DOCSLIB.ORG

Siniša Škarica: TVORNICA GLAZBE, Priče Iz Dubrave, Bilješke Za

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Siniša Škarica: TVORNICA GLAZBE, Priče Iz Dubrave, Bilješke Za RECENZIJE KNJIGA /REVIEWS AND BOOK REVIEWS 80 Informatol. 51, 2018., 1-2, 80-83 Siniša Škarica: TVORNICA GLAZBE, Priče iz nikativni odgovor, respektabilne stručne medijske Dubrave, Bilješke za biografiju ili Various Art- industrije, koja za njegov umjetnički glazbeni rad, ists, Knjiga prva: 1947. - 1969., Medijska industrija, dodjeljuje Siniši Škarici nagradu “životni Porin”, Zagreb, Croatia Records d.d. , 2017., 422 str. visoko strukovno glazbeno autorsko stvaralačko priznanje. Njegova peta životna profesionalna U povodu 70. godina postojanja, rada i uspješnog etapa, u funkciji glazbenog pisca i kreativnog diskografskog djelovanja “JUGOTON - CROATIA autora glazbene produkcije, je dodatni njegov RECORDSA” publicirana je antologijska knjiga društveni stvaralački doprinos razvoju glazbene i "TVORNICA GLAZBE: PRIČE IZ DUBRAVE", diskografske industrije. Njegova šesta, ne i uglednog autora SINIŠE ŠKARICE, diplomiranog posljednja, životna antologijska diskografska eta- pravnika, I međunarodno priznatog diskografa, pa je knjiga “TVORNICA GLAZBE, Priče iz Du- skladatelja, muzikologa, urednika i publiciste. brave. To je knjiga koja je, kako navodi samo- Svaka medijska epoha, i svako inkluzivno medijs- zatajni medijski ekspert i vrijedni direktor Croatia ko društvo, ima svoju jedinstvenu medijsku Records-a Želimir Babogredac, diskograf, novi- komunikaciju, medijsku industriju i dis- nar i televizijski utemeljitelj muzičke televizije kografsku produkciju na svim razinama global- CMC-a: “Slavimo ovaj jubilej s velikom radošću i ne, regionalne, nacionalne i lokalne diskografske očekivanjima. Punim srcem dajem podršku komunikacije. Suvremeni svijet diskografske nastanku ove epohalne knjige mog dragog pri- medijske industrije nalazi se u jednom velikom jatelja i suradnika Siniše Škarice, dugogodišnjeg interregnumu koji traga za novim stvaralačkim našeg djelatnika te glavnog i odgovornog uredni- oblicima medijske i diskografske komunikacije. ka. Siniša je svjedok i aktivan kroničar mita o Povijesno gledano 70. godišnje iskustvo “Jugoton glazbi i pričama iz Dubrave, iz naše zajedničke – Croatia Records-a” nam govori kako je muko- tvornice glazbe”. Prezentirana knjiga je traganje trpan put u stvaranju novih oblika humane za kulturnim boljitkom. Muzička kultura svih medijske i diskografske industrije. Budući da je uljuđenih društava je spontana kreacija roda i povijesni zadatak, svih teoretičara i praktičara svih njegovih talentiranih muzičkih pripadnika. medijske i diskografske industrije, da naprave Suština ove knjige je u cjelovitom pregledu barem jedan kvalitativni iskorak u daljnjoj afir- razvoja regionalne i nacionalne medijske dis- maciji područja medijske i diskografske produkci- kografske produkcije te muzičke i stvaralačke je. U tom povijesnom zanosu i razvoju medijske i kulture od 1947. - 1969. godine. 1969. godina je diskografske industrije, od heteronomnog do višestruko znakovita. To je godina kada je autonomnog muzičkog stvaralaštva, živi, radi i uspostavljena planetarna komunikacija (čovjek se razvija se ugledni diskograf i autor ove izuzetno spustio na Mjesec) a komunikologija je, na ču- zanimljive knjige Siniša Škarica. S komu- venoj konferenciji o komunikacijama (Montreal, nikološke točke gledišta valja istaći da je Siniša 1969) priznata kao samostana znanstvena disci- Škarica, u ovom antologijskom djelu, ugradio plina, što je sve imalo utjecaja na daljnji razvoj nekoliko svojih razvojnih profesionalnih i krea- medijske produkcije i diskografije u svijetu su- tivnih muzičkih etapa. U prvoj etapi ugradio je, u vremenih medijskih komunikacija. Knjiga, koju svom punom mediteranskom zanosu, osobni prezentiramo čitateljima, pokazuje da je na našim muzički talent te spacijalnu, temporalnu, neverb- i međunarodnim prostorima muzička kultura alnu i verbalnu muzičku tradiciju rodnoga grada područje složene dijalektizacije glazbenog stvara- Šibenika. Druga etapa Siniše Škarice je kul- laštva i da muzika (glazba i diskografija) postaju minirala njegovim intelektualnim sveučilišnim moćna medijska i komunikativna sinteza, stvara- akademskim krugom diplomiranog pravnika, na laštva i prezentacije svih oblika glazbenih i dis- Sveučilištu u Zagrebu, koji svoju pravnu karijeru kografskih kulturnih dobara epohalnog inkluzi- zamjenjuje i ugrađuje u radijsku uredničku vnog informacijskog društva. Autor knjige Siniša muzičku i publicističku auditivnu medijsku Škarica je ovom antologijskom knjigom prikazao produkciju (radio, televizija, film i gramofon). povijesni totalitet glazbene regionalne i nacional- Treća razvojna autorska etapa je njegovo au- ne kreativne muzičke kulture, koja je, svakom tonomno muzičko carstvo slobode, koje rezultira talentiranom autoru, otvarala muzičko- njegovim zasluženim imenovanjem na visoku i diskografski put (ne)uspjeha, u vječnoj stvara- časnu funkciju glavnog i odgovornog urednika lačkoj spirali muzičkog izražaja koji potiskuje Jugotona (današnji sljednik Croatia Records). šund, kič i zastarijelo muzičko stvaralaštvo. Četvrta etapa Siniše Škarice je javni komu- ISSN 1330-0067 Coden: IORME7 RECENZIJE KNJIGA /REVIEWS AND BOOK REVIEWS Informatol. 51, 2018., 1-2, 80-83 81 Muzička kultura je prema Siniši Škarici totalitet kada su nam se ploče vrtjele brže, a vrijeme teklo kreacije i recepcije glazbenog stvaralaštva. S sporije; (III) Šezdesete – muzika na 45 okretaja; pravom naglašava urednica knjige Natalija Cajić : (IV) Doba festivala (1953. - 1969.); (V) Kad je rock “To je antologijska knjiga (…) koja svjedoči o bio mlad; i (VI) Šezdesete: Reci, zbogom!; te pri- stvaranju najbogatije muzičke arhive na ovim kaz bibliografije i drugih izvora o autoru sa zah- prostorima. (…) Knjiga predstavlja svojevrsnu valama (str.419. - 422.). Nakladnik knjige je Croa- čitanku o rođenju Jugotona, od 1947. godine pa tia Records d.d., kojeg zastupa direktor Želimir sve do njegove pune zrelosti 1969. godine. Biogra- Babogredac. Glavna urednica knjige je Nikolina fija ex- yu diskografije nastala je iz pera njenog Mazalin a knjigu su uz Sinišu Škaricu uredili osvjedočenog poznavaoca”. U predgovoru knjige Natalija Cajić i Sanja Bachrach-Krištofić, lekturu autor određuje njezin smisao i cilj: “Ako i korekturu sačinila je Mirjana Paić-Jurinić a gra- 70.godina u ljudskom vijeku i nije bogzna što, za fičku opremu su oblikovali Bachrach & Krištofić. tvrtku (Croatia Records) je takvo trajanje samo po Knjiga je u nakladi od 1000 primjeraka otisnuta u sebi vrijedno svog poštovanja. Tvrtka (…) postaje tiskari “Intergrafika –TTŽ d.o.o.”. Kako s pravom simbol čitave djelatnosti (…) koja u svom arhivu ističu ugledni komunikolozi, te teoretičari i prak- čuva dio kulturnog – poglavito glazbenog – nasl- tičari diskografije, knjiga Siniše Škarice pridonosi, jeđa čak šest država, odnosno njihovih naroda i u zaoštrenim i nepovoljnim svjetskim prilikama, nacionalnih manjina (pohranjena su i govorna i boljem razumijevanju svih naroda i narodnosti glumačka, te dječja izdanja), a riječ je o dvadeset kao svakodnevnih konzumenata glazbene medi- tisuća snimaka razmještenih na više od osamnaest jske i diskografske produkcije, jer muzika govori tisuća artefakata ….(str.19.)” što ukazuje da je univerzalnim razumljivim jezikom muzike Croatia Records najveći nacionalni i regionalni kojeg svi razumijemo. Prezentirana knjiga je diskografski muzički nakladnik. Razvidno je da veliki produkcijski i stručni doprinos tvrtke Croatia Records postaje nacionalna glazbena i “Croatia Records” razvoju nacionalne Hrvatske diskografska arhiva koja postaje navigacijski diskografije kao vodeće reginalne razvojne medi- glazbeno-muzički arhivski stvaralački putokaz jske i diskografske industrije. Iz svega iznesenog, građanima, poput GPS-a kojeg upotrebljvaju mili- ovu vrijednu antologijsku knjigu, slobodni smo juni vozača, te koji istovremeno slušaju muzičku preporučiti širokom čitateljskom i stručnom kru- emitiranu glazbenu diskografsku produkciju i gu, a posebno medijskim i glazbenim djelatnicima prate GPS orijentaciju. Komparativno možemo koji promišljaju novu budućnost diskografije na citirati popularnog Y.N.Hararija koji u knjizi svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i “Homo Deus - Kratka povijest sutrašnjice (str. lokalne medijske industrije. 356.) govori metaforički u prilog automobilskoj diskografiji: “ …navigacijske aplikacije temeljene Primljeno: 2017 – 08 – 30 na GPS-u danas upotrebljava mnogo vozača (…). Milijuni njegovih korisnika neprestano ga ažurira- ju podacima o prometnim čepovima, automo- Red.prof.dr.sc.Mario Plenković bilskim nesrećama i prometnim patrolama”. Univerza v Mariboru, FERI, Ugledna translatologinja V.Kučiš u knjizi ”Trans- Inštitut za medijske komunikacije & Alma Mater latologija u teoriji i praksi” (str.165.) upozorava Europaea, Maribor, Slovenija kako je: “Dvadeseto stoljeće okarakterizirano, zbog intenzivne ekspanzije informacijsko- Ilija Musa: MEDIJSKO PRAVO, sloboda komunikacijske tehnologije, te post-modernog izražavanja u Bosni i Hercegovini i Republici kapitalizma i migracijskih procesa, kao stoljeće Hrvatskoj, Školska naklada d.o.o., Mostar, Mos- transnacionalnosti. Kreativno je nastala nova di- tar, 2017., 615 str. menzija kulturne, jezične, tehnološke i translato- loške stvarnosti” kao tvornica glazbe, to jest krea- Dr. sc. Ilija Musa, docent Sveučilišta u Mostaru, tivne medijske industrije, koju građanima na ho- priredio je i objelodanio izuzetno zanimljivu lističko sinkronijski i dijakronijski način približava znanstvenu knjigu Medijsko pravo, sloboda iz- Siniša Škarica u knjizi “Tvornica glazbe – priče iz ražavanja u Bosni i Hercegovini i Republici Dubrave”. U sadržajnom smislu knjiga je Hrvatskoj, u nakladi „Školske naklade d.o.o.“ iz strukturirana, uz uvod, u šest temeljnih zasebnih Mostara, u impresivnom kvalitetnom volumenu poglavlja: (I) Pogled unatrag; (II) Pedesete – doba od 615 stranica teksta. Autor je sveučilišni docent ISSN 1330-0067 Coden: IORME7 .
Load more

Recommended publications
  • Fabian Stilke, Marketing Director, Universal Music D.O.O
    1 Content 2 Foreword – Želimir Babogredac 3 Foreword – Branko Komljenović 4 Next steps 5 Understanding online piracy 7 Record labels in the digital world 8 Croatia Records 9 Menart 10 Dancing Bear 11 Aquarious Records 12 Dallas Records 13 Hit Records 14 Scardona 15 Deezer 16 Online file sharing development 18 Did you know? ABOUT HDU Croatian Phonographic Association (HDU) is a voluntary, non-partisan, non-profit, non-governmental organization which, in accordance with the law, promotes the interests of record labels - phonogram producers, as well as the interests of the Croatian record industry in general. Croatian Phonographic Association was established on 14 June 1995 and was originally founded as an association of individuals dealing with discography and related activities, since at that time this was the only form of association possible under the Law on Associations. Work and affirmation of HDU has manifested mainly in active participation in the implementation of Porin Awards, as well as in various other actions. The HDU is also active with its department for combating piracy that de-lists links from Google, removes pirated content from Web sites and participates in regional initiatives to close the portals that illegally distribute pirated content. Thanks to the successful work, HDU has become an official member of the International Federation of the Phonographic Industry (IFPI) at the beginning of 2007. 2 Foreword Foreword Želimir BabogredacBabogredac, President HDU Branko Komljenović, Vice President HDU The digital era is omnipresent. The Why the first edition of Digital report only work related to the digitization of music now when it is well known that the global experienced a significant upswing, and digital revolution is in full swing in most offer of legal music streaming services world discography markets? and services worldwide increases daily.
    [Show full text]
  • Prijedlozi Za Nominacije
    glazbena nagrada 2021. SADRŽAJ OPĆE NAGRADE STR. 4-19 SVA GLAZBENA PODRUČJA 1 (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE POSEBNA GLAZBENA PODRUČJA STR. 20-35 ZABAVNA, POP, ROCK, ALTERNATIVNA, HIP HOP I ELEKTRONIČKA GLAZBA 2 (KATEGORIJE 4-13) NAJBOLJI ALBUM ZABAVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM POP GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ROCK GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ALTERNATIVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM HIP HOP GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ELEKTRONIČKE GLAZBE NAJBOLJA ŽENSKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA MUŠKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA IZVEDBA GRUPE S VOKALOM NAJBOLJA VOKALNA SURADNJA JAZZ GLAZBA STR. 36-39 (KATEGORIJE 14-16) 3 NAJBOLJI ALBUM JAZZ GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA JAZZ GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA JAZZ GLAZBE TAMBURAŠKA, POP- FOLKLORNA GLAZBA I WORLD MUSIC ALBUM STR. 40-43 4 (KATEGORIJE 17-19) NAJBOLJI ALBUM TAMBURAŠKE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM POP-FOLKLORNE GLAZBE NAJBOLJI WORLD MUSIC ALBUM 2 ARANŽMAN, PRODUCENT GODINE, SNIMKA ALBUMA STR. 44-53 (IZVAN KLASIČNE GLAZBE) 5 (KATEGORIJE 20-22) NAJBOLJI ARANŽMAN PRODUCENT GODINE NAJBOLJA SNIMKA ALBUMA KLASIČNA GLAZBA STR. 56-61 (KATEGORIJE 23-27) 6 NAJBOLJI ALBUM KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SNIMKA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA PRODUKCIJA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE SVA GLAZBENA PODRUČJA STR. 62-77 (KATEGORIJE 28-36) 7 NAJBOLJI TEMATSKO-POVIJESNI ALBUM NAJBOLJI ALBUM POPULARNE DUHOVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM BOŽIĆNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM S RAZNIM IZVOĐAČIMA NAJBOLJI KONCERTNI ALBUM NAJBOLJI INSTRUMENTALNI ALBUM (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) 3 NAJBOLJA INSTRUMENTALNA IZVEDBA (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) NAJBOLJI VIDEO BROJ NAJBOLJE LIKOVNO OBLIKOVANJE 4 3 OPĆE NAGRADE SVA GLAZBENA PODRUČJA (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE 1 PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE 4 Kategorija 1 / ALBUM GODINE Ovo je kategorija za albume iz svih glazbenih područja s pretežno (51% ili više) novim snimkama.
    [Show full text]
  • Condition of Croatian Music Heritage. Croatian Art Music Sound Recordings
    Pregledni članak Condition of Croatian Music Heritage. Croatian Art Music Sound Recordings Željka Radovinović Academy of Music, Library Berislavićeva 16, Zagreb, Croatia [email protected] Summary Just over 130 years ago Thomas Edison invented the first practical machine for recording a sound. That event has changed the whole historical and sociologi- cal picture of sound-expressing arts – first of all music. The media for sound re- cording and reproduction have been developing rapidly – the older ones are going to ruin physically, and/or vanish in the flow of novelties on the market. Serious information institutions all over the planet make great efforts to pre- serve the recorded echoes of the history and keep them in a safe and wide ac- cessible form. Croatia came up early with the beginnings of sound industry. The changes in the cultural politics in the decades of state administration led it to a retardation in care for both material and intellectual value of recorded sound heritage – especially that of art music of Croatian composers and interpreters. The re- cordings have been recently kept on a few locations: Croatian Film Archive, sound archives of Croatian Radio in Zagreb and seven local stations; rich but closed for the general public are the archives of publishing companies. Some sound recordings, mostly gramophone records and CD-s are kept in the music departments of The National and University Library, public libraries and Acad- emy of Music Library in Zagreb. Until now, nobody has taken care of Croatian sound heritage systematically. Initiative is reduced to persistent private efforts of a group of enthusiasts, with- out official support of information experts and funds.
    [Show full text]
  • Prijedlozi Za Nominacije
    glazbena nagrada 2020. 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 1 28/01/20 00:14 SADržaj OPĆE NAGRADE stR. 4-17 sVA GLAZBENA PODRUČJA 1 (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE POsEBNA GLAZBENA PODRUČJA stR. 18-31 zabavna, POP, ROck, ALternativna i klupskA glazba 2 (KATEGORIJE 4-12) NAJBOLJI ALBUM ZABAVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM POP GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ROCK GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ALTERNATIVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM klupske GLAZBE NAJBOLJA ŽENSKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA MUŠKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA IZVEDBA GRUPE S VOKALOM NAJBOLJA VOKALNA SURADNJA JAZZ GLAZBA stR. 32-35 (KATEGORIJE 13-15) 3 NAJBOLJI ALBUM JAZZ GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA JAZZ GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA JAZZ GLAZBE FOLkLORNA i EtNO GLAZBA stR. 36-39 (KATEGORIJE 16-20) 4 NAJBOLJI ALBUM FOLKLORNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM etno GLAZBE NAJBOLJI ALBUM klapske GLAZBE NAJBOLJI ALBUM TAMBURAŠKE GLAZBE najbolji ALBUM POP-folklorne glazbe 2 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 2 28/01/20 00:14 ARANŽMAN, PRODUKCIJA, sNiMkA stR. 40-57 (iZVAN kLAsiČNE GLAZBE) 5 (KATEGORIJE 21-23) NAJBOLJI ArANŽMAN NAJBOLJA PRODUKCIJA NAJBOLJA SNIMKA kLAsiČNA GLAZBA stR. 58-65 (KATEGORIJE 24-28) 6 NAJBOLJI ALBUM KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SNIMKA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA PrODUKCIJA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE sVA GLAZBENA PODRUČJA stR. 66-81 (KATEGORIJE 29-37) 7 najbolji ALBUM za DJECU NAJBOLJI TEMATSKO-POVIJESNI ALBUM NAJBOLJI ALBUM POPULARNE DUHOVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM S rAZNIM IZVOĐAČIMA 3 NAJBOLJI koncertni ALBUM NAJBOLJI INSTRUMENTALNI ALBUM (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) NAJBOLJA INSTRUMENTALNA IZVEDBA (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) NAJBOLJI VIDEO BROJ NAJBOLJE LIKOVNO OBLIKOVANJE 4 3 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 3 28/01/20 00:14 OPĆE NAGRADE sVA GLAZBENA PODRUČJA (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE 1 PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE 4 27 Porin knjizica A4 KB crna.indd 4 28/01/20 00:14 Kategorija 1 / Album GODiNE Ovo je kategorija za albume iz svih glazbenih područja s pretežno (51% ili više) novim snimkama.
    [Show full text]
  • Music As a Weapon of Ethnopolitical Violence and Conflict: Processes of Ethnic Separation During and After the Break-Up of Yugoslavia1 Catherine Baker
    Music as a weapon of ethnopolitical violence and conflict: processes of ethnic separation during and after the break-up of Yugoslavia1 Catherine Baker Abstract: Using illustrations from the Yugoslav wars of the 1990s and their aftermath, this paper argues that understanding popular music and public discourses about it can help to understand the dynamics of ethnopolitical conflict. Studies of war and conflict have approached music as political communication, as an object of securitization, as a means of violence, and as a symbol of ethnic difference, while international law in the context of another case of collective violence, Rwanda, has even begun to question whether performing or broadcasting certain music could constitute incitement to genocide. Drawing on post- structuralist perspectives on the media and ethnicization in conflicts, this paper explores and interrogates the discourse of popular music as a weapon of war that was in use during and after the violent break-up of Yugoslavia. Music during the Yugoslav wars was used as a tool of humiliation and violence in prison camps, was used to provoke fear of the ethnic Other in line with a strategy of ethnic cleansing and was conceptualized as a morale asset for the troops of one’s own side. A discourse of music as a weapon of war was also in use and persisted after the war, when its referent was shifted to associate music-as-a-weapon not to the brave and defiant in-group so much as the aggressive Other. This was then turned against a wider range of signifiers than those who had directly supported the Other’s troops and had the effect of perpetuating ethnic separation and obstructing the re-formation of a (post- )Yugoslav cultural space.
    [Show full text]
  • Popular Music and Narratives of Identity in Croatia Since 1991
    Popular music and narratives of identity in Croatia since 1991 Catherine Baker UCL I, Catherine Baker, confirm that the work presented in this thesis is my own. Where information has been derived from other sources, I confirm that this has been indicated / the thesis. UMI Number: U592565 All rights reserved INFORMATION TO ALL USERS The quality of this reproduction is dependent upon the quality of the copy submitted. In the unlikely event that the author did not send a complete manuscript and there are missing pages, these will be noted. Also, if material had to be removed, a note will indicate the deletion. Dissertation Publishing UMI U592565 Published by ProQuest LLC 2013. Copyright in the Dissertation held by the Author. Microform Edition © ProQuest LLC. All rights reserved. This work is protected against unauthorized copying under Title 17, United States Code. ProQuest LLC 789 East Eisenhower Parkway P.O. Box 1346 Ann Arbor, Ml 48106-1346 2 Abstract This thesis employs historical, literary and anthropological methods to show how narratives of identity have been expressed in Croatia since 1991 (when Croatia declared independence from Yugoslavia) through popular music and through talking about popular music. Since the beginning of the war in Croatia (1991-95) when the state media stimulated the production of popular music conveying appropriate narratives of national identity, Croatian popular music has been a site for the articulation of explicit national narratives of identity. The practice has continued into the present day, reflecting political and social change in Croatia (e.g. the growth of the war veterans lobby and protests against the Hague Tribunal).
    [Show full text]
  • Popular Music and Political Change in Post- Tuñman Croatia Dr Catherine
    ‘It’s all the same, only he’s not here’?: popular music and political change in post- Tuñman Croatia Dr Catherine Baker University of Southampton Abstract: While Franjo Tuñman was the president of Croatia (1990–99), popular music and other forms of entertainment were heavily structured around the key presidential narratives: Croatia’s political and cultural independence from Yugoslavia, and the idea that Croatia’s war effort had been purely defensive. After Tuñman, the Croatian music industry had to cope with media pluralism and the transnational challenges of the digital era. Patriotic popular music expressed an oppositional narrative of Euroscepticism and resistance to the Hague Tribunal, yet Croatia retained and expanded its position in the transnational post-Yugoslav entertainment framework, undermining a key element of Tuñman’s ideology. ‘It’s all the same, only he’s not here’?: popular music and political change in post- Tuñman Croatia In September 2002, after another summer of protests against the government extraditing Croatian generals to the Hague Tribunal, the musician Marko Perković Thompson opened his concert at the Poljud stadium in Split by projecting a video which featured himself, the singer Ivan Mikulić and the Slavonian tamburica ensemble Najbolji hrvatski tamburaši. 1 The song, called ‘Sveto tlo hrvatsko’ (‘Holy Croatian soil’), lauded the late Croatian president Franjo Tuñman, who had died in December 1999. The men sang of Tuñman’s achievements and the sudden appearance of critics who had not dared to defy him when he was alive, and Thompson, a veteran of the Homeland War, contributed a verse remembering the days when friend had stood together with friend to defend Croatia.
    [Show full text]
  • Theorising Return Migration
    MAX WEBER PROGRAMME EUI Working Papers MWP 2011/20 MAX WEBER PROGRAMME THE SILENT REPUBLIC: POPULAR MUSIC AND NATIONALISM IN SOCIALIST CROATIA Dean Vuletic EUROPEAN UNIVERSITY INSTITUTE, FLORENCE MAX WEBER PROGRAMME The Silent Republic: Popular Music and Nationalism in Socialist Croatia DEAN VULETIC EUI Working Paper MWP 2011/20 This text may be downloaded for personal research purposes only. Any additional reproduction for other purposes, whether in hard copy or electronically, requires the consent of the author(s), editor(s). If cited or quoted, reference should be made to the full name of the author(s), editor(s), the title, the working paper or other series, the year, and the publisher. ISSN 1830-7728 © 2011 Dean Vuletic Printed in Italy European University Institute Badia Fiesolana I – 50014 San Domenico di Fiesole (FI) Italy www.eui.eu cadmus.eui.eu Abstract This paper explores the development of popular music and its relationship to the political situation in Croatia and Yugoslavia from 1945 to 1991, and how global musical trends were used to construct and reinvent Croatian and Yugoslav cultural and political identities. It begins with a discussion of the suppression of patriotic music in the early decades of socialist Yugoslavia, when the regime attempted to create a supranational culture that would unify Yugoslavia’s constituent nations. It then analyses the national cultural revival in Croatia in the late 1960s that prompted a political movement known as the Croatian Spring, when the pop singer Vice Vukov incorporated Croatian patriotic themes into his songs. In the years following the crushing of the Croatian Spring in 1971, Croatian nationalism was again suppressed in politics and music, and because of this stifling of political opposition Croatia was dubbed “the silent republic.” For the rest of the 1970s the political function of pop and rock music was reflected in its glorification of Yugoslavia and its leader, Josip Broz Tito.
    [Show full text]
  • (Tjedan 04/2014.) 1. Donna Psihomodo Pop Dallas Records 2
    20. – 26. siječnja 2014. (tjedan 04/2014.) 1. Donna Psihomodo pop Dallas Records 2. Suze nam stale na put Massimo Aquarius Records 3. Postoji li mjesto Kristijan Rahimovski Hit Records 4. Gdje sam bio Željko Bebek Aquarius Records 5. Nikad Nola Menart 6. Ispod tvog kaputa Buđenje Croatia Records 7. Čuvaj me Pavel Dallas Records 8. Anđela, anđele Neno Belan & Fiumens feat. Hal Dallas Records 9. Neka se živi Davor Radolfi & Ritmo Loco Hit Records 10. Pravo vrijeme Boa feat. Massimo Menart 11. Ispod kože Radio Luksemburg feat. Mladen Bodalec Croatia Records 12. Zoven se jugo Dalmatino Dancing Bear 13. Ljubavnici Sinovi ravnice & Colonia Menart 14. Samo s tobom Adastra Croatia Records 15. Che Guevara i Manistra u suvo Tonči Huljić & Madre Badessa Tonika 16. Tragovi Opća opasnost Croatia Records 17. Volim te još Leteći odred Croatia Records 18. Kad je dosta, dosta je Pamela Ramljak Menart 19. Grijeh Natali Dizdar Agapa 20. Ljubav je Franka Batelić Karpo Media 21. Očekivanja Belfast food Dallas Records 22. Snijeg Detour Aquarius Records 23. Outta My Mind (album version) Zebra Dots Universal Music 24. Škripi veza Ivan Zak Menart 25. Alkina kafana Alka Vuica Hit Records 26. Bilo koji broj Hladno pivo Menart 27. Prokleta ljubav Elemental Menart 28. Pokvareni telefon Zebra Dots Universal Music 29. 1000 milja Vanna Mediteran film 30. Budi tu Mario Huljev Sipa Music/Menart 31. Još jednom Silente Aquarius Records 32. Tamo da putujem Zebrax feat. Arsen Dedić Aquarius Records 33. Noć bez riječi Leo Hit Records 34. Dobrodošla mi u sjećanje Baruni Hit Records 35. Lagana stvar Boris Novković Hit Records 36.
    [Show full text]
  • Удк 347.78: 681.854 (497.1)
    27 УДК 347.78: 681.854 (497.1) ОРГАНИЗАЦИЯ ГРАМЗАПИСИ РОК-МУЗЫКИ И ПРАВОВОЙ СТАТУС РЕКОРДИНГОВЫХ ЛЕЙБЛОВ В ЮГОСЛАВИИ: ИСТОРИЯ И СОВРЕМЕННОСТЬ Синєокий О.В., к. ю. н., доцент Запорожский национальный университет, Украина В статье впервые в литературе изложен анализ становления и развития институтов грамзаписи в Югославии. Исследованы информационно-правовые аспекты организации югославских лейблов «Jugoton/Croatia Records», «PGP-RTB/PGP-RTS», «ZKP RTLJ/ZKP RTVS», «Jugodisk», «Diskoton», «Suzy» и «Menart Records». Особое место в авторском подходе к анализу справочного материала отведено систематизации информации по истории грамзаписи рок-музыки в Югославии. Кроме того, рассмотрены вопросы реформирования нормативно-правовой базы инфраструктуры фонографической индустрии после распада Югославии. Ключевые слова: грамзапись, лейбл, рекординговая индустрия, рок-музыка, Югославия. Cинєокий О.В. ОРГАНІЗАЦІЯ ГРАМЗАПИСУ РОК-МУЗИКИ І ПРАВОВИЙ СТАТУС РЕКОРДИНГОВИХ ЛЕЙБЛІВ В ЮГОСЛАВІЇ: ІСТОРІЯ ТА СУЧАСНІСТЬ / Запорожский национальный университет, Украина У статті вперше у літературі викладено аналіз становлення та розвитку інститутів грамзапису в Югославії. Досліджено інформаційно-правові аспекти організації югославських лейблів «Jugoton/Croatia Records», «PGP-RTB/PGP-RTS», «ZKP RTLJ/ZKP RTVS», «Jugodisk», «Diskoton», «Suzy» та «Menart Records». Особливе місце в авторському підході до аналізу довідкового матеріалу відведено систематизації інформації з історії грамзапису рок-музики в Югославії. Крім того, розглянуто питання реформування нормативно-правової бази інфраструктури фонографічної індустрії після розпаду Югославії. Ключові слова: грамзапис, лейбл, рекордингова індустрія, рок-музика, Югославія. Sineokyj O.V. THE ORGANIZATION OF ROCK-MUSIC RECORDING AND LEGAL STATUS OF RECORD-LABELS IN YUGOSLAVIA: HISTORY AND NOWEDAYS / Zaporizhzhya national university, Ukraine This article is the first publication in literature which gives us review of formation and development of record institutions in the Yugoslavia.
    [Show full text]
  • Rock Music in Eastern Europe – Introduction
    Rock Music in Eastern Europe – Introduction Due to the East-West Bloc formation in Europe following the Second World War, the conditions for rock music in Eastern Europe were different from those in most countries in the West of our continent. For rock fans from Western Europe, access to Eastern European rock music in the form of obtaining information and LP releases in the seventies and eighties was difficult, but not completely impossible. Today, more than 25 years after the dissolution of the Eastern European economic and military alliance and the disintegration or destruction of Yugoslavia, a large part of those countries belong to the EU and NATO. The music market has also changed fundamentally. In the meantime, practically everything is available on the Internet as second-hand records and CDs that once were produced in Eastern Europe and as new CDs and a few new LPs, although the business practices of some Eastern European sellers are not always causing satisfaction to put it mildly. There is also a lot of information on the net, but unfortunately most of it requires sufficient knowledge of Eastern European languages. However, what is missing so far is a comparative work on the development of rock music in the individual Eastern European countries from the early sixties to the end of the eighties and beyond. And a discographic selection of the interesting items for record and CD collectors and other rock music lovers in a package with an introduction to the subject of rock music in Eastern Europe on English. Rock music from Eastern Europe has been my topic for 30 years and my mailorder also began 30 years ago.
    [Show full text]
  • Balkan World Music Chart – the First Quarter 2019
    This is the 1st Balkan World Music Chart (BWMC) top ten list of the albums that had been released from July 2018 till the first half of March 2019. Members of the Balkan Chart made this choice from the total of 21 albums that they received in the previous period. BALKAN WORLD MUSIC CHART – THE FIRST QUARTER 2019 NO 1/2. NO 6/7. MERIMA KLJUČO I JELENA MILUŠIĆ VLADIMIR & KALAFAT LUME / CROATIA RECORDS RIVA DEGLI SCHIAVONI / PDV RECORDS NO 1/2. NO 8/9. VARDAN HOVANISSIAN & EMRE GAYE SU AKYOL GÜLTEKIN İSTIKRARLI HAYAL HAKIKATTIR / KARIN / MUZIEKPUBLIQUE GLITTERBEAT NO 3/4. NO 8/9. TRIO FRANOLIĆ ĆULAP JOVANOVIĆ ORATNITZA FAZA / GEENGER RECORDS ALTER ETHNO / FUSION EMBASSY NO 3/4. NO 10. MADAME BAHEUX AMIRA MEDUNJANIN & TOO BIG TO FAIL / LOTUS RECORDS TRONDHEIMSOLISTENE ASCENDING / JUGOTON-CROATIA RECORDS NO 5. NO 10. RODOPI ENSEMBLE ANDREJA, RUNDEK & EKIPA THRAKI/THRACE: THE PATHS OF „FTIČEKI” DIONYSUS / ARC MUSIC MURA, MURA / MENART & LONGPLAY NO 6/7. ROĐENICE SVADBENICE / SAMIZDAT BALKAN world music CHART (BWMC) started in the spring od 2019 with the idea of attracting world music experts and audience to the Balkan scene. This definition „The Balkan scene” should be understood broadly enough. In that sense, this chart takes into consideration the world music (including traditional) that comes from the Balkan countries, also the world music works of the Balkan-born musicians living outside of this region, as well as the music and artists from all around the world that have connections to the Balkan sound. Balkan Chart was established under the umbrella of World Music association of Serbia and is currated by the editor-in-chief of WMAS’s portal and Magazine Etnoumlje, Marija Vitas.
    [Show full text]