Te Ko au Ki te ten rot ga K o, ūkūwai ko t e roto ko au

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 13 He pūnaha akoako

He tīmatanga te pūnaha akoako nei ki te kohikohi i ngā whakaaro, ngā wheako whaiaro, me ngā mātauranga o ngā ākonga e pā ana ki te kūkūwai. Mā ēnei pātai e tātarihia ai ngā mōhiotanga o tēnā ākonga, o tēnā ākonga, arā: Nō hea? Kei hea? Kātahi ka puta mai he huarahi ako e mōhio ai rātou: Me ahu pēhea? He aha ngā mahi e pā ana ki te kūkūwai hei whakatinanatanga mai? Mutu kau ana aua mahi rā me hoki ngā mahara ki ngā mahi i oti, arā, ka pūmahara. Koia nei te ara matua hei ārahi i te ākonga ki te ruku atu ki te kaupapa. Mā ngā pātai e āta tohutohu te ākonga i tēnei ara.

14 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource He pūnaha akoako mā te ākonga

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 15

Hangai tō tirohanga ki tō mahere tō ki tirohanga tō Hangai

Mā ngā pātai ka mārama ka pātai ngā Mā

Mahia ngā mahi kei tō mahere tō kei mahi ngā Mahia

▪ ▪ I oti pai te kaupapa nei? He aha ētahi atu mahi hei mahi mā te ākonga? Me pēhea te whakarerekē kia oti ai te kaupapa? He aha ētahi atu mahi me whai tonuhia e te ▪ ākonga? ▪ ▪ ▪ ▪ ▪ ▪ ▪

Ruku ki te hohonutanga ki te Ruku Rangahaua tonutia te mātauranga Māori a kui mā, a koro mā

E pēwhea ana te rere o ngā wai o te kura, o te kāinga rānei ki te roto? te ki rānei kāinga te o kura, te o wai ngā o rere te ana pēwhea E

He aha te rerekē o te roto i ināianei i tō mua atu? mua tō i ināianei i roto te o rerekē te aha He

Ko hea te mātāpuna o ngā wai? wai? ngā o mātāpuna te hea Ko

waimate, waitapu, waimāori waitapu, waimate,

āna kai? Kei te pai rānei te ora? Ngā momo wai – ka rangahau kōrero mo te waiora, waiora, te mo kōrero rangahau ka – wai momo Ngā ora? te rānei pai te Kei kai? āna

He aha ngā kai o roto i te wai? Ko wai ngā ingoa? Kei hea ngā kāinga noho? He aha aha He noho? kāinga ngā hea Kei ingoa? ngā wai Ko wai? te i roto o kai ngā aha He

Ko wai ngā otaota a Tāne? He aha ngā kōrero mō rātou? Ko wai ō rātou ingoa? ingoa? rātou ō wai Ko rātou? mō kōrero ngā aha He Tāne? a otaota ngā wai Ko

▪ ▪

▪ ▪

Ka ora te roto, ka ora ahau – kei te ora rānei? Kaitiakitanga – Ko au tētahi kaitiaki. Me pēhea te tiaki? Matapakihia ngā otaota, ngā manu, ngā kai o roto? Rangahautia ngā kōrero a ngā pākeke me ngā tikanga kohi kai Ngā rautaki kohikohi kai

▪ ▪ ▪ ▪

▪ ▪ ▪ ▪ ▪

Taku roto, te wai, ngā kai, kai, ngā wai, te roto, Taku

Te maramataka a te iwi/hapū te a maramataka Te

tohu whenua, taniwha, tipua, tīpuna, tīpuna, tipua, taniwha, whenua, tohu

Ngā pūrākau, pakiwaitara, whakatauākī, pepeha, pepeha, whakatauākī, pakiwaitara, pūrākau, Ngā

Whakapapa, whanaungatanga, iwi, hapū, whānau hapū, iwi, whanaungatanga, Whakapapa,

Ranginui rāua ko Papatūānuku ko rāua Ranginui

Te ōrokohanganga o te ao te o ōrokohanganga Te

▪ ▪

▪ ▪

▪ ▪

▪ ▪ Hei tauira

16 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource He mahere ako mō te tau: He tauira

Te Te Kaupapa Ngā Mahi Wāhanga o te Tau

Wāhanga Ngā kōrero tuku iho ki te tamaiti. Whakapapa, whanaungatanga, 1 Ka kōrerohia te whakapapa, te whanaungatanga, ngā pepeha, ngā tohu whenua, ngā tāhūhū kōrero o te iwi me ngā pūrākau.

Te hanga me te mahi a te kūkūwai Ka whakamātauria te hanga o rewa. Te whakanui i te hanganga o te te kūkūwai rewa me ngā take i kūkūwai rewa. waihangatia ai. Ka rangahaua te whakapapa o aua mea, arā, o te kirihou, te huruhuru kokonati me te pāhuka piringa. Ka whakaahuangia ia wāhanga, kātahi ka whakaraupapa, ka tuhi whakamārama. Ka whakaaturia ai ngā mātauranga hou ki te whānau, otirā ki te hapori nui tonu.

Wāhanga Ngā kūkūwai māori o tō ake rohe me Ka whakaritea he rā mō te kura ki te 2 tana rerekē i te kūkūwai rewa haere ake ki nga kūkūwai māori o te rohe. Ka tāngia ki te mapi ngā ingoa o ngā wāhi i kitea ai, me ngā kōrero o nehe o aua wāhi. Ka tāngia hoki te kūkūwai rewa ki te mapi , ka whakairi ai ki te pakitara kia kitea ai e te katoa. Ka tirohia ngā āhuatanga o te kūkūwai māori e rerekē ana i te kūkūwai rewa.

Wāhanga Ngā momo wai me te wai o te roto. Ka matapakihia ngā momo wai māori, 3 Ngā paruparu o te wai. arā, te wai ora, te wai piro, te wai tapu, te wai horoi me te rerekē o tēnā, o tēnā. Ka matapakihia hoki ngā mahi e paruparu ai te wai o te roto.

Ngā manu, rākau, tipu, ika hoki e tata Ka tirohia, ka tautohungia hoki ngā ana ki te kūkūwai rewa. manu, ngā rākau, ngā tipu me ngā ika kei te takiwā o te kūkūwai. Ka rite tonu te hoki atu ki te tautohu i ētahi rā kura katoa.

Wāhanga He rā whakanui i ngā mahi katoa o te Ka whakaaturia atu e te ākonga ngā 4 tau. mahi katoa o te tau ki ngā mātua, otirā ki te whānau, te hapū, me te hapori nui tonu.

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 17 He Mahere Ako mō te Wāhanga: He Tauira

Ngā Mahi Rauemi

Wiki 1 He Kete Taiao He Kete Taiao – Ko Au Ko Koe, Ko Koe Ko Au – whārangi 36-38, Ranginui rāua ▪▪ Te ōrokohanganga o te ao; ko Papatūānuku – whārangi 39-53 ▪▪ Ranginui rāua ko Papatūānuku;

▪▪ Te wai aroha e heke mai nei i te rangi;

▪▪ Te tūhonotanga o te roto ki te ākonga

Wiki 2-3 Ka whakanuia Te Rā o Ngā Kūkūwai o Rauemi 1 – Te Hōpara Kūkūwai te Ao i te 2 o Huitanguru. Ka haere te kura ki tētahi kūkūwai o te rohe, ka ako ai i ngā āhuatanga o reira. Tirohia te pae ipurangi nei e kitea ai ngā kūkūwai o te rohe o Te Moana-a-Toi:

www.doc.govt.nz/parks-and-recreation/ tracks-and-walks/bay-of-plenty/

Mātua rangahaua ētahi kōrero mō te kūkūwai i mua i te haerenga atu: He aha te kūkūwai? He aha ana mahi? He aha ngā koiora e noho ana i reira?

Wiki 4-5 Ka tautohungia ētahi o ngā momo Rauemi 1 – Te Hōpara Kūkūwai koiora o te kūkūwai

Wiki 6-7 Ka whakaahua i te hanganga o te Rauemi 2 – He Kūkūwai Rewa kūkūwai, arā, ka whakaraupapa i ngā mahi hangahanga, ka tuhi whakamārama ai hoki

Ka rangahau i ngā whakapapa o ngā hanga, pērā i te kirihou me te huruhuru kokonati

Wiki 8-9 Ka hangaia mai tētahi punua kūkūwai i Rauemi 3 – He Tauira ā-Kura tō kura ake. Ka kohia ētahi rauemi hei hanga pārekereke mai mō aua tupu rā. Ka hangaia mai tētahi pārekereke. Ka kohia ētahi kākano, ētahi tōpuku rānei e tau ana te tupu ki te kūkūwai. Heoi, kaua hei poka noa te hutihuti i ngā mea e tupu kē ana ki te kūkūwai! Kia pakari rā anō, ka haria atu ngā tupu ki te kūkūwai, ka whakatō ai ki reira

Wiki 10 Ka whakaaturia ngā mātauranga hou mō te kūkūwai ki te hapori nui tonu

18 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource Te aroha o Ranginui rāua ko Papatūānuku

Te hokinga aroha ki a Rangi Condensation

Te huihuinga o te wai i ngā kapua Evaporation

Te hekenga o te wai ki a Papa Precipitation

Whakatau mai ki te uma o Papa Pure water fills all waterways

Image © The Enviroschools Foundation

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 19 Rauemi 1: Te Hōpara Kūkūwai

Kei te haere koe ki tētahi kūkūwai i tō rohe. Tāngia mai he mapi o te ara atu i tō kura ki taua kūkūwai rā.

20 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource Te Hōpara Kūkūwai

Kua tae kē rānei koe ki tētahi kūkūwai i tō rohe? Ko wai te ingoa o taua kūkūwai rā? Ko wai ngā hapū, ngā iwi rānei e tiaki nei i te mauri o taua kūkūwai? Whakarongo ki ngā kōrero a te hunga kaumātua mō taua kūkūwai, ka tuhi ai i ētahi pitopito kōrero.

I ahu mai tana ingoa i hea? Ko wai ngā hapū, ngā iwi rānei o reira?

He aha ētahi hītori o taua wāhi? Ko wai ngā kaitiaki o reira?

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 21 Te Hōpara Kūkūwai

He mahi tēnei mā ngā tairongo. Tāngia tō ata ki te tapawhā kei raro iho nei. Kapia ō karu. He aha tāu e rongo ai? He aha tā tō kiri e rongo ai? He aha tā tō ihu e waitohu ai? He aha tā tō wairua e roingo ai? Kei te rongo rānei koe ki ngā mauri o te taiao e whakaawe nei i a koe? Ko wai ngā mauri, ngā atua rānei e rongo nā koe? E ora ana rānei te mauri? Kei te rongo koe i a Tamanuiterā e whiti mai ana? Whakapuarehia mai ō karu. Kei te ora te mauri o Tāne, o Tāwhiri, o Haumie? Haumietiketike Tamanuiterā

Tānemahuta Rongomātāne

Tūmatauenga Tāwhirimātea

Urutengangana

Kei te pā te hauāuru ki aku pāpāringa.

Papatūānuku

Ranginui Images © The Enviroschools Foundation

22 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource Te Hōpara Kūkūwai

Āta noho, āta tāpapa rānei ki raro, ka tā ai i ētahi āhuatanga o te kūkūwai.

Tuhia mai ētahi o ngā mea o te kūkūwai e kite nā koe.

He tipu, He ngārara, he ngāngara, He mauri, he atua he rākau he manu

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 23 Te Hōpara Kūkūwai

Whakarongo haere ō taringa ki ngā oro o te taiao. He aha tāu e rongo nā?

Raki

He tangata, he manu He mauri, he atua, he hau

24 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource Te Hōpara Kūkūwai

Kimihia ētahi o ngā manu nei:

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 25 Te Hōpara Kūkūwai

Kimihia ētahi o ēnei tipu, ka tā ai: raupō, tī kōuka, harakeke, kahikatea, kōwhai, kuta (wīwī), papao (tākahikahi), mānuka, toetoe.

He Mahi Hangarau: Te Hanga Whare Me hanga ā-rōpū koutou i tētahi whare ki ngā tipu o te kūkūwai. Kia kaua te whare e teitei ake i a koutou. Hoahoatia mai tō koutou whare. He aha hei tāhū? He aha hei poupou? He aha hei pātū? He aha hei ruruku? Tautohungia ngā momo tipu o te kūkūwai hei whakamahinga mā koutou. Tohungia aua tipu ki tō mapi. Kohia ngā mea e hiahiatia ana, engari kia kaua e hao. Hangaia mai tō koutou whare ki te kura.

26 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource Te Hōpara Kūkūwai

Kaitiakitanga

Whakarongo ki tētahi o ngā pūrākau a tō iwi mō te kaitiaki o te kūkūwai, ka whakautu ai i ēnei pātai: Ko wai te kaitiaki? He pēhea tōna āhua? Kei hea ia e noho ana? He aha ngā kōrero mōna? Tāngia te kaitiaki i raro iho nei.

He Kaitiaki tēnei

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 27 Rauemi 2 He Kūkūwai Rewa

He mea hanga mai te kūkūwai ki ngā hanga o raro iho nei. Kutia ngā whakaahua me ngā pitopito kōrero, ka whakapiri ai i ngā kōrero ki te whakaahua e tika ana.

He huruhuru kokonati.

Kua hurihia te maha o ngā pātara kirihou hei whāriki mō ngā tipu.

Mā te kāpia mā e piri ai ngā paparanga e whā o te whāriki.

Kua pokapokaina a runga mō ngā tipu

28 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource He Kūkūwai Rewa

Kimihia ngā kupu hou e pā ana ki te hanganga o te kūkūwai rewa.

kū a we pi i ti e o u whā ra kū e ri na pu e u u ri pi tu wa ti e ra ha e u ki re ka wu i wha nga ri nga ro e ha re a we ra mu mi whi na who kā pi a hu ra hi ro o e mo me ru i ta u ti ho ta to ki o ka he ki re pā ni o no ri whu re wa re a hi ta ta e ho na o ku whe pū u ne ra ri u ma tu ko ra te ri e ro mo i a ru re e a ma i u o nu hu ru hu ru wha ha ko ko na ti

kūkūwai otaota tipu huruhuru kāpia whāriki kokonati puare hanganga pātara rewa rahi kirihou piri maha

Tāngia ētahi o ngā hanga o te kūkūwai rewa

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 29 Rauemi 3 He Tauira ā-Kura

Mēnā e kaha whai ana tō kura, tō hapori rānei ki te hanga i tētahi kūkūwai rewa koia tēnei ko te tauira a tētahi kura, arā, Te Kura Kaupapa Māori o Te Rotoiti.

Tēnā, whakaraupapahia ngā pikitia e rima.

He mea hanga mai te mahere mō te kūkūwai rewa i Te Rotoiti e tētahi tohunga.

Ka hangaia mai te kūkūrewa, ā, ka haria atu ki Te Rotoiti

Heoi, nā ngā tamariki anō ngā tipu i whakatō.

Kātahi ka rite te rā hei whātorotoro mā te hapori i te kūkūwai rewa.

Kei Te Rotoiti taua kūkūwai rewa, taka rawa ki tēnei wā.

30 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 31 32 Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource Hei Mahi anō (mā te Kura)

A 1. Kohia he kākano i t/ētahi kūkūwai o tō rohe

2. Whakatipuria ngā tipu i roto i tētahi whare āhuru

3. Whakahokia ngā tipu ki tētahi kūkūwai, ka whakatō ai ki reira

E. Torotoro haere i te taha o tētahi tohunga taiao

I. Hangaia mai, kohia rānei ētahi whakaahua o te tipu haere o tētahi momo ika o te kūkūwai

O. Whakaarihia mai te hanganga mai o te kūkūwai rewa

U. Tāngia ētahi kōrero whakamārama mō ngā momo tipu, manu hoki tērā e kitea i tētahi ara i roto o te kūkūwai

HA. Waituhia mai te wai, tētahi tipu, tētahi manu, tētahi āhuatanga kē rānei o te kūkūwai

Floating Wetlands / Te Kūkūwai Rewa - education resource 33