JESEN/ZIMA u

Nacionalnim parkovima Crne Gore Časopis Planinarskog saveza Crne Gore, broj 5 _ decembar 2017. Izlazi dva puta godišnje

Izdavački savjet: Luka Mitrović, Darko Brajušković, Vesna Bulatović, Enes Drešković, Fevzija Kurtagić, Dragan Bulatović, Radojica Dakić, Gordana Jovović, Milutin Đurović, prof. dr Saša Popo- vić, Boro Delibašić.

Redakcijski odbor: Darko Brajušković, dr Mirko Jakovljević, Radojka Tomović, Pavle S. Bandović, Dragan Bulatović, Željko Madžgalj, Vasilije Bušković, Milan Radović, Željko Marković. Planinarsko pismo! Glavni i odgovorni urednik: mr Darko Brajušković Dragi Mijo,

Zamјenik glavnog i odgovornog urednika: Vratili smo se u Grčku i za nekoliko dana bih trebao da idem na Kosovo i u Albaniju da dr Mirko Jakovljević planinarim na više planina. Ovoga puta sam. Od kada smo te sreli, svo vrijeme našeg puta i pošto smo se vratili, Kiki i ja te se sjećamo svakog dana. Susret sa tobom je bila čast i privilegija. Ti pripadaš dobu planinarstva koje ja Lektor: najviše poštujem i volio bih da ga proživim. To je doba istraživanja i istinskog junaštva, ot- Nataša Perišić krivanje nepoznatog i suprotstavljanje najmoćnijim snagama prirode. I ti si zasigurno jedan od heroja toga doba na cijelom Balkanu. Tehnički urednik: Tvoja velikodušnost i ljubaznost, način na koji si nam otvorio svoj dom i svoje srce, du- Siniša Marjanović boko nas je dirnuo i mi to nećemo nikada zaboraviti. Puno sam naučio od tebe tokom našeg druženja, ne samo o planinama i avanturama, već i o životu i življenju. Iako nikada nisi planinario van Balkana i Alpa, imaš iskustvo cijelog svijeta. Mi dijelimo isti svijet i ono Tehnički sekretar redakcije: što sam ja naučio na planinama sedam kontinenata, identično je onome što si ti naučio na Tatjana Ivanović planinama Balkana. Nastaviću da planinarim i istražujem i dijelić tvoja iskustva sa drugima. Isto tako, ra- Organizator: dujem se našem ponovnom susretu jednog dana. Stavio sam tvoje poklone u moj ruksak za Pavle Bandović preživljavanje. Hvala ti još jednom zbog toga što jesi i što si promijenio moj žvot zauvijek. Nastavi da živiš i inspirišeš našu generaciju i sve one koji te sljede. Izdavač: Planinarski savez Crne Gore Vidimo se na vrhu! Bracana Bracanovića 68/c, 81 000 Podgorica Satya Tel: 020-622 220, fax: 020 622-157 e-mail: info@pscg. me web: www. pscg. me Fotografija na naslovnoj strani:privatna arhiva T. Ivanović Štampa: Pegaz, Bijelo Polje

Tiraž: 1000 primjeraka MALA ŠKOLA PLANINARSTVA 4 str

CIP - Каталогизација у публикацији BORAVAK U PLANINI Национална библиотека Црне Горе, Цетиње 6

ISSN 2337-0653 = Planinarske novine COBISS.CG-ID 28546320 PLANINARSKI SVIJET: Uli Štek str Redakcija zadržava pravo izbora tekstova LEGENDA SE PRESELILA i fotografija prema kvalitetu u koncepciji U LEGENDU 14 JAVNO PREDUZEĆE ZA NACIONALNE PAKOVE CRNE GORE časopisa Adresa: Trg Bećir bega Osmanagića 16, 81000 Podgorica Tel: +382 (0)20 60 10 15 Ministarstvo kulture Crne Gore u Evidenciju Prof. dr Željko Poljak Fax: +382 (0)20 60 10 16 medija, pod brojem 763, upisuje štampani str E-mail: npcg@nparkovi. me medij “Planinarske novine” čiji je osnivač Web: www. nparkovi. me sportska organizacija Planinarski savez Crne PLANINARSKI VELIKAN Gore, sa sjedištem u Podgorici, ul. Bracana NAŠEGA DOBA 18 Bracanovića 68/A Saša Popović - uspon na Moldoveanu

• Gospodine Popoviću, kako je poče- i slično. Brending planinarstva Crne Gore lo vaše interesovanje za planine? Prof. dr Saša Popović podrazumijeva nastojanje da se kreira jedinstvena slika planinarske ponude Ljubav prema fotografiji odvela me Član Upravnog odbora PSCG. Crne Gore, koja će kontinuirano privla- je u planine. Budući da sam fotografski Redovni profesor Univerezi- čiti značajan broj lojalnih turista. Mi smo uglavnom upućen na prirodu i divlji svi- teta Crne Gore, Ekonomski uspjeli da do izvjesne mjere brendiramo jet, vremenom sam zalazio sve dublje i fakultet. Fotograf i planinar. turističku ponudu na moru, ali još uvijek sve više u prostor. Tako sam morao na- ne i na planini. Ponekada imam utisak da bavljati odgovarajuću opremu, čitati su crnogorske planine poput robe pored knjige, učiti od drugih planinara i razvi- Značajniji vrhovi: koje je prodavac zaspao - one same sebi jati meni ranije nepoznate vještine. I da- Moldoveanu (2.544m), Rumu- nalaze “kupce”. nas, na svim svojim planinarskim turama nija, Mon Blan (4.810m), Fran- nosim foto opremu, iako je to značajan • Na koji način planinarstvo može dodatni teret. cuska, Gran Paradiso (4.061m), da se ekonomski valorizuje i da Planinar sam postao tek onda kada Italija, Brajthorn (4.166m), bude i privredno isplativa oblast sam naučio da odmaram dok hodam, da Švajcarska, Grosglokner, do rada. Neka vrsta biznisa? sam najoprezniji kada je privid sugurno- Erzherzog-Johann-Hütte sti najveći, da ne mjerim visine, već vri- Planinari često zbog ljepote planina jeme provedeno u planini. Nakon toga, (3.454m), Austrija zažmure na uslove planinarenja, ali to moji su prsti počeli da razaznaju kojoj ne može dovesti do značajnijeg privred- stijeni se može vjerovati, da prepoznaju nog pomaka. Potrebno je imati dobru oslonac tamo gdje ga drugi slabije vide, saobraćajnu povezanost sa svijetom, oči da lako prepoznaju stazu u kamenja- por da dostigne visinu, a onda pažljivo s omasoviti sve vidove planinarstva, izvr- ru kojim niko odavno nije prošao, a nos tom visinom raspolaže, čuva je i nastoji šiti rekonstrukciju postojeće i izgradnju da osjeti promjenu vremena. da je uveća, sve dok ne postigne cilj. Baš nove planinarske infrastrukture, poveća- Intervju: Prof. dr Saša Popović, član kao i u ekonomiji i u planinarstvu svi koji ti saradnju s domaćim i stranim obrazov- • Vi ste doktor ekonomskih nauka, imaju jaku želju, inicijativu da krenu i nim i naučnim institucijama, unaprijediti Upravnog odbora PSCG,redovni profesor kada ste u planini, razmišljate li o istrajnost u planini, spoznaju vrijednost međunarodnu saradnju, podići nivo ekonomji? visine, cijenu hoda i ukus rizika. U ekono- sigurnosti u planini i promovisati nove Univereziteta Crne Gore na Ekonomskom miji se svi razvijaju do granica svojih spo- oblike sportsko-rekreativnih aktivnosti U prirodi nalazim mnogo informacija, sobnosti, baš kao što svaka visina dobije u planini. fakultetu, fotograf i planinar asocijacija i metafora, pa mi se poneka- svog planinara. da čini da je ekonomija prirodna, a ne • Često se planinarstvo povezuje sa društvena nauka. Na primjer, od neke • Gospodine Popoviću, koliko je pla- turističkom ponudom Crne Gore. pustinjske biljke može se učiti kako eko- ninarstvo, kao brend značajno za Koliko planinarstvo može i da do- nomisati vodom, od neke druge kako zemlje poput Crne Gore? prinese boljoj turističkoj promociji preživjeti u oskudici, na posnom tlu, a od naše države? lanca ishrane u prirodi najbolje možemo Planinarstvo je u svijetu izuzetno POTREBNA shvatiti šta je to cirkularna ekonomija. komerijalizovano, počevši od direktnih Vjerujem da može mnogo više nego I planinarstvo ima svoje ekonomske komercijalnih efekata boravka u planini, što je to trenutno slučaj. Posebno imaući paralele. Recimo, visina u planinarstvu do indirektnih efekata, koji se odnose na u vidu da je niskokarobnski razvoj nova je pravi kapital. Planinar ulaže veliki na- proizvodnu planinarske opreme i odjeće paradigma razvoja, a planinar je nisko- JEDINSTVENA karbonski subjekat. • Tekuća, 2017. godina je u znaku 66 godina postojanja Planinarskog saveza Crne Gore. Koje biste aktiv- nosti u narednom periodu označili SLIKA kao prioritetne? Potrebno je nastaviti obuku i licen- ciranje za različite vidove planinarskih aktivnosti. Održavanje i markacija plani- PLANINARSKE narskih staza je prioritet. Bilo bi dobro da formiramo kvalitetnu bazu GPS trekova koja bi bila raspoloživa na sajtu Planinar- skog saveza Crne Gore, s kratkim tehnič- kim i statističkim opisom staza. PONUDE Moralo bi biti više slikarskih koloni- ja, foto radionica, naučno-istraživačkih kampova i književnih susreta u planini i o planini. Mi smo uspjeli da do izvjesne mje- U domenu strateškog djelovanja, po- trebno je animirati što veći krug zainte- re brendiramo turističku ponudu resovanih entiteta, od države, lokalnih uprava, nacionalnih parkova, klubova, na moru, ali još uvijek ne i na pla- turističkih agencija i drugih i izraditi Stra- nini. Ponekada imam utisak da su tegiju razvoja planinarskog saveza Crne Gore, iz koje bi proistekao kvalitetan Ak- crnogorske planine poput robe cioni plan. Tu svakako mora biti potencirana me- pored koje je prodavac zaspao djunarodna saradanja sa regionalnim, - one same sebi nalaze “kupce”, evropskim i svjetskim planinarskim aso- cijacijama, kao i učešće u medjunarod- smatra prof. dr Saša Popović nim projektima. Razgovor vodio: dr Mirko Jakovljević Saša Popović na vrhu 4 Planinarske novine br. 5 Mon Blana - 19. jul 2017. Planinarske novine br. 5 5 Sa uspona na Vasojevićki Kom

va, naravno ukoliko imamo dovoljno vodiča i jednostavno montiraju i pakuju. Za mon- i iskusnih planinara koji će sve to propratiti. tiranje ovakvih šatora nije potrebno više od desetak minuta i to bi svaki planinar morao NOĆENJE U PLANINI znati. Njihove su cijene različite u zavisnosti Za višednevne planinarske akcije potreb- od namjene, kvaliteta, marke i sl. Prilikom no je organizovati noćenje u planini. Noći u kupovine bolje je odabrati dvoslojni šator, planini su, po pravilu, puno hladnije i neu- jer će jednoslojni prije propuštiti kišu. Za bo- godnije u odih u dolini pa je zato potrebno ravak u zimskim uslovima i na visokim pla- na vrijeme obezbijediti sigurno i koliko-to- ninama potrebno je imati visokokvalitetne liko udobno sklonište. Najudobnije i naj- šatore, za četiri sezone, koji su prilično skupi. poželjnije mjesto za noćenje su planinarski Za nas planinare je veoma važno da zna- domovi. Za planirane višednevne boravke mo odabrati odgovarajuće mjesto za podi- u planini, tamo gdje nema planinarskih do- zanje šatora. Najbolja su uzdignuta i blago mova i sličnih objekata, neophodno je ima- nagnuta mjesta, zbog kiše i oticanja vode. ti kamp opremu koja se sastoji od šatora, Mjesto mora biti suvo, zaštićeno od vjetra, vreće za spavanje i podmetača. Noćenje u van dometa kamenih ili sniježnih lavina i odgovarajućem šatoru i toploj vreći obič- vodenih bujica, u blizini izvora pitke vode. no je prijatno i predstavlja sjajno iskustvo Nekada je teren potrebno prethodno pri- premiti u smislu poravnjavanja, čišćenja za sve planinare. Međutim, ponekad zbog Planinarski dom Vranjak vremenskih neprilika, lutanja ili loše isplani- kamenja i sl. Ako je u pitanju stjenovito tlo narane akcije, noć nas može zadesiti daleko mjesto treba poravnjati, nasuti sitnim mate- rijalom, a nekada i zaštititi od vjetra izradom na raspolaganju kao što su stijene, kamenje, Vučju jamu kopamo raspoloživim sred- od planinarskog doma (uostalom ovakvih granje, snijeg itd. Takođe će nam dobro stvima kao što su cepin, bajla, alpinistička domova u Crnoj Gori je jako malo) ili kampa pozida. Na kraškom terenu šator se postavlja u vrtačama, međutim to se ne preporučuje doći ukoliko postoje i prirodna udubljenja kaciga, planiunarska porcija i sl. Obično se te se zbog toga moramo snalaziti na druge (pećine, zapećci, rupe i sl.). Ukoliko izgradi- kopa na kosom terenu, sa debelim naslaga- načine. Ovo može biti naročito opasno u ukoliko postoji nagovestaj kiše jer se vrta- če brzo napune vodom. Ukoliko se očekuje mo sklonište od kamenja i granja možemo ma tvrdog snijega koristeći postojeću konfi- zimskoj sezoni, u takvim situacijama spas ga prekriti šatorskom krilom, astro-folijom, guraciju ispod kamenih blokova ili litica. Naj- možemo potražiti u različitim prirodnim obimnija kiša oko šatora treba iskopati kanal za odvod vode. Šator postavljamo tako da kabanicom ili nekim drugim vodonepropu- prije kopamo ulaz, a zatim lijevo ili desno od (pećine, okapine i sl.) i izgrađenim (kolibe, stnim materijalom sa kojim raspolažemo. ulaza prostoriju za spavanje. Veoma je važ- vikendice i sl.) skloništima, a ukoliko ova ne ulaz ne bude direktno izložen udarima vje- tra. Postoje i šatori sa dva ulaza tzv. „tunel“. Skloništa se podižu na mjestima zaštićenim no da ležište bude na visini većoj od ulaza, postoje onda moramo sami improvizovati do vjetra, lavina, bujica i sl. zbog ugljen dioksida. Takođe je potrebno Mala škola planinarstva 4 neku vrstu bivaka. Potrebno je da šator bude što bolje zategnut i pričvšćen za tlo, kako bi izdržao i najjače Svakako najteže je provesti noć u stijeni, pomoću štapa ili cepina napraviti otvor za jer je skučen prostor, pa noć ponekad pro- ventilaciju. Zidove i tavanicu vučje jame tre- NOĆENJE U PLANINARSKOM DOMU udare vjetra. Šator takođe postavljamo na bezbjednom rastojanju od mjesta predvi- vedemo vezani na užetu. Za izradu bivaka u ba što bolje uglačati da voda ne bi kapala. U Planinarski domovi su objekti izgrađeni đenog za loženje vatre. Za noćenje u šatoru obzir dolaze samo široke police, koje mogu nedostatku vremena kopamo vučju jamu za boravak i smještaj planinara i drugih lju- potrebno je imati još i podmetač (karimat, biti nagnute prema stijeni, okomite na sti- za sjedenje. Ulaz vučje jame zatvaramo blo- bitelja prirode. Pored smještaja u ovakvim armafleks) i vreću za spavanje. Poželjno je jenu ili nagnute od stijene. Može se desiti kovima utabanog snijega. Temperatura u objektima se najčešće može dobiti piće a u imati i tzv. bivak vreću koja se navlači preko da na polici ima samo mjesta za sjedenje, vučjoj jami je uvijek oko 0 stepani celzijusa, nekima i hrana. U planinarskim domovima vreće za spavanje. U kampovima je pored u tom slučaju penjači sjede što bliže jedan bez obzira na vanjsku temperaturu. Ukoliko BORAVAK U se može konzumirati i vlastita hrana, među- mjesta za loženje vatre potrebno unaprijed drugome da bi očuvali tjelesnu toplotu. Po- zapalimo svijeću temperatura u vučjoj jami tim treba imati u vidu da kupovinom makar odrediti i mjesto za skupljanje otpadaka koje stoje i specijalne mreže za spavanje u stijeni će se povećati za 1-2 stepena. Prije odlaska kafe ili čaja pomažemo održavanje doma. prilikom napuštanja kampa treba odnijeti sa koje se bješaju na klinove. na spavanje preporučuje se trljanje stopala Članovi planinarskih organizacija obično sobom u dolinu. snijegom jer ćemo na taj način oprati noge i dobijaju popuste za boravak i smještaj u NOĆENJE U SNIJEGU poboljšati cirkulaciju. U nedostatku podme- ovim objektima. Planinarski domovi obično NOĆENJE U IMPROVIZOVANIM Za noćenje u snijegu, u nedostatku šato- tača i vreće za spavanje noge možemo uvu- PLANINI posjeduju jednu ili više spavaona, kuhihi- ra, možemo iskopati vučju jamu ili sagraditi ći u ranac, a rezervnu odjeću, užad i slično OBJEKTIMA nju i zajedničku trpezariju, dok domovi više eskimski iglu. Vrlo je važno da na vrijeme, jer postaviti ispod sebe. kategorije posjeduju i toalete i tuš kabine. Nekad zbog raznih nepredviđenih okol- se rano smrkava, pri dnevnom svijetlu, odre- Iglu je kućica od leda izgrađena u obliku Domovi su najčešće otvoreni tokom ljetnje nosti moramo zanoćiti u planini na mjesti- dimo mjesto za vučju jamu ili iglu. Mjesto kupole. Izrada igloa znatno je komplikova- sezone, međutim mnogi od njih zimi ne Piše: dr Dragan Bulatović skim, pretežno ravnim terenom bez uspona ma daleko od kampa ili planinarskog doma. treba da je zaštićeno do lavina i jakog vjetra. nija i zahtijeva više iskustva od izrade vučje rade ili rade samo po najavi. Prilikom bo- na vrhove U takvim situacijama doći će do izražaja naša Izrada snježnog bivka traje 2-3 h, što zavisi jame. Gradi se od blokova čvrstog snijega, ravka u planinarskim domovima svi posje- akon dobre pripreme, o kojoj 2. Planinarenje (Hiking) kretanje po str- snalažljivost u izradi improvizovanih objeka- od broja ljudi, vrste snijega, opreme i reljefa kosih stranica koje slažmo u obliku spirale tioci se ponašaju u skladu sa planinarskom smo pisali u prethodnom broju, mim planinskim terenima sa usponima na ta za noćenje-bivaka. U podizanju ovih obje- padine. koja se prema vrhu sužava etikom i pridržavaju se kućnog reda koji je boravak i kretanje u planini tre- vrhove kata koristićemo materijale koji nam stoje nastavice se… obično istaknut na vidnom mjestu u domu. balo bi da predstavljaju radost 3. Penjanje (Climbing) način kretanja U ovim objektima možemo se osjećati kao i pravo uživanje. Dane u planini gdje se osim nogu koriste i ruke kod kuće što podrazumijeva i isto tako ili Nuglavnom provodimo krećući se uživajući 4. Planinarsko (turno) skijanje koje se od- još bolje ponašenje. Na spavanje se obično u pogledima i “uzdizanju” na okolne vrhove, vija van uređenih skijaških staza ide oko 22 sata i to moramo poštovati i kad dok su noći pogodne za sabiranje utisaka Kako su granice između ovih vještina flu- nam se ne spava, jer ima puno onih koji su i razmjenu iskustava uz druženje u plani- idne, možemo reći da se u planini najčešće umorni došli sa ture ili se spremaju za rano narskom domu ili u kampu pored logorske krećemo kombinacijom različitih vještina. ustajanje narednog jutra. vatre. Primjera radi ponekad i na laganoj pješač- koj stazi postoji neki zahtjevan detalj gdje NOĆENJE U ŠATORU KRETANJE U PLANINI se moramo pridržavati rukama. U planini se možemo kretati na više ra- U zavisnosti od vremenskih uslova i nači- Ljudi su od najstarijih vremena koristili zličitih načina, u različitim sezonama. Sa as- na kretanja do postavljenog cilja nekada je šatore za noćenje i zaštitu od vremenskih pekta sezone i vremenskih uslova koji vlada- potrebno nekolika sati, a nekada i nekoliko nepogoda. Čak i danas širom svijeta posto- ju na planini razlikujemo kretanje u zimskim dana. Osnovno pravilo prilikom kretanja je je nomadi koji nemaju drugog doma osim i kretanje u ljetnjim uslovima. Za kretanje u da se uskladi ritam disanja sa radom srca. šatora. Za različite namjene postoje različi- planini neophodne su nam odgovarajuće U početku ćemo se kratati sasvim lagano, a ti tipovi i modeli šatora. Nekadašnji šatori vještine, od kojih su neke urođene, dok se kako se organizam zagrijava, lagano može- su bili neuporedivo teži i komplikovaniji za druge stiču upornim vježbanjem. mo povećavati i brznu kretanja. Međutim, montažu od današnjih. Današnji planinarski Četiri osnovne vještine kretanja u planini kada je u pitanju veće grupa planinara, onda šatorisu laki i vodonepropustni. Obično su su: je veoma teško ili nemoguće naći ritam koji izrađeni od laganih sintetičkih materijala. 1. Pješačenje (Trekking) hodanje planin- će odgovarati svima. U takvim situacijama je Najčešće se koriste lagani tzv. „iglo“ šatori preporučljivo podijeliti grupu u više dijelo- (za 2-3 osobe, teški su oko 3 kg), koji se brzo

6 Planinarske novine br. 5 Zaštitni zid oko Planinarske novine br. 5 7 šatora na Denaliju Mađarske i Austrije. je najavljena na web stranicama zemalja čla- adekvatno promoviše. U Sali Centra za kulturu, 3.juna u 20 sati, nica BMU. Ove zemlje predstavljaju veoma Naša vizija je da manifestacija postane održana je Svečana akademija povodom 66 interesantna ciljna tržišta za našu zemlju tradicionalna, da njen program svake godi- godina od osnivanja Planinarskog saveza kada su u pitanju alternativni vidovi turizma ne bude bogatijii sadržajniji, te da privlači Crne Gore. Na akademiji je nadahnuto go- koji uključuju outdoor aktivnosti. sve veći broj učesnika i posjetilaca. Na taj na- vorio predsjednik Planinarskog saveza Crne Manifestacija se pokazala kao dobar čin manifestacija će vremenom steći status Gore dr Dragan Bulatović, zatim predsjednik način za promociju Kolašina i cijele drža- festivala od posebnog značaja za crnogorski Balkanske planinarske unije prof. dr Jovica ve, odnosno njihovih prirodnih vrijednosti, sport i turizam. Ovakve manifestacije sva- Ugrinovski, predsjednica Skijaškog saveza materijalnog i kulturnog nasljeđa. Prelije- kako daju impuls daljem razvoju zajednice Crne Gore gospođa Vesna Medenica, kao i pa i očuvana priroda, fascinantni planinski i njenog identiteta. savjetnik ministra održivog razvoja i turizma, pejzaži, tradicionalna gostoljubivost Kola- Festival su podržali: Ministarstvo održi- gdin Rešad Nuhodžić. Kulturno – umjetnički šinaca, dobra ponuda nacionalne hrane i vog razvoja i turizma, Ministarstvo sporta, program sa tradicionalnim pjesmama i igra- pića svakako su doprinijeli efikasnijem do- Opština Kolašin, Hotel “Bianca”, JU “Centar ma iz Kolašina izveli su afirmisani umjetnici stizanju ciljeva manifestacije. Organizator za kulturu” Kolašin, JU “Škola za osnovno KUD-a „Mijat Mašković“. Crnogorsku himnu je posvetito pažnju pratećim i animativnim muzičko obrazovanje Kolašin”, NVO Natura, izveo je dječji hor Škole za osnovno muzičko sadržajima kao što su koktel prve festivalske Turistička agencija “Explorer”. obrazovanje iz Kolašina, a veoma zapažene večeri, svečana večera i druženje uz muziku Veliki doprinos organizaciji i realizaciji instrumentalne nastupe imale su učenice druge festivalske večeri, obilazak grada, izle- festivala dali su članovi organizacionog od- PLANINSKI FESTIVAL KOLAŠIN 2017. ove Škole, koje su nagrađivane na različitim ti do atraktivnih lokacija i sl. bora, članovi žirija za nagradni foto konkurs, međunarodnim takmičenjima: Gala Dulović, Manifestacija će imati pozitivan uticaj članovi stručnih komisija, predstavnici plani- Helena Vuković, Viktorija Tatić i Nađa Grdi- na kreiranje imidža o Kolašinu kao turistič- narskih klubova i drugi naši prijatrelji koji su nić. Svečani dio programa oba dana vodila koj destinaciji. Učesnici manifestacije, po- povjerene poslove i zadatke obavili na pot- je Radmila Krgović. smatrači i svi drugi ponijeli su iz Kolašina puno volonterskoj osnovi. Planinarski savez Crne Gore je povodom najljepše utiske, pa možemo reći da je ovo V.B i D.B. konkursa „Planine Crne Gore“. Na konkursu jubileja „66 godina na visini“ dodijelio nagra- efektan način da se turistička destinacija 66 GODINA je bilo ukupno prijavljeno 300 fotografija. de i priznanja zaslužnim planinarima, klubo- Radove je poslalo ukupno 69 autora, od vima i institucijama koje su pomagale i do- čega 12 stranih (Srbija, Francuska, Hrvatska, prinosile razvoju i unapređenju planinarstva Slovačka i Estonija). Pored nagrađenih i foto- prethodnih decenija. U ime nagrađenih uče- grafija sa pohvalom, žiri je odabrao još 14 fo- snicima skupa se obratio planinarski veteran NA VISINI tografija, koje su izložene u Centru za kulturu Mijo Kovačević kome je dodijeljena Plaketa u Kolašinu. Izložbu je otvorila mr Vesna Bu- za životno djelo u oblasti planinarstva. Na- latović, članica Upravnog odbora Planinar- kon svečane akademije za dobitinike nagra- Prvi planinski festival u Crnoj Gori uspješno je realizo- skog saveza Crne Gore i SRD „Montenegro da i priznanja kao i za goste iz inostranstva, tim“ iz Nikšića. organizovano je večera i druženje uz muziku van u Kolašinu od 2. do 4. juna 2017. godine, okupivši Posebno oduševljenje, a i suze prisutnih u restoranu „Planinar“. oko 500 ljudi iz zemlje i inostranstva. u sali Centra za kulturu, prve festivalske ve- Trećeg dana Festivala za predstavnike čeri izazvala je premijera filma „Crnogorska Balkanske planinarske unije organizovan je laninski festival bio je međunarod- i kulture, zdravih stilova života, ali i prirodnih ekspedicija Denali 2012“. U ovom filmu je na obilazak Manastira Morača i Biogradskog nog karaktera. Učestvovali su najviši i turističkih potencijala Kolašina i okolnih autentičan način prikazan uspon prve cr- jezera. Završetkom programa seminara za zvaničnici planinarskih asocijacija i planina. nogorske ekspedicije na najviši vrh sjeverne sportsko penjanje prvi Planinski festival, do- planinari iz 13 zemalja i to iz: Turske, Festival je bio i mjesto susreta, druženja, Amerike – Denali (6194 mnv), koji je ujedno i gađaj od istorijske važnosti, je zatvoren. Grčke, Albanije, Bugarske, Makedo- razmjene iskustava, treninga i usavršavanja. najhladnija planina svijeta. Junaci filma – čla- Pored sportske festival je imao i ekonom- Pnije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Osim sportske i funkcije promocije planinar- novi ekspedicije: Dragan Bulatović, Milan Ra- sku funkciju koja se ogleda prije svega kroz Slovenije, Mađarske, Češke , Austrije i Crne skih aktivnosti, turističke destinacije i pojedi- dović, Boris Čelebić, Aleksandar Đajić i Zoran proširenje turističke ponude, privlačenje ve- Gore. nih atrakcija, festival je imao i ulogu povezi- Prljević iz PK “Visokogorci” su se pojavili pred ćeg broja domaćih i stranih turista, povećan Postavljeni ciljevi manifestacije su u pot- vanja različitih aktera kako na lokalnom tako publikom, koja ih je uz ovacije pozdravila. obim turističkog prometa i povećanu turi- punosti postignuti. Bogat i sadržajan pro- i na državnom i regionalnom nivou. Na promociji četvrtog broja „Planinar- stičku i ukupnu potrošnju. Festival je pro- gram festivala bio je fokusiran na promoci- Planinski festival se sastojao iz više doga- skih novina“ nadahnuto su govorili glavni movisan putem štampanih i elektronskih jiu i afirmaciju planinarstva, sportskog duha đaja koji su se odvijali na različitim lokacija- i odgovorni urednik mr Darko Brajušković, medija u zemlji i inostranstvu. Manifestacija ma u Kolašinu i okolini. U okviru manifestaci- zamjenik urednika dr Mirko Jakovljević i pje- je održano je 8 veoma značajnih i zanimljivih snik akademik Janko Vujisić. događaja: Drugog dana Festivala na nekoliko loka- cija u Kolašinu i okolini dešavalo se više zna- 1. Izložba fotografija Planine Crne Gore čajnih i zanimljivih događaja: 2. Premijera filma “Crnogorska ekspedici- Na Bjelasici je organizovan Tabor planina- ja Denali 2012” ra u okviru koga je organizovana hiking tura 3. Promocija časopisa Planinarske novine od planinarskog doma na Vranjaku do najvi- br. 4 šeg vrha Bjelasice, Crne Glave (2139mnv). U isto vrijeme na Brezi i na terenima Bašanjeg 4. Medjunarodni tabor planinara „Bjelasi- brda, održano je takmičenje u planinarskoj ca 2017” orijentaciji “Montenegro kup 2017”. 5. 18. sastanak Balkanske planinarske U kasarni „Breza” i na poligonu za sport- unije sko penjanje u Biočinovićima, realizovan je 6. Svečana akademija povodom 66 godi- seminar u sportskom penjanju koji je vodio na PSCG referentni predavač Matjaž Šerkezi, pred- 7. Takmičenje u planinarskoj orijentaciji stavnik Slovenije u komisiji Međunarodne “Montenegro kup 2017” planinarske federacije (UIAA) u kojoj se bavi standardima, obukama i treninzima. 8. Sportsko penjanje - seminar U hotelu Bianca održan je XVIII sastanak Balkanske planinarske unije. U pitanju je Planinski festival – Kolašin 2017 zvanično regionalna planinarska asocijacija koju čine je otvorila, 02. juna u 19 sati, predsjednica planinarski savezi svih balkanskih zemalja, opštine Kolašin, gospođa Željka Vuksano- od Turske do Slovenije. Ovom sastanku su, vić. Nakon otvaranja festivala uslijedilo je pored delegacija članica Balkanske planinar- Mr Darko Brajušković otvaranje izložbe fotografija sa nagradnog ske unije, prisustvovali i predstavnici Češke,

8 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 9 realizovano. Ekipe su se okupile u kasarni „Breza“ Ilina Arsova u Kolašinu, gdje je nakon ceremonijala otvaranja i pozdravnih riječi od strane PSK „KOM” Dragoslava Vujovića iz PSCG (Komisija za orijentacione sportove) i predstavnika VCG počeo takmičarski dio. NAJBOLJI U DRŽAVI Na stazi od oko 8 km za muškarce (i SAN O 7 nešto kraćoj za žene) ekipe iz svih crno- gorskih klubova su se borile za naslov Šampiona države za 2017. godinu. U ženskoj konkurenciji, tročlana ekipa planinarskog kluba „Kom“ iz Andrijevice SVJETSKIH je bila ubjedljivo najbolja. Drugo mjesto je pripalo ekipi PSK „Javorak“ iz Nikšića. U muškoj konkurenciji, takođe, prvo mjesto je osvojila ekipa planinarskog kluba „Kom“ iz Andrijevice, druga je bila ekipa Kluba vojnih planinara „Kapetan“ iz VRHOVA Kolašina, dok je trećeplasirana bila ekipa re nešto više od 10 godina, jula ljaju na Južno Američkom kontinentu pre svega zbog veoma loših vremenskih PSK „Javorak“ iz Nikšića. 2006. god., kao član spasilačkog gde sam sa uspehom savladala nekoliko uslova, intenzivnih snežnih padavina i Diplome najboljima u obje konkuren- tima Makedonskog Crvenog Kr- vrhova visine između 5000 i 7000 me- lavina koje su prouzrokovale nekoliko cije je uručio Predsjednik Planinarskog sta uspela sam da stignem do tara, postajući prva Makedonka koja se nesreća sa tragičnim posledicama. U sva- Saveza Crne Gore dr Dragan Bulatović vrha, veoma lepog i najvišeg uspela na najviši vrh Jušne Amerike od kom slučaju to je za nas bilo jedno veliko , koji je zahvalio svim takmičarkama i Pvrha Alpa i Zapadne Evrope, Mon Blan, 6963 m., Akonkagvu. Pri tome je uspon iskustvo koje nam je na najteži način po- takmičarima na učešću i izrazio veliko na nadmorskoj visini od 4807 metara. ostvaren “solo” u vremenu nacionalnog kazalo da se planina mora poštovati. Još zadovoljstvo što je sve proteklo u naj- Ovaj uspon predstavlja početak moje rekorda od samo 6 dana. tada sam znala da ću, jednog dana, ovaj boljem redu. Posebne čestitke je uputio intenzivne želje i predanosti da što više Pasija ka uspinjanju i visinama rezul- pokušaj, ali sa mnogo većim iskustvom i Anastasija Đurković, Nemanja Ćirović, najboljima – Planinarskom klubu „Kom“. vremena provodim na velikim visinama, tira u novi intenzivni trening na Alpima. poznavanjem ćudi ove planine, ponoviti. retkom vazduhu i snegu. Svi moji budu- Tamo smo se, 2011 godine, sa Ilijom, po- Konačno, 2013. godine, uz podršku Anđela Jojić, Ivan Guberinić, Na ovaj način mlade takmičarke i ta- mičari iz Andrijevice su pokazali da se ći planovi bili su usmereni ka penjanju i peli na Mon Blan, Brajthorn i Materhorn, Federacije planinarskih sportova Make- Milena Đurković i Rade Đeković. jedino upornim i kvalitentnim radom planinarenju, iako, u to vreme, to nisu bili jedan za drugim, u periodu od nešto više donije, Agencije za mlade i sport, mno- niti moj prioritet niti moja profesionalna od 10 dana. Ujedno, to predstavlja i prvi gih sponzora i individualnih podržavača okviru Planinskog festiva- je na takmičenju učestvovao sa svoje mogu postići dobri rezultati. Planinarski klub „Kom“ ulaže u obrazovanje i eduka- orjentacija. Nakon dvegodišnjeg rada i uspon na Materhorn sa Italijanske strane započeli smo projekat “Prva Makedonka la koji je održan u Kolašinu, dvije ekipe (u muškoj i ženskoj konku- uspinjanja po planinama i stenama Azi- (preko t. zv. Lavljeg greben) nekog Ma- na Everestu”. Pored toga što je to bio moj 3.juna 2017. godine je reali- renciji). ciju svojih mladih članova, a oni to uz- vraćaju svojim rezultatima. je (2008-2009, god.) moji apetiti ka sve kedonca, kao i prvi uspešan uspon jedne lični san i životni izazov, projekat je pred- zovano Nacionalno prvenstvo Organizator takmičenja je bio Plani- većim visinama naglo rastu. Do kraja Makedonke na ovu prelepu Alpsku pira- stavljao i istorijski nacionalni moment. - Ekipno takmičenje u plani- narski Savez Crne Gore, odnosno Komisi- PSK „KOM“, 2009. god. sa mojim partnerom Ilijom midu. Ovaj korak je znatno povećao nivo Make- Unarskoj orijentaciji. ja za orijentacione sportove. Takmičenje Ristovskim, iskusili smo draž uspona na Zajedno smo, iste godine, ostvarili još donskog visokogorskog planinarstva. To Andrijevica Planinarski klub „Kom“ iz Andrijevice je bilo veoma kvalitetno organizovano i više vrhova visine između 3000 i 5000 veći izazov (vrh Ama Dablam u Nepa- je posebno bilo izraženo kod žena, što je metara u Kini, Indoneziji, Kazahstanu i lu, visine 6856 m.). Ekspediciju je vodio uticalo jako pozitivno na promociju pla- Turskoj. Nije bilo lako puto- Britanac Tim Mozdejl (Tim Mosedale). ninarskih sportova i na jačanje motivaci- vati i penjati se, a u isto Ova ekspedicija predstavlja izvanredno je u društvenoj zajednici. vreme raditi i obez- iskustvo za nas oboje, uvodeći nas u više Nakon 10 vrhova iznad 5000 metara ukupnom plasmanu, dok je ekipa juniora beđivati sredstva za nivoe visokogorskog planinarstva na str- i 2 blizu 7000, veoma veoma dobrom Izvještaj sa takmičenja u osvojila IV mjesto. ispunjavanje pasije me tehničke uspone. Ama Dablam pred- iskustvu u uspinjanju na strme stene sa ili Ekipa seniora II nije završila trku. visokogorskog stavlja san mnogih planinara-alpinista a, bez užadi osećala sam se i psihički i fizički U ukupnom plasmanu, naša repre- planinarstva. u svakom slučaju, i naš. To je jedna snaž- spremna za najviši vrh na svetu, 8848 m planinarskoj orijentaciji zentacija je osvojila II mjesto. Avanture na i opasna planina, estetički lepa, koja, visoki Everest (Sagarmatha). Selektor naše reprezentacije je bio se nastav- izazivajući veliki respect, predstavlja mo- Ekspedicija na Everest predstavlja jedan dug Dragutin Vujović, načelnik Komisije za tivaciju za svakog planinara. put, koji je veoma zahtevan, kako fizički tako i psi- planinarsku orijentaciju. Sa samog vrha Ama Dablam imali hički. Treba provesti oko 2 meseca uz ograničene BMU MOC – RAJAC 2017 Matija Vujović smo izuzetno lep pogled na vrh zalihe, higijenske uslove, hrane, komfora i pirtom periodu od 6-8. oktobra 2017. sveta (Mont Everest). Upravo živeti u improvizovanim uslovima. Ekspedicija godine, na planini Rajac u Sr- tada se, kod mene, poja- predvođena Timom Mosdejlom zahteva od svih biji, održano je takmičenje u vio prvi unutrašnji osećaj članova visoko nivo samostalnog delovanja. Nakon planinarskoj orijentaciji. da ja to mogu. Međutim, pre bilo 3 nedelje prilaza Baznom kampu i 2 nedelje visin- Crnogorsku reprezentaciju kakvog pokušaja, htela sam da dobijem skih aklimatizacija do kampa 3 na 7350 metara, Uje predstavljalo 9 članova: još veće “visinsko” iskustvo. U tom cilju bili smo spremni za uspon na vrh i čekali na prozor pogodnih vremenskih uslova. Kako nam je cilj bio Ekipa seniori I : Djordjije Vujičić, Dejan sam, u 2012 godini, organizovala malu ekspediciju na vrh Afrike, Kilimandžaro. da izbegnemo gužvu u tesnim prolazima, krenuli Vujičić i Marko Blečić Sama ekspedicija je bila posvećena mo- smo ranije od ostalih grupa. 22. maja 2013. krenu- Ekipa seniori II : Igor Ćirović, Milija Ći- joj majci, koja je, kao doctor, pratila našu li smo sa južnog sedla u 8 sati uveče i stigli na vrh rović i Radojka Cerović grupu. Njen san je bio da ode na “Kili” i 23. maja u 3:15 nakon ponoći. Putem nismo sreli Ekipa juniori : Matija Vujović, Vasilije ovo je bila njena prilika. To je bilo jedin- mnogi ljudi. Iako je bilo malo prerano čekati na Vujović i Martin Spaić stveno iskustvo majke i ćerke pokazujući izlazak sunca, uživali smo u obrisima lepe Hima- Takmičenje se sastojalo od dnevne i svetu jednu inspiraciju žene (65) koja lajske panorame koja se postepeno pojavljivala noćne trke, rešavanja teorijskih testova je dostigla visinu od skoro 5000 m. bez sa zorom. Sam završni uspon je trajao 7 dana po i zadataka uz razdvajanje takmičara. Ak- ikakvog prethodnog treninga. Maja iste sledećem rasporedu: Dan 1: Bazni kamp – Kamp tivnosti su se obavljale po izuzetno lošim godine, sa Ilijom i Nadirom smo pokušali 2; Dan 2: odmor; Dan 3: Kamp 2 – Kamp 3; Dan 4: vremenskim uslovima sa niskom tempe- uspon na Denali (Mt MckKinley), najviši Kamp 3 -Južno sedlo: Dan 5: Čekanje da se vetar raturom. vrh Severnoameričkog kontinenta, po- umiri – oko 8 uveče, polazak na završni uspon do Kao i prethodne godine, na takmiče- znatim i kao najhladnijom planinom na vrha; Dan 6: Uspon na vrh - Kamp 2; Dan 7: Kamp nju u planinarskoj orijentaciji u Sloveni- svetu. Sama ekspedicija je organizovana 2 – Bazni kamp. ji, naše ekipe su pokazale da su u ovom bez podrške Saveza a u sopstvenoj orga- Nastaviće se… sportu veoma konkurentne. nizaciji i logistici. Ekspedicija se završila Ekipa seniori I je osvojila III mjesto u na 5100 metara nadmorske visine, i to,

10 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 11 Tekst: Dražen Drašković foto: Arhiva PSCG putujem svijetom u potrazi za novim vr- A da li Satyabrata Dam ima strah. Plaši li SUSRETI: Satyabrata Dam, planinar iz hovima i avanturama... se svojih pokušaja kad ih planira ili kada ih OLAŠIN. Lagan korak kola- ostvari. Kaže da svi planinari imaju strah od Život u trenu Kada je iznad Kolašina proteklih dana Indije koji je obišao 172 države i „sreo“ šinskim ulicama. Kao da pod- nepoznatog, od smrti, nezgode. Nemoguće osvajao vrhove Bjelasice i Komova, imao je skakuje prelazio je dionicu od Satyabrata Dam kaže da su ga pla- je da čovjek nema straha. Ali taj strah treba uvijek jednako snažnu emociju i uzbudjenje. marketa „Voli“ gdje je kupovao nine naučile da živi jednostavno i da da je kontrolisan i iskorišten tako da bude se sa 400 vrhova viših od 4000 metara I nema za njega malih i velikih planina. Sve zdravu hranu do kafe bara „Se- je sreća mnogo dostupnija nego što naša prednost... su planine – planine. I svaki vrh je – cilj. Pita- lekt“ gdje se nalazio sa prijateljima iz Ko- se čini... K li smo ga kako se osjeća kada dotakne vrh, – U suprotnom će nas strah učiniti hendi- lašina i Planinarskog saveza Crne Gore. I – Uvidio sam koliko nam je malo kada ispuni cilj... kepiranim i spriječiti da dosegnemo svoj razmišljanje – možda je ovaj čovjek na- potrebno za sreću i zadovoljstvo. Kada puni potencijal. Strah nas sprečava da is- pravio više koraka planinskim usponima idemo ka planini nosimo u sebi samo – Prvo se zahvalim planini što mi je omo- poljimo i ono za šta smo spremni. Strah i nizbrdicama, gradskim ulicama. Možda ono što nam je stvarno potrebno. Ra- gućila da stignem bezbjedno vrha i po- nam uzima ono što nam pripada. Ja sam STRAH SE U se ne snalazi na ravnini... dost koju osjećamo na planini je neu- klonim joj se u znak poštovanja. Zatim u svom životu strah zamijenio radoznalo- Sataybrata Dam je čovjek koji je uspješ- porediva sa nekom drugom. Pogled, sjedem, dišem i razgledam okolo. Ne tra- šću. Tako umjesto straha od nepoznatog, no predvodio sve ekspedicije od južnog osjećaj, ostvarenosti, prijateljstva gan ni za čim. U tom momentu osjećam radoznalošću otkrivan nepoznato i to je do sjevernog pola. Popeo se na preko 400 koja stvaramo, trenuci koje proživlja- radost što sam još uvijek živ i što imam jedan od najvećih izvora moje motivaci- vrhova visine preko 4000 metara. Poželio je vamo. Naučio sa, da živim u momentu, je. Radoznalost me pretvara u istraživača ŽIVOTU i uspio da prepješači Afriku svom njenom u trenutku, ne žaleći za prošlošću i ne jer želim da otkrijem, naučim i iskusim dužinom ali i da skija ledenom površinom brineći za budućnosti. U tom trenut- stvari koje nijesam do sada i koje mož- Grenlanda. Posjetio je 172 zemlje ove pla- ku na vrhu planine nema ni prošlosti, Majčina da niko nije. Moje avanture su način da nete a pored planinarenja voli kriminologi- ni budućnosti. Samo živim taj trenu- istražujem svijet ali i da otkrivam svoje ju, fotografiju, muziku. Voli da piše, motiva- tak i postižem harmoniju uma, tijela, istinsko biće. Svi moji usponi su duhovni cioni je govornik, predavač o liderstvu... duše... pravila POBJEĐUJE usponi. Mnogo puta sam doživljavao ne- Da li je ovaj Indijac čovjek sa neke dru- Majka je riječ koju često pominje sreće, bio zatrpavan lavinama, suočavao ge planete. Ovu misao preformulisali smo planini se odlazi sa respektom i poniznošću Satyabrata Dam. Kao da je u sebe se sa smrću ali sam se trudio da budem u pitanje – kako se osjeća kada je u životu i sa željom da naučimo a ne da pokažemo uselio sve majkine riječi, savjete, živ i da se ne plašim smrti nego što je ona uradio toliko stvari prije drugih? Kako je biti koliko smo snažni. Sa planine se vraćamo ne poglede. Saopštava tri majčina pra- nastupila. Upravo tako sam svoj strah RADOZNALOŠĆU ostavljajući tragove svoga prisustva... vila... pretvarao u svoju korist. – Nikada u životu ne radite nešto Mali smo mi – Za mene su planine hramovi. To su sve- samo zbog novca. Radite ono što vo- Dragan Bulatović, predsjednik Planinar- Naučio sam da živim u momentu, ne žaleći za prošlošću ta mjesta a moji planinarski poduhvati lite i želite da radite. Uvijek vjerujte u skog saveza Crne Gore je sa svojim saradni- za mene su hodočašća. Moj prvi vrh je svoje snove, jer ako vi ne vjerujete u cima bio pravi domaćin planinaru iz Indije. i ne brineći za budućnošću. Radoznalost mi je pomogla da osvajamo bio Kalahoi na Himalajama. To je tehnič- njih, neće vjerovati ni niko drugi. Slu- Mijo Kovačević, najstariji crnogorski plani- ki zahtjevan vrh okružen ledom i kame- šajte razum ali pratite srce, jer onom nar mu je uručio specijalno priznanje. Do- da strah uvijek preinačim u svoju korist. Ne volim da me njem. Tada sam imao 12 godina i osjećao intuicijom zna ono što vaš mozak ne maćin u Kolašinu je bio i Milosav Bato Bula- vrhove sam se čudno na neki način. Popeo sam može znati.. tović. Crna Gora je bila jedna od 172 države hvale, još sam mali dječak, još je toliko nepoznatog pre- se na toliki vrh a osjećao sam se kao da na svijetu kojoj je svoju radoznalost darovao da mnom... Kada smo ga pitali koji osvojeni sam kod kuće. Tada sam shvatio da sam Stayabrata Dam. Pitali smo ga da rangira vrh smatra najvećim uspjehom, go- rodjen da bih stizao na vrhove, da je to priliku da vidim svijet sa tog predivnog Crnu Goru medju 172 svjetske adrese svoji tovo se naljutio zbog glagola „osvo- svrha moga postojanja. Najvažnija stvar mjesta. I nema potrebe za traganjem u vrhova i avantura. jiti“... toga moga prvog susreta sa vrhovima tom trenutku. Ono što zaslužujem, doći – Morate razumjeti da nikada ne je što sam tada osjetio koliko još ima vr- će ka meni prirodnim putem dok god u – Definitivno ste u top 10 zemalja na svi- smije koristiti pojam „osvojiti“ kada hova koje treba da vidim, da dotaknem, potpunosti preživljavam svaki momenat jetu. Priroda i sjajni ljudi čine ovu zemlju je riječ o planini ili nekoj drugoj sili da budem na njima. Zato sam krenuo da i održavam svoja čula pristupačnim. fantastičnom.Vidio sam nasmiješena lica, prirode. Mi ne osvajamo vrhove, ne riječi dobrodošlice, prijateljstvo na sva- možemo, previše smo mali. Mi samo kom koraku... posjećujemo vrhove. Popeo sam se na Crna Gora u tri riječi ...Raj na zemlji kaže 400 vrhova koji su iznad 4000 metara Stayabrata Dam.... i gotovo je nemoguće da medju njima izdvojim jedan kao najveći uspjeh. Ali (Preuzeto iz “Pobjede”) neki su ipak nezaboravni i stalno dola- ze u sjećanja...Čakrarahu, Materorn, Nort Fejs, Kasin, Bijela igla na Himala- jima i mnogi drugi. Sramota me

vlasnik onoga što je drugima nemoguće i je kad me nedostižno a sve se dešava voljom i kora- kom. Njegova nadmoć u odnosu na ostale nije mjerena materijalnim nego duhovnim, hvale voljnim, fizičkim... Predaje o liderstvu ali se ne sma- – Zahvalan sam životu i svim mojim pri- tra liderom. Kaže da je kao mali dje- jateljima širom svijeta, bilo da su plani- čak, kao Alisa u Zemlji Čuda.. nari ili ne. Svima koji su me ohrabrivali – Još ništa nijesam uradio. Put je da uvijek idem naprijed. Sa druge stra- preda mnom i cijeli svijet nepoznatog ne sam skroman i ponizan jer nijesam je ispred mene. Ni jedan rekord nije- ostvario veći dio stvari koje nam život sam postigao sa namjerom.To se desi- nudi. Osjećam se srećno i povlašćeno lo samo od sebe. Ja sam se samo peo, zato što imam najbolju majku. Njoj du- istraživao, pratio svoje srce a ostalo se gujem sve. Ona je ta koja me je podsti- desilo samo od sebe. Zapravo se po- cala da vjerujem u svoje snove i da ništa sramim kada ljudi govore velike stva- nije nemoguće... ri o meni jer sebe ne gledam na takav način. I dalje učim, rastem, sanjam, Kaže da su planine i visine najbolje učio- postavljam pitanja... nice jer nas uče onom što zapravo jesmo. Ka Na Bukumirskom jezeru: Bato Bulatović, Rašo Rakočević, Kiki Tsakaldimi i Satyabrata Dam Planinarske br. 5 Planinarske novine br. 5 12 novine Satyabrata Dam, Kiki Tsakaldimi sa dr Draganom Bulatovićem 13 i Tanja Ivanović predsjednikom PSCG. Štek je volio tvrti vrh na svijetu po visini i spusti se u isti bazni kamp zaleđene preko glečera Khumbu. U aklimatizacionom procesu, vertikale... Nije stigao da njegov partner Šerpa Tenja zadobio je promrzline i bilo mu je potrebno nekoliko sedmica da se oporavi. Uli je nastavio sa solo aklimatizacijom. 29. aprila je promije- posjeti Crnu Goru nio plan da ide do Everestovog kampa 2 i krenuo je na obližnji Nupce. Narednog dana, oko 4,30 h započeo je penjanje. U početku ga je pratio francuski alpinista Ja- laninarski klub „Visokogorci Crne Gore“ nik Graziani, a kasnije je nastavio sam. Šta se tačno de- je imao ideju da Uli Šteka dovede u Crnu silo neće se nikada saznati. Trista metara prije vrha, Uli Goru koji bi ispenjao neke od naših vr- Štek je pao niz padinu. Njegovo tijelo je nađeno hiljadu hova i održao predavanje za planinar- metara niže. Psku javnost u našoj zemlji. Preko zajedničkih prijatelja, slovenačkih alpinista, dogovarane TAMO GDJE JE ŽELIO DA BUDE su pojedinosti. Čekao se povoljan momenat „Kad sam na planinama, ja sam tamo gdje želim da i vrijeme koje bi odgovaralo Šteku za ovu po- budem“, govorio je Uli. „Tamo sam srećan i zadovoljan. sjetu. Na žalost, tragedija na Himalajima nas je Osjećam se slobodno i mogu da radim šta hoću. Posta- uskratila da uživo čujemo slavnog alpinistu, ali vio sam svoje parametre. Uvijek sam uživao u solo pe- i njega da se upozna sa našim prekrasnim pla- njanju. Volim interakciju sa prirodom. Ne postoji ništa ninama. osim tebe, kamena, leda, planina... Iako tamo osjećam Planinarski svijet da sam mali i beznačajan, na planinama živim život pu- nim plućima i igram se kao dijete“. penjanje sjevernog zida Cholatse (6440 m) i istočnog U postu napisanom neposredno prije nesreće na zida Taboche (6505 m). Nakon ovog uspjeha, poznati svom sajtu, Štek je sa javnošću podijelio svoje raz- magazin „Climb“ ga je proglasio jednim od najbolja tri mišljanje o prolaznosti uspjeha i neizbježnom padu alpinista u Evropi. Prvi brzinski rekord na sjevernoj stijeni Eiger-a Štek Na Himalajima stradao je postavio 2007. godine kada je ovaj smjer na jednom od „poslednjih problema Alpa“ savladao za 3 sata i 45 legendarni alpinista Uli Štek minuta. Uli se nije zadovoljio ovim rezultatom pa je sle- Čovjek koji je deće godine isti smjer savladao za 2 sata, 47 minuta i 33 Uli Štek sekunde. Iste godine je izvršio brzinski rekordni uspon na Gran Žoras za 2 sata i 21 minut a sledeće godine na postao brend Materhorn za 1 sat i 56 minuta, čime je zaokružio čuve- nu „alpsku trilogiju“. Te 2009. godine dobio je nagradu li Štek je bio poznat po svom beskom- „Zlatni cepin“ najveće priznanje u svijetu alpinizma, promisno metodičnom pristupu alpi- LEGENDA svojevrsni alpinistički Oskar. Iste godine je ispenjao nizmu i sposobnosti da nastavi dalje ada je Uli Štek 2013. doživio incident u baznom smjer „Golden Gate“ u čuvenoj stijeni El Capitain u SAD. gurajući sebe iza granica ljudske izdr- kampu Everesta sa pobješnjelim Šerpasima, bilo Uli je napravio i niz zapaženih uspona na Himalaji- Užljivosti. Postavio je nove standarde u alpiniz- je pitanje da li će se jedan od najboljih alpinista ma. 2009. godine je ispenjao Gašerbrum II (8035m) na mu i odigrao veliku ulogu u promociji sporta. svih vremena ikada više vratiti na najvišu goru Karakorumu u Pakistanu, 2011. Šišapagmu (8013m) Jednostavno, za života je stvorio brend zvani SE PRESELILA svijeta. Vratio se ove godine sa smjelom idejom. južnim zidom i Čo Oju (8188m). Sledeće godine je is- „Uli Štek“ i postao legenda. KIdeja je bila u skladu sa Ulijevim planinarskim karakterom penjao najviši vrh svijeta Mont Everest, bez dodatnog da radi neobične stvari u svjetskom alpinizmu i pokuša ono kiseonika. što nikom nije uspjelo do tada. „Neuspjeh za mene bi bio POVRATAK HIMALAJIMA samo da se ne vratim živ kući“ rekao je Uli prije odlaska na koji dolazi sa godinama. „Postaješ stariji i dolazi vrijeme U LEGENDU Himalaje. U aprilu 2013. godine, Uli Štek, Simone Moro i kada moraš da prilagodiš projekte svojim godinama. Na žalost, najbrži penjač današnjice, „Švajcarska mašina“, Džonatan Grifit doživljeli su bizaran napad Šerpasa u A svijet nastavlja da se okreće.“ Životnu filozofiju je isti- kako su ga zvali, doživio je neuspjeh. Planinarskim svijetom baznom kampu Everesta kada su ovi poznati penjači cao jednostavnom porukom: „Ne gledam unazad, gle- je brzinom munje, 30. aprila stigla šokantna vijest. Bez povrijeđeni. Mnogi alpinisti svijeta su smatrali da se, dam naprijed. Živim ovdje i sada“. mnogo detalja, objavljeno je da je Švajcarac poginuo iz- nakon ovog incidenta, Štek neće vraćati Himalajima Napisao je tri knjige. U svojoj trećoj knjizi koju je Piše: među kampova 1 i 2 na Nupceu, prilikom aklimatizacionog ali on je, već na jesen iste godine otišao na Anapurnu Milan Radović napisao zajedno sa slobodnom novinarkom Karin Ste- uspona. Nakon što je njegov partner Šerpas Tenji doživio (8091m), najsmrtonosniji osamhiljadaš. Nakon dva ne- inbach prošle godine, slikovito je opisao staze uspjeha promrzline, Uli je odlučio da nastavi sam proces aklimati- supješna pokušaja, 2007. i 2008. godine, da solira juž- i neuspjeha iz poslednjih nekoliko godina bavljenja zacije. Kako se desilo da padne u provaliju, vjerovatno će nom stijenom Anapurne, Štek je došao na ovu planinu alpinizmom. Opisao je svoje nevjerovatne uspone ali zauvijek ostati tajna. Sudbina je htjela da Uli Štek bude prva sa istim ciljem. Treći put je uspio i ponovo zadivio pla- i dramatična dešavanja na Mont Everestu i Šišapagmi, žrtva Everesta ove sezone. ninarski svijet. Solo uspon Južnim licem je impresivan izazvana, na jednom vrhu ljudskim djelovanjem a na podvig. Južna stijena Anapurne se smatra jednom od „SWISS MACHINE“ drugom prirodnom stihijom. najpoznatijih, najmoćnijih i najopasnijih planinskih zi- Imao je nove ideje i planove. Jedan od glavnih Uli Štek se stalno kretao, čini se, sa druge strane granica dova na svijetu sa 2500 metara stijene i leda. Štek je od svojih ciljeva je bio da svoje znanje i iskustvo prenese ljudskih mogućnosti. Napravio je niz nevjerovatnih uspona, baznog kampa do vrha i nazad izveo uspon za 28 sati. svjetskim alpinistima. Iza legendarnog penjača stajao a zbog brzine penjanja prozvali su ga „Švajcarska mašina“. Alpinistički mediji i planinarska javnost ocijenila je ovaj je niz velikih brendova, najčešće proizvođača planinar- Čitav život je posvetio planinama, rođen je u njima, živio poduhvat kao jedan od „najimpresivnijih himalajskih ske i alpinističke opreme koji nijesu žalili sredstva da u je u planinama.Bavio se paraglajdingom, trčao maratone. U uspona u istoriji“. Uli je za ovaj uspon dobio, po drugi svom timu imaju najbržeg penjača svih vremena. 41. godini zauvijek se predao planini... put, nagradu „Zlatni cepin“. Na žalost, kao i u slučaju Tomaža Humara i mnogih Uli Štek je rođen 04. oktobra 1976. godineu Ringenber- Krajem 2015. godine, Uli Štek je na Eiger-u ponovo drugih, pokazalo se da ima „nemogućeg“ puta i da po- gu kod Berna u Švajcarskoj. Teško je nabrojati šta je sve oborio sopstveni rekord ispevši najtežu sjevernu sti- stoje granice ljudskih dometa. Teško ih je prepoznati u uradio u svojoj planinarskoj karijeri, ali je postao poznat po jenu Alpa za, nevjerovatnih, 2 sata, 22 minuta i 50 se- vječitom nastojanju da se one pomjere, ali da postoje, brzini penjanja i rekordima koje je postavio i koji će biti teš- kundi. Te godine ispenjao je sve alpske četirihiljadaše, postoje. Uli Štek ih je, u alpinizmu, pomjerio do neslu- ko dostižni.Već sa sedamnaest godina penjao je smjerove 82 vrha za 62 dana. Čitava alpinistička svjetska javnost ćenih dimenzija. Vidjećemo koliko će vremena proći da ocjene 9 po UIAA standardu. Sa osamnaest godina popeo je samo čekala koje je sledeće „ludilo“ koje je smislila se pojavi neko ko će preskočiti ljestvicu koju je podigao je sjeverno lice Eiger-a i Bonati smjer u masivu Mon Blana. U „Švajcarska mašina“. Nijesmo dugo čekali da saznamo Uli Štek. junu 2004. godine zajedno sa Stephan Siegrist-om je popeo Uli Štek sa penjačkim njegove namjere. Projekat je bio, opet jedinstven, da „Learn from Yesterday, live for today, hope for tomo- Eiger, Monch i Jungfrau za nevjerovatnih 25 sati. Sledeće partnerom na nekom uradi ono što nikome, do sada, nije pošlo za rukom: da row“, poruka je koja zauvijek ostaje iza ikone svjetskog godine je zabilježio još jedan uspjeh u “Khumbu-Express“ Horbein rutom po Zapadnom grebenu ispenje Mont od vrhova alpinizma. ekspediciji. Ekspedicija je zamišljena kao prvo samostalno Everest a zatim nastavi traverzirati na Loce (8511m), če-

14 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 15 PLANINSKI VRHOVI

U CRNOJ GORI PROKLETIJE Brada Karanfili Čakor-Vaganica 188. Rbatina 2.401 Planine Kučke Krajine 61. Vrh Vajuše 2.210 122. Planinica 2.077 189. Lučin vrh 2.396 1. Žijovo 2.131 62. Južni vrh 2.441 123. Vaganica 2.111 190. Prutaš 2.393 2. Vila 2.033 63. Sjeverni vrh 2.460 124. Crvena Glava 2.007 191. Planinica 2.330 3. Ždrebarnik 2.103 64. Veliki vrh 2.490 125. Prijedorska Glava 2.003 192. Šupljika 2.310 VIŠI OD 2000 MNM 4. Jovanov vrh 2.084 65. Koplje 2.200 Bjelasica 193. Terzin bogaz 2.303 5. Viljenica 2.009 66. Hadžijino brdo 2.120 126. Velika crna glava 2.139 194. Obla glava 2.303 6. Vilijar 2.121 67. Očnjak 2.185 127. Zekova glava 2.117 195. Sjeverni vrh 2.287 7. Šila Velja 2,129 68. Karanfil Ljuljaševića 2.240 128. Mala crna glava 2.122 196. Veliki međed 2.285 8. Šila Mala 2.022 69. Veliki Karanfil 2.250 129. Strmni pad 2.060 197. Suva rtina 2.284 9. Izašila 2.062 70. Karanfil Brade 2.220 130. Potrkova glava 2.009 198. Štit 2.247 10. Surdup 2.184 71. Mali Karanfil 2.119 131. Razvršje 2.033 199. Mliječni štit 2.236 11. Štitan 2.165 72. Vrh Podgoja 2.021 132. Crna lokva 2.008 200. Veliko vjetreno brdo 2.231 12. Smojan 2.064 Bjelič 133. Troglava 2.072 201. Južni vrh 2.231 13. Krisitor 2.024 73. Maja e Qokishtes 2.231 134. Obradova glava 2.056 202. Sedlena greda 2.227 14. Pasjak 2.051 74. Maja e Qaf Valjbonit 2.146 135. Raičeva ravan 2.070 203. Srednji vrh 2.222 15. Treskavac 2.024 75. Maja e Rosave 2.182 204. Mali međed 2.217 16. Velji vrh 2.089 Hajla-Žljeb 205. Minin bogaz 2.215 76. Maja e Rosit 2. 525 136. Vrh Hajle 2.403 17. Maglič 2.124 77. Maja e Alis 2. 230 206. Sagorjela ploča 2.215 18. Vila (Rikavac) 2.093 137. Košutanska Hajla 2.281 207. Balja greda 2.204 78. Maja e Qafe Cezles 2.496 138. Dramadol 2.119 Komovi 79. Maja e Shpines se Bukur 2.464 208. Uvita greda 2.199 139. Vrh Žljeba 2.365 209. Gologlav 2.196 Priredio: Mijo Kovačević 19. Kom Kučki 2.487 80. Maja Qafa e Preslopit 2.294 140. Mali Žljeb 2.255 20. Kom Ljevorečki 2.469 81. Breg Maljsor 2.110 210. Pašina gomila 2.196 141. Suvi vrh 2.016 211. Malo Vjetreno brdo 2.178 21. Kom Vasojevački 2.460 82. Maja e Sokolit 2.031 142. Ahmica 2.272 22. Rogamski vrh 2.303 83. Maja Nika 2.213 212. Crvena greda 2.164 časopisu Planinarskog saveza Hrvatske „Naše planine“ vrijeme, u više knjiga i vodiča o našim planinama. Podatke na Plav- 23. Suvovrh Velji 2.211 84. Zla Kolata 2.535 Sinjavina- Moračke planine 213. Raklje 2.159 1-2, 1990. godine, objavljen je prilog pod naslovom: Naši sko-Gusinjskom sektoru, preuzeo sam iz knjige „Plavsko –Gusinjske 24. Suvovrh Mali 2.028 85. Dobra Kolata 2.528 143.Torna (Babin zub) 2.277 214. Čvorov bogaz 2.152 najviši vrhovi, autora Vladimira Volenca, planinara i pla- Prokletije-četrdeset sedam planinarskih staza“, autora Rifata Mulića, 25. Bavan 2.252 86. Leđa Kolate 2.441 144. Sto Trnovački 2.132 215. Zubci 2.148 ninarskog pisca. Sve do tada, podatke o vrhovima iznad iz 2009. godine, jer smatram ga najboljim poznavaocem planina u 26. Planinica 2.153 145. Kokorovac 2.167 216. Previja 2.145 2.000 metara, u bivšoj Jugoslaviji, objavio je jedino Ju- ovom dijelu Crne Gore. Jedan broj vrhova(preko 20) nalazi se na Borovi-Šćapice 146. Gradište 2.214 217. Veliki štulac 2.104 27. Bindžin vrh 2.076 87. Južni vrh Bora 2.149 goslovenski leksikografski zavod 1961. godine, u „Atlasu svijeta“ i u 147. Ljeviško Gradište 2.121 218. Buruškovac 2.094 U graničnoj liniji prema Albaniji, kao i dva prema Bosni i Hercegovini. 28. Maja e Zabeljit 2.130 88. Vrh Bora 2.106 148. Crvena greda 2.046 219. Ružica 2.093 tom popisu bilo ih je 146. I na kraju, ovaj broj visokih vrhova, do kojih sam došao, ne tvr- 29. Mojan 2.161 89. Kuj i Kadis 2.094 Ovaj podatak, pokrenuo je interes kod gospodina Volenca, da se dim ni apsolutno tačnim niti konačnim i unaprijed prihvatam svaku 30. Mali Mojan 2.121 149. Jablanov vrh 2.203 220. Vrh Ališnice 2.091 90. Ćemena 2.036 150. Savina greda 2.101 221. Izmeđaj 2.091 ozbiljno i studioznije posveti ovom pitanju. Lično je obišao i upo- dokumentovanu i dokazanu primjedbu. Ja sam ovo uradio za moju Andrijevica-Plav-Gusinje 91. Bajrak 2.074 znao mnoge visoke planinske vrhove u Jugoslaviji, ali je do većine dušu i očekivati je, da će se neko ovim baviti detaljnije i studioznije. 151. Mužički vrh 2.096 222. Veliki Lojanik 2.091 31. Veliki vrh 2.157 92. Vrh Šćapice Kukića 2.044 152. Veliki Rasovat 2.070 podataka o vrhovima, došao koristeći podatke iz topografskih karti, 223. Ranisava 2.084 32. Paunova glava 2.163 93. Vrh Šćapice Vučetovića 2.006 153. Mali Rasovat 2.005 224. Zagulj 2.063 razmjere 1:100000. Prilikom ovih popisa, autor je odredio i primije- 33. Vujeva glava 2.036 Horolac 154. Previski vrh 2.045 225. Prlina 2.037 nio sopstveni kriterijum, koji se odnosi na udljenost dva susjedna vr- 34. Ilijina glava 2.165 94. Jupov vrh 2.199 155. Veliki starac 2.032 226. Sjeverni Boljski vrh 2.031 ha,te visinu najdubljeg sedla između ta dva vrha. Gospodin Volenc DESET NAJVIŠIH 35. Žijeva glava 2.129 95. Maja e Karanfilit 2.075 156. Velik Pećarac 2.042 227. Duški vrh 2.030 je tada otprilike(kako i sam navodi), došao do podataka, da u Jugo- 36. Asanac 2.174 157. Babin vrh 2.013 228. Istočni Boljski vrh 2.005 37. Tomova glava 2.163 Hridovi slaviji ima 630 visokih vrhova i to: Crna Gora-180, Makedonija-170, 96. Ječam 2.011 158. Međeđi vrh 2.138 229. Mali Lojanik 2.002 Slovenija-135, Srbija-105 i Bosna i Hercegovina-40. 38. Siljevac 2.089 159. Kokotov vrh 2.003 VRHOVA U 39. Biograd 2.100 97. Veliki Hrid 2.038 Trnovačke planine-Bioč Obzirom na to da sam dugo prisutan u planinarstvu Crne Gore, 98. Šaćirov vrh 2.072 160. Kurozeb 2.124 230.Veliki Vitao 2.397 kao i na osnovu pouzdane evidencije, da sam lično obišao 212 vrho- Zeletin 99. Tepsijica 2.092 161. Žuta greda 2.104 231.Mali Vitao 2.330 va viših od 2.000 metara, u Crnoj Gori, kao i da ima nekoliko vrhova, CRNOJ GORI 40. Plana 2.126 100. Đevojački krš 2.087 162. Rogođed 2.037 232. Vrsta 2.300 manje interesantnih, na kojim nijesam bio, riješio sam da ovo pita- 41. Goleš 2.059 101. Veliki Hridski krš 2.374 163. Veliki žurim 2.036 233. Nož 2.299 nje, što tačnije i detaljnije razmotrim. Kao pouzdan, a ujedno realan 1. Zla Kolata (Bjelič) 2.535 42. Drekin vrh 2.112 102. Mali Hridski krš 2.194 164. Krstac 2.098 234. Zmajeva greda 2.297 43. Vrh Tatrije 2.095 165. Ilin vrh 2.051 i korektan način, da dođem do, što preciznijih podataka, opredijelio 2. Dobra Kolata (Bjelič) 2.528 Bjelaja 235. Bljušturni vrh 2.264 sam se za topografske karte, razmjere 1:50000. Ovo iz razloga, što 3. Maja e Rosit (Bjelič) 2.525 44. Smetine 2.053 166. Ćetkov vrh 2.036 236. Bjelački vrh 2.195 45. Kacuber 2.017 103. Ujkov krš 2.269 167. Kapa moračka (Lastva) 2.226 smatram, da karte razmjere 1:100000 ne sadrže dovoljno podataka, 4. Bobotov Kuk (Durmitor) 2.523 104. Maja e Spalit 2.203 237. Teljevića lastva 2.193 Greben 168. Zagradac 2.127 238. Jajac 2.100 kao i da karte 1:25000, sadrže previše podataka, koji u ovom slučaju, 5. Maja e Qafe Cezles (Bjelič) 2.496 Bogićevica-Starac 169. Štit morački 2.191 nebi bili realni i relevantni. 46. Veliki vrh 2.196 239. Suvor 2.016 6. Veliki vrh (Karanfili) 2.490 47. Srednji vrh 2.072 105. Krš Bogićevice 2.378 170, Štit telački 2.133 Kao što se vidi iz popisa, u prilogu, došao sam do broja od 250 7. Kom Kučki 2.487 106. Hasov vrh 2.232 171. Veliki Zebalac 2.131 Maglić vrhova iznad 2.000 metara, od kojih 125 pripada masivu Prokleti- 48. Mali vrh 2.023 240. Veliki Maglić 2.388 8. Kom Ljevorečki 2.469 49. Vrh Grebena 2.055 107. Tromeđa 2.365 172. Mali Zebalac 2.073 ja, a 125 ostalim planinama u Crnoj Gori. Na kartama, zavisno od 9. Maja e Shpines sebukur (Bjelič) 2.464 108. Ravni vrh 2.204 173. Trpezarija 2.032 241. Vrh Maglića (Granica) 2.386 Visitor 242. Klekovo Pleće 2.309 godine izdanja, u nekoliko slučaja, nalaze se različiti podaci o visini 10. Kom Vasojevićki 2.460 109. Pčelin krš 2.245 174. Crveni vrh 2.088 vrha od 1-3 metra, pa sam se odlučio za podatak,objavljen u novije 50. Vrh Plana 2.211 110. Orlov krš 2.372 175. Lijevno 2.081 243. Šarena lastva 2.232 51. Smetni vrh 2.210 111. Pasji vrh 2.405 176. Borova glava 2.006 244. Kom (Kuk)- 2.199 52. Glava 2.015 112. Mali pasji vrh 2.284 177. Stožac 2.141 245. Veliko Pleće 2.018 53. Mehov vrh 2.051 113. Oblo brdo 2.243 178. Vojinovac 2.072 Trnovački Durmitor 54. Somina 2.138 114. Crni krš (Bandera) 2.426 179. Tali 2.063 246. Trzivka 2.303 Trojan 115. Starac 2.352 180. Ruda glava 2.020 Volujak 55. Velji vrh 2.190 116. Djevojački krš 2.040 181. Lukanje čelo 2.049 247. Vrh Volujaka (Vlasulja) 2.336 56. Žuta Prla 2.090 Jelenak Durmitor 248. Veliki Oštrikovac 57. Guri e Kulj 2.120 117. Mladica 2.049 182. Bobotov kuk 2.523 (granica) 2.296 58. Mali vrh 2.122 118. Emir Brdo 2.010 183. Bezimeni vrh 2.486 Ljubišnja Popadija 119. Pišljiv krš 2.131 184. Šljeme 2.445 249. Dernečište 2.238 59. Vrh Popadija 2.056 120. Maja e Bajrakut 2.078 185. Đevojka soha 2.440 250. Mala Ljubišnja 2.073 60. Talijanka 2.057 121. Plavski Nedžinat 2.275 186. Milošev tok 2.426 187. Bandijerna 2.409

16 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 17 PLANINARSKI ASOVI: USPOMENE Prof. dr Željko Poljak Hrvatsko-crnogorske PLANINARSKI planinarske veze Mala memoarska kronika VELIKAN Piše: prof. dr Željko Poljak, Zagreb kao avijatičar, bombardirao je Veneciju! greb 1959.). PD Kamenjak iz Rijeke je (njegovu sliku kao pilota dobio sam od 1975. pod vodstvom predsjednika Vikto- ovod da ovo napišem bila je obitelji Ružić iz Sušaka). Nakon rata na- ra Stipčića (1932. - 2015.) započeo široku skupština Balkanske planinarske stanio se u Dubrovniku i ostao vjeran akciju »Krug bratimstva«, kojom je razvi- unije i svečana akademija Plani- Orjenu: osnovao je s dr Đurom Orlićem jao prijateljske veze s planinarima izvan narskog saveza Crne Gore održa- podružnicu HPD-a Orjen, nabavio spo- Hrvatske. Tako je 12. i 13. rujna 1980. or- na 3. lipnja 2017. u Kolašinu, na menutu žandarsku zgradu na Vrbanju ganizirao na Orjenu »Susret bratimstva« NAŠEGA Pkojoj mi je dodijeljeno »posebno prizna- kako bi se preuredila u planinarski dom, s PD-om Subra iz Herceg Novoga. Susret nje za dugogodišnje zalaganje za afirma- razvio je skijanje na Orjenskom sedlu, je završio velikim slavljem s crnogor- ciju i publiciranje crnogorskih planina gdje je sagrađeno i sklonište nazvano skim planinarima. Opisujući ga, Stipčić i suradnju između planinarskih saveza njegovim imenom. HPD mu je dodijelio u riječkom Planinarskom listu piše: »Svi Hrvatske i Crne Gore«. Moram istaknuti svoje najviše priznanje: imenovao gaje su pjevali, svi si međusobno čestitali... da je u Hrvatskoj bilo mnogo planinara 1931. začasnim članom, 25-im po redu dokazivali da su jednaki, da su ideje i mi- koji su zavoljeli crnogorske planine te je u 67 godina svoga postojanja. Pany je sli jednake... sve je bilo veličanstveno... DOBA vrijeme da se nešto napiše o stoljetnim 1945. emigrirao u Urugvaj, gdje je osno- odjekuje pjesma iz razdraganih grla tako hrvatsko-crnogorskim planinarskim ve- vao tvornicu tekstila. Život je završio sa- gromko da me prolaze tijelom kao neki zama, makar na anegdotski način. moubojstvom. trnci«. Dva su glavna razloga za te dugo- Orjen je svojom ljepotom osvojio i Kroniku Orjena završit ćemo zanimlji- mene, osobito Subrina stijena i njezini vom sudbinom dubrovačkog doma na Piše: Mijo Kovačević godišnje neprekinute prijateljske veze. Prvi je gotovo magičan gorski svijet u Pasovi. Kad sam 1950. vodio pohod ve- Vrbanju. Poslije raspada Jugoslavije na- području gdje Dinarsko gorje doseže lebitaša na Durmitor, na povratku smo se šao se na teritoriju Crne Gore, ali je nakon r Željko Poljak je hrvatski na- najveću visinu i ljepotu. Drugi je tradicio- 24. rujna u Dubrovniku priključili radnoj Domovinskog rata Crna Gora iznenadila učnik, doktor, književnik i nalna gostoljubivost kojom gorštaci do- akciji za obnovu doma na Vrbanju pod naše planinare lijepom gestom: sredi- publicista i jedan od najvećih čekuju hrvatske planinare i sve one koji vodstvom Ivice Šuljaka, predsjednika nom veljače 2003. ključ doma vraćen planinara na prostoru jugoi- vole njihove planine. To je i bio razlog što PD-a Dubrovnik i gradonačelnika Du- je dubrovačkim planinarima zajedno s stočne Evrope. Poljak je rođen me 1947. opčinio Durmitor i što sam se brovnika. Godine 1959. napisao sam prvi 4500 m2 okućnice. Za vraćanje u posjed D1926. godine u Zagrebu, gdje je diplomi- nakon završetka studija medicine, iako vodič po toj planini zaslužno je i PD Subra iz Herceg Novog. rao na Medicinskom fakultetu i do pen- sam rođeni Zagrepčanin, 1953. zaposlio („Orjen i njegova skupina”, PSH, Za- Nastaviće se... zionisanja 1988.godine, radio na ORL Prof. dr Željko Poljak u Crnoj Gori. klinici, kao specijalista uha, nosa i grla i profesor otorinolaringologije na Medi- ORJEN cinskom fakultetu. sopisa “ Naše planine”(danas “ Hrvatski običaja našeg naroda. Kroz svoje putopi- planinar”), ušao u Ginisovu knjigu rekor- se i zapise o našim planinama i ljudima, Specijalista otorinolaringologije, Započet ćemo Orjenom, graničnom subspecijalista iz alergologije i kliničke da , te postao apsolutni urednički rekor- piše sa posebnim senzibilitetom, iskreno der, na prostoru Jugoistočne Evrope, sa i pošteno, gdje posebno ističe gosto- planinom Hrvatske i Crne Gore. Prije 114 imunologije.Član Akademije medicin- godina tadašnji je urednik ovog časopisa skih nauka Hrvatske, član Društva hrvat- uređenih oko 14 hiljada stranica teksta i ljubivost prema strancu i spremnost da fotografija. mu se pomogne. On nije propustio niti prof. Vjekoslav Novotny (1843. - 1928.) skih književnika, član i rukovodilac mno- u nekoliko nastavaka opisao svoj uspon gih naučnih i stručnih komisija, sekcija, Bio sam pretplatnik i čitalac ovog Ča- jedan broj časopisa “ Naše planine” , a da sopisa preko 30 godina, što je ostavilo nije objavio jedan ili više priloga o crno- (1903.) na njezin vrh s Vrbanja. Na toj je odbora i udruženja.Postigao je sve na- visoravni Austro-Ugarska tada imala vo- učne titule, autor je i urednik više medi- traga na moje planinarsko obrazovanje i gorskim planinama i najčešće sa svojim iskustvo. U časopisu je objavljeno nekoli- fotografijama. jarnu, a žandarmerija zgradu, koju je na- cinskih udžbenika.Bio glavni i odgovorni kon Prvoga svjetskog rata kupila dubro- urednik Ljekarskog vjesnika, Ljekarskih ko mojih koautorskih priloga o crnogor- Poljakov život, njegova znatiželja i skim planinama. upornost ispunjen je višestrukim uspješ- vačka podružnica HPD-a Orjen. Novotny novina i drugih naučnih i stručnih ča- je na Vrbanju izazvao senzaciju jer se na sopisa i publikacija.Napisao je i objavio Za vrijeme svoje dugogodišnje, nim djelovanjem u ekspedicionizmu, uspješne i bogate planinarske aktivnosti visokogorskom planinarenju, alpinizmu, vrh uspeo biciklom, što do tada nitko još preko 120 naučnih i stručnih radova, a nije vidio. kao publicista, od 1950.godine, napisao i života, Poljak je obišao veliki dio plane- speleologiji, zaštiti prirode, markiranju te Zemlje, počev od Balkana i Evrope, pa staza, gradnji planinarskih objekata i I drugi uspon na Orjen, 1918-, bio je je preko hiljadu raznih članaka, u više od pustolovan. Poduzeo ga je mornarički 70 časopisa i novina. Azije, Indonezije, Malezije i Polinezije do publicistici. Za svoje djelovanje u plani- Sjeverne Amerike i Divljeg zapada. Vrstan narstvu i zaštiti prirode, primio je mnoga časnik u Risnu Gjuro Pany (1896. - 1958.), Čitaoce Planinarskih novina više će koji je dobio dopust od samo jednog zanimati – ko je i što je planinar i plani- je poznavalac i čest posjetilac crnogor- priznanja, između ostalog i od Među- skih planina, u vremenu od 1952-1975. narodnog olimpijskog komiteta “Sport dana. On to u našem časopisu ovako narski pisac Željko Poljak. Planinarstvom opisuje: »Još 1918. godine sam imao pri- se počeo baviti 1947.godine, kao član, godine, najprije pješice, potom biciklom and Environment” (Sport i ekologija). i automobilom(“fićom”). 1954.godine, Povodom 66 godina planinarstva u Cr- like uspeti se na taj vrhunac, tada sam suosnivač i predsjednik više planinarskih poduzeo uspon od Risna preko Crkvica klubova. Član je rukovodećih organa Hr- radio je u Pljevljima kao mlad ljekar, noj Gori, Planinarski savez Crne Gore do- gdje je doprinio razvoju planinarstva i dijelio je Poljaku “ Plaketu”, kao priznanje na Orjen i preko Hercegnovog natrag u vatskog planinarskog saveza neprekid- Boku Kotorsku, prevaliv cijeli put od cca no više od 50 godina, na čelu komisija, alpinizma, otkrivši i afirmišući ljepote za njegovo dugogodišnje popularisanje planine Ljubišnje. Pored planina, Poljak naših planina i doprinos razvoju plani- 72 km od zore do mraka.« Pany je i ina- Izvršnog odbora i predsjednika Saveza. če bio neobičan čovjek. Za vrijeme rata, Bio je, rekordnih 42 godine urednik ča- je odličan poznavalac ljudi, mentaliteta i narstva kod nas. Planinarska kuća HPD-a Dubrovnik na Orjenu u Crnoj Gori (Vrbanj)

18 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 19 Saradnja sa Planinarskim Na svjetskoj mapi savezom Republike Srpske USPJEŠNA PLANINARKA: speleoloških objekata Biljana Medenica Crna Gora GRANICE Prva crnogorka poznata na vrhu preko po broju i NIJESU raznovrsnosti 7 000 metara pećinskih Medenica je jedna od najuspješnijih crnogor- SMETNJA skih planinarki, i prva Crnogorka koja se po- životinja pela na vrh iznad 7.000 metara nadmorske vi- Piše: Miloš Pavićević U Podgorici je 30.avgusta 2017. godine sine - 2011. godine osvojila je Lenjinov vrh na planini Pamir u Kirgistanu, visok 7.134 metra aici, pa i mnogi speleolozi, misle da su pećine potpisan sporazum o saradnji između “mrtve”, bez živog svijeta i jedino što se lako može vidjeti su slijepi miševi. Oni su najpozna- Planinarskog saveza Crne Gore i Pla- dr Dragan Bulatović i Aco Đurašvić sa tiji stanovnici speloloških objekata, Načelnikom opštine Pale Boškom Jugovićem zbog toga što su krupni- ninarskog saveza Republike Srpske. (u sredini) prilikom posjete Romaniji Lji od ostalih i lako se uočavaju. Sporazum su potpisali predsjednici Sijepi miš nije prava pećinska životinja, već im je pećina samo dva saveza Prof. dr Dragan Bulatović i sklonište i mjesto gdje uzgaja- ju mlade, a hranu traže van nje. Ljubiša Aramanda. Potpisivanju spora- Živi svijet u pećinama sastoji se porazum je potpisan saglasno za- od sitnih oblika života, Radi se o zuma je prisustvovao i potpredsjednik jedničkom interesu i neophodno- živim bićima koji su se evolucijom Planinarskog saveza Republike Srpske sti uspostavljanja i jačanja među- prilagodili uslovima života. Pravi sobne saradnje, uz odlučnost da pećinski organizmi su izgubili oči, Radoje Vojvodić. se razvojem kontakata i saradnje u imaju usporeno kretanje, antene Soblastima obuhvaćenim sporazumom do- su im duže, metabolizam uspore- prinese daljem razvoju i unapređenju pla- niji i izgubili su boju, za razliku od svojih ro- ninarstva u Crnoj Gori i Republici Srpskoj. đaka na površini. Razlog tome su uslovi koji vladaju u pećini, Potpisnici su se složili da saradnju foku- Medenica sa ostalim članovima ekspedicije siraju na sledeće oblasti: nedostatak svjetlosti, niska • Edukacija, obuka i stručno usavršava- temperatura i najbitnije ogra- nje kadrova u planinarstvu; ničena količina hrane. Veličina • Zaštita planinske prirode, razvoj eko- Tekst i Foto: Jelena Ivanović njihovog tijela je od par mili- loške svijesti i podsticanje na ekološko dje- metara do nekoliko centimetra. Najčešći stanovnici pećina su lovanje; rnogorska planinarka Biljana Medenica osvojila je Island Peak, • Organizovanje zajedničkih planinar- pauci, insekti, stonoge, pseudoš- 6189 metara visok vrh u Himalajima sa ekipom Extreme summit korpije, rakovi, pijavice i pećinski skih akcija kao što su pohodi, tabori, plani- team. Članovi ekspedicije su na Himalaje otputovali 27. oktobra, narski susreti i sl; puževi… Hrane se uglavnom or- na vrh Island Peaka popeli su se 8. novembra oko 11.30 sati i svi ganskim materijama sa površine, • Zajedničko uređenje i održavanje pla- članovi bezbjedno su spustili u kamp BC. koje dospijevaju podzemnim vo- ninskih staza u pograničnom području; C“Island Peak više nije kao što je bio nekad. Zbog klimatskih promjena dama u pećinu. Takođe i slijepi miševi faunu opskr- • Koordinacija aktivnosti sa nadležnim otvorile su se pukotine, penje se direktno na vrh, a ne preko grebena, što bljuju hranom. Izmet šišmiša, takozvani guano, znatno državnim organima i institucijama Crne dodadno otežava uspon”, objavili su iz EST-a. doprinosi povećanju organskih suspstanci i glavni je Gore i Republike Srpske prilikom organizo- Himalajski vrh osvojili su Biljana izvor hrane mnogim pećinskim životinjama, tako da vanja i sprovođenja planinarskih aktivnosti Medenica, vođa eskpedicije Alek- na nakupinama guana možemo naći najveću koncen- u pograničnim područjima; sandar Rašin, i planinari Radomir traciju života u pećinama. Samo mali broj primjeraka • Korišćenje planinarskih objekata u Cr- Mikić, Željka Pugelnik, Boris Lovrić, podzemnih životinja lovi i jede druge sitnije životinje. noj Gori i Republici Srpskoj pod povlašće- Mile Ivanović, Slavenko Božić i Jelena U crnogorskim pećinama postoji veliki broj endem- nim uslovima za članove oba potpisnika, Jovišić. skih vrsta, odnosno vrsta koje žive samo na našim pro- na bazi reciprociteta; Inače, Biljana Medenica je osvajala storima.U svijetu je Crna Gora poznata po raznolikosti • Druge aktivnosti koje potpisnici sma- i himalajski vrh Tarpu Čuli visok 5.663 pećinske faune, odnosno najvećem broju životinjskih traju od koristi za unapređenje misije pal- metra, a među vrhovima koje je osvo- vrsta koje naseljavaju podzemlje. ninarstva i javnog interesa u ovoj oblasti. jila su Mon Blan visok 4.808 metara, Na kraju, treba napomenuti da je pećinska fauna Potpisivanju sporazuma su prethodi- jako osjetljiva na promjene uslova njihove životne sre- Potpisivanje sporazuma: Grand Paradiso visok 4.061metar, Ara- li sastanci zvaničnika dva saveza koji su rat (5.137m) kao i najveći vrh Evrope dine i da je zaštićena zakonom o Zaštiti životne sredine Radoje Vojvodić, održani 13. marta u Podgorici i 19.avgusta Elbrus, visok 5.642 metra. i da se ne smije iznositi, uništavati i ubijati. Za sva istra- dr Dragan Bulatović i na Romaniji. živnja je potrebna dozvola Agencije za zaštitu životne Ljubiša Aramanda P.N. sredine.

20 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 21 Nema brige za budućnost crnogorskog IZ PK “VISOKOGORCI”: alpinizma Realizovana ekspedicija „Alpi 2017“ OSVOJEN ELBRUS USPJEŠNI NA Ekipa PSK ,,Javorak“ krenula je 19. juna ka Rusiji i pla- ninskom masivu Kavkaza, gdje je u organizaciji ovog ALPSKIM VRHOVIMA kluba bio uspon na njegov najviši vrh i ujedno najviši U organizaciji Planinarskog saveza Crne Gore i Planinar- vrh Evrope ,, Zapadni Elbrus“ (5642mnv). skog kluba „Visokogorci Crne Gore“, u periodu od 12. do 21. jula 2017. godine, realizovana je Crnogorska planinar- ranim jutarnjimčasovima 19. juna prošlosti na ovom području. Zato smo izveli Pastuhova jer dalje, kako su nam rekli, zbog zašto za Elbrus kažu da je psihički izuzetno ska ekspedicija „Alpi 2017“. U ekspediciji je učestvovalo 14 krenuli smo kombijem ispred pla- uspon do nekih 3200 mnv, koristeći dobrim prevelikog leda na stazi nije bilo moguće. zahtjevan. Šlagi i i Miloš su se spustili skijama, ninarskog doma, ka aerodromu u dijelom i žičaru. Okolni vrhovi nikog nijesu Nebo je vedro, duva jak vjetar i temperatura još jedan podvig. Šlagi je prvi iz Crne Gore koji planinara iz više planinarskih klubova: Dušan Bošković, Tirani. Vođa ekipe bio je Dragutin ostavljali ravnodušnim. Jedva smo čekali da je ispod -25 stepeni. Krećemo polako, Šlagi, je skijao sa Zapadnog Elbrusa u dva navrata, Šlagi Vujović, istaknuti crnogorski ugledamo vrh Elbrusa, ali gusti bijeli obla- Miško, Miloš i Ivo na turnim skijama. Čuje se 2015. prvi put. Svi se bezbjedno do 18:00h Aleksandar Đajić i Jelena Petković iz PK “visokogorci Crne Ualpinista i osvajač brojnih svjetskih vrhova ci uporno su nas ometali u našoj namjeri. samo škripa dereza po strmoj, ledenoj stazi spuštamo do Garabašija, srećni jer je sve proš- Gore”, Slobodan Cmiljanić i Dražen Marković iz PK “Džam- među kojima je i sam Elbrus, 2015 godine. Konačno, prilikom silaska na kratko nam se surove Skale Pastuhova. Konstantno napre- lo kako treba. Osim ogromnog umora svi su Pored njega u ekipi je bilo još 19 članova ukazao i ovaj ,,kavkaski div“! Ispunjeni po- dujemo ali polako, grupa je velika. Prolazi- dobro. Uzbuđenje je veliko ali je potreba za bas” iz Mojkovca, Aleksandra Zečević iz PK “Vjeverica” iz PSK ,,Javorak“ Miško Kosić, Miloš Blečić, Ivan zitivnom energijom, vratili smo se u hotel i mo pored prevrnutog ratraka, vjerovatno će snom trenutno jača od svega. Kotora, Ćazim Fetahović iz PK “Jelenčica” iz Rožaja, Milena Kilibarda, Ivan Dobrosavljević, Igor i Momir ostatak dana iskoristili za kupovinu potreb- tu ostati zauvijek. Sad mi je jasno što nijesu Naredni dan, nedelju 25. juna iskoristili Đurković, Milivoje Strunjaš, Bogdan Mijuš- nih namirnica, pakovanje opreme i relaksaci- htjeli da nas voze dalje. Onda duga, uska smo da se dobro odmorimo, da konačno pro- Mijatović, Miloš Bulatović, Olivera Knežević i Darko Vlaho- ković, Martin Spajić, Pavle Gorašević, Milan ju u ,,Ruskoj Sauni“. bamo lokalno ,,Elbrus“ pivo u obližnjem bifeu. Vuković, Ivo Kosić, Marko Blagojević, Neboj- Četvrtak, 22. jun značio je pokret iz ho- Tu smo razapeli crnogorsku zastavu sa imeni- vić iz PK “Komovi” iz Podgorice, Slavko Stević iz PK “Bjelasi- ša Raja Abramović, Vesko Pavlićević, Jelena telskog komfora i odlazak na Garabaši, gdje ma svih članova ekspedicije, što je predstav- ca” iz Kolašina i Saša Popović član Upravnog odbora PSCG. Jovanović, Svetlana Golović, Karolina Ilić i ćemo biti smješteni u narednim danima. Vo- ljalo posebno zadovoljstvo i sumirali utiske od Tatjana Ivanović. žnja gondolom iz gradića Azaua do stanice prethodnog dana. To će biti poslednja noć na Vođa ove ekspedicije je bio Milan Radović, predsjednik Vi- Usput su nam se u Podgorici pridružili Ta- ,,Mir“, a zatim ratrakom kojim smo prevezli Garabašiju, u ovom neobičnom nesvakidaš- sokogoraca. svu opremu i hranu i vodu do skloništa, po- njem smještaju. seban je doživljaj. Ogromna metalna burad, Sjutradan opet žičara, pa gondola, spušta- ofarbana u boje ruske zastave biće nam dom nje do Azaua, nezaobilazni ,,Če Burek“ lokalni narednih nekoliko dana. Vrijeme je promje- specijalitet i povratak u hotelski smještaj u njljivo i primjećujemo da je napadalo dosta Čegetu.Dva slobodna dana u Čegetu svako novog snijega, koji će i u narednim danima je koristio na svoj način. Valjalo je i opustiti se često provijavati. Vrhove ne vidimo od gustih posle svega i proslaviti uspjeh ekspedicije. oblaka, pa su pojedini članovi po malo razo- U utorak 27.06. stigla je vijest da su Moj- čarani, jer ne mogu da dočekaju da fotografi- kovčanin Dražen Marković, član PSD Džambas šu svu ovu neopisivu ljepotu. iz Mojkovca i Novljanin Vule Ćirović takođe Nakon što smo se smjestili, odradili smo popeli Zapadni Elbrus. Njih dvojica su bili i drugi aklimatizacioni uspon do nekih 4000 članovi ekspedicije koju je organizovao Pla- mnv. Unijeti sto vise tečnosti i hrane u orga- ninarski klub ,,Predejane“ iz Srbije. Istog dana nizam i dobro se odmoriti bio je domaći za- traverza, veliki nagib terena ispod nas. Pri- Miško Kosić se ponovo vratio na Garabaši sa datak svima. bližavamo se sedlu, udari vjetra su sve jači, namjerom da opet pokuša stići do vrha. Petak, 23. jun planirali smo za aklimatizaci- hladnoća nepodnošljiva i tjera Jelenu da se Poslednji dan u Čegetu pred polazak kući oni uspon do ,,Skale Pastuhova“ (4888 mnv). sa sedla 5300 mnv vrati nazad. Tu odustaje i 28. jun, proveli smo u pakovanju stvari ali i u Osvanuo je lijep dan, sada smo sve mogli mlađani Ivo Kosić. Visina je učinila svoje i Ivo iščekivanju vijesti o Miškovom uspjehu. Na ra- vidjeti kao na dlanu. Beskrajno prostranstvo, nije mogao dalje. Hrabri šesnaestogodišnjak dost cijele ekipe, Miško se predveče vratio sa nja, Jelena, Rajo i Vesko. Iz Tirane smo imali mnoštvo vrhova i Zapadni i Istočni Elbrus su se fenomenalno borio sa ovim uslovima. Di- povoljnim vijestima. Uspio je sam po ekstre- Na vrhu Mon Blana let do Istanbula i posle deset sati čekanja na tu ispred nas ,,možemo da ih dohvatimo“, vim mu se na hrabrosti i odlučnosti, razmiš- mno teškim uslovima popeti i Zapadni i Istoč- Istanbulskom aerodromu let do Mineralnih izgledaju tako blizu. Uvjerićemo se vrlo brzo ljam da je vjerovatno najmlađi Crnogorac ni Elbrus i sa oba vrha se spustiti skijama, tako okom 9 dana izvršeni su uspješni izvela više zajedničkih uspona na na najviše voda, a potom opet kombi prevoz do Čegeta, da nije baš tako kako na oko izgleda. koji je došao do ove visine. Sa njim i Jelenom postavši prvi Crnogorac kome je to pošlo za usponi na alpske vrhove: Brajt- vrhove u crnoj Gori i Albaniji. Još jednom gdje smo stigli oko četiri sata ujutro. Krećemo rano. Zaleđena, utabana staza u pratnji vratiće se njegov otac Miško Kosić, rukom. Treći put u samo četiri dana se zavijo- horn u Švajcarskoj visok 4165 m, se pokazalo da je najbolji put do uspjeha Sledeći dan iskoristili smo za odmor od čini da se lakše krećemo. Dolazimo do ,,Priju- naš prekaljeni skijaš i alpinista. Primjećujem rila crnogorska zastava na vrhu Evrope. Gran Paradiso, najviši vrh Italije u planinarenju posvećenost, dobra pripre- dugog i napornog puta i upoznavanje sa ta“ (4200 mnv), vrijeme se naglo pogoršava, veliki broj planinara koji odustaju na sedlu. Prepuni utisaka napustili smo nešto malo visok 4037 m i Mon Blan 4810 m, mljenost i timski duh. Čegetom, malenim seocetom neobične lje- postaje sve hladnije i teže za uspon. Mećava Mi nastavljamo dalje i uz velike napore neg- prije ponoći Čeget i nakon skoro 20 sati puta najvišiT vrh Alpa i Zapadne Evrope. Na vrh u Pored uspona na alpske vrhove u tri dr- pote okruženim impresivnim kavkaskim vr- se pojačava ali mi uspijevamo doći do Skale dje oko 13:00h stižemo na vrh Zapadnog El- u četvrtak 29.06. stigli u Nikšić u ,,našu kuću“ Švajcarskoj popeli su se svi članovi ekspe- žave kao glavnog motiva ove ekspedicije, hovima koji se gordo nadvijaju nad čitavom i bezbjedno se spuštiti nazad do Garabašija. brusa. Neopisiv je osjećaj radosti i zadovolj- planinarski dom PSK ,,Javorka“, koji, moram dicije, dok na ostala dva vrha po jedan ma- članovi tima su imali priliku i da steknu još dolinom, kao i Terskolom, gradićem u pod- Konstantno smo pratili vremensku pro- stva, ponosa, nevjerice da smo tu, na ,,Krovu istaći sa posebnim zadovoljstvom, sada sija nje zbog simptoma visinske bolesti. Ovo je, jedno iskustvo a to je način funkcionisanja nožju Elbrusa. gnozu za naredne dane i donijeli odluku da Evrope“. Nekome se otme i po koja suza ra- novim sjajem i gdje nas je dočekao veliki broj po svim planinarskim normama, izuzetan organizovanog planinarenja u njegovoj ko- Srijeda 21. juna bila je rezervisana za prvi se na završni uspon krene odmah ujutru jer dosnica. Nesebični Kavkaz je nagradio naš članova kluba, rodbine i prijatelja. uspjeh. Ovako velikoj uspješnosti doprinije- lijevci kao i planinskog turizma koji se tamo aklimatizacioni uspon na Mali Čeget(3471 je prema vremenskoj prognozi subota bila trud i upornost, razmakao oblake i dozvolio Tako je okončana ova, moramo reći veo- lo je niz elemenata. Prvo, vremenski uslovi razvija više od dva vijeka. Ovo iskustvo će mnv). Saznajemo da se na sam vrh ne može najbolji dan za to, iako je prvenstveno bila da vidimo svaki njegov dio ali nas snažnim ma uspješna ekspedicija. Uspješna jer pored na Alpima su išli na ruku našim planinari- članovi ekspedicije prenijeti planinarima u jer je vojska trenutno blokirala pristup isto- planirana nedelja. Nakon što je Šlagi saopštio vjetrom i velikim mrazom podsjeća da ne svega što sam u ovom izvještaju pomenuo, ma ali, najvažniji razlog je pripremljenost i svojim klubovima kao i ljudima u Crnoj Gori me zbog vojnih vježbi, koje su u ovoj oblasti tu odluku svi su začas bili spremni i u vreća- smijemo tu dugo ostati. To nam uveliko kvari ističem poseban kuriozitet, da je više od po- motivisanost ekipe. Vođi ekspedicije je ovo koji se, na različite načine, bave planinskim svakodnevne zbog blizine Gruzijske granice, ma za spavanje. uživanje. Po koja slika, zagrljaj i čestitanja i lovine članova ekspedicije bilo mlađe od 19 bio peti uspješan uspon na Mon Blan. Ekipa turizmom. kao i zbog opasnosti od terorističkih akci- Subota, 24. jun 04.00 h iza ponoći, u osvit već moramo nazad. Silazak ne manje opasan godina, što pokazuje da za budućnost Crno- se za alpsku ekspediciju pripremala skoro Milan Radović ja kojih je kao što je poznato bilo u bliskoj dana ratrakom dolazimo do podnožja Skale od uspona, dug i naporan. Sad mi je jasno gorskog alpinizma ,, nema zime“. godinu dana i tokom zimskih mjeseci je Ivan Kilibarda

22 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 23 Članovi PK „Komovi“ su u Stazom Veljka Vlahovića 2017 julu i avgustu ostvarili niz uspješnih uspona na vrhove PLANINARI Alpa u 4 odvojene ekspedicije. NJEGUJU LIK I Komovanje DJELO VELIKOG

prvoj ekspediciji na Dolomitima u periodu od 6-17. jula ispred PK „Komovi“ su bili: Dušan Pejo- REVOLUCIONARA skuvanim pasuljem, rovačkim kuvanim krompirom i vić, Duško Mrdak i Aleksandar Saša Bošković. U sirom, uz hladno točeno pivo. na Alpima roku od 10 dana naši članovi su popeli 7 vrhova Program je nadahnuto vodio Đorđije Tatić, glu- i to: Marmoladu 3.344 (Dolomiti), Zumsteinspitze U čast i slavu Veljka Vlahovića, jednoga od mac Kolašinskog amaterskog pozorišta. Uvisok 4.563 metra, Parot 4.432, Punta Gnifeti 4.554, Corno Vijenac na bistu Veljka Vlahovića položili su Gojko Svaki od vrhova je predstavljao posebni Nero 4.332, Ludwigshohe 4.341, i Balmenhorn 4.167. velikana naše istorije, studentski beograd- Vlahović, predsjednik udruženja boraca NOR-a i anti- doživljaj a naročito treba istaći da se na Već 12. jula mješovita ekipa od 14 crnogorskih planinara fašista Kolašina i član predsjedništva Saveza boraca u organizaciji Visokogoraca kreće na ekspediciju “Alpi 2017” skog univerziteta su još prije 40 godina Crne Gore i Vesna Bulatović, članica Upravnog odbo- najvišem vrhu Alpa- Mon Blanu zasta- u okviru koje drugari iz našeg kluba Ćazim Fetahović, Milena ra Planinarskog saveza Crne Gore. Mijatović, Olivera Knežević i Miloš Bulatović izvode uspone putovali su njegovim stazama, evocirajući Dragan Bulatović, predsjednik Planinarskog save- va PK „Komovi“ zavijorila čak tri puta u na vrhove Brajthorn u Švajcarskoj, visok 4.165 metar, zatim uspomenu na njegov lik i djelo, počevši od za Crne Gore, u svom govoru koji je oduševio prisut- roku od mjesec dana, što samo po sebi najviši vrh Italije Gran Paradiso 4.037 mnv, i na kraju najvi- ne, poručio je da slijedimo primjere slavnih predaka, ši vrh Fransuske i Zapadne Evrope - Mon Blan, visok 4.810 njegove rodne kuće na Trmanju, pa po čita- sačuvamo svoje specifičnosti i slavnu istoriju, tradici- govori o članovima najmasovnijeg klu- metara na čijem vrhu su se našli 19. jula je gorepomenuta ju i prirodu po čemu će nas drugi prepoznavati, da se ekspedicija uspješno okončala. voj Jugoslaviji. ne bi izgubili u globanom bezličju. Gojko Vlahović je govorio o Veljkovom životu i po- ba u Crnoj Gori. Nedugo zatim članica našeg kluba Vera Lalatović se pri- ijepu manifestaciju obnovili su crnogorski planinari na stignućima i poručio mladima da čuvaju našu lijepu družuje planinarima Kluba “Vučji zub” iz Trebinja koji pod Crnu Goru. vođstvom Danka Karića kreću na svoju “Alpsku avanturu”. svoj, planinarski, način. Treća je godina od kada se or- ganizuje planinarenje i druženje „Stazama Veljka Vlaho- Prisutne su pjesmom razgalili Mićo Popović, direktor osnov- Već 3. avgusta četvoročlana ekipa odrađuje aklimatizacioni ne škole „Međuriječje“ i Darko Prelević. Pjevalo se i igralo uz uspon na Gran Paradiso (4.037mnv) što ih ohrabruje da na- vića“ i već postaje tradicionalno. Organizatori su: Planinarski savez Crne Gore, Sport- staru narodnu, ali i rok muziku, a okolni vrhovi su upili riječi „Ra- stave ka svom cilju-Mon Blanu. Do planinarskog doma Tete čunajte na nas!“ što nas dodatno obavezuje. Rouse dolaze 4. avgusta i bez dana odmora, već 5. avgusta u Lsko-rekreativna društva „Montenegro tim“ i „Pivara Trebjesa“, Zahvaljujemo se Odjeljenju bezbjednosti Kolašin, koje je i 03:00 kreću na završni uspon. Na vrhu Mon Blana izlaze oko planinarski klub Visokogorci i Klub vojnih planinara „Kapetan“. Prisustvovali su planinari iz više planinarskih klubova, predstav- ove godine u cilju bezbjednog održavanja manifestacije, obez- 13:00. Dan je bio sunčan i popularna “Bijela dama” ih je obje- bijedilo prisustvo patrole saobraćajne policije, na magistral- ručke prihvatila. U povratku grupa pravi pauzu kod čuve- nici boraca NOR-a, mještani Rovaca i ostali poštovaoci Veljka Vlahovića. nom putu Podgorica-Kolašin. nog doma De Goute gdje se vrijeme pogoršava pa ostatak Vesna Bulatović puta do doma Tete Rouse prelaze po otežanim okolnostima. Po dolasku planinara kod njegove rodne kuće, organizovan Četvrta ovogodišnja ekspedicija na Alpima u kojoj su je prikladan program, nakon kojega su se svi poslužili svježe učestvovali naši članovi Predrag Bulatović i Rade Dulović održala se od 12-21. avgusta pod vođstvom Zorana-Paće Pavlovića iz PK “Predejane”. Ekspediciju od 17 članova činilo je 9 planinara iz Srbije, 4 iz Crne Gore i 4 iz Makedonije. Već 15. avgusta je odrađena aklimatizacija na vrhu Poluks visine 4091 mnv na Italijansko-Švajcarskoj granici. Nakon toga eki- pa je otišla u francuski gradić Šamoni gdje se odmara dva 14.Memorijal Vasojevičkog dana i 18. avgusta kreće do planinarskog doma De Goute na nadmorskoj visini od 3817 metara. Završni uspon je pla- koma “ Vera Vincek i Pavle niran 19.avgusta u 2 časa izjutra ali je zbog olujnog vremena odložen tako da je grupa krenula tek u 6 sati. Tokom cije- Milošević” log uspona nas je pratio vjetar jačine 40 km na sat dok je od skloništa Valot do vrha Mon Blana bilo tačaka koje smo 4. 5. i 6. avgusta 2017. god održan je po 14. put Memporijal Va- sporo prelazili zbog zaleđenog terena pogotovo u predjelu sojevićko Koma “Vera Vincek I Pavle Milošević” u organizacije PSK poznatom kao „Ženevski nož“. Nakon 8 sati uspona grupa se “KOM, PSCG, SRD “Trebjesa” Nikšić I LTO-Andrijevica, Na Komovi- našla na najvišem vrhu Alpa i Zapadne Evrope oko 14 časo- ma-Štavna. Kao i svake godine posjećenost je bila velika, ali na veliko zadovoljstvo sve više je mladih. va. Od 17 članova na vrhu se ispelo 16 dok je jedan odustao. U petak veče uz logorsku vatru i zvuke pjesme na Štavnoj u pod- Ovim poduhvatima nije zaokružena sezona uspona s nožju Koma planinari i ljubitelji priride su se družili i ostali do kasno obzirom da su se planinari našeg kluba ove godine našli i u noć. na drugim prelijepim vrhovima kao što su Atlas u Maroku, Subota,jutro,izlazak sunca, to je nešto što ko ne doživi ne može Skolio i Mitikas na Olimpu, Triglav, Mangart i mnogim dru- opisati.Okupljanje i pripreme za polazak. gima dokazujući na taj način svoju ljubav prema planina- Prisutne su pozdravili predsjednik PSK “KOM” Radovan Đeković i renju i planinama a ujedno i afirmišući samo planinarstvo predsjednik PSCG Dragan Bulatović. kod nas. Što bi se tradicionalno kazalo poslije svake ture PK Oko 250 do 300 planinara popelo se na vrh vasojevičkog Koma. “Komova”: “ovo je bila možda i najbolja grupa do sad”…. Do Planinare je po povratku u logor dočekao tradicionalni ručak ponovnog viđenja sa pozdravom- VEDRO! (vojnički pasilj) i hladno nikšićko pivo. Komovima je odjekivala pje- Rade Dulović sma. Uz pjesmu I igru planinari su nastavili druženje u logoru .

Planinarski klub “KOM” Andrijevica

24 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 25 “Subra” organizuje niz akcija, od kojih izdvaja zimski uspon Osamdeset pet godina PK “Subra” na Subru- “ Noć punog mjeseca” i Orjenski maraton. Ovim tekstom želja je približiti novi koncept planinarima. Zadnjih godina planinsko trčanje dobilo je novu dimenziju, te se time više približilo atletici, a udaljilo od planinarstva...Orjen- ski maraton, željeli smo vratiti planini, a opet zadržati takmičar- NAJSTARIJI SA ski dio u izmijenjenom obliku, obliku Orjenskog srca-kako smo i nazvali trkačku stazu. Time je Orjenski maraton dobio dvije dimenzije- planinar- sku, a maratonsku u smislu obilaska velikog broja Subrinih atrakcija (Subrine platoe, kapiju, špilje, izvore, jame...), i onu ta- MLADALAČKOM kmičarsku, izazovnu i trkačima prilagođenu. Godinama unazad, osvježenje čine djeca iz planinarske sek- cije “ Novski tići” pri Osnovnoj školi “ Milan Vuković” .Mali-veliki planinari bude nadu da će ljubav i poštovanje prema planini Rožajci aktivni i u 2017. godini laninarski klub Ahmica iz Rožaja je u 2017. organizo- ENERGIJOM biti nastavljena i njegovana. vao II Planinarski tabor “ Štedim 2017 “, na kojem smo Ovogodišnji maraton okipio je planinare iz regiona, koji su imali oko 150 učesnika. Planinari iz Hrvatske, Srbije, uživali u nesvakidašnjim tvorevinama kamena Subrinih platoa laninarski klub “ Subra”, najstariji je u Crnoj Gori. Mijenjao je i okruženja. Kosova i Crne Gore koji su učestvovali na taboru su on države, imena, predsjednike, akcije...Danas, kao osam- Pbili zadovoljni organizacijom i obećali su da će se ponovo Miris, zvuk, pogled koji otvara nove vidike ipak se mora doživje- desetpetogodišnjak, u masivu Orjena nudi preko 80 km MANIFESTACIJE vratiti na Štedim. ti, zato nam dobrodošli na Orjen! markiranih staza, dva doma koja su stjecište velikog broja Trojica članova Kluba “Ahmica” - Ensar Zejnelagić, Ediz planinara. Husović i Milan Čurčić su popeli najviši vrh Slovenije - Tri- P PK “SUBRA” glav 2864 mnv . U ZEMLJI I Naši planinari Tomasz Pezold i Dragana Pezold su na ek- spediciji (dužine oko 10 000 km), preko Poljske, Finske, Nor- veške i Danske, osvojili najviše vrhove Finske -Halti i Norveš- Nikšićani organizovali jubilarni memorijal ke -Galdhopiggen. INOSTRANSTVU K.L. ŽIVE SJEĆANJA NA RATKA Mojkovački planinari grade dom PLANINARSKI KUTAK NA GAGU LUČIĆA Ratko Gaga Lučić bio je istaknuti član nikšićkog planinarskog društva „Javorak“. Izgubio je život na humanom zadatku, izvlačeći utopljenicu ispod Vezirovog mo- PROŠĆENSKIM PLANINAMA sta u Podgorici Planinari i entuzijasti, članovi Planinarskog kluba „Prošćenje“ iz Mojkovca, pokre- ubilarni 50. memorijal Ratko Gaga 30. jula, kada je dom zvanično i počeo sa Lučić održan je na najpoznatijem radom. Pobjednici 50. memorijala Ratko nuli su izgradnju planinarskog doma. Radovi su u završnoj fazi i, kako kažu u klubu, nikšičkom izletištu Trebjesi. Ratko Gaga Lučić su: Dejan Vujičić, Miljan Dukić Gaga Lučić bio je istaknuti član pla- i Boris Banjević. Stari planinarski dom, u ubrzo će moći da ugoste i prve planinare kao i druge zaljubljenike u prirodu. ninarskog društva „Javorak“. Izgubio kojem je stasalo 6 generacija, izgoreo je u Jje život na humanom zadatku, izvlačeći požaru davne 2007. god. i bila je potrebna riroda je prošćenskim planinama i čitavom tom predjelu solarnih panela. U klubu se nadaju da će i taj problem biti usko- utopljenicu ispod Vezirovog mosta u Po- cijela decenija do otvaranja novog. Vrijed- podarila nesebičnu ljepotu. Poklonila kanjon Tare, pro- ro prevaziđen i da će planinarski dom na prošćenskim planinama dgorici. Dodjela medalja najboljim takmi- no je napomenuti da su najveći rezultati planke, stoljetne šume da „oči odmaraju a pluća dišu“. Do biti još jedno mjesto okupljanja ljubitelja prirode i zdrave životne čarima kao i dodijela priznanja članovima našeg kluba ostvareni baš u toj deceniji bez planinarskog doma stiže se putem sa prevoja Krstac duž sredine, polazna stanica u upoznavanju i otkrivanju neotkrivenih društva koji su na neki način pomogli da doma, a to su osvajanje najvišeg vrha svije- koga se pruža predivan pogled ka selima Stevanovac, Jako- prirodnih bogatstava, ljudi i običaja tog dijela mojkovačke opštine. se ovaj memorijal svih ovih godina održi ta Mont Everesta, kao i nastup našeg prvog Pviće i predjele Sinjajevine i prošćenskih planina. Dah zastaje kada M.J kao i priznanje Planinarskom savezu Crne olimpijca na zimskim igrama Bojana Kosića sa nadmorske visine od oko 1200 metara put povede ka Gore, Opštini Nikšić i Crvenom krstu Nikšić u Vankuveru 2010. godine. Novi planinarski proplanku „Meki do“ okruženim jelama gdje žuborom do- izvršena je u novom planinarskom domu dom je urađen po najvišim standardima, brodošlicu požele dva bistra potoka. Zgrada planinarskog doma, je već pod krovom. Prizemlje, sprat i potkrovlje biće dovoljni za komforni boravak šezdeset osoba, a po- nuda planinarkama biće bogatija za smještaj u, nazvali koji se prostire na 560m², u strogom cen- su je ženskoj sobi. Ostali će moći da borave u sobama za tru Nikšića. Opremljen je najsavremenijom „viteze“ i „binjedžije“. Predsjednik kluba Radoslav Miško opremom. Svaki naš član u njemu može Medojević posebno ističe veliku zainteresovanost i po- naći razonodu. U suterenu je smještena naj- dršku mještana za izgradnju doma, jer činjenica je da će savremenija bolderana. Prizemlje se sastoji planinarski dom biti snažan zamajac turističke ponude iz dva poslovna prostora kao i klubom za tog kraja. Do sada je, iznosi Medojević za izgradnju doma okupljanje naših članova. Na prvom spratu utrošeno blizu 50 hiljada eura. Opština Mojkovac pomaže, nalaze se kancelarije i sala za konferencije, koliko može izdvajajući sredstva na godišnjem nivou, kao dok su palače sa tušem i čajnom kuhinjom i Uprava Šuma i preduzeće Trudbenik. Novac je, međutim svoje mjesto našle u potkrovlju doma. U sada u završnoj fazi izgradnje doma i pratećih sadržaja domu ćemo sa zadovoljstvom ugostiti pla- prijeko potreban pa se u klubu nadaju da će uspjeti da ninare iz cijelog svijeta. Planinarski dom se ga putem donacija od ljudi dobre volje i obezbijede. Ipak, nalazi u Ulica Jovana Cvijića 4, u Nikšiću. najveći problem je nedostatak električne energije jer su Matija Vujović iskrsli problemi oko regulisanja dovođenja struje putem

26 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 27 18 godina) je postao član Uredničkog odbora časopisa, a od 2001. godine, SA PROMOCIJE postaje je njegov najmlađi glavni i od- ONAKO govorni urednik, čiju dužnost obavlja i danas. Vodio je projekat digitalizacije časopisa “Hrvatski planinar” u okvi- ru kojeg je izvršena digitalizacija svih KNJIGE objavljenih izdanja časopisa od njego- S VISINE, vog prvog broja 1898 godine. Kao autor ili koautor, do sada ukupno je objavio 27 planinarskih, turističkih i geografskih “PLANINE i knjiga. Autor je više planinarskih vodiča i priručnika, među kojima su najopsežnije i najpopularnije knjige “Planinarski vo- dič po Hrvatskoj” (2011) i “Planinarski PLANINARSTVO” udžbenik” (2012). U svom nadahnutom i zanimljivom od oka! astavljajući svoje program- zvoju alpinizma i visokogorstva u Crnoj izlaganju, g. Alan Čaplar je prisutne u sali sko djelovanje na afirmaciji Gori i značaju dobrih planinarskih udž- upoznao sa najaktuelnijim dešavanjima Planina i Planinarstva u Crnoj benika za edukaciju planinara. u oblasti planinarstva u Hrvatskoj i pred- Gori, PSCG je u godini prosla- Mr Ćazim Fetahović je govorio o me- stavio bogat sadržaj svoje nove knjige ve svog Jubileja 66 godina đunarodnoj saradnji u oblasti Planina i koja pored stručne obrade najaktuelni- Npostojanja, u četvrtak 19. oktobra 2017. Planinarstva, značaju planinarske litera- jih tema iz oblasti planinarstva obiluje biti odštampan uz ovoj propis i činiti njegov sastavni dio. A registar godine u Narodnoj biblioteci “Radosav ture za razvoj Planinarstva te, o primje- i brojnim lijepim fotografijama. Može voditi u obliku evidencija na tom obrascu. Ljumović”, organizovao promociju knji- rima afirmativne i korisne saradnje sa hr- se reći da knjiga “PLANINE i PLANINAR- Ali, neka sumnja s početka teksta mi nije dala mira, pa sam pu- ge “PLANINE i PLANINARSTVO” – čiji vatskim planinarima starim oko stotinu STVO” predstavlja rijedak stručni udžbe- Piše: Ž. M. tem instituta – Pravo na slobodan pristup informacijama, zatražio su koautori Alan Čaplar i Elvir Kazazović. godina. nik koji je napisan razumljivim jezikom Foto: (Vanja Perunović) od Ministarstva taj propis. U pisanom odgovoru sam odbijen, uz O knjizi su govorili: Alan Čaplar, koau- Tokom zanimljivih uvodnih izlaganja, i koju treba da posjeduje svaki planinar obrazloženje da takav propis ne postoji. Eh, taj zakon od 2013.go- tor knjige, dr Dragan Bulatović, predsjed- publici se obratila g-dja Radmila Krgo- kako bi otkrio tajne planinarenja. dine, propisuje nešto što ne postoji u 2016.godini. nik Planinarskog saveza Crne Gore, Mr vić, planinar i urednik časopisa Renome, Poslije izlaganja autora knjige g. Ala- Što nam predstoji? Da sami kao nacionalni savez donesemo Ćazim Fetahović, planinski vodič i Milan koja je pročitala dva zanimljiva zapisa o na Čaplara, koje je publika sa pažnjom 3. Centralni Registar pravilnik? Radović, predsjednik Planinarskog kluba crnogorskim planinama, autora dr Frana propratila, uslijedilo je i jedno prijatno I što bi bio predmet pravilnika? I planina je u nečemu preniska. Visokogorci Crne Gore. Kušana: “Na vječnom snijegu” (1937) i iznenadjenje. Poznati pozorišni glumac Valjda obrazac i način vođenja evidencije. Otvarajući veče, u lijepoj atmosferi “Nalazišta Runolista u Sjeveroistočnim i jedan od najpoznatijih crnogorskih “..., čak i da ne postavljamo pitanja, pa čak i da izbjegnemo da Što bi obrazac sadržao? sumnjamo, meni se nekako za kožu okačila jedna posebna poruka svečane sale Narodne biblioteke, prisut- Prokletijama” (1936), koji su objavljeni umjetnika Slobodan Marunović, obra- Između ostalog sve ono što je navedeno u upitniku – Anketni nim planinarima se prigodnim govorom u časopisu “Hrvatski planinar”. tio se publici u sali i pročitao pjesmu “Po- – vele da je izrečena tokom savršenog ...plesa koji je isplesala neka listić sa slijedećim: puni naziv sportske organizacije; broj rješenja o divlja cura. Glasi: Kada vjetrovi neprestano duvaju, većina će podići obratio predsjednik PSCG Dr Dragan Na kraju večeri, prisutnima se obratio zdrav planinama” autora Alana Čaplara. registraciji/ preregistraciji; osnivači; datum dostavljanja pristupni- Na kraju ove lijepe večeri, cijela ekipa zidove – samo rijetki vjetrenjače.” (Popović S.Milisav) ce za članstvo u PSCG; datum verifikacije članstva i broj odluke; ime Bulatović, govoreći o Jubileju Planinar- i sam koautor knjige g. Alan Čaplar, stra- Ne malo iznenadio me email negdje krajem 2015 i početkom skog saveza Crne Gore, misiji koju Plani- stveni planinar, planinski vodič, vodič koja je učestvovala na promociji knjige i prezime i kontakt, odgovornog lica za predstavljanje i zastupanje “PLANINE i PLANINARSTVO” dobila je 2016 i 2017.godine od kancelarije saveza o potrebi popune upit- sportske organizacije; adresa; kontakt; radno vrijeme; broj ž.raču- narski savez ostvaruje na afirmaciji Plani- instruktor u školama za vodiče, planinar- zaslužan dugi aplauz od prisutnih u sali. nika – Anketni list PSCG za potrebe formiranja registra klubova na; broj članova kluba; sekcije; stručni i sertifikovani i licencirani na i Planinarstva u Crnoj Gori, uspješnoj ski pisac i stručni urednik planinarskih – članova, shodno zakonu. Zar registar nije oformljen odmah po kadar; infrastruktura; izdavačka djelatnost; sportsko planinarski dugogodišnjoj saradnji crnogorskih i časopisa. Alan Čaplar je u planinarskom I ova promocija još jednom je potvr- osnivanju, odnosno registraciji nacionalnog saveza ili donošenju rezultati; i drugo sve što je zakonom o sportu datu u nadležnosti hrvatskih planinara, i o samoj novoj knji- svijetu, prije svega, poznat kao vrstan dila da: PLANINARENJE nije samo penja- zakona, pomislih? nacionalnog saveza. zi poznatog autora planinarskih knjiga i planinarski pisac i urednik stručnih časo- nje na odabrani CILJ, ono je mnogo više Ako nije, sušna je potreba kao - Jedna kompjuterska baza poda- Da ne zaboravimo još i: naziv evidencije; i pravni osnov; i svrhu; publiciste Alana Čaplara. pisa. Već sa 12 godina napisao je roman od toga... Planinarenje je emocija i “PUT” taka, nazvana npr. Centralni registar, čiji oblik, sadržaj, način vođe- i kategoriju lica (sportista; trener; i drugi stručnjak u planinarskom Jedan od proslavljenih crnogorskih u kojem opisuje doživljaje sa zimovanja koje nosimo i čuvamo u sebi. nja, čuvanja, održavanja i korišćenja podataka, odražava aktivnosti sportu) i njihove lične podatke i posebne kategorije podataka (koji planinara g. Milan Radović, planinski u planini. Od 1994. godine, sa samo 15 PSCG-e. se vode odvojeno) uz navođenje načina prikupljanja ličnog poda- vodič i predsjednik PK VISOKOGORCI godina, objavljuje stručne radove u ča- Mr Ćazim Fetahović Zašto? Radi organizovanog i sistematskog praćenja stanja u taka; i način i rok čuvanja podataka; podatak o iznošenju podataka Crne Gore, je nadahnuto govorio o ra- sopisu “Hrvatski planinar”, od 1997 (sa planinarskom sportu i dugoročnog planiranja njegovog razvoja u iz CG (s obzirom na planinarske aktivnosti); i formu (elektronska i/ili Crnoj Gori. Tačka! pisana); i ime i prezime lica koje unosi podatke; i interno uputstvo Naime, u članu 58 zakona o sportu između ostalog stoji: “Naci- – pravilo obrade i zaštite podataka u evidenciji! onalni sportski savez naročito: ... registruje i vodi evidenciju člano- I bitno: Evidenciju prijaviti kao zbirku nadležnoj Agenciji shod- va, sportista i drugih no zakonu. sportskih stručnjaka ...” E tek tada upitniku dajemo pravnu snagu i obavezujući karakter U daljem u članu za sve članove PSCG-e! 85 stoji i da nacional- A ovako in sent...? ni sportski savez vodi “Reći će ti da, dok traješ, imaš pravo na nekoliko krupnih gre- evidenciju: sportista; šaka… Ne slušaj...! Sa one strane zalazećeg mjeseca ... tvoja duša trenera i stručnjaka za nije navikla da bude neispravna. Čini tako da stvari rade.” (Popović rad u sportu (planinar- S.Milisav) skom), čiji se sadržaj, “Onako s visine, od oka” je proces!? Ubrzajmo ga, onako sa ze- način i postupak vođe- mlje, inicijativom! nja uređuje propisom Ministarstva. Upitnik (Autor je instruktor edukator PSCG; planinarski vodič – PSCG-e/ i gornji, obrazac, poslat VAVO-e; planinarski vodič - instruktor PSCG; zamjenik in sent, jedino može načelnika komisije PSCG)

* U rubrici „Onako s visine, od oka“, objavljuju se zapažanja i komentari o aktuel- nim sportskorazvojnim ciljevima i programima, stručnim pitanjima, propisima u oblasti planinarskog sporta i drugim sličnim temama od značaja za rad nacio- nalnog sportskog saveza i sportskih klubova. Uređivački tim zadržava pravo da ne objavi tekst: u kojem se neko vrijeđa po bilo kojoj osnovi; pravo na izvjesna skraćenja; pravo da se ne objavi tekst u kojem su komentari vulgarni i uvredljive sadržine. Takođe, tekst u ovoj rubrici ne odražava nužno i stav redakcije. Hvala.

28 Planinarske novine br. 5 Planinarske novine br. 5 29 “POD MIRNIM KROVOM”... Vrh Gerlah - Visoke Tatre 1979. godine. Zagrebačka “Arena” br. 840, 27. januar 1977. Bio je aktivni član a danas je jedan od rijetkih veterana PSD Vojo Maslovarić iz PROFESOR Ivangrada koji se još aktivno bavi pla- ninarenjem. Učestvovao je na mnogim planinarskim, orijentacionim i smučar- skim takmičenjima donoseći ovom Druš- MIŠKO tvu i Ivangradu brojne medalje, nagrade i priznanja. U svojoj pedesetogodišnjoj planinar- skoj karijeri profesor Miško Tomašević obišao je vrhove skoro svih planina bivše TOMAŠEVIĆ nam domovine, od Šar planine i Popove Šapke pa sve do Triglava. A pod krampo- nama njegovih planinarskih cipela našli su se i mnogobrojni vrhovi Evrope među kojima su mu u posebnoj uspomeni IZ BERANA ostali: - Gerlah (Visoke Tatre), - Geld Hopingen (Norveška), - Vacman (Njemačka), - Faulhorn (Švajcarska), SEDAMDESETI - Mont Blan (4.810m), - Maja Jezerce u Albaniji i mnogi drugi. Prokletije je pregazio nebrojeno puta od Maje do Đeravice ali Komovi su i da- PUT NA zbog velikog nevrema danima bile od- porodice MOMA DOŠLJAKA i PAŠA BOŠ- NJAKA organizovali su SAFET SOFTIĆ i sječene od svijeta. PSD Vojo Maslovarić Planinarski susreti “Bratstvo - Jedinstvo”, na čelu sa tadašnjim predsjedniko Safe- BRANKO BOŽOVIĆ iz PSD “Vojo Maslova- tom Softićem i potpredsjednikom Bran- rić”. Sa rančevima punim hrane i ljekova, Ivangrad, Jelovica 1977. godine kom Božovićem organizovalo je akciju i glavom u torbi a srcem toliko velikim VRHU KOMA poslalo svojih pet članova Gorske službe da nije pošteno moglo ni u grudi da im spasavanja, među kojima se, pored Safe- stane, uputili su se prema Pločniku kroz ta Meja Stanića, Gavra Trifunovića, Feka šumu i sniježna bespuća Pešteri: vjen- Huremovića i Slada Sijarića nalazio i Miš- čani kumovi MIŠKO TOMAŠEVIĆ i SAFET ko Tomašević, da na skijama, preko sme- MEJO STANIĆ, zatim SLADO SIJARIĆ, tova koji su na nekim mjestima prekrivali FEKO HUREMOVIĆ I GAVRO TRIFUNOVIĆ, vrhove stabala, u rančevima dostave i za taj podvig dobili priznanje i značke ugroženima hranu i ljekove tamo gdje ni od zagrebačke “Arene” koja ih je tim po- helikopter nije mogao da priđe. O tome vodom dva dana ugostila u Zagrebu, u je zagrebačka Arena u svom 840. broju koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” od 27. januara 1977. pisala: priredila proslavu na kojoj su ih zabav- “Put na koji su krenuli i sa kog su se ljali ARSEN DEDIĆ, GABI NOVAK, ELVIRA vratili tek nakon tri dana i ljeti se teško sa- VOĆA, VERA SVOBODA, STJEPAN MIHA- vladava. Penjali su se uz opasne litice i ti- LJINEC i voditelj LJUBO JELIČIĆ, a čuveno jelom probijali kroz snijeg koji im je često Ugostiteljsko preduzeće “Zagrebački pla- sezao i preko glave. Na mnogim se mje- vi” priredilo nezaboravno veče u njihovu stima ni vrhovi borova nisu vidjeli. Nisu čast i to u restoranu sjetno-simboličnog znali šta je pred njima, ali su znali da ih naziva koji u sebi sublimira svu blago- gore, u planini, očekuju nemoćni i izglad- det onoga što smo na ovim prostorima njeli ljudi. Kad su napokon stigli, malak- nekad imali a čega se danas, eto, samo sali su ih ljudi dočekali - pjesmom. Jedan sa nostalgijom prisjećamo: u restoranu nas njegova najveća ljubav. Na njima se od mještana svirao je gusle i tako hrabrio često sretao i družio između ostalih i sa svoju obitelj da izdrži... Bio je to jedan od Milan Spasojević, čuvenim Danijelom Vincekom. najtežih pothvata Planinarsko skijaškog Isko Bakija, Komovi su uvijek bili nezaobilazna društva “Vojo Maslovarić” iz Ivangrada, Miško Tomašević, destinacija i vječita inspiracija ovog be- a humanost i smionost petorice mladića ranskog profesora matematike u penziji Filip Babović, gost planinar bila je još jednom pokazana, ovaj put na i velikog zaljubljenika u planinu. Jubilar- iz Praga i Zoran Babović najbolji mogući način. Kad smo ih upitali nu pedesetu godišnjicu svoje planinar- na vrhu Koma 24. septembra 2017. kako su uspjeli u svome pothvatu unatoč ske karijere krunisao je prije dvadesetak skromnoj planinarsko-skijaškoj opremi, dana sedamdesetim jubilarnim izlaskom bez mnogo razmišljanja su odgovorili - svojoj 70. godini beranski pro- Uz ova dva Miškova jubileja treba na Vasojevićki Kom u svojoj jubilarnoj se- Ako nismo imali odgovarajuću opremu, fesor matematike u penziji i podsjetiti da je profesor Miško Tomaše- damdesetoj godini života 24. septembra imali smo - srca!” (Zagrebačka “Arena” br. pasionirani planinar MIŠKO vić ove godine proslavio još jedan veliki 2017. i mi mu ovom prilikom na ovaj 840, 27. januar 1977.) TOMAŠEVIĆ, veteran legen- jubilej, 50 godina aktivnog planinarenja. način od srca čestitamo sva tri jubileja Bilo je to vrijeme kad se ljudima nije darnog Planinarsko-smučar- Sa nepunih 20 godina 1967. postao je sa željom da nastavi istim tempom i ova zagledivalo u genetski kod da bi se na Uskog društva “Vojo Maslovarić” iz član PSD Vojo Majovarić iz Ivangrada i druga dva sa većom cifrom ponovi zao- osnovu toga zauzimao prema njima Ivangrada i njegove Gorske službe spa- njegove Gorske službe spasavanja koja je kruživanjem i jednog i drugog makar na odgovarajući gard. Kad su sva imena savanja, popeo se jubilarni 70. put na opet, prije punih 40 godina (16. januara najmanji trocifreni broj čiji je kvadratni i prezimena bila podjednako ljudska i vrh Vasojevićkog Koma. Na tom putu 24. 1977.) u Zagrebu nagrađena priznanjem korijen jednak broju 10, što nas i ne bi važna. Kad su ljudi bili pošteđeni među- septembra društvo su mu pravili njegovi u Areninoj akciji “Pothvat godine” za spa- začudilo od ovog izuzetno vitalnog se- stranačkih zazora i kalkulacija i kad su se prijatelji planinari: profesor Milan Spaso- savanju dvije porodice iz bihorskog sela damdesetogodišnjeg Beranca. dijelili samo na ljude i neljude, na hrabre jević, Isko Bakija, Filip i Zoran Babović i Pločnik pod Pešterom, 13 životno ugro- i na kukavice. Akciju spasavanja dvije nekoliko Čeha, planinara iz Praga koji su ženih članova porodica Moma Došljaka Adem Ado Softić životno ugožene porodice sa Pločnika, Cmiljevica, 23. februar 1976. se toga dana zatekli na Komovima. i Paša Bošnjaka koje su februara 1976.

30 Planinarske novine - br. 5 Planinarske novine - br. 5 31