suvremenu knji evnu teo- nazivaju i svaðaju se s vodite- New York Times Book Review – No, u posljednjih dvadeset go/avatar je objekt. Najprije riju i analizu filma. U Zagrebu je Shaviro ljem... nevjerojatno je dosadan i priliè- godina mnogo se toga promije- objekte kreirate, potom pišete odr ao dva dobro posjeæena predavanja Taj je radijski anr popularan no beskoristan. Prevladava rea- nilo u amerièkoj akademskoj za- glagole koji vam dopuštaju da s (Multimedijalni centar MaMa, 15. i 16. svi- i u Hrvatskoj. listièna fikcija devetnaestosto- jednici; ima puno više poticaja za tim objektima radite Zanimljive banj): Što znaèi ivjeti u umre enom svije- – Aha. Dakle, mislim da ta te- ljetnog tipa, koja mi se uglavnom širenje kanona, za pisanje o po- Stvari. To je objektno-orijenti- tu” i “ ivot, nakon smrti, postmodernih za vrijedi i za knji evnost. Dio èini nemoænom i estetski neinte- pularnoj kulturi, za kulturalne rano programiranje (OO iz emocija. modernizma ranog 20. stoljeæa resantnom. Postoje pisci koji studije, za miješanje teorije s MOO). bio je reakcija na promjenu me- reagiraju na transformacije našeg drukèijim pitanjima. Ima èak i vi- IV/82, 6. lipnja 2,,2. 19
“objektivnost”, nepristranost? su i tehnologija i posljedice ne- – Nipošto; mislim da nisam namjerni. objektivan, nisam empirièki ni društveni znanstvenik... Imam A/subjektni afekti? Stranded in the Jungle 25: odreðene sumnje u to da se zbi- Mo ete li to malo objasniti? lja baš sve mo e popisati i pobro- – Pa, to ima veze s drugom ve- jiti. U Americi ima puno olakog likom temom kojom se bavim: Jerry Springer moraliziranja – iako svi gledaju a/subjektivan ili pre-subjektivan TV, ona je nešto grozno, zlo, bilo afekt. Uobièajeno shvaæanje Steven Shaviro ene. Ovima, oèito, ide daleko je dobro dok su ljudi èitali, onda emocija jest “ja imam emocije, ja bolje, i daleko su bolje odjevene; su razmišljali, a sad zbog TV ne osjeæam bol, ja sam tu an;” ne RESKAVAC. ene vrište gosti na pozornici neèem sliè- misle, zato što ih zatrpavaju sli- mislim da je to jedino moguæe jedna na drugu. Svaðaju se nom ne mogu se ni nadati. Što se ke... To je jednostavno naivno. shvaæanje. Afekt, kao ne-subjek- zbog muškarca. Svaka ka- domaæina samog tièe, Jerry je ug- tivni aspekt emocije, na odreðen e da on pripada samo njoj. Svaka laðen i profesionalan, odijela Ar- Pristup Jerryju Springeru naèin destabilizira ideju kartezi- optu uje drugu da ga pokušava manijeva, dikcija knji evna. Prije Slièno izbjegavanje naivnosti janskog sebstva, kao što su smat- ukrasti. Svaka se hvali da je baš nego što je postao domaæin talk primijetio sam u vašem online rali u antici – afekt, pathos, jest prošle noæi spavala s njim. Rijeèi showa bio je politièar, i to se vidi. tekstu o Jerryju Springeru; èini ono što narušava stabilnost liè- frcaju brzo i bijesno: “kurvo!” Uvijek ide za tim da se svidi. Po- mi se da ondje tekst najprije opi- nosti. Zanima me naèin na koji “droljo!” “ha!” TV cenzori blipo- nekad to znaèi poprimanje auto- suje fenomene, sve do pred kraj, se to odra ava u našem kultural- vima uklanjaju ostatak. Iznenada, ritativnog podr avajuæeg stava. a tek se ondje ton mijenja i tek nom ivotu, u estetici; afekt kao jedna ena skida cipele i baca ih Kad su njegovi gosti emotivni, on ondje autorski glas nastupa otvo- liminalno iskustvo – taj termin na protivnicu. Dok bi okom trep- je glas logike i zdravog razuma. reno. Je li to Vaš naèin društvene posuðujem od Bataillea i Blan- nuo izbija prava tuènjava. ene Umiruje ih tapšanjem po ramenu kritike? chota – afekt koji imaš, ako je izmjenjuju udarce rukama i noga- ili bradatim vicem. Moli ih da “fer – Stranded in the Jungle, odak- dovoljno sna an, prodrma to što ma, vuku jedna drugu za kosu. i pošteno” objasne svoje ponaša- le dolazi tekst o Jerryju Springe- jesi, izmijeni tu osobu koja jesi, Kamermani se zalijeæu bli e radi nje, i uvijek ih podsjeæa da misle ru, knjiga je sasvim razlièita od tako da više nisi onaj koji si bio krupnih planova. Publika u studi- najprije na svoju djecu. Na kraju drugih mojih radova. Sastavljena prije afekta. Neæu sad ulaziti u ju dobacuje, urla, smije se. Ko- svake epizode Jerry nam nudi je od kratkih poglavlja koja se la- sve teorijske suptilnosti, u koje naèno se na pozornicu penju zaš- svoju “Završnu misao.” To je fina ko èitaju online, od kratkih reèe- se ionako èesto upuštam ne poz- titari. Brutalno rastavljaju ene. karci s crnim enama rijetki. mala moralna meditacija koju èita nica, kratkih rijeèi; pokušavam najuæi ih dovoljno, ali to je dije- Zaustavljaju tuènjavu, ali ne prije Drugih rasa rijetko i ima u sho- s telepromptera. Nema puno ve- opisivati koliko god je to mogu- lom razlog zašto ka em da radim nego što smo imali dosta vreme- wu. Ali, bijeli ili crni, hetero ili ze s onim što se zbilja dogodilo æe – ali, naravno, odabirem što æu znanstvenu fantastiku: radiš s na u ivati u njoj. Sad je vrijeme za homo, transvestiti ili što god veæ, tijekom showa. Ali daje lijep os- opisivati. Zanima me afektivna tim konceptima prihvaæajuæi ri- prekid radi reklame. To znaèi i da Jerryjevi su gosti gotovo uvijek iz jeæaj zaokru enosti. U drugim dimenzija onog što se dogaða, zik, ne vladaš njima èvrsto, rigo- æemo vidjeti ponovljeni snimak ni e klase. Znam to po njihovoj prilikama, Jerry šarmira glumeæi više od kognitivne; “kakav je os- rozno, ali svejedno ih pokušavaš tuènjave, slow motion. Naravno, odjeæi, po govoru, po ponašanju. klauna. Trèi s pozornice, prenag- jeæaj”, više nego “što to znaèi.” koristiti. ono što gledam je Jerry Springer Uglavnom preferiraju jeftine sin- lašeno urno, kad postoji vjero- Zanima me pronala enje afektiv- Dakle, emocija je nešto što te Show, na vrhuncu popularnosti tetièke tkanine, stvari kakve mo- jatnost da æe izbiti tuènjava. Pravi nih struktura u tim fenomenima zatekne protiv tvoje volje, a mi- tijekom 1997-98. Jerryjeva su ete naæi u K-Martu. Muškarci se grimase la nog iznenaðenja slu- suvremene popularne kulture. jenja ono što jesi, tako da se u omiljena tema ljubavni trokuti. nose casual. ene se vole oblaèiti šajuæi još jednu prièu o nevjeri. Ili Mislim da se time kulturalni kri- odreðenom smislu afekt mo e Kombinacija je bezbroj. ena seksi, u haljine od velura, ili jeftino izmamljuje smijeh opona- tièari ne bave dovoljno. Svatko smatrati neèim ne-subjektivnim, spava s dva muškarca. Ili muška- d empere s velikim izrezom i šajuæi naèin na koji govori gost. mo e reæi “evo ideologije iza Jer- ne-fiksiranim u osobnosti. On je rac spava s dva muškarca. Ili ena kratke suknje od poliester-mješa- Jerry je samoproglašeni konferan- ryja Springera”, ali to èesto ne ono što remeti ili prekida fiksnu prevari svog muškarca s drugom vina. Engleski kakvim govore sje medijskog cirkusa nakaza. Iz- odgovara na pitanje što ljude osobnost. Ali postoji još jedan enom. Ili muškarac i ena oboje gosti ne uèi se u školi. Njihov je la e siromašne da bi se zabavljali privlaèi, što ti to u takvom sho- moguæi aspekt: strukture afekta imaju tajne veze s istom enom. jezik pun slenga, prostota i nes- bolji od njih. Što su stvari za gos- wu ulazi pod ko u. To nije ideo- koje slobodno plutaju, tako da Ili ena preotima deèka svoje tandardne gramatike. Njihovi ak- te oèajnije, bolnije i neugodnije, logija, to je stvaranje, implantira- “ja” utjelovljujem, ili hvatam od- kæeri. Ili muškarac ostavlja dje- centi dolaze s ruralnog Juga ili iz to su otkaèenije za nas, gledaoce. nje odreðenih osjeæaja, uvlaèenje reðeni afekt, koji na neki naèin vojku radi druge ene, ne znajuæi urbanog geta. I ti se ljudi èesto To je to što me dr i prilijepljenog u odreðene emocionalne situaci- postoji odvojeno od mene, u jed- da je ova potonja zapravo muško. deru. Toènije, toliko su nabruše- za televizor, iz noæi u noæ. Gle- je i odnose. Ni estetièki ni kultu- nom èudnom, estetskom smis- Meðutim, najèešæe se radi o muš- ni, tako spremni napraviti scenu, dam da bih vidio mo e li Jerry ralno ovaj proces nije dovoljno lu... To ima veze s mojim projek- karcu koji spava s dvije ene. Ka- da mislim da su sigurno pijani, ili nadiæi samog sebe. Ima li šanse da teorijski pretresen. tom o reviziji kantovske esteti- e da se ne mo e odluèiti. Tvrdi na cracku. Ljudi iz srednje klase naðe još groteskniju, još dublje Izazivanje osjeæaja kod publi- ke. Smatram da je npr. Andy da ih obje voli. Obje su majke nikad ne bi ovako pokazivali svo- poni avajuæu situaciju od one ke – to je, inaèe, specijalnost re- Warhol redefinirao Kantovu es- njegove djece, na kraju krajeva. je prljavo rublje. Oni svoje droge koju nam je pokazao prošle noæi? torike, zar ne? tetiku prema zahtjevima pos- ene se mrze, ali nikad ne okriv- i svoje seksualne avanture prefe- Jedna epizoda Jerryja Springera – Da, osim što je retorika uvi- tmodernog doba. ljuju njega. Dok se one bore, on riraju izmeðu èetiri zida. Emisija donosi sve izoblièene emocije i jek intencionalna sa strane go- Je li pritom Warhol bio retori- samo sjedi i nabacuje osmijeh, èesto pravi rez s gostiju na prizo- izopaèene likove koje biste oèe- vornika, a ovdje ima i aspekata èar i je li djelovao nenamjerno? u ivajuæi u pa nji koju dobiva. re iz publike koja se smije onome kivali u velikom romanu iz devet- koji su bez namjere, ili pasivni. – Oboje. Znao je što radi, ali to Ljudi su u tim trokutima i bijeli i što gosti izvode. Veæi dio publike naestog stoljeæa. Samo što Jerry Ako je retorika tehnologija stva- ne znaèi da je htio kontrolirati to crni. Crni muškarci s bijelim e- je siromašan, ali kamera nepogre- ide pet dana u tjednu, a ljudi su ranja afekata, ima sluèajeva kada što radi. Eksperimentirao je. nama su èesti, dok su bijeli muš- šivo bira ušminkane mlade bijele stvarni.
“Sve je super i sve je za pet vatskoj. Pitanje je, meðutim, mo e li si su naši reprezentativci plaæeni (po danu kad si muško i voliš nogomet.” Hrvatska u svojoj današnjoj situaciji više od prosjeène mjeseène plaæe u Hrvat- priuštiti takav pristup, u kojem, usput bu- skoj), gdje plaæaju porez (nerijetko u Nogomet je razumljiviji Pips, Chips & Video Clips di reèeno, itekako mo emo raspravljati zemljama s povoljnijim poreznim susta- pristupa li se nogometu kao neèem spo- vom), gdje su i jesu li uopæe slu ili vojni razlog izostanka s loupotrijebimo li i parafrazimo jed- rednom ili glavnom. Pritom je osobito za- rok (mnogi od njih nisu, a trebali su) te nu od najpoznatijih teza Karla Ma- radnog mjesta od rxa, mogli bismo reæi da je nogomet drugog stanja, bolesti opijum za narod – i to, u krajnjoj liniji, da- Izmeðu redaka leko više od religije. Kao što se mo emo djeteta ili smrtnog uvjeriti gotovo svakodnevno, a posebice u doba masovne histerije za vrijeme odr ava- Sve je za pet? sluèaja u obitelji nja Svjetskoga nogometnog prvenstva, no- gomet je jedno od upravo idealnih sredsta- Od sjaja zelene trave, crno-bijele lopte i crveno- va za odvraæanje pozornosti širokih narod- lo. Od vojske bi se tako moglo uzeti za nih masa od nekih drugih, va nijih, ali i tu- bijelih dresova ljudima obièno zaigra srce, trudnice, od policije za branitelje, a od robnijih tema. Najbolji dokaz ovoj tezi a moralna naèela padaju u vodu po kratkom kulture za nezaposlene. Nikome, meðu- naslovne su stranice dnevnog tiska. Indij- postupku Trpimir Matasoviæ tim, još nije palo na pamet da uskrati sred- sko-pakistanska kriza? Ponovne razmirice stva nogometu. Situacija je toliko apsur- oko granice u Piranskom zaljevu? Iseljava- dna da se u tisku veæ postavlja pitanje rad- nje Srba? Taman posla – Mundijal je top te- nimljivo da se kroz medije konstantno tko to sve skupa financira. Naravno, sve nika koji æe zbog Svjetskog prvenstva za- ma, koja u sjenu baca sve druge prozaiène plasira manje-više idealizirana slika o èita- se to uglavnom dosta dobro zna, ali od nemariti svoje radne obaveze. Doduše, sadr aje sumorne svakodnevice. Postava voj problematici – jest da se netko s vre- sjaja zelene trave, crno-bijele lopte i crve- teško da æe zbog Mundijala netko ostati hrvatske reprezentacije, navijaèke himne, mena na vrijeme ozlijedi, jest da se netko no-bijelih dresova ljudima obièno zaigra bez posla, jer nogomet je ipak razumljiviji mamutski transparenti, pa èak i seksualne drugi uvijek iznova pokazuje kao nedo- srce, a moralna naèela padaju u vodu po razlog izostanka s radnog mjesta od, reci- (ne)aktivnosti naših reprezentativaca prio- voljno pouzdan igraè, ali svi su ti naši kratkom postupku. mo, drugog stanja, bolesti djeteta ili smr- ritetne su teme od nacionalne va nosti, ba- momci dragi, divni i krasni, te nema ni- tnog sluèaja u obitelji. Vlast ionako dr e rem u sljedeæih mjesec dana. kakve dvojbe da æe dati sve od sebe radi Prava manjine muški koji vole nogomet, a prava manjine podizanja ugleda Hrvatske u svijetu – ba- Gotovo redovito u javnosti se vode ve- (?) koja ne udovoljava jednom ili obama Dragi momci rem onom sportskom. like rasprave na èemu se u dr avnom pro- navedenim uvjetima oèito nikog ne zani- Naravno, ne treba imati iluzija da sin- Neka se pitanja, meðutim, konstantno raèunu treba štedjeti, a slijedom toga uvi- maju. Dok traje Svjetsko prvenstvo sve je tagma o nogometu kao o najva nijoj spo- zaobilaze kao sporedna u najva nijoj spo- jek se iznova predla u razlièita rješenja za pet, a nakon toga – lako æemo. Bla eni rednoj stvari na svijetu vrijedi samo u Hr- rednoj stvari na svijetu. Na primjer, koliko èemu oduzeti da bi se neèem drugom da- koji ne vidješe, a povjerovaše. 20 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Srce
ako odjednom srce postaje srce i ništa drugo! Tramvaj Neæemo tako ka e srce. Tamo gdje su ranije stajale mnoge rijeèi (kao recimo zora, zec, zombi) ono je kucalo, nije ni primjeæivalo. Tuklo je, Danijel Dragojeviæ vuklo, bjesnilo, umaralo se, nije se zaustavljalo, ali Hrpa i krpa se i radovalo. S lakoæom je mijenjalo mjesta i vreme- ema dvojbe, èudna je rima hrpa i krpa. na. Ako se sluèajno pribli ilo ili udaljilo pitalo je Èudne su i te dvije rijeèi koje je èine. Zvu- gdje je drugo srce. Srce moje nije bilo moje srce ne- èe prilièno neobièno. Kao rijeèi koje su go srce, tj. lakokrila misao, nešto koliko toliko i sve. Tamno zlostavljane, progonjene. Sluge, ni a klasa, zad- Sada se nešto dogaða. Tuèe, tuèe, malo stane i pres- nja klupa, pomanjkanje love, seksualno iskoriš- koèi. Opet sam nešto izostavilo: što? Ljuti se, snu - ovom je gradu tamno. Malo tamnije nego na di, prestraši, posluša se, i pomiri i smiri. Ako tako drugim mjestima. Tako nam se èini. Naravno tavanje, hendikep, autizam. Osim samoglasnika a u njima nema ni jednog normalnijeg slova. A i bude preskakalo, zaustavljalo se, izostavljalo, zabo- govorimo o dnevnoj tami. Onoj kada je èov- ravljalo, mislilo na sebe, moglo bi se dogoditi da sve jek na prozoru, a ona je i unutra i vani. Ne znamo a je kao na kraju otvorena usta nakon nemoæi iz- govorenog, ništa. Na francuskom, jednom oz- preskoèi, ostane samo, i stane. To se neæe dogoditi, obièno o èemu se radi. Tko ima naoèale briše ih. e- misli ono, ludo srce. ne i mladiæi sumanuto peru glave, neka se glave vjet- biljnom jeziku, teško da bi te rijeèi i mogle biti re, i neka misle na stabla, i misle na misli. Prosto do- proèitane. One su, takve kakve su, dakle samo takli smo je, dotakla nas je. To je ona tama koju ki- naše i samo nama pripadaju. Ali ako ih izgovori- par zna kada radi oèi. Tama oko oèiju. Ona je tu i s te u nizu, u redu po dvije – hrpa krpa, hrpa krpa, Glodavac njom treba raèunati. Tama iz starih i novih èasopisa hrpa krpa, hrpa krpa itd. – u èitavoj svojoj ne- koja bi svakog èasa mogla zaboljeti. Ta tama u tram- moæi i nemoguænosti, zvuèe igrivo i radosno, os- akve su naše duše. vajima i na trgu, ali i u rijeèima, u samoglasnicima na uju se u mnoštvu poput siromaha. Od imeni- Jedan nepostojeæi pogotovo. Tama stvari i ona koja izlazi iz usta ivo- ca postaju vrlo neozbiljni glagoli. Hrpe se hrpa- glodavac smjestio se tinja. Nema tog prekidaèa da joj stanemo na kraj ju, krpe se krpaju, drpaju, prpaju, trpaju i zatrpa- i tra i sve što njegov ako bi htjeli. Kao šutnja nakon razvoda. Tako nas vaju. Teško je u tome ne vidjeti neki neuredan oduvijek stari rod malo dijeli od neèega (nièega), a ona je ispod šešira, erotizam ostvaren uglavnom zahvaljujuæi svom tra i: hranu, kretanje, njezina nesigurna vjera ostaje kada naglo stisnemo i prokletom r kojemu je subverzivnost ionako san, potrebu za drugim otvorimo ruku. Tama ulica i soba, bolesti i izljeèe- osobina. Naravno te rijeèi nisu takve samo svo- nepostojeæim stvorom. nja. I kada nam netko blizak umre. Tama na putova- jom zvuènošæu. Njihov pauperski kolektivizam Boji se, nemiran je. nju. Tama buðenja i roðendana. Umniji joj ka u ide prema nama sa svih strana, pogotovo prema Ne brini se ka em mu, dobra moja. A nije to lako reæi. Ali mo da i ne zas- našoj podsvijesti. One su zapravo zbirne, kumu- imat æeš sve što i ja, lu uje ništa drugo doli ljubav. lativne; hrpa više, krpa manje; hrpa onim što je skupa æemo glodati, hrpa, a krpa svojim tkanjem i prepletom koji je trèati, spati, biti krpa. One naime nisu jabuka i no . One se, za do njezina sjajna repa razliku od njih, mogu spajati i nastavljati, uveæa- svakog dana i noæi, Kolijevka vati i umanjivati, dakle zlostavljati: bez èvršæeg èetvrtkom i petkom, su jedinstva. A kriju i jednu zajednièku, moglo ni nedjelju neæemo brojevima je èudno. Dok stoje jedan do dru- bi se reæi, filozofsko-matematièku tajnu koja je preskoèiti, moj dobri, goga sve je u najboljem redu. Stvaraju neki kod hrpe veæ evidentirana a kod krpe (mislimo) veseli, nepostojeæi mir. Odatle valjda ono malo povjerenja što ga još ne, a glasi: u kojem èasu, kada, od (recimo) glodavèe. imamo u bilo što. Tko nije brojio kada je htio da se zrnja nastaje hrpa, koje je to presudno zrno? I, smiri i uspava? Taj blagi, ludi beskraj koji se stvara i kada od obiènog komada tekstila du om upotre- prima nas. Od jedan do dva, od dva do tri; izmeðu bom nastaje krpa? Koliko znamo, sve se raspra- jedan, dva i tri, uostalom bilo gdje izmeðu malo i ve o tom problemu, pa i one najnovije, nisu iz- Tramvaj mnogo, jedna se kolijevka njiše. To je oni, brojevi, vukle iz pitanja. Èak ni teorija kaosa koja je za- šao sam u tramvaj i vidim prizor kao u nije- njišu i njišuæi joj nešto šute kao da pjevaju i nešto mamnost slike hrpe dotakla nije o njoj ništa su- pjevaju kao da šute, a zapravo prièaju prièu. mom filmu, gotovo svi vaèu. Šutljivo, preda- vislo rekla ili pokazala. Kao u skolastièkim ili da- no, kao da usta ne postoje ni zašto drugo ne- daistièkim igrama na najnaivnija pitanja nema go za te èudne pokrete gore-dolje i malo postrance. odgovora. Još i više od toga: egzistencijalisti bi Svatko za sebe a opet sinkronizirano, redovnici ne- Fra Angelico rekli da upravo ona, ta pitanja, od teoretskog ke èudne vjere: vaèimo, vaèite, neka vaèu. Sve diskursa, postaju naš portret. Iz jednog podruè- sa vakati. Na tabli jasno piše 17 Jarun. Ali tko zna od na jednom Fra Angelicovom Navještenju. ja premještaju se u drugi. Naša tvarno egotièna gdje uistinu ide taj tramvaj i na kakav pogon; sasvim Kako je lijep! Ljepotu Marije, anðela, izuzet- imaginacija se smješta na sam vrh zamjenièke ig- je izvjesno, ti se usklaðeni pokreti pretvaraju u vr- nu blagost dogaðaja, to znamo, to smo oèeki- re: kako sam od (recimo) kolajne postao hrpa, stu energije i tramvaj pomoæu nje vozi. Tako je po- vali. Ali taj kockasti, tihi i jednostavni pod, na gra- kako sam (recimo) od šala postao krpa? Netko, èelo jedno novo tisuæljeæe. Mo da bih o tome mo- nici perspektive a još ne u njoj, sa svega dvije tri naime, u nama zna da se to dogodilo i da se to gao govoriti nekome u neko prošlo doba, ali tko zna tamne boje. Dolje, jako dolje, odluèio je biti u slu - dogaða. Bilo da smo sami, u dvoje ili nas je više, da li bih znao naæi razloge i opravdanja, i da li bi me bi, ne isticati se. A ipak pjeva. Mo da upravo pjeva s tim dvjema rijeèima smo usred osobne prièe èi- onaj kome bih to govorio mogao shvatiti. Neka sve ono što se na njemu dogaða, a mo da i više. je su moguænosti i varijacije gotovo nepregled- zbrka. ne. Ja sam tvoja hrpa, ti si moja krpa. Kao kod Michauxa, svijet je sagraðen od samih hrpa i kr- pa. Bez obzira na organsko i anorgansko. Nije Seoba stoga nimalo sluèajno da su Grci smatrali da crvi Èetiri nastaju iz krpa. Neka razigrana i nejasna topolo- vakim smo danom sve više u torbi. gija baca te dvije rijeèi iz vanjskog u unutrašnje i etiri strane svijeta, Što je teško i nepoznato odla emo. natrag, pa po svemu izgleda da æemo se s njima èetiri godišnja doba, Ona raste, puni se, bubri, još dugo baviti. Hrpa i krpa. Ako æemo pravo, te èetiri strane stola, u njoj je tisuæu godina odjednom. dvije siromašne i nedojmljive rijeèi i zaslu uju èetiri strane kreveta, Jedan svetac, mo da Pascal, svoju tajnu i pravo da stvaraju zbrku, dakle i- pa onda i petit Pascal, ugasio je zrak, vot. One stvaraju dogaðaj i sudjeluju u njemu. èetiri platnena ugla sada mraèno zavoðenje, sljepaštvo. Ako bismo htjeli biti precizni, to nije viša nego da sve to ve u Jadni brojevi koji prate seobu izbliza ni a pravda, po kojoj æe vjerojatno jedan Artaud u zave ljaj, zamotuljak, ne znaju što je, kakva zbrka, ili jedan Michaux temeljitije sudjelovati u bu- pinklec, fagot, èemu obratan put. Luduju duænosti od osoba zamjetnog sjaja. kako li se sve ne zove kao da se o njima radi. ta laka skitnièka prtljaga. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 21
Mentalno zdravlje
Kako ivjeti zajedno?
priredila Grozdana Cvitan 22 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Razgovor: Michael von Cranach, psihijatar u Kaufbeurenu Bolni susreti s istinom
Ne mo eš provoditi reformu ako micala ideju o èistoj zdravoj rasi. Dakle, o rasi koju je trebalo stvoriti i takvom je od- ne rašèistiš sve što je bilo prije r ati. Kako su mnoge psihijatrijske boles- ti genetski determinirane trebalo je uniš- titi ljude koji ih nose. Prvo je bila ideja o stvaranju i zadr avanju èiste njemaèke ra- Grozdana Cvitan se, a drugo ne trošiti novac na one koji tu ideju ne mogu podr ati. To su, kako su oni tada rekli, bile beskorisne osobe i zato inhenski psihijatar Michael von su trebali nestati. Cranach direktor je Regionalnog Kako su reagirali kolege, a kako javno- psihijatrijskog servisa u Kaufbeu- st na vaša istra ivanja? Patnja je skupa renu. Na europskom kongresu u Stoc- – U poèetku je reakcija bila podijeljena kholmu sudjelovao je referatom Pomirba po grupama. Postojalo je èetiri ili pet is- – njemaèko iskustvo u sklopu teme Balkan tra ivaèkih grupa u Njemaèkoj u to vrije- pomirenja, uspostaviti komunikaciju, – pomirenje za mentalno zdravlje. Na me i sve su one došle do istih rezultata. skoro pa deklarativno dobiti pomirenje i primjeru Njemaèke, gdje je jasno prepoz- Reakcije na to bile su razlièite. Prva grupa završiti proces mirenja tamo gdje su se još nato i definirano tko je bio agresor a tko je bila ona u kojoj su svi sve znali, ali su juèer dogaðale vrlo krvave prièe. Je li to rtva, Cranach je govorio o tri aspekta samo pitali: zašto govoriti o tome tride- moguæe tako brzo? pomirenja. Prvo: pomirenje izmeðu bivših set, èetrdeset godina nakon što se dogodi- – Njemaèko iskustvo je pokazalo da meðunarodnih neprijatelja, drugo, pomi- lo?! Kome to treba?! Druga je reakcija proces pomirenja traje najmanje dvije ge- renje sa rtvama te, konaèno, pomirenje profesionalaca, tj. zaposlenika u bolnica- neracije. Mo da i tri. Pomirenje tra i ge- unutar njemaèkog društva. Da bi se pro- ma: medicinskih sestara, lijeènika i svih neraciju rtava i onih koji su rtvovani. ces pomirenja unutar vlastita društva mo- onih koji su takoðer sve znali, ali su bili Oni koji su bili rtve i koji su posljedice gao odvijati, mora se iziæi na kraj s proš- tih rtava danas ele znati što se zaista do- lošæu. Proces, odnosno pokušaj da se iza- godilo. Prva generacija ne eli prièati o ðe na kraj s vlastitom prošlošæu, u Nje- dogaðajima, ali druga eli toèno znati što maèkoj ni do danas nije završen. Taj se se dogodilo. Zajednièki ivot tih dviju proces pokazao na generaciji kad su muèi- Starije generacije bile su grupa, njihova kohabitacija je problem. telji došli u kasne šezdesete godine i kad Tek druga generacija mo e do ivjeti stvar- su njihova djeca prepoznala da ono što je za šutnju i zataškavanje, ne osjeæaje krivnje i stida zbog onog što utjecalo na njihove oèeve ima utjecaja i na a mlaði su eljeli saznati su pre ivjeli njihovi roditelji ili rodbina. njih same. Bio je to produktivan konflikt Kakva je recepcija njegovih poruka u koji je rezultirao time da mnogi dijelovi sve i dati informacije ako razlièitim zemljama u kojima dr i preda- društva pogledaju dublje u sebe. Proces vanja i, naravno, daje sugestije? Jesu li razvoja uvida dogaða se na razlièitim pod- su ih sluèajno imali kao ljudi samo šokirani ili osjeæaju poziv da i ruèjima. Prva faza procesa pomirenja do- sami nešto naprave u svojoj sredini? gaðala se od 1945. do 1968. u toèkama: dio obiteljskog ili – Stvarno ne. U svim zemljama treba tra enje muèitelja, odnosno zloèinaca, vremena, kao što se pokazalo i u sluèaju javno imenovanje zloèina, izbor demok- prijateljskog iskustva Njemaèke. Bez obzira koliko se šutjelo i ratskog vodstva, ekonomska rekonstruk- zaboravljalo, doðe vrijeme kad same dr a- cija, nova konstitucija i udru ivanje Zapa- ve ele znati istinu o vlastitoj prošlosti i da – novi zajednièki neprijatelj. Vrijeme krenu u potragu za njom. Bez obzira kad. od 1968. do 2000. smatra se drugom fa- ljeno puno radova. Osim upoznavanja s Na neki naèin Njemaèka je bila sretna. U zom pomirenja u kojoj su obraðeni inter- èinjenicama, bilo je potrebno raditi na Njemaèkoj se toèno znalo tko je agresor, generacijski konflikti, eutanazija psihijat- problemu njihova prihvaæanja u njemaè- a tko rtva. Kod vas je drukèije. Svi su rijskih pacijenata, nadoknada prisilnog ra- koj javnosti. Kroz proces pomirenja s èi- zapravo i rtve i agresori. To je mnogo te- da, uloga vojske i neonacistièki pokret. njenicama upoznavala se povijest. e. Treæa faza je poèela nedavno i u njoj se Što govore podaci o razmjerima euta- Kako razluèiti ono što je narodu u jed- oèekuju definicije i standardi vrijednosti nazije u Njemaèkoj u vrijeme Treæeg nom trenutku govorila politika od onog etièkih normi te daljnje rasvjetljavanje još Reicha? što je bila istina? nekih nedovoljno istra enih sustava u ko- – Izmeðu 1939. i 1944. u Njemaèkoj je – U Njemaèkoj svi znaju što se dogodi- jima je politièka pravda bila iznad prava eutanazirano 180.000 psihijatrijskih paci- lo: znaju rat, koncentracijske logore, ubi- manjinskih grupa (primjerice homosek- jenata. Brojevi pogubljenih pacijenata za janje pacijenata, svi sve znaju. Oni mogu sualaca i dezertera), a pravnici i Crkva su istoène zemlje, koje su bile okupirane od reæi da ne znaju, ali svima je jasno da svi šutjeli. Za razliku od kronoloških zadaæa nacista u to vrijeme i u kojima se to tako- sve znaju. u procesu pomirenja postoje i psihološki ðer dogaðalo, nisu poznati. Što Vaša istra ivanja i poruke mogu mehanizmi izla enja nakraj s poviješæu. Tko je sve sudjelovao u tim istra iva- znaèiti drugima? Za Njemaèku uvid ide kroz tvrdnje: Bili njima? – Mislim da je to u vašoj situaciji vrlo, smo rtve nacizma, dovoljno smo platili – Postojalo je kratko dvogodišnje raz- voljni dati informacije o tome. Meðu nji- vrlo teško. To je vrlo bolno i vrlo zastra- za naše pogreške, pogriješili smo i mora- doblje kad su istra ivanja vodili Ameri- ma je bila i rodbina pacijenata. Primijeæe- šujuæe pitanje. Teško mogu razmišljati o mo naæi faktore koji su nas do toga dove- kanci, ali nakon toga je u Njemaèkoj sve no je da su se reakcije dogodile i prema tome kako bih se ponašao kad bih i sam li. Proces pomirenja æe završiti onog tre- zaboravljeno i nitko više nije govorio o generacijskoj podjeli. Starije generacije bi- bio uronjen u neku tuðu situaciju. nutka kad budu definirane etièke norme, tome. Poèetkom osamdesetih godina, kad le su za šutnju i zataškavanje, dok su mla- Kako objašnjavate èinjenicu da su eu- kad se svi otvoreno susretnu s poviješæu, je poèela reforma psihijatrijskih ustanova, ði eljeli saznati sve o tome i dati informa- tanaziju èinili obrazovani ljudi, cijenjeni kad se ustanovi pravna odgovornost i kad mnogi od nas bili su ukljuèeni u tu refor- cije, ako su ih sluèajno imali, kao dio obi- u društvu, struènjaci? se prepozna individualna odgovornost. mu bolnica i shvatili smo da postoje teme teljskog ili prijateljskog iskustva. – To je vrlo kompleksno pitanje. U vri- Sve to ukljuèuje osjeæaje krivnje i stida, da o kojima treba progovoriti. Naime, nije Jedna od sestara u bolnici u kojoj sam jeme rata ljudi se mijenjaju i gube svoj pri- bi se moglo susresti sa rtvama. Slijedi moguæe napraviti reformu ako ne rašèistiš istra ivao rekla mi je da je njezin djed bio vatni identitet i ukinuta je inhibicija za razvoj modela reintegracije kroz osobne sve što je bilo prije. Radne grupe su ušle u u toj bolnici, da je stradao i da ona eli ubijanjem. Oni koji su bili aktivno uklju- kontakte sa rtvama i ekonomska nadok- bolnièke arhive i pronašli svjedoke, proto- znati istinu. Poèelo je stizati stotine pisa- èeni bili su prijatelji, drugovi, oni koji su nada rtvama. kole, dokumente, ali i dokumente koje su ma rodbine, djece ili roditelja ljudi koji su pomagali jedni drugima, bili su podr ava- Buduæi da ste izlagali u sklopu teme napisali Englezi, Francuzi i Amerikanci nekad bili u tim bolnicama i koji su i na- ni od dr ave, prijatelja i mnogih drugih. U Balkan – pomirenje za mentalno zdrav- koji su ušli u Njemaèku na završetku rata. kon tako duga vremena bili zainteresirani isto vrijeme to je trebao biti terapijski akt: lje kojim ste dijelom njemaèkog iskustva Tako se poèela otkrivati i prièati prièa ko- za sudbinu èlanova svojih obitelji. oni su tvrdili da ele lijeèiti one koji se li- pomirbe i komu ponajprije eljeli govori- ja je bila zaboravljena još od 1945. Koliko Vam je trebalo vremena da bi jeèiti mogu, a druge je trebalo ubiti. To je ti? Kako ste se osjeæali za vrijeme tih istra- dobili cjelovitu sliku onoga što se zaista vrlo kompleksno i povezano je s ugaða- – Prije godinu dana poèeo je projekt za ivanja? dogodilo? njem društvu u kojem ivimo. koji je Svjetska zdravstvena organizacija – Bilo je vrlo bolno. Saznali smo da su – To još nije gotovo. Osobno na tome Bi li eljeli nešto reæi što nisam pitala, pozvala psihijatre iz nekih europskih regi- u to bili ukljuèeni ljudi koji su bili vrlo radim osamnaest godina. Imamo doku- a što smatrate va nim s obzirom na to da ja odnosno iz Palestine, Izraela, Turske, poznati profesori i koje smo mi cijenili mentaciju i publikacije o svemu što se do- je u Hrvatskoj nedavno bio rat, da se teš- Grèke, Hrvatske, Srbije, Albanije, da go- kao struènjake, dobre psihijatre, koje smo godilo na podruèju Bavarske u vrijeme ko prihvaæa (ili ne prihvaæa) odlazak ge- vore o pomirenju. Ja sam pozvan da o toj i osobno poznavali. Treæeg Reicha. Napravio sam i izlo bu nerala u Haag itd.? temi govorim kroz njemaèko iskustvo. Koja ideologija je stvorila taj val euta- koja je dokumentirana vrlo dobrim kata- – Doæi æe vrijeme kad æe se moæi bez Osobno sam pozvan zbog toga što sam nazije prema mentalno oboljelim ljudi- logom i stvarnim prièama. ikakvih ogranièenja otvoriti ono što se posljednjih petnaest godina, uz redoviti ma? Tko su sve bili rtve? Njemaèku oèito jako košta njezina dogodilo. Potrebno je prièekati dovoljno posao u dnevnoj bolnici, istra ivao prob- – Psihijatrijski pacijenti. Oni koji su bi- prošlost. S druge strane, ukljuèeni ste u dugo da se mogu otvoriti svi problemi. Vi lem eutanazije psihijatrijskih pacijenata u li u psihijatrijskim bolnicama. Bilo je to projekt u kojem Europa u nekim drugim u Hrvatskoj imate još mnogo neriješenih vrijeme Treæeg Reicha. O tome je objav- vrijeme rasistièke ideologije koja je pro- prostorima pokušava na brzinu napraviti problema iz Drugoga svjetskog rata. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 23
lo uspješan jer je dobar za one kojima je Razgovor: Elvira Koiæ, psihijatarica iz Virovitice namijenjen. Stigma dijagnoze Što je s onim ljudima koji nakon rata boluju od raznih bolesti, o kojima i Vi sa- Posredno traumatizirane ene da govorite, ali koji se nikad nikomu nisu javili? Kako doæi do njih? Je li moguæe njih animirati? Projekt provode ekipe struènjaka ne samo psihijatrima i psihoanalitièarima. – Mogu samo konstatirati kako bi bilo koje postoje pri svakoj upaniji One na taj naèin manifestiraju svoju dep- dobro da se jave. U mojoj sredini animira- resiju, a pri tome ne tra e pomoæ psihija- li smo javno ne samo branitelje nego maj- tara. To je situacija u kojoj one imaju bo- ke, supruge, èlanove obitelji, dakle svih love, najèešæe u vratu i leðima, odlaze na koji bi mogli biti ukljuèeni i zainteresira- Grozdana Cvitan beskrajne fizikalne terapije, uzimaju anal- ni. Mislim da smo preko njih mnogo nap- getike i lijeèe se u nedogled, a zapravo je ravili. Ponajprije smo pokrili mre om te- rijeè o neèemu što je na taj naèin neizlje- ren i oni znaju gdje se u svakom trenutku ojim se temama bave ene u psihijat- èivo. mogu javiti. Nadalje, prošli smo i pre iv- riji? Razlikuju li se u tome od muš- Ima zanimljiv podatak kako kod tih jeli stigmu trenutka u kojem, netko javno kih kolega ili su timovi ena okup- supruga èiji mu evi nemaju PTSP, u sluèa- ka e Ja sam prolupanac. Ljudi sad veæ ima- ljenih oko nekih tema pitanje sluèajnosti? ju da su traumatizirane, njihova bol se s ju hrabrosti javiti se, doæi, ne boje se biti S druge strane, koliko su neke teme pitanje vremenom mijenja. Javlja se s obzirom na obilje eni. svojevrsne mode pa se u odreðenom tre- dob i opada ili raste – to je prirodna sklo- Je li to velika stigma? Kako se protiv nutku nalaze u mnogim istra ivaèkim pro- nost kao kod svih drugih pacijenata. Za nje borite? jektima da bi onda iz njih nestali u korist razliku od njih, supruge onih èiji mu evi – Jest. S druge strane, stigma je sad i nekih drugih? Što su podjele u znanosti i imaju PTSP trpe stalno istu bol, ona se ne top tema, najaktualnija u psihijatriji zad- kad ih je sve moguæe zamijetiti? mijenja i enama koje je osjeæaju nièim se nje godine. Kod nas je posebno aktualna u Moping, zlostavljanje na poslu i to u ne mo e pomoæi. kontekstu PTSP-a – ulazi u kategoriju kao oba smjera (šefova koji zlostavljaju djelat- Što je poruka tih stanja i boli koje se ne i sve druge duševne bolesti u trenutku kad nike, kao i djelatnika koji zlostavljaju še- mijenjaju? se èovjek evidentira u kategoriji duševnih fove) jedna od tema koje se u ovom tre- – Poruke trebaju stiæi do lijeènika i pa- bolesti ili sam sebe tako shvati (najgora je nutku èine aktualnima. Pregledni rad, od- cijenta, a pokazuju da bi se ene s tim sim- zapravo autostigma, tj. kad netko sam se- nosno pravne aspekte teme (kako zakon- ptomima (i u takvim stanjima) trebale ja- be oznaèi kao takvog sa svim svojim pred- ski regulirati podruèje mopinga te kako se viti svom lijeèniku koji bi to trebao pre- rasudama o tome i onda se po tom mode- braniti u takvim situacijama) upravo s ti- poznati kao depresivni sindrom i lijeèiti lu ponaša). Na tome zaista treba raditi i mom kolega(ica) ispituje psihijatrica Elvi- antidepresivima. objašnjavati da su to poremeæaji kao i svi ra Koiæ iz Virovitice. Ali na pitanje mo e Koliko je takvih danas u našem društvu? drugi, uglavnom prolazni, da postoje lije- li se èovjek zaista obraniti od zlostavljanja kovi i metode kojima se lijeèe te da znat- na poslu odgovara: – Puno, a koliko je to stvarno kroz no mogu utjecati na kvalitetu ivota ljudi – Ne mo e. Neki meðunarodni zakoni brojeve teško je, odnosno nemoguæe reæi. koji imaju taj problem. izlaze tek 2005. godine. Ali, kao i svi za- Znamo li koliko je ljudi oboljelo od koni, oni mogu regulirati jedno podruèje, PTSP-a koji su bili u ratu, koliko o enje- Razvod ili razumijevanje ne i dokinuti praksu. Primjerice, nije mo- nih, koliko onih koji su se kasnije o eni- Ne mogu to usporeðivati s rangom guæe obraniti se od traèa. S druge strane li... Tko sve pati u tim odnosima u kojima slomljenih ruku ili nogu, èira na elucu postoje dijelovi pojedinih podruèja gdje itd., ali mo e biti i gore. Meðutim, ono malo vrijedi zakonska obrana, a puno više što je va no jest da lijekovi postoje, da se neke suportivne tehnike i zahvati. mo e lijeèiti i da sve mo e biti lakše nego Najgora je zapravo se na prvi pogled èini. Samo treba na tome Izmeðu komisija i stvarnosti raditi. Slièno je i s izgaranjem na poslu. Kad autostigma, tj. kad Koliko je trebalo da se cijeli problem poèinje patologija koja vodi tom stanju?! prepozna u struènim krugovima? Mo e li primarna prevencija (to da nekom netko sam sebe oznaèi – Kod nas gdje se problem javio brzo je ka ete da postoji moguænost da mu se to i prepoznat. Meðutim, na meðunarodnim dogodi) sprijeèiti da se to dogodi? Patolo- psihijatrica Elvira Koiæ. sa svim svojim skupovima gdje prezentiramo istra ivanje giju te vrste èešæe mo ete zamijetiti kod – Ovdje sam dio ekipe koja je sudjelo- znamo èuti i pitanja, primjerice, o tome je- drugih nego je istra iti, jer ljudi se nerado vala s radom u kojem smo istra ivali poja- predrasudama o tome i su li mo da te ene do ivjele i prometnu sreæu s nekim dijelovima svoga ja i poslje- vu kroniène boli kod supruga hrvatskih onda se prema tom nesreæu ili što drugo pa da imaju PTSP. Ri- dicama koje ono ostavlja na kvalitetu i- branitelja oboljelih od PTSP-a. Bilo nas je jeè je o ljudima koji sami nisu susreli takve vota. pet u grupi: kolegica Snje ana Vondraèek modelu ponaša osobe. To znaèi da postoji problem sve to – Takvo istra ivanje radila sam još iz Virovitice, profesorica Jasna Per Ko - objašnjavati tamo gdje takvih sluèajeva ne- 1998. s lijeènicima koji baš nisu rado dava- njak i docentica Tanja Franciskoviæ koja je ma pa ne postoji ni senzibilizacija na njih. li podatke, pa ih nisam mogla prezentirati. bila mentor, te sestra Jasmina Prpiæ, fizio- Podruèje koje æe još dugo biti zanimlji- terapeut koja je na Višoj medicinskoj ško- oboljeli svojim stalnim prièama traumati- Primjer vo onima koji se kod nas bave istra ivanji- li u Rijeci radila diplomski rad. Od tog ziraju okolinu, supruge, djecu, roditelje – Kao jedan od najboljih primjera èesto ma i s kojima se inozemni kolege (ponaj- diplomskog rada mentorica Tanja to je ono što nije moguæe odrediti egzak- navodim gospoðu koja je došla u moju prije oni iz mirnijih i sretnijih svjetova) Franciskoviæ napravila je prezentaciju u tno nego samo posredno, vjerojatno! ambulantu na kraju radnog vremena. Veæ teško susreæu s razumijevanjem, pripada Stockholmu. Radu je prethodilo istra iva- Znaèi li to daljnje traumatizirane? sam se bila spremila jer sam urila na go- prostoru ratnih trauma. A to je podruèje nje kod pacijentica u Virovitici i Rijeci. – Traumatizirana postaju djeca i ona su dišnju skupštinu kluba oboljelih od u kojem se nakon izravnih sve više poka- oni kojima trebamo posvetiti najveæu po- PTSP-a. Kad je ušla rekla sam joj da je za- zuju i posljedice posrednih traumatizaci- Bol bez pomoæi terapije zornost u buduænosti. kasnila (ona do tada nije bila nigdje ni re- ja. Toj drugoj grupi najèešæe pripadaju èla- O kojim tegobama je rijeè i kako se Koliko je Hrvatska dosad napravila na gistrirana, odnosno nikad prije se nije ja- novi obitelji traumatiziranih, ponajprije manifestiraju? zbrinjavanju takvih ljudi? vila za neku pomoæ, razgovor), isprièala ene i djeca. – To je velik problem, teška depresija, – Dosta. Postoji dr avni projekt koji se sam se zato što mi se uri, rekla i kuda mi Zašto se razbolijevaju ene èini su mu- anksioznost koja se manifestira kroniè- zove Projekt psihosocijalne pomoæi koji je se uri, na što je ona rekla: Ja se razvodim evi oboljeli od PTSP-a? Je li ta bolest dio nom boli, a javlja se kod supruga hrvat- zapoèela jedna grupa struènjaka iz Slavon- od svog supruga, a znam da on ima PTSP. vlastite obrane, mehanizam zaštite od pri- skih branitelja koji imaju PTSP. skog Broda, a prihvatilo Ministarstvo hr- Ona je èula da on to ima, jer je on svo- èe koja stalno reciklira strahote rata, po- Je li uvjet da oboljela osoba ima supru- vatskih branitelja i koji se stalno provodi. je nalaze krio od nje. Nije znala ni da on buna na pozornost koja je preselila iz obi- ga s PTSP-om? Projekt provode ekipe struènjaka koje dolazi psihijatru jer ga je to bilo stid reæi. telji u traumu, odgovor na neke bivše – Istra ivanje je temeljeno na ispitiva- postoje pri svakoj upaniji. U Virovitièkoj Uglavnom, s obzirom na to da je upravo osobne stresove ili sve to zajedno? Pone- nju dvije grupe ena. U jednoj su bili hr- upaniji postoji ekipa od deset struènjaka. išla sucu u vezi s razvodom braka, došla se kad mo da i reakcija da bi se opstalo u si- vatski branitelji koji su lijeèeni od PTSP- Èine je pravnik, socijalni radnik, psiho- informirati što je to PTSP i ima li to veze tuaciji bolesti, depresije, napetosti. Za a, a u drugoj hrvatski branitelji koji nisu log, dvije psihijatrice, jedna viša medicin- s razvodom. Ja sam joj rekla da odgodi razliku od zakona koji je propisao da se bili lijeèeni. Istodobno smo ispitivali i ska sestra, patrona na sestra... Bavimo se sud, ode sa mnom na skupštinu, pogleda PTSP mogao slu beno i priznato pojaviti supruge jednih i drugih. To smo radili tes- svatko u svom podruèju s problemima druge, da æu joj ja drugi dan objasniti o èe- mjesec dana nakon ratnih djelovanja da bi tovima tako da pouzdano znamo da su svi koji se pokazuju aktualnim. Obilazimo mu se radi pa neka onda odluèuje što æe pripadao kategorijama bolesti koje æe bili u ratu, ali da jedni nemaju a drugi ima- ljude na terenu, a cijela ta aktivnost je iz- raditi. prihvatiti i lijeènike komisije za utvrðiva- ju PTSP i lijeèe se zbog toga. Komparira- vanbolnièka i izvan radnog vremena. Na skupštini je vidjela oko tristo ljudi nje zdravstvenog stanja bivših ratnika, no s istra ivanjem supruga pokazalo se da Koliko to traje? koji su svi imali osobno, ili u obitelji, struènjaci znaju da se bolest javlja i deset- u velikom postotku supruge hrvatskih – Osobno to radim pet godina, od problem PTSP-a. Mnoge je i upoznala, ljeæima nakon što su završile situacije ko- branitelja koji imaju PTSP su posredno 1997. tri puta tjedno. Tada se susreæem s prièala s njima. Kasnije mi je rekla da je do je su je izazvale. Tko sve, kako i zašto mo- traumatizirane, imaju poremeæaj prilagod- velikim grupama u kojima se naðe i do se- tada mislila da je ona jedina ili bar jedna e biti uvuèen u krug PTSP-a? O istra i- be, depresivne su, anksiozne su u puno damdeset ljudi. Taj posao honorira Minis- od rijetkih koja ima takav problem, da je vanju posljedica PTSP-a na zdravlje sup- veæoj mjeri nego supruge hrvatskih brani- tarstvo hrvatskih branitelja, skromno, ali mislila da je mu ne voli, da se ohladio od ruga bivših hrvatskih branitelja bilo je go- telja koji nemaju PTSP. Nadalje, supruge va no je dobiti bilo kakvu gratifikaciju za obitelji (imali su i dvoje djece), što bi on- vora na skupu u Stockholmu. O istra iva- oboljelih od PTSP-a, koje su posredno svoj rad jer onda smo mirni i mi koji radi- da više s njim itd. Uglavnom, ona je na- nju koje je predstavila višeèlana ekipa iz traumatizirane, imaju kroniènu bol koja je mo i oni s kojima radimo. Cijeli projekt je kon toga što je shvatila o èemu se radi Virovitice i Rijeke govori èlanica tima, veliki problem i fizikalnim terapeutima, a zapoèela gospoða Gogiæ i mislim da je vr- odustala od razvoda. 24 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Razgovor: Gorazd Mrevlje, psihijatar u Psihijatrijskoj klinici u Ljubljani
kad društvo postane dovoljno demokratièno i tolerantno da Razvoj i mentalno zdravlje dopusti da ive i da su u javnom ivotu prisutni i drugi, a ne samo oni koji lijepo izgledaju, koji su pametni i koji imaju novac. To su Mi smo zbrinuli svekolike mije? Primjerice, danas su top te- društva koja su toliko tolerantna hendikepirane ljude, ali oni me anoreksija i bulimija, iako da svim hendikepiranim ljudima ne ive meðu nama donedavno nitko o tome nije ni (od somatskih invalida do shi- razgovarao, stigma itd. Koliko zofrenih ljudi odnosno ljudi s potraju takve “mode” i kako nes- psihoorganskim promjenama – u taju? klasiènoj predstavi onog što se Patnja je skupa Grozdana Cvitan – Mode kao što su eating de- zove ludi ljudi) mogu promijeni- sorders mislim da mogu biti tren- ti dosadašnje naèine ivota i Èega se plaše ljudi s takvim dovska bolest, ali ne mo emo re- praktièni odnos prema njima. reakcijama? oktor Gorazd Mrevlje za æi da zbog veæeg zanimanja ma- – To je zapravo strah pred so- sebe ka e: Što sam du e sovnih medija i uopæe veæeg za- Strah i statistika bom. Psihijatrija uèi da je to psihijatar, sve više sam psi- nimanja ljudi oko takvih bolesti Praksa je, dakle, vidljiva od strah od osjeæaja da se i nama ne hoterapeut. Na kongresu u Stoc- znaèi i njihovu veæu prisutnost u promjena raznih zakona do po- dogodi isto. Da postoje intimni kholmu, gdje su mnoge poznate stvarnosti. Ako gledam razvijene ruka i informacija zdravoj popu- strahovi za sebe. Ljudi koji imaju svjetske tvrtke i struènjaci pre- sredine pa i Sloveniju u kontek- laciji da nije istina ono kako se paniène smetnje i strahove da bi zentirali dostignuæa u farmako- stu razvoja, vidljivo je da je dje- oduvijek stigmatiziralo psihièke mogli izgubiti kontrolu nad so- logiji i farmakoterapiji neke su bolesnike kao opasne. To se naj- bom imaju burnije reakcije. Te- teme sasvim izostale. bolje vidi u forenzièkoj psihijat- meljni strah je ono što ljudi po- Koliko je kongres i mjesto gdje spoznajama, više se znalo o tim Temeljni strah je riji i kaznenom pravu, gdje su vezuju s ludošæu: strah da više ljudi propituju svoj odnos prema temama pa je postalo jasno da brojke poznate i one pokazuju neæe vladati sobom, da neæe mo- struci i tendencijama u njoj? psihièka smetnja nije locirana sa- ono što ljudi da je više delikventnih prijestupa æi kontrolirati što se njima doga- – Tako je i što se tièe mog vi- mo u èovjekovoj glavi. Došlo je (i to najte ih sluèajeva, ubojstva ða i što oni rade drugima. ðenja ljudi koji imaju psihièke do preokreta biološke medicine povezuju s ludošæu: i sl.) naprave oni koje zovemo smetnje i mog usmjerenja u radu. odnosno biološke psihijatrije u border line (granièni sluèajevi, Prava duševnog bolesnika Dakle, mislim da je va no kako više sociodinamsko i psihotera- strah da više neæe psihopati, ljudi s posebnim Kako stoji Slovenija sa zahtje- razumijem odnose meðu ljudima peutsko ali dogodilo se ono što smetnjama), a ne duševni boles- vima koje Europska unija pos- iz èega proizlazi i to kako pristu- se uvijek i dogaða u znanosti. Do vladati sobom, da nici. To zapravo nisu bolesnici tavlja svim zemljama koje ele pam onima koji imaju psihièke šezdesetih i sedamdesetih godina neæe moæi nego ljudi s posebnim asocijal- postati ravnopravne èlanice EU- smetnje. pomalo se zanemarilo biološko i nim karakteristikama, ali ih nije a u pogledu zdravstva i posebno Koliko je od toga pitanje is- dogodio se preokret u grupnu kontrolirati što se moguæe tretirati kao bolesnike mentalnog zdravlja? kustva u radu s ljudima s psihiè- psihoterapiju, psihodinamiku i jer to nije stvar psihijatrije. – Mislim da smo na podruèju kim tegobama? poèelo je vrijeme velikih teorija, njima dogaða i što Što se tièe raznoraznih delik- zdravstva opæenito došli dosta – Osobno to prepoznajem objektnih odnosa, grupne anali- ventnih sluèajeva, veliku ulogu daleko i ispunjavamo veæinu zah- ponajviše kao moje iskustvo. ze i svega onoga što je bilo vidlji- oni rade drugima imaju psihotièna sredstva (u Slo- tjeva EU-a. Ono gdje nije sve Mislim da je va no da u našem vo na tom planu. veniji je to alkohol). Uzmemo li sreðeno prostor je psihijatrije poslu èovjek naðe i svoju crtu na Mislim da smo danas tj. nakon brojke koje pokazuju koliko je gdje zbog nekih, vjerojatno poli- kojoj se ostvaruje. Gledajuæi devedesetih ponovno u vremenu lovanje takvih bolesti poprimilo delikventnih prekršaja tko nap- tièkih razloga, zahtjevi nisu do unazad i ja sam završio medicinu gdje se zanimanje velikog dijela razvoje epidemije. Ali to se nije ravio onda je vidljivo da su u naj- kraja provedeni. i bio ponajprije lijeènik. Psihijat- psihijatara okreæe k biologiji dogodilo samo zbog toga što se manjem broju poèinitelji oni ko- Za svaku demokratsku dr avu riju sam išao specijalizirati zato centralnog mozga. Mislim da više piše o tomu niti zbog opæeg je smatramo pravim bolesnicima. uzus je napraviti zakon o dušev- što me nije toliko zanimala da ta- smo opet u eri velikog zamaha interesa nego je to odraz nekih U svakodnevnoj ljudskoj pred- nom zdravlju. Mi ga još nema- ko ka em “èista” psihijatrija veæ farmakoterapije i fascinacije ge- promjena, pogotovo uloge ene stavi je èinjenica da su shizofreni mo. On je prije nekoliko godina psihologija psihièkih smetnji. nom kad se oèekuje da æe genet- u društvu, u tom kompetitivnom i ludi opasni, pa ih se zbog toga bio napravljen, ali su se onda po- Kad sam poèeo upoznavati psihi- ska medicina i genetski in enje- zapadnom izrazito individualizi- (dakle, zbog predstave, uvrije e- èele zanimati neke druge stranke jatriju i raditi s bolesnicima i os- ring objasniti puno toga i u psi- ranom svijetu. Trendovstvo po- nog mišljenja koje ne poèiva na pa su dovele drugu grupu ljudi i talima koji imaju psihièke smet- hijatriji. kazuje samo to da su mediji pro- znanosti nego na obièaju) ih se tako to traje do danas. Mislim da nje, najviše me zanimalo ono što Gdje ponajprije oèekujete re- našli neke zanimljive stvari za se- svi plaše. Zbog toga straha teško bi za pola godine taj zakon ipak se dogaða izmeðu lijeènika i pa- zultate u genetskim spoznajama be. Zato nešto mo e izgledati ih je prihvatiti kao sugraðane, trebao biti donesen i to je na za- cijenta, ono šire psihološko, zap- na podruèju mentalnog zdrav- kao trendovska bolest samo u susjede, èlanove obitelji, ravnop- konodavnom polju psihijatrije ravo psihosociološko. lja? tom smislu da se o neèemu više ravne graðane. Na tom planu tre- jako va no. Va no je u tom smis- – Mislim da æe fascinacija i ve- piše i pokazuje veæi javni interes. ba još mnogo promijeniti, a to lu što taj zakon mora štititi pra- Vrijeme velikih teorija lika istra ivanja gena i genetskih Danas se s više interesa piše o opet ovisi od društva do društva. vo duševnog bolesnika, srediti Gledajuæi unatrag shvaæam da moguænosti u medicini, a ne sa- samoubojstvu, depresivnim lju- Kakvo je slovensko društvo? pitanje postupka hospitalizacije sam se uvijek najviše bavio mla- mo u psihijatriji, donijeti mnoge dima, ljudima koji imaju smetnje – Slovenija je tipièni primjer bez pristanka pacijenta (to je dima i s tvrdom psihijatrijom, ali spoznaje koje æe u buduænosti hranjenja, a ne piše se ili se s ma- netolerantnog društva i to ne sa- ono što se danas dogaða kao posebno me zanimalo podruèje pomoæi èovjeku. Mo emo osta- nje interesa piše se o krucijalnim mo prema psihièkim bolesnici- hospitalizacija uz prisilu). Taj suicidologije. Danas ne mo emo viti sve ovo što se oèekuje i što se bolestima koje su uvijek bile ma. Mi smo jako dobro zbrinuli postupak treba biti propisan, i u razumjeti suicidološki proces dogaða na polju zloporabe – to je problem psihijatrije, a to su shi- svekolike hendikepirane ljude, procesu odluèivanja neæe biti sa- ako ne znamo pomalo sociologi- posebna tema i posebno podruè- zofreni bolesnici. Gledamo li te stari ljudi imaju lijepe domove, mo psihijatar. On mo e postaviti je, socijalne psihologije, antro- je, ali svakako æe se naæi neke ge- dvije klasiène stvari što su uvijek oligofreni i duševno hendikepi- indikacije, ali du nosnici civil- pologije itd. Nije moguæe ra- netske spoznaje koje bi rasvijet- bile problem psihijatrije, a to su rani, djeca, oni s problemom al- nog društva moraju biti oni koji zumjeti mlada èovjeka ako ga se lile sluèajeve i stanja depresivnih afektivne psihoze, manièno-dep- koholizma. Osim domova pobri- ne samo da trebaju obaviti taj ne promatra i razumijeva u kon- ljudi, suicidalnih ljudi, djece ili resivni i shizofreni bolesnici – nuli smo se i da za njih skrbe raz- postupak nego i biti informirani tekstu konkretnog društva u ko- adolescenata koji pate zbog neu- kako se više mo e pisati i razmiš- ni specijalistièki djelatnici, ali oni o tome. Primjerice, zakon o du- jem se razvija i ivi. roza, bulimije itd. Vrijedne spoz- ljati o ljudima s afektivnim smet- ne ive meðu nama. ševnom zdravlju u Nizozemskoj Koliko je medicina prije pos- naje dat æe specifièna genetska njama nego o shizofrenim. Mis- Skandinavija je primjer kako propisuje da ako psihijatar odlu- veæivala pozornost èinjenici da istra ivanja. lim da u arhetipskoj predstavi se to mo e prihvatljivo urediti. èi da netko treba iæi u zatvoreni je neke fizièke bolesti i poreme- Ipak, sve to neæe promijeniti ljudi ono što je lud èovjek – to je Iako je to društvo za naše poj- odjel psihijatrijske bolnice onda æaje moguæe tumaèiti s psihološ- osnovna stajališta i osnovnu te- vezano na shizofrenog èovjeka. move suviše racionalno, suviše znaèi da je toj osobi oduzeta slo- kog, a ne tjelesnog ošteæenja? rapiju. Mo da æemo prije pre- Još æe trebati puno promijeniti u kontrolirano, oni su rješenja boda. U tom sluèaju treba za to Kad se poèelo obraæati pozornost poznati neke stvari i na neki na- tom osnovnom odnosu društva pronašli na drugi naèin, a hendi- dobiti suglasnost upana ili gra- na to i je li to danas lakše pre- èin pronaæi lijekove koji æe sve to da bi se i tim ljudima moglo više kepirani su prihvaæeni i ive u donaèelnika grada i to se mo e poznatljivo? Postoji li veæa sen- ranije zaustaviti, ali sam tretman pomoæi. Ponajprije u moguænos- društvu. Kod nas sam èesto do i- tra iti i dobiti u svako doba, zibiliziranost na takve stvari? suicidalnog bolesnika koji je ta- ti da i oni ive meðu nama. vio da se negdje u lokalu, na pla- primjerice u èetiri ujutro ako – Više pozornosti, zapravo ši- kav i koji je pokušao samouboj- To je još jedan od novih tren- i ili drugdje na javnom mjestu netko treba hitno biti zatvoren re se razumijevalo èovjeka s psi- stvo – ima li on taj gen u sebi ili dova, a poèinje širokom akcijom pojavi, primjerice, grupa djece iz zbog suicidalne ugro enosti ili hièkim smetnjama èini mi se na- nema – pristup do njega treba bi- destigmatizacije. Kako postiæi škole za hendikepirane. Za neko- akutne psihoze, tj. gdje je opas- kon velikog buma psihijatrijskih ti onako širok kako ga danas ra- destigmatizaciju i što ona znaèi u liko minuta svi stolovi oko njih nost za bolesnika ili za druge lijekova, koji se pojavio èetrdese- zumijemo. stvarnosti? Kako je kao praksu ili drugi prostor bit æe prazni. prepoznata kao hitna. Za tako tih i pedesetih godina 20. stolje- prenijeti veæini? Ljudi æe brzo popiti svoje piæe i prepoznata psihièkog bolesnika i æa, tj. prvog junaèkog vala medi- Top teme i moda – Mislim da je destigmatizaci- otiæi. U Italiji nikad nisam primi- èinjenicu da mora na zatvoreno kamenata. Nakon šezdesetih go- Postoji li nešto što bi se moglo ja veæ poèela i u razvijenim sredi- jetio da to nekomu smeta. Štovi- odjeljenje onda upan mora zna- dina prošlog stoljeæa poèeo je taj grubo nazvati modom psihièkih nama je prisutna. Vidljiva je na še, sjednu li takvi pored nekoga ti i odobriti tu hospitalizaciju. To preokret najprije u psihijatriji, i bolesti, tj. nešto što se posebno raznim mjestima i mo e se pre- oni zapoènu komunikaciju, a ne je obavijest i ukljuèivanje civil- to zbog toga što su stara huma- manifestira u odreðenom vreme- poznati u praksi poèevši veæ s da ih se gleda kao da su pali s nog segmenta kojim se onemo- nistièka znanja o društvu i èovje- nu i nakon toga zamre iako se èi- promjenom zakona u nekim Marsa ili kao da su ku ni od po- guæava zloporaba psihijatrije i na ku bila sve više pojaèana novim nilo da poprima razmjere epide- zemljama. To se dogaða onda sebnih bolesti. individualnoj i na društvenoj ra- IV/82, 6. lipnja 2,,2. 25 zini. Zbog toga su va ni takvi za- svih tih promjena koje se odra a- sati srednju školu što æe ti onda prièali grozne stvari, a onda se toga uvelike je potaknut sna an koni. Ne mo e upan ili grado- vaju na sociološkom, psihološ- omoguæiti upis odgovarajuæeg nakon samo dva, tri dana javnost razvoj farmakoterapije. Mislim naèelnik postaviti indikacije ili se kom i psihijatrijskom planu. studija (elitni studiji su medici- poèela trijezniti i razmišljati što da se na tom podruèju dogaðaju u njih uplitati, ali mora biti infor- Što je s otuðenjem u razvije- na, pravo itd.) uvlaèi se veæ vrlo to znaèi da neki izabrani pred- velike stvari posljednjeg desetlje- miran i znati koja su dvojica ili nim društvima? Kakav je polo- rano i meðu naše mlade ljude. stavnici naroda prièaju neprih- æa u koje i nemamo sasvim cjelo- trojica kompetentnih to odluèila. aj mladih u takvim društvima i Zato se javlja to što zovem kom- vatljive stvari koje su u biti kse- vit uvid. Nije rijeè samo o medi- Sada je situacija takva da ako koje su njihove naglašene tegobe petitivnost, što im oduzima po- nofobiène i koje su krajnje des- kamentoznoj pomoæi ljudima s je netko poslan na zatvoreno od- ili stanja o kojima je nu no vodi- sebne interese, prostor u kojem nièarske. depresivnim i anksioznim smet- jeljenje veæ u roku od tri dana ti raèuna? on nešto zna, a profesor bi mu Sestre su postale veliki hit ne njama, nego se dogaðaju velike dolazi vanjska komisija, tj. psihi- – U svojoj psihijatrijskoj kari- trebao pomoæi. Danas se u svim samo glazbeni nego i trendovski stvari upravo što se tièe etiološ- jatar koji ne radi u toj bolnici, su- jeri ja sam vidio nekoliko genera- školama dogaðaju stvari koje su i sad je teško vidjeti reklamu u kog prepoznavanja i lijeèenja shi- dac i nezavisni socijalni radnik. cija mladih ljudi – ako se sla emo prije bile nezamislive. Oni koji kojoj se taj sastav ne pojavljuje i zofrenih bolesti. Oni dolaze u bolnicu, pregledaju da se adolescencija završava u stalno idu na predavanja i imaju ljudi kroz to mijenjaju stajališta. Posljednjih desetljeæa kruci- popis hospitalizacija zadnja tri pet, šest godina. Od poèetka sam zapise s njih, kao najnormalnije jalne stvari u razvoju zbivaju se dana i onda s de urnim lijeèni- radio s mladima, pa ih i pratim. te skripte kopiraju i kolegama Kombinacije s istinom na malim skupovima na kojima kom naprave uvid u indikacije te Nije rijeè samo o tome da sam s prodaju. Nitko to danas ne posu- Vjerojatno je javnosti ipak bi- se okupljaju eksperti na nekim utvrde prognozu daljnjeg lijeèe- njima radio u psihijatrijskim bol- ðuje. Tvoj je problem što nisi lo lakše sve skupa prihvatiti kad u im podruèjima i onda oni ras- nja. Komisija ponovno dolazi u nicama i ambulantama nego sam došao, ali ako hoæeš to znanje, su shvatili da prikazana situacija pravljaju o dilemama i to je ono kontrolu za tri dana itd. Struka što je propulzija, put za dalje. na taj naèin nije politizirana, ali Koliko smatrate realnima ne- upravo na taj naèin postaje tran- davne prognoze prema kojima æe sparentnija i onemoguæava zlo- sljedeæih godina depresija popri- porabe. A one su se dogaðale i na miti velike razmjere i od èega æe politièkoj i na induividualnoj ra- bolovati više od èetvrtine ljudske zini (neki ljudi su hospitalizirali populacije? svoje partnere, na taj naèin ih se –Mislim da su prognoze real- otarasili itd.). ne. Ali i tu se nešto dogaða. Ne bih se slo io da æe pola svijeta biti Siromašni meðuljudski odnosi depresivno ili da æe sve progresiv- Što sve znaèi individualizaci- no iæi dalje. Osobno mislim da ja u društvu i ureðenja društva s ljudi u novije vrijeme u velikom obzirom na mentalno zdravlje? postotku imaju sve više tzv. smet- Kako ljudi to do ivljuju? nji raspolo enja u nekim bla im – Ne samo kako ja mislim, ne- ili te im depresivnim oblicima, go i ono što pokazuje razvoj imaju više tjeskoba, anksioznosti, društva, civilizacije, tehnologije, jer je više situacija koje provocira- ekonomije vjerojatno je i razum- ju, izazivaju te smetnje. ljivo (s obzirom na razvoj psiho- logije), pa i znamo da ti indivi- Depresija kao šansa dualni procesi koji idu od ovis- Nadalje, zadnjih desetljeæa o nosti djeteta preko adolescencije mnogo vremena proveo s njima nije sasvim istinita u stvarnom tome se više govori i piše i ljudi do toga da postanemo odrasla u razgovoru i predajuæi im u raz- ivotu i da je samo jedan èlan više tra e pomoæ nego što su se osoba – to je prièa o individuali- lièitim prigodama u školama i za- Vjeruje se da od 15 Sestara transvestit, a da je ostali- na to prije odluèivali. Osim toga, zaciji. Tu su stvari jasne. Samo taj to s punom odgovornošæu mogu ma to štos. Ipak, sve skupa to se lijeènici opæe prakse više znaju o kompetitivni trend u zapadnoj reæi da se promjene koje idu u do 20 posto ljudi u moglo dogoditi zato što su u tome pa prije prepoznaju da ne- civilizaciji, kojem se mi tako ar- smjeru te during individualizaci- tom trenutku i mediji i javnost ka nespecifièna somatska stanja ko elimo što prije prikljuèiti i je vide najizrazitije upravo na toj razvijenim postali transparentniji. A to što nisu u pitanju, odnosno da pred postati ravnopravni, ima oèito mladoj generaciji. se sada sve upotrebljava (èak i sobom nemaju pacijenta s tipiè- kao i svaki razvoj slabe strane. sredinama ima u zloupotrebljava) kod velike veæi- nim simptomima, nego pacijenta Slabe strane vidim u tome da ta Isprogramirana mladost ne ljudi to æe ostaviti pozitivna s kojima treba porazgovarati o podarena kompetitivnost, indivi- Neke stvari koje smo mi znali svakom trenutku stajališta pa i tolerantniji odnos njegovoj ivotnoj situaciji i iz to- dualizacija ljudima onemoguæava u školi i koje nisu neki regres, a prema èinjenici da nisu samo ho- ga izvuæi eventualne zakljuèke o ili ih osiromašuje na polju meðu- koje su manifestirale u ponaša- neku smetnju za moseksualci i transseksualci – depresiji. Mijenjaju se dijagnos- ljudskih odnosa, pogotovo ovog nju, kod današnjih su se genera- koju se mo e reæi mo emo reæi da je to dekaden- tièke kategorije. Trideset godina što rabimo na podruèju emocio- cija promijenile, pa i izgubile. tno, da je odraz nekih stvari s je bila psihijatrijska dijagnoza nalnih odnosa. Otud velike Nema više potrebe za pomoæ da je depresivna. podruèja meðuljudskih odnosa – depresija ono što danas zovemo promjene u meðusobnim odno- jednog prema drugom, nema os- ali da svi ti ljudi imaju pravo na velike depresije dakle oni koji su sima u obitelji ili u podruèju so- jeæaja za drugog nego se ta indi- Svi mi mo emo svoj ivot, da nisu opasni i da ne bili inhibirani, na rubu suicidal- cijalnog funkcioniranja (primje- vidualizacija manifestira tako da ugro avaju nikoga. Štoviše, oni nosti, koji nisu mogli raditi... rice, što jest a što nije prijatelj- se vidi da je kompetitivnost veæ imati takve sad diktiraju medijsku scenu, Vjeruje se da od 15 do 20 pos- stvo) itd. ušla u srednje, pa i u osnovne etablirani su i troše svojih pet to ljudi u razvijenim sredinama Mo da je nama koji smo iv- škole. Osobno za mene to pone- trenutke, ali to ne minuta, ali ta æe situacija promi- ima u svakom trenutku neku jeli u potpuno drugom sistemu, kad poprima neke zastrašujuæe znaèi da odmah jeniti poglede, norme i vrednote smetnju za koju se mo e reæi da dakle u socijalistièkom, odnosno razmjere. Ono što znamo i što da je nešto poroèno – tu æe se si- je depresivna. Svi mi mo emo komunistièkom sistemu koji je su nam deset, dvadeset godina treba otiæi po lijek gurno nešto promijeniti. imati takve trenutke, ali to ne zahtijevao kolektivizam, sve ovo govorili kolege iz dr ava kao što Kako biste ocijenili kongres u znaèi da odmah treba otiæi po li- što je bila individualizacija zbog su Sjedinjene Dr ave, u kojima je Stokholmu i koje Vam se teme èi- jek nego je va no da se o tome nekih podruèja povijesti bila ne- ta kompetitivnost najviše izra e- ne posebno zanimljive? Što su što više govori. Na taj naèin ljudi po eljna, ali sad smo suoèeni s na, sad se javlja i kod nas. To su postoji cijena po stranici i mo eš nove tendencije u pristupu men- kod sebe prepoznaju što to zna- individualizacijom (koja je u ne- situacije u kojima ljudi tra e više platiti. Mo da je pomalo cinièno, talnom zdravlju? èi, znaju gdje trebaju potra iti kim razvijenim sredinama do- kontakta, odnosno pomoæ ne ali je moguæe primijetiti da smo – Ako bih htio dati neki pog- pomoæ i ono što èesto ka em na puštena) i sa svim slabim strana- psihijatara nego psihoterapeuta, došli u situaciju kad se konaèno i led na kongresu Stockholmu svojim predavanjima: depresija ma toga. S tim se pojavama sada psihoanalitièara, što je kod mene kod nas znanje plaæa! Na alost, mislim da mo da nisam najbolja kao šansa. Jer ljudi èesto u dep- mi u Sloveniji odjednom suoèa- samo zamjena za ono što mi još ovo o èemu govorim nešto je osoba, jer sam ipak ponajprije resivnim krizama ne trebaju iæi vamo. Do prije deset, petnaest imamo, a to je socijalna komuni- drugo. psihoterapeut pa sam i izabirao psihijatrima. Dovoljno je da zna- godina nitko se nije pitao o stre- kacija meðu prijateljima. To zna- Molila bih u kontekstu novih teme koje su mi osobno najat- ju da je rijeè o trenutku u kojem s-menad mentu, a sad je to hit èi da se mi još uvijek mo emo pojava komentar na pobjedu raktivnije. Kako veliki psihijatrij- treba zastati, zamisliti se o svom trendovska stvar. To je posljedica po aliti o nekim svojim patnja- skupine Sestre koja je Sloveniju ski skupovi nikad nisu znaèili ve- stanju i ivotu i odahnuti. toga što ljudi trèeæi za uspjehom ma i slabim trenucima svom pri- predstavljala na Eurosongu i na- like promjene u struci, to je zap- Trèanje za karijerom i uspje- sve podreðuju karijeri, vlastitoj jatelju, da mo emo o nekim svo- èin na koji je to primljeno u jav- ravo revija koja se organizira sva- hom mo da ponekad zahtjeva individualnoj promociji i onda jim pogreškama slobodno razgo- nosti, a što je moguæe nazvati za- kih nekoliko godina da se vidi pauzu ili trenutak u kojem æemo kao uspješni znaju da se to treba varati, da ne moramo dvadeset i bunom koja je ipak brzo prevla- što se radi u svijetu, što se radi na razmisliti o svojim bli njima itd. i prema vani iskazati na odreðeni èetiri sata dnevno paziti da ne dana. podruèju istra ivanja u biološkoj To je depresija kao šansa i veæ se naèin, tj. tako da se vidi da odre- pogriješimo, da ne poka emo – Slovenija je u svojoj biti dos- psihijatriji, što se dogaða na pod- davno èulo, postoji i psihoza kao ðena uspješna osoba ima novac, slabost i da nismo u stalnom ta netolerantno društvo, a ima to ruèju preventive, psihoterapije – šansa, shizofrenija kao šansa – da dobro ivi itd. A taj dobar i- strahu kako æemo nešto propus- i neke svoje razloge. Trebala su ta dakle, demokratski pregled svega svaka smetnja na duševnom pod- vot nije onaj koji ta osoba osjeæa titi ili pogriješiti, a da iza nas sto dva milijuna pro ivjeti sve to što što se dogaða. ruèju mo e znaèiti da izlaskom kao dobar ivot, nego je to dobar ljudi èeka tu pogrešku i eli nas se pre ivjelo i na neki naèin tre- Dio koji me osobno zanimao iz nje vani imamo novo iskustvo ivot koji kao takav propisuje to zamijeniti na radnom mjestu i iz- balo je biti introvertiran i zagle- vidio sam i nisam niti fasciniran koje nas dovodi do kvalitativne društvo koje nameæe okvire us- gurati u najkraæem moguæem ro- dan u sebe da bi se ostalo zajed- niti razoèaran. Ono što me promjene koja je osobna i koja pješnosti. Pri tome ljudi zabo- ku. Na alost, to se nekako uvuk- no, ali to ima i svoje slabe strane. osobno zanima na tim velikim poma e da se èovjek odupre ravljaju da je kvaliteta ivota u lo meðu te mlade ljude i to bez Zato se u svakom takvom druš- skupovima uglavnom je margi- svim tim trendovima i pokušaji- nekim drugim stvarima. U sve- toga da je to društvo napravilo. tvu trebaju dogoditi neke radi- nalizirano, odnosno premalo je ma da ga se stavi u odreðene ka- mu tome mnogima se teško sna- Gledamo li danas taj perfidni kalne stvari kao što se u Sloveniji toga. Pogotovo je tako zadnjih lupe, da mu se govori što mora i æi i to su slabe strane te vrste raz- sustav mo emo vidjeti da ono dogodilo sa Sestrama. To je naj- deset godina, otkako prevladava treba, koji ga uništavaju i odre- voja. To bi bila slika Slovenije što Japanci znaju, a to je koliki prije bio šok pa se èak razmišlja- trend genetskih istra ivanja u ðuju i da mimo svega toga naðe kao tranzicijske zemlje u svjetlu broj bodova moraš imati za upi- lo u parlamentu, neki ljudi su podruèju psihijatrije. Zbog svega svoj put. 26 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Razgovor: Wolfgang Rutz, regionalni savjetnik za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije (Kopenhagen) Cijena mentalnog zdravlja
Gubitak identiteta ili psihijatrijskih ustanova, ali da se razlièite da su razlièiti i problemi nacionalnog ili loše radilo. Što je to što se loše ra- u njima. Praksa je tako razlièita, a individualnog nisu dobri za dilo? proces je isti. To uvjetuju stup- mentalno zdravlje – Razlièito u razlièitim zem- njevi razvoja. Kad bih htio govo- Patnja je skupa ljama. Oni imaju prehospitaliza- riti generalno, onda mogu reæi da ciju u puno zemalja, ali ima i ze- su stigma i diskriminacija najveæi malja gdje je premalo kreveta. problemi svugdje. S jedne strane ako se radi o razlièitim zemlja- Postoje zemlje u kojima ljudi s je osuda ili izolacija psihijatrij- ma) i njezine ukljuèenosti u za- Grozdana Cvitan mentalnim problemima hodaju skih bolesnika i obitelji kojima jednicu. To je pitanje kao kad si cestom i nikad nisu bili u kon- oni pripadaju, a s druge diskrimi- o enjen: hoæeš li biti svoj ili æeš olfgang Rutz predsjedavao taktu s psihijatrom. Ipak, naš nacija u sredini u kojoj se nalaze. biti zajedno. je onim dijelom simpozija najèešæi problem je smanjivanje To dovodi do klopke izmeðu Je li u tom naèinu shvatljivo u Stockholmu na kojem su broja kreveta u psihijatrijskim onog što se mo e napraviti i da, primjerice, u sluèaju Balkana struènjaci iz zemalja bivše Istoè- bolnicama. U veæini zemalja Za- onog što se radi. Servisi koji su svi stalno ponavljaju zemlje biv- ne Europe govorili o stanju men- padne Europe modernizacija je ustanovljeni ne iskorištavaju se, še Jugoslavije umjesto svih ime- talnog zdravlja u svojim zemlja- provedena i broj kreveta je sma- odnosno ljudi ne ele u njih od- na novih zemalja? Mo e li i to ma. A to znaèi da se moglo èuti njen. laziti jer æe biti oznaèeni. Stigma biti ugro avanje umjesto eman- sve o broju struènog osoblja, us- Je li sve u smanjenju broja i diskriminacija trebaju prestati, cipacije? tanova i pacijenata u kojima oni s kreveta, pa mentalno zdravlje a najefikasniji naèin jest da se na- – To je problem. Jugoslavija je problemima u mentalnom zdrav- postaje problem smanjenja tog vede politièare na to da se bave bila zemlja razlièitih identiteta. lju troše godine ivota zatvoreni broja ili je ipak rijeè o problemu sustavima za unaprjeðenje men- Gledam na razvoj nacionalnog iza više-manje èvrstih rešetaka bolesnih društava u kojima men- talnog zdravlja. Cijena patnje pa- identiteta kao na pozitivan fak- što mo e potrajati desetljeæima. talno zdravlje u sebi nosi i druge cijenata (i stigmatiziranih i dis- tor za mentalno zdravlje, ali Danas se ti trendovi mijenjaju, a probleme: gospodarske, socijalne kriminiranih) je vrlo velika. stvarnost je pokazala da je bilo o svom djelokrugu regionalnog itd.? Koliko je otuðenje pojedinca i puno katastrofalnih zbivanja, na- savjetnika za mentalno zdravlje – Ne radimo velike, nego ma- društva va no u mentalnom silja i muèenja. To znaèi da nije Svjetske zdravstvene organizacije le pomake. A to znaèi da je od- zdravlju bez obzira pojavljuje li naðen balans. Sve te zemlje mo- – Ureda za Europu gospodin Ru- nos mentalno bolesnih i njihove se na Zapadu ili Istoku, i ima li rat æe ga tra iti ponovno ako e- tz ka e: smrtnosti u korelaciji. Cijena razlike? le uæi u Europsku uniju kao rav- – Ja sam regionalni savjetnik u zdravlja, odnosno bolesti onih – Govorite li o individualnoj nopravni partneri. Europska uni- Kopenhagenu i odgovoran sam koji su bolesni i onih koji æe um- alijenaciji, onda mogu reæi da u ja je zajednièki identitet u tom za sve zemlje Europe, u što spa- rijeti je daleko veæa nego što to siromašnim (istoènim) zemljama sluèaju – imaju li balans imat æe i daju sve zemlje bivšeg Sovjet- mogu vjerovati ljudi koji rade u ponekad nalazim više socijalne zdravi identitet. skog Saveza, kao i sve zemlje u vladi. Izraèunali smo: 15 posto, kohezije i egzistencijalne mo- Kako je Hrvatska ukljuèena u Europi od Irske do Kazahstana i od Grelanda do Malte. U njima zastupam Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Dok ste dr ali predavanje, je- dan èovjek u dvorani pitao se što znaèi biti odgovoran za pojedine U nekim zemljama dijelove? Dobiva se dojam da su neki dijelovi Europe ograðeni Europe troši se i problemom mentalnog zdravlja, pa i dalje ostaje podjela na, do 85 posto primjerice, Zapadnu i Istoènu sredstava za Europu. Je li to toèno i zašto je to tako? Koliko su Vaš rad i uloga mentalno zdravlje, razvijeni u Europi? – Normalno, jer je razvoj svu- odnosno stres i da isti u Europi. On je isti i za Is- toènu i za Zapadnu Europu. S depresiju, iako se obzirom na to da organizacija ima dovoljno sredstava za rad, u proklamira samo moguænosti je razviti vrlo dobru tri posto. To je mre u suradnika za podruèja ko- ja pokrivamo i gdje naši suradni- èudna klopka ci rade. Nalazimo se svugdje, vi- še ili manje, gdje je potreban i gdje se dogaða razvoj, a tamo gdje su potrebe veæe prisutniji smo. mentalno zdravlje, ali i na lokal- 20 posto, do 40 posto od svih guænosti u obiteljima, a i zanima- Vaš program unaprjeðenja men- Gdje su potrebe veæe kad je u noj razini. Promoviramo multi- troškova za zdravlje vezano je za nje ljudi jednih za druge je veæe talnog zdravlja? pitanju Europa? disciplinarni pristup mentalnim stres, depresiju i mentalno nego u zapadnim zemljama. – Mnogo ljudi iz Hrvatske – Potrebe su veæe tamo gdje se uvjetima. Program je sa svih, zdravlje. U nekim zemljama Eu- Mijenja li se to sada? Društva koji rade na mentalnom zdravlju radi na mentalnom zdravlju u za- strana podr avajuæi logièki, eg- rope troši se i do 85 posto sred- poèinju sve više slièiti jedna na ukljuèeni su u naš program i nije jednici. Mentalno zdravlje u za- zistencijalni, potporni, medicin- stava za mentalno zdravlje, od- druge, ali mi se ne èine zbog toga samo rijeè o psihijatrima, socio- jednici je koncept mentalnog ski... nosno stres i depresiju, iako se sretnija? lozima i psiholozima. U senzibi- zdravlja i lijeèenja, gdje svaki Tko je prva grupa u nekoj proklamira samo tri posto. To je – To je poza. Meðunarodni lizaciji javnosti i mijenjanju slike èlan zajednice pridonosi ukljuèi- zemlji s kojom poèinje rad i što se èudna klopka. Pokušavamo utje- kontakti i sloboda kontakata, mentalnog zdravlja va ni su sve- vanju bolesnika meðu druge èla- pritom oèekuje? cati na to kako bi u vladama Eu- susreta, pokreti – to je promocija æenici, novinari, intelektualci i nove društva. Mentalna bolest – Ojaèavanje mentalnog rope narasla svijest u glavama mentalnog zdravlja. S druge stra- umjetnici. Svaki onaj koji je zain- odraz je poremeæaja u zajednici i zdravlja u zajednici u svim zem- ljudi da je ulaganje u mentalno ne, gubitak identiteta ili nacio- teresiran za ljudsko društvo ima zajednica ga sama mo e riješiti. ljama va no je podr ati na naèin zdravlje najbolja investicija. Ti- nalnog ili individualnog nisu veliku odgovornost ne samo za Bolnice sa zatvorenim odjelima razvoja bez velikih bolnica, s ri- me æe i svi drugi problemi biti dobri za mentalno zdravlje. Oni mentalno zdravlje nego za mir u treba zatvoriti, a pacijente koji ješenom humanistièkom legisla- puno manji. Ne smije se samo ta- utjeèu na mentalno zdravlje. Ko- civilnom društvu. nemaju obitelj ukljuèiti u zajed- tivom i pri tome imati nacional- ko pustiti stvari i ne voditi raèu- munikacija u mentalnom zdrav- Mislim da bi pomoglo da se nièki ivot u stanovima s èetiri ne planove razvoja mentalnog na o mentalnom zdravlju. lju poboljšava ga, pa izmeðu in- ljudi dru e i rade skupa, da dr e do pet èlanova. Pru amo pomoæ zdravlja potvrðene od vladinih i Koja su Vaša praktièna iskus- dividualnog i nacionalnog balans mre u odnosa koji bi pomogli u u razvoju i potporu mentalnom nevladinih organizacija. Oni tva? Gdje ste susreli probleme uvijek treba postojati. Ono mora unaprjeðenju mentalnog zdrav- zdravlju temeljenom na zajedni- postoje da bi se našla rješenja, a kad niste oèekivali i obrnuto? biti napravljeno na razini balansa lja. Predlo it æu da se takvi kon- ci, ljudskim pravima, legislativi, dr ave ih moraju ratificirati. Mogu li vlade pojedinih dr ava identificirajuæi se s individualnim takti ostvaruju. Imamo dobar multisektorijalno ula enje u Na skupu se èulo da je u ne- ili profesionalci biti prepreka i i socijalnim. Sve treba biti nap- odnos u Hrvatskoj jer Hrvatska zemlje. Svi sektori društva bit æe kim, posebice istoènim zemlja- vaš problem? ravljeno na razini balansa izmeðu ima staru civilizaciju i dobru ra- ukljuèeni u vladine programe za ma, bilo puno psihijatara i puno – Europske zemlje su toliko digniteta osobe (odnosno nacije zinu razumijevanja. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 27
Razgovor: Henrik Wahlberg, savjetnik za mentalno zdravlje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Postoje li i u drugim dr avama u regiji ljudi koji poma u poboljšanju mentalnog zdravlja u njima? – Imamo konzultante. To su struènjaci koji djeluju u svim zemljama u regiji. Europ- Potpora mentalnom zdravlju ski ured daje prijedloge Svjetskoj zdravstve- noj organizaciji o tome gdje i kako treba dje- Integracija razlièitih ljudi u èeni u zajednicu. Oni sami predla u naèine lovati na poboljšanju uvjeta. zajednicu èini zajednicu puno u kojima se osjeæaju bolje. To iziskuje silnu Postoje ljudi koji rade u drugim dijelovi- toleranciju zajednice tamo gdje oni ive i ma zemlje, a ja mogu govoriti o onom što se jaèom trening prihvaæanja razlièitosti kod drugih. dogaða u Makedoniji, što tamo radim. Koli- Integracija razlièitih ljudi u zajednicu èini ko je program pokriven u regiji, ovisi o mo- zajednicu mnogo, mnogo jaèom. guænostima financiranja. Nije moguæe dobi- Grozdana Cvitan Zašto u zemlju koja je u velikim socijal- ti novac za iste probleme u cijeloj regiji isto- nim problemima meðunarodna zajednica dobno, nego se radi po principu hitnosti u enrik Whalberg, savjetnik za mental- sti e najprije s problemom mentalnog pojedinim zemljama. Mi smo dobili novac no zdravlje pri Svjetskoj zdravstvenoj zdravlja? Mogu li se takvi problemi rješava- za one zemlje koje nisu trenutaèno ukljuèe- organizaciji u bivšoj jugoslavenskoj ti bez socijalne stabilnosti društva (stabil- ne u program reforma mentalnog zdravlja. republici Makedoniji na kongresu u Stoc- nosti koja bi podrazumijevala neki standa- Što æe biti rezultati onoga što æete smatra- kholmu prezentirao je stanje na podruèju li- rd, a ne samo konstatirala siromaštvo)? ti dobrim i korisnim u svojoj misiji i onog što jeèenja duševnih bolesnika u psihijatrijskim – Po pravilu, s programom se poèinje uvi- je meðunarodna zajednica htjela postiæi? ustanovama i prateæim slu bama u Makedo- jek u vrijeme krize. Mi smo poèeli kad je bi- – Najbolji ishod bio bi kad bi politika niji. On govori o razlozima Svjetske zdrav- talnom zdravlju su loši. Ono što mi elimo la generalna kriza u regiji. Najprije se poèe- psihijatrije u zajednici postala nacionalna stvene organizacije da ga uputi u Makedoni- kreirati u Makedoniji je potpora u svim lo s pomaganjem izbjeglicama i onda smo politika potvrðena od vlade. To bi bila na- ju, kao i o vremenu i dosadašnjim rezultati- slu bama, bile one vladine ili nevladine ili jednostavno ostali i nakon što je kriza proš- cionalna politika za promjenu uvjeta men- ma njegova boravka u Skopju. udruge pacijenata, u odnosu na mentalno la, a izbjeglice vraæene kuæi. talnog zdravlja. Mi raèunamo s lokalnim au- Zašto ste došli u Makedoniju i što tamo zdravlje. elimo da svi mogu doæi do slu bi Loše mentalno zdravlje mo e biti samo toritetima i s profesionalcima, tj. da æe oni radite? koje im mogu pomoæi, a da ne moraju ulazi- pojaèano lošim stanjem na granicama, ali ri- pozitivno prihvatiti sve predlo ene promje- – Pokušavam pomoæi autoritetima i pro- ti u bolnice i tamo le ati. Mi elimo boles- jeè je o stanju u psihijatrijskim ustanovama i ne. U Makedoniji se to veæ dogaða i od sa- fesionalcima mentalnog zdravlja. Nu no je nim ljudima omoguæiti pomoæ slu be u nji- prateæim slu bama. Stanje na granicama mog poèetka nije bilo prepreka i zastoja u poboljšati rad slu bi i organizacija (bolnica, hovoj zajednici da se ne bi osjeæali odvojeni mo e to samo dodatno pogoršati. U Make- provedbi programa. Dapaèe, radost kojom ambulanta, klubova) mentalnog zdravlja. od sredine u kojoj ive. U tom smislu radi doniji je situacija bila vrlo loša, posebno u su ljudi prihvaæali promjene ohrabrila je im- Koji su razlozi dolaska upravo u Make- se o procesu socijalne integracije kada paci- psihijatrijskim bolnicama i trebalo je što hit- plementaciju programa. Kad ambicija lokal- doniju? jent i njegova okolina ive zajedno. Na taj nije mijenjati stanje, unaprijediti te slu be nih autoriteta i profesionalaca (pritom mis- – Postoji nekoliko ciljeva u poboljšanju naèin sprijeèena je segregacija ljudi koji bo- dajuæi bolje uvjete zarad. Meðunarodna lim na razlièite profesije) postane ista, stva- mentalnog zdravlja stanovništva u regiji. To luju od psihièkih bolesti i koji su dosad bili zdravstvena organizacija eli pomoæi svim raju se uvjeti kojima se poboljšavaju ne sa- nije problem samo u Makedoniji, nego je to time stigmatizirani. Na taj naèin ljudi daju ljudima, ne samo lijeènicima i ne samo paci- mo uvjeti pacijentima nego i profesionalci- globalni problem. Servisi koji brinu o men- ideje kako bi se najbolje osjeæali i bili uklju- jentima, da imaju bolje uvjete rada i ivota. ma koji s njima rade.
11. AEP Congress od 4. do 8. svibnja 2002., Europski kongres u Stockholmu a neki od radova bavili su se utjecajem tero- ra na psihièka stanja. Odnos posla i depresije pokazao se vrlo bitnim u suvremenom društvu u kojem dep- resija sve više postaje plod takoreæi superan- Mentalno zdravlje i humanost ga mana na poslu. Ljudi koji hoæe biti us- pješni danas su avaju svoje interese do te da su jadni jer potjeèu iz lošeg socijalnog slo- ne postoji oblik skrbništva koji bi bilo kome mjere da èesto od svih dosadašnjih ostaju Europska mre a mentalnog ja, da su neljeèivi, da su opasni, glupi, agresiv- zabranjivao da govori i svjedoèi o sebi. samo obitelj i posao. A na kraju radnog vije- zdravlja osvaja nove prostore ni i nekreativni) gube se veæ nakon mjesec Primjer pokazuje i stajališta rodbine koja ni- ka, kad uglavnom ostane samo posao, slije- dana edukacije. Prikaz školskog projekta je nauèila ivjeti s razlièitima, ali æe to u bu- de promjene koje izazivaju stresove i mno- provedenog u Španjolskoj za redukciju stig- duænosti trebati. ge osobe završavaju u stanju depresije iz ko- me i diskriminacije shizofrenih bolesnika je vrlo teško izlaze. To je jedna od novih vr- Destigmatizacija i volonteri Grozdana Cvitan izazvao je raspravu s talijanskim struènjaci- sta depresija, tj. depresija kao posljedica ma. Talijani, koji te programe rade na slièan Pitanje opasnih pacijenata koji se nalaze u stresa i iscrpljenosti na poslu. ozornost 11. europskoga kongresa naèin veæ dvadesetak godina, zovu ih progra- sudskom postupku odvojeni su od pacijenata Posebne teme pokazale su velik napredak psihijatrije u Stockholmu bila je pos- mom promijenjena jezika. Koliko program na koje se odnosi reforma i moguænost des- farmakologije i raznih bioloških istra iva- veæena znanosti i humanosti u mental- promijenjenog jezika koji izbjegava odreðe- tigmatizacije. Oni koji su opasni po okolinu i nja, a lijekovi koji poma u shizofrenim bo- nom zdravlju. U jednom dijelu kongresa ne rijeèi (bolesnik, shizofrenija itd.) i dalje predmet su sudske istrage nalazit æe se na lesnicima sve su bolji, pa problem shizofre- moglo se pratiti višednevne seminare o odre- pothranjuje stigmu daljnje je pitanje. Stigma zatvorenim zatvorskim odjelima i o njima æe nije i popratnih pojava kod farmakološkog ðenim temama: briga za djecu èije majke ima- je jedna od najaktualnijih tema u psihijatriji se brinuti te institucije, a negdje brinu veæ i lijeèenja još je jedna od dominantnih tema. ju problema s mentalnim zdravljem, preven- zadnjih godina. Kad je u pitanju jezik nije do- sada, te kroz usvajanje posebnih zakona tj. Velik je uspjeh farmakoloških metoda u lije- cija suicida u psihijatrijskoj praksi, kako pisati voljno promijeniti naše imenovanje bolesni- onih koji raspravljaju status osoba kojima se èenju depresije. Nova istra ivanja i spoznaje i publicirati znanstveni rad, rizik kriminalnog ka nego naše prihvaæanje osobe s problemi- ogranièava sloboda. u biokemiji uvelike poma u u lijeèenju psi- recidiva kod psihijatrijskih pacijenata, trendo- ma. Samo prihvaæanje i novi odnos prema Poseban blok predavanja odnosio se na hijatrijskih bolesnika. njima izmijenit æe situaciju i oni æe biti prim- teško stanje u zatvorenim psihijatrijskim us- vi u primjeni lijekova u shizofreniji, znanstve- Napredak genetike i farmakoterapije ne metode u uèenju, lijeèenje i seksualno is- ljeni u društvo na naèin na koji to sugeriraju tanovama u zemljama bivše Istoène Europe, korištavanje, uèenje lijeènika opæe prakse o nove tendencije i neka veæ starija iskustva gdje su mnogi pacijenti desetljeæima bili zat- Depresije se lijeèe farmakoterapijski raz- depresiji, filozofija i psihijatrija itd. mahom iz skandinavskih i zemalja Zapadne varani i bez pomoæi rodbine, odnosno druš- nim lijekovima, èija proizvodnja danas nap- Europe. tvene zajednice. I u tim zemljama nu no je reduje velikim koracima. Briga o depresiv- Ukljuèivanje u društvo i edukacija Destigmatizacija potroši negativne kono- prihvatiti program u kojem æe psihijatrijski nom pacijentu je veæa, pa se uz lijeèenje nu- tacije rijeèi i u takvu sluèaju nije nu na prom- bolesnici biti zbrinuti na drukèiji naèin, po- di iskustvo, znanje i razumijevanje pacijenta Osim klasiènih tema (lijeèenje psihijatrij- jena terminologije jer se dogodila psihološka najprije socijalizirani u vlastitoj obitelji. Re- tako da on poèinje govoriti o depresiji i pre- skih bolesnika, tretman, dobne skupine, bo- promjena na razini prihvaæanja kod veæine konstrukcija psihijatrijske slu be to zahtijeva nosi svoje znanje drugima. lesnici s trajnim bolestima) posebna pozor- èlanova društva. Koliko je va na destigmati- što br e i to je uvelike vezano s ekonomskim S druge strane, genetika je sad opipljiva nost posveæena je stanju u mentalnom zdrav- zacija pokazuju èinjenice o samoubojstvima stanjem u društvu, ali u èemu je Svjetska jer se mo e vidjeti na odreðenim genomima lju u zemljama bivše Istoène Europe. Naime, koja se dogaðaju kad pacijent iziðe iz bolnice zdravstvena organizacija voljna pru iti svoj koji je dio odgovoran za što i ona napreduje u tijeku je proces transformacija ustanova za upravo zbog stigme koju osjeæa. pomoæ vladinoj politici uz promociju alter- u tom smislu da se mo e toèno locirati bo- mentalno zdravlje u tim zemljama. Zatvaraju Posebna vrsta edukacije pripada edukaci- nativnih moguænosti i kreiranje novih pros- lest, tj. mjesto na kojem se nalazi promjena se velike psihijatrijske ustanove i otvaraju se ji pacijenata, pa se na kongresu moglo èuti o tora (moguænosti NGO-a i socijalna politi- koja uzrokuje neku bolest. Kako æe se to sve tzv. centri za skrb pacijenata koji se zovu ili školi u Kanadi gdje pacijenti uèe kako govo- ka).Oèekuje se da æe mnoge zadaæe u refor- razriješiti – druga je stvar. Još nije utvrðen dnevne bolnice ili komune. Komune su obli- riti o sebi. Govoriti o sebi nije samo pred- mi odraditi volonteri koje tek treba organizi- gen na kojem se nalazi shizofrenija, ali na ci u kojima manje grupe (pet, šest) pacijenata met razgovora sa struènjakom ili susjedom rati u nekim zemljama. tome se radi, što æe rezultirati i novim mo- ivi zajedno uz pomoæ okoline i zajednice nego on ukljuèuje i javne nastupe koji su ta- Neka istra ivanja koja se odnose na zem- guænostima lijeèenja. koja im poma e. Na taj naèin oni se ukljuèu- koðer dio uklopljenosti u zajednicu i prih- lje u tranziciji govorila su o porastu samou- Bilo je govora i o telemedicini, a to znaèi ju u ivot društva i rješavaju probleme izoli- vaæanja u društvu. A to znaèi da takvi paci- bojstava, posebice kod ena te istodobnom da u sluèaju psihièkih smetnji svoje simpto- ranosti, diskriminacije, odvajanja bolesnika s jenti uèe èak i to kako nastupiti, primjerice, porastu kriminaliteta i suicidalnosti. Pre- me psihijatru šaljete Internetom i na isti na- bolestima shizofrenije. Da bi se to postiglo na tv. U tom kontekstu iznesen je primjer iz vencija suicida potrebna je meðu depresiv- èin dobivate odgovor ili razgovor, što je nu na je posebna edukacija, a projekti takve Španjolske kad se rodbina pobunila protiv nim i meðu shizofrenim pacijentima. Ono va no u sluèajevima kad je nu na moguæno- edukacije poèinju veæ u osnovnoj školi. U toj elje èlana obitelji da na tv govori o sebi. što ostaje i kod jednih i kod drugih jest da se st komunikacije bez obzira gdje se nalazili edukaciji veæ od rane dobi djeci se pristupa Meðutim, bolnica je pomogla pacijentu da zapravo razgovara o depresiji i o shizofreni- oni koji komuniciraju. Inaèe, psihoanalitiè- ponajprije testovima putem kojih oni osvješ- doðe na tv i govori o sebi, svojim osjeæajima ji, i da se unapreðuju naèini izlaska na kraj s kih tema gotovo da nije ni bilo jer se èini æuju svoj odnos prema ljudima koji imaju i stanjima. Rodbina je podigla tu bu protiv mislima i onim što se dogaða kod osoba ko- oèitim da te teme dobro pokrivaju psihoa- shizofreniju. Od poèetnih vrlo negativnih bolnice i izgubila parnicu jer je sud stao na je izaberu krajnji sluèaj da bi riješili svoje nalitièki kongresi. stajališta situacija se s vremenom mijenja i stranu vještaka koji su dokazali pravo puno- probleme. Meðu temama suicidalnosti bilo Sljedeæi kongres je onaj svjetski i odr at negativni elementi (a najèešæi su: predrasude ljetne osobe da govori o sebi ako to eli. Pa- je èak i istra ivanja koja su govorila o efektu æe se u kolovozu ove godine u Japanu, a te- o nemoguænosti tih ljudi da budu s drugima, cijent mo e biti i osoba sa skrbništvom, ali klimatskih faktora i porastu samoubojstava, ma je Partnership u mentalnom zdravlju. 28 IV/75, 6. lipnja 2,,2.
Oni koji uèe sporo i veoma sporo
Izraelska i palestinska bolest njihova je potreba za patnjom, za statusom vjeènih rtava
*Dan Bar-On je profesor psihologije na Sveuèilištu Ben Gurion u Izraelu. Njegovu posljednju knjigu The Others within Us nedavno je na njemaèkom objavila zaklada Koerber
Dan Bar-On Patnja je skupa zraelska vojska cijenu plaæa tihim civilnim ratom koji je zapoèeo ne- posredno prije atentata na Yizhaka Došli su do zakljuèka koji Izraelci uglav- Rabina. Civilni rat je tih zahvaljujuæi mr- nom pripisuju njima: “Oni razumiju sa- tvoj toèki izmeðu onih koji su spremni mo silu”. Jesu li u velikoj zabludi? preuzeti rizik i nastaviti mirovni proces s Palestincima i ostalim arapskim zemljama Potreba za patnjom (znajuæi da im je to jedina šansa za de- Ako je Yom Kippurski rat pokazao neus- mokratsku idovsku dr avu na ovome pjeh vojnoga izraelskog koncepta, tad je pr- podruèju) i ostalima koji, ni po kojim uv- va Intifada utjelovljenje neuspjeha politièko- jetima, ne ele preuzeti taj rizik. U tom ga izraelskog koncepta moæi. Izrael je upao smislu izraelska vojska radije ubija Pales- u klopku vlastita samo-imid a kao “otmje- tince (i Palestinci izraelske idove) nego noga okupatora” “privremenih”nagodbi sve da se idovi suoèe sa idovima u civil- dok... Izrael nije razumio proces: sâm se ulo- nom ratu, što je kompliciranija moguæno- vio u krajnje uvjerenje o svojoj snazi. Nije st. Ova potonja moguænost izgleda puno predvidio da æe se druga strana pobuniti te te e u kontekstu šest milijuna idova ko- da se neæe htjeti vratiti svojim pasivnim i po- ji su ubijeni u Holokaustu (iako su neki kornim ulogama. Promašenost koncepta ekstremisti desnice pokazali kako su koji se usmjerava prema moæi danas je sas- spremni ubiti idove koji im stoje na pu- tavni dio najveæeg dijela idovsko-izraelske tu). Nedostatak odluènosti, na kojoj se zajednice. Njezina vjera u su ivot u velikoj temelji civilni rat, potaknuo je Ehud Ba- se mjeri smanjila. Izraelski mediji danas go- rak nakon sastanka na vrhu u Camp Davi- vore o razdvajanju i premještanju, kao da se du u srpnju 2000. izjavivši: “Nemamo s idovski ivot na Srednjem istoku mo e kime razgovarati”. nastaviti u izoliranoj èahuri. Ta dr ava ne simbolizira samo izgubljenu nadu za su i- Zadr avanje statusa quo vot, veæ i promašenost koncepta moæi. Sto- Izraelska vojska plaæa cijenu mrtve ga Izraelci, generacija za generacijom, ivot- toèke izmeðu tih dvaju idovskih grupa, nu opciju sada iskušavaju samo ubijanjem, jer vojska mora izvesti nemoguæu misiju naèinom kojim kratkoroèno mo e profitira- zadr avanja statusa quo, stvarajuæi iluziju ti samo ekstremna desnica. da postoji moguænost fizièke sigurnosti Do promjene æe doæi samo ako oba bez postizanja dogovora. Iako izgleda da društva odluèe u korist kompromisa. Jedi- postoji uvjerenje kako vrijeme još uvijek no vodstvo koje svojemu narodu mo e re- radi u korist Izraela, èini se da se veæ dulje æi istinu na taj æe naèin pomoæi æe da se vrijeme dogaða upravo suprotno. Za vri- krene put su ivota tih dvaju naroda, rame jeme prve Intifade stalno se govorilo “o uz rame, a ne pokoravanjem, sukobima i ulozi vojske koja je odr avala politièke nasiljem. Kako bi dosegnuli tu fazu oba opcije otvorenima za pregovore kada do naroda moraju priznati da su veoma boles- njih doðe”. Danas nitko više ne govori o na. Izraelska i palestinska bolest njihova je opcijama, govori se samo o zadr avanju potreba za patnjom, za statusom vjeènih statusa quo po svaku cijenu. Politièari ko- rtava. Iako je ta potreba egzistencijalna, riste svaki moguæi oblik demagogije kako ona je bolna i neprekidna. Kako bi se opo- bi od izraelskoga društva prikrili istinu. ravilo od te bolesti i ivjelo drukèije treba Iako Izrael ima jednu od najjaèih vojski se platiti cijenu bolnih kompromisa, preu- na svijetu, ona pomalo gubi moralnu zimanja rizika koje mogu preuzeti jedino prednost masovnim korištenjem sile pro- oni koji nisu samo rtve. U tom kompro- tiv palestinskih civila i gerilâ koje imaju misu svaka æe strana dobiti samo pola ko- veliku javnu podršku svojega naroda. Voj- laèa, ponekad mo da i manje od toga. ska je prvi put bila zloupotrijebljena tije- Neprekidna mrtva toèka i elja za da se ci- kom libanonskoga rata 1982., kao socijal- jeli kolaè zadr i za sebe obije strane bi ni odgovor politièkoga prava za povlaèe- mogla dovesti do još veæih katastrofa. nje iz Sinaja. Ponovno je bila zloupotri- jebljena tijekom prve Intifade 1987., a te- Na potezu: Izrael meljila se na pogrešnom konceptu razbi- u Izraelu i drugim dijelovima svijeta. Pov- ma. Ovdje je i vodstvo prve Intifade, so- No, ovdje nema simetrije: s obzirom na janja palestinskoga duha. Sad ponovno bi- rh toga, generali vojske danas su uhvaæeni cijalni razvoj na najni oj razini, a tu su i to da je Izrael prije 35 godina okupirao Pa- va zloupotrebljavana s jednakim obma- u unakrsnu vatru izopaèenih politièkih oni koji su došli s Arafatom iz Tunisa i pr- lestince on mora uèiniti prvi potez. Mora njujuæim konceptom, vjerojatno i kao so- sistema. S druge strane, mogli bi ostati za- voj grupi nametnuli svoje metode. Nada- javno priznati da je krenuo pogrešnim pu- cijalna reakcija politièkoga prava na pov- pamæeni kao generali koji vojsku nisu lje, Palestinci na Izrael projiciraju svoju tem te pokušati na drukèiji naèin. Koliko laèenje iz Libanona. znali obraniti od mrtve toèke politièkoga bespomoænost za rješavanje njihovih in- grobova trebaju Izraelci kako bi dosegnuli sistema. Mogli bi ostati zapamæeni kao ternih razmirica. Mo da i oni više vole tu fazu: dvadeset u jednome danu, sto u Prosvjetljujuæa okupacija generali koji su vojsci dopustili da posta- ubijati idove (i da idovi ubijaju njih), tjedan dana, tisuæu u godinu dana? Na a- Produ ena zloupotreba izraelskih “ob- ne kriminalno nasilna, bez da je poluèila umjesto da se suoèe jedni s drugima. lost, to je put kojim smo upravo krenuli. rambenih snaga” kao okupatorske vojske ikakvo politièko rješenje. Mogli bi ostati Zbog èega se bore unutra? Za što? Jer se s Kada nestane osjeæaja i sposobnosti da se uništila je njezinu moralnu snagu i prouz- zapamæeni kao generali s kraja “izraelsko- njihova stajališta šansa za mir nije uspjela iznova poène razmišljati stvarna se prom- roèila ozbiljno oslabljenje njezine stvarne ga vijetnamskog rata”. Otud se èovjek materijalizirati? U oèima mnogih Palesti- jena mo e postiæi samo potpunom iscr- snage, ako bi sutra dobila pravu i ozbiljnu mo e vratiti samo s mnogim mrtvaèkim naca Oslo se smatra nastavkom izraelske pljenošæu. Jedan prijatelj iz Sjeverne Irske obrambenu funkciju. Mudar vojnik 2002. sanducima, ali bez slave i postmilitarnih “prosvjetljujuæe okupacije” koja zapravo jednom mi je rekao: “Godine 1975. bili na okupiranim teritorijima neprekidno politièkih opcija. ne mijenja status quo izmeðu te dvije smo vrlo blizu dogovora, no to je bilo za razmišlja kako da se spasi od neposredne Palestinci se isto nalaze usred ozbiljnih strane. Siti su mirovne staze koja im je sa- one koji brzo uèe. Za one koji sporo uèe fizièke opasnosti u koju ga je dovela voj- internih prepirki koje su utišane uslijed mo donijela još veæu agoniju, poni enje i trebalo nam je još 25 godina nasilja”. Na- ska. Ako je mudar, danas se takoðer u a- suoèenja s Izraelom. Ima onih koji razu- ekonomsko razaranje. Ljudi koje mnogi dam se da nam neæe trebati daljnjih 25 go- sava dugoroène mentalne opasnosti i pro- miju da rješenje s Izraelom neæe omogu- Izraelci tijekom dugih godina okupacije dina za one koji uèe veoma sporo. voðenja nemoralnih djela koja se ne mogu æiti povratak izbjeglica svojim izvornim nisu èuli niti vidjeli, napokon su se zasiti- opravdati i za koja æe mnogo godina kas- domovima. Ima drugih koji su odani iz- li. Nisu više voljni èekati na jednu izrael- S engleskoga prevela nije plaæati cijenu. To èujemo od vojnika bjeglièkim snovima o njihovim domovi- sku vladu koja æe ih shvatiti ozbiljno. Gioia-Ana Ulrich IV/82, 6. lipnja 2,,2. 29
Lebda joj je zatrpala luku pijeskom. Veliki venna bizantska, Split u sjeni Dioklecijana, na koljeno prepisivali i dopunjali. Lako je je amfiteatron još tamo gdje bijaše. Sjene iz Kotor u podno ju Crne Gore, Ancona koju primijetiti da je i navedena inaèica dopisa- gledališta motre davnu priredbu. Kakav je su Slaveni zvali Jakinom, Draè, Bari i An- na, prepravljena ili prilagoðena, da je mo - to bio grad i koliki je mogao biti! ti-Bari na zapadnoj i istoènoj Adriji, Varna, da mjestimice «velerjeèita» (tako je – ai- Costanza i Odessa s drevnim emporijima me! - simultani prevodilac na reèenom Euksina, vaše su luke svjedoci vaših sjena, simposionu preveo romansku rijeè gran- naših brodoloma. diloquente). Sjene gradova Evropo, ne tra i sebe u sjeni svijeta. Ti si U ovakvim zapisima, i u naumima onih svijet. Ne zaboravi more koje te zibalo, Me- koji ih šire, èesto su posrijedi ambicija ili diteran. taština. Mediteran je pun apokrifa. Predrag Matvejeviæ Napulju, tvoje su sjene pohranjene u te- bi, gradovi u gradu, grobovi meðu grobovi- Reèeno nam je da je izvornik ovoga ma. Za vrijeme velikih svetkovina zaruèuju traktata saèuvan u Valenciji, u knji nici (Iz rukopisa pripremljenog za novo iz- se ponovo s tobom. Uz njih uzalud tra e stare obitelji èiji su ga potomci s koljena danje Mediteranskoga brevijara) pokoja oni koji prise u da æete vidjeti na Apokrif kraju. Venecijo, sjene su èuvale tvoja blaga naj- veæa, uz palaèe, crkve, arsenal. Jedino one ti a simposionu koji je odr an na oto- bijahu vjerne. Spasile su te od vlastite po u- ku Naksosu, jedan od sudionika de, obranile od zavisti svijeta. Tebi su hodo- predoèio je štivo koje je izazvalo èastili ljubavnici. Sveti Marko nije hodo- odobravanje i dvojbu. Predstavio ga je kao èastio u Rim. traktat o sjenama gradova na Mediteranu, Marsej je te e osvojiti iznutra nego izva- rukopis pronaðen u nekoj staroj bibliote- na. Njegova stara luka veæa je od njega i ci, bez nadnevka. Saèuvan je, navodno, u njegova mora. U nju se ne uplovljuje sluèaj- više inaèica od kojih su neke, novije, no. Ne izlazi se iz nje po svojoj volji. Njezi- apokrifne. Ovdje je samo njegov dio: ne sjene prate dovijeka sve koji su u njoj bi- li. Jeruzaleme, tonuo si dugo u svoju sjenu. Bejrute, u tebi bijaše najviše sjaja na Le- Bio si veæi od nje. Sam si mjerio svoju veli- vantu. Na tebe padoše tuðe sjene, onih koji- èinu. Na tebi je da opet postaneš ono što je- ma si trebao biti gospodarom. Osuðen si da si. Zid plaèa premalen je da te pred njim op- sam ponovo odabereš svoje, kako bi mogao lakujemo. uskrsnuti. Rimu, sjena ti je ravna slavi tvojoj. Barcelonu je more vuklo zaleðu, zaleðe Plamtjele su i gasnule jedna spram druge. ju je vraæalo moru. Sjene su joj padale na Nisi vidio boljega premca od vlastite sjene, jednu i na drugu stranu. Meðu njima je tra- prestao si ga tra iti. Ostao si s njom gdje si ila pouku. Dugo je gradila luku kojom æe bio i gdje æeš biti. se moæi ponositi. Atena je blistala zajedno sa svojom sje- Genovo, odluènost ti je nadjaèala snagu. nom. Dugo je trajao suton pod Akropolom. Ligursko more bilo ti je preusko, drugoga Dolazili su putnici do nje, pitajuæi se je li is- mora nije ti bilo dosta. Pratile su te sjene ta. U ruševinama su otkrivali samo njezine tvojih rivala. Bile su ti nu ne na poèetku i sjene. Pirej je bio bez svjetionika. na kraju plovidbe. Aleksandriju su opsjedali barbari u nav- Dubrovnièe, zastava ti je s grbom slobo- ratima. Dio po dio prošlosti pokapali su de trajala koliko i sloboda. Potresi ti uzdr- meðu njezine zidine. Nakon što su spalili maše tvrðe, sam si se morao izbavljati. Bez papire, razbacali su pepeo. Sjene slova koje tebe bi bilo više sjene na istoènoj strani. su ostale u njemu ne daju se lako proèitati. Jadran bi bio manji. Tir i Sidon, kormila od cedrovine, jedra od Sevilja je na ovom i na onom moru, da- lana, vesla od levantskog ariša, glas proroka lje od obale i na obali samoj. Njezini su ka- Ezekijela još odjekuje u luci. Dragocjeni su petani bacali sidra u zaljeve bez dna. Sjene tereti potonuli. Sjene su im na dnu, u olupi- potonulih karavela ostale su zanavijek na nama, trajnije od njih. ušæu Quadalquivira. Sirakuza je otkrila u svojim njedrima Istambule, u tebi se sastaju i rastaju pam- kamenolom sav iz jednoga dijela. Povjerila æenja. I mora se sastaju i rastaju u tjesnacu, ga je glumcima za rijetke izvedbe. Igre su kraj velikih vrata. O tebe se otimaju tvoji završene, sjene kora još izvode staru dramu graditelji i tvoji osvajaèi. U tebi su se pomi- na kamenoj pozornici. rile njihove sjene, dalje od tebe ponovo ra- Kartago, bila si prkosna. Osvetili su ti se tuju. pobjednici. Potomstvo nije doèekalo punske Palermo i Messina, Malaga, Almeria i korablje na tuniskoj obali. U zaljevima Ve- Palma na Majorki, Tripolis na drugoj stra- like i Male Sirte još se zibaju sjene fenièkih ni, Kairo na delti koja izaziva more, Malta jarbola. sa svojim vjetrovima i vitezima, stari Kori- Leptis Magna razorena je uz pustinju. nt, novi i stari Solun, grèki i idovski, Ra- 30 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Koja je osnovna ideja projek- uz suvremenu umjetnost. Dakle, lje ava i umjetnièkim projekti- posljednjoj Manifesti referira se ta Guided tour? turisti ili posjetitelji izlo be dru- ma. Tako sam u Erlaufu suraði- ne nemoguænost putovanja pos- – U ovome projektu zanimaju gaèije æe percipirati ovaj prostor i vao s djecom predškolskog uz- redno povezano uz ekonomske me, izmeðu ostalog, sluèajne si- ljude koji ovdje ive ili rade. rasta. Pokazivao sam im fotogra- prilike. Mo eš li ga detaljnije ob- Osim toga, ljudi koji ovdje rade fije lokalnih politièara u pozama jasniti? ili jednostavno piju kavu na trgu kada se rukuju, dr e govore ili – Projekt za ljubljansku Mani- Roman Ondak, slovaèki umjetnik postat æe svjesni ove aktivnosti presijecaju vrpce. I ta djeca su festu Zajednièko putovanje od- pokušala simulirati te situacije is- nosi se na nemoguænost putova- pred objektiva mog fotoaparata. nja i svojevrsnu izolaciju. Zamo- Iz tih fotografija naèinio sam lio sam razlièite ljudi da mi nacr- Uèiniti nevidljivo vidljivim postere koji su onda lijepljeni po taju gradove koje nikada nisu Erlaufu. Taj je projekt izgledao posjetili. Zaista, nemoguænost Javile su se sumnje u koja se ponavlja u odreðena doba poput politièke kampanje te dje- putovanja ovih posljednjih godi- dana, te æe uoèiti vodièa koji ru- ce. Djeca su bila veoma zadovolj- na povezana je s ekonomskim kvalitetu buduæeg ivota u kom pokazuje prema njima um- na jer su prepoznala svoje fotog- prilikama u Slovaèkoj. Ranijih zajednici i upravo zato u jesto prema, recimo, uobièajenim rafije na javnim mjestima, a cijeli godina nije se moglo putovati svojim se umjetnièkim turistièkim znamenitostima, tako grad je izgledao pomalo haluci- zbog politièkih razloga, a sada se projektima pokušavam da je za oèekivati neku vrstu reak- nantno, kao da djeca pokušavaju jednostavno nema novaca. Gra- cije izmeðu posjetitelja, turista, preuzeti odgovornost za buduæ- nice su sada otvorene, ali pros- otvarati prema buduænosti prodavaèa i ljudi u kafiæima. Svi æe nost Erlaufa. To je dobar primjer jeène plaèe u Slovaèkoj ne bi oni, na neki naèin, biti ukljuèeni u suradnje s lokalnom zajednicom. mogle pokriti takav trošak. Zato moj projekt. Projekt se zove Buduænosti, a re- i taj rad govori, izmeðu ostalog, Roman Ondak, Guided tour, ferira na politièare koji koriste o gubitku ivotnih iluzija. Osim Galerija Josip Raèiæ, od 17. svibnja Indoktrinacija djece do 15. lipnja 2002., Zagreb tuacije koje bi se mogle dogoditi djecu za svoje kampanje. Dok toga, pojavio se taj novi, materi- (turistièke ture radnim danom u tijekom trajanja izlo be. Poziv- Zašto upravo Preradoviæev sam odrastao slušao sam prièe o jalistièki pogled na svijet, rekao 11, 12, 19 i 19:30 sati, subotom u nice za ovaj projekt poslane su trg? tome kako smo upravo mi, djeca, bih od 1995. godine. Buduæi da je 11 i 12 sati) na adrese kulturnih institucija i – Mjesto je frekventno. Ljudi buduænost ove zemlje i sliène u Slovaèkoj sada moguæe kupiti pojedinaca koji prate dogaðanja se nalaze ovdje, prièaju, kupuju, prièe. Na odreðeni naèin, to je gotovo iste proizvode kao i na u suvremenoj umjetnosti, ali isto prolaze. Bogato je razlièitim vr- moja reakcija na indoktrinaciju Zapadu, ljudi smatraju da nije tako i na adrese zagrebaèkih tu- stama prièa, individualnih i za- djece. potrebno putovati. Primjerice, ristièkih ureda gdje ove pozivni- jednièkih. Ali vjerujem da su ri- ako mogu kupiti majicu talijan- Leila Topiæ ce mogu privuæi znati elju turis- jetki oni koji razmišljaju o ovo- Otvaranje prema buduænosti ske tvrtke u Bratislavi, zašto pu- ta koji neæe znati da je rijeè o me prostoru na drukèiji naèin. Umjetnici tranzicijskih zema- tovati u Italiju? oman Ondak je slovaèki umjetnièkom dogaðaju veæ dos- Ova tura se mo e usporediti kao lja razlièito reagiraju na novo- Koje bi gradove elio posjetiti umjetnik mlaðe generacije, lovce o turistièkom razgledava- istra ivanje koje provode novi- nastale situacije. Koje je tvoje u buduænosti i koji grad smatraš koji od poèetka devedese- nju Preradoviæeva trga. Ono što nari National Geographica. Reci- stajalište? najboljim mjestom za ivot? tih samostalno izla e te sudjeluje æe iznenaditi turiste jest èinjeni- mo, ljudi kada èitaju taj èasopis – Smatram da su tranzicijski i – Buduæi da sam posjetio na uglednim meðunarodnim iz- ca da razgledavanje poèinje u uvijek razmišljaju o tim dalekim demokratski procesi promijenili mnogo gradova, Bratislava mi iz- lo bama kao što su Manifesta 1 i praznome izlo benom prostoru, i egzotiènim mjestima, a ono što naše ivote u mnogo veæoj mjeri gleda kao najljepše mjesto za i- 3, Aspects/Positions u Beèu ili Af- a umjetnièka publika bit æe izne- im se nalazi blizu pred oèima je nego razdoblje komunistièke vot. Uostalom, tamo nalazim ter the Wall u Stockholmu. U svo- naðena èinjenicom da je rijeè o ili nevidljivo ili nezanimljivo. Po- vladavine. Ovih trinaest godina svojevrsnu inspiraciju. Ranije ni- jim projektima tematizira pitanja pravome turistièkom vodstvu. kušavam uèiniti pomak u razmiš- donijele su znatne promjene, ka- sam tako razmišljao o gradovi- kolektivnog i individualnog sjeæa- Ono što je meni zanimljivo ljanju o svakodnevnom iskustvu, ko u pozitivnom, tako i u nega- ma. Opet se mo emo vratiti na nja, percepciju svakodnevnog ok- upravo je interakcija izmeðu raz- uèiniti nevidljivo vidljivim. tivnom smislu. Javile su se sum- razmišljanja o projektu Guided ru enja. U suradnji sa kustosi- lièitih grupa ljudi. Osim toga, oni Èesto suraðuješ s lokalnim za- nje u kvalitetu buduæeg ivota u tour. Upravo kao i posjetitelji com Moderne galerije Anom æe zajedno pratiti vodièa koji veæ jednicama i s ljudima razlièitih zajednici i upravo zato u svojim ove izlo be u Zagrebu, ja u Bra- Deviæ i profesionalnim turistiè- ima pripremljen materijal o Prera- dobnih i socijalnih profila? se umjetnièkim projektima po- tislavi otkrivam još puno stvari, kim vodièima koje koordinira Sil- doviæevu trgu, ali koji osim povi- – Upravo prošli tjedan realizi- kušavam otvarati prema buduæ- ljudi i situacija koje su mi ranije va Kalèiæ, Roman Ondak realizi- jesnih znamenitosti ukljuèuje i rao sam projekt u Erlaufu, gradi- nosti. Trebala bi postojati mo- bile nevidljive. Kroz svoje pro- rao je projekt pod nazivom Gui- dogaðaje iz nedavne povijesti, æu u Austriji gdje su se 8. Svibnja guænost da se pobijedi taj gubi- jekte pokušavam osvijestiti novi ded tour koji se odvija u prostori- osobne prièe ljudi koji ovdje rade, 1945. godine susreli amerièki tak iluzija vezanih uz godine ko- naèin razmišljanja o prostoru i ma Studija Josip Raèiæ ali i na Pre- poput cvjeæarica ili vlasnika djeè- vojnici i Crvena armija. Veæ ne- je dolaze. ljudima koji su uvijek na neki na- radoviæevu trgu. jeg karusela, ali i dogaðaje vezane koliko godina taj se dogaðaj obi- Projekt koji si realizirao na èin povezani.
kom situacijom, ali to je samo pokazatelj naciju. Razmišljali smo o Indiji ili Palesti- biciozni. Uèinilo nam se da ako to dovolj- da umjetnost još uvijek mo e provocirati ni, koja još nije nacija, i o pozivu kojem bi no radikalno napravimo, umjetnici se ne- i inspirirati. Mi smo tra ili probleme, ali svrha bila pomoæi mnogim umjetnicima s æe samo referirati na socijalni sadr aj, ne- go i na sadašnji trenutak. Sjeæaš se, Tereza, uvijek smo sanjali o takvom modelu koji Tomi Sheiderbauer i Teresa Alonso, bi uvjerio ljude da se ono što gledaju tièe èlanovi umjetnièke skupine c.a.l.c., kustosi sekcije BIGguest section na Big Torinu 2002. baš njih. Tra eæi projekte za BIGguest net, kada je rijeè o Internet projektima, naša prva odluka bila je da nismo zainteresirani za tzv. net umjetnost. Mislim na sva ta ša- Slobodan prostor Interneta rena, iritantna estetska mjesta kakva poz- najemo s neta. Mnogi poznati umjetnici, eljeli smo biti anti-bijenale, poput Jody i mnogih drugih, rade izvrsno, ali nama su bili još uvijek nedovoljno za- jednostavno predlo iti neki nimljivi za ovakav kontekst. Radili smo sa drukèiji model, i u tome smo bili stanovitim rizikom jer je interaktivnost, vrlo ambiciozni. Uèinilo nam se da ako je uistinu interaktivna, uvijek rizik. ako to dovoljno radikalno Poèeli smo pozivati skupine poput RTmark, Superflex èiji nam se projekt iz- napravimo, umjetnici se neæe nimno svidio, kao i ono što su napravili e- samo referirati na socijalni sadr aj, toys ili Andreja Kulunèiæ, koja je s projek- nego i na sadašnji trenutak tom Distributivna pravda imala izniman uspjeh. Rijeè je o vrlo promišljenim pro- jektima. Jedini stvarni problem koji smo imali Miklos Erhardt bio je problem s medijima, koji nas nisu tog podruèja. Isto tako, uèinilo nam se za- pratili na adekvatan naèin. Moram napo- Kakva ste iskustva stekli u Torinu, kao nimljivim pozvati Indiju, na èijem smo menuti da nismo baš presretni s “prevo- umjetnici i kao kustosi? primjeru imali namjeru pokazati kako je- ðenjem” net projekata u stvarni prostor. – Sheiderbauer: Kada smo pozvani kao nismo ih eljeli provocirati, pogotovo ne dan vrlo stari, mitski svijet i visoka tehni- Svi su razmišljali o tome kako æemo se selektori, kao oni koji odluèuju o sadr aju one izmeðu kustosa i umjetnika. ka mogu iæi zajedno. No palo nam je na suoèiti s problemom interfejsa, ali neki projekta, imali smo zapravo namjeru nap- elio sam zapravo zapoèeti s jednim pamet, i to smo rekli Michelangelu, da bi umjetnici naprosto nisu imali vremena raviti kritièki projekt, ali mislim da nismo vrlo opæenitim pitanjem. Odnosi se na mo da bilo bolje umjesto toga u goste napraviti drugo nego pokazati miša, ekran u potpunosti raèunali s problemima koji vaše originalne namjere s najveæom sekci- pozvati svijet net umjetnosti. Tada bismo i tipkovnicu, što mo da i nije tako loše bi u vezi s tim mogli nastati. jom koju ste trebali osmisliti... bili slobodni pozivati ljude odasvud, što je – Alonso: Ono što smo nauèili od cije- Zar ste uopæe mislili da su se problemi – Sheiderbauer: BIGguest net je rezul- takoðer adekvatan odgovor na sadr aj le stvari jest da slobodan prostor Interne- mogli izbjeæi? tat naslova kojeg je predlo io Michelan- “velike društvene igre”. eljeli smo to i ta i slobodan prostor stvarnog društva ni- – Sheiderbauer: Kad bismo radili po- gelo Pistoletto, Big Social Game. Kada zato što smo konceptom ove manifestaci- su ista stvar. Razlika je da na Internetu novno, sigurno bismo to izveli drukèije, smo ga prije godinu dana doznali, razmiš- je nastojali postiæi jedan bijenale manje, a postoji više moguænosti individualne inte- pokušali bismo bolje komunicirati s um- ljali smo o tome koja bi zemlja mogla biti ne još jedan bijenale. eljeli smo biti anti- rakcije s temom i konfliktnim mjestima, jetnicima. Moram priznati da nisam u gost. Uèinilo nam se da ne mo emo pro- bijenale, jednostavno predlo iti neki dok u stvarnom prostoru, kao što smo potpunosti raèunao s osjetljivom politiè- naæi smisao u tome da pozovemo neku drukèiji model, i u tome smo bili vrlo am- imali prilike vidjeli, to nije sluèaj. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 31
toga, ideja igre nije utopija, jer je to je neš- tu igru dovoditi stvari u pitanje. litièku ulogu, završava u parcijalnosti. Bi- to što se dogaða, što se ivi u trenutku. To Ova je manifestacija izazvala negativ- lo da je lijeva ili desna, uvijek ostaje parci- je naèin do ivljavanja stvari u terminima ne reakcije u dnevnom tisku, no èini mi se jalna, jer se ne uspostavlja odnos. To je ve- odnosa, postavljanje stvari u aktivnost, u da se da je rijeè o temeljnom neprepozna- lika opasnost. Siguran sam da umjetnost vanju najintrigantnijih struja u recentnoj ne smije bje ati od politike, ali na imagi- Big Torina 2002. produkciji svojstvenih upravo umjetnici- nativan naèin koji nije rat… nego nešto Michelangelo Pistolleto, umjetnièki direktor ma mlaðeg naraštaja, koji se više ne zado- drugo. Produkcije novih stvari stvaraju voljava estetskim senzacijama, nego tra- novu sliku buduæih civilizacija koje se gaju za stvarnim sadr ajima. mogu vratiti i unatrag, odustajuæi sudjelo- Umjetnost tra enja rješenja – Za mene je sadr aj vrlo bitan. Ovdje vati u tehnološkom ludilu, ekonomskim je u središtu pozornosti socijalni sadr aj. spekulacijama pod svaku cijenu. No, da- U 20. stoljeæu forma je bila Jasno je da je oblik nositelj sadr aja, ko a nas je agresivnost svugdje u modi. najva nija, jer ju je trebalo je na površini tijela, ali potrebno je tijelo, Ona nije potrebna onim umjetnicima mijenjati, jer je promjena forme jer ko a onda neèemu slu i. U 20. stolje- koji su u stanju napraviti dublja istra iva- æu forma je bila najva nija, jer ju je treba- nja i kreirati alternative. Moram reæi jed- povlaèila za sobom formalni lo mijenjati, jer je promjena forme povla- nu stvar – ovom izlo bom otvorili smo sadr aj, koji je opet utjecao na èila za sobom formalni sadr aj, koji je vrata svijeta i ne mo emo zanemariti èi- mijenjanje vizije svijeta. Danas opet utjecao na mijenjanje vizije svijeta. njenicu da to podrazumijeva dogaðanje Danas estetske promjene i bijeg u autono- mnogih, èesto nepredvidljivih interakcija. estetske promjene i bijeg u miju autoreferencijalne umjetnosti više Ovdje nije kao na drugim izlo bama koje autonomiju autoreferencijalne nije dovoljan. Ideje estetskog progresivi- su unaprijed i u potpunosti definirane, i za umjetnosti više nije dovoljan teta odavno su prevladane, nalazimo se u koje postoji apsolutna garancija da neæe etici koja se redefinira, otkriva, etici koja biti briga ni problema. Ali za to smo od- dolazi iz dubokih društvenih potreba. govorni. Kada smo odluèili govoriti o ve- Puno se ovih dana govorilo o akciji likoj društvenoj igri, to je podrazumijeva- Iva R. Jankoviæ grupe Everyone is an expert i mišljenja o lo skok u vatru, jer nalazimo se u vreme- ovom sluèaju u aktivnost igre. Pedale ne njihovom istupu s rimovanom parolom su nu velikih promjena, no treba biti oprezan slu e tomu da budu mirne, nego da se podijeljena. Na diskusijama u “Areni” da ne nastanu katastrofe. Umjetnost ne Zašto ste se odluèili upravo za naslov pokreæu. Kada se igra, mo e se pobijediti zauzeli ste negativan stav prema tome, tj. smije stvarati nesreæe, umjetnost mora biennala Velika društvena igra. Pojam ili izgubiti, za razliku od ideje socijalnih niste stali na njihovu stranu… tra iti moguænosti. Nesreæe se ionako veæ “socijalnog” danas rijetko priziva vedre utopija koje mogu završiti u teškim gubi- – Uvijek postoji opasnost izlaska iz ok- posvuda dogaðaju i ne treba se praviti da asocijacije igre… cima. Ljudi obièno govore “umjetnost ni- vira umjetnosti u banalnost politike. Um- ih ne vidimo. Mladi ljudi sve se više uklju- – Mislio sam na igru u smislu – igrajmo kad ništa nije promijenila”. Pa dobro, mi jetnost mora uzeti politiku u igru, ostaju- èuju u politièka previranja, to treba uzeti se mijenjanja društva. Ideja igre podrazu- se onda igramo s idejom moguæih promje- æi umjetnost i djelujuæi specifiènim oblici- u obzir. Vatra je tako velika, da lonac um- mijeva obavljanje neke radnje s lakoæom, na. Ako se stvari promjene, dobro, ako se ma koji su kreativni i transformativni. jetnosti vrije kao nikada prije, pa kad se nema prizvuk te ine kakve utopije. Osim ne promijene, znaèi da smo se igrali i kroz Ako se umjetnosti postavi direktno u po- podigne poklopac iziðe mnogo pjene ...
Na gradskom trgu nekoliko posljednjih godina zastupa Andre- No, u kontekstu društveno anga irane Kao posebno cijenjeni gosti skupine ja Kulunèiæ, u obliku web-sitea prezentiran umjetnosti bile su prisutne tendencije c.a.l.c., u Torinu su se pojavili èlanovi popu- je rad Distributivna pravda. Problematika transparentnog polariziranja, koje su larnih e-toysa. Na iznenaðenje svih, net ak- koju je umjetnica postavila odnosi se na pi- izazvale razila enja u mišljenju izmeðu tanje raspodjele ogranièene kolièine dobara umjetnika i kustosa. Polemike su se naj- unutar zajednice. Temeljeæi istra ivanja na više vodile o u osnovi dobro osmišljenog nekoliko teorija o distributivnoj pravednos- projekta skupine Everyone is an expert. Velika društvena igra ti, projekt je ostvarila suradnjom s timom Ova skupina, osim pokretnog ureda za struènjaka iz drugih disciplina (filozofa, di- imigrante, otvara Internet adresu, omo- Razumijevanje sadr aja i konteksta tivisti nisu svoj rad realizirali na Internetu, zajnera i sociologa). Cijela se anketa s nam- guæavajuæi imigrantima kreiranje identi- nego na torinskom trgu Piazza Castello. jerom seljenja i skupljanja podataka na razli- teta na osnovi eljene profesije kako bi radova ne poèinje podra ajem Meðu mnogobrojnim intervencijama u ur- èitim mjestima, odnosno na primjerima ne- im se olakšao put za pronala enje posla i oènog ivca, nego podrazumijeva banom prostoru kakvima je, uz net projek- koliko razlièitih društveno-ekonomskih korisne informacije uèinile što dostupni- vrijeme za koncentraciju i te, obilovao ovogodišnji Big Torino, njihov modela, doima poput zabavne, dobro dizaj- jima. No ono od èega su se kustosi ogra- razmišljanje se rad mo e ubrojiti meðu uspješnije, kako s nirane igre zalazeæi na vrlo jednostavan na- dili, krilatica je pod kojom propagiraju estetske, tako i s idejne strane. Monta na èin u slo ena pitanja, što je potvrdio i veliki svoj projekt, a sastoji se od kratke pjes- kuæica naranèaste boje, koja je postala zaš- broj posjetitelja zainteresirano ispunjavajuæi mice izravno upuæene predstavnicima ta- Big Torino 2002, od 19. travnja do titnim znakom grupe inteligentnih i infor- upitnik Andreje Kulunèiæ veæ na samom ot- lijanske vlade: Basta con Berluskoni, Bos- 19. svibnja 2002., Torino matièki obuèenih umjetnika, konstruirana je vorenju. si, Fini! Benvenuti clandestini!. Suzdr an kao mjesto uistinu namijenjeno igri. E-toysi Procesualni anketni rad prezentirali su u stav umjetnièkog direktora i kustosa pre- su sadašnju politiku u Italiji koja je moæ prostorijama Sveuèilišta za društvene zna- ma izravno intoniranim radovima, kakvih stvorila upravo putem medija (nakon što je nosti predstavnici njemaèke skupine REI- na ovom biennalu nije bilo malo, posve je Iva R. Jankoviæ sadašnji predsjednik otkupio nekoliko vital- NIGUNGGESELLSCHAFT projektom razumljiv s obzirom na èinjenicu da je nih televizijskih stanica), pretoèili u rafini- Duh rada. Skupina iz Dresdena je anketom, vlada poslala oštar dopis u kojem lamen- ran rad posveæen najmlaðima. Osnovnoš- postavljenom ljudima razlièitih profila, tira nad «prevelikom iznosom novca (tri iennale mladih koji se ove godine odr- kolci su prolazili kroz neku vrstu rituala, za- nastojala valorizirati znaèenje pojma rada, milijarde eura) utrošenom na smeæe», ao drugi put u bogatoj talijanskoj poèinjuæi igru odijevanjem u bijele kombi- udio kreativnosti i organizacije slobodnog dok su se mladi talijanski desnièari tran- pokrajini Piemont, izazvalo je za um- nezone, nalik opravama za astronaute, na- vremena. sparentima sliènog sadr aja razmahivali jetnièke manifestacije ovakva tipa neuobièa- kon èega su se okupljali oko pripovjedaèa Razlog zbog kojeg je Biennale mladih u na ulasku u Cavallerizze. jeno komešanje. Umjetnièki direktor Miche- bajki, koje se od klasiènih razlikuju tek po tisku nazvan “centrom za socijalna pitanja” langelo Pistoletto ranih šezdesetih godina tome što se u ulozi moænog zla kojeg treba jest mnoštvo radova posveæenih problemi- Nekonvencionalno i aktualno aktivno je sudjelovao u formiranju umjetniè- pobijediti kriju šareni mas-mediji. ma imigranta. Talijanski clandestini, ljudi U “Areni” koja se odr avala kroz cijelo ke struje s refleksijama na sociološki aspekt Novinari dnevnog lista Il giornale del Pie- bez radne dozvole i prava glasa koji su ug- vrijeme trajanja Biennale, umjetnici su pred umjetnosti, poznatom pod nazivom Arte po- monte poznatog po beskompromisnom za- lavnom iz ekonomskih razloga primorani znati eljnom publikom morali braniti svoje vera. Šezdesetosmogodišnjaka s meðunarod- govaranju Berlusconijeve politike, neskloni napustiti zemlju u kojoj su ivjeli, u Italiji projekte. U raspravi na kojoj se predstavila nom reputacijom zaintrigiralo je pitanje kako onomu što se tijekom svibnja dogaðalo na su sve èešæe predmet netrpeljivosti i grupa Everyone is one expert pojavio se i sam se danas umjetnici mlaðe generacije “nose” sa mnogim mjestima u gradu i Cavalerizzama, predrasuda. Pistoletto, koji je prethodno zamolio nje- socijalnom problematikom, a kad je odabirao Biennale su opisali kao smotru lošeg ukusa maèke umjetnike da ne tiskaju novine s ri- temu i naslov Biennala, vjerojatno nije do u sprezi s politièkom korektnošæu, a glavni Pitanje imigranata movanom parolom, argumentirano ukazu- kraja raèunao s èinjenicom da kod igara po- su izlo beni prostor posprdno nazivali Popularna danska skupina Superflex, u juæi na negativne strane takvih strategija, no nekad treba raèunati i na izostanak fair playa. «centrom za socijalna pitanja». No, takva je izlo beni prostor u ivo prenosi snimke iz oni ga nisu poslušali. Osim etabliranih selektora poput talijan- klasifikacija upravo ono što su kustosi i e- jednoga popravnog doma za maloljetne pri- Amerièka skupina RTmark, koja se usput skoga kustosa Giacinta di Pietrantonia, o ljeli postiæi, u vrijeme politièkih turbulenci- jestupnike imigrante da bi na kraju autor- reèeno na Biennalu prezentirala minornim koncepciji Biennala odluèivali su predstav- ja obilje enih stalnim uliènim prosvjedima. stvo prepustili samim mladim imigrantima, radom, daleko ispod razine njihovih dosa- nici novog umjetnièkog naraštaja, koji su se omoguæavajuæi im uz razvijanje kreativnosti dašnjih intrigantnih web diverzija, dodatno prvi put našli u ovoj ulozi. Omi Scheider- Intervencije u tkivo svakodnevice posjedovanje vlastite mre e. je dolijevala ulje na vatru, proglašavajuæi na bauer i Teresa Alonso, èlanovi umjetnièke U kontekstu velikih Biennala sliène su se Tandem Dominik Hislop i Miklos Erhar- svojim stranicama organizatore licemjerima skupine c.a.l.c osmislili su središnji dio – tendencije prvi put pojavile u koncepciji dt koji se nedavno predstavio u Hrvatskoj, i radeæi sitne diverzije natpisima na e-toyso- BIGguest Torino. U nekadašnjim plemiæ- austrijskoga kustosa Petera Weibla 1999. go- ponavljajuæi istu strategiju kao i u radu s vom kontejneru (www.rtmark.com/torino kim konjušnicama Cavalerizze, gdje se nala- dine, kad su sukladno pojmu otvorena djela beskuænicima iz 1996., fotoaparate s uputa-
od gradnje nove zgrade. Odluèe- radova, tehnièke dokumentacije ture. U odreðivanju pravilnog akademske godine, Prerad Deti- no je istovremeno zapoèeti ispi- (idejni, glavni i izvedbeni proje- pravnog i urbanistièkog smješta- èek je nakon dva mandata predao tivanje moguænosti pregradnje kt), ishoðenja uvjeta ureðenja ja dvorišne dogradnje na posto- du nost dekana Kristijanu Pet- neke postojeæe zgrade, za što je prostora i graðevne dozvole, s jeæu parcelu precizno su odreðe- roviæu. Ured Predsjednika Re- publike je posredno odgovorio poèetkom prosinca, kad je Da- vorin Tepeš, predstojnik Ureda F a n t o m s k a a k a d e m i j a za upravljanje imovinom Repub- like Hrvatske otklonio moguæ- nost bilo kakva posredovanja u Kronologija sluèaja ni urbanistièki uvjeti minimalne rješavanju problema prostora Muzièke akademije – marš udaljenosti od postojeæih zem- Muzièke akademije. Objašnjenje ljišnih meða. Dekan Prerad Deti- je na rutinskoj birokratskoj razi- kroz dr avne institucije èek se sredinom travnja obratio ni uvje bavanoj desetljeæima na Uredu predsjednika Republike ovim prostorima: ured struèna Hrvatske s molbom za posredo- slu ba Vlade Republike Hrvat- vanje na zajednièkom sastanku ske koja se koristi za potrebe ti- predstavnika Prirodoslovno-ma- jela dr avne vlasti. Što god to bi- Zlatko Juriæ tematskog fakulteta, Muzièke lo kome znaèilo. 1.4: Ulièno i dvorišno proèelje zgrade PMF-a; akademije i Uprave Sveuèilišta. ad sam prije desetak godi- Zvonimirova ulica 8/Bauerova; srpanj 1997. Do sastanka pod patronatom 1996. Pitijski odgovor gradske na prvi put objavio tekst u predsjednika Republike Hrvat- uprave èasopisu ivot umjetnosti ske nije došlo, ali je na 8. sjednici Krajem veljaèe zamjenik mi- o razmišljanjima i pokušajima od 2.1 Fotografija iz zraka kompleksa Paromlina; nadzorom nad graðenjem proci- Upravnog vijeæa Sveuèilišta po- nistra znanosti Nikola Ru inski 1945. do 1990. osiguranja pot- Hrvatske matice iseljenika i KD Vatroslava jenjeni su na 320.866 DEM, prib- èetkom studenog konaèno odlu- obavijestio je dekana Kristijana rebnog prostora za rad Muzièke Lisinskog, iz smjera sjeverozapada li no 7% od cijene gradnje. èeno da se ne mogu izdati nikak- Petroviæa da je donesena odluka akademije, imao sam suzdr anu Ukupni proraèun troškova preg- va pismena jamstva, zbog neraz- o dodijeli 500.000 kuna iz dr av- nadu kako bi se s vremenom radnje iznosio je 4,904.666 DEM riješenosti imovinsko-pravnih nog proraèuna za 1996. za preg- mo da barem moglo zapoèeti s potrebno daleko manje novaca (1094 DEM/m2) u što nije bila odnosa nad nekretninama izme- radnju zgrade. U narednih neko- procesom trajnog rješenja. Iako nego za novogradnju. ukljuèena unutrašnja oprema. ðu Sveuèilišta i Prirodoslovno- liko dana se od Muzièke akade- je od šezdesetih godina sklero- Vrijeme izgradnje bilo je predvi- matematskog fakulteta. mije zahtijevalo podnošenje iz- tiènost politièkog odluèivanja u 1993. Kako financirati bilo ðeno u razdoblju od 1994. do vještaja Ministarstvu znanosti i dr avnom aparatu bila sve vidlji- kakvu gradnju? 1996. Planirano je bilo tijekom Dekan Kristijan Petroviæ tehnologije o predviðenom po- vija, ipak se uspjelo sagraditi no- Tvrtka Interkonzalting je 1994. obaviti: arhitektonsku (1995.-97.): 1995. Tko je vlas- èetku korištenja sredstava. Iz- ve zgrade za kapitalne kulturne predlo ila na potpisivanje ugo- snimku postojeæe zgrade, graðe- nik zgrade? vještaj je trebalo izraditi bez ob- institucije poput arheoloških vor o voðenju svih konzalting vinsko-instalatersko istra ne ra- U sijeènju je dekan red. prof. zira što se nikakva odluka nije muzeja u Zadru i Splitu, Nacio- poslova i ovjeru punomoæi o zas- dove, sreðivanje imovinsko- Prerad Detièek pokrenuo osni- mogla donijeti zbog problema s nalne i sveuèilišne knji nice u tupanju Muzièke akademije pred pravnih odnosa zgrade i zemljiš- vanje inicijativnog odbora za no- imovinsko-pravnim odnosima. Zagrebu. Pouèen iskustvom du- gradskim i dr avnim slu bama. ne parcele, izradu projektnog za- vu zgradu Muzièke akademije u Poèetkom o ujka, dekan Kristi- gotrajnosti izgradnje ove tri in- Na velika graðevinska poduzeæa datka, idejno arhitektonsko rje- Zagrebu u kojem su bili èlanovi: jan Petroviæ zamolio je potpred- stitucije nisam imao nikakvih Industrogradnju, Tehniku i Meði- šenje, prijedlog uvjeta ureðenja Naima Baliæ, Nikša Bareza, Maja sjednicu Vlade Republike Hrvat- iluzija kako bi bilo kakva novog- murje-Visokogradnju bio je upu- prostora i ishoðenje suglasnosti, Bezjak, Arsen Dediæ, Pavle Deš- ske Ljerku Mintas-Hodak za po- radnja ili pregradnja postojeæe æen dopis s anketnim upitom je- tehnièku dokumentaciju za gra- palj, Prerad Detièek, arko moæ u rješavanju pravne situacije zgrade mogla biti brzo izvedena su li spremni kreditirati poèetak ðenje (glavni i izvedbeni proje- Domljan, Nenad Fabijaniæ, Ned- s vlasništvom, koja je došla na u nekoliko godina. Realnije je bi- pripremnih radova (istra ni ra- kt), ishoðenje graðevinske doz- jeljko Fabrio, Nikša Gligo, Pero mrtvu toèku. Mintas-Hodak lo oèekivati krajnje neizvjesni dovi, izrada tehnièke dokumen- vole, iseljenje Prirodoslovno- Gotovac, Ivo Josipoviæ, Tereza sazvala je sastanak poèetkom sr- proces u trajanju od jednog do tacije, otvaranje gradilišta, poèe- matematskog fakulteta iz zgrade Kesovija, Ðuro Kokša, Vladimir pnja na kojem su prisustvovali dva desetljeæa. Za dugotrajnost tak graðenja) oko izgradnje nove i preseljenje u novu zgradu na Kranjèeviæ, Ognjen Kraus, Adal- ministar znanosti Ivica Kostoviæ, ostvarenja bilo kakve zamisli na zgrade Muzièke akademije. Ge- Horvatovac, pripremu graðevin- bert Markoviæ, Seadeta Mid iæ, ministrica prosvjete Ljilja Vokiæ, podruèju kulture na ovim pros- neralni direktor Industrogradnje skog zemljišta i projekt interije- Andro Mohorovièiæ, Tonko ministar kulture Bo o Biškupiæ, torima postoje brojna objektivna Mato Èop i Tehnike Filip Filipec ra. Potrebni proraèun za financi- Niniæ, Kristijan Petroviæ, Ru a pomoænik Rektora za investicije opravdanja: neprekidna nestabil- potvrdno su odgovorili, ali prije ranje svih djelatnosti iznosio je Pospiš-Baldani, Miljenko Pro- i odr avanje Rudolf Lonèariæ, nost u politièkim zbivanjima, uspostavljanja bilo kakva kredit- 321.000 DEM. Za 1995. bio je haska, Anðelko Ramušæak, Is- dekan Kristijan Petroviæ, prode- prijelaz iz totalitarne diktature u nog odnosa tra ili su pismene predviðen poèetak i završetak tvan Roemer, Ivan Supek, Vje- kan Jakša Zlatar i Frano Paraæ s graðansku demokraciju i Domo- garancije Grada Zagreba i Re- pregradnje postojeæe uliène koslav Šutej, Jakša Zlatar, Viktor Muzièke akademije. Zbog sprije- vinski rat. Daleko su zanimljivija publike Hrvatske za povrat kre- zgrade i poèetak radova na dvo- megaè. Odbor je izradio rezo- èenosti nisu bili prisutni pred- i brojnija subjektivna opravdanja dita. Direktor Meðimurje-Viso- rišnoj dogradnji, s proraèunom luciju sa zahtjevom da se odmah sjednik Odbora za izgradnju, koja se sva nalaze u “sferi magiè- kogradnje Ljubomir Jurèec ot- od 2,300.000 DEM. U 1996. go- odredi prostor za zgradu i raspi- potpredsjednik Sabora, arko nosti ekonomskog mišljenja”. U klonio je moguænost kreditira- dini bi se dovršila izgradnja dvo- še javni natjeèaj za financijsko i Domljan i gradonaèelnica Mari- tekstu nastojim unutar opisanog nja, a poèetak suradnje uvjetovao rišne dogradnje i bilo bi potreb- arhitektonsko rješenje. U o uj- na Matuloviæ-Dropuliæ. Na sas- politièkog i gospodarskog okru- je isplatom jednog dijela avansa. no još 2,283.000 DEM. Pomoæ- ku i travnju Damir Hudeèek je tanku je odluèeno da Ministar- enja prikazati desetogodišnji Iz odgovora bilo je oèito da nik rektora za investicije i odr a- upozorio Ministarstvo znanosti i stvo znanosti i tehnologije, mukotrpni “marš kroz dr avne gradnja nove zgrade dolazi u ob- vanje Rudolf Lonèariæ je pred- tehnologije na zaustavljanje svih Sveuèilište i Grad Zagreb moraju institucije” brojnih dekana Mu- zir tek kad se utvrdi precizan, stavio analizu Damira Hudeèeka prethodnih radova planiranih za stvoriti pravne pretpostavke za zièke akademije sa skromno pos- pouzdan i dugoroèan naèin fi- na Upravnom vijeæu Sveuèilišta 1994. zbog nepostojanja pisme- potpisivanje ugovora izmeðu tavljenim ciljem barem zapoèi- nanciranja. gdje se raspravljalo o još dva mo- nog jamstva Sveuèilišta. Osnovni Prirodoslovno-matematskog fa- njanja procesa gradnje nove guæa rješenja: bivšoj Komandi problem su neriješeni imovin- kulteta, Muzièke akademije i zgrade ili pregradnje postojeæe 1994. Pojava zgrade na uglu zrakoplovstva u Maksimirskoj ul. sko-pravni odnosi. Prirodoslov- Grada o prijenosu vlasništva s zgrade u strpljivoj nadi o nekim Zvonimirove ul. 8 /Bauerove 63 i vojarni Kumrovec u Ilici. Ti- no-matematski fakultet nije ni- Prirodoslovno-matematièkog fa- buduæim generacijama dekana, ul. jekom rasprave zgrada na uglu kad bio vlasnik, jer je zgrada upi- kulteta na Muzièku akademiju profesora i studenata koji æe èita- Nakon što je situacija izgleda- Zvonimirova ul. 63/Bauerova ul. sana u zemljišnim knjigama kao do kraja rujna. Ministarstvo zna- vu gradnju uspješno privesti la prilièno bezizlazna, poèetkom je bila prihvaæena kao jedino društveno vlasništvo od 28. sr- nosti i tehnologije je trebalo u dovršenju. veljaèe pojavila se iznenada mo- realno rješenje, jer preostale dvi- pnja 1959. Tijekom 1992. jedna proraèunu predvidjeti financij- guænost pregradnje jedne posto- je lokacije dugoroèno nisu bile od zamisli na fakultetu bila je ska sredstva za izvoðenje preg- Dekan Prerad Detièek (1991.- jeæe zgrade. Pomoænik rektora za izgledne zbog slo enih meðu- prodajom zgrade financirati dov- radnje u razdoblju od 1997. do 95.): 1992. Odustajanje od investicije i odr avanje Rudolf sobnih odnosa u Ministarstvu ršenje izgradnje nove zgrade na 1999. U zadnjem tromjeseèju Vranicanijeve poljane Lonèariæ zatra io od in enjera obrane Republike Hrvatske. De- Horvatovcu. Sredinom lipnja 1996. trebao bi se raspisati natje- Za vrijeme obavljanja prip- Damira Hudeèeka iz Interkon- kan Prerad Detièek bio je sugla- odr an je sastanak na Prirodos- èaj za izradu projektne doku- remnih radova na Vranicanijevoj zaltinga financijsku i tehnièku san s izborom zgrade na uglu lovno-matematskom fakultetu, mentacije. Osnovao bi se tim za poljani tijekom 1991. u brojnim analizu opravdanosti smještaja Zvonimirove ul. 8/Bauerova ul., gdje je tajnica fakulteta je izvijes- odluèivanje i praæenje radova, razgovorima s gradskom upra- Muzièke akademije u zgradu na ali je tra io pismeno jamstvo od tila o posjedovanju dokumenta koji bi poèetkom listopada pod- vom pokazalo se da je prikuplje- uglu Zvonimirove ul. Sveuèilišta da æe nakon iseljenja iz 1945.godine o dodjeli zgrade nio izvještaj potpredsjednici Vla- na svega jedna treæina potrebna 8/Bauerove ulice, nakon što se Prirodoslovno-matematskog fa- na korištenje, pa se zato u rujnu de Ljerki Mintas-Hodak. Od- novca. Vranicanijeva poljana je Prirodoslovno-matematski fa- kulteta zgrada biti dodijeljena na fakultet namjerava upisati u mah nakon sastanka dekan Kris- katastarska èestica 1563 na Gor- kultet preseli u dovršenu novu korištenje Muzièkoj akademiji. zemljišnim knjigama kao vlasnik. tijan Petroviæ je podnio zahtjev njem gradu koja je omeðena: sa zgradu na Bijenièkoj cesti na Sredinom o ujka arhitekt Slavko Inicijativni odbor za novu zgra- za vlasnièki upis zgrade u korist sjeverne strane Vranicanijevom Horvatovcu. Postojeæa ulièna Dakiæ, direktor Gradskog zavo- du ovlastio je izaslanike dekana Muzièke akademije na proèelni- ulicom, kulom Lotršæak na isto- uglovnica ima površinu od 2634 da za planiranje razvoja grada i Prerada Detièeka, Maju Bezjak, ka Borisa Ordulja u Gradski ku, Strossmayerovim šetalištem m2, a u dvorištu je moguæe izvr- zaštitu èovjekova okoliša, sugla- Terezu Kesoviju, Nedjeljka Fab- ured za graditeljstvo, komunalne na jugu i Hidrometeorološkim šiti dogradnju od 1846 m2. sio se s idejom prenamjene zgra- ria i arka Domljana da krajem i stambene poslove, promet i ve- zavodom na zapadu. Pretpostav- Ukupna površina zgrade bi izno- de za potrebe Muzièke akademi- mjeseca ponovno zatra e prijem ze. Nakon zaprimljenog zahtjeva lja se moguænost pojavljivanja fi- sila 4480 m2. Troškovi pregrad- je. Posebno je upozorio na pripa- kod predsjednika Republike Hr- sredinom srpnja, na 34. sjednici nancijski zahtjevnih arheoloških nje postojeæe zgrade i izgradnje danje zgrade u II. kategoriji zaš- vatske. elja je bila postiæi uklju- komisije za poslovni prostor istra ivanja. Zbog teških ratnih novog dvorišnog dijela bili su tite spomenika, zbog èega je za èenje predsjednika dr ave u èita- Gradskog poglavarstva donesena zbivanja i zamršene gospodarske predviðeni u iznosu od 4,583.800 sve pregradnje potrebna pismena vu inicijativu, kojom bi se ubrza- je Pitijska odluka da se po iselje- situacije dekan Prerad Detièek je DEM. Izrada arhitektonskih suglasnost Gradskog zavoda za lo rješavanje imovinsko-pravnih nju Prirodoslovno-matematskog poèeo razmišljati o odustajanju snimki, istra nih geotehnièkih zaštitu i obnovu spomenika kul- odnosa. U listopadu, s poèetkom fakulteta iz izgrade u Zvonimi- IV/82, 6. lipnja 2,,2. 33 rovoj ul. 8 prostor dodijeli Mu- no-matematièki fakultet ju je du- remnih radova do ishoðenja gra- Nikola Ru inski je donio odob- tuacija se dodatno zakomplicira- zièkoj akademiji. Iz famozne gi niz godina posjedovao kao sa- ðevne dozvole ugovoren je mje- renje i rješenje kojim se 300.000 la kad se pokušalo zapoèeti geo- šturosti teksta nije jasno ostaje li mostalan, zakonit, istinit i poš- seèni paušalni iznos od 11.900 kuna doznaèilo na poslovni ra- mehanièka istra ivanja nosivosti Grad Zagreb vlasnik zgrade koju ten posjednik, pa se zato ima kuna. Za poslove struènog nad- èun Muzièke akademije. Za vri- tla. Od poèetka okolni stanari samo dodjeljuje akademiji na ko- pravo uknji iti u zemljišnim zora nakon poèetka gradnje ugo- jeme izvoðenja radova Muzièka nisu bili skloni ideji o akademiji rištenje ili se grad odrièe vlasniš- knjigama kao vlasnik. Potrebno voreno je 1,9 % na iznos svake akademija je morala Ministarstvu u susjedstvu, pa su pozvali poli- tva koje se prenosi na akademiju je još prièekati razrješenje situa- obraèunate privremene mjeseène znanosti i tehnologije obavezno ciju koja je zbog nejasne imovin- kao novog vlasnika. Krajem lis- cije s bivšim vlasnicima i osniva- situacije, uz uvjet ako izgradnja podnositi izvještaje o svim dje- sko-pravne situacije jednostavno topada dekan Kristijan Petroviæ èima, Zakladom Hrvatske eko- bude financirana kroz proraèun latnostima, dostavljati fotokopi- zabranila daljnje radove i zatvo- je obavijestio Ljerku Mintas- nomske komercijalne škole, koja Republike Hrvatske. Direktor i je svake ovjerene graðevinske si- rila gradilište. Posebno je objaš- Hodak o osnivanju operativne njeno zašto je od idejnog arhi- grupe za praæenje dinamike dje- tektonskog rješenja do idejnog lovanja u sastavu: pomoænik rek- arhitektonskog projekta ukupna tora za investicije i odr avanje površina zgrade od poèetnih Rudolf Lonèariæ, dekan Frano 4000 m2 narasla na konaènih Paraæ i Jakša Zlatar s Muzièke 7000 m2. Tijekom razgovora pri- akademije i Hari Vladoviæ-Relja je izrade idejnog projekta, Povje- iz Interkonzaltinga. Upozorio je renstvo za izgradnju je zatra ilo na stav gradonaèelnice Marine od odgovornog projektanta arhi- Matuloviæ-Dropuliæ koja je od- tekture poveæanje površine zbog luku tumaèila kao nemoguænost predviðanja buduæeg poveæanja dodjeljivanja vlasništva Muziè- broja studenata sa 400 na 500. koj akademiji. Krajem prosinca Projektna tvrtka je zbog razlike ministar znanosti Ivica Kostoviæ površina od 3000 m2 predlo ila je odobrio Muzièkoj akademiji dopunski ugovor jer se površina poèetak korištenja svojedobno poveæala pribli no 75%. Minis- dodijeljenih 500.000 kuna za tar znanosti Ivica Kostoviæ je od- obavljanje nu nih pripremnih ra- bio odobriti isplatu dopunskog dova. ugovora zbog neovlaštenog po- veæanja ukupne površine zgrade, Dekan Igor Gjadrov (1997.- o èemu Ministarstvo nije bilo 98.): 1997. Izrada idejnog pravodobno ukljuèeno. Rješenje projekta pregradnje se pokušalo pronaæi na prijedlog Sredinom veljaèe dekan Kris- dekana Tonka Niniæa u razgovo- tijan Petroviæ i direktor Mahmud ru s predsjednikom Vlade Zlat- Kapetanoviæ iz arhitektonskog kom Matešom. Do sastanka nije ureda Centar 51 sklapaju ugovor došlo, a ministar znanosti ostao o izradi tehnièke dokumentacije je pri svom uvjerenju, pa arhitek- u iznosu od 367.425 kuna. U tonskoj tvrtki Centar 51 nije is- ugovoru je samo donekle bio od- plaæeno dodatno poveæanje ho- reðen obujam poslova po pojedi- 3.3 Arhitekt Branko Kincl; varijanta – C: Trg Stjepana Radiæa izmeðu KD Vatroslava Lisinskog i zgrade Gradskog poglavarstva, o ujak 2001. norara. Sve aktivnosti su nakon nim fazama, ali su zato vrlo pre- toga bile usmjerene na organizi- cizno bili odreðeni vremenski ranje sastanka dekana Prirodos- rokovi i financijski iznosi za is- po Zakonu o nadoknadi za imo- in enjer Sergije Waniek su zastu- tuacije i izvod Zavoda za platni lovno-matematièkog fakulteta, platu po završetku pojedine faze. vinu oduzetu za vrijeme jugosla- pali tvrtku u obavljanju ugovore- promet o plaæanju izvoðaèu. Muzièke akademije, zamjenika Prevedeno na obièan jezik znaèi- venske komunistièke vladavine nih poslova. Sredinom srpnja na ministra znanosti Nikole Ru in- lo je da su projektanti bili donek- mo e postaviti zahtjev za povrat zahtjev Frane Paraæa, koji je u Dekan Tonko Niniæ (1998.- skog i rektora Sveuèilišta kako bi le u prednosti pred investitorom imovine do 30. lipnja 1997. Min- meðuvremenu imenovan vodite- 2000.): 1998. Policija se razriješila barem imovinska koji nije imao precizan pregled tas-Hodak je na osnovi tumaèe- ljem izgradnje, svih osam proèel- zaustavlja geomehanièke pitanja. Doznaèeni novac je Mu- nad velièinom ugovorene usluge nja smatrala da se bivši vlasnici nika odsjeka Muzièke akademije istra ne radove zièka akademija oroèila u Zagre- koju je u konaènici trebala biti neæe pojaviti, pa prema tome ne- morali su pismeno dostaviti Povjerenstvo za prikupljanje baèkoj banci, pa su odreðeni izvršena prije bilo kakve isplate. ma zapreka za prijenos nekretni- primjedbe na idejno arhitekton- ponuda je tijekom veljaèe anali- troškovi plaæani od kamata, a Procjena o velièini izvršene uslu- na na Muzièku akademiju. Po- sko rješenju odgovornom pro- ziralo èetiri pristigle financijske glavnica je ostala nedirnuta. ge ovisila je o arbitrarnoj procje- èetkom svibnja arhitekt Nebojša jektantu arhitektu Nebojše Wei- ponude bez poreza na dodanu ni tvrtke Interkonzalting. Prog- Weiner sa suradnicima D. nera. Istodobno, dekan Igor vrijednost za izvoðenje geome- Dekan Haris Nonveiller (2000. ): ramska skica s idejnim rješenjem Gozze-Guèetiæ i Z. Gjoiæ izradio Gjadrov osnovao je Povjerenstvo hanièkih radova u rasponu od 2000. Iznenadni za ishoðenje lokacijske dozvole je u mjerilu 1 : 200 idejno rješe- za prikupljanje i ocjenjivanje svih 24.840 (Geotehnièki studio pronalazak Trg S. Radiæa izradila bi se za 25 dana od potpi- nje zgrade. U dvorišnom dijelu vrsta ponuda za izvoðenje rado- d.o.o.) do 39.550 kuna (I.G.H. Nakon svih peripetija, dekan sa ugovora za pogoðeni iznos od parcele dograðena je dvorana za va u sastavu: dekan, Frano Paraæ, Zagreb). Izabrana je financijski Tonko Niniæ odustaje od zgrade 25.719 kuna 10% ukupnog izno- orkestre i zborove u ukupnoj vi- tajnik Boris Bernik s Muzièke najni a ponuda Geotehnièkog na uglu Zvonimirove 8/Bauerove sa. Nakon prihvaæanja program- sini prizemlja i prvoga kata. Svi akademije; eljko Findri Minis- studija d.o.o. Sa Interkonzaltin- ulice i poèetkom veljaèe se obra- ske skice za sljedeæih 25 dana iz- prateæi sadr aji nalaze se u dvije tarstvo znanosti i tehnologije i gom je poèetkom lipnja potpisan tio predsjedniku Vlade Ivici Ra- radio bi se idejni projekt za iznos podrumske eta e. Prema arhi- predstavnik Interkonzaltinga. prvi dopunski ugovor na mjeseè- èanu i gradonaèelnici Marini od 73.485 kuna ili 20%. Glavni tektonskom programu u dvorani Nakon pozitivnog izjašnjavanja ni paušalni iznos od 3900 kuna Matuloviæ Dropuliæ s molbom projekt uslijedio bi za 60 dana od je predviðeno 300 posjetitelja, 80 svih proèelnika odsjeka tijekom bez poreza na dodanu vrijednost. da se Muzièkoj akademiji pono- odobrenja idejnog projekta za èlanova orkestra i pribli no 100 srpnja voditelj izgradnje Frane Poèetkom akademske godine vo dodijeli zemljište na Vranica- iznos od 183.713 kuna ili 50%. èlanova zbora, što je ukupno 480 Paraæ je pismeno potvrdio prih- 1998-99., du nost dekana od nijevoj poljani, koje ipak pred- Izvedbeni projekt bio bi izraðen osoba. Zanimljivo je nepoštova- vaæanje idejnog rješenja. Krajem Igora Gjadrova preuzeo je Ton- stavlja donekle najbolje rješenje. za 30 dana nakon predaje glav- nje urbanistièkih uvjeta o mini- kolovoza bio je gotov idejni pro- ko Niniæ. Voditelj izgradnje Fra- Krajem o ujka Vlada je odgovo- nog projekta za iznos od 84.508 malnim udaljenostima dvorišne jekt pregradnje i dogradnje. Tek- no Paraæ je podnio opširno iz- rila na uvjerljivo provjereni naèin kuna ili 10%. Preostalih 10% od dogradnje prema susjednim st i razrada nacrta su istovjetni s vješæe s preciznom kronologi- koji se nije promijenio od bana ukupne vrijednosti ugovora is- zemljišnim meðama koje je u idejnim rješenjem. Novost je jom dosadašnjih akcija za izgrad- Theodora grofa Pejacsevicha s platilo bi se nakon ishoðenja gra- o ujku 1994. propisao proèelnik precizan iskaz površina u neto i nju nove zgrade Muzièke akade- poèetka 20. stoljeæa, tako što je ðevinske dozvole. Ukupno vrije- arhitekt Slavko Dakiæ. Propisana bruto iznosu. U bruto iskazu mije u razdoblju od 1. listopada tajnica Vlade Jagoda Premu iæ me projektiranja bilo je predvi- udaljenost od zapadne granice postojeæa zgrada ima 3604 m2, a 1996 do 1. listopada 1998. Vrlo sve uputila na Ministarstvo zna- ðeno na pribli no 135-140 dana. parcele bila je 6 m, a projektirana dograðeno je još 3535 m2. je zanimljivo tumaèenje osnov- nosti i tehnologije i Ministarstvo Arhitekt Nebojša Weiner je od- je 3 m, od ju ne granice bilo je 8 Ukupna bruto površina zgrade nih uzroka zastoja svih djelat- kulture. Istodobno se u raspravu govorni projektant arhitekture. m, a u nacrtu je 5 m. Minimalna Muzièke akademije iznosi 6983 nosti oko zgrade na uglu Zvoni- ponovno aktivno ukljuèuje arhi- Frane Paraæ je imenovan za glav- udaljenost od najisturenijeg za- m2. Od nacrta je novina jedan li- mirove ul. 8/Bauerove ul. Jedan tekt Slavko Dakiæ, proèelnik nu osobu Muzièke akademije padnog zida stambene kuæe bila st gdje su prikazani razlièiti naèi- od najva nijih je proces preob- Gradskog zavoda za prostorni koja je odgovorna za izradu arhi- je zahtijevana 8 m, a u nacrtu je ni korištenja dvorane, kad se u razbe Prirodoslovno-matemat- razvoj grada i zaštitu okoliša, s tektonskog programa u sklopu 6,5 m. Sljedeæa zanimljivost je da njoj nalazi od 330 osoba i više, skog fakulteta u dvije pravne je- prijedlogom da se zbog promje- projektnog zadatka i odobrenje u tehnièkom opisu idejnog rješe- od 373 do 443 osoba. Krajem lis- dinice, odnosno dva fakulteta, ne lokacije nanovo izradi prog- programske arhitektonske skice. nja nema nikakvog iskaza ukup- topada Sergije Waniek je odobrio koji vode upravni spor oko prav- ram nove Muzièke akademije. Istovremeno je potpredsjednica ne površine. U prvoj polovini zahtjev projektanta Centar 51 za nog nasljeðivanja zgrade nakon Kad se odredi novi program, Za- Vlade Ljerka Mintas-Hodak 1997. Kristijan Petroviæ je zbog poveæanjem honorara i poslao je buduæeg preseljenja u novu zgra- vod bi se mogao vrlo aktivno uk- poslala dekanu mišljenje Uprave bolesti predao du nost dekana Frani Paraæu na odobrenje i is- du na Bijenièkoj cesti na Horva- ljuèiti u kreativno istra ivanje i za graðansko pravo Ministarstva Igoru Gjadrovu. Krajem svibnja platu prvi dopunski ugovor o iz- tovcu. Frano Paraæ je procijenio odabir najpovoljnije lokacije. Na pravosuða, koje se bavi imovin- potpisan je ugovor o obavljanju radi projektne dokumentacije. da bi jedan od fakulteta elio poziv dekana Tonka Niniæa uk- sko-pravnim odnosima, a izraðe- konzalting poslova i struènog Prema obrazlo enju Interkonzal- zadr ati zgradu u Zvonimirovoj i ljuèuje se i arhitekt Branko Kincl no je tijekom sijeènja. Prirodos- nadzora nad izradom projektne tinga, do poveæanja ukupne pov- nakon preseljenja dijela nastav- s Arhitektonskog fakulteta po- lovno-matematièki fakultet je na dokumentacije i izgradnjom no- ršine došlo je uz odobrenje pov- nog osoblja i studenata na Hor- èetkom travnja s financijski pre- osnovi zapisnika sa sjednica ve zgrade izmeðu dekana Igora jerenstva za graðenje. Istodobno vatovac. Drugi va an èinitelj je cizno izraðenom ponudom u Sveuèilišnog savjeta iz 1956. i Gjadrova i direktora Harija Vla- su se izradili uvjeti za raspis nat- nedostatak novaca u dr avnom skladu s “Pravilnikom o cijenama 1959. godine stekao pravo vlas- doviæ-Relje iz Interkonzaltinga. jeèaja za izbor izvoðaèa geome- proraèunu zbog èega se dovrše- usluga Hrvatske komore arhite- ništva. Nekretnina je bila druš- Honorar se trebao obraèunavati hanièkih radova. Tijekom stude- tak gradnje na Horvatovcu pred- kata i in enjera u graditeljstvu”. tveno vlasništvo, a Prirodoslov- na dva naèina. Za voðenje prip- nog zamjenik ministra znanosti viða tek za nekoliko godina. Si- Ponuðen je vrlo opse an posao: 34 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
savjetovanje pri izboru lokacije uz vrlo ogranièen broj parkirališ- studenog na sastanku ministra nosi 12.100 m2. S ju ne strane se MORH je osiguravao novèana za novu Muzièku akademiju nih mjesta, zbog èega bi iskoriš- znanosti Hrvoja Kraljeviæa i de- nalazi Koncertna dvorana Vatros- sredstva a Sveuèilište nekretnine (7500 kuna); izrada arhitekton- tenost i posjeæenost dvorane bila kana Harisa Nonveillera dogovo- lava Lisinskoga sa zgradom Hr- i provoðenje organizacije graðe- skog programa uz komparativnu nešto slabija. Na lokaciji Vrani- reno je definitivno odustajanje od vatske matice iseljenika, Trnjan- nja. Zbog pomanjkanja novaca analizu sa svjetskim iskustvima canijeve poljane pretpostavlja se zgrade na uglu Zvonimirova ul. ska cesta s istoène i sjeverne stra- gradnja je obustavljena tijekom (47.000 kuna); urbanistièko-ar- cijena izgradnje od 10.000 ku- 8/Bauerova ul. i što br e potpisi- ne, a Trg S. Radiæa sa zapadne 1998. Sredinom srpnja Senat hitektonska analiza lokacije na/m2 zbog slo enih uvjeta iz- vanje ugovora o darovanju zem- strane. U kompleks Muzièke sveuèilišta je dodijelio nedovrše- (24.900 kuna po lokaciji); izrada gradnje. Ukupni proraèun izno- ljišta izmeðu Hrvatske matice ise- akademije bila bi ukljuèena i re- nu zgradu u ul. I. Luèiæa 3-5 na programske arhitektonske idejne sio bi mo da i više od 90,000.000 ljenika i Muzièke akademije. konstrukcija Paromlina u ukup- korištenje, dok se konaèno ne ri- studije te ishoðenje lokacijske kuna. Na Trgu S. Radiæa izvrstan noj površini od 8250 m2. Najza- ješi problem smještaj Muzièke dozvole (74.700 kuna). Ponuda je prometni pristup svim vrstama 2001. Povratak u stvarnost nimljivija je varijanta C gdje je akademije. Istodobno dekan je bila osloboðena plaæanja pore- prijevoza i moguæe je napraviti U proces ispitivanja imovin- zgrada smještena na zemljištu Nonveiller piše detaljan izvještaj za na dodanu vrijednost i zbog veliko parkiralište. Izgradnjom sko-ravnog statusa nad zemljiš- ukupne površine 7933 m2 izme- o radu u razdoblju od 1. listopa- dugogodišnje suradnje ponuðe- akademije stvorio bi se veliki tem predviðenim za gradnju de- ðu zgrade Gradskog poglavar- da 2000. do 1. listopada 2001., te no je 20% popusta. U lipnju je kompleks na istoènoj strani trga kan Haris Nonveiller ponovno stva na zapadu i Lisinskog na is- izvještava eljku Antunoviæ o arhitekt Branko Kincl izradio koji bi bio povezan s dvoranom ukljuèuje tvrtku Interkonzalting. toku. Avenija grada Vukovara je planovima dovršenja zgrade u ul. savjetodavno mišljenje za odabir Lisinski. Moguæe je izgraditi Sredinom sijeènja tvrtka je dos- granica na jugu, a sa sjevera Trg. I. Luèiæa 3-5 do listopada 2002. lokacije. Analiza polazi od utvr- 12.000 m2 bruto površine te još tavila mišljenje gdje je potvrdila S. Radiæa. Zgrada bi imala tlocr- uz proraèun troškova od ðivanja postojeæeg stanja: nas- 8000 m2 rekonstrukcijom i pro- tnu površinu od 3000 m2, a 5,000.000 kuna. Poèetkom listo- tavnog programa (8 odjela, 25 širenjem kompleksa Paromlina. kompleks Paromlina takoðer ni- pada prorektor za poslovanje studija, 365 kolegija); studenata Za predviðenih 600 studenata je predviðen za pregradnju. Za- prof. dr. Vlado Leko razaslao je (403 ukupno, 386 redovitih i 17 normativ bi bio 20 m2 po stu- mišljena su dva podrumska kata, èlanovima Senata plan kapitalnih postdiplomaca) i nastavnog dentu. Za procijenjenu površinu Iako je od prizemlje i dva kata ukupne iz- ulaganja i vlastitih prihoda Sveu- osoblja (96 stalno zaposlenih i od 12.000 m2 uz pretpostavljenu graðene površine 18.000 m2. èilišta u razdoblju od 2002. do 97 vanjskih suradnika, 18 zapos- cijenu 6000 do 8000 kuna/m2, šezdesetih godina Sredinom svibnja odr an je sas- 2004. Muzièkoj akademiji za lenih u administraciji). Nastavna ukupni potrebni proraèun izno- tanak izmeðu Tonka Niniæa, de- potrebe pregradnje i gradnje djelatnost Muzièke akademije se sio bi 72-80,000.000 kuna. sklerotiènost kana Harisa Nonveillera, arhi- predviðeno je ukupno 6,900.000 odvija na više lokacija u Zagrebu U zakljuèku arhitekt Branko politièkog tekta Branka Kincla i Zlatka Per- kuna. Za odabranu varijantu C s ukupnom površinom 2207 m2 Kincl predla e smještaj Muzièke šiæa proèelnika Gradskog zavoda na buduæem trgu Domovinske (Hrvatski glazbeni zavod u Gun- akademije na Trgu S. Radiæa kao odluèivanja u za planiranje razvoja grada i zaš- zahvalnosti sa zgradom koja ima duliæevoj ul. 6 – 1197 m2; Dom daleko povoljnije rješenje za os- titu okoliša gdje je zakljuèeno da površinu 18.000 m2, osigurani HDLU – 350 m2; Berislaviæeva tvarenje èitave zamisli. Nu an dr avnom aparatu je najbolje mjesto za gradnju va- trogodišnji iznos je 4,79 % 16 – 560 m2; Savska cesta 77 – preduvjet je pribavljanje potreb- rijanta C – na buduæem trgu Do- ukupnih troškova izgradnje. 100 m2). Današnje stanje je 5,48 nog dijela zemljišta za izgradnju bila sve vidljivija, movinske zahvalnosti. Projek- Procjena ukupnih troškova po m2/ po studentu. U postojeæim koji je sada nalazi u vlasništvu tanta arhitekture trebalo bi izab- 6.-8.000 kuna/m2 iznosi izmeðu uvjetima ne postoji zbornica ni Hrvatske matice iseljenika. Kra- ipak se uspjelo rati kroz provedbu drugog kruga 108-144,000.000 kuna. Krajem profesorski kabineti, studenti jem srpnja savjetnik arhitekt Slav- sagraditi nove natjeèaja za ureðenje Trga Do- listopada dekan Haris Nonveil- nemaju vje baonice, a dvorana za ko Dakiæ je u preliminarnom raz- movinske zahvalnosti. Postojeæi ler predla e sastanak s Andreom priredbe se iznajmljuje. Bibliote- govoru dogovorio naèelni prista- zgrade za program natjeèaja bi se dopunio Zlatar, èlanicom Gradskog pog- ka je smještena u 60 m2, a Muzi- nak Borisa Marune ravnatelja Hr- prostornim programom Muziè- lavarstva zadu enom za kulturu kološki zavod u 20 m2. Elektro- vatske matice iseljenika oko mo- kapitalne kulturne ke akademije, a sudjelovali bi sa- s dekanom, Tonkom Niniæem i nièki studio i prostor za video guænosti besplatnog ustupanja mo nagraðeni natjecatelji iz pr- Franom Paraæem o novoj zgradi projekcije imaju iskljuèivo uto- zemljišta. Nakon naèelnog pris- institucije poput voga kruga natjeèaja. Umjesto Muzièke akademije na osnovi pijsko-metaforièko znaèenje bez tanka dekan Tonko Niniæ se ob- ogranièenog broja sudionika pu- studije koju je izradio arhitekt ikakve realne nade u o ivotvore- ratio potpredsjednici Vlade eljki arheoloških no bi bilo bolje organizirati javni Branko Kincl. Poèetkom stude- nje. Europski normativ za viso- Antunoviæ u tra enju pomoæi arhitektonski natjeèaj s meðuna- nog dekan Haris Nonveiller je koškolske ustanove poput aka- oko ubrzanja èitavog procesa muzeja u Zadru i rodnim èlanovima u ocjenjivaè- izradio opse nu studiju Problem demije je 25 m2 po studentu, što kroz dr avnu administraciju. Po- Splitu, Nacionalne kom sudu tako da svi hrvatski ar- prostora – izgradnja nove zgrade, je u našoj gospodarskoj situaciji taknut posebnim razgovorima s hitekti mogu sudjelovanjem na gdje se nalazi fascinantan poda- s uèestalom primjenom kreativ- predsjednikom Republike Stjepa- i sveuèilišne natjeèaju pridonijeti rješavanju tak o ukupnom iznosu godišnje ne statistike teško ikada dohvat- nom Mesiæem u lipnju, dekan jednog izuzetno znaèajnog arhi- najamnine od 600.000 HRK. ljiv ideal. Za sadašnji broj od 400 Tonko Niniæ je poèetkom rujna knji nice u tektonskog zadatka u hrvatskoj (Gunduliæeva 6 – 360.000 kuna, studenata po normativu od 18- predlo io ministru znanosti Hr- kulturi. Istodobno s dugoroè- Berislaviæeva 16 – 96.552 kuna, 20 m2 po studentu, što je prila- voju Kraljeviæu osnivanje u eg Zagrebu nom akcijom za gradnju nove Trg rtava fašizma bb – 143.000 goðeno našim financijskim mo- povjerenstva za izgradnju s mi- zgrade kojom bi se definitivno kuna) guænostima, potrebna ukupna nistrom kao predsjednikom i èla- riješio problem dekan Haris površina iznosila bi 7220 m2. novima: potpredsjednica Vlade Nonveiller krajem svibnja zbog Und so weiter Prema nekim predviðanjima, do eljka Antunoviæ, zamjenica mi- nalaze odvjetnika Ljube Petrica naglo iskrsnulih prostornih Opis zadnjih deset godina po- 2050. godine broj studenata bi nistra kulture Biserka Cvjetièa- kojega je za struèni savjet svoje- problema je morao pronaæi ba- kušaja rješavanja dugogodišnjih mogao narasti na pribli no 550 nin, gradonaèelnik Milan Bandiæ i dobno anga irao dekan Tonko rem neko kratkoroèno rješenje. problema prostora potrebnog za do 600, pa bi primjenom istog ravnatelj Boris Maruna. Brzina Niniæ. Zemljište u vlasništvu Hr- Problem je što od postojeæe èeti- djelovanje Muzièke akademije normativa ukupna površina iz- akcije bila je vrlo va na jer se sre- vatske matice iseljenika je K.È. ri lokacije na kojima se odr ava najbolje oslikava proces pretva- nosila izmeðu 11-12.000 m2. Us- dinom rujna završavao rok za 415/1 ukupne površine 5681 m2 nastava na tri je odjednom posta- ranja dr avne administracije u poredno su obraðene Vranicani- podnošenje prijedloga za izmjene i zaokru uje dvoranu Lisinski. lo upitno nastavljanje korištenja. dr avnu birokraciju, kad se iz- jeva poljana na Gornjem gradu i i dopune Generalnog urbanistiè- Preostale potrebne èestice Jedino je donekle dugoroèno si- mjenjuju generacije politièara iz Trg Stjepana Radiæa, koji se nala- kog plana Zagreba. Ako se tada 414/2-7-8-9, 416, 418 pripadaju gurna bila Gunduliæeva 6 u vlas- dijametralno suprotstavljenih zi sjeverno od Avenije Vukovar i ne bi odredila pozicija Muzièke poduzeæu 8. maj Paromlin (Kla- ništvu Hrvatskoga glazbenog za- stranaka koji nepogrešivom pre- izmeðu zgrade Gradskog pogla- akademije u planerskim doku- ra). Zagrebaèka banka zbog svo- voda. Dvorišna zgrada u Berisla- ciznošæu beskonaèno ponavljaju varstva i Koncertne dvorane Vat- mentima, to bi moglo dodatno jedobno odobrenih kredita po- viæevoj 16 je nefunkcionalna, stvaranje privida napornog tra e- roslava Lisinskoga. Za obje situa- nepotrebno zakomplicirati sve duzeæu Klara i hipotekarnih za- graðevinski derutna i predstoji nja rješenja odreðenog proble- cije urbanistièki je analizirana lo- buduæe procese oko izgradnje. loga pola e vlasnièko pravo na povratak privatnom vlasniku. ma, a u konaènici sve ostaje èvr- kacija (pristup, orijentacija, geo- Krajem rujna dekan Tonko Niniæ zemljište i zgrade, pa zato imo- Podrumski prostori u Savskoj sto i nepokolebljivo nepromije- metrija parcele) i komunalna in- i arhitekt Branko Kincl potpisali vinsko-pravni status zemljišta cesti 77 nemaju dnevnog svjetla njeno. Opisani postupak priziva frastruktura (kanalizacija, vodo- su ugovor o izradi prostornog još nije razriješen. Poèetkom ni moguænost prirodnog prov- u sjeæanje jedan CD sa snimka- vod, elektroenergetika, plin, vre- programa Muzièke akademije uz o ujka arhitekt Branko Kincl ra- jetravanja i nikad nisu bili pred- ma iz 1973., tvrtke Deutsche lovod, distributivna telekomuni- komparativnu analizu sa suvre- di dodatnu analizu s tri varijante viðeni za odvijanje nastave. Dok Grammophon na kojemu dirige- kacijska kanalizacija). Varijanta s menim svjetskim primjerima. na Trgu S. Radiæa. Varijanta A je za prostore Doma HDLU na Tr- nt Karl Boehm i Beèki filharmo- Vranicanijevom poljanom ima Rok za izradu bio je 45 dana (do predviðala zgradu na zemljištu gu rtava fašizma radi rekon- nièari izvode muzièki skerco nekoliko bitnih ogranièenja. sredine studenog), a honorar je velièine 7926 m2 sjeverno od strukcije èitave zgrade na prvo- Perpetuum mobile op. 257. Jo- Teoretski je moguæe izgraditi iznosio 47.000 kuna prema ranijoj koncertne dvorane Lisinski i bitno stanje predstoji otkaz ugo- hanna Straussa ml. Sigurnim 9000 m2 i nakon pregradnje ponudi. S novom akademskom zgrade Hrvatske matice iseljeni- vora o najmu sa 30. svibnjem vodstvom maestra Karla Boehma zgrade Hidrometeorološkog za- godinom u listopadu je za dekana ka i ju no od kompleksa Parom- 2002. Nakon razgovora pokuša- orkestar svira jednostavnu temu voda ukljuèiti još dodatnih cca. izabran Haris Nonveiller, a Ton- lina. S istoène strane nalazi se Tr- lo se od rektora prof. dr. Branka koja savršenim ponavljanjem 3000 m2. Prvo ogranièenje je ko Niniæ je imenovan pomoæni- njanska cesta, a sa zapadne stra- Jerena dobiti suglasnost za ko- posti e odreðeni dojam magiè- oèekivanje vrlo slo enih arheo- kom za izgradnju. Poèetkom stu- ne je Trg S. Radiæa. Predviðena je rištenje i dovršenje nedovršene nosti kod slušatelja. Upravo u loških istra ivanja èitave parcele denog ravnatelj Boris Maruna pis- zgrada tlocrtne površine 2850 zgrade izmeðu Filozofskog fa- trenutku nasluæivanja moguæ- slièno kao kod Muzeja grada meno je potvrdio dogovor iz sre- m2. Zgrada bi imala dvije pod- kulteta i Fakulteta strojarstva i nosti da tema zbog ponavljanja Zagreba, što æe izrazito poveæati dine rujna sa sjednice u eg Povje- rumske eta e, prizemlje i dva ka- brodogradnje u ul. I. Luèiæa 3-5, postane banalna, glazba se zaus- troškove i mo da onemoguæiti renstva za izgradnju o poklanja- ta s ukupnom izgraðenom povr- koja je u vlasništvu Sveuèilišta. tavlja i zaèuje se komentar diri- izgradnju bilo kakve podzemne nju zemljišta u vlasništvu Hrvat- šinom 17.100 m2. Kompleks Pa- Zgrada ima podrum, prizemlje, genta Karla Boehma: “... und so eta e. Drugo ogranièenje je pot- ske matice iseljenika iskljuèivo za romlina nije predviðen za preg- prvi kat s bruto površinom od weiter”. reba iseljenja Hidrometeorološ- gradnju zgrade Muzièke akade- radnju. Varijanta B je vrlo slièna, 1204 m2. Rekonstrukcija tadaš- Razlika izmeðu dva dogaðaja je u kog zavoda u nove prostore, koji mije u vremenskom roku od 3 jer je razlika u donekle smanje- nje neupotrebljive kotlovnice za- do ivljaju, koji izazivaju: slušaju- još uvijek nisu precizno odreðe- godine. Ako u tom razdoblju ne noj tlocrtnoj površini zgrade na poèela je 1994. za potrebe Studi- æi glazbu osjeæate zadovoljstvo, a ni. Treæe ogranièenje je što je doðe do gradnje, zemljište bi se 2420 m2. Predviðena je samo ja poslovne informatike za stra- èitajuæi kronologiju osjeæate ili pristup zgradi moguæ samo pje- ponovo vratilo u vlasništvo Hr- jedna podrumska eta a, a ukup- dalnike Domovinskog rata. Pre- iritaciju ili rezignaciju, ovisno šacima i osobnim automobilima vatske matice iseljenika. Krajem no izgraðena površina zgrade iz- ma potpisanom ugovoru kakva ste temperamenta. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 35
meðu mlade Giorgette, njezina ostarjelog pretjerivanju postala kièast, banalan, slat- toè tome što su note bile toèno i otpjeva- ljubomornog mu a Michelea, i njezina kast i melodramatièan simbol, koji je na ne i odsvirane, ipak nije ni pribli no po- ljubavnika, Micheleova radnika Luigija. S kraju izgubio svaku dojmljivost i išao na kušalo ostvariti onu veæ spomenutu viziju otvaranjem zastora otkriven je prostor u ivce. Ova kobna pojava sluèajno se na koju bi trebalo osjetiti i nositi u sebi sve vrijeme dok se traga za pravim izrazom Puccinijeve glazbe. Pomisao da je predsta- va napravljena i spremna za publiku onda Nedostatak dominantne osobnosti kada su nauèene sve uloge i uklopljeni or- kestar i zbor nije vizija ni Puccinijeve ni Premda nikoga ne mo emo foto: Vlado Pondelak bilo koje druge opere – to je jedva poèetak izdvojiti kao osobito lošu kariku, od kojeg treba krenuti k stvaranju glazbe. Rafinirani Puccinijev orkestar ivo je tki- nije bilo ni nekog tko bi mogao vo iz kojeg izrastaju sve situacije, likovi i pokrenuti lavinu umjetnosti, koja gesta. On slika prostor, miris rijeke, tamu bi povela sve prema nadahnutoj ispod mostova na Seini; u njemu su sadr- ani i prvi nagovještaji nasilja, mraka i interpretaciji nespokoja likova te završne konaène kon- ture i kompozicija likova na Puccinijevu platnu. Mnoštvo razlièitih izraza koji se Giacomo Puccini, Plašt, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 28. svibnja 2002. izmjenjuju prateæi situacije na sceni ne us- pijevaju naæi povezane i meke prijelaze – melodija rijeke u prigušenim gudaèima prošarana pokojom mekanom notom u drvenim puhaèima, groteska valcera na di- Zrinka Matiæ sonantnom septakordu, tu ni napjev uliè- nog šansonijera s citatom arije Mimì iz Boema, èudna nemirna melodija Frugole, itav niz neobiènih malih likova i napola radosna, napola tu na modalna li- nekoliko situacija iz njihovih skri- nija s pratnjom paralelnih akorda, napeti venih ivota izvukao je na pozorni- strasni razgovor ljubavnika praæen tremo- cu i u par vještih poteza oslikao majstor lom violina, mraèni motiv plašta koji se glazbenog portreta Giacomo Puccini. foto: Vlado Pondelak razraðuje prema kraju opere – sve te glaz- Njegov ciklus od tri operne minijature – bene situacije tek su napola ostvarene, ka- Plašt, Sestra Angelica i Gianni Schicci – is- ko zbog neupuæenosti i nedostatka svijes- pit je studioznosti, umjetnièke snage i ti o cjelokupnoj glazbenoj ideji opere, ko- zrelosti svih koji sudjeluju u postavljanju ju je trebao osvijestiti i cijelo vrijeme tra- jednoèinki na scenu. Postiæi sa etost izra- iti od orkestra dirigent Tomislav Faèini, za koji, u svojoj dovršenosti i precizno tako i zbog uobièajenih problema orkes- odabranoj svakoj noti i glazbenoj gesti, ne tra, kao što su neuvje banost i nemarnost ostavlja puno slobode interpretu, ali ga u postizanju sklada i mekoæe u artikulaciji izaziva pru ajuæi mu beskrajan prostor – i kod gudaèa i kod puhaèa, i to posebno otkrivanja i razumijevanja skladateljevih limenih. Jedan nastup muškog zbora zamisli, trebalo bi biti prvo na listi priori- (zbor je pripremila Silvana Èuljak) mo da teta svakog interpreta. Unaprijed stvore- je bolje i ne spominjati, jer je bio neuvje - na jasna vizija, koja u punoj svje ini o iv- ban, neusklaðen i nesabran. ljava boje Triptiha, u ovom Puccinijevu djelu, èak više nego drugdje, zahtijeva Neosporiva uroðena toplina snagu jednog umjetnièkog voðe, to jest Interpretacija solista radi postizanja je- dirigenta. Prvenstveno o njegovoj ideji dinstvene pogoðene atmosfere trebala se ovisi ostvarivanje atmosfere svake pojedi- takoðer voditi dominantnom idejom diri- ne slièice, slaganje triju nepovezanih epi- genta. U nedostatku toga, pomogla bi i zoda u logièan niz, i, posebno, stavljanje u koji je scenograf Aljoša Paro smjestio do- dominantna umjetnièka osobnost jednog pogon mnogobrojnih karaktera stvorenih gaðanja. Scena je prema njegovoj zamisli od interpreta. Meðutim, u ovoj izvedbi, brzom i sna nom tehnikom krokija. oèito trebala biti realistièna slika doka na premda nikoga ne mo emo izdvojiti kao Na sceni se zagrebaèkog HNK prošli Seini i broda privezana uz nju. Meðutim, Glazbeno bi izvedbu osobito lošu kariku, nije bilo ni nekog tko tjedan, u konaèno kompletiranoj izvedbi kad se zastor razmakne, ono što nas zbu- bi mogao pokrenuti lavinu umjetnosti ko- Triptiha, jednoèinkama Sestra Angelica i njuje je što iz prve ne mo emo raspoznati najlakše bilo definirati ja bi sve povela prema nadahnutoj inter- Gianni Schicci pridru io premijerno izve- brod – nakon par trenutaka otkrivamo kao nedefiniranu pretaciji. Najprofesionalnija je bila Gior- deni Plašt, prva u slijedu triju opera. Na plitku barku koja se iz partera jedva mo e getta Ivanke Boljkovac. Siguran glas i pridru ivanje Plašta èekalo se od jeseni, vidjeti, a kamoli nas asocirati na teretni ri- neosporiva uroðena toplina emocija ove kada su premijerno izvedene samo druge jeèni brod. Ono što zbunjuje još i više, a sopranistice umanjili su prizvuk ote alos- dvije opere iz ciklusa. Ovaj veliki projekt onima osjetljivima i smeta tijekom èitave pozornici našla i u jednom posve krivom ti u glasu i nemaran izgovor talijanskog je- povjeren je solistima, zborskom i orkes- opere, nije sama barka, horizontalno trenutku, upravo nakon Giorgettina tek- zika. Tenor Damir Fatoviæ u ulozi Luigija, tralnom ansamblu HNK u Zagrebu i diri- postavljena prema parteru i s dokom iza sta u kojem najavljuje dolazak Frugole. iako je i ovaj put pokazao pouzdanost i gentu Tomislavu Faèiniju. Ne manje va- nje, veæ nepostojanje logiènih prostornih Nedoraðenost glume koja je oèito na kra- snagu glasa, nepotrebno je tra io dram- an u postizanju cjelokupnog dojma dio odnosa izmeðu mosta, rijeke, grada koji ju prepuštena kreativnosti pojedinog pje- skiju boju u višim registrima, te zbog toga je ekipe zadu en za ostvarenje scenskih se nazire u dubini pozornice, i prednjeg vaèa, povela je u sasvim pogrešnom smje- zvuèao pomalo tvrdo i neprirodno. Naj- komponenata opere: redateljica Stephanie plana u kojemu je barka. Stepenište i mo- ru – da ne poznajemo pravu atmosferu manje belkantistièke mekoæe bilo je u in- Jamnicky, scenograf Aljoša Paro, kosti- st preko Seine apsolutno dominiraju po- opere, pomislili bismo iz njihove glume terpretaciji Sotira Spasevskog. Iako sna - mografkinja Barbara Bourek, suradnik za zornicom, a, kako su vrlo istureni, sma- da je rijeè o nekakvoj komiènoj operi. Ka- nog i lijepog glasa, još nije spreman upus- scenski pokret Edvin Liveriæ-Bassani i di- njuju je i zatvaraju. To ne bi toliko sme- rikirana gluma, pogotovo u kreaciji Diane titi se u glazbeno nijansiranje i pravo u iv- zajner svjetla Miljenko Bengez. talo da sâm brod i dok na kojima se odig- Hilje, svjedoèila je o pogrešno shvaæenoj ljavanje u svoj lik. Premda je ostvario po- rava radnja nisu zbog toga smješteni us- ideji ove mraène minijature, u kojoj, um- nešto od otuðenosti, nemira i mraène Nepostojanje logiènih prostornih tvari u vrlo stiješnjen prostor. Mraèno jesto da se još više istakne tragièna atmos- strasti koja podriva Michelea, treba se po- odnosa osvjetljenje u skladu je pak i s atmosfe- fera koja rezultira ubojstvom mladiæa na kušati još malo hrabrije i potpunije upus- U glavnim ulogama dugo išèekivanog rom i s konkretnim vremenom radnje vla nim obalama Seine, dobivamo jednu titi u taj lik i glazbu. Ni Frugola u inter- Plašta, najmraènije od triju po raspolo e- koje poèinje u predveèerje i završava u nedoraðenu, gotovo kabaretsku predsta- pretaciji Diane Hilje nije dobila svoj pravi nju kontrastnih opera, pojavili su se bari- noæi, dok bi posljednja scena, u kojoj vicu. otu ni, ali ipak sna an i izdr ljiv ton – ton Sotir Spasevski kao postariji vlasnik Michele uguši Luigija, bila još i efektnija Ono što je prostorno smetalo, jednako njezina prenaglašeno iskarikirana inter- rijeènog broda Michele, u ulozi njegove da je bila zatamnjenija. kao i èudan raspored Parove pozornice, pretacija, u kojoj je pjevaèica pretjerala s mlade ene Giorgette sopranistica Ivanka bila je u redateljskom smislu ote ala des- uporabom tehnike prsnoga glasa, nije po- Boljkovac, luèki radnik Luigi, Giorgettin Pogrešno shvaæena ideja na strana pozornice. Veæina radnje se na- godila bît njezina lika. Male uloge Tince, ljubavnik, bio je tenor Damir Fatoviæ, a Na još više propusta naišli smo u re iji kon prvih desetak minuta smjestila na tu Talpe, Prodavaèa pjesama i zaljubljenog lik Frugole, èija prenaglašena ivahnost Stephanie Jamnicky. Ono što je prvo i naj- stranu, gdje je bila neobièno mala kabina para (Nikša Radovanoviæ, Ozren Bilušiæ, samo još više podcrtava beznaðe i otu - va nije je gotovo potpuno neizre irana broda. Giorgetti, odnosno Ivanki Boljko- Ivan Turšiæ, Tamara Felbinger i Ivo Ga- nost radnièkog miljea, ostvarila je mezzo- gluma. Da kojim sluèajem ne poznajemo vac, jedva da je bilo dopušteno da se imalo mulin) bile su pristojno ostvarene, ali nisu sopranistica Diana Hilje. Likovi koji sadr aj opere, ili da nije bilo vrijednog pri- odmakne od svog mjesta uz brodsku ka- osobito utjecale na opæi dojam predstave. upotpunjuju sfumato ispod seinskih mos- jevoda libreta (Sanja Curiæ), ne bismo binu, osim u trenutku nezgrapnog plesa s Zakljuèiti mo emo da premijerno izvede- tova luèki su radnici Tinca (Smuð), uloga shvatili neke va ne momente u operi, kao pijanim radnikom Tincom, i tobo e ni prvi dio Triptiha nije odudarao od kva- povjerena tenoru Nikši Radovanoviæu, i što je trenutak u kojem paljenjem lule skladnog plesa s Luigijem. Istom desnom litete veæ nam poznatih izvedbi Sestre An- Talpa (Krtica), u ostvarenju basa Ozrena Michele sluèajno daje Luigiju znak koji je uglu pozornice neprestano su se vraæali i gelice i Giannija Schiccija. Stoga se na ove Bilušiæa. Prodavaè pjesama bio je tenor ovaj ugovorio s Giorgettom. Nekim nam tamo boravili i Michele i Luigi. dvije predstave ovom prilikom neæemo Ivan Turšiæ, a likove dvoje zaljubljenih pretjerivanjima redateljica previše bode posebno osvrtati, premda ipak valja spo- pjevali su sopranistica Tamara Felbinger i oèi, primjerice prešetavanje ene u crnom, Napola ostvarene glazbene situacije menuti da je Miljenka Grðan kao Angeli- tenor Ivo Gamulin. koja bi, da se pojavila samo jednom, dois- Glazbeno je veæ te e definirati ovu iz- ca svoju ulogu ostvarila daleko uspješnije “Dok, uz koji je usidrena rijeèna tegle- ta bila, kako je i zamišljeno, sablastan na- vedbu. Mo da bi najlakše bilo opisati je od svojih dviju prethodnica – Sofije Ah- nica”, scena je na kojoj se odvija drama iz- govještaj smrti, ali je u redateljièinom kao nedefiniranu. To bi znaèilo da se, una- med i Irene Kavkalevske. 36 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Logika glazbenog tijeka èajnu podršku Simfonijskog orkestra Hr- Veæ je u prvom dijelu koncerta, u ko- vatske radiotelevizije, u kojemu su se oso- jem su izvedene Straussove Èetiri posljed- bito istakla sola roga i flaute, te, napose, Izbor višekratno nje pjesme, dirigent Saša Britviæ pokazao violinistice Mirjam Pustièki Kunjko. provjerenih suradnika Najbolji moguæi zakljuèak obljetnice Koncertne direkcije Zagreb pokazao se kao Rafinirano oblikovani zvuk zbora i Zvijezda izvedbe ipak je ponajprije bila pun pogodak orkestra èitavo su vrijeme bili u mlada njemaèka sopranistica Annette Dasch. Rijeè je o pjevaèici koja, zahvalju- središtu pozornosti juæi svom lirskom sopranu, posjeduje up- ravo onakav glas kakva je i sam skladatelj u pomoæ su pozvani mnogobrojni stari imao u vidu uglazbljujuæi stihove Her- èlanovi, što se u konaènici pokazalo izvr- Koncert Akademskog zbora Ivana Gorana manna Hessea i Jesepha Eichendorffa. snim rješenjem. Naime, za razliku od do- Kovaèiæa i Simfonijskog orkestra Hrvatske Njezina je dikcija upravo besprijekorna, a sadašnjih nastupa ovog zbora u posljednje radiotelevizije, Koncertna dvorana èesto iznimno duge Straussove fraze obli- vrijeme, ljepota je tona pojedinih dionica Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 21. svibnja kuje nadasve skladno. Pjevaèica je to kod bila neupitna, a usklaðenost zvuka cijelo- 2002. koje nije zamjetno nikakvo forsiranje, te ga zbora upravo iznenaðujuæa. stoga ni logika glazbenog tijeka vokalne Na takvoj je kvalitetnoj podlozi Saša dionice ni u jednom trenutku nije pore- Britviæ uspio realizirati smirenu i suzdr a- Trpimir Matasoviæ meæena. nu interpretaciju, u kojoj su se rijetke, ali Svakako valja istaknuti i nadahnut vrlo pa ljivo voðene gradacije skladno uk- prepjev Nenada Turkalja u programskoj lopile u dobro osmišljenu dramaturgiju a èisto simbolièkoj razini, mo da i knji ici, èime je slušateljima koji ne znaju cjeline. Time je pokazao da dobro razumi- nije bilo najprimjerenije sveèanu, njemaèki jezik bitno olakšano razumije- je bît ovog Fauréova remek-djela – jer, za pedesetu sezonu Koncertne direkci- vanje teksta. Mo emo se samo nadati da razliku od istovrsnih djela, primjerice, je Zagreb zakljuèiti Èetirima posljednjim æe ovu hvalevrijednu praksu Koncertne Hectora Berlioza ili Giuseppea Verdija, pjesmama Richarda Straussa i Requiemom direkcije ubuduæe redovito prakticirati i ovaj Requiem nije usredotoèen na apoka- Gabrielea Fauréa. S druge strane, meðu- drugi koncertni prireðivaèi, kako oni koji liptièke vizije, nego na viziju smiraja što tim, izbor višekratno provjerenih stalnih to veæ povremeno èine, tako i oni koji se ga donosi zagrobni ivot. suradnika Koncertne direkcije – Akadem- time dosad nisu bavili. Svoj su doprinos izvedbi dali i povre- skog zbora Ivana Gorana Kovaèiæa, Sim- meno ukoèeni bariton Vitomir Marof, kao fonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizi- da je zadanom programu pristupio krajnje Smiraj zagrobnog ivota i petnaestogodišnja solistica Djeèjeg zbo- je i dirigenta Saše Britviæa – ovom se prili- ozbiljno. Oèitovalo se to ponajprije u èi- U jednako uvjerljivom tonu protekao ra Zvjezdice Rea Alaburiæ. No, rafinirano kom pokazao kao pun pogodak. Stoga i njenici da je uspješno uspio ostvariti rav- je i drugi dio koncertnog rasporeda, u ko- oblikovani zvuk zbora i orkestra ipak su posljednji ovosezonski koncert ciklusa note u izmeðu Straussova gustog orkes- jem je izveden Requiem Gabrielea Fauréa. èitavo vrijeme bio u središtu pozornosti, Svijet glazbe ne treba promatrati na simbo- tralnog sloga i potrebe da se tu fakturu Glavni nosilac izvedbe bio je Akademski èime je obljetnièka sezona Koncertne di- lièkoj razini promišljanja prolaznosti, ne- uèini što prozraènijom, kako bi solistièka zbor Ivan Goran Kovaèiæ. S obzirom na rekcije Zagreb privedena kraju na najbolji go ponajprije u svjetlu uistinu vrhunskih vokalna dionica neometeno došla do pu- to da je veæi dio redovne postave Zbora moguæi naèin – daleko bolji od nekih raz- interpretativnih dosega svih izvoðaèa. nog izra aja. Britviæ je pritom imao zna- bio anga iran na gostovanju u Švicarskoj, vikanijih glazbenih dogaðaja te sezone.
ski pretplatnièki koncert Zagrebaèke fil- nom za Zagrebaèku filharmoniju. Velika što se to ovom prilikom dogodilo u dru- harmonije, kada se za pultom ovog orkes- zvijezda, kanadski pijanist Louis Lortie, gom stavku Chopinova Koncerta. tra našao Vjekoslav Šutej. kojeg se proglašava “najboljim interpre- tom Beethovena nakon Wilhelma Kem- Neukusni teatar pffa”, baš i nije opravdao oèekivanja koja Uèiniti Chopina dosadnim veæ je pot- su mogla proiziæi iz bombastiènih najava. hvat vrijedan pozornosti, premda se ne Nije tu doduše bilo krivih nota, ali nije mo e reæi da se radilo o osobito neuobi- Idealan šef-dirigent bilo ni spomena vrijednih dinamièkih èajenoj situaciji. No, oskvrnuti Èajkov- raspona, ni osobitog fraziranja – tek po- skijevu Patetiènu simfoniju onako kako je neki diskretno ekscesni akcent da razbije to uèinio Šutej, zaista ne mo e svatko. Pokupivši najgore od Rahbarija i opæu monotoniju. Vjekoslav Šutej Cho- Kao što je veæ reèeno, mogao se steæi do- pinovoj je partituri pristupio kao pravi jam da je Šuteja opsjeo duh Franka Shi- Shipwaya, Šutej je još i elegantno operni dirigent – dinamika je imala veze pwaya, a istovremeno vjerojatno i duh u odbacio i ono malo pravih jedino s prisutnošæu ili neprisutnošæu Zagrebu jednako notornog Alexandera kvaliteta koje su imali ta dvojica solista, tako da je pratnja bila gotovo ne- Rahbarija. Mora se, meðutim, priznati da dirigenata èujna, a samostalni orkestralni odsjeci je Šutej nadmašio obojicu, sjedinjujuæi u pomalo neukusno buèni. K tome, donek- sebi Rahbarijevu neotesanost, Shipwayev le èudi da se prekaljenom opernom liscu šminkeraj i, povrh svega, zbrojenu baha- kakav je Šutej mogu dogoditi èak raspadi tost obojice. Pokupivši najgore od Rah- Koncert Zagrebaèke filharmonije, u koordinaciji orkestra sa solistom, kao barija i Shipwaya, Šutej je još i elegantno Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, odbacio i ono malo pravih kvaliteta koje Zagreb, 23. svibnja 2002. su imali ta dvojica dirigenata. Nije tu bi- lo ni Rahbarijeva autoriteta, ni Shi- pwayeve elegantne pompe, a o oblikova- nju forme da i ne govorimo. Umjesto to- Trpimir Matasoviæ ga, Patetièna se pretvorila u neukusni tea- Oskvrnuti Èajkovskijevu tar, u kojem je puno buke u duhu masov- enadanim odlaskom Franka Shi- nih pjesama bilo daleko bitnije od drama- pwaya iz Zagreba nametnuo se Patetiènu simfoniju onako turgije cjeline, meðuodnosa orkestralnih problem koje dirigente anga irati skupina, suvislog fraziranja, pa èak i toè- za koncerte Zagrebaèke filharmonije koji- Operni dirigent kako je to uèinio nih nota. ma je prvobitno on trebao ravnati. Prob- Doduše, tek smo u drugoj polovini Vjekoslav Šutej, zaista Zakljuèak je jednostavan – ako Zagre- lem je riješen uskakanjem niza dirigenata koncerta postali svjesni da svjedoèimo baèka filharmonija još uvijek tra i šefa-di- od kojih se velika veæina pokazala kao vr- ukazanju Shipwayeve reinkarnacije na ne mo e svatko rigenta koji æe njezinu ukusu odgovarati lo dobar izbor – spomenimo kao najbolje podiju Koncertne dvorane Vatroslava Li- kao što je to svojevremeno bio sluèaj s tek Aleksandra Kalajd iæa, Chikaru Iwa- sinskog. Poèetak je pak koncerta, s iz- Alexanderom Rahbarijem i Frankom Shi- muru i Nicolu Luisottija. No, za pravog i vedbom Chopinova Drugog koncerta za pwayem, potragu se mo e smatrati zak- dostojnog Shipwayeva nasljednika trebalo glasovir i orkestar u f-molu, protekao u ljuèenom – Vjekoslav Šutej upravo je je ipak prièekati pretposljednji ovosezon- odraðivaèkom duhu, nimalo neuobièaje- idealan kandidat. www.zarez.hr IV/82, 6. lipnja 2,,2. 37
Koliko god se sve navedeno èinilo spo- tavnih melodija, spojeni s poigravanjem aparata ili “adaptirane” neglazbene opre- rednim, neosporno je da njihov album trominutnim formatima, na nekim mjesti- me...) nego i u spomenutoj eksplicitnoj Plugs Plus (objavljen krajem o ujka) pos- ma (primjerice, u – uvjetno reèeno – pjev- kritici prevladavajuæeg tehno-fetišizma. jeduje pomalo netipiènu energiju s obzi- noj Pie) imaju gotovo pop-prizvuk. Korištenje ponešto zastarjelog softwarea Privlaèno dizajniran Plugs Plus (ali i os- namijenjenog kreiranju zvuka za videoig- tatak DAT Politics produkcije, zabilje en re izdaleka podsjeæa i na Mike Paradinasa na albumima Tracto Flirt i Villiger, te i njegov ì-ziq, koji je minimalistièkom Crne ovce glitch-elektronike kompilacijama presti nih etiketa poput drum’n’bassu diskografske kuæe Warp po- Tigerbeat6 ili Mille Plateaux), svojom je dario svojevrsnu (u pozitivnom smislu) DAT Politics otvaraju jedan smjer hinjenom naivnošæu i potpuno razigranim infantilnu kvalitetu, dajuæi glazbi element razvoja elektronièke glazbe pristupom glazbi izazvao komentare nji- pitkosti bez vulgariziranja. Sve najbolje hova zvuka kao indikatora fenomena reg- osobine glazbe DAT Politics mogu se èuti simplificiranjem dosega nekih resije u suvremenoj elektronici. Naime, veæ u uvodnoj skladbi novog albuma, Re- “ozbiljnijih” autora i njihovim ako je “glitch” veæ postao pomalo “juèe- Folk: temeljito izlomljen ritam, fragmenti “kri anjem” s drugim stilemima rašnja tema”, s jedne strane potonula u vokala, instrumenata i èistog, neugodnog mulj banalne komercijalne eksploatacije, a šuma, te melodija koja se javlja i nestaje u s druge kristalizirana i (bar u smislu mo- nepravilnim intervalima; “neuredan” guænosti daljeg estetskog razvoja) “smr- zvuk, koji se prote e na album kao cjeli- DAT Politics: Plugs Plus (Chicks On Speed, znuta” u svom traganju za novim, jedva nu, mo e se, s jedne strane, promatrati 2002.) razaznatljivim nijansama minimalizma, kao proizvod ciljane i pa ljivo konstruira- postoji moguænost da su istinski radikali ne “nenamještenosti”, a s druge kao trag istinski le ernog izvedbenog zaleða. Uk- ratko, Plugs Plus – uz zadr avanje kreativ- Luka Bekavac ne ravnopravnosti s nekim “apstraktniji- m” i suzdr anijim stilemima, bilo u smis- ako po mnogo èemu predstavljaju lu intrigantnih struktura ili radikalnog in- svojevrstan kuriozum na suvreme- zistiranja na “glitchu” – ipak uglavnom noj elektronièkoj sceni, DAT Poli- ostavlja dojam “malog” albuma, pri èijem tics (osnovani 1998. u Lilleu kao frakcija Zvuèna slika DAT se stvaranju grupa prijatelja dobro zabavi- post-rock grupe Tone Rec.) dr e poziciju la – ne nu no na raèun slušatelja, mo da potencijalnih predvodnika nekih novih Politics, koliko god bila više raèunajuæi na njega kao pridru enog, tendencija u elektronièkom eksperimen- odsutnoga gosta zabave. tu, ali i svemu što ga (marketinški ili sterilna, ima gotovo Da ne bude zabune, DAT Politics su “konceptualno”) okru uje. Veæ na povr- još uvijek prilièno ekstremna grupa, èiji se šinskim razinama, taj “laptop-kvartet” punkerski ikonoklastièki zvuk ne mo e preporuèiti baš svakom lju- (doduše, od ovog albuma sveden na trio) bitelju elektronike (pa niti odgovarati sva- svojim nastupanjem u formi “banda” odu- naboj kom raspolo enju rijetkih ljubitelja ek- dara od glavnine relevantnih kretanja na današnjice upravo oni glazbenici koji se strema); raspon frekvencija na njihovom elektronièkoj sceni, koja se iz samora- ponovno kreæu prema populistièkim to- novom albumu, usprkos povremenoj me- zumljivih razloga dogaðaju u nizu solo- novima, imajuæi na umu sve “nauèeno” u lodiènosti gotovo dostojnoj top-lista projekata ili dueta. S obzirom na, blago polju ekstremnog glitcha. Ako je tako, (spomenuta Pie ili Tout Bleu) èesto zadire reèeno, tehnološki samosvjestan kontekst rom na anr kojem pripada, a koji se više onda je moguæe i prividno “neozbiljne” u pomalo bolne registre (primjerice u kojem pripadaju, DAT Politics se namjer- ili manje precizno i restriktivno ipak mo- DAT Politics promatrati kao najbolji Morgens, Mittags). Element igre, donekle no predstavljaju kao svojevrsne “crne ov- e odrediti kao “glitch-elektronika”: nji- primjer izvoðaèa koji, potpuno neinhibi- usporediv s Matmosom (èiji èlanovi gos- ce”, ne samo inzistirajuæi na jeftinoj opre- hova glazba zaziva sjeæanje na melodiènije rani tuðim oèekivanjima, aspiracijama tuju na završnoj stvari Pass Our Class) ili mi i jednostavnom softwareu nego i otvo- trenutke Atari Teenage Riot, frenetiènije prema stilskom purizmu, ali i imperati- spomenutima Mouse On Mars, nerijetko reno ismijavajuæi kolege koje smatraju kompozicije Mouse On Mars, pa èak i ka- vom stupidnog “najni eg zajednièkog na- odlazi u ekstremno “hiperaktivne” pros- tehnièku kompetenciju znakom presti a rikaturalni obraèun s pop-kulturom jed- zivnika” pop-tr išta, otvaraju vrijedan tore, prezasiæene ritmovima i sirovim me- ili, još gore, estetske kvalitete. Uz sve to, nih Chicks On Speed, ali ih bez izuzetka smjer moguæeg razvoja elektronièke glaz- lodijama. Meðutim, sve to u konaènici brojni napisi nisu propustili prokomenti- nadilazi intenzitetom i paradoksalnom be upravo simplificiranjem dosega nekih ipak ne zvuèi kao parodijsko èitanje glit- rati suvremenu elektroniku kao tradicio- mješavinom pristupaènosti i agresivnosti. “ozbiljnijih” autora i njihovim “kri anje- ch-poetike; Plugs Plus je album kojem u nalno “muški sport”, dajuæi dodatnu te i- Mo da najoèitiju toèku diferenciranja od m” s drugim stilemima. tolikoj mjeri nedostaje cinizma da umjes- nu prisustvu enskih èlanova u postavi ostatka scene predstavlja potpuno nespu- to manifestne destrukcije hladne i formal- DAT Politics, pa èak pokušavajuæi iz toga tano korištenje vokala (u izvedbi više ili User-friendly eksperimenti no izbrušene fasade elektronièkog mini- izvuæi moguæe “rješenje” tajne njihova manje poznatih gostiju – Matmos, Felix Zvuèna slika DAT Politics, koliko god malizma nudi konstrukciju jednog druk- prilièno ekstremnog, ali istovremeno Kubin, Blectum from Blechdom...), èije je bila sterilna, ima gotovo punkerski iko- èijeg, “user-friendly” lica suvremene elek- privlaènog i zabavnog zvuka. pojavljivanje u ovom kontekstu bizarno noklastièki naboj, što se ne demonstrira tronike, koje paralelno mo e biti èitano bez obzira na sva naknadna procesiranja, a samo u nadovezivanju na “do-it-yoursel- kao formalni eksperiment i kao inteligen- Regresija u buduænost rudimenti jednako neoèekivanih jednos- f” etiku (upotreba samostalno izraðenih tna zabava.
ali bi više glumili rock bend. Zato bi gitare novi benda, deset produkcijski super mo- tu i tamo bile glasnije i èvršæe. Imamo i derno zapakiranih pjesama, respektabilna ekipu stilista, sponzore za naoèale, frizer- ekipa suradnika i sudionika na albumu – ski salon koji bi nam sreðivao frizure (bla, izvršni producent Marijan Brkiæ (gitarist i Najiritantnije je što se Buðenje po svaku cijenu Svjetlosnim godinama daleko od rocka pokušava svidjeti i
Buðenje æe mo da i pobijediti na producent Parnog valjka), klapa Dalmati, sjevernoj i ju noj Porinu 2003. u kategoriji Najbolji Igor Ger ina na saksofonu, Hus Hasenefendiæ u ulozi savjetodavca itd. – Hrvatskoj novi izvoðaè, no oni sigurno nisu na prvi pogled i slušanje mo da nekoga sastav koji ima te inu i mogu impresionirati, no rijeè je o tanaš- perspektivu na du e staze nom albumu koji neæe ostaviti nikakav trag na našoj sceni. Buðenje æe mo da i kopiji Gibonnijeva rada, pjesmi Vatra lju- pobijediti na Porinu 2003. u kategoriji bavi, patetiènim stihovima poput “samo Buðenje, Lipo vrime. Orfej Najbolji novi izvoðaè (s obzirom na svu za tebe palio sam vatru ljubavi koju nikad mizeriju naše scene), no oni sigurno nisu nisi znala od vjetra sakriti,” ili pak “priz- sastav koji ima te inu i perspektivu na du- nat æu ti sve, ja sam blesav zbog tebe” u e staze. pjesmi Priznat æu ti sve, Bakiæ se posve ra- Najiritantnije je to što se po svaku cije- zotkriva i pokazuje da nema kvalitetnu Krešimir Èuliæ nu pokušavaju svidjeti i sjevernoj i ju noj autorsku nit, nego tek odreðene plagija- Hrvatskoj, pa nepotrebno inzistiraju na torsko-kompilatorske sposobnosti. Naj- espontani bendovi -“projekti” odu- èakavštini (primjerice, u najboljoj kom- bolja pjesma na albumu, uz Kad bi rièi bi- vijek su mi bili beskrajno iritantni. poziciji Sad bi rièi bira ili Pašku, s kojim ra, je Ostani s njim Parnog valjka, što sa- Nakon višestrukog preslušavanja bla). S tim pristupom i medijskim forsira- su se prošle godine predstavili na Festiva- mo dodatno potvrðuje slabašnu autorsku njihova nastupnog albuma Lipo vrime, de- njem sigurno osvajamo Porina! Ha, šta lu dalmatinske šansone u Šibeniku), no kvalitetu materijala. Ipak, ako bi Buðenje finitivno se ne mogu oteti dojmu da je ka ete?” Urednici klimaju i odgovaraju: pokušaji imitiranja Gibonnija još su gori. usporeðivali s veæinom stupidnih tekstova sastav Buðenje upravo takav bend, osno- “Hm, zvuèi interesantno, ali koliko bi to Pjesma Osjeæam la toliko je providan naše estrade, tada je Lipo vrime sjajan al- van s namjerom da popuni još jedan dio koštalo?” Još malo bla, bla, i eto albuma plagijat sjajne Gibonnijeve Tempere da je bum. No Jole, Stavros, Colonia, Sandi, prostora tzv. mediteranskog popa. Kao da Lipo vrime. to upravo sramotno, pa tekstopisac i pje- Severina i slièni barem se ne deklariraju ih vidim kako prije ulaska u studio u raz- Za površnog slušatelja ili neiskusnog vaè Buðenja Darko Bakiæ ide èak toliko kao rockeri. Stoga ostaje sasvim nejasno govoru s urednicima Orfeja ka u: “Èujte, radijskog urednika sve je to u vezi s Buðe- daleko da se i rijeèima nastoji što više zašto Buðenje sebe smatra rock bendom svaka èast Gibonniju i njegovu zvuku, no njem i njihova prvog albuma jako lijepo. pribli iti izvorniku: “Kad razlije se boja, ja kada su od njega svjetlosnim godinama mi bi se utrpali tu negdje, u taj segment, Solidan cover, bri no (pre)stilizirani èla- ostajem bez smisla...”. U još jednoj lošoj daleko. 38 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
vaè definitivno vodi raèuna i svjestan je pa/utapa se tabloidom bombastièno na- zbunjuju/optereæuju i tjeraju larpurlartis- nu nosti pronala enja novih oblika tea- javljen komad (citiram: “Postavljam tièkom kompiliranju radi kompiliranja, tarskog stvaralaštva. Ipak, prilièno je zab- Hamleta u stilu Jerryja Springera”, Glo- odnosno – prostor kazališne igre je realan rinjavajuæe kad netko ispod tridesete zav- bus, 10.5. 2002.) što se bli i finalizaciji. prostor s tri dimenzije, scensko vrijeme je realno vrijeme, èovjek koji se kreæe u tom prostoru i koji stvara to vrijeme je iv èov- jek, opipljiv èovjek, kao što je opipljivo i realno sve što ga okru uje, u tako zacrta- Hamlet protiv Hamleta nim okvirima lako se prepozna šmirant, stoga mu je pseudopostmodernistièka šminka nu na. Dakle, Kovaè je odluèio Osvrnimo se na jedno viðenje PoPulistièki teve show spojiti s opæim mjestom dramske knji evnosti, i taj bi su- Shakespeareova djela kroz rad dar prema najavama trebao izgledati ova- (na pragu finalizacije) mlaðeg ko: doðe Hamlet u studio i napadne Klau- redatelja – “kontroverzni” Mario dija: “Ti mi ševiš majku, a ubio si mi oca!” Kovaè, kako mu neizljeèivo tepaju Pa onda dolazi Gertruda: “Ali, sine, ti to ne razumiješ, to je ljubav, ja njega stvarno vo- HR hard core tabloidi lim. Uostalom, tvoj otac nije bio tako dobar kao što svi prièaju.” Hamlet se ne da: “Kur- vo, on je bio dobar.” Pa se mlate stolcima. Robertino Bartolec Onda doðe Polonije i urla na Hamleta: “Ostavi moju kæer na miru! Ti eliš od nje samo jednu stvar.” Itd. Itsl. Umjesto da se William, It Was Really Nothing pokuša pozabaviti uistinu suvremenom reinterpretacijom (ali za to treba i malo duha), zadr ava se na površnom gegu, na kontekstu suvremena redateljskog improvizaciji smještenoj na pokoju trivi- promišljanja klasike poput Hamleta, jalnu aluziju. Uz dosjetku i vulgarnu šalu, svašta se do ivjelo. Uz to što je sva- koprca se u jeftinim štosovima koji æe sas- ka nova produkcija imala namjeru odgovo- vim sigurno osvojiti nezahtjevnu publiku riti na pitanje je li Hamlet luðak ili kukavi- na “prvu loptu”. Ali sve te scene nisu poti- ca, doista posljednji èovjek srednjeg a prvi cajne jer podsjeæaju na stereotipije nastale novog vijeka, neuspješni osvetnik ili me- još davno, davno u Mel Brooksovim fil- lankolièni mudrac, incestuozno zaljubljen mskim burleskama, koje Kovaè eli zaèini- u svoju majku, je li grizodušje zbog smrti ti globalnom aureolom Springera i radikal- oca uzrokom katastrofe, ili pak je Hamlet nim verbalizmom u stilu braæe Farelly. drama o tome kako je norveški kralj For- tinbras, bez ispaljene strijele, na ratnièkom Pornografski ritam pohodu na Poljsku usput osvojio trulu Zbog toga tvrdi da je njegov redateljski Dansku... Bilo kako bilo, uvijek su se pove- ritam filmski ritam brze izmjene, to jest zivali kljuèni punktovi Shakespeareova dje- naglim “rezovima” animira se publika i la s našim vremenom, s preokupacijama zadr ava njezina pa nja koja bi inaèe opa- suvremenog èovjeka. Doista, ni o jednom la zbog oèajnièkog manjka sadr aja, trik Dancu od krvi i kostiju nije napisa- koji je porno industrija dovela do savršen- no/igrano toliko koliko o Hamletu. stva). S obzirom na to koliko se odvrat- nosti radi odvratnosti (od èega, recimo, Lik izvan teksta Todd Solondz i Harmony Korine bje e On je jedan od malobrojnih literarnih kao vrag od tamjana, jer njihova je “šo- junaka koji ive izvan teksta, izvan kazališ- kantnost” u tome što su nesnosno huma- ta. Èak je i onima koji se ne zamaraju pos- ni) u posljednje vrijeme koristilo na fil- tmodernim, filozofskim, antropološkim, movima, vjerojatno se moglo oèekivati da teološkim i drugim dilemama, ili dvorskim se pojavi i ovakva predstava koja æe ih ko- spletkama, koje more kraljeviæa, zauvijek ristiti kao glavno retorièko sredstvo. Što- iz provincijske puèke škole ostalo u uhu više, Kovaè sam tvrdi da postavlja ovu ono bitiilinebiti (zlobnici vole reæi da je baš predstavu jer ga intrigira ljuštenje slojeva zbog te masovke vrlo èesta meta gotovo govornog iskaza, a u pozadini je teza da je svakog, pa tako i osrednjeg, redatelja). Bu- samo pitanje vremena kada æe se u nekom duæi da Hamlet dodiruje puno toga, da aso- talk-showu dogoditi stvarno ubojstvo. Što cijacijski kipti mnogim putokazima: politi- se tièe ovog drugog, da stvarno prati taj ka, nasilje i moral, spor o istovjetnosti teo- fenomen znao bi da se ono najgore veæ, rije i prakse, o krajnjim ciljevima i smislu opetovano, dogodilo. A glede prvog, ha!, ivota, postoji tragedija ljubavna, obitelj- izgleda da je studentu potpuno deplasira- ska, dr avna, eshatološka i metafizièka, no otkriti da je Hamlet, kao i svaka dobra postoji još i potresna psihološka studija, Sve te scene nisu poticajne jer podsjeæaju na (klasièna) drama, komedija ili tragedija, ma, zapravo, sve što vam drago, Hamlet se prvenstveno poezija, poetska tvorevina, ne mo e igrati u cjelini, jer bi trajao šest sa- stereotipije nastale još davno, davno u Mel koja se manifestira posredstvom rijeèi i ti. Treba odabrati, skraæivati, prilagoditi. koja se istinski mo e do ivjeti u teatru sa- Rijeèju, mo e se igrati samo jedan od Brooksovim filmskim burleskama, koje Kovaè eli mo do ivljajem izgovorene rijeèi. Pozna- Hamleta koji postoje u tom arhikomadu. vanje sadr aja tu ne poma e, jer Hamlet Da, mo da je to drama siromašnija od au- zaèiniti globalnom aureolom Springera i radikalnim objektivno nije veliko djelo svjetske lite- torove, ali zato æe biti bogatija za našu suv- verbalizmom u stilu braæe Farelly rature zbog svoje fabule, veæ zbog vrijed- remenost, tješe nas tumaèi skriveni iza lika nosti rijeèi kojima je ta fabula isprièana, i djela izvjesnog Williama. Sve se èini, im- zbog izvrsnih dramskih situacija, koje su perativ je doæi preko Shakespeareova tek- nastale izborom reèeniènih cjelina, zbog sta do suvremenog iskustva, do našeg nes- rši u totalnom manirizmu. Jer od “Šmrca” Kolièina zabluda koju je student Mario iz- svoje poetske snage. pokojstva i naše osjetljivosti. No krvavi pa do “profesionalnosti” neprekidno je nio u tom intervjuiæu bila bi zabrinjavaju- zaplet, dvoboj, veliki pokolj – mo e se bi- prisutna forsirana neobiènost, stalno nai- æa da nije komièna, a zablude su kao i O konceptima kazališnim rati, ali treba znati zašto i radi èega se bira! lazimo na raznovrsne putove neobuzdane ukusi, s njima ne treba raspravljati. Prim- Nije bitno za poetski do ivljaj mono- Vrijednost svake interpretacije zrcali se zapjenjenosti koja se pretapa u agresivne jerice, Kovaè tvrdi da se kazalište ne mo e loga Biti ili ne biti je li Hamlet sjedi, stoji, tom vještinom. Štoviše, osvrnimo se na oblike, demonstrirajuæi nam efemerno natjecati s novim medijima, potreban je su- šeta, psuje, ili oko njega lete stolci dok ga jedno viðenje Shakespeareova djela kroz senzacionalistièki ajde! nategnuti artizam, ivot, hibridizacija, i tako ponavlja zablu- govori, veæ je bitno ono što nam on rad (na pragu finalizacije) mlaðeg redatelja ali idejno i estetski sveden u granice au- du s poèetka prošlog stoljeæa kada se sve KA E tim tekstom. Shakespeareov Ham- (“kontroverzni” Mario Kovaè, kako mu torski borniranog èovjeka koji nije ozbiljnije nametao film. let nije balet, ili fudbal, da mu se vrijedno- neizljeèivo tepaju HR hard core tabloidi), htio/mogao imati osjeæaja za razvitak du- st mo e ocijeniti kretanjem ili kolièinom jer njegovo išèitavanje igra upravo hamle- hovnih elemenata, te je (o)stao svaki novi Realistiène maske konzervativnosti znoja i pljuvaèke liènosti koje ga interpre- tovsku igru (osobnog) varanja, zavaravanja projekt mjeriti linelajom svojeg milimet- Šteta, jer – daleko od toga da nije inte- tiraju, iliti pomoæu springerovskog deko- i samozavaravanja, obmane i samoobmane, rièkog umjetnièkog sistema osmišljenog ligentno i efektno spajati razlièite medije ra i rasvjete u koje je situiran. Uostalom, skrivanja i razotkrivanja, uz besmisleno tamo negdje u tinejd erskoj dobi. Prizna- u svrhu jaèanja ekspresivnosti dramskog mogu li se, bit æu blag, persifliranjem sad- pseudosociološko vulgariziranje iskljuèeno jem, tu se mo e govoriti o poetici, ali ona predloška, ali “gatati” smrt jednog na ra- r aja jednog monologa nekog Shakespea- duhovne profinjenosti, elegancije i delikat- mu nije mnogo, u onom posvemašnjom èun drugog... – svaki bi student, ne samo, reova lika isprièati svi oni intenziteti ne ironije prvaka Globe Theatrea. smislu u kojem “nije mnogo” znaèi isto joj, joj, dramske akademije, trebao znati da glumèeva psihofizièkog do ivljavanja, sve što i samo ivi autizam bez rijetkih istina kazalište kao umjetnièka forma ima nevje- ono što on izra ava kreirajuæi taj lik smis- Springerov Hamlet do kojih je nepatvorena poetika izravno rojatne komparativne prednosti, istina, lom svoga govornog jezika (što je razu- Osjetivši potrebu da u ustaljene okvire sposobna dovinuti se. U takve teatarski prednosti koje mediokriteta i diletanta, u mio Ken Branagh, a poglavito izvrsni Buz konjunkturnoga kazališnog vremena u inferiorne kvaziartistièke ekshibicije koje principu konzervativca, ali konzervativca Luhrmann, stoga je i uspio napraviti re- kojem ivi unese ivost mašte, Mario Ko- su poprilièno naivne i suhoparne, ukla- frustriranog vlastitom konzervativnošæu, mek-djelo kroz fenomenalno miješanje IV/82, 6. lipnja 2,,2. 39 klasika i suvremenosti)? Konaèno, J.L. tom, èinovnièki uruèena titula (citat: od Barault u knjizi “Reflexions sur le Theat- ljudi koji ne znaju prenijeti znanje) koja bi re” ka e: L’art dramatique fait essentielle- mu trebala za sva vremena dokazivati spo- ment appel au Verbe parle. Jednostavno, sobnost duhovnog kreiranja. Kao, ono fa- Kovaèev je Sluèaj Hamlet komad koji u kerski, faks k... ne vrijedi, ali bitna je dip- startu metodološki ne dr i vodu, koji je loma, sugerira hrabri akademski graðanin na klimavim nogama u svakom pogledu, reciklirajuæi slogan patrijarhalnog pretka igra koja nema razloga postojati, osim u koji uz teške materijalne rtve šalje djecu svrhu zadovoljavanja neèije nabreðane u školu poruèujuæi im da marljivo uèe ka- taštine, saniranja autorske/redateljske/- ko ne bi morali raditi. Bez sumnje, jednog imaginacijske nemoæi pomoæu šokantnog dana æe je naš junak sa suzom radosnicom i brutalnog (èitaj: površnog). Mo e se re- i djeèaèkim zanosom i primiti u vla nu ru- æi i da je najpoznatije Stratfordsko dijete sa- èicu ukrašenu tetova om. No taj posve mo mamac, udica za dramatiziranje prob- formalni dogaðaj ne bi trebao zavaravati. lema obitavanja u svijetu u kojem mediji Jer kako iz stanovite zgrade izlaze nadare- dirigiraju stvarnošæu, gdje je spektakular- ni, tako se produciraju i oni drugi. A da nost i ispraznost modus vivendi koji agre- ona nije mjerilo kod re iserskog rada u sivnost i ekscesnost podmeæe prihvatlji- najširem smislu, govore, primjerice, Golik vim naèinom ponašanja, no taj je anr out i Bauer, ali i mlaði, Brešan, Nola, barem pola desetljeæa, ta je tema naprosto Rušinoviæ (namjerno spominjem filmske iscrpljena/definirana stvaralaštvom druge re isere zbog evidentne Kovaèave super- polovice devedesetih, i sada se putem um- lativizacije filmske dramaturgije). Jer da jetnosti tra e alternative/odgovori zbilji se pravljenje dobrog filma/predstave mo- kakvu imamo, a takvu rabotu naš heroj e magistrirati ili doktorirati, Hrvati bi bi- kroz vlastitu infantilnost nije u stanju li najzanimljiviji i najva niji svjetski um- pru iti. I dalje, ako nam suflira pokriæe u jetnici, no to baš ne ide tako. Drugim rije- prièi da samo nepretenciozno provocira èima, netko je zanimljiv i kvalitetan autor javni ukus, izaziva uèene arty rasprave, ili po isto takvim djelima, a ne po završenoj kako je u koketiranju s kièem istra ivao akademiji. Bubati teoriju za katedrom nove moguænosti teatarskog izrièaja, pa- mo e biti korisno, ali nije nikakvo jam- èe, što je to umjetnost/klasika u današ- stvo kad se “znalac” uhvati stvaranja. Ta- kav “znalac” èesto ostaje što je i bio, jed- nom se i to treba reæi: mediokritet. Šteta, reklo bi se, nepovratno šteta, jer da je od- Izgleda da je studentu luèio biti ekonomist ili pravnik, titula bi mu znaèila sve, a kao kreativcu ne znaèi potpuno deplasirano mu ništa. Ali neuta ivo ambicioznog stu- denta Kovaèa bezvrijedno je pokušavati otkriti da je Hamlet, kao uvjeriti u vlastitu zabludu, jer njegov je naèin racionaliziranja jednak njegovoj i svaka dobra (klasièna) sposobnosti da dobro re ira. drama, komedija ili Djelovanje Ipak, ono èemu patetièno i neuspješno tragedija, prvenstveno te i voða “Šmrca” – provokativniji odnos poezija, poetska prema klasicima, ali i publici, izmirenju pojmova kreativno djelovanje i goruæa pi- tvorevina, koja se tanja suvremenosti, ikonoklastièkiji od- nos prema konzervativnim formama ka- manifestira posredstvom zališnog izraza, visokoj dozi raskida s neutralnim kulturnim tendencijama i po- rijeèi novno djelotvorno povezivanje umjetnos- ti i ivota ne na planu reprodukcije i imi- tacije, veæ na planu djelovanja – nesumnji- Kao, ono fakerski, faks vo je potrebno. Više nego ikad nu no je pustiti provokaciju na scenu u trenutku k... ne vrijedi, ali bitna je kada je hrvatska kazališna/filmska publika i kritika najkonzervativnija na svijetu (sje- diploma, sugerira hrabri timo se snobistièkog zgra anja zbog psovke na Peristilu, medijskog èereèenja akademski graðanin Predraga Raosa zbog ismijavanja bivšeg demokratskim naèinom izabranog diktato- reciklirajuæi slogan ra u predstavi Zemlja Mrak, ili svoðenja patrijarhalnog pretka Nolina intimistièkog filmskog izleta na pijukanje o sceni seksa dugoj šest minuta, koji uz teške materijalne da ne podcrtavam sa strahopoštovanjem prihvaæanje bilo kakve petparaèke umot- rtve šalje djecu u školu vorine neèeg amorfnog skrivenog iza šifre FAK, odnosno cmizdrenje istih/sliènih poruèujuæi im da marljivo kad im prolupala “desnica” malo zgemišta- no priprijeti – sluèaj Krovna udruga...). uèe kako ne bi morali Pospanoj bulumenti udaljenoj od svake istine i realnosti, sklonoj kièerskim baka- raditi nalijama i eskapadama vulgarno-la nog nobiliteta, te bizarnim demonstracijama snobistièkih tripova u raznim salonima njem svijetu – onda to znaèi ili da nas (dakako, što je intelektualni profil pojedi- smatra naivnima ili – ako uistinu vjeruje u nog adepta tanji, kompleks porijekla deb- ono što govori – znaèi da o dramskoj um- lji, a opæa društvena uloga komiènija, to jetnosti ne zna baš mnogo. su izrazitije sklonosti prema imitiranju raskalašenosti internacionalnog jet seta), Znanje mora se pru iti umjetnost urbanog nerva Eto, stigli smo i do znanja. Student i mahnite stvarnosti koja svojom fantas- Mario, naime, redovito voli isticati da se tiènošæu nadvisuje svaku, pak i najuzne- na Akademiji i nema bog zna što nauèiti mireniju uobrazilju. Naravno, za to su jer izraðuješ maketice i èekaš treæu-èetvrtu potrebni autori kojima nekonfliktnost ni- godinu da radiš s ivim ljudima. Zaista, ne je credo, koji shvaæaju da èuvanje besko- radi se dobro, radi se malo i neadekvatno risne atmosfere koja bestidno prostituira zahtjevima generalno, pa što dr i našeg kazališni, umjetnièki, ivot uopæe, samo srèanog lidera nekonvencionalnog, neo- da vlastitoj borniranosti pru i legalitet, buzdanog i subverzivnog “Šmrca” (real- otvara vrata šmirantima svih vrsta, duhov- no, kreativno limitirana adolescentska ud- noj bijedi koja se poput koprene nadvila ruga sklona ekstrovertiranosti) unutar nad aktualno hrvatsko vrijeme. Jedino je dvorana i hodnika impotentne institucije. šteta da shallow Kovaè nije èovjek za tu Oh kako malograðanski, kako konzerva- misiju, baš kao što Shakespeareov Hamlet tivno, konformistièki, provincijski, nat- nije bio za svoju, iako obojica suicidalno ra njaèki, spineless, dr i ga Papir s Peèa- kreæu u “akciju”. 40 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
problem za uprizorenje predlo- iznimno odgovorna novinarka mana i kriminalaca. Buduæi da je iti ove jeseni izvoðaèima u Zag- rijeèkog Novog lista Svjetlana jedna od prvih tema zagrebaèke rebu, pozvavši u pomoæ struène Hribar predlo ila je da se utana- Radionice takoðer bilo policij- izaslanike i rijeèke luke i samu èe dan i sat njihova odr avanja, sko nasilje nad sluèajnom pro- Prisutnu je publiku ipak najviše ljutila opæa indiferencija Dugo putovanje do demonstracija policijskog sustava prema Ljudi su svim silama eljeli prodiskutirati probleme, ali elementarnim isto tako i javno izreæi ljudskim pravima koliko su nezadovoljni demagogijom i sporošæu samih graðana aktualne vlasti
govaranja nasiljem na nasilje pri- Uz rijeèku izvedbu Radionice jeðemo na jezik pravne zaštite ili kulturalne konfrontacije; Rijeka, na smireniju te informiraniju ko- Kalvarija, od 7. do 10. svibnja munikaciju koja u pravilu vodi 2002. rješavanju problema. Nezaposlenost Nataša Govediæ Još jedan problem koji je ti- njao u pozadini svih zagrebaèkih oliko svaki teatar, pa tako i Radionica, u Rijeci je postavljen onaj graðanski za graðane, jasnoæom optu nice: što da radi- ovisi o ljudima koji ga mo u politièkom sustavu koji i pripremaju i njihovoj politièkoj dalje ne mièe ni najmanjim bi- kulturi (uopæe o specifiènoj poli- rokratskim prstiæem da smanji tièkoj situaciji dane sredine) po- broj nezaposlenih niti da poveæa kazalo se i na prvoj izvanzagre- njihova ekonomska prava te pra- baèkoj Radionici kulturalne kon- va na rad? Briljantan odgovor ri- frontacije u Rijeci. Govoreæi o jeèke publike: potra imo korup- stupnju apatije nekoga grada, èi- ciju u samom sustavu zapošljava- ni se da se Rijeka u ovom trenut- nja. Ako je prešuæena istina èita- ku daleko te e od Zagreba muèi ve naše sredine kako se poslovi s iskustvom vlastite civilne “ne- Anu Bunetu: mo da volja zagre- što je publika takoðer glasanjem danas ionako dobivaju samo moæi”. Ako Rijeku niste detaljni- baèkih graðana poka e veæu ot- na licu mjesta i prihvatila. No u “preko veze”, pogledajmo tko se je pohodili nekoliko godina, vorenost prema propitivanju zakazano sam se vrijeme sutra- tim vezama konkretno i koristi i mo da æe vas najprije šokirati tu nog rijeèkog veletrgovaèkog dan na demonstracijama pojavila Ako ne elimo prijavimo ga – ne samo kriminal- kartografija izloga naju ega cen- dinosaura. u skromnom društvu sa èetvero nim sudovima nego i medijima. tra: tamo gdje ste ne tako davno izvoðaèa Radionice, što mi je pak mafiokraciju, onda Najbolje pitanje èitave Radionice mogli pronaæi knji are, mirne Korzo nešto kasnije na rijeèkom radiju po mom je mišljenju postavio kafeterije ili obrtnièke radnje, sa- Veæ prvog dana èula sam, ug- SVID objašnjeno kao organiza- ni ne pose imo za mladiæ koji je od svih likova ne- da su mahom razorno glasni ka- lavnom od gradskih starosjedio- cijski problem: nije bilo dovolj- zaposlenih zatra io da se preciz- fiæi i prodavaonice jeftinih tali- ca, po obièaju uvjerena mišljenja no na protest pozvati samo ljude njezinim no izjasne bi li i sami potegnuli janskih cipela – brza kapitalizaci- kako neæe biti intervencija ni rje- prisutne u dvorani Kalvarije; tre- metodama preèica, “konce” kada bi na taj naèin doš- ja oèito je progutala jezgru nešto šenja za pripremljene scene kon- balo je najaviti demonstracije i u li do zaposlenja. Dvije treæine iz- starijih i manje isplativih urbanih flikta jer tamošnji graðani nap- svim lokalnim medijima nekoli- kraæih puteva, veza voðaèa potvrdno je odgovorilo zanata. U malobrojnim postoje- rosto više “nemaju teka” za na- ko dana unaprijed. No kako na ovo pitanje, èime su se, po æim knji arama na najistaknuti- gomilano neispunjena obeæanja – unaprijed najaviti nešto za što se i poznanstava te mišljenju spomenutog mladiæa i jim se mjestima koèe djela ultra- oni su, naime, Liniæa apsolvirali graðani odluèe posve neplanira- ostatka publike, automatski dis- desnih autora poput Ivana Arali- puno prije šire hrvatske javnosti. no i sami odaberu termin sutraš- degradiranja kvalificirali iz moguænosti da sta- ce i Nenada Ivankoviæa, što me Praksa Boalove izvedbe donijela njeg prijepodneva? Kao proce- nu na kraj sustavu diskriminacije osobno zaèudilo daleko više od, je, meðutim, suprotno opæoj kli- dura, izvanscenska izvedba de- struènosti koji ih je i doveo do dugaèkog recimo, velikog broja nekadaš- mi, pa èak i suprotno odveæ iner- mokracije oèito zahtijeva najraz- reda u Uredu za zapošljavanje. njih poslovnih zgrada polupanih tnim okruglim stolovima nakon lièitije dorade. Na Rijeèanima Ako ne elimo mafiokraciju, on- prozora, zatvorenih zbog proda- predstava igranih na Festivalu svakako ostaje da inicijativu koju da ni ne pose imo za njezinim je novim vlasnicima ili arhitek- malih scena, iznimno ANGA- su u stanju strastveno pokrenuti laznicom, èini se da ovaj problem metodama preèica, kraæih puteva, tonskih spomenika èija ošteæena IRANU reakciju prisutne jav- na samoj Radionici sami privedu sadr i “nacionalna” obilje ja: veza i poznanstava te degradira- proèelja i dalje postojano vape za nosti, s ukljuèivanjima u scene ostvarenju širom medijskom ak- graðani Rijeke, baš kao ni graða- nja struènosti. Rijeèka je Radio- renoviranjima. Najtu nije je vje- doslovce u drugoj minuti ponov- cijom. Ideja igranja Boalova teat- ni Zagreba, nikako ne vjeruju da nica stoga potvrdila temeljno rojatno ipak promatrati zamrlu, ljenog igranja dramske situacije. ra nije samo katalizirati artikula- se mogu osloniti na sile provoðe- etièko iskustvo svih igranja Boa- pasivnu rijeèku luku, iz koje go- Ljudi su svim silama eljeli pro- ciju nepravde nego i postaviti nja zakona. Rješenje su potra ili lova teatra: nepravda staje ili na tovo u potpunosti izostaje bilo diskutirati probleme, ali isto ta- komunikacijske temelje njezina u obiteljskom okolišu bolesne i NAMA SAMIMA, na našem kakav promet. Zanimljivo je da ko i javno izreæi koliko su neza- stalnog suèeljavanja. Civilni an- na policiji zlostavljane djevojke: vlastitom nepristanku da je po- je jedna od sudionica rijeèke Ra- dovoljni demagogijom i sporoš- ga man glumca i redatelja Bojana publika je smatrala kako joj jedi- navljamo i propovijedamo, ili dionice kulturalne konfrontacije, æu aktualne vlasti. U prvoj sceni, Lakoša te pojedinih rijeèkih no- no u i obiteljski krug mo e po- traje unedogled. Ana Buneta, predlo ila da prip- na temu dugogodišnjeg “poprav- vinara, eljnih društvenih prom- moæi da br e doðe do medicin- remimo upravo scenu vezanu za ljanja” rijeèkog Korza, na koji se jena i nakon završetka Radionice ske pomoæi i samim time izaðe iz ekonomsko umiranje Luke, pos- svake godine troše milijuni kuna (a spremnih i ulo iti svoje vrije- policijske nadle nosti. Publika je ijeèku Radionicu kultu- jetivši pritom u njezinoj organi- iz gradskog proraèuna, ali grad me u nošenje sa zajednièkim ne- isto tako imala prilike saznati ka- ralne konfrontacije scen- zaciji voðe sindikata i luèke rad- uvijek iznova ostaje i bez dovrše- voljama grada u kojem ive) os- ko maloljetne privedenike polici- ski su priredili sljedeæi nike koji su izrazili elju s nama nog i bez sigurnog šetališta (sce- tavlja nade da æe Boalova meto- ja nema pravo ispitivati bez pri- glumci i graðani: Edita Karaðo- razgovarati (pa i sudjelovati u na je ukljuèivala pad graðanke na dologija djelatnog korištenja gra- sutnosti roditelja ili odvjetnika, le, Sabina Salamon, Filip pripremi scena), ali mlaða grupa nepravilno postavljenim ploèama ðanskih sloboda uistinu trajnije premda to, tvrdili su mnogi svje- Povr eniæ, Mila Èuljak, Chris- graðana koja se javila na poziv za Korza) i bez moguænosti imeno- za ivjeti i na – demontiranom – doci, redovno èini. tine Okresek, Goran Graèanin, Radionicu demokratskom je ve- vanja graðevinskopravne odgo- rijeèkom Korzu. Prisutnu je publiku ipak najvi- Ivona Nikolajeviæ, Karolina Šu- æinom odbila ovaj prijedlog. vornosti izvoðaèa nezavršivih še ljutila opæa indiferencija poli- ša, David Belas, Ana Buneta, Naprosto ih nisu zanimali prob- uliènih radova. Rijeèani su se Policijsko nasilje cijskog sustava prema elementar- Lina Šonje, Kristijan Šuniæ, Li- lemi luke ni argumenti koji se ti- promptno prisjetili mora sliènih Druga tema Radionice propi- nim ljudskim pravima samih gra- dija Molnar, Jelena Graovac, Li- èu èinjenice kako se materijalni primjera, èak i padova uglednih tala je neuèinkovitost, nasilnost i ðana: veliki je broj ljudi imao dia Vidoviæ, Sunèica Kuniæ, Ja- gubici naše nekad najveæe tran- novinara koji ipak nisu dobili pravnu neadekvatnost gradske potrebu reæi izvoðaèima polica- na A iæ, Petra Corva, Morena zitne luke, posebno otkad sus- tu be protiv rijeèkih “graditelja”. policije. Umjesto da prepoznaju jaca i inspektora kako je njihovo Scotti, Petar Kne eviæ, Goran jedni Kopar organizira bitno bo- Zbog toga je publika tra ila ko- epileptièni napad djevojke koja je ponašanje degutantno ili krajnje Trbojeviæ, Milana Miloševiæ, lju remorkersku slu bu, ne tièu lektivnu akciju: ne samo rješava- privedena jer se u kasnije noæne neprofesionalno, zbog èega je Slavko Gorna ar, Sandra èak ni samo lokalnog stanovniš- nje sluèaja pojedinaène ozljede, sate našla s prijateljicama u par- Jokerima trebalo dosta vremena Buretiæ, Neda Šimiæ Bo inoviæ, tva, nego doslovce èitave Hrvat- nego javne demonstracije pred kiæu, policajci su prikazani kao da svrnu pozornost publike sa Bojan Lakoš, Kristina Bo iæ, ske – barem ako je suditi po nov- zgradom gradskih vlasti na veæ osobe bez ikakve humanitarne samih opresora na ono što se mo- Ivana Æeliæ, Milena Skorupan. èanim gubicima. Zbog toga smo spomenutom Korzu. Da demon- crte, kao i bez natruhe sposob- e napraviti bez da jedno od rje- Svima im najsrdaènije zahvalju- Vili Matula i ja (malom demok- stracije ne bi ostale na neodreðe- nosti da privedenike promatraju šenja bude “magija” ili lobotomi- jemo! ratskom manjinom) odluèili isti nom terminu i scenskoj fantaziji, izvan stereotipnih okvira narko- ja nasilnika, to jest da s jezika od- IV/82, 6. lipnja 2,,2. 41
nje – za razliku od veæine muških smo, veæ što elimo postati. nosno postajanja manjinom, jer kolega – uvijek konstitutivni ele- Drugim rijeèima, što ostaje ako rodnost prije svega, ali i etnicitet, ment samoga sadr aja, jer svako klasiène konstrukcije tjelesnosti “igraju presudnu ulogu u kontro- od pet poglavlja je stilski razlièi- i identiteta više jednostavno ne liranju pristupa tehnološkom ras- tu”, èemu se moramo suprotsta- viti dekonstruiranjem vladajuæih normativnih sustava vrijednosti. Nomadsko odr ivo tijelo S onu stranu oznaèavanja, odnos- no u njezinoj interpretaciji “na- suprot stoljeæima staroj praksi U današnje doba mutacija, mogu izdr ati ne samo teorijski patologiziranja i obezvrjeðivanja osnovni zadatak nije pritisak dekonstruktivizma, drugaèijosti” postavlja se nomad- spoznati tko smo, nego što poststrukturalizma itd., nego i to ski ne-unitarni subjekt u stalnom da fizièke stvarnosti novih teh- procesu transfiguracije osjeta i elimo postati nologija (bio-, info- i nano-) na- transfiguracija osjeæaja sebstva. meæu ne-fiksnost, “mehaniku Novum – u odnosu na autorièine iz mamine èitaonice Rosi Braidotti, Metamorphoses: fluida”? Rosi Braidotti daje svoj ranije radove – insistiranje je na Towards a Materialist Theory of osobni i osebujni, naizgled uto- potencijalno produktivnom zna- Becoming. Polity Press, 2002. pijski odgovor: nomadsko odr i- èenju “odr ivosti” (i posljedièno nokratskom preuzimanju ljud- [Iz ‘mamine’ èitaonice] vo (sustainable) tijelo. “odr iva” postajanja) koje ima vr- skoga tijela. S obzirom na to da Nomadsko je tijelo-stroj, linu da nije definirano nedostat- se “postmoderna odnosi na nov i “moæna figuracija ne-unitarnog kom ili neispunjenjem. U tome se perverzno plodan savez tehnolo- subjekta-u-postajanju”, njezin ona razlikuje od velikog broja gije i kulture”, estetièka osjetlji- Igor Markoviæ odgovor na suvremenu krizu hu- suvremenih autora poput na vost i ekologije virtualnoga za manistièkog subjekta. Tehnotije- primjer Manuela DeLande koji nju pru aju egzistencijalne para- lo, odnosno tijelo-stroj je nasup- obnavlja delezijanizam gotovo digme koje društveno polje dje- rot klasiènom kibernetièkom dogmatski kao nelinearnu znano- lovanja moguænostima otvaraju ‘I’ is only passing through. promatranju stroja kao harmo- st i u svakoj prilici koristi neli- cjelini ustanova zajednice. Našu niènog entiteta u slu bi Napret- nearnost radije nego linearnost. energiju usmjeravaju od konzer- osi Baidotti, danas je naj- to. Od Zaljevskog rata do klasiè- ka i Kapitala okrenuto kritici li- Danas veæ klasièna dihotomija vativizma i konformizma koji je plodnija i najznaèajnija fe- ne literature, od Yeatsa, preko beralnog individualizma, otporu “nomadizam/Dr ava” prejed- nu an za oèuvanje apstraktnih ministièka autorica (uz, Cronenberga do Cohena, od ku- akumulaciji kapitala i proizvod- nostavno se, èesto i banalno, univerzalnih sistema valorizacije dakako, Donnu Haraway) koja kaca do strojeva... ona gradi, ut- nji slobodnog viška koji se – vrlo primjenjuje u kreiranju novih i time otvaraju prostor stvaranju promišlja postindustrijsko, pos- jelovljuje i otjelovljuje kljuène ri- nalik idejama Batailleve “politiè- sustava i sklopova vrijednosti, nove subjektivnosti. Nomadsko tmoderno, postljudsko, visokom jeèi današnjice: transformacija, ke ekonomije” iz Prokletog udje- posebno u estetici i teoriji umjet- tijelo-stroj uspostavlja pomire- tehnologijom natopljeno druš- metamorfoza, mutacija, rekom- la – slobodno pretaèe, dijeli i na- nosti. S druge strane, u suvreme- nje izmeðu kaosa i komplek- tvo u svitanje novog milenija. U binantnost. Nestalnost i promje- roèito erotizira meðupovezanos- noj politièkoj filozofiji, èesto se snosti, izmeðu bivanja razlièitim svojoj najnovijoj knjizi Meta- njivost stvarnosti pred suvreme- ti pojedinaca i pojedinki stvara- olako odbacuje koncept noma- i subjektivnosti kao procesual- morphoses, koristi se “metodom” ne autor(ic)e postavlja relativno juæi time strast, empatiju, udnju dizma i ukazuje na opasnost ri- nosti i prolazne aktualizacije, ka- “elastiènog konopa za bungee-ju- te ak zadatak konceptualiziranja kao “ne-osobno-poveæavajuæi zomskih struktura koje èesto ko bi rekao Stephen Arnott. mp, zavirujuæi u svijet, ali uvijek i normiranja cjelokupnosti druš- oblik odnosa prema društvenom završavaju urušavanjem, odnos- Zakljuèak? “Promatrala sam se vraæajuæi u sigurnost”. tvene misli od politièke i socijal- i prirodnom okolišu”. no samoubojstvom sustava. Rosi kolektivnu metamorfozu. Oni Meðutim, usprkos tim zavod- ne teorije do kulturnih praksi i Deleuzeovo odbijanje prihva- Braidotti ustrajno insistira upra- koji sudjeluju u njoj nisu plutaju- ljivim metaforama ne radi se o estetskih kategorija, ali nestanak æanja negativne ontologije nado- vo na nomadizmu i nomadskom æi oznaèitelji, veæ nestalni pod- radikalnom odmaku od ranije klasiènih pripovijesti njoj ne punjeno je i nadograðeno (kon- tijelu da bi dekonstruirala mit sjetnici na ljudskost koja je napo- uspostavljenih pozicija, veæ radi- smeta. Ona spremno postavlja struktivnom) kritikom njegova cjelovitosti i organicizma, ali ta- la nestala, a ipak gura dalje: mota je o naznakama stila koji je kod osnovno pitanje: ne spoznati tko koncepta “postajanja enom” od- koðer i da bi se suprotstavila teh- se naokolo. Zar nismo svi?”
urbana sredina megapolisa, dok i- svojim dimenzijama nadaje kao an- tavi vrijednosti. Iako veæ naslov su- pusno oslanja, i tako kao da još vot obitelji Bunch bitno odreðuje i tipodski nastavak Buddhe iz pred- gerira da æe Gabriel biti u fokusu jednom potcrtava svoje napuštanje vrijeme velikog pokreta rock&rolla graða, ili bolje, kao druga strana is- radnje ovoga romana, èini se kao da postkolonijalne problematike. U i pripadajuæe mu ideologije, vrijeme tog novèiæa. je sam Kureishi dvojio o va nosti ovome romanu nije presudno jesu likova, kao da mu se potkrala neka li njegovi protagonisti autohtoni vrst iskliznuæa, tako da otac pone- Britanci ili neka generacija doselje- kad dobiva veæu va nost od samoga nika. Posredstvom Gabrielove in- Realizam za vegetarijance Gabriela. Nakon èitanja eseja “So- timne drame svjedoèimo svojevr- mething given” nije teško zakljuèiti snom otkrivenju umjetnosti kao da je lik Gabrielova oca velikim di- jedinog sredstva rješavanja egzis- Gabriel je, kroz svoju Gdje je nestao rock&roll jelom stvoren po uzoru na Kureis- tencijalistièko-metafizièkog pita- intimnu dramu, svojevrsno U smislu uvjetno reèeno u e te- hijeva oca. Otac je onaj dobro nam nja samoæe ljudskog roda, a Gab- otkrovenje umjetnosti kao matike, Gabrielov dar razvija jednu poznati tip vjeèitog djeteta kojeg riel je ujedno i najstabilniji lik koji jedinog sredstva rješavanja doista komornu dramu. Broj glav- pokreæe potreba za kreativnim ko- i vlastite roditelje vodi do svojevr- nih protagonista je minimaliziran municiranjem dok je majka, u od- snog «happy enda». Kraj prièe je, egzistencijalistièko- na svega tri lika obitelji Bunch: oca, nosu na njega, daleko tradicionalni- meðutim anti-«happy-end» jer je metafizièkog pitanja majku i sina Gabriela. Radnja koju je pozicionirana. razrješenje koje nudi povratak u samoæe ljudskog roda pratimo otvara se pred nama u tre- krug iz kojeg se èitava prièa razvila nutku kulminacije krize, odnosno u Odrastanje - mirenje sa stanjem stvari i utvrði- trenutku kada Gabrielov otac «pu- Roditeljski sukob stvara prièu o vanje vlastita identiteta u okvirima Hanif Kureishi, Gabrielov dar, s ca» i napušta obitelj. Radnja se dalje prilièno traumatiènom procesu koje nudi obitelj. Zajedništvo u engleskoga preveo Dragan Koruga, Celeber, Zagreb, 2001. razvija linearno, povrataka u prošlo- Gabrielova odrastanja, buduæi da «happy endu» na neki je naèin iro- st nema iako je ona diskretno i pos- on, uhvaæen u procjep roditeljskog nizirano jer iako se uspostavlja kao redovano stalno prisutna upravo sukoba i na neki naèin u proces neka vrsta logiène uokvirene kom- preko iluzija Gabrielovih roditelja njihova «odrastanja», taj sukob pozicije, ono nije dovoljno. Ne- koje sada u trenutku krize vidimo razrješava. Uz to, lik Gabriela ot- dostaje opet dimenzija samopotvr- kako, porozne, nestaju. Iluzije Gab- vara polemièko polje metafizièkog ðivanja i samoostvarenja u ivot- Sanja Beslaæ rielovih roditelja proizlaze iz soci- znaèenja umjetnosti uopæe. On je nom pozivu koja je u sluèaju Gab- u kojem su Gabrielovi roditelji pro- jalnog konteksta jedne kulturalno kao lik, nositelj ideje onoga o èe- rielovih roditelja izostala. ajnoviji roman Hanifa Ku- ivjeli svoju mladost. Èini se da je specifiène generacije koja je svoje mu u jednome razgovoru s njim Ono što je najveæa spisateljska reishija Gabrielov dar, knjiga upravo taj kontekst Kureishiju na- najbolje dane do ivjela šezdesetih i progovara i Jake, kada ka e: »Ko- kvaliteta Hanifa Kureishija, vidljiva je intimne, obiteljske temati- dasve blizak i, usprkos ogorèenju i sedamdesetih godina preko svih me se u zadnje vrijeme mo emo od prvog do posljednjeg retka njego- ke, i prièa o onome o èemu smo èi- deziluzioniranosti koji se ponekad ideoloških i ikonografskih atribuci- obratiti za duhovno vodstvo? Sve- va najnovijeg djela, jest nevjerojatna tali nebrojeno puta. Ništa novo, osjeæaju u njegovim likovima, drag, ja rock & rolla, i sada se, u svojim æenicima ne, a ne ni politièarima i preciznost kojom sloj po sloj ogolju- rekli bismo. I uistinu, na prvi pog- jer se takva pozadina lako mo e iš- sredovjeènim godinama sukobljava znanstvenicima, još se samo um- je ivot jedne prosjeène obitelji ni po led, barem u smislu tematike, Ku- èitati i u scenografiji gotovo svih s okrutnošæu i realnošæu svakod- jetnicima mo e vjerovati. Dakle, ja èemu atipiène za svoju sredinu i vri- reishi ne donosi u svom posljed- njegovih prethodnih romana. Valja nevnog ivota. Takva ideološka pri- sam super-obo avatelj. Volim te jeme. Sve ovdje mo emo naæi: pro- njem romanu ništa epohalno novo. reæi da je Gabrielov dar èetvrti Ku- padnost ujedno je na neki naèin po- umjetnike koji uzdišu za svojim pale brakove, propale i uspješne roc- Ili se knji evnost toliko pribli ila reishijev roman. Prethodili su mu kušaj psihološkog profiliranja liko- tlapnjama. I na gubitku sam – um- kere, polusvijet lokalnih pubova i svakodnevnom ivotu i njegovim romani Buddha iz predgraða, Crni va èija su uvjerenja, vjera, snovi i na- jetnost èovjeku daje muda.». Gab- emigrante iz onih èudnih istoènih traumama da ih je više nemoguæe album i Intima, i brojni radovi na de u opetovane pokušaje afirmacije, riel se nadaje “istinskim” anðelom zemalja koji nikako da se riješe svo- razgranièiti? Meðutim, ono u èemu filmskim scenarijima (My Beautiful pa onda i frustracije, deziluizionira- jer on svojim senzibilitetom i svje- jih, nu no, trauma. Ponekad svojom se ogleda vještina ovoga autora jest Laundrette, itd.). S Buddhom iz nja i ogorèenja proizašla upravo iz tonazorom uspijeva pomiriti vlas- nesmiljenošæu u ogoljavanju ivota umijeæe uranjanja u kontekst kojim predgraða afirmirao se kao pisac identifikacije s jednom masovnom tite roditelje i prièu vratiti u okvire podsjeæa na suvremeniju verziju na- aktualizira svoj roman i intimistièku postkolonijalne, urbane tematike. subkulturnom pojavom. iz kojih se prvotno i bila izlila. turalizma ili kao što ka e Jake kada prièu o obitelji Bunch. Mjesto rad- U najnovijem romanu sasvim je na Petnaestogodišnji Gabriel našao Gabrielovo ime upuæuje na judeo- govori o slikaru Lucienu Freundu: nje je londonsko predgraðe sa svim novome tragu, no u slijedu tih ro- se u procijepu izmeðu oca i majke kršæansku tradiciju na koju se Ku- «Ali on je tako...realistièan. A ja sam specifiènostima ivota koje donosi mana Gabrielov dar se u ponekim koje pokreæu sasvim suprotni sus- reishi fragmentarno i sasvim pro- vegetarijanac». 42 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Bill Gates zaraðivao više od 40 Chipova sestra Denise šefica je zo rastaèu u ništavilo koje bi tre- posto najslabije plaæenih Ameri- kuhinje u uglednom restoranu u bali opisati. Na krstarenju Enid i kanaca zajedno smatralo se goto- Philadelphiji. Dolazi u bratov Alberta, sve što je zanimljivo do- Današnji veliki vo svetom èinjenicom. Kako piše stan i priprema ruèak za roditelje, gaða se u mislima i razgovorima njih dvoje: ogledi o društvenoj or- roman je knjiga ganizaciji na norveškim brodovi- koja te i velièini ma i primjedbe o glupim kokteli- Rasprodaja ivota ma nisu va ne (premda se smiješi- tako da sve ostale mo kad vidimo da se odvijaju u blagovaonici “Sören Kierkegaar- velike knjige budu Sudeæi prema najboljim dok Chip groznièavo tra i produ- d”). Pomodne metafore odjed- novim umjetnièkim centa, koji se mo da zanima za nom su dobrodošle, ali postajemo uvezene u nju. djelima, Amerikanci su njegov scenarij, a mo da i ne. svjesni da su Ispravci posve izni- Bo iæno okupljanje u St. Ju- man roman koji pati od preras- Primjer toga nije danas posveæeni zdravom deu vrhunac je romana: na 500 košne urešenosti svoje ambala e. pro ivljavanju mrtvog stranica pitamo se hoæe li ga ti is- Na nordijskom krstarenju otvara Rat i mir nego popodneva. Ustaju oni paæeni ljudi koji nanose patnju nam se svijet starijih ljudi – unu- World Wide Web ujutro, broje sitniš i pitaju uspjeti odr ati i hoæe li ono za- tarnji svijet, kojemu nitko neæe iz- dovoljiti Enidina oèekivanja. Ga- raziti poštovanje niti mu ustupiti se tko su, i što sada? ry Lambert, stariji brat Chipa i mjesto – i Franzen nas oprezno Denise, bankar je i otac troje dje- uvodi u Alfredovu izgubljenost. zen vraæa prièu kulturi za èiju je ce, vrlo zabrinut za svoje mental- Èitatelji ove knjige smijat æe se di- ništavnost smatrao da ju je ne- Jonathan Franzen, The Corrections. Fourth Estate, no zdravlje (pati od uobièajenog namiènim ironijama i novinar- moguæe razbiti. U ogledu objav- London, 2001. straha deprimirane osobe – stra- skim popisima, ali zapamtit æe up- ljenom 1996. u Harper’su, Fran- ha da je deprimirana). ravo tu izgubljenost i naèin kako zen je opisao svoje razoèaranje Garyjeva supruga Caroline ne ona utjeèe na ivote ostalih likova. neuspjehom svojih ranijih roma- eli otiæi u St. Jude na Bo iæ. Denise se upušta u aferu s Ro- na da toj kulturi ponude “smisle- Andrew O’Hagan Odbija se pretvoriti u lik na Eni- bin, enom vlasnika restorana, i ne novosti” i svojim dojmom da dinoj slici osobnog muèeništva i, njezin neuspjeh da se doka e kao je projekt socijalnog romana ne- anas u amerièkom ivotu što je još va nije, ne mo e gleda- revan zastupnik obiteljskih vri- moguæ. Napisao je: “Èini mi se postoji samo drugi èin. Thomas Frank u svojoj sjajnoj ti kako Garyjev boravak kod ro- jednosti povezuje je s moralnim i da je specifièna amerièka zabluda Nijedna generacija ne pro- knjizi Jedno tr ište pod Bogom: ditelja uništava njegov identitet ekonomskim tegobama svojega oèekivati da roman nosi te inu ivljava zanimljivu izgubljenost “Nekoæ su Amerikanci zamišljali kao oca njihovo troje djece. doba. To je roman o ispravcima u cijelog našeg poremeæenog druš- u Parizu. Nikakva elegantna aris- da ekonomska demokracija znaèi Franzen ima sklonost mlaðih obitelji, ali i o “ispravcima” u tva – da pomogne riješiti naše tokracija ne okuplja se na trav- razuman ivotni standard za sve, amerièkih romanopisaca da me- ekonomiji, i premda ih Franzen suvremene probleme.” njaku Gatsbyjeve vile s predosje- da sloboda ima smisla samo ako dikaliziraju ivot. Ni poštar ne ne uspijeva pomiješati onako Ja bih rekao da ta zabluda nije æajem katastrofe; nema kolektiv- više nema siromaštva i politièke mo e uæi u dvorište i isporuèiti dobro kako bi mogao, uvjereni posebno specifièna, a ni posebno nog nagona da se napiše veliki nemoæi. No danas se èini da su pismo a da ga ne poklope ironi- smo da se nešto va no dogodilo amerièka. Amerièki pisci danas ratni roman; nema drugoga spo- oni koji oblikuju amerièko javno jom o smislu vrtova u poslovnim u imaginaciji tih Amerikanaca, nude obilje definicija romana i la. Sudeæi prema najboljim no- mnijenje uvjereni da su demokra- zgradama, o paklenoj svijesti pa- da se nešto promijenilo u njiho- uloge romanopisca; prije nekoli- vim knji evnim djelima, najza- cija i slobodno tr ište jednostav- sa, i mudrim primjedbama o poš- vu osjeæaju za ono što je moguæe ko mjeseci raspravljalo se o jas- nimljivijim novim filmovima, no istovjetni…”. Ono što je “no- tarevoj homeostazi, o supstanci- i ono što je potrebno. Enid “je noæi nasuprot ljeporjeèivosti, a najgledanijim televizijskim emi- vo” jest pobjeda te zamisli nad jama u njegovu mozgu, o akro- smatrala da su ona i Al jedini in- nakon 11. rujna govori se o neza- sijama, Amerikanci su danas pos- svim njezinim suparnicama; od- batici njegovih sinapsa, o njego- teligentni ljudi njezina naraštaja mislivome nasuprot imaginaciji. veæeni zdravom pro ivljavanju luènost amerièkih voða da je pro- vim pokušajima da svlada zastra- koji su se uspjeli obogatiti”. Is- Sada se opet (prvi put nakon To- mrtvog popodneva. Ne opsjeda šire po cijelom svijetu, opæe vje- šujuæu unutarnju provinciju koja pravci su na mahove prelijepo ma Wolfea koji je optu io ame- ih ni svijet poèetaka ni svijet zav- rovanje da u tr ištima postoji neš- svakodnevno èezne za primje- tkana pripovijest o razoèaranji- rièke romanopisce da ne izvješta- ršetaka: Lionel Trilling je to nazi- to prirodno, nešto bo ansko, nom oru ja masovnog uništenja. ma, skupim dobicima i teškim vaju dovoljno o stvarnosti) ras- vao sredinom putovanja. To je li- nešto inherentno demokratsko. ivotna dosada izra ava se raz- gubicima. Alfreda vidimo u pele- pravlja o društvenom nasuprot mb, to je zamrznutost, to je oka- Bolji izraz za “novu ekonomiju” nim popisima. Opisujuæi sobu nama. Garyja vidimo u kuænome estetièkom, kao da je estetièko menjenost s punim radnim vre- mogao bi biti “konsenzus”. punu stare krame, Franzen ka e baru. Enid vidimo kako piše bo- ono što je stabilno, na što druš- menom. To su blaga kuæna psi- da je soba «patila od nekroze sta- iæne èestitke kao da su to poru- tvo ne utjeèe, kao da se estetièko hoza i mekano pokuæstvo. Sva Èirevi konsenzusa i zaraza re krame koja prije ili poslije ubi- ke samoubojice. Denise vidimo ne prelama u društvenome, kao umjetnost je umijeæe trgovine ne ivota ja prostoriju». Soba je patila. To kako šalje e-mailove Chipu u Vil- da ga društveno ne mijenja, kao nekretninama i samopomoæ. Premda to nije svijet koji se se dogaða sobama u predgraðima nius zahtijevajuæi da se potrudi da danas Vermeera gledamo istim Opisani svijet je svijet amerièke pojavljuje u Ispravcima, obitelj u suvremenim amerièkim roma- doæi na Enidinu veèeru u koju se oèima kao njegovi suvremenici, srednje klase, prostor duhovne Lambert mo e se shvatiti kao na- nima. U dobrom romanu kao što puno ulo ilo. kao da su Flaubertove reèenice zasiæenosti i prozorskih roleta. ša zajednièka ko a, osuta èirevi- su Ispravci, ta amerièka bolest ostale netaknute vremenom i is- Tr išni populizam prodire kroz ma “konsenzusa”. pretvara se u svojevrsnu pristoj- Estetièko rješenje za društveni kustvom ivoga jezika. James klimatizaciju i spaja se s crvenim Roman poèinje vrlo glasnom nu zarazu: to je zarazan ne ivot, roman Wood hvali Franzenov poziv na krvnim zrncima. U tom ivotu, i svaðom u kojoj Chipova majka i a zarazno je i groznièavo priziva- Moderni amerièki pisci su br- “estetièko rješenje za socijalni u knjigama i filmovima koji raz- otac, Enid i Alfred, iznose svoje nje konaène granice praznine. zi vozaèi, a voze “pod utjeca- roman”, kako je naveo u ogledu, matraju taj ivot, uoèavamo srednjozapadne tegobe – gluho- jem”. U Franzenovu velikom ro- ali dr i da je Franzen pogrešno neodgovoreno pitanje: što sada? æu, deprimiranost, razoèarenje, Ispravci u obitelji i ekonomiji manu ne osjeæa se samo predrat- primijenio to rješenje u Ispravci- To je nije posljedica 11. rujna: kupone za popust, i sklonost da Gary i njegovi roðaci bore se s ni socijalni realizam u stilu Up- ma. Nema dvojbe da je Franzen neki bi rekli, mo da i s pravom, budu “zastrašeni vlašæu svake vr- èinjenicom da im je otac na umo- tona Sinclaira, nego u njegovoj pomiješao ono što je dobro u ro- da je obrnuto. Novi roman Jo- ste” – u mjestu St. Jude, dok se ru, i umiruæi ubija i njihovu maj- prozi nalazimo tragove svih na- manu s onim što je obièno para- nathana Franzena je povezivanje pripremaju za turistièko krstare- ku, koja pak svojim muèeništvom raštaja – Mailera koji se bori s diranje, ali Woodovo shvaæanje mrtvih popodneva, tih popodne- nje u organizaciji tvrtke Nordic ubija njih i odnose koje su uspos- amerièkim vragom, Bellowa koji prvenstva estetièkoga zanemaru- va koja tvore ivot obitelji Lam- Pleasurelines. Ukrcat æe se na tavili u svijetu. Cijeli Garyjev i- priziva rastrgane urbane duše, je u kojoj je mjeri estetika u svi- bert na Srednjem zapadu, u vrije- brod u New Yorku, a prije toga vot postavljen je kao ispravljanje Updikea koji se ruga normalnos- jetu Franzenova romana pretr- me blisko našemu. Dakako, oni ruèati sa svojim sinom Chipom. oèeva ivota. Denise “ima bizarna ti iz predgraða, a prije svega tu je pjela neugodnu, ali va nu druš- su izdanak i otpad nove ekono- Chip Lambert je bivši preda- i tvrdoglava stajališta o Alfredu”. i dijagnoza Dona De Lilloa o tvenu redefiniciju. mije, ali su i likovi iz djela Sin- vaè na sveuèilištu koji je otpuš- Chip “se osjeæao poput djeteta iz modernoj Americi kao mjestu na Wood piše kako je ono što je claira Lewisa i Theodorea Drei- ten jer se spetljao s pametnom bajki braæe Grimm, djeteta na- kojemu se gomile i destrukcija, lijepo u romanima nešto što se sera, ljudi koji ustaju ujutro, bro- studenticom. Upoznajemo ga u mamljena u zaèaranu kuæu topli- paranoje i strahovi, sa zloæud- jednostavno ne mijenja. On gri- je sitniš i pitaju se tko su. stanu u New Yorku, s lijepom nom i mirisom hrane; a sada æe ga nom elegancijom pretapaju u ješi kad pretpostavlja da Flaube- No devedesetih godina ipak se djevojkom, ali bez novca, kako vještica zakljuèati u kavez, udeb- svakodnevicu. rt, Stendhal, Turgenjev ili Dicke- dogodilo nešto novo, a ta novina sve svoje nade ula e u scenarij ljati ga i pojesti”. Franzen jest pod utjecajima, ns nisu pisali u svojoj sadašnjos- je nešto što oni nalik na Franzena koji piše veæ godinama. Djevojka To je roman o obitelji i društvu, ali uglavnom je mudar, i to na ti. Oni za njega postoje kao ele razmotriti na razini reèenice. ga napušta upravo kada njegovi ali sve što mu je potrebno nalazi postmoderan naèin; èitamo li ga uzorci uklesana stila, kao nepo- U tom desetljeæu dogodio se neo- roditelji dolaze na ruèak i ostaje se u dušama Lambertovih. Njiho- pomno, u njegovim spajanjima bitna umjetnost, podlo na samo bièan obrat: bogataši su smršavili, mu samo nada u taj scenarij, koji vi odnosi su toliko promišljeni i pronalazimo novu dosljednost. nesigurnosti naše vjere u nju. No siromasi su se udebljali, bogataši poèinje “predavanjem na šest prikazani s takvom pa njom, a li- Ispravci su napisani sa sigurnoš- romanopisci pišu za sadašnjost, i su se više posvetili radu, a siroma- stranica o tegobama falusa u tu- kovi su tako bogati sami po sebi, æu koja proizlazi iz pristajanja na èak i kad na njihovim stranicama si slobodnom vremenu, a to što je dorskoj drami”. da se svi popisi stvari oko njih br- sve nesigurnosti u cjelini; Fran- nema seljanki, lihvara ni hip-ho- www.zarez.hr IV/82, 6. lipnja 2,,2. 43 pa; jezik, tekstura, uzorci i “este- tika” itekako su pod utjecajem Ideja da doista mo ete steæi širo- di na to da radije èitaju knji ev- ra televiziju, ali to nije slo ena društvenog pritiska pod kojim je ku publiku baveæi se društveno nost nego da gledaju TV. Ako u ispravnost. U osnovi, on ponov- knjiga napisana i pod kojim su je zanimljivim pitanjima uèinila mi tome uspije dovoljan broj pisaca, no i ponovno iznosi isti zaklju- isprva èitali. Stendhal na ulicama èak. To je pakleni stroj. To je jed- današnjeg Manhattana ne bi bio na od opasnosti o kojoj govorim tako pronicljiv promatraè: jezik Jonathan Franzen, dobitnik National Book Award za 2001. godinu u eseju u Harper’su: iznositi isti, je danas nešto drugo, kao i imagi- jednostavan zakljuèak. Svaka narij, a takoðer i originalnost. knji evnost koja iznosi pretjera- Premda to proturjeèi Franzeno- no pojednostavljen ili opetujuæi, vu vlastitu ogledu, roman Isprav- Novi društveni roman ili banalan zakljuèak, neæe baš ci u najboljim trenucima pro et biti jako zanimljiva. je društvom, a društva nema bez estetike; odluèiti se samo za jed- Kvaka 22 je bila nešto više Normalna obitelj je no ili samo za drugo znaèi iskoèi- od same prièe – bilo je tu disfunkcionalna ti iz samoga ivota. takoðer rijeèi o tome gdje Èini se da je obitelj koja ne smo tada bili kao dr ava, funkcionira plodno imaginativ- Nema više tjeskobe zbog no tlo u svim Vašim romanima, utjecaja postavljena su velika ali osobito u romanu Ispravci. Društvo se uvlaèi u umove pitanja o ratu i pacifizmu Na mnogo naèina Lambertovi Lambertovih. Dolazi radijskim uprizoruju tipièni generacijski emisijama i djeèjim igraèkama. jaz izmeðu stoiènih roditelja ko- Estetika u Ispravcima je najsoè- ji se tvrdoglavo dr e društvenih nija, naj ivlja, najusmjerenija ka- pravila i njihove odrasle djece da Enid otvara srce u privatnosti koja tra e nešto drugo. Ali tu je vlastita glasa i jasno nam je u što Jessica Murphy stvaran osjeæaj bola i borbe i ne- ju je društvo pretvorilo, u što je i zadovoljstva u svim njihovim dalje pretvara, i u što pretvara nas » zbiljni su romani«, pisao ivotima. Zašto ste u svojim dje- dok to èitamo. je Jonathan Franzen lima toliko usredotoèeni na obi- Franzenov roman podlo an je 1996. godine u magazinu telj? kulturalnom pritisku – mislim na Harper’s, »poput dobrih starih – Frazu »obitelj koja ne fun- pritisak kojim on djeluje, kao i na srednjoamerièkih gradova, uniš- kcionira« smatram vrlo èudnom. pritisak koji djeluje na nj – što ga teni i izmuèeni brojnim autoces- Èini se da upuæuje na to da pos- èini sliènijim amerièkim nezavis- tama. Klonulo gradsko središte toji nešto kao obitelj koja fun- nim filmovima nego Èehovu. Ta- ozbiljnog rada okru uju bujaju- kcionira. Mo emo li pronaæi ne- ko, film Svijet duhova, koji govori æa predgraða masovne zabave: ku drugu frazu? o dvjema otuðenim tinejd erka- tehno- i sudski trileri, romani o »Normalna« obitelj? ma iz maloga grada koje ele pos- seksu i vampirima, o ubojstvima – Da, upravo. To je normalna lati svijet k vragu, jaše na valu iste i misticizmu«. Franzen, èija su obitelj kakvu poznajem. Iskus- spoznaje o tome u što je Nova prva dva romana privukla rela- se ivom 1981. Mislim da je to tvo Lambertovih – koje je samo ekonomija pretvorila ivot. Nji- tivno malo pa nje, tvrdio je da ono što sam smatrao društvenim malo èudnije od mojeg – zaista hov svijet je svijet brze hrane, tre- su u doba kad kompjutorom op- romanom – to je roman koji se je nezanimljivo u usporedbi s ve- nutne slave i talk-showova: poput sjednutim èitaocima pa nju sve bavi društvom, kako u svojoj re- Danas nema æinom onoga što èujem od mo- obitelji Lambert, one promatraju više odvlaèe novi oblici tehnolo- cepciji, tako i svojim zaokuplje- jih prijatelja. (Vjerojatno pozna- ljude koje vole i pitaju se ima li gije i medija, i èitaoci poèeli nostima. mnogo mjesta za jem ljude koji su nešto uvrnutiji ièega stvarnoga meðu njima. sumnjati u sposobnost knji ev- Mislite li da je romanopiscu pronala enje od veæine zbog toga što pozna- Neki tvrde da su Ispravci “ve- nosti da se usmjeri na znaèajna moguæe doprijeti do široke pub- jem pisce i umjetnike). liki amerièki roman”, ali ta knjiga društvena pitanja, a njegov san o like, danas kada je toliko infor- znaèenja, ali obitelj ivimo u dobu kada je vrlo je zbirka pokušaja, a njezine re- pisanju ozbiljnog romana koji macija i toliko drugih medija teško imati ideale u vezi s bilo èi- èenice nikad nisu u potpunosti mo e »biti znaèajan za main- nadohvat ruke? U Vašem eseju ostaje trajnim me. Èak i kada uspijete imati one same, što bi mogla biti defi- stream« postao je prividno ne- ka ete da je »televizija ubila ro- ideale na nekoliko trenutaka, isti nicija knji evnog postmoderniz- moguæ. man društvene reporta e«. Pos- generatorom ih èas poèinjete ispitivati i posta- ma. Biti što jesi – to pitanje je u Pet godina nakon, meðutim, toji li knji evni protuotrov za jete ironièni. U cvatuæem raz- samoj sr i knjige, a i u sr i druš- èini se da je Franzen nadvladao televizijski ekran? znaèenja doblju post-velikog društva, kada tva u kojemu taj roman pulsira; svoj oèaj zbog stanja knji evnos- – Ideja da romanopisac neka- su dvije glavne politièke stranke dio njegove nesvjesne estetike je ti i zbog vlastitih moguænosti ko ima odgovornost boriti se tako nalik jedna na drugu, a pozivanje na sva djela koja taj ro- kao romanopisca. Nakon napuš- hladni rat je završen, nema puno man èine onim što on jest. Dob- tanja nade da æe napisati novu mjesta za pronala enje znaèenja. rodošli u estetiku knji evne ras- Kvaku 22 i obnoviti svoju vjeru Ali obitelj ostaje trajnim genera- prodaje! Još malo pa nestalo! u ozbiljne èitatelje, uspio je po- torom znaèenja. Buduæi da se pi- Èitajuæi Ispravke, sa svim nji- èeti ponovno plodno pisati, i ko- sac trudi izreæi prièe koje imaju hovim varijacijama i posudbama, naèno objaviti, svoj treæi roman, znaèenje, mislim da je prirodno finesama i nesvjesnim posveta- The Corrections (Ispravci). da se bavi s obitelji. ma, postajemo svjesni (i to svjes- Roman Ispravci završava na- ni toga kao novìne) mjere u kojoj Nema mjesta za društveni dom, osobito za Enid, unatoè na- Franzen putuje širokom cestom realizam vikama i strahovima koji ogra- ne osjeæajuæi nikakvu tjeskobu U Vašem tekstu u magazinu nièavaju likove. Je li taj osjeæaj zbog utjecaja. Njegove reèenice Harper’s iz 1996., Moguænost nade i iskupljenja va an za Vas? iskazuju svojevrsni bricolage mi- za san, pišete, »Kada sam zavr- – Smatram da je Enid junakinja ni-suknje: pozdravljaju svakoga, šavao fakultet 1981., nisam ništa knjige. Na poèetku nas ljuti ta a ipak uspijevaju ostati one same. èuo o smrti društvenog romana«. njezina ispunjenost nadom u suo- Dakako, tu privlaènu ne-tjesko- Kako definirate društveni ro- èavanju s oèito teškim nevoljama. bu ne treba pobrkati s odlikova- man? I kako vam se sve to èini To se pokazuje kao dosadna nes- njem za hrabrost, ali Franzenov nakon dvadeset godina? posobnost suoèavanja sa stvar- roman je definicija onoga što – Mislim da je izjava Philipa nošæu, a ipak, na kraju je njezina amerièki roman danas tako èesto Rotha iz 1961. o smrti društve- nada jedna od najljepših stvari u eli biti. David Foster Wallace i nog romana bila toèna. Nema vi- vezi s njom. Hoæu reæi, nada je Kurt Anderson sklanjaju se s pu- še mjesta za društveni realizam jedna od osnovnih kršæanskih vr- ta: današnji veliki roman je knji- poput Zolina, ili Dreiserova, što lina – vjera, nada i milosrðe. Enid ga koja te i velièini tako da sve god o tomu rekao Tom Wolfe. se teško bori s milosrðem, i ima ostale velike knjige budu uvezene Jednostavno se drugi mediji pu- neke male krize vjere, ali ona ni- u nju. Primjer toga nije Rat i mir, no bolje bave društvenim realiz- kad ne gubi nadu. Ako imate lite- nego World Wide Web. mom. Bio sam svjestan toga. raturu koja je graðena na tragiè- U Ispravcima odjekuje stotinu Društveni roman nisam zamiš- noj spoznaji da æe uvijek biti bola pop-pjesama, stripova i ameriè- ljao kao knji evnost blata i sme- protiv televizije nešto je što bih tada mislim da æe knji evni me- i patnje – i da nema naèina da im kih filmova: ono što taj roman ne æa, ili kao knji evnost izvještaja. vjerojatno smatrao puno zanim- dij nastaviti postojati kao uvjer- se pobjegne – sigurno æe pomoæi uspijeva jest upravo ono što èini; Ono što sam imao na umu ljivijim u svojim dvadesetima. ljiva alternativa televiziji, osobi- ako mo ete uvesti i nešto nade. a u njegovu neuspjehu je njegov 1981., bila je knjiga poput Kvake Osjeæam da najbolji naèin za to ako se televizija bude nastav- Mislim da je to vrijedi za moje i- uspjeh. 22, koja dovoljno duboko zasije- borbu protiv televizije nije uda- ljala iscrpljivati. votno iskustvo. ca u svijest ljudi ove dr ave da s rac u glavu – na primjer, pisanje Koji su rizici pisanja o druš- S engleskoga preveo time stvara novi pojam u rjeèni- knji evnosti koja izravno poka- tvu i ukazivanja na društvena S engleskoga prevela Goran Vujasinoviæ ku. Kvaka 22 je bila nešto više zuje negativne osobine televizije pitanja u knji evnosti? od same prièe – bilo je tu tako- i uzrokuje da se gledateljima ot- – U izravnom pristupu, riziè- Rosana Ratkovèiæ ðer rijeèi o tome gdje smo tada vore oèi i da se okrenu knji ev- nom mo e biti banalnost u * Tekst objavljen u London bili kao dr ava, postavljena su nosti. Radi se više o tome da se primjeæivanju. Na primjer, Neill * Tekst objavljen u Atlantic Review of Books, velika pitanja o ratu i pacifizmu. piše takva proza koja ljude navo- Postman je u pravu kada kritizi- Unboundu, 3. prosinca 2001. 13. prosinca 2001. 44 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
“ oðen sam u centru Zagreba i cije- a drugi u bolji ivot. Oko te se zgrade ig- djetinjstva zapamtio kao niz bordela u ne vidi da dolaze s remize, to jest periferi- li sam ivot proveo u ovom gra- rala mala Rašeljka Pupaèiæ zbog èijeg su Ko arskoj te vrt Nijemca Otta na samom je; gleda tulipane ispred HNK, a ne vidi da du. Ne mogu zamisliti ivot neg- srca njezini roditelji putovali u London poèetku Tkalèiæeve. Ali o gradu ne mora- su i oni došli iz rasadnika koji je na perife- dje drugdje. No, ja Zagrebom smatram kada se avion zapalio. Inaèe, kompjutor mo razmišljati samo kao o koncentriènim riji; iz pekare mu mirišu puterštanglice, ali samo centar grada. Još uvijek nisam je Slamnigov: kada bi se upalio, stihovi bi krugovima oko citadele. Ima i drugih geo- su i one ispeèene na periferiji, iza tvornice shvatio dra periferije.” Tako poèinju u njemu prozujali brzinom svjetla. metrijskih likova osim onih s toèkom u patentnih zatvaraèa; gleda sve te lijepe lju- kratke misli Lukasa Nole u rubrici “moj Znam da je periferija nezgodna jer mo- sredini (u koju se onda mo emo udobno de, a ne vidi da nisu to samo Novi Bogata- Zagreb” Veèernjega lista (pribilje ila 24. e biti kraj kakve smrdljive tvornice, auto- smjestiti). Michael Batty, prouèavajuæi ši (NOB-ovi) i Sinovi Novih Bogataša svibnja L. D.). “Neobièno,” pomislio bus za nju ide dvaput dnevno i nema buti- gustoæu naseljenosti gradova, otkrio je i u (SNOB-ovi), nego da su to uglavnom lju- sam i smjesta samoga sebe kandidirao za ka; ali ondje, recimo, ivi prevodilac s više sitnim mjerilima (1:100.000, 1:50.000) i u di s periferije i da je lijepa odjeæa na njima Vergilija koji æe Lukasa Nolu, u sredini jezika u glavi nego Luka Rajiæ sirana u krupnim (1:1000, 1:500) ponavljanje uvi- mo da jedina poštena koju imaju (odje- njegovih dana, provesti periferijom i po- nuli su se lijepo za u grad). Na potezu od kazati mu barem djeliæ onoga drugoga Varšavske do Gajeve Lukas ne vidi da gus- ivota. Tko zna, mo da štogod od toga Dra i periferije toæa naseljenosti uzrokuje da neki ive u uðe i u neki buduæi film? podrumima i tavanima, u tako lošim i- votnim uvjetima kakve nisam nikada vidio Ima li ivota izvan centra? Sanjarije dokonog na periferiji (a ne bih ni ovdje da nisam Uzeo bih Lukasa, dakle, za ruku i od- sudjelovao u popisu stanovništva). Sada veo do duševne bolnice èiju ogradu kat- Kne ijanca barem bolje razumijem Nolin film u koje- kad preskoèe ludnièari, kako smo ih mi mu se iz jednog lijepog stana gleda u dru- kao klinci zvali s dosta simpatija, i bes- gi lijepi stan, s druge strane lijepe central- ciljno tumaraju ili icaju sitno. Tu simpa- Šetnja Zagrebom s Lukasom Nolom nozagrebaèke ulice; sav je scenarij nebi- tiju osjeæam i danas: èini mi se da je naj- Boris Beck tan, bitno je samo da se ne gleda ni u pod- veæa razlika izmeðu ludnièara i nas još rum, ni u tavan. uvijek samo to što oni nemaju odjeæu i LURI, koji je jezièno redigirao Bibliju (pa dokumente, a mi imamo. Pada mi na pa- je sreæom ispravio i onaj dio u kojemu se S periferije na ferije met prièa iz Dvanaest hodoèasnika i vic: starozavjetni prorok razgovara s Bogom Nisam ja gluh za dra i šetnje Cvjet- Došli novinari napraviti reporta u o lud- “po tom pitanju”). Izvan Lukasova Zagre- nim trgom; nije ih narušilo ni to što ga je nici i dobili vodièa koji ih vodi po usta- ba ive još i glavni zagrebaèki solist, pa uniformirao Mihajlo Kranjc, kandidat za novi. “U prizemlju su najlakši sluèajevi, autor našeg pravopisa i mo ebitni pred- Nagradu Grada, ni to što deèki s moje oni koji se ambulantno lijeèe i koji æe ub- sjednik DHK-a. U Zagrebu nije ni zgrada Kne ije doðu tamo katkad ubiti kojeg rzo biti otpušteni. Na prvom su katu te- iz koje je Štuliæ gledao nebo iznad Tr- Nolina susjeda. Ali znam na periferiji ne- e neuroze, na drugom su psihotici, a na nskog, ni gara a u koju se hoæe vratiti Go- koliko vrlo humanih naselja iz šezdese- treæem psihopati, opasni za sebe i dru- bac, ni ulice èiji su heroji Prljavo kazalište. tih, kada je netko razmišljao o stanovni- ge.” “A što je na èetvrtom katu?”, zani- Mo da Zagrebu ne nedostaju kibici s gaj- cima i pobrinuo se da imaju svega u dob- malo je novinare. “O, tamo je uprava.” bom piva oko boæališta iza nekog recik- rim omjerima. Stara se slava na njima još Nakon ludnice mo emo otiæi malo dalje, la nog dvorišta, kartaši na ping-pong sto- jek istih struktura, što znaèi da se grad uvijek vidi, unatoè zapuštenosti, i nikada do polja na kojemu mjernik odreðuje lovima uz prugu ili kafiæi u kojima piju mo e objasniti i fraktalnom geometrijom nisam èuo da bi se koja od tih zgrada meðu; nepovjerljivi seljak kopa gdje mu policajci dok su na du nosti, ali Lukasov (dakle nema središta). Peter Allen opisao nagnula i potonula u moèvaru (kao što se je èovjek iz grada rekao i na dubini od Zagreb bez najboljih æevapa, bez najbolje je disipativne gradove, koji evoluiraju i upravo dogaða zgradi u kojoj u centru i- pola metra nalazi truli kolac – oznaku pizze i bez najljepšeg djeèjeg parka nije propadaju ovisno o ekonomskim uvjeti- vi Luka Rajiæ). koju je zakopao još njegov djed, a potom baš nešto. ma. Takva istra ivanja ukazuju na to da su I da se ne bi sve ovo preozbiljno shvati- je bila zaboravljena; ganuæe i poštovanje gradovi samoorganizirajuæi oblici, a da je lo, za kraj još jedan vic s periferije: ena je kojima on gleda taj gnjili kolac mo da Nema kosog pogleda “centar” samo jedan od brojnih atraktora iz zadnjeg noænog autobusa izašla pred cr- nekome djeluju zastarjelo, ali siguran Zašto Lukas Nola još nije shvatio dra (podruèja koja privlaèe aktivnosti), nipoš- kvom Krista Kralja i spremala se proæi pre- sam da Vladimir Šeks nije osjetio ništa periferije? “Mo da zato što sam odrastao, to jedini i nipošto povlašten. ko groblja preèicom do Fratrovca. S olak- slièno ni za jedno od svojih odlikovanja. školovao se i studirao na ruti izmeðu “Baš sam se jutros prošetao gradom, i u šanjem je primijetila postarijeg gospodina Potom bismo se mogli vratiti malo bli e Frankopanske i Draškoviæeve, te Glavnog petnaest minuta vidio toliko lijepih i kako se sprema istim putem. Èavrljajuæi s i stati pred jednim prozorom u prizem- kolodvora i Gornjega grada. Sve lijepe ukusno odjevenih ljudi”, ka e još Nola. njim prešla je Mirogoj i na rastanku mu se lju, kroz koji se vidi kompjutor. U tu je stvari u ivotu dešavale su mi se upravo u Sad kad znamo što mu je grad, jasno nam zahvalila: “Baš mi je drago da ste naišli, zgradu, na kraju grada, dr ava radnika i tom krugu.” Za Nolu granice grada pres- je da ga je u petnaest minuta valjda sveg u asno me strah ovuda prolaziti noæu.” seljaka naselila krugovaše; oni su se iz nje taju na istom mjestu kao i za Rudolfa Ha- obišao. A od onog što Nola vidi, zanimlji- “Potpuno vas razumijem, gospoðo. I me- uglavnom preselili, neki u bolje stanove, beduša Katedralisa koji je periferiju svoga vije je ono što ne vidi. Gleda tramvaje, a ne je bilo strah dok sam bio iv.”
djela napisao krajem 19. stoljeæa, dubokim uvidima u stanje stvari Knjiga Davea Robinsona te- novne crte Nietzscheove filozo- dakle prije više od stotinu godi- cjeline kulture i civilizacije Zapa- matizira upravo odnos fije, kao i osnovne podatke o na. Utoliko mo emo govoriti o da. Njegove su dijagnoze, meðu- Nietzscheovih ideja i osnovnih njegovu ivotu. U tom se prika- misaonih zasada postmoderniz- zu Nietzsche ocrtava prije svega ma. Ova kratka i sa eta knji ica, kao filozof kulture, jezika i sred- meðutim, aktualizira i fenomen stava kojima mislimo i priopæa- Nietzsche - utvrdo ili umeko? pribli avanja teorije ili filozofije vamo svoje misli. On je dakle laicima. Nema sumnje da bi skeptik, koji veæ u svoje vrijeme mnogi naš egzaltirani nièeanac ukazuje na istrošenost “velikih Nietzscheov opus, “šok tim, postale razvidnima tek sto- od ove teme rado napravio her- prièa”, morala u okviru kršæan- prošlosti”, bio je glavni tinu godina nakon vremena kada metiènu i nepreglednu knji uri- ske paradigme i istine u okviru inkubator kljuènih ideja ih je on napisao. Znajuæi da piše nu, malo kome razumljivu i još racionaliteta, od Sokrata preko za buduæe generacije, zahvaæaju- manje potrebnu bilo kome osim prosvjetitelja, pa sve do moderne druge polovine 20. stoljeæa æi u problem istodobno predu- taštini njezina stvaraoca. Robin- znanosti i tehnologije. U ovome boko i preširoko za svoje suvre- sonova knji ica pokazuje da se i je skepticizmu Nietzschea na- Dave Robinson, Nietzsche i menike, on je svjesno prihvatio o tim na prvi pogled teškim i ne- dahnuo Schoppenhauer, s kojim postmodernizam. S engleskoga ulogu prognanika iz svojega vre- razumljivim temama mo e pisati se slo io u dijagnozi nihilizma, preveo Dinko Teleæan. Naklada mena i za to platio veliku ljudsku jasno i razgovijetno, komunika- ali s kime se razišao u pogledu Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. cijenu. Zadnjih je deset godina tivno i razumljivo, a da se ne rješenja te situacije: odbacivši ivota Nietzsche proveo pomra- umanji relevantnost izreèenoga. Schoppenhauerov pesimizam i èena uma u potpunoj anonim- Zato su nam takva djela, bez ob- nirvanu, Nietzsche optimistièki nosti, a njegove ideje postaju ak- zira na odreðene nedostatke, prihvaæa paradokse ivota i miš- tualnije tek nadolaskom Prvoga prijeko potrebna. Time i nes- ljenja, i odgovor nalazi u kon- Siniša Nikoliæ svjetskoga rata. Otada æe njegov truènjaci dobivaju moguænost cepciji “volje za moæi” kojom utjecaj samo rasti, proporcional- uvida u znaèajna misaona kreta- èovjek mora stvarati sebe sama suvremenoj futurologiji no brojnim zloporabama u pu- nja, veze i odnose zadnjih stoti- na putu prema “nadèovjeku”, u poznat je pojam “šok bu- ko ideologijske i dnevno-poli- njak godina, èime se stvara kri- kontekstu vremena kao vjeènog duænosti”, kojim se eli tièke svrhe, kao i omalova ava- tièna koncentracija misleæih lju- vraæanja istog. Istièuæi Nietz- oznaèiti sudar današnjih neprip- njima s istim ciljem. Sve to nije di spremnih razumjeti dominan- scheov antifundacionizam, per- remljenih ljudi s dogaðajima koji “šoku prošlosti”: iako nastale u umanjilo snagu njegovih ideja i tnu strukturu današnjega svijeta spektivizam, skepticizam, anti- nas oèekuju. Svi smo skloni ne sada veæ dalekoj prošlosti, njego- nadahnjujuæu moæ njegovih dje- – a to je znaèajna stvar za svaku esencijalizam, kao i veæ opisane razmišljati o krupnim i global- ve nas dijagnoze pogaðaju kao da la. Danas je gotovo jedinstveno kulturu ponaosob. projekcije i pozitivna “rješenja” nim problemima na koje je teško je naš suvremenik ili, toènije, mišljenje da je Nietzscheov aporija u kojima se nalazi zapad- utjecati, ali zato ih, kada nam se netko tko nas promatra iz bu- opus glavni inkubator kljuènih Zapetljan u mre u koju na civilizacija, Robinson æe dogode, do ivljavamo potpuno duænosti. ideja druge polovice 20. stolje- odbacuje Nietzschea karakterizirati kao osobno, kao da su namijenjeni Ovaj svoj proroèki status æa. Nema znaèajnijeg postmo- Da bi ostvario svoju namjeru, kontradiktornog mislioca. Ot- baš nama. Èitajuæi djela Friedric- Nietzsche nije stekao samo na- dernista koji neæe rado priznati a to je pokazati misaoni utjecaj krivajuæi apsurde i aporije zapad- ha Nietzschea suoèavamo se sa dahnutom formom svojega iska- da mu je baš Nietzsche bio in- Nietzscheovih ideja na kljuène njaèkog mišljenja, negirajuæi sva- sliènim fenomenom, ali s malom za ili nekonvencionalnošæu svo- spiracijom, barem za neke as- autore postmoderne, Robinson ku metafiziku i transcendentnu, razlikom – on je svoja najva nija jega ivota, nego u prvome redu pekte vlastita rada. æe najprije ukratko iznijeti os- nadvremensku istinu u korist IV/82, 6. lipnja 2,,2. 45
eoretièar cyberkulture Steven Shavi- prepoznajuæi individualne goste putem “in- ju sunèevo svjetlo. Na primjer, jedan je trikli- tu je Ostija (luka grada Rima, na ušæu Tibe- ro prošlog je mjeseca u zagrebaèkom formativnih broševa” koje dobiju na ulazu. nij (blagovaonica) isturen prema moru, tako ra) ili obli nje naselje u kojem ima èak tri klubu MaMa odr ao dva predavanja Tako svakoga gosta iz sobe u sobu prati am- da mu rub blago prskaju valovi kad puše ju- javna kupališta – što je osobito korisno u (link: ovaj broj Zareza, nekoliko stranica ra- bijent koji odgovara njemu osobno (narav- gozapadnjak; sa svih strana ima prozore ili sluèaju iznenadnog ili kratkog posjeta. nije). Na jednom od njih spomenuo je kuæu no, ako gost ne po eli drukèije). Ne samo vrata, tako da gleda, ka e Plinije, “na tri mo- Billa Gatesa (r. 1955, suvlasnik i predsjednik to; u svakoj prostoriji nalaze se televizori, ra, a preko trijema u prednje dvorište, pa opet Bill & Plinije Microsofta iz Seattlea, SAD). Na slajdu smo pa ako ste zapoèeli gledati film na jednom na trijem, zatim na atrij” (kroz koji se ulazi u Vama æu, dragi èitatelji, prepustiti veæi vidjeli i nacrt te kuæe. Nacrt me podsjetio na mjestu, a morate otiæi primjerice u zahod, vilu), “a onda na šume i planine u daljini.” dio igre tra enja sliènosti i razlika izmeðu jednu slavnu antièku kuæu, na vilu u Lauren- isti æe film vas doèekati i ondje. Bill Gates, Drugi se triklinij nalazi u tornju, pa pru a Billove i Plinijeve vile. Reæi æu, meðutim, tu (u Laciju, blizu Ostije, na obali Tirenskog vozeæi se kuæi s posla, mo e narediti kuæi da pogled na more, obalu i okolne vile. Treæi je, zašto su mi se ove kuæe bile uèinile slièni- mora) koju je opisao njezin vlasnik, rimski pripremi glavnu kadu, te æe razina i tempe- pak, èitavom zgradom zaštiæen od oluja na ma. Ni jedna ni druga nisu kompaktne, pisac i dr avnik Plinije mlaði (61. ili 62. – ratura vode biti baš po mjeri baš u trenutku moru; uz njega su vrt, sa smokvama i murva- zaokru ene cjeline; više slièe na niz Lego- oko 113). Zašto je moja mašta povezala ove kad gazda ulazi u kupaonicu. (Usput, prili- ma, aleja za šetnju, gdje rastu bukva i ru ma- kockica, poslaganih zbrda-zdola. Uoèite dvije kuæe? Isprva mi to nije bilo jasno. kom gradnje planovi su mijenjani da bi se u rin te brajda, koja pru a dobru sjenu i tlo me- odsutnost impresivnosti i klasiènosti. Osta- kompleksu zgrada saèuvao èetrdeset godina ko èak i za bose noge. Va an dio vile su hipo- lo su razlike: Gatesova se kuæa ukopava u Bill stari jasen; to drvo sada 24 sata na dan nad- kaust (sustav centralnoga grijanja) i kupališ- krajolik, ali od njega je nezavisna, mogla bi Kuæa Billa Gatesa nalazi se na obali jeze- gleda kompjutor, regulirajuæi zalijevanje te; potonje je skup specijaliziranih prostorija, se nalaziti bilo gdje, jezero Washington tu ra Washington; preko jezera gleda na Seat- po potrebi.) meðu njima sferisterij (loptalište) i topli ba- je sekundarno; kuæi priroda zapravo ne tre- tle. Kuæa vrijedi više od 53 milijuna dolara; ba (osim kao sredstvo kamufla e). Plinije- ukupna površina zgrada iznosi više od va vila, koliko god po korištenju najnap- 20.000 kvadratnih metara. Kuæa je velikim Noga filologa rednije tehnologije svog doba bila slièna dijelom ukopana u brijeg, “tako da se èini Gatesovoj, povezana je s prirodom; Plinijev manjom nego što jest”, izvještava oèevidac. luksuz stvaraju sunce, more, vjetar, biljke, Glavna zgrada ima obiteljsko krilo i krilo za House & Techno jednako koliko i graðevinarstvo i unutarnja goste; potonje je krilo na jugu, obuhvaæa dekoracija. Meðutim, ne romantizirajmo: glavni ulaz s grandioznim stubištem (èije 84 Supostavljanje dvaju opisa u dva medija – jednom drevnom i Plinije je morao biti povezan s prirodom, stepenice vode od najni e do najviše razine drukèije onda nije išlo. zgrade), kino-dvoranu u art deco stilu, sa 20 jednom ultramodernom – upozorava da su i simultanost i linearnost Napokon: na koji su naèin ova dva opisa mjesta i aparatom za kokice, okruglu dvora- podjednako varljivo privlaène i privlaèno varljive izlo ena? Kuæa Billa Gatesa visi na Mre i nu knji nice s kupolom; tu su, dalje, sveèa- kao interaktivna karta, po kojoj klikamo mi- na blagovaonica, uredi i sobe za konferenci- Neven Jovanoviæ šem gdje god hoæemo i mo emo; Plinijevo je, te dvorana za prijeme (s video-zidom) u je pismo tekst s jasnom linearnom struktu- kojoj se mo e odr ati koktel za 200 ljudi. rom – prolazimo iz okoline u vilu, po vili, pa Obiteljsko krilo (površine 3500 kvadrata) Plinije zen iz kojeg kupaèi mogu gledati more. Fina- opet van. (Slika vile prilo ena Nozi filologa, èine èetiri spavaæe sobe i smještaj za dadilju, Vilu u Laurentu Plinije opisuje u svojoj le opisa Plinije je rezervirao za svoje najmilije moj krunski dokaz sliènosti Billa Gatesa s obiteljska tehno-igraonica i gimnastièka zbirci Pisma (pismo 2,17); taj opis je èesto mjesto, paviljon koji je sam isplanirao; u nje- Plinijem, zapravo je slika dvadesetostoljetne dvorana, osobna gara a. Osim glavne zgra- uvrštavan u poèetne ud benike latinskog, mu su heliokamin (na jug okrenuta zimska re/konstrukcije, prijevod antièke linearnosti de postoje još zatvoreni bazen, kuæa za gos- mo da kao svjedoèanstvo o rimskom “sva- soba) i obièna soba, a uz srednji zid otvara se u modernu simultanost!) Supostavljanje te, velika podzemna gara a, hangar za èam- kodnevnom ivotu.” Plinije vodi èitatelje na ukusno ureðena zooteka (sobica) koja se po- dvaju opisa u dva medija – jednom drevnom ce, zgrada za sportske aktivnosti s igrališti- virtualni obilazak vile, poèevši od puta do nje moæu prozorskih stakala i zavjesa sad spaja sa i jednom ultramodernom – upozorava da su ma, umjetno ušæe (izgraðeno zbog odvod- – dovoljno kratkog i ugodnog da se nakon sobom, sad se od nje odvaja. U zooteku stanu i simultanost i linearnost podjednako varlji- njavanja zidova u brijegu iza kuæe) u kojem radnog dana u Rimu noæ mo e provesti u kauè i dvije fotelje; pred nogama je more, s leða vo privlaène i privlaèno varljive; kao što ima ive lososi i pastrve. Sve bi ovo moglo imati Laurentu – a zatim, preko ulaza, kroz sve vile, a kod glave šume (na onome što sam pre- dijelova vile o kojima Plinije ne govori – bilo koje milijardersko imanje; ono što po- prostorije koje Plinije smatra zanimljivima. veo kao “kauè” Rimljani su le ali na boku); praktièno svi vezani upravo uz onaj spome- sebno obilje ava kuæu Billa Gatesa jest èi- Ni u se trjemovi, hodnici, dvorane za gozbe, tri lica pejza a tri prozora istovremeno i raz- nuti “svakodnevni ivot”, kuhinje, špajze, njenica da je to kuæa buduænosti, da je u nju sobe, spavaonice. Vrijednost svake prostorije dvajaju i miješaju. zahodi, gospodarske zgrade – tako ima i di- integrirana najsuvremenija informatièka ili je neodreðena – takve su “fine”, “dotjera- Plinije pismo završava pokazujuæi kako jelova Gatesove, i Plinijeve, kuæe koje na tehnologija. Informatika, u prvom redu, ne”, “ugodne”, “elegantne” – ili poèiva u od- se vila koristi svojom okolinom – nema te- prikazima ne vidimo, usprkos svim modeli- omoguæava kuæi da se prilagodi onima koji nosu prema okolini, prema moru, suncu i kuæe vode, ali ima bunara; ima dovoljno dr- ranjima, presjecima, interaktivnostima. Pli- se u njoj nalaze. U svakoj prostoriji moguæe vjetrovima; va no je da bude što više svjetla va, jer su šume blizu; ima mlijeka, jer se sto- nije i Bill, jedan uz drugoga, poma u nam da je regulirati osvjetljenje, glazbu i klimu (u uz što manje vjetra, što se posti e prozor- ka onamo sklanja u potrazi za sjenom ili vo- i jednog i drugoga vagnemo pa ljivije – i da zatvorenom bazenu glazba je podvodna), skim staklima (u Rimu, to je luksuz rezervi- dom; u moru nema posebno delikatesnih ri- ni jednoga ni drugoga ne uzmemo zdravo za pri èemu kuæa eljama udovoljava sama, ran za najbogatije) i zidovima koji reflektira- ba, ali ima lista i škampa; za ostale potrebe gotovo.
iracionalnih ivotnih tokova ko- Derrida doveo do krajnjih de- koja nude. Lyotard zastupa ideju tivniji, fragmentarniji, ali i više od iste skeptièke kritike znan- je treba pratiti, svojim uèenjem o konstruktivistièkih konzekven- široko, vodoravno postavljenog sklon prihvaæanju moguænosti stvenih mitova Zapada, razvod- vjeènome vraæanju, “volji za mo- cija. Ukazujuæi na metaforiènost tolerantnog društva graðanskih postojanja autonomnih jakih po- njenoj Rortyjevoj viziji mekopu- æi” kao nepromjenjivoj biti ivo- jezika, Derrida se nadahnuo sloboda i pluralizma brojnih jedinaca koji mogu sami, putem te konverzacije Nietzsche sup- ta i elitistièkom koncepcijom o Nietzscheovom kritikom znan- “malih prièa”. Nietzscheova vi- svoje snage i volje proizvoditi rotstavlja èvrsto strukturirani vi- nadèovjeku s jedne strane, i masi stvenog jezika i na njemu uteme- zija sraza elite nadljudi s jedne, i vlastiti smisao postojanja. talizam volje za moæi i kulture s druge, Nietzsche se i sam za- ljenih istina. Derrida je, meðu- mase s druge strane, u jednom nadèovjeka, koji iz sebe sama, petljava u pauèinu metafizike tim, znatno radikalniji od svoje- strogo hijerarhiziranom i struk- Zanemarivanje Nietzscheova decizionistièki proizvodi vlastiti koju je s toliko ara odbacivao. ga uèitelja, koji je doista uviðao turiranom društvu potpuno je vitalizma svijet, ne mareæi puno za plurali- Zato æe ovaj dio knjige Robinson jeziènu i konvencionalnu stranu disparatna s Lyotardovom kon- Najpoznatiji amerièki pos- tet i fragilnost susjednog diskur- zakljuèiti tvrdnjom da je znanstvenih “istina” kao eviden- cepcijom. tmodernistièki filozof, Richard sa. Oba filozofa, meðutim, ima- Nietzsche doista znaèajna pojava tnih zabluda, ali ih je dr ao sim- Michel Foucault prvi je posli- Rorty i Nietzsche imaju zajed- ju zajednièku sklonost isticanju u kulturi Zapada, ali prije svega bolièki korisnim s obzirom na to jeratni filozof koji je ozbiljno nièki pristup modernistièkim estetske dimenzije ljudskoga zbog pitanja koje je postavljao, a da omoguæuju pozitivne druš- uzeo Nietzschea kao politièkog mitologemima o napretku zna- postojanja, te do razotkrivanja ne zbog odgovora koje je davao. tvene procese. Derrida je, pak, mislioca. To se prije svega odno- nosti, “velikim prièama” i “znan- kategorije igre kao kljuènog To se posebno dobro uoèava ako takvo stanje stvari dr ao krajnje si na njegovu analitiku moæi, ne stvenim istinama” koje su za strukturnog èimbenika suvre- promotrimo razvitak njegova opasnim, “podzemnim” proce- samo filozofskih diskurza koji- obojicu tek puki diskurzivni menog svijeta. mišljenja i faze koje je prolazio. som mentalnog potèinjavanja i ma prethodi moæ nego i na šire konstrukti. Rorty je postmoder- Iz svega iznesenoga Robin- Tako æe Nietzsche u ranijem raz- tu je simbolièku igru jeziène mo- ustrojstvo društva i njegovih in- nistièki skeptik koji odbacuje son æe zakljuèiti da je Nietzsche doblju svojega djelovanja biti ra- æi estoko dekonstruirao i odba- stitucija koje nisu ništa drugo moguænost da se mišlju mo emo svakako bio znaèajnom inspira- dikalnim skeptikom i rušiteljem civao. Problem je, dakako, u to- nego jedna kontrolirana disper- probiti do temeljne naravi stvari. cijom velikom broju postmo- postojeæih dogmi, dok æe u kas- me što Derridina pozicija radi- zija moæi èiji je cilj reprodukcija On pak dr i da je sve što postoji dernista, koji su se izrijekom na nom razdoblju stvaranja biti kalnog skepticizma i agnosticiz- postojeæih struktura kao sustava samo skup iskaza o svijetu, dok njega pozivali. Ali svi se oni po- obuzet pozitivnim projekcijama ma onemoguæuje bilo kakvu po- podèinjavanja i kontrole. U to- nam je sam svijet uvijek nedos- zivaju na ranoga Nietzschea, iz za probleme na koje je ukazao, zitivnu projekciju i još više, bilo me, u biti suptilno totalitarnom tupan. Tako je teorija, a mo da i razdoblja kritike i skepticizma, što Robinson smatra slabijim kakav smisleni društveni anga - sustavu, ne postoje pojedinci znanost u cjelini, izjednaèena s dok gotovo nijedan od navede- toèkama njegove filozofije. man, kojega se i sam Derrida, kao subjekti s vlastitim identite- “knji evnom kritikom”, sa samo nih ne nalazi nadahnuæe u nje- dekonstruktivistièki potpuno tom, nego strogo kontrolirani i jednim od moguæih “oblika kon- govoj zreloj i kasnoj fazi, a još Nietzsche i Francuzi neargumentirano, ponekad prih- medijima stvoreni društveni li- verzacije”, pa tako on cjelokup- manje u njegovim vitalistièkim Epohu postmodernizma Ro- vaæa. kovi i funkcije u koje se svi poje- nu znanost i filozofiju gura u es- pozitivnim projekcijama. Èini binson ocrtava relativno široko Jean Francois Lyotard bio je dinci htjeli-ne htjeli, nu no ukla- tetsku dimenziju. Krajnje su se da uz to Nietzsche svojim ukazujuæi tek na neke osnovne oèito inspiriran Nietzscheom u paju. Foucault je u tom pogledu posljedice Rortyjeva filozofskog stilom, raznolikošæu, fragmen- smjernice koje bi ovu pojavu pogledu razotkrivanja propasti poduzeo iscrpne i sustavne ana- skepticima i relativizma domina- tarnošæu i neukrotivošæu nadi- mogle odr ati na okupu. Kritika “velikih prièa” Zapada. Rijeè je o lize svih bitnih institucija druš- cija tzv. slabe misli, upitni moral- lazi postmodernistièku pomod- jezika na temelju strukturalne kritici prosvjetiteljstva, novovje- tva kao i tipova diskursa kojima no-etièki relativizam, kao i èinje- nost i kao dijagnostièar temelj- lingvistike svakako je njezin te- kog racionaliteta, ideje o znan- se one slu e. I upravo je radikal- nica da je u tom znaèenjskom nih civilizacijskih strukturnih melj. Strukturalistièke je teze stvenom progresu i jednoj, pozi- nost konzekvencija kao i sustav- polju zapravo sve dopušteno – dominanti ostaje trajna inspira- Ferdinanda de Saussurea, o tivistièki monolitnoj znanstve- nost i metodiènost njegovih ana- svaki iskaz, ma kako problemati- cija suvremenim filozofima za proizvoljnoj i konvencionalnoj noj istini. Ali, ova se dva filozofa liza toèka razlaza s Nietzscheom èan bio jednakovrijedan je neko- dijalog s epohom u trajnome prirodi jeziènoga znaka, Jacques znatno razlikuju po rješenjima koji je u tom pogledu bio intui- me drugom iskazu. Polazeæi ipak previranju. 46 IV/82, 6. lipnja 2,,2.
Gioia-Ana Ulrich SAD raju muškarci. Godine 1965. stvara svoju Nanu, koje je zapra- vo bila ulièarka i lik iz Zolina ro- Velika Britanija Umrla mana. Dvije godine kasnije izla e divovsku Nanu na Expou u “teroristica Montrealu. Paul umjetnosti” Nikki de Saint Phalle bila je je- dinstvena i svestrana McCartney – umjetnica: pisala je za kazalište, dizajnirala je slikar odjeæu i nakit, a oku- šala se èak i na filmu (Daddy, 1973.) – a sve to u svrhu napadanja patrijarhata i moæi Kate Winslet kao Iris oèeva. Toj fazi pripa- daju i agresivne slike pucanja koje je stvara- nacionalnog teatra, u filmu je pr- telji su izvršili kraðu unutar sa- la zajedno s Jasperom venstveno prikazao neobiènu i mo nekoliko minuta. Nekoliko Johnsom i Robertom bezuvjetnu ljubav. Scenarij se te- dana nakon kraðe, policija je Rauschenbergom – melji na knjizi Elegija za Iris u pronašla auto s kojim su pob- umjetnici su gaðali ivši èlan nekadašnje bri- kojoj je njezin suprug John jegli kradljivci, a potjera je pro- njezine gipsane figure tanske grupe The Beatles, Bayley sa sjetom i blagom ironi- širena na cijelu Europu. Najpri- s vreæama punim boje. Paul McCartney, uz svoj jom opisao svoja sjeæanja na nji- je su uhiæena èetiri sumnjiva Ona se smatrala “te- glazbeni talent pokušao se do- hovo zajednièko provedeno vri- muškarca i jedna ena, a trojica roristicom umjetnos- kazati i kao slikar. U njegovu jeme. Bayley, inaèe knji evni kri- od njih su Jugoslaveni. Protiv ti”, koja pokušava rodnu gradu Liverpoolu izlo io tièar i profesor anglistike, bio je prevladati djeèje trau- je sedamdeset slika, a osnovna èetrdeset i tri godine u braku s me: ”Pucala sam pro- tema koja se pro ima kroz veæi- Iris Murdoch. Film se uglavnom tiv tate, protiv svih nu izlo enih radova njegova je bavi s posljednje tri godine spisa- muškaraca”. pokojna supruga Linda, koja je teljièina ivota, kada je oboljela rancusko-amerièka umjet- umrla od raka 1998. godine. Pje- od Alzheimerove bolesti. To raz- nica Nikki de Saint Phalle vaè i glazbenik, koji se prije dva- doblje njezina ivota u filmu je umrla je u sedamdeset i deset godina poèeo baviti slika- prikazano vrlo melodramatski. prvoj godini u San Diegu u Kali- njem, izjavio je da ga je inspiri- U trenutku kada ona poèinje gu- forniji. Bila je jedna od najzna- rao slavni amerièki ekspresioni- èajnijih umjetnica 20. stoljeæa, a st Willem de Kooning. Ljubav i njih je takoðer podignuta tu ba njezine su Nane zasigurno bile strast su, kao i u njegovoj glaz- zbog provale u nekoliko otmje- najpoznatije lutke u povijesti bi, dominantne teme u njegovu nih vila u podruèju Savezne Re- umjetnosti – i to ne samo zbog slikarstvu, rekao je direktor iz- publike Brandenburg. Sada je svojih bujnih dimenzija. Njezine lo be Michael Simpson na otvo- definitivno sigurno da su u naj- šarene i maštovite divovske da- renju u umjetnièkoj galeriji Wal- spektakularniju kraðu u pos- me zabavljaju promatraèe. Nikki ker, 23. svibnja. No, kritièari ni- ljednjih nekoliko godina u Nje- de Saint Phalle roðena je 1930. u su bili tako slatkorjeèivi. List maèkoj upleteni èetrdesetpeto- francuskom Neuilly-sur-Seine, a Daily Mail objavio je da su Judi Dench i Jim Bradbury odrasla je SAD-u. Pedesetih se McCartneyjeve slike potpuno godina vraæa u Francusku, gdje netalentirane, blesave i senti- biti pamæenje, prièa se vraæa radi kao fotomodel. Radila je s mentalne. Za svoju izlo bu unatrag, u vrijeme kad su se sup- umjetnicima Yvesom Kleinom i McCartney je odabrao upravo ru nici upoznali u Oxfordu. Jeanom Tinguelyjem, s kojim je galeriju u koju je èesto zalazio Neprekidnim flash backovima iz- kasnije bila u vezi. Kroz svoju je kad je bio djeèak, jer je umjesto meðu poèetaka i sadašnjosti Eyre umjetnost kasnije izra avala pro- odlaska u školu išao razgledati izbjegava cjelokupnu stvaralaèku test protiv svijeta kojim domini- umjetnièke slike, a èesto mu se fazu knji evnice, no istodobno znao pridru iti i John Lennon. romantiènu dijalektiku kontrasta McCartney se ne smatra sjajnim sa ima u cjelovite ideale: sreæu, slikarom te ka e da ne eli niko- tragiènost, putenost, slobodu ga impresionirati, nego sebe sa- mišljenja, konvencije i odanost. ma i smatra kako se veæ dovolj- Èetiri glumca utjelovila su Iris no dokazao. Izlo ba æe ostati i Johna. Prpošnu Iris u mladim otvorena do kolovoza. danima glumi Kate Winslet, a os- tarjelu Judi Dench. Mlada Iris bi- la je strastvena u svemu što je ra- Iris Murdoch dila, imala je veze s oba spola, a Max Pechstein, Mlada djevojka to nije niti krila pred mladim, na filmu buduæim suprugom Johnom (ut- godišnji Milan V. i dvadesetos- azališni redatelj Richard jelovio ga je Hugh Boneville), mogodišnji Boštjan B. iz Jugos- Eyre snimio je biografsku koji ju je obo avao. John se sta- lavije. Policija ih je otkrila sas- melodramu o britanskoj vio u njezinu sjenu i slu bu, odu- vim sluèajno jer su bili podvr- knji evnici Iris Murdoch, koja je zeo joj je svakodnevne poslove i gnuti saslušavanju zbog napada umrla 1999. godine i koja je obja- prepustio sve odluke. na trgovinu optike u Berlinu. vila dvadeset i sedam knjiga. Film lebdi na granici kièa, a je- Prigodom kraðe u optici koris- Eyre, ujedno i dugogodišnji rav- dino što ga spašava su izvrsni tili su se istim alatom kao i u natelj londonskoga Kraljevskoga glumci. muzeju Brücke, èime im je poli- cija ušla u trag. Jugoslavenski kriminalci nisu nepoznati nje- maèkoj policiji; poèinitelji su vi- Njemaèka še kraða i kaznenih djela u pos- ljednjih desetak godina u Nje- maèkoj. Pronaðeni Policija još uvijek traga za po- lovicom slike Maxa Pechsteina ekspresionisti pod nazivom Mlada djevojka. est slika Heckela te po Vlasti se nalaze pred misterijem jedna Noldea, Kirchnera i jer druga polovica njegove slike, Pechsteina – devet radova koja je odrezana no em, još nije ekspresionistièkih slikara u vri- pronaðena. Uhiæeni poèinitelji jednosti od 5 milijuna eura, koji ne ele odati gdje se nalazi polo- su u travnju ukradeni iz berlin- vina koja nedostaje i ujedno ne skoga muzeja Brücke, ponovno eli reæi tko su naruèitelji ovoga je pronaðeno. U kojem su sta- senzacionalnoga kriminalnoga Iris Murdoch nju slike, još je nejasno. Poèini- djela. IV/82, 6. lipnja 2,,2. 47
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb telefon: 4855-449, 4855-451 fax: 4856-459 e-mail: [email protected] web: www.zarez.hr uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati nakladnik: Druga strana d.o.o. za nakladnika: Boris Maruna poslovna direktorica: Nataša Polgar glavna urednica: Katarina Luketiæ zamjenica glavne urednice: Nataša Govediæ uredništvo: Grozdana Cvitan, Nataša Iliæ, Sanja Jukiæ, Agata Juniku, Lovorka Kozole, Trpimir Matasoviæ, Milan Pavlinoviæ, Gioia-Ana Ulrich, Andrea Zlatar suradnici: Sandra Antoliæ, Boris Beck, Tomislav Brlek, Dean Duda, Iva Pleše, Dušanka Profeta, Dina Puhovski, Srðan Raheliæ, Sabina Saboloviæ, David Šporer, Igor Štiks grafièki urednik: eljko Zorica lektura: ana Mihaljeviæ tajnica redakcije: Lovorka Kozole priprema: Romana Petrinec tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a Tiskanje ovog broja omoguæili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ured za kulturu Grada Zagreba Institut Otvoreno društvo Hrvatska
Cijene oglasnog prostora 1/1 stranica 4500 kn 1/2 stranice 2500 kn 1/4 stranice 1600 kn 1/8 stranice 900 kn
PRETPLATNI LISTIÆ izrezati i poslati na adresu:
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja 10000 Zagreb, Vodnikova 17 elim se pretplatiti na zarez: 6 mjeseci 120,00 kn s popustom 100,00 kn 12 mjeseci 240,00 kn s popustom 200,00 kn Kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove te studenti i uèenici mogu koristiti popust: 6 mjeseci 85,00 kn 12 mjeseci 170,00 kn Za Europu godišnja pretplata 50,00 EUR, za ostale kontinente 100,00 USD. PODACI O NARUÈITELJU ime i prezime: adresa: telefon/fax: vlastoruèni potpis: Uplate na iro-raèun kod Zagrebaèke banke: 2360000 – 1101462454. Kopiju uplatnice prilo iti listiæu i obavezno poslati na adresu redakcije.