KOMISIJA ZA IZRADU STRATEŠKOG RAZVOJNOG PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU BOSANSKA KRUPA
STRATEŠKI RAZVOJNI PLAN ZA
VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU
Bosanska Krupa, april 2007. godine SADRŽAJ:
1. UVOD
2. ANALIZA STANJA I SWOT ANALIZA OPĆI DIO – OPĆI PODACI Uvod Geografski položaj Podaci o stanovništvu Ekonomska situacija
VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA Vodosnabdijevanje (analiza stanja i SWOT-analiza) Odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda (analiza stanja i SWOT-analiza) Upravljanje krutim otpadom (analiza stanja i SWOT - analiza) Odvodnja oborinskih voda, zaštita od voda – odbrana od poplava (analiza stanja i SWOT - analiza)
LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI Analiza stanja i SWOT - analiza
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
3. VIZIJA
4. IMPLEMENTACIJA, PRAĆENJE I KONTROLA IMPLEMENTACIJE
5. STRATEŠKI DIO 5.1 Strateški pravci / ciljevi razvoja 5.2 Operativni pravci / ciljevi razvoja
6. OPERATIVNI DIO 6.1 Programi i projekti
7. GRAFIČKI PRILOZI 7.1 Karta interesnih strana općine Bosanska Krupa 7.2 Karta zainteresiranih strana i njihovih međusobnih odnosa (F BiH) 7.3 Karta općine Bosanska Krupa (IMG)
8. PRIORITETIZACIJA PROJEKATA
2 OPĆINA BOSANSKA KRUPA Strateški razvojni plan za vode i okolišnu sanitaciju Analiza stanja i SWOT analiza
1.UVOD
Rješavanje pitanja vezanih za vode i zaštitu okoliša predstavljaju osnovne preduslove za život na određenom prostoru, a takođe i preduslove za strateški razvoj tog područja. Unapređenje upravljanja vodosnabdijevanjem, otpadnim vodama, krutim otpadom i oborinskim vodama u današnje vrijeme pred lokalnu upravu se postavlja kao imperativ, a lokalna uprava upravo u ovim oblastima ima i značajne nadležnosti određene Zakonom o lokalnoj samoupravi Federacije BiH.
Iz navedenih razloga, u okviru Projekta dobre uprave u oblasti voda i zaštite okoliša ''GOV- WADE'', koji Općina Bosanska Krupa implementira uz podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju, odnosno Udruženja za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline ''Una-Sana'' iz Bihaća, Općina Bosanska Krupa je pristupila izradi Strateškog razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju (SRPVOS) za period 2007. – 2011. godina. Strateški razvojni plan za vode i okolišnu sanitaciju u potpunosti je usklađen sa Strateškim planom razvoja Općine Bosanska Krupa za period od 16 godina godina, koji je usvojen u septembru 2004. godine, kao i sa ostalim strateško-planskim dokumentima donesenim na opštinskom i entitetskom nivou.
Nosioci izrade SRPVOS
U skladu sa nadležnostima iz člana 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, te članom 41 Statuta Općine Bosanska Krupa, u svrhu izrade Strateškog razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju, Općinsko vjeće Bosanska Krupe Rješenjem broj 01/V- 02-1311-7/06 od 11.09.2006 i Rješenjem broj 01/V-02-496-17-1/07 od 05.04.2007 , imenovala je Komisiju za strateško planiranje u oblasti voda i zaštite okoliša u slijedećem sastavu:
1. Esma Hergić, ing.građ., predstavnik općine, 2. Aldijana Komić, ing.građ., predstavnik općine, 3. Asima Mušić, dipl.ing.arh., predstavnik općine, 4. Jasenko Šertović, ing.građ., predstavnik općine, 5. Alija Patković, ing.zaštite na radu, predstavnik općine, 6. Sead Badnjević, dipl.ing.građ., predstavnik JKP «10. Juli», 7. Husein Kabiljagić, dipl.ing.šum., (zamjena) Melzija Jusović, dipl.ing.šum., predstavnik ŠPD «Unsko-sanske šume», 8. Jovo Adamović, dipl.ing.maš., predstavnik privatnog sektora, 9. Anel Jogić, dipl.ing.polj., (zamjena), Sejad Tatarević, dipl.ing.polj., predstavnik mladih, 10.Zaharije Mesić, rengenolog, vjećnik, 11.Emir Tatarević, dipl.ing.građ. (zamjena), Izeta Arnautović, dipl.ing.polj., vjećnik, 12.Alija Salkić, ing.zaš.na radu, predstavnik NVO.
3 Radom Komisije rukovodila je Upravna grupa koju su sačinjavali:
1. Esma Hergić, predsjednik komisije, 2. Alija Patković, sekretar , 3. Aldijana Komić, 4. Jasenko Šertović, 5. Asima Mušić.
U okviru Komisije formirane su fokusne grupe po oblastima:
vodosnabdijevanje, odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje krutim otpadom, odvodnja oborinskih voda, zaštita od voda – odbrana od poplava i lokalna uprava i njeni partneri.
Strateško planiranje
Strategija je sveobuhvatan proces odlučivanja o tome kuda se uputiti i kako do tamo stići. Strategije pomažu upravama da temeljito razmisle o tome šta žele postići i kako do tamo stići. Ona takođe osigurava da su uprave uvijek orjentirane na pitanja od stvarne važnosti i da su za njih u stanju izdvojiti sredstva. U demokratiji, kao krajnji cilj javlja se stvaranje javne vrijednosti, to jest usluga i rezultata koje će javnost cijeniti. Politika se treba razvijati unutar okvira dugoročne strategije, imajući u vidu sve praktične aspekte implementacije.
Strateško planiranje kao jedna od praksa dobrog upravljanja pokazalo se kao nezaobilazna stepenica u razvoju općine jer: omogućava učešće svih zainteresiranih strana u procesu planiranja i donošenja odluka (vladine institucije, javne ustanove i javna preduzeća, privatni sektor, nevladine organizacije i građani), osigurava stalnu orjentaciju u kom smjeru uprava treba da se razvija, utiče na poboljšanje efikasnosti, efektivnosti i ekonomičnosti uprave koja ima strateške razvojne planove i koja ih koristi, odnosno implementira, utiče na unapređenje komunikacije, koordinacije saradnje svih zainteresiranih strana, te stvaranje partnerskih odnosa između javnog sektora, građana, privatnog sektora i nevladinog sektora, omogućava jačanje lokalne uprave kroz edukaciju, kako bi u budućnosti samostalno kreirala i nadzirala strateško-planske aktivnosti u općini, utiče na jačanje svijesti građana o njihovoj direktnoj ili indirektnoj uključenosti u demokratske procese kreiranja vlastite budućnosti, utiče na jačanje svijesti građana o vlastitoj odgovornosti i odgovornosti ostalih zainteresiranih strana, osigurava drugim vladinim institucijama na višim nivoima (regija, entitet, država) da prate razvoj općine i da planiraju svoje doprinose njenom razvoju (Agencije za vode - ¨Vodoprivreda¨, Eko-fondovi, ministarstva, direkcije, zavodi i slično), osigurava novu poziciju općine prema susjedima i prema regionu u kojem se nalazi, osigurava donatorskim organizacijama (Evropska komisija, USAID, SDC, UNDP) i razvojnim bankama (Svjetska banka, KfW banka, EBRD itd.) da prate i uključuju se u razvoj općine, osigurava potpuno novi imidž općine.
4 Metodologija izrade SRPVOS
Strateški razvojni plan za vode i okolišnu sanitaciju rađen je u skladu sa preporučenom metodologijom OSCE-a. U svrhu usvajanja i primjene ove matodologije, Komisija za izradu plana pohađala je u dva navrata obuku, koju su vodili predstavnici OSCE-a.
Korištena metodologija podrazumijeva: prikupljanje općih informacija o općini, izradu analize stanja, uključujući i SWOT-analizu po svim oblastima, definisanje razvojne vizije, definisanje strateških opredjeljenja i strateških ciljeva, definisanje operativnih ciljeva, te programa i projekata, prioritetizaciju projekata i definisanje načina implementacije i kontrole provođenja strateškog razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju.
Uključivanje javnosti i informisanje
Proces izrade plana praćen je značajnim aktivnostima usmjerenim ka informisanju i uključivanju svih zainteresovanih strana u proces izrade plana, odnosno proces donošenja odluka. Ovim aktivnostima obuhvaćeni su: građani, privatni sektor, općtinska uprava, javna komunalna preduzeća, nevladin sektor, obrazovne i zdravstvene ustanove. U toku procesa javne rasprave, koji je uslijedio po usvajanju Nacrta SRPVOS od strane OV, poduzet je niz aktivnosti na uključivanju javnosti i dobijanju mišljenja o planu od strane najšire javnosti: sastanci sa predstavnicima mjesnih zajednica, javna tribina, završna javna rasprava, dostavljanje Nacrta SRPVOS mjesnim zajednicama, javnim preduzećima i ustanovama na općinskom i entitetskom nivou, davanje Nacrta SRPVOS na uvid i mišljenje građanima (u zgradi općine, po MZ i putem web- stranice). Na ovaj način omogućeno je svim zainteresovanim stranama da izvrše uvid u Nacrt SRPVOS i svoje primjedbe, prijedloge i sugestije dostave Komisiji, koja je iste razmotrila, te prihvatila ili odbacila uz obrazloženje. U cilju što boljeg informisanja javnosti i poticanja na aktivno učestvovanje u procesu, izrada i usvajanje Strateškog razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju praćeni su u cijelom periodu veoma značajnim organizovanim medijskim aktivnostima: radio i TV emisije kontakt-tipa, radio i TV spotovi, prilozi u informativnim radio i TV emisijama, članci u pisanim medijima, press konferencije i štampani informativni materijal – plakati, leci i brošure.
U toku izrade SRPVOS provedene su dvije ankete. Prva anketa provedena je u svrhu dobijanja mišljenja javnosti o postojećem stanju po oblastima, dok je kroz drugu anketu javnost dala mišljenje o viziji razvoja, strateškim ciljevima i prioritetizaciji projekata. Rezultati obiju anketa prezentovani su u okviru teksta Strateškog razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju.
5 Usvajanje i realizacija SRPVOS
Strateški razvojni plan za vode i okolišnu sanitaciju urađen je u periodu oktobar 2006. godine – april 2007. godine, a usvojen je od strane Općinskog vijeća Općine Bosanska Krupa odlukom broj ______na sjednici OV održanoj dana ______. Strateški razvojni plan za VOS odnosi se na period od pet godina (2007. – 2011. godina). Komisija je svjesna da zbog ograničenih finansijskih mogućnosti svi programi i projekti predviđeni ovim planom neće moći biti realizovani u navedenom periodu. Realno je očekivati da se projekti neće finansirati isključivo iz općinskog budžeta i postoji otvorena mogućnost korištenja drugih izvora finansiranja (viši nivoi vlasti, međunarodne razvojne i finansijske institucije) i opština poduzima potrebne aktivnosti na obezbjeđivanju ovih sredstava. Također, predviđeno je i praćenje realizacije plana za svaku godinu, te njegovo stalno dopunjavanje, pa je Komisija donijela odluku da na popisu projekata ostavi sve kandidirane projekte, koji će biti realizovani u skladu sa godišnjim operativnim planom implementacije, a prema određenom prioritetu i finansijskim potencijalima.
2. ANALIZA STANJA I SWOT ANALIZA
U okviru priprema za izradu strateškog plana za VOS u periodu od 14.10. do 08.11.2006.g. Komisija je provela anketu među građanima općine s ciljem pribavljanja mišljenja o sadašnjem stanju i budućim pravcima razvoja općine Bos. Krupa u oblasti voda i okolišne sanitacije. Uzorak je izabran kombinacijom grupnog uzorka, tj. zonskog uzorka tako da su ciljano anketirani građani iz svih 23 mjesne zajednice i slučajnog uzorka (svi su članovi zajednice imali podjednake šanse da budu anketirani).Dio anketnih listića je podijeljen u javnom sektoru. Izvršeno je anketiranje 312 građana, a broj važećih anketnih listića je 306. U zaključnim razmatranjima (tačka 2.4.) dati su rezultati ankete za svaku od obrađenih oblasti.
6 OPĆI DIO – OPĆI PODACI
Uvod Općina Bosanska Krupa jedna je od 8 općina Unsko - sanskog kantona. Dejtonskim sporazumom došlo je do izvjesnih pomjeranja granica, tako da ona danas zauzima površinu od 561 km², što je 70 % njene prijeratne teritorije. 15 % prijeratne teritorije općine pripalo je općini Bužim, a 15% teritoriji općine Krupa na Uni (RS-a). Teritorijalno Općina je podijeljena na 23 mjesne zajednice: Mahmić selo, Jezerski, Pištaline, Otoka – Centar, Otoka – II, Hodžinac, Krupa – II, Krupa – Centar, Zalug, Halkići, Zalin, Arapuša, Veliki Dubovik, Jasenica, Veliki Badić, Ostružnica, Ljusina, Ivanjska, Radić, Suvaja, Gornji Petrovići, Stari Grad i Vranjska.
Geografski položaj
Općina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u dolinama rijeka Une i Krušnice, a najveći dio grada, kao središte općine, razvio se između uzvišenja Hum i Starog grada, na nadmorskoj visini od 156 m n.v. Općina graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Novi i Krupa na Uni (RS) , Sanski Most, Bosanski Petrovac, te sa općinom Dvor u Republici Hrvatskoj. Najznačajnije drumske (cestovne) komunikacije na području općine su: dionice magistralnog puta M 14 i M 14-2, te dionica regionalnih puteva R – 401, R – 402, R –404, R – 405. Pored toga na području općine je preko 100 km lokalnih puteva i preko 26 km gradskih ulica. Općinom prolazi dionica tzv. Unske pruge – normalnog kolosijeka, koja spaja Zagreb i Split. Pruga je izgrađena 1920.godine i još uvijek je u funkciji. Pruga je elektrificirana, ali su elektrifikacija i prateći objekti porušeni i/ili jako oštećeni uslijed ratnih dejstava.
Prirodni resursi Prirodne vrijednosti USK-a, pa samim tim i općine Bosanska Krupa su raznovrsne, specifične i atraktivne. Generalno gledano na području USK prostire se niz visokih planina, od kojih je za općinu Bosanska Krupa, najznačajniji Grmeč bogat listopadnom i četinarskom šumom te rudnim nalazištima. Sliv rijeke Une na području općine Bosanska Krupa je bogat vodom a posebno rijeka Krušnica čije se i izvorište i ušće nalaze na teritoriji općine Bosanska Krupa. Pored toga po količini i kvaliteti vode značajna osobenost je Crno jezero. Usporedno gledano stanje poljoprivrednog zemljišta i šume na području USK i općine Bosanska Krupa je sljedeće :
7 5000 4000 3000 B.KRUPA 2000 USK 1000 USK B.KRUPA 0 obradivo oranice ukupno šuma ukupna zemljište zemljište površina
Zemljište kao osnovni prirodni resurs za poljoprivrednu proizvodnju zaslužuje veliku pažnju u svim strateškim planovima, projektima, te analizama stanja.
Značajna nalazišta minerala i ruda na području Općine Bosanska Krupa su sljedeća :
Mineral / ruda Lokacija Nalazište / količina dolomit Ilića Do 1.379.000 m3 dolomit Zloimenjak nepoznato krečnjak Ivanjska 912.000 m³ gips Arapuša, Mahmić selo, Majkić Japra nepoznato boksit Suvaja, Šolaja nepoznato boksit Vršak, Risovac nepoznato
Klimatska obilježja
Na području općine vlada kontinentalna klima, gdje srednja godišnja temperatura iznosi 10,8 0C. Također postoje značajne oscilacije temperature između zime i proljeća (mjesec mart 5,6 oC - mjesec april 11,1 oC). Jesen je godišnje doba sa najvećom količinom padavina, zatim proljeće, tako da jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723 mm/m2 padavina. Kiše koje se izliju za vrijeme proljetnih i jesenjih mjeseci su dugotrajne, tihe, obilne i obično izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje. Bosanska Krupa je područje sa visokim procentom relativne i apsolutne vlažnosti zraka. Dolina Une uvjetuje i pojavu i pravce regionalnih i lokalnih vjetrova. Aproksimativni pokazatelji pokazuju, da su najučestaliji vjetrovi iz:
sjeverozapadnog kvadranta 22,90%. jugozapadnog kvadranta 13,8%. Olujnih vjetrova dosada nije bilo, a najsnažniji se vjetrovi javljaju u februaru.
8 Podaci o stanovništvu Površina Bosanske Krupe je 1991. godine (prije početka rata) bila: 778 km2, a sadašnja površina općine iznosi 561 m2.
Domaćinstava je bilo: 13 245 Ukupan broj stanovnika je bio: 58 212
Sadašnja demografska slika na području Općine Bosanska Krupa je sljedeća :
2001 2002 2003 UKUPNO 29.299 29.423 32.400
Sa stanovišta nacionalne strukture gledano većinu stanovnika činili su i čine Bošnjaci, a sa stanovišta polne strukture možemo konstatirati da je procentualna zastupljenost žena i muškaraca uravnotežena. Starosna struktura je sljedeća :
Starosna struktura do 18 18 - 35 35 -65 65 i više Bosanska Krupa % % % % Ukupno 1991. 21.924 38 12.552 22 20.591 35 3.145 5 58.212 2003. 12.192 38 8.100 25 8.927 27 3.223 10 32.442
Prirodni priraštaj općine Bosanska Krupa izgleda tabelarno ovako:
1990. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Živo rođeni 1.035 15 250 358 297 92 Umrli 406 95 90 100 100 15 Prirodni priraštaj 629 -80 160 258 197 77 Umrla dojenčad 17 - - 1 1 -
Karakteristično za Bosansku Krupu jeste da ima gotovo upola manji broj stanovnika u odnosu na 1991. godinu, te prosječnu gustinu naseljenosti samo 57,75 stanovnika / km². Broj stanovnika u poslijeratnom periodu ima trend rasta, koji je iz godine u godinu sve značajniji. Tako da se broj stanovnika 2002./2001. godinu povećao za 0,42 %, a 2003./2002. godinu čak 10,12 %. Općina broji 7.352 domaćinstava sa prosjekom od 4,4 člana po domaćinstvu. Prema podacima Ureda za raseljene lica, broj interno raseljenih lica na području općine je 866, a raseljenih lica iz drugih općina je 188. Općinu Bosanska Krupa čine dva karakteristično velika naselja: Grad Bosanska Krupa i Bosanska Otoka, gdje je u postratnom periodu osjetno povećana koncentracija stanovništva. Karakteristika općine Bosanska Krupa je da se na lijevoj obali Une razvija manji broj naselja sa većim brojem stanovnika (Jezerski, Mahmić selo, Pištaline), dok se na desnoj obali razvio veći broj naselja sa manjim brojem stanovnika. U općini Bosanska Krupa stanovanje je uglavnom individualno – 6.600 dok kolektivnih stanova ima 700. Broj zaposlenih je 3.067, od čega u društvenom sektoru 2.643, a u ostalim sektorima 424 osobe, što je 10,76 % od ukupnog stanovništva, odnosno 20,48 % radno sposobnog
9 stanovništva. Stopa zaposlenosti je 20,48 %, (Broj zaposlenih x 100 / radno aktivno stanovništvo) . Broj nezaposlenih lica je 3.842, što je 9,75 % od ukupnog stanovništva, odnosno 18,55 % radno sposobnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti je 47,53 % (Broj nezaposlenih x 100 / zaposleni + nezaposleni). Strukturalno najveći broj nezaposlenih čine osobe bez stručne spreme, zatim slijede osobe sa SSS i KV radnici, dok je broj nezaposlenih VKV radnika, VSŠ i VSS znatan.
10,76 Ukupno 20,48 9,75
stanovništvo zaposleni 18,55 nezaposleni Radno ukupno 100 sposobno stanovništvo 100
Najveći broj stanovnika u prijeratnom periodu radio je u drvnoj industriji, preradi mineralnih sirovina, bavio se poljoprivrednom proizvodnjom i zanatskim djelatnostima. Od ukupnog broja zaposlenih najveći broj stanovnika zaposlen je u javnom sektoru. Prosječna mjesečna primanja zaposlenih stanovnika su niža od prosječne plate u Federaciji BiH koja iznosi 600 KM (tačnih podataka o prosječnom primanju zaposlenih stanovnika nema). Problem sporog zapošljavanja se ogleda u neuspješnoj privatizaciji, uništenosti proizvodnih kapaciteta u kojima je bio zaposlen najveći broj stanovnika, nedovoljno razvijenoj infrastrukturi kao uslovu za razvoj poljoprivrede, kao i lošem poslovnom ambijentu za otvaranje novih radnim mjesta.
Ekonomska situacija Ekonomija općine Bosanska Krupa se u dosadašnjem razvoju oslanjala na prirodne resurse i ljudske potencijale educirane za rad u drvoprerađivačkoj industriji, obradi metala i poljoprivredi. Strategijom razvoja općine Bosanska Krupa utvrđene su sektorske klasifikacije razvoja općine koje se temelje na finalnom proizvodu iz drveta, proizvodnji zdrave hrane i turističkoj ponudi. U općini Bosanska Krupa izražena je nezainteresiranost privatnog sektora za pomoć u izradi programa razvoja, za edukaciju, poslovno udruživanje, suradnju sa lokalnom izvršnom vlasti. Donatorskim sredstvima međunarodne zajednice izgrađen je objekat i financiran rad Udruženja privatnih poduzetnika, koje je nakon izvjesnog vremena prestalo sa radom. Osnovana je i obrtnička komora koja nije dovoljna aktivna. U više navrata općinska uprava je zajedno sa međunarodnim agencijama organizirala seminare – edukaciju za poduzetnike za izradu projekata i mogućnost kreditiranja na koje je odaziv poduzetnika bio veoma slab. Općina je u više navrata organizirala učešće poduzetnika na sajmovima.
10 U općinskoj upravi vrlo uspješno radi savjetodavna služba za poljoprivredu, a isto tako i veliki broj poljoprivrednih proizvođača pokazuje interes za edukaciju i korištenje kreditnih sredstava. Reorganizacijom organa uprave planirana je institucionalna podrška razvoju poduzetništva. Općina nije u mogućnosti kreditirati poduzetništvo, ali je do sada pružila podršku kroz dodjelu državnog zemljišta zainteresiranim investitorima. U nadležnosti općine nije privatizacija preostalih industrijskih kapaciteta, koji bi se mogli iskoristiti za razvojne programe poduzetnika. Općina nema ingerenciju nad iskorištavanjem najvećih resursa (šume, vode, mineralnih sirovina) prema važećoj zakonskoj regulativi sve pripada u nadležnost Kantona. Jedini način zaštite prirodnih resursa koje općina može obezbijediti je izrada prostorno-planske dokumentacije i donošenje odluka o njenom provođenju. Općina nije nadležna za izdavanje okolišnih dozvola, poljoprivrednih saglasnosti kao ni za vršenje nadzora u tim oblastima. Zaštita prirodnih resursa od neracionalnog i uništavajućeg iskorištavanja može se ostvariti samo uz suradnju sa višim nivoima vlasti koji odobravaju eksploataciju i korištenje i vrše kontrolu iskorištavanja istih.
VODE I OKOLIŠNA SANITACIJA
OPĆI DIO
JKP "10. Juli" d.o.o. Bosanska Krupa je organizovano tako da su osnovne djelatnosti preduzeća vodosnadbijevanje, odvodnja otpadnih voda i upravljanje krutim otpadom, s tim da se kod odvodnje otpadnih voda ne vrši prečišćavanje već zagađena otpadna voda odlazi direktno u recipijent. Odvodnja oborinskih voda u cilju sprečavanja poplava nije regulisana jer ne postoji infrastruktura. Sve oborinske vode su priključene na kanalizacioni sistem, te putem te infrastrukture dolaze u recipijent. Zbog ovakavog načina odvodnje prilikom jačih padavina površinske vode sobom nose nasip, smeće i abrazivni materijal sa površine, što smanjuje funkcionalnost odvoda i razlijevanja istih zajedno sa fekalnom kanalizacijom.
JKP "10. Juli" doo Bosanska Krupa se samofinancira i to pružajući usluge sakupljanja i deponovanja krutog otpada , održavanja sistema za odvodnju otpadnih voda , prodajom vode i ostalih usluga u djelokrugu rada ovog preduzeća. Preduzeće za potrebe JP «Za slivno područje rijeke Save» vrši prikupljanje naknada i to: za zaštitu voda i iskorištavanje voda u ukupnom iznosu od 0,9% po prodanom m3 vode. Općina do sad nije koristila sredstva iz predpristupnih fondova i kreditnih sredstava Evropske unije. Ne postoji studijsko-projektna dokumentacija koja obrađuje oblast VOS-a, osim projekta zaštite izvorišta Luke i Ade i idejnog projekta za kanalizacionu mrežu grada Bosanske Krupa iz 1987.g. JKP "10. Juli" d.o.o. Bosanska Krupa je organizovano kao društvo s ograničenom odgovornošću sa 100% državnim kapitalom, a osnivač istog je Općinsko vijeće Bos. Krupa. JKP je organizovano tako da je na čelu preduzeća nadzorni odbor. Pored nadzornog odbora preduzećem rukovodi direktor zajedno sa upravljačkim timom.
11 JKP se financira prodajući vodu korisnicima i pružajući usluge iz djelokruga svog rada. Najveći dio prihoda preduzeće ostvaruje iz svoje redovne djelatnosti i nije na budžetu. U budžetu se planiraju određena sredstva za održavanje javnih i zelenih površina u zimskom i ljetnjem periodu i ovo preduzeće dio tih sredstava unese u svoje prihode obavljajući navedene poslove. Drugih izvora financiranja ovo preduzeće nema. Ukupna ulaganja u komunalnu infrastrukturu u proteklih pet godina iznosila su cca 740.000,00 KM, od toga za rješavanje problematike iz oblasti vodosnabdijevanja uloženo cca 70% sredstava, dok je za rješavanje problematike iz oblasti odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda uloženo oko 30 % sredstava. Iz Budžeta općine izdvojeno je 86.000,00 KM, a sa viših nivoa vlasti ( USK, Federacija) iznos od 654.000,00 KM. Projekat o zaštiti izvorišta zajedno s Odlukom nije usvojen od Skupštine Kantona, pa se ne može primjenjivati, a idejni projekt kanalizacije se može iskoristiti pri izradi glavnog projekta. Prostornim planom općine Bosanska Krupa izvršeno je zoniranje zemljišta prema namjeni, ali je isti stavljen van snage. U toku su pripreme za izradu novog prostornog plana općine u kojem će biti definisano zoniranje zemljišta. Kontrola šuma je u nadležnosti Kantonalnog ministarstva. Bespravna gradnja u znatnoj mjeri otežava planiranje i izvođenje objekata infrastrukture, a pogotovo iz razloga što ta bespravna gradnja nije koncentrirana u određenim zonama, pa će planiranje izgradnje infrastrukture biti skuplje. Sporadična je pojava da bespravni objekti ugrožavaju infrastrukturne koridore, zaštitu i regulaciju vodotoka i rubova šumskih kompleksa. Građani imaju mogućnost da iskažu potrebe u oblasti VOS-a putem mjesnih zajednica na način da kandidiraju svoje potrebe. Općina Bosanska Krupa – nadležna Služba davala je prednost projektima u kojima su građani bili spremni da sufinanciraju realizaciju projekata. Kako općina raspolaže sa malim sredstvima za financiranje projekata iz oblasti VOS-a građani, u cilju rješavanja problema iz oblasti infrastrukture, pokazuju spremnost za sufinanciranje istih.
12 VODOSNABDIJEVANJE (analiza stanja i SWOT analiza) Vodosnabdijevanje stanovništva u općini Bosanska Krupa vrši se gradskim vodovodnim sistemom (cca 20.000 stanovnika) i lokalnim vodovodnim sistemima (cca 13.000 stanovnika ili 40 %). Kao rezervno vodocrpilište za područje Općine treba planirati izvorište Crno jezero i vrelo rijeke Krušnice. Ne postoje evidencije izvorišta termalnih i tehnoloških voda. Gradski vodovodni sistem Gradskim vodovodnim sistemom gazduje JKP "10 Juli" Bosanska Krupa. Pokrivenost stanovništva u snabdijevanju vodom sa glavnog vodovodnog sistema je oko 60% (cca 20.000 stanovnika). Ovi podaci se odnose na jedan gradski vodovod i jedan lokalni vodovod koji je pod upravom Komunalnog preduzeća. Procjena pokrivenosti privrede u snabdijevanju vodom sa javnog vodovodnog sistema iznosi oko 60 do 70%. Za potrebe potrošača, sa izvorišta Luke i Ada zahvata se i pumpa u prosjeku 102 l/sek. vode u gradski vodovodni sistem. Tokom cijele godine gradski vodovodni sistem radi tako da nema redukcija niti obustava u vodosnabdijevanju. Navedene količine vode zahvataju se iz podzemnih izvorišta Luke i Ada a tendencija je da izvorište Ada u budućnosti bude perspektivno za vodosnabdijevanje stanovništva naše općine. Dobar dio projektne dokumentacije za izgrađene vodovodne sisteme kako gradske tako i lokalne ne postoji – veliki dio je uništen u ratu. U većini vodovodnog sistema pritisak je dobar (7 bara), sa izuzetkom viših područja naselja gdje je taj pritisak slabiji te se ta naselja nalaze na sistemu prepumpnih stanica. Postoje još neke gradske zone koje nisu obuhvaćene vodovodnim sistemom a za koje je potrebno izraditi prepumpne stanice. Za glavna gradska izvorišta pitke vode (izvorišta Ada i Luke) postoji studija o zaštiti tih izvorišta, dok odgovarajuće institucione odluke o zaštiti navedenih izvorišta još nisu donesene i usvojene. Za ostala izvorišta pitke vode ne postoje nikakvi projekti niti odluke o zaštiti. Zakonske odredbe u oblasti vodosnabdijevanja u glavnom se, u dobroj mjeri, provode u gradskom vodovodnom sistemu. Ne postoji prijedlog hitnih mjera za rješavanje i unapređenje situacije u oblasti vodosnabdijevanja.
Izvorište Luke Na izvorištu luke nalaze se dva eksploaticiona bunara koja su izvedeni 1965-e godine. Sa izvorišta Luke voda se prepumpava u rezervoar Tećija ( 340 m3 ), iz kojeg se vrši vodosnabdijevanje potrošača u Bosanskoj Krupi na lijevoj obali Une. Procjena je da se sa ovog izvorišta snabdijeva cca 6450 stanovnika, te jedan broj privrednih i javnih potrošača. Za zadovoljenje potreba potrošača sa izvorišta prosječno se zahvata 24 l/sek. vode. Dezinfekcija vode vrši se doziranjemklora ili drugih sredstava direktno u bunar.
13 Izvorište Ada Na izvorištu Ada nalaze se četiri eksplotaciona bunara od kojih su dva izvedena prije rata a dva su izvedena poslije rata ( 2000-e godine ), donatorskim sredstvima EU-e. Sa izvorišta Ada voda se transportuje cjevovodom ka rezervoaru Hum ( 2000 m3 ), iz kojeg se vrši vodosnabdijevanje potrošača Bosanske Krupe na desnoj obali rijeke Une. Na izvorište Ada priključen je i vodovodni sistem Otoke sa okolnim naseljima. Ukupno se sa izvorišta snabdijeva cca 13.500 stanovnika, te privredni i javni potrošači. Za zadovoljenje potreba potrošača sa izvorišta se u prosjeku zahvata oko 78 l/sek. vode. Dezinfekcija vode na ovom izvorištu vrši se klorom ili drugim sredstvom na transportnom cjevovodu koji vodi ka rezervoaru . Eksploatacioni objekti na izvorištu Ada djelimično su ograđeni žičanom ogradom. Osim bunara i njima pripadajuće elektro-mašinske opreme, u ograđenoj zoni izvorišta nema drugih objekata i opreme.
Sadašnji uslovi zaštite izvorišta Za izvorišta Luke i Ada nije donesena Odluka o higijenskoj zaštiti, kojom bi bile uspostavljene zone sanitarne zaštite i određene zaštitne mjere. Ova pravna praznina stvara velike probleme nadležnim organima općine Bosanska Krupa i JKP "10 Juli" Bosanska Krupa u pokušaju da se izvorišta zaštite, kako bi se omogućilo održanje zadovoljavajućeg kvaliteta vode na izvorištima, čime bi se obezbijedile pretpostavke za dugoročno korištenje ovih resursa za potrebe vodosnabdijevanja grada i šire. Obzirom na nedostatak propisa, urbani i privredni razvoj u slivu izvorišta odvija se bez odgovarajuće kontrole nadležnih općinskih i kantonalnih organa. Najveći problem predstavlja degradacija užeg slivnog područja oko izvorišta Luke, što ukazuje da postojeći mehanizmi zaštite nisu efikasni. Izvorište Luke nalazi se u samom centru grada, ugroženo je «urbanizacijom« a prvenstveno izgradnjom individualnih stambenih objekata koji nemaju riješen sistem prikupljanja i odvodnje otpadnih voda. Fekalna kanalizacija ispušta se direktno u podzemlje iz kojeg se prihranjuje izvorište, što sanitarno – higijenske uslove zaštite izvorišta čini vrlo kompleksnim. Pored stanovništva, na Lukama egzistira još jedan broj zagađivača, među kojima treba istaći željezničku i autobusnu stanicu, servisnu radionicu, gradsku tržnicu i pogone metalne industrije. Ovi zagađivači u manjem obimu utiču na samo izvorište, ali mogu postati ozbiljniji problem ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere zaštite i sanacije. Na izvorištu Ada je nešto povoljnija situacija jer nema stalno naseljenog stanovništva. Međutim, tu se odvijaju poljoprivredne i sportske aktivnosti, koje mogu uticati na samo izvorište. Općina Bosanska Krupa ima urađene projekte zaštite izvorišta Luke i Ada ali zbog nedostatka propisa (Kantonalni zakon o vodama) nisu donesene odgovarajuće odluke o higijensko-sanitarnoj zaštiti izvorišta.
Gubici u vodovodnoj mreži Procjena je da su gubici u gradskoj vodovodnoj mreži veliki (cca 60%) prvenstveno iz razloga dijela lošeg vodovodnog sistema koji je u funkciji kao i iz razloga povećanja pritiska u mreži koje je došlo puštanjem u rad bazena Hum kapaciteta 2.000 m3. Distributivna mreža je prilično velika (oko 71 km osnovne mreže), a cjevovodi su rađeni od različitih materijala (lijevano željezo, azbestcement, PVC, PE, čelik, pocinčano i
14 daktilnolijevano željezo). Najstariji dio mreže nalazi se u centru grada gdje su veliki gubici vode iz razloga postojanja paralelne mreže tj. stare i nove mreže koja je izgrađena donacijom EU-e, s tim što se na staroj vodovodnoj mreži nalaze svi priključci pa je iz tog razloga ona još uvijek u funkciji.
Kvalitet vode za piće JKP "10. Juli" Bosanska Krupa vrši redovnu kontrolu kvaliteta vode kako na samim izvorištima tako i u vodovodnom sistemu, tj. kod samih potrošača – korisnika. Uzorci vode za redovnu mjesečnu analizu (fizičko-hemijska) uzimaju se na 16 mjesta raspoređenih u svim zonama vodovodnog sistema kao i na izvorištima. Kontrola kvaliteta uzoraka sirove vode, kao i uzoraka vode iz vodovodne mreže izvršene u toku 2006. godine pokazuju da nema većih zagađenja kako na sirovoj vodi, tako i na tretiranoj vodi kod krajnjih korisnika. Fizičko-hemijske analize sirove vode na izvorištima Luke i Ade ne pokazuje pogoršanje, izvorišta su stabilna ne mijenjaju kvalitetu osim rijetko u ekstremnim slučajevima (visok vodostaj) gdje dolazi do pojave bakterija svježeg fekalnog porijekla. Tretman vode – dezinfekcija vrši se u bunarima na izvorištu Luke i na transportnom cjevovodu za izvorište Ada. U posljednjih pet godina u Higijensko-epidemiološkoj službi Doma zdravlja Bosanska Krupa nije zabilježen ni jedan slučaj zaraznog oboljenja nastao zbog neispravne vode. Građani koji se snabdijevaju sa javnog vodovodnog sistema o eventualnim problemima o kvaliteti vode za piće se redovno obavještavaju putem lokalnog radija ili pismenim putem – na poleđini računa za vodu.
Lokalni vodovodni sistemi Na osnovu podataka Službe za privredu općine Bosanska Krupa, Higijensko- epidemiološke službe Doma zdravlja Bosanska Krupa i studije «Katastar hidrogeoloških objekata općine Bosanska Krupa («Geoinžinjering» Sarajevo,1985.godina ), na području naše općine evidentirano je 35 većih lokalnih vodovoda ( više od 10 domaćinstava ) koji su u eksploataciji, dok za manje lokalne vodovode ne postoji snimljeno stanje. S lokalnih vodovodnih sistema vodom za piće snabdijeva se cca 13.000 stanovnika, što je oko 40% ukupne populacije općine. Od ukupnog broja lokalnih vodovoda samo se na jednom vodovodu vrši dezinfekcija vode (Dobrović) a istim gazduje JKP "10. Juli" Bosanska Krupa. Lokalni vodovodi, sa izuzetkom pomenutog, su u vlasništvu mjesnih zajednica ili grupa mještana (u većini slučajeva vlasništvo nije definirano), ne vrše se redovne kontrole kvaliteta vode (izuzetci su rijetki), zone sanitarne zaštite nisu određene, opće stanje vodovodnih objekata (kaptaža, pumpna stanica, rezervoar, itd.) u većini slučajeva ne odgovaraju higijenskim i tehničkim standardima a sama izvorišta nisu fizički zaštićena.
Sve lokalne vodovode karakteriše zajedničko stanje : ne postoje definirane zone sanitarne zaštite, stanje vodovodnih objekata (kaptaže, rezervoari, pumpne stanice...) ne zadovoljava kriterijume higijenskih i tehničkih uvjeta i nemaju projektnu dokumentaciju, područja vodozahvata nisu fizički osigurana (neograđena područja), nije definirano vlasništvo i kvalitetno upravljanje (gazdovanje) nad vodovodima,
15 ne vrši se dezinfekcija vode ili se vrši nestručno bez klorinatorskih sistema (izuzetak lokalni vodovod Dobrović), ne vrše se kontrole kvaliteta vode (izuzetak lokalni vodovod Dobrović).
Na osnovu navedenog stanja može se zaključiti da lokalni vodovodi preko 90 % slučajeva ne zadovoljavaju higijenske uvjete za eksploataciju i distribuciju vode stanovništvu. Na lokalnim vodovodima priključeno je šest mjesnih škola sa kojih se vodom snabdijevaju učenici i osoblje, koji su svakodnevno izloženi riziku hidrične zaraze.
16 SWOT analiza
Sektor: VODOSNABDIJEVANJE
Dobar kvalitet vode; Redovno vodosnabdijevanje užeg gradskog područja; Izvršena rekonstrukcija primarne mreže; Postoje ljudski resursi, znanje i opremljenost sa materijalno-tehničkim sredstvima; S Dovoljna količina vode; Povećan procenat naplate usluga; Informiranje javnosti o kvaliteti vode; Postoje alternativni izvori snabdijevanja; Urađeni projekti sanitarne zaštite glavnih vodocrpilišta.
Slaba pokrivenost vodosnabdijevanja seoskih područja; Loš kvalitet vode na lokalnim vodovodima; Postojanje područja bez snabdijevanja vodom; Neriješeno pitanje vlasništva i upravljanja; Loša sekundarna mreža u gradskom vodovodnom sistemu; Lokalni vodovodi nisu pod kontrolom JKP-a; W Veliki gubici u vodovodnoj mreži; Relativno mala pokrivenost stanovništva sa uslugom vodosnabdijevanja; Nepostojanje i neprovođenje zakonskih propisa u oblasti vodosnabdijevanja kako za gradske tako i za lokalne vodovode; Loša kvaliteta infrastrukturnih objekata u lokalnim vodovodnim sistemima Nepostoji prijedlog hitnih mjera za unapređenje vodosnabdijevanja; Odluka o zaštitnim zonama izvorišta nije u primjeni; Velik dio dokumentacije o postojećem vodovodnom sistemu je uništen u ratu (cjevovodi i objekti); Nepostojanje plana stavljanja u funkciju alternativnih izvorišta.
Različiti izvori financiranja (GOV-WADE); Tehnički moguće proširivanje gradskog vodovodnog sistema na uvezivanje lokalnih vodovoda; O Zainteresiranost stanovništva seoskog područja za sufinanciranje; Smanjenje gubitaka vode na gradskom vodovodnom sistemu; Korištenje dobrih praksi same općine i iskustava drugih općina; Edukacija građana i javnog sektora; Uspostava bolje saradnje sa višim nivoima vlasti.
Nedefinirane zaštitne zone oko vodocrpilišta; Nekontrolirano zagađenje vode i tla (prekomjerna upotreba pesticida i herbicida, izlijevanje otpadnih voda iznad vodocrpilišta, nekontrolirano odlaganje krutog T otpada); Nedostatak izvedbene projektne dokumentacije za objekte vodosnabdijevanja i odvodnje; Neke MZ ne žele predati LVS na upravljanje JKP-u; Nisu ozvaničena evidentirana rezervna vodocrpilišta; Izvorišta u urbanoj sredini; Finansijska ograničenja u investiranju.
17 ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA (analiza stanja i SWOT analiza) Problem odvodnje otpadnih voda može se smatrati najvećim infrastrukturnim problemom na području općine Bosanska Krupa, a stanje se slobodno može nazvati kritičnim. Procenat stanovništva koji je priključen na gradsku kanalizaciju iznosi oko 30%, septičke jame posjeduje oko 45% stanovništva, a oko 25% je priključeno direktno u vodotok. Većina septičkih jama nije urađena na tehnički zadovoljavajući način. Glavni privredni subjekti u urbanom dijelu grada su priključeni na gradsku kanalizacionu mrežu, dok su neki priključeni direktno u vodotoke. U Bosanskoj Krupi nakon rata veliki dio kanalizacione mreže je začepljen, a JKP "10. Juli" d.o.o. Bosanska Krupa ne posjeduje adekvatnu opremu za čišćenje kanalizacije. Budući da su mnogi kanalizacioni vodovi nekvalitetno izgrađeni to postoji potencijalna opasnost kontaminiranja podzemne pitke vode. Za kanalizacioni sistem postoji snimak stanja od prije rata za vrlo mali broj kanalizacionih kolektora u Bosanskoj Krupi. Prema prikupljenim informacijama postojeća glavna mreža je izrađena od cijevi različitih dimenzija i materijala. Malo je betonskih cijevi velikih promjera, uglavnom su izgrađeni cjevovodi promjera do 500 mm. Procjena je da Bosanska Krupa ima oko 15.000 stanovnika sa prigradskim naseljima, da 2/3 stanovinika živi na desnoj obali rijeke Une dok 1/3 živi na lijevoj obali, odnosno oko 10 000 na desnoj obali i oko 5 000 na lijevoj obali. Približno 60% stanovništva u gradu koristi izgrađene kanalizacine sisteme, 10% koristi septičke jame, a ostatak od 30 % direktno ispušta otpadne vode u vodotoke. Ne postoji nikakva studijsko-projektna dokumentacija za razvoj sistema. Aktivna industrijska postrojenja, kao eventualni zagađivači, te industrijska postrojenja koja trenutno nisu u funkciji a aktiviranjem će biti potencijalni zagađivači, djelimično su evidentirana. Postoji evidencija o ostalim zagađivačima – benzinskim pumpama, mehaničarskim i dr. radnjama. Na području naše općine ne postoji postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, već se one direktno ispuštaju u recipijent (potoci Šujnovac, Kalender, Dobrović... te rijeke Krušnica i Una) duž cijelog vodotoka. Ispuštanje se vrši nekontrolirano i bez ičije saglasnosti. Trenutno je evidentirano 12 ispusta zagađenih voda u vodotoke Une (8) i Krušnice (4). U pojedinim industrijskim postrojenjima postoji primarno prečišćavanje otpadnih voda, ali tačnih podataka o tome nema. Vlasnici industrijskih i drugih postrojenja ne vrše mjerenje EBS-a te samim tim ni plaćanje posebnih vodnih naknada.
18 Skoro sve površinske vode koje se prikupljaju sa javnih površina su spojene na gradske fekalne kolektore, što čini mješoviti sistem odvodnje otpadnih voda. Ne postoje podaci o štetnom utjecaju ispuštanja zagađenih voda kako na površinske tako i na podzemne vodne resurse. Određeni dijelovi grada (Hodžinac) nemaju uopće kanalizaciju. U naselju Krčana potok Kalender je kanalizacioni recipijent, te u dužini od 650 m predstavlja otvorenu kanalizaciju. Budući da se potok – otvorena kanalizacija nalazi u gusto naseljenom dijelu grada ovaj problem zaslužuje da se također prioritetno rješava. Projektno-tehničkom dokumentacijom zaštite izvorišta Luke i Ade predviđeno je da se svi kanalizacioni sistemi odvedu u recipijent Unu nizvodno od izvorišta Ada uz prethodno tretiranje – prečišćavanje otpadnih voda.
Od postojećeg kanalizacionog sistema Bos. Krupa postoji slijedeća dokumentacija: geodetski snimak (šema) od strane "Zavoda za vodoprivredu" Sarajevo, 1987. godine, postojeća kanalizacina mreža zabilježena od strane JKP "10 Juli" d.o.o. Bos. Krupa, 2000. godine, postojeće stanje kanalizacione mreže u Bos. Krupi – revizija 2001. godine, Unsko- sanski Programski ured, IBG Ltd. Bihać,
Preostali dio dokumenata kanalizacionog sistema Bosanske Krupe je tokom rata uništen ili otuđen. Za Bosansku Otoku se može reći da nema kanalizaciju primjerenu gradskom naselju. Iz navedenog razloga izvorište "Zidine" koje je snabdijevalo vodom Otoku sa okolnim naseljima nije u funkciji od 2004.godine, jer je došlo do kontaminacije izvorišta. U mnogim područjima mjesnih zajednica – Bosanska Otoka kompletna, Ul. Branilaca grada (potok Kalender), Hodžinac, Luke te u najvećem dijelu seoskih naselja zdravlje stanovništva ugroženo je nepostojanjem kvalitetnog kanalizacionog sistema za odvodnju otpadnih i površinskih voda. Prijedlog hitnih mjera za rješavanje i unapređenje stanja u odvodnji otpadnih i oborinskih voda ne postoji. Projektnom tehničkom dokumentacijom "Zaštita izvorišta Luke i Ada" (Institut za hidrotehniku, Sarajevo, 2004. godine) predviđeno je da se svi kanalizacioni sistemi odvedu u recipijent Unu nizvodno od izvorišta Ada uz prethodno tretiranje – prečišćavanje otpadnih voda. Za kanalizacioni sistem Bosanska Krupa postoji idejno rješenje ("Zavod za vodoprivredu" Sarajevo od 1987. godine) te Izvještaj i preporuke (Unsko-sanski programski ured IBG Ltd. Bihać od 2000. godine).
19 SWOT analiza
Sektor: ODVODNJA I PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA
Snimljeno postojeće stanje (strateški plan); Povoljna konfiguracija terena u urbanim zonama; Blizina recipijenata; S Svjesnost građana (''naročito nizvodno''); Postoji idejno rješenje za kanalizacioni sistem Bosanska Krupe; Postoji generalni Strateški plan razvoja.
Nepostojanje tehničke dokumentacije; Dotrajalost postojećeg sistema; Loš kanalizacioni sistem u urbanim naseljima; Nepostojanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda; Nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda u otvorene kanale i vodotoke; Nesavjesno građanstvo (''uzvodno''); W Slaba pokrivenost općine sa uslugom odvodnje otpadnih voda; Loše izvedene septičke jame u područjima bez usluga odvodnje; Loša opremljenost komunalnog preduzeća adekvatnom opremom; Slab procent naplate usluga; Industrijski zagađivači nemaju pokazatelje o vrijednosti EBS-a; Nepostoji prijedlog hitnih mjera za unapređenje situacije; Idejno rješenje kanalizacionog sistema Bos. Krupe nije revidirano.
Više tehničkih načina zbrinjavanja otpadnih voda; Edukacija stanovništva; Fazna realizacija; O Pretpostavke za izgradnju separatnog kanalizacionog sistema; Smanjenje broja tačaka izlijevanja kanalizacionih kolektora u vodotok; Različiti izvori financiranja; Sačiniti plan i program sanacije postojeće kanalizacione mreže na osnovu snimljenog stanja; Povećeti pokrivenost korisnika kanalizacione mreže.
Mogućnost ugrožavanja glavnih izvorišta pitke vode; T Zakonska regulativa – politizacija problema; Slab interes građana; Neučinkovitost inspekcijskih službi; Finansijska ograničenja.
20 UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM (analiza stanja i SWOT analiza)
Za oblast upravljanja krutim otpadom postoji zakonska regulativa (Zakon o upravljanju otpadom), koja se temelji na regionalnom konceptu odlaganja krutog otpada. Obaveze oko zbrinjavanja i upravljanja krutim otpadom do uspostavljanja preduzeća koje bi se bavilo ovom problematikom su na Kantonalnom ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša. Procedure oko primjene ovog zakona su dosta složene i realizacija njegovih postavki je otežana. Trenutno se na području općine Bosanska Krupa vrši prikupljanje i odvoz krutog otpada na novootvorenu lokaciju Vlaški do – Perna. Uslugom prikupljanja i odvoza krutog otpada na navedenu deponiju bilo je obuhvaćeno 4.326 (60%) domaćinstava općine kao i većina privrednih subjekta na području općine. Uslugu prikupljanja i odvoza krutog otpada obavlja JKP "10. Juli"d.o.o. koje posjeduje tri specijalna vozila za te namjene, od čega dva vozila imaju namjenu za sakupljanje i presovanje otpada, a jedno vozilo je za prevoz kontejnera (otvorenih i zatvorenih). JKP posjeduje 25 otvorenih kontejnera zapremine 5-7 m3 i isti su dati na korištenje pravnim licima za sakupljanje otpada. Pored ovih kontejnera otpad se sakuplja i u kontejnere zatvorenog tipa volumena 1100 litara i JKP posjeduje 68 takvih kontejnera, od kojih je 36 preuređeno za potrebe selektivnog prikupljanja otpada. Domaćinstva sakupljaju otpad u metalne i plastične kante kao i PVC vreće. Osim klasičnog načina prikupljanja otpada, kod pravnih lica vrši se djelimično selektiranje, tj. odvaja se karton iz otpada, koji se presuje na poligonu JKP i plasira za reciklažu. Sa podacima o učešću vrsta otpada u ukupnoj količini prikupljenog otpada (kućni, komercijalni, industrijski, građevinski, medicinski,...) ne raspolažemo. U toku je izrada projektne dokumentacije za instaliranje pogona za reciklažu otpada.U toku 2006. godine otpočelo se sa realizacijom selektiranja i prikuljanja otpada zašto su obezbijeđeni setovi kontejnera za odvajanje metala, stakla, PET ambalaže i papira koji su postavljeni na javnim povšinama u Bosanskoj Krupi i Otoci. U tu svrhu namjenski su obezbijeđeni kontejneri za odlaganje aluminija, stakla, PET ambalaže i papira i postavljeni na određene lokacije u urbanim sredinama. Za izgradnju pretovarne stanice za općinu Bosanska Krupa ne postoji projektna dokumentacija niti je određena lokacija. Postoji više evidentiranih lokaliteta divljih odlagališta na području općine Bosanska Krupa, od kojih su najveće: deponija "Vranjska" i deponija "Meždre", koje nisu sanirane, i predstavljaju potencijalnu opasnost za kontaminiranje podzemnih voda (vrelo Krušnice). S obzirom na trenutno stanje – neodvoženjem krutog otpada postoji opasnost nastajanja većeg broja novih manjih divljih odlagališta. Prioritet za sanaciju je zatvorena sanitarna deponija "Krivodol", koja se nalazi iznad MZ-e Ljusina. Kapacitet ove deponije je u potpunosti iskorišten, a ista se u toku eksploatacije nije na kvalitetan način održavala. Deponija nije imala uređaja za prečišćavanje otpadnih
21 (ocjednih) voda koje su direktno odlazile u vodopropusno tlo te postoji mogućnost kontaminacije pet izvorišta sa kojih se vrši vodosnabdjevanje (lokalni vodovodi) stanovništva Mjesne zajednice Ljusina.
22 SWOT analiza
Sektor: UPRAVLJANJE KRUTIM OTPADOM
Postojanje strateškog plana razvoja; Započeto selektivno prikupljanje otpada; Zainteresirano stanovništvo za rješavanje problema; S Djelimično educirano stanovništvo; Volja lokalnog stanovništva i zainteresiranost; Postojanje nevladinog sektora koji se bavi zaštitom okoliša.
Nepostojanje lokacije za deponiju; Nedostatak adekvatnih tehničkih sredstava (neopremljenost komunalnog preduzeća); Nedovoljna pokrivenost općine uslugom prikupljanja otpada; W Postojanje divljih deponija; Zatvorena deponija ''Krivodol'' nema uređaj za prečišćavanje procjednih voda i zagađuje podzemne vode.
Prostor za recikliranje otpada; Izrada i verificiranje studije izvodljivosti; Spremnost građana za selektivno prikupljanje otpada; Različiti izvori financiranja; O Ekonomski efekti reciklaže; Edukacija građana i javnog sektora; Uključivanje u procese međunarodnih donatorskih i kreditnih institucija; Veći angažman NVO sektora; Kreiranje novih zakonskih propisa (promjena i prilagođavanje); Jačanje Javnog komunalnog preduzeća.
Mogućnost zagađenja okoliša (vode); Nedostatak političke volje; Nepoštivanje pozitivnih zakonskih propisa; T Neuključivanje javnosti; Nepoštivanje struke; Nepostojanje stručnih analiza i studija; Nedovoljno educirano stanovništvo.
23 ODVODNJA OBORINSKIH VODA, ZAŠTITA OD VODA - ODBRANA OD POPLAVA (analiza stanja i SWOT analiza)
Općina Bosanska Krupa nema kvalitetan program i plan zaštite od voda odnosno odbrane od poplava. Problem se aktualizira u vrijeme visokih voda kada dođe do izlijevanja rijeka Une i Krušnice, kao i manjih vodotoka u naseljima Otoka, Baštra, Jezerski, Halkići, Podvran, Drenova Glavica, Ivanjska i dr. Od poplava je ugroženo cca 250 individualnih stambenih objekata, 15 farmi i 2 objekta javnih ustanova (škole) i cca 1000 stanovnika općine. Nosilac zaštite ugroženog stanovništva je Općinska služba civilne zaštite, organizacijski, u okviru službe, je Centar za obavještavanje i uzbunjivanje. U odbrani od poplava, osim službe CZ-e, uključuju se i vatrogasna jedinica, JKP, veterinarska stanica, HES-a ZU Doma zdravlja i druge službe po potrebi. Radom koordinira Općinski štab CZ. U općini ne postoje područja koja se navodnjavaju, a trenutno se realizira projekat odvodnjavanja i drenaže poljoprivrednog zemljišta uz potok Voloder u Bosanskoj Otoci. Izgradnjom kanalizacione mreže u naselju Luke u Bosanskoj Krupi kojom će se odvesti dio voda oko vodocrpilišta. Među prioritetnim projektima koje treba izraditi je projekat izgradnje hidromelioracionog sistema u područjima Ivanjske, gdje postoje uslovi za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje, te projekat odvodnjavanja Krušničkih, Jezerskih bara, te područja Halkića, Podvrana, Drenove Glavice i Baštre u istu svrhu. Održavanje odvodnih kanala je u nadležnosti Općine i JKP «10. Juli». Otvori mostova na pojedinim dijelovima općine se u vrijeme visokih voda zagrađuju kabastim otpadom pri čemu dolazi do smanjenja otvora mosta, povećanja nivoa vode i poplava. Na pojedinim dijelovima vodotoka Krušnice i Une došlo je do erozija, odronjavanja i podlokavanja obala tako da se mijenja režim voda.
24 SWOT analiza
Sektor: ODVODNJA OBORINSKIH VODA, ZAŠTITA OD VODA – ODBRANA OD POPLAVA
Praćenje vodostaja; Izgradnja i održavanje odbrambenih objekata (nasipi i kanali); Organizirana služba CZ; S Blagovremeno informiranje građana
Nedostatak finansijskih sredstava; Nepostojanje strateških dokumenata; Nedovoljna zastupljenost problema u prost. plan. dokumentima; Degradirano šumsko i poljoprivredno zemljište; W Loše stanje korita i priobalja (erozije obala); Bespravna gradnja u zaštitnom pojasu; Nedovoljni proticajni kapaciteti;
Snimanje stanja na terenu (utvrđivanje kritičnih mjesta, uzroka i učestalosti izlijevanja, zahvaćenih površina, objekata, komunalne infrastrukture, poljoprivrednog i drugog zemljišta i sl.); Izrada programa zaštite od poplava; Izrada strateških dokumenata; Osposobljavanje, obučavanje i opremanje CZ i stanovništva; Sistem veza i informiranja stanovništva; O Regulacija vodotoka, izgradnja zaštitnih objekata i kanalizacione mreže; Redovna kontrola i održavanje postojećih propusta, kanala i mostova, Obezbjeđivanje finan. sredstava za povećanje kapaciteta proticajnih profila vodotoka; Čišćenje i uređenje korita u urbanim područjima; Poštivanje zak. regulative u postupcima izd. odobrenja za izgradnju objekata u obalnim pojasevima i ugroženim područjima; Inspekcijski nadzor nad izgradnjom objekata u zaštićenim područjima.
Ugroženost stanovništva i materijalnih dobara; Ugroženost biodiverziteta; Uništenje prirodnih resursa(šuma, razuđenih vodotoka sedrenih pragova, riječnih T ada); Ugroženost vodocrpilišta; Nepovezanost različitih nivoa vlasti u rješavanju problema; Veliki broj vodotoka; Nedostatak finansijskih sredstava.
25 LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI (analiza stanja i SWOT-analiza)
Poslovna udruženja na području općine Bosanska Krupa ne postoje, pa tako nije prisutna ni suradnja između takvih udruženja i općinske uprave. Na nivou općine rade nevladine organizacije «BK 2001», EKO pokret «Zeleni», zatim udruženje žena "Krupana", udruženja ribolovaca (dva), udruženje lovaca (tri), zatim udruženje penzionera, udruženje dijabetičara, udruženje roditelja sa djecom sa posebnim potrebama «Ada», sportska udruženja i dr., a okolišnim problemima najviše se bavi EKO pokret «Zeleni». Suradnja između organa uprave i nevladinog sektora je prisutna, međutim nedovoljna je i ne daje očekivane rezultate. Prilikom pružanja usluga općinska administracije u određenim situacijama nije u mogućnosti da ispoštuje zakonske rokove, ali su ta prekoračenja uzrokovana nizom tehničkih problema, zatim nedostatkom odgovarajuće zakonske regulative i nedovoljno educiranim kadrom u smislu primjene novousvojenih zakonskih propisa. Općinska administracija jeste fokusirana na korisnike usluga, ali postoji niz prepreka koje uzrokuju da to sve tako ne izgleda. Sadašnja organizaciona struktura ne odgovara potrebama korisnika, niti omogućava uposlenicima optimalne uvjete za obavljanje poslova i zadataka, međutim u proceduri je reforma organa uprave čiji se efekti mogu očekivati u budućnosti, kao i izgradnja zgrade općinske uprave tako da bi sve službe bile objedinjene na jednom mjestu, što sada nije slučaj. Ne postoje servisi odnosno odjeljenja sa treniranim osobljem koje je fokusirano na pomoć i stvaranje uvjeta za rast ekonomije i zapošljavanje. Većina službenika je obučena za rad sa informativnom tehnologijom, međutim vrlo malo službi je umreženo. Postoji samo djelimično umrežavanje između odjela u službama. Problem je razumljiv zbog korištenja više objekata za smještaj i rad orgaa uprave. Procedure postoje napisane i one su dostupne građanima u prijemnoj kancelariji i na WEB stranici općine. Opis poslova zaposlenih službenika postoji kroz pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, (koji je još uvijek na snazi), dok se detaljni opisi pozicija i odnos uposlenih prema strankama nalaze u prijedlogu sistematizacije radnih mjesta koja tek treba da se primjenjuje. U nadležnosti općine su trenutno urbanističko građevinska i komunalna inspekcija.
26 Građani su samo djelimično zadovoljni radom inspekcijskih službi, jer su one neefikasne, neučinkovite, spore i s obzirom na njihovo brojno stanje nisu u mogućnosti odgovoriti na sve potrebe i traženja građana kao i veoma dinamičan proces gradnje kakva se desila i dešava u Bos. Krupi. Veći dio osoblja općinske administracije je u velikoj mjeri kompetentno za rješavanje problema građana i njihovo razumijevanje. Onaj manji dio koji se ne može okarakterisati kao kompetentan, u velikoj mjeri moguće da to i ne želi biti. Uzroci nekompetentnosti bi se mogli potražiti u neadekvatnoj obrazovnoj strukturi zaposlenih, zatim u nedovoljnoj educiranosti, kao i u nespremnosti za prihvatanje čestih izmjena zakonske regulative iz pojedinih oblasti. U ovome zaposleni trebaju imati pomoć sa viših nivoa vlasti. Općinska administracija ne može sama aplicirati na projekte po proceduri Evropske unije. Edukacija zaposlenih, organizirana od strane Agencije za državnu službu i drugih agencija, neprekidno traje. Unutar samog organa uprave se ne organizira edukacija za zaposlene. Sugrađani i osobe iz privatnog i nevladinog sektora vide općinsku administraciju kao nekoga ko im uzima pare, kao nekog ko vodi nepotrebne procedure u toku pružanja usluga građanima, sporu i nesposobnu u obavljanju poslova zatim kao prevelik administrativni aparat koji opterećuje budžet i usput gotovo ništa ne rješava. Postoje procedure koje su definirane zakonskim odredbama i one se primjenjuju na sve oblasti pa tako i na VOS. Osim zakonski utvrđenih procedura postoje i institucionalno postavljeni dijelovi administracije (zakonodavna i izvršna vlast) preko kojih građani mogu da iskažu svoje potrebe i interese, zatim kandidiranje problema preko MZ-a. Građani također mogu koristiti javne rasprave, javne tribine, sastanke sa predstavnicima vlasti, anketiranja, direktnim kontaktima sa nadležnim službama, putem udruženja, NVO-a i sl. Građani i NVO aktivno učestvuju u procesu planiranja i donošenja odluka. To je kontinuiran proces koji je podstaknut kroz provedbu Strateškog plana razvoja, kroz traženje partnera za projekte u mnogim sektorima, kroz planiranje općinskog budžeta i dr. Građanima je također pružena mogućnost da budu informirani kroz provedbu ZOSPI-ja i modula ZOSPI iz projekta «UGOVOR» koji je općina Bos. Krupa potpisala 19.07.2005. sa OSCE-om, zatim putem medija, internih oglasa i plakata te WEB stranice. Građani su do unazad godinu i pol dana bili prilično uspavani kada su se ovakve obaveze i problemi stavljali na dnevni red i kada su s problemi iz ove oblasti pokušali rješavati. Međutim desili su se značajni pomaci i napredovanje u smislu spoznaje da ako se nešto želi unaprijediti, da se mora prije svega čuvati postojeća imovina, zatim obnavljati kao i graditi novo. Polako građani postaju svjesni da sve što se planira i realizira treba da ima ekološki naglasak, jer je vizija općine da bude prvenstveno ekološka. Intenziviranje uređenja javnih površina, obala rijeka i riječnih ada za koje je inicijativa potekla najčešće od izvršne vlasti i Eko pokreta «Zeleni», rezultiralo je pomacima u rasuđivanjima građana i pozitivnom odnosu prema prostoru u kojem žive i rade. Rezultati su mjerljivi količinama selektirano skupljenog otpada na javno postavljenim punktovima za prikupljanje otpada, zatim po prilično dobro očišćenim, odnosno skupljenim kabastim metalnim otpadom čak i na gotovo nedostupnim lokalitetima, te smanjenju broja "divljih deponija". Visok procenat naplate utrošene vode koju isporučuje javno komunalno preduzeće, dovoljan je pokazatelj da se svijest građana polako mijenja ka boljem. Građani sve više postaju aktivni sudionici procesa planiranja i odlučivanja, a što se također podstiče sa nivoa izvršne vlasti. Aktivnosti vezane za provedbu Strateškog plana razvoja općine koje provodi Komisija za općinski razvoj, pokazale su da se građani mogu animirati i zainteresirati za učešće u
27 procesima od interesa za općinu. Stoga se može reći da postoje mehanizmi za određene procese kojima se može povećati interes građana za određene procese kao i za rješavanje određenih problema na području općine. Te metode su svakako medijska kampanja osmišljena na kvalitetan način, zatim javne rasprave dobro pripremljene i organizirane, direktni razgovori sa građanima u njihovim mjesnim zajednicama, zatim štampanje određenih brošura i letaka za širenje informacija od interesa za građane, kao i posebno popularno izjašnjavanje građana putem anketiranja. Sve su ovo do sada već isprobani mehanizmi, međutim nije zanemarljivo i organiziranje zajedničkih akcija vladinog i nevladinog sektora na terenu.
Stanje prostorno planske dokumentacije je slijedeće: Od razvojne prostorno planske dokumentacije općina ne posjeduje ni važeći prostorni plan niti urbanistički plan grada. Od provedbenih planova općina trenutno raspolaže sa pet važećih regulacionih planova i jednim urbanističkim projektom za područje Starog grada. Postojeća prijeratna prostorno-planska dokumentacija je kantonalnim Zakonom o prostornom uređenju stavljena van snage jer je bila starija od 10 godina (prostorni plan općine, zatim urbanistički plan grada Bos. Krupa, te nekoliko regulacionih planova). U poslijeratnom periodu izrađeni su i usvojeni regulacioni planovi: "Bare", "Luke", "Centar", "Industrijska zona" i "Otoka", te urbanistički projekt "Stari grad". Kako nema prostornog plana kao okvirnog dokumenta prostornog uređenja, niti odluke o njegovom provođenju, ne može se reći da postoje nedostaci u oblasti VOS-a. Važeći regulacioni planovi kao provedbeni planski dokumenti samo fragmentarno rješavaju probleme iz oblasti VOS-a jer su ograničeni na određene uže urbane zone ili površine. Nedostaci dokumentacije jasno kandidiraju globalne probleme kao što je sistemsko rješavanje vodosnabdijevanja, zatim odvodnje otpadnih voda, zbrinjavanja krutog otpada. Osim ovog problema nisu potvrđeni ni magistralni infrastrukturni koridori (jer su oni sastavni dio prostornog plana općine i urbanističkog plana grada), pa će i to predstavljati problem za oblast VOS-a. Pretpostavka je da će se veliki dio problema pojaviti u ruralnim područjima. Zbog nedostatka prostorno planske dokumentacije nisu definirane ni zaštitne zone izvorišta vode za piće. Evidenciju podzemnih instalacija trenutno rade JKP "10. Juli" i JP BH Telekom svako za svoje potrebe što je samo dio procedure oko vođenja katastra podzemnih instalacija. Iako je ovaj problem već odavno kandidiran na nivou lokalne izvršne vlasti, do danas zbog nedostatka kadra i financija nije bilo moguće ništa značajnije uraditi na ovom polju u okviru nadležnog organa. Saradnja sa kantonalnim nivoom vlasti se ne može ocijeniti kao zadovoljavajuća. Trenutno su aktualni problemi sa financiranjem zatvaranja i sanacije deponije "Krivodol", zatim jako teško prolaze projekti koji bi se trebali financirati iz budžeta Kantona, a odnose se na regulaciju vodotoka čime se osim odbrane od poplava rješava i popravka degradiranog
28 poljoprivrednog zemljišta. Bos. Krupa je dobila do sada sredstva za jedan takav projekt, iako je imala puno više aplikacija. Dobra suradnja, kad je u pitanju financiranje projekata VOS-a, ostvarena je sa JP "Vodno područje slivova rijeke Save" Sarajevo, koji su financirali ili sufinancirali dosta projekata na području Bos. Krupe. Trenutno jedan od većih projekata koji je apliciran prema ovom preduzeću je projekt vodosnabdijevanja Jezerskog i Mahmić sela, vodom za piće, što je načelno i prihvaćeno, a završeni su radovi na ispitivanju izvorišta. Ne postoje potpuno tačne evidencije već samo djelimične. Ustaljena procedura za sve navedene faze postoji, izuzev za fazu izbora prioriteta u realizaciji projekata. Odluka o načinu i korištenju izbora prioritetnih projekata je usvojena u septembru mjesecu 2006. godine, a početkom 2007. godine se očekuje da će biti utvrđena i lista prioriteta po usvojenim kriterijima. Sve ostale faze i postupci realizacije su zastupljeni, od izrade projektne dokumentacije, preko izbora izvođača, imenovanja nadzora, i to u skladu sa zakonom propisanim procedurama. Baza podataka kojom raspolaže organ uprave usaglašena je u potpunosti sa bazom podataka javnog komunalnog preduzeća. Geografski-informacijski sistem ne postoji. Obavlja se samo redovna hemijsko-bakteriološka analiza vode za većinu izvorišta sa kojih se zahvata voda za piće. Podaci o lokalitetima, osnovnim karakteristikama, mogućem načinu eksploatacije te korištenju podzemnih i površinskih voda ne postoje za sve već samo za poneke lokalitete. U svim dosadašnjim procesima predlaganja, planiranja i odlučivanja, bio je zastupljen i privatni sektor, mada je opća ocjena da privatni sektor po našoj ocjeni nije zastupljen u onolikoj mjeri u kojoj bi trebao biti. Pretpostavka je da je sve uslovljeno nezainteresiranošću pojedinaca da u svim ovim procesima učestvuju, jer su uredno pozivani, animirani i lobirani od strane lokalne izvršne vlasti. Općinska administracija ima veoma značajnu ulogu u oblasti VOS-a, kao nosilac izrade strategije VOS-a, zatim kao partner u realizaciji projekata proisteklih iz strategije VOS- a i sufinansijer projekata. Samim formiranjem komisije za KSRPVOS i imenovanjem upravne grupe koju sačinjavaju u dobroj mjeri uposlenici organa uprave, govori o značaju administracije za VOS. Može se smatrati da je nadležnost općinske administracije ovdje ključna, jer su sve aktivnosti oko VOS-a vezane najdirektnije za uposlenike. I kao što općinska administracija treba da bude ključni akter u provedbi globalnog Strateškog plana razvoja općine, tako bi analogno uloga administracije trebala biti u provedbi projekata iz oblasti VOS-a. Naravno iz ovog procesa se ni u kom slučaju ne mogu isključiti drugi partneri, kao nevladin sektor (NVO, udruženja), javni sektor, poduzetnici i sl. Ne postoji potpuna evidencija o kamenolomima, pozajmištima ili separacijama, dozvole se samo u pojedinim slučajevima izdaju na nivou općine, dok kontrolu obavlja kantonalna inspekcija. Na nivou općine je usvojena Odluka o komunalnom redu, koja je već dva puta pretrpjela izmjene i dopune. Usvojen je načelno i projekt zaštite vodocrpilišta "Ade" i "Luke", ali se do kraja ne mogu primjenjivati, jer se čeka verifikacija na nivou kantona (već gotovo tri godine). Trebala bi se pripremiti i odluka o zaštiti svih izvorišta koja su od značaja za lokalne vodovode u ruralnim područjima. Za ostalo se koriste važeći zakonski propisi (Zakon o komunalnim djelatnostima za oblast grobalja i mezarja, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o zaštiti vode i zraka, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o vodama, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o upravljanju krutim otpadom).
29 Prilikom izdavanja određene dokumentacije u samom postupku se pribavljaju neophodne saglasnosti, a koje se odnose na vodoprivredne, poljoprivredne saglasnosti , te saglasnosti iz oblasti zaštite okoliša i okolinske dozvole, gdje je to zakonom određeno. Kroz izdavanje određene dokumentacije, naplaćuju se odgovarajuće propisane takse, iz kojih se financira oblast zaštite voda i sanitacija. Isto tako kroz naplaćene račune za utrošenu vodu, naplaćuju se i naknade za zaštitu voda.
VODOVOD I KANALIZACIJA (Javno komunalno preduzeće)
Procedura usaglašavanja općih akata preduzeća s odredbama Zakona u potpunosti nije završena, preduzeće je registrovano u Kantonalnom sudu kao društvo s ograničenom odgovornošću (promijenilo je oblik). Ostalo je da osnivač donese odluku o osnivanju Skupštine preduzeća te da se usklade Statut preduzeća i ostala akta . Transformacija preduzeća nije izvršena. Oprema i mehanizacija kojom raspolaže preduzeće je u dosta teškom stanju jer su sva vozila starija od 10 godina, osim dijela vodovodne infrastrukture koja je izgrađena 2000. godine donacijom EU . Broj korisnika usluga vodovoda: - domaćinstva 5080 - privreda 384 ukupno 5464
Broj korisnika usluga kanalizacije: - domaćinstva 2613 - privreda 275 ukupno 2888
Pokrivenost korisnika usluga ispravno baždarenim i plombiranim vodomjerima je 90%. Dokumentacija o objektima vodovodnog i kanalizacionog sistema (katastar instalacija)se vodi i 80% je dokumentovan. Vrijednost proizvedene vode na mjesečnom nivou iznosi 179.054 m3 , fakturisano je 82.344 m3 ili
30 46% od ukupno proizvedene vode . Fakturisano je 104.413,75 KM, a od istog naplaćeno 124.622,10 KM ili procent naplate u iznosu od 119%. Procent naplate je visok iz razloga što se u redovnom procesu naplaćuju iznosi iz prethodnog perioda . Trenutno gubici vode iznose 54%.Identifikacijom nastalih gubitaka, od ukupnog iznosa, je 50% krađa vode, 30% su gubici u mreži identifikovani u područjima gdje se nalaze azbestno-cementne cijevi koje su sklone pucanju, dok su 20% gubici na ostatku mreže . Troškovi el. energije na mjesečnom nivou iznose 11.909,42KM, što u odnosu na ukupne troškove iznosi 17%. Ukupna vrijednost utuženog iznosa je 282.230,56KM sa 31.12.2005. godine, a ukupan broj utuženih je 1197 (odnosi se na usluge vode, kanalizacije i odvoz otpada). Postoji organizaciona šema preduzeća kao i sistematizacija radnih mjesta i ista je u primjeni. Preduzeće redovno stipendira djecu zaposlenika nadajući se da će iz istih biti kadrova za potrebe preduzeća. Nadzor i kontrolu poslovanja preduzeća vrši Upravni odbor / Nadzorni odbor dva puta godišnje, Općinsko vijeće jednom godišnje – godišnji izvještaj . Preduzeće ne provodi internu reviziju poslovanja svakih šest mjeseci. Međusobni odnosi osnivača i preduzeća nisu regulirani osim zakonske regulative koja pokriva ovu oblast. Preduzeće podnosi jednom godišnje izvještaj Općinskom vijeću . Ukupna potraživanja u 2005. godini za usluge vode, kanalizacije i odvoza otpada, iznose 1.354.296,29KM, a u 2004. godini 1.398.249,70KM. Preduzeće izvršava svoje obaveze plaćanja vodnih naknada. Godišnji budžet preduzeća iznosi 1.860.000,00KM. Godišnji prihod preduzeća iznosi caa 1.860.000,00KM, a rashod cca 1.855.000,00KM. Preduzeće je za posljednjih pet godina poslovalo: 2001. godina gubitak 175.551,63 KM 2002. godina gubitak 126.998,00 KM 2003. godina gubitak 806,71 KM 2004. godina dobit 3.792,21 KM 2005. godina dobit 3.083,68 KM Vrijednost kapitala preduzeća je 3.477.121,00KM. Postoje knjigovodstvene evidencije kompletne imovine preduzeća. Trenutne cijene usluga vode i kanalizacije su: Voda: fizička lica 0,80 KM/m3 JU i JP 1,20 KM/m3 Ostala pravna lica 1,50 KM/m3 Kanalizacija: 35% od utroška 1m3 vode za sve kategorije. Postoji analiza (kalkulacija) na osnovu koje su formirane cijene usluga. Stepen naplate usluga u prethodnoj godini za fizička lica iznosi 104% , a za privredu 122 %. Postoji saradnja vodovodnog preduzeća sa NVO i građanima kao i mogućnost za zajedničke projekte.
Ne postoje pokazatelji unutar preduzeća na osnovu kojih se može ocijeniti koliko su građani zadovoljni uslugama koje im pruža preduzeće i cijenom usluga.
31 Preduzeće je poduzimalo niz aktivnosti u cilju bolje saradnje s građanima, njihovoj edukaciji i podizanju svijesti i to na takav način da ih putem medija obavještavao o događajima i aktivnostima preduzeća, putem oglasa na oglasnoj ploči o važnosti štednje vode, na poleđini računa o preduzimanim aktivnostima i obavijesti koje su neophodne građanima za poduzete aktivnosti od strane preduzeća. Privatni sektor nije nikako zastupljen u ovom sektoru kao mogući pružatelj usluga.
PRIKUPLJANJE, ODVOZ I ZBRINJAVANJE OTPADA
Procedura usaglašavanja općih akata preduzeća s odredbama Zakona u potpunosti nije završena, preduzeće je registrovano u Kantonalnom sudu kao društvo s ograničenom odgovornošću (promijenilo je oblik). Ostalo je da osnivač donese odluku o osnivanju Skupštine preduzeća, te da se usklade Statut preduzeća i ostala akta. Transformacija preduzeća nije izvršena. Oprema i mehanizacija kojom raspolaže preduzeće je u dosta teškom stanju jer su sva vozila starija od 10 godina.
Broj korisnika usluga: - domaćinstva 3744 - privreda 351 ukupno 4095 U odnosu na ukupan broj stanovnika u općini procent pokrivenosti je 60%. Vrijednost fakturisanih usluga prikupljanja, odvoženja, zbrinjavanja krutog otpada iznosi 30.455,41KM, a vrijednost naplaćenih usluga 25.745,39KM, ili procentualno 84%. Ukupna vrijednost utuženog iznosa je 282.230,56 KM sa 31.12.2005. godine, a ukupan broj utuženih je 1197.(Odnosi se na usluge vode, kanalizacijee i odvoza otpada). Trenutne cijene usluga prikupljanja, odvoženja i zbrinjavanja krutog otpada su: Domaćinstva 5,00 KM/mjesec Pravna lica 0,50 KM/m2 Postoji analiza (kalkulacija) na osnovu koje su formirane cijene usluga. Da bi građani prihvatili selektiranje otpada pri odlaganju potrebno je pristupiti realizaciji projekta i ponuditi građanima PVC vreće u kojima bi se vršilo selektiranje. Voditi medijsku kampanju za realizaciju projekta te organizirati javne tribine na kojima bi se građani informisali kako i na koji način će vršiti selekciju otpada. Ne postoje pokazatelji unutar preduzeća na osnovu kojih se može ocijeniti koliko su građani zadovoljni uslugama koje im pruža preduzeće i cijenom usluga.
32 Preduzeće je poduzimalo niz aktivnosti u cilju bolje saradnje s građanima, njihovoj edukaciji i podizanju svijesti i to na način da su se građani putem medija obavještavali o događajima i aktivnostima preduzeća, oglašavanjem na oglasnoj ploči o važnosti pravilnog zbrinjavanja i odlaganja otpada, na poleđini računa o preduzimanim aktivnostima. Privatni sektor, kao mogući pružatelj usluga u ovom sektoru, nije nikako zastupljen.
33 SWOT analiza
Sektor: LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI
Učešće ekološke stranke u općinskom vijeću; Komisija za vode i okolišnu sanitaciju; Udruženja koja se bave zaštitom okoliša kao partneri; Postoji generalni Strateški razvojni plan; Dobar odnos lokalne uprave sa stanovništvom; S Iskusan, obrazovan i kompetentan kadar uprave; Jako Javno komunalno preduzeće; Unutar općinske uprave postoji radno mjesto za vode i okoliš; Stalna i kontinuirana edukacija uposlenika uprave. Nepostojanje jedinstvene baze podataka i GIS-a; Slab rad inspekcija; Nrdovoljna tehničk opremljenost; Nepostojanje jednog obvjekta za sve organe uprave; Loša komunikacija lokalne uprave sa civilnim društvom; W Neodgovarajuća organizaciona struktura unutar lokalne uprave; Nema općinskog servisa za razvoj ekonomije i zapošljavanje; Nema organizovanih poslovnih udruženja; Nezainteresiranost građana za procese planiranja i odlučivanja; Neujednačena razvijenost infrastrukture selo-grad; Nedostatak stimulativnih mjera za jačanje privatnog sektora; Nedovoljno izgrađena svijest građana za plaćanje komunalnih usluga.
Edukacija zaposlenih u organu uprave; Izrada baze podataka i GIS-a Izrada podzakonskih akata; Uspostava monitoringa na lokalnom nivou; O Reorganizacija lokalne uprave; Visoka svijest građana o trenutnom stanju i spremnost na promjene; Jačanje saradnje sa višim nivoima vlasti, kao i sa drugim općinama; Otvaranje općine u cilju općeg razvoja kreiranjem olakšica i sl.; Jačanje informatičke osposobljenosti uposlenika; Opremanje općine i JKP sa materijalno - tehničkim sredstvima za rad.
Nedovršena reorganizacija lokalne uprave; Trajno zagađenje okoliša; Loša koordinacija između viših nivoa vlasti i općine; T Ograničenja zbog nedostatka financijskih sredstava; Prekobrojnost kadrova unutar lokalne uprave; Nezainteresovanost privatnog sektora za procese planiranja i odlučivanja; Odliv mladog i obrazovanog kadra.
34 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Postojeće stanje u općini Bosanska Krupa po sektorima je slijedeće: 1. Oblast Vodosnabdijevanja Područje općine Bosanska Krupa ima pitanje vodosnabdijevanja riješeno uglavnom na dva načina. Od ukupnog broja stanovnika općine cca 60% ima vodosnabdijevanje obezbijeđeno iz gradskog vodovoda koji je pod nadzorom JKP «10.Juli», dok se ostalo stanovništvo snabdijeva sa lokalnih vodovoda i vrlo neznatan procent iz vlastitih bunara. Snabdijevanje sa gradskog vodovoda je redovno bez redukcija, uz stalnu kontrolu kvaliteta vode. Zbog dotrajalosti sekundarne mreže gubici u gradskom vodovodnom sistemu su veliki i prema procjeni iznose preko 60%. Količina vode u izvorištima Ade i Luke je prema ispitivanjima dovoljna za dugoročniji period i za snabdijevanje većeg broja stanovnika nego što je to sada. Izvorišta Ade i Luke sa kojih se napaja gradska vodovodna mreža još uvijek nisu regularno zaštićena jer nije usvojena Odluka o zaštiti pomenutuh izvorišta, koja je sastavni dio projekta zaštite izvorišta. Rezervna vodocrpilišta Crno jezero i vrelo Krušnice nisu obuhvaćena Odlukom o zaštiti. Lokalne vodovode karakteriše neredovno snabdijevanje sa redukcijama u sušnim periodima, dotrajalim objektima, a kvalitet vode se ne kontroliše. Lokalnim vodovodima upravljaju mjesne zajednice ili grupa mještana (u većini slučajeva vlasništvo nije definirano). U perifernim dijelovima općine snabdijevanje stanovništva se obavlja iz vlastitih bunara.
Zaključci iz ankete: Sumiranjem rezultata ankete može se reći da se građani Bos.Krupe većinom snabdijevaju vodom putem javnog gradskog vodovoda, da imaju redovno snabdijevanje i da su djelimično informirani o kvalitetu vode za piće. Rezultat ankete da se 70% snabdijeva vodom iz gradskog vodovoda nalazi se u činjenici da je stanovništvo koncentrirano u urbanim zonama Bosanske Krupe i Otoke, da se to stanovništvo zaista snabdijeva iz gradskog vodovoda pa je analogno tome najveći procent anketiranih iz najbrojnijih mjesnih zajednica (urbanih sredina). Stvarno stanje je da se cca 60% stanovništva snabdijeva vodom iz gradskog vodovoda. Anketa je također pokazala da građani smatraju da bi se popravilo stanje sa vodosnabdijevanjem u njihovim Mjesnim zajednicama modernizacijom lokalnih vodovoda sa redovnom dezinfekcijom i kontrolom kvaliteta vode. Većina građana nije upoznata sa činjenicom da je realna cijena vode znatno viša nego što je sada plaćaju.
2. Oblast: Odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda Odvodnja otpadnih voda je jedan od najvećih infrastrukturnih problema na području općine. Procent stanovništva koji je priključen na gradsku kanalizaciju iznosi oko 30%, septičke jame posjeduje oko 45% stanovništva, a oko 25% je priključeno direktno u vodotoke. Kanalizaciona mreža postoji samo u dijelovima grada Bosanska Krupa i naselja Otoka, ali je zbog dotrajalosti i neredovnog održavanja u veoma lošem stanju. JKP "10. Juli" nema adekvatnu opremu za održavanje kanalizacione mreže.
35 Budući da su mnogi kanalizacioni vodovi nekvalitetno izgrađeni to postoji potencijalna opasnost kontaminiranja podzemne pitke vode. Na području općine ne postoje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda već se one direktno ispuštaju u recipijente. Za kanalizacioni sistem Bosanska Krupa nije urađena projektna dokumentacija, ali postoji Idejno rješenje iz 1987.god. (Zavod za Vodoprivredu Sarajevo), kao i izvještaj i preporuke iz 2000.god. (Unsko-sanski programski ured IBG Ltd. Bihać). U svim dosadašnjim projektima nije rađen separatni sistem odvodnje fekalnih i oborinskih voda.
Zaključci iz ankete: Sumiranjem rezultata ankete može se reći da je kod 56% građana (ispitanika) Bos. Krupe odvodnja otpadnih voda u domaćinstvima riješena tako što su priključeni na gradsku kanalizacionu mrežu. Ukoliko bi se izgradilo postrojenje za prečišćavanje otpadne vode, 53% građana nije spremno plaćati veću cijenu usluga kanalizacije jer to smatraju neopravdanim. Anketa je također pokazala da građani smatraju da bi radi razvoja i unapređenja kanalizacione mreže u općini bilo potrebno izgraditi prečišćivače otpadnih voda za manja naselja te izvršiti izgradnju novih kanalizacionih linija.
3. Oblast: Kruti otpad Trenutno se na području općine vrši prikupljanje i odvoz krutog otpada na privremenu lokaciju Vlaški do. Posljedica perioda neodvoza krutog otpada je formiranje većeg broja divljih deponija uz pristupne puteve i vodotoke. Cijelo područje općine nije pokriveno skupljanjem i odvoženjem otpada zbog nedostatka odgovarajuće mehanizacije preduzeća. U maju mjesecu tekuće godine je otpočeto sa realizacijom selektivnog prikupljanja otpada i to kao pilot projekat instaliranjem setova kontejnera na javnim površinama, koji se pokazao opravdan i efikasan. Kroz anketiranje građana je uočeno da postoji opravdana bojazan od izbora lokacije za regionalnu deponiju. Ovo se javlja iz razloga pedološkog sastava tla na području općine, kao i opredjeljenja općine u strateškom planu da postane ekološka.
Zaključci iz ankete: Rezultati ankete pokazuju da građani nisu zadovoljni stanjem životne sredine u općini Bosanska Krupa i to uglavnom iz razloga što je trenutno neriješeno pitanje odvoženja i zbrinjavanja krutog otpada jer je deponija Krivodol zatvorena.
36 Isto tako građani općine nisu protiv izgradnje kantonalne deponije, ali tome treba prethoditi kvalitetna javna rasprava i kvalitetna studija izvodljivosti koja će naučnim metodama potvrditi da životna sredina općine Bosanska Krupa neće biti ugrožena. Ispitanici znaju šta je sanitarna deponija i spremni su vršiti selektiranje kućnog otpada kao dijelu procesa u racionalnom korištenju buduće sanitarne deponije. Kako se pokazalo da je u dijela stanovništva još uvijek nizak nivo svijesti o načinu odlaganja otpada dio građanstva smatra da se samo kroz kvalitetan inspekcijski nadzor i kažnjavanje nesavjesnih može zaštititi čovjekova okolina. Potrebno je kontinuirano educiranje stanovništva kroz nevladin i vladin sektor.
4. Oblast: Odvodnja oborinskih voda, zaštita od voda – odbrana od poplava Općina nema kvalitetno riješen sistem odvodnje oborinskih voda, odnosno koristi se postojeći mješoviti kanalizacioni sistem. S obzirom da je kanalizacioni sistem u lošem stanju prikupljanje oborinskih voda na isti predstavlja dodatni problem. Izgrađeni kolektori u užem gradskom području nisu dovoljnog kapaciteta za prijem velikih količina oborinskih voda. Postojeći odbrambeni kanali za odbranu od poplava se ne održavaju redovno. U najvećem dijelu ugroženih područja nema izgrađenih zaštitnih objekata. Zbog velikog broja izgrađenih nelegalnih objekata u obalnom pojasu svih vodotoka dramatično se mijenja režim voda što dodatno utiče na izlijevanje vododotoka u vrijeme poplava.
Zaključci iz ankete: Evidentno je da se stihijskom bespravnom gradnjom poremetio prirodni režim voda pogotovo u naseljima uz vodotoke. Uz većinu vodotoka nisu izvedeni odbrambeni nasipi a postojeći kanali se loše održavaju. Građani očekuju veće angažiranje općine u oblasti zaštite od voda - odbrane od poplava.
5. Lokalna uprava i njeni partneri
Lokalna uprava je u fazi reorganizacije. Očekuje se poboljšanje u kvalifikacionoj strukturi uposlenih, a što bi trebalo rezultirati efikasnijom i stručnijom lokalnom upravom jer od nje to očekuju partneri iz javnog sektora i civilnog društva. Vode se aktivnosti za izgradnju zgrade jedinstvenog organa lokalne uprave što bi trebalo također uticati na poboljšanje uvjeta rada uprave, a na zadovoljstvo svih građana. Kontinuirano se obavlja edukacija uposlenika u cilju osposobljavanja za rad i pružanje kvalitetnijih usluga klijentima (građanima). Neprekidno se radi na poboljšanju kvaliteta informiranja građana (projekt ZOSPI) kao i na animiranju ne vladinog sektora za suradnju sa lokalnom upravom. Lokalni medij (Radio BK) redovno informiše građane o svim pitanjima važnim za razvoj lokalne zajednice, aktuelne projekte u realizaciji, pripremu projekata i sl. Civilni sektor se animira na svim poljima uz pomoć Komisije za općinski razvoj da aktivno učestvuje u rješavanju problema na lokalnom nivou, kao i da uz pomoć lokalne uprave aplicira za projekte koji se realizuju na području općine, u svim sektorima razvoja i unapređenja. Lokalna uprava ima kontinuiranu saradnju sa javnim preduzećima u svim projektima koji se realizuju na teritoriji općine (elektrodistribucija, JP BH Telecom) koji imaju prioritet
37 kod pribavljanja odobrenja za svoje infrastrukturne projekte (postoji potpisan protokol o suradnji). Posebno uspješnu suradnju ostvaruje lokalna uprava sa JKP "10. Juli" u rješavanju problema iz oblasti VOS-a. Ova suradnja se posebno intenzivirala oko rješavanja problema zbrinjavanja krutog otpada. Strateški plan razvoja općine Bosanska Krupa koji je usvojen 2004. god. sadrži dva od pet sektora koji su posebno fokusirani na probleme iz oblasti VOS-a, što predstavlja polazište za izradu strategije VOS-a. Specifični ciljevi iz sektora prostornog planiranja i urbanog razvoja i sektora ekološki razvoj predstavljaju odrednice za koje se opredijelila općina Bosanska Krupa koja u viziji ima eko predznak. Pored vidljivog napretka iz oblasti VOS-a na području kompletne općine postoji još mnogo prepreka i problema koje treba rješavati a odnose se na rad lokalne uprave, intenzivnije učešće civilnog sektora u rješavanju problema iz ove oblasti te pružanje pomoći i podrške JKP «10. Juli» u nabavci opreme i mehanizacije. Suradnjom sa partnerima iz viših nivoa vlasti ova lokalna zajednica nije zadovoljna iz više razloga a najčešće je to neblagovremeno donošenje zakonskih i podzakonskih propisa i uredbi koji se odnose na oblast VOS-a.
Zaključci iz ankete: Porazna je činjenica da 91% anketiranih građana nije zadovoljno radom općinskih službi naročito iz oblasti zaštite okoliša, kao i da rad općinskih organa nije dovoljno javan i transparentan. Razlog ovakvom mišljenju građana nalazi se u činjenici da građani ne žele da budu informirani i da ih mnoge stvari ne interesiraju kada je u pitanju rad organa uprave. I pored činjenice da je u posljednju godinu dana intenzivirano informiranje građana, pokazalo se da sami građani ne žele da iskoriste ponuđene informacije niti mogućnosti da dođu do informacije. Građani su se izjasnili da treba uvesti subvencioniranje plaćanja komunalnih usluga, da su cijene komunalnih usluga visoke, kao i da bi trebalo poboljšati kvalitet komunalnih usluga. Anketa je također pokazala da građani nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima i obavezama vezanim za zaštitu okoliša. Također se putem ankete došlo do saznanja da građani smatraju da svi subjekti lokalne zajednice trebaju zajedničkim radom učiniti da se poboljšaju usluge javnih preduzeća. Rezultati anketiranja su pokazali da je mišljenje građana da inspekcijske službe ne obavljaju inspekcijski nadzor na zadovoljavajući način, da nedostaje eko policija. Isto tako građani su mišljenja da su kaznene mjere iz ove oblasti blage i da se ne koriste na pravi način. Još uvijek ne dopire dovoljno informacija iz ove oblasti do samih građana, građani nemaju saznanja o svojim pravima i obavezama iz ove oblasti. Građani su iskazali potrebu da se formira eko policija a posebno je naglašeno da svi akteri lokalne zajednice svojim doprinosom utiču na poboljšanje usluga Javnih preduzeća, a posebno JKP "10. Juli".
ZAKLJUČCI ANKETE O PRIORITETIZACIJI PROJEKATA:
Sumiranjem rezultata ankete došlo se do zaključaka:
1. Građani općine Bosanska Krupa u potpunosti su saglasni sa vizijom općine utvrđene Strateškim razvojnim planom za vode i okolišnu sanitaciju općine Bosanska Krupa .
2. Od strateških razvojnih ciljeva u oblasti voda i okolišne sanitacije građani najveće prednosti daju:
38 Unapređenju gradskog i lokalnih vodovodnih sistema (56%), unapređenju sistema odvodnje otpadnih voda (20%) i kvalitetnom upravljanju krutim otpadom (18%). jačanju kapaciteta lokalne uprave i njenih partnera(5%) i razvoju sistema zaštite od voda (1%).
3. Sa visokim procentima (89% - 100%) anketirani građani općine Bosanska Krupa se slažu sa predloženim prioritetnim projektima za realizaciju ciljeva strateškog razvoja u oblasti voda i okolišne sanitacije iz svih sektora razvoja.
39 3. VIZIJA
ZDRAVA VODA, ČISTE RIJEKE I POTOCI, ZEMLJIŠTE BEZ KONTAMINACIJE, BEZBJEDNI STANOVNICI I MATERIJALNA DOBRA I ZADOVOLJNI GRAĐANI = EKO OPĆINA BOSANSKA KRUPA
40 4. IMPLEMENTACIJA, PRAĆENJE I KONTROLA IMPLEMENTACIJE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PLANA ZA VODE I OKOLIŠNU SANITACIJU
Prihvatanjem vizije i starteških ciljeva u ovom planu iskazuje se spremnost za prihvatanje promjena koje će unaprijediti rad lokalne uprave, njenih partnera, građana, kao i svih drugih učesnika društvenog života u cilju ostvarenja tih strateških ciljeva.
Nosioc implementacije plana je općinska Služba za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti. Obaveze Službe za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti je da u svoj godišnji plan i program ugradi realizaciju Strateškog plana VOS-a, kao i da u saradnji sa Upravnom grupom izradi godišnji Operativni plan realizacije Strateškog plana VOS-a.
Obaveza javnih preduzeća i javnih ustanova je da pruže tehničku i administrativnu pomoć kao i ustupanje svih raspoloživih informacija iz oblasti koje su zastupljene u planu, da svoje planove poslovanja usklade sa Strateškim planom VOS-a, kao i da dostavljaju svoj godišnji izvještaj o provedenim programima i projektima Upravnoj grupi za implementaciju projekta. Za nosioce određenih dijelova implementacije plana takođe, mogu se angažirati građani, udruženja i nevladin sektor, odnosno svi predstvnici civilnog društva.
Implementacija plana će se vršiti na osnovu godišnjeg Operativnog plana implementacije u kojem će se detaljno razraditi sve planirane aktivnosti i budžet. Prijedlozi realizacije projekata koji se stavljaju u godišnji Operativni plan treba da budu ostvarivi, racionalni, ekonomski opravdani, da podrazumjevaju ostvarenje interesa većine zainteresiranih strana i da podržavaju politiku zajednice po pitanju voda i zaštite okoline. Godišnji operativni plan će biti usvojen od starane Općinskog vjeća.
Praćenje, evaluaciju i kontrolu Strateškog plana VOS-a provodiće Upravna grupa komisije u proširenom sastavu kojeg će pored Upravne grupe činiti: općinski načelnik, pomoćnik načelnika za finansije, predstavnik civilnog društva.
Na osnovu Pravilnika o radu Upravne grupe kojeg donosi općinski načelnik, Upravna grupa će imati utvrđenu proceduru rada, rokove, kriterije za ocjenjivanje provedbe Strateškog plana VOS-a i način na koji će javnosti prezentirati implementaciju i kontrolu provođenja Strateškog plana VOS-a.
Općinski načelnik će redovno vršiti ocjenu realizacije plana i o tome najmanje jednom godišnje izvještavati Općinsko vjeće, a svakodnevnu kontrolu će vršiti Upravna grupa u proširenom sastavu.
Upravna grupa za implementaciju i kontrolu provođenja implementacije plana je ujedno i općinsko tijelo koje će uz poštivanje vizije, ciljeva i programa, stalno biti angažovano na kontinuiranom strateškom planiranju i godišnjoj reviziji plana. Upravna grupa će predlagati komisiji za izradu Strateškog plana VOS-a izmjene i dopune plana.
41 Stareško planiranje kao kontinuirani proces ne teži ispunjenju ambicionih ciljeva rješavanja svih problema na području općine, nego je tek prvi korak ka preusmjerenju općine iz sanacionog u razvojni period u ovoj oblasti, sa posebnim akcentom na osoposobljavanju lokalnih aktera da u budućnosti sami preuzmu, provode i unapređuju započeti proces.
5. STRATEŠKI DIO
Uzimajući u obzir sve elemente analize stanja, posebno posmatrajući slabosti i mogućnosti iz provedene SWOT analize, te uključujući izjavu o viziji, određeni su strateški i operativni ciljevi razvoja oblasti voda i okolišne sanitacije. Iako se neki od ciljeva mogu okarakterizirati kao sanacioni, oni su usmjereni na stvaranje pretpostavki za održivi razvoj pomenutih oblasti. Programi i projekti su predloženi u svrhu što skorijeg približavanja strateškim ciljevima i bržeg ostvarenja operativnih ciljeva. Prilikom njihovog predlaganja vodilo se računa o njihovoj opravdanosti, izvodljivosti i održivosti.
Planirana unapređenja u oblasti vodosnabdijevanja (smanjenje gubitaka odnosno procenta neobračunate vode kroz sanaciju i rekonstrukciju postojećih vodovodnih sistema, poboljšanje odnosa sa korisnicima, poboljšanje naplate, te posebno poduzimanje mjera za dugoročno osiguranje kvaliteta vode svim građanima općine) usmjerena su na podizanje općeg standarda i razvoja zajednice, te predstavljaju preduslov za razvoj i finansiranje sistema odvodnje otpadnih voda i njihovog prečišćavanja. Takođe, donatorske organizacije i razvojne banke poštuju iste principe i postavljaju slične uslove.
U oblasti ovodnje i prečišćavanja optadnih voda težište je dato na smanjenju zagađenja rijeka Une i Save i njihovih pritoka urbanim i industrijskim otpadnim vodama i uspostavljanjem nadzora i kontrole nad ispuštanjem voda. Pored toga očekuje se povećanje broja korisnika usluga kao i povećanje naplate pruženih usluga.
Razvoj sistema upravljanja krutim otpadom usmjeren je na smanjenje količina otpada na mjestu nastanka, odnosno uvođenje procesa selektiranja otpada u domaćinstvima, te nakon toga njegove reciklaže. Uspostavljanjem pomenutog procesa ostvariće se značajna smanjena troškova odvoza i troškova deponiranja otpada na novoj regionalnoj sanitarnoj deponiji, te ostvariti prihod od prodaje prikupljenih selektiranih sekundarnih sirovina. Pored pomenutog, ostvariće se uticaj na smanjenje zagađenja, rizika po zdravlje građana i postići kvalitetnije stanje životne sredine.
Uspostavljanjem sistema odvođenja oborinskih voda odnosno odbrane od poplava osiguraće se smanjenje ugroženosti života stanovnika, stambenih i industrijskih objekata, poljoprivrednih zemljišta, te stvoriti pretpostavke za korištenje plavnog i močvarnog zemljišta u druge namjene, odnosno u svrhu razvoja općine.
Izrada neophodne studijsko-projektne dokumenatcije strateški je preduslov za razvoj svih oblasti vezanih za vode i okolišnu sanitaciju. Takođe, uvođenje postepenog postizanja cijena (tarifa) koje pokrivaju troškove provedenih usluga, osiguravaće javnim preduzećima održiv rad, što predstavlja strateški izazov postavljen za budući srednjoročni period. U strateškom smislu planirana su unpređenja vezana za orijentaciju javnih preduzeća prema uslugama, njihovim odnosima sa korisnicima (klijentima), odnosno građanima.
Stvaranje partnerskog odnosa između javnog sektora i civilnog društva kroz edukativne aktivnosti i uključivanje u procese zajedničkog planiranja i donošenja odluka jedan su od strateških prioriteta razvojnog plana za vode i okolišnu sanitaciju. Takođe, stvaranje modela međuopćinske saradnje u regionu i modela saradnje općine sa višim nivoima vlasti strateško su opredjeljenje za kvalitetno upravljanje vodnim resursima i zaštitom okoliša.
42 Kao jedan od najvažnijih strateških opredjeljenja usvojena je modernizacija, reorganizacija i kadrovsko osposobljavanje lokalne općinske uprave u oblasti voda i okolišne sanitacije uključujući i njena javna preduzeća i javne ustanove. Ulaganja u upravu neophodna su radi obima poslova i zadataka te izazova koje u oblasti voda i okolišne sanitacije očekuju općinu u narednom periodu kako bi unapredila usluge prema svojim građanima i pratila trendove vezane za održivi razvoj.
43 6. OPERATIVNI DIO
44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 3.1.3.Nabavka digitalnog fotoaparata
60 61 62 7. GRAFIČKI PRILOZI
7.1 Karta interesnih strana općine Bosanska Krupa
63 7.2 Karta zainteresiranih strana i njihovih međusobnih odnosa
64 65 9. PRIORITETIZACIJA PROJEKTA
SEKTOR "Vodosnadbjevanje"
Broj R.b. Rang Šifra Opis projekta bodova Uvezivanje lokalnog vodovoda Mjesne zajednice Ostružnica u 1. 1 A 2.2.1 144 gradski vodovodni sistem Definisanje alternativnih izvorišta pitke vode za GVS i za pojedine LVS i 2. 2 A 3.1.3. izrada projekata sanitarne zaštite, kao i zaštita strateških izvorišta na 141 općini Bosanska Krupa (Crno jezero i Vrelo Krušnice) Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i pripadajući 3. 3-4 A 1.1.1. infrastrukturnih objekata u MZ-i Jezerski s ciljem dobivanja 139 dovoljne količine pitke vode Uređenje lokalnih izvorišta i postavljanje uređaja za dezinfekciju 4. 3-4 A 1.3.1. 139 vode u MZ-i Jezerski
5. 5 A 2.2.2. Proširenje gradske vodovodne mreže na Mjesnu zajednicu Ljusina 138
Uređenje lokalnih izvorišta i postavljanje uređaja za dezinfekciju 6. 6-7-8 A 1.3.2. 136 vode u MZ-i Mahmić Selo Uređenje lokalnih izvorišta i postavljanje uređaja za dezinfekciju 7. 6-7-8 A 1.3.3. 136 vode u MZ-i Pištaline Uređenje lokalnih izvorišta i postavljanje uređaja za dezinfekciju 8. 6-7-8 A 1.3.4. 136 vode u MZ-i Ivanjska
9. 9 A 1.2.2. Izgradnja vodovodne mreže u MZ-i Zalin 135
Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i pripadajući 10. 10 A 1.1.2. infrastrukturnih objekata u MZ-i Mahmić Selo s ciljem dobivanja 133 dovoljne količine pitke vode Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i pripadajući 11. 11-12-13 A 1.1.4. infrastrukturnih objekata u MZ-i Ivanjska s ciljem dobivanja 132 dovoljne količine pitke vode Zamjena sekundarne vodovodne mreže i kućnih priključaka za ulice Kolodvorska, Hasana Brkića, Trg Avde Ćuka, Dana 12. 11-12-13 A 2.1.1 132 Nezavisnosti, Rasima Redžića, Aleja Zlatnih Ljiljana, Bihaćka, Svetinja, Zalug, I BKB, Radnička i Proleterska Zamjena sekundarne vodovodne mreže i kućnih priključaka 13. 11-12-13 A 2.1.2. u Bosanskoj Otoci za ulice Manda, Žegar, Čaršija, Otočkog 132 bataljona i Radnička Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i pripadajući 14. 14 A 1.1.3. infrastrukturnih objekata u MZ-i Pištaline s ciljem dobivanja 130 dovoljne količine pitke vode Sanacija i rekonstrukcija vodovodne mreže i pripadajući 15. 15 A 1.1.5. infrastrukturnih objekata u MZ-i Suvaja s ciljem dobivanja dovoljne 128 količine pitke vode Uređenje lokalnih izvorišta i postavljanje uređaja za dezinfekciju 16. 16 A 1.3.5. 127 vode u MZ-i Suvaja
66 Proširenje gradske vodovodne mreže od Bosanske Otoke 17. 17 A 2.2.3. 125 prema naselju Baštra
18. 18-19 A 1.2.1. Izgradnja vodovodne mreže u MZ-i Vranjska i Radić 124
19. 18-19 A 1.2.3. Izgradnja vodovodne mreže u MZ-i Gornji Petrovići 124
Utvrđivanje slivnih područja i zaštita izvorišta pitke vode (postojeća 20. 20 A 3.1.2. 117 i nova izvorišta) Utvrđivanje kvaliteta i kvantiteta podzemnih voda za postojeća i 21. 21 A 4.1.1. 105 nova izvorišta
67 SEKTOR "Odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda"
Broj R.b. Rang Šifra Opis projekta bodova
1. 1 B 1.3.1. Kanalizacioni sistem naselja Krčana (Kalender) 159
2. 2 B 1.3.2. Kanalizacioni sistem naselja Hodžinac 153
Revizija i korekcija postojećeg idejnog projekta odvodnje 3. 3 B 1.1.1. 152 otpadnih voda
4. 4-5 B 1.1.3 Izrada glavnog projekta odvodnje otpadnih voda za Bos.Krupu 148
5. 4-5 B 1.2.1. Fazna izgradnja kanalizacione mreže u Bos. Krupi 148
6. 6 B 1.3.3. II faza projekta Bužimkići - Luke 145
7. 7-8-9 B 1.1.2. Izrada idejnog projekta odvodnje otpadnih voda za Bos.Otoku 138
8. 7-8-9 B 1.1.4. Izrada glavnog projekta otpadnih voda za Bos.Otoku 138
9. 7-8-9 B 1.2.2. Fazna izgradnja kanalizacione mreže u Bos. Otoci 138
Izrada projekta hitnih mjera sanacije i izgradnje septičkih 10. 10-11 B 2.1.6. 136 jama u seoskim naseljima Izgradnja i sanacija septičkih jama u manjim seoskim 11. 10-11 B 2.1.12. 136 naseljima 12-13-14-15- 12. B 2.1.7. Izgradnja lokalne kanalizacione mreže Jezerski 128 16 12-13-14-15- 13. B 2.1.8. Izgradnja lokalne kanalizacione mreže Mahmić selo 128 16 12-13-14-15- 14. B 2.1.9. Izgradnja lokalne kanalizacione mreže V.Badić 128 16 12-13-14-15- 15. B 2.1.10. Izgradnja lokalne kanalizacione mreže Ostružnica 128 16 12-13-14-15- 16. B 2.1.11. Izgradnja lokalne kanalizacione mreže Arapuša 128 16 17-18-19-20- 17. B 2.1.1. Izrada projekta lokalne kanalizacione mreže Jezerski 121 21 17-18-19-20- 18. B 2.1.2. Izrada projekta lokalne kanalizacione mreže Mahmić selo 121 21 17-18-19-20- 19. B 2.1.3. Izrada projekta lokalne kanalizacione mreže V.Badić 121 21 17-18-19-20- B 2.1.4. Izrada projekta lokalne kanalizacione mreže Ostružnica 121 20. 21 17-18-19-20- 21. B 2.1.5. Izrada projekta lokalne kanalizacione mreže Arapuša 121 21
68 SEKTOR "Upravljanje krutim otpadom"
Broj R.b. Rang Šifra Opis projekta bodova
1. 1 C 1.3.4. Evidentiranje, prijedlog sanacije i sanacija divljih deponija 155
2. 2 C 1.3.3. Sanacija i potpuno zatvaranje deponije „Vranjska“ 154
3. 3-4 C 1.3.1. Sanacija i zatvaranje deponije „Krivodol“ 150
4. 3-4 C 1.3.2. Sanacija i zatvaranje deponije „Meždre“ 150
Proširenje pružanja usluge prikupljanja krutog otpada i na Mjesne 5. 5 C 1.1.1. 146 Zajednice koje nisu obuhvaćene ovom uslugom
6. 6-7 C 1.1.3. Izgradnja Općinske pretovarne stanice za kruti otpad 143
Izrada projektne dokumentacije za Općinsku pretovarnu stanicu za 7. 6-7 C 1.1.2. 143 kruti otpad
8. 8-9-10 C 1.2.1. Selektivno prikupljanje krutog otpada 139
9. 8-9-10 C 1.2.3. Instaliranje pogona za reciklažu 139
10. 8-9-10 C 1.2.3. Sprečavanje nastajanja divljih deponija 139
Iznalaženje tržišta i plasman sirovina dobivenih 11. 11 C 1.2.2. 129 selektiranjem krutog otpada
69 SEKTOR "Zaštita od voda"
R.b. Rang Šifra Broj Opis projekta bodova
1. 1 D.1.2.2. Izrada projektne dokumentacije za odvodnjavanje Jezerskih bara 117
2. 2 D.1.1.2. Strateški plan zaštite od voda 114
3. 3-4 D.2.1.1. Osposobljavanje, obučavanje i opremanje CZ i stanovništva 111
4. 3-4 D.2.1.2. Poboljšanje rada sistema veze i informisanja stanovništva 111
5. 5-6 D.1.3.2. Završetak regulacije potoka Voloder 105
7. 7 D.1.1.1. Identifikacija zona plavljenja 104
Izrada projektne dokumetacije za zaštitu od poplava u naseljima 8. 8-15 D.1.2.3. 101 uz rijeku Krušnicu Izrada projektne dokumetacije za zaštitu od poplava u naseljima 9. 8-15 D.1.2.4 101 Halkići - Podvran Izrada projektne dokumetacije za zaštitu od poplava u naselju 10. 8-15 D.1.2.5 101 Drenova Glavica Izrada projektne dokumetacije za zaštitu od poplava u naselju 11. 8-15 D.1.2.6. 101 Ivanjska
12. 8-15 D.1.3.3. Izgradnja odvodnih kanala u Jezerskim barama 101
13. 8-15 D.1.3.4. Izdradnja odvodnih kanala u Drenovoj Glavici 101
65 14. 8-15 D.1.3.5. Izdradnja odvodnih kanala u Ivanjskoj 101
15. 8-15 D.1.3.6 Izdradnja odvodnih kanala u naselju Halkići - Podvran 101
65 16. 16-18 D.3.1.1. Uređenje i zaštita obala rijeke Krušnice 95
65 17. 16-18 D.3.1.2. Uređenje i zaštita obala potoka Svetinja 95
18. 16-18 D.3.1.3. Uređenje i zaštita obala potoka Šuinovac 95
19. 19-21 D.1.3.1. Regulacija vodotoka Baštra 93
93 20. 19-21 D.1.3.4. Izgradnja odvodnih kanala uz rijeku Krušnicu
93 21. 19-21 D.1.3.5. Izgradnja nasipa uz rijeku Unu u naselju Jarača,MZ Ivanjska
70 SEKTOR "Lokalna uprava"
Broj R.b. Rang Šifra Opis projekta bodova Strategija upravljanja, korištenja, zaštite i uređenja 1. 1 E 5.1.2. 154 zemljišta na području opštine Bosanska Krupa Obilježavanje međunarodnog dana voda, dana planete Zemlje i dana 2. 2 E 4.2.5. 151 rijeke Une
3. 3 E 4.2.1. Formiranje redakcije za WEB stranicu 143
Nabavka kamiona-cisterne za održavanje i čišćenje kanalizacionih 4. 4 E 3.2.1. 141 sistema Rangiranje prioriteta prema odluci OV o usvojenoj 5. 5-6 E 5.2.2. 139 metodologiji i odabir projekata 6. 5-6 E 4.2.4. Edukacija građana o važnosti selektivnog prikupljanja otpada 139 Organizacija prikupljanja i sistematizovanja informacija i prijedloga 7. 7 E 4.2.3. 132 sa terena od građana Analiza stanja i definiranje potrebnih aktivnosti za prelazak LVS 8. 7 A 1.4.1. 132 pod ingerenciju JKP-a
9. 8-13 E 3.1.1. Nabavka računarske opreme za upravu 131
Umrežavanje službi unutar lokalne uprave i partnera iz Javnog 10. 8-13 E 3.1.2. 131 sektora (lokalna računarska mreža) Nabavka inspekcijske robot kamere za 11. 8-13 E 3.2.2. 131 kontrolu kanalizacionih sistema
12. 8-13 E 3.2.3 Nabavka kamiona smećare (20 m3) 131
13. 8-13 E 2.1.3. Izrada katastra zagađivača 131
14. 8-13 E 4.1.2. Obnavljanje rada udruženja privatnih poduzetnika 131
Snimanje postojećeg stanja i utvrđivanje potreba 15. 13 E 5.2.1. 129 infrastrukture seoskih područja Informatička obuka postojećeg kadra uprave i njenih partnera u svim 16. 14 E 1.1.2. 127 oblastima. Otklanjanje pravnih i tehničkih prepreka za prelazak pojedinih LVS 17. 15 A 1.4.3. 126 pod ingerenciju JKP-a Medijska kampanja-informiranje stanovništva o važnosti 18. 18-21 A 1.4.2. 124 prelaska pojedinih LVS pod ingerenciju JKP-a
19. 18-21 E 4.2.2. Izdavanje opštinskih glasila iz oblasti VOS-a 124
20. 18-21 E 5.1.1. Izrada i usvajanje urbanističkog plana grada Bosanska Krupa 124
Stipendiranje kadrova za potrebe inspekcijskih poslova 21. 18-21 E 1.1.1. 124 u oblasti VOS-a Redovno informiranje o kvaliteti vode na GVS i LVS (radio, leci, 22. 22 E 4.2.6. 122 bilten i reklamni panoi)
71 Definisanje i provođenje stimulativnih mjera za jačanje privatnog 23. 23 E 4.1.3. 119 sektora
24. 24 E 2.2.1. Ažuriranje propisa i zakona iz oblasti VOS-a 114
25. 25 E 2.2.2. Predlaganje novih propisa na lokalnom nivou 105
26. 26-27 E 2.1.1. Izrada katastra podzemnih instalacija vodovoda i kanalizacije 100
27. 26-27 E 2.1.2. Izrada katastra podzemnih instalacija telefona i električne energije 100
28. 28 E 4.1.1. Formiranje lokalne agencije za razvoj u okviru lokalne uprave 94
Prikupljanje informacija, izrada i primjena najoptimalnijeg modela 29. 29 E 4.3.1. subvencioniranja komunalnih usluga za najugroženije kategorije 82 stanovništva
72