Politike Teritorijalnosti U Bih
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Tema broja: BiH – 15 godina nakon Daytona Politike teritorijalnosti u BiH Višeslav Raos Unatoč sve većoj ulozi informacijsko-komunikacijskih teh- nologija i virtualnih društvenih arena na političku promidžbu i komunikaciju, globalizacijskih procesa koji proizvode međuovi- snost država te europskih i atlantskih integracija koje nadilaze i redefiniraju suverenost, fizički prostor odnosno teritorij još je bitna odrednica političkog djelovanja i predmet političkoga. Uloga prostora i prostorne prisutnosti posebice je naglašena u fragmentiranim društvima s dubokim vjerskim, jezičnim i Uloga prostora i prostorne etničkim rascjepima. Društveni, pa i etnički, odnosi po pravilu sadržavaju i komponentu prostornih relacija (Cox, 2002:147). Teritorijalnost je akt političke proizvodnje, dinamične i pro- prisutnosti posebice je naglašena mjenjive konstrukcije, koja zbog svoje inherentne isključivosti vodi k razgraničenjima i prijeporima (Blacksell, 2006:20). Prostor u fragmentiranim društvima s odnosno teritorij ujedno je i fizički opipljivo tlo, građevinsko i poljoprivredno zemljište koje je podložno diobi, ali i nemateri- jalni prostor koji je u percepciji nositelja kolektivnih identiteta dubokim vjerskim, jezičnim i nedjeljiv (Toft, 2003:127). Na primjeru postdejtonske BiH i nje- zine administrativne podjele pokušat ću pokazati ulogu terito- rijalnosti u politici. etničkim rascjepima Međuentitetska granica i podijeljene općine Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, poznatijim pod nazivom Dejtonski sporazum, definirane su i ozakonjene unutar- državne teritorijalne promjene koje tvore podlogu suvremeno- ga političkog života u toj zemlji. U pregovorima u Daytonu uspo- stavljena je Međuentitetska crta razgraničenja, odnosno granica između Federacije BiH i Republike Srpske, koja uvelike odstupa Višeslav Raos, znanstveni novak u Centru za politološka istraživanja i polaznik doktorskog studija iz komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti. E-pošta: [email protected] 6 POLITIČKE analize Višeslav Raos: Politike teritorijalnosti u BiH od crta bojišnica u jesen 1995. Od kraja misije nametanja mira njem na vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda odbačeni (peace enforcement) SFOR-a (Stabilisation Force, međunarodna su odlukama Ustavnog suda BiH (AP-2821/09). Drugo, premda vojna misija pod vodstvom NATO-a) 1998. ona više nema obi- je nova općina stvorena od manjega ruralnog dijela čija su naj- lježja carinsko-policijske granice, no ostala je ključno mjesto bo- veća naselja prometno i funkcionalno nepovezana i udaljena sanskohercegovačke politike. Riječ je o prvoj granici utvrđenoj od titularnoga naselja (Bosanska Krupa), zadržavanjem imena multilateralnim pregovorima zasnovanima na geografskoj do- Krupa (na Uni) pokušava se održati političko-identitetska pri- kumentaciji, odnosno na satelitskim snimkama koje omogućuju sutnost Republike Srpske i njezina naslovnog naroda (Srbi) na najveću preciznost u razgraničenju. Uoči općih izbora u BiH u navedenom teritoriju. Na sličan su način od ostataka općina Bo- listopadu 2010. Milorad Dodik, predsjednik Stranke nezavisnih sanski Petrovac i Drvar stvorene općine Petrovac (sjedište u selu socijaldemokrata (SNSD), tada premijer, a nakon izbora pred- sjednik Republike Srpske, zatražio je fizičko označavanje Među- entitetske crte razgraničenja, ustvrdivši kako je Republika Srpska Ratnim zbivanjima 1992-1995. i „1 posto manja nego što je previđeno crtom razgraničenja“, te se pozvao na podatke Uprave za geodetske i imovinskopravne po- određivanjem Međuentitetske crte slove Republike Srpske prema kojima „oko 14.000 građana čeka da se riješe imovinskopravni odnosi upravo zbog toga što linija razgraničenja podijeljeno je 28 međuentitetskog razgraničenja nije markirana” (Poskok.info, 18. općina rujna 2010). U tom se zahtjevu ocrtava Dodikova politika što ja- čeg razdvajanja dvaju entiteta i onemogućavanje jačanja BiH, ali i važnost teritorija u političkom imaginariju BiH. Administrativ- Drinić) i Istočni Drvar (sjedište u selu Potoci). Sukladno odred- no-teritorijalne promjene u postdejtonskoj BiH doista proizvo- bama o trima službenim jezicima u BiH (bosanskome, srpskom, de niz praktičnih problema, među njima i one zemljišno-pravne hrvatskom), i te općine u bošnjačkoj inačici nose nazive jedinica prirode, no upitno je može li „cementiranje“ Međuentitetske crte lokalne samouprave od kojih su nastale. Nakon utvrđivanja Me- razgraničenja, koja je podijelila i isparcelizirala predratne općine, đuentitetske crte razgraničenja dio općine Ključ pripao je Re- pomoći učinkovitijem radu javne uprave. I sâma je uporaba riječi publici Srpskoj tako da je od preostalih mjesnih zajednica stvo- „granica“ (nasuprot crti razgraničenja, boundary) bila predme- rena općina Ribnik sa sjedištem u Donjem Ribniku. Entitetskim tom spora, budući da su vlasti Republike Srpske razgraničenje razgraničenjem podijeljena je i općina Kupres. Istoimeni grad entiteta nazivale „granicom entiteta“, dok je Ustavni sud BiH to pripao je Federaciji, a manji dio općine sa sjedištem u Novom osporio, pozivajući se na činjenicu da Dejtonski sporazum riječ Selu postao je dio Republike Srpske. Općina Oštra Luka, nastala „granica“ (border) spominje samo u kontekstu vanjskih oboda od dijelova općine Sanski Most koji su pripali Republici Srpskoj, bosanskohercegovačke države. primjer je jedne od jedinica lokalne samouprave u srpskom en- titetu koje su bile predmet još jedne prakse imenovanja što je Podijeljene jedinice lokalne samouprave smjerala jačanju identitetsko-teritorijalnog označavanja i raz- graničavanja. Riječ je o pridjevanju naziva „srpski“ općinama Ratnim zbivanjima 1992-1995. i određivanjem Međuenti- koje su pripale Republici Srpskoj ili su novoformirane od dijelo- tetske crte razgraničenja podijeljeno je 28 općina, značajno su va općina koje su postale dijelom tog entiteta. Međutim, pridjev im promijenjene granice, a od dijelova preostalih starih opći- „srpski“ u imenu te općine (Srpski Sanski Most) proglašen je ne- na u drugom entitetu stvorene su nove općine. Premda je i u ustavnim odlukom Ustavnog suda BiH 2004. (U-44-01-O). Tom Federaciji BiH zbog hrvatsko-bošnjačkog sukoba došlo do po- su odlukom protuustavnima proglašeni i nazivi Grad Srpsko djela prijeratnih općina (primjerice Tešnja), odnosno formiranja Sarajevo, Srpski Drvar, Srpski Mostar, Srpsko Goražde, Srbinje, novih općina (primjerice Usore), zbog ograničenog prostora u Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko ovom se članku poglavito bavim općinama koje su podijeljene Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje. Međuentitetskom crtom razgraničenja. Općina Bosanska Krupa U slučaju grada odnosno općine Doboj, razgraničenjem su najvećim je dijelom, uključujući istoimeni grad, pripala Fede- rubni ruralni dijelovi pripali Federaciji. Budući da ta naselja nisu raciji, dok je od manjeg ostatka u Republici Srpskoj formirana međusobno teritorijalno povezana, stvorene su dvije općine: općina Krupa na Uni sa sjedištem u selu Donji Dubovik. Imeno- Doboj Jug (sjedište u selu Matuzići) i Doboj Istok (sjedište u selu vanje te općine služi kao primjer dvaju ključnih obilježja politike Klokotnica). Dejtonskim sporazumom najveći dio prijeratne identiteta i teritorijalnosti u BiH. Prvo, politiku preimenovanja općine Bosanski Šamac pripao je Republici Srpskoj (pod ime- u Republici Srpskoj obilježuju pokušaji prikrivanja odnosno mi- nom Šamac), dok je od manjeg dijela stvorena općina Doma- nimaliziranja pojave općebosanskog identiteta i materijalnih ljevac-Šamac (sjedište u Domaljevcu) u Federaciji. Od dijelova označitelja koji upućuju na njega. Sukladno tome, preimenova- općina Maglaj, Gračanica i Lukavac u Republici Srpskoj formira- na su naselja koja su prije rata u nazivu imala pridjev „bosanski“. na je općina Petrovo sa sjedištem u gradiću Bosansko Petrovo Premda se iz diskursa dijela bošnjačke strane može zaključiti Selo, koji je preimenovan u Petrovo. Riječ je o jednoj od rijetkih da je posrijedi pokušaj poistovjećivanja odrednica „bosanski“ novoosnovanih općina koje imaju sjedište u naselju gradskog i „bošnjački“ - što se donekle nazire i u nazivu jezika bošnjač- karaktera te mogu samostalno pružati javne usluge poput škol- kog naroda – „bosanski jezik“ - pokušaji da se ospori izbacivanje stva i upravnih poslova, bez oslanjanja na veće susjedne opći- pridjeva „bosanski“ iz imena općina u Republici Srpskoj poziva- ne. U Bosanskoj Posavini su podjelom općina Gradačac, Orašje broj 4 - prosinac 2010. 7 Tema broja: BiH – 15 godina nakon Daytona i Odžak stvorene općine Pelagićevo, Donji Žabar i Vukosavlje u Tablica 1. Podijeljene općine u BiH Republici Srpskoj. U Srednjoj Bosni je dejtonskom podjelom ze- Geografska regija Federacija BiH Republika Srpska mlje od dijela općine Jajce stvorena općina Jezero u Republici Srpskoj, a od dijelova općine Kneževo općina Dobretići u Fede- Bosanska krajina Bosanska Krupa Krupa na Uni raciji. Kneževo se prije rata zvalo Skender Vakuf, no vlasti Repu- Bosanska krajina Bosanski Petrovac Petrovac Bosanska krajina Drvar Istočni Drvar blike Srpske uklonile su to ime kako bi izbrisale osmansko nasli- Bosanska krajina Ključ Ribnik jeđe i identitetsko određenje povezano s bošnjačkim narodom Bosanska krajina Kupres Kupres i muslimanskom vjerskom zajednicom, sadržano u riječi vakif/ Bosanska krajina Sanski Most Oštra Luka vakuf (islamska zaklada). U istočnoj Bosni je iz općine Lopare Bosanska Posavina Doboj Jug, Doboj Istok Doboj izdvojen dio koji tvori općinu Čelić u Federaciji, od dijela opći- Bosanska Posavina Domaljevac-Šamac