Daša Drndi Grad Kao Esej: Daša Drndić

ISSN 1331-7970

dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 4. studenoga 2,,4., godište VI, broj 141 cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit

Tabloidizacija javne sfere

Grad kao esej: Daša Drndić 3. Zagreb World Music Festival NEBO 2004. 3. Zagreb World

Popaganda: Negativland, Ron English Mari Boine i band, Norveška, Gradsko kazalište Komedija 19. 11. 2004., Mari Boine i band, Norveška, Gradsko kazalište Komedija 19. 11.

cmyk 2 VI/141, 4. studenoga 2,,4. info/najave

Gdje je što?

Info i najave 2-4 Priredio Milan Pavlinović U žarištu Utrka prema Razgovor s Georgeom P. Landowom Katarina Peović Vuković 5 Prema kulturnoj strategiji Rijeke Biserka Cvjetičanin 7 Razgovor s Gordanom Vilović Nataša Govedić 8-9 Priopćenje za Pola ure kulture 10 Zarez – ječer, danas, sutra Zoran Roško 10 apsolutnoj Kome je stalo do medijske istine? Bojan Munjin 11 Viva - ima li života na tržištu ženskih časopisa? Maša Grdešić 12 Razgovor s Jasminom Redžepovićem Grozdana Cvitan 14-15 Satira budućnosti Tko plaća porez smije se i drogirati The Onion 6

Riječi i stvari Boris Beck Plodovi mora (aforizmi) Jandre Drmić 6 Kako sam preživio premijeru Željko Jerman 43 Guzit ću vas, pušit ćete Neven Jovanović 44-45 Treći program Hrvatskog radija, br. 59 i 60, 2001., gl. ur. Esej Ukleti svjedoci Daša Drndić 13 Ratko Vince

Vizualna kultura Razgovor sa Sinišom Majkusom Gioa-Ana Ulrich 16 Kulturalna autopsija Ana-Marija Koljanin 17 Uzbudljivije od rollercoastera Silva Kalčić 18 reæi program Hrvatskog radija oèito gubi utrku Film sa životom, ali uvijek je dobrodošao, makar i Revija animatora amatera Marina Kožul 19 20 antedatiran za tri godine. Sedamdesetak priloga Posljednji mann Hollywooda Joško Žanić u ova dva broja nemoguæe je pobrojati – od projekta Glazba Broadcasting i filozofije kao prerušene ispovijesti do Sjedinjenje autentičnog i suvremenog Trpimir Matasović 29 Hamleta kao psihoanalitièkog junaka i problema vre- Čitanje oporuke Trpimir Matasović 30 Šetnja zapuštenom četvrti Marko Grdešić 30 mena u suvremenoj umjetnosti – kao i njihove autore: Lacana, Derridu, Brechta, Onfraya, Ulricha Becka. Kazalište Beckova analiza globalizacije nadilazi uobièajene Razgovor s Damirom Bartolom Indošem Suzana Marjanić 31 jadikovke: transnacionalna poduzeæa doæi æe glave Muško robovanje Hadu Nataša Govedić 32-33 parlamentarnoj demokraciji. Ne zato što imaju nešto Kritika protiv nje, nego zato što u ime profita porez plaæa- Iskupljenje u kaosu Sunčana Tuksar 34-35 ju na jednom mjestu, pogone otvaraju na drugom, Ništavilo koje pomiče svjetove Grozdana Cvitan 35 Hrvatski Chomsky na rubu živčanog sloma Siniša Nikolić 36-37 subvencije dobivaju na treæem, a menadžeri im žive jednadžbama iz 1955. i Freyov dokaz iz 1984. da je Suđenje zbog prosvjetiteljstva Katarina Peović Vuković 38 na èetvrtom. Buduæi da zatvaraju radna mjesta u ra- to zapravo prerušeni Fermatov teorem presudile su: Redukcija iza kišne zavjese Grozdana Cvitan 39 zvijenim zemljama, poveæavaju ondje nezaposlenost, Wiles je znao da æe dokazati Fermatov teorem ako a istovremeno izbjegavaju plaæati poreze. Porezni dokaže da je Taniyama-Shimurina pretpostavka to- Proza Teleportacija ljubavi Sestre Brontë 40-41 priljev od velikih korporacija upola je manji danas èna, a dokaz je mogao naæi upravo u podruèju kojim nego prije deset godina, a ne može se reæi da im ide se bavio. Posve se povukao, zanemario je predavanja, Poezija nikome nije govorio èemu se posvetio i, nakon sedam 42 lošije. Beckova je teza da moderna nacionalna država To se dogodi kada ti riječima pljesnem po tijelu Silvestar Vrljić više ne odreðuje pravne, društvene i ekološke okvire godina, 23. lipnja 1993., slavno predstavio dokaz da je @nimal portal unutar kojih bi ekonomija bila društveno moguæa i Fermat imao pravo; s obzirom na to da je dokaz imao Razgovor s Anne Ashley Nina Ćorić 46 legitimna te stoga definitivno odumire. O njezinu stotinu pedeset stranica, za to mu je trebalo puna tri 46 I’m NOT lovin it! Snježana Klopotan ukinuæu nije glasovao parlament, nije ukinut ustav, dana. Osjeæam slobodu, rekao je nakon toga. Svjetski zarezi 47 nisu promijenjeni zakoni; za njezino ukinuæe krivi su Gioa-Ana Ulrich politièari koji zazivaju uvijek sve više i više tržišta, Ljubiti onostrano ali to tržište proizvodi nezaposlene i ne puni budžet. Leonardo Kovaèeviæ u poglavlju Aporije o budu- Strip Gdje si bio prošle noći? Jim Woodring 48 Devedesetšest posto novog bogatstva u SAD-u podi- ænosti religije predstavlja, osim Derride i Lacana, još i jelilo je deset posto stanovništva. Oni isti koji tvor- Levinasa te Johna D. Caputoa. Levinas je utjelovlje- TEMA BROJA: Popaganda nice automobila iz Motowna sele u Meksiko, šeæu nje Isusa promatrao kao silazak Stvoritelja na razinu Priredio Zoran Roško Razgovor s Donom Joyceom i Markom Hoslerom se centralnim parkom i odlaze u kazalište – koriste Stvorenja, prijelaz iz najaktivnije aktivnosti u najpasi- Jason Gross 22-24 pogodnosti države koju æe na kraju iscrpiti. vniju pasivnost. Ono što je jedinstveno u kršæanstvu Kulturni jamming Rona Englisha Colin Moynihan 25 – Isusova smrt za druge – upravo je zamjena; zamjena Popoﬁlija i shizofrenija potrošačkog fetišizma Carlo McCormick 26 Teorem koji oslobađa je paradigma svake komunikacije jer pretpostavlja da Oslobađanje reklamnih ploča Ron English 27 O rješenju najslavnijeg matematièkog proble- nam uvijek prilazi transcendencija. Ono što je be- ma, tvrdokornog Fermatova teorema, pisali su skonaèno razlièito stvara beskonaènu opasnost, zbog Simon Singh i Marijan Palmoviæ, a ima i intervju s èega smo uvijek odgovorni za druge prije nego su oni Andrewom Wilesom koji je riješio zagonetku. Dok je odgovorni za nas. Caputovi su argumenti slièni: lju- veæina matematièkih problema previše komplicirana bav obvezuje, a Bog èini nemoguæe stvari zbog èega za laike, Fermatov problem može svatko shvatiti; sro- se naša buduænost dijeli na relativno predvidljivu i na dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja dan je Pitagorinu pouèku, jedinoj jednadžbi koju zna- apsolutnu. Za relativno predvidljivu buduænost treba adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb ju svi koji su završili školu. I dok se kvadrati nad ka- nam ono što su u srednjem vijeku nazivali kardinal- telefon: 4855-449, 4855-451, fax: 4813-572 tetama uvijek lijepo daju zbrojiti u kvadrat nad hipo- nim krepostima – razboritost, pravednost, jakost i e-mail: [email protected], web: www.zarez.hr tenuzom, pa èak postoje i zgodne kombinacije poput umjerenost; sve što je Weber napisao o protestantima 32 + 42 = 52, problem nastaje kad se pokušaju nad i kapitalizmu može se na to svesti. No za apsolu- uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati tim kvadratima konstruirati kocke. Pierre de Fermat tnu buduænost, u kojoj nam ne mogu pomoæi veze, nakladnik: Druga strana d.o.o. u 17. stoljeæu napisao je na margini Diofantove diplome i štedni ulozi, pred kojom smo apsolutno za nakladnika: Boris Maruna Aritmetike da ne postoji kub nad hipotenuzom koji se nemoæni, trebaju nam dobre stare srednjovjekovne glavni urednik: Zoran Roško može podijeliti na dva kuba nad katetama – odnosno teološke kreposti, vjera, nada i ljubav. Što ljubim kada n n n zamjenice glavnog urednika: Nataša Govedić i Katarina Luketić da je jednadžba a + b = c , ako su a, b i c cijeli bro- ljubim Boga? oživio je Caputo staro pitanje svetog jevi, nerješiva za svaki n veæi od 2 – te da za to on ima Augustina. Ali ni on, kao ni itko drugi, nije znao na izvršna urednica: Lovorka Kozole dokaz, samo ga ne može napisati na marginu. njega odgovoriti. poslovna tajnica: Dijana Cepić Taj nenapisani Fermatov teorem, a po svoj prilici i nepostojeæi, pokazao se kao posve èudovišni roðak uredništvo: Grozdana Cvitan, Agata Juniku, Silva Kalčić, Trpimir pitomog Pitagorina pouèka; problem koji može shva- Matasović, Milan Pavlinović, Nataša Petrinjak, titi i dijete nisu mogli riješiti ni najbolji matematièa- Oglašavajte se u Zarezu Gioia-Ana Ulrich, Andrea Zlatar ri. Fermat je samo dokazao da je jednadžba nerješiva www.zarez.hr za n = 4, Euler 1753. da je nerješiva za n = 3, Sophie Povoljnje cijene oglasa već od 500 kn (bez PDV-a) graﬁčki urednik: Željko Zorica Germain potom za neke prim brojeve, Dirilichlet i lektura: Unimedia Legendre 1825. neovisno jedan o drugom za n = 5, * posebne pogodnosti za kulturne institucije priprema: Davor Milašinčić Lamé 1839. za n = 7; sve je to išlo sporo i nije nimalo * popusti za serije oglasa tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a zadovoljavalo. Wiles, kembrièki profesor, Fermatov je teorem proèitao u dobi od deset godina i zapamtio ga tel. 01/ 4813 572 sve dok mu bavljenje eliptièkim jednadžbama (èiji e-mail: [email protected] Tiskanje ovog broja omogućili su: oblik y2 = x3 + ax2 + bx + c kao i Fermatov teorem kontakt osoba: Viktorija Kudra Beroš Ministarstvo kulture Republike Hrvatske traži cjelobrojan rješenja) nije dalo alat da ga i riješi. Ured za kulturu Grada Zagreba Taniyama-Shimurina pretpostavka u vezi s eliptièkim cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 3 info/najave

SUBOTA_20.11._ 12.00 > radionica > Razmjena vještina: pokaži što umiješ Anketa 19.15 > HotAsian...Movies > projekcija > MAMA Dead Leaves Ubijanje vremena PONEDJELJAK_ 22.11._19.00 > Subverzije – ve- studeni 2004. èeri medijske gerile i poetskog terorizma UTORAK_23.11._20.00 > organizator: udruga Ples ritmova > projekcija > Plesovi ekstaze PONEDJELJAK_ 01.11._19.00 > Subverzije – veèeri medijske gerile i poetskog terorizma PETAK_26.11._19.00 > organizatorice: LezBib – Kontra > druženje uz poeziju > UTORAK_02.11._17.00 > Swarm Intelligences_ Promocija zbirke pjesama Afterglow/Odsjaj – Lena Vizualni kolegij > predavanje > Spite Petar Milat: Smrt kina i ostale smrti Jagna Pogačnik, SUBOTA_27.11._12.00 > radionica > SRIJEDA_03.11._19.00 > Swarm Intelligences_ Razmjena vještina: pokaži što umiješ! > književna kritičarka Vizualni kolegij > projekcija > 19.15 > HotAsian...Movies > projekcija > Nagisa Oshima: Noæ i magla u Japanu The Princess Blade

ÈETVRTAK_04.11._20.00 > organizator: PONEDJELJAK_29.10._19.00 > Subverzije – ve- Eksperimentalna slobodna scena > projekcija èeri medijske gerile i poetskog terorizma avedite nekoliko knjiga koje trenutačno čitate ili uz diskusiju > namjeravate čitati. π rooms – Kako sam tzv. profesionalna èitateljica, osim na godišnjem odmoru, knjige èitam primjere- PETAK_ 05.11._20.00 > organizatorice: Angelina no zadacima, dakle svakoga tjedna jednu domaæu Jolie Fan Club > prozu za Jutarnji i još neki recentni prijevod za LezBIjska druženja i diskusije Književni utorak na radiju, pa mi se na polici stalno Proizvodnja gomilaju knjige koje bih htjela proèitati neovisno SUBOTA_06.11._12.00 > radionica > o zadacima i potrebama medija koje pokrivam. Razmjena vještina: pokaži što umiješ! U trenutku u kojem ste me uhvatili upravo sam 19.15 > HotAsian...Movies > projekcija > završila novu uknjigovljenu prièu Ede Popoviæa MaMa LIVE! Ili MaMa nazivo (bez narkoze) zajedničkog Plesaèica iz Blue Bara, te izbor prièa Josipa Mlakiæa Ponoæno sivo. Kako je rijeè o autorima èiju prozu PONEDJELJAK_ 08.11._19.00 > Subverzije – ve- dobro poznajem – nije bilo veæih iznenaðenja. èeri medijske gerile i poetskog terorizma Magazin za izvedbene umjetnosti Frakcija, broj 30/31, Prošlog sam tjedna za radio odradila i jedan zgo- dan, neobièan i pametan, kako ga najavljuju na UTORAK_09.11._19.00 > organizator: Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 2003/2004., koricama sve-prije-nego-obièni-triler Najbolje što Eksperimentalna slobodna scena > predstavlja- glavni urednik Goran Sergej Pristaš se može dogoditi jednom kroasanu Španjolca Pabla nje projekta i razgovor s umjetnicima > Tusseta, i dobro se zabavila. Paralelno èitam, još HWE _ dance balkan / nordic region 2004./2005. u rukopisu, prijevod romana Katarina, paun i jezuit Drage Janèara, jer bih trebala o njemu govoriti SRIJEDA_10.11._19.00 > mama èita > osljednji broj magazina Frakcija povezan je s na promociji, a Janèar me uvijek iznova uspijeva gostovanje Gorana Samardžiæa projektom Zagreb-Kulturni kapital Europe fascinirati svojim stilom i odmacima u prošlost, tako 3000. Rijeè je o platformi za suradnju koja drukèijim od onih koje rado èine domaæi pisci. ÈETVRTAK_11.11._19.00 > predavanje > traje od 2003. do 2005. godine i koja je nastala kao Što se tièe planova za èitanja, njih ima i mora biti Dražen Pantiæ (Location1): Out in Open ... digi- zajednièki projekt Centra za dramsku umjetnost, bezbroj, ali recimo – veselim se što me èeka novi talni mediji i taktièka demokratizacija Multimedijalnog instituta, Platforme 9,81 i udru- prijevod Juliana Barnesa, jednog od mojih naj-pisa- ge za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/WHW. ca, Povijest svijeta u 10 i 1/2 poglavlja, te roman sara- PETAK_12.11._19.00 > prezentacija + demo + Projekt je razvijen s njemaèkim partnerom projekt jevskog Amerikanca Aleksandra Hemona Èovjek bez akcija > relations, a uz financijsku potporu Kulturstiftung prošlosti, za koji æu napokon pronaæi vremena. Nathan Martin (Hactivist) & Edward Hirsch des Bundes. Cilj Kulturnog kapitala je bio razvoj Navedite nekoliko internetskih adresa koje osobno (Institute for Applied Authonomy) > Out in “suradnji – kako meðu nositeljima tako s lokalnim volite ili smatrate vrijednim pozornosti. Open: razvijanje taktièkih tehnologija // kon- i internacionalnim inicijativama – koje tematiziraju – Hm, mnogo ih je, ali ništa sustavno i konti- struiranje nemira promjene društvenih uvjeta kulturne proizvodnje, nuirano. Google je uvijek poèetak za put dalje. razvijaju strukturni položaj nezavisne kulture i Èesto otvaram domaæice: npr. T-com, vip.net, SUBOTA_13.11._12.00 > radionica > preispituju dominantne režime reprezentiranja Superknjižaru, stranice dnevnog tiska, ponekad Razmjena vještina: pokaži što umiješ kulture”. proèitam recenzije na Radiju 101, lupiga.com, 19.15 > HotAsian...Movies > projekcija > Važan dio projekta bile su i aktivnosti usmjerene nedavno sam naišla na Što èitaš?. No uglavnom MAMA TV by Icepick na reforme institucionalnog okvira nezavisne kul- krenem u traženje pa naiðem na svašta korisno i ture. CDU je u sklopu Kulturnog kapitala organi- još mnogo beskorisnog što me uvijek razveseli. I, PONEDJELJAK_ 15.11._19.00 > Subverzije – ve- zirao radionice, konferencija i teatarske reprezen- da, definitivno najèešæe koristim adresu zaba.hr, ali èeri medijske gerile i poetskog terorizma tacije, a kao izdavaè Frakcije ovaj broj je uklopljen iz vrlo prozaiènih razloga provjere stanja na raèunu u projekt. Bez obzira na to, Frakcija je kazališni putem internetskog bankarstva. UTORAK_16.11._19.00 > Organizator: Prijatelji èasopis i u ovom dvobroju donosi prave teatarske Čime se u posljednje vrijeme osobno bavite, što životinja > predavanje s diskusijom i projekci- tekstove, kao što su onaj Leonide Kovaè o Rebru kao privlači vašu intelektualnu pozornost ili koje vam se jom > zeleni zidovi BADco ili o projektu Collect-If Rica teme u kulturi/javnosti čine zanimljivima? Okrutnost kao odjevni predmet Allsoppa. Pod skupnim nazivom Proizvodnja zajedni- – Osim èitanjem, u posljednje se vrijeme najviše èkog Frakcija je okupila raznorodne teme, razgovore bavim prevoðenjem sa slovenskoga jer je na popisu SRIJEDA_17.11._19.00 > Swarm Intelligences_ i probleme koji knjiga za koje sam se zadužila poprilièna gužva. Vizualni kolegij > projekcija > funkcioniraju Pa sam se tako posljednjih mjesec-dva intenzivno Todd Haynes: Sigurna slièno pristupu družila s Mihom Mazzinijem i njegovim romanom ljudi okuplje- Kralj buènih duhova, po kojem je snimljen i jedan ÈETVRTAK_18.11._12.00 > organizator: 3. nih oko beo- od najuspješnijih novijih slovenskih filmova Slatki Zagreb World Music Festival Nebo > predava- gradske Teorije snovi. Moju intelektualnu pozornost u posljednje nje > koja Hoda. je vrijeme, ako zanemarimo tekuæu dnevnopoliti- Mari Boine, Norveška: «Mu Luodda/Moj naèin» Prema njiho- èku problematiku koja me više uopæe ne fascinira, Janne Hansen, Aja Samisk Senter, Kafjord, vim rijeèima, najviše privukao novi zakon o statusu slobodnih Norveška: «Uvod u suvremeno društvo Samija» èasopis TkH, umjetnika i imovinskom cenzusu istih, pa sam performansi dosta vremena provela u prouèavanju i konzultaci- PETAK_19.11._17.00 Swarm Intelligences_ i edukativne jama hoæu li, ako mjeseèno zaradim nešto više od Vizualni kolegij > predavanje i diskusija > akcije su dio 5000 kuna neto, doista oko 2000 kuna odmah mo- Aleksandar Battista Iliæ i Tanja Vrvilo: Digitalni iste platforme rati uplatiti za staž i socijalno. Ipak, najviše moje prošireni film i digitalna dramaturgija i “obièno fun- intelektualne pažnje trenutaèno traži i dobiva 20.00 > organizatorice: Angelina Jolie Fan Club kcionišu kao moja petnaestomjeseèna kæi koja me iz dana u dan > infuzija jedna- fascinira i zaokuplja neviðenom kolièinom tema, LezBIjska druženja i diskusije drugoj-treæoj”. dilema i naravno veselja.

cmyk 4 VI/141, 4. studenoga 2,,4. info/najave

(Francuska), Maram al Masri (Sirija), Danielle Auby (Francuska), Gjacumu Thiers (Francuska – Korzika), s autorima razgovaraju Dražen Katunariæ, Agonija pravog Jacqueline Spaccini, Ingrid Šafranek, Vanda Mikšiæ Književnost uživo i Sibila Petlevski izdavaštva Literature live festival, Književnost uživo; od 5. do 9 Utorak, 9. studenoga studenoga 2004., Zagreb - Villa Arko; 17-19 h Okrugli stol: Hrvatska književnost u svijetu Katarina Luketić Sudjeluju: Alida Bremer, Fikret Cacan, Branko Èegec, Ina Đurðan, Miloš Đurðeviæ, Giga Graèan, Iva Grgiæ-Maroeviæ, Miroslav Miæanoviæ, Biljana Tema: časopis za knjigu, godina 1, brojevi 8/9 i 10, 2004.; Program: Romiæ, Nada Šoljan, Snježana Hefti, Dražen glavni i odgovorni urednik Branko Čegec, Centar za Katunariæ, Miljenko Kovaèiæek, Istvan Ladany, knjigu, Zagreb Sreæko Lipovèan, Marina Lipovac-Gatti, Višnja Petak, 5. studenoga Machiedo, Mladen Machiedo, Tonko Maroeviæ, - Profil Megastore; 12-14 h Ivan Matkoviæ, Vanda Mikšiæ, Boris Periæ, Sibila autorska èitanja: Brane Mozetič (Slovenija), Petlevski, Nenad Popoviæ, Jacqueline Spaccini, Iztok Osojnik (Slovenija), Lidija Dimkovska Ingrid Šafranek, Tanja Tarbuk, Hans Verschoor, to se krije iza parola o spasu hrvatske knjige i (Makedonija – Slovenija); s autorima razgovaraju Svjetlan Viduliæ, Vlatka Valentiæ, Velimir Viskoviæ, èitanju koje je opet u modi? Kakav uèinak ima Miloš Đurðeviæ, Ivica Prtenjaèa i Sibila Petlevski Lela Zeèkoviæ-Faverey .... tiskanje knjiga uz novine na hrvatsko nakla- dništvo? Što za knjižare znaèi otvaranje prodaje - MM centar SC; 18-21 h - na kioscima? Je li rijeè o tzv. pljaèkaškom dam- Gjuro II; 20 h sudjeluju: Claude Ber (Francuska), uz glasovni per- slam veèer: (USA), pingu, “namjernom prodiranju na neko tržište s Milo Martin Ben Porter Lewis formance Frédérique Wolf-Michaux, s autoricom (USA) nerealno niskim cijenama koje æe na kraju uništiti razgovara Ingrid Šafranek voditelj: Mario Kovaè konvencionalne proizvoðaèe”, ili pak o legalnoj Louis Dubost (Francuska), s autorom razgovaraju konkurenciji? Koliko su kvalitetne jeftine knjige Vanda Mikšiæ i Sibila Petlevski : novinskih izdavaèa? Na ta i mnoga druga pitanja Organizatori Peter Zilahy (Maðarska), s autorom razgovaraju Hrvatski P.E.N. centar; Hrvatsko društvo pisaca vezana uz ovogodišnji fenomen knjiga & novine, Snježana Husiæ, Edo Popoviæ i Istvan Ladany u novom trobroju èasopisa Tema odgovaraju na- Koordinator autorskih predstavljanja: Ivica Prtenjaèa kladnici, knjižari, književnici, èlanovi Vijeæa za Hrvatske prijevode interpretiraju: Dubravka Cariæ, knjige, ekonomisti... I gotovo svi oni se slažu da Subota, 6. studenoga Lucija Stamaæ su dosadašnji rezultati prodaje jeftinih knjiga u Urednik tiskanog materijala: Miloš Đurðeviæ golemim nakladama na kioscima sljedeæi: pad pro- - Profil Megastore; 11-12.30 h Direktorica i autorica koncepcije festivala: Sibila daje svih ostalih izdanja u knjižarama za oko 30 sudjeluju: Casimiro de Brito (Portugal), s autorom Petlevski posto, što onda domino-efektom povlaèi i trend razgovaraju Tanja Tarbuk i Sibila Petlevski neplaæanja knjižara, smanjenje produkcije malih Ren K. Powell (USA – Norveška); Väinö Kirstinä izdavaèa, uniformnost knjižnog tržišta, svoðenje (Finska), s autorima razgovaraju Sibila Petlevski i Ruski pisci Boris Evsev i Aleksander Tkaèenko rubrika kulture u dnevnim novinama na propa- Dražen Katunariæ doprinijeli su Festivalu materijalima koji su obja- gandne stranice za vlastita izdanja (od pompozno vljeni u prijevodu Fikreta Cacana u okviru publi- najavljivanog priloga za knjigu Jutarnjeg lista još - Muzej grada Zagreba; 13-15 h kacija Festivala. Najavljujemo zasebnu veèer ruske ništa) itd. Primanje i sveèano otvorenje festivala književnosti u travnju 2005. na kojoj æe uz Evseva i Naime, prema objavljenim podacima, mjeseèno Tkaèenka, sudjelovati Sorokin, Bitov i drugi, od kojih se u Hrvatskoj na kioscima proda 1,8 milijuna - Vila Arko (Basarièekova 24); 19-21 h su neki autori veæ prisutni u hrvatskim izdanjima. knjiga, što znaèi da æe se za godinu prodati njih autorska èitanja: Jo Schapcott (UK), Matthew 21,6 milijuna. Jasno je da dugoroène posljedice Sweeney (UK) tog haranja krupnog kapitala mogu biti samo još Yang Lian (Kina/UK), Craig Czuri (USA), s autorima pogubnije za pravo nakladništvo, osobito ako se razgovaraju Miloš Đurševiæ i Sibila Petlevski tome pridodaju bezrezervna podrška projektu novinskog izdavaštva ministra Bože Biškupiæa i - Zagrebačko kazalište mladih, 22 h njegove preporuke da se ostali hrvatski nakladnici k.o. kazališna grupa Roland Barthes: Lovers’ Discourse izvole ponašati kao gospodarski subjekti na slobo- dnom tržištu. Kada se sintetiziraju sva mišljenja iznesena u ovom prilogu, jedino se možemo zapi- Nedjelja, 7. studenoga tati: kako to da Zajednica hrvatskih nakladnika ne - Profile Megastore; 11-14 h èini ništa ili minimalno kako bi zaštitila interese autorska èitanja: Eduard Kovač (Slovenija), Boris A. struke? Odnosno, kako to da izdavaèi nisu digli Novak (Slovenija) veæu buku i istupili jedinstveno u javnosti, kao u s autorima razgovaraju Ivica Prtenjaèa i Sibila Festival glazbe u sluèaju uvoðenja PDV-a na knjigu? Oèito, interes Petlevski krupnog kapitala (pa i kulturnog kolonijalizma, kako Stewart Conn (UK), Kevin McEnenaney (USA), s smatra ekonomist Duško Saboloviæ, s obzirom na autorima razgovaraju to da su novinske kuæe u Hrvatskoj u veæinskom Miljenko Kovaèiæek i Miloš Đurðeviæ KSET-u vlasništvu stranaca) priveo je pod svoje i sitnije interese pojedinih nakladnika. - MM Centar SC; 18-20 h Peti Earwing no jazz festival, 3.-13. studeni 2004., KSET Osim vrlo dobro i podrobno obraðene teme o autorska èitanja: agit-prop izdavaštvu, novi trobroj Teme donosi još Herta Müller (Njemaèka), s autoricom razgovara nekoliko zanimljivih priloga. Ovaj put naslovni- Svjetlan Viduliæ com i velikim intervjuima u njemu se promoviraju Peter Waterhouse (Austrija), s autoricom razgovaraju Petak, 5. 11. Predrag Luciæ, novinar i urednik Feralove bibli- Nenad Popoviæ i Miloš Đurðeviæ Tamara Obrovac Transhistria Ensemble oteke te autor pjesmarice Haiku Haiku jebem ti Francine Prose (USA), s autoricom razgovaraju Subota, 6.11. maiku, i Ivana Sajko, dramaturginja i redateljica, Nikica Petkoviæ i Sibila Petlevski Pandelis Karayorgis Trio (SAD) Dražen Franoliæ autorica niza drama izvoðenih po uglednim europ- (Zagreb) skim kazalištima. Osobito je zanimljiv ovaj poslje- Ponedjeljak, 8. 11 dnji intervjuu u kojemu autorica pomno detektira Ponedjeljak, 8. studenoga Volapük (Francuska/Japan), Neptune (SAD) hrvatsko teatarsko mediokritetstvo, kolektivnu - Profil Megastore; 11 – 14 h Utorak, 9. 11. bezidejnost i lijenost, izbjegavajuæi pritom one autorska èitanja: Mustafa Stitou (Nizozemska), The Necks (Australija) stereotipe prema kojima je za loše stanje hrvat- Hans van de Waarsenburg (Nizozemska), s auto- Srijeda, 10. 11. skoga glumišta kriva iskljuèivo institucionalnu rima razgovaraju Hans Veschoor i Lela Zeèkoviæ- Available Jelly (Nizozemska/Engleska), G.A.P., tromost Akademije dramskih umjetnosti. Nadalje, Faverey (Zagreb) uz redovnu kritiku i informacije o novim izdanji- Shaip Emerllahu (Makedonija), Ilma Rakusa Èetvrtak, 11.11. ma, izdvajaju se još prilozi o austrijskom, feministi- (Švicarska), Pascal Rebetez (Švicarska), s autorima The Scientists (Australija), Babies (Zagreb) èkom vampu, nobelovki Elfriede Jelinek i njezina razgovaraju Nenad Popoviæ i Sibila Petlevski Petak, 12. 11. dva na hrvatskom objavljena romana Pijanistica i Kammerflimmer Kollektief (Njemaèka), The Clogs Naslada, te o knjigama u cyberspaceu o èemu pišu - MM Centar SC; 18-21.00 h (SAD) Žarko Paiæ, Katarina Peoviæ Vukoviæ, Hajrudin autorska èitanja: Robert Dickson (Kanada), s auto- Subota, 13. 11. Hromadžiæ, Marina Gržiniæ itd. Za preporuku, rom razgovara Biljana Romiæ Assif Tsahar & Cooper-Moore (SAD), Mush sasvim dovoljno. Jan-Luc Wauthier (Belgija), Sylvestre Clancier (Engleska) cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 5 anketa

Viktorijanska kultura i novi mediji

Katarina Peović Vuković eorge P. Landow, profesor engleskoga i povijesti umjetnosti na newriver/ – važna hipermedijska proza Sveučilištu Brown, vodeći je stručnjak viktorijanske književnosti i kulture i i poezija. svjetski poznati teoretičar hiperteksta. Njegova studija iz 1992. Hipertekst: 4. http://www.scottmccloud.com/co- Konvergencija suvremene književne teorije i tehnologije promovirala je akademski mics/zot/zot-01/zot-01.html – stranice George P. Landow, profesor pristup elektroničkim sustavima pisanja i uvelike pridonijela prodoru teorije Scotta McClouda, koji dobro poznaje viktorijanske književnosti i teorije hiperteksta na svjetska sveučilišta. Hipertekst je studija koja hipertekstualne stripove i hipertekst. 5. http://www.electronicbookreview. hiperteksta, nudi listu svojih naslova sustave dovodi u vezu s vodećim poststrukturalističkim pojmovima kao i s konceptima napuštanja tradicionalnih poredaka kulture tiska (hijerarhije, com/ – Electronic Book Review dio strani- koje čita i web stranica koje posjećuje linearnosti, odnosa centra/margine itd.). Riječ je o udžbeniku hipertekstualne ca Alt-X-a (http://www.altx.com/). teorije (zbog popularne žute naslovnice nazivanom “žuta knjiga”), koji je Hypertext 3.0 preveden na mnoge jezike. Landow intenzivno piše i predaje o devetnaestostoljetnoj književnosti, Koji su vaši trenutačni teorijski inte- umjetnosti i religiji pritom zastupajući obrazovanje uz pomoć računala. resi? Na čemu radite? – Upravo sam završio svoju poslje- Viktorijanstvo Ovaj digitalni predavač koautor je hipertekstualnih projekata koji ilustriraju mogućnosti takva obrazovanja. Jedan od njih, The In Memoriam Web, analizira dnju knjigu Hypertext 3.0, dopunjeno to trenutačno čitate? Možete li nam kompliciranu, viktorijansku, Tennysonovu pjesmu okupljajući objavljene izdanje, prošireno interaktivnim fil- reći nešto o tim knjigama/ časopisi- kritike, komentare studenata, odlomke djela drugih autora i ostale relevantne mom, pokretnim tekstom, blogovima i ma/ digitalnim tekstovima? dokumente, dok The Dickens Web (koji se sastoji od 245 dokumenata i 680 raspravama o politièkim implikacijama 1. His Dark Materials Philipa razlièitih vrsta novih medija. Pullmana, dio trilogije Blakean fantasy. linkova) donosi kolekciju materijala o Charlesu Dickensu, njegov roman Great Expetations i dokumente o viktorijanskoj povijesti, javnom zdravstvu, religiji itd. Radim i na eseju o liriènoj prirodi 2. Emma Brown, Clare Boylan. Ova hipermedijalnih pripovijesti. suvremena spisateljica završava ro- Slični projekti Georgea P. Landowa su i Writing At the Edge, Postcolonial Literature man èija je prva dva poglavlja napisala Web i Cyberspace, Hypertext, and Critical Theory Web, The Victorian Web. Charlotte Brontë pred smrt, prije 150 Kao gostujući profesor na Sveučilištu Brown od 1985. do 1992. Landow je godina. Mraènije od veæine viktori- sudjelovao u razvoju programa Intermedia koji se upotrebljavao u obrazovnim janskih romana, djelo se bavi tamnom programima predmeta engleske književnosti. Landow je nadzirao, stranom devetnaestostoljetna engle- uređivao i pisao različite hipermedijalne dokumente tog sustava, a skog života – prodajom djece u seksu- jedan od projekata u sklopu programa Intermedia – Dickensov Web alno roblje. Skandal razotkriva glavni – 1990. je proglašen najinovativnijim sustavom za podučavanje u lik Finch, koji je svojevrsna romanes- području humanističkih znanosti (nagrada EDUCOM/NCRIPTAL-a). kna verzija suvremenog W. T. Steada. 3. Imperial Bodies, Domestic Bodies: Webliograﬁja Women, Sexuality, and Religion in the www.landow.com – homepage Georgea P. Landowa Victorian Market, Mary W. Carpenter http://www.stg.brown.edu/projects/hypertext/landow/cpace/cspaceov. – ovu izvrsnu knjigu moje bivše stu- html – Cyberspace, Hypertext, and Critical Theory dentice èitam vezano za jedan diplom- http://www.stg.brown.edu/projects/hypertext/landow/victorian/victov. ski rad o biblijskoj interpretaciji i de- html i http://www.victorianweb.org – The Victorian Web vetnaestostoljetnoj britanskoj kulturi. http://www.postcolonialweb.org – Postcolonial Web The Victorian Web Bibliograﬁja Nabrojite nekoliko omiljenih web Hypertext: The Convergence of Contemporary Literary Theory and stranica i objasnite njihovu važnost. Technology, Baltimore & London: Johns Hopkins University Press, 1992. 1. The Victorian Web (www.victo- (prvo poglavlje je dostupno na http://www.victorianweb.org/cpace/ht/ rianweb.org) – moje stranice o vikto- jhup/contents.html) rijanskoj kulturi koje imaju posjet veæi Hyper/Text/Theory, ur. George P. Landow, Baltimore: Johns Hopkins od 15 milijuna hitova mjeseèno. University Press, 1994. 2. http://www.macktez.com/users/ The Digital Word: Text-Based Computing in the Humanities, ur. s Paulom noah/ – blog mojega sina. Delanyjem, MIT, 1993. (http://www.victorianweb.org/cv/Books/dw.html) 3. http://www.cddc.vt.edu/journals/ Hypermedia and Literary Studies, ur. s Paulom Delanyjem, MIT, 1991.

cmyk 6 VI/141, 4. studenoga 2,,4. satira

Tko plaća porez smije se i Besmisleno je progoniti nekog kardio-kirurga kojem treba malo spida da ostane u formi, dodao je Hutchinson. To drogirati nije bio cilj zakona. No destruktivni ovisnici o drogama – ovisnik koji socijalnu pomoć troši na crack ili tip u Harlemu koji stalno puši marihuanu – to su ljudi koje ovo društvo ne može tolerirati The Onion pošteni zaposleni graðani moæi æe u miru nastaviti s uživanjem blažih droga kao što su ecstasy i kokain. Walters je rekao kako æe novi za- je Hutchinson. Povuci par lajni koke dbe u pravilu bile osnovnoškolskog kon bitno olakšati borbu protiv droga. na zabavi svog prijatelja homoseksualca. karaktera i toliko pretjerane da ih go- Državni sudovi neæe biti zatrpani Svrati u ludi noæni klub ili na kakav rave- tovo nisam ni osjetio. Uporaba droga legalna ako je sluèajevima djece koja su u klubovima party; radi što te volja. No što god èinio, Vi ste, s druge strane, oštro i realno konzument zaposlen uhvaæena s “vitaminom K” ili doktora doði na posao u ponedjeljak jer ti, frende, ne ukazali na “kruškoliki” izgled mog ASHINGTON, DC – U nasto- koji su bogatim suprugama prepisali gine buksa. tijela i naglasili kako bi bilo dobro janju da žarište rata protiv droge Vicodin. Više novca moæi æe se odvojiti Žao mi je ak sam na trenutak zvuèao da skinem 15-20 kilograma. Štoviše, postavi na pravog neprijatelja, za gradnju zatvora koji æe pomoæi da nesuvisl, dodao je Hutchinson. Ušlagiran moju težinu spomenuli ste samo kako Kongres je u ponedjeljak legalizirao se nezaposlene ovisnike makne s ulice sam do jaja. biste ukazali na moj licemjerni obièaj uporabu droga za stalno zaposlene – što je statistièki najuèinkovitija me- da pljujem po izgledu svih oko sebe. U životu me nitko nije tako Vi time niste htjeli reæi da je pretilost stanovnike. toda skidanja ovisnika s droge. precizno uvrijedio Burzovni mešetari, odvjetnici, profesori Oèito je da se velik broj uživatelja droga nužno nešto loše, što ja uvijek èinim; engleskog jezika... vi niste problem, rekao ne može nositi s drogom, rekao je Walters. Nema sumnje, ovaj put ste prešli jednostavno ste ukazali na dvostrukost je na konferenciji za tisak u Bijeloj Naša je dužnost da takvim ljudima odu- granicu. Vrijeðali su me i prije, ali do mojih mjerila i razotkrili me kao fru- kuæi proèelnik Agencije za suzbijanje zmemo drogu i usmjerimo je prema vikend- danas me nitko nije uvrijedio s takvom striranog, licemjernog bijednika. narkotika Asa Hutchinson. Ako uredno korisnicima. preciznošæu. Odakle Vam pravo da na A toèka na i bio je dan kada ste plaæate porez i ne stvarate probleme, neæemo Zakon æe, dodao je Hutchinson, mene sasipate svu silu savršeno opra- me nazvali nezrelim i opisali me kao vas maltretirati ako nakon napornog radnog pomoæi u zaštiti siromašnog i neza- vdanih kritika. Vaši podli, utemeljeni “emocionalno nedonošèe koje nije dana odluèite popušiti malo trave ili hašiša. poslenog stanovništva, jer se ti ljudi napadi režu dublje od bilo kakva noža. sposobno uspostaviti dublji odnos sa Ako ste, s druge strane, jedan od onih lijenih, – za razliku od bogatih – nisu sposobni Iako su me i ranije neke bijedne zmi- svojim kolegama”. Umjesto da ste me nepokretnih tipova koji po èitave dane vise nositi s posljedicama djelovanja droge. jurine zasipale svojim otrovom, njihove napali izravno kao osobu, iskoristili na uliènim uglovima i skupljaju novac za Droge stvaraju ovisnost i to je èinjenica su uvrede uvijek bile posve neosnova- ste obrasce mog ponašanja kako biste novi šut, èuvajte se. bez obzira živite li u getu ili ste odvjetnik ne, pa ih nisam shvaæao ozbiljno. Ali Vi, iscrtali detaljan portret usamljenog, Novi zakon, koji uskoro stupa na s Harvarda, rekao je Hutchinson. No gospodine! Kako se usuðujete gledati jadnog èovjeka koji æe se dovijeka snagu, omoguæit æe policiji i pravosuðu gorka i teška istina je da se klinac iz geta name u oèi i prozreti sve moje mane. valjati u svom siæušnom univerzumu, da se usredotoèe na prave kršitelje zako- vuèen na heroin neæe riješiti ovisnosti u klini- No dobro, lažem. Vauuuuu, ulovili pun gorèine i prezira. Uništili ste me na o drogama, rekao je Hutchinson. ci Palm Springs, niti æe postati predsjednik. ste me. Pa zar je to razlog da me na- – i impresionirali – vještom analizom Besmisleno je progoniti nekog kardio- Zato on manje sretne meðu nama moramo zovete “prljavim lažljivcem”? Ako me moje psihe. kirurga kojem treba malo spida da ostane zaštititi prijetnjom zatvora. veæ takvim smatrate – s punim pravom Mislim, zaboga. Svatko može uvri- u formi, dodao je Hutchinson. To nije Profitirat æe i amerièka ekonomija. – budite pošteni i ne nabijajte mi tu jediti, ali vi ste me svojim upuæenim, bio cilj zakona. No destruktivni ovisnici o Prve analize pokazuju da æe prijetnja odvratnu istinu na nos. Jednostavno razumnim kritikama potpuno razorili! drogama – ovisnik koji socijalnu pomoæ troši zatvora motivirati rekreativne korisni- me nazovite lažljivcem, uvrijeðeno se Kao skalpelom, rasjekli ste me na kona crack ili tip u Harlemu koji stalno puši ke droga da potraže posao, što æe pak okrenite i zalupite vratima. Za Boga madiæe svojim savršenim engleskim marihuanu – to su ljudi koje ovo društvo ne smanjiti socijalne izdatke. miloga, nemojte mi ukazivati na pro- jezikom. Zar sam vas zaista toliko može tolerirati. Legalna žiža ili zatvor?, zapitao se turjeèja u mojim iskazima i onda pred razljutio? Drago mi je što moja žena i Prema rijeèima vodeæeg borca protiv Cory Everly (23), nezaposleni teksto- svima tražiti objašnjenje. Takvom ta- djeca nisu bili prisutni kada ste ogolili droge Johna P. Waltersa, taj æe zakon pisac iz Austina u Texasu. Odmah ujutro ktikom uskraæujete mi svaku šansu da sve moje mane. imati snažan i pozitivan utjecaj na jurim u duæan za kuæne ljubimce i tražit æu izbjegnem opravdane kritike. Mislio Kako ste to mogli uèiniti, gospodi- zdravlje amerièkog naroda. Rudy da me opet zaposli. sam da ste iznad toga. ne? I zašto? Zapravo, znam zašto. Zato Oèekujemo da æe zbog tog zakona pasti Rudy je moja šefica... u duæanu za kuæne A moja debljina! Kako ste me samo što ševite magarce ili nešto slièno, broj korisnika teških, štetnih droga poput ljubimce. napali zbog debljine! Mislim, i ranije prokleti magarojepèe! heroina i cracka – droga koje najèešæe rabe Novi amerièki moto je: Radi do izne- su mi na pristojan naèin ukazivali na nezaposleni, rekao je Walters. Uz to, moglosti, šlagiraj se do iznemoglosti, rekao blago proširen struk, ali su te primje- S engleskoga preveo Višeslav Kirinić

Slavenska duša je tako otvorena i Franjevaèki konop može poslužiti i široka da u nju stane svakojaka brutal- kao laso. nost. Plodovi mora (aforizmi) Nemoralni se prostituiraju. Moralni Nema toga što on ne bi žrtvovao za iznajmljuju sobe. erotski užitak. Žrtveni jarac. O nacionalnim junacima najljepše Jandre Drmić u kojoj pogibaju gledatelji. Senatora za konja! pjevaju sljepci.

Samokritika: premalo griješim. Razgovarajmo ozbiljno. Zanemarimo Jesu li sveci bili sveci i prije progla- èinjenice. šenja? U laži su kratke noge. Dakle, sta- Smišljam kratku prièu o smrti. Veæ bilna. Balkan nema velike pisce tragedija. Kako naæi djetelinu sa èetiri lista? imam kostur. Ima samo izvodaèe. Stoka sve poždere! Kada bi bar bili sigurni da æemo u Devedeset posto Hrvata vjeruje. Da miru proživjeti zagrobni život. Istinskih vjernika ima èak i meðu Diogen nije tražio èovjeka. Samo ga su katolici. sveæenicima. je osvijetlio. Kada umre, kršæanin dobije plus. Siva masa misli da je mozak. Na Zemlji nas ne drži samo sila Iza svakog uspješnog homoseksual- I na granici izmedu Starog i Novog teže. Ipak, to mora biti neka teža ca uvijek stoji muškarac. Gledam kartu svijeta. Nigdje me zavjeta stoji carinik. sila. nema. Sveæenici se ne žene, ali se vole. Nietzsche je osvojio vrhove uma. A Kada bi pisci manje mislili o sabra- Kajanje? Posljednja faza busanja u onda je sišao. nim djelima, djelovali bi sabranije. Siromasi misle samo na novac. prsa. Jesmo li sami u svemiru kao i na Želim li biti legenda, moram se Crkva sugerira suzdržavanje od se- Balkanski doprinos drami? Tragedija Zemlji? ponavljati. ksualnih odnosa prije Mlade mise. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 7 kolumna

Kulturna politika

Prema kulturnoj strategiji Rijeke

tekstu o kulturnim/stvarala- Autističnost kulturnih èkim industrijama u prošlom institucija broju Zareza upitala sam se Prema Prilozima kulturnoj strate- nije li vrijeme za osnivanje centra giji Rijeke, te kulturne pokretaèke ili instituta u našoj sredini koji bi se snage nema. Kulturne institucije posvetio njihovu istraživanju, te sam zatvorene su u èvrste, nepomiène istakla da bi Sveuèilište u Rijeci svo- strukture (koliko smo udaljeni od jim otvorenim i dinamièkim pristu- široko organiziranih clustera u dru- pom novim izazovima moglo odgo- gim zemljama!), uz neke iznimke voriti i ovom, možda u okviru kultu- one su potpuno autistiène, samo- ralnih studija. Koincidencijom, tih dovoljne i neprepoznatljive, ne dana dobila sam publikaciju Prilozi postoji programska temporalnost i kulturnoj strategiji Rijeke/Contributions prostorna fleksibilnost. Ova obilježja Biserka Cvjetičanin to Cultural Strategy of Rijeka (Rijeka, pripisuju se, velikim dijelom, nasli- Drugo more, 2004., urednik Davor jeðu socijalizma. Ne bih se s time Miškoviæ), kao rezultat istoimenog složila. Sjeæam se kada su mnogi od Perspektive To što se Rijeka dovela u projekta koji su financijski pomogli nas, rijeèkih (sušaèkih) srednjoško- Stoga je pojava Priloga važna. Oni situaciju da se “od kulture traži Grad Rijeka i Europska kulturna laca – u doba socijalizma – hrlili na kritièki analiziraju stanje u rijeèkoj fondacija. Dok Sveuèilište u Rijeci izložbe koje je pokretao i ostvarivao kulturi, osobito upravljanje u kulturi, da funkcionira kao vodovod, potièe promjene u okviru Bolonjskog Boris Vižintin, uvijek u “novim tren- naznaèuju probleme i potrebe, i daju kanalizacija ili distribucija procesa i, na primjer, programa PIL dovima” kako bi se danas reklo, ili neke smjernice koje bi mogle biti ko- (u prošle tri godine ostvarilo je velik u HNK s Otelom Veljka Marièiæa. risne za (buduæu) kulturnu strategiju energijom”, stvarno nema veze investicijski ciklus kojim je osuvre- Tada je Rijeka bila eminentno kul- Rijeke. Sigurno su šansa za kulturu s naslijeđem socijalizma, nego menjena infrastruktura za edukati- turno središte, dinamièno i živo. Rijeke brojna napuštena skladišta i vne i istraživaèke programe), prilozi Naravno, s tranzicijskim procesima, tvornièke hale, na primjer golemi pro- s onima koji ne razumiju nove kulturnoj strategiji u najveæem dijelu kulturne promjene su bile neizbje- stori Torpeda, koje “valja pretvoriti izazove, pa im se, prirodno, opiru govore o “zatvorenim svjetovima” žne, i u mnogim zemljama Središnje u ulice kulture i umjetnosti”, zatim rijeèkih kulturnih institucija, što i Istoène Europe dovele su u krizu ulaganje u kadrove, reorganizacija pokazuje da veze izmeðu kulture i brojne institucije, od kojih su neke ustanova kulture, što se sve nabraja obrazovanja ne postoje, odnosno da nestale, a neke redefinirale svoju u Prilozima. Takoðer bi projektni ili se kultura ni u kojem sluèaju ne per- ulogu. Meðutim, to što se Rijeka programski pristup financiranju kultu- cipira kao transsektorska djelatnost. dovela u situaciju da se “od kulture re bio mnogo efikasniji od sadašnjeg. Stvaralački grad traži da funkcionira kao vodovod, Uèlanjenje u Mrežu stvaralaèkih gradova kanalizacija ili distribucija energi- (Creative City Network) otvorilo bi nove Za Rijeku, snažno industrijsko jom” (str. 63), stvarno nema veze s moguænosti meðunarodne suradnje. i luèko-transportno središte koje naslijeðem socijalizma, nego s onima Meðutim, za identitet i razvoj ovoga godinama propada, razumijevanje koji ne razumiju nove izazove, pa mediteranskog i srednjoeuropskoga kulture kao razvojnog resursa grada im se, prirodno, opiru. Tim su dra- grada burne povijesti, bogatog kultur- je imperativ. Mnogi gradovi u svijetu gocjeniji novi akteri u kulturi koji nog nasljeða i umjetnièke tradicije, u posljednjem desetljeæu prošlog pripadaju neinstitucionalnom sekto- velikih suvremenih stvaralaèkih po- stoljeæa prihvatili su novi koncept ru, otvorenom i fleksibilnom, spre- tencijala, potrebno je mnogo više: ista- ekonomskog razvoja opæenito i mnom na prilagodbu uvijek novim knuti njegove vrijednosti i posebnosti i urbanog razvoja posebno, nazvan promjenama ili njihovu iniciranju. strateški se opredijeliti. Kulturom predvoðen ekonomski razvoj (Culture Driven Economic Development). Kultura, njezine institucije i sve ono što ih prati, postaje središte gradskog i regionalnog razvoja, stvaralaštvo i PRETPLATNI LISTIĆ - izrezati i poslati na adresu: umjetnost priznaju se kao predvodni- dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja ci nove ekonomije i urbane obnove, a 10000 Zagreb, Vodnikova 17 posebno se inzistira na ulozi kulturnih industrija. Dovoljno je spomenu- Želim se pretplatiti na zarez: 6 mjeseci 120.00 kn s ti neke gradove koji su, preobrazbom popustom 100.00 kn, 12 mjeseci 240.00 kn s popustom u kulturna središta, osigurali i vla- Kulturne 200.00 kn stiti ekonomski razvoj: Birmingham u Velikoj Britaniji, Bilbao u institucije Kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove te studenti Španjolskoj, Bogota u Kolumbiji koja i učenici mogu koristiti popust: 6 mjeseci 85.00 kn, 12 je, štoviše, od devedesetih godina ne smiju biti mjeseci 170.00 kn prošlog stoljeæa do danas smanji- la broj ubojstava, te noviji primjer statične Za Europu godišnja pretplata 50,00 EUR, Liverpoola koji je nominacijom kul- strukture za ostale kontinente 100,00 USD. turnoga grada doživio razdoblje eko- PODACI O NARUČITELJU nomskog napretka. Naglašavajuæi da nego “procesi su gradovi oduvijek bili srce kulture i civilizacije, stvaralaèka žarišta, te koji pridonose ime i prezime: da se u današnje vrijeme suoèavaju s stvaranju adresa: ekonomskim, socijalnim i infrastru- telefon/fax: kturnim problemima, Charles Landry u knjizi Stvaralaèki grad (The Creative kulture grada” e-mail: City, London, 2001.) u središte sta- vlastoručni potpis: vlja novu dimenziju – ljudske kreativnosti i kulturne inovacije – kao razvojnu pokretaèku snagu. Kulturne Uplate na žiro-račun kod Zagrebačke banke: institucije ne smiju biti statiène 2360000 – 1101462454. Kopiju uplatnice priložiti listiću strukture nego “procesi koji pridono- i obavezno poslati na adresu redakcije. se stvaranju kulture grada”.

cmyk 8 VI/141, 4. studenoga 2,,4. razgovor ć Gordana Vilovi Tabloidizacija javne sfere

svojoj ste knjizi, ujedno i samo političke tjednike, nego Nataša Govedić u uporabi uvijek kad se spom- cijom, ukazuju na drastièno iznimno vrijednoj doktor- i HRT i gotovo sve komerci- inje HRT nakon promjene smanjenje trenda povjerenja skoj disertaciji, analizirali jalne tiskovine. Može li se tom svakog novog zakona o HRT-u. u medije. Street pak govori etičke prijepore u Globusu i fenomenu ikako (kako?) stati Politologinja i analitičarka Koliko znam, javna televiz- o “zaglupljivanju”, a Sparks Nacionalu, zaključivši da je sto- na kraj? Odnosno kakva vrsta medija, autorica knjige ija ima ulogu informirati, o taktici masovnih medija da pa neetičnosti u njima i kvalita- aktivizma ima učinka kad je u educirati i, svakako, zabaviti. laganim sadržajima ukljuèe što tivno i kvantitativno slično vi- pitanju obuzdavanje medijskog Etički prijepori u Globusu Èini mi se da je HRT upao u širi krug ljudi koji nemaju na- soka. Koliko je puta s time u vezi nasilja? i Nacionalu 1999.-2000., zamku “izazvanosti” komerci- viku konzumiranja medijskih reagiralo Hrvatsko novinarsko – U pravu ste kad kažete da jalnim televizijama i nastoji se proizvoda. društvo te je li bilo ikakvih pra- u hrvatskim medijima ima sen- govori o etici u hrvatskim natjecati s njima, uvodeæi neke Što mislite o najnovijem hr- vnih ili političkih sankcija za zacionalizma, ishitrenih i ne- medijima te vladavini sadržaje koje javnoj televiziji vatskom Zakonu o medijima? nepotpune, iskrivljene ili napro- provjerenih vijesti, poluistina, baš i nisu nužni. Usto, ova tel- Molila bih vas da istaknete naj- sto netočne informacije? izmišljanja dogaðaja. No, to je tržišnih vrijednosti u evizija ima redovitu pretplatu slabije točke, ali i promjene koje – Teško mi je odgovoriti na u bitno manjoj mjeri u odnosu novinarstvu i prilièan prihod od oglašivaèa. smatrate korektnima? pitanje o tome koliko je Vijeæe na devedesete kad je upravo Pokušaj natjecanja HRT-a s – Ovaj Zakon o medijima èasti HND-a imalo posla sa u nekim tjednicima taj tip komercijalnim televizijama usvojen 30. travnja 2004. bolji sluèajevima koji su uzeti u pristupa novinarstvu dosegao nije dobar. Mislim da bi tu je od prethodnog, premda je kvalitativnu analizu istraživa- svoj vrhunac. Uzmete li danas Hrvatska televizija mogla ima- najviše rasprava bilo oko zašti- nja etièkih prijepora Globusa u ruke neki od tjednika s poti više štete nego koristi. HRT te izvora informacija i zahtjeva i Nacionala u 1999.-2000. èetka i sredine devedesetih, je u golemoj prednosti pred da novinar mora otkriti svoj Vjerojatno je bilo sluèajeva vidjet æete da su se današnje komercijalnim televizijama, izvor u sluèaju da državno tuži- koji su se našli na procjeni novine u tom smislu “smirile”. a to se odnosi na obrazovne i teljstvo to zatraži od njega. U stupnja etièke prijepornosti, Teško je povjerovati da su te znanstveno-popularne sadržaje konaènom tekstu pronaðena jer su neki primjeri to svakako novine imale svoje èitatelje. A i potencijale. je blaža, kompromisna varijan- zaslužili. U tom vremenu bio jesu. Jako su se dobro proda- Postoji li medijsko tržište u ta kojom se i dalje zahtijeva je enormno velik broj sudskih vale. Danas možemo govoriti kojem o programu ili o sadržaju otkrivanje izvora u nekoliko postupaka koji su bili voðeni o tabloidizaciji hrvatskih me- medija ne odlučuje prvenstveno sluèajeva. Poznato je da je protiv nakladnika zbog pre- dija, kao svjetskom procesu kapital, ulagači, dakle medij koji izvor jedna od svetinja za novi- trpljenih duševnih boli, pa se koji je dotakao i Hrvatsku. uspijeva opstati kao nezavisan? nara. Nijedan novinar koji drži možda i neki od istraživanih Tabloidizirane novine slijede Je li takav medij osuđen na ni- do vlastita kredibiliteta nikad sluèajeva našao na sudu. recept: informirati i zabaviti ske, fanzinovske, tiraže? neæe otkriti svoj izvor. Pa ma- (infotainment), boja, što više – Da, ali koliko dugo mogu kar morao i u zatvor zbog toga. Etički prijestupi kraæih i lakših sadržaja. Ne bi trajati novine osuðene na fan- Niz je takvih sluèajeva zabilje- Kako uopće deﬁnirati, pa to bilo tako drastièno da ima- zinovske naklade?! Novinsko ženo u Americi i u Europi. samim time i regulirati, etički mo na tržištu ozbiljan newsma- tržište je neumoljivo. Ako Dobra stvar novog Zakona prijestup novinara? gazin ili nekoliko novina koje mislite da imate dobre novine, o medijima jest reguliranje – Najkraæe, etièki prije- Britanci nazivaju quality press. I neovisne, sadržajno korektne, transparentnosti vlasnièke stup novinara bilo bi svako da smo bogatiji pa da možemo napravljene po svim pravilima strukture, reguliranje namjerno kršenje profesional- redovito kupovati više novina profesionalnog novinarstva, a prenošenja informacija iz nih standarda u novinarskom svakodnevno. Teško je povje- ne kupuju se, onda, nažalost, drugih medija i obveze naklad- pozivu. Etika je zapravo rovati da ne postoji kritièna bez potpore nekog dobrotvora nika u vezi s obznanjivanjem stalno preispitivanje vlastitih masa èitatelja zainteresiranih one ne mogu opstati. svih relevantnih podataka postupaka i iskreno nastoja- za kvalitetan newsmagazin, ali, novinama, ukljuèujuæi podatak nje za odgovornom praksom eto, dosad se pokazalo da su Nepovjerenje u medije o prosjeènoj nakladi. novinarstva. Postoje kodeksi svi pokušaji nakon Danasa pro- A hrvatski medijski konzu- ponašanja novinara na razini pali. Ne bih sadašnju situaciju menti, èini se, sve svoje potre- Medijski monopoli svih novinarskih udruženja, nazvala medijskim nasiljem. be zadovoljili su postojeæim Europe a u razvijenom svijetu veæi- Tržišne, a ne civilne novinama i tjednicima koji Možete li usporediti situa- na medijskih kuæa ima svoja imaju sve – od politièkih špe- ciju medijskog monopolizma u pravila profesionalnog postu- vrijednosti kulacija i skandala, do kratkih Hrvatskoj sa situacijama u osta- panja koja novinari potpisuju Naprosto, novinsko izda- sadržaja hrvatskih i meksièkih lim europskim zemljama? prilikom sklapanja ugovora o vaštvo slijedi potrebe tržišta Nekoliko telenovela. – Odavna je pitanje medij- radu u nekoj redakciji ili kuæi. i ukusa jedne sasvim drukèije Nedavno sam pročitala izja- skog monopola udarna tema u Etièki prijestup u takvim ku- èitalaèke publike, odgojene istraživanja iz vu Roberta De Nira, koji tvrdi Hrvatskoj. Nekoliko mjeseci, æama može biti sankcioniran upravo na sadržajima u kojima da su mediji “poput ogromnog sredinom ove godine, voðe- ne samo izbacivanjem iz te nema pretjerane osjetljivosti 2002. pokazalo dinosaura, koji svojim repom pone su široke rasprave o tome kuæe nego i preporukom da za ljudske tragedije, etiènost, mete sve čega se dohvati, bilo do- u povodu kupnje Slobodne ga se doživotno onemoguæi u pristojnost. Oèito, tabloidni je doista da je bro, bilo loše”. Nije li u takvome Dalmacije. Hrvatska se ni po obavljanju novinarskog posla. sadržaji su dobro “sjeli” na stavu sadržan i strah javnosti od èemu ne izdvaja iz trenda Sluèaj novinara Kellyja iz USA tržištu, i ono što donosi prihod povjerenje u medija, nepovjerenje u medije? stvaranja medijskih monopola Todaya je upravo tako završio. ili profit se ne mijenja tek hrvatske medije Kakve su političke posljedice u nama susjednim zemljama. U Hrvatskoj, EuropaPress tako. nepovjerenja u medije? Ni razvijene zemlje (stare) Holding ima svoj Kodeks po- Što mislite o HRT-u kao prilično nisko. – Nekoliko istraživanja iz Europe ne mogu se pohvaliti našanja novinara, kao i HRT, navodno “javnoj” televiziji? 2002. pokazalo je doista da je da su uspjele izmaknuti medij- te nekoliko manjih privatnih Imaju li državljani Hrvatske, Ne znam kakvi bi povjerenje u hrvatske medije skim monopolima. Primjerice, medija. Koliko znam, nigdje kao osobe koje izdvajaju novac prilièno nisko. Ne znam kakvi Berlusconijevo medijsko car- u nas nije bilo tako rigoroznih za tu javnu televiziju, pravo podaci bili danas, bi podaci bili danas, ali doima stvo bilo je u nekoliko navrata kazni, poput spomenutog iz na smanjenje njegove rapidno se da se hrvatsko novinarstvo predmet oštre rasprave na USA Todaya ili New York Timesa, rastuće komercijalizacije, kao i ali doima se da još nije oporavilo od teških, Vijeæu Europe, upravo zbog gdje je novinar izmišljao prièe. pravo na povećanje edukativnih se hrvatsko devedesetih godina. Vjerujem pogubnog uèinka vlasništva na U kojoj mjeri hrvatskim sadržaja? da je tada bila najniža razina neovisnost i pluralizam medija. medijima vlada senzacionali- – Hrvatska državna televiz- novinarstvo još nije povjerenja u hrvatske medije. Ono što je karakteristièno za zam, fabriciranje skandala, kao ija ili “javna” televizija vjerojat- Meðutim, i svjetski medijski Hrvatsku jest èinjenica da je, izravna suprotnost i ujedno pono mora još mnogo raditi da bi oporavilo od teških, teoretièari, poput lingvista barem dosad, bilo nemoguæe ništenje novinarske etike? Moj to doista postala. U posljednjih Chomskog ili pak onih koji se doæi do podataka o strukturi je dojam da “žutilo” ne zahvaća desetak godina izraz “javna” je devedesetih godina bave politièkom komunika- vlasništva, zbiljskom vlasniku cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 9 razgovor i nakladama. U istraživanju Prema etičnim o utjecaju vlasništva na neo- medijima visnost i pluralizam medija u Novinarstvo je Zašto se u domaćim regiji u kojem je sudjelovala i medijima tolerira, dapače Hrvatska, a završenom u ve- posebno zvanje u i honorira, kolumnistički ljaèi ove godine, utvrðeno je, status autora koji su izra- prema rijeèima urednica studi- kojem se pogreške ziti politički konvertiti i je Brankice Petkoviæ i Sandre k tome etički nedosljedne Bašiæ Hrvatin, da je zajedni- ne mogu skriti ili osobe? èka osobina država èlanica zatajiti. Sve se vidi – Zapravo ne znam Europske unije i 18 zemalja kako bih odgovorila na koje su sudjelovale u istraživa- odmah. Za mene to pitanje. To je kao i nju “bliski meðuodnos medij- u životu. Sve je stvar skog, politièkog i ekonomskog su uzori etičnosti odabira. Redakcija sama kapitala (katkad u rukama odluèuje kome æe dati jedne osobe)”. Svakako je to svi oni novinari kolumnu, a kolumnu loša opæa ocjena. nije lagano pisati, i samo Kakvu proceduru reagiranja koji razmišljaju o oni novinari koji dva ili smatrate najdjelotvornijom tri puta tjedno pišu ko- strategijom osporavanja kada je potrebi da se bude lumne znaju kakav je to neka osoba ili grupa osoba krivo etičan, jednako kao napor. Biti uvijek svjež, optužena u visokokomercijal- neponovljiv, aktualan, nom mediju? i oni koji su izgradili originalan, pametan, – Svakako je loše kad se jasan… nemoguæa misija. neka osoba, grupa ili institucija okvire vlastitih Ovi ljudi koje imate na naðu izvrgnuti nekoj neistini umu se vjerojatno nisu ili poluprovjerenoj informaciji etičkih normi umorili pa i dalje pišu u listu koji može proèitati i do kolumne, a oèito su èi- stotinu tisuæa ljudi. tani pa im je to najjaèa Inzistiranje na ispravku kolumnistièka legitima- drukèijem odnosu s medijima, cija. mediji su joj pomogli da pos- Ako se što može spasiti na- Postoje li građanske tane to što jest, pa su sigurno kon toga, onda sam za ispriku inicijative u kojima vidite zagrizli i kad je u pitanju ili ispravak koji bi trebao biti mogućnosti dekontamina- bilo nešto što joj je donijelo objavljen u sljedeæem broju cije medijskog okoliša? novina. Pitanje je hoæe li se to prilièno neugodnosti. U konk- – Postoji neko- proèitati, ali tu instancu lije- retnom sluèaju, kad sam vidje- liko. Vijeæe za medije ka treba koristiti. Meðutim, la fotografije koje su objavljene Hrvatskog Helsinškog postoji i shvaæanje demantija u jednim dnevnim novinama, odbora iniciralo je koje je takoðer prijeporno, a prenesene su s web por- nekoliko rasprava i jer æe mnogi reæi da upravo tala, ocijenila sam ih krajnje jednu meðunarodnu demantijem potvrðujete da neetiènima, jer je vidljivo da konferenciju na ko- svakako “tu ima neèega”. A, s nije rijeè ni o kakvoj javnoj joj je raspravljano i o druge strane, ako propustite stvari. I èini mi se da tu nema moguænostima, kako vi reagirati, onda zauvijek ostaje ništa sporno. Sada kad je to kažete, “dekontaminac- ponegdje upamæena ta neisti- na sudu i kad je rijeè o tužbi, ije medijskog okoliša”. na. U sluèaju da se ne objavi ne samo o povredi privatnosti Zbog potreba da se ispravak netoènih informacija, nego i o autorskim pravima, ne uspostavi mehanizam ošteæena se osoba ima pravo znam što bih rekla. Po meni, kontrole i unaprjeðenja obratiti opæinskom sudu tu- rijeè je ili o privatnosti ili o dobrih novinarskih žbom protiv glavnog urednika. povredi autorskih prava. obièaja i izoštri osjeæaj Sljedeæe, važno je obratiti Gubi li novinar integritet novinara za namjere da se i Vijeæu èasti Hrvatskog kada tekstove objavljuje u kom- budu profesionalniji i novinarskog društva i ukazati promitiranom glasilu? Koliko etièniji u svom poslu, na pogrešku koja je uèinjena, kontekst determinira i značenje raspravljano je o ustanov- a nanijela je priliènu štetu samoga teksta? ljavanju medijskog vijeæa ugledu odreðene osobe. Novi – Hrvatska je mala zemlja po uzoru na njemaèki Zakon o medijima je jasan u i kad se novinar naðe na ulici model vijeæa za tisak, proceduri ispravka, pa neke nije baš jednostavno birati ili švedski model om- novine koje su ranijih godi- medije, osim ako se odluèi budsmana. Problem na prešutno prelazile preko otiæi iz novinarstva i krenuti je što predstavnici molbe za ispravkom ili obja- raditi, primjerice, u odnose s novinskih izdavaèa oèito vljivanjem odluke Vijeæa èasti, javnošæu, gdje je bolje plaæen. nisu pokazali ozbiljnu to danas redovito èine. I to je Sigurno, oni koji protiv svoje zainteresiranost za nešto. volje odluèe raditi u mediji- takvo ustanovljavanje Na koji je način i etički, i poli- ma èije stavove i orijentaciju samostalnog tijela koje tički i pravno moguće formulira- ne dijele, nisu najsretniji. bi zasigurno unijelo više ti zaštitu privatnih informacija, Novinari koji ostaju u redakci- reda od ovoga što danas tako da se spriječe slučajevi kao jama, unatoè tome što bi radije imamo. bili izvan te sredine, nastoje što je distribucija privatnih vi- Koga biste mogli nave- pokazati svoj novinarski pro- deo-zapisa privatnih aktivnosti sti kao paradigmu ili uzor jedne glazbene pop zvijezde? fesionalizam bilo kako, pa èak etičnosti novinarske profe- – Zakon o medijima je i pod cijenu da se ne potpišu sije, u nas ili u svijetu? tu vrlo jasan, ali i Etièki pod svoj tekst u sluèaju kad – Ne bih se usudila kodeks Hrvatskog novinar- smatraju da im je tekst promi- upustiti u isticanje bilo skog društva: mediji su dužni jenjen ili da je oprema teksta koga, jer nema novinara poštovati privatnost graðana! neprihvatljiva. Mislim da takvi koji barem jednom nije Vjerojatno se vaše pitanje novinari ne gube vjerodostoj- pogriješio. Novinarstvo odnosi na sluèaj objavljivanja nost i da æe ih èitatelji uvijek je posebno zvanje u privatnih video-zapisa es- prepoznati kao autore kojima kojem se pogreške ne tradne zvijezde, koji ovih dana se može vjerovati. Na drugoj mogu skriti ili zatajiti. ima svoj epilog na sudu. Moje strani su oni novinari koji Sve se vidi odmah. Za razmišljanje je vrlo jednos- bespogovorno pristaju pisati mene su uzori etièno- tavno. Svaka osoba, neovisno komentare uglavnom prema sti svi oni novinari koji je li rijeè o sasvim privatnoj ili natuknicama urednika, a te razmišljaju o potrebi da je ona javna, zaslužuje potpuno stavove ne dijele. To za mene se bude etièan, jednako pravo na zaštitu svoje intime. znaèi kompromitiranje. Njihov kao i oni koji su izgradili Pa tako i Severina. Doduše, status je zbilja težak, a o uvjer- okvire vlastitih etièkih ona je “živjela” u sasvim ljivost da ne govorimo. normi.

cmyk 10 VI/141, 4. studenoga 2,,4. komentar

kulturu uistinu istražuje moguænost Neistinita je i tvrdnja iz priloga da pronevjere više milijuna kuna, te da državne institucije koje sufinancira- je budžet treæih novina za kulturu dva ju Zarez ne znaju kako se taj novac do tri puta veæi od budžeta Zareza. troši. Zarez, naime, uredno ispunja- Priopćenje za Prešutjeli su i sluèajeve kada èasopisi va sve programske obaveze o èemu dobiju donaciju, a ne objave ni jedan jednom godišnje podnosi detaljan broj godišnje. Apeliramo stoga da se financijski izvještaj nadležnim insti- teme koje su opæeg karaktera, kao tucijama. Pola ure kulture i problemi koji se odnose na veæi broj U emisiji je spomenuto i da je Zarez subjekata, ne obraðuju senzacionali- našao “bogatog sponzora” za natje- stièki i na naèin da se izdvoji jedan od èaj za prièu i esej. Rijeè je o donaciji subjekata te pribije o “stup srama”. Zagrebaèke banke od svega 20.000 Uz to što ne daje cjelovitu sliku kuna, odobrenoj putem njihova redo- Redakcija Zareza, ogorčena prilogom emisiji Pola ure kulture 21. listo- stanja na èasopisnoj sceni, u prilogu vnoga godišnjeg natjeèaja. Pet tekstova Pola ure kulture pada 2004. emitiran je prilog o se svojevoljno interpretiraju rijeèi koje æemo objaviti, uz one nagraðene, u emisiji od 21. dvotjedniku za kulturna i druš- glavnog urednika Zareza. Naime, uæi æe u redovnu proceduru Zarezova listopada, poslala je sljedeći ispravak tvena zbivanja Zarez, koji je na nepro- na osnovne troškove Zareza (tisak, honoriranja, dakle oni æe biti hono- glavnoj urednici emisije Branki fesionalan i intrigantski naèin pokušao najam prostora i režije) odlazi 65% rirani, što je suprotno od onoga što podmetnuti sliku o urednicima Zareza donacija, pa za isplatu honorara ure- je u emisiji tvrdila urednica Branka Kamenski te urednici programa kao moralno i profesionalno dvojbe- dnicima, tehnièkom osoblju i sura- Kamenski. Tatjani Šimić Vlajki. Ispravak nije nim osobama koje na “šokantan” naèin dnicima preostaje samo 35%. Stoga I na kraju: autorica priloga je, troše državni novac. Komentari izreèe- je istinito da Zarez nema dovoljno tražeæi izjavu od glavnog urednika, objavljen u sljedećoj emisiji od 28. ni u emisiji ne proizlaze iz onoga što financijskih sredstava da redovito najavila da æe biti rijeè o stanju u svim listopada, čime su urednici prekršili je glavni urednik Zareza rekao u na- i adekvatno honorira i suradnike i hrvatskim novinama za kulturu, što vedenom prilogu niti su rezultat iole urednike. No, potpuno su netoène se pokazalo neistinom. Shodno tome više odredbi Zakona o medijima te temeljitijeg istraživanja o poslovanju i zlurade insinuacije da Zarez uopæe oèekujemo da æe barem u sljedeæim svjesno dezinformirali javnost Zareza. ne plaæa honorare suradnicima te da emisijama Pola ure kulture biti rijeèi o Znakovito je da su novinari emi- se ne zna kuda odlazi državni novac. trošenju državnog novca i u drugim sije Pola ure kulture snimajuæi prilog Primjerice, u prošloj su godini ispla- – dosad od uredništva emisije namjer- o Zarezu prešutjeli èinjenicu da se u æena dugovanja za osamdesetak vanj- no zaobiðenim – novinama i èasopisi- ovom trenutku u drugim novinama za skih suradnika. ma za kulturu.

da urednici honorare primaju s velikim urednici moraju donositi i nezahval- zakašnjenjem, te da je dug Zareza (u ne odluke o redoslijedu isplaæivanja proteklih pet godina) veæi prema svo- honorara vanjskim suradnicima. jim urednicima nego prema vanjskim Naime, kad raspolažete ogranièenim suradnicima. No, kako se vanjskim financijskim sredstvima jednostavno suradnicima honorari isplaæuju s još je nemoguæe biti apsolutno pravedan Zarez – jučer, danas, sutra veæim zakašnjenjem, iz poštovanja u isplati honorara jer ste prisiljeni u prema njihovu nezadovoljstvu htio svim sluèajevima prema nekome biti sam “preskoèiti” nezadovoljstvo samih nepravedni. Zarez je lani isplatio svo- urednika. Sada, pak, kada se pokazalo jim suradnicima honorare u vrijedno- da je i ta izjava pretvorena u napad sti oko 300.000 kuna, no to je samo protiv urednika, toj “samozatajnosti” dio duga tako da je, naravno, opet više nema mjesta. Lišena konteksta i netko bio “preskoèen”. U toj teškoj i Zoran Roško želio reæi, pa ju je potrebno dodatno svoje namjere, izjava je dobila sasvim gotovo nerješivoj situaciji uredništvo pojasniti. pogrešno znaèenje. pokušava izabrati opciju najmanje štete, Pozivajuæi me na razgovor, autorica Urednici Zareza potpuno razumiju što nažalost znaèi da æe uvijek netko priloga o Zarezu najavila je da æe u pri- nezadovoljstvo svojih suradnika, ali biti nezadovoljan. logu biti rijeè o stanju u svim novinama da bi razumijevanje bilo, nadamo se, Ako netko smatra da bi, kad su ao dodatak ispravku što ga je za kulturu, a ne samo o Zarezu. Uslijed obostrano, treba podsjetiti na uvjete uvjeti veæ tako nepovoljni, najbolje uredništvo Zareza poslalo emi- toga odustao sam od preciznog prikaza u kojima urednici moraju “održavati” bilo (samo)ukinuti Zarez, èlanovi siji Pola ure kulture potrebno stanja u samoj redakciji Zareza. Naime, Zarez. Osim što obavljaju urednièke aktualnog uredništva drže da oni na je iznijeti još nekoliko napomena nisam želio lamentirati o problemima poslove, urednici u svakom broju po- to nemaju pravo, s jedne strane zato namijenjenih ponajprije Zarezovim samih urednika jer znam da je neza- kriju vlastitim prilozima (tekstovi- što su oni u Zarezu trenutaèno, dakle suradnicima, èije nas mišljenje zapra- dovoljstvo vanjskih suradnika još veæe. ma i prijevodima) oko 40-50 posto privremeno, jer Zarez nije “njihov”, a vo mnogo više zanima. Izjavom koja Zato sam rekao da ja osobno, a impli- Zarezovih stranica. Pored toga, Zarez s druge strane zato što nemaju pravo je djelomièno objavljena u prilogu cite i drugi urednici honorare prima- nema plaæene urednike za mnoga oduzeti Zarezu (i njegovim buduæim Pola ure kulture izazvao sam, èini se, mo redovito, misleæi pritom da su te podruèja – film, fotografiju, poeziju, urednicima i suradnicima) moguænost nesporazum u onom dijelu gdje sam isplate “redovite” u usporedbi s ispla- prozu, strip, esej. Zašto? Jednostavno da se s vremenom financijska situacija rekao da Zarezovi urednici svoje ho- tama honorara vanjskim suradnicima. zbog nužnosti štednje, što takoðer popravi i da se stvore uvjeti u kojima norare primaju “redovito”. Ta izjava Buduæi da je ta “neprecizna” izjava znaèi da te poslove moraju obavljati æe i urednici i suradnici Zareza biti nije shvaæena u duhu onoga što sam izazvala nesporazum, treba naglasiti raspoloživi urednici. Povrh svega, zadovoljniji. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 11 kritika

Kome je stalo do (medijske) istine?

Bojan Munjin u hrvatskom novinarstvu mogao Koristeæi èarobne formule tri u jedan temeljnih prava èovjeka do lošeg bi se napraviti uzbudljiv akcijski (kombinacija novine kao tabloida, ukusa i nesuglasja teksta i naslova, film sa zajednièkim naslovom Kako newsmagazina i revije) i tri S (udar- Viloviæeva je metodom kvantitati- smo za ljubav države, urednika i bolje ne teme: seks, skandali i sport) vne i kvalitativne analize sadržaja Teorijski pojmovi novinarske prodaje lagali javnosti i èitateljima. hrvatski su mediji u opæoj poplavi svih tekstova u Globusu i Nacionalu etičnosti, recimo Philipa Pattersona, Dok u knjizi pronalazimo poznato tabloidizacije razvili frankenstei- u godini 1999. i 2000. došla do Aristotelovo mjesto o etici poziva novski tip istraživaèkog novinarstva zakljuèka da je u svakom broju kao što su dostojanstvo, točnost, ili Weberovo geslo o èovjeku odgo- koji je za posljedicu imao samo to Globusa i Nacionala u tom razdoblju poštenje ili pravednost u shizofrenoj vornosti, pred oèima nam prolaze da su neki ljudi na poèetku rata postojao po jedan i pol etièki pro- svi oni domaæi junaci crtanog filma muèki ubijeni nakon što su u me- blematièan èlanak. hrvatskoj situaciji djeluju jednako koje Viloviæeva nabraja i koji su dijima optuženi kao neprijatelji neuvjerljivo kao i teza Johna Merrilla kao treæerazredni novinari preko države, mnogima su uništene ka- Štetočina zvana Kuljiš noæi zasjeli u urednièke fotelje rijere ili su završili na psihijatriji, Bez pretjeranog dramatiziranja kako je zajednički nazivnik svake elektronièkih medija ili visokotira- mnogi prokazani izgubili su posao u pokušajte zamisliti što bi se dogo- novinarske etike – namjera da se žnih novina. U kaotiènom vremenu nekom od etnièkih èišæenja, ali niti dilo Newsweeku, Financial Timesu ili smrti, košmara politièkih ideologija jedan politièar nikad nije dao ostav- Le Mondeu kada bi bio objavljen, bude etičan i odgovoran za posljedice i mržnje svih protiv sviju, poèetak ku zbog neugodnih istina koje su o kao rezultat znanstvene analize, novinarskog čina devedesetih obilježen je medijskim njemu pisali ovakvi mediji. podatak da godišnje u tim listo- demonizmom, svojstven nacionali- U takvom društvenom kotlu vima ima osamdesetak etièki pro- zmu i lumpeninteligenciji koju su kakva je bila Hrvatska poèetkom blematiènih tekstova. Meðutim, Gordana Vilović, Etički prijepori u Globusu na široka vrata u hrvatske medije devedesetih, u kojoj su se zaljulja- u Hrvatskoj se newsmagazini svog i Nacionalu 1999.-2000., Fakultet političkih uveli Imperijal, ST i Marinko Božiæ, le sve društvene vrijednosti, ako žutila ne srame nego ga istièu: Pa znanosti, Zagreb, 2004. citira Viloviæeva novinara Slobodne su ikada bile ozbiljno njegovane, što ako neke èinjenice nisu toène, važno Dalmacije Danka Plevnika. Denis gdje su kao zjapeæe nemani iskoèili je da sve skupa dobro djeluje, rekao Kuljiš u razgovoru za Zarez nije mo- svi demoni politièkih, nacionalnih bi utemeljitelj Globusa i Nacionala gao biti jasniji: Svi važniji urednici i socijalnih frustracija i kada se Denis Kuljiš. U zemlji u kojoj pra- u današnjem hrvatskom novinarstvu tražila krv da bi jednom zauvijek sve vna država veæ uobièajeno kašljuca njiga Gordane Viloviæ Etièki bili su urednici kod mene i kod Marinka bilo riješeno – pojavljuju se Globus i i u kojoj je korupcionaštvo oblik prijepori u Globusu i Nacionalu (Božiæa). S ta dva kolegija i u ovim Nacional kao centralni subjekti ana- masovne kulture, tamo gdje su 1999.-2000. (Fakultet politi- prilikama – nisu ni mogli doseæi Balzaca lize Gordane Viloviæ. Autorica se odrasli stanovnici, svako malo pres- èkih znanosti, Zagreb, 2004.), s i Dickensa. Tekstovi najnižeg profe- pozabavila do najsitnijih detalja po- vlaèeæi kapute, pristali da im se obzirom na to da se bavi bolnom sionalnog ranga, popisi nepoæudnih viješæu ovih dvaju tjednika, od me- sapuna glava raznim ideologijama temom etike hrvatskog novinarstva za odstrel, èlanci koji su funkcioni- ðusobnog istrebljivaèkog rata, afere posljednjih sto godina, naprosto je u posljednjih petnaestak godina, rali kao policijske tjeralice ili poziv Grupo i petog ortaka, preko tekstova od velikog broja graðana željeno pisana u akademskom tonu neutral- na linè, govor mržnje i nacionali- o vješticama iz Rija, transkripata iz baš takvo novinarstvo; kukavièko, ne znanstvene analitièarke, zapravo stièkog huškanja postali su, nabraja Tuðmanova ureda, obavijesti novi- moralno upitno i lažljivo. Na kraju je prvorazredno štivo za sve koji dalje Viloviæeva, stvarnost veæine nara u kukuljicama iz sjedišta tajnih prièe i narod i dobar dio novinara se žele baviti olovnim vremenima hrvatskih elektronskih i novinskih službi, do Ankice Lepej i pišanja zapravo neprestano dokazuju da im novije hrvatske povijesti medija. medija u koje je tadašnji HDZ ušao po spomeniku fašistièkim žrtvama nije stalo ni do istine, ni do morala, Govor osnivaèa New York Timesa manipulirajuæi privatizacijom ili u Slunju. Želeæi provjeriti posto- nego do skandala, ljudskog mulja i Hanryja Jarvisa Raymonda svojim doslovce s pištoljem u ruci. Stotine janje etièki dvojbenih tekstova na brze zarade. Pa neka im bude. novinarima krajem devetnaestog otpuštenih i razjurenih novinara u temelju elementarnih kategorija stoljeæa nameæe se – u odnosu na najmraènijem dobu hrvatskog no- etièkih proturjeènosti, od neistini- Objavljeno na www.zamirzine.net 2. kronièno stanje hrvatskog novinar- vinarstva. Zloèin pisane rijeèi koji tog izvještavanja preko narušavanja studenoga 2004. stva – kao paradoksalni lajt-motiv je prethodio ili slijedio iza ubijanja èitave knjige: Doðite do svih novosti, staraca, paljenja kuæa i razvlaèenja ne ugaðajte liènostima, tretirajte pri- frižidera i veš mašina po pustopolji- stojno sve ljude, stavite sve raspoložive nama hrvatske provincije sredinom snage na svoj posao, i ne zaboravite da devedesetih. Tek malobrojni no- dnevne novine moraju biti toèan odraz vinari i redakcije u moru prostote onoga kako izgleda svijet. Prava ulo- koje je gutala zapjenjena svjetina ga novine jest da objavljuje èinjenice u ostali su kao otoci gubavaca; Feral, takvom obliku da se ljudi u njih mogu Arkzin, Novi list... pouzdati. Iako prepuna citata teore- tièara novinarske etike od Nelsona “Slobodni”, ali ne i neovisni Crafworda do Stjepana Maloviæa mediji i natrag, knjiga Gordane Viloviæ U zemlji u kojoj je 40 posto odra- Tekstovi najnižeg profesionalnog ranga, popisi kao pregled i analiza hrvatskog slog stanovništva završilo tek osno- novinarstva od ranih devedesetih vnu školu, gdje ima milijun penzi- nepoćudnih za odstrel, članci koji su funkcionirali do danas, pokazuje da je u veæini onera i pola milijuna nezaposlenih, domaæih medija malo toga slièno dobro primjeæuje Viloviæeva, druš- kao policijske tjeralice ili poziv na linč, govor Raymondovoj maksimi. Teorijski tveni imidž sam po sebi oblikuje pojmovi novinarske etiènosti reci- novinarstvo kao arenu niskih strasti mržnje i nacionalističkog huškanja postali su, mo Philipa Pattersona kao što su i jeftinih uzbuðenja. U tranzicij- nabraja Vilovićeva, stvarnost većine hrvatskih dostojanstvo, toènost, poštenje ili skim zemljama, punim siromaštva i pravednost u shizofrenoj hrvatskoj stranog medijskog kapitala, mediji elektronskih i novinskih medija situaciji djeluju jednako neuvjer- su se oslobodili, ali nisu postali ljivo kao i teza Johna Merrilla kako neovisni, rekao bi citirani albanski je zajednièki nazivnik svake novi- novinar Remzi Lani. narske etike – namjera da se bude Središnji dojam usporedbe hr- etièan i odgovoran za posljedice vatskog pragmatiènog novinarstva novinarskog èina. naspram idealu novinarske etike koji zraèi iz ove knjige jest da je Princip laganja Hrvatska u jednom trenutku svoje Nasuprot tome, prema stanju povijesti imala neodgovorno novi- èinjenica, dogaðaja i kljuènih osoba narstvo za neodgovorno društvo.

cmyk 12 VI/141, 4. studenoga 2,,4. komentar

Viva – ima li života na tržištu ženskih časopisa?

Maša Grdešić se Viva spušta na zemlju i pridružu- je copy/paste efektu svojih domaæih kolegica poput Tene, Mile ili – da spo- menem ekstreman primjer – Revije Ako nisu iste sve njihove Čarobna formula novog ženskog Jutarnjeg lista. To se da zakljuèiti i iz čitateljice, isti su upravo časopisa Viva glasi: “Sve mi želimo priloga emisije Red Carpet Nove TV o predstavljanju prvoga broja Vive isto... Sve mi imamo iste sumnje i u Hemingwayu kada niti jedna od svi ženski časopisi. Ili strahove... I brige su nam iste... Sve èlanica uredništva nije dospjela pred ih je barem nemoguće istim kamere, ali smo zato svi imali prilike mi uživamo u stvarima... Sve èuti što Gordan Kožulj misli o pojavi međusobno razlikovati. mi volimo iste stvari”! Želi li netko još jedne tiskovine za žene. Urednice im valjda nisu bile dovoljno zanimlji- Urednice se drže iskočiti iz vlaka? ve. Ipak, Lidija Šeatoviæ, glavna ure- vječno iste formule, ne dnica, u svom prvom uvodniku koji bi po definiciji trebao poslužiti pre- dok se takvo kulturalno posredovanje odstupa se od strogih tržištem ženskih èasopisa ista je zentaciji èasopisa, naglašavanju onoga izmeðu onih koji “prodaju” i onih koji kodova, ne dopuštaju stvar kao i s tramvajima: kad se što baš Vivu izdvaja iz nepregledne “kupuju” na kraju svodi na njezin oso- èini da je gužva takva da se više gomile šarenih artikala, pruža dovoljno bni ukus. se iznenađenja. Kako ne može ni disati, pokazuje se da na analitièki zanimljivog materijala. Prvo Brisanje razlika meðu ženama išèi- vratima uvijek ima mjesta za još jednog i osnovno pitanje koje muèi urednicu tava se i u upotrebi samog pojma life- kaže Anna Gough-Yates, putnika. Pa za još jednog. I još jednog. jest svakako Za koju ženu radimo èaso- style koji se u posljednje vrijeme koristi Zato, ako se pitate koliko još mediokri- pis? Da se s istim problemom susreæu umjesto nezgodnog termina “klasa”, suvremeno tržište tetskih ženskih èasopisa, bilo tjednika, urednice svih ženskih magazina, a pa se tako u tekstu o kupnji stana u dvotjednika, mjeseènika, bilo modnih, pogotovo onih od sedamdesetih do istom košu nalaze i mlada obitelj koja ženskih časopisa pati lifestyle ili traè magazina, za 10, 14 i 27 danas, svjedoèi kulturalna teore- je kvadrate svoga novog doma kupila kuna, hrvatski kiosci mogu podnijeti, tièarka Anna Gough-Yates u svojoj uz pomoæ subvencioniranog kredita od jasnog nedostatka odgovor mora biti predvidljiv kao i sam knjizi Understanding Women’s Magazines Zagrebaèke banke na 30 godina i arhi- diferencijacije proizvoda èasopisni biznis – uvijek ima mjesta za (Routledge, 2003.) te tvrdi da svaka od tektica koja je svoje platila u gotovini. još jedan. njih traga za slikom nove žene koja bi se Jer, ionako nema razlike kad se za- Ovu tezu potvrðuje i izlazak pr- razlikovala od tipiène kuæanice. Jedino pale svijeæe, pijucka crno vino i sluša voga broja Vive, novog aduta Sanoma što se o takvoj ženi zna, a èini mi se – Oliver! Magazinesa u borbi za dosadašnje èita- da je tako i s Vivinom potencijalnom teljice èasopisa poput Mile, Tene ili Lise. èitateljicom, jest da pripada srednjoj Sve žene kao – potrošačice Tržišni prostor na koji urednice ciljaju klasi koja teži usponu na društvenoj Veæ se iz uvodnika, meðutim, dade može se išèitati iz cijene (14 kuna), ljestvici. Izgleda da je Šeatoviæ na br- naslutiti da Viva ipak nije namijenjena dvotjednog ritma izlaženja i, naravno, zinu zakljuèila da su u Hrvatskoj danas svakoj ženi, nego onoj malo starijoj sadržaja. Ne smije nas zavarati èinjeni- svi srednja klasa ili bi to u svakom slu- od èitateljica Ellea ili Cosma, ženi u Ili ih je barem nemoguæe meðusobno ca da èasopis izlazi svaka dva tjedna za èaju voljeli biti, pa je jednim potezom stabilnoj vezi ili braku, s djecom, za- razlikovati. Urednice se drže vjeèno razliku od izravne konkurencije koja se razriješila gordijski èvor svoga idealnog poslenoj, ali ne preambicioznoj poput iste formule, ne odstupa se od strogih na kioscima pojavljuje svakoga tjedna, èitateljstva. Èarobna formula glasi: Cosmo-djevojke. Jednako tako, ženi kodova, ne dopuštaju se iznenaðenja. jer je rijeè o banalnom marketinškom “Sve mi želimo isto... Sve mi imamo koja si može priuštiti odreðeni lifestyle Kako kaže Anna Gough-Yates, suvre- triku. Naime, sada na naslovnici Vive iste sumnje i strahove... I brige su nam koji ukljuèuje pravu ili izmaštanu ku- meno tržište ženskih èasopisa pati od smije ponosno stajati natpis prvi hrvat- iste... Sve mi uživamo u istim stvarima... pnju u novootvorenom Cacharelu, kao jasnog nedostatka diferencijacije proizvoda. ski ženski dvotjednik. Ta medijska potre- Sve mi volimo iste stvari” (kurziv moj). i posjet buticima hrvatskih dizajnera, ba da se posjeduje nešto što je “prvo”, ali ostavlja prostor i za jeftinije kopije Tržišno neisplativ kritički poput RTL-ove prve hrvatske sapunice Patronizirajući ton i varijacije na papreno skupe originale prostor koja se tek poèela emitirati ili pak prve Takvo izjednaèavanje urednica i (rubrika Copy&Shop, viðena u stranim Kao što je prenatrpani tramvaj biblioteke uz novine, nadjaèala je i èitateljica takoðer je tipièno mjesto ženskim èasopisima poput Glamoura). u sredini uglavnom prazan dok se želju da se prati tjedni ritam suparni- ureðivaèkih politika ženskih magazina Premda ove siæušne razlike udaljuju putnici guraju na vratima, tako æe i èkih novina. jer, kako tvrdi Gough-Yates, idealna Vivu od Ellea ili Cosma, potpuno je pri- na èasopisnom tržištu prostor za pro- èitateljica, odnosno žena za koju radimo bližavaju Mili i Teni od kojih se i ne tru- duktivnu kritiku ostati neprepoznat Nasuprot Mili èasopis, uvijek ostaje samo projekcija di razlikovati. Vivina urednica kao da je i neiskorišten sve dok se oko njega Što se prvog pogleda na sam sadržaj urednica, poduzetnika i novinarki, pa odmah na poèetku odluèila prekinuti gomilaju meðusobno identièna izdanja. tièe, Viva se u dvoboju Sanome protiv se èesto dogaða da urednice uèitavaju s pretvaranjem jer potrošaèka kultura Ipak, èinjenica da uvijek ima mjesta Europapressa smješta nasuprot Mili, sebe na mjesto èitateljica. Stoga se pa- u èije ime ženski èasopisi nastupaju za još jedan takav magazin govori i o kao što Elle stoji nasuprot Cosmu, a to rola sve mi želimo isto može tumaèiti kao uistinu želi sve žene izjednaèiti kao tome da postoji nepresušna potreba za znaèi da je rijeè o mozaiènom tipu žen- projekcija želja glavne urednice na èi- – potrošaèice. Doista, u utopijskom tom vrstom literature. Problem stoga skoga magazina koji pokriva sve stalne tateljstvo. Koristeæi takav patronizira- svijetu ženskih èasopisa najvažniji nije samo u èasopisima, nego i u onim teme, odnosno sve bitne kodove takve juæi ton, Lidija Šeatoviæ postavlja sebe je osjeæaj koji pogled na potrošaèku društvenim i kulturnim èimbenicima publikacije. Viva samu sebe imenuje na mjesto Svake Žene, ali tim potezom kulturu pruža èitateljici: za 14 kuna, koji u èitateljicama stvaraju potrebu za “ženskim lifestyle dvotjednikom” te u briše i svaku razliku meðu ženama, jer da citiram jednu britansku urednicu traženjem utjehe i podrške u Vivi. Dok skladu s eksplozijom lifestyle èasopisa odbija vjerovati da nema konsenzusa ni Cosma, “kupujete snove, glamur, traèe- postoji takva potreba za kopiranjem u nas (Beat, Energy, Globusov prilog) uz oko najvažnijih stvari u životu. No, žele ve, smijeh, recepte, zdrav razum, se- društveno prihvaæenih identiteta i stalne rubrike ženskih novina (moda, li doista sve žene partnera koji je po ksepil, prièe, ljubav, život i stil”. A sada životnih stilova, tekst o prednostima ljepota, emocionalni odnosi, svijet defaultu muškarac i “nježan”, žele li baš uz pomoæ Vivine copy/paste i copy/shop i manama ulaska Hrvatske u EU ili poznatih i slavnih, posao) nudi i one sve djecu, savršeno tijelo i mnogo pari tehnike svatko može simulirati isti prièa o hrvatskoj vojnoj policajki koja koje se bave raznim “kulturama” – kul- cipela? Vole li baš sve primati cvijeæe, životni stil pa u vinu za 20 kuna tražiti je sudjelovala u meðunarodnoj miro- turom odijevanja, kulturom stanovanja, plakati na romantiène filmove, piti onaj profinjen okus mokrog kamenja koji vnoj misiji u Afganistanu uvijek æe biti gastrokulturom, kulturom putovanja crno vino i slušati Olivera? Nije pro- do ekstaze dovodi Davora Butkoviæa. manje važni od fotke novog remena (svi nazivi prema Globusu). Meðutim, blem u tome što glavna urednica reda Meðutim, kada prvo ushiæeno listanje od ekološkog krzna iz Image Haddada da se ne bi stekao krivi dojam, Vivine svoje omiljene stvari kao da ispunjava utopijskog izloga Vive završi gorkim za 169 kuna. A kritièki prostor èija bi stranice nisu ni približno toliko sno- kakav osnovnoškolski leksikon, nego aftertasteom, zakljuèak postaje neizbje- mobilizacija mogla prekinuti zaèarani bovske kao Globusov Lifestyle, no ni tako u pokušaju da uvjeri èitateljice kako o žan. Ako nisu iste sve njihove èitate- krug i dalje æe ostati tržišno apsolutno šik kao Elleovi modni prilozi. Ovdje njima posjeduje neko posebno znanje, ljice, isti su upravo svi ženski èasopisi. neisplativ. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 13 esej

Ukleti svjedoci

Daša Drndić sliku o tom gradu, kao što pretjerano poistovjeæivanje s Pregled nekih evropskih nacionalizama, takoðer, bilo kojom domovinom razara kritiènost prema svakoj pokazuje da svi do jednog proizlaze iz skuèenih i domovini – kažem “bilo kojoj” i “svakoj”, jer vjerujem da siromašnih okvira izvangradskih sredina i odražavaju može se imati više domovina, kao što se može imati više njihova emocionalna stanja. Oni predstavljaju agre- Dani eseja u Puli čije autorstvo i voditeljstvo potpisuje svojih gradova i još više “svojih” ljudi koji govore razlièi- sivni naèin prevazilaženja tjeskoba duha i sredine. U Boris Domagoj Biletić održani su 22. i 23. listopada tim jezicima a raštrkani su po raznim i razlièitim grado- dubini nacionalizama uvijek je neka vrlo neodreðena vima svijeta. Da parafraziram Sloterdijka, putovanjima, težnja za neèim neodreðeno boljim, toènije reèeno, u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli. Tematskim to jest odlascima, ne otkrivaju se druge zemlje, odnosno nepoznato boljim, za nekim drugim, nepoznatim blokovima Ogled o eseju i Grad kao esej prethodila gradovi, nego druge – drugaèije atmosfere, uslijed èega životom koji može biti i život u gradovima ukoliko dolazi do dezintoksikacije onih koji se kreæu i koji tako se velikim gradovima spretno i sretno zavlada, ali, je večer Pulski intermezzo jednog argonauta, autora postaju “atmosferske izdajice” zemlje u kojoj su roðeni, zavlada se, razumije se, prema nekim vlastitim sku- Danijela Načinovića kojim se obilježava 100. obljetnica u kojoj stalno žive ili kojoj se priklanjaju po svojoj nacio- èenim ‘zavièajnim’ matricama,” koje su, dodala bih, Esse nalnoj, vjerskoj ili ideološkoj afilijaciji. u tijesnoj vezi i s jezikom. boravka Jamesa Joycea u Puli. Oglede o eseju – Gradovi su važniji od država. Pritom mislim na grado- kao esej, Esej kao zavođenje i E saggio il saggio? – dali ve klasiène zapadne civilizacije profiliranog morala èiji Grad-grad i grad-negrad se jezik stapa s ljudskom misli a èija buduænost danas (…) Kod gradorušitelja i gradomrzitelja o kojima su Božica Jelušić, Jelena Lužina i Milan Rakovac, a tog postaje neizvjesna. Pojavom golemih nastambi, masto- govori i piše, a njihove gradorušteljske i gradomr- su prvog dana predstavljena i nova izdanja Hrvatskog donata koji su konglomerati bogatih i raskošnih èetvrti ziteljske aktivnosti mislim da treba promatrati i sve više izdvojenih iz gradske jezgre i gradskog tkiva tokom takozvanih mirnodopskih etapa u životu gra- filološkog društva - knjige George Sand i Nikite s jedne strane, i zapuštenih, zaboravljenih siromašnih dova, kad su manje vidljive ali podjednako pogubne, Nankova. S ponešto preranim početkom u 9 sati drugog èetvrti, s druge, duh grada umire, njegovo lice, lišeno Bogdanoviæ vidi nakostriješenost prema “složenim su dana eseje na temu Grad kao esej čitali Daša Drndić, humora, ne zna za izazov; ono je statièno, ukoèeno semantièkim serijama duha, morala, govora, ukusa, i dosadno. Mastodontske mješavine grada i negrada stila.” On podsjeæa da rijeè urbanitet, od èetrnaestog Božica Jelušić, Irena Lukšić, Gabriele Reiterer, Jelena prerastaju tako u pseudogradske tvorevine nalik na stoljeæa pa do danas, u najvažnijim evropskim jezici- Lužina, Milan Rakovac i Tomislav Žigmanov. Tog je dana laboratorijski dobivene kulture genetski modificiranog ma oznaèava uvijek isto: uglaðenost, artikuliranost, tkiva. Unatoè zebnji koju izaziva sve oèitije profiliranje usuglašenost misli i rijeèi, rijeèi i osjeæanja i pokreta. predstavljen i novi broj časopisa Nova Istra koji donosi monofonog, monokromatskog globaliziranog svijeta, èije Grad-grad, otvoren je i sa svojom prošlošæu uskla- tekstove s Prvih pulskih dana eseja čija je tema bila lice i tijelo vidim kao lice i tijelo kakvog androida, poku- ðen; on se nije shizofreno podvojio i, bez obzira na Identitet i globalizacija šavam vjerovati da širenjem Evropske unije može stasati velièinu, pripada bratstvu gradova s kojima komu- , dok će tema Trećih dana eseja Evropa polifonih, polikromatskih, premoænih gradova u nicira jezikom rafiniranim i slojevitim. Unatoè mr- planiranih za listopad 2005. godine biti – Kako čitam(o) kojoj æe državne granice, s razlogom i opravdano, postati ljama na savjesti i brazgotinama na tkivu, grad-grad Europu? besmislene. je èestit. Grad-negrad, zatvoren je i dosadan. On Donosimo skraćenu verziju eseja Daše Drndić je površan, on se hrani ušeæerenim snovima, njego- Ukleti svjedoci čija će integralna verzija biti objavljena u Nacionalizmi proizlaze iz izvangradskih ve pruge nikuda ne vode, njegove luke su prazne. sredina slijedećem broju Nove Istre Jezik grada-negrada neartikuliran je i uprostaèen, Tvrdnja da gradovi su kao ljudi, veæ se pretvorila u a njegove utvrde ruševne su i u sebe ne pripuštaju floskulu. O gradovima napisane su i pišu se brojne knji- nepoznate i nepozvane, dok onima koji su u njima ge, od one Mumfordove povijesne, do arhitektonskih, zatoèeni ne dopuštaju odlazak. Grad-negrad je krut; filozofskih, lingvistièkih, literarnih. O odnosu èovjeka nalik na policajca raširenih ruku, on pokazuje kojim ad je èuo kako je neki doktorski kandidat prekinuo prema gradu, takoðer. Grad kao organ pamæenja kompa- putem – pravolinijskim, u njega mora se uæi i iz raditi na svojoj disertaciji jer je shvatio da ništa novo tibilan je, naravno, s èovjekovim organom pamæenja, ali njega izaæi, hitro, ukoliko se želi ostati živ. U njemu ni originalno neæe reæi, Wittgenstein je navodno izjavio: jezik grada ovisan je o jeziku èovjeka – onog kolektivnog obitava zanemariv broj neposlušnih žitelja, njegov “Samo za taj potez zaslužuje titulu doktora znanosti.” Ovo i onog osobnog. Gradovi prièaju, otkrivaju se ili skrivaju jezik je omeðen. Grad-negrad je kadaver. što slijedi fragmentirana je reciklaža kolažiranih ideja jednog onoliko koliko i na koji naèin èovjek je voljan priæi im; (…) Dvadeseto stoljeæe bilo je stoljeæe nostalgije duhovnog bratstva. ono što èovjek u gradu traži, to uglavnom naðe, ono (shvaæene u najširem smislu rijeèi). Ne vjerujem (…) Sjeæam se emisije emitirane na kanadskoj drža- pred èime, dotièuæi grad, zatvara oèi, ostaje skriveno, da æe se dvadeset i prvo pokazati bitno drugaèijim. vnoj televiziji 1995. godine a snimljenoj u poljskoj èetvr- potisnuto i/ili zaboravljeno. Gradovi takoðer istodobno Tako, u trenucima vlastitih nostalgièarskih kriza, ti Toronta. U poljskim delikatesnim radnjama pušile su nose kolektivno gradsko pamæenje i ono vlastito, jedin- onih globalnih, humanistièkih, civilizacijskih, du- se svježe (poljske) krafne, prodavali su se valjušci, pa- stveno i neponovljivo. Grad æe se èovjeku otvoriti ili æe hovnih i, ako hoæete, urbanih, prizivam golijarde, štete, kobasice i šunke, staklenke s ukiseljenim voæem se pred njim zatvoriti u onoj mjeri u kojoj èovjek je ka- srednjovjekovne pjesnike lutalice, boeme i anarhi- i povræem pristigle izravno iz Poljske, novine tiskane u dar osjetiti i emotivni i povijesni sklop grada, dešifrirati ste, èijem elitistièkom obrazovanju i znanju nisu Torontu i u Poljskoj. U poljskoj èetvrti Toronta gotovo njegov jezik koji je, taj jezik, kao i èovjekov, èesto pre- mogle parirati ni najviše crkvene vlasti, pa su ih svi meðu sobom govore poljski. U kafiæima toèi se polj- kriven slojevima besmislenosti i površnosti, jezik atavi- tako, nakon nepuna dva stoljeæa njihovih “subver- sko pivo. Voditeljica je sve kušala, sve doticala, stalno se stièko-arhetipski, jezik ukopane, zakopane svijesti, jezik zivnih” aktivnosti, uspjele prije 1300. godine ek- èudila i èesto je uzvikivala mmmmmmmm! U talijanskoj koji svjedoèi o katkada zastrašujuæe okrutnom i samo- skomunicirati do istrijebljenja. Katolièka crkva je o èetvrti Toronta nije znatno drukèije. U talijanskoj èetvr- voljnom, katkada o uznièkom i podanièkom, katkada o golijardima, tim klericima-lutalicama, uznemireno i ti Toronta ljudi su samo nešto glasniji i ima više trgovina tragièno i besmisleno herojskom životopisu grada. Prièa agresivno govorila kao o skitnicama, razvratnicima i s cipelama. U maðarskoj èetvrti Toronta ima punašnih svakog grada ostaje zakopana kadgod èovjek odluèi ne lakrdijašima, svjesna èinjenice da njihova javna kriti- žena. slušati, ne èuti njegovo gibanje koje, to gibanje, ponekad ka tadašnjeg feudalnog društva predstavlja opasnost Da bi etnièke grupe, ili pridošlice, doprinosile dalj- je tiho gibanje, isprekidano disanje pred konaènu smrt, po njezin kredibilitet i po njenu moæ. Golijardi, bez njoj urbanizaciji grada, njegovom permanentnom ulju- ili brujanje nalik na paljenje motora, kojim grad najavlju- obzira na to da li su bili gradskog, seljaèkog ili ple- ðivanju, odnosno širenju iznutra, nekada je potrebno da je buðenje ili pobunu – protiv vremena i èovjeka. miækog podrijetla, pojavili su se zahvaljujuæi tada- proðu stoljeæa. Ali tada, etnièke grupe, odnosno prido- Priljev ruralnog ali i prigradskog stanovništva u grado- šnjoj sve veæoj pokretljivosti društva: budila se trgo- šlice, to više i nisu. One prestaju biti primarno grupe s ve preduvjet je za opstanak gradova, za njihovo obnavlja- vina, nicali su gradovi, dolazilo je do demografskog povijesnim pamæenjem koje uoblièuje njihovu svijest, nje. Ali, kako navodi Bogdan Bogdanoviæ, “U sreðenom booma, nasluæivao se raspad feudalizma. Golijardi su one se ne oslanjanju iskljuèivo na zbroj nagona, uzoraka sistemu, veliki gradovi preodgajaju pridošlice i oni prvi flit za žilavi tradicionalni duh. Oni su bjegunci. osjeæaja, ponašanja i oèekivanja, oni prestaju biti dio prihvaæaju naèin ponašanja i sistem vrijednosti graðana. Disidenti. Emigranti. Oni umjesto ratovanja odabiru mreže i postaju samosvojne ljudske jedinke. Tek tada Na ovim balkanskim prostorima, gradovi su namjerno uèenje. Kao urbani intelektualci, oni su zagovornici svoja susjedstva mogu sagledati kao geografske cjeline. duhovno razarani, jer je taj malograðanski svijet, ta po- slobodnog, otvorenog jezika i govora. Oni odbacuju luinteligencija, bila veæ u vrhu moæi, a pri tom, gradska onaj dio kršæanstva koji propovijeda odvajanje od Gradovi su važniji od država supstanca kako je sazrijevala, najèešæe je iz gradova bje- života a prihvaæanje izolacije, askeze, suzdržljivosti i Jedan moj prijatelj tvrdi da kroz gradove treba protr- žala. Kad je rijeè o demografskim promjenama, koliko je neznanja. Kao preteèe utopista, oni zagovaraju akti- èavati. Danas vidim da nerazumno, euforièno primicanje taj tek pristigli gradski svijet nametao svoje predrasude vni, kontemplativni život, raj na zemlji, nasuprot bilo kom gradu može završiti ako ne baš bolno, onda i pravila ponašanja, najbolje je vidljivo danas. U ovom crkvenim propagatorima koji spasenje traže izvan svakako uznemirujuæe ili, bolje reèeno - umrtvljujuæe. kaosu, oni su sve ono što je bogato. Pravi intelektualci i svijeta. Oni su preteèe renesansnih humanista. Oni Pretjerana identifikacija s bilo kojim gradom zamagljuje graðani, danas su sirotinja. su ljudi grada, gradski ljudi.

cmyk 14 VI/141, 4. studenoga 2,,4. razgovor dž ć Jasmin Re epovi Sindikalna solidarnost mora prijeći granice

timu Ureda za Zbog čega je izabran upra- Grozdana Cvitan slodavaca i radnika u skladu nego sloboda novinara. A Jugoistoènu Europu vo taj posebni oblik privati- s minimumom standarda. ona nije moguæa ako ti novi- Meðunarodne konfede- zacije? Praktièno, možemo reæi da nari nemaju ureðene odnose racije slobodnih sindikata u – Zbog specifiène situaci- Koordinator tima su u taj zakon o radu prepi- kao zaposlenici u kuæama u Sarajevu troje je zaposlenih na je koja se ponajprije ogleda Međunarodne konfederacije sane konvencije, što je po- kojima rade. Oni su, ili æe programima koji se odnose na u velikim teškoæama. Na zitivno. Bitno je da postoji biti, na udaru privatizacije. Jugoistoènu Europu, te pose- Kosovu je trenutaèno oko 65 slobodnih sindikata – Ureda moguænost pregovaranja U Bosni i Hercegovini bno za Bosnu i Hercegovinu. do 67 posto nezaposlenih. za Jugoistočnu Europu u temeljem kojeg je Sindikat investitori iz Slovenije ne- Oni rade nekoliko programa Graðani Kosova danas su Kosova prije nekoliko tje- davno su kupili dnevni list koji se odnose na jaèanje suoèeni sa svim nedaæama Sarajevu govori o moći i dana potpisao kolektivni Osloboðenje i proces je po- kapaciteta sindikata, sindikal- poraæa: ne funkcionira infra- aktivnostima sindikata ugovor na nacionalnoj razini kazao da novinari nisu do- nog organiziranja i uèlanjiva- struktura, promet, sve što izmeðu vlade, sindikata i voljno organizirani odnosno nja, sindikalnih prava, a pose dogaða u transportu ve- privredne komore. da su nespremni na takve sebno u Bosni i Hercegovinu zano je na ceste, restrikcije Koliko se situacija na promjene. Ako u ovom tre- djeluju i èetiri centra za pru- su svakodnevne (struja, Kosovu razlikuje od ostalih nutku to usporedimo s dru- žanje pravne pomoæi u kojima voda), iz seoskih sredina i zemalja u tranziciji? gim granama (komunalnim, pravnici daju informacije i manjih gradova ljudi odlaze – To je put kojim idu i industrijskim, obrazovnim, savjete èlanovima sindikata te u veæe gradove. U svemu druge zemlje u tranziciji, a zdravstvom itd.) moj je radnicima uopæe. tome traje i privatizaci- primjer Kosova je vjerojatno dojam da bi novinari morali Jasmin Redžepoviæ, koja. Prema Rezoluciji 1244 najsvježiji i u ovom trenutku biti bolje organizirani, imati ordinator tima u Sarajevu, Kosovo je pod protektora- najznaèajniji zato što pokazu- razvijenije mreže radi zašti- govorio je o ulozi granskih tom Ujedinjenih naroda. je naèin djelovanja sindikata te interesa, prava novinara sindikata na regionalnoj ra- Što se zakona tièe, postoje i u tako teškim uvjetima. kao radnika što se u nekim zini na nedavnom seminaru oni do 1980. i oni nakon Kad su u pitanju ostale sredinama još èesto brka s Uloga sindikata u zaštiti radnih 1980. godine. Nove tek tre- zemlje u tranziciji, zbog po- pravom na slobodu mišljenja i socijalnih prava novinara. ba donijeti. Meðunarodna litièkih previranja, poslijera- i pisanja. Mnoge fondacije Seminar su na regional- federacija rada je ta koja tnih rasprava u društvu mo- ulagale su sredstva u slo- noj razini kao dio CARDS može uspostaviti odnose žemo reæi da je i sindikat u bodu medija (primjerice programa organizirali i uèiniti pomake prema tranziciji. To znaèi da su uo- Soros) i informiranja, ali Meðunarodna federacija no- vladavini zakona na naèin èene potrebe za reformama. to nije moguæe postiæi bez vinara (IFJ) i Sindikat novi- da pruži asistenciju i ek- Pozitivan primjer tih potre- ostvarivanja prava novinara nara Hrvatske u Crikvenici spertizu o tome što je to ba za reformama upravo je koji tu slobodu trebaju pro- od 14. do 17. listopada. minimum standarda za koji to što je u novije vrijeme i movirati. se kao svjetska sindikalna Savez samostalnih sindikata Koliko je problema u činje- Sindikat Kosova organizacija zalažemo i bori- Hrvatske uèinio na jaèanju nici da u zemljama u tranzi- – snaga za mirovne mo. Ali, to nije moguæe bez svoje interne strukture, ciji ljudi još teško prihvaćaju procese jakih socijalnih partnera. U organizacije, a slièni napori i tranziciju, a već im se do- Koje su aktivnosti konkretnom sluèaju to su su primijeæeni i u Bosni i gađa globalizacija. Koliko je Međunarodne konfederacije poslodavci, sindikat i vlada. Hercegovini, podjednako u nesporazuma iz tih relacija slobodnih sindikata prioriteti Kako je inače sa zakonima Savezu sindikata Republike odnosno promjena? na razini regije? u zemljama u tranziciji? Je Srpske i u Savezu sindikata – Shvaæa se èinjenica da je – Aktivnosti na razini li karakteristika svih takvih Federacije BiH. U proteklih tranzicija nešto što se doga- Jugoistoène Europe izraže- zemalja da ih takoreći mije- nekoliko godina ili, toènije, ða vrlo brzo pa èak nisu ni ne su u svakoj zemlji pose- njaju iz godine u godinu? odmah nakon potpisivanja nesvjesni svega što se u tom bno – Albaniji, Bugarskoj, – Teško se snaæi, ali Daytonskog mirovnog spora- procesu dogaða. Meðutim, Hrvatskoj, Makedoniji, sindikat Kosova (MKSS) zuma, izraženo je shvaæanje problem je u neorganizira- Rumunjskoj, Srbiji i Crnoj u tome asistira i pomaže prema kojem radnici uvijek nosti i pronalaženju odgo- Gori te na Kosovu. Prioriteti preko svojih èlanica kao što prepoznaju svoj zajednièki vora na pitanja koja ih danas Ureda u Sarajevu odnosno su sindikat Nizozemske, interes i u tom smislu govo- muèe. U tom smislu danas Meðunarodne konfedera- amerièki sindikat, talijanski re jednim glasom. Najnoviji je najvažnije suraðivati na cije slobodnih sindikata za i drugi – mnogo ih je i svi primjer jest da su ta dva meðunarodnoj razini, uèiti Jugoistoènu Europu ponaj- oni pokušavaju pomoæi kon- saveza u BiH poslali otvo- iz iskustava drugih i, kad su prije su Kosovo, Makedonija kretno sindikatu na Kosovu reno pismo odnosno poziv novinari u pitanju, upoznati i Albanija. Konkretno, sin- kako bi bio faktor stabil- ministarstvu nadležnom za se s iskustvima kolega i iz dikat Kosova (BSPK – Savez nosti. Zbog toga je danas uspostavljanje socijalnog Istoène i iz Zapadne Europe. samostalnih sindikata sindikat na Kosovu snaga dijaloga na nacionalnoj ra- Iskustva su razlièita, ali sva Kosova) protekle dvije godi- koja je u stanju organizirati zini u Bosni i Hercegovini su zanimljiva. Naravno, i ne intenzivno je angažiran mirovne procese, štrajkove da zajedno s njima aktivno dalje sve ostaje otvoreno jer na jaèanju organizacije kako ili opæe prosvjede upozore- sudjeluje u tom dijalogu. tranzicija ili to što se danas bi iz pokreta postali orga- nja na koje dolazi velik broj Kako u svemu tome vidite èuje o socijalnom dampingu nizirana sindikalna snaga, radnika, èlanova njihova djelovanje novinarskih sindi- nije pitanje samo ove regije a to znaèi razvijanje stru- sindikata, i gdje je rijeè o kata u zemljama u tranziciji nego cijelog svijeta. organizaciji koja zastupa ktura granskih sindikata, odnosno regiji? Strategija na sudjelovanje u kolektivnom iskljuèivo radnièke interese. – Primjetno je da ona pregovaranju na nacionalnoj Dakle, neovisno o bilo ka- udruženja koja su nekad svjetskoj razini i granskoj razini te pružanje kvim politièkim ili drugim postojala (udruženja novi- Sljedeæih pola godine do raznih servisa èlanovima utjecajima, oni su snaga nara na nacionalnoj razini) godine dana, makar što se kao što su edukacija, pravna spremna da se angažira na sve više osjeæaju potrebu za tièe Meðunarodne federa- pomoæ, pomoæ u pitanjima konkretnim pitanjima. specifièno organiziranom cije slobodnih sindikata, bit udrugom u kojoj bi bila za- privatizacije… Privatizacija Reforme u æe presudno u definiranju na Kosovu je zaista speci- štiæena novinarska radnièka strategije. Kongres MF-a fièna. Tamo se koristi mo- organizaciji i glavama prava. U regiji nije prisutno održat æe se u Japanu u pro- del SPINO – to je model S druge strane, zakon o samo pitanje osposobljava- sincu i prioritetno pitanje koji je u vrijeme Margaret radu na Kosovu donesen nja novinara u profesiji i na- bit æe ponašanje sindikata Thatcher uveden u Velikoj je uredbom UMIK-a i on èina na koji to postiæi, nije u uvjetima globalizacije. Britaniji. regulira odnose izmeðu po- u pitanju sloboda mišljenja Nužno je znati na koji naèin cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 15 razgovor

je da svoje pogone Coca- o tome i donositi odluke Cola danas ima u Zagrebu, kojim æe putem iæi njihova Sarajevu, Skopju i Sofiji, organizacija. Naravno, sindi- ali sindikat postoji samo u kati su pred velikim izazovi- Zagrebu. Uloga sindikata ma pa pored problema tran- manifestirala se u sluèaju zicije (prelaska s planske na kad je sindikat u Zagrebu tržišnu ekonomiju) imamo i tražio pregovore za kole- posljedice rata. Mnoge tvor- ktivni ugovor. Tada je bilo nice u regiji bile su srušene nužno iæi u štrajk, a za vrije- i sindikati su morali naæi me tog štrajka punionica u novi put u uspostavi svojih Sarajevu radila je u dvije, a struktura. U tome su primi- nekad i tri smjene. Radnici jenjene neke strukture iz sindikati mogu dati svoj Jugoistoènoj Europi. Pored u Sarajevu nisu znali, a prijeratnog razdoblja što za odgovor, što predlažu kako iskustava koje možemo do- Novinari bi neorganiziranost sindikata posljedicu ima nedovoljnu bi se saèuvali standardi biti od predstavnika radnika tome je glavni uzrok, da bi konsolidaciju; organizaciju Meðunarodne organizacije i sindikalnih povjerenika iz morali biti bolje oni u tom trenutku trebali meðu sindikatima tvrtke, rada, ali i svih onih koje su Njemaèke, Francuske itd. pokazati solidarnost s kole- podružnicama i granama, na nacionalnim razinama mnogo je važnije dobiti organizirani, imati gama u Zagrebu. Ni danas u podruèjem i savezom – sve sindikati napravili sa socijal- te informacije iz susje- Sarajevu nema kolektivnog su one nedostatne pa sin- nim partnerima i vladama. dnih zemalja. Primjerice, razvijenije mreže ugovora u Coca-Coli, nema dikati tek trebaju naæi Koliko je razvidno da naci- WATZ je danas prisutan sindikata, a najtragiènije je strategiju koja bi ih uèinila onalna razina nije uvijek naj- u Hrvatskoj, Makedoniji, radi zaštite (svojih) da mnogi o tome i ne razmi- efikasnijim, koja bi ostvarila važnije mjesto kad su u pitanju Crnoj Gori, Srbiji, vjeroja- interesa šljaju. U takvim uvjetima bolju internu komunikaciju, multinacionalne tvrtke i da tno æe sutra doæi i u Bosnu radnici jedne sredine fun- informiranost, i od servisnog globalizacija mijenja te odnose i Hercegovinu. A to je samo kcioniraju kao štrajhbreheri sindikata stvorila organizira- (WATZ, Coca Cola itd.)? jedna tvrtka meðu mnoš- za drugu sredinu. ni sindikat. Takav sindikat treba imati aktivno èlanstvo – Postoji svijest koja te tvom koje danas djeluju u Odgovornost za multinacionalne kompa- raznim sektorima. koje se brzo može organizi- nije ponajprije shvaæa kao Za ono što bi se moglo odluke rati za akciju i koje je sposo- kompanije koje dolaze sa dogoditi u takvim primje- Koliko je sindikat podložan bno za formuliranje vlastitih Zapada. To nosi konotacije rima na regionalnoj razini raznim političkim utjecajima, prijedloga. Sindikati moraju po sebi. U tom shvaæanju Coca-Cola je dobar primjer, svakovrsnim “igrama”, koru- imati svoje prijedloge, a ne nedostaje mnogo infor- i to upravo zbog nedosta- pciji, koliko je to u ovoj regiji samo govoriti da vlada nije macija i iskustava o tome tka organiziranog odgovora izraženo i postoji li slika bilo ništa uèinila. Za takvu akti- kako one djeluju u regio- radnika kroz sindikate na kakvog stanja na tu temu? vnost potrebni su struèni nalnim uvjetima odnosno dobivanje veæih prava i nji- – Naše je mišljenje da se ljudi i organizacija koja ih u susjednim zemljama u hovo ostvarivanje. Èinjenica sindikat mora sam brinuti može prihvatiti.

cmyk 16 VI/141, 4. studenoga 2,,4. razgovor

Siniša Majkus Umjetnik koji ima žicu

patijski umjetnik Siniša primijetiti. Stoga sam se odluèio Gioia-Ana Ulrich – Ne, težina nije razlog, a Jesi li instalaciju radio s na- Majkus pripada mlaðem za samo jednu veliku, gustu, nisam ni nesretan. Odmah sam mjerom da se ona u budućnosti kiparskom naraštaju koji obojanu instalaciju. znao da ona može biti i gore i presloži i prilagodi nekom drugom je stasao poèetkom devedesetih. Koliko sam primijetila, novitet U povodu izložbe Embrio, dolje. Otpoèetka sam imao re- prostoru, s obzirom na to da je na- Njegov novi projekt, golema u tvojem radu je da si počeo kori- Umjetnički paviljon, Zagreb, zervni plan, postav “dolje”, što pravljena od 78 zasebnih sferičnih kiparska instalacija Embrio, stiti boje. nije lošije. Ali, da, istina je da oblika ukupne dužine 38 metara? zauzela je cjelokupnu unutra- – To je donekle novitet, za- od 12. listopada do je prvo bila ideja da se instala- – Da, i vjerojatno æu sljedeæe šnjost zagrebaèkog Umjetnièkog pravo sam se na odreðen naèin 2. studenoga 2004. cija objesi, no tada bi se trebala godine napraviti izložbe s istom paviljona u kojemu je izložena. iznova vratio boji, jer sam još kao izraditi posebna konstrukcija. instalacijom ili njezinim dijelo- Instalacija se sastoji od 78 sferi- student radio koloristièki. Ali Nismo uspjeli pronaæi varijantu vima. Ovisno o velièini prostora, ènih žièanih oblika, izvedena je radio sam i neke bizarnije stvari, kako tu konstrukciju nename- galerije ili možda nekog vanjskog željeznom žicom debljine šest dinamiènije, s crno-bijelim kon- tljivo ugraditi u Paviljon koji prostora. Ona lako može mije- milimetara, a njezini su elementi trastima i slièno. je zapravo i montažni objekt njati oblik i “kapacitet”. Sada je u najveæem broju obojani. S Za rad sa žičanim profilima, – paviljon s budimpeštanske izduženog oblika, no ona može umjetnikom smo razgovarali u za savijanje, varenje, rezanje žice Milenijske izložbe 1896. – i rasti i u visinu, od nje se može povodu te izložbe. potrebna je i velika fizička snaga, zaštiæeni spomenik. Nije ga se napraviti nekakva nastamba ili Već si tijekom studija bio za- zar ne? smjelo dirati jer je moglo doæi do tunel, ona može biti šuplja, itd. okupljen kiparstvom. Kako to – Da, da, no sve sam te radnje raznoraznih neugodnih iznena- Gdje zamišljaš Embrio? Gdje da si završio grafički smjer na optimizirao. Èini se kao da je ðenja. bi ga postavio nakon izložbe, odno- Akademiji? moje skulpture naporno i teško Neki stručnjaci hvale upravo sno koje je njegovo idealno mjesto? – Stoga što ne povlaèim gra- raditi, kao da to uzima mnogo tvoje graditeljske sposobnosti. To – Najidealnije mjesto je kod nice izmeðu medija. Ovo što sad vremena, ali ja to izvodim i za što radiš donekle se može nazvati onoga tko bi ga kupio. (smijeh) radim ne smatram kiparstvom, mene iznenaðujuæe brzo. građenjem... Ja ga zamišljam na velikom, nego jednom vrstom crteža. – Da, jer ima spiralni model. otvorenom prostoru... Osnovni element jest linija, Metastaze parazitskog Ravnu žicu lako je saviti, a žica – Da, svakako. A to može samo što ona nije na papiru nego organizma savijena u spiralu više se ne biti prostor koji je lišen ljudskih u prostoru. Kiparstvo, slikarstvo, Otkud ideja za instalaciju može tako lako dalje savijati. intervencija, neki potpuno priro- arhitektura, grafika – ta je po- Embrio i kako je nastala? Kad se od takvih modela spira- dni ambijent, no isto tako može djela odavno relativizirana. Sve – Ona je raðena posebno za le sagradi jedan oblik, on za- biti i urbani okoliš. Zapravo to volim ukljuèiti u svoje radove. prostor Umjetnièkoga paviljo- pravo postaje neuništiv, on ne mislim da Embrio može svagdje Na Akademiji sam imao odli- na. Radovan Vukoviæ, ravnatelj trpi nikakve promjene, nitko funkcionirati i doæi do izražaja. ènog profesora Šuteja kod kojega paviljona, u svojem ju je tekstu ga više ne može ni izravnati ni Nakon izložbe vraæa se k meni sam mogao miješati medije. Svi nazvao Embrio. Što ona, dakako, zgnjeèiti. Takvo graditeljstvo ne- u Matulje, gdje mi je opæina su studenti radili što je moguæe može biti, no moj koncept je bio kakva je intuitivna konstrukcija stavila na raspolaganje jedno luðe i otkaèenije stvari, ono što napraviti aktivan organizam, èak iniša Majkus rođen koja se bazira na prouèavanju skladište. Postavit æu ga ispred je pomicalo granice i konzerva- i parazitski. Embrio mi zvuèi do- je 1962. u Rijeci. prirode. skladišta, i ondje æe imati svoj tivno shvaæanje umjetnosti. Što broæudno, a ja sam na umu imao Diplomirao je 1989. postav do daljnjeg, do sljedeæe je bilo luðe, to je profesor bio nešto što se naoèigled razvija i na zagrebačkoj Akademiji Skulptura za javni izložbe. zadovoljniji i podržavao nas. nešto što crpi energiju, poput likovnih umjetnosti, grafički prostor Neke tvoje skulpture postavlje- smjer, u klasi Miroslava Crteži u prostoru nekakva parazita što energiju Primijetila sam da je na izložbi ne su u javnim prostorima. vuèe iz šupljine organizma kojeg Šuteja. Od 2001. zaposlen je velika pažnja posvećena rasvjeti. – Skulpture su se dobro Tvoja se djela uglavnom pove- prostor Umjetnièkoga paviljona kao viši asistent na kolegijima Kakvu ulogu u tvojemu radu ima uklopile u ambijente u koje su zuju s pojmom crtež u prostoru. stvara. Nešto što prostor nadvla- crtanja, studija likovne svjetlo? postavljene. Jedna je skulptura – Da, crtež u prostoru je najbo- dava iznutra. kulture Filozofskog fakulteta – Veliku. Umjetnièki paviljon 1997. montirana na stare zidine lja odrednica. Volim s istim dje- U katalogu izložbe Vuković u Rijeci. Osim sudjelovanja na projektiran je prije stotinu godi- u Roèu i gleda na dolinu prema lima sudjelovati i u kiparskim i upravo piše kako Embrio meta- mnogobrojnim samostalnim na, dakle pogodan je za tradicio- Humu. Zgodno se spojila s tim u crtaèkim selekcijama. Zabavlja stazira prostorom. To je, dakle, u i grupnim izložbama, nalne medije, za izložbe slika ili starim srednjovjekovnim gra- me ideja da se isto djelo može stvari i bila tvoja namjera? dobitnik je nekoliko skulptura. Prirodno svjetlo koje dom. Rijeè je o skulpturi manjih ukljuèiti u crtaèke izložbe, na – Da, i to je dobar izraz. nagrada, među kojima se dolazi s velikih svodnih ploha dimenzija, široka je dva i pol trijenale kiparstva i meðu insta- Opisao sam mu da odnos in- ističu Rektorova nagrada tada je bila moderna rasvjeta. metra i ne raste u visinu, malo je lacije. stalacije prema prostoru vidim Sveučilišta u Zagrebu 1988., Danas je s takvom rasvjetom geometrijska, s kuglama, jer sam Kao izražajno sredstvo koristiš više kao nekakvu bolest, pa je on druga nagrada Bijenala teško zadovoljiti sve potrebe zamislio nešto kao putanje sun- jedan relativno neuobičajen kipar- kazao da metastazira, što zapra- mladih Mediterana 1995., prikazivanja djela, pa smo mo- ca. U Opatiji je jedna skulptura ski materijal, željeznu žicu. Zašto vo odlièno pristaje jer se ona širi, te nagrada na 6. trijenalu rali dovesti dodatnu umjetnu smještena ispred Kulturnog si odabrao baš taj materijal? raste. Moja je ideja i bila da se hrvatskog kiparstva u rasvjetu, u suradnji s Denijem doma Zora, jedna je u Zagrebu – Željezna žica je materijal napokon Umjetnièki paviljon na Zagrebu 1997. Živi i radi u Šesniæem te rasvjetu iz kazališta ispred zgrade Filip-Tradea i mi- koji je relativno jeftin, dovoljno odreðen naèin nadvlada, jer su Matuljima kod Opatije. Kerempuh. Postavljena je tako slim da se veoma dobro uklopila podatan za oblikovanje, ali i se izložbe koje sam ondje gleda fragmentira skulpturu, da u taj polujavan, poluprivatan èvrst pa može trpjeti transport dao èesto znale u tom prostoru osvjetljava samo pojedine dije- prostor. Neki su moji radovi i udarce. Posebice me privuklo izgubiti. Embrio je dio projekta love skulpture èime nastaju tzv. postavljeni u lokale, u suradnji s to što je jeftin, jer mi je užitak iz Radovana Vukoviæa site-specific svjetlosni akcenti. arhitektima. jednostavnih stvari stvoriti neka- izložbi za Umjetnièki paviljon, Zaposlen si kao predavač. Koji kvu bogatu stvar, stvoriti raskoš dakle umjetnika koji æe raditi su tvoji planovi za budućnost? iz malo sredstava. specijalno za taj prostor. Meni je – Veæ oko èetiri godine No, ne čini li upravo žičani stoga bio cilj da Embrio “pojede” radim na Odsjeku za studij li- materijal tvoja djela transparen- prostor Umjetnièkoga paviljo- kovne umjetnosti pri rijeèkom tnima? na, da se arhitektonski okvir Filozofskom fakultetu. Dobra je – Da. A ta je transparentnost napokon sruši, a ne da on “jede” vijest da otvaramo Akademiju na izložbi u Umjetnièkom pavi- umjetnine. primijenjenih umjetnosti u ljonu za mene zapravo bila, uvje- Prvotno je instalacija bila za- foto: Damir Fabijanić Rijeci. Nakon gotovo pedeset tno nazvano, nesreæa. Paviljon je mišljena kao viseća konstrukcija, godina opet æe u Hrvatskoj po- sam po sebi pun svjetla i sjene, no naposljetku je izložena na tlu. èeti djelovati jedna Akademija velik je i raskošan, pa sam se Je li tomu razlog to što teži pet do primijenjenih umjetnosti. A što pitao kako æu se ja s tim tran- šest tona. Jesi li nezadovoljan što se mojega umjetnièkog djelova- sparentnim skulpturama pred- se tvoja izvorna ideja nije reali- nja tièe, eto, napravit æu izložbu staviti, kako æe se one uopæe zirala? kad me netko pozove. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 17 vizualna kultura

Istodobno s procesom nestajanja umjetničkog predmeta kao Kulturalna autopsija USA Ross, , Sarah materijalne činjenice i tendencijom nestajanja vizualnog iz vizualnih

Ana-Marija Koljanin skorištena i prazna. Moglo umjetnosti, svjedočimo i

bi se zakljuèiti da ovakvo and Conditions Terms izloženi smo nasilju slike, politièki neoptereæeno raspolaganje resursima ne- uslijed hiperprodukcije Tema prvog međunarodnog Bijenala gativnog simbolièkog naboja mladih u Bukureštu je komunikacija, i njihovo iskorištavanje imagesa u sferi oficijelne kulture mogućnost uspostave dijaloga odražava vrlo osviješteno u okvirima proširenja prvotno društveno ozraèje u kojem suoèavanje s traumatiènom regionalno zamišljenog projekta totalitaristièkom prošlošæu prema što širem geografskom i ne predstavlja problemati- novih medija, tako da dominiraju radovi u èno ili tabuizirano pitanje. mediju videa te digitalni ispisi i fotogra- kulturnom opsegu sudionika, kako bi Iz istog ozraèja, koje ne fije. Pomalo zamorno nizanje video-slika se dekonstruirali klišeji koji povezuju koèi nove i potrebne inici- koje karakterizira izložbu demonstrira jative, unatoè možda ogra- na kojem je sudjelovalo više od trideset koncept izložbe sam po sebi, ali odabrani pojam i slike nasilja s geografskim nièenim i skromnim uvjetima djelovanja, voditelja kulturnih centara, muzeja i su iskljuèivo oni radovi koji istražuju nasi- područjem Balkana i istoka Europe potekla je, u neovisnoj organizaciji, i ideja galerija, zatim urednika èasopisa, kustosa lje društvenih i politièkih praksi i procesa za stvaranjem novih moguænosti rada i umjetnika, te struènjaka s podruèja iz privatne perspektive i/ili koji svjesno za mlade, još neafirmirane, rumunjske razlièitih znanosti. Veæina mladih umje- proizvode uèinak nasilja na promatraèeva Bijenale mladih, Bukurešt, Rumunjska, od umjetnike. Koje bi moguænosti trebalo tnika iz razlièitih zemalja takoðer je pri- osjetila, veæinom preuzimajuæi i mani- 13. listopada do 12. studenoga 2004. otvoriti novoj generaciji rumunjskih sustvovala otvorenju Bijenala i simpoziju, pulirajuæi jezicima i komunikacijskim umjetnika? Stvaranje platforme za konti- te je namjera organizatora za stvaranjem kodovima masovnih medija i popularne nuirano i dugoroèno promoviranje njihova platforme za komunikaciju i dijalog kulture. djelovanja u lokalnom, ali i u europskom meðu sudionicima, te predstavnicima Simpozij posveæen temi Bijenala (koji lokalne umjetnièke scene, bila vrlo vješto ukurešt je jedan od milijunskih kontekstu; povezivanje i umrežavanje se održavao u zgradi Goethe-Instituta provedena u djelo. gradova istoène Europe na èiji se razlièitih inicijativa u svrhu stvaranja Bukarest, suorganizatora ove buduæe dvo- Tema prvog meðunarodnog Bijenala spomen javljaju asocijacije vezane bolje ukljuèenosti mlade rumunjske su- godišnje manifestacije) teorijski je razra- mladih u Bukureštu upravo je komuni- uz mukotrpnu prošlost obilježenu politi- vremene umjetnosti u zbivanja na me- ðivao tri cjeline, okupljene pod nazivima: kacija, moguænost uspostave dijaloga u èkom diktaturom, i sadašnjost obilježenu ðunarodnoj razini; stvaranje uvjeta i kul- Identitet i vizualna kultura, Vizualni preokret okvirima proširenja prvotno regionalno teškim društvenim i ekonomskim po- turnog okruženja za razvoj i promjene u i demokratizacija kulture, te Prakse gledanja. zamišljenog projekta prema što širem ge- sljedicama komunistièkog razdoblja, ali skladu s dogaðanjima na internacionalnoj Slike, Reprezentacije, Ideologije. Široko po- ografskom i kulturnom opsegu sudionika, u kontekstu suvremene umjetnosti ne umjetnièkoj sceni; stvaranje teorijskog i stavljen pristup temi vizualnih kodova i kako bi se, u skladu sa kustoskom konce- asocira na bilo što drugo osim na mjesto kulturološkog diskursa koji æe podupirati praksi u suvremenom društvu i kultural- pcijom “transcendiranja regionalnih poli- periferije umjetnièkih zbivanja. Ipak, u i kritièki razmatrati taj razvoj? nim konstrukcijama identiteta obuhva- tika identifikacije”, dekonstruirali klišeji Bukureštu je krajem listopada otvoren æao je teme povratka Balkana Balkanu (R. Balkan nije ekskluzivno mjesto koji, meðu inima, povezuju pojam i slike na novoj lokaciji Nacionalni muzej suvre- Block), etiènosti suvremene umjetnosti nasilja s geografskim podruèjem Balkana mene umjetnosti, nigdje drugdje, nego agresije u doba globalizacije (S. Vukoviæ), mogu- i istoka Europe. Naziv Bijenala Vizualne – uz nezaobilazne kontroverze lokalnog Upravo takvim je ciljevima u velikom ænosti i uvjeta identificiranja lokalnog i politike i prakse. Kodovi i identiteti. Nasilje karaktera – u jednome krilu zgrade neka- opsegu (što se iz perspektive zbivanja na nacionalnog u suvremenim umjetnièkim slike/Slika nasilja sažima idejni koncept dašnjeg parlamenta (zbog èije je gradnje hrvatskoj umjetnièkoj sceni ne èini suvi- praksama (M. Smolinska-Byczuk), zatim kustosa i umjetnika iz grupe 2META, Ceausescu svojedobno dao preseliti na šnim napomenuti) posveæeno pokretanje identificiranja društva kroz fenomene Marije Manolescu i Romela Pervolovicija, drugu lokaciju cijelu povijesnu èetvrt Bijenala mladih umjetnika, na 16 lokacija vizualnog kao frigidnog ili sexy (J. Vukmir), koji s jedne strane nastoji pristupiti vizu- grada). Dogaðaj nezanemarive važnosti u Bukureštu. Izložbe u razlièitim gale- kao poèinitelja kulturalne autopsije (A. alnom kroz kulturološki problem nasilja u kontekstu redefiniranja identiteta rijskim ili javnim prostorima i kulturnim Dunnewind) ili obilježenog posljedicama što ga provodi hiperprodukcija slika, te zloglasnom poviješæu i simbolièkom centrima te klubovima; u razlièitim dije- vizualne logike ranog neo-kapitalizma u urba- kroz problematiziranje procesa nestajanja zasiæenošæu optereæene goleme graðe- lovima grada i u prostorima razlièitih kul- nom prostoru (L. Boyadiev). umjetnièkog predmeta kao materijalne vine zanimljiv je sam po sebi, posebice turnih i subkulturnih sfera, predstavljaju èinjenice i istovremene tendencije nesta- Slike nasilja – nasilje slike uz èinjenicu da æe muzej umjetnosti osamdesetak umjetnika iz Rumunjske, iz janja vizualnog iz vizualnih umjetnosti. S koegzistirati u istoj (nekada) omraženoj drugih bivših komunistièkih zemalja, te Upravo ono što je pokretaè i organiza- druge strane, izložba nastoji istražiti kon- graðevini s današnjim rumunjskim parla- zemalja èlanica EU-a, zatim Azije, Afrike tor Bijenala, nezavisna Kulturna fondacija strukcije raznovrsnih kulturnih identiteta mentom, smještenim u susjednome krilu i Sjeverne Amerike, a sva su otvorenja META, na èelu s voditeljem i osnivaèem kroz razlièite društvene prakse, u odnosu zgrade koja zbog svojih megalomanskih zapoèela istodobno održavanjem meðu- Romelom Pervolovicijem, namjeravala na njihovo razvijanje i reproduciranje dimenzija najveæim dijelom zjapi nei- narodnog interdisciplinarnog simpozija ostvariti, cjelokupni je dogaðaj uspio kroz sferu vizualnog. Koncept, dakle, stvoriti preduvjete za daljnje bavljenje ne teži prikazati i kontekstualizirati do- pojedinim aspektima teme i uoèavanjem slovne reprezentacije/slike nasilja, nego novih aktualnih problema umjetnosti, radije istražiti i dekonstruirati djelovanje èija bi rješavanja mogla zapoèeti upravo nasilja slike i njezinih poznatih klišeja. novim interdisciplinarnim i umjetnièkim Društveni procesi i prakse iz dijalozima. Ono što su pokazali radovi mladih ljudi iz kulturološki vrlo razlièitih privatne perspektive dijelova svijeta nije, naravno, èinjenica da Radove je odabrao meðunarodni je nasilje sveprisutno i da kroz sve sfere odbor koji èine Ami Barak (poèasni društva kola nasilje slika ili kolaju slike predsjednik), Magda Carneci, Uroš nasilja, nego da zaista velik broj mladih Đuriæ, Vladimir Bulat, Viktor Misiano, autora iz odreðenog aspekta uoèava i pro- , Penka Mincheva Daily Habits , Penka Živko Grozdaniæ, Roxana Trestioreanu, mišlja vlastiti ili specifièni kulturološki Stevan Vukoviæ, Teodor Graur, Gheorghe identitet u odnosu na razlièite manifesta- Rasovszky, Ron Sluik, Maria Manolescu, cije veæ spomenutog, sveprisutnog nasi- Romelo Pervolovici, Marilena Preda Sanc lja. Samo uoèavanje i problematiziranje i Alina Serban. U odabiru radova (na te teme teško æe ostvariti nešto novo u Bijenalu sudjeluju samo dva umjetnika iz kontekstu suvremenih umjetnièkih pra- Hrvatske, Mario Èaušiæ i Alem Korkut, ksi, ali demonstrira odreðenu tendenciju uz, nažalost, relativno mali broj hrvatskih zauzimanja ili bar istraživanja stava pre- umjetnika koji je uopæe sudjelovao u nama razdoblju dominacije (nasilja) slika u tjeèaju) težište je stavljeno na upotrebu kojem živimo.

cmyk 18 VI/141, 4. studenoga 2,,4. vizualna kultura

arhitekturu, a bez utjecaja na njezinu stru- utjecajem tog prostora, s obzirom kturu ili funkciju. na to da se on nalazi u nizu soba u Arsenalu, ali i sam posjetitelj koji Pretekst zajedničkog rada prolazi tim nizom soba, i manipula- Pozvani autori dobitnici su jednakovri- cija njegova prolaska kroz tu sobu. jednih prvih nagrada prošlogodišnjeg 38. Lea Pelivan: “Kao i na svakoj izložbi, Uzbudljivije od zagrebaèkog salona arhitekture, uz jedinog svi se trude da onemoguæe taj prolaz arhitekta s èvrstom afirmacijom “vani”, raznim preprekama ili raznim mo- Hrvoja Njiriæa za njegov projekt “gradnje guænostima privlaèenja interesa, što rollercoastera za tisuæu ruku” smještaja za turiste na smo mi iskarikirali do krajnjih grani- kineskom jezeru Pearl Spring. Talijan ca: to je bilo polazište za ideju igre s Stefano Boeri, trenutaèno glavni urednik u percepcijom posjetitelja na njegovu nja teritorija, navodi Plejiæ, koji je s Leom arhitektonskim krugovima pomno praæe- putu. Za razliku od drugih paviljona koji Pelivan u srpnju pobijedio na natjeèaju Silva Kalčić nog èasopisa Domus, bio je selektor Salona su mahom zatvorili prozore prema kanalu, za urbanistièko-arhitektonsko rješenje koji je iz pozicije outsidera prekinuo usta- ostavili smo sobu netaknutom od svih èvora Buzin... “Ali bi se moglo s njima i ljeni modus selekcije radova i probiranja arhitektonskih intervencija, osim one koju vješto manipulirati, umjesto da postoje laureata. Dvije od tri prve nagrade – Boeri unose sa samim objektom.” samo brzi i jako spori, netaknuti prostori. Okviri/Frameworks, nastup Ivane je, naime, ukinuo Grand Prix smatrajuæi “U našem se radu ne može razluèiti Muzeji i galerije su zanimljivi jer su pro- Franke, Petra Miškovića, Lee Pelivan da se nijedan rad nije isticao u odnosu na kretanje i zadržavanje posjetitelja, to je stori izdvajanja iz svakodnevnog života, iz sve druge – dodijeljene su tada anonimnim dvoje poistovjeæeno. Kretanje posjetitelja rutina i rituala. Prostori koji funkcioniraju i Tome Plejića u selekciji Helene i netom diplomiranim autorima: Petru je istodobno predstavljanje rada. Sam rad paralelno, prema sistemu just looking, no Paver Njirić; 9. međunarodna izložba Miškoviæu za Parasite projekt u Muzeju je, dakle, stakleni tunel kojim su povezani desitions. Gledanje, odmaranje... to su time- La Biennale di Venezia narodne revolucije u Rijeci, i Lei Pelivan i suèeljeni ulazi u sobu. Posljedica klizanja out prostori.” arhitekture, , od Tomi Plejiæu za realizaciju monovolumena okvira je mijenjanje oblika tunela, njegovih Jednako tako, ulaskom u prostor izložbe 12. rujna do 7. studenog 2004. gimnazije s dvoranom u Koprivnici, gradu fizièkih karakteristika. On je u jednom Okviri/Frameworks moguæe je birati izmeðu s najmanje visoko obrazovanih stanovnika trenutku ravan i relativno kratak i širok, raznih moguænosti obilaženja paviljona, što u Republici Hrvatskoj. Ivana Franke je kroz neko vrijeme pomakom se pretvara je proizašlo iz uvjeta postave elementa pod pozvana da napravi instalaciju u javnom u jedan zakrivljeni, izduljen tunel, da bi nadležnošæu uprave Bijenala. “Posjetitelji prostoru, toènije na balkonu sjedišta se potom vratio u prvobitni položaj. Cijelo moraju proæi kroz tunel, ali ako ne žele “... asnoproljetna sumaglica uza Udruženja hrvatskih arhitekata na gla- vrijeme pulsira izmeðu ta dva ekstremna riskirati, ako ne vide nekoga u tunelu tko zasljepljujuæe buðenje sunca, vnom zagrebaèkom trgu, i tako nastaje rad položaja-stanja”, navodi Petar Miškoviæ. bi ih ohrabrio u tome što èiniti, idu tzv. spokoj lagune, štapovi, turisti, Transparent, prazni, bijelo isijavajuæi kvadar Mehanizam stroja je složen, pokretan elek- mimo-putem, i u tom sluèaju tunel poi- maske, dekadencija, vrijeme uvijek i sve... u nizu reklamnih panoa na unajmljenim tromotorom i relativno jednostavnim siste- maju kao objekt, a ne prostor. Tako je ovaj ponavljanje ili uvijek isto...” U ovu vedutu oglasnim mjestima. mom poluga – metalnih šipki. “Analogijom prostor live-back prostor, od posjetitelja traži Venecije Helena Paver Njiriæ, hrvatska s fizièkim medijem filma, odnosno kao što angažman, stav, pripravnost i sposobnost selektorica ovogodišnjeg Venecijanskog Igre s percepcijom film ima 16 ili 24 slièice u minuti, tako su reagiranja – buduæi da izmièe, odnosno bijenala, pozvala je nekoliko mladih umje- Franke, Pelivan, Plejiæ i Miškoviæ na i ovdje parametri arhitektonskog okvira doslovno izmièe tlo pod nogama, potrebno tnika da usade novi prostor, a posjetitelji Venecijanskom bijenalu izlažu arhitekton- – debljina stakla i širina kotaèa, proizašla iz je promptno reagirati. Malo je i opasan”, izložbe æe mu udahnuti život. Deveta sku skulpturu ili ambijent naèinjen od niza konkretnih arhitektonskih zahtjeva. Film upozorava Lea. Posjetitelj nije promatraè meðunarodna izložba arhitekture posveæe- paralelnih staklenih okvira koji formiraju je kontinuirano dokumentiranje trajanja u nego aktivno sudjeluje u umjetnièkom na je kulturalnim i tehnološkim transfor- tunel izmeðu nasuprotnih otvora vrata. vremenu, a Okviri su kontinuiran prostor radu. macijama, kao i promjenama u kritièkom Svaki okvir postavljen je na vodilice koje koji je razlomljen, odnosno isjeèen na ma- sagledavanju koje proteklih desetljeæa omoguæuju horizontalni pomak okvira, nje segmente” (P. Miškoviæ). Iz stranog tiska obilježavaju razvoj suvremene arhitekture. upravljan elektromotorom. Na taj naèin Mnogo modela, mnogo planova, mnogo Bijenale arhitekture naizmjence s dvogodi- mijenja se tlocrt tunela, njegova dužina, Just looking, no desitions fotografija i samorazumljivih neizostavnih šnjom smotrom suvremene umjetnosti, s popreèni presjek i percepcija staklenih “Teoretski to je kontinuirani prostor, video-projekcija, ostavlja dojam ambicio- obzirom na razumijevanje arhitekture kao ploha. Promjena oblika tunela traje èetiri konaèan prostor koji se proteže od toèke znog, ali zamornog Bijenala; “potpuno je- sredstva komunikacije i kulture koje prera- minute, znaèi odvija se u realnom vre- A do toèke B. U obje varijante, složenoj dnako na Bijenalu, EXPO-u ili Documenti sta sam èin graðenja, održava se u prostoru menu i ukljuèuje posjetitelje koji, dok i banalnijoj, i onoj komotnijoj, prostor je u Kasselu, svaki festival je otok blaženstva nacionalnih paviljona u Giardinima, u prolaze tim prostorom, postaju i sami dio identièan, prijeðeni put je isti, samo se nasred grada”, rijeèima novinara njema- Arsenalima te u unajmljenim prostorima rada jer ih percipiraju promatraèi sa strane. mijenja njegova kvaliteta. Tunel predsta- èkog Die Presse, koji – u preprièanoj formi u gradu europskih država nastalih krajem Za èitavo vrijeme trajanja izložbe tunel vlja dilemu – kvalitete života, identiteta – navodi da jedino Hrvatska ne niže foto- osamdesetih i poèetkom devedesetih, pulsira, kontrahira i dilatira, poput baro- ovoga prostora, u odnosu na najširi kon- grafije i ne prezentira, nego da je izradila poput naše, ili novopridruženih zemalja knih stepeništa (primjer za to je rimska tekst. Put od vrata do vrata, od ulaza do izložbeni unikat koji djelotvorno podvlaèi tzv. Treæeg svijeta. Ove je godine prvi put Scala della Trinità dei Monti, odnosno izlaza je isti u oba sluèaja, samo se mijenja jednu metamorfozu. Pod naslovom Okviri hrvatska selekcija situirana u povlaštenom Španjolske stube Francesca de Sanctisa). njegova kvaliteta, i naèin na koji su u nje- konaèno donosi ono što se ovdje oèekuje prostoru Arsenala uz središnju izložbu na Autori objašnjavaju kako je u njihovu radu mu prisutni ljudi”, objašnjava Toma Plejiæ. – arhitekturu. Fini, oprezni i polagani temu Metamorph umjetnièkog direktora prisutna dvostruka metamorfoza: samog Svoj rad autori usporeðuju sa Zenonovom pokret. Sto i jedan okvir armiranog stakla izložbe Kurta W. Forstera. Metamorfoza, prostora izložbe, i ideje rada od njezina aporijom Ahilej – nedostižna kornjaèa, složeni su kao okviri slika. Kroz otvor idu prema mišljenju selektorice, ocrtava i zaèetka do finalizacije kroz proizvodnju u rješavanjem problema vremena, kretanja posjetitelji postajuæi tako i sami uokvireni hrvatsko društvo posljednjeg desetljeæa. radionici u Zagrebu, transporta kamionima i brzine, kretanja i mirovanja. Prema ana- motiv slike. U intervalima od èetiri minu- Pozvani arhitekti under 30, Petar Miškoviæ, i brodovima èetrdesettonske konstrukcije logiji s vremenskim kartama Europe, kod te, motor smješten u utoru okvira povlaèi i te Lea Pelivan i Toma Plejiæ koji zajedno u Veneciju, i postava. Kao referentna toèka teritorija koji su slabije razvijeni, njihova mijenja geometriju ove nepostojane stakle- djeluju u vlastitu arhitektonskom uredu rada navodi se Vladimir Turina, s obzirom površina postaje velika, bogata, oni kon- ne skulpture i èini je teže prohodnom. Ovo Studio Up, potom su pozvali umjetnicu na njegovo istraživanje moguænosti tran- kuriraju visokorazvijenim društvima. Na je jedna heterotopija usred druge hetero- Ivanu Franke koja u svom radu okoliš tre- sformacija u arhitekturi, èije funkcije inter- neki naèin bi se moglo trgovati s brzinama topije. Hrvatska se prezentacija ne sastoji tira kao integralni dio umjetnièkog djela, pretira kao procese u vremenu. Instalacija – slabije razvijeni teritoriji mogli bi biti od best of, nego se kroz ono prikazano speci- da zajedno izrade site-specific instalaciju u na Bijenalu stoga nije arhitektura nego kvalitetniji, sporiji, i na taj naèin zanimlji- fièna atmosfera jedne arhitektonske scene zadanom prostoru Artiglieria pravokutnog prije svega stroj, ureðaj, device. viji, mogli bi profitirati iz tih manjkavosti. implantira u Veneciju. Ovdje se ne izlaže oblika, površine stotinjak èetvornih me- Informaciju o dodijeljenom prostoru au- To je takoðer jedna od tema rada: isti reklama za jedan arhitektonski ured, nego, tara. Izložba Okviri/Frameworks je pritom i tori su od organizatora Bijenala dobili rela- teritorij može biti komotan i kratak, a u tradicionalnoj izložbenoj maniri, za jedan doslovno site-specific, interpretirajuæi lokaci- tivno kasno, u svibnju, a kako je rijeè o site- može biti i dug, složen, bogat i, na kraju Architektur-Land. ju u koju se umješta – Veneciju nestabilnih specific projektu, to je bio dosta ogranièava- krajeva, tjeskoban. I novi infrastrukturalni temelja, i staklo kao tradicionalni obrtni juæi faktor. S obzirom na budžet dobiven potezi u Hrvatskoj, potezi autocesta koje Subverzija kao nova utopija produkt Venecijanske lagune. Èetiri vrlo od Ministarstva kulture, bilo je potrebno imaju karakter tunela, a ne mreže, jedan Konotativnim radom Okviri ukida se jake osobnosti pretpostavile su individu- prikupiti sredstva od sponzora, što je pri- su od poèetaka infrastrukturnih oprema- granica izmeðu promatranja i sudjelova- alno timu, nadograðujuæi se, rijeèima se- donijelo kraæenju rokova. Sama nja, starog i novog, sakralnog i svjetovnog lektorice. Autori projekta nisu se formirali instalacija funkcionira na više – Okviri su istodobno Paxtonov stakleni kao grupa, nego su pojedinci u suradnji. razina. Njezino gibanje i atekto- paviljon i crkva prevožena na splavi u Je li timski rad moda, potreba ili nužnost? niènost nude milijun asocijacija, filmu Oscar i Lucinda (redateljice Gillian Vjerojatno je sve od toga. Devedesetih rijeèima autora. Materijali koji su Armstrong; u filmu splav se potapa pod u arhitektonskom je djelovanju analiza korišteni, i naèin na koji se inter- težinom tereta, kao što Venecija tone pod postala pretpostavljena ili jednakovrijedna veniralo u prostoru, podreðeni su bremenom vlastite povijesti), gdje naèin samom produktu, èak i do nekih iskari- osnovnom preduvjetu, a to je da na koji svjetlost prosijava dematerijalizira- kiranih vrijednosti, što je uvelo potrebu su Arsenali pod zaštitom i sve što ne zidove sugerira teme s one strane osje- za timskim radom, koji omoguæuje i veæu se tamo instalira stavlja i donosi tilne percepcije. Ili, rijeèima Helene Paver brzinu djelovanja. No što se tièe suradnje mora imati vlastitu konstrukciju, Njiriæ: “...Overdose informacija èini svaku arhitekata i umjetnika, u nas je uloga tako da je to bio i model rada. produkciju bespredmetnom... postaje li umjetnosti svedena na puku aplikaciju na Od poèetka su autori bili pod subverzija nova utopija?” cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 19 film

Revija animatora amatera

Marina Kožul rajuæa hiperprodukcija i površnost, dok se za neke diplomske filmove pitate je li moguæe da su ti autori uopæe dobili diplome. Ako se odmaknemo od bezličnog Sve su te èinjenice uprte u insti- kriterija bolje išta nego ništa, filmovi tuciju koja stoji iza tih filmova te se neizbježno postavlja pitanje koji je koje smo imali prilike vidjeti na nastavni kadar zaslužan za takve stu- Danu hrvatske animacije, održanom dentske radove? Ako je èinjenica da Ivan Ladislav Galeta, proèelnik toga 28. listopada, bezidejni su, banalni, odsjeka, dopušta i odobrava da kao nedomišljeni i površni, a mnogi su čak asistent ondje predaje maðionièar (?) M. G. Taylor, zatim reklamni zanatlija i tehnički nekorektni Goce Vaskov te nekoliko priuèenih tehnièara, stjeèe se dojam da se ideja o kvalitetnoj nastavi animiranog filma i novih medija veæ godinama unatrag ko niste pretplatnik Zapisa i sustavno opstruira. Hrvatskog filmskog ljetopisa, pre- ostaju vam dva naèina praæenja Neinventivne reklame animacije u Hrvatskoj. Jedan je èitati Situacija je utoliko gora što se newslettere na kulturnim web-portalima u glavnom programu, pod nazivom gi su èak i tehnièki nekorektni. Je li to i male natuknice u dnevnim novinama Profesionalna hrvatska animacija 2003/20- Scena ostaje takva kakva obilježje hvalevrijednog i ozbiljnoga, o tome je li koji domaæi animirani film 04., meðu 17 kakvih-takvih radova u artistièkog filma? Jesu li to suvislo pro- ušao u konkurenciju kakva festivala konkurenciji besramno prikazalo i oko jest, s već afirmiranim mišljeni radovi umjetnika? Kakvim se ili je ne daj bože ondje dobio nagra- osam briljantnih minuta spomenutog stavom umjetnici predstavljaju s tim du, a drugi je otiæi na Dan hrvatske asistenta Goce Vaskova, ali ne au- autorima koji su ili dobri, gotovim polu-proizvodima? Postoji li za animacije koji je, evo, drugu godinu torskih, animiranih filmskih minuta, ili su nekad bili dobri a njih išta drugo osim najavne i odjavne zaredom organizirao hrvatski ogranak nego onih naruèenih. Drugim rijeèima, špice? ASIFA-e. Ako èitate spomenute new- izmeðu frankenštajnovskog projekta sada nemaju razloga slettere, reæi æete, pa to je fantastièno, pod nazivom Baltazar i 3D uratka za- Diplomirani amateri naši su autori toliko dobri da sudjeluju prešiækog kino-kluba, s platna iskaèu raditi bolje filmove, Oèito je i neizbježno da æe se u na nekim festivalima! No, ako odete mobiteli, boce i koješta. Takvim je skorijoj buduænosti pojaviti zahtjev za na spomenuti Dan hrvatske animacije i radovima mjesto na Festu, Noæi gutaèa a novi autori koji se osnivanjem novih umjetnièkih akade- prisjetite se nedavnih javnih polemika reklama i Danima hrvatskoga filma, a mija koje æe se morati senzibilizirati za u vezi s Akademijom likovnih umje- ako se veæ moraju prikazati na Danu pojavljuju su ili loši, ili kvalitetniji pristup u izvoðenju nasta- tnosti u Zagrebu, reæi æete sve samo hrvatske animacije potrebno ih je inertni i neambiciozni, vnih programa vizualnih umjetnosti. ne fantastièno. Kako namjera ovoga staviti u zasebnu kategoriju te u tom Dapaèe, takva jedna nova institucija teksta nije sustavna analiza nagraðenih sluèaju takoðer prikazati SVE proi- ili neinformirani i ne bi ni u kom sluèaju trebala ugro- radova na Danu hrvatske animacije, zvedene animirane boce, skakutajuæe ziti postojeæu strukturu, jer izgleda reæi æu samo da je žiri (Saša Budimir, èepiæe, okretne mobitelèiæe i sladole- neobrazovani, pa je opet da u Hrvatskoj još ne postoji nikakva Ivana Guljaševiæ i Ivan Ladislav dne mase, ako veæ nije dovoljno da ih suvisla visokoškolska ustanova koja bi Galeta) Grand prix dodijelio skupi- svakodnevno konzumiramo na malim upitan njihov motiv i u sebi objedinjavala studij animacije ni studenata s Akademije likovnih ekranima. Tako su studenti, a i publika i suvremenih animacijskih tehnika, umjetnosti u Zagrebu za svoje najavne mogli vidjeti recentne radove jednog odnos prema onome postprodukciju slike te dizajn zvuka, filmove na ovogodišnjem Animafestu, od asistenata spomenutog Odsjeka, a mediologiju, filmologiju i njima pri- a druge nagrade pripale su filmovima èak i suradnika na knjizi Alkemija ani- čime se bave padajuæu praksu i teoriju. Svaki je od Spoj Darka Bakliže i Sretan cvrèak miranog filma, èiji je tekst Zapanjujuæi tih segmenata zabaèen u kakvu kate- Marjana Lonèara. Grand prix u rukama razvoj raèunalne kreativnosti ujedno i dru pri umjetnièkim akademijama u studenata Likovne akademije zvuèi u najklimaviji dio knjige, a nakon onoga kanog animiranog glazbenog spota Zagrebu i Splitu, a kada se javnosti i najmanju ruku utješno i obeæavajuæe, èime se predstavlja na Danu hrvatske Ciganjska), dva su filma iz serijala prikaže njihovo djelovanje, pogotovo u te se odmah pomisli da se hrvatskoj animacije (reklame) njegovi iskazi po- Nogalo Ivice Šegviæa izgledala kao spa- posljednje vrijeme, radije se govori u animaciji polako vraæa rejting. put onih da je od životne važnosti za bu- sonosna umjetnièka djelca i svojom su terminima skandala nego o potencijal- duænost naše animacije ne samo ohrabrivati prepoznatljivom najavnom pjesmicom nim umjetnièkim svijestima. Iz toga se Nastavni kadar ih (studente) da ustraju u vjeri u vlastitu razgrnula sumornu i za publiku uvre- izvodi zakljuèak da scena ostaje takva Ne treba se ushiæeno zanositi, jer kreativnost i kako æe tehnikom uvijek netko dljivu atmosferu. Iz iste produkcijske kakva jest, s veæ afirmiranim autorima je sat i pol posebnog programa po- morati upravljati, kreativno je usmjeravati i kuæe proizašao je i devetominutni koji su ili dobri, ili su nekad bili dobri sveæenog prvom javnom prikazivanju razvijati – zvuèe kao prava marketinška film Stevana Šinika i Emila Miškoviæa a sada nemaju razloga raditi bolje fil- studentskih radova u posljednjih neko- propaganda i isprazna demagogija, jer Nino. Od èlana predsjedništva hrvat- move, a novi autori koji se pojavljuju liko godina reklo više od dodijeljenog su sve viðene reklame, iako tehnièki ske ASIFA-e i suvremenog klasika novije su ili loši, ili inertni i neambiciozni, Grand prixa. Loša tehnièka podrška korektne, sterilne i neinventivne. domaæe animacije, kako su negdje nazvali ili neinformirani i neobrazovani, pa je tijekom projekcija, odnosno neispravan Nadajmo se da æe se i asistent – ne- Stevana Šinika, oèekivalo se mnogo opet upitan njihov motiv i odnos pre- projektor, najbezazleniji je krivac za kromant M. G. Taylor u skorijoj budu- više od još jednog naivnog filma, jer su ma onome èime se bave. Dakako da i poražavajuæi dojam predstavljenih ra- ænosti predstaviti publici nekim svojim u usporedbi s Ninom njegovi prijašnji u animiranom i kratkom filmu mnogo dova Odsjeka za animirani film i nove radom, presudnim za nove medije i radovi Ljubimac i serijal Kontak mnogo toga ovisi o mentalnom sklopu svakoga medije Likovne akademije. Izuzevši animaciju te da æe njime otvoriti jedno zanimljiviji. Ako još spomenemo ne- pojedinaènog autora, njegovu afinitetu iznadprosjeènog Luku Toliæa, koji se sasvim novo, u mistiku zavijeno pogla- ugodan i idiotski plagijat South Parka i sposobnosti, no obrazovno okruže- nažalost predstavio samo nedovršenom vlje u ovoj vrsti umjetnosti. – Zlikavce, koji uopæe ne funkcionira nje u kojemu se on formira ne treba vježbom i vještog Brunu Razuma, koji bez slave nekad popularne Zloèeste djece nimalo zanemariti. Iz obje akademije bi sasvim sigurno bili jednako kva- Plagijat South Parka zagrebaèkoga Radija 101, možemo oèito izlaze diplomirani amateri, a litetni i bez pohaðanja spomenutog Osim reklama, u glavnom su se slobodno ponešto zakljuèiti o trenuta- još je gora spoznaja da æe ti isti ljudi Odsjeka, èini se da ostali studenti svo- programu mogli vidjeti filmovi Zagreb ènom stanju hrvatske animacije. jednom u buduænosti nastaviti graditi jim zatvorenim umom ne dosežu dalje filma, koji se predstavio s pet radova. Ako se odmaknemo od bezliènog svoje profesionalne karijere na tim od nevješta plagiranja svojih profesora Sreæom, nakon jednog od njih, toèni- kriterija bolje išta nego ništa, filmovi koje istim akademijama kao predavaèi. Ili i mentora. Anu Hušman i Lalu Rašèiæ je nakon filma Kyrie Eleison Davora smo imali prilike vidjeti bezidejni su, æe tu ulogu ipak prepustiti Mandraku veæ je odavno pregazila njihova inzisti- Meðureèana (jednog od autora razvi- banalni, nedomišljeni i površni, a mno- maðionièaru?

cmyk 20 VI/141, 4. studenoga 2,,4. film

Vruæina, jedini film koji je uspio povezati Hopkinsom). Uz Zakletvu S. Penna, to je ksista “Ubio si ga?” odgovara “Ne, ja sam ga dvije, danas veæ pomalo oronule, amerièke vjerojatno jedini zaista dobar film tog spe- upucao, meci i pad su ga ubili”. Negirajuæi glumaèke legende (to je, dakako, uspjelo cifiènog, hipertrofiranog podžanra filmova etièku sferu èovjeka i ismijavajuæi bilo kakvo Posljednji i Kumu 2, ali ne na istoj vremenskoj razini o serijskim ubojicama (koji je veæ prešao i utemeljenje odgovornosti, on je idealan unutar filma, tako da nema niti jednog na svojevrsnu meta-razinu, usp. Copycat J. primjer nihilista koji može pristati samo na kadra u kojem su zajedno): Ala Pacina i Amiela). Oba filma uzdižu se nad ostalima jedan Kantov “svijet” iz Kritike praktièkog Roberta de Nira, epska je prièa o urbanim po tome što se koncentriraju na istražitelja i uma (“Prvi pogled na bezbrojno mnoštvo mann ratnicima koji se nalaze na razlièitim strana- njegov Angst, umjesto da se natjeèu u tome svjetova kao da uništava moju važnost kao ma, ali dijele isti kôd. De Niro je voða ban- kako prikazati što kreativnije naèine mu- životinjskog stvora”), ali ne i na drugi (“Drugi de pljaèkaša koja planira prepad na banku u èenja, sakaæenja i ubijanja (npr. Fincherov pogled, naprotiv, beskonaèno povisuje moju Los Angelesu, a Pacino skupine policajaca Sedam). Dakako, Mann je opet znao stvoriti vrijednost kao inteligencije mojom liènošæu, Hollywooda koja ih pokušava zaustaviti. Zaplet (preuzet posebnu atmosferu i visoko stiliziranu vizu- u kojoj mi moralni zakon objavljuje život iz jednog ranijeg Mannova filma) sam po alnost uporabom glazbe, filmske fotografije koji je nezavisan od životinjstva”). No, iako Joško Žanić sebi ne bi morao biti bogzna što, no kvalite- i lokacija. jedna Cruiseova reèenica baš podsjeæa na ta filma prvenstveno leži, osim u Mannovoj Tako dolazimo do Mannovih filmova prvi Kantov citat, ne bih išao tako daleko da vrhunskoj redateljskoj vještini (uporabi nakon Vruæine, a to su Probuðena savjest (The mislim da je to bila Mannova inspiracija. lokacija i glazbe radi stvaranja posebne Insider), Ali te neposredan povod ovom tek- Nažalost, mane filma uskoro se oèituju i S obzirom na to da je riječ o atmosfere sjete i usamljenosti velegrada, ili stu – Collateral. Dok je Probuðena savjest, film nadvladavaju vrline (što ne znaèi da film u akcijskome trileru s kriminalcem, pak akcijskim sekvencama pred èijom se o borbi novinara emisije 60 minutes i njegova cjelini nije ipak solidan). Prvo: nepotreban kombinacijom realistiènosti i atraktivnosti izvora u jednoj duhanskoj korporaciji protiv humor, kojeg u Vruæini pretežno nije bilo, plaćenim ubojicom kao jednim od Tarantino ili John Woo mogu skriti), u mo- zataškavanja na koje ta korporacija smjera u niti ga je nedostajalo. Nadalje, dva glavna glavnih likova, prirodno se nameće delu svijeta, kako se to u semiotici kaže, koji pogledu štetnosti svojih proizvoda, solidno lika, opreka i interakcija kojih nosi dramsku Vrućinom Collateral film nudi. To je jedan epski, herojski svijet, ostvarenje, no previše razvuèen i na svoju strukturu filma, ovaj su put nedovoljno zani- usporedba s , no je s kompleksnim likovima veæ malo “veæim štetu vjeran èinjenicama iz “istinite prièe” mljiva, previše jednodimenzionalna. Foxxov daleko od redateljeva vrhunca od života”, koji èesto jedan drugome govore koju preprièava (tako da gubi dramsku crnaèki taksist-sanjar prevelika je dobrièina brother. Pacino i De Niro, kao što æe to i koncentriranost, te je ometen u izgradnji te je lišen relevantne slojevitosti i unutar- utvrditi u sceni sredinom filma u kojoj vode modela svijeta dostatne opæenitosti), Ali njih proturjeèja, dok je Cruiseov ubojica Collateral, režija Michael Mann (gl. Jamie kraæi razgovor, rade to što rade, ne zato jer je potpuni promašaj. Film o boksaèkoj toliko lišen ljudskosti i bilo kakve emocije, Foxx, Tom Cruise, Jada Pinkett Smith, moraju, nego zato što niti znaju, niti žele legendi Mohammadu Aliju, pun dugih dakle i proturjeèja, da nam, nažalost, do Mark Ruffalo, Javier Bardem), SAD, raditi išta drugo – njih ne zanima a regular- kadrova ekspresivne fotografije, popraæenih njega uopæe ne može biti stalo, ne može nas type life, roštilji i utakmice nedjeljom. Oni su, sugestivnom glazbom, ima sav Mannov stil, emocionalno angažirati (pomoglo bi, možda, 2004. kako sam veæ rekao, urbani ratnici koji su ali ništa od Mannova mozga; pun je emoci- kad bi i on imao neku svoju ljubavnu prièu, istinski posveæeni samo svome (zrcalno si- onalnosti i sugestivnosti, ali potpuno lišen ali to, dakako, ostaje samo spekulacija). Ne metriènom) pozivu, i zbog toga su spremni dublje karakterizacije i analize, što je velika pomaže ni to što njegovo filozofiranje s vre- žrtvovati svoj privatni život – Pacino je na šteta s obzirom na potencijal koji je nosila menom postaje prefrekventno i eksplicitno ovijest Hollywooda posljednjih tri- rubu raskida sa svojom treæom ženom, dok kombinacija redatelja i teme. te stoga neuvjerljivo. Moram reæi da su sva desetak godina povijest je njegove æe se De Niro držati one na poèetku citira- tri lika plaæenih ubojica koji mi padaju na umjetnièke propasti. Dok je sedam- ne reèenice i, doista, u 30 sekundi, išetati iz pamet kao dojmljivi iz nekih drugih filmova desetih prošlog stoljeæa amerièka tvornica života žene s kojom je mogao pronaæi sreæu. mnogo upeèatljiviji od Cruiseova: od lika snova bila još sposobna proizvesti filmove Meðusobno poštovanje, kao i bitna ontolo- što ga glumi Alain Delon u Melvilleovu najvišeg ranga, kao što su Lovac na jelene M. ška povezanost dvojice protagonista, koja ne klasiènom Samuraju iz ‘67., koji govori neu- Cimina, Taksist M. Scorsesea ili Prisluškivanje postoji izmeðu svakog od njih i pripadajuæe sporedivo manje od Cruiseova brbljivca, ali F. Coppole, a osamdesetih barem kvalite- “bolje polovice” – naime, egzistiranje na njegova osobna bushido-filozofija nije zato tnu, stiliziranu i relativno inteligentnu zaba- jednoj posebnoj razini meðusobne usmje- manje razraðena, niti je manje zanimljiv vu (Terminator, RoboCop, Conan, Umri muški), renosti koja ide “do smrti” (posebna verzija njegov hladni, usamljeni, strogi svijet, preko od devedesetih naovamo dobivamo iz kali- heideggerijanske skrbi prema Drugome, Leona iz Bessonova istoimenog filma, od fornijske manufakture veæinom irelevantno, ona gdje se o Drugome skrbi baš zato što kojeg neæemo dobiti veliku kompleksnost, do krajnjih granica komercijalizirano smeæe je neprijatelj) – oèitovat æe se u posljednjoj ali zato mnogo emocija, pa do lika što ga lišeno ikakve ozbiljnije ambicije (koje se sceni stiska ruke dok De Niro umire. utjelovljuje Tim Roth u Grayevu akcij- eventualno može podijeliti na gledljivo i ne- skom trileru-drami-tragediji Mala Odessa iz gledljivo/uvredljivo). U tom smislu i nagrada Žene služe za odmor ratnika ‘94. Taj je vjerojatno najbolji od navedene Oscar sve više postaje garancija za loš film Vruæina, snažan film klasiène narativnosti èetvorice: jedno naizgled odvratno biæe s (obièno nekakvu mainstream uspješnicu s i epske širine, oèituje onda Manna kao reda- margine lišeno ljudskosti, no koje oèituje “humanom porukom”). Ono što današnji telja pravih muških filmova, filmova èiji mo- visoku emocionalnu kompetenciju, putem Hollywood još ponekad zna proizvesti jesu del svijeta nudi isto tako klasiènu raspodjelu vrlo dubokog odnosa koji gaji s majkom na uspjeli akcijski trileri/krimiæi, koji slojevito- rodnih uloga: muškarci ratuju, a žene služe umoru na jedan naèin, s mlaðim bratom na šæu likova i kompleksnošæu situacija mogu za “odmor ratnika”. Istu paradigmu dijele i drugi, a s djevojkom na treæi. pretendirati na ozbiljno uvažavanje – to su ona tri prije navedena hollywoodska akcijska npr. LA Povjerljivo C. Hansona, Carlitov naèin trilera/krimiæa, posebice Put do uništenja, Usamljenosti i melankolije Konvencionalni završetak B. de Palme ili Put do uništenja Britanca S. u èijem je središtu odnos oca i sina, a koji velegrada Naposljetku, ozbiljan nedostatak filma Mendesa. Redatelj upravo takvih filmova je završava potpunom afirmacijom patrijarhal- I, napokon, Collateral. S obzirom na to da jest njegov konvencionalan završetak, s i Michael Mann, èiji najnoviji film Collateral, nog moralnog koda. To se znatno razlikuje je rijeè o akcijskome trileru s kriminalcem, “obraèunom dobrog i lošeg momka” i “spa- promoviran prije oko mjesec dana na od npr. Sreæe T. Solondza u kojem je otac plaæenim ubojicom kao jednim od glavnih šavanjem djevojke” (tužiteljice koja postaje Venecijanskom filmskom festivalu, igra veæ pedofil, a sin masturbira. Žene kod Manna likova, prirodno se nameæe usporedba s taksistov love interest). Takoðer, uloga koju neko vrijeme i u našim kinima. To, dakle, spadaju u sferu privatnosti, intime, one su Vruæinom, pa da kažem odmah: Collateral je zauzima žena u svijetu Collaterala inferiorna nisu filmovi, da tako kažem, maksimalnog izvan središnje, “javne” opreke koja nosi daleko od redateljeva vrhunca. U odnosu na je onoj koju zauzima u svijetu Vruæine – u indeksa umjetnièkoga (= maksimalnog seman- film – ta je opreka paradigmatska, dok one Vruæinu film ima debeli niz mana, no poèet æu Collateralu ženski lik je snažna, ambiciozna i tièkog potencijala), naime, oni još troše spadaju u sintagme s nekim od protagoni- ipak s vrlinama. Film u kojem Tom Cruise uspješna osoba, koja ovaj put èak igra ulogu previše vremena na to da zabave gledatelja sta. Pa, ipak, kako bih spasio Manna gnjeva glumi plaæenog ubojicu koji dolazi u Los u “javnoj” sferi sukoba dvojice protagonista, i da mu se svide, ali još imaju mnogo veæe posebno rodno nabrijanih kritièara/kritièarki, Angeles na jednu noæ kako bi eliminirao pet no funkcionalno biva ipak svedena na polu- ambicije od prikazivanja zabavnih slièica treba reæi kako su muško-ženski odnosi u osoba važnih za jedan sudski sluèaj, uklju- pasivni objekt kojim “manipuliraju” muški radi lakšeg prolaska vremena. Vruæini jedan od posebno vrijednih slojeva èujuæi i samu tužiteljicu, te uposli jednog protagonisti. Ipak, završetak filma posjeduje filma. Naime, sva tri važnija ženska lika taksista da ga vozi tijekom èitave te noæi neke zanimljive momente: to su trenutak Prije i poslije Vrućine zapravo su snažne i odluène osobe, a odnos (Jamie Foxx), no stvari ne poðu planiranim u kojem Cruise ipak, zadnjom reèenicom Allow nothing to be in your life that you can meðu njima i njihovim partnerima pun tijekom, najimpresivniji je na poèetku. Na pred smrt, uspije oèitovati svoju esencijalnu not walk out on in 30 seconds flat, if you spot the je poštovanja i nesebiènosti. I u taj je sloj stranu tzv. sjajna Cruiseova interpretacija usamljenost (referirajuæi se na prièu koju je heat round the corner. To je kljuèna reèenica prodrla ona epskost i malo “povišeni ton” (slažem se s jednim britanskim kritièarem ranije isprièao, o èovjeku koji je umro u pod- koju izgovara Robert De Niro u Mannovu, èitavog filma, prikaz jedne “stvarnosti” koja koji je u pogledu jednog drugog filma tvrdio zemnoj željeznici, a tijekom više sati nitko ne nužno najambicioznijem (jer svi su je unekoliko uzvišenija od ove naše, realne, kako je Cruise još ogranièen na tri tipa izra- to nije primijetio, on pita, napola taksista a mu ambiciozni), ali, prema mojem mi- uobièajene. za: uznemirenost, odluènost i zadovoljno napola samog sebe: “Misliš li da æe me itko šljenju, svakako najboljem filmu dosad: Toliko o Vruæini. Iz ranije Mannove smješkanje), film prvenstveno privlaèi primijetiti?”), što podaruje liku prethodno Vruæini (Heat; hrvatski prijevod nije sasvim karijere treba izdvojiti film Lopov (Thief), pozornost svojom karakteristiènom manov- nedostajuæu slojevitost, te tjeskobna atmo- adekvatan, zbog razlièitih konotacija ovih koji jedan britanski kritièar karakterizira skom atmosferom usamljenosti i melanko- sfera èak i na samom kraju, kad je opasnost denotativnih ekvivalenata u hrvatskome kao philosophical thriller with modernist cool, te lije velegrada (ovdje: dugi kadrovi noæne za dvoje likova (taksista i tužiteljicu) prošla. i engleskome) iz 1995. Mislim da se Lovac na ljude (Manhunter), nastao po roma- vožnje kroz osvijetljeni LA, uz glazbenu po- Za nadati se da æe Mann u buduænosti Mannova karijera može podijeliti na filmo- nu Red Dragon Thomasa Harrisa (nedavno dlogu). Potencijalno je zanimljiv i Cruiseov ponovo doseæi svoje kreativne vrhunce, a ve prije i nakon Vruæine, pri èemu u prvoj je ponovo snimljen film po toj knjizi, infe- plaæeni ubojica-šminker-filozof, cinièni dotad ostaje razmatrati povijest Hollywooda fazi postoji uspon, a u drugoj pad kvalitete. rioran Mannovu, kao prequel filmovima Kad nihilist-amoralist koji efektno iskazuje svoj od Manna do Manna: od Anthonyja do Stoga prvo o Vruæini. jaganjci utihnu i Hannibal, sva tri s Anthonyjem svjetonazor kad, rano u filmu, na pitanje ta- Michaela. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 21 popaganda

cmyk 22 VI/141, 4. studenoga 2,,4. popaganda Don Joyce i Mark Hosler Sviranje medijskim trikovima

ni su “bend”, ali albume Glazbena, ne Jason Gross dnevno razmjenjujemo stižu o tome kako glazba može izdaju vrlo neredovito, komičarska skupina od medija kao rekla-kazala, potaknuti djecu da ubijaju, a a kada ih i izdaju, po- Doživljavaš li Negativland kada se gotovo svako mišlje- mi smo u tome vidjeli samo sljednjih nekoliko godina to kao tip benda koji upotrebljava Većina ljudi zna za nje koje izražavamo temelji parodiju sklonosti senzacio- su snimke radio-emisija; još semplove i razne zvukove kao Negativland kao glazbenu na onome što nam je rekao nalistièkog novinarstva da na rjeðe idu na turneje (proziva- svoje instrumente? neki stroj i kada nitko od nas taj naèin pristupa tim tema- ju se bendom koji radi najmanje – Mi zapravo miksamo skupinu koju su U2 i Island ne može osobno provjeriti ma. No, uskoro smo otkrili turneja u show-biznisu). No, naðene razgovore s izvornim Records tužili zbog uporabe apsolutnu istinu, sve nas te da su prièu shvatili ozbiljno, “bendovi” obièno sviraju in- meðusobno pobijajuæe kon- prekrojili je u ono što im je i/ili obraðenim zvukovima i naziva toga irskog rock strumente, a oni, recimo, obi- glazbom. Ponekad taj dijalog tradikcije, revidirane analize trebalo, i ne samo da su svi èno i ne sviraju. Oni se služe “sviramo” kao instrument, a benda u svojim stvarima i i preraðene netvrdnje zapravo povjerovali u nju nego su je snimljenim i sempliranim ponekad ne. Ne znam kako zbog toga što su na albumu stalno podsjeæaju na to koliko prenosili iz jednih novina u zvukovima kako bi stvorili bih to toèno nazvao, rijeè je je sve to nepouzdano; tada druge, pojavljivala se u èaso- hrpu materijala koje zatim o velikoj važnosti sadržaja u iz 1991., nazvanom U2, možeš pomisliti da je sve što pisima i, naposljetku, došli montiraju i mijenjaju. Okej, glazbi, ali i o naglašenoj ulozi znaš krivo ili æe uskoro biti su nas intervjuirati za lokalne to možda nije velika stvar ako znatno semplirali njihovu krivo. TV-vijesti kako bi napravili glazbe u govornoj izvedbi. I Still Haven’t Found se sjetimo Zoviet Francea ili Negativland često uspoređu- pjesmu Od “važnih” vijesti do zna- prilog o tome. Sve je to mogao Halfer Tria, ali od kada su ju s Firesign Theatreom. Misliš What I’m Looking For. No, nosti i zdravlja, ili bilo èega sprijeèiti bilo koji novinar da osnovani poèetkom osamde- li da je to dobra usporedba? drugog, èini se da “istina” traje samo nazvao u Minnesotu setih godina, nitko to ne radi – Moram poštivati opæe Negativland nije samo je veoma kratko prije nego što i provjerio je li to sve istini- toliko dobro, toliko smiješno pravilo, jer je ta usporedba skupina veselih obješenjaka, se razotkrije kao laž. Ili obr- to. No, to se nije dogodilo. ili žestoko kao Negativland. dosad napravljena veæ mnogo nuto. U cijelom tom plimnom Postalo je oèito da novinari ne Njihovi su pravi instru- puta, ali pitam se zašto nas njihovo umjetničko valu “važnih” informacija na- provjeravaju èinjenice. Oni menti mediji, koje sviraju kao zapravo s njima usporeðu- djelovanje uništava postojeće posljetku uèimo da ništa nije jednostavno iskorištavaju dru- pravi profesionalni umjetnici, uistinu pouzdano. Sve je to ge izvore, prepisuju i ponovo ju. Pretpostavljam da je za predodžbe i zatim ih ponovo što i jesu. Na albumu Helter mnoge ljude osnovna stvar tako oèito prepuno predrasu- objavljuju vijesti bez provjere Stupid (iz 1989.) objavili su u našem radu otkvaèen i po- montira u nove, pokušavajući da, planova, promidžbe i viših jesu li istinite ili ne. Ako je pjesmu o ubojstvu koje je nekad bizaran humor, pa nas dati društvene, političke i motiva, a opet, kao pojedinci nešto dovoljno soèno i oni napravio tinejdžer, što je po- zato usporeðuju s otkvaèenom više ne možemo toèno odredi- to žele, istina im nije bitna. taknulo razlièita nagaðanja o i nadrealistièkom skupinom umjetničke izjave. Takvi su ti što je istina, a što nije, zato Koliko se vijesti tako radi? tom dogaðaju koji je zapravo komièara poput Firesigna. napori rezultirali sudskom što nam naše intelektualne Znam koliko i ti. Istina ili laž? bio potpuno izmišljen. To nije Nemoj me krivo shvatiti, ve- ideje i preokupacije više ne Sve nam to govori da smo ništa u usporedbi s pravom oma sam polaskan, oni su me tužbom spomenutih nemani, dolaze iz vlastita iskustva postali neupuæene žrtve je- olujom koja se podignula oko nadahnjivali od kada sam u kao i tužbom njihova bivšeg stvarnog svijeta u kojemu živi- dnog previše informiranog benda U2 poèetkom devede- šezdesetima poèeo kupovati mo, nego iz iskustva medijske društva u kojem se u sve setih (obrada pjesme I Still njihove ploèe, i vjerujem da izdavača. Don Joyce i Mark autoceste koja se dogaða u može sumnjati, a “istina” se Haven’t Found What I’m Looking su me ponajprije ti albumi Hosler iz Negativlanda tom malom, ogranièenom, svakodnevno mijenja. Pratiš For). S obzirom na to da su nadahnuli da odem na radio i nerealnom prostoru izmeðu li što se dogaða? Misliš li napisali cijelu knjigu koja tamo poènem raditi smiješne govore o obilježjima ekrana i naših oèiju. sada da je èokolada zdrava potanko opisuje tu nevjero- stvari, a impresionirali su me suvremenog medijskog Helter Stupid je bilo rano ili nezdrava? Misliš li da su jatnu prièu, samo nakratko poigravanje s tom spoznajom; jaja dobra za tebe ili nisu? i s time koliko zabava zapravo svijeta te o snimanju albuma zamislite da se na vas okomi može biti nekonvencionalna. pustili smo (kako smo mislili) Do kada je taj lijek koji su izdavaèka kuæa jednog od No, mislim da mnogo jasnih Dispepsi koji satirizira oèito lažnu izjavu za novine o povukli s tržišta bio potpuno najpopularnijih bendova na razlika prolazi neopaženo; fenomen Pepsi Cole i o tome tome kako ne možemo iæi na dobar? Shvaæaš li da kor- svijetu, oduzme vam CD- sebe doživljavamo kao glazbe- turneju zbog toga što je naša poracijske farme proizvode e, snimke i mnogo novca, nu skupinu, a ne komièarsku, kako su oglašivači u svoje pjesma Kršæanstvo je glupo bila hranu koja je hranjivija od a zatim se morate boriti sa iako se veæina stvari koje reklame naučili uključivati i upletena u stvarni dogaðaj organskih proizvoda, ali je i svojom izdavaèkom kuæom problematiziramo tièe (èesto kada je djeèak iz Minnesote zaražena opasnim bakterijama koja je izdala taj vaš album! humoristièna) sadržaja, a ne antireklamna stajališta napao roditelje sjekirom. zato što se izmet koristi kao Vidjevši da su na plodnom tlu, glazbenih tehnika ili pokušaja Nekoliko je medija nakon gnojivo? Dosta laži! Gledaš Negativland se iznova okomio održavanja kolaža kao emoti- toga u vijestima izvještavalo li vijesti? Imamo snimku na na industriju oružja, Pepsi i na vno važne umjetnièke forme u našem showu koja ponavlja: cijeli medijski sustav. 21. stoljeæu. Takoðer, s esteti- Što više televizije gledamo, više Njihov show izgleda ovako: kom Firesigna ne bih povezao mislimo da je svijet opasan. A momci su odjeveni u bijele osnovne postupke kojima se Internet, naravno, stimulira kapute i zgrbljeni nad opre- koristimo, poput upotrebe taj fenomen nespoznatljivosti mom okruženom èetirima zvukovnih “aktualnosti” iz kao nitko dosad. Na kraju, svi ekranima. U pravom anarhi- stvarnog svijeta, stvaranja me- zapravo povjerujemo u ono u stièkom duhu, obavještavaju dijskih psina, svjesnog odabira što želimo i volimo vjerovati, ljude: Možete slobodno snimati low-tech rješenja ili improviza- u ono što se veæ uklapa u kako god želite. Nakon toga cija iz kuæne radinosti. odgovarajuæe ideologije, i to je publici se nude vrišteæa psi- zapravo to. Važnost istine više hodelija, nježni rifovi, Billie “Istina” se ne prolazi. Jean Michaela Jacksona, su- svakodnevno mijenja No, možda na neki naèin bliminalne reklame za Pepsi, Stalna tema Negativlandova možemo ljude malo spustiti folk-melodija o napitku, te- rada jest poigravanje medijima. na zemlju, sugerirajuæi najpri- levizijski voditelj koji recitira Kao, primjerice, Helter Stupid je kako je ljude lako prevariti pjesmu, disko-varijanta pje- i Christianity is stupid, te i, drugo, koliko nam je zapra- sme The Sound of Music, polka naslov na vašoj web stranici da vo nepotrebno to preobilje obrada U2-a, ulomci Jacka se bend raspao. Što stoji iza tih sumnjivih informacija, kako ih Bennyja, balada iz osamdese- medijskih trikova? zapravo ne možemo praktièno tih (True) upotpunjena disko- – To je ideja naše turneje iskoristili i da zapravo na ve- kuglom, religiozna lutkarska True/False. To je ono oko èega æinu njih ne trebamo obraæati predstava i potpuni miks naj- se danas vrti naš cjelokupan pozornost. Život se nastavlja razlièitijih informacija (ne znaš intelektualni život. Kada nam i možeš preživjeti sa svojim je li išta stvarno). sve informacije koje svako- zdravim razumom bez obzira cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 23 popaganda na to je li tvoj televizor uklju- Korporacije su kupile usporediš što rade druge tvr- èen ili nije. No, to je navika i prodale naš politički tke, Pepsi je sigurno manje koju je teško razbiti, to stanje život opasna od veæine. Oni proi- “informiranosti”. I, naravno, zvode slatkaste proizvode, a Zašto je na vašem novom nešto od toga i jest istinito, ne oružje. Uèinilo nam se da albumu Dispepsi, baš Pepsi i to nas takoðer drži priko- je to dobar prostor za poigra- meta vaših napada? pèanima. To je sada kritièki vanje. No, kadgod radimo na paradoks u modernoj perce- – Pa... zato što je uku- nekom projektu, ne precizi- pciji koji æe se, nedvojbeno, sna! Što misliš? Ti imaš ramo baš potpuno o èemu æe nezaustavljivo, nepopravljivo i snimku. Što misliš zašto je biti rijeè. Nasluæujemo da je neumoljivo nastaviti u ovome Negativland napravio cijeli rijeè o neèem zanimljivom stoljeæu. S takvim je stvarima, album o jednom bezalkohol- za rad i tada se jednostavno prva i najbolja obrana svijest. nom piæu? Dok si ga preslu- s tim poènemo igrati. Album Umjetnost je oblik svijesti i šavao, je li ti došlo da kažeš: Dispepsi na poèetku je imao ona može biti oblik samoo- Dobro, dosta više s tom Pepsi? samo tri ili èetiri pjesme, brane. Da. a što smo više razmišljali o – Dobro. Tako si se i tre- svemu tome, to se više širio. Analitični, kritični, bao osjeæati. Tako se ja osje- Trebale su nam tri godine satirični æam kada se vozim ili hodam da ga dovršimo. Kao i mnogi Amerikom i gledam plakate i Pokušava li se Negativland projekti na kojima smo prije reklame. Mogli smo odabrati namjerno zavaditi s tvrtka- radili, ni ovaj nismo poèeli bilo koga. Mogli smo izabrati ma i korporacijama (poput misleæi da æe toliko trajati. Nike ili Microsoft. Uz Pepsi Pepsija), te zašto, ili zašto ne? Jednostavno smo se zaigrali s – Ne, polemiziramo s kon- je jednostavno povezano materijalima koje smo imali. cepcijama, a ne s tvrtkama. mnogo nevjerojatno dobrih Tada smo se poèeli truditi slika s kojima smo se mogli No, èini se da tvrtke misle – Ovo sada stvarno go- oko pisanja pjesama. Kako poigrati. Veoma su ikonièni, da posjeduju i zamisli, pa vorim iz vlastite perspekti- bi izgledao jingle da je Pepsi na jedan stvarno dobar naèin, ponekad to shvaæaju osobno. ve – radio je moj najdraži unajmio Negativland da a imali smo tonu njihovih U Pepsiju su bili dobri pre- medij, mnogo mi je draži, ga napravi? Možda zvuèim reklama. Imamo sve njihove ma nama, hvala na pitanju. zabavniji i više me zadovo- stvarno ozbiljno i politièno stvari. Skupljamo stvari, a uz Znaju za naš album, komen- ljava od snimanja studijskih dok to ovako opisujem, ali ostalo imamo i cijeli Pepsi- tirali su ga rijeèima: Nije po- albuma. Kada to radiš svaki doista smo se trudili napra- arhiv, od starih radijskih pularno kao Beck i ostavili nas dan proizvodiš mnogo sirovog viti album koji bi bio što oglasa pa sve do modernih na miru kao zabadala koja Kada nam sve materijala i, naravno, poèeli otvoreniji raznim interpre- stvari. Imamo intervjue s lju- mogu ignorirati ili kao oblik smo izdavati najbolje radove. tacijama. Trudili smo se da informacije koje dima koji su radili na njiho- slobodnog oglašavanja, nikad S druge strane, trebaju nam ne zvuèi kao upozoravajuæi, vim reklamnim kampanjama, ne možeš biti siguran zašto. godine da dovršimo studijske didaktièni agit-prop. Mislim svakodnevno imamo sve snimke vezane za Važna je sastavnica radove, tako da svoj izdava- da ne zvuèi tako. Stvarno se ratove izmeðu Coca-Cole i Negativlandova rada lomljenje èki plan uvijek popunjavamo nadam da ne zvuèi tako. razmjenjujemo Pepsija, i snimke o uvoðenju medija i vijesti. Kako bi, s obzi- s više dostupnim radijskim nove Coca-Cole na tržište. Reklame usvajaju jezik rom na to pitanje, opisao vaš stižu od medija materijalima. Meni je studij- Dakle, svakakve stvari o svojih kritičara pristup? Trudite li se biti ana- ski rad iznimno spor i zamo- Pepsiju i Coli. I tako, radili litični, kritični, satirični ili je kao rekla-kazala, ran, te nezahvalan u uspo- Na omotu CD-a nalazi se smo na nekom projektu koji riječ o kombinaciji svega toga? redbi s redovitim, èestim, esej o tome kako Pepsi i Cola kada se gotovo se bavio reklamiranjem, pa – Rijeè je o kombinaciji, neoptereæujuæim, razmjerno mogu uštedjeti novac. To je sam predložio bendu da bi iako nas baš i ne doživljavam spontanim i povremeno krea- gotovo suosjećajno. svako mišljenje koje nama kao umjetnièkom pro- kao neke lovce za vijestima. tivnim izljevima koje omogu- – Pokušavamo im pomoæi. jektu bilo mnogo zanimljivije Tu i tamo iskrsne nešto što izražavamo temelji æuje radio. Kada poslušaš naš album, možemo iskoristiti, nešto kada bismo se usredotoèili na ono što ti ostane u glavi jest Dok polako otupljujemo samo jednu tvrtku. Imamo iskoèi kao modrica na medij- na onome što nam od sve više i više informacija ono što sve tvrtke žele da skoj stabilnosti. toliko dobrih stvari o toj zapamtiš kada gledaš nji- koje nam dolaze iz sve više i jednoj tvrtki, uzmimo njih, Mediji se okreću prema sebi je rekao neki stroj, više izvora, misliš li da to čini i nadajmo se da na gotovo postmoderan način; vaš rad manje prohodnim, jer æemo na kraju u kolumnama, programima i i kada nitko od nas izgleda da su ljudi zbunjeni dobiti nešto što reportažama sami sebe temati- ne može osobno brzinom tehnološkog napre- æe stvoriti mno- ziraju. Ta usmjerenost na sebe tka? Gotovo kao da su mediji go širu sliku. S – olakšava li ili otežava vašem provjeriti apsolutnu i sami preuzeli neke od vaših vremenom sam radu da se ravnopravno nosi s ideja. otkrivao koliki tim područjem? – Da, sada na neki naèin istinu, sve nas utjecaj multina- – To doista komplicira ponavljaš ono što smo prije cionalne korpo- stvari, ali na zanimljiv naèin. te međusobno rekli o medijskoj samou- racije imaju na Spoznaja kako, posebice smjerenosti i samoanalizi. moj život, na ži- oglašavanje preuzima popu- pobijajuće Zamisao turneje True/False vote svih nas, na larni skepticizam u vlastitim kontradikcije, sasvim je sigurno stvaranje porukama (poslušaj kampa- zbrke u medijima i s mediji- naš okoliš, našu nju Spriteovih radijskih jinglo- revidirane analize i ma. Ali opet, i mi pripadamo javnost, vlast... va od prije nekoliko godina medijima. Sve što se nadamo Siguran sam da kao ekstreman primjer ko- prerađene netvrdnje da æemo napraviti jest ne- veæina ljudi ima mercijalnog samoponiženja) kako se ubaciti u tu bujicu prilièno jasnu i kako sve to postaje na neki zapravo stalno stvari i pokušati s nezavisnog predodžbu o naèin suluda kuæa zrcala, sve i zabavnog kritièkog stajali- tome kako su je to možda odigralo ulogu u podsjećaju na to šta ponuditi nekoliko razlièi- korporacije mojem osobnom gubljenju tih perspektiva uklopljenih preko odbora za zanimanja za posebnosti koliko je sve to u suvremenu buku. Kakav politièko dje- oglašavanja i veæem zanima- nepouzdano; tada uèinak to zapravo ima? lovanje kupile nju za opæe stanje bolesti Ukupno, vjerojatno mali, ako i prodale naš toèno/lažno u kojoj se to ogla- možeš pomisliti uopæe ima ikakav, ali dobi- politièki život. šavanje dogaða. vamo stvarno zastrašujuæe Vidjeli smo na- stanak NAFTE Stvaranje zbrke u da je sve što znaš predana pisma obožavatelja što je, kladim se, potpuno i GATT-a i svih medijima krivo ili će uskoro drukèije od onoga što veæina tih stvari koje Dugo se činilo da bendova dobiva. Svejedno, zapravo stvaraju Negativland objavljuje radij- biti krivo ako utjeèemo na malo ljudi jednu svjetsku ske emisije, a ne prave albume. vrlo snažno, postajemo im vladu kojom Postoji li neki razlog za to? kulturalno važni, tako da nas upravljaju korpo- Kako gledate na to da se ba- to povremeno ohrabruje i racije ili stvaraju vite radijem kao medijem, da pomaže nam da na sve to i vladu koja radi niste umjetnici koji snimaju dalje gledamo kao na zani- za njihove inte- albume? mljiv posao. rese. Ipak, kada

cmyk 24 VI/141, 4. studenoga 2,,4. popaganda hove reklame, a to je ime usvojile i stilizirale jezik svo- njihova proizvoda. To je sve. jih kritièara. Taj je novi re- Oglašivanje ne služi tome klamni stil iznimno pametan, da ti ispere mozak i natjera vrlo zabavan i humoristièan. te da izaðeš i kupiš nešto, Takoðer, veoma je moderan, to je prejednostavna kritika. refleksivan, postmoderan Oglašivanje postoji da bi te i nevjerojatno cinièan. To upoznalo s proizvodom, tako su mudro napravili. Kao što da kada uðeš u trgovinu... sam rekao, preuzeli su jezik Ljudi vole izabirati stvari kritike i iskoristili ga kako koje su im poznate, to je bi prodali svoje proizvode. normalno ljudsko ponašanje. Sada se stvarno pitam kamo Mislim da je vrlo vjerojatno to vodi? Kada u Pepsiju èuju da æeš u trgovini, ako je tvoj naš album, da su doista pa- mozak bio dovoljno puta metni, umjesto da se zbog Zamisao turneje izložen nazivu tog proizvo- toga ljute, trebali bi nam da, na pitanje koje bih tenisice platiti 50.000 dolara naknade True/False sasvim je mogao kupiti? odgovoriti, hm... za dozvolu da se služe nekim sigurno stvaranje Nike. Kada vidiš reklamu, našim snimkama u svojim nisi baš doslovce toliko glup reklamama. zbrke u medijima i s i isprana mozga da odeš u trgovinu kao zombi i kupiš Stvoriti nešto što je medijima. Ali opet, six-pack Cole ili Pepsija. To ne nametljivo, dosadno i ide tako. Iako sam potpuno nepodnošljivo i mi pripadamo iznenaðen koliko je Nike Što biste napravili da vam medijima. Sve što uspješan u tome da svoj logo dođe Pepsi i kaže: hoćemo stavi na sve moguæe. Najviše vaše snimke u svojim rekla- se nadamo da uznemiruje to što smo za- mama... pravo svi namamljeni da – Isprièat æu ti što nam se ćemo napraviti postanemo njihove hodajuæe nedavno dogodilo. Pristupila reklame. Postalo je kul nositi nam je reklamna agencija jest nekako se njima izgleda, to je ono, kao, poznate osobe reklamiraju njihov logo i imati slogan Just koja pokriva sve Nikeove subverzivno, èovjeèe. Veoma je stvari ili ih prodaju. Do It na autu, bejzbolskoj poslove za cijelu Sjevernu ubaciti u tu bujicu zanimljivo kako su se takvi Zadnja pjesma na CD- kapi, majici... Intuicija mi Ameriku. Željeli su nas deèki ufurali u takav naèin u, Bite Back, zapravo je na govori da je to uznemiruju- unajmiti da napravimo seriju stvari i pokušati razmišljanja. Znam da njima neki naèin trebala obuhva- æe, ali dio mene misli možda radio-reklama za pivo Miller s nezavisnog i sve to ima smisla. Pristupili titi cjelinu, pa ako do tada se samo dogaða promjena, a ja Genuine Draft. Nisu tražili su nam misleæi da nam daju nisi shvatio, to æe, nadam zaostajem za vremenom. Mislim da budemo glasnogovornici zabavnog kritičkog jako dobru priliku. Èak su mi se, objasniti da postoji šira da je vjerojatno rijeè o ne- ili nešto slièno (nismo toliko i neki prijatelji rekli: Zašto slika, te da ne nudimo je- èem lošem, ali ponekad se popularni), ali su željeli da stajališta ponuditi niste prihvatili, mogli ste napra- dnostavna rješenja; sve je pitam... napravimo gomilu reklama viti nešto subverzivno! Moj je to veoma složeno. Iako bi Što misliš o tome kako koristeæi se našim stilom cut- nekoliko različitih odgovor: Ne, nismo mogli. Ono se svaka imalo inteligentna, oglašivači sve više osvješćuju upa, kolažiranja i obrade veæ što se dogaða u masovnim slobodoumna, ljevièarski cinizam u reklamnim poru- snimljenih i naðenih zvu- perspektiva medijima i u oglašivanju nije usmjerena osoba mogla kama koje odašilju? Sve se kova. To su deèki u kasnim samo preuzimanje stila i složiti s dijelom ovoga što više mogu vidjeti kampanje dvadesetima koji su odrastali uklopljenih u izgleda rubne kulture, to veæ govorim, èinjenica je da smo poput Spriteove, koja kaže: slušajuæi Negativland na suvremenu buku dugo traje. Sada su otišli ko- u Sjevernoj Americi potpu- Zanemari reklame. Slušaj koledžu; oni misle da smo rak dalje, to jest uzeli su sam no uhvaæeni u mrežu takva svoju žeđ. super. To su ti isti deèki koji fenomen tog nesklada, èak životnog stila, sa svim tim – Ili reklame za Miller su mislili da je kul staviti nije bitno u kojem obliku, i našim automobilima, tele- Lite, koje su sve o procesu Williama S. Burroughsa u uèinili ga dijelom strategije vizorima i pogodnostima... izrade reklama i o ljudima reklamu za Nike. U odnosu prodaje proizvoda. To je za- I zato nije jednostavno reæi koji ih osmišljavaju. na svijet u kojem žive, oni nimljivo, ne znam što æe smi- prestat æemo kupovati ono što Misliš li da je reklamni bi- pomièu granice. Bože moj, sliti nakon toga, a ne znam ni prodaju, kao što kaže èovjek znis prisvojio shvaćanja ljudi taj bivši narkoman, homose- što æe dalje s tim uèiniti ne- na telefonu na kraju albuma. koji su od kritiziranja oglaši- ksualac i ubojica svoje žene tko poput Negativlanda. No, No, dok to izgovara, pritom vanja napravili umjetnost? reklamira tenisice diljem mislim da smo s ovim albu- vrlo jednostavno i dobro po- – Da, najebali smo (smi- Amerike na svakom tele- mom bili svjesni svega toga i entirajuæi, istodobno èuješ jeh). Reklamne su poruke vizijskom ekranu, u svakoj željeli smo pomaknuti stvari kakofoniju glasova koji govo- zapravo vrlo inteligentno kuæi. I razumijem kako to još dalje. U svakom filmu re: Ali mi želimo svoje automo- koji gledaš pojavljuju se neki bile, hoæemo svoja bezalkoholna proizvodi, ali to dosad nije piæa, svoje televizore, želimo sve vrijedilo za albume. Mislili te stvari. I što sada napraviti? smo da bi bilo zanimljivo na- Želiš li pomalo da vas tuže? praviti nešto što je, do nekog – Apsolutno ne. Znali stupnja, veoma nametljivo, smo da æe ljudi to misliti. dosadno i nepodnošljivo – na Ne želim živjeti u svijetu albumu svoje omiljene grupe u kojem se bojim baviti Negativland stalno slušaš umjetnošæu kakvom želim. kako se spominje taj jedan Apsurdno je misliti da bi jebeni proizvod. Zašto nam me trebalo biti strah javnog to rade?, pitaš se. Radili smo ismijavanja, ruganja ili de- na tome toliko dugo da mi konstruiranja velike korpo- se percepcija malo iskrivi- racije koja se nameæe mojem la, ali stvarno mislim da je životu svaki dan, želio ja to album zabavan za slušanje i ili ne... Ne želim živjeti u veoma smo se trudili takvim takvu svijetu. Jedno je od ga napraviti. Vjerovao ili ne, rješenja da na neki naèin izvorna je varijanta albuma pokušaš živjeti svoj život u bila još dulja i još dosadnija. svojem svijetu. Izrezali smo nešto kada smo radili završnu obradu. Rekli smo: Ok, toèno nakon 39 minuta S engleskoga prevela i 20 sekundi dolazi do toèke kada Mirna Belina. ti se album stvarno gadi i ne želiš Tekst je montaža dvaju ga više slušati. Mnogo se stva- razgovora objavljenih na ri dogaða na tom albumu, web-stranici www.furious. mnogo je konceptualnih slo- com/perfect/negativland.html jeva. Ima dosta o tome kako i u časopisu The Onion. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 25 popaganda

Kulturni jamming Rona Englisha

Colin Moynihan U rujnu 1984. u Dallasu je vidio parkiralište obru- bljeno s dvadeset sedam reklama. Jednoga subo- tnjeg jutra English i osam njegovih prijatelja iz Austina – od kojih su neki nosili fluorescentna odjela Akcije s reklamnim pločama počele su kao način i znak na kojem je pisalo Mrtvi umjetnik – stigli su na da umjetnici pokažu svoje slike, no ubrzo je English parkiralište. Dok je mnoštvo pilo pivo i promatralo, poèeli su lijepiti svoje murale preko reklama. Uskoro postao svjestan političkih mogućnosti takva rada. je stigla policija. Uhitili su Englisha i njegove prija- Kulturni jamming je uporaba Njegove najpoznatije političke mete postale su telje i optužili ih za kazneno djelo drugog stupnja. Nakon što je English mjesecima molio za blažu ka- mainstream medijskih tehnika za reklame za cigarete Camel znu, predstavnik tvrtke koja je vlasnik reklama koje su umjetnici prelijepili odustao je od svih optužaba u podrivanje mainstream medija, zamjenu za 800 dolara kao nadoknadu za trošak skidanja umjetnièkih djela. kaže English. Tjeranjem ljudi da English procjenjuje da je od tada preinaèio 850 re- ijekom dva tjedna u ožujku 1999. pješaci koji klama. Dok je sredinom osamdesetih živio u Teksasu, se zapitaju je li reklama istinita ili bi hodajuæi ulicom East 14th na Manhattanu ponekad bi ih preinaèio èak petnaest na tjedan. Jedan nije, demistificira se način na koji se pogledali iznad sebe bili bi zapanjeni reklamom prijatelj koji je radio za neku tvrtku za postavljanje izmeðu Avenije A i Avenije B. Ta dvadesetdvome- reklamnih ploèa jednom je procijenio da treba gotovo predstavljaju komercijalne poruke. tarska ploèa, prièvršæena za šesterokatnu zgradu, milijun dolara da se maknu Englishove akcije. sadržavala je poruku Misli drukèije, koja se od 1997. Ljudi tako postaju kritičniji mislioci upotrebljava u reklamnoj kampanji raèunala Apple. Oštre političke poruke Reklame Misli drukèije, na kojima su crno-bijele Akcije s reklamnim ploèama poèele su kao naèin fotografije kulturnih ikona poput Gandija, Milesa da umjetnici pokažu svoje slike, no nakon što se pre- Davisa i Pabla Picassa postale su prepoznatljiv dio selio u kuæu u Austinu i poèeo živjeti sa skupinom urbanog krajolika i pojavljuju se na reklamnim ploèa- ljudi ukljuèenih u radikalni pokret za zaštitu okoline, je opekline drugog stupnja na njegovim rukama. ma i zgradama diljem svijeta. Ali ono što je potpuno English je postao svjestan politièkih moguænosti Drugom prigodom nagazio je èeliènu skelu i doživio zbunilo promatraèe na ulici East 14th bila je slika uz takva rada. Najpoznatije Englishove politièke mete elektrièni udar prouzrokovan lošim instalacijama re- slogan: slika zloglasnog voðe kulta i ubojice Charlesa postale su reklame za cigarete Camel na kojima su se flektora koji su noæu osvjetljavali reklame. Mansona, koji je prikazan s tetovažom prepoznatljive prikazivale deve koje puše cigaretu za cigaretom. Kao Dok je postavljao svoja preinaèenja, English je zatvorske svastike izmeðu obrva. Teško je ne priznati odgovor na te duhanske reklame, English je dizajni- radio u ekipama od dvije do šest osoba. U veæini slu- da Manson ima jedinstven pogled na svijet, no to rao desetke preinaèenih reklama. Jedna je prikazivala èajeva to su prijatelji ili drugi umjetnici. Sredinom nije bila reklama tvrtke Apple. Bila je rijeè o tipiènoj kako jedna deva pita drugu: Jesi li navukla kojeg novog osamdesetih radio je s Charlesom Tunstallom, koji bi provokativnoj akciji Rona Englisha, umjetnika naj- klinca danas? Druga je imala devu koja puši, a na cr- preciznim uravnoteženim hodom po vrhu reklamnih poznatijeg po crtežima na kojima Joe Camel djeci težu je bila rijeè Cancer (Rak) u istome fontu koji se ploèa i viseæi sa skela oduševio promatraèe i prestra- daje cigarete i koji od 1981. prakticira arkanistièki i upotrebljava za pisanje Camel u reklamama. vio Englisha. subverzivni oblik prosvjeda poznat kao preinaèivanje Osim tih parodija duhanskih reklama, English je Tog dana kada je postavio modifikaciju s reklama. lijepio i umjetnièka djela koja su prenosila oštrije Mansonom, Englishu su se u njegovu studiju pridru- Na dan kada je English zalijepio Mansonovu sliku, politièke poruke. Godine 1991. na uglu Broadwaya i žili urednik izdavaèke kuæe na Lower East Sideu Don našao sam se s njim u njegovu studiju u Tribeci, gdje Houston Streeta postavio je djelo koje se zvalo Novi Goede, èlanica jedne suvremene plesaèke skupine on i njegova supruga Tarssa Yazdani, neovisna likovna svjetski poredak. Samo nekoliko dana kasnije, nakon Janet O’Faolain, te vlasnik nezavisne glazbene izdva- kritièarka, žive s kæeri Zephry i sinom Marsom. Bilo što je predsjednik Bush izrekao tu frazu u govoru o èke kuæe Jake Szufnarowski. Sve troje su u kasnim je toplo, vjetrovito nedjeljno popodne i English je Zaljevskom ratu, English je iskoristio junake crtanog dvadesetim ili ranim tridesetim i nedavno su upozna- stajao ispod prozora na krovu i razmotavao pozadinski filma kako bi iznova stvorio Picassovo djelo iz 1937., li Englisha te se ponudili da volonterski pomognu. fotografski papir velièine 6,6 x 3,3 m, pokazujuæi ve- Guernicu, koja je naslikana kao odgovor na fašistièko Pomagati mu opasno je i ne nudi mnogo toga u za- liku Mansonovu sliku koju je dva dana prije nacrtao bombardiranje baskijskog sela tijekom španjolskoga mjenu. Ali njegovi pomagaèi svoj rad vide kao prigo- akrilnom bojom. Rijeèi Misli drukèije bile su lijevo od graðanskog rata. Godine 1990. tijekom prosvjeda du da sudjeluju u nekoj pustolovini i nekom obliku slike. Iznad rijeèi, u svjetlozelenoj, žutoj, naranèastoj, protivnika ozakonjenja pobaèaja, English je nekoliko aktivizma. Goede, koji je Englisha upoznao prije šest ružièastoj i plavoj Apple pruzi, bila su dva ispreple- blokova dalje prekrio reklamu slikom koja je prikazi- mjeseci na izložbi umjetnièkog rada samotnjaèkog tena salamandera koje je Ron English još od školskih vala žièanu vješalicu, simbol mraènih vremena ilegal- teksaškoga glazbenika Daniela Johnstona, rekao je dana u Dectauru, u državi Illinois, rabio kao svoj nih pobaèaja. Nakon što je postavljen znak, gola žena, da je spremno iskoristio prigodu sudjelovati u misiji potpis, premda se na prvi pogled èinilo da je to kor- koju je unajmio English, stala je ispred preinaèene preinaèavanja reklama. Ljudi su umorni od cjelodnevnoga poracijski logo. reklame, potrgala plastiènu vreæu umjetne krvi i pro- gledanja reklama, a pritom nemaju izbora, kaže on. A pri- lila je po slici vješalice. Umjetna se krv razlila po slici, družiti se Ronu dobro je, jer ti omoguæuje da malo podbodeš Komercijalizam je religija naše kulture a bijela i žuta pozadina tvorile su srcoliku mrlju. korporacijsku Ameriku. Religija naše kulture je komercijalizam, no kada sam prvi Ponekad su ga kontroverzne poruke njegova umje- U telefonskom razgovoru prije više od godine, put vidio reklame “Misli drukèije” to me izbezumilo, kaže tnièkog rada dovodile u opasne situacije. Godine Englishu i Jacku Napieru, voði grupe Billboard English. Nisam mogao vjerovati da su prodali slike tih ljudi, 1998. odvezao su u Jersey City. Skupina muškaraca Liberation Front, pala je na um ideja o izložbi koja to je kao da današnji revolucionar sutra postane korpora- iz susjedstva okupila se kako bi promatrala: English bilježi naèine na koje se preinaèuju reklame. Izložba cijski muljator. Pomislio sam, hoæete drukèije: i dobit æete. i njegova ekipa razmotali su i postavili rad nazvan koja je proizašla iz toga ukljuèivala je radove Englisha, English je kleknuo na bojom poprskani pod pokraj Seljaèina Nietzsche, sliku razapetog Englisha ispod koje Napiera i drugih. English je bio uzbuðen moguænošæu Mansonove slike. je pisalo Hajde da se napijemo i ubijemo Boga. približavanja estetike kulturnog jamminga novoj pu- Svaki put kad postaviš nešto poput ovoga, to utjeèe na sve English je rekao da su slika i njezina poruka ko- blici. Ubrzo nakon što je izložba otvorena prikljuèio legitimne reklame, kaže. Kada nakon toga ljudi vide prave mentar na hipokriziju religijske desnice èiju nesno- sam mu se u galeriji kako bih pogledao fotografije. reklamne ploèe, u svojim glavama rade vlastiti kulturni jam- šljivost on usporeðuje s nesnošljivošæu rulje koja je Istaknuo je preinaku koju su izveli pojedinci, meðu ming. tražila od Poncija Pilata da osudi Isusa Krista. kojima D. S. Black i Packard Jennings te skupine Kulturni jamming izraz je koji je stvorio rock bend Trebalo im je oko pet minuta da shvate da su ljuti, go- Hocus Focus i Cicada. Negativland, a 1990. u èlanku u New York Timesu po- vori English o muškarcima koji su promatrali prizor. Voljeli bismo vidjeti da ljudi posvuda stavljaju umjetnièke pularizirao ga je kulturni kritièar Mark Dery. Ganjali su nas dok smo se udaljavali, udarajuæi bejzbolskim radove na reklamne ploèe, kaže English. Voljeli bismo da U biti to je uporaba mainstream medijskih tehnika za palicama po našim automobilima. tvrtke koje postavljaju reklamne ploèe znaju da bismo mogli, podrivanje mainstream medija, kaže English. Tjeranjem ako postave ploèu u naše dvorište, jednostavno preinaèiti ljudi da se zapitaju je li reklama istinita ili nije, demistificira Opasna misija njezin sadržaj, nalijepiti nešto na njoj. se naèin na koji se predstavljaju komercijalne poruke. Ljudi Neke od opasnosti s kojima se susretao bile su tako postaju kritièniji mislioci. profesionalne prirode. Jedanput dok je rabio gumeno S engleskoga prevela Suzana Kovačević. English je poèeo preinaèavati reklame dok je stu- ljepilo kako bi zalijepio umjetnièki rad preko jedne Uvod u knjigu Popaganda: The Culture Jamming and dirao umjetnost na North Texas State Universityju. reklame u Teksasu, nagrizajuæe ljepilo prouzroèilo Art of Ron English, Soft Skull Press, 2004.

cmyk 26 VI/141, 4. studenoga 2,,4. popaganda

Popoﬁlija i shizofrenija potrošačkog fetišizma

Carlo McCormick agoniji jer je njegovo srce i dušu kolonizirao Disney, Ron prihvaæa pojednostavljenu demonologiju naše potrošaèke “diznifikacije” na najnižoj zajednièkoj razini gdje može biti oborena na razinu niskih i prljavih U tragikomičnom Englishovu univerzumu štoseva. I sam otac, Ron English, oèito je nezadovo- arhetipske osobe industrije zabave preobražene ljan trenutaènim imperativima obiteljskih vrijednosti gdje je sve svedeno na neku dosadnu prozaiènost. Te su u glasnogovornike alternativnog svijeta se slike obraæaju svima nama, djetetu našega vjeènog suprotstavljenog sporazumnoj stvarnosti mladalaštva, podsjeæajuæi nas, potpuno podreðene djeèjoj hrani, na fundamentalna prava odraslih da licenciranja marki i stvaranja himničnih slogana. uživaju u odraslijoj viziji Crtiægrada. English se opire Njegova sredstva izrezanog kolaža, ironične širenju popa, ali ne prihvaæajuæi ezoteriène kategorije klasiène umjetnosti, nego radije izabiruæi suprot- rekontekstualizacije i ahistoričnog pastiša krajnje su stavljanje nasmiješenom animiranom licu fašizma postmoderna èiji pogled okreæe prema samim njegovim tvorcima, velikim manipulatorima. U jednakoj mjeri, u kojoj je umjetnost uvijek išla konceptualnim i apstraktnim utrtim putevima kako bi izbjegla problematièna pitanja suvremene kulture, English je ikonoklast koji ultura je potpala pod medije. Naš vizualni kra- prihvaæa jezik mainstreama kao dio vlastita idioma. jolik prodan je konzumerizmu, bilo koja zamisli- va toèka naše socijalne topografije potencijalni Oblik materijalnog oslobođenja je prostor za reklamu, razonodu, zabavu, prisilu, Prakticirajuæi više društveni nego politièki oblik kooptiranje ili besplatno smeæe. To je golema užasna stvaranja slika, Ron English je unatoè tomu revolucio- praznina, a prezasiæeni rog izobilja kapitala samo naran. Njegove su slike svojevrstan oblik materijalnog nastavljamo puniti s još više slika, više zavoðenja i osloboðenja. On upija cjelokupnu vizualnu zasiæenost manipulacija, više logotipa, stilova, i marki. Sve je paklenoga medijskog stroja èovjeèanstva i oslobaða ga platno na koje možemo projicirati sve složeniju iko- njegova preorganiziranog i programiranoga konteksta. nografiju u kojoj su proizvodi personificirani a osobe English se opire širenju Odvojeni od sredstava za proizvodnju i promociju, su proizvodi. Je li onda uopæe èudno što imamo Rona Mickey i Marilyn, Charlie Brown i Charlie Manson, Englisha? Više od dvadeset godina, gotovo svakom popa, ali ne prihvaćajući Bugs i Beatlesi, Joe Camel i Isus Krist, te mnogi kli- svojom stvaralaèkom gestom, Ron English slavio je tu šeji suvremene umjetnosti, osloboðeni su svojih stega sveprožimajuæu ikonografiju sve do njezinih najper- ezoterične kategorije klasične kao trivijalizirani simboli i opæeprihvaæene stvari. U verznijih permutacija i interventno djelovao protiv umjetnosti, nego radije izabirući tragikomiènom Englishovu univerzumu te arhetip- mašinerije popularne kulture. Da nismo imali takvog ske osobe industrije zabave preobražene su u gla- umjetnika, trebali bismo ga izmisliti. Ovako se samo suprotstavljanje nasmiješenom snogovornike alternativnog svijeta suprotstavljenog možemo diviti neizbježnosti njegove specifiène vizije sporazumnoj stvarnosti licenciranja marki i stvaranja i vizualnih strategija i naprosto kriviti društvo za nje- animiranom licu fašizma čiji pogled himniènih slogana. Ron je sklon parodiji u velikoj govo postojanje. okreće prema samim njegovim tradiciji èasopisa Mad i starije socijalne i politièke Demonologija potrošačke “dizniﬁkacije” karikature, no njegova sredstva izrezanog kolaža, iro- niène rekontekstualizacije i ahistoriènog pastiša kraj- U hijerarhiji estetskih vrijednosti ništa se toliko ne tvorcima, velikim manipulatorima nje su postmoderna. English ne oslobaða samo cijelu omalovažava poput masovnog marketinga sladunjavo- listu populistièkih likova, nego i nevidljive lutkarske sti uzrokovanog javnom nostalgijom za poslijeratnim konce koji su likove prisiljavali da plešu u ritmu kupi razdobljem. Ron English izvodi inverziju ovo, vjeruj u ono na hipnotièkim ekranima televizijske tog statusa quo koja dopušta da se naše reklamozabave. najdjetinjastije fantazije razulare. English Poèeli smo prihvaæati odreðene mitove o ulozi može potpuno podržati našu kolektivnu umjetnika u društvu – ulozi vizionarskog interpreta- fetišizaciju pop kulture s ljubavlju koja tora i svijesti koja spašava dušu – ali Rona Englisha je daleko od snishodljivosti. Ali nemojmo ne zadovoljavaju samo takva propisana pravila. To pogriješiti, to je vrsta ljubavi koju razvi- je umjetnik koji zamahuje svojom èetkom poput jamo samo prema svojim tlaèiteljima. U barbarskog ovna za rušenje svetih zidova hipokrizije psihijatrijskim terminima, možemo je i konzumira potrošaèku hranu nezasitnim apeti- nazvati teškim sluèajem identificiranja tom grizuæi ruku koja nas hrani i uspavljuje. Ali da s neprijateljem, oblikom sindroma Patty je on tek kritièar kulture još bismo za njega mogli Hearst, u kojem su vjeèni duhovi Disneyja naæi neko sigurno mjesto u svijetu umjetnosti. Ron i holivudska tvornica snova toliko dugo English je kriminalac. Dugogodišnji veteran uliènoga držali Rona da su postali opsesivni objekti umjetnièkog pokreta, English je svladao zabranjene transgresivnog obožavanja. Upitamo li lekcije umjetnosti grafita. Ako su tvoji zidovi pre- nekog èovjeka, vjerojatno æe reæi da doista kriveni reklamnim plakatima s porukama koje su voli Mickeyja, ali ako promotrimo kako suprotne tvojima i ako su tvoje ulice postale sterilne izražava tu ljubav – razapetu na križ nasilja trgovaèke ulice koje nisu tvoje, jedina logièna reakcija gdje religijsko-ekstatiène strasti granièe je potpuno ilegalna: vratiti sve natrag. Ron English i sa sadomazohistièkim muèeništvom, feti- dalje ostavlja svoj trag, dekonstruira jezik uvjeravanja šizirane želje i fantazije crtanih filmova u u prièe koje otkrivaju istinu reklamiranja. Kada slika kojima idol postaje napasnik koji nas pro- postane sveprožimajuæa ona prekoraèuje granice vla- ganja u snovima – poèinjemo razumijevati sništva, ulazi u sferu javne fantazije. Ron nam jedno- koliko je zapravo nezdrava privlaènost koju stavno pokazuje koliko je ta transformacija proizvod osjeæamo i on i mi. mutacije i kako je pop nevjerojatno èudan i fantasti- Pop kultura ne živi u toj mjeri u nje- èan kada je zazvan iz dima i zrcala našega globalnog govim slikama, koliko ih prožima i utjeèe stroja za snove. na njih pomalo zloæudnom magijom. Dok francuski intelektualci žale zbog ameri- kanizacije Europe i ostatka svijeta, a New S engleskoga prevela Suzana Kovačević. York, grad u kojem je English izveo svoja Predgovor knjizi Popaganda: The Culture Jamming najvažnija djela, trese se u kolektivnoj and Art of Ron English, Soft Skull Press, 2004. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 27 popaganda

Nazvali su me iz dalaške policije. Oslobađanje reklamnih ploča Željeli su da dođem i uzmem ploče koje su zaplijenili. Stuart i ja odvezli smo se do Dallasa uzeti ih. Također su vratili naše valjke Ron English i ljepilo. To im je bila pogreška. Odvezli smo se natrag u Austin i postavili vraćena nam umjetnička Preinačivanje reklamnih ploča temeljni je oblik slobodnoga govora – nema cenzora, umjetničkih djela na reklamne ploče u direktora, urednika, korporacija, samo izravni vlasništvu druge tvrtke. Nakon angažman s javnošću. English je bio uključen u što smo ih postavili, nabavili “oslobađanje” više od tisuću reklamnih ploča, no smo gajbu piva i službeno otišli u ponekad to podrazumijeva sukob s policijom mirovinu kao gusari reklama

voje prve reklame napravio sam kao pomagala priljev novih ljudi. Sa sobom sam ponio fotoaparat iscrpla sve moguænosti u vezi s tvrtkom za postavlja- za svoje fotografije. Moja tadašnja metoda bila 4X5 i mnogo filmova kako bih zabilježio dogaðaj. nje reklamnih ploèa. Meni nije èak nikad niti palo na je na dijelovima kartona napraviti fotorealisti- Naša je ekipa prva stigla i odmah smo krenuli na pamet da razgovaram s nekim iz te tvrtke. Shvatio ène crteže ljudi i životinja te ih postaviti u stvarno posao. Htio sam što prije postaviti naše reklame sam da bi vrijedilo pokušati. Nakon nekoliko poziva okruženje sa stvarnim ljudima. Fotografija je uvijek kako bih mogao slobodno snimati dogaðaj. Sve je išlo ponudili su da platim dvadeset i osam tisuæa dolara bila obièna; bilo kakve abnormalnosti pojavljivale su prema planu. kako bi odbacili sve optužbe. Nazivao sam moleæi ih se ispred objektiva fotoaparata. U jednom trenutku Prva reklamna ploèa koja je podignuta bio je jedan u vezi s našim sluèajem: mi smo siromašni studenti, poèeo sam fotografirati i reklame; napravio bih crtež od mojih radova na kojemu je pisalo THE GREAT nismo napadali njihovu tvrtku ili tvrtke èije smo re- velièine 3,3 x 6,6 m te njime prekrio reklamnu plo- OUTDOOR ARTSHOW (Velika umjetnièka izložba klame prekrivali, iæi æemo u zatvor. Na kraju je tvrtka èu. Nakon što bih nešto fotografirao, obièno bih sva na otvorenom). Omoguæena velikodušnom donaci- snizila iznos na pola. Objasnio sam da to ništa bitno pomagala ostavio na mjestu dogaðaja; to se naravno jom zaklade Randal Hart. Randal Hart je moje kodno ne mijenja nama, sedmorici momaka i jednoj dje- odnosilo i na reklamne ploèe. One su s vremenom ime za vandalsku umjetnost (vandal art). Nadao sam vojci, koji sebi ne mogu priuštiti osamsto dolara za privukle pozornost mladih slikara koji su se u to vri- se da je ta reklamna ploèa mogla odagnati bilo kakvu odvjetnièki honorar, a pogotovo ne njihovu prilièno jeme pojavljivali u Dallasu. Dok sam svoje reklame dvojbu koja se mogla javiti kako spektakl bude uzi- visoku cijenu. Zahvalio sam mu što nam je pokušao smatrao tek pomagalima za svoje fotografije, ti su mao maha. Charlie je preuzeo nadzor nad postavlja- pomoæi i prepustio se sudbini. U jedanaest sati na- slikari èin prisvajanja reklama i njihovo pretvaranje njem reklama naše skupine tako da sam krenuo uzeti zvao me neki tip iz tvrtke. Osamsto dolara i odbacit u umjetnièka djela vidjeli kao sjajan naèin da svoju svoj fotoaparat i snimiti nekoliko fotki. Tek što sam æe optužbe. Pojavili smo se s novcem. Država je još umjetnost uèine vidljivom. Jeff Robinson, obeæava- iz Jonova kombija uzeo svoj aparat, stigla je ekipa mogla podiæi tužbu, ali nije. Nazvali su me iz dalaške juæi mladi umjetnik, iznio je zamisao o dogaðajima iz Utmosta. Dao sam im reklamnu ploèu i dvojica policije. Željeli su da doðem i uzmem ploèe koje s reklamnim ploèama. Zajedno smo stvorili labavu su se popela. Treæi je snimao videokamerom. Onda su zaplijenili. Stuart i ja odvezli smo se do Dallasa mrežu umjetnika koju smo nazvali The New Urban su sa svojim ploèama stigli James Roe i Jennifer uzeti ih. Takoðer su vratili naše valjke i ljepilo. To Aesthetics Committee te zapoèeli organizirati doga- Hocknetter, a za njima nekoliko trenutaka kasnije im je bila pogreška. Odvezli smo se natrag u Austin i ðaje s reklamama u razlièitim gradovima Teksasa dva osam policijskih vozila. Charles i ekipa postavljali su postavili vraæena nam umjetnièka djela na reklamne puta mjeseèno. Osnovna koncepcija bila je pronaæi ploèu broj osam, koja je gledala u suprotnom smjeru, ploèe u vlasništvu druge tvrtke. Nakon što smo ih lokaciju i poslati drugim umjetnicima kartu te loka- tako da ih policija nije opazila. Pokušavao sam manjoj postavili, nabavili smo gajbu piva i službeno otišli u cije, vrijeme i datum zajedno s uputama o velièini, skupini policajaca prodati prièu o zakladi Randal mirovinu kao gusari reklama. materijalu itd. Pokušavali smo poèeti oko osam Hart, da smo dobili novac, da je sve legalno, kad je Tri sata kasnije gajba piva bila je dovršena, a tako ujutro. Zbog rada tijekom dana izgledali smo vjero- došao još jedan policijski automobil s policajcem i naše umirovljenje. Utovarili smo boju u prtljažnik dostojniji. Povremeno bismo iznenada noæu “napali” fotografom. Jedan je policajac tražio da mu obja- mojega kamioneta i zaputili se prema reklamnim i to tako da bismo uperili svjetla prema reklamnim snim protiv èega toèno prosvjedujemo, dok je drugi ploèama Stucky izvan Austina. Ubrzo je naše napore ploèama i poèeli raditi, no to sam uvijek smatrao išao od ploèe do ploèe snimajuæi dok nije nabasao prekinula policija. Taj smo se put izvukli. opasnijim. Da su nas opazili tijekom noæi ne bi bilo na Charliejevu ekipu. Sad su imali nas jedanestero. Prošlo je više od dvadeset godina od moje prve nikakve dvojbe da spremamo nešto loše. Tijekom Nastavili su nas ispitivati. Ostali su poèeli pristizati reklamne ploèe i još se time bavim – a zašto ne? To dana lako su nas mogli vidjeti i jednostavno bi nas i diskretno smo im pokazali da nastave. Produžili je temeljni oblik slobodnoga govora, nema cenzora, smatrali deèkima koji rade svoj posao. Kada je to bilo su dalje. Moja se ekipa držala prièe o Randal Hartu. umjetnièkih direktora, urednika, korporacija, samo moguæe, uveèer bismo ispod reklamnih ploèa organi- Ispitivanje je potrajalo oko sat vremena dok jedan izravni angažman s javnošæu. Bio sam ukljuèen u zirali tulum ili, još bolje, otvorenje neke umjetnièke momak iz èasopisa Utmost, kojeg su takoðer ulovi- oslobaðanje više od tisuæu reklamnih ploèa; svaki izložbe. li, nije zatražio da nasamo razgovara s policajcima. je sluèaj ukljuèivao jedinstven ruèno slikan rad žr- Kobni dan 1984. Pristali su. Odveo ih je u svoj automobil i pokazao tvovan na oltaru kolektivne svijesti. Ne može ih se brošuru koju sam napravio o tom dogaðaju zajedno s posjedovati i ne mogu opstati. Oni su ogranièeni Sljedeæih nekoliko godina sa zadovoljstvom smo uputama kako se radi reklamna ploèa. Mene je naveo trenuci konzumirani brzim pogledom. U najboljem s malo slobodnog umjetnièkog izražavanja ometali kao voðu i ponudio partnerov video-zapis o nama na sluèaju povreðuju spokojna osjetila promatraèa; u stalno korporacijsko buèno reklamiranje. Sa svakim djelu. On i njegova dva pratioca nakon toga su pušte- najgorem sluèaju privremeno ometaju proces mišlje- bi se dogaðajem naša skupina još malo proširila sve ni. Uskoèili su u svoj auto i odjurili. Nisu se osvrtali. nja, okreæuæi ga u neoèekivanome smjeru, barem za do kobnog dana 1984. Postavljanje se trebalo dogodi- Igra je bila izgubljena. Nas osmero uhitili su i optu- trenutak. ti u Dallasu, što je veæini skupine poznato podruèje. žili za kaznena djela drugog stupnja. Doveo sam ekipu iz Austina, gdje sam u to vrijeme Deﬁnicija popagande bio na dodiplomskom studiju. Dovezli smo se u Osamsto dolara i odbacit će optužbe POPaganda (POP a gand a), im.: kombiju Jona Marshalla s Charlesom Tunstallom, Nitko od nas nije sebi mogao priuštiti odvjetnika, Sustavna subverzija društveno svetih simbola s Stuartom Swartzom i Johnom Hendrixom. Za taj do- a javni branitelj nije dopušten ako položiš jamèevinu. jedinom namjerom da dogmu uèini smiješnom. gaðaj osobno sam napravio pet novih reklama. Ostali Odvjetnici s kojima smo razgovarali objasnili su nam Ingliševsko prevoðenje popularne kulture. su napravili po jednu. Stuart je kreirao èudnu odjeæu da æemo ostati u zatvoru najmanje osam mjeseci. I Èitanje izmeðu redova. kako bismo je nosili na tom dogaðaju. Odjeæa je bila to uz dobra odvjetnika. Jamesova majka je nazvala Ignoriranje zabrana. fluorescentna i preko nje je bilo otisnuto MRTAV tvrtku za postavljanje reklamnih ploèa i molila ih Promatranje svijeta kroz ružièaste naoèale. UMJETNIK. Iz Austina su mi se pridružili reporteri da odustanu od tužbi podignutih protiv njezina Revolucija uz koju možeš plesati. èasopisa Utmost, koji su takoðer napravili svoju re- sina. Iskljuèili su da bi se to moglo dogoditi. Bilo im klamnu ploèu i performans-skupina koja je planirala je dosta razbojnika koji uništavaju reklame. Oni u “iznenaðenje”. Sve u svemu, znao sam za dvadeset našoj skupini koji nisu imali putovnice nabavili su S engleskoga prevela Suzana Kovačević. èetiri reklame koje su bile napravljene za taj dogaðaj. ih. Razgovarali smo o tome da svi uzmemo jednog Ulomci iz knjige Popaganda: The Culture Jamming and Èuo sam da ih je bilo i više. To je bio dotad najveæi odvjetnika. James mi je objasnio da je njegova majka Art of Ron English, Soft Skull Press, 2004.

cmyk 28 VI/141, 4. studenoga 2,,4.

cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 29 glazba

Nasuprot predrasudi o Sjedinjenje autentičnog klišeiziranim likovima baroknog teatra, Händelova i suvremenog Agrippina nudi čitavu galeriju raznovrsnih Trpimir Matasović privuæi veæu pozornost.) Pritom se, doduše, više od likova, koji se, uz dva i pol sata èiste glazbe (i to èak i uz neka manja kra- iznimku beznadno Čak i onda kada neka dulja æenja!) moglo uèiniti previše u kojima je, u kljuènim trenu- snije opere Sosarme. Tipièno idealiziranog Otona, koloratura ne ispadne kako za relativno jednostavnu cima, glazbeno-scenski ritam barokna opcija arije iz kofera dramaturšku potku. No, ne namjerno usporen. Niz se ovom je prilikom primijenjena ne daju smjestiti u bi trebala, konstantno se treba zaboraviti da, uz èesto pak atraktivnih arija kreæe u na ironièan naèin – umjesto zadržava maksimalna razina još i manje dramske radnje, širokom rasponu od jednosta- neke od pjevaèkih zvijezda, okvire crno-bijele prosjeèna Verdijeva opera vnijih brojeva praæenih samo ariju Stille amare iz Händelova dramaturške tenzije, u kojoj traje isto toliko, a Wagnerova continuom, sve do virtuoznih Tolomea izvodi Lezbo, najma- karakterizacije, solisti nisu više pjevači koji još i mnogo dulje. koncertantnih stavaka, u koji- nje važan lik, i to u kontekstu ma se, na naèin concerta grossa, kada redateljica svu pozornost nego su vođeni i glume, nego glumci koji i Isprepletene ljubavne i vokalni solisti nadmeæu s in- gledatelja usmjerava na kre- podjednako i pjevaju političke spletke trumentalnima. vetno oèijukanje Klaudija s Veæ i sâm sadržaj opere Popejom. niskim strastima bitno pridonosi pozitivnom Diskretne dramaturške Nažalost, kompromisno po- Georg Friedrich Händel, odjeku kod publike. Jer, intervencije vjeravanje u izvorniku sopran- i plemenitim Agrippina, Hrvatsko narodno premda su scenska zbivanja Osnovni potpornji ugla- ske i altovske uloge Nerona i kazalište, Zagreb, 19. listopada smještena u antièki Rim, i vnom vrhunske izvedbe bili Otona tenoru i baritonu, nije osjećajima premda su, u svom izvornom su, prije svega, majstorska se pokazalo posve sretnim, 2004. kontekstu, donosila danas svirka Combattimento posebice u ansamblima i dra- izgubljene aluzije na politièke Consorta, predvoðenog vio- maturški centralno postavlje- pjevaèa u srazu s pakleno te- odnose Venecije i Vatikana linistom Janom Wiollemom noj Otonovoj ariji Voi, che udite škim Händelovim vokalnim poèetkom 18. stoljeæa, ona de Vriendom, te odlièna il mio lamento. Prebacivanjem dionicama. Jer, èak i onda redrasude koje još dan- su nam i dalje itekako bliska. režija švicarske redateljice vokalnih dionica u donju kada neka dulja koloratura ne danas postoje o baroknoj Povijesni kontekst ovdje je, Eve Buchmann. U oba ta se- oktavu bitno je, naime, naru- ispadne kako bi trebala, kon- operi, ne samo u nas naime, tek dekoracija, dok je gmenta produkcije oèitovala šena cjelokupna zvuèna slika stantno se zadržava maksimal- nego i u svijetu, uvelike su složena prièa o isprepletenim se osnovna estetska postavka i poremeæena harmonijska na razina dramaturške tenzije, rezultat kako nepoznavanja ljubavnim i politièkim sple- sjedinjenja autentiènog i suvre- struktura. u kojoj solisti nisu više pjevaèi estetskih postavki glazbe tkama izrazito univerzalna i menog, pri èemu poznavanje i koji i glume, nego glumci koji 17. i 18. stoljeæa, tako i je- primjenjiva u svakom prostoru poštivanje zakonitosti baro- Kostimi s pariških i pjevaju. dnostranih diskvalifikacija i vremenu. Nasuprot predra- kne glazbene i scenske izvo- modnih pista koje su se desetljeæima, pa i sudi o klišeiziranim likovima dilaèke prakse uglavnom nije Podvojenost autentiènog i Početak razbijanja stoljeæima iznosile o glazbe- baroknog teatra, Händelova potisnuto na raèun pristupa- suvremenog redateljica Eva predrasuda no-scenskoj tradiciji barokne Agrippina nudi èitavu galeriju ènosti današnjoj publici. Buchmann u scenskom se- U vokalnom smislu, samo ere. Redovito se tako govori raznovrsnih likova, koji se, uz Tako se tek pozornijim gmentu dodatno je podcrtala, je bas-bariton Piotr Micinski o mehanièkom izmjenjivanju iznimku beznadno idealizira- slušanjem može otkriti da suprotstavljajuæi i supostavlja- uspio u potpunosti odgo- recitativa i arija, dramaturškoj nog Otona, ne daju smjestiti Combattimento Consort gla- juæi stilizirane barokne geste voriti izazovima Händelove nekonzistentnosti i glazbi èija u okvire crno-bijele kara- zbuje na suvremenim glazba- onima preuzetima iz suvre- glazbe, premda je i njegovu je jedina svrha demonstrirati kterizacije, nego su voðeni lima, s obzirom na to da se u menog teatra, pri èemu se pjevanju (kao i veæine drugih virtuozitet pjevaèa. Sve su podjednako i niskim strastima njihovoj svirci dosljedno slije- stilizirana barokna gesta kori- pjevaèa) bilo zamjetno da mu to tvrdnje koje, doduše, jesu i plemenitim osjeæajima. di naèela povijesno obaviještenog sti ondje gdje likovi postupaju barokna glazba nije primarna djelomièno utemeljene, no, s Agrippina je opera stvarna pristupa, koja su, meðutim, u skladu s društvenim nor- domena. Usprkos odreðenim druge strane, sagledavanjem poput života, i u tome leži tek polazište za kreativnost mama, a ona suvremena kada manjkavostima, pozornost samo tih aspekata nije mogu- kljuè njenog razumijevanja i pojedinih glazbenika i èitavog iskazuju svoje stvarne emo- su i pjevaèki zasluženo plije- æe zahvatiti totalitet baroknog svevremene aktualnosti. ansambla. Diskretne drama- cije. U scenografiji Annetje nile sopranistice Annemarie svjetonazora, a, samim time, Za baroknu operu izvanse- turške intervencije pokazale de Jong sirova je konstrukcija Kremer (u naslovnoj ulozi) i niti prepoznati one njegove rijski razigran libreto podcrtan su se uèinkovitima i doslje- metalnih skela tek ponegdje Renate Arends (Popeja), na elemente koji itekako kore- je i odliènom glazbom, koja dnima duhu barokne opere. obogaæena nešto razraðenijim razini korektnoga ostali su spondiraju s našim vreme- predstavlja jedan od prvih Ponešto neuvjerljiva završnica detaljima, pri èemu se oèito tenor Michael Hart-Davis nom. vrhunaca glazbeno-scenskog s Junonom koja se pojavljuje vodilo moguænošæu da se pro- (Neron), kontratenor Clint U tom smislu, izvedba opusa mladog Händela. On kao dea ex machina izostavljen stor pozornice maksimalno van der Linde (Narcis) i Händelove Agrippine u HNK- ovdje sjedinjuje francuski inje, a konac je opere, umjesto iskoristi u sve tri dimenzije. baritoni Quirijn de Lang u, u gostujuæoj produkciji trumentalni stil s talijanskom toga, povjeren konaèno zado- Urnebesno eklektièni kosti- i Robbert Muuse (Oton i ansambla Combattimento vokalnošæu i njemaèkom volj(e)noj naslovnoj junakinji. mi, koje potpisuje kreator Palant), dok se jedino bas Jan Consort iz Amsterdama, senzbiliziranošæu za drama- Druga kraæenja nisu bitnije Peter George d’Angelino Alofs (Lezbo) pokazao manje- predstavljala je za zagreba- turške potencijale recitativnih utjecala na razumijevanje Tap, takoðer su nadahnuti više nedoraslim postavljenoj èku publiku svojevrstan po- odsjeka, a rezultat je razno- dramskog tijeka, a osobito se barokom, ali više na naèin zadaæi. zitivan šok. (Svojevremene lika i dinamièna partitura, sretnim pokazalo izbacivanje koji podsjeæa na glamurozne No, kao što je veæ reèeno, izvedbe Imenea i Julija Cezara u kojoj su pažljivo dozirane konsekutivnih arija Popeje i pariške modne piste nego na sve je to višestruko kompen- u okviru bivših Veèeri na situacije s bržim izmjenama Otona, i njihovo nadomješta- venecijansko kazalište 18. zirano razigranom glumom, Grièu nisu, nažalost, uspjele recitativa i kraæih arija i onih nje duetom iz Händelove ka- stoljeæa. (Jedan u to vrijeme vrhunskom režijom i majstor- nepostojeæi odjevni predmet skom svirkom orkestra. To je, – grudnjak – u ovoj predstavi uostalom, potvrdila i publika, dobiva jednu od kljuènih ulo- oduševljeno prihvativši ovu ga, preuzimajuæi raznovrsna produkciju, što daje nadu da simbolièka znaèenja.) bi i Händelov Ariodante, koji Scenski rad s pjevaèima se u HNK-u namjerava posta- dotjeran je do perfekcije: viti poèetkom sljedeæe sezo- njihova je dikcija besprijekor- ne, mogao biti dogaðaj koji æe na, a gluma uvijek prirodna, privuæi zasluženu pozornost i uvjerljiva i razložna. Upravo dodatno pridonijeti razbijanju zbog toga može se mirne duše predrasuda o baroknoj operi i zanemariti tek povremene jednom od njezinih najveæih nespretnosti mahom mladih majstora.

cmyk 30 VI/141, 4. studenoga 2,,4. glazba

Kako, meðutim, objasniti rio otprilike u istoj životnoj ponovno stupanje Berislava dobi u kojoj je sada Berislav Klobuèara za pult Zagrebaèke Klobuèar, što sasvim sigurno filharmonije, orkestra s kojim nije sluèajno te predstavlja, Čitanje oporuke je nastupao èesto, ali u doba upotrijebimo Straussove kad se veæina vas koji ovo èita- rijeèi, njegovu “zvukovnu te još nije niti rodila? Kao i kod oporuku”. svih velikih dirigenata njegove Jedinstvena Trpimir Matasović nijih osobnosti u europskim generacije, možda je to najbo- razmjerima. Dovoljno je samo lje proèitati iz izbora djela koja posvećenost spomenuti da je ovaj uèenik je izveo. Primjerice, sigurno U takvu znaèenjski, ali Lovre Mataèiæa i Clemensa nije sluèajno što se Mataèiæ nedvojbeno i emocionalno Nikad posve razjašnjen Kraussa na repertoaru imao svojevremeno u Zagreb, nakon nabijenom kontekstu, manje odnos Berislava Klobučara èak 115 opera, od kojih je više višegodišnjeg izbivanja, vra- je bitno kako se tom prilikom od polovine izveo u Beèkoj tio upravo s Beethovenovom sviralo u Lisinskom. A sviralo prema vlastitoj sredini, državnoj operi, dok je u sakro- Eroicom. No, takvo èitanje u se uglavnom slabo. Nisu tome podcrtan i činjenicom da sanktnom hramu Wagnerove Klobuèarevu sluèaju nije sa- pomogla èak ni dva tjedna glazbe u Bayreuthu ravnao ve- svim bezopasno, jer nas može pokusa, što je dvostruko više apsolutno nikad nikome æim dijelom opusa tog majsto- dovesti do, u najmanju ruku, od uobièajenih standarda ne daje intervjue, doveo ra. Meðutim, sve su te blista- morbidnih zakljuèaka. Zagrebaèke filharmonije za je i do čudnovate situacije ve postaje jedne velike kari- Na programu su se pojedini projekt. Naime, niti jere prolazile mimo recepcije ovog koncerta u velikom je Filharmonija u ovom trenu- da se ovaj dirigent u rodni i u našoj sredini. Klobuèar, Zagreb? U prethodnih neko- Lisinskom, naime, našla tku dorasla zahtjevima ovih grad vratio tek kada je svoju naime, u Hrvatskoj nije diri- liko sluèajeva, tijekom poslje- dva djela Richarda Straussa, ipak manje-više standardnih girao više od pola stoljeæa, a dnjih godinu dana, jasno je da skladatelja kojeg Klobuèar ne repertoarnih djela, niti je međunarodnu karijeru već – nakon nekoliko prijašnjih je rijeè o svojevrsnom odavanju samo da je èesto izvodio nego Berislav Klobuèar navikao radi- ostavio iza sebe neuspjelih pokušaja da ga se poèasti Mataèiæu: najprije je ga je, vjerovali ili ne, još imao ti s orkestrima s kojima treba ponovo dovede u Zagreb – u bio predsjednik žirija dirigent- prilike i osobno upoznati. mukotrpno raditi èak i na tako tome se uspjelo tek ove go- skog natjecanja koje nosi ime Konotacije su pak izabranih elementarnim stvarima kao Koncert Zagrebačke dine. Nikad posve razjašnjen njegova davnašnjeg profesora, djela prilièno jasne: simfo- što su intonacija, fraziranje filharmonije pod ravnanjem odnos ovog dirigenta prema a potom je primio nagradu nijska pjesma Život junaka u usklaðivanje zajednièkoga vlastitoj sredini, podcrtan i za životno djelo koja takoðer autobiografski, i u odnosu na glazbovanja – a da i ne govo- Berislava Klobučara, Koncertna èinjenicom da apsolutno ni- nosi njegovo ime – za koju se, skladatelja, ali, u ovom slu- rimo da Klobuèar opæenito dvorana Vatroslava Lisinskog, kad nikome ne daje intervjue, usput budi reèeno, prigodom èaju, i interpreta, predstavlja uzevši više nema rutine pri- Zagreb, 29. listopada 2004. doveo je i do èudnovate situ- uruèivanja nije udostojio reæi “junaka”, njegova “protivni- preme simfonijskih koncerata. acije da se Berislav Klobuèar èak ni najobièniji “hvala”. ka”, “družicu”, “bojno polje”, Usprkos svemu tome, izvedba u rodni grad vratio tek kada je Naposljetku, 14. je veljaèe, na “djela”, te, naposljetku, “bijeg je ipak imala odreðenu auru svoju meðunarodnu karijeru obljetnicu maestrove smrti, iz svijeta i kraj”. Da tako jedinstvene posveæenosti i veæ ostavio iza sebe. konaèno nešto i oddirigirao naznaèena simbolika bude za izvoðaèe i za publiku. Jer, erislav Klobuèar u – Mozartov Rekvijem, i to, na- još i jasnija, na koncertu su nazoèiti èitanju neèije oporuke analima je dirigentske Jasne konotacije vodno, prema Mataèiæevoj želji najprije izvedene i Straussove još za života, pa makar ona bila povijesti 20. stoljeæa za- Što je, dakle, razlog izreèenoj još tijekom Drugog Metamorfoze za 23 gudaèa. To i samo glazbena, ipak je potre- bilježen kao jedna od znaèaj- Klobuèareva povratka u svjetskog rata. je pak djelo skladatelj stvo- sno iskustvo.

horora, kojih nije nedostajalo uèinak postigao i na prvijencu. U nekim od tih album Virgin suicides pjesama tako su se pojavljivali francuskog dvojca ubojice i stalkeri, policajci koji Air, koji je trebao Šetnja zapuštenom ih hoæe uloviti, pripadnici biti soundtrack èudnih kultova koji se bore za istoimeni film protiv neimenovanih mraènih Sophije Coppole, sila itd. Sve je to pomalo ali je, osim glavne četvrti umanjivalo prioritet samih teme, glazba u tom pjesama koje su, unatoè tomu, filmu bila mnogo na prvom albumu bile lijepe drukèija. I ovaj i majstorski konstruirane. album pokazuje da Brooks je sada svojoj darovi- šetnja do igrališta Marko Grdešić zavodništvu i “suradnji” s tosti u korištenju svoje velike i natrag može biti Brigitte Bardot, samoposta- kolekcije sampleova i antiknih koliko lijepa toliko vljeni je zadatak Jona Brooksa, sintesajzera dodao i talente i opasna – King of koji u javnosti nastupa pod nekoliko pjevaèica poput Dot Woolworths idealna potpuno bez razloga, u dosa- Novi je album, s trima imenom King of Woolworths. Allison ili Emme Pollack iz je jesenska glazba, u njoj kao dni 70’s rock. John Brooks nije pjesmama s vokalima Njegov zvuk pripada elek- Delgadosa. Tako je novi al- da osjetite miris lišæa koji ze- èovjek takvih preokreta. tronici ili onom što se naziva bum, s trima pjesmama s vo- mlja i zrak polako razgraðuju, Od lijepih dodira treba i bez ijedne s filmskim IDM (inteligentna plesna kalima i bez ijedne s filmskim kao da vidite kako se gradska spomenuti da mu je na na- samplovima, mnogo glazba), ali iz te zakrèene la- samplovima, mnogo manje rasvjeta poèinje paliti, kiša slovnici prošlog albuma bila dice u kojoj vlada velika gužva soundtrack nekom izmišlje- poèinje sipiti, a vi dižete ovra- fotografija njegova djeteta, manje soundtrack nekom njegova glazba iskaèe ponaj- nom B-krimiæu, a mnogo više tnik svojeg kaputa i ubrzavate a da na novom ima jednu izmišljenom B-krimiću, a prije po svojoj kvaliteti. album za sebe i po sebi. korak jer vam se èini, po kora- pjesmu posveæenu svome Danas je zaista lako napra- cima koje èujete iza sebe, da maèku. Od prijeteæih treba mnogo više album za sebe i Ubojice i stalkeri viti elektronièki album. Na vas netko prati. istaknuti naslove kao što su po sebi Prije nekoliko godina svakog inventivnog i zanimlji- Stalker song ili Sell me back my njegov je album prvijenac vog elektronièkog izvoðaèa Između lijepog i soul. (S obzirom na to da je Ming star izazvao umjerenu dolazi barem po deset onih prijetećeg Brooks samopriznati televi- King of Woolworths, reakciju, a pohvale je zaslu- koji svojim osrednjim pje- Brooks hoda nesigurnom zijski freak, možda je rijeè o L’illustration musicale žio najviše za singl Bakerloo smama dosaðuju i sami sebi granicom izmeðu lijepog i kultnoj epizodi Simpsona u koji se proslavio kao pratnja i cijelom svijetu. Jon Brooks prijeteæeg, i obièno uspijeva kojoj Bart proda svoju dušu jedne televizijske reklame. nije jedan od takvih. Njegova postiæi ravnotežu i ostati svom pomalo gej prijatelju Sada Brooks nastavlja na veæ je glazba minuciozno graðena, uvjerljiv. Na tom su putu Millhouseu). Ako mislite da pojiti zvuk hip-hopa s prijeðeni put s novim albu- bogata, lijepa i zanimljiva. prije njega uspjeli, osim Air i nije bilo dobrog albuma elek- manèesterske glazbene mom L’illustration musicale. Ona je soundtrack, ne za izmi- Boards of Canada, još i poma- tronièke glazbe još od Virgin etikete Grand Central, Specifiènost njegove glazbe šljeni film, nego za šetnju lo zaboravljeni britanski dvo- Suicides ili od Geogaddi Boards poznate po imenima poput jest u tome da je sklada kao nekom lijepom, ali zapušte- jac Fort Lauderdale, koji je na of Canada ili ako smatrate da Rae & Christian ili Aim, pratnju za nepostojeæi film. nom gradskom èetvrti. Brooks svojem prvijencu Time is of the bi DJ Shadowu dobro došlo sa zvukom starog šansoni- Ovaj je put ipak malo umanjio takvoj šetnji dodaje opasne essence jednako dobro uhvatio nekoliko sintesajzera, onda bi jera i (prema nekima) oca aluzije na fiktivni film koji elemente – sumnjive strance, ozraèje mraènog parka ili na- svakako trebali provjeriti što moderne elektronike Serga pjesme navodno prate, jer tamne oblake i sile kojima puštene kuæe, da bi na svojim nudi Jon Brooks i njegov novi Gainsbouorga, poznatog po je izbacio sve dijaloge iz B- ne treba vjerovati. Slièan je kasnijim pjesmama zaglibio, album L’illustration musicale. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 31 razgovor

Damir Bartol Indoš Mnogo je više mogućnosti u šahu nego atoma u svemiru

ako objašnjavaš činjenicu izvedbi htio približiti fanatizam Suzana Marjanić Koja značenja pridaješ šahov- matice, a kamoli zabijanjem da su kazališni kritičari koji je karakteristièan za Al skoj igri i zanima me kontekst èavla, što je krajnje brutalno. uglavnom ostali nezain- Qaidu ili za sukobe hinduista i autobiografske priče kojom pripo- Magnetizam shvaæam kao teresirani za predstavu Čovjek muslimana u nekim dijelovima vijedaš o tome kako si kao sedmo- idealnu filozofiju buduænosti Vuk i, tragom navedenoga, za- Indije gdje je to svakodnevica. U povodu performansa O boli godišnjak ocu prepuštao pobjede organizacije ljudskog života u nima me tvoj komentar kritike i šahu u izvedbi D. B. Indoš u šahu. zajednici – od reguliranja stanja objavljene u Vijencu u povodu Instrumenti, kosturi od – Rijeè je o dvije pozadine. u prometu, npr. vlakovi na ma- izvedbe te predstave na 10. PUF- smeća – House of extreme music Jedna je ona kada igram šah na gnetizam, do svih drugih regu- u kao “autističnoga rada kojemu Koliko je na tvoju glazbu buke theatre, 24. listopada 2004., jednom od prvih prakompju- lacija. Trebalo bi totalno doki- publika zapravo nije potrebna”. na – kako ga nazivaš – “duho- tora, a igra me podsjetila na nuti bušenje, agresiju na svim – U usporedbi s apsolutnim vnom recikliranom smeću” (usp. Parainstitut Indoš, Tvornica TV-prijenose napada amerièkih podruèjima života, s obzirom kolapsom u Puli na PUF-u, Zarez, broj 15) utjecao, na pri- Jedinstvo, Zagreb zrakoplovnih snaga sa sofisti- na to da je magnetizam zadnja u Dubrovniku je bila totalna mjer, Einstürzende Neubauten? ciranom opremom na tražene podnošljivost agresivnosti koja euforija, ali, priznajem, još sam – U prvom redu rijeè je o X-mete i kako projektili padaju je prihvatljiva ljudima. Mislim rezerviran prema Èovjeku Vuku. utjecaju Gang of Four èiji zvuk na pogoðeni cilj, gdje se u TV- da je taj koncept totalno za- (smijeh) Ipak, moram još napra- koristim i u predstavi O boli i prijenosu “zaboravlja” da su postavljen i da se išlo mnogo viti dvije-tri izvedbe u Zagrebu šahu. Jednu njihovu kompozi- te pogoðene, uništene mete lakšim, kraæim, ali stoga i de- da stvar totalno rašèistimo. Neki ciju koristio sam davno, prije – ljudi i da taj pogodak znaèi struktivnijim putem ili kao što kritièari nisu ni htjeli pisati u dvadesetak godina, u predstavi komadanje ljudskih tijela. A Bloch kaže da je kapitalizam povodu Èovjeka Vuka i s obzirom Neprigušeni titraji. Iskustvo na druga pozadina igre šaha èini koji je nositelj tog takozvanog na to da nas neki od njih cijene, njihovu koncertu u okviru prisjeæanje kako sam igrao šah s progresa uvijek mraèno pro- poštedjeli su nas loše kritike. S Muzièkog bijenala za mene je ocem koji je u toj igri iskazivao gresivan. Zbog toga sam izveo obzirom na barijeru koju nam je znaèajan dogaðaj u mom razvoju simptome posttraumatskoga taj mali pokus s magnetom nametnuo prostor u Puli – do- i mislim da nisam ništa jaèe i sindroma koji vuèe od Drugog gdje pokazujem da magnet iz ista, publika i mi bili smo dva upeèatljivije vidio ni u scen- svjetskog rata. Za vrijeme kompjutorskog hard-diska, koji zasebna svijeta, i da stvar bude skom smislu od njihova koncer- igranja šaha on je, zapravo, inje težak više od deset kilogra- gora, još je i razglas zatajio, tako ta. I kad im netko zamjera tu tuitivno i nesvjesno igrao igru s ma, može stajati okomito i da da smo bili osuðeni na autizam treæu ploèu, koja je proglašena vlastitom traumom i odraðivao neæe pasti s te željezne kutije – kritika je dobro pogodila sta- ploèom izdajnicom svega što ju je kroz igru šaha. Pritom koja se nalazi 50 centimetara nje na izvedbi. su radili, mislim da je ta ploèa je koristio reèenice: “Juriš! U niže. U dijelu kada stavljam Obično na svojoj web stranici radikalna i dosljedno genijalna, napad! Naprijed!” Možda sam štangicu od èetiri grama, rijeè najavljuješ buduće projekte; me- i vjerujem kako je to tako doista taj trenutak trebao uvesti u je o karikiranoj prièi o djedu i đutim, performans O boli i šahu i trebalo završiti u militaristi- predstavu. U ratu je od svoje še- repi gdje je miš donio prevagu; ostao je nenajavljen. Zašto si se èkom disko zvuku. Pjesma I snaeste do devetnaeste godine dakle, magnet zbog te štan- odlučio na povratak na perfor- Love A Man In Uniform za mene bio partizan, što je strašno, trau- gice nije pao na pod, nego ga mans/predstavu u kojoj dominira je remek-djelo. Einstürzende matsko iskustvo za tako mladog je apsorbirao u sebe. A sve to tvoja izvedba, naravno, uz izvr- Neubauten je takoðer jako èovjeka. Ujedno, navedene polazi od TV-šahovskih figura s stan glas tvoje supruge Dubravke utjecao na mene, a još više Test scene u kojima prizivam igranje magnetom koje je velemajstor Šikić? Department, ali ipak u pozadini šaha s ocem èine moj oproštaj – dok sam bio dijete – stavljao – Pa, upravo zbog toga. (smi- svega nalazi se danski muzièar od oca koji je prilièno bolestan i na šahovsku ploèu i koje su jeh) Da ljudi vide da još znam Henning Frimann s kojim sam star, i nekako sam odluèio da se pritom radile zvuk “klak” i raditi taj posao, da nisam tako radio u okviru njegova benda- na taj naèin preventivno opro- ostale “stajati u zraku”. To je loš. Ipak, iduæe godine ponovo dua Global Guaranty Orchestra stim od njega kao i kroz njegove bio moj prvi zadivljujuæi susret ulazim u suradnju s drugima. u kojemu takoðer djeluje foto: Ranko Mavar predmete – sat, naoèale i cipele s magnetom. Nisam se još nauèio pameti da izvrstan glazbenik Pere Oliver – koje koristim u performansu. Kao treću prekretnicu u svojoj trebam raditi sâm. (smijeh) Jørgens. Dakle, Frimann tako- Rijeè je o moguæoj traumi zbog igri šaha navodiš i Fritz kompju- stvari koje ostaju iza pokojnika. Politički fanatizam ðer proizvodi senzibilnu muzi- torski program. Kako objašnjavaš ku na instrumentima od smeæa, Ce-tunga, nosiš militarističku Zalažem se za prirodnu smrt, vlastitu opsjednutost navedenom U predstavi/performansu O samo što on tu ipak, primjerice, jaknu s likom Buddhe. Kako si umiranje u dubokoj starosti, što kompjutorskom igrom? boli i šahu pričom o tetovaža- zateèeni sudoper tretira kao odlučio da otvoreno progovoriš o je najveæa radost života koju bi – U poèetku rezultat je bio ma Mikea Tysona uvodiš Che elektriènu gitaru; stavlja, napi- Buddhinu nauku koji se, primje- èovjeèanstvo trebalo realizirati. 200:0 za njega. Kad sam to Guevaru i Mao Ce-tunga, a pre- nje žice elektriène gitare raznih rice, intuitivno osjećao u tvojemu Na tome bi zajednica trebala izgovorio nekim ljudima, smijali ko kineskoga vođe i sudbinu ki- dužina na taj sudoper i svira po songu Dobrodošla u nebo, Lajka raditi, a ne na nasilnoj smrti, su se. Tek sam kasnije shvatio neske Četveročlane bande (Gang njima. To znaèi da se prilièno u performansu Lajka – prvi pas smrti od metka u ratnom suko- zašto: “Pa, koji èovjek može of Four)? Zašto ne uvodiš i sada- približava instrumentu. Za ra- u svemiru (1999.)? bu, što je bila skrivena tema ove 200 puta pokušati i izgubiti”. šnja/naša politička “bespuća”? zliku od njega, nastojim da pre- – Tu su jaknu odabrale predstave. To je jedna tvrdoglava i teška – Možda ih naizgled nema. dmet kako sam ga zatekao – što moja kæer i žena kad smo bili Nenasilni magnetizam bitka koju vodim s Fritzom, kao Našu sam situaciju obradio nazivam duhovnim recikliranim u Berlinu. To je militaristièka što je Kasparov nastojao spasiti u Konjskom repu (1993.). A to smeæem ili kosturima – istražu- jakna; u vrlo sliènoj jakni vidio Koje značenje upisuješ u scenu smisao èovjeèanstva u igri šaha što sam uzeo Mao Ce-tunga i jem; intuitivno osjeæam da bih sam i predsjednika Busha. u kojoj spajaš golem magnet i me- s IBM-ovim kompjutorom Che Guevaru, dakle, islužene mogao nešto od njega dobiti (smijeh) Davno sam se riješio talnu štangicu? Deep Blue, što mi je jednako politièke ikone, kao što sam èuo i nakon intenzivnog druženja militaristièke odjeæe i odluèio – To je humoristièna scena smiješno kao kontrast “Buddha prigovor (smijeh), koji su rezultat stvarno se to i dogodi, a onda sam da na tu jaknu stavim otisak koja bi tako trebala djelovati na militaristièkoj jakni”; dakle, politièkog fanatizma, ne znaèi pridodajem još neke elemente Buddhe i da tako to kontrapun- na publiku. Kako u prirodnim to što je preuzeo na sebe ulogu da nisam mislio na povijesne, koji podižu akustiku. ktiram. Dakle, na militaristièku znanostima ne stojim najbolje Mesije koji æe obraniti dosto- politièke likove i dogaðaje da- odjeæu stavljam krajnje pacifi- – imam neki jaèi defekt prema janstvo èovjeèanstva u igri šaha nas, juèer; dakle, mislio sam i na Militarizam poništen stièke simbole, što izaziva kod njihovim zakonima – magneti- sa strojem. Ili kao što je izjavio: odsijecanje glava taocima, na re- Buddhom mene smijeh. Naime, obièno zam doživljavam kao fenomen “Mnogo je više moguænosti u ligiozni fanatizam, na fanatizam Buddhine Četiri plemeni- na tim jaknama trebao bi biti s obzirom na to da funkcionira šahu nego atoma u svemiru.” I totalitarizma, ali ih nisam htio te istine, od kojih je posljednji Che Guevara. A osmerostruki na privlaènosti, a ne, dakle, sad æu kad doðem kuæi odigrati uzeti. Gang of Four je svakako Plemeniti osmerostruki put do Buddhin put prepoznajem kao na agresiji. Naravno, pitanje jednu partiju šaha s velikom zanimljiv po tome što je upravo prestanka patnje, boli izgovara savršeno toèan put u mom živo- je koliko i privlaènost može nadom da æu baš sada pobijedi- žena – Mao Ce-tungova udovica tvoja supruga Dubravka Šikić u tnom putu, i iskoristio sam tu biti agresivna, ali sigurno ne ti. (smijeh) Ali ne mogu više Jiang Qing predvodila pobunu trenutku kada pokazuješ da za priliku u predstavi da tu toènost u onoj mjeri kao u trenutku zamisliti da igram šah protiv koja je završila vješanjem pobu- razliku od Mikea Tysona, koji i prepoznavanje te preciznosti kada se dva predmeta spajaju èovjeka. Mislim da je to dokinuto njenika. Svakako sam u svojoj ima tetovaže Che Guevare i Mao životnoga iskustva objavim. bušenjem rupe i zatezanjem kod mene.

cmyk 32 VI/141, 4. studenoga 2,,4. kazalište

Muško robovanje Hadu

Nataša Govedić kanterija, neologizama, germanizama, arhaizama... bogatstva interjeziènih razina od kojih je, uostalom, saèinjena i ljepota Euripidova starogrèkog origina- U smislu posljedica koje na la. Jovanoviæ je bitno pridonio i uspje- ostale prevoditelje može imati hu brehtijanskih songova koje pjeva Prohiæev glumaèki kor, oèito inspiriran smjelost Jovanovićeva postupka, tekstom osuvremenjenih Euripidovih rekla bih da možda nije riječ o stihova: Dotrajale pipe oèiju, ne dihtaju više... (glazbu za predstavu, u duhu me- revoluciji Goetheova preuzimanja diteranskih tužaljki, napisao je Davor Heraklova oca, Zeusa, Vanja Drach Hoftheatera, ali sigurno je riječ o Bobiæ). Na ovoj se predstavi kristalno igra maestralnom sugestivnošæu, što je jasno vidi da novi ili bar što èešæi prije- tim znaèajnije jer u Alkestidi uvjerljivo važnom interpretacijskom pomaku, vodi grèkih klasika predstavljaju i pre- igra sasvim drukèijeg, oportunistièkog bliskom Paljetkovim ili Šoljanovim duvjet vitalnosti kulture koja je njima Admetova oca, pokazujuæi i što rodi- prijevodima Shakespearea milenijski zadužena. teljstvo mora i što nikako ne smije biti. Ljudsko očinstvo brižnije i od Heraklo, čovjek koji Ne ulazeæi u politiku podjele ulo- božanskog ga u HNK-u, istakla bih tek da bi se Uz HNK-ovu premijeru minifestivala obavlja “prljave poslove” repertoar jedne glumaèke kuæe morao Euripidovih djela, pod nazivom Heraklo/ Važan dogaðaj vezan za Euripidovo slagati i prema potrebama njezinih pojavljivanje na HNK-ovoj sceni je i za božanske Olimpijce izvedbenih prvaka, dakle svakako bi Alkestida, u režiji Ozrena Prohića i i izvanredna gluma Vanje Dracha u bilo vrijedno birati predstave i prema prijevodu Nevena Jovanovića roli Amfitriona, Heraklova oca. Prošlo i za zemaljske silnike “kroju” Vanje Dracha, a ne samo pre- je dosta vremena otkad smo Dracha ma izborima redateljskih prioriteta. vidjeli u stanju pune glumaèke po- paradoksalno je humaniji, Drachova emocionalno slojevita i sna- sveæenosti ulozi, èiji je rezultat toliko žna izvedba po mom je mišljenju jedan ok zagrebaèkim teatrima hara prodorna izvedba da gotovo svaka pa i brižniji od Admeta, od najvažnijih aspekata Prohiæeva upri- muèna, sverazorna epidemija glumèeva rijeè ima odjek u utrobi zorenja, a njezin je izvoðaè autorski izbora ravnatelja koji to bolje gledatelja. Drachova izvedba oèinskog čiju “finu”, osjetljivu i potpuno ravnopravan redatelju. prolaze u politièkim imenovanjima što oèaja kreæe od stanja potpune iscrplje- ravnodušnu kožu čuva su umjetnièki neambicionije ili nei- nosti, pa i uspavanosti lika, do mahnito Heroj u stalnom poslovanju s zrazitije kazališne osobnosti, a ukupna bijesnog, sarkastiènog suèeljenja s prevjerna supruga i Hadom jesenska sezona nalikuje stvaralaèkim nepravednim vlastima i, konaèno, pri- Drugu os uprizorenja èini Dragan dometima dokonog provincijskog zora u kojemu grli vlastita sina nakon kraljevski položaj. Na taj Despot u besprijekornoj te takoðer doma za kulturu (“krasni” kostimi, što je Heraklo poèinio masakr nad veoma intenzivnoj izvedbi Heraklove isprazne predstave), HNK je svoj re- vlastitom obitelji, dakle emocionalna je način destabiliziran “nježne”, skromne grandiozno- pertoar otvorio zaèuðujuæe zanimljivim skala koju igra Vanja Drach vrlo je sli- sti. Sviklost na ubijanje ne prijeèi projektom: pokušajem promišljanja èna intenzitetu jednog kralja Leara, s stereotip o ratniku: Despotova protagonista da se opu- Heraklova ratnièkog i osobnog usuda, time da Amfitrion ni u jednom trenu- Heraklo nije nikakva šteno igra s djecom, premda æe isti ti pri èemu je za potrebe Prohiæeve režije tku ne gubi razum, niti negira ljubav mali “brodiæi” koje ljubazno vozika naruèen i uistinu hrabar, vješt, duhovit koju osjeæa prema vlastitu djetetu. mašina za ubijanje pozornicom kasnije postati žrtve kla- i inovativan prijevod Euripida iz pera Ako možemo tako reæi, Amfitrion je nja, smrtonosnog pomraèenja oèeva Nevena Jovanoviæa. bitno zreliji od Leara, jer roditeljsku ispranog mozga, kako uma. Despot je izvrsna podjela za povezanost s djetetom cijelo vrijeme psihotiènog ratnog veterana, jer se na Dar prijevoda tumaèi kao bezuvjetnu ljubav. I Drach je nam je, primjerice, tvrdio njegovu licu, kao na precizno oslikanoj Jovanoviæ je uspio u gotovo nemo- najdojmljiviji upravo u prizorima kada tragièkoj maski, susreæu i toplina pre- guæem: na HNK-ovoj se pozornici pokušava bilo kakvom sitnicom, makar Luc Bondy u svojem danosti i eruptivnost nasilnosti. Ono zaèuo živi hrvatski jezik, stilski složen i stišavanjem buke koja okružuje bole- uprizorenju Trahinjanki što mu nije uspjelo u takoðer veoma kao heterogena mješavina razlièitih di- snog Herakla, zaštititi svoga scenskog teškoj ulozi Hasanage (posljednja reži- jalekata i govornog jezika, dakle krajnje sina od sudbine koju su mu namijenili ja Marina Cariæa), sada mu izvanredno “neèist” ako se držimo Akademijina bogovi, dakle izvrstan je u interpreta- polazi za rukom: Heraklo je jednom razumijevanja štokavice kao koloniza- ciji tragièke pozicije tople, dobrotom nogom u Hadu, drugom pak na stra- torskog kriterija “doliènosti” prijevoda. prožete ljudske nemoæi. Poentu da tištima smrti, zbog èega su težina Sigurna sam da bi bilo koja druga osoba su ljudski oèevi brižniji od “drugog” njegova iscrpljenog hoda i njegova po- s toliko radikalnim jeziènim osuvreme- tmula, stalno susprezana ljubav prema njivanjima teksta na koje se odvažuje obitelji shizofreno suprisutni i snovito Neven Jovanoviæ u našoj konzervati- poremeæeni. Izmeðu brojnih zadataka vnoj javnosti izazvala “skandal”, ali do- ubijanja, Heraklo se nema ni vremena bra je stvar što Jovanoviæa štiti pozicija ni naèina “probuditi” u mirnodopsku klasiènog filologa s institucionalnim svakodnevicu. Samo u susretima s pedigreom, pa se nitko ne usuðuje “za- muškim prijateljima, pred kojima ne mjeriti” mu nešto tako neèuveno kao mora skrivati niti zadane niti primljene što je zaigranost. U smislu posljedica rane, Despotov Heraklo, posebno u koje na ostale prevoditelje može imati Alekstidi, postaje otvoreniji i opušteniji: smjelost Jovanoviæeva postupka, rekla pijanèuje, jeca, pokazuje povjerljivost bih da je možda nije rijeè o revoluciji i otvorenost. Utoliko i Prohiæ i Despot Goetheova preuzimanja Hoftheatera, slijede duboko patrijarhalno kodiranje ali sigurno je rijeè o važnom in- Euripidova Herakla, prema kojemu terpretacijskom pomaku, bliskom povratak ratnika (nostos kao žanr) znaèi Paljetkovim ili Šoljanovim prijevodima zatjecanje ili izazivanje kraha dugotraj- Shakespearea, jer jezik grèkog klasika no napuštenog ženskog domaæinstva. u Jovanoviæevoj redakciji ne robuje ni Ženski likovi u grèkoj tragediji ne po- striktnom metru ni lektorskom poi- znaju mobilnost muških protagonista, manju ispravnoga govorenja, umjesto zbog èega je njihova vezanost za kuæu toga frcajuæi od paralelnog korištenja u više smislova i vezanost za obiteljsku kajkavskih, èakavskih i štokavskih pi- “grobnicu”. Zaèuðuje da Ozren Prohiæ cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 33 kazalište nije smjelije redateljski intervenirao u teksta napraviti farsu, morao je znati starogrèku mapu rodnih uloga, pogo- da poetika ledenog otuðenja farsiènog tovo uzmemo li u obzir interes za dva okvira nema nikakve veze s neoèe- teksta s izrazito problemskim ženskim kivano bulevarski naivnom glumom likovima. Razumijevanje koje redatelj Milana Pleštine. pokazuje prema muškim likovima ne- srazmjerno je slabom interesu prema Euripid u tramvaju ženskim protagonistima, inaèe brutal- Programska nas knjižica informira nim žrtvama sustava. kako su prevoditelj i redatelj u pripre- Redateljska neravnoteža mi ove predstave pronašli zajednièku valnu duljinu, težeæi napraviti pred- Premda mi se spajanje dvaju tek- stavu o Euripidu “iz prvog jutarnjeg stova o Heraklu èini vrijednim ek- tramvaja”, neobrijanom i neispava- sperimentom, drugi dio Prohiæeve nom, taman toliko “opæenitom” da trosatne euripidologije ili Alkestida svatko može prepoznati magiju nje- ostavlja mnogo slabiji dojam od ra- govih rijeèi. U sluèaju Herakla pošlo zraðenog i promišljenog Herakla u im je za rukom probuditi pjesnika, prvome dijelu izvedbe. Ne samo zato no Alkestida je odigrana s nemarom što Alma Prica na posve isti naèin, koji ugrožava i kvalitetu prvog dijela odrješito i s potisnutom ljutnjom izvedbe. Možda bi èitavom upri- igra i Megaru (Heraklovu suprugu) zorenju pomogli dodatni tjedni ili i Alkestidu, nego i zato što redatelj mjeseci uvježbavanja ove nimalo ne može odluèiti ima li u Alkestidi išta jednostavne predstave, omoguæivši i više od suvremene farse supružnièkih Prohiæu i glumcima precizno sagle- odnosa. Suprug je pritom odreðen davanje nezgrapnosti i nedovršenosti kao površan i sebièan, supruga kao Alekstide te izoštravanje Heraklove altruistièna, no u isti mah odsutna karakterizacije u dva toliko razlièita duhom te pasivno agresivna. Vrlo je dramska konteksta. Ovakva kakva teško, ako ne i nemoguæe, iz teksta o jest, duologija o Heraklu ipak ostaje herojskom protagonistu (a u sluèaju jedno od najzanimljivijih djela tekuæe Alekstide rijeè je o velièanstveno ple- domaæe scenske produkcije. Heraklo, menitoj heroini koja odluèuje umrijeti èovjek koji obavlja “prljave poslove” umjesto voljenoga muža) izbaciti i za božanske Olimpijce i za zemalj- sakralnu dimenziju. Dramaturginja ske silnike paradoksalno je humaniji, Sanja Iviæ možda se željela kritièki pa i brižniji od Admeta, èiju “finu”, osvrnuti na kontekst u kojemu se od osjetljivu i ravnodušnu kožu èuva ne žena rutinski oèekuje i prima žrtvo- samo prevjerna supruga, nego i kra- valaèka sudbina, ali u tom sluèaju je ljevski položaj. I glumaèki je i režijski Alekstidi trebalo nadopisati novi, a destabiliziran stereotip o ratniku: ne samo “štrihati” Euripidov tekst. Heraklo nije nikakva mašina za ubi- Redateljska nadopisivanja glumaèke janje ispranog mozga, kako nam je, igre projekcijom prizora iz nijemog primjerice, tvrdio Luc Bondy u svom filma na stražnjem zidu pozornice uprizorenju Trahinjanki. Naprotiv: uspjela su Herakla produbiti stalnim Heraklo osjeæa svu silinu boli i name- refleksijama o naèinu iskazivanja boli tnutih mu zloèina, emocionalne ga u ranoj fazi filmske umjetnosti, kon- povrede na povredu iznutra apsolutno trastirajuæi antiteatralnost današnjeg razrivaju, dok Admeta zaokuplja je- kazališnog jezika nekadašnjoj filmskoj dino površni protokol žalovanja. Kao hiperboli, kao što je i scenografija i obièno, vrhunski dramski tekst ne Zlatka Boureka pogodila današnju može se staviti u službu jednodimen- izbjeglièku istrošenost stvari i ruha zionalnih ideologija. Igranje Euripida ljudi u vjeèitom egzilu. U drugom moralo bi biti zajamèeno posebnim dijelu predstave u središtu je zbivanja kazališnim zakonom, upravo zato što pozamašni krevet/grobnica te sveèano Euripid ostaje “uvredljiv” (Nietzsche tamno ruho služinèadi, ali èak ni odli- je bio u pravu) po èitav niz socijalnih èna koreografija Ksenije Zec, usredo- stereotipa. Ono za èime osobno žalim toèena na dvorske dokonosti, brisanje jest mnogo jaèa redateljeva zaintere- “lažnih” suza gigantskim paketima siranost za Euripidove “slabe” likove maramica te meðusobnog špijuniranja i situacije obespravljenosti. Èini se da slugu posjednutih u vrstu, ne uspijeva Prohiæevim predstavama ne nedostaje iz Alekstide izvuæi naznake aktualnosti. znanja, ali fali im osjeæajnosti; upravo Milan Pleština kao brbljavi, razmetlji- one “pretjerane”, a tako svakodnevne vi, samodopadni i emocionalno hladni emocionalne dramske gigantike kakvu Admet toliko karikaturalno promašuje demonstrira gluma Vanje Dracha, a ne svoju ulogu da postiže komediografski citati iz nijemih filmova, ironièno ko- uèinak, što naravno nimalo ne pomaže rišteni u predstavi. Nakon dvadesetog opæem dojmu tragiènosti Alkestide. Pa stoljeæa, ironija je ionako potrošena i ako je redatelj uistinu želio od tog figura.

cmyk 34 VI/141, 4. studenoga 2,,4. kritika

U De Clerambaultovu Iskupljenje u kaosu sindromu riječ je o čistoj erotomaniji, u ovom Sunčana Tuksar deæe godine, u konkurenciji s našoj publici poznatim Barnsovim roma- slučaju homoseksualnoj, nom Engleska, Engleska, McEwan ipak za koju bolesnik vjeruje osvaja Bookera za Amsterdam. Njegov Dok je Trajna ljubav roman ideje koji posljednji roman Okajanje takoðer se da je nadahnuta nekim prelazi u akcijski roman, Okajanje je našao u užoj konkurenciji za tu pre- supruga Clarissa, romantièarka spe- stižnu nagradu 2001. godine. cijalizirana za Keatsa, te treæi èovjek Božjim planom. Sve knjiga visoke mode – poput haljine Neki književni kritièari govore o Jad Parry, koji boluje od spomenutog bi bilo u redu da taj koja je vrhunskog kroja, no pomalo tendenciji dodjeljivanja Bookera au- sindroma te se zaljubljuje u – Joea. toru za kojeg se èini da ga zaslužuje, Time mu ujedno okrene život naglav- sindrom McEwan nije neudobna pri nošenju a ne najboljoj knjizi. Èinjenica da je ce uèinivši ga objektom svoje erotske odliènoj Trajnoj ljubavi 1997. Booker opsesije utemeljene na selektivnom – izmislio! Kritičari, Ian McEwan, Okajanje; s engleskoga promaknuo, a 1998. ga osvojio podli èitanju znakova, te samim tim njega i roman sljedbenik Amsterdam, donekle njegovu suprugu pretvori u svoje žrtve psihijatri te ostala preveo Dragan Koruga; Celeber, Zagreb, opravdava to stajalište. Tako možemo koje trpe uznemiravanje, stres, psihièke i 2003.; Trajna ljubav; s engleskoga konstatirati da je McEwan bolji no- fizièke napade, èak su i životno ugrožene. “ozbiljna čitalačka preveo Ivan matković; Znanje, Zagreb, minirani nego nagraðeni pisac. Zato Skupivši sva potrebna saznanja, publika” popušila je 2004. æe ovdje biti rijeè upravo o tim dvama možemo reæi da je ovo prièa o vrebaèu nominiranim romanima. te da prièa zapoèinje onim slavnim njegovo medicinski Erotomanija nadahnuta prvim poglavljem o kojem se pisalo Božjim planom kao o jednom od najboljih uvodnih nadahnuto objašnjenje poglavlja svih vremena, a kritika ga još Ian McEwan na književnu je scenu U Trajnoj ljubavi McEwan je podme- voli nazivati i tour de force. Dakle, Joe stupio 1975. svojom prvom zbirkom tnuo slatku malu osvetu zbog davno je isplanirao savršeno poslijepodne s pripovjedaka First Love, Last Rites. zaustavljene BBC-ove produkcije djevojkom u engleskoj prirodi, a ono se jala uz živicu: – Èemu? Ovdje je prekrasno, Nakon nje, takoðer sedamdesetih, njegova romana, sagradivši ovaj roman, pretvara u noænu moru jer neoèekivano a mi smo ipak nesretni. uslijedila su djela Inbetween the sheets and dvadeset godina kasnije, na temeljima bivaju upleteni u incident balonom other stories (‘78.), njegov prvi roman De Clerambaultova sindroma. Rijeè je o u kojem jedan èovjek pogiba, a u nji- Akcijski roman ideje The Cement Garden (‘79.), prema kojem bolesti od koje boluje Jed Parry, jedan hove živote ulazi vrebaè Parry koji se Treæi u trokutu je, dakako, Parryjeva je 1993. snimljen film, te takoðer iz od junaka romana, a u kojoj, kako sam takoðer sluèajno našao na mjestu ne- žrtva – Joe. Njegov darvinistièki um 1979., roman Solid Geometry èiju je autor publicistièki objašnjava na kraju sreæe. Od dana koji završava osobnom doživljava pravi big bang fizike i bio- produkciju BBC zabranio u veæ uzna- romana, religiozna uvjerenja zauzimaju tragedijom koja dodiruje živote svih logije ljudske vrste poèevši od prvog predovaloj fazi. središnje mjesto u fiksacijama, nasilništvo promatraèa pa dalje, sve što se dogaða prizora s balonom, ili toènije, helijem Njegovi su romani nazivani morbi- i suicidalne tendencije su takoðer prisutni podsjeæa na poznati koncept o Božjem kao pokretaèkom silom, do potrage za dnim i neodoljivim, a sve njegove sljede- kao i erotske fiksacije. Rijeè je, drukèije planu èiji smo svi mi dio i u kojem materijalnim kljuèem protiv religio- æe romane povezuje jasan povijesno- reèeno, o èistoj erotomaniji, u ovom se jedino iskupljenjem onih koji pate znog viðenja situacije. Meðutim, sve politièki kontekst (vladine odredbe sluèaju homoseksualnoj, za koju bo- može unijeti malo reda u opæi kaos Joeove znanstvene spoznaje i teorije u The Child in Time, utjecaji fašizma lesnik vjeruje da je nadahnuta nekim èijim dijelom i sami možemo postati (apsurdno) padaju u vodu pri pokuša- i rasizma u Blackdogs, hladnog rata u Božjim planom. Sve bi bilo u redu da u bilo kojem trenutku. Ili, kao što bi ju da razriješi nastali kaos u svojemu The Innocent, te korumpiranog svijeta taj sindrom McEwan nije – izmislio! Amerikanci to pojednostavili: shit hap- životu: To, zajedno s krvavom mrljom na politièkog novinarstva u Amsterdamu), Kritièari, psihijatri te ostala “ozbiljna pens. tepihu, bila je Parryjeva ostavština – orgija kao i snažna osobno-psihološka kom- èitalaèka publika” popušila je njegovo meðusobnog optuživanja, autopsija koja nas ponenta likova, ali i samog autora (kra- medicinski nadahnuto objašnjenje Svatko ima svoj čimbenik je u tri ujutro otposlala umorne i ogorèene u tkovidnost racionalnog uma u romanu zasnovano na prièi o francuskom lije- A upravo to i slijedi nakon uvoda; zasebne krevete. Trajna ljubav te kolektivna kratkovi- èniku koji je prvi uoèio tu bolest lijeèe- odmah uranjamo u okosnicu prièe, Na kraju imamo nešto što kritièar dnost Zapada uoèi Drugoga svjetskog æi ženu koja je bila uvjerena da je kralj a u pitanju je, kao što je veæ spome- Perrette Lavanchy naziva geometrij- rata u Okajanju.) George V. bio zaljubljen u nju iako ga nuto, ljubavni trokut i to – bravo za skim zakljuèkom: zadnje poglavlje u Upravo ta posljednja tri romana – nikad nije upoznala. McEwana! – vrlo svjež i uvjerljiv. savršenoj je simetriji s prvim. Vraæamo Trajna ljubav, Amsterdam i Okajanje – za- Usprkos povremenim naznakama Svatko od likova kao dio tog trokuta se na mjesto zloèina – engleski co- služna su što se McEwanovo ime èesto McEwanova uvrnutog humora, i iako ima svoj èimbenik kojim pokušava untryside – prizorište razrješenja svih nalazilo na Bookerovoj listi. Trajna lju- temeljena na apsurdu izmišljene normalizirati svoj unutarnji kaos. zaèkoljica. bav bila je nominirana 1997., no nagra- bolesti, ovo je vrlo ozbiljna prièa o Èimbenik Parryja, poremeæenog Uglavnom, jednim dijelom imamo du je te godine ponijela Arundhati Roy neoèekivanom ljubavnom trokutu koji vrbaèa, je ljubav. On preko zaljubljiva- pred sobom roman ideje s izravnim s romanom Bog malih stvari. Veæ slje- èine Joe, znanstvenik-novinar, njegova nja i išèitavanja nepostojeæih znakova uplivom pripovjedaèa koji kognitivno uzvraæanja te ljubavi pokušava norma- navigira èitatelja upuæujuæi ga na lizirati svoj kaos èineæi živote drugih autorski stav (darvinizam), zapliæuæi dvaju likova u tom trokutu kaotiènim: ga raznim hièkokovskim elementima Voliš me, a želiš me uništiti. Pretvaraš se (psihologija napetosti, sumnje i nei- Mnogi se kritičari slažu da je McEwan Okajanjem da se to ne dogaða. Da se ništa ne dogaða! straženih zamraèenja ljudskog uma) i Pizdo jedna! Poigravaš se…muèiš me… da- pravovremeno ga skreæuæi s puta me- ponovo stvorio roman. Upravo o tome je ovdje i ješ mi sve te male kurèeve tajne znakove da lodramatiènosti (sudbina dvoje ljudi bih ti dolazio…i misliš da me možeš odvojiti ipak je u njihovim vlastitim rukama). riječ – o McEwanovoj sposobnosti stvaranja romana od Njega. Al’ doæ’ æeš ti k meni. Na kraju. Drugim dijelom (i baš dobro da koji ima elemente remek-djela, te koji kasnije i Doæ’ æeš i Njemu jer æeš morati. Pizdo, molit je tako!) iz tog romana (autorove) æeš za milost, puzat æeš na koljenima… ideje dogodio se trespassing u akcijski biva proglašen remek-djelom. Osim što je prvi dio Clarissin èimbenik je optužba. roman. Na taj se naèin roman udo- Ona pokušava normalizirati kaos svo- bnije smjestio u trilerskom žanru, a predugačak (realizam), a treći dio – trik. I to, ni je veze s mužem optužujuæi njega, žarište se s razine odnosa premjestilo odnosno njegove neispravne postupke na razinu situacije. Strateški gledano, manje ni više nego – postmodernistički. Promjena u rješavanju problema s Parryjem. U to je McEwanov genijalan potez. U svojim odgovorima suprugu izmjenjuje protivnom, èitatelja bi vjerojatno za- diskursa u ovom slučaju ponovo upućuje na njegov psihoanalitièke predrasude i iluminirajuæe boljela glava od unutarnjih i vanjskih genijalnosti (Lavanchy), no ipak biva tek glasova romana, autorove potrebe da skriveni smisao za humor promatraèem vezanih ruku: Clarissa je Joe neprekidno rekonstruira kontinu- piljila kroz prednje staklo u cestu… u sve itet izmeðu subjektivnog doživljaja zelenija polja i šapiku koja se upravo probi- svijeta objektivnih èinjenica, te uslijed cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 35 kritika ubacivanja pripovjedaèeve refleksije oèeva… Tada McEwan uvodi malo Bez straha od utjecaja kolektivna kratkovidnost te rat – vr- u naraciju koja na taj naèin možda ne kaosa u uredan život stanara kuæe Ono što imamo u središnjem hunac kaosa – koji æe nas ubaciti u bi uspjela držati vodu do samog kraja. èije odnose moramo pratiti budnim dijelu romana možemo nazvati kul- radikalnu postmodernu, odnosno, Ovako ispada da McEwan jako dobro okom Aghathe Christie: bujna mašta minacijom kaosa, drugim rijeèima tehnika pripovijedanja mijenjat æe razumije taj fenomen ljudskih odnosa djevojèice Briony poèinje granièiti – ratom! Ujedno i pokriæem za kon- se u treæem dijelu baš kao i situacija i emocija, ili da je barem svjestan da s paranojom, klinci blizanci izgube senzus kritièara da se McEwan izgle- nakon rata. Zgodno! ima puno neistraženog prostora koji bi se, naglo se spozna ljubav izmeðu da ne boji utjecaja. Nema toga s èime Izvrstan predložak za BBC- se tu mogao otvoriti, a kojemu možda Cecilije, studentice književnosti s bih se više mogla složiti! Ovaj njegov ipak nije dorastao. Cambridgea, i Robbieja, siromašnog roman zaista ima poèetni ulomak ovu mini-seriju Ono što Trajna ljubav i Okajanje sina snažnog karaktera domaæice Jane Austen, hemingvejevski èvrstog Nakon što se fino akademski ana- imaju zajednièko možemo svesti na obitelji koji poslije postaje žrtvom muškarca, dikensovsko siromašno lizira ovo remek-djelo, ipak moram jednu rijeè: kaos. Trajna ljubav zapo- Brionyne laži. Tu je i Paul Marshall, dijete, lorensovsku rubno-ekspresi- konstatirati da je dijete ispalo kilavo, èinje kaosom, te sve što dalje slijedi buduæi ratni profiter, sestrièna Lola onistièku seksualnost i èiju ono kri- da je roman štreberski ispoliran, da vodi ponovnoj normalizaciji, dok kod koja (misli da) je silovana i koja æe vnju? Ah, da! Dostojevskijevu! Oèita ne poziva na razmišljanje suvre- Okajanja možemo govoriti o teoriji obr- postati Paulova supruga, glave obi- je i književan povezanost s Virginiom menog èitaèa te može poslužiti još nutog kaosa. Tamo se, ponovno ameri- telji Emily i Jack Tallis i tako dalje, Woolf i modernistièkom magijom, jedino u pauèinu zarobljenim akade- èki pojednostavljeno, dogaða trouble in i tako dalje, kao što to treba i biti u zabranjivanim Lawrenceovim ro- micima kao pisani dokumentarac o paradise. nekoj sagi. manom Ljubavnik Lady Chatterley, stvaranju romana s prelazaka nekih Na sadržajnoj razini nema nièeg Ništa pretjerano konkretno Hartleyjevim The Go-Betweenom, i po- ranijih stoljeæa jedno u drugo. Tome pretjerano konkretnog. Stvarni sukob kušajem da se postane Henry James pridonosi èinjenica da McEwan ne Okosnica prièe u Okajanju svedena dogaða se izmeðu èitateljeve želje u nastojanju da se jednako zastupe dopušta ni ljudski netoènu perce- je na kratki sadržaj s poleðine knjige: da zaboravi sve suvremeno što je u diskurs i klasièni povijesni “štih” pciju likova, nego se pravovremeno prièa je to o djevojèici koja osuðuje posljednje vrijeme proèitao i da se tog razdoblja. Postoji još i jasna ubacuje i upuæuje nas na pravi put. mladog obiteljskog prijatelja za zlo- umjesto toga baci na kontemplaciju povezanost pisca i njegova studija Stoga se stjeèe dojam da uèestalo ne èin koji on nije poèinio i o njezinu pejzaža, metafora i lijevih ruku koje književnosti. Tu je McEwanova taj- može odoljeti vlastitim pripovjeda- nastojanju da se kasnije u životu posežu u desne džepove, ili da prele- na nada da naracija Okajanja i Trajne èkim izazovima pa cijela prièa posta- iskupi za posljedice svojega èina. Ili ti te stranice što je prije moguæe (ro- ljubavi preslikaju intertekstualnost je prenaglašena naracijom do granica još kraæe: saga o engleskoj obitelji man ima gotovo 400 stranica – koliko i, ironièno, upravo nas to upozorava izdržljivosti èitateljevog strpljenja. izmeðu dva rata. brzo je to uistinu moguæe?) i prihvati da Okajanje ne tretiramo kao klasièan No, priznajem da bi knjiga bila Uoèi Drugoga svjetskog rata se neèega drugog. realistièan tekst koji on pokušava izvrstan predložak za BBC-ovu mini- Europa je tipièna civilizacijska Mnogi se kritièari slažu da je biti. Tu su još i jukstapozicija mo- seriju, nešto poput kombinacije tempirana bomba. U ovom smo ro- McEwan Okajanjem ponovo stvorio dernog romana Woolf i Lawrencea Homefronta ili Dražesnih pupoljaka manu fokusirani na englesku obitelj roman. Upravo o tome je ovdje i s Genetteovom varijabilnom unu- svibanjskih. BBC ovaj put zasigurno udobno zavaljenu u dnevni boravak rijeè – o McEwanovoj sposobnosti tarnjom fokalizacijom (Briony, pa ne bi prekinuo produkciju neèeg ladanjskog života. Ubrzo, èekajuæi stvaranja romana koji ima elemente Cecilia, pa Robbie, pa ostali.) Ovaj tako dobro poznatog i sigurnog poput kulminaciju romana, autor nas pod- remek-djela, te koji poslije i biva nam nekadašnji student književnosti Channelova laka za nokte Rouge Noir sjeæa na (danas nepostojeæi) moral, proglašen remek-djelom. Osim što ubacuje i simetriène motive (motiv te nedužnog i debeljuškastog poput odanost na temelju prvog poljupca, je prvi dio predugaèak (realizam), a grèkog hrama u prizoru silovanja rane Zete Jones. odlazak kæeri koja odbija biti ra- treæi dio – trik. I to, ni manje ni više i opet u prizoru vjenèanja), zatim Dok se to ne dogodi, možemo zmažena u stroge bolnièke redove nego – postmodernistièki. Promjena temporalne prolepse ili, opet prema Okajanje smatrati knjigom visoke Florence Nightingale, polo-kragnice diskursa u ovom sluèaju ponovo Genetteu, narativne aticipacije (ne- mode – ona je poput haljine koja je s koledža, mudre majke s migrenom, upuæuje na njegov skriveni smisao za tko æe napraviti nešto za pola sata), vrhunskog kroja, no pomalo neudo- nejasne figure (ah, tako engleskih!) humor. a na koncu tu je i ranije spomenuta bna pri nošenju.

Ništavilo koje pomiče svjetove

Grozdana Cvitan smræu majke. On zna da sve što živi vu majku? Je li dijalog zapoèet èinom o intervenciji u stvarnost nas samih i umire. Sreo se veæ sa smræu drugih. smrti istraživanje prošlosti jednog moguæe je potrošiti ostatak vreme- Zna sve o životu i njegovoj negaciji i odnosa (odnosa izmeðu preživjelog i na. U mjeri u kojoj smo dionièari susret s èinjenicom pokušava smje- mrtvaca) ili je to tek poèetak novog te opæe kategorije, u mjeri vlastite Kompleksnost stanja što ih potiče stiti što bezbolnije u dan obreda. Ali odnosa u kojem stvarnost poruèuje vremenitosti. I to je život. I umira- smrt majke otvara istraživanje obred je najmanje što smrt jest i nje- kako je malo toga izvan nas. Jer kako nje. Mrak naše svijesti i podsvijesti. zina razlivenost preko životâ, našeg i drukèije tumaèiti sve ono što traje u Ostatak našeg života i moguænost da mogućnosti koje jezik pruža o onih oko nas, razlivenost u vremenu nama i u odreðenom odnosu nakon se razlijemo u tuðu stvarnost, neoèe- ljudskim osjećajima u susretu sa prošlom i sadašnjem, njezina obu- neèije smrti? Je li odnos ono što je kivano i trajno. hvatnost svega što nas okružuje i što zaista postojeæe? Što smrt niti dotièe Kompleksnost stanja što ih potièe smrću jesmo stvara zapanjujuæu stvarnost. niti dokida? smrt majke i prohod kroz tu kom- Izmicanje konkretnog i obuzetost Svaki je odnos odnos vlastite i pleksnost nisu nužno jednostavan Péter Esterházy, Pomoćni glagoli srca; s svijesti dvije su razine s kojima se tuðe kože, odnos u kojem kad-tad raster prepun razumijevanja, ali su smrt rastvara. Je li to zaborav? Je li prestajemo gledati stvari iz osobnog istraživanje moguænosti koje jezik mađarskoga preveo Stjepan Blažetin; to novi život èinjenice i dogovor sa vrijednosnog sustava kako bismo pruža o najkompleksnijim osjeæa- Disput; Zagreb, 2003. stvarnošæu? se našli u onome drugog èovjeka, njima što ih život nudi u susretu Bol, ljutnja, zbunjenost, kako bismo razumijevali ili otkrivali s ništavilom. Jedno od onih djela ravnodušnost, slike nježnosti i razloge i svjetove onih koje smo up- koje dijelom osobnog razumijevanja slike nepoželjne povijesti, osobnost oznavali u stvarnosti, ali ne i u emo- pišemo i sami bez obzira na autora. amo je smrt sigurna u svakom suosjeæanja s obitelji i suosjeæanje cionalnosti. Ili obrnuto. Ili oboje. To Utoliko je rijeè o poticaju i prepo- životu i samo nas ta nezao- s vlastitim tjeskobama, nemir koji diktira naša otvorenost dijalogu iz znatljivosti u vlastitu iskustvu. Ili bilaznost iznenaðuje. Naš se nameæe, svijet u kojem inter- vlastite, ali i dijalogu iz tuðe kože. teško prohodnom štivu osobne od- kulturološki ustroj umnogome je vencija nije moguæa i konaènost Esterházy je u nevelikom romanu sutnosti. njome oznaèen i s njom korespondira kao vjeènost, iskustvo kao uvod u Pomoæni glagoli srca ponudio nekoliko Péter Esterházy temom smrti mnogo naših strahova, svijest i pod- nizove zapanjenosti... Ali nije samo moguænosti koje nije uputno svoditi pronašao je cjelovitu formulu, koju svijest smrti i o smrti odreðuju naše zapanjenost novo osjeæanje? Èitamo na zakljuèivanje, ali ih je uputno je moguæe razliti po svakoj temi koja ponašanje, a kao i svako iznenaðenje li Borgesa jednako prije i poslije prepoznavati. Oni su opæa slika onog nam u tom okviru padne na pamet. ona se uvlaèi u vrijeme koje je ne toga što se dogodilo, odijevamo li iznenaðenja koje mijenja stvari na Postmodernistièki Pomoæni glagoli srca planira i postupke koji je ne oèekuju. se jednako, prihvaæamo li oca ili se- naèin novog èitanja života, kontek- utoliko su manje ustupak vremenu. Junak Pétera Esterházyja u romanu stru kao i prije te smrti? Uostalom, stualiziranje vrijednosti u novoj vi- Tematskim izborom oni prerastaju u Pomoæni glagoli srca nije iznenaðen prihvaæamo li i mrtvu majku kao mrt- zuri. O stvarnosti te intervencije ili djelo za vrijeme.

cmyk 36 VI/141, 4. studenoga 2,,4. kritika Čini se da je, prema Kratki rezovi Kaliniću, na nama zapadnjacima da Hrvatski Chomsky na rubu učinimo prvi potez, ako želimo prekid nasilja, živčanog sloma a ukazivanje na svu povijesnu i političku Siniša Nikolić ptualnom polju neodvojiv od pojma te- lijevog terorizma (njemaèkom RAF-u, složenost problema rora. Teror je pak inicijalno nasilje koje talijanskim Crvenim brigadama itd.) provodi najèešæe država ili neka druga kao i kratkoj povijesti bliskoistoènog terorizma i njezino etablirana institucija radi ostvarivanja terorizma, prikazujuæi ga prije svega kao O teroru i terorizmu, ljudskim i nekoga trajnog stanja stvari na nekom reakciju na pogrešnu i sebiènu politiku razumijevanje možda je građanskim pravima u Hrvatskoj, prostoru u nekom odreðenom vremenu. Zapada prema toj regiji, a ne kao bar- Osnovno obilježje terora je instituci- barstvo i primitivizam lokalnog puèan- prvi korak u tom smjeru svjetskim problemima globalizacije onalna i realna moæ opredmeæena u stva. Posebno je zanimljivo ukazivanje i bioetike te o zbirci koja pomiruje vojsci, policiji i njihovu oružju osigura- na “teroristièku” genezu države Izrael, nome nekim stalnim, institucionalnim koja je nastajala u krvavim teroristièkim pjesništvo i eksplicitno filozofske naèinom financiranja. Isfabricirana akcijama cionistièkih falangi, kojima motive legislativa ide u paketu s tim tipom je na èelu bio Menahem Begin, kasniji moæi. Ciljevi terora mogu biti razlièiti: izraelski predsjednik i, koje li ironije, ideologijski, vjerski, rasni, nacionalni, dobitnik Nobelove nagrade za mir. ekonomsko-socijalni. Ako teror nije Terrorism pays well, rekli bi neki, a dvoji- uèinkovit, ili je realno promašen, slijedi mo da su Allahovi sljedbenici. Poznato reakcija potlaèenih, a to je onda tero- je, takoðer, da su mnogi glavni protago- rizam, èije je obilježje institucionalna nisti teroristièkih akcija zapravo izum Terorizam “naš” i nemoæ, oèajnièki potez nemoænih. Kao zapadnih vlada. Talibani i Osama bin što se može vidjeti, terorizam je uvijek Laden sa svojom Al Qaidom izravan su “njihov” posljedica nekog primarnog terora, a proizvod CIA-e u borbi protiv sovjetske ta èinjenica u našoj medijskoj recepciji okupacije Afganistana. Sadam Husein, Pavle Kalinić, Teror i terorizam, Jesenski problema obièno izostaje. pak, bio je mezimac Zapada u ratu pro- i Turk, Zagreb, 2003. U povijesnom zahvatu problematike tiv fundamentalistièkog Irana. A sada su terorizma, Kaliniæ ukazuje na èinjenicu se ti frankenštajni okrenuli protiv svojih da je terorizam eminentno europski, tvoraca tukuæi ih nepobjedivim oru- vi æemo se složiti: u posljednje dakle zapadnjaèki izum, isto kao i sam žjem, vlastitom smræu. U toj igri nemo- smo vrijeme stalno preplavljeni teror. Od Francuske revolucije nao- guæe razmjene, kako bi rekao Boudrillard, medijskim vijestima o teroristi- vamo, izmjenjuju se valovi državnog Zapad je unaprijed gubitnik. èkim nedjelima. Ne proðe ni dan a da terora, s jedne strane, i terorizma kao Suvremeni je, dakle, arapski tero- se u nekom lijepom dijelu Jedine naše odgovora, s druge. Doba kolonijalizma rizam, svojim samoubilaèkim akcija- Zemaljske kugle ne raznese “nepo- cijelu tu igru prebacuje na svjetsku ma samo kulminacija te povijesne i znat netko” povlaèeæi za sobom lijepu razinu, a s buðenjem antikolonijalnih politièke bliskoistoène zavrzlame, i okolnosti i sve ono što je ta èinjenica, skupinicu svakodnevnih graðana koji pokreta, terorizam postaje, zapravo, le- nema ništa s medijskom slikom istoga. nužno, povlaèila za sobom. I doista, su, ne sluteæi zla, jednostavno letjeli gitimno sredstvo u borbi za neovisnost Kaliniæ, dakako, ne pokušava terorizmu trebalo je imati mnogo ljudske i profe- avionom, plovili brodom, vozili se bu- bivših kolonija. Neokolonijalizam, kao dati moralno opravdanje. Za njega je sionalne hrabrosti u to opasno vrijeme som. S obzirom na to da se u pravilu suvremeni i sofisticirani oblik kolonija- rijeè o spirali nasilja, jer zloèinom se ne plivati protiv struje i dizati u javnosti ispostavlja da je u pitanju neka Allahova lizma producira nezadovoljstvo širokih može odgovoriti na zloèin. Ipak, èini glas protiv širokog spektra neprihvatlji- vojska ili neki Džihad, skloni smo re- osiromašenih slojeva stanovništva, npr. se da je, prema Kaliniæu, na nama za- vih pojava koje su èinile mraènu stranu zignirano zakljuèiti: ah opet ti Arapi, arapskog svijeta, èije se onda nezado- padnjacima da uèinimo prvi potez, ako te naše bliske povijesti. islamisti itd. Nesvjesno izjednaèavamo voljstvo ideološki artikulira u islamskom želimo prekid nasilja, a ukazivanje na Nakon izlaska iz Sabora i razlaza sa terorizam, nasilje i krvoproliæe s arap- fundamentalizmu, a politièku akciju svu povijesnu i politièku složenost pro- svojim dotadašnjim politièkim supu- skim i opæenito islamskim svijetom, pa zamjenjuje reaktivno nasilje-terorizam, blema terorizma i njezino razumijevanje tnicima na ljevici, Viskoviæ se politièki dalje zakljuèujemo kako je terorizmu jer je on medijski glasniji i uvjerljiviji od možda je prvi korak u tom smjeru. pasivizira posveæujuæi se svome znan- rodno mjesto upravo Bliski istok, a peticija i inicijativa. stvenom radu, ali ostajuæi nazoèan u ja- Kuran teroristièka poèetnica, povlaèeæi vnosti, prije svega svojim publicistièkim tako duboko u sebi civilizacijsku crtu Terorizam se isplati radom, poglavito kroz pisanje za splitski razgranièenja Zapad-Istok, koja se istog U povijesnom osvrtu, Kaliniæ æe po- Protiv struje Feral Tribune, ali i mnogim intervjuima èasa pretvara u kulturološku bojišnicu, sebnu pozornost posvetiti skupinama u raznim novinama u povodu razlièitih, dok se veleuèeni Samuel Huntington Nikola Visković, Sumorne godine, manje-više skandaloznih dogaðaja u samozadovoljno smješka, ponavljajuæi Hrvatskoj. Njegov znanstveni rad obu- svima koji ga hoæe slušati: Jesam li vam Kultura&Rasvjeta, Split, 2003. hvaæa osam znaèajnih knjiga iz podruèja rekao, znao sam, a nitko me nije htio slušati. teorije prava, kao i dvije kapitalne Eto vam sad. Svi oni koji prate politièku publicisti- knjige koje prodiru u, kod nas potpuno Da stvari nisu tako jednostavne ku znaju ili su èuli za Nikolu Viskoviæa, nepoznata, interdisciplinarna podruèja kako nam mili mediji žele podastrijeti, politièara, publicista i profesora teorije – prava i kulture životinja (Životinja i veæ neko vrijeme pokušavaju objasniti države i prava na Pravnom fakultetu èovjek, 1997.) te prava i kulture biljnoga dobronamjerni intelektualci sa svih u Splitu, koji veæ dvadesetak godina svijeta (Stablo i èovjek, 2001.). strana. U našim krajevima toj skupini intrigira našu javnost. Ipak, najaktivniji pripada i Pavle Kaliniæ, u javnosti je u tom pogledu bio poèetkom deve- Pod nacionalistima poznat ne samo kao publicist nego desetih, kad je kao zajednièki zastupnik Knjiga pred nama skup je njegovih i kao ne baš eksponiran i pretjerano SDP-a i Zelene akcije Split u prvom novinskih tekstova i intervjua koji, u uspješan politièar, jednomandatni sazivu demokratski izabranog Sabora, rasponu kakvih 12 godina, tematiziraju zastupnik SDP-a u Saboru. U svojoj dvije godine izazivao nemalu pozornost tri kompleksa problema, koji istovreme- knjižici o temi terorizma on pokušava svojim pozivima na razum i toleran- no èine kako sukus njegova teorijskog unijeti nešto svjetla u cijelu stvar, jer ciju, s onu stranu šovinizma, jeftinog interesa, tako i praktiènog, politièkog se postojeæa publicistika iscrpljuje politikantstva i podilaženja dnevnoj aktivizma: problem ljudskih i graðan- u detaljnom opisu ove ili one terori- politici. Ipak, mnoge je iritirao svojim skih prava u Hrvatskoj tijekom tih 12 stièke skupine, dok kontekst ostaje umjerenim “jugoslavenstvom”, ne godina, ali i svjetski problemi globali- nejasan. pretjeranim oduševljenjem hrvatskom zacije i bioetike, kao temeljni problemi Terorizam je eminentno samostalnošæu, i za tadašnje prilike vremena u kojemu danas živimo. europski sasvim “neumjerenim” ljevièarenjem, Prvi kompleks problema Viskoviæ pozivajuæi na mir i razbor u rješavanju vidi u èinjenici da se Hrvatska devede- U tom æe smislu Kaliniæ prvo po- problema, inzistirajuæi na civilizacijskim setih željela konstituirati kao ekskluzi- segnuti za teorijskim utemeljenjem standardima pravne države, ljudskih vna, èisto-etnièka, umjesto graðanska pojma terorizma koji je u tom konce- i socijalnih prava, bez obzira na ratne država, i da su svi problemi potekli cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 37 kritika iz tog “istoènoga grijeha” hrvatskih, diskurs, refleksivnom poezijom, a ne ovdje je poželjna jer nas virtuozno, u kako ih on naziva, kvazielita. Sve ljud- Pjesničko-filozofske diskurzivnom filozofijskom metodom. trenutku, provodi kroz brojne znaèenj- ske patnje, ratni zloèini i civilne ratne Kako bilo, malo je filozofa koji su isto- ske slojeve ove apsurdne životne situ- žrtve, raseljeni ljudi, ratna razaranja i dobno i dobri pjesnici, a veæi je broj acije kod podvožnjaka u Miramarskoj, progoni civilnog stanovništva, uskraæi- zagonetke pjesnika koji su filozofirali kroz svoje u smrdljivoj, skuèenoj “bubi”. Sudar vanja ljudskih i graðanskih prava kori- pjesništvo, ali ne na izravan, eksplicitno životne banalnosti i filozofijske tran- jene se u toj kljuènoj, politièkoj volji, Nikola Tadić, Filozofski seminar, Merkur MGM, “filozofijski” naèin. scendencije teško da može imati bolji sve su ostalo logiène posljedice tog Sisak, 2003. Još je manje i jednih i drugih koji izraz od blagoga, ali preciznog, slobo- htijenja. U svoj sili novinskih èlanaka bi bili toliko hrabri u naslov svoje pje- dnog stiha. Viskoviæ æe strasno i hrabro svjedoèiti Svi amaterski a još više profesionalni snièke zbirke staviti izraz: filozofski Ipak, nije rijeè o pukoj, sentimen- u javnosti svaki pa i najmanji sluèaj èitatelji poezije znaju da eksplicitni seminar. Za sve ljubitelje poezije bila bi talnoj memorabiliji. Svi su ti likovi, koji potvrðuje njegove teze. Zato spoj pjesništva i filozofa gotovo u pravi- to zadnja prilika da zbrišu nalijevo ili jedinstveni protagonisti filozofijske æe cijelo prvo poglavlje nazvati: Pod lu ne daju dobre rezultate. Nakon pred- nadesno, jer s takvim naslovom stvari egzistencije u najužem smislu rijeèi, i nacionalistima, smatrajuæi, oèito, da je sokratovaca u 6/5. st. pr. K. i tek izu- “ne mirišu” na dobro. Ako ipak odole sjeæanja na njih oživotvorenja su filozo- opæebalkanski nacionalizam suvremeni zetnih sluèajeva, poput Nietzscheova, napasti odustajanja i otvore npr. knjigu fijskog duha par exellance. To se posebno pad u barbarstvo i uzrok tom, kako filozofsko bavljenje poezijom nije bilo Nikole Tadiæa s takvim naslovom, do- odnosi na pjesmu Soba A-101, koja je ga on naziva, etnièkom graðanskom uspješno. Za razliku od romana, filo- živjet æe ugodno iznenaðenje. Na neki posveæena prostoriji, od nastanka zgra- ratu. Nacionalna revolucija koja je zofi i poezija vole se, uglavnom, kao èudan i nedokuèiv naèin, pjesnik/filozof de FF-a rodnome mjestu filozofijskog bila na djelu devedesetih u Hrvatskoj pas i maèka. Nije da filozofi ne cijene Tadiæ uspijeva pomiriti pjesništvo i duha u našim stranama, kroz koju su rezultirala je ne samo ratom i ratnim poeziju. Heidegger je napisao neke eksplicitno filozofske motive. Pod time prošle generacije i generacije studena- pošastima nego i neviðenom pljaèkom, od svojih najvažnijih tekstova upravo mislim na teme i motive kojima se, ta filozofije, i koja na taj naèin dobiva urušavanjem gotovo svih sustava civil- o pjesništvu, ponajviše Traklovom, ali gotovo identièno, bavi i filozofija – spo- sasvim primjerenu pjesnièku posvetu, nog društva, prije svega sudskoga, ali njegovi su pjesnièki pokušaji, jednosta- znaja, lijepo, dobro, život, ljubav smrt. dosad nezabilježenu. i zdravstvenog, prosvjetnog itd., one- vno reèeno, žalosno promašeni. Prema Tadiæ to postiže prije svega svježom moguæujuæi poslijeratno konstituiranje jednostavnošæu izrièaja, prozirnošæu Bliske i komunikativne tvrdnjama Alaina Badioua, u razdo- filozofske teme Republike Hrvatske kao civilizirane i blju od Hölderlina do Celana (preko rijeèi. Ali njegova blago narativna poezi- tolerantne graðanske i pravne države. Mallarméa, Rimbauda, Trakla i Pessoe) ja stvara prostorno-vremenske situacije Tadiæev je èesto personalizirani lirski A upravo su to kriteriji smislenosti i došlo je, zapravo, do obratnog procesa: izrazito simbolièki složenog i egzisten- subjekt opijen prirodom, i on u rasponu kvalitete postojanja neke države. ti su pjesnici, kroz svoje pjesništvo, cijalno nabijenog znaèenja kojima pro- od rodne mu maglovite Kostajnice i Poštujuæi veliku hrabrost i bolje izricali bit problema ljudske egzi- dire iza svega vidljivoga i pomislivoga u rezidentnog Siska do sunèanih obala Viskoviæev osobni angažman na zaštiti stencije nego filozofija sama. Ali, oni su nedosegnute prostore nepoznatoga, tek hrvatskog Jadrana (Šolte, Šipana, i ljudskih prava, objektivni bi promatraè to èinili kao pjesnici, kroz “pjesnièki” nasluæenog, kao što je to u svih dobrih drugih) daje pjesnièko-filozofijsku mogao zakljuèiti da su stvari znatno pjesnika. sliku drevnoga Mediterana/Ilirika koji kompleksnije i mnogo manje podložne u prirodnim elementima i kulturnom kontroli negoli to Viskoviæ hoæe vidje- Posvete profesorima filozofije naslijeðu živi i danas, prije svega kao ti i uvažiti. Ipak, svakodnevno smo Njegova zadnja zbirka poezije sastoji izvor duha i najdublje filozofije. Sfinga svjedoci da se u tom pogledu stvari se od 70 pjesama razlièite duljine: od iz Dioklecijanove palaèe sugovornik je mijenjaju nabolje, da i sama Hrvatska sasvim kratkih, haiku pjesama, do onih u velikom dijalogu sa živom povijesti, a procesuira ratne zloèine, osigurava dugaèkih i po nekoliko stranica. Prva i Dalmatinèeva Katedrala govor Misterija povratak prognanih i ispunjava mnoge zadnja pjesma èine odreðeni okvir; mo- iz dubina prošlosti. Iz okrilja dokolice kriterije poštivanja ljudskih i graðan- Stalno plivajući protiv tiv sove koja obnoæ izlazi u lov a ujutro jadranskog hlada, Pjesnik æe potegnuti skih prava zahvaljujuæi, vjerojatno, i se iz lova vraæa, svojom standardnom na duhovno putovanje do stare Helade Viskoviæevu angažmanu. struje, “antiprotivan” simbolikom naznaèuje kretanje pjesni- i svih znaèajnijih toponima toga imagi- èkog duha u filozofijskom tematskom narnog prostora i u duhovitom razgovo- Bioetika i globalizacija svemu i svačemu, pun mediju. Spoznaja je poèetak i kraj prièe, ru s Platonom, Sokratom, Aristotelom, Druga polovica knjige, pod na- i Tadiæ æe taj temeljni aspekt filozofije Haraklitom, Aleksandrom Velikim i slovom Bioetika i globalizacija, bavi se strasti i emocija s u više navrata provlaèiti kroz svoje pje- mnogim drugima, bistrit æe vjeène goruæim “svjetskim” temama. U njoj sme. Spektar motiva koje dotièe Tadiæ filozofijske teme – istine, ljepote, do- Viskoviæ na publicistièki sažet i laicima moralnim pristupom raznolik je i mogli bismo reæi zabavan. brote, pravednosti. U tom se poetskom blizak naèin iznosi naèela bioetike, politici, nedisciplinirani On æe, primjerice, pisati pjesme o ne- putovanju, u finome ritmu, izmjenjuju kao ekološkog angažmana u donoše- kim anegdotama svojih profesora filozo- duže narativne pjesme s onim kraæima nju zakona o poštivanju i oèuvanju buntovnik nepostojeće fije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izrazito lirskog raspoloženja, u kojima biološke raznolikosti u Hrvatskoj, ili im otvoreno pisati posvete, ode, u trenutak intenzivnoga osjeæaja ili spo- prije svega zaštite prava životinjskih partije, najljeviji starogrèkom, Pindarovu smislu, s dosta znaje nadilazi svojom dubinom cijelu i biljnih vrsta. Misli globalno, djeluj sjete i melankolije. To su svima po- povijest. A svi ti dragocjeni trenuci i lokalno njegova je deviza, upuæujuæi ljevičar humanističko- znati Vladimir Filipoviæ, Gajo Petroviæ, situacije izgraðene su od fine poetske na dublju istinu: ekološka svijest je Branko Bošnjak, Danilo Pejoviæ, Milan graðe iskrenosti, neskrivenosti vlastite civilizacijski napredak, ne možemo biti idealističkog smjera, Kangrga i mnogi drugi. pozicije, bez straha, i sa zavidnom do- “humani” prema ljudima ako nismo visoko-estetizirani Npr. u pjesmi Vozaèki ispit opisat æe zom spasonosne nemilosrdnosti prema takvi prema prirodi, i obratno. Da bi- situaciju u kojoj je Filipoviæ peti put sebi. smo to postigli, èovjeèanstvo mora, u intelektualac širokih pao na vozaèkom ispitu, imajuæi prilike Tadiæ se cjelinom svog opusa uklapa svjetonazorskom smislu, nadiæi naivni na vlastitoj koži osjetiti otuðujuæu moæ u pjesnièki trenutak hrvatske poetske i besprizorni antropocentrizam moder- interesa i aktivni tehnike, trpeæi podsmijehe zlobnih i scene, tzv. stvarnosne orijentacije u ne. Globalistièke teme, pak, uglavnom primitivnih ispitivaèa, lebdeæi duhom u književnosti. Velike poetske utjecaje se iscrpljuju na kritici suvremenog borac za sva moguća drevnoj Heladi, oazi istinske filozofije. on i ne skriva: sam ispisuje posvetu kapitalizma na svjetskoj razini, kao i na Eksplicitnost Tadiæeva narativnog stiha Slamnigu, Poundu, a kritièari dodaju žestoke osude Busheve amerièke agre- i nemoguća prava, Eliota, zašto ne Kavafisa, drevnoga sivne ratne politike, prije svega napada Pindara, od naših možda Gotovca. na Afganistan. drevni Mediteranac Mnoge æe iznenaditi bliskost i komu- Kao što se može vidjeti, Viskoviæ se u postmodernom nikativnost Tadiæeve poezije, usprkos svojom politièkom poetikom kvalifici- najavljenim “teškim”, filozofijskim rao za titulu hrvatskog Noama Chomskog globaliziranom srcu temama. Ipak, lapidarnost i jedno- na rubu živèanog sloma. Stalno plivajuæi stavnost njegova izrièaja ne bi trebala protiv struje, “antiprotivan” svemu i Europe, Nikola Visković nikoga zavarati, jer to su odlike izvorne svaèemu, pun strasti i emocija s mo- umjetnosti koja se ne skriva iza lažne ralnim pristupom politici, nediscipli- je nepopravljivi enfant kompliciranosti i nerazumljivosti. nirani buntovnik nepostojeæe partije, Iako se svojim pjesnièkim zbirkama najljeviji ljevièar humanistièko-ide- terrible koji kao takav javlja relativno kasno (1993. u svojoj 50. alistièkog smjera, visoko estetizirani razbija otužnu i dosadnu godini) u svojoj šestoj zbirci poezije po- intelektualac širokih interesa i aktivni kazuje pjesnièku zrelost, vitalnost duha borac za sva moguæa i nemoguæa prava, sliku našeg političkog i nimalo zamora. A je li ovdje na djelu drevni Mediteranac u postmodernom filozof ili ...pjesnik/Zar je to važno/Sve dok globaliziranom srcu Europe, on je ne- prostora nasræem na sebe sama kako bi rekao naš popravljivi enfant terrible koji kao takav “prijatelj spoznaje” u istoimenoj pjesmi. razbija otužnu i dosadnu sliku našeg Jer uvijek æe nešto ostati zagonetno/Kao kad politièkog prostora. U tom je pogledu dugo gledaš u bezdan/Pa shvatiš da i bezdan njegov angažman potreban i poželjan, u tebe gleda. Ti su stihovi možda najbolji a njegovi tekstovi provokativno i zani- opis Tadiæeva pjesnièko-filozofskog mljivo štivo, slagali se mi s njime ili ne. rukopisa, i njegove poezije u cjelini.

cmyk 38 VI/141, 4. studenoga 2,,4. kritika

Suđenje zbog prosvjetiteljstva

Katarina Peović Vuković ovih projekata bio je obrazovanje koje ukljuèuje što veæi broj ljudi u javnu raspravu o podruèjima koja se tradicionalno shvaæaju kao podruèja Članovi mrežne skupine Critical Art “visoke” znanosti i kojima se prešu- Ensemble suočeni su s optužbama tno prepušta skrb za “opæe dobro”. Upozoravajuæi na vezu politike i in- ministarstva pravosuđa Sjedinjenih dustrije CAE su svojim performansi- Država ma govorili o nužnosti ukljuèivanja kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice vladavine korporativnih interesa, kao što su upotreba proizvoda testiranih u “nezavisnim” ez ikakva uplitanja javnosti u laboratorijima. tihi obrt mijenjanja genetskih Neki od radikalnih web per- struktura živih organizama, formasa su i Cut of New Eve koji je Optužba za prijevaru U istraživaèke svrhe Kurtz je le- moæna biotehnološka industrija po- ironijski pristupio pitanjima DNK- U svoj posljednji projekt Free galno nabavio tri bakterije koje se tpuno preoblikuje život suvremenog inženjeringa, kreirajuæi futuristièku uobièajeno koriste kao pomagalo u èovjeka i prirodni okoliš. Iako ne zajednicu koja je išèitala i manipu- Range Grains CAE je ukljuèio i po- kretni laboratorij za testiranje hrane obrazovanju u školama i fakultet- postoji legalan naèin zabrane proi- lirala ljudskom DNK te The Society skim laboratorijima (globigii, serratia zvodnje transgenièke hrane, èiji se for Reproductive Anachronisms (SRA) na transgeniènu kontaminaciju. Kada su FBI agenti u svibnju ove godine marcenscens i e. coli). Pretpostavlja se dugoroèni uèinak ne može predvi- koje je osnovano kako bi se borilo da su te bakterije, koje se u obra- djeti, posjedovanje laboratorija koji protiv racionalizacije i instrumentali- “otkrili” laboratorij, èlanovi skupine Steve Kurtz (u èijoj je kuæi labora- zovnom sustavu upotrebljavaju za otkriva takvu hranu, ako je suditi po zacije reproduktivnih procesa koji se otkrivanje mikroba i upozoravanje na amerièkom sluèaju skupine Critical podreðuju kapitalistièkom poretku; torij bio smješten) i njegov suradnik Robert Ferrell suoèeni su s optužba- važnost pranja ruku, inducirale optu- Art Ensemble, može vas odvesti u tu su i parodijske tvrtke GenTerra, žbe protiv Kurtza. zatvor. koja trguje produktima nastalima ma ministarstva pravosuða SAD-a Skupina CAE koja je svoju popu- korištenjem transgeniène tehnologi- i moguæim dvadesetogodišnjim zatvorskim kaznama. Sigurnost u zamjenu za larnost stekla pišuæi i djelujuæi na je i BioCom (u sklopu projekta Flesh privatnost podruèju taktièkih medija, poslje- Antiteroristièka jedinica koja je Machine), koja se oglašava reklama- Prvotne su optužbe za bioterori- dnjih je godina stvarala performanse pretraživala kuæu pronašla je mate- ma buduænosti: slikom manekena i zam protiv èlanova CAE-a preoblièe- koji su kritizirali predstavljanje, rijale Kurtzova istraživanja vezanog porukom Želimo tvoju DNK ili slikom ne u prijevaru mailom, koja se obièno proizvode i politike vezane za nado- za pitanja biološkog ratovanja i bio- djeteta uz poruku Život je prevažan odnosi na lažno oglašavanje. No su- lazeæu biotehnologiju. Iako skupina terorizma. Steve Kurtz u svojim je da bi se ostavio sluèaju. (Na CAE-ovim ðenje Kurtzu i Ferrellu ipak se do- CAE nikad nije imala negativan posljednjim umjetnièkim projektima biotehnološkim stranicama http:// gaða na državnoj razini (kao federalni stav prema genetskom modifici- bio zaokupljen pitanjima amerièke www.critical-art.net/biotech.html sluèaj), što je presedan u odnosu na ranju organizama, upozoravala je biotehnološke politike, procjenjujuæi nalaze se svi navedeni projekti kao težinu optužbe. Sudnica u kojoj se na opasnosti i mane znanosti koja pravu opasnost od bioterorizma i i noviji – Contestational Biology i Free vodi cijeli sluèaj postala je pozornica djeluje mimo javnosti. Cilj CAE- Range Grain). preispitujuæi razloge i metode ame- rièke politike. apsurda. (Više o opskurnim situacijama vezanim uz suðenje možete proèitati na www.caedefensefund. org, gdje možete potpisati i pismo potpore CAE-u). Ovaj je sluèaj indicirao niz pitanja vezanih za pravo na infor- miranje i obrazovanje u podruèju biotehnologije, ali upozorio i na vladajuæu društvenu (državno poti- canu) paranoju. Jesu li informacije o sastavu hrane ili o opasnosti- ma od bioterorizma zabranjene? Optužba za “prijevaru” stigla je one koji su (prema rijeèima Kurtzove i Ferrellove obrane) željeli svojim umjetnièkim projektima educirati i poduèiti, no ako bakterije niti laboratorij nisu potencijalni teroristièki alati, znanje jest. Opravdanost takva i sliènih postupaka amerièkog pravosuða (koji mnogi dovode u vezu sa sluèajem Brandona Mayfielda, muslimanskog odvjetnika iz Portlanda koji je zatvoren na temelju lažnih optužbi) prei- spituje se, ali ne samo na CAE-ovim stranicama. Red alert, koji je na snazi u Sjedinjenim Državama zbog opasnosti od teroristièkih napada, uvodi svijet u eru pojaèane sigurnosti koja prevedena u policijski jezik, uvijek znaèi ugrožavanje privatnosti. Ili kako bi to vješto zakljuèio anarhisti- èki pjesnik-teoretièar Hakim Bey, u društvu Sigurnosti, svi poslovi su ugro- ženi, sve obitelji su nefunkcionalne, zloèin je univerzalan, a dosada je bog. cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 39 kritika

Redukcija iza kišne zavjese

Grozdana Cvitan misli, šutnje pa i rijeèi ako su nužne, sa svijetom što ih imena portretira- ali i da sve podliježe vremenu inkuba- nih nameæu, ne prepoznavati upravo cije. Ništa nije samo pitanje trenutka introspekciju svega što sobom nose što ga se zaustavljalo. Kod Vanište imena književnika koje je poznavao, Sloboda je stvaralačka dimenzija, se zaustavljaju svjetovi, proživljeni, èitao, s kojima je prijateljevao, imena ali Josipu Vaništi ona je oduvijek promišljeni, dugo razmatrani i vre- slikara ili èlanova obitelji. Na neki na- menu neprilagodljivi. Umjetnik koji èin, uvijek je rijeè o ljudima s kojima filozofska odrednica, sloboda izbora je bio izvrsno upuæen u sve tijekove je dijelio više od trenutnog vizualnog koja nužno ne prikazuje (likovno), ali suvremene umjetnosti u vlastitom doživljaja. likovnom svijetu oslobaðao je vrijeme Postoji nešto u asketizmu susreta uvijek izražava iz obveze slikarskog biæa. s drugim koji Vaništu pokazuje kao Otvorivši samo jedno pismo u ge- šetaèa snijegom prekrivena svijeta. Zdenko Tonković, Vaništa, Kratis, Zagreb, ometrijski vizualiziranoj bjelini, na Ponekad bljesak laterne magike. kosini poruke u odnosu na podlogu, Nikad samo obièna poruka o vizua- 2004. on æe u ostalim djelima (Pismo, Pismo lizaciji susreta. To su odnosi prema i pisaljka, Mrtva priroda s pismom…) slutnjama, zagonetkama i znanjima o intrigi (geometrijski jasne) poruke drugom. Njegov Krleža se iz godine dodati mistiku zatvorene poruke, ne- u godinu opušta iz monumentalnosti ntrospektivnost, redukcionizam dostatak znatiželje ili odsutnost pri- u nemoænu izduženost, njegovo lice i kolorististièka odmjerenost, matelja. Kao da je najlakše bilo otvo- prerastaju njegova savinuta leða na odnosno posvemašnja suzdr- 1959. i 1966. bilo je svojevrsno oslo- riti pismo. Muka i likovne i filozofske bolesnièkoj postelji, a veæi broj crteža žanost Josipa Vanište kao da traje poruke u njegovoj je zatvorenosti. U svojevrsni je dnevnik njegova egzi- oduvijek. Jednom prepoznat, Vaništa baðanje od institucionalizma i druš- tvenog utjecaja te vladajuæeg sustava bjelini koja se uvlaèi meðu tragove stencijalnog utrnuæa. Kao spomenik je zarana krenuo, èini se, definitivno ugljena i kolorizam sobe. u borbi s vremenom gdje krhotine izabranom cestom. Cestu nije lako vrijednosti, a kretalo se prema be- skompromisnosti “umjetnièkog stava Put od likovnosti prema ideji i po rubovima razaraju bit samog spo- izabrati. Ona je motiv i više nje- povratak od ideje u likovnost stalni menika. Spomenik postaje sve teže govih radova: bliska minimalnom i s mnogo svijesti o njegovoj subver- zivnosti, ljudska i umjetnièka nein- su. Autor monografije vidi ih kao sli- definirati izmeðu igre vremena i igre geometrijskom, likovni doživljaj koji karsku reinkarnaciju, nužno da bi se duha. simbolizira dio svijeta kojem vrijeme tegriranost dakle. Organizirale su se manifestacije i komunikacije – sve nastavilo u likovnom nakon godina U likovnosti u kojoj vrijeme ne znaèi vrlo malo. Jer rijeè je o praznim metafizièkog nastojanja kojem je sama znaèi previše, samo je duševno stanje cestama, praznim prostorima, rijeè je sa suprotnim predznakom prema okolnoj produkciji, prve zrake nove namjera bila dovoljna. Zato godine slutnja da bi se vrijeme moglo akce- o promišljanju i vizualizaciji tog pro- nakon Gorgone i vidi ponajprije kao ptirati. Uostalom, njegov Franz Kafka mišljanja. europske ‘negativne artistiènosti’: izdavao se istoimeni antièasopis, pri- vrijeme odluke umjetnika da se vrati i (1954.) izranja iz tamne podloge reðivale su se izložbe tada deklasira- doslika svoje davno nenaslikane slike. zatvorenim, zaobljenim bjelinama i Glazbene strukture Je li vrijeme introspektivne osobnosti pretvara se u vlastitu svjetlost. Nada Èešæe navuèena nego odgrnuta nih sadržaja, ophodilo se poštom ili razgovaralo na zajednièkim seansama, zaista samo povratak na nezavršene je samo u licu autora koji se odluèio kišna zavjesa uvijek je slutnja kiše, poslove ili dogovor s vlastitim viðe- tražiti ili potvrðivati na pozadini be- rastakanja koje prijeti zagospodariti sastajanjem zbog šutnje.” Bila je to estetizacija svijeta nakon koje je za njem da se ono (viðenje) konaèno i znaða. Nepokolebljivo odiljanje lica i prostorom, prazninama, rijetkim obli- dogodilo? Gdje pripada dijalog melan- proplamsaj u oku kao zakašnjela, neu- cima. Ipak, oblici su èisti, geometrija njezina idejnog zaèetnika nastupilo dvogodišnje razdoblje posvemašnje kolije? Uprizoriti prazninu nije nimalo gašena svjetlost svjetova Tina Ujeviæa gospodari njihovu izranjanju, izra- lako u svijetu koji svoje postojanje – egzistencijalna redukcija koju je njanju onog što se otelo pretapanju. likovne odsutnosti. Trebalo je za- roniti duboko u introspekciji da bi održava na gomilanju, na pretrpavanju dugo trebalo tražiti u sebi. Svijet Vaniština slikarstva i u devetoj prostora, bio on u pogledu ili u pro- Autori fotografija u monografiji monografiji umjetnika, odnosno èe- se moglo nastaviti ili ponovo raðati, postmanifestno. lazu. Vaništa, mimo dobrih obièaja, nisu na- tvrtoj autora Zdenka Tonkviæa, poziva vedeni, ali je broj stranica s razlièitim na novi razgovor i umetanje kockica Uprizorenje praznine Knjige zapisa bibliografskim podacima zamjetan i u mozaik koji je nastojao slobodi dati Trebalo je oèistiti nagomilano iscrpan. oblik i ime. I dok s jedne strane autor Susreti na zemljopisnom planu ili susreti u duhu bili su podjednako smeæe iz likovnosti monografije sugerira šesterostava- jednog svijeta da bi èno glazbeno djelo koje se razlijeva bitni i njihov utjecaj na Vaništino slikarstvo Tonkoviæ prati u godinama susret s tim svijetom vizualnim svijetom reduciranim na bio moguæ. Josip rub vidljivog, gdje se ideja pretapa, crtaèkog redukcionizma, geometrijske metafiziènosti, u godinama Pariza, Vaništa èinio je to i u dodiruje, isprepleæe i ponovno izranja svojim zapisima (ono (ponajprije u pejzažu), s druge strane Rovinja i Gorgone, mrtvih priroda, kolorizma koji odlazi u eksterijer, naslovljeno Knjiga neosporna je izvanvremenska filozof- zapisa, 2001.) za koje ska dimenzija, racionalizacija izbora ali prostor obezèovjeèen, prostor nelagode, zime, sfumata, tragova… je dobio i književnu i putovanje trajne introspekcije. nagradu (Vjesnikova Reducirani svijet (glazbenih) pretapa- Tonkoviæ je duboko svjestan da sve ostavlja trag na djelu, od predratne li- nagrada Ivan Goran nja Vaništine likovnosti ponajprije je Kovaèiæ). Zapisi su u njegovu pejzažu: prepletanju ploha, terature, pariške upuæenosti, manifes- tnih rasprava, prijateljskih razmjena to koji rijeèima ispo- ugoðenih, dodirujuæih i skladnih. snièke mjere podcr- Ravnice (i ravnine) tavaju ono što nje- koje se dodiruju ko- govi crteži u drugoj loristièki i pretapaju umjetnosti svjedoèe. u ideji. To je još jedan oblik Sloboda je stvara- Gorgone, još jedna laèka dimenzija, ali estetika šutnje, mini- Josipu Vaništi ona je malizma, društvene oduvijek filozofska nakošenosti, laterne odrednica, sloboda

Miroslav KrležaMiroslav , 1973. magike koja raèuna s izbora koja nužno ne osobnim i osobitim. prikazuje (likovno), Iz tog svijeta izrastaju ali uvijek izražava. portreti. Ono što se njegovalo Teško je u u grupi prijatelja Vaništinim portreti- Kliješta i čavli, 1973. Gorgona izmeðu ma ne korespondirati

cmyk 40 VI/141, 4. studenoga 2,,4. proza

Teleportacija ljubavi

Sestre Brontë On se još htio jebat s Jelenom u jer vidi da su panduri tupi i neagresivni, sobi u kojoj sam ja spavala, ali Jelena i iznad svake mjere zbunjeni. AJMO, mu nije dala. Ujutro je došla njegova LJUDI, POKUPITE CUGU I DROGU I cura s kojom se bio nedavno pomirio IDEMO U KRÈKU. Netko još pokušava Riječ je o nekoliko osobnosti nakon što je ona izlijeèila navodni staviti da svira ĐELEM, ĐELEM na okupljenih pod pseudonimom Sestre triper kojeg je pokupila štekajuæi se s kompjuteru, pa se i to stišava. Situacija nekim skejterima. se seli u drugu kuæu nedaleko od prve. Brontë. Knjiga Teleportacija ljubavi U jedanaest ujutro, oni koji nisu Naravno, idemo autom jer je fora. miks je njihovih hiper-bilježaka koje spavali, vjerovali su Tomi kad je pje- Susreæem nesuðenog ljubavnika- vao DOTAK’O SAM DNO ŽIVOTA prijatelja kojemu je neugodno i nije baš su objavljene (u jednoj od mogućih I PAKAO I PONORE s orkestralnim sretan što æe mu u kuæu uletiti 30 ljudi verzija) u beogradskom Studentskom krešendima vrsnog vojvoðanskog koje ne poznaje. Mi bismo prièali èesto pratnja-benda, srca su drhtala jer je o životu, prijateljstvima koja su nam se kulturnom centru 2004. U jednoj od govorio istinu, i kad je imao koncert I šta smo još ono rekli, divim ti se... zbog raspala, nama samima, prièajuæi o 500 verzija njihovih biografija Sestre su u Americi, za sve je pare zakupio kat toga fakbadi koji je još jutros bio moj, a drugih stvari. Ili bih ja prièala i prièala, Živimo urednim i povučenim hotela i lokao i èastio, to je bio èovjek! sada veæ nije, je prije bio fakbadi od pri- samo da ne moram reæi ono što sam tre- napisale: ALI TI MI DUŠU UZE TI PROKLETI jateljice. bala, ono što ne mogu, a htjela sam, itd. životom na vrhu brda, preko puta groblja ŽENSKI STVORE PA ZBOG TEBE Situacije izmeðu naših tijela su po- I na kraju, kad sam mu rekla, sad mu sa psom i bavimo se spisateljskim radom. NEMAM MIRA U SNOVIMA NI NA vezane strepnjom od spolnih bolesti, je neugodno. Sati i sati razgovora, sati i JAVI! Peco se zakaèio na nju, jer je prièao strepnjom od pogrešnog zaljubljivanja, sati prièanja. Strastvene smo obožavateljice Vesne Parun sa mladim ženskim biæem malo dulje od pogrešnih procjena. Ja želim više nego Brišeš prašinu s televizora. I svakog nego što li je u zadnjih deset godina što mogu. Ja bih htjela, ali mi tijelo ne dana je ima sve više, i neminovno je da æe KAKO DA TE TUGO MOJA nije ju može. Ja sam u raskoraku izmeðu svoje je i sutra biti. Otkud dolazi prašina? Bi li htio pustiti sa žilavom upornošæu, ona je želje i svojeg srca. Taj raskorak ispod ušla da zatvoriš prozore? Da li prašina do- popizdila KAKO DA TE MUKO MOJA kojeg zjapi ponor, u ponoru zvijeri tiho lazi iz svemira? Sati i sati brisanja prašine. robudim se od kurca i puna govana. negdje usred drugog dana oko dva ujutro zavijaju, kažu nije ti ovo trebalo… Moja mama kaže ONA MALA I nije mi drago i nisam lucidna, ni je zvao roðake u Srbiju i napravio tele- OD MILKE UVIJEK JE VIDIN NA svježa. Pjesnièke figure natjerat æe fonski raèun od osamsto kuna KAKO DA JEBEM IM JA MATER SVIMA PROZORU KAKO TRESE KRPU. TO JE me na riganje i progutat æe me lijenost TE SRCE MOJE popili su joj špajzu od VRIJEDNA MALA. i ono suprotno od motivacije. A provelo dvadeset litara vina ZA TRENUTAK JEBEM IM JA MATER SVIMA Da li si ti vrijedan i marljiv i iskren je rupu kroz mene i ona se sad širi tlom ZABORAVI. Ona je spavala na balkonu, NJIMA drug? Imaš li radne navike? kojim hodam. Razboljela me samoæa. na razbijenoj slamnatoj stolici i šminka joj UDATIMA I OŽENJENIMA Mamurluci su takva stoka. Temperatura raste. Tjelesna viša od se izbrisala, nikad nije bila ljepša. DEBELIMA MRŠAVIMA Èovjek se zapita u jednom trenutku atmosferske. Plaèem i to je zdravo za Nikad se nisam toliko smijala, abdo- JEBEM IM JA MATER SVIMA kako može živjeti bez kompjutera, kada sinuse pune katrana. Osim aspirina nitko menom, Bepo i Gile su zaspali na kauèu, GOLIMA I BOSIMA se navukao na mejla (gibsona) i tko bi nije vjerovao mojoj bolesti. Pustili su Bepi su lakom za nokte napisali na tintari MAÈKAMA I PSIMA rekao da je pošta institucija koja poèiva me ovdje, neka skapavam sama. Nitko fuck me, a Gileta su našminkali šminkom NEK SI JEBU MATER SAMI na jednoj apstraktnoj ideji o povezivanju da mi kupi mandarine. A mislila sam da za usta DUBOKO JE DALEKO JE JA SVOJIM ljudi i informacija. A ja poznajem poštu sve mogu i sve znam. I mogla sam. Sada OSETIH SVU GORÈINU DOTAK’O IZUMIMA PROVODIMA = ustroj. Moj otac je proveo èitav radni više ne. Ništa ne znam i pretoplo je za SAM DNO ŽIVOTA SAD VERUJEM FEŠTAMA I TULUMIMA život šeæuæi od kancelarije do kancela- pušenje, a to je nepodnošljivo. Zašto je U SUDBINU kad je upala njena mama NEK SI SAMI JEBU MATER rije, od šaltera do šaltera, od sastanka suprotni spol toliko uporan a ja toliko tražeæi osobne i brojeve telefona, prijete- TI IDIJOTI POLIGLOTI do sastanka samoupravljanja i radnog nestabilna? Koliko su budalaština u sta- æi policijom, nakon što je susjeda Jehovin MAMLAZI BUDALE kolektiva, sa prekriženim rukama iza nju naprièati sve zbog jedne najobiènije svjedok zvonila na vratima znam da imaš PREVARANTI TRAFIKANTI leða. Bio neki shef tamo. Zato danas pièke? A taman se èinilo kako je vrijeme roðendan, ali dva dana za redom... a brat je OŠTROKONDŽE LIZIMINDŽE ima ukoèeni mali i domali prst na ruci. bajki odavno prošlo. lupao šakom po vratima iza kojih su bili KORUPTITI PERVERTITI Jebote, a! Profesionalne deformacije NAŠI MALI ŽIVOTI MOJE njih dvoje izlazite, majmuni! Ja drmam NEZASITNI KARIJERISTI od potpisivanja dokumenata, naredaba, VELIKO SRCE vlasnicu stana: došla ti je mama, dok OGUGLALI ANARHISTI uredaba, popisa maraka, kuverti, razgle- Bila je fešta i trajala je tri dana. Imali se ona pijana okreæe na drugu stranu PREVARENI IDEALISTI dnica, dopisnica, kuverti, kalendara. Ali, smo tri kazete: Prodiði, neki pank i ŠIBALI SU MOJU DUŠU I ORKANI I DUPELISCI I LJUBIMCI sam ja zato uvijek imala šiljila, gumica, Tomu Zdravkoviæa, èitava tri dana samo TORNADA te mi uzimamo stvari i bje- NEK SI SAMI JEBU MATER papira, kemiski, olovaka, korektora, sve te tri kazete, posebno ova zadnja, osim žimo iz stana. ALI TI MI DUŠU UZE TOÈNO TAMO GDJE TO TREBA što djetetu treba. u meðuvremenima padanja u alkoholnu TI PROKLETA ŽENO MLADA. Dolazi U ONAJ MRKLI KRATER U našoj dnevnoj sobi mi imamo knjige komu u kojoj se nije èulo ništa. U disku policija, ispituje ju, te govore mami dobro, KAMO HRLI SVJETSKA ŽBURA o pošti, to je stari dobio, Prvi dani pošte, je bio fajrunt, i ja sam, nadajuæi se snoša- vidimo gospoðo da je to obiteljska stvar sa odmah uz knjige o Titu koje su kupovali ju, rekla da imamo stan, vlasnica stana je vašom kæerkom, ona iz druge sobe vièe boli Ponekad na naše fešte banu neki na sindikalnoj prodaji, i na njoj su konja- morala pristati, uostalom, to je bila uspje- me kurac za izbjeglice! iz obijesti. gadni ljudi, neki preseratori, kafiæki in- nici što jašu od dvorca do dvorca, filate- šna veèer, jer su je te veèeri prozvali noge Kod Pece u stanu ona plaèe, njene ventari, ljudi u kanotjerama ispod kožnih lijske kataloge, do Harolda Robinsa, kako diska, i to je bio sarkazam, naravno, ili suze su optužujuæe, ali on se ne može kaputa. Ali, tamo bude i hipi roditelja se ono zove, Lovci u mutnom, o Hauardu smanjena vidljivost pod utjecajem nekih prestati iživljavati nad njom PA ZBOG sa djecom, psima, kuæom na kotaèima i Hjuzu koji se obogatio od prodaje oružja supstanci. Bilo je par gajbi pive, nebroje- TEBE NEMA MIRA trèi iz stana, koji je oni presvlaèeæi dijete daju podrugljive Nijemcima i izmeðu ostalog prevozom ne plastiène boce psihodeliènog vina, sta- u stvari podrum bez struje U SNOVIMA dijagnoze životnih situacija svih kleni kanistar rakije na ormaru koji netko NI NA JAVI ja izlazim za njom, i pi- prisutnih. Neko zvoni na vrata nije dobro zatvorio, pa je špina kapala i jem votku u obližnjem kafiæu, rigam u energièno; ULAZI POLICIJA i natapala èarape iz ladice. Povela sam ga bijelom mramornom wc-u apsolutno dok muzika još trešti, Marko se u razgledavanje stana, on se htio jebat u pribrana i pokušavam poèistiti uèinjeno, probija do jednog malog i je- kupatilu, a ja u spavaæoj sobi od staraca ne ide mi, skupljam to ispod neke kan- dnog velikog policajca, od kojih koja je imala veliko ogledalo na vratima te, izlazim na svježi zrak. Na raskršæu prièa samo ovaj veæi glumeæi ormara. Gledala sam se kako mièem bura žonglira s plastiènom vreæicom NA bezuspješno autoritet. Zašto su karlicom i kako se drugo tijelo odmièe od TRENUTAK ZABORAVI… vas pozvali? mene dok ja padam u izmaglice neèega Situacija nastala izmeðu mog i tvog Zato jer niste normalni! što je jednom davno bio san pravednika. tijela ne dotièe naš um. Sporazumno to Marko odraðuje standardnu Jelena se išla kupati s njim, sjedili su goli nije najvažnije veèeras. Moje moguænosti toèku nervoznog graðanina: PA i brèkali se u kadi kao djeca kad je ušao su precijenjene od mene same. Tvoje ZAR SE ÈOVJEK NE MOŽE Peco i rekao Djeèurlija! Valjda su ga bili moguænosti su znatne. Fakbadi je moj PROVESELITI U VLASTITOJ obuzeli oèinski osjeæaji. veèeras, išao na posao nakon cijele noæi... KUÆI?!! i onda prelazi u ležerno cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 41 proza pošte u malim avionima preko Atlantika, i gljivama, a salatu sam mu ja pojela. kazete, pune kazete, video iskaznice, prijatelja iznio je i nešto opæenitija filo- i onda je otišao u Holivud gdje je polu- U meðuvremenu je zakljuèio da sam zdravstvene iskaznice, liène i osobne, zofijska pitanja poput slijedeæih: dio. Bla, bla. energièna jer sam se malo zalaufala o studentske, popuste na autobuse, želje- naseljena mjesta poput ovoga postoje I tako, preko pošte dolazimo i do tebe. politici. Rekao je vozit æu te ja još malo tako znice, knjižnice, brojeve telefona, broje- samo radi zadovoljavanja fizioloških Sluèaj je htio, da kad su policajci staja- mi je ugodno prièati s tobom, jer moji prijatelji, ve mobitela, i sve ostalo što stane u tvoj potreba nebrojenih svjetskih putnika; li na vratima raspravljajuæi se s Markom, njima se ne da slušati moje probleme, oni me debeli novèanik. naseljena mjesta poput ovog samo prividno ja sam provjeravala poštu i vidjela sam sažalijevaju. Pitala sam ga: jesi li siguran. I to sve ništa ne govori o tebi. Život postoje iz navedenog razloga. Zapravo, radi se tvoj mejl. Olja je stajala pored mene i Bio je siguran. u gradu komplicira svaki idejni aspekt o zadovoljavanju ekonomskih potreba vlasnika nešto je plakala, kad je emocionalna, šta On kada voli, voli i oèekuje idealno. življenja, poèevši od higijene: toaletnog ugostiteljskih objekata; æeš. Nešto sam tipkala po tastaturi ali su On je s njom bio najprije prijatelj, pa se papira na, cvjetiæe, štapiæa za uši, hidra- naseljena mjesta poput ovog rezultat su mi slova opasno bježala, pa sam odustala. zaljubio, pa su prièali o tome, pa je ona tantne kreme, krema za hranjenje no- udružene zavjere ugostitelja i vozaèa auto- I još plus, danas je Jelena nešto natuknu- rekla da je baš briga što æe drugi reæi jer ktiju, i dok mi pogled pada na tekuæinu busa. la kako su mejlovi kratki i jezgroviti, ali smo ona živi svoj život i baš je briga što drugi za pranje ogledala i staklenih površina i Majka posljednje teze je progresivna poslale u kurac tipa koji joj je to rekao. misle. Ali, mami nije rekla, za mamu je lopaticu za komarce u obliku Japanke, paranoja izazvana konzumiranjem ne- Neæeš ti meni mijenjat moju komunika- on bio samo njen prijatelj. Jer, sad sam se od trena kad se probudiš, svijest ušteka priliènih kolièina alkohola. Ipak, radi se ciju. sjetila, muškarac i djevojka su prijatelji radni karton u kompliciometar i dan o ambicioznom ali neunovèljivom pro- Jebiga, ostala sam sama. Poudale su se dok se ne zaruèe, i tek onda su si cura i može zapoèeti. pitkivanju podrijetla kulturno ekonom- sve. I dalje, sve super. Od ritma do ritma. deèko. Ja sam rekla da su si muž i žena skih, navodno behavioristièkih navika Naš se život nastavlja. Zamišljala sam prvo prijatelji, pa onda sve drugo. On me Gledam kroz prozor jureæeg auta. naše civilizacije. Nažalost, daljnji razvoj sinoæ ležeæi u krevetu: on i ja, moja ruka je odluèio odvesti skroz do kraja. Kad Tip Bosanac sluša samo talijanske ra- teorije propao je uslijed smrti poznanika šara, dok sam tapkala po bolnim grudima smo došli u grad ona je poslala poruku: dio-stanice jer mu se pokvario radio u moga prijatelja pri pokušaju koitalnog od peemesa. Jebiga, borila sam se da doði na kavu. Ja sam joj poslala poruku autu. Pjesma koja svira ide ovako la vita e opæenja s naizgled djevojkom japanskog doðem do ovog da mogu normalno prièa- umjesto njega: ja sam u zg na kavi. Ona je strada, passa chi paga. Drugi Bosanac sluša podrijetla, da. ti o sebi i tebi. I ne masturbira mi se, jer odgovorila: nemoj me zajebavat! Onda ga je Dragojeviæa. Još smo na ovim prostorima. mi se ne da. Samo se uljuljkujem u san nazvala. Pitala je šta si stvarno u Zagrebu, i Jednom smo išli na put. Trebalo ih je i skoro da mi uspije i onda èujem Borisa zašto, i tko je s tobom, našto je on rekao le- Otkrili smo da pare ne vrijede ništa probuditi. Najprije sebe. kako mi krade kevlar u drugoj sobi. gendarnu kako s kim sam? S autom! Ja sam na razmeði granica. Pare odlaze da ih Pogledaš se u ogledalo, nateèene oèi, prevrnula oèima. To se radi u ovakvim više nema, mijenjaju izgled, države i podoènjaci, smrdi ti iz usta, a sinoæ si Martina Navratilova situacijama. spol. oprao zube. Bacaš 300 limenki piva sa MARTINA NAVRATILOVA roðena Odvela sam ga na kavu kod sebe. stola, kuhaš kavu i pišeš natpise gradova je u Puli 28. 08. 1980. od majke Vesne Opet ga je nazvala. Kad je završio razgo- Jedan moj prijatelj nedavno mi je kroz koje æe se stopirati... i oca alkoholièara. To je, èini mi se, od vor s njom, drhtao je. prièao o nekom svojem poznaniku koji onda kad si mi pisala biografiju grèkim Kako se ne sažaliti? Duboko. je, navodno, bio iznašao najbolji naèin A šta kaže pièka? Pièka vapi za pro- alfabetom u kardusu, kad smo s Tonjom Dao mi je èaše za šampanjac iz kojih za shvaæanje opæe nepotrebnosti Svega stranstvima, pièka guta kilometre, auto- tamo pile, a ja sam panièarila od odla- su oni trebali piti ako bura zatvori most, Života i Ljudskog Bivstvovanja. A taj je mobile i vozaèe i njihove životne prièe ska u fotokopirnicu. Tokom puberteta jer on je razmišljao o tome i šta u kojem bio: nervozno pijenje kave u Severinu i sudbine, naplatne kuæice, policajce, koji sad veæ tone u zaborav, srèano je sluèaju. Nasluæivao je da stvari nisu u na Kupi. Tokom proputovanja iz konti- graniène zone, pièka guta ovo jutro kad se bavila istraživanjem paradoksa s po- redu i da je sve ok. do nove godine, a nentalnih prema obalnim predjelima. I bismo trebali krenuti... druèja genealogije morala. Zbog toga onda polažu raèune jedno drugome tko obrnuto. još uvijek uživa lošu reputaciju. Iduæi šta želi od veze, koliko tko daje i tko U nastojanju da izbjegne lokal-auto- Remix iz knjige Teleportacija ljubavi, SKC, u kino, jedne je ljetne veèeri upoznala uzima. Ona nije pristala na pogodbu. referencijalnost svoje teze, taj poznanik Beograd, 2004. svoju buduæu sestru Tatjanu Ivanovnu u Odugovlaèila je do kraja. Poslao joj je suradnji s kojom je imala prilike teme- poruku nakon ovog smatraj da smo gotovi. ljitije konkretizirati svoja istraživanja. Ponašaj se kao da se ništa izmeðu nikad nije ni Tako sve do 1998, kada je majka upisuje dogodilo. na Akademiju Liepih Umjetnosti u Dobro, ne možda tim rijeèima, ali u Veneciji. Nauštrb Martininog samopo- tom kontekstu. uzdanja majka kasnije izražava svoje Dao mi je i kekse koje ona voli koje žaljenje u terminima proæerdanog truda je imao u prtljažniku. Jaffa kekse, ali one i kapitala. Martina pomišlja na samo- lošije. Poslije se javio iz grada. Mislim da ubojstvo; prevazilazi tu krizu. Nalazi je tražio poklon za nju iz Zagreba. deèka. Kupuje printer. Kupuje skener i nedostaje joj nekoliko ispita do diplome. Automotomix Ponekad pomisli kako bi još uvijek mogla Uvijek slušam samo jednu pjesmu pobjeæi s cirkusom. Ali cirkus u Veneciju nedeljom ujutru kad se budim. Ne mogu nikad ne dolazi. se fokusirati ni na šoljicu kafe. Ne znam ni u èijem sam krevetu. Ni otkud da Poklon iz metropole poènem. Ni otkud da krenem. Poklon iz metropole. Stajala sam U jednom trenutku postalo je oèito na cesti. Rekla sam: nema problema, da sam zapela u vremenu i da su moji nemojte se brinuti za mene, stiæi æu ja. emocionalni ispadi kockice leda otoplje- Nakon nekog vremena stalo je auto. ni u èaši. Ja sam osoba bez grijeha i bez Zeleno auto. Vozaè je bio neodluèan. datuma roðenja. Ništa zato, ja sam se sjela. Sjela je i Nije zanimljivo prekopavanje po Slovenka. prošlosti koju su svi ionako zaboravili. Poèeo je razgovor. Da se na staru Jednako tako je nepotrebno inzistiranje godinu posvaðao sa svojim ženskim pri- na starim forama. Zanimljivo je to kako jateljicama, i da mu je otpao dogovor za je dobro biti sasvim sam. iznenadiš sa- doèek na Krku... Ostavili smo Slovenku mog sebe. Meteori i trunèice prašine u Lupoglavu, a mi smo nastavili... Da se odbijaju od mene iz neinteresa. I da sam mu ja jako zanimljiva i da dobro ja postojim za tebe, tko god da si, da je. slušam, itd. U Rijeci me vodio na ruèak. Bio i bit æe. Otvaraju se vrata raja, a raj, A njegova ženska prijateljica je dvadese- to su ti veæ rekli, je mjesto malo dalje togodišnjakinja, a on je, slike radi, debe- od ceste, par kilometara, na obali rijeke. ljuškasti brkati èetrdesetogodišnjak sa tri Raj je nova slovenska podružnica velikih profesionalne neogranièene plaæe koje æe marketa, scarpa cita, austrijskih banaka, bez problema potrošiti na jednoj veèeri podružnica stambenih štedionica, sa ve- sa svojim prijateljima kojih, napomenimo likim parkiralištem sa pet tisuæa parking još jednom, ima u izobilju mlaðih od mjesta, za sve nas koji kupujemo. sebe. On je simpatièan, nekako èudno. Za sve nas koji kupujemo, a ima nas Slušam ga, i vidim kroz njega i njegovu još, životi su kao košarice, punimo ih kol- prièu; tu njegovu koja ga vara sa bivšim ko stane, koliko se ima para, a nema ih deèkom, i mala pièkica, laže, jer za uz- puno, u stvari ih je sve manje i manje, a vrat dobiva sve što joj padne na pamet. mi moramo za manje kupiti više. Stalna Slušam ga i gledam se u retrovizoru, borba i natezanje sa onim što se ima ima- sažalijevajuæi samu sebe, jer je oèito da ti osnovno: èetkicu za zube, kaladont, mi na èelu piše psihijatar. U Rijeci smo cipele, èarape, hlaèe, remene, košulje, išli na ruèak. Meni se žurilo, njemu ne. potkošulje, jakne, èešljeve, špangice, Nije ni taknuo svoje lazanje sa pršutom viklere, kruh, salame, majoneze, prazne

cmyk 42 VI/141, 4. studenoga 2,,4. poezija

To se dogodi kada ti riječima pljesnem po tijelu

Silvestar Vrljić

STOJIM PRED PUSTINJOM A ŠTO AKO SI U PRAVU KADA ME GLEDAŠ Cvijeæe je izdržalo KAO KAKVU MALU STVAR i putem si prosula samo sitne oèi, Lindi Be. pogled koji 1. izrast æe u sjeæanje. Po meni su iznikle rupe i 1. Kada ti prstima dodirujem lice iz njih æe nešto iziæi. Ali prenosim na tebe o tome malo znam. Stojim pred pustinjom koja rastapa se svu draž i težinu kojom se, nespremna pod svjetlom Lindinog pogleda. na jutarnje svjetlo, zamataš 2. To je kao staro more koje i skrivaš od laða i brodova dobro udara u topla stopala. To je koji te kroz prozor vrebaju iz parkova. Ovo što nas okružuje i obavija, kao Moja se jutra razlikuju od tvojih jer dolazi od mene. mrkli mrak iz kojega bjelinu o kojoj ti govorim Negdje daleko do mene dolaze rojevi Lindinih kovrèa, nosio sam po svu noæ kroz ulice. snijeg je prekrio tvoje obrve, gipkih i mirisnih. Tvoja su jutra daleko bolja. Bez bjeline, ušao ti u govor i sada bez suvišnih kretnji, bez ièega èeka To je kao da se nešto što bismo, pijani i suhi od noæi, povoljan znak, trenutak da zamre. dobro znano mogli nazvati sreæom. Doista sam miran i moji pokreti presijava na Lindinim prstima. samo su privid 2. radosti s kojom sam srastao, 2. uz koju sam vrtio u rukama A što ako si u pravu kada me gledaš prvi osmijeh, jabuke i vrt. Kao uspomena. Sjeæanje na preko ramena mirise iz djetinjstva. Prve voæke kao kakvu malu stvar, nešto što Ako doðeš, ako se pojaviš pred vratima na koje lijepiš ruke gubi se pri svakom našem dodiru? glatka i mirisnih prstiju, i èekaš. Govorio sam stvarima na stolu, svemu što æu ti reæi? Nešto mi je smirilo Poslije doðe pogled, nova tajna što je pred nama ležalo. pogled i razvuklo usne. koju èuvaš, vrtiš pod jezikom, Neka nam je voda legla na oèi gledaš kako pada, 3. i što sada? pa te zavoli i, kvragu, sve se opet vrti. Govorio sam: iziðem li rukom kroz staklo u sobi 3. Sada sam ovdje i znam sve. hoæe li se ono Nauèio sam vidjeti o èemu sam ti želio šutjeti Poèetak je ono što uzimam ti s usana èega nema. Stojim tu i gledam: razvuæi svaki puta kada primaknem glavu s Lindinih usana polijeæu bajke. u usne, izvoru svjetlosti što raste ti u oku. leæi nam na tijela kao sablast? To što se u tebi savija dok spavaš, 3. duboko je. 4. Ono što u meni pokreæe vid Linda se kreæe uzbibalim koracima okrenuto je tom izvoru, rastu što te iza kojih Gledam kako ležiš, sva snježna ne budi. Kosa ti je srasla gomila se i gruša i puna tišine. Kamo se možemo s podlogom, mojim ramenom i neèim nešto sreæe, ono što ostane na dlanu otisnuti ovako prolazni: ti što nije moje, kada rukom proðeš kao gusta bjelina, ja kao oko što okreæe se i vrti kao mladi svijet. po mokrome èelu. na tvom vratu? U to ne mogu uæi. To izlazi i ulazi u mene 4. kao šutnja. I tako dalje.

Stojim pred ovom pustinjom, napokon, ilvestar Vrljić. Autobiograﬁja: Sada, kada bih beskrajno slab i sretan, želio biti niže i južnije od svih svojih pokreta 4. nježno utisnut u tvoje oèi i misli i ukusnih mekih usana, kada bih želio i mislim si: Linda, putovati, ponijeti se sa sobom, kakav pokret da A i ja bih želio rasti, biti izvor neèega što ta mala radost u koju te smještam napravim? Ako zatvorim oči, igram se. Ako ih ne vidjet æeš i uzeti. otkriva ovo zeleno jutro, otvorim, ovdje je to prostranstvo, prostor čekanja, To je druga strana, oleandre na kuæi usred nièega, trošenja. Ovdje sam dalek i čist. to se dogodi kada rijeèima pljesnem ti tvoje usne umoèene u zvijezde po tijelu, kada ti se ime pretvori i moje prste u tvojoj kosi, u èistu nemoæ. Zašto si otišla? malene i lijepe. Što nisi ostala, imenovala stvari, tišinu pretvorila u prostor èekanja, PO MENI SU IZNIKLE RUPE u pad? Prazni su dlanovi ipak nešto jasno 1. i èisto. Sve što znam ili sam vidio na tvojim prstima presijava mi se na licu kao znak, nešto što utisnula si svakim mirnim pokretom, bilo da je rijeè o gibanju ili onome što je izvan tebe. Savladao sam svoje glasove i sada ih razlikujem. Neka me je želja ugrizla za grlo, a ti si otišla do mora, zarila u njega noge i dlanom prekrila lice.

cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 43 kolumna

poèeo upotrebljavati, uvjerio sam se u èak i grešna starudija Mesiæ pored nje bi Ego trip njenu istinost. Nikada mi više, kao kad bih mogao proæ, a da ga jednim perfektnim noæu zdrobio kukca, nije tramvaj pobegel kung fu palcem ne slistim na pol ure (vje- pred surlom, upaljaè zaštekao, “sudar’’ kova Amen). propao, & tak slièno. Ako sam ga naveèe Yahoo!!! Unatoè svim kriminalcima poštedio, Morgen je bilo “alles Ordnnug’’; koji ga èuvaju... Bogec moj, oslobodi me niti sam vidio ZET-ovog kontrolora, niti tih pauèina za uvijek, da nikada više ne ostao bez vatre, a svaka bi ženska stigla na vidim kako iz zagrebaèke katedrale izlaze vrijeme! Manoliæ i (još uvik) predsjednik, rukama HEJ (!) moj DER MEISTER, ama se držeæi poput zadnjih pedera (opraštate kakve to veze ima s PREMIJEROM, koju mi svi iz kojekojih ISKORAKA, na vašoj Kako sam preživio premijeru sam kužiš, jer još uvijek pišem... preži- sam strani, ali ti se izrazi rabe kao metafo- vio!?! Ima, ima, kako ne... jesam il nisam rika!). Iliti vidjet Jadranku kako LAŽE I Željko Jerman natpisom, koji je iz sela gledajuæi bio vidljiv “ko artista – egzenstijalista. POVEZ!!! Sve, PLJUJE dragovoljcima domovinskog rata u na dlanu’’: SVI NA IZBORE! Zatim krenemo ama baš sve što sam proživio u tih pol sto- lice. Nu, boli me kurac za svih njih, otupje- puteljkom prema Bakarcu. E, i to mi je znano, ljeæa + 5 godina življenja, reflektira se na li idioti otiæi æe u arhivsku prašinu. Ostat Redatelj Prohić rekao mi je da jer smo ponekada, mi deèurlija odlazili tamo na moj introvertni rukopis, und, tako posta- æe zabilježeni oni, koji su sada potpuna bi bilo super da ja gluh pišem “kupanje’’, zapravo zavaðanje curica iz sloven- je svaka dogodovština dio ukupnosti koja margina ove kvazi države o kojoj smo skog kampa... ah, kako sam bio zaljubljen u neku ima ovu kratiènicu – život je umjetnost, SANJALI 1971! kritiku o antičkim dramama! OK. Janu, no idiot... nisam joj se usudio priæi! umjetnost je život! Ima li veznica meðu AJMO se vrnut v teatar! Prvo poluvri- Ali gdje? Ta nisam neki moćnik. Onda mat skrene u levo! Kao, zna ona kako zbivanjima; kada sam u Studentskom jeme za mene gluhog vizualistu bilo je doæ pred samu Kraljevicu... prošla je tuda 500 centru 1966. pjevao, da se pjevaè benda SAVRŠENO! Puno slikovitih videa, svje- Ta ne šljive me ni kada se u svom puta! Jebi ga, dok je ko klinka švercala vino i odmori, stonsku “uspješnicu’’ (haha, tlosnih efekata, dinamiène scene, super fahu totalno angažiram, tako da rakiju “graðanima’’. Sad se možemo frigat! hrvatski blesaviji novokomponirani izraz akrobacija èovika od našeg malog mista Zalutali, skakali po gromaèama, ušli u šikare, je valjda samo “zrakomlat’’, možda i “nje- (Damir Markovina... ki je na poklanjanja se ponekad upitam – POSTOJIM sreli gospodina Poskoka... ma digla paniku, a žnik’’... hoæe kaznuti kurac!!!) LEADY viknuo: “Javiæ & Lumbarda su best’’ / tak ILI NE, i zaključim valjda DA..., ali ja zaljubljenik u zoo-znanost sve znam, pak joj JANE, a izgledom samoga sebe, imitirao nekak... kažem da miruje, neæe on na nas... a stojim metar O’BRI(J)AN(OG) JONESA... faca, friz, Drugo mi je dopizdilo!!! Anestida je bila KAO NE!!! pred njim, stara dva iza mene. Jebeš teoriju i sve nosko, podoènjaci... sve je štimalo, no ne i tako statièna, meni bez sluha dosadna, da proèitano, kakti nauèeno! Kreten se ko u florastim boja kose... meðutim, doznali Grga (pivac sam skoro zahrkao ko dva starèeka lijevo i knjigama uspravio i SKOKnuo na mene. Opalio grupe) i Ja za nekakvi hiper il super oksid, desno uz Bojanu i mene. Brojio sam anðele sam ga cipelom, nije me uspio ugristi, a tako sam pofarbuckali se i, bok te mazo... postali s parketa po ložama, skužio da su oni iz ga pogodio da je s gromaèe sletio na drugu terasu. “plavuše’’, s time da je on bija nalik na ponajboljih mjesta – isprašili, da ta novcem UUUFFF! splitsku hoch kurvu, a moja basitost na i politikom zaokupirana bagra doðe samo To mi je najbolji gol u životu! Ni jedan pogo- Briana, sori Grgec... MILAN, tak si zao- pokazati se... ajoooj!!! dak u rašlje ne da se usporedit s ovim (vjerojatno stao und noch immer lupaš po rokÈUZI, ŽIVOTNIM ZGODITKOM). Gremo weiter! da iz dojèlanderske perspektive ne jebeš Postojim ili ne? I tu smo... zimzelena šumica sitnih stabala, sva nikoga za suhu šljivovicu, a nikada pojma Ako ima dobrih rijeèi i ako smijem reæi... ispunjena pauèinom!!! Zapliæem se u nju, a ogro- nisi niti neæeš imati o artu.; i kada sam tko me je spasio i KAKO SAM PREŽIVIO mni pauci sletavaju na mene!!! BJEŽIM!!! Ovo (ovo je slijed misli, nastavak) prvi puta PREMIJERU, to je vizualna scena, pokret, nije noæna mora, ovo se uistinu zbiva! ležao sat i pol vremena na fotopapiru obleka, svjetlosni efekti + sama pojava AJJJOOJ! ostavljajuæi trag, prirodni otisak svog nekih izuzetnih glumaca koje pamtim i iz Od onda sam godinama imao fobiju tijela, uz samozabranu pijenja pive (mo- èulnih vremena. Posebno Vanja Drach! A od paukova, èak i neposredno poslije tog krenje nije bilo predviðeno), a iz tamnih Alma Prica bila je POJAVA. Žena nad že- neželjenog performansa, u doba kada sam naoèala pratio letimice, kako moja velika nama... (kako je govorila pojma nemam, jer u terarijima držao i pripitomio zidne i ze- malo ostvarena, puno sjebana ljubav tih sam artista – gluhista). lene gušterice, divnog zmijolikog sljepiæa, vremena, šeta savskim kupalištem psa i ABER!!! Kasnije je bio “domjenak’’. , O, O, život što je to? (mnogi se ne te krasnu bijeloušku... jedinu pravu zmiju nekog trešnjevaèkog štemera, s kojim je Upoznao se Ja sa mnogo novih faca (pri- sjeæaju BUL-doga iz SLO-venecije, kojom sam strašio nedopadljive purgerice zabrazdila van naših kinoteka... ima veze, sutnima... bez lijepe Alme... požalost). hi ha, questa dobra zajebancija)... (npr. dojde mi cura s kojom sam davno IMA!!! Poput teatra Roma iz Skoplja i Oduševio me glumac iz Lumbarde, reži- Stipe moj ljetnOOlimpijski ARTISTIKO finio španciranje, hoæe opet, a meni se varaždinskog pokojnog slikara Merkaša, ser Ozren Prohiæ, a naroèito moja draga – NONEUROZO, stumaèiš mi preko povraæa èim je vidim i mislim si, kako sam po èijim sam predlošcima s Vlastom štam- Ksenija i njena uèenica. Ajme, nisam nanovo sjebanih internetskih žniranaca, mogao toj pizdurinu od ženske, metat pao plakate za kazališne predstave, ili vjerovao da se u takovoj instituciji može kako sa stopostotnom gluhoæom otiæi u kurac u pizdu... pa joj kavalirski dam neko prvih koraka i sadašnjeg sve bolnijeg kre- to desit. APSOLUTNO POZITIVNO HNK i pratiti premijernu predstavu... piæe, ojdem sekundu èa, a vratim se sa tanja... konglomerat art-egzistencijalke, OTKAÈENJE!!! S performansom u ha?? K tome antièke drame... jebo te, ne svojom zmijicom stavljenom poput kravate podružnica – treæa planeta ovog Sunèevog znaku toalet papira na koji smo kasnije jedna nego dve! I to je moguæe OŽIVJELI oko vrata. ŠOK!!! Odjurila je bez rijeèi i sistema na rubu galaksije. dodavali neke osobne predmete, i ura- PRIJATELJU, kao što je zapravo gotovo nikada me više nije gnjavila). dili SPONTANU INSTALACIJU... SVEMOGUÆE, a’ la i bogomoguæe, a’ i... DA, DA, DA... HNK & JA!!! Zekica, ICH und ostali... zaèetnica bi, ako (☺) HIII!!! – NenadJebivo... upitno (?)... Paučina puna ogromnih Pozvao Jedinu i mene IVE Faktor na sam još bija pri sebi, mlada studentica, Poput svega što može, ali i ne mora nositi pauka premijeru HERAKLO I ALKESTIDA, baš Korèulanka... kamenje nizbrdo. A, jutros sam u crnoj kavi Odrastao ja, postao JA, stavio èasopis na dan kada sam se mislio malo odmoriti Potom smo “svršili’’ u kafiæu kod našao noænog leptira; istomahni POD & PRIRODA na tavanèe, ispunio police art od JAVNOSTI (nakon otvaranja izložbe Gavele. Tu mi je rekao redatelj Prohiæ da NAD realizam, zapravo èisti realizam! Ne – štampom, poèeo sve više i više živjeti Demura, Marteka i mene), biti ukopan bi bilo super, da ja gluh pišem kritiku o bojim se više niti jednog dragog stvorenja, pjesmu... Ch. Baudelaire: OPAJAJTE SE... u grobu vlastite obitelji i stana. Kaj sad? antièkim dramama! OK. Ali gdje? Ta nisam nemam paranoju èak niti prema PAUKU, i, i... dok sam se (pre)opojen budio pred Moram na Golgotu! Njegov video se vrti, neki moænik. Ta ne šljive me ni kada se u jedine životinjice koja je poslije jednog sobom, u sobi, ponekad èak u krevetu, na- tu je i nova èlanica posade moje spašene svom fahu totalno angažiram, tako da se pradavnog doživljaja budila u meni strah. mjesto da ko svi alkiæi viðam bijele miševe, Šešule Ksenija Zec, kapetanica kretanja na ponekad upitam – POSTOJIM ILI NE, i štakore, zamorce i slikovita draga stvore- sceni... doæi æe i njen suprug ZEKO, novi zakljuèim valjda DA... ali KAO NE!!! Da Najbolji gol u životu nja, meni se ukazivala PAUÈINA PUNA frend koji mi je u Korèuli mnogo pomogao se utješim, ponovno si èitam tekst Marine Idemo mama i ja iz sela Praputnjaka kozjim OGROMNIH PAUKA, koji su mi padali svezano neverom i brodiæem, i, i... kako ne Barièeviæ, i ne tako davno ispisan... a veæ stazama popreæice u Kraljevicu. Prvo se spušta- odnekuda na tijelo i kojih sam se pokuša- otiæi u HNK poslije milijun godina, taman citiran (egotripista sam na kvadrat!): mo va Dolac. Poznati lijep put, vodi kroz nonin vao osloboditi u groznom grèu, urlajuæi od bio 150% gluh (!?!) te NE ÈUO niti jednu Osobno najemotivnije djelo za mene potpisuje vinograd, kade sam sto put radio najgori i najteži jeze, udarajuæi se sasvim bespotrebno... jer glumaèku rijeè. I sada, kaj je – tu je! Sav u Željko Jerman. To je projekt u obliku print-fotosa (ODVRATAN) posao. Kad je starica rekla: ih jasno... nije bilo. Pokle si rekoh – moram kurcu nakon našeg otvaranja, utabletiziran i video filma. Nosi naziv Martine instalacije “Sutra gremo skubst travu’’... pala mi roleta, aš je tu traumu savladati, ma kako mogu biti poradi živca koji mi idu više na živce nego (2003.). U formi autobiografije sadrži elemente to znaèilo ustati u 5 ujutro, te 2-3 ure kleèeæi trgat bojažljiv prema tako sitnim kukcima, a žice (pas mater švabskoj T – komi), vratim dnevnièkog zapisa i fotoalbuma. Zajedno u nizu draè oko loze. Sput... velnuto, tam sam enkrat pal nemati straha npr. od slovenskih i srpskih se u pseudobaroknu pizdariju nakon frtalj izgovorenog i sa slikama interijera Martine sobe na mišancu, jerbo je nona par metara od mene buldoga, hrvatskih mrkih medveda... da stoljeæa... ni ne snalazim se spoèetka. Na u ime umjetnikovih osjeæaja govori niz simbola samo raširila noge i, i... piškila(!). Tek kada je ne spominjem duhove štono veæ tada upo- ulasku neke mi pièke kopaju po torbi: (jaje koje je snesla golubica – univerzalan simbol umrla, a moja bivša žena Vlasta Delimar spasila znah preko bjelomagijskog Trokuta. I uspi- “Yes dame drage, imam bombu a ne lovu svijeta; ambijent djetinjstva – simbol prirodne od palidbe dio njene obleke, skužio sam – bok te jem skoro sve prevladati, makar uz mnogo u novèaniku, iako bih volio da je obrnuto’’. jednostavnosti i spontanosti (nevinosti); vatra kao mazo koje hit gaæe(!), lepe, bele, s nekakvim ru- nesreæe! NAJME ŠTO? Èim sam vidio ta Pa nema pušidbe! Ter odurne politièke po- inicijalni obred spaljivanja sobe – simbol oèišæenja, ènim vezom, ali razrezane tako, da je bilo moguæe grozna stvorenja, hrabro sam ih rukohva- jave, sreæom sve iz današnje oporbe, tak da ali i glasnika iz svijeta živih svijetu umrlih...). ne skidajuæi ih, kroz njih pišat! Za radove u polju tno tamanio u bilo koje vrijeme... ali ima ne dolazim u napast nekog dunut u glavu! Govoreæi o svojim uspomenama iz djetinjstva, s mnogo praktièno... za šminkanje po metropoli jedna caka u koju nisam vjerovao, nu prvi Jebenih HDZ-kripla nisam zamijetio. Vala majkom, Jerman potvrðuje romantièarsku dušu, super... samo je V. D. ipak prišila taj prorez. puta doznao o njoj kašneje gledajuæi muvi bogecu i bokcima, ti stvarno ne bi prošli ali i naglašava da je upravo autobiografija temat- Daklem, proðemo tu znanu stazu, izaðemo o Mozartu; neubit pauka naveèer je sreæa živi pored mene. Naroèito ne MAMA ska konstanta njegove umjetnosti od mladosti do na cestu koja vodi ka Bakru, gdje je bio veli zid s – ujutro nesreæa! Kada sam tu odrednicu HRVATSKE, koja je toliko odvratna, da recentnog trenutka.

cmyk 44 VI/141, 4. studenoga 2,,4. kolumna

estra knjige koju držim u ruci odabire buntovnièku poziciju pjesni- oslobodila me. Što se tièe ove ka-boema; pjesnik èija poezija kombi- Noga ﬁlologa iz ruke, i ona je veæ povijesno nira kolokvijalizme i ezoteriènu inter- znamenita: ako je vjerovati inventur- tekstualnost; pjesnik koji ne mari za nim bilješkama na zaštitnom listu, javnost i “društvenu korisnost”, pišuæi koštala je 70.000 nekakvih dinara, iskljuèivo za svoju ekipu, o svojim kad je 1989. kupljena. Katul, Pjesme, iskustvima; napokon, pjesnik koji priredio i preveo Dubravko Škiljan, literarizira svoje erotske eksperimen- Zagreb: VPA, Latina et Graeca, 1987. te – kako vezu s Klodijom, oženjenom VPA je, sjetit æete se, Vjesnikova Press i promiskuitetnom, tako i istospolnu Guzit ću vas, pušit ćete Agencija – iz doba dok Vjesnik još bija- vezu s momkom Juvencijem. I sve to hu i novine i èasopisi, i nakladništvo, u istome Rimu kojim drmaju Cezar i i distribucija... Prvo je izdanje Katula, Ciceron, vrlina i ablativ apsolutni. u 2000 primjeraka (bilo je to, oèito, i doba kad su se tiraže knjiga prizna- Furije i Aurelije vale bez zazora), izašlo 1979. Tako da No mijenjaju se vremena i mi za- ove godine slavi dvadeset peti roðen- jedno s njima, i pokazuju da u Katulu dan. ima više no što slute oni koje drma pubertet. Ne mislim pritom na oèi- Oslobodilački pokret tosti poput malog “uèenog epa” o Škiljanova sam Katula otkrio ne- svadbi buduæih Ahilejevih roditelja, gdje u drugom srednje. Sjeæam se, bio u helenistièkom stilu; mislim na ono sam toliko impresioniran da sam knji- što se pažljivom èitanju, sposobnosti gu – tvrdo uvezan primjerak iz knji- povezivanja i usporeðivanja, otkriva žnice – donio u školu da je pokažem u samim “prostim pjesmama”, istim Neven Jovanović kolegama. Moje oduševljenje jedno- onima koje su nam pažnju privukle Katul 11 dušno su podijelili svi, ukljuèujuæi i u srednjoj školi. Na primjer: u jednoj neven.jovanovic@ﬀzg.hr djevojku koja je negdje to proljeæe toèki životnog puta uoèimo da su li- postala prva moja ozbiljna cura. kovi Katulove 11. i 16. pjesme (njego- Èar ovoga Katula, njegova oslobo- ve pjesme nemaju naslove, veæ samo Prostote oslobađaju; to je nešto Furije, Aurelije, Katulu društvo, dilaèka moæ – za srednjoškolce-kla- redne brojeve) – iste osobe. Furije i mimo svake političke korektnosti. ma jezdio on do Indije same, sièare, one kojima su grèki i latinski Aurelije. školski predmeti – bili su najviše u O tim se Rimljanima ne zna ništa A prostote na latinskom tamo gdje obalu tuče tome što je ovaj rimski pjesnik pisao mimo Katulovih pjesama. Neki, dodu- prostote. še, pretpostavljaju da bi Furije mogao oslobađaju na kvadrat. Jezik od zvučni Orijenta val, Ne bih o tome prièao da isti feno- biti Furije Bibakul, jedan od “neote- kojeg očekujemo samo vrlinu ili do Kaspijskog jezera, do putenih men nisam u post-srednjoškolskom rika”, modernih pjesnika iz Katulove i ablativ apsolutni, bradate životu prepoznavao kod drugih, i to ekipe, ali samo pretpostavljaju; potvr- Arapa, bogove i ljubav prema domovini, gomilu puta. Prostote oslobaðaju; to de nema. ili do skitskih plemena, do Parta- je nešto mimo svake politièke ko- Zahvaljujuæi Furiju i Aureliju, pje- Cezarove ratove i Katilininu urotu rektnosti. A prostote na latinskom sma 11 i pjesma 16 pretvaraju se u – iznenada eksplodira u pičke, streličara, oslobaðaju na kvadrat. Jezik od ko- lakmus papir, u kombinaciju koju æe jeg oèekujemo samo vrlinu i ablativ dva èovjeka èitati na dva dijametralno kurce, seks. Uf, koje olakšanje! Koja ili do delte koju boja apsolutni, bradate bogove i ljubav opreèna naèina. Ovo mislim posve provala životnosti! Zavrti se u glavi sedam rukavaca Nila, prema domovini, Cezarove ratove i doslovno: ta smo dva èovjeka, recimo, Katilininu urotu – iznenada eksplodi- Emil Baehrens i ja. Baehrens, moj i ništa više nije kao prije ma se uz vrletne verao Alpe ra u pièke, kurce, seks. Uf, koje ola- prethodnik, objavljujuæi 1885., usred kšanje! Koja provala životnosti! Zavrti zlatnog doba klasiène filologije, opši- da posjeti velikog Cezara spomen, se u glavi i ništa više nije kao prije. ran, elegantnim klasiènofilološkim la- da posjeti Rajnu i Galiju, Ocean i tinskim sroèen komentar uz Katulovu Kurci i ablativi zbirku, ovako interpretira pjesmu 11: Brite na rubu svijeta; Ovakva su otkriæa moguæa samo u Furije i Aurelije, Katulovi rivali u pubertetu (i samo samoinicijativno borbi za Juvencijevu naklonost, kako bi vi, budući spremni sve što odredi – zamislite pokušaj ugraðivanja pièaka se riješili protivnika, trudili su se pomi- volja nebesa uza me proći, i kuraca u školski kurikulum, i odmah riti Katula s njegovom starom ljubavi, dobijete onaj skeè iz Monty Python’s Lezbijom. Zbog toga su se èesto i blago- odnesite, molim, mojoj curi Meaning of Life). Odrasli, ili oni koji su glagoljivo izjašnjavali kao odani i vjerni par crnih riječi. jednostavno malo skulirani, odmah æe pjesnikovi prijatelji, spremni za njega primijetiti da u Katulovoj “slobodi” uèiniti i pretrpjeti upravo sve. Prozrijevši Sretno joj s njenim švalerima bilo, nema nièeg posebno revolucionarnog njihovu nakanu, Katul u prologu ove – da je njegov “otvoreni govor” o pjesme uzvraæa jednako bombastièno, kojih u klinču odjednom tristo seksualnosti i izluèevinama zapravo ironièno naglašavajuæi odanost Furija i drži, ne voli zbilja nijednog, ali skroz stereotipan: standardni medite- Aurelija, a potom, na kraju, umjesto svih ranski miks brutalnog humora i humo- mnogih i velikih usluga koje su mu nudili svejedno ristiène brutalnosti, a o muškom šovi- moli jednu, i to posve sitnu. Tako istovre- nizmu da se i ne govori. Jao. Koliko je meno pokazuje koliko cijeni njih i otklanja svima im rastura jaja; beskrvna morala biti obrazovna “slika moguænost pomirenja s Lezbijom... Furije i neka ne računa, kao prije, na moju antike”, ako nas je sam dašak ulice i Aurelije “društvom” su se svakako nazi- – ulice potpuno obiène, onakve kojom vali u pismu; stari su, naime, jamèili svoje ljubav smo svaki dan išli u školu – toliko prijateljstvo frazom da su spremni onome prodrmao, jednostavno zato što je tko im je drag praviti društvo na putu u koja je njezinom krivnjom pala: na potekao od rimskoga pisca! najudaljenije zemlje, bez obzira na napore kraju U školskoj dobi Katul odlièno i opasnosti. Ovakvo je obeæanje pjesnike sjeda. Potvrðuju to i njegovi najno- poticalo na opširne opise dalekih i nepri- livade cvijet, zahvaćen dok je viji meðumrežni avatari – možete, stupaènih zemalja; tako kod Horacija, plug prolazio mimo. recimo, poslušati i skinuti èitav mali Propercija, Ovidija, Marcijala, Stacija. mjuzikl u koji su jedan amerièki profesor i njegovi studenti uoblièili Zafrkancija najpopularnije Katulove pjesme, na Osnova je Baehrensova inge- latinskom i na engleskom (http:// nioznog tumaèenja – da ne kaže- ablemedia.com/ctcweb/consortium/ mo Baehrensove fikcionalizacije catullusguide2.html); u jednom od – Katulova pjesma 16, pjesma koja, za songova Katula, na rubu depresije, Baehrensa, veæ od prvog stiha “otkriva bodre rimski suvremenik, pjevaèica krajnji prezir i upušta se u najteže iz grèkog noænog kluba, engleski uvrede”. A što se dogaða ako èitamo sveæenik i amerièki kauboj. Katul je u suprotnom smjeru? Ako pjesmu 16 tinejdžerima privlaèan i zbog svoje tumaèimo na osnovi pjesme 11 – ako biografije: mladi Rimljanin koji, umje- su, dakle, Furije i Aurelije zapravo sto pristojno konformistièke karijere, Katulovi prijatelji? cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 45 kolumna

U tom sluèaju pjesma 16 i sav svega što u istoj pjesmi èini “prolog” njezin machismo, grubost, seksualna – od svih tih dalekih krajeva i naroda. agresivnost – postaju zafrkancija. Drugo, svodeæi sam taj prolog na pa- Zafrkancija kakvu si možete dozvoliti rodiju – na Katulovu zloèestu figu u samo s jako dobrim prijateljima; vrlo džepu visokoparnima Furiju i Aureliju. Katul 16 interna zafrkancija. To je možda uvjerljivo. Ali nije za- I što sad? nimljivo. Nije teško naæi argumente za i pro- Moj èasni prethodnik pripada lju- tiv oba tumaèenja. Protiv moje inter- dima koji od antièke književnosti oèe- Guzit ću vas, pušit ćete, pretacije govori okolnost da se Furije i kuju – svjesno ili nesvjesno – ispunje- Aurelije ne spominju samo u ove dvije nje dvaju estetskih ideala: savršenstva Aurelije tetkice, Furije kurvice, pjesme; svaki od njih adresat je – i forme i kristalne razumljivosti. Ljudi meta – još po dvije pjesme iz Katulove s takvim oèekivanjima ima i danas. vi koji ste rekli zbog pjesmica mojih, zbirke; sve su pjesme grube i zloèeste Takve ljude uznemiruje nerazumljivost stvari pikantnih, da sam sumnjiva (Furiju se Katul ruga zbog siromaštva i neuravnoteženost u antièkim djeli- i dugova; Aureliju, kao suparniku u ma, i oni tome moraju naæi razlog (a morala. borbi za Juvencijevu naklonost, prijeti razlozi se vrlo brzo svode na dva: ne- silovanjem). Uvrede, dakle, imaju pre- spretnost ili ironija). Čist ko suza ima biti pjesnik lično, vagu – znaèi, Furije i Aurelije moraju A što ako je štos baš u nerazumljivosti i ali njegovim pjesmuljcima to nije biti Katulovi neprijatelji. neuravnoteženosti? Ako je u pjesmi 11 Da – u Baehrensovu je ozbiljnom, “Katul baš htio” postiæi totalan ne- nužno; èastoljubivom svijetu (u njegovo sklad, spoj nespojivog? (Da je “Katul dapače: u njima ima šuga, šarma, doba ljudi se još bore u dvobojima) baš htio” stavljam u navodnike jer se prijateljsko podjebavanje valjda neza- ovdje ne radi samo o pjesniku; radi se tek ako su pikantni i sumnjiva mislivo, osobito u javnoj situaciji kao i o nama koji èitamo.) Pazite, pjesma što je književno djelo. Baehrens nije 11 ne završava petom strofom, uvre- morala, imao iskustvo èitanja, na primjer, Pošte dama Katulovoj bivšoj; ona završava ako su u stanju narajcati – Đermana Senjanoviæa, nekoæ u Feralu, lirskom slikom šeste strofe. sada u Slobodnoj Dalmaciji – priloga u Spremni smo na “nerazumljivost” u neću reći dečkiće, nego ove, pune kojem se Æiæo nemilo – i uèestalo! modernoj poeziji. “Hermetizam”, ka- – zeza s ljudima koji su mu oèito do- žemo. – “Iskušavanje granica jezika.” dlaka, bri frendovi – s ljudima koje spominje – “Zvuk diktira smisao.” – “Montaža koji donjim dijelom leđa migati ne punim imenima i prezimenima. Da. atrakcija.” Nismo na to spremni u antièkoj poeziji. Ili – da kažemo dru- mogu. Nerazumljivost kèije? Da kažemo: mi koji èitamo mo- No daleko je jaèi – barem u mojim dernu poeziju i mi koji èitamo antièku Vi, koji ste o sto pusa pročitali, oèima – prigovor prièi koju Baehrens poeziju nismo isti ljudi? mislite da nisam pravo muško? slaže to što ona Katula depoetizira. I to Zašto nismo? na dva naèina. Prvo, pretvarajuæi po- (Uz ovu kolumnu, kao hommage dva- Guzit ću vas, pušit ćete. ruku koju u pjesmi 11 Furije i Aurelije deset petoj obljetnici Škiljanova prijevoda trebaju predati Katulovoj bivšoj u Katula, naæi æete nogofilološke prijevode nešto manje važno, manje vrijedno od pjesama 11 i 16.)

cmyk 46 VI/141, 4. studenoga 2,,4. @nimal portal

Anne Ashley nimal Aktivisti ili teroristi? portal

Nina Ćorić nije jedino podruèje gdje se životinje Kako je završila njegova Kada smo već kod novog zakona o zlostavljaju. Tu je i uzgoj životinja radi priča? lovu, kako je među lovcima prihvaćen taj prehrambene industrije, krvavi sporto- – Posjetila sam ga u nekoliko na- zakon? vi, lov, krzno, koža. vrata u èak tri godine zatvora. Bio je A – Aktivisti su bili na vrhuncu uzbu- Anne Ashley, engleska aktivistkinja Jeste li ikad imali problema s vlastima kategorija zatvorenika. To su oni zatvo- ðenja, a lovci, njih 10.000, okupili su za prava životinja govori o pokretu zbog sudjelovanja na prosvjedima? renici koje nisu smjeli posjeæivati ljudi se ispred parlamenta i uzvikivali Želimo – Oh, da. Uhiæena sam ispred koji su i sami bili osuðivani. Za vrijeme ubijati!. Nas je bilo samo 30, došlo je za prava životinja u Velikoj Britaniji, Huntingdon Life Sciencesa, jer sam njegova treæeg štrajka glaðu posjetila do tuènjave, ljudi su se kupali u krvi. dugogodišnjim zatvorskim kaznama držala u ruci ljubièastu vrpcu dok su sam ga 62. dana štrajka. Tada je veæ Dobro je što je bilo policije. vivisektori u vozilima izlazili iz labora- bio odvezen u bolnicu. Bio je visok i za aktiviste te licemjerju Laburističke torija u kojima rade. Drugi put su me snažan muškarac, koji se prepolovio Radikalni aktivizam stranke i Tonyja Blaira uhitili jer sam u dvorištu Convencea i završio u kolicima. Preminuo je 5. Nismo još spomenuli četvrtu osobu snimila èetiri fotografije. Optužena studenoga 2001. godine. Prireðen mu koja je poginula boreći se za životinje. sam za nasilno remeæenje reda i mira. je poganski obred, a nad njegovim je – Jill Phipps bila je djevojka koju Kakva su iskustva drugih aktivista? grobom zasaðen hrast. je pregazio kamion u kojemu su se – Ljudi su u zatvorima jer se bore Barry Horne je štrajkao glađu, jer prevozili teliæi. Transport živih živo- rošli mjesec u Zagrebu je bora- protiv zlostavljanja životinja. Èetvero vlada nije ispunila svoja obećanja. Kako tinja iz britanskih luka do jugoistoène vila engleska aktivistkinja Anne aktivista je žrtvovalo svoje živote zbog se općenito slažete s političarima? strane europskog kontinenta traje Ashley, veteranka u pokretu za životinja. Dva su tinejdžera poginula u – Politièari su nam skloni jedi- danima. Životinje prelaze mnogo prava životinja. Predstavljajuæi u klu- borbi protiv lova, a tu su i Barry Horne no u vrijeme izbora. Godine 1997. milja bez hrane i vode, a kamioni su bu Mama svoj rad i treæi film ALF-a i Jill Phipps. Laburistièka stranka i Tony Blair, ili B. na tri do èetiri kata, koji su krcati. (Animal Liberation Front) iznijela je Liar kako ga sada zovemo, za vrijeme Iznevjerena predizborna Jill se borila protiv toga i, nažalost, svoja aktivistièka iskustva te percepci- predizbornih obeæanja tiskali su pose- poginula kao mlada djevojka. Sljedeæe ju pokreta za prava životinja u Velikoj obećanja političara bne brošure. U njima su dali šezdese- godine biti æe deseta godišnjica njezi- Britaniji Tko je bio Barry Horne? tak obeæanja da æe se zakon mijenjati ne smrti. Tada æemo prirediti veliku Kako ste započeli s aktivizmom? – Barry Horne je bio aktivist za nabolje za životinje, ako date glas za komemoraciju. Ove godine policija – Podržavala sam gospoðu koja prava životinja koji je preminuo nakon njih. Obuhvatili su sve, od lova i cir- je zabranila polaganje cvijeæa. Mogli je imala sklonište za životinje u treæeg štrajka glaðu. On je posegnuo kusa do vivisekcije. Otkako su došli na smo, njoj u spomen, postaviti samo Londonu. Svake nedjelje bio je sajam za ekstremnim mjerama, jer je tražio vlast nisu ispunili niti jedno obeæanje. jednu fotografiju. životinja, koje su živjele u lošim uvjeti- od britanske vlade da održi svoja obe- Prije nešto više od mjesec dana u Ogorčeni ste. ma i imale lažnu papirologiju. Jednoga æanja. Nisam ga poznavala prije nego Engleskoj je donesen zakon o zabrani – Pitanje je tko su teroristi? Je li dana predložila mi je da je zamijenim što je bio zatvoren, dobio je 18 godina lova na lisice s psima. netko od zlostavljaèa mrtav? Ljudi koji na prosvjedu. Tako sam poèela upozna- zatvora. Njegov je zloèin bio što je pu- – Da, samo što B. Liar nije glasao za životinjama nanose bol i strah prolaze vati i druge aktiviste, a ubrzo nakon stio naprave koje prostoriju napune di- zakon, ni za ni protiv, ostao je suzdržan. nekažnjeno, a ljude koji ih spašavaju toga postala sam vegetarijanka. Danas mom, ali to, naravno, nisu bile bombe. Isti èovjek koji je sa svojom strankom i pronalaze im domove osuðuju na sam veganka. Znate, ne možete spa- Priznao je krivnju za èetiri optužbe, obeæavao da æe se zalagati za zabranu zatvore i bivaju ubijeni. Oko toga su šavati životinje i istovremeno ih jesti. iako su ga teretili da je radio nered na lova, šutio je kada je trebalo dati glas. se vodile polemike, ali i dalje svake Kada smo napokon uspjeli zabraniti podruèjima godine milijuni životinja umiru u prodaju životinja na sajmu, vlada je gdje u živo- teškim mukama. Uzmite samo Dan danas, nakon 25 godina, ponovo želi tu nije bio. zahvalnosti. Dan kada se slave ljubav, dopustiti. Èetrnaest mir i dobra volja je ujedno dan kada Kako biste opisali svoj aktivizam? puta je 12 milijuna purana strada strahovitom – Vikendima imamo prosvjede i voðen na smræu svake godine. akcije. Na isti naèin kao i u Hrvatskoj, ispitivanje Kakve su Vaše prognoze vezane informiramo javnost, dijelimo le- i nitko ga uz radikalnije oblike aktivizma u tke, kako na cesti tako i u tvrtkama nije mogao Hrvatskoj? koje, na primjer, provode pokuse prepozna- – Uvijek promatram lica ljudi, kako na životinjama. Na prosvjedima ti… možda reagiraju kada vide slike iz klaonica, smo uistinu glasni, ali nimalo agresi- jer uistinu cirkusa, laboratorija. Ljudi u Hrvatskoj, vni. Važno je ne ozlijediti niti jednu nikad nije osobito stariji ljudi, koliko sam vidjela, životinju, niti jednu osobu, pa èak ni bio tamo?! još se boje promjena. Vjerujem da je za vivisektora. Znate, ljudi njih posebno ovo još jedna revolucija, u Prosvjedima do zatvaranja piju, voze, nizu mnogih koje su proživjeli. Važno laboratorija ubijaju, i je da ljudi poštuju životinje i njihovo dobivaju pravo na život. Ovaj planet je i njihov Kakav je odaziv na prosvjede? puno ma- planet. Životinje imaju pravo uživati – Na našim se prosvjedima uisti- nje kazne na njemu kao i svi mi. Osvijestite se. nu mogu vidjeti ljudi svih životnih od ove. Dobrodošli u 21. stoljeæe! dobi, od osam do 83 godine. Odaziv je odlièan. Ipak, prosvjedi koje pamtim su oni iz osamdesetih, kada je 8000 klapa sa Svjetskim danom hrane. Buèna povorka, oboružana ljudi iz južnog Londona prosvjedovalo megafonom, zviždaljkama, sa stotinjak Super Size Me ba- protiv laboratorija koji je testirao na lona i èetrdesetak transparenata, krenula je od zagrebaèkog životinjama. Na prosvjedu protiv lova, HNK, Frankopanskom ulicom, Ilicom, Trgom bana Jelaèiæa takoðer u Londonu, skupilo se 20.000 I’m NOT lovin it! do McDonald’sova restorana u Jurišiæevoj ulici. Uz povike ljudi. ‘McDonald’s sije smrt!’, McDonald’s znaèi bolest, McDonald’s zna- U Britaniji je mnogo laboratorija za- èi smrt!, Životinje pate, meso je ubojstvo!… prosvjednici su že- tvoreno, ali što je s ostalima? Snježana Klopotan ljeli upozoriti na brojne probleme za koje se veæ godinama – Da, zatvorili smo mnoge labora- optužuje ovaj najveæi lanac restorana brze hrane – zloèine torije, kao i uzgajališta pasa, maèaka, ubijanja životinja, krèenje šuma, uništavanje okoliša i ozon- majmuna i drugih životinja koje su skog omotaèa, izrabljivanje djece Dalekog istoka i radnika u se uzgajale za vivisekciju. Znalo se svojim restoranima, nerecikliranja ambalaže i obmanjivanja dogoditi da se laboratorij zatvorio javnosti o zdravlju hrane koju prodaju. O pogubnom utje- veæ nakon jednog prosvjeda, ali to caju McDonald’sove hrane na zdravlje govori i nagraðivani nije uvijek sluèaj. Protiv Convence ezdesetak aktivista udruge Prijatelji životinja 16. li- dokumentarac Super Size Me, èija je pretpremijera održana Laboratoryja borimo se veæ 20 godina, stopada 2004. pridružilo se pojedincima i udrugama dan prije u Studentskom centru, u kojem redatelj Morgan a aktivisti su uspjeli èak snimiti kratke iz drugih gradova Hrvatske i svijeta u prosvjedu na Spurlock pokazuje kako se mjesec dana hranio samo u filmove o groznim uvjetima u kojima Svjetski dan borbe protiv McDonald’sa, koji se ujedno po- McDonald’su i nakon toga završio u bolnici. se drže životinje. Naravno, vivisekcija cmyk VI/141, 4. studenoga 2,,4. 47 s,v,j,e,t,s,k,i , ,,,,,,,,,,,

Velika Britanija Njemačka Booker za Alana Hollinghursta Proširena kolekcija Moderne

a visoko dotiranu i prestižnu šta, homoseksualcu Nicku Guestu koji pinakoteke književnu nagradu Booker svake živi u kuæi visokopozicioniranog kon- godine konkuriraju pisci iz bri- zervativnog parlamentarca u vrijeme tanskog Commonwealtha i Irske. Ove Margaret Thatcher. Nakon strastvene münchenskoj Pinakoteci mo- godine nagradu je osvojio èovjek ko- afere s jednim crnim socijalnim radni- derne umjetnosti izloženo je jega su kritièari prozvali autsajderom, kom, Guest se zaljubljuje u jednog mi- sto èetrdeset novih umjetnièkih engleski autor Alan Hollinghurst. Iako lijunaša, ovisnika o kokainu. Književni djela koja obuhvaæaju radove umjetni- je kritika njegov prvenac The Swimming kritièari roman smatraju uvjerljivim ka nakon 1950. Zajedno s prisutnim Pool Library proglasila “najboljom prikazom vremena u kojemu je na vla- remek-djelima zbirke – radovima knjigom” ikad napisanom o homose- sti bila željezna Thatcherica, o kojemu Georga Baselitza, Josepha Beuysa, ksualnome životu jednoga engleskoga je Hollinghurst u razgovoru s novina- Lucia Fontane, Arnulfa Reinera, autora, on se nije nalazio meðu favo- rom BBC-a kazao: “To je bilo užasno Andyja Warhola te instalacijama ritima za nagradu. Pedesetogodišnji vrijeme”. amerièkoga minimalizma umjetnika autor nagraðen je za Donalda Judda, Dana Flavina i Freda knjigu The Line of Beauty, Sandbacka – predstavljeni su radovi Kounellisa nastali su gotovo istovre- uz novèani iznos od se- koji u Münchenu još nikad nisu bili meno s razvojem amerièke minimali- damdeset pet tisuæa eura. izloženi. stièke umjetnosti te svjedoèe o napetu Osim Hollinghursta za Jedan od vrhunaca nove prezenta- dijalogu meðu umjetnicima s oba nagradu, koja se dodje- cije je “Prostorija Documente” Dana kontinenta, na koje je snažno utjecala ljuje najboljem romanu Flevina, instalacija koja je 1968. na- umjetnost nakon 1950. godine. objavljenom u posljednjih pravljena za Documentu IV. u Kasselu, dvanaest mjeseci, nomini- koja je sada za Pinakoteku rekonstru- rani su i Achmat Dangor, irana u svojoj prvotnoj koncepciji. Colm Toibin, Gerard U kutovima prostorije postavljena Woodward, Sarah Hall i su rasvjetna tijela s ultraljubièastim David Mitchell, kojega svjetlom, a posjetitelji sa svojom se smatralo ovogodišnjim svjetlom odjeæom postaju “prenosi- favoritom. Hollinghurst, telji” vizualno neprimjetnog, no ipak nekadašnji novinar reda- sveprisutnoga ultraljubièastog svjetla. kcije za kulturu Timesa, Jedno od najuglednijih knjiže- U neposrednoj blizini ove instalacije veæ je bio nominiran za Bookera 1994., vnih priznanja veoma je iznenadilo predstavljeni su poèeci minimalisti- i to za knjigu The Folding Star, ali na- Hollinghursta koji je sedamdesetih i èke zbirke s pojedinaènim radovima vodno ga nije dobio zbog implicitnih osamdesetih godina radio i kao profe- Judda i Flavina. Zajedno s nedavno seksualnih prikaza u romanu. sor engleskoga. “Nemam pojma gdje pribavljenim svemirskim instalacijama Radnja Bookerom ovjenèanoga ro- se upravo nalazim. Veèeras se moja posjetitelji mogu uživati u opsežnome mana The Line of Beauty smještena je u psihološka tehnika zapravo sastojala u spektru minimalistièke umjetnosti: London osamdesetih godina dvadese- tome da sam sebe uvjerim kako neæu od pojedinaènih predmeta do serije toga stoljeæa i govori o dvadesetogodi- pobijediti”, izjavio je na sveèanoj dodi- predmeta, od hermetièke skulpture do šnjem apsolventu oxfordskoga sveuèili- jeli nagrade. instalacija koje izravno interveniraju u životni prostor. Još jedan aspekt amerièke umjetno- Gioia-Ana Ulrich sti uprizoruje mali kabinet s radovima Johna Cagea iz njegova ciklusa Ryoanji. Münchenska Pinakoteka jedini je muzej na svijetu koji posjeduje Cageove crteže, kao i koncepciju posebno na- pravljenu za izložbu njegovih radova. Italija Koncepcija vizualizira umjetnikov rad koji je nastao po principu sluèajnosti i kojega je primjenjivao i u svojoj glazbi. Zbirku nadopunjavaju predmeti i pomagala kojima je Cage realizirao svoje radove. Otkriven Rafael Zbirka radova Andyja Warhola na- slovljena Dame i gospodo, od njezina nastanka 1975. nikad u Njemaèkoj nije izložena u tako velikom broju. Italiji je prema navodima stru- Osamnaest portreta i mnogobrojni ra- ènjaka pronaðena slika slavno- dovi na papiru svjedoèe o fascinantnim ga slikara renesanse Rafaela. varijacijama ljudskoga portreta. Za taj Otkrivena je za vrijeme restauracije u je projekt Warhol obradio velik broj crkvi Santa Maria dei Servi u gradiæu polaroida newyorških transvestita. Gubbiu u srednjoj Italiji, priopæio je Zbirka Gerharda Richtera nadopu- ured za kulturna dobra Umbrije. Na njena je s nekoliko radova, meðu koji- Rafaelovoj slici prikazan je uskrsnuti ma se istièe pejzaž iz 1983. te portret Isus okružen dvama svecima i trima Birgid Berlin poznatije pod imenom anðelima koji su iza njega raširili plašt Polk. Richterova naizgled skandalozna smaragdne boje. Prema izjavi koju je slika prikazuje Warholovu korpulentnu povjesnièarka umjetnosti Giordana prijateljicu kako naga sjedi na jednoj Benazzi, odgovorna za restauraciju, komodi ispred Richterove adaptacije dala novinama Corriere della Sera, rijeè Ingresove Turske kupelji. je o umjetnièkome djelu iz umjetniko- Daljnji vrhunci europske umjetno- ve rane mladosti i ona vjerojatno datira sti izloženi su u trima prostorijama iz 1498.-1499. godine, što znaèi da je Muzeja koje æe godinu dana biti rezer- slikar tada imao petnaest ili šesnaest virane za umjetnine iz razdoblja Arte godina. Povere. Radovi Marija Merza i Jannisa

cmyk c m y k GDJE SI BIO PROŠLE NOĆI? Jim Woodring