2 VESTI novembar 2019. godine AKCIJU „UZMI I PONESI” JEDINSTVENA SRBIJA ORGANIZOVALA PO DRUGI PUT Aktiv `ena Jedinstvene Srbije je 29. novembra organizovao po drugi put humani- tarnu akciju „Uzmi i ponesi”. ^lanice aktiva su ovoga puta prikupile zimsku garder- obu i obu}u kako bi pomogle socijalno ugro`enim porodicama da {to spremnije do~ekaju najhladnije godi{we doba. „Prvu akciju „Uzmi i ponesi” Aktiv `ena JS u Vlasotincu je organizovao krajem avgusta meseca kako bismo socijalno ugro`enim gra|anima pomogli da spreme decu za polazak u {kolu. Tada smo sakupile i podelile letwu garderobu i {kolski pribor. Sada gra|anima delimo zimsku ode}u i obu}u. Na na{e zadovoqstvo javqaju nam se i gra|ani koji `ele da se nam se pridru`e u ovoj akciji”, ka`e Dragana Petrovi}, pred- stavnica Aktiva `ena. Po wenim re~ima ~lanice Aktiva `ena Jedinstvene Srbije, na ~elu sa @aklinom Stefanovi} jo{ jednom su pokazale da su posebno jedinstvene kada su ovakve aktivnosti u pitawu i da je u pripremi novogodi{wa akcija tokom koje }e se mali{anima ulep{ati novogodi{wi praznici. S.S. U BRISELU BORAVILI MLADI POLITI^KI LIDERI BALKANA Projekat „Samit mladih politi~kih lidera Balkana” se Balkana. Makedonije. realizuje u periodu od 2018. do 2020. godine u tri part- Nakon boravka u Briselu u~esnici skupa su otputovali „Iako dolazimo iz razli~itih dr`ava i stranaka, zajed- nerske zemqe: Srbiji, Bugarskoj i Severnoj Makedoniji. za Sofiju, a potom im sledi realizacija tre}eg dela sami- ni~kim radom sti~emo neprocewivo iskustvo, znawe i kon- Lideri podmlatka vladaju}ih i opozicionih stranaka ta koji }e se odr`ati na Ohridu. takte, sve u ciqu {to boqe me|udr`avne saradwe i pro- pomenutih dr`ava zajedno prolaze obuke, predavawa, U~esnici su saglasni u oceni da im ovakav rad pru`a gresa balkanskih naroda”, dodaje Jovan Stankovi}. radionice i studijske posete u ciqu sticawa novih kom- priliku da u~e od najeminentnijih predava~a sa pravnih i S. Stankovi} pentencija koje }e im pomo}i da daju doprinos kako parti- fakulteta politi~kih nauka iz Srbije, Bugarske i Severne jama kojima pripadaju, tako i zemqama iz kojih dolaze. Nakon samita u Bugarskoj i Srbiji mladi lideri su posetili Brisel i obi{li Evropski parlament. Na skupu u Briselu delegaciju na{e zemqe ispred omla- dine Socijalisti~ke partije Srbije ~inili su: Andrija Popovi}, potpredsednik Socijalisti~ke omladine Vojvodine, Marko Rado{evi}, potpredsednik Socijalisti~ke omladine Zvezdare i Jovan Stankovi}, potpredsednik Socijalisti~ke omladine Vlasotinca. Doma}in skupa bio je dr Andrej Kova~, ~lan Evropskog parlamenta i {ef bugarske delegacije u EPP grupi u Evropskom parlamentu. „Zadivqeni smo energijom, znawem i odlu~no{}u koju dr Andrej Kova~ ima i zahvalni smo mu na tome {to se svakodnevno bori za Balkan”, ka`e Jovan Stankovi}. U okviru posete Evropskom parlamentu u~esnici su imali jedinstvenu priliku da prisustvuju plenarnoj sedni- ci Evropskog parlamenta. Mlade politi~ke lidere iz pomenutih dr`ava primila je i Ana Hrustanovi}, ambasadorka Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji u Briselu. Organizovan je grupni obilazak zgrade Evropskog parla- menta i sastanci sa evropskim poslanicima iz zemaqa SPROVEDENA DESETA AKCIJA davawa krvi

U prostorijama Narodne bibliotke „Desanka Maksimovi}” 28. novembra je sprovedena deseta redovna akcija dobrovoqnog davawa krvi. „Akciju smo sproveli u skladu sa planiranim planom dobrovoqnog davawa. Po podacima se vidi da je svaka naredna akcija koju organizujemo uspe{nija. Od kada je stupio na snagu novi zakon o transfuziji, sve akcije su organizovane u skladu sa wim. Na ovoj, desetoj po redu akciji, u~e{}e su uzela 43 dobrovoqna davaloca krvi. Dragocenu te~nost po prvi put dale su tri osobe. Prilika je da pozovom sve one koji su u mogu}nosti da do|u i uzmu u~e{}e na na{im akcijama, jer dati krvi zna~i pomo}i nekome ili spasiti ne~iji `ivot”, rekla je Vi{wa Buwevac, sekretar Crvenog krsta Vlasotinca. Akciju dobrovoqnog davawa krvi organizovali su i sproveli vlasotina~ki Crveni krst i Zavod za transfuziju krvi iz Ni{a. Naredna akcija dobrovoqnog davawa krvi bi}e organizovana krajem decembra meseca. V.M.

KULTURNI CENTAR INFORMATIVNI BILTEN OP[TINE VLASOTINCE Adresa: M. Ore{kovi}a 1, Vlasotince, tel./faks: 016/875-300, e-mail: [email protected], kcvlasotince.rs, `iro ra~un: 840 – 287668 – 36. Predsednik Upravnog odbora Marina Markovi}, direktor: Boban Dimitrijevi} Glavni i odgovorni urednik: Vesna Miltenovi}. Redakcija: Svetlana Stankovi} (novinar), Branislav Kati} (novinar), Goran Miladinovi} (sport), Vlastimir Stamenkovi} (sport), Sne`ana \oki} (lektura i korektura), Boban Dimitrijevi} (prelom) [tampa: Suzy D&D – Vlasotince. Bilten izlazi mese~no. Sva prava zadr`ava redakcija. Rukopisi se ne vra}aju. novembar 2019. godine AKTUELNO 3 OP[TINA VLASOTINCE SREDSTVIMA MINISTARSTVA DO JEDINSTVENOG UPRAVNOG MESTA Jedna od {est lokalnih samouprava koje su posred- odre|eni dokument, stvom Ministarstva dr`avne uprave i lokalne morate kasnije, po samouprave dobile sredstva za formirawe jedin- zavr{etku obrade tog stvenog upravnog mesta je i op{tina Vlasotince. Re~ zahteva da idete u drugu je o mehanizmu za pru`awe br`e i kvalitetnije usluge kancelariju da biste gra|anima. dobili dokument. Kada „Sada kada u uslu`nom centru podnesete zahtev za bude uvedeno jedinstveno

je. Za to je neophodno da se rekonstrui{e prostor, upravno mesto, vi kona~ni nabavi dodatna oprema, osavremeni postoje}a IT dokument dobijate na istom oprema i uvedu novi servisi. meste gde ste i podneli „Svi poslovi koji bi omogu}ili da se uslu`ni cen- zahtevÆ”, ka`e koordinator tar preobrati u jedinstveno upravno mesto treba da projekta Marinko budu zavr{eni u drugoj polovini 2020. godine”, dodao \or|evi}. je \or|evi}. Prakti~no, uslu`ni cen- Op{tina Vlasotince dobila je 6,5 miliona dinara, tar treba da se preobrati u a pored we sredstva za formirawe jedinstvenog jedinstveno upravno mesto, upravnog mesta dobili su i Kur{umlija, Stara a gra|ani da ne lutaju od Pazova, U`ice, Gorwi Milanovac i Ra~a. kancelarije do kancelari- V.M.

Rok za zavr{etak radova je 210 kalendarskih dana. PO^ELA REKONSTRUKCIJA O[ „8. OKTOBAR” V.M. Zbog radova na rekonstrukciji zgrade Osnovne {kole „8. oktobar”, koji su krenuli sa prvim danima decembra meseca, u~enici su od 25. novembra svoje dota- da{we u~ionice zamenili sa u~ionicama u O[ „Sini{a Jani}” i prostorijama sredwih {kola. U Osnovnoj {koli „Sini{a Jani}” nastavu }e , u narednih 210 dana koliko treba da traje rekonstrukcija wihove {kole, poha|ati u~enici prvog, dru- gog, tre}eg, ~etvrtog, petog i sedmog razreda. Dok }e u~enici {estog i osmog razre- da nastavu poha|ati u u~ionicama Gimnazije odnosno Tehni~ke {kole. Pre izvo|ewa gra|evinskih radova, prazne se prostorije {kole, stari {kols- ki name{taj iznosi se iz {kole i sme{ta u prostorijama DTV Partizan. Vrednost radova je ne{to vi{e od 144 miliona dinara. Radove finansira Kancelarija za upravqawe javnim ulagawima Vlade Republike Srbije, a izvodi Ekspertuniverzal iz Beograda sa svojim podizvo|a~ima. „Kako je u prethodnom periodu renovirana Osnovna {kola „Sini{a Jani}”, tako }e se raditi i {kola „8.oktobar”. [to zna~i da }e se raditi od poda do plafona, samo }e zidovi ostati. Mala zgrada u kojoj je kuhiwa ru{i}e se i gradi}e se nova. Zato {to je re~ o monta`nom objektu, te projektanti nisu dozvolili da se rekon- strui{e. Skida}e se i postoje}a stolarija. Stolarija, iako je relativno nova, zameni}e se novom, kvalitetnijom koja }e ispuwavati odre|ene standarde. Mi smo od izvo|a~a tra`ili da se ona pa`qivo demontira kako bi mogla da se iskoristi na drugim objektima. Ovom rekonstrukcijom dobi}emo jo{ jednu modernu i savre- menu {kolu, u kojoj }e uslovi za rad i u~ewe biti na jo{ ve}em nivou”, rekao je Vladimir Koci}, pomo}nik predsednika op{tine Vlasotince. STVARAJU SE TEHNI^KI USLOVI ZA PROJEKAT „I TI IMA[ PRAVO NA VRTI]” Pred{kolska ustanova „Milka Dimani}“ je part- bi i ona mogla da poha|aju vrti}. Trenutno radimo ku}ne posete i edukacija lokalnih interresornih ner u projektu inkluzivnog pred{kolskog na stvarawu tehni~kih uslova za realizaciju pro- timova za pru`awe podr{ke deci i porodici. vaspitawa i obrazovawa „Veliki qudi od malih jekta”, ka`e Sne`ana Filipovi}. Bi}e realizovane aktivnosti koje afirmi{u nogu”, koji realizuju Ministarstvo prosvete i U okviru ovog projekta vodi}e se ra~una o uva`avawe razlika i razvijaju me|usobnu toleran- op{tina Vlasotince, uz podr{ku Svetske banke. zdravoj ishrani, ranom otkrivawu promena u ciju. Deca }e biti ukqu~ena u `ivot zajednice i Ugovor o grantu potpisan je septembra meseca, a pona{awu i zaostajawu u razvoju dece i u~ewu u wihovih vr{waka i van pred{kolske ustanove. realizacija projekta traja}e do kraja 2022. godine. periodu ranog razvoja dece. S. Stankovi} Projekat ima za ciq unapre|ewe dostupnosti, Obezbe|ivawem kombija kvaliteta i uslova pred{kolskog vaspitawa i bi}e omogu}eno dovo`ewe obrazovawa za svako dete, a naro~ito za decu iz dece kako bi redovno dru{tveno osetqivih grupa. poha|ala pred{kolski pro- Po re~ima Sne`ane Filipovi}, direktorke gram, prihvat dece sa ku}nog vri}a, projekat }e doprineti pove}awu obuhvata praga i povratak ku}i, dece iz osetqivih dru{tvenih grupa: dece iz dovo`ewe do Doma zdravqa porodica niskog socio-ekonomskog statusa, sa za uzimawe potvrda o smetwama u razvoju i invaliditetom, dece koja zdravstvenom stawu deteta nisu obuhva}ena pred{kolskim vaspitawem i i prevoz do Centra za soci- obrazovawem, dece koja pripadaju romskoj jalni rad i Dnevnog boravka nacionaloj mawini, dece samohranih roditeqa i radi u~estvovawa na iz udaqenijih delova op{tine. radionicama i drugim U okviru ovog projekta osmi{qen je i realizo- aktivnostima. va}e se program i usluge koji }e omogu}iti dostup- Tokom trogodi{we real- nost raznih sadr`aja koji uti~u na razvoj i u~ewe izacije projekta radi}e se dece iz pomenutih grupa. Predvi|ena je nabavka na razvijawu higijenskih kombi vozila za dovo`ewe i odvo`ewe dece koja navika dece, bi}e su obuhva}ena delom projekta, a koja `ive u kra- obezbe|eni obroci za wih, jwem siroma{tvu i nepodsticajnom okru`ewu. deca }e u~estvovati u orga- „Mi smo projekat nazvali „I ti ima{ pravo na nizovanim aktivnostima i vrti}” zbog na{e potrebe da za decu iz osetqivih igri. Planirano je formi- dru{tvenih grupa izdvojimo prostor i vreme kako rawe mobilnih timova za 4 SKUP[TINSKA HRONIKA novembar 2019. godine SA 23. SEDNICE SKUP[TINE OP[TINE VLASOTINCE ODBORNICI USVOJILI IZVR[EWE OP[TINSKOG BUXETA, STOPE POREZA NA IMOVINU OSTAJU ISTE

Na dvadeset tre}oj sednici se mewati ni prose~na cena Skup{tine op{tine Vlasotince kvadratnog metra nepokretnosti, odr`anoj 14. novembra, odbornici su odlu~ili su odbornici usvojili predlog re{ewa o vlasotina~ke Skup{tine. Predlog o izvr{ewu buxeta za prvih devet izmeni i dopuni odluke o maksimal- meseci ove godine. Obrazla`u}i nom broju zaposlenih na neodre|eno predlog o izvr{ewu buxeta {ef vreme u sistemu lokalne samouprave Odeqewa za buxet i finansije Sa{a se nije mewao - ostaje 355 - ali je Mihajlovi} je rekao da je na prihod- delimi~no izmewena raspodela noj strani izr{ewe 69,05%, a na broja zaposlenih radnika me|u rashodnoj 58,06 odsto. ustanovama. „Suficit od 55 miliona dinara Protivgradni strelci nagra|eni ne zna~i da su u pitawu slobodna su sa po 6.000 dinara. U svom daqem sredstva, ve} je nastao na osnovu radu Skup{tina je usvojila plan i dinamike projekata ~ija je real- program rada Pred{kolske ustanove izacija u toku”, objasnio je Sa{a „Milka Dimani}” za 2019/2020. god- Mihajlovi}. inu. Visina stope poreza na imovinu Na ovoj sednici Skup{tina je osta}e 0,3% i u 2020. godini, a ne}e umesto dr Violete Pavlovi}, kojoj je istekao zakonski mandat na mesto zamenika direktora vlasotina~kog Doma zdravqa, imenovala dr Ru`icu Val~i}, koja je nakon imenovawa, a u skladu sa zakonom , podnela ostavku na mesto op{tinskog odbornika. Imenovani su i novi ~lanovi Upravnog odbora Kulturnog centra, Nadzornog odbora Centra za soci- jalni rad, kao i {kolskih odbora osnovnih {kola "Sveti Sava"u Glo`anu i "Kara|or|e Petrovi}" u Kru{evici. Predsednik Skup{tine op{tine Bratislav Petrovi}, ina~e zaposlen u Poreskoj upravi, obaves- tio je odbornike i javnost da }e od 4. decembra ponovo biti na stalnom radu u lokalnoj samoupravi. Trinaestoj sednici Skup{tine op{tine Vlasotince od 45 odborni- ka prisustvovalo je wih 39. Pored odbornika sednici su prisustvovali predsednik op{tine Zoran Todorovi}, zamenik predsednika op{tine Bo{ko Stan~i}, pomo}nici predsednika op{tine, ~lanovi Op{tinskog ve}a, na~elnik op{tinske uprave, {efovi odeqewa op{tinske uprave i direktor PU "Milka Dimani}". V. Miltenovi} OBELE@EN DAN PRIMIRJA

U organizaciji Udru`ewa potomaka ratnika Srbije 1912 - 1920. godine Vlasotinca obele`en je 11. novembar, Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Delegacije lokalne samouprave i udru`ewa boraca polo`ile su vence i odali po{tu svim stradalim vojnicima i civilima u Velikom ratu. Najpre su delegaci- je polo`ile cve}e na Spomenik palim borcima za slobodu i ujediwewe u nacionalnim pokretima i ratovima 1809-1918. godine u parku, u centru grada. Nakon toga delegacije su obi{le Spomen - kosturnicu na mostu na Ju`noj Moravi, i odali du`nu po~ast 49 braniocima mosta koji su poginuli 1915. godine. Dan primirja u Prvom svetskom ratu obele`ava se u Srbiji , ali i u mnogim zemqama {irom sveta. To je dan kada su sile Antante potpisale primirje sa Nema~kom u `elezni~kom vagonu u Francuskoj i time je okon~an Veliki rat koji je imao razorne posledice za ~itavu Evropu. U Velikom ratu u Srbiji je bilo izme|u 1.100.000 i 1.300.000 `rtava, {to je ~inilo gotovo tre}inu srpskog stanovni{tva. Prema istorijskim podacima broj `rtava u Prvom svetskom ratu prema{io je 15 miliona qudi, a Srbiju srazmerno prema broju poginulih a srazmerno broju stanovnika svrstava na prvo mesto. Amblem koji se koristi za Dan primirja je cvet Natalijina ramonda, koji se vezuje za tle na kome su se de{avale prelomne bitke u samoj zavr{nici rata, a re~ je o cvetu koji ima neverovatnu sposobnost da se potpuno oporavi, nakon {to se osu{i, zbog ~ega je dobio i naziv „cvet feniks”. Amblemom je iskazana i simbo- lika "ponovnog ra|awa" Srbije, nakon te{kih borbi u Velikom ratu. V.M. novembar 2019. godine D r u { t v o 5 ODR@AN DRUGI FESTIVAL HRANE I PI]A „UKUSI JUGA”

Turisti~ka organizacija op{tine Tokom trajawa festivala odr`ane su Vlasotince je 9. novembra organizovala edukativne radionice tokom kojih su se drugi Festival hrane i pi}a pod nazivom mladi upoznavali sa zdravim na~inom „Ukusi juga”. ishrane. Udru`ewe Eneka je predstavilo Toga dana u velikoj sali hotela Grozd primer dobre prakse razvoja malih svoje proizvode izlo`ili su udru`ewa i biznisa i dostupne fondove. Posebna samostalni proizvo|a~i iz ovog dela pa`wa je posve}ena predavawu o osni- Srbije. vawu zadruga u ciqu o`ivqavawa sela. Otvaraju}i festival Nata{a \oki}, Na ovoj manifestaciji u~estvovale su direktorka Turisti~ke organizacije je Trgovinsko-ugostiteqska {kola iz istakla da je ideja festivala da se na Leskovca i Tehni~ka {kola iz jednom mestu okupe proizvo|a~i hrane i Vlasotinca. Oni su tom prilikom pred- pi}a sa juga Srbije, da se oni promovi{u stavili svoje programe dualnog obrazo- i podstaknu na daqi razvoj, da se od zab- vawa. orava sa~uva tradicionalna kuhiwa Ovog puta muzi~ko zabavni program je na{ega kraja i da se posetioci podsete po~eo plesom bogiwa u koreografi- zaboravqenih ukusa i mirisa doma}e ji Dalibora Koci}a, a potom je nastupio hrane. i duo Di Ma|ore. Da bi manifestacija Pored toga, organizatori su izrazili bila {to zanimqivija za posetioce je `equ da ovaj festival doprinese organizovana i velika nagradna igra. kreirawu imixa gastronomske ponude juga Na festivalu je pored pomenutih Srbije. {kola u~estvovala i Mlekarska {kola iz

Pirota. Prehrambena industrija raznovrsni prozvodi Slavice \or|evi}, „Moravka pro” predstavila je svoj Zdrava hrana MTS, Faktori M Ni{… proizvodni program, ali je sve u~esnike Specijalna bolnica za rehabilitaci- i posetioce festivala poslu`ila svojom ju „Gejzer” iz Sijerinske bawe predstavi- kafe kaficom. Me|u izlaga~ima bili la je svoju ponudu i turisti~ku ponudu su:Destilerija Trivuleks, mlekara op{tine Medve|a, kao i vode sa svojih „Rosica”, poslasti~ara „ plus”, lekovitih izvora. Preduze}e za profesionalnu rehabil- Na {tandovima pi}a ovog puta bila je itaciju i zapo{qavawe osoba sa inva- Vinarija Popovi}, Vinarija Tatjane liditetom CHRONO DOO, Udru`ewe Miti}, Kozara~ki dukat, gra|ana „Loza”, UG „Osmeh”, UG „Zavi~aj” Aleksandrova~ka `upa, Poqoprivredno iz Suvojnice, Gqivarsko udru`ewe gazdinstvo „Gaga”. „Rujnica”, Udru`ewe crveno blago Organizaciju festivala „Ukusi juga” „Loko{ni~ka paprika“, Poqoprivredno podr`ala je op{tina Vlasotince, a gazdinstvo Nede Petkovi} „Kru{evica”, pomo} u organizaciji je stigla od P~elarsko vo}arska zadruga "Med i Kulturnog centra Vlasotince. vo}e", Ekolo{ko dru{tvo "Eko ", Tokom trajawa festivala veliki broj Dragan Pej~i} Brke izlo`io je vi{e Vlasotin~ana je obi{ao {tandove. vrsta sireva i vurde iz sopstvene Kupovalo se, u`ivalo u ukusnoj hrani i proizvodwe, radionica za pravqewe dobrom vinu. Ukusi juga zahvaquju}i ovoj kola~a „^okoladne vanilice” iz manifestaciji ipak ne}e biti zabo- Bobi{ta, Budimirka Stefanovi} ravqeni. izlo`ila je svoju zimnicu, bio je tu S.S. „Marinin med” Marine Petkovi}, REALIZUJE SE PROJEKAT ZA VO]NE RAKIJE 7,5 MILIONA DINARA „RADIONICA BEZ GRANICA” Op{ta poqoprivredna zadruga „Rosuqa” u Vlasotincu je jedna od 58 zadruga koje su dobile sredstva u okviru programa podr{ke dr`ave zemqo- radni~kim i poqoprivrednim zadrugama. Interesantna je ~iwenica da su Centar za socijalni rad, OJ Centar za „Zajedni~kim radom uposlenih, korisni- ovu zadrugu osnovala sedmorica ~lanova od kojih je {estorica mla|e od 35, decu i omladinu sa posebnim potrebama u ka na{ih usluga i volontera radionica je a sedmi jo{ nema 40 godina. okviru projekta „Radionica bez granica”, uspe{no realizovana. Veliku pomo} „Sredstva koja smo dobili su bespovratna i iznose 7,5 miliona dinara, koji je finansiran kroz program „ Mladi su svakako dali su i volonteri Tehni~ke wih }emo iskoristiti za nabavku opreme za proizvodwu vo}nih rakija. zakon”, sproveli su radioncu koja je pred- {kole, kojima se ovim putem zahvaqujemo. Po{to nemamo prostor gde bismo to smestili, mi smo zakupili plac na vi|ena projektom. Projekat je podr`an od Kao dobri doma}ini za svoje goste i na{e kome }emo podi}i objekat. Ve} smo razgovarali sa restoranima i kafanama strane Ministarstva omladine i sporta korisnike nakon radionice smo priredili u Beogradu o plasmanu na{e rakije, a osim vo}a koje sami proizvodimo, Republike Srbije. U prvoj fazi Centar za zajedni~ki ru~ak, a dru`ewe se zavr{ilo uz planiramo da otkupqujemo i vo}e od drugih proizvo|a~a iz na{eg kraja, kao decu i omladinu sa posebnim potrebama karaoke `urku. Pozitivna energija {irila i da uslu`no pe~emo rakiju”, ka`e direktor zadruge Milo{ Tri~kovi}, dok ugostio je drugare, korisnike usluga Centra se na sve strane, qubav i prijateqstvo re|a planove zadruge „Rosuqa”. za decu i omladinu iz Aleksinca. Tema pobe|uje sve, a ~ovek koji ima prijateqe Sedmorica ~lanova imaju ukupno 23 hektara pod vo}em. Re~ je uglavnom radionice je bila „Kroz prijateqstvo koje voli i koji mu qubav uzvra}aju je o {qivi, ali ima i jabuka, duwa i kru{aka. {irimo qubav”, koja je pored kreativnog sre}an i zadovoqan”, poru~uju iz Centra za Jedan od potpisnika ugovora, imala i edukativni karakter. U radionici decu i omladinu. osim Milo{a Tri~kovi}a i su volonterski u~estvovali i u~enici vla- Druga faza projekta „Radionica bez ministra bez portfeqa sotina~ke Tehni~ke {kole sa svojom profe- granica” bi}e odr`ana 11. decembra u zadu`enog za regionalni razvoj sorkom Jasminom \or|evi}. Aleksincu. V.M. Milana Krkobabi}a je i vla- sotina~ka op{tina, preko koje se sredstva plasiraju. „Veliko je zadovoqstvo podr`ati mlade qude u ovakvoj nameri. Verujem da su na dobrom putu da razviju ozbiqan posao”, rekao je predsednik op{tine Vlasotince Zoran Todorovi}. Podse}awa radi, pre dve godine, vlasotina~ka zadruga „Med i vo}e” iz Dowe Lomnice je dobila bespovratna sredst- va, tada maksimalnih 12 mil- iona dinara. V.M. 6 Obrazovawe novembar 2019. godine TEHNI^KA [KOLA OBELE@ILA DAN [KOLE

Vlasotina~ka Tehni~ka {kola je 8. novembra, na Mitrovdan, bogatim kulturno - umetni~kim i zabavnim programom obele`ila Dan {kole. Od pre par godina Tehni~ka {kola je jedna od prvih {kola koja je u{la u sistem dualnog obrazovawa i u saradwi sa privrednom i lokalnom samoupravom i resornim ministarstvom uspe{no ga real- izuje. Od ove godine i osmoro u~enika koji su zavr{ili obrazovawe po dualnom sis- temu dobili su ugovore za rad u kompanijama koje su potpisnici programa. U prisustvu predstavnika lokalne samouprave na ~elu sa predsednikom op{tine Zoranom Todorovi}em, predstavnike {kola i drugih mnogobrojnih gostiju kolektiv i u~enici proslavili su Dan {kole. Najpre je sve prisutne pozdravila Dragana Stankovi} pomo}nik direktora Tehni~ke {kole, po`elev{i svima prijatan boravak i u`ivawe u programu. Za kulturno - zabavni program ove godine pobrinuli su se u~enici elek- trotehni~kog smera, koji su pripremili sa svojim profesorima. Svaki wihov nastup prisutni su nagra|ivali burnim aplauzom. Posebno je bilo interesantno izvo|ewe, koje je kod prisutnih izazvalo veliko zadovoqstvo i buran aplauz, dela iz romana „Lajawe na zvezde” Milovana Vitezovi}a, kultnog romana koji na poseban na~in govori o |a~kom `ivotu, zgodama i nezgodama koje se de{avaju tokom {kolo- vawa. Govore}i o svojoj {koli, o rezultatima koje su postigli tokom prethodne {kolske godine, u~enici koji su prisutne vodili kroz program naglasili su da se svake godine u ovoj {koli broj u~enika pove}ava, te da ove godine ima 25 odeqe- wa i da {kolu poha|a 620 u~enika, {to svakako govori o uspehu {kole, posebno u vremenu kada mnoge {kole mu~e muku kako da ostvare zacrtane planove upisa i sa~uvaju svoja odeqewa. Ina~e u {kolskoj 2019/2020. godini Tehni~ka {kola upisala je 182 u~enika raspore|enih u devet profila. Od toga dva su nova i to rukovalac gra|evinskom mehanizacijom po dualnom modelu i gra|evinski tehni~ar. Ovom prilikom uru~ene su jubilarne nagrade za 35, 30, 20 i 10 godina rada u prosveti. V.M. BIBLIOTEKA SVOJIM KORISNICIMA ODR@AN KONCERT MUZI^KE [KOLE PREDSTAVQA mCOBISS APLIKACIJU U Narodnoj biblioteci „Desanka Maksimovi}” se organizuje upoznavawe korisnika sa mogu}nostima koje pru`a aplikacija mCOBISS na mobilnim telefonima koji imaju android oper- ativni system. Ova aplikacija omogu}ava ~itaocima da pretra`uju bibliote~ku gra|u, da rezervi{u kwige i produ`avaju rok pozajmice. Sa ovim mogu}nostima najpre su se upoznali gimnazijalci koji su biblioteku posetili sa pro- fesorkama srpskog jezika i kwi`evnosti Suzanom Pe{i} i Ivanom Pavlovi} i profesorkom Biqanom Pipovi}, koja pored engleskog jezika od pro{le godine predaje predmet Jezik, mediji i kultura. Po re~ima profesorke Biqane Pipovi}, ovakve edukacije su veoma va`ne za u~enike koji su izabrali predmet Jezik, mediji i kultura. Ciq ovog predmeta je razvijawe i unapre|ivawe komu- nikacijskih ve{tina, razvoj medijske kulture i usvajawe kulturnih obrazaca koji }e u~enicima omogu}iti snala`ewe u savremenom svetu. Tako da se pomenuta edukacija o kori{}eweu mCOBISS potpuno uklopila u program ovog predmeta. „U doba pametnih telefona kada qudi sve re|e koriste ra~unare tvorci COBISS su za koris- nike i bibliotekare razvili verziju mCOBISS prilago|enu mobilnim ure|ajima. Sa ovom aplikacijom omogu}en je pristup informacijama u preko 180 biblioteka u Srbiji, bilo kada i sa bilo kog mesta”, isti~e Aleksandar Nikoli}, kwi`ni~ar u Pozajmnom odeqewu biblioteke. Po wegovim re~ima uz pomo} ove aplikacije korisnici mogu da pretra`uju bibliote~ku gra|u, pregledaju pozajmqenu gra|u, produ`e rok pozajmice, rezervi{u gra|u, pregledaju i otka`u rezer- U Sobi stare srpske grafike u Zavi~ajnom muzeju, a u saradwi sa Kulturnim centrom Vlasotince, 19. vaciju, pregledaju istoriju pozajmice i primaju e-obave{tewa. novembra je prire|en koncert u~enika izdvojenog odeqewa Muzi~ke {kole „Stanislav Bini~ki” iz „Na{ ciq je da {to ve}em broju korisnika predstavimo ovu aplikaciju jer zbog brzog tempa Leskovca. Ovaj koncert je jedna od mnogobrojnih redovnih aktivnosti muzi~ke {kole koje su u planu za ovu `ivota mnogi qudi nemaju vremena da pretra`uju, rezervi{u i produ`avaju rok pozajmice sa svo- {kolsku godinu. Prisutnima su se predstavili u~enici klavira, harmonike i violine u klasama profe- jih ra~unara kod ku}e. Da bi koristili mCOBISS aplikaciju potrebno je da su ~lanovi bib- sora Dejana Bu|i}a, Marine Stoi~evi}-Stojanovi}, Bobana \or|evi}a i Milice Caki}. lioteke, da preuzmu aplikaciju iz plej prodavnice, da dobiju {ifru za prijavqivawe i da imaju „U~enici se kao i svake godine pripremaju za predstoje}a takmi~ewa i festivale na republi~kom i internet vezu na svom telefonu. Ova aplikacija umnogome olak{ava posao i korisnicima bib- me|unarodnom nivou, a do kraja godine u planu je i odr`avawe koncerata klase, internih ~asova, kao i liote~kih usluga i zaposlenima u biblioteci”, dodaje Aleksandar Nikoli}. tradicionalnog Novogodi{weg koncerta. Muzi~ka {kola ima veoma dobru saradwu sa svim ustanovama Aleksandar Nikoli} ima licencu za COBISS pozajmicu. On je ovaj vid pozajmqivawa kwiga u kulture u Vlasotincu, weni u~enici su uvek rado vi|eni gosti i u~esnici u vidu muzi~ke podr{ke svih vlasotina~ku biblioteku uveo 2017. godine. kulturnih de{avawa u Vlasotincu. Tako su uzeli u~e{}e u programu nedavno odr`anog Pesni~kog ~asa Pored wega sa korisnicima na upoznavawu sa ovom aplikacijom rade: Jelena Milenkovi}, u~iteqstvu u ~ast - u spomen Danici Gorunovi} Tasi}”, na kwi`evnoj ve~eri i svojim nastupom obogatili Sla|ana @ivkovi}. Lidija Jankovi}, Katarina Cokanovi}, Aleksandra Krsti}, Tatjana programski sadr`aj”, rekla je profesorka Muzi~ke {kole „Stanislav Bini~ki”, Milica Caki}. Miladinovi} i Maja Miqkovi}. V.M. Po re~ima bibliotekara, kampawa predstavqawa mCOBISS-a po~ela je sa u~enicima sredwih {kola, obavi}e se sa u~enicima osnovnih {kola, a potom i sa ostalim korisnicima. Sve ovo je dostupno u verziji za ra~unare COBISS PLUS. S.Stankovi} novembar 2019. godine K U L T U R A 7

ODR@ANO KWI@EVNO VE^E "STIH ZA OGIJA" QUBAV NIJE SAMO RE^ U prepunoj sali Kulturnog centra 13. novem- bra je odr`ano, tre}i put za redom, kwi`evno ve~e „Stih za Ogija”. Kulturni centar Vlasotince je raspisao literarni, a od ove godine i likovni konkurs pod nazivom „Stih za Ogija”. Kao i u pro- tekle dve godine literarni konkurs je bio raspisan u tri kategorije za u~enike osnovnih i sredwih {kola, kao i za afirmisane pesnike. Kao i u protekle dve godine konkurs je okupio mnoge u~enike iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova. Jo{ jednom se pokazalo da lepa pisana re~ ru{i ucrtane granice , da ih poezija i kwi`evnost ne poznaju, govori ~iweni- ca da je na konkursu pristigla poezija iz najbo- qih lirskih radionica iz orku`ewa. Tema ovogo- di{weg literarnog i likovnog konkursa bila je "Qubav nije samo re~". Kwi`evno ve~e otvorio je hor Osnovne {kole „Sini{a Jani}”, pod dirigenskom palicom pro- fesora Radosava Ili}a Lali{a, koji je za ovu priliku izveo deo iz Pete Mokraw~eve rukoveti „Ajde mori momi~eto”. Danica Petrovi}, glumica kazivala je stihove Todeta Nikoleti}a. De~ja himna „Nema sveta ni planete” najavila je poz- natog srpskog pisca za decu Qubivoja R{umovi}a. R{um je publiku pozdravio kazivawem svojih sti- hova, mnogobrojni u~enici u publici nisu odoleli poznatom piscu i zajedno sa wim horski recito- vali wegove pesme . Ovom prilikom Qubivoje R{umovi} je kazao

tokom proteklih nekoliko godina, i najavio aktivnosti za naredni peri- od. Na ovogodi{wem konkursu „Stih za Ogija” prispelo je preko 160 lit- erarlnih i likovnih radova. Pesnik Tode Nikoleti}, govore}i o prispe- lim radovima je rekao „da kada je re~ o prispelim radovima na ovogo- di{wem konkursu „Stih za Ogija” svodi se na jednostavnu ocenu odli~an pet, za optimizam, razli~itost, saose}ajnost, za human- Pohvale za radove su dobili i vlasotina~ki izam, za na~itanost kojim ste pokazali da gimnazijalci: Jelena Petkovi}, u~enica ~etvrtog ima na ~emu ostati ovaj svet.” razreda, Anastasija Kosti} 1/2, Marija Gli{i} Najboqi likovni rad je rad Tamare 1/2, Boris Stojanovi} 1/3, Marta Bankovi} 1/3, Marinkovi}, u~enice Osnovne {kole „8. Mina Todorovi}1/2, Katarina An|elkovi} 1/2, oktobar” iz Vlasotinca. U kategoriji od Nikolina Stevanovi} 1/2 i Marijana Ili} 1/3. petog do osmog razreda prvo mesto za liter- Posebna nagrada „Ogijeva Blagodarnica” u arni rad pripalo je u~enici Irini Sekuli} ovoj kategoriji pripala je Miwi Cari},3/3. iz Osnovne {kole „Avram Mrazovi}” iz U kategoriji afirmisanih pisaca prvo mesto Sombora. Pohvale za radove pripale su : pripalo je Jeleni Marinkovi}, a „Ogijeva Awi Spasi}, u~enici sedmog razreda O[ Blagodarnica” vlasotina~koj pesnikiwi „Sveti Sava”, Klokot, Kosovo i Metohija, Svetlani Pe{i}. Doroteji Ili}, u~enici sedmog razreda O[ Kwi`evno ve~e zavr{eno je nastupom hora, „Sini{a Jani}” Vlasotince, Osnovnoj {koli koji je izveo pesmu „Ne stoj Done, Donke”, za koju Krsti}. Svi su sa velikom pa`wom slu{ali „Vasa ^arapi}” Beograd, mentoru Sne`ani je aran`man napisao Radosav Ili} Lali{. wihovo izvo|ewe narodne pesme „Oj ru`ice rume- Stojanovi}, Harisu Haliba{i}u, Prvoj osnovnoj Interesantno je napomenuti da je gromki na”, kao i nastup Marte Stankovi} koja je izvela {koli @ivince, BIH. aplauz odjeknuo salom kada je direktor narodnu pesmu „Moj golube”. Najve}a posebna nagrada koja je ustanovqena Kulturnog centra, jednog od organizatora ove Petra, Mila i Milena su u~estvuju}i na ovogo- ove godine "Ogijeva Blagodarnica" pripala je manifestacije, Boban Dimitrijevi} uru~io di{wem festivalu etno muzike „Glas an|ela - u~enici petog razreda O[ „8.oktobar” Mariji „paso{e varo{i vlasotina~ke” Qubivoju Tijana Juri}” u Bajmoku dobile jednogodi{wu Arifovi}. R{umovi}u i Jeleni Milenkovi}. stipendiju, dok je Marta osvojila tre}e mesto i U kategoriji sredwih {kola prvo mesto dele Manifestaciju „Stih za Ogija” je organizovao pehar Fondacije. dve u~enice vlasotina~ke Gimnazije „Stevan Kulturni centar Vlasotince i Jelena \oki}, ini- Igor Juri}, predsednik fondacije „Tijana Jakovqevi}”, Jovana Jankovi} 2/2 i cijator manifestacije. Juri}”, podsetio je {ta je ova Fondacija radila Sa{kaJankovi} 4/1. Vesna Miltenovi}

da je ~lan Vladinog tima za preporod Srbije i sela, te da se obilaskom Srbije do{lo do podat- ka da u oko 200 srpskih sela u {kolama ima po jedan |ak, upravo u to ime, kako pisac re~e, izrecitovao je svoju „Zdravicu narodu Srpskom”. Iako je sala Kulturnog centra bila prepuna u~enika, te se wom ~uo `amor, kada su na bini stale Petra Dimani}, Mila Miti} i Milena 8 PESNI^KI ^AS novembar 2019. godine DRU@EWE PESNIKA I U^ENIKA Tradicionalno, prvog dana Pesni~kog ~asa, karavan pesnika - u~esnika, Bo{ko Lomovi}, Dejan Aleksi} i Milo{ Mili{i}, nakon prijema kod predsednika op{tine Vlasotince preselio se u Osnovnu {kolu „8.oktobar” gde je zapo~elo dru`ewe pesnika i u~enika. Dobrodo{licu svojim gostima najpre je po`ela direk- torka {kole Svetlana Koci}, isti~u}i ~itawem ne samo da oboga}ujemo svoj re~nik, nego svoj `ivot ~inimo lep{im, poezija oplemewuje ~oveka a `ivot ~ini boqim. Svoje drugare iz {kol- skih uxbenika pozdravili su i ~lanovi recitatorske sekcije, potekla je reka stihova. Ni gosti, pesnici nisu im ostali du`ni,

uzratili su svojim stihovima. I bog zna dokle bi, da {kolsko zvono nije najavilo kraj ~asa. Gost ovogodi{weg Pesnikog ~asa Dragan Stojanovi}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti od nedavno u penzi- ji, u~enicima je govorio o plemenitom prosvetarskom pozivu i kazao im par anegdota iz svoje prakse. V.M. PESNICI POSETILI O[ „SINI[A JANI]”

Kao i prethodnih 26 godina i ove godine manifestaciju Pesni~ki ~as - u~iteqstvu u ~ast u spomen Danici Gorunovi} Tasi}, podr`ala je Osnovna {kola „Sini{a Jani}”. Pesni~ki karavan u kome su ove godine bili Bo{ko Lomovi}, Dejan Aleksi} i Milo{ Mili{i}, kao i gost Dragan Stojanovi}, drugog dana ove manifestacije dru`ili su se sa osnovcima O[ „Sini{a Jani}”. Interaktivno dru`ewe pesnika i u~enika trajalo je jedan {kolski ~as. Pesnici su iz svojih zbirki i bele`nica kazivali stihove pozivaju}i u~enike da im se pridru`e. Mali{ani su to prihvatili. Aplauzi nakon svake pesme, `amor, smeh i vedra i pozitivna energija {irila se svuda. Bilo je to dru`ewe koje }e sigurno mali{ani dugo, dugo pamtiti. Dru`ewe i neizostavno deqewe autograma nastavilo se i nakon zvani~nog kraja Pesni~kog ~asa. Dragan Stojanovi} prisetio se da je neko vreme , dodu{e veoma kratko radio upravo u ovoj {koli. [kolsko zvono je i u ovoj {koli oglasilo kraj dru`ewa i ovogodi{weg Pesni~kog ~asa, ali dogovoreno je novo dru`ewe u najstarijoj vlasotina~koj {koli. V.M. SVE]E ZA POKOJ DU[E PREMINULIM PROSVETARIMA

Slave}i prosvetarski poziv i prosvetare mnogi pesnici ve} vi{e od dve i po decenije dolazili su i dolaze u Vlasotince, dru`e se sa u~enicima, prosvetarima, ali i sa gra|anima Vlasotinca. Od osnivawa manifestacije, od davne 1993. godine drugi dan Pesni~kog ~asa - u~iteqstvu u ~ast u spomen Danici Gorunovi} Tasi} po~iwe paqewem sve}a za pokoj du{e preminulim prosvetarima u vlasotina~kom hramu. Tako su ove godine, Bo{ko Lomovi}, Dejan Aleksi}, Milo{ Mili{i}, gost manifestacije Dragan Stojanovi}, direktor Kulturnog centra Boban Dimitrijevi}, Bratislav Val~i} i porodi- ca Danice Gorunovi} Tasi} u ranim jutarwim satima 15. decembra u vlasoti- na~koj crkvi zapalili sve}e za pokoj du{e preminulim u~iteqima, nas- tavnicima i profesorima. Bio je to trenutak se}awa na sve preminule, trenutak nade da }e prosve- tarski poziv ostati dostojanstven kakav je oduvek i bio. V.M. novembar 2019. godine U^ITEQSTVU U ^AST 9

U O[ „BRA]A MILENKOVI]” U [I[AVI PESNI^KI KARAVAN POSETIO I [KOLU U [I[AVI Kao i prethodnih dvadeset {est godina i ove godine Pesni~ki ~as - u~ite- qstvu u ~ast u spomen Danici Gorunovi} Tasi}, odr`an je u jednoj podru~noj {koli. Drugog dana pesni~ka dru`ina dru`ila se sa osnovcima O[ „Bra}a Milenkovi}” u [i{avi. Pesnici Bo{ko Lomovi}, Dejan Aleksi} i Milo{ Mili{i} priredili su mali{anima prijatno dru`ewe. Samo posle par sti- hova u~enici su aktivno uzeli u~e{}e i nastalo je pravo prijateqsko dru`ewe, aplaudiralo se, ~uo se razdragan smeh, u~estvovalo se u recito- vawu stihova. Posebno su bili odu`evqeni jer su im gosti podarili pesmu posve}enu Lomnici i [i{avi. Sa nesebi~nim interesovawem u~enici su pratili i kazivawe o prosvetarskom pozivu i dogodov{tine iz {kolskih klupa o kojima im je pri~ao gost Pesni~kog ~asa Dragan Stojanovi}, profesor srpskog jezika i kwi`evnosti u penziji. [kolsko zvono ozna~ilo je kraj dru`ewa i kraj ovogodi{we dvodnevne manifestacije Pesni~ki ~as. U znak se}awa na predivno dru`ewe osta}e pregr{t fotografija sa ove manifestacije i dogovor da se sli~na dru`ewa nastave i ubudu}e. V.M. ODR@ANO KWI@EVNO VE^E U SPOMEN DANICI GORUNOVI] TAS I ] Za gra|ane Varo{i vlasotina~ke 14. novembra Moqac ugostiteq, Tamo gde po~iwe svet… decenije. ^itawe kwige i pisana re~ nezamewivo je u Sobi stare srpske grafike odr`ano kwi`evno Dejan Aleksi} je objavio 10 kwiga pesama, su {tivo u obrazovawu svakog ~oveka, a pre svega ve~e u okviru manifestacije Pesni~ki ~as - u~ite- kwigu drama i preko 20 kwiga za decu. Dvostruki je mladih qudi. Ja sam mnogo pisao i smatram da je qstvu u ~ast u spomen Danici Gorunovi} Tasi}. dobitnik nagrada „Politikin zabavnik” i kwiga jedino pravo sredstvo iz kojeg se zaista Ovogodi{wi u~esnici Pesni~kog ~asa bili su „Neven”, a me|u zna~ajnijim priznawima koje je mo`e u~iti”, rekao je Bo{ko Lomovi}, koji je pisci Dejan Aleksi}, Bo{ko Lomovi}, Milo{ dobio za kwi`evno stvarala{tvo za decu nalaze se napisao i „Kwigu o Dijani Budisavqevi}”, `eni i Nagrada Zmajevih koja je izvela jedan od najve}ih humanitarnih pod- de~jih igara, viga u Drugom svetskom ratu, izbaviv{i iz „Zlatno Ga{ino usta{kih logora oko 15.000 dece. pero”, „Rade Ve~e je nastavio Milo{ Mili{i} citatom Obrenovi}”, „nije znawe znawe znati ve} je znawe znawe dati”. „Plavi ~uperak”, „Prvi put sam u Vlasotincu i veoma sam zadovo- nagrada na Sajmu qan {to postoji jedna ovakva manifestacija. kwiga kao i Drago mi je {to okupqa decu i pesnike i {to je me|unarodna nagra- u~iteqstvu u ~ast jer smatram da je u~iteq jedan od da „Mali princ”. najva`nijih qudi u `ivotu. Danas se sve mawe ~ita Potom je Bo{ko jer mesto kwige u svakodnevnom `ivotu deteta Lomovi}, jedan od ugro`avaju nove tehnologije, odnosno dru{tvene najnagra|ivanijih mre`e, pa je prihvatawe kwige umaweno. To kvari srpskih pisaca iz i `ivot i du{u. ^itajte kwige ali birajte ih kao Gorweg Milanovca {to birate prijateqe”, poru~io je Milo{ govorio o svom Mili{i}, pisac ali i autor dokumentarnih fil- detiwstvu, dru`ewu mova Hilandar, Ku}a svih Srba i Svetlost iz sa zemqakom hiqadu magli. Ove ve~eri recitovao je svoje pesme Dobricom Eri}em i Neka ~eka, Ku}a u planini, Mrzovoqna geografi- recitovao svoje ja… pesme Moj otac pro- Gost 27. pesni~kog ~asa Dragan Stojanovi}, nas- daje {umu, Gorku tavnik srpskog jezika i kwi`evnosti u penziji se pesmu, Zrno… Za osvrnuo na svoje studirawe u Skopqu, a potom i na ovog autora pisawe svoj dugogodi{wi rad u {koli u Tego{nici gde je je estetski, stvar- proveo pune 33 godine. Ovom prilikom je poru~io ala~ki ~in, puto- da deca treba da u~e i ~itaju jer „ni{ta nije vawe u svet va`nije od obrazovawa”. nemogu}eg. Do sada Pesni~ki ~as, koji je i ove godine organizovao je objavio preko 20 Kulturni centar Vlasotince je po~eo kao zbirki pesama za {estomese~ni pomen prerano preminuloj nas- Mili{i} i nastavnik u penziji Dragan decu i odrasle, romana i pripovedaka, a dobio je tavnici srpskog jezika i kwi`evnosti Danici Stojanovi}. vi{e od 180 nagrada. Gorunovi} Tasi}, a s godinama je prerastao u tradi- Pesnike, prisutne i porodicu nastavnice „Velika je stvar {to jedna ovakva mani- cionalno dru`ewe osnovaca, prosvetara i pesnika. Danice Gorunovi} Tasi} je pozdravio zamenik festacija spaja u~enike, u~iteqe, nastavnike, pro- S. \oki} direktora Kulturnog centra Bratislav Val~i}, fesore i pesnike i {to se odr`ala vi{e od dve koji je rekao da se Pesni~ki ~as odr`ava po 27. put, da je manifestacija posve}ena u~iteqstvu i deci, i najavio Aleksandara Stojanova, Hristinu Jovi} i Nikolu Stankovi}a, u~enike Muzi~ke {kole „Stanislav Bini~ki“ - izdvojenog odeqewa u Vlasotincu, koji su u~estvovali u muzi~kom delu programa. Ove ve~eri qubiteqima pisane re~i najpre se predstavio Dejan Aleksi}, afirmisani de~ji pisac iz Kraqeva, kazav{i da je Pesni~ki ~as, koji traje ve} 27 godina u kontinuitetu dovoqan dokaz da je jedna ovakva manifestacija itekako potrebna Srbiji. „Pisati za decu je vrlo te`ak zadatak. Mi kao pisci moramo da damo svoj doprinos i branimo mesto i ulogu kwige. Posebno je danas velika odgovornost pisaca za decu jer se deca na ranoj lit- eraturi kulturno, estetski i obrazovno odre|uju i vaspitavaju. Bez toga ne mo`emo u budu}nosti dobiti kvalitetnog ~itaoca. Meni su, pre svega, va`ni susreti sa decom koje volim da ~inim inter- aktivnim jer su wihove reakcije neposredne”, rekao je Dejan Aleksi}, koji je pri~ao i o predra- sudama i ~itao svoje pesme Krokodilska pri~a, 10 KK uu ll tt uu rr aa novembar 2019. godine ILKETU JO[ JEDNA NAGRADA ZA FILM „VLASOTINCE U SRCU ”

Na ovogodi{wem 22. Me|unarodnom festivalu turisti~kog Vlasotince ve} {est godina nezaobilazni deo rute duge 5.000 kilo- relija jer je upoznavawe i dru`ewe sa wima bilo presudno za moju filma - ITF CRO koji je odr`an u drugoj nedeqi novembra meseca u metara. Poku{ao sam da kroz film prika`em Vlasotince vi|eno ideju o filmu „Vlasotince u srcu”, dodaje Neboj{a Ili}. hrvatskom gradu Solinu Neboj{a Ili} Ilke je dobio posebno priz- o~ima desetina bajkera iz nawe za autorski rad, odnosno nagradu za najboqi scenario za regiona kojima dr`avne granice film "Vlasotince u srcu". ne zna~e ni{ta, koji nemaju Na festival su stigla 324 filma iz 87 zemaqa sveta. nikakve blokade u svojim glava- Selekciju za neku od festivalskih nagrada pro{lo je169 filmova ma, koji su `eqni avantura i iz 57 zemaqa. Posebnu nagradu za autorski rad Neboj{a Ili} je svoju humanost iskazuju na delu. dobio u kategoriji turisti~kih, putopisnih, dokumentarnih, kul- Ti "`estoki" momci plemenitog turno-istorijskih i ekolo{kih filmova. srca poma`u na{oj deci i „Ovo je film o Vlasotincu i svima onima kojima je Vlasotince vrti}u u Vlasotincu. Wihova u srcu. Moj rad na filmu je inspirisan Balkan relijem kome je `eqa da putuju, da se dru`e sa qudima, da upoznaju razli~ite kulture, gradove i mesta mene je dodatno motivisala da to ovekove~im kamerom”, ka`e Neboj{a Ili}. „Nema Balkan relija bez Vlasotinca. Ponovo smo ovde jer Vlasotince postaje tradicionalni deo rute. Saradwa sa vama je svake godine sve boqa. Vi ste najboqi doma}ini sa najve}im srcem. Onaj ko jednom do|e zau- U dvadesetak minuta filma autor je smestio sve ono {to jeste vek zavoli Vlasotince”, rekao je tokom gostovawa u Vlasotince, {to mu daje posebnost i lepotu, sve ono iz bogate Vlasotincu @eqan Rakela, predsednik BMV Moto kluba istorije i sve ono {to ga sada ~ini prepoznatqivim i jedinstven- „Dalmacija”. im, sva imena, datumi, va`ne manifestacije i gra|evine. U~esnici ovog relija ve} devet godina za redom obilaze „Ono {to je meni kao autoru iz Srbije posebno va`no je to {to region. Oni polaze iz Splita, voze du` Hrvatske, obilaze je ove godine Novak \okovi} dobio POVEQU FESTA, nagrade Sloveniju, Rumuniju, Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru, Evropske federacije turisti~kih novinara, za vrhunske rezultate Bosnu i Hercegovinu, a Vlasotince se svojom srda~no{}u i gos- u sportu i doprinos promociji svoje zemqe u oblasti sporta. To toqubivo{}u nekako nametnulo kao neizostavni deo tog jedin- najboqe govori o zna~aju festivala i festivalskih nagrada”, doda- stvenog putovawa. je Neboj{a Ili}. @eqan Rakela nije propustio priliku da u Solinu samo Pored 22. Me|unarodnog festivala turisti~kog filma istovre- dva meseca kasnije prisustvuje projekciji filma "Vlasotince u meno su organizovani 26. INTERSTAS Me|unarodni festival tur- srcu" i time pru`i podr{ku ovom projektu. izma, turisti~kog filma i `ivotne sredine i 17. KEA KRO, pred- „Nagrada u Solinu je zapravo nagrada svima koji su u~estvo- stavqawe hrvatskih gradova i mesta za Me|unarodni zlatni cvet. vali u pisawu teksta i nastajawu filma uop{te. Filma Ciq manifestacije je podsticawe daqeg razvoja turizma, a samim svakako da ne bi bilo da nije bilo podr{ke op{tine tim boqe upoznavawe i razumevawe. Sve tri manifestacije orga- Vlasotince i Kulturnog centra Vlasotince. Dragocenu pomo} nizovane su pod pokroviteqstvom Hrvatskog sabora, hrvatske na izradi teksta pru`ile su mi Ivana Krain~ani}, Svetlana predsednice Kolinde Grabar Kitarovi}, Splitsko-dalmatinske Stankovi}, Olivera Cvetkovi} i Sne`ana \oki}. Veliku zah- `upanije i grada Solina uz podr{ku Evropske i Svetske federaci- valnost dugujem i kolegama Zoranu Stoji~i}u i Daliboru je turisti~kih novinara. Bocetu Ili}u. Naravno, zahvaqujem se i u~esnicima Balkan S. Stankovi} PROMOVISAN ROMAN ZORANA DAVINI]A „ KAPIJA ZA DRUGI S V E T ” Nakon promocije u Beogradu, 12. novembra je u galeriji vremena o kojem se govori, a ~ini se da to vreme nije ni nesta- ostra{}enosti prema qudima iz komunisti~ke vlasti ali je Narodne bibliotke „Desanka Maksimovi}” promovisan roman lo ve} da samo mewa formu i aktere. U kwizi nije tendencija ta~no prikazana atmosfera u varo{i u vremenu uspostavqawa Kapija za drugi svet, poznatog vlasotina~kog kwi`evnog da se predstavi politi~ki stav ili ideolo{ko opredeqewe nove vlasti. Dve sudbine, dva razli~ita `ivotna puta stvaraoca Zorana Davini}a. U prepunoj galeriji biblioteke o junaka.Upe~atqivo je ono {to su pojedini sa~uvali kao vred- Davini}evih junaka on lucidno poredi sa stradalnicima iz kwizi su govorili prof. dr Sun~ica Deni}, profesor nost, po{tuju}i vrline tradicije i vere.U romanu izbija majs- Biblije. Jedno stradawe na kraju biva nagra|eno uspehom, kwi`evnosti na U~iteqskom fakultetu u Vrawu i poznati torstvo dijaloga i velikog kazivawa sa malo re~i. Prikazan je drugi lik je `rtva do kraja, krivcem je dodatno ote`avao `ig {iroki spektar junaka, veoma uspe{no prikazan je udaren od aktuelne vlasti da su retrogradni jer su deca nepri- karakter varo{i... ”, rekla je izme|u ostalog, Sun~ica jateqa”, dodao je Jani}. Deni}. Zahvaquju}i se prisutnima, autor romana Kapija za drugi „Roman Kapija za drugi svet predstavqa jedan zan- svet, Zoran Davini} je rekao da sve {to je `eleo da ka`e imqiv fenomen, koji mo`emo smatrati poku{ajem da se napisano je u romanu. savremenoj srpskoj prozi vrate tradicionalne funkci- Kwi`evno ve~e upotpunila je vlasotina~ka pesnikiwa je, pre svega u oblasti morala ali i kolektivne svesti, Svetlana Pe{i} ~itaju}i delove iz romana. a kroz dva sloja da da prinos obnovi srpskog kulturnog Sve prisutne pozdravio je direktor biblioteke Srba i duhovnog koda utemeqenih na predawskom poimawu Taki}, nadaju}i se jo{ boqoj saradwi sa autorom pomenutog dobra i zla. Zoran Davini}, govore}i o gra|anskoj sre- romana, preporu~uju}i roman, jer se, kako je kazao, ~ita u jed- dini, uglavnom dvadesetak godina posle 1945, iako nom dahu. treba ista}i da se on u raznim segmentima igra vre- V.Miltenovi} menom zbivawa. Po{to je hroni~arski i kwi`evni kriti~ar \or|e Jani}. romaneskni sloj u ovom Istinita pri~a po~iwe u prvom posleratnom letu, na romanu u neraskidivom jedin- Svetog Jovana, u Vlasotincu, po~iwe roman u kome je s duhom i stvu tako da je te{ko pratiti humorom prikazao svet male varo{i posle Drugog svetskog gde se zavr{ava hronika a gde rata. Glavni likovi su dva mlada u~enika Bo`idar i Zorica, romaneskno i obrnuto, sma- Bo`idar, sin crkvewaka Nikole, a Zorica, }erka emigrant, tramo ga zanimqivim isko- `andarma Ilije. rakom u savremenoj srpskoj Govore}i o kwizi profesorka Sun~ica Deni} je rekla da prozi. Zahvaquju}i tome, roman predstavqa veoma zna~ajan trenutak za Vlasotince i za Kapija za drugi svet je zan- {iri kwi`evni prostor. imqiva varijanta stvarnosne „I da Zoran Davini} do sada nije ni{ta uradio, da je samo proze i kriti~kog realizma. ovo uradio apsolutno je mnogo za Vlasotince, mada mislim da Treba ukazati i na je ono {to je do sada uradio predstavaqa jednu vrstu simbola Davini}evu sklonost humoru, ovoga kraja. U kwizi Kapija za drugi svet ideal za kojim se koji je lak i lepr{av”, kazao te`i je prikazan u svakodnevnici vlasotina~ke ~ar{ije, sve- je \or|e Jani}, poznati jedno ko je u fokusu doga|aja i pri~e . Iako je re~ o malom kwi`evni kriti~ar. mestu Vlasotincu, toponim je ovde simbol sveop{te nevoqe „U romanu nema mr`we ni novembar 2019. godine DRU[TVO 11 JO[ JEDNO PRIZNAWE OBUKA SREDWO[KOLACA PROFESORKI BIQANI PIPOVI] ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE

Biqana Pipovi}, profesorka engleskog jezika u Gimnaziji „Stevan Jakovqevi}” nedavno je progla{ena za U~enice Tehni~ke {kole u Vlasotincu su sredinom novembra jednog od 45 najboqih profesora na teritoriji biv{e Jugoslavije. Ovu odluku donela je stru~na komisija po kri- meseca prisustvovale dvodnevnom treningu na temu „Mre`a mladih terijumima ANN-EH-YU Asocijacije nastavnika formirane od visokoobrazovnih lidera u obrazovawu, koji su Srbije protiv korupcije”. Naime, Andrijana Ili} i Daliborka spremni da oko sebe okupe sve entuzijaste i u~iteqske lidere iz svih dru`ava sa prostora biv{e Jugoslavije Petrovi} sa svojom mentorkom profesorkom Biqanom Stankovi} i i da zajedni~kim snagama afirmi{u i motivi{u najboqe nastavnike da mewaju sliku obrazovawa u ovom delu sa svojim vr{wacima iz jo{ deset op{tina su se kroz dvodnevne sveta. radionice upoznale sa aktivnostima koje su vezane za ovu temu, a koje Profesorka Biqana Pipovi} je jedini dobitnik ovog presti`nog priznawa sa podru~ja Jablani~kog i }e se realizovati u narednom periodu. Na treningu su u~estvovali P~iwskog okruga. Ona je ispunila dvadeset od mogu}ih 27 kriterijuma koje je predvidela pomenuta asocijacija. Ova asocijacija je raspisala Javni poziv na koji se od 10. aprila do 25. avgusta prijavilo 225 nastavnika iz {est dr`ava sa podru~ja biv{e Jugoslavije. Od prijavqenih kandidata wih 78 je ispuwavalo kriterijume da postanu punopravni ~lanovi ANN -EH-YU, dok je wih 45 ponelo titulu Najboqi nastavnik biv{e Jugoslavije. Za puno- pravno ~lanstvo u asocijaciji bilo je potrebno ispuniti 15 od 27 kriterijuma, a ispuwewe 20 i vi{e kriterijuma za priznawe Najboqi nastavnik . Tre}a generacija najboqih ANN-EH-YU nas- tavnika progla{ena je po~etkom novembra u Beogradu na 3. Balkanskoj konferenciji. Kreativan rad na ~asu, kori{}ewe novih tehnologija u u~ewu, raznovrstnost u nastavi, van- nastavne aktivnosti i stvarawe pozitivnog okru`ewa za rad, samo su neke od vrednosti koje su profesorku Biqanu Pipovi} kandidovale za ovo zna~ajno priznawe. „Verujem da je ono {to je mene izdvojilo to {to stvaram podsticajnu atmosferu za u~ewe, motivi{em |ake i dosta se bavim vannastavnim aktivnostima. Raznovrsnost je tako|e moja pokre- ta~ka snaga”, ka`e Biqana Pipovi} i dodaje da je ovo priznawe samo dokaz da posao koji radi obavqa na pravi na~in i da treba da nastavi u tom smeru. Neizostavno je pitawe profesorki Biqani Pipovi}, kako treba da izgleda nastavnik u 21. mladi sa svojim mentorima iz Sombora, Beograda, Jagodine, veku? Majdanpeka, Bora, Zaje~ara, Bujanovca, Vrawa, Vladi~inog Hana i „Nastavnik 21. veka je entuzijasta koji se ne Vlasotinca. pla{i modernog dob, koji se ne pla{i da uvodi Antikoruptivne aktivnosti i vr{wa~ke edukacije Tehni~ka novine i uxbenik zameni aplikacijama ili ga uop{te ne koristi ako je to dobro za u~enike. Informisan je, flek- {kola }e sprovoditi u narednih {est meseci. Prva javna akcija je sibilan, kreativan. Neguje i podsti~e kreativnost kod u~enika jer je to ono {to im poma`e u re{avawu proble- ma u svim sferama `ivota i rada. Nastavnik 21. veka ne veruje u stereotipe. Li~nim primerom promovi{e tol- realizovana 9. decembra u okviru obele`avawa Me|unarodnog dana eranciju i razvija empatiju prema svim oblicima `ivota. Trudi se da u~enicima usadi qubav prema u~ewu dok borbe protiv korupcije. Zavr{na konferencija, na kojoj }e biti sa wima deli svoju strast prema u~ewu i podu~avawu jer se u~ewe ne de{ava samo u u~ionici ve} svuda i na sumirano ono {to je do tada ura|eno planirana je za april mesec u svakom mestu, ~itavog `ivota. Nastavnik modernog doba poma`e svojim u~enicima da postanu zagovornici Vrwa~koj Bawi. celo`ivotnog u~ewa i da iskoriste svaku priliku da nau~e. Idealan nastavnik ne postoji, ali mo`emo mu se Dvodnevne treninge na temu „Mre`a mladih Srbije protiv korup- pribli`iti svojim entuzijazmom, `eqom da eksperimenti{emo, unose}i novine i raznovrsnost u rad, a iznad cije” je organizovalo Udru`ewe gra|ana „Svet re~i” iz Velike svega ogromnim razumevawem i qubavqu prema svom pozivu i u~enicima od kojih pravimo qude”, ka`e profe- Plane. sorka Pipovi} i sve to na delu pokazuje. V.M. S. Stankovi} PRIRE\ENA IZLO@BA SLIKA SR\ANA MILO[A POD NAZIVOM „CIKLUS [IJAN (7*3)+(3*2)+1)=11? ” U galeriji Narodne biblioteke „Desanka Maksimovi}”, 29. novembra je prire|ena 12. samostalna izo`ba slika vlasotina~kog umetnika i pesnika Sr|ana Milo{a. Izlo`bu je otvorio Srba Taki}, direktor biblioteke, koji je govorio o ovom mnogostruko talentovanom umetniku. „Sr|an Milo{, na sebi svojestven na~in, podse}a na neko pro{lo vreme, sre}nije i bezbri`nije, a neki bi rekli i lakomislenije”, kazao je, izme|u ostalog, Taki}. „Hteo sam da posle {est godina ponovo imam samostalnu izlo`bu i da posle toliko godina vidim kako to izgleda. Ovaj ciklus sam nazvao „[ijan”, po legendarnom re`iseru Slobodanu [ijanu, a motive za slike sam uzeo iz wegova tri filma Ko to tamo peva, Daviteq protiv davite- qa i Maratonci tr~e posledwi krug. Kad re{i{ da pravi{ sliku od filma to je godinu i vi{e dana posla, slike su aktuelne i u skladu su sa vremenom i prilikama u kojima `ivimo”, rekao je autor Sr|an Milo{, pro~itav{i i dve pesme Vaska Pope. Ivana Petrovi}, pesnikiwa iz Guberevca i go{}a ve~eri pro~itala je svoju pri~u na dijalek- tu, koja nas je podsetila na nekada{we praznovawe Dana republike, a nakon we su govorili Miroslav Krain~ani}, dr Milo{ [ari} i Nikola @ivkovi} - Gazibara. Stil slikawa Sr|ana Milo{a je ilustrativan i mra~an, ali on ume da izrazi ono {to ho}e. Svaka wegova slika ima simboliku,realni oblici u nerealnom. Wegov pristup umetnosti je svo- jstven, na wegov na~in, u stvarawu koristi sve i sva{ta, i preko slika prepoznajemo Milo{eva razmi{qawa, neke su od ocena koje su se ~ule o stvarala{tvu ovog umetnika, koji je `ivot i rad posvetio rodnom Vlasotincu. Prisutni su se ove ve~eri podsetili na 29. novembar, koji se slavio kao Dan Republike i bio jedan od najve}ih praznika nekada{we SFRJ. S.\. 12 D r u { t v o novembar 2019. godine U VLASOTINCU I OVE GODINE POEZIJOM PODR@ANA AKCIJA „PESNI^KOM RE^JU STOP NASIQU” Povodom 25. novembra - Me|unarodnog dana borbe protiv nasiqa nad `enama i ove godine je orga- nizovan program pod nazivom „Pesni~kom re~ju stop nasiqu nad `enama”. Ove godine pesni~ki glas podigli su stvaraoci iz Bugarske, Austrije, Italije, Makedonije, Nema~ke, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U ovu akciju ukqu~eno je preko pedeset gradova. U Vlasotincu su kwi`evno ve~e ogranizovali Narodna biblioteka „Desanka Maksimovi}”, Umetni~ki klub „Raskovnik”, Savez kwi`evnika u otaxbini i rasejawu SKOR - ogranak i Svetska {kola poezije - delegacija Srbije.

Program su vodili Qiqana Gligorijevi}, Miroslav Mi{el Boltres i Srba Taki}. Sve pristigle pesme bi}e objavqene na blogu pod nazivom „Pesni~kom re~ju STOP NASIQU NAD @ENAMA”. Bili su tu stihovi puni bola i jauka, stihovi vere, optimizma i nade, stihovi podr{ke i razumevawa. Vlasotina~ki pesnici i wihove kolege su poslali sna`nu poruku podr{ke iz ovog zdawa kulture koje o kwizi i pisanoj re~i brine. Ovaj blog pokrenula je zagreba~ka kwi`evnica Lidija Pu|ak 2012. godine, sa namerom da okupi pes- nike regiona koji }e pesni~kom re~ju i vriskom skrenuti pa`wu javnosti protiv svih vrsta nasiqa, posebno nad `enama. Lidija Pu|ak je pozvala svoje kolege da poezijom i pesni~kom re~ju apeluju na institucije da u~ine sve kako bi se svi vidovi nasiqa smawili i da istovremeno daju podr{ku `rtavama nasiqa na miran, U galeriji biblioteke 25. novembra okupilo se desetak pesnika koji su poetskom re~ju `eleli da dostojanstven, pesni~ki na~in. skrenu pa`wu javnosti kako bi se {to efikasnije stalo na put nasiqu nad `enama i pru`ila podr{ka Prema zvani~nim podacima, ove godine su do kraja oktobra ubijene 24 `ene, a od roditeqa je odvo- `rtvama nasiqa. jeno 400 mali{ana. U posledwih deset godina ubijeno je oko 400 `ena u Srbiji u nekom vidu nasiqa. Jedan broj pesnika iz ovog dela Srbije poslao je svoje radove koje su ~itale kolege po peru iz S.Stankovi} Vlasotinca. Pesme su stigle iz Beograda, Ni{a, Skopqa, Leskovca, Predejana, Babu{nice, @itkovca, Guberevca, Smedereva, Pqevaqa, Vlasotinca i Crne Trave. Ovoga puta svoj doprinos borbi protiv nasiqa dali su pesnici: Branislav @ivi}, Viktorija Makedonska, Gorica Doderovi}, Gmitra Sinadinovi}, Dragan ]iri}, Dragi{a Markovi}, @aklina Man~i}, Ivana Petrovi}, Qiqana DRU@EWE PENZIONERA SA JUGA SRBIJE Gligorijevi}, Svetlana Pe{i}, Svetlana Stankovi}, Qiqana Terenti}, Marina Markovi}, Milojka Jelovac, Srba Taki}, Miroslav Mi{el Boltres, Miroslav Kole Krsti} i Neda \or|evi}. Odlazak u penziju i takozvano tre}e doba nas i da organizujemo dan za dru`ewe i da to ne zna~i kraj `ivotnim radostima, ponekad bude dan na{eg udru`ewa. Onda smo vodili SEVAP SE PRIDRU@IO upravo zna~i novi po~etak. Raznim na~inima ra~una da nam se dan ne poklopi sa nekim od penzioneri popune svoje slobodno vreme. drugih udru`ewa. I tako sasvim slu~ajno AKCIJI „ZASADI DRVO” Ka`u da tre}e doba ima svoje posebne ~ari, izbor je pao na 29. novembar, mada mislimo da slobodnog vremena nemaju, da im posao ne da ni{ta lo{e nema u tom datumu”, rekao je mawka. U Udru`ewu penzionera u Predrag Ra{i}, predsednik Udru`ewa pen- Vlasotincu saznali smo da se rado dru`e, zionera Vlasotinca. da prire|uju izlete van Vlasotinca, rado Ove godine dru`ewe je uz dobru muziku, odlaze kod svojih vr{waka u susednim mes- igru hranu i pi}e organizovano u restoranu tima, organizuju razli~ite vrste humani- Guwetinac. Proslavi su prisustvovali tarnih akcija. I tako, dok ih slu{amo predstavnici penzionerskih udru`ewa iz ,ose}amo wihovu pozitivnu energiju i voqu Aleksinca, Prokupqa, Babu{nice, da urade uvek ne{to. Vlasotina~ki pen- Leskovca, Bele Palanke, Lebana, zioneri su nedavno proslavili 29. novem- Vladi~inog Hana, Surdulice. Svi zajedno bar, Dan svog udru`ewa. Pitali smo ih slavili su sa doma}inima. za{to ba{ 29. novembar, da li to ima neke Lep boravak i dru`ewe za pam}ewe veze sa nekada{wim Danom republike po`eleo im je predsednik udru`ewa

U organizaciji Udru`ewa Sevap radi}emo svake godine. Sadnice smo realizovan je projekat „Zamena dobili od JP „Srbija{ume”, osu{enih, o{te}enih i trulih sta- ogranak u Vlasotincu, na ~ijem je bala na teritoriji op{tine ~elu Dejan Lepojevi}, sa kojima smo Vlasotince”. Volonteri Sevapa ostvarili izuzetnu saradwu i koji- sadili su drvo javor u Nemawinoj ma se ovim putem posebno zahvaquje- ulici i na desnoj obali reke mo. Na{ prvobitni plan da crveni Vlasine, izme|u dva mosta, na mes- hrast zasadimo na nekim lokacijama tima gde je to urbanisti~ki u gradu je odlo`en zbog nedostatka odre|eno. potrebne dokumentacije”, rekla je „Odgovornost prema prostoru u Natalija Petrovi}, predstavnica kojem `ivimo moramo imati svi. Udru`ewa Sevap. Moramo da razvijamo svest o zna~aju Govore}i o budu}im planovima ozelewavawa, kojim se borimo pro- Natalija Petrovi} je najavila tiv klimatskih promena, pravimo humanitarnu akciju pod nazivom zdravu `ivotnu sredinu, a uz to Sevap za praznike. ~inimo i pozitivne privredne, „Po{to se pribli`avaju prazni- onda{we Jugoslavije, da li su oni zapravo Predrag Ra{i}. Naravno prilika je isko- estetske, turisti~ko-rekreativne i ci kojima se najvi{e raduju jugonostalgi~ari. ri{}ena da dogovore nove susrete, nove brojne druge efekte. Zato smo se mali{ani, planiramo da decu sa „Kada smo do{li na ~elo Udru`ewa pen- izlete i nova dru`ewa. Predstavnik potrudili da na{u akciju "Sevap mi smetwama u razvoju i iz socijalno zionera na{e op{tine tra`ili smo podatak udru`ewa iz Prokupqa Milovan Vu~i}evi} je saditi”, koja se poklapa sa repub- ugro`enih porodica obradujemo kada je ono formirano, no nismo uspeli da je tom prilikom uru~io zahvalnice za dobru li~kom akcijom „Zasadi drvo” novogodi{wim paketi}ima, za koje na|emo. A budu}i da veoma ~esto idemo i saradwu dosada{wem predsedniku Petru uspe{no sprovedemo, motivisani }emo novac prikupqati u humani- dru`imo se sa penzionerima iz okru`ewa i [u{uli}u i novoizabranom predsedniku istra`ivawima koliko je drve}e tarnim akcijama tokom decembra”. da gotovo svi oni slave svoj dan, hteli smo Predragu Ra{i}u. va`no za sve nas, i ovakve projekte S.\. da i mi wima omogu}imo priliku da do|u kod novembar 2019. godine S P O R T 13

K O [ A R K A B A S K E T NA DOBROM PUTU ZA VI[I RANG GIMNAZIJALCI

Odavno se nije desilo da vlasotina~ki klubu o~ekuju da }e ih u zavr{nici biti jo{ i vi{e ko{arka{i budu dominantni u ligi kao u ovom i da }e pru`iti neophodnu pomo} igra~ima. NAJBOQI KO[ARKA[I NA JUGOISTOKU SRBIJE prvenstvu. Na svih 12 utakmica su zabele`ili "Napravili smo dobar tim koji je sastavqen ubedqive pobede i vi{e nego zaslu`eno se plasir- uglavnom od na{ih igra~a, a do{lo je i par ali u drugu fazu takmi~ewa. ko{arka{a sa strane, a i najbitnije je da je atmos- Sve je po~elo dolaskom novog rukovodstva na fera u ekipi odli~na, vlada veliko drugarstvo ~ijem ~elu se nalazi Milorad Popovi} - Licko, bez obzira {to je ~ine stariji iskusni i talento- koji je okupio dobre saradnike sa ciqem da se vani mladi igra~i pred kojima je lepa budu}nost. osvoji prvo mesto i obezbedi plasman u vi{i ste- Za nastavak takmi~ewa moramo se jo{ boqe pen takmi~ewa. pripremiti, verujem ne}e biti problema jer su svi

Na nedavno odr`anom Okru`nom takmi~ewu u basketu 3 na 3 Gradskog saveza za {kolski sport u Leskovcu u~enici Gimnazije "Stevan Jakovqevi}" napravili su odli~an rezultat u obe kategorije. U mu{koj kategoriji su najpre pobedili svoje vr{wake iz Tehni~ke {kole "Bo{ko Krsti}" iz Bojnika, a u finalu u~enike Ekonomske {kole "\uka Dini}" iz Leskovca. Gimnazijalke iz Vlasotinca su zauzele drugo mesto na Jablani~kom okrugu, izgubiv{i u finalu od u~enica Tehni~ke {kole "Rade Metalac" iz Leskovca. "S obzirom da smo i pro{le godine bili prvi u mu{koj, a drugi u `enskoj kategoriji, zaista sam ponosan na svoje u~enike. Sa momcima intenzivno treniram za Me|uokru`no takmi~ewe u Vrawu, gde o~ekujem pobedu koja nas vodi na Dr`avno prvenstvo", rekao je trener Sa{a \iki}, "Po tradiciji koju ima ko{arka u Vlasotincu ~lanovi prvog tima izuzetno radni i predani profesor fizi~kog vaspitawa u Gimnaziji. nije joj mesto u ovom rangu takmi~ewa, pa smo se poslu {to me uverava da mo`emo ostvariti zacr- Nakon pobede na Okru`nom takmi~ewu vlasotina~ki gimnazijalci su i na Me|uokru`nom dogovorili sa saradnicima da poku{amo da okupi- tani ciq, plasman u vi{i rang", isti~e Slavko takmi~ewu zablistali, osvojiv{i prvo mesto. mo {to boqe ko{arka{e sa ovog podru~ja i izbori- Mladenovi}, trener vlasotina~kih ko{arka{a. mo se za mesto koje zaslu`ujemo. Moram da U drugoj fazi prvenstva ~etiri prvoplasiran- Na Me|uokru`nom takmi~ewu u Vrawu odmerili su snage sa prvacima P~iwskog i istaknem da su svi koji su prihvatili da rade u im ekipama pridodaju se jo{ tri kluba iz DRL Jablani~kog okruga. Tako su Vlasotin~ani bili boqi od vr{waka iz Surdulice i Bele klubu to istinski i `eleli pa se ovo mo`e sma- Istok 2. Bodovi iz prve faze se prenose tako da }e Palanke. trati kao na{ kolektivni uspeh. Napravili smo u nastavku takmi~ewa, koje po~iwe u februaru Republi~ko prvenstvo u basketu odr`a}e se u Novom Sadu, vlasotina~ki gimnazijalci izuzetno dobru atmosferu i za sada odradili naredne godine, Vlasotin~ani odigrati jo{ tri poku{a}e da ostvare {to boqi rezultat u o{troj konkurenciji iz cele Srbije. dobar posao. Mo`da nekom deluje da smo lako utakmice i onda }e se znati kona~an plasman. "Pro{le godine zaustavqeni smo u Vrawu, ali ove godine uspeli smo da se plasiramo stigli do prvog mesta ali bilo je to malo te`e, OKK Vlasotince pored seniorskog ima i vi{e daqe, plasman na republi~ko prvenstvo je veliki uspeh. Treniramo i vredno radimo i mogu da nije lako po dva puta pobediti dva rivala ali smo mla|ih selekcija koje su u svojim prvenstvima na obe}am da }emo dati sve od sebe na predstoje}em takmi~ewu. Ponosan sam na svoje u~enike, dokazali da smo na pravom putu da posle druge liderskim pozicijama {to je dobro za budu}nost verujem u wih ", ponosno ka`e profesor Sa{a \iki}. faze takmi~ewa stignemo do ciqa", ka`e Popovi}. vlasotina~ke ko{arke. Uspeh su postigli: Veqko Jovanovi}, Aleksandar Jovanovi}, Mladen Stojiqkovi}, Aleksa Dobri rezultati su animirali i publiku koja je N. Radi~evi} Veli~kovi} i Aleksa Koci}. po~ela da se vra}a na tribine SRC "Vlasina", a u V. M.

G I M N A S T I K A MEDAQE ZA VLASOTINA^KE GIMNASTI^ARE

Na Dr`avnom prvenstvu u gimnastici, odr`anom 3. novembra u Kostolcu, u C kate- Sportsko udru`ewe „Pokret” broji oko 70-ak ~lanova, uzrasta od 4 do 14 godina, i goriji su u~estvovali i gimnasti~ari Sportskog udru`ewa „Pokret” iz Vlasotinca. Na ima takmi~are u `enskoj i mu{koj kategoriji. prvenstvu je u~estvovalo desetak klubova iz Srbije, a vlasotina~ki gimnasti~ari su S.\. postigli odli~ne rezultate. Aleksandar @ivkovi} je postao dr`avni prvak u C programu, uzrasta stariji pioniri, kategorija peti i {esti razred. U pojedina~nom takmi~ewu Pavle Markovi} je osvojio drugo mesto. I ekipno su osvojili drugo mesto. Ekipu na Dr`avnom prvenstvu su ~inili Pavle Markovi}, Du{an Todorovi}, Lazar Stojiqkovi} i Vladimir Nikoli}. Vlasotina~ki gimnasti~ari su krajem oktobra u~estvovali na region- alnom takmi~ewu, gde su tako|e osvojili drugo mesto. Gimnasti~arke su 3. novembra u~estvovale na Regionalnom prvenstvu jugoisto~ne Srbije u Pirotu. Mla|e gimnasti~arke, od prvog do ~etvrtog razreda, ekipno su osvojile drugo mesto. Ekipu su ~inile Jovana Mladenovi}, Katarina Veqkovi}, Katarina Krain~ani} i An|ela Stojanovi}. Sa na{im gimnasti~arima svakodnevno vredno treniraju Milica Taki}, Dragan Brankovi}, Aleksandar Stajkovi} i Milan Risti}. „Zadovoqni smo na{im takmi~arima i osvojenim medaqama, a wihov uspeh je jo{ i ve}i kada se zna u kakvim uslovima treniraju. Wima nedosta- ju, pre svega, rekviziti za trenirawe, pa se zajedni~ki snalazimo. Ali, bez obzira na sve oni pobedni~ki hrle ka novim prvenstvima. Gimnastika je bazi~ni sport, koji je va`an za psihofizi~ki razvoj dece, i prevashod- ni ciq je zdravqe. Interesantna je i za gledawe i jako korisna po{to osposobqava i za bavqewe drugim sportovima”, rekla je Milica Taki}, ne kriju}i zadovoqstvo osvojenim medaqama. 14 S P O R TDRU novembar 2019. godine

FUDBAL SRPSKA LIGA ISTOK, ZONA JUG, JABLANI^KA OKRU@NA LIGA I ME\UOP[TINSKA LIGA FK „VLASINA” FENOMENALNA U JESEWEM DELU PRVENSTVA SRPSKA LIGA ISTOK 1. TABANE 15 10 3 2 29:11 30 2. OFK SIN\ELI] 15 9 3 3 25:12 30 3. BUDU]NOST (P) 15 7 7 1 22:6 28 4. VLASINA 15 7 6 2 27:16 27 5. SFS BORAC 15 7 5 3 20:13 26 6. OFK TOPLI^ANIN 15 6 6 3 19:13 25 7. TIMO^ANIN 15 6 6 3 20:30 24 8. RADAN 15 6 4 5 19:16 22 9. MORAVAC ORION 15 6 3 6 20:19 21 10. DUNAV 15 5 5 5 17:15 20 11. GFK DUBO^ICA 15 6 3 6 20:18 18 12. CAR KONSTANTIN 15 5 3 7 15:25 18 13. REMBAS 15 3 5 7 22:27 14 14. JEDINSTVO (B) 15 4 2 9 14:25 14 15. TRSTENIK PTT 15 1 1 13 14:43 4 16. TEMNI] 1924 15 1 0 14 9:41 3 uspeh ove dobre i kvalitetne ekipe. Jedinstvo iz [i{ave se nalazi na petom mestu, sa planovima za borbu za vi{i rang takmi~ewa. Gradac iz Konopnice se nalazi na desetom mestu, a Mladost Zavr{ena je fudbalska polusezona u svim ligama. U Srpskoj P~iwa iz Trgovi{ta sa osam bodova ispred drugoplasirane iz Batulovca na dvanaestom mestu. Ove dve ekipe }e se boriti ligi Vlasina je ostvarila vrlo dobar rezultat, osvojila je ekipe i na putu je ka Srpskoj ligi. Budu}nost iz Ora{ja je na za opstanak, imaju kvalitet za gorwi deo tabele. ~etvrto mesto sa sedam pobeda, {est remija i dva poraza. Vrlo sedmom mestu sa 29 bodova, sa mogu}nostima da u nastavku ima Klubovi }e uraditi svoje analize, ali prime}uje se da su zanimqiv podatak je da je Vlasina najboqa gostuju}a ekipa u i vi{i plasman. rezultati daleko boqi , sa tendencijom da u prole}nom delu Srpskoj ligi sa 15 osvojenih bodova. Predstoji pauza do marta Jablani~ka okru`na liga je zavr{ena sa liderom iz sezone budu jo{ boqi. Veliki doprinos je dala boqa organizo- meseca. Pauzu treba iskoristiti na {to boqoj pripremi ekipe Grdelice. Polet iz Stajkovca se nalazi na jedanaestom mestu, vanija Vlasina, koja je osim {to je ostvarila rezultate, obnovi- i eventualnom poja~awu, kako bi se prikqu~ili u borbi za ve}i a Progres iz Ladovice na trinaestom mestu. la sve mla|e selekcije, koje su rasadnik talenata za velike rang takmi~ewa - Prvu ligu Srbije. Lider Me|uokru`ne lige je Dowa Lomnica koja ima ~etiri rezultate i klubove, ali i mogu}nost popune igra~kog kadra za U zoni Jug, posle jeseweg dela prvenstva ubedqivi lider je boda vi{e od drugoplasirane ekipe Planta`e. Ovo je veliki ostale klubove. G.M.

NEMAWA VLAJKOVI] NAJMLA\I DEBITANT IN MEMORIAM Nemawa Vlajkovi} iz Vlasotinca, ro|en 15. novembra 2003. godine, nastupao je i za seniorski tim Vlasine sa 16 godina i 9 dana, na utakmici 15. kola Srpske lige Istok, odigrane 24. novembra . U svom debitantskom nastupu odigrao je 76 minuta. Od mladog igra~a o~ekuje se dobra igra i u narednom periodu. Ovaj perspektivni fudbaler lako bi mogao da nastupa u Super ligi Srbije i da bude kandidat za fudbalsku reprezentaciju Srbije. G.M.

KUP FS JABLANI^KOG OKRUGA

ODIGRANE PRVE UTAKMICE KUP-A NIKOLA KOSTI] - KOLE Odigrane su utakmice prvog kola KUP-a FS Jablani~kog okruga za sezonu 2019/2020. godinu. U derbiju prvog kola lider Me|uop{tinske (1946 - 2019) lige Dowa Lomnica je ubedqivo pobedila lidera Jablani~ke okru`ne U Vlasotincu je 29. novembra iznenada preminuo lige, Jedinstvo iz Grdelice. Nikola Kosti}, nekada{wi fudbaler Vlasine i lesko- Plasman u drugo kolo, od timova sa podru~ja vlasotina~ke va~ke Dubo~ice, i istaknuti sportski radnik. Naime, op{tine su ostvarili: Progres iz Ladovice, Jedinstvo iz [i{ave, Nikola Kosti} je od 1987. do 1992. godine bio i sportski Gradac i Dowa Lomnica. U drugo kolo se prikqu~uje Budu}nost iz direktor FK Vlasina, kada su fudbaleri Vlasine posti- Ora{ja, a u tre}e Vlasina. zali zapa`ene rezultate. U Dubo~ici je igrao dve godine, Rezultati 1. kola KUP-a: Dowa Lomnica - Jedinstvo (G) 5:0, u kojoj je ve} igrao Vlasotin~anin Slavko Ili}- [op, kas- Jedinstvo ([) - 65 7:1, Bratstvo - Progres 1:2, Gradac - nije im se pridu`io i \or|e Petrovi}, a trenirao ih je Mladost (B) 4:0, Derbi 2016 - Polet 3:0 (bez borbe), - OFK Morava 9:5, Planta`a - Real 3:3 (penali 3:4), Vu~je - Sloboda 2:2 legendarni Milo{ Milutinovi}. Kao fudbaler svojim (penali 5:4), OFK - Mladi borac 3:0, Radnik Su{ica - BSK 6:6 ume}em sedamdesetih godina pro{log veka odu{evqavao (penali 4:1), -Mladost 1959 1:2, Marjan MB - Zlo}udovo 0:1, je navija~e kako Vlasine tako i tada{weg drugoliga{a Ja{uwa - Moravac 0:2, -Umac 2:3, Radnik - @elezni~ar 2:5, leskova~ke Dubo~ice. Lemind 1959 - Sloga (L) 4:3, - [umadija 0:3. Nikola Kosti} sahrawen je u subotu, 30. novembra, na Drugo kolo KUP-a }e se igrati po~etkom prole}weg dela prvenst- vlasotina~kom grobqu, u prisustvu rodbine, navija~a va, a ta~an termin }e biti blagovremeno istaknut na sajtu FSJO. Vlasine i predstavnika leskova~ke Dubo~ice. G.M. novembar 2019. godine SERVIS 15

VA@NI TELEFONI AUTOBUSKI SAOBRA]AJ Slu`ba obave{tewa 11811 „Rastavnica”(Boqare) 875–629 Prijava smetwi 19771 „Rastavnica” (kod autobuske SIGMA TRANS Slu`ba za hitne intervencije 112 stanice) 066/6660–803 Vlasotince – Leskovac Policija 192 Pekara Luki} 069/1153–150 Radnim danom: 5.30, 6.00, 6.30, 6.50, 7.30, 8.00, 8.25, 9.05, 10.00, 10.55, 11.55, 12.20, 12.50, Vatrogasna slu`ba 193 Pekara @ito 063/8833–472 Hitna pomo} 194 „[ekspir” 063/404–791 13.10, 13.35, 14.05, 14.35, 15.00, 15.40, 16.25, 17.15, 17.45, 18,15, 19.30, 20.35 Ta~no vreme 195 „Dara” 874–368 Nedeqom: 8.00, 10.00, 11.55, 13.35, 15,45, 18,15 Automoto savez Srbije 1987 „\ole” 873–153 Leskovac – Vlasotince „SAN–PEK” 065/8452–581 VLASOTINCE „Aleksandar” 063/520–153 Radnim danom: 6.00, 6.30, 7.00, 7.30, 8.40, 9.30, 10.30, 11.25, 11.55, 12.20, 12.45, 13.20, 13.45, Hitna slu`ba 876–180 „Grozdanovi}” 064/3004–457 14.15, 14.40, 15.05, 16.00, 16.40, 17.00, 18.00, 18.25, 19.10, 20.10, 21,15 Bolnica 875–215 [ari} 063/8503–969 Dom zdravqa 875–130 Pekara 063/643–852 Nedeqom: 9.30, 10.30, 12.45, 14.20, 17.00, 19.10 Policijska stanica 875–120 R e s t o r a n i Obele`eni polasci NE SAOBRA]AJU SUBOTOM, DR@AVNIM Vatrogasna slu`ba 875–128 Hotel „Grozd“ (recepcija) 069/664-488 PRAZNICIMA i u periodu [KOLSKIH RASPUSTA. Polasci iz Op{tina Vlasotince 875–122 „Borina ~esma” 874–749 Vlasotinca (5.30) i Leskovca(6.00) ne saobra}aju subotom i dr`avnim Kulturni centar Vlasotince 877–466 „Guwetinac” (motel) 876–011 praznicima. 875–314 Vila „Guwetinac” 062/8751–915 VLASOTINCE – BEOGRAD Bilten „Vlasina” 875–300 „Veteran” 875–646 (Leskovac,) Gradska biblioteka 875–512 „Jaz” 874–222 5,10 Vlasotince Beograd Centar za socijalni rad 875–459 „]irimixija” 875–927 6,30 Vlasotince (Leskovac) Beograd Turisti~ka organizacija op{tine „Trofej” 062/677–560 9,40 Vlasotince (Leskovac, Ni{) Beograd Vlasotince 875-122 (lokal 124) „Rujna zora” 871–351 13,00 Vlasotince (Leskovac) Beograd JKP „Komunalac” 875–141 „Stari Grom” 063/423–212 JKP „Vodovod” 875–350 „Zavi~aj” 063/7696–824 14,10 Vlasotince (Leskovac, Brestovac, Ni{, Kolari) Beograd Fabrika vode „Nerezine” 875–121 „Moravac“ 870–010 16,05 Vlasotince (Leskovac) Beograd Tr`i{te rada 875–592 Vru} vetar 063/418-028 17,30 Vlasotince (Leskovac, Brestovac Ni{) Beograd Crveni krst 875–177 Lovac 063/307-161 BEOGRAD – VLASOTINCE Po{ta 875–138 Picerija „Magnifico” 065/6511–144 Elektrodistribucija 875–346 Picerija La Cultura 063/7452-656 9,30 Beograd (, Leskovac) Vlasotince Kancelarija za lokalni Picerija Geppetto 061/6319-275 10,40 Beograd (Lapovo, Leskovac) Vlasotince ekonomski razvoj 877–236 Caffe-poslasticara 13,40 Beograd (Bato~ina, Ni{, Leskovac) Vlasotince Osnovni sud Leskovac jedinica MELA ROSSA 062/8069–972 15,50 Beograd (Ni{, Leskovac) Vlasotince Vlasotince 875–324 Firma caffe 066/6627–700 Organ za prekr{aje 875–334 Mlin caffe 063/8022–952 16,04 Beograd (Ni{, Brestovac, Leskovac) Vlasotince Op{tinski javni pravobranilac 875–184 Snack Bar 063/1786–959 18,05 Beograd (Ni{, Leskovac) Vlasotince Gimnazija „Stevan Jakovqevi}” 875–152 Central Cafe Bar 064/5335–505 18,45 „Beograd (Ni{, Brestovac, Leskovac) Vlasotince Tehni~ka {kola 875–125 Parma Caffe 063/1606–456 O[ „8. oktobar” 875–450 Benzinske pumpe 19,10 Beograd (Leskovac) Vlasotince O[ „Sini{a Jani}” 875–147 NIS petrol 877–030 21,00 Beograd (Ni{, Leskovac) Vlasotince SRC „Vlasina” 875–200 Boqare M&M 875–629 N O V I S A D Sportski savez 875–716 Kocka petrol () 063/260–852 Vlasotince (Leskovac, Ni{, ]uprija, , Udru`ewe penzionera 875–919 Doo [ar-prom 876–336 17,30 Beograd) Savez invalida rada 062/771–467 Knez petrol 875–171 Vlasotince (Leskovac, Ni{, ]uprija, Velika Plana, Op{tinska organizacija potro{a~a 876–020 Ekos petrol (Stajkovce) 284–852 22,40 Beograd) Novi Sad SOS za decu i `ene `rtve nasiqa 876–202 MOL 875-110 Novi Sad (Beograd, Velika Plana, ]uprija, Ni{, Gaga radio 877–297 B a n k e 8,00 Vlasotina~ka crkva 875–806 Intesa banka 875–565 Leskovac) Vlasotince Poliklinika Eskulap 876–205 Komercijalna banka 875–206 Novi Sad (Beograd, Velika Plana, ]uprija, Ni{, 16,30 Veterinarska stanica Milo{-vet 875–033 Po{tanska {tedionica 875–678 Leskovac) Vlasotince Supernova 9911 OTP banka 875–647 PO@AREVAC Pred{kolska ustanova „Milka Dimani}” 875–516 6,30 Vlasotince (Leskovac, Ni{, , @abari) Po`arevac „De~ja radost” 875–425 Uprava javnih pla}awa 875–358 „Kolibri” 875–204 M e w a ~ n i c e 15,15 Vlasotince (Leskovac, Ni{, Svilajnac) Po`arevac „P~elica” – Stajkovce 3869–927 Tehniko 875-593 9,00 Po`arevac (Svilajnac, Ni{, Leskovac) Vlasotince I n s p e k c i j e Rim 1 874–532 13,30 Po`arevac (@abari, Svilajnac, Ni{, Leskovac)) Vlasotince Poreska uprava 875–193 Rim 2 875–536 Tr`i{na inspekcija 875–923 [op 870–398 6,30 Pirot (Babu{nica, Veliko Bowince, Svo|e) Vlasotince Bata 875–333 A p o t e k e Turisti~ke agencije 17,15 Vlasotince (Svo|e, Veliko Bowince, Babu{nica) Pirot „Medika” 875–395 Happy duga 875–537 „Viva” 871–042 Adria putovawa 876–225 7,30 Vlasotince (Leskovac, Ni{, Para}in, ]uprija, Jagodina) Kragujevac „\ina” 876–331 Live Travel 875–777 13,45 Kragujevac (Jagodina, ]uprija, Para}in, Ni{, Leskovac) Vlasotince Lilly Drogerie 610–038 Win travel 873–098 P e k a r e 063/447–475 „MG” 875–742 Tropiko travel 876-164 P R E V O Z N I C I „Sawa” 871–538 Magical world 246-247, 063/7033–177 LEGAS ...... 215–550 SIGMATRANS ...... 875–533 ALEX TOURS SIGMA TOURS ...... 875-533 Vlasotince – 5.40, 8.25, 12.50 (subota i nedeqa 8.25) SIMPLON ...... 213–935 Crna Trava – Vlasotince 7.15, 11.30, 14.30 (subota i nedeqa 11.30) KANIS ...... 242–200 JOVI] ...... 215–666 Vlasotince – Gradska 5.40 i 13.50; Gradska – Vlasotince 6.30 i 14.40 BATA REISEN ...... 261–100 FRENKI ...... 260–013 Trudimo se da obezbedimo {to preciznije NI[EKSPRES ...... 242–237 informacije autobuskih polazaka iz Vlasotinca, ALEX TOURS ...... 064/4242–639 STOJIQKOVI] TURS ...... 063/1158–158 ali ta~nost datih informacija Bilten „Vlasina” DULE TAKSI ...... 063/278–606 ne mo`e da garantuje. DAMPEKS PIROT ...... 010/2311–299