GLASILO JEVREJSKE ZAJEDNICE BOSNE I HERCEGOVINE

broj 59.

Sarajevo, septembar 2013. / ti{ri / he{van 5774.

JOM KIPUR DAN POMIRENJA U ovom broju Vijesti iz Op{tine

Izlazi ~etiri vrlo ozbiljan plan rada sekcije. Najveća pažnja je odmah bila puta godi{nje GODI[NJA SKUP[TINA GODIŠNJA SKUPŠTINA fokusirana na pokušaj da se naša omladina zainteresuje prije Published four svega za svoje jevrejsko porijeklo, te sudjelovanje u vjerskom times a year JEVREJSKE OP[TINE 3.str životu u okviru J.O. Članovi sekcije su bili angažovani oko Broj 59. JEVREJSKE OPŠTINE priprema velikih, najznačajnijih, ali i ostalih praznika u septembar, 2013. Boris Ko`emjakin Opštini. Naravno,bili su aktivni i u svojim individualnim Predhodne godine, u maju 2012. godine, na izbornoj djelatnostima u drugim poslovima vezani za djelatnost komisije Glasnik Jevrejske Skupštini izabrali smo novo Predsjedništvo, na mandat (odlazak u druge gradove zbog organizovanja vjerskog života, zajednice Bosne i od četri godine.Na godišnjoj Skupštini, nakon praktično te sahrane itd.).Ne treba posebno napominjati da su redovno Hercegovine HASIDSKE SLIKOVITE šesnaest mjeseci rada, u sptem,bru 2013. Godine, sumirali smo održavane molitve petkom navečer (Arvid shel Shabat). Herald of Jewish rezultate rada za prethodni period, osvrćući se kritički na rad, Community of Bosnia and a sve sa željom da naš zajednički život i rad bude sadržajniji i Što se tiče predavanja, komisija ih je shvatila kao pilot Herzegovina PRI^E MELITE KRAUS 4.str bogatiji, da ga osvježimo novim idejama i sugestijama članstva projekte i kao uvod u daljnje aktivnosti u tom smislu, pošto Izdava~/Publisher Pavle Kaunitz Opštine, da se kritički osvrnemo i sagledamo rad aktuelnog bi nakon uvodna četri predavanja, koje su održali svi članovi Jevrejska zajednica Predsjedništva Opštine, tze stručnih službi,komisija i sekcija komisije, slijedila predavanja koja bi uz pomoć članova Bosne i Hercegovine koje djeluju u okviru Jevrejske Opštine. sekcije, održali članovi omladinskog kluba. Glavni urednik Kako smo nedavno izabrali novo rukovodstvo Jevrejskog Možda perspektivbno najvažniji zadatak naše opštine je Editor-in Chief: KAD NISAM U MALOJ [KOLI, kulturno prosvjetnog i humanitarnog društva „La rad s mladim ljudima, rad kojem smo dali punu podršku i Jakob Finci Benevolencija“, to na ovogodišnjoj Skupštini nismo analizirali čiji aktivitet svakodnevno podržavamo, kako finansijski, tako Odgovorni urednik: MENE MOJA DU[A BOLI..... 6.str rad društva, ali smo donijeli veoma vgfažan i čini mi se veoma i savjetodavno, bez namjere da diktiramo teme i aktivnosti, Pavle Kaunitz razložan zaključak da rad na kulturnom planu, te tako i več samo da budemo neophodni korektor u cilju zadržavanja jevrejskog sadržaja u aktivnostima mladih.U cilju aktiviranja Redakcijski kolegij: aktivnost Komisije za kulturu sa Opštine prenesemo na društvo, Klara Pelja a sve u želji da rad na prezentacije jevrejske kulturne baštine studentske i srednjoškolske generacije, izvršili smo kupovinu Boris Ko`emjakin, Elijas i adaptaciju prostora na trečem spratu zgrade naše opštine, Tauber, Pavle Kaunitz, bude sadržajniji i bolji, u zajedničkom interesu, naravno. Klara Pelja obezbjedili smo i največi dio sredstava za opremanje prostora Rad ženske sekcije „Bohoreta“ ocijenjen je, kao i „omladinskog kluba“, a sve sa željom da mladi ljudi osjete i Dopisnici iz inostranstva: predhodnih godina izuzetno dobrom ocjenom, s konstatacijom prihvate jevrejski identitet, što bi bilo garancija opstanka naše @eljko Ku~inovi}-^aja, Istorijski tragovi da se učinilo dosta na podmlađivanju članica sekcije, ali još zajednice u budućnosti. Aron Albahari uvijek nedovoljno za, čini mi se, ipak neophodne promjene i Fotografije: dobojskih Jevreja 10.str osvježavanje članica. Neminovno, godine čine svoje, starosna Mario Kabiljo, struktura u Opštini, pa i u „Bohoreti“ nije za pohvalu, te tim Elijas Tauber, Tomo Dario Atias prije treba animirati mlađe članice naše opštine za rad u sekciji. Iz aktivnosti “Bohorete” Radovanovi} Rad Socijalne komisije, kao i predhodnih godina zavisi od Poslije ljetnjeg odmora i neobaveznih druženja uz Fotografija na naslovnoj visine sredstava. Nažalost, stanje potreba socijalno ugroženih kafu, “Bohorete” su se početkom septembra vratile strain: Kruno Beljak članova je sve veče, a sredstva kojima je komisija raspolagala svojim zvaničnim sastancima utorkom i svojim 12.str ustaljenim aktivnostima kao što su obilazak bolesnih Lektor: Gordana Girt JOM KIPUR - DAN POMIRENJA nisu bila dovoljna za zadovoljavanje svih potreba. Namjenskih priloga za Socijalnu komisiju u odnosu na ukupne priloge članica i učestvovanje u pripremama za proslavu [tanparija: David Kamhi članstva naše opštine bilo je ipak najviše.Visina sredstava tih vjerskih praznika. Članice “Bohorete” su pripremile Unioninvest plastika priloga, nažalost nije bila potpuno dovoljna da pokrije sve kompletno posluženje za proslavu Roš hašana i DTP: potrebe, te da pomoć budu efikasnija. Ovim putem apelujemo Sukota. Sr|an Ninkovi} Postavljena spomen plo^a na članstvo da prilozima pomogne rad Socijalne komisije i 2. septembra smo imale dan za opuštanje, proslavile Adresa uredni{tva tako obezbjede dovoljno sredstava za ove aktivnosti, jer svaka smo rođendane tri naše članice Nade Levi, Erne Editorial Staff Addres: na zgradu biv[e sinagoge pomoć osobama u stanju potrebe je značajna. Debevec i Atife Finci uz ručak u prijatnoj atmosferi Jevrejska op{tina Sarajevo za U izvještajnom periodu, početkom 2012. godine,usljed restorana “Velika bašta”. “Bohorete” su se masovno “Jevrejski glas” značajnog smanjenja donatorskih sredstava, morali uključile u Udruženje za borbu protiv raka dojke i Hamdije Kre{evljakovi}a 59 u Vi[egradu 16.str smo smanjiti i broj korisnika našeg programa brige o neke od njih će učestvovati u šetnji za borbu protiv 71000 Sarajevo raka dojke na Vilsonovom šetalištu. tel. 229-666 Jasna ]iri} starijim osobama. Raduje nas činjenica da je trend 229-667 smanjenja zaustavljeni, te da se sredstva sada obezbjeđuju preusmjeravanjem sredstava tkz. J- fonda (raniji fond za Rje{enjem Ministarstva 8.Oktobar - 4.Hešvan 25-27 Oktobar 21– 23 Hešvan beskamatnog kreditiranja hendikepiranih osoba) koje je ranije obrazovanja,­­­ nauke, plasirala “Melaha”, a danas se ta sredstva vraćaju u program kulture­ i sporta Sarajevski purim „Festivaj suvremenog jevrejskog filma” Vlade Federacije­ brige o starijim osobama. Program je koncipiran kao program Bosne i Hercegovine pomoći starijim i bolesnim osobama pri obavljanju dnevnih “Jevrejski­ glas” je upisan u aktivnosti i to za one koji, radi loše socijalne i ekonomske evidenciju javnih glasila situacije u kojoj se nalaze, nisu u mogućnosti platiti pomoć pod rednim brojem 279, 1. Novembar 28. Novembar 13. Decembar trećih lica. Ovaj program je namijenjen svim građanima bez dana 22.4.1993. godine -28. Hešvan - 25. Kislev - 10. Tevet obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. E-mail: Limmud Keshet EX Yu (Budva) Hanuka Post teveta Novoformirana Vjerska komisija “Cadik Danon“ je [email protected] odmah nakon izbora, na jednom od prvih sastanaka donijela 2 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 3 Evropski dan jevrejske kulture

MANIFESTACIJE OBILJEŽAVANJA HASIDSKE SLIKOVITE EVROPSKOG DANA JEVREJSKE KULTURE

I ove godine dostojno smo obilježili Evropski dan jevrejske kulture. U sali Jevrejske opštine održana je projekcija dvije filmske reportaže iz ciklusa „Izrael – zemlja molitve i grijeha“ novosadskog autora Kamenka Milenkovića. Simbolički decidno, hromatski ili Svi oni koji su bili u Izraelu dobili su monohromatski, autorica nas uvijek priliku da obnove uspomene i ponovo iznova svojim originalnim iskazom „prošetaju“ ulicama Jafe, Telaviva i podsjeća na ono što smo bili,ono Jerusalema, a ostali da bolje upoznaju što jesmo i ono što će naši potomci i saznaju nešto više o ovim prelijepim sa sobom prenijeti u zakučasta gradovima. vremenska prostranstva koja se tek Zahvaljujući Ratku Orozoviću, otvaraju pred njima. direktoru Jahorina film festivala koji PRI^E MELITE KRAUS je obezbjedio ove filmove za projekciju, Njezini likovi koje usvajamo dobili smo priliku da pogledamo i Evropski dan jevrejske kulture u galeriji „Novi hram“ dok lebdeći šagalovski na njenim izvanredan dokumentarni film poznatog OMLADINCI “DOBILI” crtežima i slikama gledaju u nas i izraelskog reditelja Yossi Weislera-a. Melita Kraus (Bjelovar) nije slikarica. kojima je draž premoći čas na jednoj, naš svijet, otkrivaju nam uvijek iznova zatomljen domen grupnog i Pored članova Jevrejske opštine Ona nije ni spisateljica, već politolog čas na drugoj strani. projekciji je prisustvovalo tridesetak po edukaciji, no ona piše, crta i slika. individualnog genetskog pamćenja učesnika i gostiju jahorinskog festivala SVOJ PROSTOR Njezin figurativni zapis otvara pred (jednog naroda – Jevrejskog) jasno ekološkog, turističkog i propagandnog Kada piše ona oslikava bajkoviti našim očima tajnoviti interaktivni ocrtavajući prohodljive granice jave i filma među kojima je bio i reditelj ovog Jevrejska opština u Sarajevu je zbog političkom okruženju bilo bi samo svijet svojih istočnoevropskih prostor u kojem mnogo jednostavnije sna, mita i istine, irealnog i realnog, upečatljivog filma rađenog za „National nemogućnosti da za svoje djelovanje i gubljenje vremena, a što je još pogubnije predaka. Kada crta ili slika ona nego inače pronalazimo davno onog što je bilo ukoliko je bilo, jeste geographic“. aktivnost dobije bilo koji od prostora za jevrejski narod, gubljenje jedne opričava legende i mitove Hasida zaboravljena sjećanja, boje, mirise ako stvarno jeste, a biti će ako zaista koji su ovoj vjerskoj zajednici generacije mladih ljudi. oslobađajući tako dvodimenzionalni i zvukove, te drage i prepoznatljive Prava je šteta što je film prikazan bez nacionalizovani, bila prisiljena da zbog bude. P.K. titla tako da su mnogi ostali uskraćeni da U cilju adaptacije navedenog stana, prostor papira ili platna za vječni tragove prošlosti nonsensa da su tri stana stana u jedinoj uz majstorski snimljene kadrove života zgradi koja je ostavljena za rad Jevrejske izvršili smo neophodne radove, za koje sukob dobra i zla, za neprekidne pohranjene za neke divokoza u vrletima Izraela i njihove smo veći dio sredstava obezbijedili bitke čovjeka protiv demona u buduće generacije. opštine, u skladu sa Zakonom o prodaji borbe za opstanak saznaju i priču koja stanova na kojima postoji stanarsko donacijom Općine Centar Sarajevo, ih prati. Nakon projekcije upriličen je pravo, otkupljena i pravno i gruntovno kojoj inače dugujemo zahvalnost za razgovor sa rediteljem. danas pripadaju fizičkim licima, dugogodišnju finansijsku podršku radu Klara Pelja kupiti jedan od tih stanova za iznos od naše Opštine, iako se teritorijalno ne 110.000,00 KM što za Jevrejsku opštinu nalazimo na prostoru navedene općine. u Sarajevu predstavlja izuzetno veliki Nadamo se da će od jeseni, prostorije Jevrejska prezimena u iznos. Omladinskog kluba biti prostorije arhivskim dokumentima Međutim, ukoliko želimo da očuvamo aktivnog jevrejskog druženja i razgovora jevrejski identitet mladih ljudi i o temama identiteta, judaizma, te svim Bosne i Hercegovine zajedništvo u druženju sa drugima, drugim temama koje danas okupiraju U srijedu, 25.septembra u 13 sati, nismo imali drugog izbora. Čekati mlade ljude u Bosni i Hercegovini, a posebno mlade ljude naše zajednice. u prostorijama Jevrejske opštine Zakon o denacionalizaciji, u ovakvom Sarajevo, održana je promocija knjige Jevrejska prezimena u arhivskim dokumentima Bosne i Hercegovine. Knjigu je publikovao Historijski arhiv Sarajevo, a autori su Eli Tauber i Milena Gašić. Promocija je održana u okviru obilježavanja Evropskog dana jevrejske kulture.

4 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 5 Mala {kola Mala {kola

Pripremila: KLARA PELJA Negdje krajem 92. godine počela je budžet. Vjerujem da ćemo imati podršku da djeci na što bolji način pomognem napravili kasicu za dobrovoljne priloge sa radom SUNDAY SCHOOL ili roditelja s kojima smo se dogovorili da da kroz igru, zabavu i muziku usvoje kako bi skupili novac za naše aktivnosti, Nedjeljna škola sa osnovnim ciljem participiraju u našim troškovima sa nova znanja i vještine. Organizujemo za odlazak u pozorište, kino, izložbe i druge da našoj djeci koja su ostala u ratom 5 KM mjesečno po djetetu. Pozivam njih odlaske u pozorište, kino, izlete... zanimacije. Pokušaćemo da uz pomoć zahvaćenom Sarajevu bar na trenutak sve one koji to mogu i žele da svojim Trudimo se da im vrijeme provedeno roditelja naše djece i ovu školsku godinu dozvoli da budu samo djeca, da se vesele, dobrovoljnim prilozima pomognu radu s nama bude što ljepše i sadržajnije. osmislimo i realiziramo na najbolji smiju, igraju.... Školu je vodila Sonja naše školice. Ove godine planiramo da ih vodimo i u mogući način. Elazar, a nešto kasnije su joj se pridružile Narodno pozorište kada na repertoaru Prošle godine smo zajedno sa djecom bili Svetlana – Miša Komšić – Peleš i Marica – profesor bude neka od predstava za njihov uzrast. JASNA KALAUZOVIĆ na Trebeviću na Studentskom seminaru, Hainrich – Ljumanović, a nešto kasnije, muzike: Od 98. godine imam odličnu S obzirom na to da u Malu školicu dolaze bilo nam je prelijepo, djeca su pravo nakon završetka rata i Jasna Kaluzović saradnju sa Jevrejskom opštinom. Moj djeca različitih uzrasta nastojimo da se uživala. Nadam se da ćemo i ove godine i Maja Bojanić. Djeca su rado dolazila zadatak u svakom od njih prilagodimo tako što uspjeti da ih odvedemo bar jedan dan da se druže i zajedno sa svojim tetama radu ovdje je ih podijelimo u grupe prema uzrastu ili na planinu. Željela bih da što više djece provedu par ugodnih sati. Još uvijek prvenstveno radimo sa cijelom grupom kada to vrsta dolazi u našu školicu. Ja se radujem pamtimo njihove priredbe kojima su u domenu rada i sadržaji dozvoljavaju. Pripremamo svakoj suboti koju provedem s njima, a obilježavali vesele jevrejske praznike. muzike. Rad sa njima prigodne predstave za praznike, nadam se da i oni rado dolaze. sa omladinom U februaru 2011 godine, Sonja odlazi učeći ih da i oni svojim učešćem i plesovi za na zasluženi odmor, a Jasna Kalauzović doprinesu radu cijele Zajednice. Za koje me je nastavlja da radi sa novim timom. Purim zajedno pravimo i prodajemo A evo šta o Maloj školi kažu djeca: praktično Radom, sada Male škole rukovodi maske kako bi ih naučili da i oni osposobila Zlatica Kljuno. U radni tim uključuju se mogu svojim radom pomoći opstanku MAK IMAMOVIĆ – 10. godina: Jevrejska i dvije mlade studentice, Blanka Nicević naše školice. Pomažem teti Jaci (Jasna Dolazim svake subote, sviđa mi se ova opština i Andrea Andrle. Sa početkom školske Kalauzović) kada učimo i uvježbavamo organizacija i to što se lijepo igramo, šaljući me na godine počinje sa radom i Mala škola. jevrejske praznične pjesme, kao i druge najviše volim društvene igre... seminare plesa u London, bili su moj Svake subote od 10 – 13 sati, visoko u dječije pjesmice. Pored obilježavnja MIA IMAMOVIĆ – 4. godine: nije prvi zadatak. Kako odziv omladine prostoru pod kupolom Jevrejske opštine, jevrejskih praznika nastojimo da djecu htjela ništa da nam kaže nije bio zadovoljavajući, Sonja Elazar zazvone dječiji glasovi, čuje se smijeh upoznamo i sa praznicima ostalih religija je inicirala ideju da radim sa djecom u i pjesma. Kako i šta rade u Maloj školi KAD NISAM U MALOJ ŠKOLI, u našoj sredini. Želja nam je da uspješnim LUNA DEBARTOLI – 6. godina: Nedjeljnoj školi. U toj djeci našla sam saznali smo iz prve ruke. radom animiramo i privučemo i drugu Najviše volim da bojim....i da se igram..... odlične partnere za ono što sam željela djecu da dolaze subotom u našu školicu. da ostvarim, a to je da njegujem jevrejsku LEO DEBARTOLI – 4. godine: Volim – inžinjer MENE MOJA DUŠA BOLI..... da se igram...da crtam ... da pišem.... ZLATICA KLJUNO tradiciju i kulturu kroz više segmenata, mašinstva: Ja vodim Malu školu već prije svega kroz izvornu bosansku BLANKA dvije godine. Prethodno ADI HODŽIĆ – 4. godine: Najviše upoznavali jevrejske običaje da ga što lakše shvate i usvoje. jevrejsku pjesmu. Pored toga što ih učim sam vodila Malu školu NICEVIĆ volim tetu Zlaticu.... i praznike. Trenutno Malu Najbolje rezultate postižem kroz rad jevrejske plesove i pjesme, ne propustim – student judaizma koja je obuhvatala školu pohađa desetoro u art - radionicama, gdje se djeca prvo priliku da im pročitam nešto o starim Fakulteta za BENJAMIN TABORI – 7. i po godina: djecu i mlade od 12 do 18 djece od 4 – 10 godina, upoznaju sa nekim pojmom, upoznaju običajima, neku priču naših predaka, prehrambene Najviše mi se sviđa teta Blanka, a najviše godina. S obzirom na to tako da sam program rada njegovo značenje i praktičnu primjenu, upoznam sa jezikom koji se koristio tehnologije: volim da igram fudbala u bašti. da je bilo teško prilagoditi morala prilagoditi njihovoj a onda kroz likovni izraz i igru pokazuju ovdje na tlu Bosne, ukratko, nastojim da Aktivno radim plan i program rada velikoj ARMIN TABORI - 5. i po godina: Ja dobi i mogućnostima. koliko su i kako usvojili određeni pojam. što bolje predstavim bogatstvo jevrejske u Maloj školi razlici u uzrastu djece i volim da crtam i pišem slova.... Trudim se da im na različite Moram reći da nam u radu art - radionica kulture. Posebno njegujemo tradiciju već godinu mladih uglavnom smo načine objasnim neki pojam vrlo često pomaže Anna Kožemjakin. obilježavanja naših praznika. Osjetila dana. Lijepo MILA MOSCa – 8. godina: Najviše obrađivali osnove judaizma, iz judaizama i omogućim volim da crtam i bojim, dolazim ovdje Svaki jevrejski praznik obilježimo na sam da djeca vole da budu dio nekog je raditi sa događaja, neke priredbe u kojoj će kroz djecom. zato što mi je zabavno, volim svoje način blizak dječijem poimanju, tako učiteljice i baš mi je lijepo ovdje... smo na primjer, za Pesah pripremili ples, pjesmu, recitaciju, priču pokazati Nastojim da svojim idejama, načinom našu Seder večeru. Djeca su sama pravila to što su naučili. Ja sam kroz ovaj rad rada i ophođenjem probudim njihov GAIA MOSCA – 6. godina: Volim kad haroset, slagala hranu na seder tanjur postigla neki svoj životni reciprocitet interes i zadobijem njihovo povjerenje, crtamo, kad pravimo nešto, kad idemo i tako naučila nešto više o suštini ovog koji volim, onoliko koliko dajem toliko da im tih nekoliko sati koje provedu s na izložbe.... praznika i uživala u tome. Za Hanuku su i dobijem od Jevrejske opštine. Evo nama bude dobro osmišljeno i prijatno. od kartona pravili svjećice, učili i naučili već petnaest godina radim sa djecom , To nije uvijek pjesmicu o Hanuka svjećicama i zajedno ispraćam jednu po jednu generaciju i lako jer imamo sa Omladinskom sekcijom učestvovali u još uvijek u tome uživam, osjećam neku djecu različitih prigodnoj priredbi. Za praznik Lag ba pozitivnu energiju. uzrasta, pa se omer, zajedno sa roditeljima organizovali treba dobro smo roštilj u bašti Jevrejske opštine i ANDREA potruditi da tako ih na najbolji način upoznali sa održimo njihovu ANDRLE pažnju. Ove značenjem ovog praznika. Ove školske – student školske godine godine planiram da djecu upoznam sa Muzičke startamo sa nešto hebrejskim pismom, da kroz igru nauče akademije: U manjim budžetom bar neka slova i pokoju riječ hebrejskog Maloj školi pa će biti teško jezika. Planirali smo i nekoliko posjeta radim već ispuniti sve ono Pozorištu lutaka, odlaske u kino što djeca drugu školsku što smo planirali. posebno vole, a koliko ćemo od toga godinu. Volim Evo, upravo smo ostvariti vidjećemo, s obzirom na to da to što radim zajedno sa djecom nam je ove godine odobren nešto manji i nastojim

6 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 7 Nagrade Edukacija Preneseno iz OSLOBO\ENJA Nagrade Isa-beg Ishaković za 2013 restauratora danas, uglednom nositi sa problemom o kojem ne znamo evropskom naučniku prof. dr. ništa ili je naše znanje u najboljem Vjekoslavu Gercu te primadoni slučaju nedovoljno. Oblast edukacije sevdaha Bebi Selimović. SMANJENJE STIGME i informiranja tim je značajnija kada se uzme u obzir činjenica da se danas U slavu Sarajeva Svi laureati su istakli kako su HIV prenosi najčešće heteroseksualnim ponosni što primaju nagrade, a neki vezama (gotovo 52%) dok su u Nagrade su sinoć uručene Saneli Diana Jenkins, Zdravku Čoliću, su se zahvalili i svojim supružnicima standardno ugroženim populacijama Nihadu Čengiću, prof. dr. Vjekoslavu Gercu i Bebi Selimović što im pružaju podršku, kao što je to (homoseksualci, injekcioni korisnici učinio Nihad Čengić. Zdravko Čoil} droga etc.) nove infekcije sve rijeđe. A i Beba Selimović su kratko poručili upravo su principi vjere (apstinencija da im je drago zbog nagrade, dok je prije braka, vjernost jednom partneru u braku) brana širenju pandemije. Sanela Jenkins još kraće poručila: “Ja sam ponosna što sam Sarajka i No, što je - tu je! Iako sa minimalnim Bosanka”. sredstvima (čitaj – nikakvim) naša zajednica u suradnji sa World Visionim Međunarodna nagrada će se dodijeliti i dalje nekako uspijeva održati korak te dr. Heinz Fischeru, predsjedniku i dalje djelovati na ovom polju. Tako Republike Austrije na posebnoj su naše mlade članice (Tea Abinun i svečanosti. Anja Kožemjakin) 24. i 25. septembra “Smanjenje stigme prema osobama koje žive sa HIV-om” naziv je prisustvovali edukativnoj radionici N. SELIMOVI] edukativne radionice koju je organizirao World Vision za mlade “Smanjenje stigme prema osobama koje žive sa HIV-om” održanoj na Jahorini. Katoličke i Srpske pravoslavne crkve te Islamske i Jevrejske zajednice. P.K.

Kada kažemo Runda 9 programa pa i Globalni fond. Bosna i Hercegovina Ako pogledamo samo neke od Globalnog fonda za HIV i AIDS u Bosni (srećom) kao zemlja sa relativno malim uspješno elaboriranih tema na ovoj i Hercegovini, ili „Cilj 3 - smanjenje brojem zaraženih HIV-om i oboljelih od radionici: U Narodnom pozorištu u Sarajevu stigme“ malo tko od nas će znati o AIDS-a nije više u samoj žiži interesa Ponosni na nagrade čemu se radi. No, kada se prisjetimo da ove donatorske organizacije. Posebno ne • Informacija o projektu sinoć je održana svečana dodjela ”Smanjenje stigme”; nagrada “Isa-beg Ishaković”, koje Nagrade su sinoć smo o HIV-u, AIDS-u i stigmi u više njene crkve i vjerske organizacije iako su tradicionalno dodjeljuje Društvo uručene Saneli Diana navrata izvještavali i pisali na stranicama u proteklom periodu ostvarile izuzetno • Prezentacija rezultata „Jevrejskog glasa“ prisjetićemo se da naša zapažene rezultate na polju informiranja za zaštitu kulture i kulturnih Jenkins, svjetski poznatoj stigma istraživanja (”Izvještaj o humanistici, Zdravku vjerska zajednica već godinama aktivno i edukacije svojih članova (preko 40.000 informisanosti i stavovima katolika, vrijednosti Klepsidra iz Sarajeva. U djeluje na polju edukacije i informiranja od čega 1.200 vjerskih službenika) krcatoj sali, gdje je mnogo poznatih Čoliću, muzičaru koji muslimana, pravoslavaca i Jevreja je potekao iz Sarajeva, članstva o prevenciji ove opake bolesti na polju prevencije ove pandemije i prema osobama koje žive sa HIV- lica ostalo bez mjesta za sjedenje, u prvenstveno sa ciljem da se smanji ili eliminacije stigme. U žiži interesa danas om; programu koji je na trenutke ličio i Nihadu Čengiću, bar djelomično eliminira stigma (kako su zaraženi, oboljeli, stigmatizirani i na koncert i poetsko veče, uručena jednom od najznačajnijih individualna tako i društvena) koja ju diskriminirani te vladine i nevladine • HIV/AIDS stigma u su priznanja osobama koje su učinile bosanskohercegovačkih prati. organizacije koje se njima direktno bave. kontekstu vjerskih zajednica, crkava i organizacija; mnogo na promociji Sarajeva u I dok smo 2011. godine zahvaljujući Naravno, nitko ne tvrdi da svakodnevni proteklom periodu. sredstvima povučenim iz Global fonda rad sa ovom ugroženom populacijom • Uloga vjerskih zajednica (međunarodni donator koji financijski koji guta većinu novaca za ove svrhe i organizacija po pitanju smanjenja Ugledne osobe podupire projekte vezane za HIV, nije potreban. Ono što nas zbunjuje jeste stigme; Odbor za dodjelu nagrada, u kojem TBC i malariju iz Švicarske) bili u činjenica o nedostatku sluha za djelovanje primjećujemo u kojem smjeru mogućnosti organizirati radionice u upravo crkava i vjerskih zajednica među idu aktivnosti crkava i vjerskih je sjedilo na desetine uglednih svim našim opštinama i izdati brošuru svojim članovima (vjernicima i ne samo profesora i akademika, predsjedavao zajednica pa tako i naše na ovom „Bez predrasuda“, danas, dvije godine njima) na polju edukacije i informiranja planu. je prof. David Kamhi, čija je porodica kasnije…… Globalna kriza pogodila je sve o ovim problemima. Jer, kako ćemo se u bijegu od progona daleke 1511. godine svoje utočište našla u Sarajevu. Upravo na njegov prijedlog, sinoćnja dodjela upriličena je pod motom “Sarajevo, evropski Jerusalem”. Nagrada Isa-beg Ishaković, kako naglašavaju iz Klepsidre, “najznačajnije nezavisno, građansko priznanje u gradu Sarajevu”, dodjeljuje se iz oblasti: nauka, umjetnost, kulturna baština, domoljublje, sevdah i međunarodna nagrada.

8 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 9 JO Doboj Povratna veza

bilo neobično, ali činjenica da je jevrejsko groblje u Barama udaljeno oko 3 kilometra od mjesta počinka Ester i Rahel daje cijeloj priči još većii značaj. Kontaktirali smo i zatražili mišljenje gosp. Ivana Čerešnješa iz Centra za jevrejsku umjetnost Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu, koji je još davno sačinio listu svih jevrejskih grobalja i znamenitostii u BiH i regionu Balkana, i dobili određena pojašnjenja u vezi sa ovim fenomenom, koji je nekim slučajem ostao nezabilježen i kao da je čekao da mu se iznova posveti pažnja. Naime, po godinama se vidi da, u vrijeme njihove smrti, današnje Jevrejsko groblje u Doboju još nije postojalo - osnovano je tek između 1879-1888 godine. Prema tome, ili PO[TOVANOJ JEVREJSKOJ OP[TINI Istorijski tragovi su sahranjene na zemlji koja je bila vlasništvo njihove obitelji ili je to lokacija prvog Jevrejskog groblja Želim vam se još jednom zahvaliti na svestranoj pomoći koju mi poklanjate u Doboju koja je kasnije iz nekog još od prošlog rata. Tada me je dr. Šlezinger liječio od išijasa i herpesa zostera. dobojskih Jevreja razloga napuštena i počela se koristiti Jednom je čak poslao mladu liječnicu da mi u stan donese lijek koji je bio današnja lokacija. Što se pak geneze potrošen pa su ga kasnije dobili, a meni je bio tako potreban. To se nikad ne Početkom septembra u Jevrejsku Zaista, gospodin Rasim, u prezimena tiče, u dobojskom kraju može zaboraviti. opštinu u Doboju došao je poodmaklim godinama, dočekao nas ga nema već više od 150 godina. dugogodišnji Dobojlija, inače dobar je u dvorištu svoje kuće, gdje su i Porijeklo je Portugalsko i dolazi od Mnoga moja životna iskustva su pozitivno vezana za Jevreje, jer su mi i prijatelj porodice Atijas, gosp. Sead položena dva nadgrobnika tipična glagola “haver” - imati. dvije rodice bile udate za Jevreje još prije Drugog svjetskog rata. Ankila Matulić Kruškić, sa informacijom da se u za jevrejske nadgrobnike koji se za Hugu Varmana i Zlata Grossi za arhitektu Duića iz Zagreba. Ja sam tada Gosp. Rasim nam je ispričao da su dvorištu kuće Rasima Mrkaljevića pojavljuju na našim prostorima bila djevojčica, jer sam rođena 1930. pa mi se progon Jevreja bolno urezao još davno dolazili, navodno, rođaci u naselju Juruškovac, u brdovitom od 19. vijeka. Na jedva vidljivim u sjećanje. Srećom naš dr. A. Goldberger u Zenici nije bio odveden u logor, pokojnica, i neki ljudi iz Sarajeva, ali dijelu grada, nalaze dva nadgrobna pločama, hebrejskim jezikom jer je bio poznati kirurg pa mu je i porodica bila pošteđena.Bili su u kućnom i nepoželjni gosti u želji da iskopaju spomenika koji bi po obliku mogli napisana su imena Ester i Rahel pritvoru, ali su se pri povlačenju Nijemaca i ustaša sklonili kod mojih roditelja, neke vrijednosti, a koje je on potom biti jevrejski. Pomalo zatečen, otišao Havian, sahranjene 1804 (Ester) i jer smo stanovali u blizini. Sada jedna ulica u Zenici nosi ime A. Goldbergera. udaljio iz svog dvorišta. Kontaktirali sam da provjerim. 1878 (Rahel). Ništa u ovom ne bi Njegov sin, koga su zvali Puba je poslije rata završio medicinu i specijalizaciju, smo i Dobojski muzej sa ciljem a i supruga Borjanka mu je bila specijalista pa su svi otišli da rade u Foču, a pokretanja inicijative u vezi sa kasnije u Beograd, gdje i sad živi snaha Borjanka sa dvije kćerke, Mirjam i zaštitom nadgrobnika, jer su, pored Aleksandrom, te unukom Hanom. groblja u Barama, najstariji dokazi o životu Jevreja u Doboju. Za sada ostaje da pokušamo naći način kako Svojevremeno je moj otac izrezao iz štampe jedan lijep tekst o dr. A. najbolje zaštiti ove tragove istorije. Goldbergeru i držao ga u novčaniku pored srca sa Svetim Antom. Mnoge me divne uspomene vežu za tu porodicu, a posebno kad sam 1946. oboljela od Dario Atijas, tropske malarije pa nisam podnosila lijek atebrin, te me je dr. Goldberger poslao sekretar Jevrejske opštine u Doboju u Zagreb na liječenje kod svog prijatelja dr. Rozencvajga sa pismom da za mene učini sve kao za njegovog Pubu. Zahvaljujući tome prešla sam na liječenje kininom kojeg sam podnosila.

Svi Jevreji koje sam u životu upoznala ostali su mi u lijepoj uspomeni, a posebno sam zahvalna vama koji me svesrdno pomažete.

Želim vam sve najbolje u vašem humanom radu i u ličnim životima.

Neizmjerno zahvalna štićenica, Lukrecija Grossi Sarajevo, 8.1.2013

10 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 11 To je ujedno dan praštanja i pokajanja, a posebno to je dan kad se čovjek predaje vjerskom meditiranju, a što je najvažnije i potpuno posvećuje Bogu. Dan uoči praznika vjernik je dužan da započne strogi post, tj. da 24 JOM KIPUR sata ne konzumira ni hranu ni vodu. Simbolički to predstavlja „mučenje duše“. Ne smije se obući kožna obuća, a obavezna je i apstinencija DAN POMIRENJA tj. uzdržavanje od nekih ugodnih drugi, i ovaj se praznik poslije rušenja U Sarajevu se uoči praznika doživljaja. Hrama u Jerušalajimu, skoro totalno izvodila „Kapara“, domaći obred, kad Sam karakter praznika se mijenjao promijenio, tako da je od paganskog se za svakog člana domaćinstva kupuje kroz vijekove, kao što su se mijenjali obreda očišćenja od grijehova i pernata živina (najmanje jedan pijetao uslovi i način života Jevreja. Kao i prinošenja obrednih žrtava, postao i jedna kokoška) koje simbolički jedan od najreligioznijih, duhovno zamjenjuju obredne žrtve (korbane). Tom prilikom se govore slijedeće riječi: „ Ovo je moj otkup, moja žrtvena Sam karakter praznika zamjena. Ona će umrijeti, a ja ću poći se mijenjao kroz i nastaviti putem dobroga i dugog, mirnog života“ (slobodan prevod vijekove, kao što su se sa đudeo-espanjol jezika). U vrlo mijenjali uslovi i način pobožnim, sefardskim porodicama, obred je vršio otac ili glava porodice i života Jevreja. to iznad glave muške djece isključivo sa pijetlom, govoreći slijedeće: „Ze intimnih jevrejskih praznika, kad temunathem, ze kaparathem, ze atarnegolet“. i ostalih kompozitora: E. Bloch, kipur u Jerusalimskom hramu bio je čovjek preispituje vlastitu dušu. atagnegol“, a iznad majke – svoje Ž. Halevi, M. Bruch itd. Skoro sve poslije opće poznat. Obavezno je bilo i obredno kupanje U galutu je Jom kipur najvažniji i žene i ženske djece govoreći: „Zot molitve koje se pjevajući mole na Jom „tevila“ u mikvama (obredna kupatila). U hram za vrijeme Jom kipura najreligiozniji praznik. temunathem, zot kaparathem, zot kipur imaju bogatu umjetničku formu U toku „Jamim noraim“ vjernici su su obavezno išla i djeca. Ona su teže i odgovarajući sadržaj. U Sarajevu su posjećivali grobove predaka i umrlih podnosila post za Jom kipur, pošto do II svjetskog rata bile najpopularnije članova prijateljskih porodica (kever nisu jela i pila ništa do Arvita to jest „Ašamnu“ (griješili smo) i „Al Had avot). do večernje molitve. Žene koje su prisustvovale bogoslužju su skoro Prije početka Božije službe vjernici Obavezno je bilo i uvijek odlazile kući poslije molitvi su praštali jedni drugima uvrede i za „Neila“ da bi u svojim kućama ogovaranja. obredno kupanje „tevila“ pripravile sva jela za svečanu večeru. Na početku Bogoslužja obavezno u mikvama (obredna Djeca su željno očekivala ta jela i se pjevala vrlo emocionalna i jedna od u Sarajevskom hramu „Kal vježu“ najpopularnijih molitvi „Kal Nidrei“, kupatila). U toku pjevala šaljivu pjesmu „El nora alila, a kod Aškenaza „Kol Nidrei“. Melodija „Jamim noraim“ vjernici ja skapimus la bila“ (prvi dio rečenice koju su pjevali u toj molitvi obrađivana čine riječi iz molitve, a ostale znače je od mnogih poznatih jevrejskih su posjećivali grobove „završili smo belaj (muku) zbog posta.” predaka i umrlih članova U Sarajevu, poslije Arvita – večernje molitve, na kraju Bogoslužja za Jom prijateljskih porodica kipur, nije se odmah jela prava večera, (kever avot). nego se uzimalo male komadičke kruha sa slatkim od jabuka ili šljiva i čašicom Šehatanu“ (zbog grijehova koje smo rakije. Nakon toga se pila bijela kafa sa pred Tobom počinili). Obje molitve većom količinom kakaoa. Nakon toga spadaju u dio molitvi koje nose ime jela se vruća i bogata mesom pileća „Vidui“ (ispovjed). supa „Kaldu kon karni di la gajina“, kao uvod u bogatu večeru, na kojoj Sarajevo je u sefardskom svijetu su se jela tradicionalna sefardska jela poznato i po molitveniku za Jom kipur, „pastel“, „mina“, „sungatu“, te razna koji je sastavio poznati sarajevski rabin pečenja i na kraju slatka jela među David Pardo, a koji je izdat u Veneciji kojima su bili najpopularniji kolač 1764. godine pod naslovom „Seder „tišpišti“ i „dulsi di kalabasa“ (slatko Avodat Jom Hakipurim“ (red službe od tikve). Kamhi David za Jom Kipur). Ovaj opis službe za Jom

12 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 13 Praznici Praznici

zadnja dana Sukota nose i posebne nazive, vezane za obrede koji se tada vrše. Sedmi dan Sukota se zove „Hošana Praznik koliba, raba“, a osmi je „Šemini aceret“ dok se deveti dan zove „Simha Tora“. U Izraelu se „Šemini aceret“ i „Simha Tora“ slave isti dan pa kompletan Praznik šatora praznik traje osam dana. Svi načini praznovanja Sukota su razrađeni u talmudskom traktatu „Suka“ – što je i hebrejski naziv za kolibu –sjenicu. Ostali simboli praznika su četiri biljke: „Etrog“ – citrus, „Lulav“ – palma, „Hadas“ – mirta i „Arava“ – vrba, koje zajedno čine „Arba minim“ – četiri vrste. Ove biljke se često koriste u obredima tokom Bogoslužja, osobito u posljednjim danima praznika, tj. na „Hošana raba“ i „Šemini aceret“. Sjenice u kojima bi trebalo živjeti sedam dana, se postavljaju u dvorišta kuća, na terase ili na krovove, Tora od početka. se jedan dio u Sarajevu pjeva na istu (naročito u Izraelu gdje je većina melodiju kao i sevdalinka „Kad ja U Sarajevu se svake subote u sinagogi krovova ravna). pođoh na Bentbašu“. Osim halela, „Kal viježu“, a poslije 1933. godine govore se i pjevaju i ostale uobičajene Suka je simbol vremena kad su i u „Kal grandi“, prije čitanja Tore molitve. Jevreji, nakon izgona iz Egipta, održavalo nadmetanje za čast „alija“ živjeli u pustinji dugo vremena pod – pozivanje na čitanje Tore. Novac od Na Sukot su Sefardi pripremali SUKOT šatorima. nadmetanja se davao u humanitarne mnoga slana jela, a na kraju gozbe se Ovaj praznik ima i druga imena i Interesantno je da su na dan „Šemini svrhe. obavezno jelo „rozikitas di Sukot“, sa prelivom od susama. Na praznike na hebrejskom i na našem jeziku. acereta“, hodočasnici, prilikom U bivšoj Jugoslaviji, do početka II „Hošana raba“ i „Šemini aceret“ Jedan od tih naziva je i „Hag Haasif“ odlaska iz Jerušalajima, posmatrali svjetskog rata, Sukot se veoma veselo se samo molilo u sinagogama bez (praznik berbe). Sefardi ga zovu još na koju će stranu ići dim iz Hrama slavio. Sukot su se postavljale ili u uobičajenog slavlja po kućama. i „Zeman simhatenu“ (vrijeme naše nakon prinošenja žrtve i prema tome vlastitom dvorištu ili kod rodbine radosti), a Aškenazi ga zovu „Sikes“. određivali kakva će biti slijedeća ili susjeda, ako neka porodica nije „Simha Tora“ se proslavljala veoma Ovaj praznik se u Tori spominje godina. imala mogućnost da napravi vlastitu bučno i razdragano. U Sarajevu su samo kao „Hag“ (praznik). „Hošana raba“ (sedmi dan Sukota) sjenicu. Mnoge porodice su išle se ljudi oblačili svečano, a djeca su Po mišljenju jevrejskih mudraca i nosi ime po obredu koji je izvođen u sinagoge u kojima se obavezno nosila ručno pravljene plavo-bijele postavljala velika suka. Prije ulaska u zastavice sa šestokrakom zvijezdom. poznatih rabina spada u najstarije, kad su hodočasnici sa vrbovim sjenicu se čitao blagoslov i počinjala Osim toga na praznike su se održavala a po drugima je i najstariji granama obilazili oko oltara i skandirali „Hošano“ (o, spasi). Toga je gozba sa raznim vrstama voća, posebna sijela po mnogim jevrejskim jevrejski praznik. Tokom njegovog dana se i sedam puta obilazilo oko a obavezno je bilo da su se prije društvima. Jedno od najpoznatijih praznovanja u istoriji jevrejskog slijedeću sezonu. Tom prilikom su se Jerušalajim iz svih okolnih zemalja, Bima noseći „Arba minim“. uzimanja voća, čitali blagoslovi za bilo je ono u „Matatiji“, sa veoma naroda, bili su primjetni mnogi palile velike vatre, prolijevala voda na sve moguće načine, koristeći sva svako voće pojedinačno. bogatim kulturno-umjetničkim Praznik „Šemini aceret“ predstavlja običaji, za koje se danas uopšte ne i vrbovim grančicama udaralo od tadašnja prevozna sredstva. Oni programom. Kamhi David zna ni odakle potiču , niti koliko su zemlju. Primjetan je obris tih molitvi su vukli za sobom stoku i plodove završetak praznovanja. „Šemini“ U Sarajevu je bio običaj, i kod Sefarada stari. koje se čitaju i dan danas u nekim zemlje, koje su kasnije prinosili kao znači osam, a „aceret“ je naziv za i Aškenaza, da se od arba minim kraj. prave kite rastinja. Svakog dana Sukot je, kao i uostalom mnogi hramovima. žrtve. Praznik se slavio osam dana uz prinošenje žrtve i odgovarajućih praznika, osim na Šabat, prilikom drugi jevrejski praznici, pretrpio Danas Sukot nije više toliko Deveti dan praznika Sukot je „Simha ulaska u suka, govori se „Beraha za obreda. mnoge promjene. Nekad je to bio razdragani praznik. Sukot je uz Pesah Tora“ (radost Tore). Slavi se tek od lulav“. U toku molitvi u sinagogama niz paganskih, razuzdanih slavlja i Šavuot postao hodočasni praznik, Danas se prva dva, kao i dva desetog vijeka naše ere. Toga dana se maše se sa „arba minim“ i pjeva u vrijeme berbe grožđa i kraja tek nakon izgradnje Salamonovog posljednja dana Sukota, smatraju završava godišnji ciklus čitanja Tore „Halel“ (psalm 136) koji počinje sa poljoprivredne sezone, uz obilatu hrama. Tada su se hodočasnici prvo strogim praznicima, a pet dana u sinagogama. Nakon toga se prve riječima „Hodu laadonaj ki tov ki upotrebu molitvi za kišu i bogatu skupljali i nakon toga dolazili u izmedju njih su polupraznici. Tri subote poslije praznika počinje čitati leolam hasdo“ (slavite gospoda), čiji 14 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 15 Jevreji Podrinja - Vi{egrad Jevreji Podrinja - Vi{egrad

Postavljena spomen plo^a na zgradu biv[e sinagoge u Vi[egradu

(Prvi dio)

“Višegradski Jevreji koji su bili Судбина вишеградских Јевреја – trgovci, industrijalci, hotelijeri i rabini umnogome su doprineli da Višegrad Андрићевих јунака у роману „На Дрини ћуприја“ iz kasabe preraste u modernu varoš”, naglasio je Finci. Posle tri godine rada, napokon je 23. septembra 2013.g., u 1. Вишеград као Андрићева положај и постанак данашњег су историјом града, људским Posebnu čast na svečanom otkrivanju умјетничка инспирација Вишеграда, на обалама Дрине судбинама и мостом као Višegradu, na zgradi sinagoge postavljena spomen ploča. spomen ploče učinili su direktor i đaci и Рзава, у најужој су вези са централним симболом. Srednje škole Ivo Andrić iz Višegrada i Историја вишеградског краја градњом великог каменог моста, prof. Divna Vasić koji su za ovu svečanost дуга је и занимљива иако није О роману „На Дрини ћуприја“ Načelnik Opštine Višegrad, Slaviša “Opština Višegrad izašla je u susret da se 1571. године. Мост, који је Mišković i predsednik Jevrejske pripremili divan program i govorili nam успјела сачувати из сваке епохе много тога је речено и написано. na zgradi postavi spomen ploča, koja će заједничко дјело два генија свог zajednice u BiH, Jakob Finci otkrili podsećati da je ovde bila sinagoga i da su o istoriji Jevreja u Višegradu kao i o значајне споменике. Времена У хронолошкој причи, а у доба, великог везира Мехмед su danas u Višegradu spomen tablu u u ovom gradu živele jevrejske porodice”, Jevrejima junacima Andrićevih dela. су учинила своје и трајно временском оквиру од око – паше Соколовића и великог znak sećanja na Jevreje Višegrada i one rekao je Mišković. оштетила или избрисала трагове четири стотине година, нижу Nakon otkrivanja spomen-ploče, kratku градитеља Мимар Синан Коџа, koji su nevino nastradali u toku Drugog прошлости, а томе је свакако се догађаји везани за градњу Predsednik Jevrejske zajednice u BiH, molitvu je održao predmolitelj sinagoge саграђен је на стратешки веома svetskog rata. допринио и људски немар, моста, историју касабе, судбину Jakob Finci zahvalio je rukovodstvu sarajevske Igor Kožemjakin. важном мјесту те је први пут неразумјевање и незнање. људи, природне недаће као и Na ploči, koja se nalazi na zgradi bivše Opštine na razumevanju, ocenivši плаховита планинска ријека sinagoge stoji sledeći tekst: Posebnu čast nam je učinila gospođa Због тога је остало врло мало драматични историјски догађаји ovaj potez značajnim gestom prema укроћена и премоштена. Остало Bukica Romano, jedina Jevrejka koja сачуваних материјалних доказа с краја 19. и почетком 20. вијека. “Opština Višegrad, postavlja ovu spomen jevrejskom narodu. је све историја. živi danas u Višegradu. о прошлости мјеста, значајним Роман је, како је примјетио ploču kao znak sećanja na Jevreje “Naš cilj je da sačuvamo tragove i istoriju Inicijativu za postavljanje spomen ploče периодима и људима, о значајним Свјетски познат постао је књижевни критичар, „синтеза Višegrada, nevino nastradale tokom jevrejskog naroda na prostorima BiH i na zgradu bivše sinagoge pokrenula je објектима и грађевинама. захваљујући Иву Андрићу, који свих његових накнадних Drugog svetskog rata, kao uspomenu da ukažemo da su Jevreji uvek bili u službi su tu živeli i stvarali. predsednica Jevrejske opštine Niš, Jasna је својим романом указао на сазнања и историјских студија mira i napretka i ljudi koji su i u ovom Много тога лијепог и Ćirić. свевременост и неуништивост о Вишеграду и околини а још у gradu živeli dobro sa svojim komšijama непоновљивог је оштећено и Ova zgrada bila je njihova sinagoga ове грађевине. Мост Мехмед - већој мери збир доживљаја из izgrađena 1905. g.” ”, rekao je Finci. Jasna ]iri} уништено - то је, у великој паше Соколовића је због свог времена детињства и младости.“ мјери условљено и положајем значаја, монументалности и мјеста које је уз границу, гдје Осим периода далеке прошлости љепоте уврштен, 2007. године, су се увијек сударали интереси и историјске личности Мехмед на UNESCO-ву листу свјетске великих и моћних држава, гдје се паше Соколовића, који у роману баштине. становништво послије устанака, заузима врло мали простор, сам ратова и других немирних писац је истицао да је познавао година расељавало и мијењало, неке од својих књижевних 1.1. Андрићеви суграђани и уништавало се претходно јунака, са неким од њих се као безвремени литерарни створено и изграђено. дружио, или је чуо о судбинама јунаци појединих личности из прича Ипак се нешто одржало и до Године раног дјетињства које је старих Вишеграђана. данас да свједочи о богатству Андрић проживио у Вишеграду културног и историјског насљеђа Андрићеви биографи су оставиле су дубок траг и утицале овог краја. забиљежили да је писац на његов будући књижевни приликом посјете Вишеграду Иако је Вишеград по рад. Многобројне приповијетке, априла 1963. године у шетњи историјским документима есеји, а посебно роман „На мостом са књижевником стари средњовјековни град, Дрини ћуприја“, инспирисани

16 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 17 Jevreji Podrinja - Vi{egrad Jevreji Podrinja - Vi{egrad

Душаном Ђуровићем рекао: са градњом моста. Према оскудица само пролазна и стога омогућио им је миран и сигуран играјући у заносу прешао уску и доступним подацима, први подношљива.“ живот. залеђену ограду моста. „Ето, кажу да сам написао добар сефардски Јевреји, који су роман. А ту моје није ништа. Сигурни и разноврсни послови Расељавање Јевреја, почело „Рум за Ћоркана, - дере се Санто дошли из Сарајева, помињу Ја сам покупио све оно што се доносили су новац. Ницале су је већ по завршетку Првог Папо промуклим гласом са се тек почетком деветнаестог прича и што је било, средио га радње гдје се продавала роба свјетског рата, јер су њихова шпанским изговором мислећи да вијека, али се нигдје не помиње и дао му облик и једну целину.“ до тада невиђена у Вишеграду, дјеца послије завршених школа је у механи и ширећи руке као број досељених породица. отварале су се фабрике, хотели остајала да живе у Београду, да га разапињу.“ И приликом посљедње посјете Живот њихове заједнице био и пилане. Загребу или одлазила на Запад. граду свог дјетињства октобра је прилагођен и адаптиран Углед, богатство, повјерење Посебно су страдали у току 1972. године када се писац састао оријенталној средини, и бавили „Шрајбер је држао оно што се стицали су деценијама - прво Другог свјетског рата у логорима са својим вршњацима, који су му су се углавном трговином, назива „мешовита радња“ и његов дјед, па отац, па он. Јасеновац, Сајмиште, Ђаково, причали о судбинама породица прерадом дрвета и разним шпецерај, Гутенплан је отворио Није се разликовао од осталих а њих 46, није се вратило из за које се интересовао и које је занатима. кантину за војску, Цалер је водио вишеградских газда осим по логора Берген-Белзен. знао, на питање новинара да ли хотел, Шперлингови су отворили начину пословања. Његова Доласком Аустроугарске су стварно постојале личности о фабрику соде и фотографску Јеврејско гробље у Вишеграду, магаза се налазила у срцу чаршије монархије долази и знатан број којима је писао био је одређен и радњу. Цвехер јувелирску и на Околиштима, утемељено и била је добро снабдјевена јеврејских породица из Пољске, јасан, и рекао да „су сви ти људи сајџијску радњу...“ је 1889. Данас је сачувано свом потребном робом. Помало Чешке, Галиције, Мађарске – били живели и да је све онако како је око педесетак споменика, архаично је изгледао газда са су то ашкенаски Јевреји. Њима, Ипак, најбогатије породице су написано“ . сефардских и ашкенаских. фесом, остатком некадашњег који су доселили из словенских оне које су се бавиле сјечом, Нијеми су свједоци једне доба. И његово пословање Нема дилеме – обични, мали покрајина сличан језик омогућио прерадом и извозом дрвета и малобројне заједнице, која је је било на старински начин људи из забите босанске касабе, је брзу интеграцију. Долазак хотелијерством. Захваљујући живјела и стварала са осталим - давао је сељацима новац са хришћани, муслимани, Јевреји тих Јевреја био је прије свега, жељезничком саобраћају и народима овог краја. интересом. Оно што га одваја од стварне су личности које су економски оправдан, јер се сплавовима који су носили терет домаћих дућанџија је рачунање живјеле своје лијепе и тешке тада отварају велики радови низ Дрину, прерађено дрво на шпанском, језику домовине животе, сањајући увијек о – гради се ускотрачна пруга извозило се у европске земље. 1.2.1. Судбина вишеградских његових предака.Бројање бољим временима и испуњењу Сарајево–Вишеград; уређују се Своје пилане имале су породице Јевреја, Андрићевих и рачунање на шпанском је свог животног сна. Различити су путеви; експлоатише се шума Соломона и Јакоба Баруха, књижевних јунака доказ да је као прави трговац по много чему - вјери, поријеклу, и рудна богатства; зидају се Јозефа Гаона, Рафаела Финција; Санто Папо познавао психологију овдашњег односу према животу, али су јавне зграде и објекти. У врло породице Цилер и Зигман бавиле Давид Леви, једнан од четворице (фотографија из 1937) сељака. Прије давања рачуна у исто вријеме сви судбински кратком периоду Вишеград је су се хотелијерством; Давид „законоша“, унук Хаџи Лиача, започињао је причу о обичном, везани за ћуприју. од оријенталне касабе постао Клингер и његов син су били такође рабин, ситан, блијед, свакодневном животу, здрављу урбанизована варош. Привредни ветеринари; породице Леви и несигуран и ћутљив човјек, тако У роману, тек у поглављу када и бригама и по томе је био пораст се осјећао, посла је било Романо генерацијама су били различит по природи и карактеру почиње прича о новим временима посебан у односу на остале 1.2. Вишеградски Јевреји, за свакога. вишеградски рабини; Јозефина од свог дједа, потиче из велике (поглавље XIV), Андрић казује трговце. суграђани којих више нема Папо и Серафина Целермајер породице Леви - генерацијама да у Вишеграду већ стотинама „Према тадашњој државној биле су учитељице... Потомци су били вишеградски рабини. Судбина породице Санта Папа, Познато је да су пичево година живе сефардске породице статистици у вишеградској вишеградских јеврејских Зна се да су највећим дијелом кога Андрић помиње у неколико одрастање, рано школовање и новопридошле породице чаршији живјело је 265 душа од породица су такође били финансирали куповину земље поглавља романа је трагична. и дружење обиљежили галичких Јевреја. Говорећи тога 178 сефарда и 87 ашкенаских вриједни, успијешни и познати. и градњу синагоге, те је према Његова многобројна породица, вишеградски Јевреји – неке од о великој поплави крајем 18. Јевреја“ . Tо су породице: Леви, подацима Јеврејске општине из синови и кћери, до Другог њих овјековјечио је у роману. вијека (поглавље V) сусрећемо Папо, Романо, Барух, Пинто, Захваљујући богатству неких 1940. године, потомак поменуте свјетског рата су углавном били лик рабина Елијас Левија, Гаон, Камхи, Коен, Кајон, Финци, јеврејских породица, већ 1905. Моје дугогодишње интересовање породице био и посљедњи рабин ожењени и поудати и живјели званог Хаџи Лиачо, који заједно Целермајер, Алтарац, Шрајбер, године на темељима старог и и тема овог рада је судбина у Вишеграду, Јосеф Леви. су у Сарајеву и Вишеграду. У са другим вјерскiм поглаварима, Шперлинг, Цвејхер, Шафел, дотрајалог темпла саграђена је вишеградских Јевреја, стварних току рата одведен је са женом, смјештава свој народ на сигурно Рајнер, Мајер, Вајс, Клингер, нова велика синагога, једна од Породица сефардских Јевреја личности које је писац описао у сином и двије кћери у логор у куће на Мејдану (Мегдану), а писац даље, у роману шири најљепших на простору тадашње Папо, је међу најстаријим роману „На Дрини ћуприја“. Берген- Белзен у Њемачку и сви брду изнад ћуприје, да би нам слику и причу говорећи какав су БиХ. Јевреји су градили велике јеврејским породицима које су се су страдали у прољеће 1945. Покушаћу да дам одговор када касније, једноставно објаснио процват донијели новопридошли простране куће на спрат, ширили доселила почетком деветнаестог године. Син Аврам Папо, који и одакле су Јевреји дошли у да: суграђани. послове, и новца је било у све вијека,у Вишеград. У поменутом је избјегао одвођење у логор, Вишеград, како је ова значајна већим количинама. То је био поглављу о великој поплави, „Поред шпанских Јевреја, „Као свежа крв кроз земљу је погинуо је у партизанима. До заједница живјела и стварала, подстицај и за домаће хришћане међу првим људима и газдама Cефарда, који ту живе већ стао да кружи новац у дотле овог посљедњег рата, једна као и о појединачним судбинама и муслиманско становништво, тог доба помиње се Мордо, а стотинама година, јер су се невиђеним количинама и, што је вишеградска улица, тамо гдје је неких од њих, који су јунаци које се активно укључило у касније његов унук Санто, син доселили некако у исто време главно, јавно, смело и отворено. била њихова радња, носила је Андрићевог романа. нове послове и прихватило Мента (X поглавље) угледних када је грађен мост на Дрини, На тој узбудљивој акумулацији његово име. предузимљиве дошљаке. Осим гвожђарских трговаца. У роману О вишеградским Јеврејима сад су придошли и галички злата, новца и сталне хартије, у економским токовима, Јевреји је препознатљив, и памтимо га нема много подaтака и врло Јевреји, Aшкенази“ свак је могао да огреје руке или су учествовали и у културном по реченици „Рум за Ћоркана“, мало је живих свједока, који су бар да „напари очи“ јер је она Дивна Васић На жалост, нема података животу града, а њихов одговоран тако често изговореној у дерту познавали то вријеме, личности и код најсиромашнијег човека (Професор, ЈУ СШЦ „Иво о сефардским породицама однос према свему и правилан у Заријевој механи, па и онда и догађаје. изазивала илузију да је његова Андрић“, Вишеград) које су дошле у Вишеград став према другим конфесијама поновљеној када је Ћоркан,

18 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 19 Kratka pri~a Kratka pri~a

mogli osjetiti svoju privremenost u ovome gradu. Ta ih je privremenost vezivala za one kojima je opustošen Hram. Ona je bila osnova svakoga Glad, šareni kamenčići njihovog straha. Piše: Miljenko Jergovi} za Radiosarajevo.ba Bombe, kundure i šake ih skupljala i donosila kući. Prvi put nisu joj ništa rekli. Njezina majka - S tim se ne igra! - rekao je Javorki i okrenula je glavu. Otac je šutio. oduzeo joj šarene kamenčiće. Drugi put, oduzeo joj je kamenčiće i Ti su kamenčići bili dijelovi rekao: uništenog mozaika iz Sinagoge, koji - S time se ne igra! je najprije bio razvaljen njemačkom bombom, a onda je raznošen i To joj se duboko upisalo u sjećanje. rasturan kundurama i šakama onih Iako nije ništa skrivila, niti je otac koji su ulazili u Templ i raznosili vikao na nju, djevojčica se posramila. njegova bogatstva. Bilo ih je po Zbog srama se ovog i sjećala. dvorištu, na ulici i po cijelom gradu. U prvom bombardiranju Sarajeva, Šareni kamenčići prekrivali su Tore, izbacivali namještaj, pljačkali glavu da su se tog dana suprotstavili travnja 1941., kada se ona još nije Sarajevo. Bio je to pravi dječji raj. Uz i šenlučili... Njih su, a ne ustaše ili svojim sugrađanima koji su, nošeni ni rodila, bomba je pala na novi njih se zaboravljalo i na glad. Trebao Nijemce, nono i nona gledali kroz slijepom mržnjom prema Jevrejima, sefardski hram, na Templ koji se je veliki trud da se to šarenilo potisne prozor svoga stana. koja je, očito, bila starija i od Pavelića nalazi uz zgradu gospođe Heim i u svijesti. i od Hitlera, a o kojoj se u Sarajevu oštetio ga. Dan kasnije, domaća je Zašto se toga nisu željeli sjećati? zanavijek šutjelo, pošli da pljačkaju Mozaik u Templu nikada nije halaša navalila da pustoši i skrnavi Nema odgovora, vjerojatno ga Sinagogu. Ali dok se to događalo, njih obnovljen, onakav kakav je bio. Niti Sinagogu. O tom strašnom događaju, nikada nije bilo. dvoje nisu znali što će se događati je više ikada bilo nove sefardske Prva sjećanja moje majke su iz je idiot,: početkom rata otišao je u koji su moji nono i nona gledali sa Možda im je, kao i drugima, bilo u budućnosti, i zaista su, kao i svi sinagoge. Ono malo Jevreja, kojih travnja 1945. četnike. Svi to znaju, ali Matićku ni svog prozora, i nisu učinili ništa, je nakon rata u gradu preostalo, njezinog Đuru nitko ne dira. Eno je, lakše optužiti ustaše, koji su, ionako, drugi u zgradi gospođe Heim, bili Skoro će navršiti tri godine, njezina slušao sam cijeloga života. Bio je to Bogu su se molili u Aškenaskom sjedi u skloništu, na vojnoj bačvi za počinili u Sarajevu nepojmljiva zla, suodgovorni za zlo koje se dogodilo. majka nosi je u sklonište, nebo paraju argument protiv svakog i svačijeg pa je najjednostavnije pripisati im hramu. Tamo se mole i danas, iako benzin i kusa nešto iz šerpe koju je A možda su istinu smetnuli s uma i saveznički bombarderi. Paraju ga kao nacionalizma i rasizma, a naročito i nešto za što nisu mogli biti krivi? među njima odavno nema Aškenaza. ponijela sa sobom u sklonište. zato što su znali da se s tim ljudima crnu suknju koja će biti pretvorena antisemitizma,, nešto što su njih Možda su pokušavali sami sebe Kamenčići mozaika su rasuti i mora dalje živjeti. Ustaše dođu i odu, u krpe za pod. Djevojčica se ne boji, dvoje vidjeli i doživjeli, i zbog čega opravdati, skinuti sa sebe krivnju raznešeni, i odavno im se više ne Gladno proljeće 1945. ustaše su uvijek neki drugi, nisu odlazak u sklonište veliki je događaj. su osjećali doživotni sram. Nisu što oboje nisu učinili ono što im može naći traga. Ima ih, vjerujem, po to nikada bili naši sugrađani, dok Svi su tamo. učinili ništa. A šta su mogli učiniti, je u tom času, vjerojatno, palo na cijelom svijetu. Oni su iznosili menore, oni koji su pustošili Templ ostaju suprotstaviti se ustašama? pamet: skupa s komšijama iz zgrade Između zgrade gospođe Heim u kojoj zauvijek tu. Oni su domaći, njih Ljudi su ih, možda, odnosili sa Podrazumijevalo se da su Templ sići pred Templ i stati pred taj ološ? živimo i Narodnog pozorišta još razmotavali svitke Tore, nikada neće osuditi nijedan sud, jer sobom kada su odlazili u aliju, da pustošili ustaše i njihovi pomagači. Zbivanja koja su uslijedila dala su im uvijek su sitni, nakrivljeni bosanski ih i ne može osuditi, pošto nisu – u Palestini nađu svoj Izrael, ili u izbacivali namještaj, Uz tu činjenicu sam odrastao, ona za pravo, nono i nona sasvim sigurno kućerci, sagrađeni od drveta i ćerpića. ustaše. I nisu Nijemci, nisu četnici. Ameriku, Kanadu, Argentinu, da se prenosila kroz vrijeme, o njoj ne bi pred ustašama izvukli živu U našem skloništu su i obitelji iz tih pljačkali i šenlučili... Nono i nona su, kao i svi kuferaši, nađu neki komšiluk koji će biti kuća. U skloništu je i mali Kemo, se govorilo, ona je određivala naše bolji prema njima. godinu-dvije stariji od moje majke, postupke i stavove. Toliko da sam Možda je to isto bombardiranje, u jednome svom romanu (Gloria in Šarenih kamenčića iz mozaika našlo koji stanuje u najmanjem kućerku, možda su i dva različita bi se u koritu Miljacke, ispod uličnog tik uz Pozorište. excelsis), te u više eseja i novinskih bombardiranja, pa je jednoga dana tekstova, pisao o ustaškome asfalta, u bistričkim baščama, u Prvo čega se majka u životu sjećala Kemo jeo pitu, a drugoga dana pustošenju Templa. gradskoj kanalizaciji... Ali baš bio je Kemo koji sjedi nasuprot Matićka grabila iz šerpe. To se u nijedan od tisuća njih nije uništen, ulazu u sklonište i jede veliki komad ranim sjećanjima ne može razabrati, Prije nekoliko godina zagrebački jer je materija, kažu oni koji znaju, pite. Vrijeme je gladi, komad možda ali majka se sjećala hrane. Bilo se povjesničar Zlatko Hasanbegović neuništiva. Tako će trajno ostati i i nije tako velik, ali ona veću pitu gladno u proljeće 1945, a bolje neće upozorio me je na grešku koja i potvrda odgovornosti onih koji su nikada nije vidjela, niti će je do smrti biti ni sljedećih nekoliko godina. nije bila greška, nego cijelo jedno prisustvovali rasturanju mozaika. vjerovanje, upisano i ovjereno u vidjeti. Kraja rata, ulaska partizana u grad i Moj djed i moja baka, nono i nona, porodičnoj memoriji. Naime, ustaše skupa s mojom majkom, djevojčicom - Mama, mama, gledaj, Kemo jede velikih promjena među ljudima ona su u Sarajevu ušli nekoliko dana koja je sakupljala šarene kamenčiće, pitu! - viče djevojčica. I to je prva se nije sjećala. Kao dijete ništa od nakon pustošenja Hrama, koje je leže u istome grobu na Barama, ali i izgovorena rečenica koje se sjeća. toga nije doživjela, jer ništa nije bilo obavljeno u danima bezvlašća. Bilo upečatljivo kao Kemina pita. dalje nema načina da se umiri onaj Sljedeće što pamti je gospođa Matić, je to spontano divljaštvo sarajevske strašni osjećaj iz dana kada svjetina susjeda s trećega kata, majka Seke i Igrala se iza kuće, u dvorištu Templa. halaše, u kojemu su sudjelovali upada u Hram. Mozaik je trebalo Sineka. Matićkin muž je Srbin, ali Bio je to raj za djecu iz zgrade. Sve je domaći muslimani i Cigani. Oni su sastaviti, a priču ispričati, onako ona je rođena Zagrepčanka. Sinek bilo puno šarenih kamenčića. Ona bi iznosili menore, razmotavali svitke kako se stvarno dogodila. 20 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 21 Kulturni kutak Fata Finci Ripp

Novi naslovi u Biblioteci do Pariza, San Franciska i grčkog ostrva - in memoriam Tinos - priča se postepeno širi, postajući Dobrovoljni prilozi Pripremila: Gordana Girt emocionalno složenija i snažnija sa svakom U utorak, 30.07.2013. godine, napustila novom stranicom. SOCIJALNA SEKCIJA VJERSKA KOMISIJA CADIK DANON nas je Fata Finci-Ripp, naša draga teta Fata, koju smo svi toliko voljeli i poštovali, U posljednjem periodu biblioteka je PORODICA HAMOVIĆ GAŠPAR LEOPOLD diveći se njenoj privrženosti i energiji da do dobila tri knjige na poklon od Gordane “Nemeza”, Jo Nesbo IZ IZRAELA 50 Eura I VJERA 50 KM posljednjeg dana bude koristan član naše Girt. Snimka sigurnosne kamere prikazuje Sjećanje na drage Vesnu i Jozefa Kabiljo U pomen na Alberta i Helenu Levi i zajednice. muškarca kako ulazi u banku i šalterskoj ostale članove porodice Gašpar stradale u Tri dana kasnije, na groblju u Sarajevu, To su slijedeći naslovi: službenici prislanja pištolj uz glavu. Govori LUČIĆ FANIKA 50 KM Holokaustu okupili smo se da odamo posljednju počast joj da broji do dvadeset pet, a kada mu ona Sjećanje na moje najdraže roditelje, braču našoj dragoj i iskrenoj prijateljici Fati Finci- “Čovjek s dva lica”, preda novac sa zakašnjenjem, on je ubije. DRAGINJA BEBA BARUH 100 KM i sestre Ripp. Zauvijek je otišla još jedna iskrena Slučaj je dodijeljen Harryju Holeu. Kadiš za Avrama Solomon Baruha, i draga osoba, žena koja je zajedno s nama JAKOB FINCI Solomon Isaka Baruha, Avrama Mojsija Lee Child Dok mu je djevojka u Rusiji Harry susreće učestvovala u mnogim aktivnostima naše I SIMHA ŠAFAR 50 KM Abinun i Mirjam Morica Ferera Jack Reacher je bivši vojni policajac i potpuni staru ljubav. Odlazi kod nje na večeru i Jevrejske zajednice i La Benevolencije, Sjećanje na roditelje Ašera i Renu Finci usamljenik. Nema porodice ni ikakvog kasnije se probudi bez sjećanja na proteklih NN 20 KM uvijek sa jednom željom, željom da koliko je to moguće, pomogne svima, bez obzira vlasništva. Nema obaveza ni straha, nema dvanaest sati. Istoga jutra ona je pronađena LEVI NELA, LEO, Sjećanje na Alberta Alkalaja ništa - osim jakog osjećaja za pravdu. Zbog ustrijeljena u svome krevetu. Harryju počinju na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Bila toga Reacher pristaje da pomogne saveznoj stizati prijeteće poruke. Pokušava li mu neko ŽEKI I NATAN, BERTO, je uvijek pribrana, spremna da sasluša, smjestiti zločin? U međuvremenu pljačkanje VERA I ROBERT 300 KM spremna da savjetuje, ali što je još značajnije, agentici u nevolji. Zato on mora nadmudriti se, nažalost, nije uspijela oporaviti. U njoj je banaka nastavlja se s neviđenom okrutnošću. JEVREJSKA OP[TINA konkretnim angažovanjem pomogne svima, i nadvladati pravu vojsku zločinaca. Jer, kad Sjećanje na supruga, oca, svekra i djeda istrajno gorio žar i stalna želja za aktivnim takva je bila naša Fata. Reacher naiđe na nevolju ne može odustati. Haima Levija ABINUN JOZEF 100 KM doprinosom našoj zajednici, kojoj je, bez LEVI NELA, LEO, Za rad Opštine Prije, ali i nakon prethodnog rata, Fata se obzira što nije imala jevrejsko porijeklo, “A planine su odjekivale”, Pavle Kaunitz nam je poklonio knjigu aktivno uključila i bila jedna od najaktivnijih istinski pripadala i koju je istinski voljela. ŽEKI I NATAN, BERTO, JAKOB FINCI članica našeg ženskog društva “Bohoreta”, te Uvijek je imala strpljenja da sasluša, pomogne Khaled Hosseini “Pravednici među narodima VERA I ROBERT 50 KM I SIMHA ŠAFAR 50 KM koliko je to bilo potrebno i našeg društva “La savjetom i djelom. Odlikovala ju je smirenost, Priča počinje dirljivom, snažnom vezom Uspomena na baku i djeda Vesnu i Josipa Sjećanje na roditelje Ašera i Renu Finci Benevolencija”. Svojim bogatim životnim pravednost i umjerenost, te su je svi zbog toga između brata i sestre koji su rano ostali bez - Srbija”, Milan Fogel / iskustvom nam je istinski pomogla da mnoge Kabiljo STJEPAN ILEŠ 50 KM veoma cijenili i voljeli. majke. Trogodišnjoj Pari, njen stariji brat Milan Ristović / Milan poslove završimo brže i kvalitetnije.Vodila Abdulah bio je više majka nego brat, a ona LEVI NELA, LEO, Sjećanje na roditelje dr.Vojislava i Jelenu je zajedno s drugim članicama “Bohorete” Pamtimo je dobro, sjećajmo se njenih dobrih njemu čitav svijet. Ono što će im se desiti Koljanin ŽEKI I NATAN, BERTO, Ileš brigu o pripremanju svih neophodnih jela uz djela, jer uz takva sjećanja, a cijeneći sav vjerske praznike koje smo uvijek obilježavali - sa svim velikim i malim stvarima koje Ova knjiga je sastavljena iz više priča VERA I ROBERT 30 KM njen humani odnos spram čovjeka, ljudi RAJKO I GINA-GOGA zajedno, a nije izostajala ni u trenucima kada će odjekivati životima i mnogih drugih o spašavanju Jevreja u Srbiji u paklu Uspomena na tetka Zorana Kontosa mogu pronaći razlog i želju za suživotom i KOVAČEVIĆ 150 KM je, što zbog zdravstvenih problema, što zbog likova - dokaz je moralne složenosti života. Holokausta. življenjem. U romanu koji se bavi ne samo roditeljima Za rad Jevrejske opštine godina života, bilo za očekivati da se i naša LEVI NELA, LEO, Draga naša Fato, sjećanje na tebe će ostati i djecom već i braćom i sestrama, rođacima To su priče o veličanstveno hrabrim ljudima, ŽEKI I NATAN, BERTO, GAON MIROSLAVA 50 KM Fata umori. i skrbnicima, Hosseini istražuje načine na nejevrejima, koji su rizikovali svoje živote i vječno u srcima tvojih prijatelja, svih članova Za rad Jevrejske opštine Fata je bila izuzetno vitalna i puna životnog koje se članovi porodice vole, povređuju živote svojih bližnjih da bi spašavali ponekad VERA I ROBERT 30 KM male Jevrejske zajednice. optimizma sve do momenta kada ju je, prije jedni druge, izdaju jedni druge i žrtvuju se i nepoznate Jevreje. Svi oni su dobitnici Uspomena na pruijatelja Isu Abinuna SPAHIĆ RADOJKA 50 KM nekoliko mjeseci shrvala teška bolest, od koje Dragi naša Fato, neka ti je vječna slava i jedni za druge, ali i iznenađujuće djelovanje Medalje Pravednik među narodima koju BLANKA KAMHI Za rad Jevrejske opštine hvala! onih najbližih u vremenima kada su jedni dodjeljuje “Jad Vašem”. Zahvaljujući ovim drugima najpotrebniji. Prateći likove i pričama uspomena na njih će biti sačuvana u I RIFKA RAUS 100 KM grananje njihovih života, njihovih izbora i trajnom sjećanju. Sjećanje na drage roditelje Albahari JEVREJSKI GLAS FRANCISKA MANDELBAUM savjesno, temeljito i uz mnogo samoodricanja. njihovih ljubavi širom svijeta - od Kabula Smuela i Matildu Svojim štićenicima prilazila je individualno JAKOB FINCI (1957 – 2013) vodeći računa o posebnim potrebama svakog LAURA OSTOJIĆ I SIMHA ŠAFAR 50 KM od njih ponaosob. SA PORODICOM 50 KM Sjećanje na roditelje Ašera i Renu Finci Franciska Mandelbaum, rođena Osječanka Kosher cooking Povodom smrti sestre Nele Nehame Papo dugi niz godina živjela je i radila u Mostaru. Ova simpatična Mostarka u maloj Jevrejskoj FLORA NAY MONTILJO 50 KM Posljednjih desetak godina kroz naš program opštini glavnog grada Hecegovine dnevno se Abidinović Sjećanje na roditelje Bukija i Jelenu „Home care“ posvetila je njegovanju i starala za ravno 14 članova Opštine. A kada 4-5 jaja JOZEFOV SUNGATU JASMINA SILAJDŽIĆ Montiljo pomaganju starim i bolesnim članicama i kažemo starala, onda to nisu bile samo posjete i razgovori, to je čitav niz vrlo konkretnih 50 grama prezle SA PORODICOM 50 KM članovima Jevrejske opštine Mostar. Uvijek Od ovog broja obnavljamo jednu staru i vedra i nasmijana svoje zadatke obavljala je zadataka. To su bile nabavka prehrambenih i vama omiljenu rubriku koja se nekada zvala kašika vegete Povodom smrti majke Nele Nehame Papo OMLADINA higijenskih potrepština, čitava lepeza kućnih “Iz Ciletove kuhinje”. Novina je da ćemo uz manja šolja ulja Abidinović poslova od pospremanja, pranja prozora, odabrani recept navesti i pojedine namirnice PORODICA HAMOVIĆ pripreme hrane i da ne nabrajamo dalje. To je potrebne za pripravu odabranog jela koje Napominjemo da su ZVIJEZDA rafinirano ZLATAN ABIDINOVIĆ IZ IZRAELA 50 Eura bio i gotovo svakodnevni obilazak ambulanti se mogu pronaći u našim trgovinama a za suncokretovo i biljno ulje KOŠER isto kao i SA PORODICOM 50 KM Sjećanje na drage Vesnu i Jozefa Kabiljo i apoteka, pribavljanje recepata i donošenje koje zagrebački rabin Dr. Kotel Da-Don PODRAVKINA Vegeta. Povodom smrti majke Nele Nehame Papo lijekova. Održavanje veze sa centralom u garantira da su KOŠER. Sarajevu, takođe je bio dio obaveza Franciske, PRIPREMA: Abidinović BOHORETA a sve je to zahtijevalo dnevno ne aktivnost od Prasu skuhati, samljeti u mašini za mljevenje PORODICA GAON sat – dva, već angažman od jutra do većeri, rad Za danas smo odabrali: mesa (ili sitno nasjeckati) i pomješati sa faširanim IZ NATANIJE 100 Eura BURIĆ SREBRENKA 50 KM od gotovo dvije pune smjene svakog radnog mesom. Dodati prethodno ulupana jaja, zatim Prilog za Socijalnu sekciju Uspomena na Vučjak Rahelu dana, a nerijetko i subotama i nedjeljama. prezlu, vegetu i ulje. Sve dobro izmješati, masu SUNGATU Nakon kratke i teške bolesti naša nas je ujednačiti i zatim staviti u pleh te peći u pečnici MARKOVIĆ SPOMENKA 50 KM LAURA OSTOJIĆ 20 KM Franciska zauvijek napustila. Nama preostaje zagrijanoj na 200°C. oko 1/2 sata tj. dok se ne Povodom smrti prijateljice Fate Finci Sjećanje na moju dragu majku RAJKU tek da joj se na ovaj skroman način zahvalimo uhvati svijetlo smeđa korica. Ripp Za pripremu ovog jela potrebno je: GRUJIČIĆ-PAPO i tetku ZLATU za sve što je učinila za svoje štićenike i našu 500 grama prase ROMANO koja je preminula 01.10.2013. NN 30 KM zajednicu. u Izraelu. Sjećanje na Alberta Alkalaja Franciska (lijevo) na svojim dnevnim zadacima בתאבון !PRIJATNO 500 grama faširanog mesa Maja ]ukovi}

22 /Jevrejski glas/ /Jevrejski glas/ 23 Exp. Zajednica jevrejskih op{tina Bosne i Hercegovine 71000 Sarajevo Hamdije Kre{evljakovi}a 59

Preneseno: Haaretz CEREMONIJA OTVARANJA MAKABIJADE: SVE^ANOST NACIJA I BOJA Devetnaeste igre Makabijade počele su u četvrtak uveče ceremonijom svečanog otvaranja kojoj su su prisustvovale hiljade gledalaca na Teddy stadionu u Jerusalemu. Premijer Benjamin Netanyahu i predsjednik Shimon Peres svojim su prisustvom odali počast sportistima, njih 9000, iz 78 zemalja, što je najveći broj učesnika ikad na Makabijadi. Ceremonija je započela smotrom sportista koja je svojim šarenilom atmosferu na stadionu učinila čudesnom. To je bilo slavlje muzke, boja i jevrejskog duha sa svih strana svijeta. Uslijedili su nastupi popularnih muzičara kao što su i Harel Skaat, te novijih talenata poput pobjednice Grammy-ja violinistice Miri Ben Ari rođene u Izraelu, pjevačice Kathleen Reiter, rođene Kanađanke i pobjednice „ Israel“ (Glas Izraela) i finalistice “The X Factor” iz SAD, Carly Roise Sonenclar. Fotografije: Kfir Baruch Prijevod: ESKA