Tikanip±tap±¼i : 1 - 1305

Namo tassa bhagavato arahato samm±sambuddhassa

Aªguttaranik±yo

Tikanip±tap±¼i

1. Paµhamapaºº±saka½

1. B±lavaggo

1. Bhayasutta½

1. Eva½ (1.0099) me suta½– eka½ ½ bhagav± s±vatthiya½ viharati jeta- vane an±thapiº¹ikassa ±r±me. Tatra kho bhagav± bhikkh³ ±mantesi– “bhikkhavo”- ti. “Bhadante ‚”ti te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Y±ni k±nici, bhikkhave, bhay±ni uppajjanti sabb±ni t±ni b±lato uppajjanti, no paº¹itato. Ye keci upaddav± uppajjanti sabbe te b±lato uppajjanti, no paº¹itato. Ye keci upasagg± uppajjanti sabbe te b±lato uppajjanti, no paº¹itato. Seyyath±pi, bhikkhave, na¼±g±r± v± tiº±g±r± v± ‚ aggi mutto ‚ k³µ±g±r±nipi ¹ahati ullitt±vali- tt±ni niv±t±ni phusitagga¼±ni pihitav±tap±n±ni; evameva½ kho, bhikkhave, y±ni k±nici bhay±ni uppajjanti sabb±ni t±ni b±lato uppajjanti, no paº¹itato. Ye keci upa- ddav± uppajjanti sabbe te b±lato uppajjanti, no paº¹itato. Ye keci upasagg± uppa- jjanti sabbe te b±lato uppajjanti, no paº¹itato. “Iti (1.0100) kho, bhikkhave, sappaµibhayo b±lo, appaµibhayo paº¹ito. Sa-upa- ddavo b±lo, anupaddavo paº¹ito. Sa-upasaggo b±lo, anupasaggo paº¹ito. Natthi, bhikkhave, paº¹itato bhaya½, natthi paº¹itato upaddavo, natthi paº¹itato upa- saggo. “Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘yehi t²hi dhammehi samann±gato b±lo veditabbo te tayo dhamme abhinivajjetv±, yehi t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo te tayo dhamme sam±d±ya vattiss±m±’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhitabban”ti. Paµhama½.

2. Lakkhaºasutta½

2. “Kammalakkhaºo, bhikkhave, b±lo, kammalakkhaºo paº¹ito, apad±naso- bhan² ‚ paññ±ti ‚. T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. Kata- mehi t²hi? K±yaduccaritena, vac²duccaritena, manoduccaritena. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. Katamehi t²hi? K±yasucaritena, vac²sucaritena, manosucaritena. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. “Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘yehi t²hi dhammehi samann±gato b±lo veditabbo te tayo dhamme abhinivajjetv±, yehi t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo te tayo dhamme sam±d±ya vattiss±m±’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhitabban”ti. Dutiya½.

3. Cint²sutta½

3. “T²ºim±ni, bhikkhave, b±lassa b±lalakkhaº±ni b±lanimitt±ni b±l±pad±n±ni. Katam±ni t²ºi? Idha, bhikkhave, b±lo duccintitacint² ca hoti dubbh±sitabh±s² ca dukkaµakammak±r² ca. No ceda½ ‚, bhikkhave, b±lo duccintitacint² ca abhavissa dubbh±sitabh±s² ca dukkaµakammak±r² ca, kena na½ paº¹it± j±neyyu½ ‚– ‘b±lo aya½ ½ asappuriso’ti? Yasm± (1.0101) ca kho, bhikkhave, b±lo duccintita- cint² ca hoti dubbh±sitabh±s² ca dukkaµakammak±r² ca tasm± na½ paº¹it± j±nanti– ‘b±lo aya½ bhava½ asappuriso’ti. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi b±lassa b±lalakkha- º±ni b±lanimitt±ni b±l±pad±n±ni. “T²ºim±ni, bhikkhave, paº¹itassa paº¹italakkhaº±ni paº¹itanimitt±ni paº¹it±pa- d±n±ni. Katam±ni t²ºi? Idha, bhikkhave, paº¹ito sucintitacint² ca hoti subh±sita- bh±s² ca sukatakammak±r² ca. No ceda½, bhikkhave, paº¹ito sucintitacint² ca abhavissa subh±sitabh±s² ca sukatakammak±r² ca, kena na½ paº¹it± j±neyyu½– ‘paº¹ito aya½ bhava½ sappuriso’ti? Yasm± ca kho, bhikkhave, paº¹ito sucintita- cint² ca hoti subh±sitabh±s² ca sukatakammak±r² ca tasm± na½ paº¹it± j±nanti– ‘paº¹ito aya½ bhava½ sappuriso’ti. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi paº¹itassa paº¹ita- lakkhaº±ni paº¹itanimitt±ni paº¹it±pad±n±ni. Tasm±tiha…. Tatiya½.

4. Accayasutta½

4. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. Katamehi t²hi? Accaya½ accayato na passati, accaya½ accayato disv± yath±dhamma½ nappaµi- karoti, parassa kho pana accaya½ desentassa yath±dhamma½ nappaµiggaºh±ti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. Katamehi t²hi? Accaya½ accayato passati, accaya½ accayato disv± yath±dhamma½ paµikaroti, parassa kho pana accaya½ desentassa yath±dhamma½ paµiggaºh±ti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. Tasm±tiha…. Catuttha½.

5. Ayonisosutta½

5. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. Katamehi t²hi? Ayo- niso pañha½ katt± hoti, ayoniso pañha½ vissajjet± hoti, parassa kho pana yoniso pañha½ vissajjita½ parimaº¹alehi (1.0102) padabyañjanehi siliµµhehi upagatehi n±bbhanumodit± hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. Katamehi t²hi? Yoniso pañha½ katt± hoti, yoniso pañha½ vissajjet± hoti, parassa kho pana yoniso pañha½ vissajjita½ parimaº¹alehi padabyañjanehi siliµµhehi upagatehi abbhanumodit± hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. Tasm±tiha…. Pañcama½.

6. Akusalasutta½

6. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. Katamehi t²hi? Aku- salena k±yakammena, akusalena vac²kammena, akusalena manokammena. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. Katamehi t²hi? Kusalena k±yakammena, kusalena vac²kammena, kusalena manokammena. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. Tasm±ti- ha…. Chaµµha½.

7. S±vajjasutta½

7. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. Katamehi t²hi? S±vajjena k±yakammena, s±vajjena vac²kammena, s±vajjena manokammena …pe… anavajjena k±yakammena, anavajjena vac²kammena, anavajjena manoka- mmena …pe…. Sattama½.

8. Saby±bajjhasutta½

8. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo veditabbo. Katamehi t²hi? Saby±bajjhena k±yakammena, saby±bajjhena vac²kammena, saby±bajjhena manokammena …pe… aby±bajjhena k±yakammena, aby±bajjhena vac²kammena (1.0103), aby±bajjhena manokammena. Imehi, kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo. “Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘yehi t²hi dhammehi samann±gato b±lo veditabbo te tayo dhamme abhinivajjetv±, yehi t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito veditabbo te tayo dhamme sam±d±ya vattiss±m±’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhitabban”ti. Aµµhama½.

9. Khatasutta½

9. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo abyatto asappuriso khata½ upahata½ att±na½ pariharati, s±vajjo ca hoti s±nuvajjo ca viññ³na½, bahuñca apuñña½ pasavati. Katamehi t²hi? K±yaduccaritena, vac²duccaritena, manoducca- ritena. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato b±lo abyatto asappu- riso khata½ upahata½ att±na½ pariharati, s±vajjo ca hoti s±nuvajjo ca viññ³na½, bahuñca apuñña½ pasavati. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato paº¹ito viyatto sappuriso akkhata½ anupahata½ att±na½ pariharati, anavajjo ca hoti ananuvajjo ca viññ³na½, bahuñca puñña½ pasavati. Katamehi t²hi? K±yasucaritena, vac²sucaritena, mano- sucaritena. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito viyatto sappuriso akkhata½ anupahata½ att±na½ pariharati, anavajjo ca hoti ananuvajjo ca viññ³na½, bahuñca puñña½ pasavat²”ti. Navama½.

10. Malasutta½

10. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato tayo male appah±ya yath±bhata½ nikkhitto eva½ niraye. Katamehi t²hi? Duss²lo ca hoti, duss²lyamalañcassa appa- h²na½ hoti; issuk² ca hoti, iss±malañcassa appah²na½ hoti; macchar² ca hoti, maccheramalañcassa appah²na½ hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi sama- nn±gato ime tayo male appah±ya yath±bhata½ nikkhitto eva½ niraye. “T²hi (1.0104), bhikkhave, dhammehi samann±gato tayo male pah±ya yath±- bhata½ nikkhitto eva½ sagge. Katamehi t²hi? S²lav± ca hoti, duss²lyamalañcassa pah²na½ hoti; anissuk² ca hoti, iss±malañcassa pah²na½ hoti; amacchar² ca hoti, maccheramalañcassa pah²na½ hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi sama- nn±gato ime tayo male pah±ya yath±bhata½ nikkhitto eva½ sagge”ti. Dasama½.

B±lavaggo paµhamo.

Tassudd±na½– Bhaya½ lakkhaºacint² ca, accayañca ayoniso; akusalañca s±vajja½, saby±bajjhakhata½ malanti.

2. Rathak±ravaggo

1. ѱtasutta½

11. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato ñ±to bahujana-ahit±ya paµipanno hoti bahujanadukkh±ya, bahuno janassa anatth±ya ahit±ya dukkh±ya devamanuss±na½. Katamehi t²hi? Ananulomike k±yakamme sam±dapeti, ananu- lomike vac²kamme sam±dapeti, ananulomikesu dhammesu sam±dapeti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato ñ±to bhikkhu bahujana-ahit±ya paµi- panno hoti bahujanadukkh±ya, bahuno janassa anatth±ya ahit±ya dukkh±ya - manuss±na½. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato ñ±to bhikkhu bahujanahit±ya paµi- panno hoti bahujanasukh±ya, bahuno janassa atth±ya hit±ya sukh±ya devamanu- ss±na½. Katamehi t²hi? Anulomike k±yakamme sam±dapeti, anulomike vac²- kamme sam±dapeti, anulomikesu dhammesu sam±dapeti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato ñ±to bhikkhu bahujanahit±ya paµipanno hoti bahuja- nasukh±ya, bahuno janassa atth±ya hit±ya sukh±ya devamanuss±nan”ti. Paµhama½.

2. S±raº²yasutta½

12. “T²ºim±ni (1.0105), bhikkhave, rañño khattiyassa muddh±vasittassa y±va- j²va½ s±raº²y±ni ‚ bhavanti. Katam±ni t²ºi? Yasmi½, bhikkhave, padese r±j± khattiyo muddh±vasitto j±to hoti. Ida½, bhikkhave, paµhama½ rañño khattiyassa muddh±vasittassa y±vaj²va½ s±raº²ya½ hoti. “Puna capara½, bhikkhave, yasmi½ padese r±j± khattiyo muddh±vasitto hoti. Ida½, bhikkhave, dutiya½ rañño khattiyassa muddh±vasittassa y±vaj²va½ s±ra- º²ya½ hoti. “Puna capara½, bhikkhave, yasmi½ padese r±j± khattiyo muddh±vasitto saªg±ma½ abhivijinitv± vijitasaªg± tameva saªg±mas²sa½ ajjh±vasati. Ida½, bhikkhave, tatiya½ rañño khattiyassa muddh±vasittassa y±vaj²va½ s±raº²ya½ hoti. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi rañño khattiyassa muddh±vasittassa y±vaj²va½ s±raº²y±ni bhavanti. “Evameva½ kho, bhikkhave, t²ºim±ni bhikkhussa y±vaj²va½ s±raº²y±ni bhavanti. Katam±ni t²ºi? Yasmi½, bhikkhave, padese bhikkhu kesamassu½ oh±- retv± k±s±y±ni vatth±ni acch±detv± ag±rasm± anag±riya½ pabbajito hoti. Ida½, bhikkhave, paµhama½ bhikkhussa y±vaj²va½ s±raº²ya½ hoti. “Puna capara½, bhikkhave, yasmi½ padese bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±- bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhasamudayo’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkha- nirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±- bh³ta½ paj±n±ti. Ida½, bhikkhave, dutiya½ bhikkhussa y±vaj²va½ s±raº²ya½ hoti. “Puna capara½, bhikkhave, yasmi½ padese bhikkhu ±sav±na½ khay± an±- sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. Ida½, bhikkhave, tatiya½ bhikkhussa y±vaj²va½ s±raº²ya½ hoti. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi bhikkhussa y±vaj²va½ s±raº²y±ni bhavant²”ti. Dutiya½.

3. ¾sa½sasutta½

13. “Tayome (1.0106), bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Nir±so, ±sa½so, vigat±so. Katamo ca, bhikkhave puggalo nir±so? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo n²ce kule pacc±j±to hoti, caº¹±lakule v± vena- kule ‚ v± nes±dakule v± rathak±rakule v± pukkusakule v± dalidde appannap±na- bhojane kasiravuttike, yattha kasirena gh±sacch±do labbhati. So ca hoti dubbaººo duddasiko okoµimako bavh±b±dho ‚ k±ºo v± kuº² v± khañjo v± pakkha- hato v±, na l±bh² annassa p±nassa vatthassa y±nassa m±l±gandhavilepanassa seyy±vasathapad²peyyassa. So suº±ti– ‘itthann±mo kira khattiyo khattiyehi khatti- y±bhisekena abhisitto’ti. Tassa na eva½ hoti– ‘kud±ssu n±ma mampi khattiy± khattiy±bhisekena abhisiñcissant²’ti! Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo nir±so. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo ±sa½so? Idha, bhikkhave, rañño khattiyassa muddh±vasittassa jeµµho putto hoti ±bhiseko anabhisitto acalappatto ‚. So suº±ti– ‘itthann±mo kira khattiyo khattiyehi khattiy±bhisekena abhisitto’ti. Tassa eva½ hoti– ‘kud±ssu n±ma mampi khattiy± khattiy±bhisekena abhisiñcissant²’ti! Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo ±sa½so. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo vigat±so? Idha, bhikkhave, r±j± hoti khattiyo muddh±vasitto. So suº±ti– ‘itthann±mo kira khattiyo khattiyehi khattiy±bhisekena abhisitto’ti. Tassa na eva½ hoti– ‘kud±ssu n±ma mampi khattiy± khattiy±bhise- kena abhisiñcissant²’ti! Ta½ kissa hetu? Y± hissa, bhikkhave, pubbe anabhisi- ttassa abhisek±s± s± ‚ paµippassaddh±. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo viga- t±so. Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. “Evameva½ (1.0107) kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± bhikkh³su. Katame tayo? Nir±so, ±sa½so, vigat±so. Katamo ca, bhikkhave, puggalo nir±so? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo duss²lo hoti p±padhammo asuci saªkassarasam±c±ro paµicchannakammanto assamaºo samaºapaµiñño abrahmac±r² brahmac±ripaµiñño antop³ti avassuto kasambuj±to. So suº±ti– ‘ittha- nn±mo kira bhikkhu ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharat²’ti. Tassa na eva½ hoti– ‘kud±ssu n±ma ahampi ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja vihari- ss±m²’ti! Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo nir±so. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo ±sa½so? Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lav± hoti kaly±ºadhammo. So suº±ti ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vi- mutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharat²’ti. Tassa eva½ hoti– ‘kud±ssu n±ma ahampi ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovi- mutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja vihariss±m²’ti! Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo ±sa½so. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo vigat±so? Idha, bhikkhave, bhikkhu araha½ hoti kh²º±savo. So suº±ti– ‘itthann±mo kira bhikkhu ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasa- mpajja viharat²’ti. Tassa na eva½ hoti– ‘kud±ssu n±ma ahampi ±sav±na½ khay± …pe… sacchikatv± upasampajja vihariss±m²’ti! Ta½ kissa hetu? Y± hissa, bhikkhave, pubbe avimuttassa vimutt±s± s± paµippassaddh±. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo vigat±so. Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijja- m±n± bhikkh³s³”ti. Tatiya½.

4. Cakkavattisutta½

14. “Yopi so, bhikkhave, r±j± cakkavatt² dhammiko dhammar±j± sopi na ar±- jaka½ cakka½ vattet²”ti. Eva½ vutte aññataro bhikkhu bhagavanta½ etadavoca (1.01 “ko pana, , rañño cakkavattissa dhammikassa dhammarañño r±j±”ti ‚? “Dhammo, bhikkh³”ti bhagav± avoca– “idha, bhikkhu, r±j± cakkavatt² dhammiko dhammar±j± dhamma½yeva niss±ya ‚ dhamma½ sakkaronto dhamma½ garu½ karonto dhamma½ apac±yam±no dhammaddhajo dhammaketu dhamm±dhipa- teyyo dhammika½ rakkh±varaºagutti½ sa½vidahati antojanasmi½”. “Puna capara½, bhikkhu, r±j± cakkavatt² dhammiko dhammar±j± dhamma½- yeva niss±ya dhamma½ sakkaronto dhamma½ garu½ karonto dhamma½ apac±- yam±no dhammaddhajo dhammaketu dhamm±dhipateyyo dhammika½ rakkh±va- raºagutti½ sa½vidahati khattiyesu, anuyantesu ‚, balak±yasmi½, br±hmaºagaha- patikesu, negamaj±napadesu, samaºabr±hmaºesu, migapakkh²su. Sa kho so bhikkhu r±j± cakkavatt² dhammiko dhammar±j± dhamma½yeva niss±ya dhamma½ sakkaronto dhamma½ garu½ karonto dhamma½ apac±yam±no dhammaddhajo dhammaketu dhamm±dhipateyyo dhammika½ rakkh±varaºa- gutti½ sa½vidahitv± antojanasmi½, dhammika½ rakkh±varaºagutti½ sa½vida- hitv± khattiyesu, anuyantesu, balak±yasmi½, br±hmaºagahapatikesu, negamaj±- napadesu, samaºabr±hmaºesu, migapakkh²su, dhammeneva cakka½ vatteti. Ta½ hoti cakka½ appaµivattiya½ kenaci manussabh³tena paccatthikena p±ºin±. “Evameva½ kho, bhikkhu ‚, tath±gato araha½ samm±sambuddho dhammiko dhammar±j± dhamma½yeva niss±ya dhamma½ sakkaronto dhamma½ garu½ karonto dhamma½ apac±yam±no dhammaddhajo dhammaketu dhamm±dhipa- teyyo dhammika½ rakkh±varaºagutti½ sa½vidahati k±yakammasmi½– ‘evar³pa½ k±yakamma½ sevitabba½, evar³pa½ k±yakamma½ na sevitabban’”ti. “Puna capara½, bhikkhu, tath±gato araha½ samm±sambuddho dhammiko dhammar±j± dhamma½yeva niss±ya dhamma½ sakkaronto dhamma½ garu½ karonto dhamma½ apac±yam±no dhammaddhajo dhammaketu dhamm±dhipa- teyyo dhammika½ rakkh±varaºagutti½ sa½vidahati vac²kammasmi½– ‘evar³pa½ vac²kamma½ sevitabba½, evar³pa½ vac²kamma½ na sevitabban’ti …pe… mano- kammasmi½– ‘evar³pa½ manokamma½ sevitabba½, evar³pa½ manokamma½ na sevitabban’”ti. “Sa (1.0109) kho so, bhikkhu, tath±gato araha½ samm±sambuddho dhammiko dhammar±j± dhamma½yeva niss±ya dhamma½ sakkaronto dhamma½ garu½ karonto dhamma½ apac±yam±no dhammaddhajo dhammaketu dhamm±dhipa- teyyo dhammika½ rakkh±varaºagutti½ sa½vidahitv± k±yakammasmi½, dhammika½ rakkh±varaºagutti½ sa½vidahitv± vac²kammasmi½, dhammika½ rakkh±varaºagutti½ sa½vidahitv± manokammasmi½, dhammeneva anuttara½ dhammacakka½ pavatteti. Ta½ hoti cakka½ appaµivattiya½ samaºena v± br±hma- ºena v± devena v± m±rena v± brahmun± v± kenaci v± lokasmin”ti. Catuttha½.

5. Sacetanasutta½

15. Eka½ samaya½ bhagav± b±r±ºasiya½ viharati isipatane migad±ye. Tatra kho bhagav± bhikkh³ ±mantesi– “bhikkhavo”ti. “Bhadante”ti te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Bh³tapubba½, bhikkhave, r±j± ahosi sacetano ‚ n±ma. Atha kho, bhikkhave, r±j± sacetano rathak±ra½ ±mantesi– ‘ito me, samma rathak±ra, ½ m±s±na½ accayena saªg±mo bhavissati. Sakkhissasi ‚ me, samma rathak±ra, nava½ cakkayuga½ k±tun’ti? ‘Sakkomi dev±’ti kho, bhikkhave, rathak±ro rañño sacetanassa paccassosi. Atha kho, bhikkhave, rathak±ro chahi m±sehi ch±ratt³- nehi eka½ cakka½ niµµh±pesi. Atha kho, bhikkhave, r±j± sacetano rathak±ra½ ±mantesi– ‘ito me, samma rathak±ra, channa½ divas±na½ accayena saªg±mo bhavissati, niµµhita½ nava½ cakkayugan’ti? ‘Imehi kho, deva, chahi m±sehi ch±ra- tt³nehi eka½ cakka½ niµµhitan’ti. ‘Sakkhissasi pana me, samma rathak±ra, imehi chahi divasehi dutiya½ cakka½ niµµh±petun’ti? ‘Sakkomi dev±’ti kho, bhikkhave, rathak±ro chahi divasehi dutiya½ cakka½ niµµh±petv± nava½ cakkayuga½ ±d±ya yena r±j± sacetano tenupasaªkami; upasaªkamitv± r±j±na½ sacetana½ etada- voca– ‘ida½ te, deva, nava½ cakkayuga½ niµµhitan’ti. ‘Yañca te ida½, samma ratha- k±ra, cakka½ chahi m±sehi niµµhita½ ch±ratt³nehi yañca te ida½ cakka½ chahi divasehi niµµhita½, imesa½ ki½ n±n±karaºa½? Nes±ha½ kiñci n±n±karaºa½ pass±m²’ti. ‘Atthesa½, deva, n±n±karaºa½. Passatu devo n±n±kara- ºan’”ti. “Atha (1.0110) kho, bhikkhave, rathak±ro ya½ ta½ cakka½ chahi divasehi niµµhita½ ta½ pavattesi. Ta½ pavattita½ sam±na½ y±vatik± abhisaªkh±rassa gati t±vatika½ gantv± ciªgul±yitv± bh³miya½ papati. Ya½ pana ta½ cakka½ chahi m±sehi niµµhita½ ch±ratt³nehi ta½ pavattesi. Ta½ pavattita½ sam±na½ y±vatik± abhisaªkh±rassa gati t±vatika½ gantv± akkh±hata½ maññe aµµh±si. “‘Ko nu kho, samma rathak±ra, hetu ko paccayo yamida½ ‚ cakka½ chahi diva- sehi niµµhita½ ta½ pavattita½ sam±na½ y±vatik± abhisaªkh±rassa gati t±vatika½ gantv± ciªgul±yitv± bh³miya½ papati? Ko pana, samma rathak±ra, hetu ko paccayo yamida½ cakka½ chahi m±sehi niµµhita½ ch±ratt³nehi ta½ pavattita½ sam±na½ y±vatik± abhisaªkh±rassa gati t±vatika½ gantv± akkh±hata½ maññe aµµh±s²’ti? ‘Yamida½, deva, cakka½ chahi divasehi niµµhita½ tassa nemipi savaªk± sados± sakas±v±, ar±pi savaªk± sados± sakas±v±, n±bhipi savaªk± sados± saka- s±v±. Ta½ nemiy±pi savaªkatt± sadosatt± sakas±vatt±, ar±nampi savaªkatt± sadosatt± sakas±vatt±, n±bhiy±pi savaªkatt± sadosatt± sakas±vatt± pavattita½ sam±na½ y±vatik± abhisaªkh±rassa gati t±vatika½ gantv± ciªgul±yitv± bh³miya½ papati. Ya½ pana ta½, deva, cakka½ chahi m±sehi niµµhita½ ch±ratt³nehi tassa nemipi avaªk± ados± akas±v±, ar±pi avaªk± ados± akas±v±, n±bhipi avaªk± ados± akas±v±. Ta½ nemiy±pi avaªkatt± adosatt± akas±vatt±, ar±nampi ava- ªkatt± adosatt± akas±vatt±, n±bhiy±pi avaªkatt± adosatt± akas±vatt± pavattita½ sam±na½ y±vatik± abhisaªkh±rassa gati t±vatika½ gantv± akkh±hata½ maññe aµµh±s²’”ti. “Siy± kho pana, bhikkhave, tumh±ka½ evamassa– ‘añño n³na tena samayena so rathak±ro ahos²’ti! Na kho paneta½, bhikkhave, eva½ daµµhabba½. Aha½ tena samayena so rathak±ro ahosi½. Tad±ha½, bhikkhave, kusalo d±ruvaªk±na½ d±ru- dos±na½ d±rukas±v±na½. Etarahi kho pan±ha½, bhikkhave, araha½ samm±sa- mbuddho kusalo k±yavaªk±na½ k±yados±na½ (1.0111) k±yakas±v±na½, kusalo vac²vaªk±na½ vac²dos±na½ vac²kas±v±na½, kusalo manovaªk±na½ manodo- s±na½ manokas±v±na½. Yassa kassaci, bhikkhave, bhikkhussa v± bhikkhuniy± v± k±yavaªko appah²no k±yadoso k±yakas±vo, vac²vaªko appah²no vac²doso vac²kas±vo, manovaªko appah²no manodoso manokas±vo, eva½ papatit± te, bhikkhave, imasm± dhammavinay±, seyyath±pi ta½ cakka½ chahi divasehi niµµhita½. “Yassa kassaci, bhikkhave, bhikkhussa v± bhikkhuniy± v± k±yavaªko pah²no k±yadoso k±yakas±vo, vac²vaªko pah²no vac²doso vac²kas±vo, manovaªko pah²no manodoso manokas±vo, eva½ patiµµhit± te, bhikkhave, imasmi½ dhamma- vinaye, seyyath±pi ta½ cakka½ chahi m±sehi niµµhita½ ch±ratt³nehi. “Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘k±yavaªka½ pajahiss±ma k±ya- dosa½ k±yakas±va½, vac²vaªka½ pajahiss±ma vac²dosa½ vac²kas±va½, mano- vaªka½ pajahiss±ma manodosa½ manokas±van’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhita- bban”ti. Pañcama½.

6. Apaººakasutta½

16. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato bhikkhu apaººakapaµipada½ ‚ paµipanno hoti, yoni cassa ±raddh± hoti ±sav±na½ khay±ya. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu indriyesu guttadv±ro hoti, bhojane mattaññ³ hoti, j±gariya½ anuyutto hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu indriyesu guttadv±ro hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu cakkhun± r³pa½ disv± na nimittagg±h² hoti n±nubyañjanagg±h². Yatv±- dhikaraºamena½ ‚ cakkhundriya½ asa½vuta½ viharanta½ abhijjh±domanass± p±pak± akusal± dhamm± anv±ssaveyyu½ tassa sa½var±ya paµipajjati, rakkhati cakkhundriya½, cakkhundriye sa½vara½ ±pajjati. Sotena sadda½ sutv±… gh±nena gandha½ gh±yitv±… jivh±ya rasa½ s±yitv±… k±yena phoµµhabba½ phusitv±… ± dhamma½ viññ±ya na nimittagg±h² hoti n±nubyañjanagg±h². Yatv±dhikaraºamena½ (1.0112) manindriya½ asa½vuta½ viharanta½ abhijjh±do- manass± p±pak± akusal± dhamm± anv±ssaveyyu½ tassa sa½var±ya paµipajjati, rakkhati manindriya½, manindriye sa½vara½ ±pajjati. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu indriyesu guttadv±ro hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu bhojane mattaññ³ hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu paµisaªkh± yoniso ±h±ra½ ±h±reti– ‘neva dav±ya na mad±ya na maº¹a- n±ya na vibh³san±ya, y±vadeva imassa k±yassa µhitiy± y±pan±ya vihi½s³para- tiy± brahmacariy±nuggah±ya, iti pur±ºañca vedana½ paµihaªkh±mi, navañca vedana½ na upp±dess±mi, y±tr± ca me bhavissati anavajjat± ca ph±suvih±ro c±’ti. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu bhojane mattaññ³ hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu j±gariya½ anuyutto hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu divasa½ caªkamena nisajj±ya ±varaº²yehi dhammehi ½ parisodheti, rattiy± paµhama½ y±ma½ caªkamena nisajj±ya ±varaº²yehi dhammehi citta½ parisodheti, rattiy± majjhima½ y±ma½ dakkhiºena passena s²haseyya½ kappeti p±de p±da½ acc±dh±ya sato sampaj±no uµµh±nasañña½ manasi karitv±, rattiy± pacchima½ y±ma½ paccuµµh±ya caªkamena nisajj±ya ±varaº²yehi dhammehi citta½ parisodheti. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu j±gariya½ anuyutto hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu apaººakapaµipada½ paµi- panno hoti, yoni cassa ±raddh± hoti ±sav±na½ khay±y±”ti. Chaµµha½.

7. Attaby±b±dhasutta½

17. “Tayome, bhikkhave, dhamm± attaby±b±dh±yapi sa½vattanti, paraby±b±- dh±yapi sa½vattanti, ubhayaby±b±dh±yapi sa½vattanti. Katame tayo? K±yaducca- rita½, vac²duccarita½, manoduccarita½. Ime kho, bhikkhave, tayo dhamm± atta- by±b±dh±yapi sa½vattanti, paraby±b±dh±yapi sa½vattanti, ubhayaby±b±dh±yapi sa½vattanti. “Tayome, bhikkhave, dhamm± nevattaby±b±dh±yapi sa½vattanti, na paraby±b±- dh±yapi sa½vattanti, na ubhayaby±b±dh±yapi sa½vattanti. Katame tayo? K±yasu- carita½, vac²sucarita½, manosucarita½. Ime kho, bhikkhave, tayo (1.0113) dhamm± nevattaby±b±dh±yapi sa½vattanti, na paraby±b±dh±yapi sa½vattanti, na ubhayaby±b±dh±yapi sa½vattant²”ti. Sattama½.

8. Devalokasutta½

18. “Sace vo, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± eva½ puccheyyu½– ‘devalok³- papattiy±, ±vuso, samaºe gotame brahmacariya½ vussath±’ti? Nanu tumhe, bhikkhave, eva½ puµµh± aµµ²yeyy±tha har±yeyy±tha jiguccheyy±th±”ti? “Eva½, bhante”. “Iti kira tumhe, bhikkhave, dibbena ±yun± aµµ²yatha har±yatha jigucchatha, dibbena vaººena dibbena sukhena dibbena yasena dibben±dhipateyyena aµµ²- yatha har±yatha jigucchatha; pageva kho pana, bhikkhave, tumhehi k±yaduccari- tena aµµ²yitabba½ har±yitabba½ jigucchitabba½, vac²duccaritena… manoduccari- tena aµµ²yitabba½ har±yitabba½ jigucchitabban”ti. Aµµhama½.

9. Paµhamap±paºikasutta½

19. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato p±paºiko abhabbo anadhigata½ v± bhoga½ adhigantu½, adhigata½ v± bhoga½ ph±ti½ k±tu½. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, p±paºiko pubbaºhasamaya½ ‚ na sakkacca½ kammanta½ adhi- µµh±ti, majjhanhikasamaya½ na sakkacca½ kammanta½ adhiµµh±ti, s±yanhasa- ½ na sakkacca½ kammanta½ adhiµµh±ti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato p±paºiko abhabbo anadhigata½ v± bhoga½ adhigantu½, adhigata½ v± bhoga½ ph±ti½ k±tu½ ‚. “Evameva½ kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu abhabbo ana- dhigata½ v± kusala½ dhamma½ adhigantu½, adhigata½ v± kusala½ dhamma½ ph±ti½ k±tu½. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu pubbaºhasamaya½ na sakkacca½ sam±dhinimitta½ adhiµµh±ti, majjhanhikasamaya½ na sakkacca½ sam±dhinimitta½ adhiµµh±ti, s±yanhasamaya½ na sakkacca½ sam±dhinimitta½ adhiµµh±ti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu abhabbo anadhigata½ v± kusala½ dhamma½ adhigantu½, adhigata½ v± kusala½ dhamma½ ph±ti½ k±tu½. “T²hi (1.0114), bhikkhave, aªgehi samann±gato p±paºiko bhabbo anadhigata½ v± bhoga½ adhigantu½, adhigata½ v± bhoga½ ph±ti½ k±tu½. Katamehi t²hi? Idha , bhikkhave, p±paºiko pubbaºhasamaya½ sakkacca½ kammanta½ adhiµµh±ti, majjhanhikasamaya½ …pe… s±yanhasamaya½ sakkacca½ kammanta½ adhi- µµh±ti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato p±paºiko bhabbo anadhi- gata½ v± bhoga½ adhigantu½, adhigata½ v± bhoga½ ph±ti½ k±tu½. “Evameva½ kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu bhabbo ana- dhigata½ v± kusala½ dhamma½ adhigantu½, adhigata½ v± kusala½ dhamma½ ph±ti½ k±tu½. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu pubbaºhasamaya½ sakkacca½ sam±dhinimitta½ adhiµµh±ti, majjhanhikasamaya½ …pe… s±yanhasa- maya½ sakkacca½ sam±dhinimitta½ adhiµµh±ti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu bhabbo anadhigata½ v± kusala½ dhamma½ adhigantu½, adhigata½ v± kusala½ dhamma½ ph±ti½ k±tun”ti. Navama½.

10. Dutiyap±paºikasutta½

20. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato p±paºiko nacirasseva mahatta½ vepullatta½ ‚ p±puº±ti bhogesu. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, p±paºiko cakkhum± ca hoti vidhuro ca nissayasampanno ca. Kathañca, bhikkhave, p±pa- ºiko cakkhum± hoti? Idha, bhikkhave, p±paºiko paºiya½ j±n±ti– ‘ida½ paºiya½ eva½ k²ta½, eva½ vikkayam±na½ ‚, ettaka½ m³la½ bhavissati, ettako udayo’ti ‚. Eva½ kho, bhikkhave, p±paºiko cakkhum± hoti. “Kathañca, bhikkhave, p±paºiko vidhuro hoti? Idha, bhikkhave, p±paºiko kusalo hoti paºiya½ ketuñca vikketuñca. Eva½ kho, bhikkhave, p±paºiko vidhuro hoti. “Kathañca, bhikkhave, p±paºiko nissayasampanno hoti? Idha bhikkhave, p±pa- ºika½ ye te gahapat² v± gahapatiputt± v± a¹¹h± mahaddhan± mah±bhog± te eva½ j±nanti– ‘aya½ kho bhava½ p±paºiko cakkhum± vidhuro (1.0115) ca paµi- balo puttad±rañca posetu½, amh±kañca k±lena k±la½ anuppad±tun’ti. Te na½ bhogehi nipatanti– ‘ito, samma p±paºika, bhoge karitv± ‚ puttad±rañca posehi, amh±kañca k±lena k±la½ anuppadeh²’ti. Eva½ kho, bhikkhave, p±paºiko nissaya- sampanno hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato p±paºiko nacira- sseva mahatta½ vepullatta½ p±puº±ti bhogesu. “Evameva½ kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu nacirasseva mahatta½ vepullatta½ p±puº±ti kusalesu dhammesu. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu cakkhum± ca hoti vidhuro ca nissayasampanno ca. Kathañca, bhikkhave, bhikkhu cakkhum± hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhasamudayo’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu cakkhum± hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu vidhuro hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±raddha- v²riyo viharati akusal±na½ dhamm±na½ pah±n±ya, kusal±na½ dhamm±na½ upasampad±ya, th±mav± da¼haparakkamo anikkhitta- dhuro kusalesu dhammesu. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu vidhuro hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu nissayasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ye te bhikkh³ bahussut± ±gat±gam± dhammadhar± vinayadhar± m±tik±- dhar± te k±lena k±la½ upasaªkamitv± paripucchati paripañhati– ‘ida½, bhante, katha½, imassa ko attho’ti? Tassa te ±yasmanto avivaµañceva vivaranti, anutt±n²- katañca utt±n²karonti, anekavihitesu ca kaªkh±µh±niyesu dhammesu kaªkha½ paµivinodenti. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu nissayasampanno hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu nacirasseva mahatta½ vepu- llatta½ p±puº±ti kusalesu dhammes³”ti. Dasama½.

Rathak±ravaggo dutiyo.

Paµhamabh±ºav±ro niµµhito.

Tassudd±na½– ѱto (1.0116) ‚ s±raº²yo bhikkhu, cakkavatt² sacetano; apaººakatt± devo ca, duve p±paºikena c±ti.

3. Puggalavaggo

1. Samiddhasutta½

21. Eva½ me suta½– eka½ samaya½ bhagav± s±vatthiya½ viharati jetavane an±thapiº¹ikassa ±r±me. Atha kho ±yasm± ca samiddho ‚ ±yasm± ca mah±ko- µµhiko ‚ yen±yasm± s±riputto tenupasaªkami½su; upasaªkamitv± ±yasmat± s±ri- puttena saddhi½ sammodi½su. Sammodan²ya½ katha½ s±raº²ya½ v²tis±retv± ekamanta½ nis²di½su. Ekamanta½ nisinna½ kho ±yasmanta½ samiddha½ ±yasm± s±riputto etadavoca– “Tayome, ±vuso samiddha, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? K±yasakkh², diµµhippatto ‚, saddh±vimutto. Ime kho, ±vuso, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Imesa½, ±vuso, tiººa½ puggal±na½ katamo te puggalo khamati abhikkantataro ca paº²tataro c±”ti? “Tayome, ±vuso s±riputta, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? K±yasakkh², diµµhippatto, saddh±vimutto. Ime kho, ±vuso, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Imesa½, ±vuso, tiººa½ puggal±na½ yv±ya½ ‚ puggalo saddh±vimutto, aya½ me puggalo khamati imesa½ tiººa½ puggal±na½ abhikka- ntataro ca paº²tataro ca. Ta½ kissa hetu? Imassa, ±vuso, puggalassa saddhi- ndriya½ adhimattan”ti. Atha kho ±yasm± s±riputto ±yasmanta½ mah±koµµhika½ etadavoca– “tayome, ±vuso koµµhika, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½ (1.0117). Katame tayo? K±yasakkh², diµµhippatto, saddh±vimutto. Ime kho, ±vuso, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Imesa½, ±vuso, tiººa½ puggal±na½ katamo te puggalo khamati abhikkantataro ca paº²tataro c±”ti? “Tayome, ±vuso s±riputta, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? K±yasakkh², diµµhippatto, saddh±vimutto. Ime kho, ±vuso, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Imesa½, ±vuso, tiººa½ puggal±na½ yv±ya½ puggalo k±yasakkh², aya½ me puggalo khamati imesa½ tiººa½ puggal±na½ abhikkanta- taro ca paº²tataro ca. Ta½ kissa hetu? Imassa, ±vuso, puggalassa sam±dhi- ndriya½ adhimattan”ti. Atha kho ±yasm± mah±koµµhiko ±yasmanta½ s±riputta½ etadavoca– “tayome, ±vuso s±riputta, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? K±ya- sakkh², diµµhippatto, saddh±vimutto. Ime kho, ±vuso, tayo puggal± santo sa½vijja- m±n± lokasmi½. Imesa½, ±vuso, tiººa½ puggal±na½ katamo te puggalo khamati abhikkantataro ca paº²tataro c±”ti? “Tayome, ±vuso koµµhika, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? K±yasakkh², diµµhippatto, saddh±vimutto. Ime kho, ±vuso, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Imesa½, ±vuso, tiººa½ puggal±na½ yv±ya½ puggalo diµµhippatto, aya½ me puggalo khamati imesa½ tiººa½ puggal±na½ abhikkanta- taro ca paº²tataro ca. Ta½ kissa hetu? Imassa, ±vuso, puggalassa paññindriya½ adhimattan”ti. Atha kho ±yasm± s±riputto ±yasmantañca samiddha½ ±yasmantañca mah±ko- µµhika½ etadavoca– “by±kata½ kho, ±vuso, amhehi sabbeheva yath±saka½ paµi- bh±na½. ¾y±m±vuso, yena bhagav± tenupasaªkamiss±ma; upasaªkamitv± bhagavato etamattha½ ±rocess±ma. Yath± no bhagav± by±karissati tath± na½ dh±ress±m±”ti. “Evam±vuso”ti kho ±yasm± ca samiddho ±yasm± ca mah±ko- µµhiko ±yasmato s±riputtassa (1.0118) paccassosu½. Atha kho ±yasm± ca s±ri- putto ±yasm± ca samiddho ±yasm± ca mah±koµµhiko yena bhagav± tenupasaªka- mi½su; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di½su. Eka- manta½ nisinno kho ±yasm± s±riputto y±vatako ahosi ±yasmat± ca samiddhena ±yasmat± ca mah±koµµhikena saddhi½ kath±sall±po ta½ sabba½ bhagavato ±ro- cesi. “Na khvettha, s±riputta, sukara½ eka½sena by±k±tu½– ‘aya½ imesa½ tiººa½ puggal±na½ abhikkantataro ca paº²tataro c±’ti. Ýh±nañheta½, s±riputta, vijjati yv±ya½ puggalo saddh±vimutto sv±ssa ‚ arahatt±ya paµipanno, yv±ya½ puggalo k±yasakkh² sv±ssa sakad±g±m² v± an±g±m² v±, yo c±ya½ puggalo diµµhippatto sopassa ‚ sakad±g±m² v± an±g±m² v±. “Na khvettha, s±riputta, sukara½ eka½sena by±k±tu½– ‘aya½ imesa½ tiººa½ puggal±na½ abhikkantataro ca paº²tataro c±’ti. Ýh±nañheta½, s±riputta, vijjati yv±ya½ puggalo k±yasakkh² sv±ssa arahatt±ya paµipanno, yv±ya½ puggalo saddh±vimutto sv±ssa sakad±g±m² v± an±g±m² v±, yo c±ya½ puggalo diµµhippatto sopassa sakad±g±m² v± an±g±m² v±. “Na khvettha, s±riputta, sukara½ eka½sena by±k±tu½– ‘aya½ imesa½ tiººa½ puggal±na½ abhikkantataro ca paº²tataro c±’ti. Ýh±nañheta½, s±riputta, vijjati yv±ya½ puggalo diµµhippatto sv±ssa arahatt±ya paµipanno, yv±ya½ puggalo saddh±vimutto sv±ssa sakad±g±m² v± an±g±m² v±, yo c±ya½ puggalo k±ya- sakkh² sopassa sakad±g±m² v± an±g±m² v±. “Na khvettha, s±riputta, sukara½ eka½sena by±k±tu½– ‘aya½ imesa½ tiººa½ puggal±na½ abhikkantataro ca paº²tataro c±’”ti. Paµhama½.

2. Gil±nasutta½

22. ‚ “Tayome, bhikkhave, gil±n± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Idha, bhikkhave, ekacco gil±no labhanto v± sapp±y±ni bhojan±ni alabhanto v± sapp±y±ni bhojan±ni, labhanto v± sapp±y±ni bhesajj±ni alabhanto v± sapp±y±ni bhesajj±ni, labhanto v± (1.0119) patir³pa½ upaµµh±ka½ alabhanto v± patir³pa½ upaµµh±ka½ neva vuµµh±ti tamh± ±b±dh±. “Idha pana, bhikkhave, ekacco gil±no labhanto v± sapp±y±ni bhojan±ni ala- bhanto v± sapp±y±ni bhojan±ni, labhanto v± sapp±y±ni bhesajj±ni alabhanto v± sapp±y±ni bhesajj±ni, labhanto v± patir³pa½ upaµµh±ka½ alabhanto v± patir³pa½ upaµµh±ka½ vuµµh±ti tamh± ±b±dh±. “Idha pana, bhikkhave, ekacco gil±no labhantova sapp±y±ni bhojan±ni no ala- bhanto, labhantova sapp±y±ni bhesajj±ni no alabhanto, labhantova patir³pa½ upa- µµh±ka½ no alabhanto vuµµh±ti tamh± ±b±dh±. “Tatra, bhikkhave, yv±ya½ gil±no labhantova sapp±y±ni bhojan±ni no ala- bhanto, labhantova sapp±y±ni bhesajj±ni no alabhanto, labhantova patir³pa½ upa- µµh±ka½ no alabhanto vuµµh±ti tamh± ±b±dh±, ima½ kho, bhikkhave, gil±na½ paµicca gil±nabhatta½ anuññ±ta½ gil±nabhesajja½ anuññ±ta½ gil±nupaµµh±ko anuññ±to. Imañca pana, bhikkhave, gil±na½ paµicca aññepi gil±n± upaµµh±tabb±. Ime kho, bhikkhave, tayo gil±n± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. “Evameva½ kho, bhikkhave, tayome gil±n³pam± puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo labhanto v± tath±gata½ dassan±ya alabhanto v± tath±gata½ dassan±ya, labhanto v± tath±gatappavedita½ dhammavinaya½ savan±ya alabhanto v± tath±gatappavedita½ dhammavinaya½ savan±ya neva okkamati niy±ma½ kusalesu dhammesu sammatta½. “Idha, pana, bhikkhave, ekacco puggalo labhanto v± tath±gata½ dassan±ya ala- bhanto v± tath±gata½ dassan±ya, labhanto v± tath±gatappavedita½ dhammavi- naya½ savan±ya alabhanto v± tath±gatappavedita½ dhammavinaya½ savan±ya okkamati niy±ma½ kusalesu dhammesu sammatta½. “Idha pana, bhikkhave, ekacco puggalo labhantova tath±gata½ dassan±ya no alabhanto, labhantova tath±gatappavedita½ dhammavinaya½ savan±ya no ala- bhanto okkamati niy±ma½ kusalesu dhammesu sammatta½. “Tatra (1.0120), bhikkhave, yv±ya½ puggalo labhantova tath±gata½ dassan±ya no alabhanto, labhantova tath±gatappavedita½ dhammavinaya½ savan±ya no ala- bhanto okkamati niy±ma½ kusalesu dhammesu sammatta½, ima½ kho bhikkhave, puggala½ paµicca dhammadesan± anuññ±t±. Imañca pana, bhikkhave, puggala½ paµicca aññesampi dhammo desetabbo. “Ime kho, bhikkhave, tayo gil±n³pam± puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin”ti. Dutiya½.

3. Saªkh±rasutta½

23. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo saby±bajjha½ ‚ k±yasaªkh±ra½ abhisaªkha- roti, saby±bajjha½ vac²saªkh±ra½ abhisaªkharoti, saby±bajjha½ manosaªkh±ra½ abhisaªkharoti. So saby±bajjha½ k±yasaªkh±ra½ abhisaªkharitv±, saby±bajjha½ vac²saªkh±ra½ abhisaªkharitv±, saby±bajjha½ manosaªkh±ra½ abhisaªkharitv± saby±bajjha½ loka½ upapajjati. Tamena½ saby±bajjha½ loka½ upapanna½ sam±na½ saby±bajjh± phass± phusanti. So saby±bajjhehi phassehi phuµµho sam±no saby±bajjha½ vedana½ vedayati ekantadukkha½, seyyath±pi satt± nera- yik±. “Idha pana, bhikkhave, ekacco puggalo aby±bajjha½ k±yasaªkh±ra½ abhisa- ªkharoti, aby±bajjha½ vac²saªkh±ra½ abhisaªkharoti, aby±bajjha½ manosa- ªkh±ra½ abhisaªkharoti. So aby±bajjha½ k±yasaªkh±ra½ abhisaªkharitv±, aby±- bajjha½ vac²saªkh±ra½ abhisaªkharitv±, aby±bajjha½ manosaªkh±ra½ abhisa- ªkharitv± aby±bajjha½ loka½ upapajjati. Tamena½ aby±bajjha½ loka½ upa- panna½ sam±na½ aby±bajjh± phass± phusanti. So aby±bajjhehi phassehi phuµµho sam±no aby±bajjha½ vedana½ vedayati ekantasukha½, seyyath±pi dev± subhakiºh±. “Idha pana, bhikkhave, ekacco puggalo saby±bajjhampi aby±bajjhampi k±- ªkh±ra½ abhisaªkharoti, saby±bajjhampi aby±bajjhampi vac²saªkh±ra½ abhisa- ªkharoti, saby±bajjhampi aby±bajjhampi manosaªkh±ra½ abhisaªkharoti. So saby±bajjhampi aby±bajjhampi k±yasaªkh±ra½ abhisaªkharitv±, saby±bajjhampi aby±bajjhampi vac²saªkh±ra½ abhisaªkharitv±, saby±bajjhampi aby±bajjhampi manosaªkh±ra½ abhisaªkharitv± saby±bajjhampi aby±bajjhampi loka½ upapajjati. Tamena½ saby±bajjhampi aby±bajjhampi loka½ (1.0121) upa- panna½ sam±na½ saby±bajjh±pi aby±bajjh±pi phass± phusanti. So saby±bajjhe- hipi aby±bajjhehipi phassehi phuµµho sam±no saby±bajjhampi aby±bajjhampi vedana½ vedayati vokiººasukhadukkha½, seyyath±pi manuss± ekacce ca dev± ekacce ca vinip±tik±. Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± loka- smin”ti. Tatiya½.

4. Bahuk±rasutta½

24. “Tayome, bhikkhave, puggal± puggalassa bahuk±r±. Katame tayo? Ya½, bhikkhave, puggala½ ±gamma puggalo buddha½ saraºa½ gato hoti, dhamma½ saraºa½ gato hoti, saªgha½ saraºa½ gato hoti; aya½, bhikkhave, puggalo imassa puggalassa bahuk±ro. “Puna capara½, bhikkhave, ya½ puggala½ ±gamma puggalo ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhasamudayo’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; aya½, bhikkhave, puggalo imassa puggalassa bahuk±ro. “Puna capara½, bhikkhave, ya½ puggala½ ±gamma puggalo ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchi- katv± upasampajja viharati; aya½, bhikkhave, puggalo imassa puggalassa bahu- k±ro. Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± puggalassa bahuk±r±. “Imehi ca pana, bhikkhave, t²hi puggalehi imassa puggalassa natthañño puggalo bahuk±roti vad±mi. Imesa½ pana, bhikkhave, tiººa½ puggal±na½ imin± puggalena na suppatik±ra½ vad±mi, yadida½ abhiv±danapaccuµµh±na-añjalika- mmas±m²cikammac²varapiº¹ap±tasen±sana-gil±napaccayabhesajjaparikkh±r±nu- ppad±nen±”ti. Catuttha½.

5. Vajir³pamasutta½

25. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Aruk³pamacitto puggalo, vijj³pamacitto puggalo, vajir³pamacitto puggalo. Katamo ca, bhikkhave, aruk³pamacitto puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo kodhano hoti up±y±sabahulo appampi (1.0122) vutto sam±no abhisajjati kuppati by±pajjati patitth²yati kopañca dosañca appaccayañca p±tukaroti. Seyyath±pi, bhikkhave, duµµh±ruko ‚ kaµµhena v± kaµhal±ya ‚ v± ghaµµito ‚ bhiyyosomatt±ya ±sava½ deti ‚; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo kodhano hoti up±- y±sabahulo appampi vutto sam±no abhisajjati kuppati by±pajjati patitth²yati kopañca dosañca appaccayañca p±tukaroti. Aya½ vuccati, bhikkhave, aruk³pama- citto puggalo. “Katamo ca, bhikkhave, vijj³pamacitto puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhasamudayo’ti yath±- bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhaniro- dhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Seyyath±pi bhikkhave, cakkhum± puriso rattandhak±ratimis±ya½ vijjantarik±ya r³p±ni passeyya; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti …pe… ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, vijj³pamacitto puggalo. “Katamo ca, bhikkhave, vajir³pamacitto puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. Seyyath±pi, bhikkhave, vajirassa natthi kiñci abhejja½ maºi v± p±s±ºo v±; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo ±sav±na½ khay± …pe… upasampajja viharati. Aya½ vuccati, bhikkhave, vajir³pamacitto puggalo. ‘Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin’”ti ‚. Pañcama½.

6. Sevitabbasutta½

26. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Atthi, bhikkhave, puggalo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo. Atthi, bhikkhave, puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo. Atthi, bhikkhave, puggalo sakkatv± garu½ katv± sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo. Katamo ca, bhikkhave, puggalo (1.0123) na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo h²no hoti s²lena sam±dhin± paññ±ya. Evar³po, bhikkhave, puggalo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo aññatra anu- dday± aññatra anukamp±. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo sadiso hoti s²lena sam±dhin± paññ±ya. Evar³po, bhikkhave, puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo. Ta½ kissa hetu? S²las±- maññagat±na½ sata½ s²lakath± ca no bhavissati, s± ca no pavattin² ‚ bhavissati, s± ca no ph±su bhavissati. Sam±dhis±maññagat±na½ sata½ sam±dhikath± ca no bhavissati, s± ca no pavattin² bhavissati, s± ca no ph±su bhavissati. Paññ±s±ma- ññagat±na½ sata½ paññ±kath± ca no bhavissati, s± ca no pavattin² bhavissati, s± ca no ph±su bhavissat²ti. Tasm± evar³po puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±- sitabbo. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo sakkatv± garu½ katv± sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo adhiko hoti s²lena sam±dhin± paññ±ya. Evar³po, bhikkhave, puggalo sakkatv± garu½ katv± sevitabbo bhaji- tabbo payirup±sitabbo. Ta½ kissa hetu? Iti aparip³ra½ v± s²lakkhandha½ parip³- ress±mi, parip³ra½ v± s²lakkhandha½ tattha tattha paññ±ya anuggahess±mi; apa- rip³ra½ v± sam±dhikkhandha½ parip³ress±mi, parip³ra½ v± sam±dhikkhandha½ tattha tattha paññ±ya anuggahess±mi; aparip³ra½ v± paññ±kkhandha½ parip³re- ss±mi, parip³ra½ v± paññ±kkhandha½ tattha tattha paññ±ya anuggahess±m²ti. Tasm± evar³po puggalo sakkatv± garu½ katv± sevitabbo bhajitabbo payirup±si- tabbo. Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin”ti. “Nih²yati puriso nih²nasev², na ca h±yetha kad±ci tulyasev²; seµµhamupanama½ udeti khippa½, tasm± attano uttari½ bhajeth±”ti. chaµµha½;

7. Jigucchitabbasutta½

27. “Tayome (1.0124), bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Atthi, bhikkhave, puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo. Atthi, bhikkhave, puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo. Atthi, bhikkhave, puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo. Katamo ca, bhikkhave, puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo duss²lo hoti p±padhammo asuci saªkassarasam±c±ro paµicchannakammanto, assamaºo samaºapaµiñño, abrahmac±r² brahmac±ripaµiñño, antop³ti avassuto kasambuj±to. Evar³po, bhikkhave, puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payiru- p±sitabbo. Ta½ kissa hetu? Kiñc±pi, bhikkhave, evar³passa puggalassa na diµµh±- nugati½ ±pajjati, atha kho na½ p±pako kittisaddo abbhuggacchati– ‘p±pamitto purisapuggalo p±pasah±yo p±pasampavaªko’ti. Seyyath±pi, bhikkhave, ahi g³tha- gato kiñc±pi na da½ ‚, atha kho na½ makkheti; evameva½ kho, bhikkhave, kiñc±pi evar³passa puggalassa na diµµh±nugati½ ±pajjati, atha kho na½ p±pako kittisaddo abbhuggacchati– ‘p±pamitto purisapuggalo p±pasah±yo p±pasampava- ªko’ti. Tasm± evar³po puggalo jigucchitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payi- rup±sitabbo. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo kodhano hoti up±y±saba- hulo, appampi vutto sam±no abhisajjati kuppati by±pajjati patitth²yati, kopañca dosañca appaccayañca p±tukaroti. Seyyath±pi, bhikkhave, duµµh±ruko kaµµhena v± kaµhal±ya v± ghaµµito bhiyyosomatt±ya ±sava½ deti; evameva½ kho, bhikkhave …pe… seyyath±pi, bhikkhave, tinduk±l±ta½ kaµµhena v± kaµhal±ya v± ghaµµita½ bhiyyosomatt±ya cicciµ±yati ciµiciµ±yati; evameva½ kho bhikkhave …pe… seyya- th±pi, bhikkhave, g³thak³po kaµµhena v± kaµhal±ya v± ghaµµito bhiyyosomatt±ya duggandho hoti; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo (1.0125) kodhano hoti up±y±sabahulo, appampi vutto sam±no abhisajjati kuppati by±pajjati patitth²- yati, kopañca dosañca appaccayañca p±tukaroti. Evar³po, bhikkhave, puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo. Ta½ kissa hetu? Akkoseyyapi ma½ paribh±seyyapi ma½ anatthampi ma½ kareyy±ti. Tasm± eva- r³po puggalo ajjhupekkhitabbo na sevitabbo na bhajitabbo na payirup±sitabbo. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo s²lav± hoti kaly±ºadhammo. Evar³po, bhikkhave, puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±sitabbo. Ta½ kissa hetu? Kiñc±pi, bhikkhave, evar³passa puggalassa na diµµh±nugati½ ±pajjati, atha kho na½ kaly±ºo kittisaddo abbhuggacchati– ‘kaly±ºamitto purisapuggalo kaly±ºasah±yo kaly±ºasampavaªko’ti. Tasm± evar³po puggalo sevitabbo bhajitabbo payirup±si- tabbo. ‘Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin’”ti. “Nih²yati puriso nih²nasev², na ca h±yetha kad±ci tulyasev²; seµµhamupanama½ udeti khippa½, tasm± attano uttari½ bhajeth±”ti. sattama½;

8. G³thabh±º²sutta½

28. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? G³thabh±º², pupphabh±º², madhubh±º². Katamo ca, bhikkhave, puggalo g³tha- bh±º²? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo sabhaggato v± parisaggato v± ‚ ñ±tima- jjhagato v± p³gamajjhagato v± r±jakulamajjhagato v± abhin²to sakkhipuµµho– ‘ehambho purisa, ya½ j±n±si ta½ vadeh²’ti. So aj±na½ v± ±ha ‘j±n±m²’ti, j±na½ v± ±ha ‘na j±n±m²’ti, apassa½ v± ±ha ‘pass±m²’ti, passa½ v± ±ha ‘na (1.0126) pass±- m²’ti ‚; iti attahetu v± parahetu v± ±misakiñcikkhahetu v± sampaj±namus± bh±sit± hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo g³thabh±º². “Katamo ca, bhikkhave, puggalo pupphabh±º²? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo sabhaggato v± parisaggato v± ñ±timajjhagato v± p³gamajjhagato v± r±ja- kulamajjhagato v± abhin²to sakkhipuµµho– ‘ehambho purisa, ya½ paj±n±si ta½ vadeh²’ti, so aj±na½ v± ±ha ‘na j±n±m²’ti, j±na½ v± ±ha ‘j±n±m²’ti, apassa½ v± ±ha ‘na pass±m²’ti, passa½ v± ±ha ‘pass±m²’ti; iti attahetu v± parahetu v± ±misakiñcikkha- hetu v± na sampaj±namus± bh±sit± hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo pupphabh±º². “Katamo ca, bhikkhave, puggalo madhubh±º²? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo pharusa½ v±ca½ pah±ya pharus±ya v±c±ya paµivirato hoti; y± s± v±c± nel± kaººasukh± peman²y± hadayaªgam± por² bahujanakant± bahujanaman±p± tath±r³pi½ v±ca½ bh±sit± hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo madhubh±º². Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin”ti. Aµµhama½.

9. Andhasutta½

29. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Andho, ekacakkhu, dvicakkhu. Katamo ca, bhikkhave, puggalo andho? Idha, bhikkhave, ekaccassa puggalassa tath±r³pa½ cakkhu na hoti yath±r³pena cakkhun± anadhigata½ v± bhoga½ adhigaccheyya adhigata½ v± bhoga½ ph±ti½ kareyya ‚; tath±r³pampissa cakkhu na hoti yath±r³pena cakkhun± kusal±kusale dhamme j±neyya, s±vajj±navajje dhamme j±neyya, h²nappaº²te dhamme j±neyya, kaºhasukkasappaµibh±ge dhamme j±neyya. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo andho. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo ekacakkhu? Idha, bhikkhave, ekaccassa puggalassa tath±r³pa½ cakkhu hoti yath±r³pena cakkhun± anadhigata½ v± bhoga½ (1.0127) adhigaccheyya adhigata½ v± bhoga½ ph±ti½ kareyya; tath±- r³pa½ panassa ‚ cakkhu na hoti yath±r³pena cakkhun± kusal±kusale dhamme j±neyya, s±vajj±navajje dhamme j±neyya, h²nappaº²te dhamme j±neyya, kaºhasu- kkasappaµibh±ge dhamme j±neyya. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo ekacakkhu. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo dvicakkhu? Idha, bhikkhave, ekaccassa pugga- lassa tath±r³pa½ cakkhu hoti yath±r³pena cakkhun± anadhigata½ v± bhoga½ adhigaccheyya, adhigata½ v± bhoga½ ph±ti½ kareyya; tath±r³pampissa cakkhu hoti yath±r³pena cakkhun± kusal±kusale dhamme j±neyya; s±vajj±navajje dhamme j±neyya, h²nappaº²te dhamme j±neyya, kaºhasukkasappaµibh±ge dhamme j±neyya. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo dvicakkhu. ‘Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin’”ti. “Na ceva bhog± tath±r³p±, na ca puññ±ni kubbati; ubhayattha kaligg±ho, andhassa hatacakkhuno. “Ath±par±ya½ akkh±to, ekacakkhu ca puggalo; dhamm±dhammena saµhoso ‚, bhog±ni pariyesati. “Theyyena k³µakammena, mus±v±dena c³bhaya½; kusalo hoti saªgh±tu½ ‚, k±mabhog² ca m±navo. ito so niraya½ gantv±, ekacakkhu vihaññati. “Dvicakkhu pana akkh±to, seµµho purisapuggalo; dhammaladdhehi bhogehi, uµµh±n±dhigata½ dhana½. “Dad±ti seµµhasaªkappo, abyaggam±naso naro; upeti bhaddaka½ µh±na½, yattha gantv± na socati. “Andhañca ekacakkhuñca, ±rak± parivajjaye; dvicakkhu½ pana sevetha, seµµha½ purisapuggalan”ti. navama½;

10. Avakujjasutta½

30. “Tayome (1.0128), bhikkhave ‚, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Avakujjapañño puggalo, ucchaªgapañño puggalo, puthupañño puggalo. Katamo ca, bhikkhave, avakujjapañño puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo ±r±ma½ gant± hoti abhikkhaºa½ bhikkh³na½ santike dhammassava- n±ya. Tassa bhikkh³ dhamma½ desenti ±dikaly±ºa½ majjhekaly±ºa½ pariyos±na- kaly±ºa½ s±ttha½ sabyañjana½, kevalaparipuººa½ parisuddha½ brahmacariya½ pak±senti. So tasmi½ ±sane nisinno tass± kath±ya neva ±di½ manasi karoti, na majjha½ manasi karoti, na pariyos±na½ manasi karoti; vuµµhitopi tamh± ±san± tass± kath±ya neva ±di½ manasi karoti, na majjha½ manasi karoti, na pariyo- s±na½ manasi karoti. Seyyath±pi, bhikkhave, kumbho nikkujjo ‚ tatra udaka½ ±sitta½ vivaµµati, no saºµh±ti; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo ±r±ma½ gant± hoti abhikkhaºa½ bhikkh³na½ santike dhammassavan±ya. Tassa bhikkh³ dhamma½ desenti ±dikaly±ºa½ majjhekaly±ºa½ pariyos±nakaly±ºa½ s±ttha½ sabyañjana½, kevalaparipuººa½ parisuddha½ brahmacariya½ pak±- senti. So tasmi½ ±sane nisinno tass± kath±ya neva ±di½ manasi karoti, na majjha½ manasi karoti, na pariyos±na½ manasi karoti; vuµµhitopi tamh± ±san± tass± kath±ya nev±di½ manasi karoti, na majjha½ manasi karoti, na pariyos±na½ manasi karoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, avakujjapañño puggalo. “Katamo ca, bhikkhave, ucchaªgapañño puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo ±r±ma½ gant± hoti abhikkhaºa½ bhikkh³na½ santike dhammassava- n±ya. Tassa bhikkh³ dhamma½ desenti ±dikaly±ºa½ majjhekaly±ºa½ pariyos±na- kaly±ºa½ s±ttha½ sabyañjana½, kevalaparipuººa½ parisuddha½ brahmacariya½ pak±senti. So tasmi½ ±sane nisinno tass± kath±ya ±dimpi manasi karoti, majjhampi manasi karoti, pariyos±nampi manasi karoti; vuµµhito ca kho tamh± ±san± tass± kath±ya nev±di½ manasi karoti, na majjha½ manasi karoti, na pariyo- s±na½ manasi karoti. Seyyath±pi, bhikkhave, purisassa ucchaªge n±n±khajja- k±ni ±kiºº±ni– til± taº¹ul± modak± badar±. So tamh± ±san± vuµµhahanto satisa- mmos± pakireyya (1.0129). Evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo ±r±ma½ gant± hoti abhikkhaºa½ bhikkh³na½ santike dhammassavan±ya. Tassa bhikkh³ dhamma½ desenti ±dikaly±ºa½ majjhekaly±ºa½ pariyos±nakaly±ºa½ s±ttha½ sabyañjana½, kevalaparipuººa½ parisuddha½ brahmacariya½ pak±- senti. So tasmi½ ±sane nisinno tass± kath±ya ±dimpi manasi karoti, majjhampi manasi karoti, pariyos±nampi manasi karoti; vuµµhito ca kho tamh± ±san± tass± kath±ya neva ±di½ manasi karoti, na majjha½ manasi karoti, na pariyos±na½ manasi karoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, ucchaªgapañño puggalo. “Katamo ca, bhikkhave, puthupañño puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo ±r±ma½ gant± hoti abhikkhaºa½ bhikkh³na½ santike dhammassavan±ya. Tassa bhikkh³ dhamma½ desenti ±dikaly±ºa½ majjhekaly±ºa½ pariyos±nakaly±ºa½ s±ttha½ sabyañjana½, kevalaparipuººa½ parisuddha½ brahmacariya½ pak±- senti. So tasmi½ ±sane nisinno tass± kath±ya ±dimpi manasi karoti, majjhampi manasi karoti, pariyos±nampi manasi karoti; vuµµhitopi tamh± ±san± tass± kath±ya ±dimpi manasi karoti, majjhampi manasi karoti, pariyos±nampi manasi karoti. Seyyath±pi, bhikkhave, kumbho ukkujjo tatra udaka½ ±sitta½ saºµh±ti no vivaµµati; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo ±r±ma½ gant± hoti abhikkhaºa½ bhikkh³na½ santike dhammassavan±ya. Tassa bhikkh³ dhamma½ desenti ±dika- ly±ºa½ majjhekaly±ºa½ pariyos±nakaly±ºa½ s±ttha½ sabyañjana½, kevalapari- puººa½ parisuddha½ brahmacariya½ pak±senti. So tasmi½ ±sane nisinno tass± kath±ya ±dimpi manasi karoti, majjhampi manasi karoti, pariyos±nampi manasi karoti; vuµµhitopi tamh± ±san± tass± kath±ya ±dimpi manasi karoti, majjhampi manasi karoti, pariyos±nampi manasi karoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, puthu- pañño puggalo. ‘Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin’”- ti. “Avakujjapañño puriso, dummedho avicakkhaºo; abhikkhaºampi ce hoti, gant± bhikkh³na santike. “¾di½ kath±ya majjhañca, pariyos±nañca t±diso; uggahetu½ na sakkoti, paññ± hissa na vijjati. “Ucchaªgapañño (1.0130) puriso, seyyo etena vuccati; abhikkhaºampi ce hoti, gant± bhikkh³na santike. “¾di½ kath±ya majjhañca, pariyos±nañca t±diso; nisinno ±sane tasmi½, uggahetv±na byañjana½; vuµµhito nappaj±n±ti, gahita½ hissa ‚ mussati. “Puthupañño ca puriso, seyyo etehi ‚ vuccati; abhikkhaºampi ce hoti, gant± bhikkh³na santike. “¾di½ kath±ya majjhañca, pariyos±nañca t±diso; nisinno ±sane tasmi½, uggahetv±na byañjana½. “Dh±reti seµµhasaªkappo, abyaggam±naso naro; dhamm±nudhammappaµipanno, dukkhassantakaro siy±”ti. dasama½;

Puggalavaggo tatiyo.

Tassudd±na½– Samiddha ‚ -gil±na-saªkh±r±, bahuk±r± vajirena ca. sevi-jiguccha-g³thabh±º², andho ca avakujjat±ti.

4. Devad³tavaggo

1.Sabrahmakasutta½

31. “Sabrahmak±ni, bhikkhave, t±ni kul±ni yesa½ putt±na½ m±t±pitaro ajjh±- g±re p³jit± honti. Sapubb±cariyak±ni, bhikkhave, t±ni kul±ni yesa½ putt±na½ m±t±pitaro ajjh±g±re p³jit± honti. S±huneyy±ni, bhikkhave, t±ni kul±ni yesa½ putt±na½ m±t±pitaro ajjh±g±re p³jit± honti. ‘Brahm±’ti, bhikkhave, m±t±pit³na½ eta½ adhivacana½. ‘Pubb±cariy±’ti, bhikkhave, m±t±pit³na½ eta½ adhivacana½. ‘¾huneyy±’ti (1.0131), bhikkhave, m±t±pit³na½ eta½ adhivacana½. Ta½ kissa hetu? Bahuk±r±, bhikkhave, m±t±pitaro putt±na½, ±p±dak± posak±, imassa lokassa dasset±roti. “Brahm±ti m±t±pitaro, pubb±cariy±ti vuccare; ±huneyy± ca putt±na½, paj±ya anukampak±. “Tasm± hi ne namasseyya, sakkareyya ca paº¹ito; Annena atha p±nena, vatthena sayanena ca; ucch±danena nh±panena ‚, p±d±na½ dhovanena ca. “T±ya na½ p±ricariy±ya, m±t±pit³su paº¹it±; idheva ‚ na½ pasa½santi, pecca sagge pamodat²”ti ‚. Paµhama½.

2. ¾nandasutta½

32. Atha kho ±yasm± ±nando yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho ±yasm± ±nando bhagavanta½ etadavoca– “Siy± nu kho, bhante, bhikkhuno tath±r³po sam±dhipaµil±bho yath± imasmiñca saviññ±ºake k±ye ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± n±ssu, bahiddh± ca sabba- nimittesu ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± n±ssu; yañca cetovimutti½ paññ±vi- mutti½ upasampajja viharato ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na honti tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja vihareyy±”ti? “Siy±, ±, bhikkhuno tath±r³po sam±dhipaµil±bho yath± imasmiñca saviññ±ºake k±ye ahaªk±ramama- ªk±ram±n±nusay± n±ssu, bahiddh± ca sabbanimittesu ahaªk±ramamaªk±ram±- n±nusay± n±ssu; yañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja viharato aha- ªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na honti tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasa- mpajja vihareyy±”ti. “Yath± katha½ pana, bhante, siy± bhikkhuno tath±r³po sam±dhipaµil±bho yath± imasmiñca saviññ±ºake k±ye ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± n±ssu, bahiddh± ca sabbanimittesu ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± (1.0132) n±ssu; yañca ceto- vimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja viharato ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na honti tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja vihareyy±”ti? “Idh±nanda, bhikkhuno eva½ hoti– ‘eta½ santa½ eta½ paº²ta½ yadida½ sabba- saªkh±rasamatho sabb³padhipaµinissaggo taºh±kkhayo vir±go nirodho nibb±nan’- ti. Eva½ kho, ±nanda, siy± bhikkhuno tath±r³po sam±dhipaµil±bho yath± ima- smiñca saviññ±ºake k±ye ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± n±ssu, bahiddh± ca sabbanimittesu ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± n±ssu; yañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja viharato ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na honti tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja vihareyy±”ti. “Idañca pana meta½, ±nanda, sandh±ya bh±sita½ p±r±yane puººakapañhe– “Saªkh±ya lokasmi½ paropar±ni ‚, yassiñjita½ natthi kuhiñci loke; santo vidh³mo an²gho ‚ nir±so, at±ri so j±tijaranti br³m²”ti. dutiya½;

3. S±riputtasutta½

33. Atha kho ±yasm± s±riputto yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinna½ kho ±ya- smanta½ s±riputta½ bhagav± etadavoca– “sa½khittenapi kho aha½, s±riputta, dhamma½ deseyya½; vitth±renapi kho aha½, s±riputta, dhamma½ deseyya½; sa½khittavitth±renapi kho aha½, s±riputta, dhamma½ deseyya½; aññ±t±ro ca dullabh±”ti. “Etassa, bhagav±, k±lo, etassa, sugata, k±lo ya½ bhagav± sa½khitte- napi dhamma½ deseyya, vitth±renapi dhamma½ deseyya, sa½khittavitth±renapi dhamma½ deseyya. Bhavissanti dhammassa aññ±t±ro”ti. “Tasm±tiha, s±riputta, eva½ sikkhitabba½– ‘imasmiñca saviññ±ºake k±ye aha- ªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na bhavissanti, bahiddh± ca sabbanimittesu aha- ªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na bhavissanti, yañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ (1.0133) upasampajja viharato ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na honti tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja vihariss±m±’ti. Evañhi kho, s±riputta, sikkhitabba½. “Yato ca kho, s±riputta, bhikkhuno imasmiñca saviññ±ºake k±ye ahaªk±rama- maªk±ram±n±nusay± na honti, bahiddh± ca sabbanimittesu ahaªk±ramamaªk±ra- m±n±nusay± na honti, yañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja viharato ahaªk±ramamaªk±ram±n±nusay± na honti tañca cetovimutti½ paññ±vimutti½ upasampajja viharati; aya½ vuccati, s±riputta– ‘bhikkhu acchecchi ‚ taºha½, viva- ttayi ‚ sa½yojana½, samm± m±n±bhisamay± antamak±si dukkhassa’. Idañca pana meta½, s±riputta, sandh±ya bh±sita½ p±r±yane ‚ udayapañhe– “Pah±na½ k±masaññ±na½, domanass±na c³bhaya½; thinassa ca pan³dana½, kukkucc±na½ niv±raºa½. “Upekkh±satisa½suddha½, dhammatakkapurejava½; aññ±vimokkha½ pabr³mi, avijj±ya pabhedanan”ti ‚. Tatiya½.

4. Nid±nasutta½

34. “T²ºim±ni, bhikkhave, nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. Katam±ni t²ºi? Lobho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya, doso nid±na½ kamm±na½ samuda- y±ya, moho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya. “Ya½, bhikkhave, lobhapakata½ kamma½ lobhaja½ lobhanid±na½ lobhasamu- daya½, yatthassa attabh±vo nibbattati tattha ta½ kamma½ vipaccati. Yattha ta½ kamma½ vipaccati tattha tassa kammassa vip±ka½ paµisa½vedeti, diµµhe v± dhamme upapajja v± ‚ apare v± ‚ pariy±ye. “Ya½ (1.0134), bhikkhave, dosapakata½ kamma½ dosaja½ dosanid±na½ dosa- samudaya½, yatthassa attabh±vo nibbattati tattha ta½ kamma½ vipaccati. Yattha ta½ kamma½ vipaccati tattha tassa kammassa vip±ka½ paµisa½vedeti, diµµhe v± dhamme upapajja v± apare v± pariy±ye. “Ya½, bhikkhave, mohapakata½ kamma½ mohaja½ mohanid±na½ mohasamu- daya½, yatthassa attabh±vo nibbattati tattha ta½ kamma½ vipaccati. Yattha ta½ kamma½ vipaccati tattha tassa kammassa vip±ka½ paµisa½vedeti, diµµhe v± dhamme upapajja v± apare v± pariy±ye. “Seyyath±pi, bhikkhave, b²j±ni akhaº¹±ni ap³t²ni av±t±tapahat±ni s±r±d±ni sukhasayit±ni sukhette suparikammakat±ya bh³miy± nikkhitt±ni. Devo ca samm±- dh±ra½ anuppaveccheyya. Evassu t±ni, bhikkhave, b²j±ni vuddhi½ viru¼hi½ vepulla½ ±pajjeyyu½. Evameva½ kho, bhikkhave, ya½ lobhapakata½ kamma½ lobhaja½ lobhanid±na½ lobhasamudaya½, yatthassa attabh±vo nibbattati tattha ta½ kamma½ vipaccati. Yattha ta½ kamma½ vipaccati tattha tassa kammassa vip±ka½ paµisa½vedeti, diµµhe v± dhamme upapajja v± apare v± pariy±ye. “Ya½ dosapakata½ kamma½ …pe… ya½ mohapakata½ kamma½ mohaja½ mohanid±na½ mohasamudaya½, yatthassa attabh±vo nibbattati tattha ta½ kamma½ vipaccati. Yattha ta½ kamma½ vipaccati tattha tassa kammassa vip±ka½ paµisa½vedeti, diµµhe v± dhamme upapajja v± apare v± pariy±ye. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. “T²ºim±ni, bhikkhave, nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. Katam±ni t²ºi? Alobho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya, adoso nid±na½ kamm±na½ samuday±ya, amoho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya. “Ya½, bhikkhave, alobhapakata½ kamma½ alobhaja½ alobhanid±na½ alobha- samudaya½, lobhe vigate eva½ ta½ kamma½ pah²na½ hoti ucchinnam³la½ t±l±- vatthukata½ anabh±vaªkata½ ±yati½ anupp±dadhamma½. “Ya½, bhikkhave, adosapakata½ kamma½ adosaja½ adosanid±na½ adosasa- mudaya½, dose vigate eva½ ta½ kamma½ pah²na½ hoti ucchinnam³la½ t±l±va- tthukata½ anabh±vaªkata½ ±yati½ anupp±dadhamma½. “Ya½ (1.0135), bhikkhave, amohapakata½ kamma½ amohaja½ amohanid±na½ amohasamudaya½, mohe vigate eva½ ta½ kamma½ pah²na½ hoti ucchinna- m³la½ t±l±vatthukata½ anabh±vaªkata½ ±yati½ anupp±dadhamma½. “Seyyath±pi, bhikkhave, b²j±ni akhaº¹±ni ap³t²ni av±t±tapahat±ni s±r±d±ni sukhasayit±ni. T±ni puriso aggin± ¹aheyya. Aggin± ¹ahitv± masi½ kareyya. Masi½ karitv± mah±v±te v± ophuºeyya ‚ nadiy± v± s²ghasot±ya pav±heyya. Evassu t±ni, bhikkhave, b²j±ni ucchinnam³l±ni t±l±vatthukat±ni anabh±vaªkat±ni ‚ ±yati½ anupp±dadhamm±ni. Evameva½ kho, bhikkhave, ya½ alobhapakata½ kamma½ alobhaja½ alobhanid±na½ alobhasamudaya½, lobhe vigate eva½ ta½ kamma½ pah²na½ hoti ucchinnam³la½ t±l±vatthukata½ anabh±vaªkata½ ±yati½ anupp±da- dhamma½. “Ya½ adosapakata½ kamma½ …pe… ya½ amohapakata½ kamma½ amo- haja½ amohanid±na½ amohasamudaya½, mohe vigate eva½ ta½ kamma½ pah²na½ hoti …pe… ±yati½ anupp±dadhamma½. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi nid±- n±ni kamm±na½ samuday±y±”ti. “Lobhaja½ dosajañceva ‚, mohajañc±paviddasu; ya½ tena pakata½ kamma½, appa½ v± yadi v± bahu½; idheva ta½ vedaniya½, vatthu añña½ na vijjati. “Tasm± lobhañca dosañca, mohajañc±pi viddasu; vijja½ upp±daya½ bhikkhu, sabb± duggatiyo jahe”ti. catuttha½;

5. Hatthakasutta½

35. Eva½ me suta½– eka½ samaya½ bhagav± ±¼aviya½ viharati gomagge si½sap±vane paººasanthare. Atha kho hatthako ±¼avako jaªgh±vih±ra½ anuca- ªkamam±no anuvicaram±no addasa bhagavanta½ gomagge si½sap±vane paººa- santhare nisinna½. Disv± yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhaga- vanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho hatthako ±¼avako bhagavanta½ etadavoca– “kacci, bhante, bhagav± sukhamasayitth±”ti? “Eva½ (1.01 kum±ra, sukhamasayittha½. Ye ca pana loke ½ senti, aha½ tesa½ aññataro”- ti. “S²t±, bhante, hemantik± ratti, antaraµµhako himap±tasamayo, khar± gokaºµaka- hat± bh³mi, tanuko paººasantharo, vira¼±ni rukkhassa patt±ni, s²t±ni k±s±y±ni vatth±ni, s²to ca verambho v±to v±yati. Atha ca pana bhagav± evam±ha– ‘eva½, kum±ra, sukhamasayittha½. Ye ca pana loke sukha½ senti, aha½ tesa½ aññataro’”- ti. “Tena hi, kum±ra, taññevettha paµipucchiss±mi. Yath± te khameyya tath± na½ by±kareyy±si. Ta½ ki½ maññasi, kum±ra, idhassa gahapatissa v± gahapatipu- ttassa v± k³µ±g±ra½ ullitt±valitta½ niv±ta½ phusitagga¼a½ pihitav±tap±na½. Tatrassa pallaªko gonakatthato paµikatthato paµalikatthato kadalimigapavarapa- ccattharaºo ‚ sa-uttaracchado ubhato lohitak³padh±no; telappad²po cettha jh±yeyya ‚; catasso ca ‚ paj±patiyo man±p±man±pena paccupaµµhit± assu. Ta½ ki½ maññasi, kum±ra, sukha½ v± so sayeyya no v±? Katha½ v± te ettha hot²”ti? “Sukha½ so, bhante, sayeyya. Ye ca pana loke sukha½ senti, so tesa½ aññataro”- ti. “Ta½ ki½ maññasi, kum±ra, api nu tassa gahapatissa v± gahapatiputtassa v± uppajjeyyu½ r±gaj± pari¼±h± k±yik± v± cetasik± v± yehi so r±gajehi pari¼±hehi pari¹ayham±no dukkha½ sayeyy±”ti? “Eva½, bhante”ti. “Yehi kho so, kum±ra, gahapati v± gahapatiputto v± r±gajehi pari¼±hehi pari¹a- yham±no dukkha½ sayeyya, so r±go tath±gatassa pah²no ucchinnam³lo t±l±va- tthukato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±dadhammo. Tasm±ha½ sukhamasa- yittha½. “Ta½ ki½ maññasi, kum±ra, api nu tassa gahapatissa v± gahapatiputtassa v± uppajjeyyu½ dosaj± pari¼±h± …pe… mohaj± pari¼±h± k±yik± v± cetasik± v± yehi so mohajehi pari¼±hehi pari¹ayham±no dukkha½ sayeyy±”ti? “Eva½, bhante”ti. “Ye (1.0137) hi kho so, kum±ra, gahapati v± gahapatiputto v± mohajehi pari¼±- hehi pari¹ayham±no dukkha½ sayeyya, so moho tath±gatassa pah²no ucchinna- m³lo t±l±vatthukato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±dadhammo. Tasm±ha½ sukha- masayitthan”ti. ‚ “Sabbad± ve sukha½ seti, br±hmaºo parinibbuto; yo na limpati ‚ k±mesu, s²tibh³to nir³padhi. “Sabb± ±sattiyo chetv±, vineyya hadaye dara½; upasanto sukha½ seti, santi½ pappuyya cetaso”ti. pañcama½;

6. Devad³tasutta½

36. “T²ºim±ni, bhikkhave, devad³t±ni. Katam±ni t²ºi? Idha, bhikkhave, ekacco k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati. So k±yena duccarita½ caritv±, v±c±ya duccarita½ caritv±, manas± duccarita½ caritv± k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upa- pajjati. Tamena½, bhikkhave, nirayap±l± n±n±b±h±su gahetv± yamassa rañño dassenti– ‘aya½, deva, puriso amatteyyo apetteyyo as±mañño abrahmañño, na kule jeµµh±pac±y². Imassa devo daº¹a½ paºet³’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± paµhama½ devad³ta½ samanuyuñjati sama- nug±hati samanubh±sati– ‘ambho, purisa, na tva½ addasa manussesu paµhama½ devad³ta½ p±tubh³tan’ti? So evam±ha– ‘n±ddasa½, bhante’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho purisa, na tva½ addasa manussesu itthi½ v± purisa½ v± ±s²tika½ v± n±vutika½ v± vassasatika½ v± ‚ j±tiy± jiººa½ gop±nasivaªka½ bhogga½ daº¹apar±yaºa½ ‚ pavedham±na½ gacchanta½ ±tura½ gatayobbana½ khaº¹adanta½ palitakesa½ vil³na½ khallita- sira½ ‚ valita½ tilak±hatagattan’ti? So evam±ha– ‘addasa½, bhante’”ti. “Tamena½ (1.0138), bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho, purisa, tassa te viññussa sato mahallakassa na etadahosi– ahampi khomhi jar±dhammo jara½ anat²to, hand±ha½ kaly±ºa½ karomi, k±yena v±c±ya manas±’ti? So evam±ha– ‘n±sakkhissa½, bhante. Pam±dassa½, bhante’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho, purisa, pam±dat±ya ‚ na kaly±ºamak±si k±yena v±c±ya manas±. Taggha tva½ ‚, ambho purisa, tath± kari- ssanti yath± ta½ ‚ pamatta½. Ta½ kho pana te eta½ ‚ p±pakamma½ ‚ neva m±tar± kata½, na pitar± kata½, na bh±tar± kata½, na bhaginiy± kata½, na mitt±- maccehi kata½, na ñ±tis±lohitehi kata½, na devat±hi kata½, na samaºabr±hma- ºehi kata½; atha kho tay±veta½ p±pakamma½ kata½, tvaññevetassa vip±ka½ paµisa½vedissas²’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± paµhama½ devad³ta½ samanuyuñjitv± sama- nug±hitv± samanubh±sitv±, dutiya½ devad³ta½ samanuyuñjati samanug±hati samanubh±sati– ‘ambho purisa, na tva½ addasa manussesu dutiya½ devad³ta½ p±tubh³tan’ti? So evam±ha– ‘n±ddasa½, bhante’ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho purisa, na tva½ addasa manussesu itthi½ v± purisa½ v± ±b±dhika½ dukkhita½ b±¼hagil±na½, sake muttakar²se palipanna½ sem±na½, aññehi vuµµh±piyam±na½, aññehi sa½vesiyam±nan’ti? So evam±ha– ‘addasa½, bhante’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho purisa, tassa te viññussa sato mahallakassa na etadahosi– ahampi khomhi by±dhidhammo by±dhi½ anat²to, hand±ha½ kaly±ºa½ karomi k±yena v±c±ya manas±’ti? So evam±ha– ‘n±sa- kkhissa½, bhante. Pam±dassa½, bhante’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho purisa, pam±dat±ya na kaly±ºamak±si k±yena v±c±ya manas±. Taggha tva½, ambho purisa, tath± kari- ssanti yath± ta½ pamatta½. Ta½ kho pana te eta½ p±pakamma½ neva m±tar± kata½, na pitar± kata½, na bh±tar± kata½, na bhaginiy± kata½, na mitt±maccehi (1.0 kata½, na ñ±tis±lohitehi kata½, na devat±hi kata½, na samaºabr±hmaºehi kata½; atha kho tay±veta½ p±pakamma½ kata½. Tvaññevetassa vip±ka½ paµisa½vedi- ssas²’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± dutiya½ devad³ta½ samanuyuñjitv± samanu- g±hitv± samanubh±sitv±, tatiya½ devad³ta½ samanuyuñjati samanug±hati sama- nubh±sati– ‘ambho purisa, na tva½ addasa manussesu tatiya½ devad³ta½ p±tu- bh³tan’ti? So evam±ha– ‘n±ddasa½, bhante’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho purisa, na tva½ addasa manussesu itthi½ v± purisa½ v± ek±hamata½ v± dv²hamata½ v± t²hamata½ v± uddhum±taka½ vin²laka½ vipubbakaj±tan’ti? So evam±ha– ‘addasa½, bhante’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho purisa, tassa te viññussa sato mahallakassa na etadahosi– ahampi khomhi maraºadhammo maraºa½ ana- t²to, hand±ha½ kaly±ºa½ karomi k±yena v±c±ya manas±’ti? So evam±ha– ‘n±sa- kkhissa½, bhante. Pam±dassa½, bhante’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± evam±ha– ‘ambho purisa, pam±dat±ya na kaly±ºamak±si k±yena v±c±ya manas±. Taggha tva½, ambho purisa, tath± kari- ssanti yath± ta½ pamatta½. Ta½ kho pana te eta½ p±pakamma½ neva m±tar± kata½, na pitar± kata½, na bh±tar± kata½, na bhaginiy± kata½, na mitt±maccehi kata½, na ñ±tis±lohitehi kata½, na devat±hi kata½, na samaºabr±hmaºehi kata½; atha kho tay±veta½ p±pakamma½ kata½. Tvaññevetassa vip±ka½ paµisa½vedi- ssas²’”ti. “Tamena½, bhikkhave, yamo r±j± tatiya½ devad³ta½ samanuyuñjitv± samanu- g±hitv± samanubh±sitv± tuºh² hoti. Tamena½, bhikkhave, nirayap±l± pañcavidha- bandhana½ n±ma k±raºa½ karonti. Tatta½ ayokhila½ hatthe gamenti. Tatta½ ayokhila½ dutiyasmi½ hatthe gamenti. Tatta½ ayokhila½ p±de gamenti. Tatta½ ayokhila½ dutiyasmi½ p±de gamenti. Tatta½ ayokhila½ majjhe urasmi½ gamenti. So tattha dukkh± tibb± ‚ khar± kaµuk± vedan± vediyati, na ca t±va k±laªkaroti y±va na ta½ p±pakamma½ byant²hoti. “Tamena½ (1.0140), bhikkhave, nirayap±l± sa½vesetv± ‚ kudh±r²hi tacchanti. So tattha dukkh± tibb± khar± kaµuk± vedan± vediyati, na ca t±va k±laªkaroti y±va na ta½ p±pakamma½ byant²hoti. “Tamena½, bhikkhave, nirayap±l± uddha½p±da½ adhosira½ gahetv± v±s²hi tacchanti …pe… tamena½, bhikkhave, nirayap±l± rathe yojetv± ±ditt±ya bh³miy± sampajjalit±ya sajotibh³t±ya ‚ s±rentipi pacc±s±rentipi …pe… tamena½, bhikkhave, nirayap±l± mahanta½ aªg±rapabbata½ ±ditta½ sampajjalita½ sajoti- bh³ta½ ±ropentipi oropentipi …pe… tamena½, bhikkhave, nirayap±l± uddha½- p±da½ adhosira½ gahetv± tatt±ya lohakumbhiy± pakkhipanti, ±ditt±ya sampajjali- t±ya sajotibh³t±ya. So tattha pheºuddehaka½ paccam±no sakimpi uddha½ gacchati, sakimpi adho gacchati, sakimpi tiriya½ gacchati. So tattha dukkh± tibb± khar± kaµuk± vedan± vediyati, na ca t±va k±la½ karoti y±va na ta½ p±pakamma½ byant²hoti. Tamena½, bhikkhave, nirayap±l± mah±niraye pakkhipanti. So kho pana, bhikkhave, mah±nirayo– “Catukkaººo catudv±ro, vibhatto bh±gaso mito; ayop±k±rapariyanto, ayas± paµikujjito. “Tassa ayomay± bh³mi, jalit± tejas± yut±; samant± yojanasata½, pharitv± tiµµhati sabbad±”ti ‚. “Bh³tapubba½, bhikkhave, yamassa rañño etadahosi– ‘ye kira, bho, loke p±pa- k±ni kamm±ni karonti te evar³p± vividh± kammak±raº± kar²yanti. Aho vat±ha½ manussatta½ labheyya½, tath±gato ca loke uppajjeyya araha½ samm±sa- mbuddho, tañc±ha½ bhagavanta½ payirup±seyya½. So ca me bhagav± dhamma½ deseyya, tassa c±ha½ bhagavato dhamma½ ±j±neyyan’ti. Ta½ kho pan±ha½, bhikkhave, na aññassa samaºassa v± br±hmaºassa v± sutv± eva½ vad±mi, api ca kho, bhikkhave, yadeva me s±ma½ ñ±ta½ s±ma½ diµµha½ s±ma½ vidita½ tadev±ha½ vad±m²”ti. “Codit± (1.0141) devad³tehi, ye pamajjanti m±ºav±; te d²gharatta½ socanti, h²nak±y³pag± nar±. “Ye ca kho devad³tehi, santo sappuris± idha; codit± nappamajjanti, ariyadhamme kud±cana½. “Up±d±ne bhaya½ disv±, j±timaraºasambhave; anup±d± vimuccanti, j±timaraºasaªkhaye. “Te appamatt± ‚ sukhino ‚, diµµhadhamm±bhinibbut±. sabbaverabhay±t²t±, sabbadukkha½ upaccagun”ti. chaµµha½;

7. Catumah±r±jasutta½

37. “Aµµhamiya½, bhikkhave, pakkhassa catunna½ mah±r±j±na½ amacc± p±ri- sajj± ima½ loka½ anuvicaranti– ‘kacci bah³ manuss± manussesu matteyy± petteyy± s±maññ± brahmaññ± kule jeµµh±pac±yino ½ upavasanti paµij±- garonti puññ±ni karont²’ti. C±tuddasi½, bhikkhave, pakkhassa catunna½ mah±r±- j±na½ putt± ima½ loka½ anuvicaranti– ‘kacci bah³ manuss± manussesu matteyy± petteyy± s±maññ± brahmaññ± kule jeµµh±pac±yino uposatha½ upavasanti paµij±- garonti puññ±ni karont²’ti. Tadahu, bhikkhave, uposathe pannarase catt±ro mah±- r±j±no s±maññeva ima½ loka½ anuvicaranti– ‘kacci bah³ manuss± manussesu matteyy± petteyy± s±maññ± brahmaññ± kule jeµµh±pac±yino uposatha½ upava- santi paµij±garonti puññ±ni karont²’”ti. “Sace, bhikkhave, appak± honti manuss± manussesu matteyy± petteyy± s±maññ± brahmaññ± kule jeµµh±pac±yino uposatha½ upavasanti paµij±- garonti puññ±ni karonti. Tamena½, bhikkhave, catt±ro mah±r±j±no dev±na½ t±va- ti½s±na½ sudhamm±ya sabh±ya sannisinn±na½ sannipatit±na½ ±rocenti– ‘appak± kho, m±ris±, manuss± manussesu matteyy± petteyy± s±maññ± brahmaññ± kule jeµµh±pac±yino uposatha½ upavasanti paµij±garonti puññ±ni karo- nt²’ti. Tena kho, bhikkhave (1.0142), dev± t±vati½s± anattaman± honti– ‘dibb± vata, bho, k±y± parih±yissanti, parip³rissanti asurak±y±’”ti. “Sace pana, bhikkhave, bah³ honti manuss± manussesu matteyy± petteyy± s±maññ± brahmaññ± kule jeµµh±pac±yino uposatha½ upavasanti paµij±garonti puññ±ni karonti. Tamena½, bhikkhave, catt±ro mah±r±j±no dev±na½ t±vati½- s±na½ sudhamm±ya sabh±ya sannisinn±na½ sannipatit±na½ ±rocenti– ‘bah³ kho , m±ris±, manuss± manussesu matteyy± petteyy± s±maññ± brahmaññ± kule jeµµh±pac±yino uposatha½ upavasanti paµij±garonti puññ±ni karont²’ti. Tena, bhikkhave, dev± t±vati½s± attaman± honti– ‘dibb± vata, bho, k±y± parip³rissanti, parih±yissanti asurak±y±’”ti. “Bh³tapubba½, bhikkhave, sakko dev±namindo deve t±vati½se anunayam±no t±ya½ vel±ya½ ima½ g±tha½ abh±si– “C±tuddasi½ pañcadasi½, y± ca pakkhassa aµµham²; P±µih±riyapakkhañca, aµµhaªgasusam±gata½; uposatha½ upavaseyya, yopissa ‚ m±diso naro”ti. “S± kho panes±, bhikkhave, sakkena dev±namindena g±th± dugg²t± na sug²t± dubbh±sit± na subh±sit±. Ta½ kissa hetu? Sakko hi, bhikkhave, dev±namindo av²- tar±go av²tadoso av²tamoho. “Yo ca kho so, bhikkhave, bhikkhu araha½ kh²º±savo vusitav± brahmacariyo katakaraº²yo ohitabh±ro anuppattasadattho parikkh²ºabhavasa½yojano samma- daññ± vimutto, tassa kho eta½, bhikkhave, bhikkhuno ‚ kalla½ vacan±ya– “C±tuddasi½ pañcadasi½, y± ca pakkhassa aµµham²; p±µih±riyapakkhañca, aµµhaªgasusam±gata½; uposatha½ upavaseyya, yopissa m±diso naro”ti. “Ta½ (1.0143) kissa hetu? So hi, bhikkhave, bhikkhu v²tar±go v²tadoso v²tamo- ho”ti. Sattama½.

8. Dutiyacatumah±r±jasutta½

38. “Bh³tapubba½, bhikkhave, sakko dev±namindo deve t±vati½se anunaya- m±no t±ya½ vel±ya½ ima½ g±tha½ abh±si– “C±tuddasi½ pañcadasi½, y± ca pakkhassa aµµham²; p±µih±riyapakkhañca, aµµhaªgasusam±gata½; uposatha½ upavaseyya, yopissa m±diso naro”ti. “S± kho panes±, bhikkhave, sakkena dev±namindena g±th± dugg²t± na sug²t± dubbh±sit± na subh±sit±. Ta½ kissa hetu? Sakko hi, bhikkhave, dev±namindo apa- rimutto j±tiy± jar±ya maraºena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi up±y±- sehi, aparimutto dukkhasm±ti vad±mi. “Yo ca kho so, bhikkhave, bhikkhu araha½ kh²º±savo vusitav± katakaraº²yo ohitabh±ro anuppattasadattho parikkh²ºabhavasa½yojano sammadaññ± vimutto, tassa kho eta½, bhikkhave, bhikkhuno kalla½ vacan±ya– “C±tuddasi½ pañcadasi½, y± ca pakkhassa aµµham²; p±µih±riyapakkhañca, aµµhaªgasusam±gata½; uposatha½ upavaseyya, yopissa m±diso naro”ti. “Ta½ kissa hetu? So hi, bhikkhave, bhikkhu parimutto j±tiy± jar±ya maraºena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi up±y±sehi, parimutto dukkhasm±ti vad±- m²”ti. Aµµhama½.

9. Sukhum±lasutta½

39. “Sukhum±lo aha½, bhikkhave, paramasukhum±lo accantasukhum±lo. Mama suda½, bhikkhave, pitu nivesane pokkharaºiyo k±rit± honti. Ekattha suda½, bhikkhave, uppala½ vappati ‚, ekattha paduma½, ekattha puº¹ar²ka½, y±vadeva mamatth±ya. Na kho panass±ha½, bhikkhave, ak±sika½ candana½ dh±remi ‚. K±sika½ (1.0144), bhikkhave, su me ta½ veµhana½ hoti, k±sik± kañcuk±, k±sika½ niv±sana½, k±siko uttar±saªgo. Rattindiva½ ‚ kho pana me su ta½, bhikkhave, setacchatta½ dh±r²yati– ‘m± na½ phusi s²ta½ v± uºha½ v± tiºa½ v± rajo v± uss±vo v±’”ti. “Tassa mayha½, bhikkhave, tayo p±s±d± ahesu½– eko hemantiko, eko gimhiko, eko vassiko. So kho aha½, bhikkhave, vassike p±s±de vassike catt±ro m±se nippurisehi t³riyehi paric±rayam±no ‚ na heµµh±p±s±da½ oroh±mi. Yath± kho pana, bhikkhave, aññesa½ nivesane d±sakammakaraporisassa kaº±jaka½ bhojana½ d²yati bilaªgadutiya½, evamevassu me, bhikkhave, pitu nivesane d±sa- kammakaraporisassa s±lima½sodano d²yati. “Tassa mayha½, bhikkhave, evar³p±ya iddhiy± samann±gatassa evar³pena ca sukhum±lena etadahosi– ‘assutav± kho puthujjano attan± jar±dhammo sam±no jara½ anat²to para½ jiººa½ disv± aµµ²yati har±yati jigucchati att±na½yeva atisitv±, ahampi khomhi jar±dhammo jara½ anat²to. Ahañceva ‚ kho pana jar±dhammo sam±no jara½ anat²to para½ jiººa½ disv± aµµ²yeyya½ har±yeyya½ jiguccheyya½ na meta½ assa patir³pan’ti. Tassa mayha½, bhikkhave, iti paµisañcikkhato yo yobbane yobbanamado so sabbaso pah²yi. “Assutav± kho puthujjano attan± by±dhidhammo sam±no by±dhi½ anat²to para½ by±dhita½ disv± aµµ²yati har±yati jigucchati att±na½yeva atisitv±– ‘ahampi khomhi by±dhidhammo by±dhi½ anat²to, ahañceva kho pana by±dhidhammo sam±no by±dhi½ anat²to para½ by±dhika½ disv± aµµ²yeyya½ har±yeyya½ jigu- ccheyya½, na meta½ assa patir³pan’ti. Tassa mayha½, bhikkhave, iti paµisañci- kkhato yo ±rogye ±rogyamado so sabbaso pah²yi. “Assutav± kho puthujjano attan± maraºadhammo sam±no maraºa½ anat²to para½ mata½ disv± aµµ²yati har±yati jigucchati att±na½yeva atisitv±– ‘ahampi khomhi maraºadhammo, maraºa½ anat²to, aha½ ceva kho pana (1.0145) maraºa- dhammo sam±no maraºa½ anat²to para½ mata½ disv± aµµ²yeyya½ har±yeyya½ jiguccheyya½, na meta½ assa patir³pan’ti. Tassa mayha½, bhikkhave, iti paµisa- ñcikkhato yo j²vite j²vitamado so sabbaso pah²y²”ti. “Tayome, bhikkhave, mad±. Katame tayo? Yobbanamado, ±rogyamado, j²vita- mado. Yobbanamadamatto v±, bhikkhave, assutav± puthujjano k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati. So k±yena duccarita½ caritv±, v±c±ya duccarita½ caritv±, manas± duccarita½ caritv± k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapajjati. ¾rogyamada- matto v±, bhikkhave, assutav± puthujjano …pe… j²vitamadamatto v±, bhikkhave, assutav± puthujjano k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati. So k±yena duccarita½ caritv±, v±c±ya duccarita½ caritv±, manas± duccarita½ caritv± k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vini- p±ta½ niraya½ upapajjati. “Yobbanamadamatto v±, bhikkhave, bhikkhu sikkha½ paccakkh±ya h²n±y±va- ttati. ¾rogyamadamatto v±, bhikkhave, bhikkhu …pe… j²vitamadamatto v±, bhikkhave, bhikkhu sikkha½ paccakkh±ya h²n±y±vattat²”ti. “By±dhidhamm± jar±dhamm±, atho maraºadhammino; yath±dhamm± ‚ tath±sant±, jigucchanti puthujjan±. “Ahañce ta½ jiguccheyya½, eva½dhammesu p±ºisu; na meta½ patir³passa, mama eva½ vih±rino. “Soha½ eva½ viharanto, ñatv± dhamma½ nir³padhi½; ±rogye yobbanasmiñca, j²vitasmiñca ye mad±. “Sabbe made abhibhosmi ‚, nekkhamme daµµhu khemata½; tassa me ahu uss±ho, nibb±na½ abhipassato. “N±ha½ bhabbo etarahi, k±m±ni paµisevitu½; anivatti bhaviss±mi, brahmacariyapar±yaºo”ti. navama½;

10. ¾dhipateyyasutta½

40. “T²ºim±ni (1.0146), bhikkhave, ±dhipateyy±ni. Katam±ni t²ºi? Att±dhipa- teyya½, lok±dhipateyya½, dhamm±dhipateyya½. Katamañca, bhikkhave, att±dhi- pateyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu araññagato v± rukkham³lagato v± suññ±g±- ragato v± iti paµisañcikkhati– ‘na kho pan±ha½ c²varahetu ag±rasm± anag±riya½ pabbajito. Na piº¹ap±tahetu, na sen±sanahetu, na itibhav±bhavahetu ag±rasm± anag±riya½ pabbajito. Api ca khomhi otiººo j±tiy± jar±ya maraºena sokehi paride- vehi dukkhehi domanassehi up±y±sehi, dukkhotiººo dukkhapareto. Appeva n±ma imassa kevalassa dukkhakkhandhassa antakiriy± paññ±yeth±ti. Ahañceva kho pana y±disake ‚ k±me oh±ya ag±rasm± anag±riya½ pabbajito t±disake v± ‚ k±me pariyeseyya½ tato v± ‚ p±piµµhatare, na meta½ patir³pan’ti. So iti paµisañci- kkhati– ‘±raddha½ kho pana me v²riya½ bhavissati asall²na½, upaµµhit± sati asa- mmuµµh±, passaddho k±yo as±raddho, sam±hita½ citta½ ekaggan’ti. So att±na½- yeva adhipati½ karitv± akusala½ pajahati, kusala½ bh±veti, s±vajja½ pajahati, anavajja½ bh±veti, suddha½ att±na½ pariharati. Ida½ vuccati, bhikkhave, att±dhi- pateyya½. “Katamañca, bhikkhave, lok±dhipateyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu arañña- gato v± rukkham³lagato v± suññ±g±ragato v± iti paµisañcikkhati– ‘na kho pan±ha½ c²varahetu ag±rasm± anag±riya½ pabbajito. Na piº¹ap±tahetu, na sen±sanahetu, na itibhav±bhavahetu ag±rasm± anag±riya½ pabbajito. Api ca khomhi otiººo j±tiy± jar±ya maraºena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi up±y±sehi, dukkhotiººo dukkhapareto. Appeva n±ma imassa kevalassa dukkhakkhandhassa antakiriy± paññ±yeth±’ti. Ahañceva kho pana eva½ pabbajito sam±no k±mavi- takka½ v± vitakkeyya½, by±p±davitakka½ v± vitakkeyya½, vihi½s±vitakka½ v± vitakkeyya½, mah± kho pan±ya½ lokasanniv±so. Mahantasmi½ kho pana lokasa- nniv±se santi samaºabr±hmaº± iddhimanto dibbacakkhuk± paracittaviduno. Te d³ratopi passanti, ±sann±pi na dissanti, cetas±pi citta½ paj±nanti ‚. Tepi ma½ eva½ j±neyyu½– ‘passatha, bho, ima½ kulaputta½ (1.0147) saddh± ag±rasm± anag±- riya½ pabbajito sam±no vokiººo viharati p±pakehi akusalehi dhammeh²’ti. Deva- t±pi kho santi iddhimantiniyo dibbacakkhuk± paracittaviduniyo. T± d³ratopi passanti, ±sann±pi na dissanti, cetas±pi citta½ j±nanti. T±pi ma½ eva½ j±neyyu½– ‘passatha, bho, ima½ kulaputta½ saddh± ag±rasm± anag±riya½ pabbajito sam±no vokiººo viharati p±pakehi akusalehi dhammeh²’ti. So iti paµisañcikkhati– ‘±raddha½ kho pana me v²riya½ bhavissati asall²na½, upaµµhit± sati asammuµµh±, passaddho k±yo as±raddho, sam±hita½ citta½ ekaggan’ti. So loka½yeva adhi- pati½ karitv± akusala½ pajahati, kusala½ bh±veti, s±vajja½ pajahati, anavajja½ bh±veti, suddha½ att±na½ pariharati. Ida½ vuccati, bhikkhave, lok±dhipateyya½. “Katamañca, bhikkhave, dhamm±dhipateyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu ara- ññagato v± rukkham³lagato v± suññ±g±ragato v± iti paµisañcikkhati– ‘na kho pan±ha½ c²varahetu ag±rasm± anag±riya½ pabbajito. Na piº¹ap±tahetu, na sen±- sanahetu, na itibhav±bhavahetu ag±rasm± anag±riya½ pabbajito. Api ca khomhi otiººo j±tiy± jar±ya maraºena sokehi paridevehi dukkhehi domanassehi up±y±- sehi, dukkhotiººo dukkhapareto. Appeva n±ma imassa kevalassa dukkhakkha- ndhassa antakiriy± paññ±yeth±ti. Sv±kkh±to bhagavat± dhammo sandiµµhiko ak±- liko ehipassiko opaneyyiko paccatta½ veditabbo viññ³h²ti. Santi kho pana me sabrahmac±r² j±na½ passa½ viharanti. Ahañceva kho pana eva½ sv±kkh±te dhammavinaye pabbajito sam±no kus²to vihareyya½ pamatto, na meta½ assa patir³pan’ti. So iti paµisañcikkhati– ‘±raddha½ kho pana me v²riya½ bhavissati asa- ll²na½, upaµµhit± sati asammuµµh±, passaddho k±yo as±raddho, sam±hita½ citta½ ekaggan’ti. So dhamma½yeva adhipati½ karitv± akusala½ pajahati, kusala½ bh±veti, s±vajja½ pajahati, anavajja½ bh±veti, suddha½ att±na½ pariharati. Ida½ vuccati, bhikkhave, dhamm±dhipateyya½. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi ±dhipateyy±- n²”ti. “Natthi loke raho n±ma, p±pakamma½ pakubbato; att± te purisa j±n±ti, ½ v± yadi v± mus±. “Kaly±ºa½ (1.0148) vata bho sakkhi, att±na½ atimaññasi; yo santa½ attani p±pa½, att±na½ parig³hasi. “Passanti dev± ca tath±gat± ca, lokasmi½ b±la½ visama½ caranta½; tasm± hi att±dhipateyyako ca ‚, lok±dhipo ca nipako ca jh±y². “Dhamm±dhipo ca anudhammac±r², na h²yati saccaparakkamo muni; pasayha m±ra½ abhibhuyya antaka½, yo ca phus² j±tikkhaya½ padh±nav±; so t±diso lokavid³ sumedho, sabbesu dhammesu atammayo mun²”ti. dasama½;

Devad³tavaggo catuttho.

Tassudd±na½– Brahma ±nanda s±riputto, nid±na½ hatthakena ca; d³t± duve ca r±j±no, sukhum±l±dhipateyyena c±ti.

5. C³¼avaggo

1. Sammukh²bh±vasutta½

41. “Tiººa½, bhikkhave, sammukh²bh±v± saddho kulaputto bahu½ puñña½ pasavati. Katamesa½ tiººa½? Saddh±ya, bhikkhave, sammukh²bh±v± saddho kulaputto bahu½ puñña½ pasavati. Deyyadhammassa, bhikkhave, sammukh²- bh±v± saddho kulaputto bahu½ puñña½ pasavati. Dakkhiºeyy±na½, bhikkhave, sammukh²bh±v± saddho kulaputto bahu½ puñña½ pasavati. Imesa½ kho, bhikkhave, tiººa½ sammukh²bh±v± saddho kulaputto bahu½ puñña½ pasavat²”ti. Paµhama½.

2. Tiµh±nasutta½

42. “T²hi (1.0149), bhikkhave, µh±nehi saddho pasanno veditabbo. Katamehi t²hi? S²lavant±na½ dassanak±mo hoti, saddhamma½ sotuk±mo hoti, vigatamala- maccherena cetas± ag±ra½ ajjh±vasati muttac±go payatap±ºi vossaggarato y±ca- yogo d±nasa½vibh±garato. Imehi kho, bhikkhave, t²hi µh±nehi saddho pasanno veditabbo”. “Dassanak±mo s²lavata½, saddhamma½ sotumicchati; vinaye maccheramala½, sa ve saddhoti vuccat²”ti. dutiya½;

3. Atthavasasutta½

43. “Tayo, bhikkhave, atthavase sampassam±nena alameva paresa½ dhamma½ desetu½. Katame tayo? Yo dhamma½ deseti so atthappaµisa½ved² ca hoti dhammappaµisa½ved² ca. Yo dhamma½ suº±ti so atthappaµisa½ved² ca hoti dhammappaµisa½ved² ca. Yo ceva dhamma½ deseti yo ca dhamma½ suº±ti ubho atthappaµisa½vedino ca honti dhammappaµisa½vedino ca. Ime kho, bhikkhave, tayo atthavase sampassam±nena alameva paresa½ dhamma½ desetun”ti. Tatiya½.

4. Kath±pavattisutta½

44. “T²hi, bhikkhave, µh±nehi kath± pavattin² hoti. Katamehi t²hi? Yo dhamma½ deseti so atthappaµisa½ved² ca hoti dhammappaµisa½ved² ca. Yo dhamma½ suº±ti so atthappaµisa½ved² ca hoti dhammappaµisa½ved² ca. Yo ceva dhamma½ deseti yo ca dhamma½ suº±ti ubho atthappaµisa½vedino ca honti dhammappaµi- sa½vedino ca. Imehi kho, bhikkhave, t²hi µh±nehi kath± pavattin² hot²”ti. Catuttha½.

5. Paº¹itasutta½

45. “T²ºim±ni, bhikkhave, paº¹itapaññatt±ni sappurisapaññatt±ni. Katam±ni t²ºi? D±na½, bhikkhave, paº¹itapaññatta½ sappurisapaññatta½. Pabbajj±, bhikkhave (1.0150), paº¹itapaññatt± sappurisapaññatt±. M±t±pit³na½, bhikkhave, upaµµh±na½ paº¹itapaññatta½ sappurisapaññatta½. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi paº¹itapaññatt±ni sappurisapaññatt±n²”ti. “Sabbhi d±na½ upaññatta½, ahi½s± sa½yamo damo; m±t±pitu upaµµh±na½, sant±na½ brahmac±rina½. “Sata½ et±ni µh±n±ni, y±ni sevetha paº¹ito; ariyo dassanasampanno, sa loka½ bhajate sivan”ti. pañcama½;

6. S²lavantasutta½

46. “Ya½, bhikkhave, s²lavanto pabbajit± g±ma½ v± nigama½ v± upaniss±ya viharanti. Tattha manuss± t²hi µh±nehi bahu½ puñña½ pasavanti. Katamehi t²hi? K±yena, v±c±ya, manas±. Ya½, bhikkhave, s²lavanto pabbajit± g±ma½ v± nigama½ v± upaniss±ya viharanti. Tattha manuss± imehi t²hi µh±nehi bahu½ puñña½ pasavant²”ti. Chaµµha½.

7. Saªkhatalakkhaºasutta½

47. “T²ºim±ni, bhikkhave, saªkhatassa saªkhatalakkhaº±ni. Katam±ni t²ºi? Upp±do paññ±yati, vayo paññ±yati, µhitassa aññathatta½ paññ±yati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi saªkhatassa saªkhatalakkhaº±n²”ti. Sattama½.

8. Asaªkhatalakkhaºasutta½

48. “T²ºim±ni, bhikkhave, asaªkhatassa asaªkhatalakkhaº±ni. Katam±ni t²ºi? Na upp±do paññ±yati, na vayo paññ±yati, na µhitassa aññathatta½ paññ±yati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi asaªkhatassa asaªkhatalakkhaº±n²”ti. Aµµhama½.

9. Pabbatar±jasutta½

49. “Himavanta½, bhikkhave, pabbatar±ja½ niss±ya mah±s±l± t²hi va¹¹h²hi va¹¹hanti. Katam±hi t²hi? S±kh±pattapal±sena va¹¹hanti, tacapapaµik±ya va¹¹hanti (1.0151), pheggus±rena va¹¹hanti. Himavanta½, bhikkhave, pabbata- r±ja½ niss±ya mah±s±l± im±hi t²hi va¹¹h²hi va¹¹hanti. “Evameva½ kho, bhikkhave, saddha½ kulapati½ niss±ya anto jano t²hi va¹¹h²hi va¹¹hati. Katam±hi t²hi? Saddh±ya va¹¹hati, s²lena va¹¹hati, paññ±ya va¹¹hati. Saddha½, bhikkhave, kulapati½ niss±ya anto jano im±hi t²hi va¹¹h²hi va¹¹hat²”ti. “Yath±pi pabbato selo, araññasmi½ brah±vane; ta½ rukkh± upaniss±ya, va¹¹hante te vanappat². “Tatheva s²lasampanna½, saddha½ kulapati½ idha; upaniss±ya va¹¹hanti, puttad±r± ca bandhav±; amacc± ñ±tisaªgh± ca, ye cassa anuj²vino. “Ty±ssa s²lavato s²la½, c±ga½ sucarit±ni ca; passam±n±nukubbanti, attamattha½ ‚ vicakkhaº±. “Idha dhamma½ caritv±na, magga½ sugatig±mina½; nandino devalokasmi½, modanti k±mak±mino”ti. navama½;

10. ¾tappakaraº²yasutta½

50. “T²hi, bhikkhave, µh±nehi ±tappa½ karaº²ya½. Katamehi t²hi? Anuppa- nn±na½ p±pak±na½ akusal±na½ dhamm±na½ anupp±d±ya ±tappa½ karaº²ya½ , anuppann±na½ kusal±na½ dhamm±na½ upp±d±ya ±tappa½ karaº²ya½, uppa- nn±na½ s±r²rik±na½ vedan±na½ dukkh±na½ tibb±na½ khar±na½ kaµuk±na½ as±- t±na½ aman±p±na½ p±ºahar±na½ adhiv±san±ya ±tappa½ karaº²ya½. Imehi t²hi, bhikkhave, µh±nehi ±tappa½ karaº²ya½. “Yato kho, bhikkhave, bhikkhu anuppann±na½ p±pak±na½ akusal±na½ dhamm±na½ anupp±d±ya ±tappa½ karoti, anuppann±na½ kusal±na½ dhamm±na½ upp±d±ya ±tappa½ karoti, uppann±na½ s±r²rik±na½ vedan±na½ dukkh±na½ tibb±na½ khar±na½ kaµuk±na½ as±t±na½ aman±p±na½ p±ºaha- r±na½ adhiv±san±ya ±tappa½ (1.0152) karoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, bhikkhu ±t±p² nipako sato samm± dukkhassa antakiriy±y±”ti. Dasama½.

11. Mah±corasutta½

51. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato mah±coro sandhimpi chindati, nillo- pampi harati, ek±g±rikampi karoti, paripanthepi tiµµhati. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, mah±coro visamanissito ca hoti, gahananissito ca hoti, balavanissito ca hoti. Kathañca, bhikkhave, mah±coro visamanissito hoti? Idha, bhikkhave, mah±coro nad²vidugga½ v± nissito hoti pabbatavisama½ v±. Eva½ kho, bhikkhave, mah±coro visamanissito hoti. “Kathañca, bhikkhave, mah±coro gahananissito hoti? Idha, bhikkhave, mah±- coro tiºagahana½ v± nissito hoti, rukkhagahana½ v± rodha½ ‚ v± mah±vana- saº¹a½ v±. Eva½ kho, bhikkhave, mah±coro gahananissito hoti. “Kathañca, bhikkhave, mah±coro balavanissito hoti? Idha, bhikkhave, mah±- coro r±j±na½ v± r±jamah±matt±na½ v± nissito hoti. Tassa eva½ hoti– ‘sace ma½ koci kiñci vakkhati, ime me r±j±no v± r±jamah±matt± v± pariyodh±ya attha½ bhaºissant²’ti. Sace na½ koci kiñci ±ha, ty±ssa r±j±no v± r±jamah±matt± v± pariyo- dh±ya attha½ bhaºanti. Eva½ kho, bhikkhave, mah±coro balavanissito hoti. Ime kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato mah±coro sandhimpi chindati, nillo- pampi harati, ek±g±rikampi karoti, paripanthepi tiµµhati. “Evameva½ kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato p±pabhikkhu khata½ upa- hata½ att±na½ pariharati, s±vajjo ca hoti s±nuvajjo ca viññ³na½, bahuñca apuñña½ pasavati. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, p±pabhikkhu visamanissito ca hoti gahananissito ca balavanissito ca. “Kathañca, bhikkhave, p±pabhikkhu visamanissito hoti? Idha, bhikkhave, p±pa- bhikkhu visamena k±yakammena samann±gato hoti, visamena vac²kammena (1.015 samann±gato hoti, visamena manokammena samann±gato hoti. Eva½ kho, bhikkhave, p±pabhikkhu visamanissito hoti. “Kathañca, bhikkhave, p±pabhikkhu gahananissito hoti? Idha, bhikkhave, p±pa- bhikkhu micch±diµµhiko hoti, antagg±hik±ya diµµhiy± samann±gato hoti. Eva½ kho, bhikkhave, p±pabhikkhu gahananissito hoti. “Kathañca, bhikkhave, p±pabhikkhu balavanissito hoti? Idha, bhikkhave, p±pa- bhikkhu r±j±na½ v± r±jamah±matt±na½ v± nissito hoti. Tassa eva½ hoti– ‘sace ma½ koci kiñci vakkhati, ime me r±j±no v± r±jamah±matt± v± pariyodh±ya attha½ bhaºissant²’ti. Sace na½ koci kiñci ±ha, ty±ssa r±j±no v± r±jamah±matt± v± pariyo- dh±ya attha½ bhaºanti. Eva½ kho, bhikkhave, p±pabhikkhu balavanissito hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato p±pabhikkhu khata½ upa- hata½ att±na½ pariharati, s±vajjo ca hoti s±nuvajjo ca viññ³na½, bahuñca apuñña½ pasavat²”ti. Ek±dasama½.

C³¼avaggo pañcamo.

Tassudd±na½– Sammukh² µh±natthavasa½, pavatti paº¹ita s²lava½; saªkhata½ pabbat±tappa½, mah±corenek±das±ti ‚.

Paµhamo paºº±sako samatto.

2. Dutiyapaºº±saka½

(6) 1. br±hmaºavaggo

1. Paµhamadvebr±hmaºasutta½

52. Atha (1.0154) kho dve br±hmaº± jiºº± vuddh± mahallak± addhagat± vayo-a- nuppatt± v²savassasatik± j±tiy± yena bhagav± tenupasaªkami½su; upasaªka- mitv± bhagavat± saddhi½ sammodi½su. Sammodan²ya½ katha½ s±raº²ya½ v²ti- s±retv± ekamanta½ nis²di½su. Ekamanta½ nisinn± kho te br±hmaº± bhaga- vanta½ etadavocu½– “mayamassu, bho gotama, br±hmaº± jiºº± vuddh± maha- llak± addhagat± vayo-anuppatt± v²savassasatik± j±tiy±; te camh± akatakaly±º± akatakusal± akatabh²rutt±º±. Ovadatu no bhava½ gotamo, anus±satu no bhava½ gotamo ya½ amh±ka½ assa d²gharatta½ hit±ya sukh±y±”ti. “Taggha tumhe, br±hmaº±, jiºº± vuddh± mahallak± addhagat± vayo-anuppatt± v²savassasatik± j±tiy±; te cattha akatakaly±º± akatakusal± akatabh²rutt±º±. Upa- n²yati kho aya½, br±hmaº±, loko jar±ya by±dhin± maraºena. Eva½ upan²yam±ne kho, br±hmaº±, loke jar±ya by±dhin± maraºena, yo idha k±yena sa½yamo v±c±ya sa½yamo manas± sa½yamo, ta½ tassa petassa t±ºañca leºañca d²pañca sara- ºañca par±yaºañc±”ti. “Upan²yati j²vitamappam±yu, jar³pan²tassa na santi t±º±; eta½ bhaya½ maraºe pekkham±no, puññ±ni kayir±tha sukh±vah±ni. “Yodha k±yena sa½yamo, v±c±ya uda cetas±; ta½ tassa petassa sukh±ya hoti, ya½ j²vam±no pakaroti puññan”ti. ‚ Paµhama½.

2. Dutiyadvebr±hmaºasutta½

53. Atha (1.0155) kho dve br±hmaº± jiºº± vuddh± mahallak± addhagat± vayo-a- nuppatt± v²savassasatik± j±tiy± yena bhagav± tenupasaªkami½su; upasaªka- mitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di½su. Ekamanta½ nisinn± kho te br±hmaº± bhagavanta½ etadavocu½– “mayamassu, bho gotama, br±hmaº± jiºº± vuddh± mahallak± addhagat± vayo-anuppatt± v²savassasatik± j±tiy±; te camh± akatakaly±º± akatakusal± akatabh²rutt±º±. Ovadatu no bhava½ gotamo, anus±satu no bhava½ gotamo ya½ amh±ka½ assa d²gharatta½ hit±ya sukh±- y±”ti. “Taggha tumhe, br±hmaº±, jiºº± vuddh± mahallak± addhagat± vayo-anuppatt± v²savassasatik± j±tiy±; te cattha akatakaly±º± akatakusal± akatabh²rutt±º±. ¾ditto kho aya½, br±hmaº±, loko jar±ya by±dhin± maraºena. Eva½ ±ditte kho, br±hmaº±, loke jar±ya by±dhin± maraºena, yo idha k±yena sa½yamo v±c±ya sa½yamo manas± sa½yamo, ta½ tassa petassa t±ºañca leºañca d²pañca sara- ºañca par±yaºañc±”ti. “¾dittasmi½ ag±rasmi½, ya½ n²harati bh±jana½; ta½ tassa hoti atth±ya, no ca ya½ tattha ¹ayhati. “Eva½ ±ditto kho ‚ loko, jar±ya maraºena ca. n²haretheva d±nena, dinna½ hoti sun²hata½ ‚. “Yodha k±yena sa½yamo, v±c±ya uda cetas±; ta½ tassa petassa sukh±ya hoti, ya½ j²vam±no pakaroti puññan”ti. dutiya½;

3. Aññatarabr±hmaºasutta½

54. Atha kho aññataro br±hmaºo yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªka- mitv± bhagavat± saddhi½ sammodi …pe… ekamanta½ nisinno kho so br±hmaºo (1.0156) bhagavanta½ etadavoca– “‘sandiµµhiko dhammo sandiµµhiko dhammo’ti, bho gotama, vuccati. Kitt±vat± nu kho, bho gotama, sandiµµhiko dhammo hoti ak±- liko ehipassiko opaneyyiko ‚ paccatta½ veditabbo viññ³h²”ti? “Ratto kho, br±hmaºa, r±gena abhibh³to pariy±dinnacitto attaby±b±dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. R±ge pah²ne nevattaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasika½ dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. (ratto kho …pe… k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati. R±ge pah²n± neva k±yena duccarita½ carati, na v±c±ya duccarita½ carati, na manas± duccarita½ carati. Ratto kho …pe… attatthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, paratthampi yath±- bh³ta½ nappaj±n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti. R±ge pah²ne atta- tthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, paratthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti.) ‚ Evampi kho, br±hmaºa, sandiµµhiko dhammo hoti …pe…. “Duµµho kho, br±hmaºa, dosena abhibh³to pariy±dinnacitto attaby±b±dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Dose pah²ne nevattaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasikampi ‚ dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Evampi kho, br±hmaºa, sandiµµhiko dhammo hoti …pe…. “M³¼ho kho, br±hmaºa, mohena abhibh³to pariy±dinnacitto attaby±b±dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Mohe pah²ne nevattaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasika½ dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti (1.0157). Eva½ kho, br±hmaºa, sandiµµhiko dhammo hoti ak±liko ehipassiko opaneyyiko paccatta½ veditabbo viññ³h²”ti. “Abhikkanta½, bho gotama, abhikkanta½, bho gotama! Seyyath±pi, bho gotama, nikkujjita½ v± ukkujjeyya, paµicchanna½ v± vivareyya, m³¼hassa v± magga½ ±ci- kkheyya, andhak±re v± telapajjota½ dh±reyya– ‘cakkhumanto r³p±ni dakkhant²’ti; evameva½ bhot± gotamena anekapariy±yena dhammo pak±sito. Es±ha½ bhavanta½ gotama½ saraºa½ gacch±mi dhammañca bhikkhusaªghañca. Up±- saka½ ma½ bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Tatiya½.

4. Paribb±jakasutta½

55. Atha kho aññataro br±hmaºaparibb±jako yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± …pe… ekamanta½ nisinno kho so br±hmaºaparibb±jako bhaga- vanta½ etadavoca– “‘sandiµµhiko dhammo sandiµµhiko dhammo’ti, bho gotama, vuccati. Kitt±vat± nu kho, bho gotama, sandiµµhiko dhammo hoti ak±liko ehipassiko opaneyyiko paccatta½ vedi- tabbo viññ³h²”ti? “Ratto kho, br±hmaºa, r±gena abhibh³to pariy±dinnacitto attaby±b±dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. R±ge pah²ne nevattaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. “Ratto kho, br±hmaºa, r±gena abhibh³to pariy±dinnacitto k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati. R±ge pah²ne neva k±yena duccarita½ carati, na v±c±ya duccarita½ carati, na manas± duccarita½ carati. “Ratto kho, br±hmaºa, r±gena abhibh³to pariy±dinnacitto attatthampi yath±- bh³ta½ nappaj±n±ti, paratthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, ubhayatthampi yath±- bh³ta½ nappaj±n±ti. R±ge pah²ne attatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti (1.0158), paratthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti. Evampi kho, br±hmaºa, sandiµµhiko dhammo hoti …pe…. “Duµµho kho, br±hmaºa, dosena …pe… m³¼ho kho, br±hmaºa, mohena abhi- bh³to pariy±dinnacitto attaby±b±dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhaya- by±b±dh±yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Mohe pah²ne nevattaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±- dh±yapi ceteti, na cetasika½ dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. “M³¼ho kho, br±hmaºa, mohena abhibh³to pariy±dinnacitto, k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati. Mohe pah²ne neva k±yena duccarita½ carati, na v±c±ya duccarita½ carati, na manas± duccarita½ carati. “M³¼ho kho, br±hmaºa, mohena abhibh³to pariy±dinnacitto attatthampi yath±- bh³ta½ nappaj±n±ti, paratthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, ubhayatthampi yath±- bh³ta½ nappaj±n±ti. Mohe pah²ne attatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, paratthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti. Eva½ kho, br±hmaºa, sandiµµhiko dhammo hoti ak±liko ehipassiko opaneyyiko paccatta½ veditabbo viññ³h²”ti. “Abhikkanta½, bho gotama …pe… up±saka½ ma½ bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Catuttha½.

5. Nibbutasutta½

56. Atha kho j±ºussoºi br±hmaºo yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªka- mitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho j±ºu- ssoºi br±hmaºo bhagavanta½ etadavoca– “‘sandiµµhika½ nibb±na½ sandiµµhika½ nibb±nan’ti, bho gotama, vuccati. Kitt±vat± nu kho, bho gotama, sandiµµhika½ nibb±na½ hoti ak±lika½ ehipassika½ opaneyyika½ paccatta½ veditabba½ viññ³- h²”ti? “Ratto (1.0159) kho, br±hmaºa, r±gena abhibh³to pariy±dinnacitto attaby±b±- dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, cetasi- kampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. R±ge pah²ne nevattaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasi- kampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Evampi kho, br±hmaºa, sandi- µµhika½ nibb±na½ hoti. “Duµµho kho, br±hmaºa …pe… m³¼ho kho, br±hmaºa, mohena abhibh³to pariy±- dinnacitto attaby±b±dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±- yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Mohe pah²ne neva- ttaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasika½ dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Evampi kho, br±hmaºa, sandiµµhika½ nibb±na½ hoti. “Yato kho aya½, br±hmaºa ‚, anavasesa½ r±gakkhaya½ paµisa½vedeti, anava- sesa½ dosakkhaya½ paµisa½vedeti, anavasesa½ mohakkhaya½ paµisa½vedeti; eva½ kho, br±hmaºa, sandiµµhika½ nibb±na½ hoti ak±lika½ ehipassika½ opane- yyika½ paccatta½ veditabba½ viññ³h²”ti. “Abhikkanta½, bho gotama …pe… up±- saka½ ma½ bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Pañcama½.

6. Palokasutta½

57. Atha kho aññataro br±hmaºamah±s±lo yena bhagav± tenupasaªkami …pe… ekamanta½ nisinno kho so br±hmaºamah±s±lo bhagavanta½ etadavoca– “suta½ meta½, bho gotama, pubbak±na½ br±hmaº±na½ vuddh±na½ mahalla- k±na½ ±cariyap±cariy±na½ bh±sam±n±na½– ‘pubbe suda½ ‚ aya½ loko av²ci maññe phuµo ahosi manussehi, kukkuµasa½p±tik± g±manigamar±jadh±niyo’ti. Ko nu kho, bho gotama, hetu ko paccayo yenetarahi manuss±na½ khayo hoti, tanutta½ paññ±yati, g±m±pi (1.0160) ag±m± honti, nigam±pi anigam± honti, naga- r±pi anagar± honti, janapad±pi ajanapad± hont²”ti? “Etarahi, br±hmaºa, manuss± adhammar±garatt± visamalobh±bhibh³t± micch±- dhammaparet±. Te adhammar±garatt± visamalobh±bhibh³t± micch±dhammapa- ret± tiºh±ni satth±ni gahetv± aññamañña½ ‚ j²vit± voropenti, tena bah³ manuss± k±la½ karonti. Ayampi kho, br±hmaºa, hetu aya½ paccayo yenetarahi manu- ss±na½ khayo hoti, tanutta½ paññ±yati, g±m±pi ag±m± honti, nigam±pi anigam± honti, nagar±pi anagar± honti, janapad±pi ajanapad± honti. “Puna capara½, br±hmaºa, etarahi manuss± adhammar±garatt± visamalobh±- bhibh³t± micch±dhammaparet±. Tesa½ adhammar±garatt±na½ visamalobh±bhi- bh³t±na½ micch±dhammaparet±na½ devo na samm±dh±ra½ anuppavecchati. Tena dubbhikkha½ hoti dussassa½ setaµµhika½ sal±k±vutta½. Tena bah³ manuss± k±la½ karonti. Ayampi kho, br±hmaºa, hetu aya½ paccayo yenetarahi manuss±na½ khayo hoti, tanutta½ paññ±yati, g±m±pi ag±m± honti, nigam±pi ani- gam± honti, nagar±pi anagar± honti, janapad±pi ajanapad± honti. “Puna capara½, br±hmaºa, etarahi manuss± adhammar±garatt± visamalobh±- bhibh³t± micch±dhammaparet±. Tesa½ adhammar±garatt±na½ visamalobh±bhi- bh³t±na½ micch±dhammaparet±na½ yakkh± v±¼e amanusse ossajjanti ‚, tena bah³ manuss± k±la½ karonti. Ayampi kho, br±hmaºa, hetu aya½ paccayo yeneta- rahi manuss±na½ khayo hoti, tanutta½ paññ±yati, g±m±pi ag±m± honti, nigam±pi anigam± honti, nagar±pi anagar± honti, janapad±pi ajanapad± hont²”ti. “Abhikkanta½, bho gotama …pe… up±saka½ ma½ bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Chaµµha½.

7. Vacchagottasutta½

58. Atha (1.0161) kho vacchagotto ‚ paribb±jako yena bhagav± tenupasa- ªkami; upasaªkamitv± bhagavat± saddhi½ sammodi. Sammodan²ya½ katha½ s±raº²ya½ v²tis±retv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho vacchagotto paribb±jako bhagavanta½ etadavoca– “suta½ meta½, bho gotama, samaºo gotamo evam±ha– ‘mayhameva d±na½ d±tabba½, n±ññesa½ d±na½ d±tabba½; mayhameva s±vak±na½ d±na½ d±tabba½, n±ññesa½ s±vak±na½ d±na½ d±tabba½; mayhameva dinna½ mahapphala½, n±ññesa½ dinna½ mahapphala½; mayhameva s±vak±na½ dinna½ mahapphala½, n±ññesa½ s±vak±na½ dinna½ mahapphalan’ti. Ye te, bho gotama, evam±ha½su ‘samaºo gotamo evam±ha mayhameva d±na½ d±tabba½, n±ññesa½ d±na½ d±tabba½. Mayhameva s±va- k±na½ d±na½ d±tabba½, n±ññesa½ s±vak±na½ d±na½ d±tabba½. Mayhameva dinna½ mahapphala½, n±ññesa½ dinna½ mahapphala½. Mayhameva s±va- k±na½ dinna½ mahapphala½, n±ññesa½ s±vak±na½ dinna½ mahapphalan’ti. Kacci te bhoto gotamassa vuttav±dino ca bhavanta½ gotama½ abh³tena abbh±- cikkhanti, dhammassa c±nudhamma½ by±karonti, na ca koci sahadhammiko v±d±nup±to ‚ g±rayha½ µh±na½ ±gacchati? Anabbhakkh±tuk±m± hi maya½ bhavanta½ gotaman”ti. “Ye te, vaccha, evam±ha½su– ‘samaºo gotamo evam±ha– mayhameva d±na½ d±tabba½ …pe… n±ññesa½ s±vak±na½ dinna½ mahapphalan’ti na me te vutta- v±dino. Abbh±cikkhanti ca pana ma½ ‚ asat± abh³tena. Yo kho, vaccha, para½ d±na½ dadanta½ v±reti so tiººa½ antar±yakaro hoti, tiººa½ p±ripanthiko. Kata- mesa½ tiººa½? D±yakassa puññantar±yakaro hoti, paµigg±hak±na½ l±bhantar±- yakaro hoti, pubbeva kho panassa att± khato ca hoti upahato ca. Yo kho, vaccha, para½ d±na½ dadanta½ v±reti so imesa½ tiººa½ antar±yakaro hoti, tiººa½ p±ri- panthiko. “Aha½ kho pana, vaccha, eva½ vad±mi– ye hi te candanik±ya v± oligalle v± p±º±, tatrapi yo th±lidhovana½ ‚ v± sar±vadhovana½ v± cha¹¹eti– ye (1.0162) tattha p±º± te tena y±pent³ti, tato nid±namp±ha½, vaccha, puññassa ±gama½ vad±mi. Ko pana v±do manussabh³te! Api c±ha½, vaccha, s²lavato dinna½ maha- pphala½ vad±mi, no tath± duss²lassa, so ca hoti pañcaªgavippah²no pañcaªgasa- mann±gato. “Katam±ni pañcaªg±ni pah²n±ni honti? K±macchando pah²no hoti, by±p±do pah²no hoti, thinamiddha½ pah²na½ hoti, uddhaccakukkucca½ pah²na½ hoti, vici- kicch± pah²n± hoti. Im±ni pañcaªg±ni vippah²n±ni honti. “Katamehi pañcahi aªgehi samann±gato hoti? Asekkhena s²lakkhandhena samann±gato hoti, asekkhena sam±dhikkhandhena samann±gato hoti, ase- kkhena paññ±kkhandhena samann±gato hoti, asekkhena vimuttikkhandhena samann±gato hoti, asekkhena vimuttiñ±ºadassanakkhandhena samann±gato hoti; imehi pañcahi aªgehi samann±gato hoti. Iti pañcaªgavippah²ne pañcaªgasa- mann±gate dinna½ mahapphalanti vad±m²”ti. “Iti kaºh±su set±su, rohiº²su har²su v±; kamm±s±su sar³p±su, gosu p±revat±su v±. “Y±su k±suci et±su, danto j±yati puªgavo; dhorayho balasampanno, kaly±ºajavanikkamo; tameva bh±re yuñjanti, n±ssa vaººa½ parikkhare. “Evameva½ manussesu, yasmi½ kasmiñci j±tiye; khattiye br±hmaºe vesse, sudde caº¹±lapukkuse. “Y±su k±suci et±su, danto j±yati subbato; dhammaµµho s²lasampanno, saccav±d² hir²mano. “Pah²naj±timaraºo, brahmacariyassa keval²; pannabh±ro visa½yutto, katakicco an±savo. “P±rag³ sabbadhamm±na½, anup±d±ya nibbuto; tasmi½yeva ‚ viraje khette, vipul± hoti dakkhiº±. “B±l± (1.0163) ca avij±nant±, dummedh± assut±vino; bahiddh± denti d±n±ni, na hi sante up±sare. “Ye ca sante up±santi, sappaññe dh²rasammate; saddh± ca nesa½ sugate, m³laj±t± patiµµhit±. “Devalokañca te yanti, kule v± idha j±yare; anupubbena nibb±na½, adhigacchanti paº¹it±”ti. sattama½;

8. Tikaººasutta½

59. Atha kho tikaººo br±hmaºo yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavat± saddhi½ …pe… ekamanta½ nisinno kho tikaººo br±hmaºo bhagavato sammukh± tevijj±na½ suda½ br±hmaº±na½ vaººa½ bh±sati– “evampi tevijj± br±hmaº±, itipi tevijj± br±hmaº±”ti. “Yath± katha½ pana, br±hmaºa, br±hmaº± br±hmaºa½ tevijja½ paññ±pent²”ti? “Idha, bho gotama, br±hmaºo ubhato suj±to hoti m±tito ca pitito ca, sa½suddhaga- haºiko y±va sattam± pit±mahayug±, akkhitto anupakkuµµho j±tiv±dena, ajjh±yako, mantadharo, tiººa½ ved±na½ p±rag³ sanighaº¹ukeµubh±na½ s±kkharappabhe- d±na½ itih±sapañcam±na½, padako, veyy±karaºo, lok±yatamah±purisalakkha- ºesu anavayoti. Eva½ kho, bho gotama, br±hmaº± tevijja½ paññ±pent²”ti. “Aññath± kho, br±hmaºa, br±hmaº± br±hmaºa½ tevijja½ paññapenti, aññath± ca pana ariyassa vinaye tevijjo hot²”ti. “Yath± katha½ pana, bho gotama, ariyassa vinaye tevijjo hoti? S±dhu me bhava½ gotamo tath± dhamma½ desetu yath± ari- yassa vinaye tevijjo hot²”ti. “Tena hi, br±hmaºa, suº±hi, s±dhuka½ manasi karohi; bh±siss±m²”ti. “Eva½, bho”ti kho tikaººo br±hmaºo bhagavato paccassosi. Bhagav± etadavoca– “Idha, br±hmaºa, bhikkhu vivicceva k±mehi vivicca akusalehi dhammehi savi- takka½ savic±ra½ vivekaja½ p²tisukha½ paµhama½ jh±na½ upasampajja viharati. Vitakkavic±r±na½ v³pasam± ajjhatta½ sampas±dana½ cetaso ekodibh±va½ avi- takka½ avic±ra½ sam±dhija½ p²tisukha½ dutiya½ jh±na½ upasampajja viharati. P²tiy± (1.0164) ca vir±g± upekkhako ca viharati sato ca sampaj±no, sukhañca k±yena paµisa½vedeti ya½ ta½ ariy± ±cikkhanti– ‘upekkhako satim± sukhavih±- r²’ti tatiya½ jh±na½ upasampajja viharati. Sukhassa ca pah±n± dukkhassa ca pah±n±, pubbeva somanassadomanass±na½ atthaªgam± adukkhamasukha½ upekkh±satip±risuddhi½ catuttha½ jh±na½ upasampajja viharati. “So eva½ sam±hite citte parisuddhe pariyod±te anaªgaºe vigat³pakkilese mudubh³te kammaniye µhite ±neñjappatte pubbeniv±s±nussatiñ±º±ya citta½ abhininn±meti. So anekavihita½ pubbeniv±sa½ anussarati, seyyathida½– ekampi j±ti½ dvepi j±tiyo tissopi j±tiyo catassopi j±tiyo pañcapi j±tiyo dasapi j±tiyo v²sampi j±tiyo ti½sampi j±tiyo catt±r²sampi j±tiyo paññ±sampi j±tiyo j±tisatampi j±tisahassampi j±tisatasahassampi, anekepi sa½vaµµakappe anekepi vivaµµakappe anekepi sa½vaµµavivaµµakappe– ‘amutr±si½ eva½n±mo eva½gotto eva½vaººo evam±h±ro eva½sukhadukkhappaµisa½ved² evam±yupariyanto, so tato cuto amutra udap±di½. Tatr±p±si½ eva½n±mo eva½gotto eva½vaººo evam±h±ro eva½sukhadukkhappaµisa½ved² evam±yupariyanto, so tato cuto idh³papanno’ti. Iti s±k±ra½ sa-uddesa½ anekavihita½ pubbeniv±sa½ anussarati. Ayamassa paµham± vijj± adhigat± hoti; avijj± vihat±, vijj± uppann±; tamo vihato, ±loko uppanno yath± ta½ appamattassa ±t±pino pahitattassa viharato. “So eva½ sam±hite citte parisuddhe pariyod±te anaªgaºe vigat³pakkilese mudubh³te kammaniye µhite ±neñjappatte satt±na½ cut³pap±tañ±º±ya citta½ abhininn±meti. So dibbena cakkhun± visuddhena atikkantam±nusakena satte passati cavam±ne upapajjam±ne h²ne paº²te suvaººe dubbaººe, sugate duggate yath±kamm³page satte paj±n±ti– ‘ime vata bhonto satt± k±yaduccaritena sama- nn±gat± …pe… manoduccaritena samann±gat± ariy±na½ upav±dak± micch±di- µµhik± micch±diµµhikammasam±d±n±, te k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapann±. Ime v± pana bhonto satt± k±yasucaritena samann±gat±, vac²sucaritena samann±gat±, manosucaritena samann±gat± (1.0165) ariy±na½ anupav±dak± samm±diµµhik± samm±diµµhikammasam±d±n±, te k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapann±’ti. Iti dibbena cakkhun± visuddhena atikkantam±nusakena satte passati cavam±ne upapajjam±ne h²ne paº²te suvaººe dubbaººe, sugate duggate yath±kamm³page satte paj±n±ti. Aya- massa dutiy± vijj± adhigat± hoti; avijj± vihat±, vijj± uppann±; tamo vihato, ±loko uppanno yath± ta½ appamattassa ±t±pino pahitattassa viharato. “So eva½ sam±hite citte parisuddhe pariyod±te anaªgaºe vigat³pakkilese mudubh³te kammaniye µhite ±neñjappatte ±sav±na½ khayañ±º±ya citta½ abhini- nn±meti. So ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhasamudayo’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘ime ±sav±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ ±savasamudayo’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ ±savanirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti, ‘aya½ ±savanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±- n±ti. Tassa eva½ j±nato eva½ passato k±m±sav±pi citta½ vimuccati, bhav±sa- v±pi citta½ vimuccati, avijj±sav±pi citta½ vimuccati; vimuttasmi½ vimuttamiti ñ±ºa½ hoti. ‘Kh²º± j±ti, vusita½ brahmacariya½, kata½ karaº²ya½, n±para½ ittha- tt±y±’ti paj±n±ti. Ayamassa tatiy± vijj± adhigat± hoti; avijj± vihat±, vijj± uppann±; tamo vihato, ±loko uppanno yath± ta½ appamattassa ±t±pino pahitattassa vihara- to”ti. “Anucc±vacas²lassa, nipakassa ca jh±yino; citta½ yassa vas²bh³ta½, ekagga½ susam±hita½. “Ta½ ve tamonuda½ dh²ra½, tevijja½ maccuh±yina½; hita½ devamanuss±na½, ±hu sabbappah±yina½. “T²hi vijj±hi sampanna½, asamm³¼havih±rina½; buddha½ antimadehina½ ‚, ta½ namassanti gotama½. ‚ “Pubbeniv±sa½ (1.0166) yo ved², sagg±p±yañca passati; atho j±tikkhaya½ patto, abhiññ±vosito muni. “Et±hi t²hi vijj±hi, tevijjo hoti br±hmaºo; tamaha½ vad±mi tevijja½, n±ñña½ lapital±panan”ti. “Eva½ kho, br±hmaºa, ariyassa vinaye tevijjo hot²”ti. “Aññath±, bho gotama, br±hmaº±na½ tevijjo, aññath± ca pana ariyassa vinaye tevijjo hoti. Imassa ca pana, bho gotama, ariyassa vinaye tevijjassa br±hmaº±na½ tevijjo kala½ n±gghati so¼asi½”. “Abhikkanta½, bho gotama …pe… up±saka½ ma½ bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Aµµhama½.

9. J±ºussoºisutta½

60. Atha kho j±ºussoºi br±hmaºo yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªka- mitv± bhagavat± saddhi½ …pe… ekamanta½ nisinno kho j±ºussoºi br±hmaºo bhagavanta½ etadavoca– “yassassu, bho gotama, yañño v± saddha½ v± th±li- p±ko v± deyyadhamma½ v±, tevijjesu br±hmaºesu d±na½ dadeyy±”ti. “Yath± katha½ pana, br±hmaºa, br±hmaº± tevijja½ paññapent²”ti? “Idha kho, bho gotama, br±hmaºo ubhato suj±to hoti m±tito ca pitito ca sa½suddhagahaºiko y±va sattam± pit±mahayug± akkhitto anupakkuµµho j±tiv±dena, ajjh±yako manta- dharo, tiººa½ ved±na½ p±rag³ sanighaº¹ukeµubh±na½ s±kkharappabhed±na½ itih±sapañcam±na½, padako, veyy±karaºo, lok±yatamah±purisalakkhaºesu ana- vayoti. Eva½ kho, bho gotama, br±hmaº± tevijja½ paññapent²”ti. “Aññath± kho, br±hmaºa, br±hmaº± br±hmaºa½ tevijja½ paññapenti, aññath± ca pana ariyassa vinaye tevijjo hot²”ti. “Yath± katha½ pana, bho gotama, ariyassa vinaye tevijjo hoti? S±dhu me bhava½ gotamo tath± dhamma½ desetu yath± ari- yassa vinaye tevijjo hot²”ti. “Tena hi, br±hmaºa, suº±hi, s±dhuka½ manasi karohi; bh±siss±m²”ti (1.0167). “Eva½, bho”ti kho j±ºussoºi br±hmaºo bhagavato pacca- ssosi. Bhagav± etadavoca– “Idha pana, br±hmaºa, bhikkhu vivicceva k±mehi …pe… catuttha½ jh±na½ upa- sampajja viharati. “So eva½ sam±hite citte parisuddhe pariyod±te anaªgaºe vigat³pakkilese mudubh³te kammaniye µhite ±neñjappatte pubbeniv±s±nussatiñ±º±ya citta½ abhininn±meti. So anekavihita½ pubbeniv±sa½ anussarati, seyyathida½– ekampi j±ti½ dvepi j±tiyo …pe… iti s±k±ra½ sa-uddesa½ anekavihita½ pubbeniv±sa½ anussarati. Ayamassa paµham± vijj± adhigat± hoti; avijj± vihat±, vijj± uppann±; tamo vihato, ±loko uppanno yath± ta½ appamattassa ±t±pino pahitattassa viha- rato. “So eva½ sam±hite citte parisuddhe pariyod±te anaªgaºe vigat³pakkilese mudubh³te kammaniye µhite ±neñjappatte satt±na½ cut³pap±tañ±º±ya citta½ abhininn±meti. So dibbena cakkhun± visuddhena atikkantam±nusakena …pe… yath±kamm³page satte paj±n±ti. Ayamassa dutiy± vijj± adhigat± hoti; avijj± vihat±, vijj± uppann±; tamo vihato, ±loko uppanno yath± ta½ appamattassa ±t±pino pahi- tattassa viharato. “So eva½ sam±hite citte parisuddhe pariyod±te anaªgaºe vigat³pakkilese mudubh³te kammaniye µhite ±neñjappatte ±sav±na½ khayañ±º±ya citta½ abhini- nn±meti. So ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti …pe… ‘aya½ dukkhanirodha- g±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘ime ±sav±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti …pe… ‘aya½ ±savanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Tassa eva½ j±nato eva½ passato k±m±sav±pi citta½ vimuccati, bhav±sav±pi citta½ vimuccati, avijj±sav±pi citta½ vimuccati; vimuttasmi½ vimuttamiti ñ±ºa½ hoti. ‘Kh²º± j±ti, vusita½ brahmacariya½, kata½ karaº²ya½, n±para½ itthatt±y±’ti paj±n±ti. Aya- massa tatiy± vijj± adhigat± hoti; avijj± vihat±, vijj± uppann±; tamo vihato (1.0168), ±loko uppanno yath± ta½ appamattassa ±t±pino pahitattassa viharato”ti. “Yo s²labbatasampanno, pahitatto sam±hito; citta½ yassa vas²bh³ta½, ekagga½ susam±hita½. ‚ “Pubbeniv±sa½ yo ved², sagg±p±yañca passati; atho j±tikkhaya½ patto, abhiññ±vosito muni. “Et±hi t²hi vijj±hi, tevijjo hoti br±hmaºo; tamaha½ vad±mi tevijja½, n±ñña½ lapital±panan”ti. “Eva½ kho, br±hmaºa, ariyassa vinaye tevijjo hot²”ti. “Aññath±, bho gotama, br±hmaº±na½ tevijjo, aññath± ca pana ariyassa vinaye tevijjo hoti. Imassa ca, bho gotama, ariyassa vinaye tevijjassa br±hmaº±na½ tevijjo kala½ n±gghati so¼asi½”. “Abhikkanta½, bho gotama …pe… up±saka½ ma½ bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Navama½.

10. Saªg±ravasutta½

61. Atha kho saªg±ravo br±hmaºo yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªka- mitv± bhagavat± saddhi½ sammodi. Sammodan²ya½ katha½ s±raº²ya½ v²tis±- retv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho saªg±ravo br±hmaºo bhaga- vanta½ etadavoca– “mayamassu, bho gotama, br±hmaº± n±ma. Yañña½ yaj±- mapi yaj±pemapi. Tatra, bho gotama, yo ceva yajati ‚ yo ca yaj±peti sabbe te ane- kas±r²rika½ puññappaµipada½ paµipann± honti, yadida½ yaññ±dhikaraºa½. Yo pan±ya½, bho gotama, yassa v± tassa v± kul± ag±rasm± anag±riya½ pabbajito ekamatt±na½ dameti, ekamatt±na½ sameti, ekamatt±na½ parinibb±peti, evama- ss±ya½ ekas±r²rika½ puññappaµipada½ paµipanno hoti, yadida½ pabbajj±dhikara- ºan”ti. “Tena hi, br±hmaºa, taññevettha paµipucchiss±mi. Yath± te khameyya tath± na½ by±kareyy±si. Ta½ ki½ maññasi, br±hmaºa, idha tath±gato loke (1.0169) uppajjati araha½ samm±sambuddho vijj±caraºasampanno sugato lokavid³ anu- ttaro purisadammas±rathi satth± devamanuss±na½ buddho bhagav±. So eva- m±ha– ‘eth±ya½ maggo aya½ paµipad± yath±paµipanno aha½ anuttara½ brahma- cariyogadha½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavedemi; etha ‚, tumhepi tath± paµi- pajjatha, yath±paµipann± tumhepi anuttara½ brahmacariyogadha½ saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharissath±’ti. Iti ayañceva ‚ satth± dhamma½ deseti, pare ca tathatth±ya paµipajjanti, t±ni kho pana honti anek±nipi sat±ni anek±- nipi sahass±ni anek±nipi satasahass±ni. “Ta½ ki½ maññasi, br±hmaºa, icc±ya½ eva½ sante ekas±r²rik± v± puññappaµi- pad± hoti anekas±r²rik± v±, yadida½ pabbajj±dhikaraºan”ti? “Icc±yampi ‚, bho gotama, eva½ sante anekas±r²rik± puññappaµipad± hoti, yadida½ pabbajj±dhikara- ºan”ti. Eva½ vutte ±yasm± ±nando saªg±rava½ br±hmaºa½ etadavoca– “im±sa½ te, br±hmaºa, dvinna½ paµipad±na½ katam± paµipad± khamati appatthatar± ca appa- sam±rambhatar± ca mahapphalatar± ca mah±nisa½satar± c±”ti? Eva½ vutte saªg±ravo br±hmaºo ±yasmanta½ ±nanda½ etadavoca– “seyyath±pi bhava½ gotamo bhava½ c±nando. Ete me pujj±, ete me p±sa½s±”ti. Dutiyampi kho ±yasm± ±nando saªg±rava½ br±hmaºa½ etadavoca– “na kho ty±ha½, br±hmaºa, eva½ pucch±mi– ‘ke v± te pujj± ke v± te p±sa½s±’ti? Eva½ kho ty±ha½, br±hmaºa, pucch±mi– ‘im±sa½ te, br±hmaºa, dvinna½ paµipad±na½ katam± paµipad± khamati appatthatar± ca appasam±rambhatar± ca mahapphala- tar± ca mah±nisa½satar± c±’”ti? Dutiyampi kho saªg±ravo br±hmaºo ±ya- smanta½ ±nanda½ etadavoca– “seyyath±pi bhava½ gotamo bhava½ c±nando. Ete me pujj±, ete me p±sa½s±”ti. Tatiyampi kho ±yasm± ±nando saªg±rava½ br±hmaºa½ etadavoca– “na kho ty±ha½, br±hmaºa, eva½ pucch±mi– ‘ke v± te pujj± ke v± te p±sa½s±’ti? Eva½ kho ty±ha½, br±hmaºa, pucch±mi– ‘im±sa½ te, br±hmaºa, dvinna½ paµipad±na½ katam± paµipad± khamati appatthatar± ca appasam±rambhatar± ca mahapphala- tar± (1.0170) ca mah±nisa½satar± c±’”ti? Tatiyampi kho saªg±ravo br±hmaºo ±yasmanta½ ±nanda½ etadavoca– “seyyath±pi bhava½ gotamo bhava½ c±nando. Ete me pujj±, ete me p±sa½s±”ti. Atha kho bhagavato etadahosi– “y±va tatiyampi kho saªg±ravo br±hmaºo ±na- ndena sahadhammika½ pañha½ puµµho sa½s±deti ‚ no vissajjeti. Ya½n³n±ha½ parimoceyyan”ti. Atha kho bhagav± saªg±rava½ br±hmaºa½ etadavoca– “k± nvajja, br±hmaºa, r±jantepure r±japuris±na½ ‚ sannisinn±na½ sannipatit±na½ antar±kath± udap±d²”ti? “Aya½ khvajja, bho gotama, r±jantepure r±japuris±na½ sannisinn±na½ sannipatit±na½ antar±kath± udap±di– ‘pubbe suda½ appatar± ceva bhikkh³ ahesu½ bahutar± ca uttari manussadhamm± iddhip±µih±riya½ dassesu½; etarahi pana bahutar± ceva bhikkh³ appatar± ca uttari manussa- dhamm± iddhip±µih±riya½ dassent²’ti. Aya½ khvajja, bho gotama, r±jantepure r±ja- puris±na½ sannisinn±na½ sannipatit±na½ antar±kath± udap±d²”ti. ‚ “T²ºi kho im±ni, br±hmaºa, p±µih±riy±ni. Katam±ni t²ºi? Iddhip±µih±riya½, ±de- san±p±µih±riya½, anus±san²p±µih±riya½. Katamañca, br±hmaºa, iddhip±µih±riya½? Idha, br±hmaºa, ekacco anekavihita½ iddhividha½ paccanubhoti– ‘ekopi hutv± bahudh± hoti, bahudh±pi hutv± eko hoti; ±vibh±va½, tirobh±va½; tirokuµµa½ tirop±- k±ra½ tiropabbata½ asajjam±no gacchati, seyyath±pi ±k±se; pathaviy±pi ummujja- nimujja½ karoti, seyyath±pi udake; udakepi abhijjam±ne gacchati, seyyath±pi pathaviya½; ±k±sepi pallaªkena kamati, seyyath±pi pakkh² sakuºo; imepi candi- mas³riye eva½mahiddhike eva½mah±nubh±ve p±ºin± parimasati ‚ parimajjati, y±va brahmalok±pi k±yena vasa½ vatteti’. Ida½ vuccati, br±hmaºa, iddhip±µih±- riya½. “Katamañca, br±hmaºa, ±desan±p±µih±riya½? Idha, br±hmaºa, ekacco nimi- ttena ±disati– ‘evampi te mano, itthampi te mano, itipi te cittan’ti. So bahu½ cepi ±disati tatheva ta½ hoti, no aññath±. “Idha (1.0171) pana, br±hmaºa, ekacco na heva kho nimittena ±disati, api ca kho manuss±na½ v± amanuss±na½ v± devat±na½ v± sadda½ sutv± ±disati– ‘evampi te mano, itthampi te mano, itipi te cittan’ti. So bahu½ cepi ±disati tatheva ta½ hoti, no aññath±. “Idha pana, br±hmaºa, ekacco na heva kho nimittena ±disati napi manuss±na½ v± amanuss±na½ v± devat±na½ v± sadda½ sutv± ±disati, api ca kho vitakkayato vic±rayato vitakkavipph±rasadda½ sutv± ±disati– ‘evampi te mano, itthampi te mano, itipi te cittan’ti. So bahu½ cepi ±disati tatheva ta½ hoti, no aññath±. “Idha pana, br±hmaºa, ekacco na heva kho nimittena ±disati, napi manuss±na½ v± amanuss±na½ v± devat±na½ v± sadda½ sutv± ±disati, napi vitakkayato vic±ra- yato vitakkavipph±rasadda½ sutv± ±disati, api ca kho avitakka½ avic±ra½ sam±dhi½ sam±pannassa cetas± ceto paricca paj±n±ti– ‘yath± imassa bhoto manosaªkh±r± paºihit± imassa cittassa anantar± amu½ n±ma vitakka½ vitakke- ssat²’ti. So bahu½ cepi ±disati tatheva ta½ hoti, no aññath±. Ida½ vuccati, br±hmaºa, ±desan±p±µih±riya½. “Katamañca, br±hmaºa, anus±san²p±µih±riya½? Idha, br±hmaºa, ekacco eva- manus±sati– ‘eva½ vitakketha, m± eva½ vitakkayittha; eva½ manasi karotha, m± eva½ manas±kattha; ida½ pajahatha, ida½ upasampajja viharath±’ti. Ida½ vuccati, br±hmaºa, anus±san²p±µih±riya½. Im±ni kho, br±hmaºa, t²ºi p±µih±riy±ni. Imesa½ te, br±hmaºa, tiººa½ p±µih±riy±na½ katama½ p±µih±riya½ khamati abhi- kkantatarañca paº²tatarañc±”ti? “Tatra, bho gotama, yadida½ ‚ p±µih±riya½ idhekacco anekavihita½ iddhi- vidha½ paccanubhoti …pe… y±va br±hmalok±pi k±yena vasa½ vatteti, ida½, bho gotama, p±µih±riya½ yova ‚ na½ karoti sova ‚ na½ paµisa½vedeti, yova ‚ na½ karoti tasseva ‚ ta½ hoti. Ida½ me, bho gotama, p±µih±riya½ m±y±sahadhamma- r³pa½ viya kh±yati. “Yampida½ (1.0172), bho gotama, p±µih±riya½ idhekacco nimittena ±disati– ‘evampi te mano, itthampi te mano, itipi te cittan’ti, so bahu½ cepi ±disati tatheva ta½ hoti, no aññath±. Idha pana, bho gotama, ekacco na heva kho nimittena ±di- sati, api ca kho manuss±na½ v± amanuss±na½ v± devat±na½ v± sadda½ sutv± ±disati …pe… napi manuss±na½ v± amanuss±na½ v± devat±na½ v± sadda½ sutv± ±disati, api ca kho vitakkayato vic±rayato vitakkavipph±rasadda½ sutv± ±di- sati …pe… napi vitakkayato vic±rayato vitakkavipph±rasadda½ sutv± ±disati, api ca kho avitakka½ avic±ra½ sam±dhi½ sam±pannassa cetas± ceto paricca paj±- n±ti– ‘yath± imassa bhoto manosaªkh±r± paºihit± imassa cittassa anantar± amha½ n±ma vitakka½ vitakkessat²’ti, so bahu½ cepi ±disati tatheva ta½ hoti, no aññath±. Idampi, bho gotama, p±µih±riya½ yova na½ karoti sova na½ paµisa½ve- deti, yova na½ karoti tasseva ta½ hoti. Idampi me, bho gotama, p±µih±riya½ m±y±- sahadhammar³pa½ viya kh±yati. “Yañca kho ida½, bho gotama, p±µih±riya½ idhekacco eva½ anus±sati– ‘eva½ vitakketha, m± eva½ vitakkayittha; eva½ manasi karotha, m± eva½ manas±kattha; ida½ pajahatha, ida½ upasampajja viharath±’ti. Idameva, bho gotama, p±µih±riya½ khamati imesa½ tiººa½ p±µih±riy±na½ abhikkantatarañca paº²tatarañca. “Acchariya½, bho gotama, abbhuta½, bho gotama! Y±vasubh±sitamida½ bhot± gotamena imehi ca maya½ t²hi p±µih±riyehi samann±gata½ bhavanta½ gotama½ dh±rema. Bhavañhi gotamo anekavihita½ iddhividha½ paccanubhoti …pe… y±va brahmalok±pi k±yena vasa½ vatteti, bhavañhi gotamo avitakka½ avic±ra½ sam±dhi½ sam±pannassa cetas± ceto paricca paj±n±ti– ‘yath± imassa bhoto manosaªkh±r± paºihit± imassa cittassa anantar± amu½ n±ma vitakka½ vitakke- ssat²’ti. Bhavañhi gotamo evamanus±sati– ‘eva½ vitakketha, m± eva½ vitakka- yittha; eva½ manasi karotha, m± eva½ manas±kattha; ida½ pajahatha, ida½ upa- sampajja viharath±’”ti. “Addh± (1.0173) kho ty±ha½, br±hmaºa, ±sajja upan²ya v±c± bh±sit±; api ca ty±ha½ by±kariss±mi. Ahañhi, br±hmaºa, anekavihita½ iddhividha½ paccanu- bhomi …pe… y±va brahmalok±pi k±yena vasa½ vattemi. Ahañhi, br±hmaºa, avi- takka½ avic±ra½ sam±dhi½ sam±pannassa cetas± ceto paricca paj±n±mi– ‘yath± imassa bhoto manosaªkh±r± paºihit±, imassa cittassa anantar± amu½ n±ma vitakka½ vitakkessat²’ti. Ahañhi, br±hmaºa, evamanus±s±mi– ‘eva½ vitakketha, m± eva½ vitakkayittha; eva½ manasi karotha, m± eva½ manas±kattha; ida½ paja- hatha, ida½ upasampajja viharath±’”ti. “Atthi pana, bho gotama, añño ekabhikkhupi yo imehi t²hi p±µih±riyehi samann±- gato, aññatra bhot± gotamen±”ti? “Na kho, br±hmaºa, eka½yeva sata½ na dve sat±ni na t²ºi sat±ni na catt±ri sat±ni na pañca sat±ni, atha kho bhiyyova, ye ‚ bhikkh³ imehi t²hi p±µih±riyehi samann±gat±”ti. “Kaha½ pana, bho gotama, eta- rahi te bhikkh³ viharant²”ti? “Imasmi½yeva kho, br±hmaºa, bhikkhusaªghe”ti. “Abhikkanta½, bho gotama, abhikkanta½, bho gotama! Seyyath±pi bho gotama, nikkujjita½ v± ukkujjeyya, paµicchanna½ v± vivareyya, m³¼hassa v± magga½ ±ci- kkheyya, andhak±re v± telapajjota½ dh±reyya– ‘cakkhumanto r³p±ni dakkhant²’ti, evameva½ bhot± gotamena anekapariy±yena dhammo pak±sito. Es±ha½ bhavanta½ gotama½ saraºa½ gacch±mi, dhammañca bhikkhusaªghañca. Up±- saka½ ma½ bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Dasama½.

Br±hmaºavaggo paµhamo.

Tassudd±na½– Dve br±hmaº± caññataro, paribb±jakena nibbuta½; palokavaccho tikaººo, soºi saªg±ravena c±ti.

(7) 2. mah±vaggo

1. Titth±yatan±disutta½

62. “T²ºim±ni (1.0174), bhikkhave, titth±yatan±ni y±ni paº¹itehi samanuyuñjiya- m±n±ni ‚ samanug±hiyam±n±ni samanubh±siyam±n±ni parampi gantv± akiri- y±ya saºµhahanti. Katam±ni t²ºi? Santi, bhikkhave, eke samaºabr±hmaº± eva½v±- dino eva½diµµhino– ‘ya½ kiñc±ya½ purisapuggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhamasukha½ v± sabba½ ta½ pubbekatahet³’ti. Santi, bhikkhave, eke samaºabr±hmaº± eva½v±dino eva½diµµhino– ‘ya½ kiñc±ya½ puri- sapuggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhamasukha½ v± sabba½ ta½ issaranimm±nahet³’ti. Santi, bhikkhave, eke samaºabr±hmaº± eva½v±dino eva½diµµhino– ‘ya½ kiñc±ya½ purisapuggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhamasukha½ v± sabba½ ta½ ahetu-appaccay±’”ti. “Tatra, bhikkhave, ye te samaºabr±hmaº± eva½v±dino eva½diµµhino– ‘ya½ kiñc±ya½ purisapuggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhama- sukha½ v± sabba½ ta½ pubbekatahet³’ti, ty±ha½ upasaªkamitv± eva½ vad±mi– ‘sacca½ kira tumhe ±yasmanto eva½v±dino eva½diµµhino– ya½ kiñc±ya½ purisa- puggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhamasukha½ v± sabba½ ta½ pubbekatahet³’ti? Te ca me ‚ eva½ puµµh± ‘±m±’ti ‚ paµij±nanti. Ty±ha½ eva½ vad±mi– ‘tenah±yasmanto p±º±tip±tino bhavissanti pubbekatahetu, adinn±- d±yino bhavissanti pubbekatahetu, abrahmac±rino bhavissanti pubbekatahetu, mus±v±dino bhavissanti pubbekatahetu, pisuºav±c± bhavissanti pubbekatahetu, pharusav±c± bhavissanti pubbekatahetu, samphappal±pino bhavissanti pubbeka- tahetu, abhijjh±luno bhavissanti pubbekatahetu, by±pannacitt± bhavissanti pubbe- katahetu, micch±diµµhik± bhavissanti pubbekatahetu’”. “Pubbekata½ kho pana, bhikkhave, s±rato pacc±gacchata½ na hoti chando v± v±y±mo v± ida½ v± karaº²ya½ ida½ v± akaraº²yanti. Iti karaº²y±karaº²ye kho pana saccato thetato anupalabbhiyam±ne muµµhassat²na½ an±rakkh±na½ viha- rata½ na hoti paccatta½ sahadhammiko samaºav±do (1.0175). Aya½ kho me, bhikkhave, tesu samaºabr±hmaºesu eva½v±d²su eva½diµµh²su paµhamo sahadha- mmiko niggaho hoti. “Tatra, bhikkhave, ye te samaºabr±hmaº± eva½v±dino eva½diµµhino– ‘ya½ kiñc±ya½ purisapuggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhama- sukha½ v± sabba½ ta½ issaranimm±nahet³’ti, ty±ha½ upasaªkamitv± eva½ vad±mi– ‘sacca½ kira tumhe ±yasmanto eva½v±dino evadiµµhino– ya½ kiñc±ya½ purisapuggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhamasukha½ v± sabba½ ta½ issaranimm±nahet³’ti? Te ca me eva½ puµµh± ‘±m±’ti paµij±nanti. Ty±ha½ eva½ vad±mi– ‘tenah±yasmanto p±º±tip±tino bhavissanti issaranimm±na- hetu, adinn±d±yino bhavissanti issaranimm±nahetu, abrahmac±rino bhavissanti issaranimm±nahetu, mus±v±dino bhavissanti issaranimm±nahetu, pisuºav±c± bhavissanti issaranimm±nahetu, pharusav±c± bhavissanti issaranimm±nahetu, samphappal±pino bhavissanti issaranimm±nahetu, abhijjh±luno bhavissanti issa- ranimm±nahetu, by±pannacitt± bhavissanti issaranimm±nahetu, micch±diµµhik± bhavissanti issaranimm±nahetu’”. “Issaranimm±na½ kho pana, bhikkhave, s±rato pacc±gacchata½ na hoti chando v± v±y±mo v± ida½ v± karaº²ya½ ida½ v± akaraº²yanti. Iti karaº²y±kara- º²ye kho pana saccato thetato anupalabbhiyam±ne muµµhassat²na½ an±ra- kkh±na½ viharata½ na hoti paccatta½ sahadhammiko samaºav±do. Aya½ kho me, bhikkhave, tesu samaºabr±hmaºesu eva½v±d²su eva½diµµh²su dutiyo saha- dhammiko niggaho hoti. “Tatra, bhikkhave, ye te samaºabr±hmaº± eva½v±dino eva½diµµhino– ‘ya½ ki½ c±ya½ purisapuggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhamasukha½ v± sabba½ ta½ ahetu-appaccay±’ti, ty±ha½ upasaªkamitv± eva½ vad±mi– ‘sacca½ kira tumhe ±yasmanto eva½v±dino eva½diµµhino– ya½ ki½ c±ya½ purisa- puggalo paµisa½vedeti sukha½ v± dukkha½ v± adukkhamasukha½ v± sabba½ ta½ ahetu-appaccay±’ti? Te ca me eva½ puµµh± ‘±m±’ti paµij±nanti. Ty±ha½ eva½ vad±mi– ‘tenah±yasmanto p±º±tip±tino bhavissanti ahetu-appaccay± …pe… micch±diµµhik± bhavissanti ahetu-appaccay±’”. “Ahetu-appaccaya½ (1.0176) ‚ kho pana, bhikkhave, s±rato pacc±gacchata½ na hoti chando v± v±y±mo v± ida½ v± karaº²ya½ ida½ v± akaraº²yanti. Iti karaº²- y±karaº²ye kho pana saccato thetato anupalabbhiyam±ne muµµhassat²na½ an±ra- kkh±na½ viharata½ na hoti paccatta½ sahadhammiko samaºav±do. Aya½ kho me, bhikkhave, tesu samaºabr±hmaºesu eva½v±d²su eva½diµµh²su tatiyo saha- dhammiko niggaho hoti. “Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi titth±yatan±ni y±ni paº¹itehi samanuyuñjiyam±n±ni samanug±hiyam±n±ni samanubh±siyam±n±ni parampi gantv± akiriy±ya saºµha- hanti. “Aya½ kho pana, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anu- pavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³hi. Katamo ca, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³hi? Im± cha dh±tuyoti, bhikkhave, may± dhammo desito anigga- hito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³hi. Im±ni cha phass±yatan±n²ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³hi. Ime aµµh±rasa manopavi- c±r±ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appa- µikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³hi. Im±ni catt±ri ariyasacc±n²ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³hi. “Im± cha dh±tuyoti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti kho paneta½ vutta½. Kiñceta½ paµicca vutta½? Chayim±, bhikkhave, dh±tuyo– pathav²dh±tu, ±podh±tu, tejodh±tu, v±yodh±tu, ±k±sadh±tu, viññ±ºadh±tu. Im± cha dh±tuyoti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti ya½ ta½ vutta½, idameta½ paµicca vutta½. “Im±ni (1.0177) cha phass±yatan±n²ti, bhikkhave, may± dhammo desito anigga- hito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti kho paneta½ vutta½. Kiñceta½ paµicca vutta½? Chayim±ni, bhikkhave, phass±yata- n±ni– cakkhu phass±yatana½, sota½ phass±yatana½, gh±na½ phass±yatana½, jivh± phass±yatana½, k±yo phass±yatana½, mano phass±yatana½. Im±ni cha phass±yatan±n²ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupa- vajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti ya½ ta½ vutta½, idameta½ paµicca vutta½. “Ime aµµh±rasa manopavic±r±ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti kho paneta½ vutta½. Kiñceta½ paµicca vutta½? Cakkhun± r³pa½ disv± somanassa- µµh±niya½ r³pa½ upavicarati domanassaµµh±niya½ r³pa½ upavicarati upekkh±- µµh±niya½ r³pa½ upavicarati, sotena sadda½ sutv±… gh±nena gandha½ gh±yi- tv±… jivh±ya rasa½ s±yitv±… k±yena phoµµhabba½ phusitv±… manas± dhamma½ viññ±ya somanassaµµh±niya½ dhamma½ upavicarati domanassaµµh±niya½ dhamma½ upavicarati upekkh±µµh±niya½ dhamma½ upavicarati. Ime aµµh±rasa manopavic±r±ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupa- vajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti ya½ ta½ vutta½, idameta½ paµicca vutta½. “Im±ni catt±ri ariyasacc±n²ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½- kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti kho paneta½ vutta½. Kiñceta½ paµicca vutta½? Channa½, bhikkhave, dh±t³na½ up±d±ya gabbhass±vakkanti hoti; okkantiy± sati n±mar³pa½, n±mar³papaccay± sa¼±ya- tana½, sa¼±yatanapaccay± phasso, phassapaccay± vedan±. Vediyam±nassa kho pan±ha½, bhikkhave, ida½ dukkhanti paññapemi, aya½ dukkhasamudayoti pañña- pemi, aya½ dukkhanirodhoti paññapemi, aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±ti paññapemi. “Katamañca, bhikkhave, dukkha½ ariyasacca½? J±tipi dukkh±, jar±pi dukkh±, ( ) ‚ maraºampi dukkha½, sokaparidevadukkhadomanassup±y±s±pi dukkh±, (appiyehi (1.0178) sampayogo dukkho, piyehi vippayogo dukkho,) ‚ yampiccha½ na labhati tampi dukkha½. Sa½khittena pañcup±d±nakkhandh± dukkh±. Ida½ vuccati, bhikkhave, dukkha½ ariyasacca½. “Katamañca, bhikkhave, dukkhasamudaya½ ‚ ariyasacca½? Avijj±paccay± saªkh±r±, saªkh±rapaccay± viññ±ºa½, viññ±ºapaccay± n±mar³pa½, n±mar³pa- paccay± sa¼±yatana½, sa¼±yatanapaccay± phasso, phassapaccay± vedan±, veda- n±paccay± taºh±, taºh±paccay± up±d±na½, up±d±napaccay± bhavo, bhavapa- ccay± j±ti, j±tipaccay± jar±maraºa½ sokaparidevadukkhadomanassup±y±s± sambhavanti. Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti. Ida½ vuccati, bhikkhave, dukkhasamudaya½ ariyasacca½. “Katamañca, bhikkhave, dukkhanirodha½ ‚ ariyasacca½? Avijj±ya tveva asesa- vir±ganirodh± saªkh±ranirodho, saªkh±ranirodh± viññ±ºanirodho, viññ±ºani- rodh± n±mar³panirodho, n±mar³panirodh± sa¼±yatananirodho, sa¼±yatananirodh± phassanirodho, phassanirodh± vedan±nirodho, vedan±nirodh± taºh±nirodho, taºh±nirodh± up±d±nanirodho, up±d±nanirodh± bhavanirodho, bhavanirodh± j±ti- nirodho, j±tinirodh± jar±maraºa½ sokaparidevadukkhadomanassup±y±s± niru- jjhanti. Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti. Ida½ vuccati, bhikkhave, dukkhanirodha½ ariyasacca½. “Katamañca, bhikkhave, dukkhanirodhag±min² paµipad± ariyasacca½? Aya- meva ariyo aµµhaªgiko maggo, seyyathida½– samm±diµµhi, samm±saªkappo, samm±v±c±, samm±kammanto, samm±-±j²vo, samm±v±y±mo, samm±sati, samm±sam±dhi. Ida½ vuccati, bhikkhave, dukkhanirodhag±min² paµipad± ariya- sacca½. ‘Im±ni catt±ri ariyasacc±n²’ti, bhikkhave, may± dhammo desito aniggahito asa½kiliµµho anupavajjo appaµikuµµho samaºehi br±hmaºehi viññ³h²ti. Iti ya½ ta½ vutta½ idameta½ paµicca vuttan”ti. Paµhama½. 63. “T²ºim±ni, bhikkhave, am±t±puttik±ni bhay±n²ti assutav± puthujjano bh±sati. Katam±ni t²ºi? Hoti so, bhikkhave, samayo ya½ (1.0179) mah±-aggi¹±ho vuµµh±ti. Mah±-aggi¹±he kho pana, bhikkhave, vuµµhite tena g±m±pi ¹ayhanti nigam±pi ¹ayhanti nagar±pi ¹ayhanti. G±mesupi ¹ayham±nesu nigamesupi ¹ayham±nesu nagaresupi ¹ayham±nesu tattha m±t±pi putta½ nappaµilabhati, puttopi m±½ nappaµilabhati. Ida½, bhikkhave, paµhama½ am±t±puttika½ bhayanti assutav± puthujjano bh±sati. “Puna capara½, bhikkhave, hoti so samayo ya½ mah±megho vuµµh±ti. Mah±- meghe kho pana, bhikkhave, vuµµhite mah±-udakav±hako sañj±yati. Mah±-udaka- v±hake kho pana, bhikkhave, sañj±yante tena g±m±pi vuyhanti nigam±pi vuyhanti nagar±pi vuyhanti. G±mesupi vuyham±nesu nigamesupi vuyham±nesu nagaresupi vuyham±nesu tattha m±t±pi putta½ nappaµilabhati, puttopi m±tara½ nappaµilabhati. Ida½, bhikkhave, dutiya½ am±t±puttika½ bhayanti assutav± puthu- jjano bh±sati. “Puna capara½, bhikkhave, hoti so samayo ya½ bhaya½ hoti aµavisaªkopo, cakkasam±ru¼h± j±napad± pariy±yanti. Bhaye kho pana, bhikkhave, sati aµavisa- ªkope cakkasam±ru¼hesu j±napadesu pariy±yantesu tattha m±t±pi putta½ nappaµilabhati, puttopi m±tara½ nappaµila- bhati. Ida½, bhikkhave, tatiya½ am±t±puttika½ bhayanti assutav± puthujjano bh±sati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi am±t±puttik±ni bhay±n²ti assutav± puthujjano bh±sati. “T±ni kho panim±ni ‚, bhikkhave, t²ºi sam±t±puttik±niyeva bhay±ni am±t±putti- k±ni bhay±n²ti assutav± puthujjano bh±sati. Katam±ni t²ºi? Hoti so, bhikkhave, samayo ya½ mah±-aggi¹±ho vuµµh±ti. Mah±-aggi¹±he kho pana, bhikkhave, vuµµhite tena g±m±pi ¹ayhanti nigam±pi ¹ayhanti nagar±pi ¹ayhanti. G±mesupi ¹ayham±nesu nigamesupi ¹ayham±nesu nagaresupi ¹ayham±nesu hoti so samayo ya½ kad±ci karahaci m±t±pi putta½ paµilabhati, puttopi m±tara½ paµila- bhati. Ida½, bhikkhave, paµhama½ sam±t±puttika½yeva bhaya½ am±t±puttika½ bhayanti assutav± puthujjano bh±sati. “Puna (1.0180) capara½, bhikkhave, hoti so samayo ya½ mah±megho vuµµh±ti. Mah±meghe kho pana, bhikkhave, vuµµhite mah±-udakav±hako sañj±yati. Mah±-u- dakav±hake kho pana, bhikkhave, sañj±te tena g±m±pi vuyhanti nigam±pi vuyhanti nagar±pi vuyhanti. G±mesupi vuyham±nesu nigamesupi vuyham±nesu nagaresupi vuyham±nesu hoti so samayo ya½ kad±ci karahaci m±t±pi putta½ paµilabhati, puttopi m±tara½ paµilabhati. Ida½, bhikkhave, dutiya½ sam±t±puttika½- yeva bhaya½ am±t±puttika½ bhayanti assutav± puthujjano bh±sati. “Puna capara½, bhikkhave, hoti so samayo ya½ bhaya½ hoti aµavisaªkopo, cakkasam±ru¼h± j±napad± pariy±yanti. Bhaye kho pana, bhikkhave, sati aµavisa- ªkope cakkasam±ru¼hesu j±napadesu pariy±yantesu hoti so samayo ya½ kad±ci karahaci m±t±pi putta½ paµilabhati, puttopi m±tara½ paµilabhati. Ida½, bhikkhave, tatiya½ sam±t±puttika½yeva bhaya½ am±t±puttika½ bhayanti assutav± puthu- jjano bh±sati. “Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi sam±t±puttik±niyeva bhay±ni am±t±putti- k±ni bhay±n²ti assutav± puthujjano bh±sati”. “T²ºim±ni, bhikkhave, am±t±puttik±ni bhay±ni. Katam±ni t²ºi? Jar±bhaya½, by±dhibhaya½, maraºabhayanti. Na, bhikkhave, m±t± putta½ j²ram±na½ eva½ labhati– ‘aha½ j²r±mi, m± me putto j²r²’ti; putto v± pana m±tara½ j²ram±na½ na eva½ labhati– ‘aha½ j²r±mi, m± me m±t± j²r²’”ti. “Na, bhikkhave, m±t± putta½ by±dhiyam±na½ eva½ labhati– ‘aha½ by±dhi- y±mi, m± me putto by±dhiy²’ti; putto v± pana m±tara½ by±dhiyam±na½ na eva½ labhati– ‘aha½ by±dhiy±mi, m± me m±t± by±dhiy²’”ti. “Na, bhikkhave, m±t± putta½ m²yam±na½ eva½ labhati– ‘aha½ m²y±mi, m± me putto m²y²’ti; putto v± pana m±tara½ m²yam±na½ na eva½ labhati– ‘aha½ m²y±mi, m± me m±t± m²y²’ti. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi am±t±puttik±ni bhay±n²”ti. “Atthi, bhikkhave, maggo atthi paµipad± imesañca tiººa½ sam±t±puttik±na½ bhay±na½ imesañca tiººa½ am±t±puttik±na½ bhay±na½ pah±n±ya samatikka- m±ya sa½vattati. Katamo ca, bhikkhave, maggo katam± ca paµipad± (1.0181) ime- sañca tiººa½ sam±t±puttik±na½ bhay±na½ imesañca tiººa½ am±t±puttik±na½ bhay±na½ pah±n±ya samatikkam±ya sa½vattati? Ayameva ariyo aµµhaªgiko maggo, seyyathida½– samm±diµµhi, samm±saªkapo, samm±v±c±, samm±ka- mmanto, samm±-±j²vo, samm±v±y±mo, samm±sati, samm±sam±dhi. Aya½ kho, bhikkhave, maggo aya½ paµipad± imesañca tiººa½ sam±t±puttik±na½ bhay±na½ imesañca tiººa½ am±t±puttik±na½ bhay±na½ pah±n±ya samatikkam±ya sa½va- ttat²”ti. Dutiya½.

3. Ven±gapurasutta½

64. Eka½ samaya½ bhagav± kosalesu c±rika½ caram±no mahat± bhikkhusa- ªghena saddhi½ yena ven±gapura½ n±ma kosal±na½ br±hmaºag±mo tadava- sari. Assosu½ kho ven±gapurik± br±hmaºagahapatik±– “samaºo khalu, bho, gotamo sakyaputto sakyakul± pabbajito ven±gapura½ anuppatto. Ta½ kho pana bhavanta½ gotama½ eva½ kaly±ºo kittisaddo abbhuggato– ‘itipi so bhagav± araha½ samm±sambuddho vijj±caraºasampanno sugato lokavid³ anuttaro purisa- dammas±rathi satth± devamanuss±na½ buddho bhagav±’ti ‚. So ima½ loka½ sadevaka½ sam±raka½ sabrahmaka½ sassamaºabr±hmaºi½ paja½ sadevama- nussa½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavedeti. So dhamma½ deseti ±dikaly±ºa½ majjhekaly±ºa½ pariyos±nakaly±ºa½ s±ttha½ sabyañjana½, kevalaparipuººa½ parisuddha½ brahmacariya½ pak±seti. S±dhu kho pana tath±r³p±na½ arahata½ dassana½ hot²”ti. Atha kho ven±gapurik± br±hmaºagahapatik± yena bhagav± tenupasaªka- mi½su; upasaªkamitv± appekacce bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²- di½su, appekacce bhagavat± saddhi½ sammodi½su, sammodan²ya½ katha½ s±raº²ya½ v²tis±retv± ekamanta½ nis²di½su, appekacce yena bhagav± tenañjali½ paº±metv± ekamanta½ nis²di½su, appekacce n±magotta½ s±vetv± ekamanta½ nis²di½su, appekacce tuºh²bh³t± ekamanta½ nis²di½su. Ekamanta½ nisinno kho ven±gapuriko vacchagotto br±hmaºo bhagavanta½ etadavoca– “Acchariya½ (1.0182), bho gotama, abbhuta½, bho gotama! Y±vañcida½ bhoto gotamassa vippasann±ni indriy±ni, parisuddho chavivaººo pariyod±to. Seyya- th±pi, bho gotama, s±rada½ badarapaº¹u½ ‚ parisuddha½ hoti pariyod±ta½; eva- meva½ bhoto gotamassa vippasann±ni indriy±ni parisuddho chavivaººo pariyo- d±to. Seyyath±pi, bho gotama, t±lapakka½ sampati bandhan± pamutta½ ‚ pari- suddha½ hoti pariyod±ta½; evameva½ bhoto gotamassa vippasann±ni indriy±ni parisuddho chavivaººo pariyod±to. Seyyath±pi, bho gotama, nekkha½ ‚ jambo- nada½ dakkhakamm±raputtasuparikammakata½ ukk±mukhe sukusalasampa- haµµha½ paº¹ukambale nikkhitta½ bh±sate ca tapate ca virocati ca; evameva½ bhoto gotamassa vippasann±ni indriy±ni parisuddho chavivaººo pariyod±to. Y±ni t±ni, bho gotama, ucc±sayanamah±sayan±ni, seyyathida½– ±sandi pallaªko gonako cittako paµik± paµalik± t³lik± vikatik± uddalom² ekantalom² kaµµissa½ koseyya½ kuttaka½ hatthatthara½ assatthara½ rathatthara½ ajinappaveº² kadali- migapavarapaccattharaºa½ ‚ sa-uttaracchada½ ubhatolohitak³padh±na½, eva- r³p±na½ n³na bhava½ gotamo ucc±sayanamah±sayan±na½ nik±mal±bh² aki- cchal±bh² akasiral±bh²”ti. “Y±ni kho pana t±ni, br±hmaºa, ucc±sayanamah±sayan±ni, seyyathida½– ±sandi pallaªko gonako cittako paµik± paµalik± t³lik± vikatik± uddalom² ekanta- lom² kaµµissa½ koseyya½ kuttaka½ hatthatthara½ assatthara½ rathatthara½ ajina- ppaveº² kadalimigapavarapaccattharaºa½ sa-uttaracchada½ ubhatolohitak³pa- dh±na½. Dullabh±ni t±ni pabbajit±na½ laddh± ca pana ‚ na kappanti. “T²ºi kho, im±ni, br±hmaºa, ucc±sayanamah±sayan±ni, yes±ha½ etarahi nik±- mal±bh² akicchal±bh² akasiral±bh². Katam±ni t²ºi? Dibba½ ucc±sayanamah±sa- ½, brahma½ ucc±sayanamah±sayana½, ariya½ ucc±sayanamah±sayana½. Im±ni kho, br±hmaºa, t²ºi ucc±sayanamah±sayan±ni, yes±ha½ etarahi nik±ma- l±bh² akicchal±bh² akasiral±bh²”ti. “Katama½ (1.0183) pana ta½, bho gotama, dibba½ ucc±sayanamah±sayana½, yassa bhava½ gotamo etarahi nik±mal±bh² akicchal±bh² akasiral±bh²”ti? “Idh±ha½, br±hmaºa, ya½ g±ma½ v± nigama½ v± upaniss±ya vihar±mi, so pubbaºhasa- maya½ niv±setv± pattac²varam±d±ya tameva g±ma½ v± nigama½ v± piº¹±ya pavis±mi. So pacch±bhatta½ piº¹ap±tapaµikkanto vanantaññeva pavis±mi ‚. So yadeva tattha honti tiº±ni v± paºº±ni v± t±ni ekajjha½ saªgharitv± nis²d±mi pallaªka½ ±bhujitv± uju½ k±ya½ paºidh±ya parimukha½ sati½ upaµµhapetv±. So vivicceva k±mehi vivicca akusalehi dhammehi savitakka½ savic±ra½ vivekaja½ p²tisukha½ paµhama½ jh±na½ upasampajja vihar±mi; vitakkavic±r±na½ v³pa- sam± ajjhatta½ sampas±dana½ cetaso ekodibh±va½ avitakka½ avic±ra½ sam±- dhija½ p²tisukha½ dutiya½ jh±na½ upasampajja vihar±mi; p²tiy± ca vir±g± upe- kkhako ca vihar±mi sato ca sampaj±no sukhañca k±yena paµisa½vedemi, ya½ ta½ ariy± ±cikkhanti– ‘upekkhako satim± sukhavih±r²’ti tatiya½ jh±na½ upasampajja vihar±mi; sukhassa ca pah±n± dukkhassa ca pah±n± pubbeva somanassadoma- nass±na½ atthaªgam± adukkhamasukha½ upekkh±satip±risuddhi½ catuttha½ jh±na½ upasampajja vihar±mi. So ce aha½, br±hmaºa, eva½bh³to caªkam±mi, dibbo me eso tasmi½ samaye caªkamo hoti. So ce aha½, br±hmaºa, eva½bh³to tiµµh±mi, dibba½ me eta½ tasmi½ samaye µh±na½ hoti. So ce aha½, br±hmaºa, eva½bh³to nis²d±mi, dibba½ me eta½ tasmi½ samaye ±sana½ hoti. So ce aha½, br±hmaºa, eva½bh³to seyya½ kappemi, dibba½ me eta½ tasmi½ samaye ucc±- sayanamah±sayana½ hoti. Ida½ kho, br±hmaºa, dibba½ ucc±sayanamah±sa- yana½, yass±ha½ etarahi nik±mal±bh² akicchal±bh² akasiral±bh²”ti. “Acchariya½, bho gotama, abbhuta½, bho gotama! Ko cañño evar³passa dibbassa ucc±sayanamah±sayanassa nik±mal±bh² bhavissati akicchal±bh² akasi- ral±bh², aññatra bhot± gotamena! “Katama½ pana ta½, bho gotama, brahma½ ucc±sayanamah±sayana½, yassa bhava½ gotamo etarahi nik±mal±bh² akicchal±bh² akasiral±bh²”ti? “Idh±ha½, br±hmaºa, ya½ g±ma½ v± nigama½ v± upaniss±ya vihar±mi, so pubbaºhasa- maya½ (1.0184) niv±setv± pattac²varam±d±ya tameva g±ma½ v± nigama½ v± piº¹±ya pavis±mi. So pacch±bhatta½ piº¹ap±tapaµikkanto vanantaññeva pavi- s±mi. So yadeva tattha honti tiº±ni v± paºº±ni v± t±ni ekajjha½ saªgharitv± nis²- d±mi pallaªka½ ±bhujitv± uju½ k±ya½ paºidh±ya parimukha½ sati½ upaµµha- petv±. So mett±sahagatena cetas± eka½ disa½ pharitv± vihar±mi, tath± dutiya½, tath± tatiya½, tath± catuttha½, iti uddhamadho tiriya½ sabbadhi sabbattat±ya sabb±vanta½ loka½ mett±sahagatena cetas± vipulena mahaggatena appam±- ºena averena aby±pajjhena ‚ pharitv± vihar±mi. Karuº±sahagatena cetas± …pe… mudit±sahagatena cetas± …pe… upekkh±sahagatena cetas± eka½ disa½ pharitv± vihar±mi, tath± dutiya½, tath± tatiya½, tath± catuttha½ ‚, iti uddhamadho tiriya½ sabbadhi sabbattat±ya sabb±vanta½ loka½ upekkh±sahagatena cetas± vipulena mahaggatena appam±ºena averena aby±pajjhena pharitv± vihar±mi. So ce aha½, br±hmaºa, eva½bh³to caªkam±mi, brahm± me eso tasmi½ samaye caªkamo hoti. So ce aha½, br±hmaºa, eva½bh³to tiµµh±mi …pe… nis²d±mi …pe… seyya½ kappemi, brahma½ me eta½ tasmi½ samaye ucc±sayanamah±sayana½ hoti. Ida½ kho, br±hmaºa, brahma½ ucc±sayanamah±sayana½, yass±ha½ eta- rahi nik±mal±bh² akicchal±bh² akasiral±bh²”ti. “Acchariya½, bho gotama, abbhuta½, bho gotama! Ko cañño evar³passa brahmassa ucc±sayanamah±sayanassa nik±mal±bh² bhavissati akicchal±bh² aka- siral±bh², aññatra bhot± gotamena! “Katama½ pana ta½, bho gotama, ariya½ ucc±sayanamah±sayana½, yassa bhava½ gotamo etarahi nik±mal±bh² akicchal±bh² akasiral±bh²”ti? “Idh±ha½, br±hmaºa, ya½ g±ma½ v± nigama½ v± upaniss±ya vihar±mi, so pubbaºhasa- maya½ niv±setv± pattac²varam±d±ya tameva g±ma½ v± nigama½ v± piº¹±ya pavis±mi. So pacch±bhatta½ piº¹ap±tapaµikkanto vanantaññeva pavis±mi. So yadeva tattha honti tiº±ni v± paºº±ni v± t±ni ekajjha½ saªgharitv± nis²d±mi pallaªka½ ±bhujitv± uju½ k±ya½ paºidh±ya parimukha½ sati½ upaµµhapetv±. So eva½ j±n±mi– ‘r±go me pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthukato anabh±va½kato ±yati½ anupp±dadhammo; doso me pah²no ucchinnam³lo (1.0185) t±l±vatthukato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±dadhammo; moho me pah²no ucchinnam³lo t±l±va- tthukato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±dadhammo’. So ce aha½, br±hmaºa, eva½- bh³to caªkam±mi, ariyo me eso tasmi½ samaye caªkamo hoti. So ce aha½, br±hmaºa, eva½bh³to tiµµh±mi …pe… nis²d±mi …pe… seyya½ kappemi, ariya½ me eta½ tasmi½ samaye ucc±sayanamah±sayana½ hoti. Ida½ kho, br±hmaºa, ariya½ ucc±sayanamah±sayana½, yass±ha½ etarahi nik±mal±bh² akicchal±bh² akasiral±bh²”ti. “Acchariya½, bho gotama, abbhuta½, bho gotama! Ko cañño evar³passa ari- yassa ucc±sayanamah±sayanassa nik±mal±m² bhavissati akicchal±bh² akasira- l±bh², aññatra bhot± gotamena! “Abhikkanta½, bho gotama, abhikkanta½, bho gotama! Seyyath±pi, bho gotama, nikkujjita½ v± ukkujjeyya, paµicchanna½ v± vivareyya, m³¼hassa v± magga½ ±ci- kkheyya, andhak±re v± telapajjota½ dh±reyya– ‘cakkhumanto r³p±ni dakkhant²’ti; evameva½ kho bhot± gotamena anekapariy±yena dhammo pak±sito. Ete maya½ bhavanta½ gotama½ saraºa½ gacch±ma dhammañca bhikkhusaªghañca. Up±- sake no bhava½ gotamo dh±retu ajjatagge p±ºupete saraºa½ gate”ti. Tatiya½.

4. Sarabhasutta½

65. Eva½ me suta½– eka½ samaya½ bhagav± r±jagahe viharati gijjhak³µe pabbate. Tena kho pana samayena sarabho n±ma paribb±jako acirapakkanto hoti imasm± dhammavinay±. So r±jagahe parisati ‚ eva½ v±ca½ bh±sati– “aññ±to may± samaº±na½ sakyaputtik±na½ dhammo. Aññ±ya ca pan±ha½ sama- º±na½ sakyaputtik±na½ dhamma½ ev±ha½ tasm± dhammavinay± apakkanto”ti. Atha kho sambahul± bhikkh³ pubbaºhasamaya½ niv±setv± pattac²varam±d±ya r±jagaha½ piº¹±ya pavisi½su. Assosu½ kho te bhikkh³ sarabhassa paribb±ja- kassa r±jagahe parisati eva½ v±ca½ bh±sam±nassa (1.0186)– “aññ±to may± samaº±na½ sakyaputtik±na½ dhammo. Aññ±ya ca pan±ha½ samaº±na½ - puttik±na½ dhamma½ ev±ha½ tasm± dhammavinay± apakkanto”ti. Atha kho te bhikkh³ r±jagahe piº¹±ya caritv± pacch±bhatta½ piº¹ap±tapaµi- kkant± yena bhagav± tenupasaªkami½su; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±- detv± ekamanta½ nis²di½su. Ekamanta½ nisinn± kho te bhikkh³ bhagavanta½ etadavocu½– “sarabho n±ma, bhante, paribb±jako acirapakkanto imasm± dhammavinay±. So r±jagahe parisati eva½ v±ca½ bh±sati– ‘aññ±to may± sama- º±na½ sakyaputtik±na½ dhammo. Aññ±ya ca pan±ha½ samaº±na½ sakyaputti- k±na½ dhamma½ ev±ha½ tasm± dhammavinay± apakkanto’ti. S±dhu bhante, bhagav± yena sippinik±t²ra½ ‚ paribb±jak±r±mo yena sarabho paribb±jako tenu- pasaªkamatu anukampa½ up±d±y±”ti. Adhiv±sesi bhagav± tuºh²bh±vena. Atha kho bhagav± s±yanhasamaya½ paµisall±n± vuµµhito yena sippinik±t²ra½ paribb±jak±r±mo yena sarabho paribb±jako tenupasaªkami; upasaªkamitv± paññatte ±sane nis²di. Nisajja kho bhagav± sarabha½ paribb±jaka½ etadavoca– “sacca½ kira tva½, sarabha, eva½ vadesi– ‘aññ±to may± samaº±na½ sakyaputti- k±na½ dhammo. Aññ±ya ca pan±ha½ samaº±na½ sakyaputtik±na½ dhamma½ ev±ha½ tasm± dhammavinay± apakkanto’”ti? Eva½ vutte sarabho paribb±jako tuºh² ahosi. Dutiyampi kho, bhagav± sarabha½ paribb±jaka½ etadavoca– “vadehi, sarabha, kinti te aññ±to samaº±na½ sakyaputtik±na½ dhammo? Sace te aparip³ra½ bhavissati, aha½ parip³ress±mi. Sace pana te parip³ra½ bhavissati, aha½ anu- modiss±m²”ti. Dutiyampi kho sarabho paribb±jako tuºh² ahosi. Tatiyampi kho bhagav± sarabha½ paribb±jaka½ etadavoca– (“yo ‚ kho sarabha paññ±yati samaº±na½ sakyaputtik±na½ dhammo) ‚ “vadehi, sarabha, kinti te aññ±to samaº±na½ sakyaputtik±na½ dhammo? Sace te aparip³ra½ (1.0187) bhavissati, aha½ parip³ress±mi. Sace pana te parip³ra½ bhavissati, aha½ anu- modiss±m²”ti. Tatiyampi kho sarabho paribb±jako tuºh² ahosi. Atha kho te paribb±jak± sarabha½ paribb±jaka½ etadavocu½– “yadeva kho tva½, ±vuso sarabha, samaºa½ gotama½ y±ceyy±si tadeva te samaºo gotamo pav±reti. Vadeh±vuso sarabha, kinti te aññ±to samaº±na½ sakyaputtik±na½ dhammo? Sace te aparip³ra½ bhavissati, samaºo gotamo parip³ressati. Sace pana te parip³ra½ bhavissati, samaºo gotamo anumodissat²”ti. Eva½ vutte sarabho paribb±jako tuºh²bh³to maªkubh³to pattakkhandho adhomukho pajjh±- yanto appaµibh±no nis²di. Atha kho bhagav± sarabha½ paribb±jaka½ tuºh²bh³ta½ maªkubh³ta½ patta- kkhandha½ adhomukha½ pajjh±yanta½ appaµibh±na½ viditv± te paribb±jake eta- davoca– “Yo kho ma½, paribb±jak± ‚, eva½ vadeyya– ‘samm±sambuddhassa te paµij±- nato ime dhamm± anabhisambuddh±’ti, tamaha½ tattha s±dhuka½ samanuyu- ñjeyya½ samanug±heyya½ samanubh±seyya½. So vata may± s±dhuka½ sama- nuyuñjiyam±no samanug±hiyam±no samanubh±siyam±no aµµh±nameta½ anava- k±so ya½ so tiººa½ µh±n±na½ n±ññatara½ ‚ µh±na½ nigaccheyya, aññena v± añña½ paµicarissati, bahiddh± katha½ apan±messati, kopañca dosañca appacca- yañca p±tukarissati, tuºh²bh³to maªkubh³to ‚ pattakkhandho adhomukho pajjh±- yanto appaµibh±no nis²dissati, seyyath±pi sarabho paribb±jako. “Yo kho ma½, paribb±jak±, eva½ vadeyya– ‘kh²º±savassa te paµij±nato ime ±sav± aparikkh²º±’ti, tamaha½ tattha s±dhuka½ samanuyuñjeyya½ samanug±- heyya½ samanubh±seyya½. So vata may± s±dhuka½ samanuyuñjiyam±no sama- nug±hiyam±no samanubh±siyam±no aµµh±nameta½ anavak±so ya½ so tiººa½ µh±n±na½ n±ññatara½ µh±na½ nigaccheyya, aññena v± añña½ paµicarissati, bahiddh± katha½ apan±messati, kopañca dosañca appaccayañca (1.0188) p±tu- karissati, tuºh²bh³to maªkubh³to pattakkhandho adhomukho pajjh±yanto appaµi- bh±no nis²dissati, seyyath±pi sarabho paribb±jako. “Yo kho ma½, paribb±jak±, eva½ vadeyya– ‘yassa kho pana te atth±ya dhammo desito, so na niyy±ti takkarassa samm± dukkhakkhay±y±’ti, tamaha½ tattha s±dhuka½ samanuyuñjeyya½ samanug±heyya½ samanubh±seyya½. So vata may± s±dhuka½ samanuyuñjiyam±no samanug±hiyam±no samanubh±siyam±no aµµh±nameta½ anavak±so ya½ so tiººa½ µh±n±na½ n±ññatara½ µh±na½ niga- ccheyya, aññena v± añña½ paµicarissati, bahiddh± katha½ apan±messati, kopañca dosañca appaccayañca p±tukarissati, tuºh²bh³to maªkubh³to patta- kkhandho adhomukho pajjh±yanto appaµibh±no nis²dissati, seyyath±pi sarabho paribb±jako”ti. Atha kho bhagav± sippinik±t²re paribb±jak±r±me tikkhattu½ s²ha- n±da½ naditv± veh±sa½ pakk±mi. Atha kho te paribb±jak± acirapakkantassa bhagavato sarabha½ paribb±jaka½ samantato v±c±yasannitodakena ‚ sañjambharimaka½su ‚– “seyyath±pi, ±vuso sarabha, brah±raññe jarasiªg±lo ‘s²han±da½ nadiss±m²’ti siªg±laka½yeva ‚ nadati, bheraº¹aka½yeva nadati ‚; evameva½ kho tva½, ±vuso sarabha, añña- treva samaºena gotamena ‘s²han±da½ nadiss±m²’ti siªg±laka½yeva nadasi bheraº¹aka½yeva nadasi. Seyyath±pi, ±vuso sarabha, ambukasañcar² ‚ ‘purisa- karavita½ ‚ raviss±m²’ti ambukasañcariravita½yeva ravati; evameva½ kho tva½, ±vuso sarabha, aññatreva samaºena gotamena ‘purisakaravita½ raviss±m²’ti, ambukasañcariravita½yeva ravasi. Seyyath±pi, ±vuso sarabha, usabho suññ±ya gos±l±ya gambh²ra½ naditabba½ maññati; evameva½ kho tva½, ±vuso sarabha, aññatreva samaºena gotamena gambh²ra½ naditabba½ maññas²”ti. Atha kho te paribb±jak± sarabha½ paribb±jaka½ (1.0189) samantato v±c±yasannitodakena sañjambharimaka½s³ti. Catuttha½.

5. Kesamuttisutta½

66. Eva½ me suta½– eka½ samaya½ bhagav± kosalesu c±rika½ caram±no mahat± bhikkhusaªghena saddhi½ yena kesamutta½ ‚ n±ma k±l±m±na½ nigamo tadavasari. Assosu½ kho kesamuttiy± k±l±m±– “samaºo khalu, bho, gotamo sakyaputto sakyakul± pabbajito kesamutta½ anuppatto. Ta½ kho pana bhavanta½ gotama½ eva½ kaly±ºo kittisaddo abbhuggato– ‘itipi so bhagav± …pe… s±dhu kho pana tath±r³p±na½ arahata½ dassana½ hot²’”ti. Atha kho kesamuttiy± k±l±m± yena bhagav± tenupasaªkami½su; upasaªka- mitv± appekacce bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di½su, appekacce bhagavat± saddhi½ sammodi½su, sammodan²ya½ katha½ s±raº²ya½ v²tis±retv± ekamanta½ nis²di½su, appekacce yena bhagav± tenañjali½ paº±metv± eka- manta½ nis²di½su, appekacce n±magotta½ s±vetv± ekamanta½ nis²di½su, appe- kacce tuºh²bh³t± ekamanta½ nis²di½su. Ekamanta½ nisinn± kho te kesamuttiy± k±l±m± bhagavanta½ etadavocu½– “Santi, bhante, eke samaºabr±hmaº± kesamutta½ ±gacchanti. Te saka½yeva v±da½ d²penti jotenti, parappav±da½ pana khu½senti vambhenti paribhavanti omakkhi½ ‚ karonti. Aparepi, bhante, eke samaºabr±hmaº± kesamutta½ ±ga- cchanti. Tepi saka½yeva v±da½ d²penti jotenti, parappav±da½ pana khu½senti vambhenti paribhavanti omakkhi½ karonti. Tesa½ no, bhante, amh±ka½ hoteva kaªkh± hoti vicikicch±– ‘ko su n±ma imesa½ bhavata½ samaºabr±hmaº±na½ sacca½ ±ha, ko mus±’”ti? “Alañhi vo, k±l±m±, kaªkhitu½ ala½ vicikicchitu½. Kaªkhan²yeva pana ‚ vo µh±ne vicikicch± uppann±”. “Etha tumhe, k±l±m±, m± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµaka- sampad±nena, m± takkahetu, m± nayahetu, m± ±k±raparivitakkena (1.0190), m± diµµhinijjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe, k±l±m±, attan±va j±neyy±tha– ‘ime dhamm± akusal±, ime dhamm± s±vajj±, ime dhamm± viññugarahit±, ime dhamm± samatt± sam±dinn± ‚ ahit±ya dukkh±ya sa½vattant²’”ti, atha tumhe, k±l±m±, pajaheyy±tha. “Ta½ ki½ maññatha, k±l±m±, lobho purisassa ajjhatta½ uppajjam±no uppajjati hit±ya v± ahit±ya v±”ti? “Ahit±ya, bhante”. “Luddho pan±ya½, k±l±m±, purisapuggalo lobhena abhibh³to pariy±dinnacitto p±ºampi hanati, adinnampi ±diyati, parad±rampi gacchati, mus±pi bhaºati, parampi tathatt±ya ‚ sam±dapeti, ya½ sa ‚ hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, k±l±m±, doso purisassa ajjhatta½ uppajjam±no uppajjati hit±ya v± ahit±ya v±”ti? “Ahit±ya, bhante”. “Duµµho pan±ya½, k±l±m±, purisapuggalo dosena abhibh³to pariy±dinnacitto p±ºampi hanati ‚, adinnampi ±diyati, parad±rampi gacchati, mus±pi bhaºati, parampi tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, k±l±m±, moho purisassa ajjhatta½ uppajjam±no uppajjati hit±ya v± ahit±ya v±”ti? “Ahit±ya, bhante”. “M³¼ho pan±ya½, k±l±m±, purisapuggalo mohena abhibh³to pariy±dinnacitto p±ºampi hanati, adinnampi ±diyati, parad±rampi gacchati, mus±pi bhaºati, parampi tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, k±l±m±, ime dhamm± kusal± v± akusal± v±”ti? “Akusal±, bhante”. “S±vajj± v± anavajj± v±”ti? “S±vajj±, bhante”. “Viññugarahit± v± viññuppasatth± v±”ti? “Viññugarahit±, bhante”. “Samatt± sam±dinn± ahit±ya dukkh±ya sa½vattanti, no v±? Katha½ v± ‚ ettha hot²”ti (1.0191)? “Samatt±, bhante, sam±dinn± ahit±ya dukkh±ya sa½vattant²ti. Eva½ no ettha hot²”ti. “Iti kho, k±l±m±, ya½ ta½ avocumh± ‚– ‘etha tumhe, k±l±m±! M± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµakasampad±nena, m± takkahetu, m± naya- hetu, m± ±k±raparivitakkena, m± diµµhinijjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe k±l±m± attan±va j±neyy±tha– ‘ime dhamm± aku- sal±, ime dhamm± s±vajj±, ime dhamm± viññugarahit±, ime dhamm± samatt± sam±dinn± ahit±ya dukkh±ya sa½vattant²ti, atha tumhe, k±l±m±, pajaheyy±th±’ti, iti ya½ ta½ vutta½, idameta½ paµicca vutta½. “Etha tumhe, k±l±m±, m± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµaka- sampad±nena, m± takkahetu, m± nayahetu, m± ±k±raparivitakkena, m± diµµhini- jjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe, k±l±m±, attan±va j±neyy±tha– ‘ime dhamm± kusal±, ime dhamm± anavajj±, ime dhamm± viññuppasatth±, ime dhamm± samatt± sam±dinn± hit±ya sukh±ya sa½vattant²’ti, atha tumhe, k±l±m±, upasampajja vihareyy±tha. “Ta½ ki½ maññatha, k±l±m±, alobho purisassa ajjhatta½ uppajjam±no uppa- jjati hit±ya v± ahit±ya v±”ti? “Hit±ya, bhante”. “Aluddho pan±ya½, k±l±m±, purisapuggalo lobhena anabhibh³to apariy±dinna- citto neva p±ºa½ hanati, na adinna½ ±diyati, na parad±ra½ gacchati, na mus± bhaºati, na parampi tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ hit±ya sukh±- y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, k±l±m±, adoso purisassa ajjhatta½ uppajjam±no uppa- jjati …pe… amoho purisassa ajjhatta½ uppajjam±no uppajjati …pe… hit±ya sukh±- y±”ti. “Eva½ bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, k±l±m±, ime dhamm± kusal± v± akusal± v±”ti? “Kusal±, bhante”. “S±vajj± v± anavajj± v±”ti? “Anavajj±, bhante”. “Viññugarahit± v± viññuppasatth± v±”ti? “Viññuppasatth±, bhante”. “Samatt± sam±dinn± (1.0192) hit±ya sukh±ya sa½vattanti no v±? Katha½ v± ettha hot²”ti? “Samatt±, bhante, sam±dinn± hit±ya sukh±ya sa½vattanti. Eva½ no ettha hot²”ti. “Iti kho, k±l±m±, ya½ ta½ avocumh±– ‘etha tumhe, k±l±m±! M± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµakasampad±nena, m± takkahetu, m± nayahetu, m± ±k±raparivitakkena, m± diµµhinijjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe, k±l±m±, attan±va j±neyy±tha– ime dhamm± kusal±, ime dhamm± anavajj±, ime dhamm± viññuppasatth±, ime dhamm± samatt± sam±dinn± hit±ya sukh±ya sa½vattant²ti, atha tumhe, k±l±m±, upasa- mpajja vihareyy±th±’ti, iti ya½ ta½ vutta½ idameta½ paµicca vutta½. “Sa kho so ‚, k±l±m±, ariyas±vako eva½ vigat±bhijjho vigataby±p±do asa- mm³¼ho sampaj±no patissato ‚ mett±sahagatena cetas± eka½ disa½ pharitv± viharati, tath± dutiya½, tath± tatiya½, tath± catuttha½, iti uddhamadho tiriya½ sabbadhi sabbattat±ya sabb±vanta½ loka½ mett±sahagatena cetas± vipulena mahaggatena appam±ºena averena aby±pajjhena pharitv± viharati. Karuº±saha- gatena cetas± …pe… mudit±sahagatena cetas± …pe… upekkh±sahagatena cetas± eka½ disa½ pharitv± viharati, tath± dutiya½, tath± tatiya½, tath± catuttha½, iti uddhamadho tiriya½ sabbadhi sabbattat±ya sabb±vanta½ loka½ upekkh±saha- gatena cetas± vipulena mahaggatena appam±ºena averena aby±pajjhena pharitv± viharati. “Sa ‚ kho so, k±l±m±, ariyas±vako eva½ averacitto eva½ aby±pajjhacitto eva½ asa½kiliµµhacitto eva½ visuddhacitto. Tassa diµµheva dhamme catt±ro ass±s± adhigat± honti. ‘Sace kho pana atthi paro loko, atthi sukatadukkaµ±na½ ‚ kamm±na½ ½ vip±ko, ath±ha½ ‚ k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjiss±m²’ti, ayamassa paµhamo ass±so adhigato hoti. “‘Sace (1.0193) kho pana natthi paro loko, natthi sukatadukkaµ±na½ kamm±na½ phala½ vip±ko, ath±ha½ ‚ diµµheva dhamme avera½ aby±pajjha½ an²gha½ sukhi½ ‚ att±na½ parihar±m²’ti, ayamassa dutiyo ass±so adhigato hoti. “‘Sace kho pana karoto kar²yati p±pa½, na kho pan±ha½ kassaci p±pa½ cetemi. Akaronta½ kho pana ma½ p±pakamma½ kuto dukkha½ phusissat²’ti, aya- massa tatiyo ass±so adhigato hoti. “‘Sace kho pana karoto na kar²yati p±pa½, ath±ha½ ubhayeneva visuddha½ att±na½ samanupass±m²’ti, ayamassa catuttho ass±so adhigato hoti. “Sa kho so, k±l±m±, ariyas±vako eva½ averacitto eva½ aby±pajjhacitto eva½ asa½kiliµµhacitto eva½ visuddhacitto. Tassa diµµheva dhamme ime catt±ro ass±s± adhigat± hont²”ti. “Evameta½, bhagav±, evameta½, sugata! Sa kho so, bhante, ariyas±vako eva½ averacitto eva½ aby±pajjhacitto eva½ asa½kiliµµhacitto eva½ visuddhacitto. Tassa diµµheva dhamme catt±ro ass±s± adhigat± honti. ‘Sace kho pana atthi paro loko, atthi sukatadukkaµ±na½ kamm±na½ phala½ vip±ko, ath±ha½ k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjiss±m²’ti, ayamassa paµhamo ass±so adhigato hoti. “‘Sace kho pana natthi paro loko, natthi sukatadukkaµ±na½ kamm±na½ phala½ vip±ko, ath±ha½ diµµheva dhamme avera½ aby±pajjha½ an²gha½ sukhi½ att±na½ parihar±m²’ti, ayamassa dutiyo ass±so adhigato hoti. “Sace kho pana karoto kar²yati p±pa½, na kho pan±ha½– kassaci p±pa½ cetemi, akaronta½ kho pana ma½ p±pakamma½ kuto dukkha½ phusissat²’ti, aya- massa tatiyo ass±so adhigato hoti. “‘Sace (1.0194) kho pana karoto na kar²yati p±pa½, ath±ha½ ubhayeneva visuddha½ att±na½ samanupass±m²’ti, ayamassa catuttho ass±so adhigato hoti. “Sa kho so, bhante, ariyas±vako eva½ averacitto eva½ aby±pajjhacitto eva½ asa½kiliµµhacitto eva½ visuddhacitto. Tassa diµµheva dhamme ime catt±ro ass±s± adhigat± honti. “Abhikkanta½, bhante …pe… ete maya½, bhante, bhagavanta½ saraºa½ gacch±ma dhammañca bhikkhusaªghañca. Up±sake no, bhante, bhagav± dh±retu ajjatagge p±ºupete saraºa½ gate”ti. Pañcama½.

6. S±¼hasutta½

67. Eva½ me suta½– eka½ samaya½ ±yasm± nandako s±vatthiya½ viharati pubb±r±me mig±ram±tup±s±de. Atha kho s±¼ho ca mig±ranatt± s±ºo ca sekhuni- yanatt± ‚ yen±yasm± nandako tenupasaªkami½su; upasaªkamitv± ±yasmanta½ nandaka½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di½su. Ekamanta½ nisinna½ kho s±¼ha½ mig±ranatt±ra½ ±yasm± nandako etadavoca– “Etha tumhe, s±¼h±, m± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµaka- sampad±nena, m± takkahetu, m± nayahetu, m± ±k±raparivitakkena, m± diµµhini- jjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe, s±¼h±, attan±va j±neyy±tha ‘ime dhamm± akusal±, ime dhamm± s±vajj±, ime dhamm± viññugarahit±, ime dhamm± samatt± sam±dinn± ahit±ya dukkh±ya sa½vattant²’ti, atha tumhe s±¼h± pajaheyy±tha. “Ta½ ki½ maññatha, s±¼h±, atthi lobho”ti? “Eva½, bhante”. “Abhijjh±ti kho aha½, s±¼h±, etamattha½ vad±mi. Luddho kho aya½, s±¼h±, abhijjh±lu p±ºampi hanati, adinnampi ±diyati, parad±rampi gacchati, mus±pi bhaºati, parampi tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±- y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ (1.0195) ki½ maññatha, s±¼h±, atthi doso”ti? “Eva½, bhante”. “By±p±doti kho aha½, s±¼h±, etamattha½ vad±mi. Duµµho kho aya½, s±¼h±, by±pannacitto p±ºampi hanati, adinnampi ±diyati, parad±rampi gacchati, mus±pi bhaºati, parampi tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±- y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, s±¼h±, atthi moho”ti? “Avijj±ti kho aha½, s±¼h±, etamattha½ vad±mi. M³¼ho kho aya½, s±¼h±, avijj±- “Eva½, bhante”. “Avijj±ti kho aha½, s±¼h±, etamattha½ vad±mi. M³¼ho kho aya½, s±¼h±, avijj±- gato p±ºampi hanati, adinnampi ±diyati, parad±rampi gacchati, mus±pi bhaºati, parampi tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, s±¼h±, ime dhamm± kusal± v± akusal± v±”ti? “Akusal±, bhante”. “S±vajj± v± anavajj± v±”ti? “S±vajj±, bhante”. “Viññugarahit± v± viññuppasatth± v±”ti? “Viññugarahit±, bhante”. “Samatt± sam±dinn± ahit±ya dukkh±ya sa½vattanti, no v±? Katha½ v± ettha hot²”ti? “Samatt±, bhante, sam±dinn± ahit±ya dukkh±ya sa½vattant²ti. Eva½ no ettha hot²”ti. “Iti kho, s±¼h±, ya½ ta½ avocumh±– ‘etha tumhe, s±¼h±, m± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµakasampad±nena, m± takkahetu, m± nayahetu, m± ±k±raparivitakkena, m± diµµhinijjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe, s±¼h±, attan±va j±neyy±tha– ime dhamm± akusal±, ime dhamm± s±vajj±, ime dhamm± viññugarahit±, ime dhamm± samatt± sam±- dinn± ahit±ya dukkh±ya sa½vattant²ti, atha tumhe, s±¼h±, pajaheyy±th±’ti, iti ya½ ta½ vutta½ idameta½ paµicca vutta½. “Etha tumhe, s±¼h±, m± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµaka- sampad±nena, m± takkahetu, m± nayahetu, m± ±k±raparivitakkena, m± diµµhini- jjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe, s±¼h±, attan±va j±neyy±tha– ‘ime dhamm± kusal±, ime dhamm± anavajj±, ime dhamm± viññuppasatth±, ime dhamm± samatt± (1.0196) sam±dinn± hit±ya sukh±ya sa½va- ttant²’ti, atha tumhe, s±¼h±, upasampajja vihareyy±tha. “Ta½ ki½ maññatha, s±¼h±, atthi alobho”ti? “Eva½, bhante”. “Anabhijjh±ti kho aha½, s±¼h±, etamattha½ vad±mi. Aluddho kho aya½, s±¼h±, anabhijjh±lu neva p±ºa½ hanati, na adinna½ ±diyati, na parad±ra½ gacchati, na mus± bhaºati, parampi na tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ hit±ya sukh±y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, s±¼h±, atthi adoso”ti? “Eva½, bhante”. “Aby±p±doti kho aha½, s±¼h±, etamattha½ vad±mi. Aduµµho kho aya½, s±¼h±, aby±pannacitto neva p±ºa½ hanati, na adinna½ ±diyati, na parad±ra½ gacchati, na mus± bhaºati, parampi na tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ hit±ya sukh±y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, s±¼h±, atthi amoho”ti? “Eva½, bhante”. “Vijj±ti kho aha½, s±¼h±, etamattha½ vad±mi. Am³¼ho kho aya½, s±¼h±, vijj±- gato neva p±ºa½ hanati, na adinna½ ±diyati, na parad±ra½ gacchati, na mus± bhaºati, parampi na tathatt±ya sam±dapeti, ya½ sa hoti d²gharatta½ hit±ya sukh±- y±”ti. “Eva½, bhante”. “Ta½ ki½ maññatha, s±¼h±, ime dhamm± kusal± v± akusal± v±”ti? “Kusal±, bhante”. “S±vajj± v± anavajj± v±”ti? “Anavajj±, bhante”. “Viññugarahit± v± viññuppasatth± v±”ti? “Viññuppasatth±, bhante”. “Samatt± sam±dinn± hit±ya sukh±ya sa½vattanti, no v±? Katha½ v± ettha hot²”- ti? “Samatt±, bhante, sam±dinn± hit±ya sukh±ya sa½vattant²ti. Eva½ no ettha hot²”- ti. “Iti kho, s±¼h±, ya½ ta½ avocumh±– ‘etha tumhe, s±¼h±, m± anussavena, m± parampar±ya, m± itikir±ya, m± piµakasampad±nena, m± takkahetu, m± nayahetu, m± ±k±raparivitakkena, m± diµµhinijjh±nakkhantiy±, m± bhabbar³pat±ya, m± samaºo no gar³ti. Yad± tumhe, s±¼h±, attan±va j±neyy±tha– ime dhamm± kusal±, ime dhamm± anavajj±, ime dhamm± viññuppasatth±, ime dhamm± samatt± sam±- dinn± (1.0197) d²gharatta½ hit±ya sukh±ya sa½vattant²ti, atha tumhe, s±¼h±, upa- sampajja vihareyy±th±’ti, iti ya½ ta½ vutta½ idameta½ paµicca vutta½. “Sa kho so, s±¼h±, ariyas±vako eva½ vigat±bhijjho vigataby±p±do asamm³¼ho sampaj±no patissato mett±sahagatena cetas± …pe… karuº± …pe… mudit± …pe… upekkh±sahagatena cetas± eka½ disa½ pharitv± viharati, tath± dutiya½, tath± tatiya½, tath± catuttha½, iti uddhamadho tiriya½ sabbadhi sabbattat±ya sabb±vanta½ loka½ upekkh±sahagatena cetas± vipulena mahaggatena appam±- ºena averena aby±pajjhena pharitv± viharati. So eva½ paj±n±ti– ‘atthi ida½, atthi h²na½, atthi paº²ta½, atthi imassa saññ±gatassa uttari ‚ nissaraºan’ti. Tassa eva½ j±nato eva½ passato k±m±sav±pi citta½ vimuccati, bhav±sav±pi citta½ vimuccati, avijj±sav±pi citta½ vimuccati; vimuttasmi½ vimuttamiti ñ±ºa½ hoti. ‘Kh²º± j±ti, vusita½ brahmacariya½, kata½ karaº²ya½, n±para½ itthatt±y±’ti paj±- n±ti. “So eva½ paj±n±ti– ‘ahu pubbe lobho, tadahu akusala½, so etarahi natthi, icceta½ kusala½; ahu pubbe doso …pe… ahu pubbe moho, tadahu akusala½, so etarahi natthi, icceta½ kusalan’ti. So diµµheva dhamme nicch±to nibbuto s²tibh³to sukhappaµisa½ved² brahmabh³tena attan± viharat²”ti. Chaµµha½.

7. Kath±vatthusutta½

68. “T²ºim±ni, bhikkhave, kath±vatth³ni. Katam±ni t²ºi? At²ta½ v±, bhikkhave, addh±na½ ±rabbha katha½ katheyya– ‘eva½ ahosi at²tamaddh±nan’ti. An±gata½ v±, bhikkhave, addh±na½ ±rabbha katha½ katheyya– ‘eva½ bhavissati an±gata- maddh±nan’ti. Etarahi v±, bhikkhave, paccuppanna½ addh±na½ ±rabbha katha½ katheyya– ‘eva½ hoti etarahi paccuppannamaddh±nan’”ti ‚. “Kath±sampayogena, bhikkhave, puggalo veditabbo yadi v± kaccho yadi v± aka- cchoti. Sac±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no eka½saby±kara- º²ya½ (1.0198) pañha½ na eka½sena by±karoti, vibhajjaby±karaº²ya½ pañha½ na vibhajja by±karoti, paµipucch±by±karaº²ya½ pañha½ na paµipucch± by±karoti, µhapan²ya½ pañha½ na µhapeti ‚, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo akaccho hoti. Sace pan±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no eka½saby±kara- º²ya½ pañha½ eka½sena by±karoti, vibhajjaby±karaº²ya½ pañha½ vibhajja by±karoti, paµipucch±by±karaº²ya½ pañha½ paµipucch± by±karoti, µhapan²ya½ pañha½ µhapeti, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo kaccho hoti. “Kath±sampayogena, bhikkhave, puggalo veditabbo yadi v± kaccho yadi v± aka- cchoti. Sac±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no µh±n±µh±ne na saºµh±ti parikappe na saºµh±ti aññ±tav±de ‚ na saºµh±ti paµipad±ya na saºµh±ti, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo akaccho hoti. Sace pan±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no µh±n±µh±ne saºµh±ti parikappe saºµh±ti aññ±ta- v±de saºµh±ti paµipad±ya saºµh±ti, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo kaccho hoti. “Kath±sampayogena, bhikkhave, puggalo veditabbo yadi v± kaccho yadi v± aka- cchoti. Sac±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no aññenañña½ paµica- rati, bahiddh± katha½ apan±meti, kopañca dosañca appaccayañca p±tukaroti, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo akaccho hoti. Sace pan±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no na aññenañña½ paµicarati na bahiddh± katha½ apan±meti, na kopañca dosañca appaccayañca p±tukaroti, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo kaccho hoti. “Kath±sampayogena, bhikkhave, puggalo veditabbo yadi v± kaccho yadi v± aka- cchoti. Sac±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no abhiharati abhima- ddati anupajagghati ‚ khalita½ gaºh±ti, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo akaccho hoti. Sace pan±ya½, bhikkhave, puggalo pañha½ puµµho sam±no n±bhi- harati n±bhimaddati na anupajagghati na khalita½ gaºh±ti, eva½ sant±ya½, bhikkhave, puggalo kaccho hoti. “Kath±sampayogena (1.0199), bhikkhave, puggalo veditabbo yadi v± sa-upa- niso yadi v± anupanisoti. Anohitasoto, bhikkhave, anupaniso hoti, ohitasoto sa-upaniso hoti. So sa-upaniso sam±no abhij±n±ti eka½ dhamma½, parij±n±ti eka½ dhamma½, pajahati eka½ dhamma½, sacchikaroti eka½ dhamma½. So abhij±nanto eka½ dhamma½, parij±nanto eka½ dhamma½, pajahanto eka½ dhamma½, sacchikaronto eka½ dhamma½ samm±vimutti½ phusati. Etadatth±, bhikkhave, kath±; etadatth± mantan±; etadatth± upanis±; etadattha½ sot±va- dh±na½, yadida½ anup±d± cittassa vimokkhoti. “Ye viruddh± sallapanti, viniviµµh± samussit±; anariyaguºam±sajja, aññoññavivaresino. “Dubbh±sita½ vikkhalita½, sampamoha½ ‚ par±jaya½; aññoññass±bhinandanti, tadariyo kathan±care ‚. “Sace cassa kath±k±mo, k±lamaññ±ya paº¹ito; dhammaµµhapaµisa½yutt±, y± ariyacarit± ‚ kath±. “Ta½ katha½ kathaye dh²ro, aviruddho anussito; anunnatena manas±, apa¼±so as±haso. “Anus³y±yam±no so, sammadaññ±ya bh±sati; subh±sita½ anumodeyya, dubbhaµµhe n±pas±daye ‚. “Up±rambha½ na sikkheyya, khalitañca na g±haye ‚; n±bhihare n±bhimadde, na v±ca½ payuta½ bhaºe. “Aññ±tattha½ pas±dattha½, sata½ ve hoti mantan±; eva½ kho ariy± mantenti, es± ariy±na mantan±; etadaññ±ya medh±v², na samusseyya mantaye”ti. sattama½;

8. Aññatitthiyasutta½

69. “Sace, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± eva½ puccheyyu½– ‘tayome, ±vuso, dhamm±. Katame tayo? R±go, doso, moho (1.0200)– ime kho, ±vuso, tayo dhamm±. Imesa½, ±vuso, tiººa½ dhamm±na½ ko viseso ko adhippay±so ‚ ki½ n±n±karaºan’ti? Eva½ puµµh± tumhe, bhikkhave, tesa½ aññatitthiy±na½ paribb±ja- k±na½ kinti by±kareyy±th±”ti? “Bhagava½m³lak± no, bhante, dhamm± bhagava½- nettik± bhagava½paµisaraº±. S±dhu vata, bhante, bhagavanta½yeva paµibh±tu etassa bh±sitassa attho. Bhagavato sutv± bhikkh³ dh±ressant²”ti. “Tena hi, bhikkhave, suº±tha, s±dhuka½ manasi karotha; bh±siss±m²”ti. “Eva½, bhante”ti kho te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Sace, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± eva½ puccheyyu½– ‘tayome, ±vuso, dhamm±. Katame tayo? R±go, doso, moho– ime kho, ±vuso, tayo dhamm±; imesa½, ±vuso, tiººa½ dhamm±na½ ko viseso ko adhippay±so ki½ n±n±karaºan’- ti? Eva½ puµµh± tumhe, bhikkhave, tesa½ aññatitthiy±na½ paribb±jak±na½ eva½ by±kareyy±tha– ‘r±go kho, ±vuso, appas±vajjo dandhavir±g², doso mah±s±vajjo khippavir±g², moho mah±s±vajjo dandhavir±g²’” ti. “‘Ko pan±vuso, hetu ko paccayo yena anuppanno v± r±go uppajjati uppanno v± r±go bhiyyobh±v±ya vepull±ya sa½vattat²’ti? ‘Subhanimittantissa vacan²ya½. Tassa subhanimitta½ ayoniso manasi karoto anuppanno v± r±go uppajjati uppanno v± r±go bhiyyobh±v±ya vepull±ya sa½vattati. Aya½ kho, ±vuso, hetu aya½ paccayo yena anuppanno v± r±go uppajjati uppanno v± r±go bhiyyobh±- v±ya vepull±ya sa½vattat²’”ti. “‘Ko pan±vuso, hetu ko paccayo yena anuppanno v± doso uppajjati uppanno v± doso bhiyyobh±v±ya vepull±ya sa½vattat²’ti? ‘Paµighanimitta½ tissa vacan²ya½. Tassa paµighanimitta½ ayoniso manasi karoto anuppanno v± doso uppajjati uppanno v± doso bhiyyobh±v±ya vepull±ya sa½vattati. Aya½ kho, ±vuso, hetu aya½ paccayo yena anuppanno v± doso uppajjati uppanno v± doso bhiyyobh±- v±ya vepull±ya sa½vattat²’”ti. “‘Ko pan±vuso, hetu ko paccayo yena anuppanno v± moho uppajjati uppanno v± moho bhiyyobh±v±ya vepull±ya sa½vattat²’ti? ‘Ayoniso manasik±ro tissa vaca- n²ya½. Tassa ayoniso manasi karoto anuppanno v± moho uppajjati uppanno v± moho bhiyyobh±v±ya (1.0201) vepull±ya sa½vattati. Aya½ kho, ±vuso, hetu aya½ paccayo yena anuppanno v± moho uppajjati uppanno v± moho bhiyyobh±v±ya vepull±ya sa½vattat²’”ti. “‘Ko pan±vuso, hetu ko paccayo yena anuppanno ceva r±go nuppajjati uppanno ca r±go pah²yat²’ti? ‘Asubhanimittantissa vacan²ya½. Tassa asubhanimitta½ yoniso manasi karoto anuppanno ceva r±go nuppajjati uppanno ca r±go pah²yati. Aya½ kho, ±vuso, hetu aya½ paccayo yena anuppanno ceva r±go nuppajjati uppanno ca r±go pah²yat²’”ti. “‘Ko pan±vuso, hetu ko paccayo yena anuppanno ceva doso nuppajjati uppanno ca doso pah²yat²’ti? ‘Mett± cetovimutt² tissa vacan²ya½. Tassa metta½ cetovimutti½ yoniso manasi karoto anuppanno ceva doso nuppajjati uppanno ca doso pah²yati. Aya½ kho, ±vuso, hetu aya½ paccayo yena anuppanno ceva doso nuppajjati uppanno ca doso pah²yat²’”ti. “‘Ko pan±vuso, hetu ko paccayo yena anuppanno ceva moho nuppajjati uppanno ca moho pah²yat²’ti? ‘Yonisomanasik±ro tissa vacan²ya½. Tassa yoniso manasi karoto anuppanno ceva moho nuppajjati uppanno ca moho pah²yati. Aya½ kho, ±vuso, hetu aya½ paccayo yena anuppanno v± moho nuppajjati uppanno ca moho pah²yat²’”ti. Aµµhama½.

9. Akusalam³lasutta½

70. “T²ºim±ni (1.0202), bhikkhave, akusalam³l±ni. Katam±ni t²ºi? Lobho akusa- lam³la½, doso akusalam³la½, moho akusalam³la½. “Yadapi, bhikkhave, lobho tadapi akusalam³la½ ‚; yadapi luddho abhisaªkha- roti k±yena v±c±ya manas± tadapi akusala½ ‚; yadapi luddho lobhena abhibh³to pariy±dinnacitto parassa asat± dukkha½ upp±dayati ‚ vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± garah±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi tadapi akusala½ ‚. Itissame lobhaj± lobhanid±n± lobhasamuday± lobhapaccay± aneke p±pak± akusal± dhamm± sambhavanti. “Yadapi, bhikkhave, doso tadapi akusalam³la½; yadapi duµµho abhisaªkharoti k±yena v±c±ya manas± tadapi akusala½; yadapi duµµho dosena abhibh³to pariy±- dinnacitto parassa asat± dukkha½ upp±dayati vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± garah±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi tadapi akusala½. Iti- ssame dosaj± dosanid±n± dosasamuday± dosapaccay± aneke p±pak± akusal± dhamm± sambhavanti. “Yadapi, bhikkhave, moho tadapi akusalam³la½; yadapi m³¼ho abhisaªkharoti k±yena v±c±ya manas± tadapi akusala½; yadapi m³¼ho mohena abhibh³to pariy±- dinnacitto parassa asat± dukkha½ upp±dayati vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± garah±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi tadapi akusala½. Iti- ssame mohaj± mohanid±n± mohasamuday± mohapaccay± aneke p±pak± aku- sal± dhamm± sambhavanti. Evar³po c±ya½, bhikkhave, puggalo vuccati ak±lav±- d²tipi, abh³tav±d²tipi, anatthav±d²tipi, adhammav±d²tipi, avinayav±d²tipi. “Kasm± (1.0203) c±ya½, bhikkhave, evar³po puggalo vuccati ak±lav±d²tipi, abh³tav±d²tipi, anatthav±d²tipi, adhammav±d²tipi, avinayav±d²tipi? Tath±h±ya½, bhikkhave, puggalo parassa asat± dukkha½ upp±dayati vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± garah±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi. Bh³tena kho pana vuccam±no avaj±n±ti, no paµij±n±ti; abh³tena vuccam±no na ±tappa½ karoti, tassa nibbeµhan±ya itipeta½ ataccha½ itipeta½ abh³tanti. Tasm± evar³po puggalo vuccati ak±lav±d²tipi, abh³tav±d²tipi, anatthav±d²tipi, adhammav±d²tipi, avinayav±d²tipi. “Evar³po, bhikkhave, puggalo lobhajehi p±pakehi akusalehi dhammehi abhi- bh³to pariy±dinnacitto diµµhe ceva dhamme dukkha½ viharati, savigh±ta½ sa-up±- y±sa½ sapari¼±ha½. K±yassa ca bhed± para½ maraº± duggati p±µikaªkh±. “Dosajehi …pe… mohajehi p±pakehi akusalehi dhammehi abhibh³to pariy±di- nnacitto diµµhe ceva dhamme dukkha½ viharati, savigh±ta½ sa-up±y±sa½ sapari- ¼±ha½. K±yassa ca bhed± para½ maraº± duggati p±µikaªkh±. Seyyath±pi, bhikkhave, s±lo v± dhavo v± phandano v± t²hi m±luv±lat±hi uddhasto pariyo- naddho anaya½ ±pajjati, byasana½ ±pajjati, anayabyasana½ ±pajjati; evameva½ kho, bhikkhave, evar³po puggalo lobhajehi p±pakehi akusalehi dhammehi abhi- bh³to pariy±dinnacitto diµµhe ceva dhamme dukkha½ viharati, savigh±ta½ sa-up±- y±sa½ sapari¼±ha½. K±yassa ca bhed± para½ maraº± duggati p±µikaªkh±. “Dosajehi …pe… mohajehi p±pakehi akusalehi dhammehi abhibh³to pariy±di- nnacitto diµµhe ceva dhamme dukkha½ viharati savigh±ta½ sa-up±y±sa½ sapari- ¼±ha½. K±yassa ca bhed± para½ maraº± duggati p±µikaªkh±. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi akusalam³l±n²ti. “T²ºim±ni, bhikkhave, kusalam³l±ni. Katam±ni t²ºi? Alobho kusalam³la½, adoso kusalam³la½, amoho kusalam³la½. “Yadapi (1.0204), bhikkhave, alobho tadapi kusalam³la½ ‚; yadapi aluddho abhisaªkharoti k±yena v±c±ya manas± tadapi kusala½ ‚; yadapi aluddho lobhena anabhibh³to apariy±dinnacitto na parassa asat± dukkha½ upp±dayati vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± garah±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi tadapi kusala½. Itissame alobhaj± alobhanid±n± alobhasamuday± alobhapaccay± aneke kusal± dhamm± sambhavanti. “Yadapi, bhikkhave, adoso tadapi kusalam³la½; yadapi aduµµho abhisaªkharoti k±yena v±c±ya manas± tadapi kusala½; yadapi aduµµho dosena anabhibh³to apa- riy±dinnacitto na parassa asat± dukkha½ upp±dayati vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± garah±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi tadapi kusala½. Iti- ssame adosaj± adosanid±n± adosasamuday± adosapaccay± aneke kusal± dhamm± sambhavanti. “Yadapi, bhikkhave, amoho tadapi kusalam³la½; yadapi am³¼ho abhisaªkha- roti k±yena v±c±ya manas± tadapi kusala½; yadapi am³¼ho mohena anabhibh³to apariy±dinnacitto na parassa asat± dukkha½ upp±dayati vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± garah±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi tadapi kusala½. Itissame amohaj± amohanid±n± amohasamuday± amohapaccay± aneke kusal± dhamm± sambhavanti. Evar³po c±ya½, bhikkhave, puggalo vuccati k±lav±d²tipi, bh³tav±d²tipi, atthav±d²tipi, dhammav±d²tipi, vinayav±d²tipi. “Kasm± c±ya½, bhikkhave, evar³po puggalo vuccati k±lav±d²tipi, bh³tav±d²tipi, atthav±d²tipi, dhammav±d²tipi, vinayav±d²tipi? Tath±h±ya½, bhikkhave, puggalo na parassa asat± dukkha½ upp±dayati vadhena v± bandhanena v± j±niy± v± gara- h±ya v± pabb±jan±ya v± balavamhi balattho itipi. Bh³tena kho pana vuccam±no paµij±n±ti no avaj±n±ti; abh³tena vuccam±no ±tappa½ karoti tassa nibbeµhan±ya– ‘itipeta½ ataccha½, itipeta½ abh³tan’ti (1.0205). Tasm± evar³po puggalo vuccati k±lav±d²tipi, atthav±d²tipi, dhammav±d²tipi, vinayav±d²tipi. ucchinnam³l± t±l±vatthukat± anabh±va½kat± ±yati½ anupp±dadhamm±. Diµµheva dhamme sukha½ viharati avigh±ta½ anup±y±sa½ apari¼±ha½. Diµµheva dhamme parinibb±yati. “Dosaj± …pe… parinibb±yati. Mohaj± …pe… parinibb±yati. Seyyath±pi bhikkhave, s±lo v± dhavo v± phandano v± t²hi m±luv±lat±hi uddhasto pariyo- naddho. Atha puriso ±gaccheyya kudd±la-piµaka½ ‚ ±d±ya. So ta½ m±luv±lata½ m³le chindeyya, m³le chetv± palikhaºeyya, palikhaºitv± m³l±ni uddhareyya, anta- maso us²ran±¼imatt±nipi ‚. So ta½ m±luv±lata½ khaº¹±khaº¹ika½ chindeyya, khaº¹±khaº¹ika½ chetv± ph±leyya, ph±letv± sakalika½ sakalika½ kareyya, saka- lika½ sakalika½ karitv± v±t±tape visoseyya, v±t±tape visosetv± aggin± ¹aheyya, aggin± ¹ahitv± masi½ kareyya, masi½ karitv± mah±v±te v± ophuºeyya nadiy± v± s²ghasot±ya pav±heyya. Evamassa ‚ t±, bhikkhave, m±luv±lat± ucchinnam³l± t±l±vatthukat± anabh±va½kat± ±yati½ anupp±dadhamm±. Evameva½ kho, bhikkhave, evar³passa puggalassa lobhaj± p±pak± akusal± dhamm± pah²n± ucchinnam³l± t±l±vatthukat± anabh±va½kat± ±yati½ anupp±dadhamm±. Diµµheva dhamme sukha½ viharati avigh±ta½ anup±y±sa½ apari¼±ha½. Diµµheva dhamme parinibb±yati. “Dosaj± …pe… mohaj± p±pak± akusal± dhamm± pah²n± ucchinnam³l± t±l±va- tthukat± anabh±va½kat± ±yati½ anupp±dadhamm±. Diµµheva dhamme sukha½ viharati avigh±ta½ anup±y±sa½ apari¼±ha½. Diµµheva dhamme parinibb±yati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi kusalam³l±n²”ti. Navama½.

10. Uposathasutta½

71. Eva½ (1.0206) me suta½– eka½ samaya½ bhagav± s±vatthiya½ viharati pubb±r±me mig±ram±tup±s±de. Atha kho vis±kh± mig±ram±t± tadahuposathe yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± eka- manta½ nis²di. Ekamanta½ nisinna½ kho vis±kha½ mig±ram±tara½ bhagav± eta- davoca– “handa kuto nu tva½, vis±khe, ±gacchasi div± divass±”ti? “Uposath±ha½, bhante, ajja upavas±m²”ti. “Tayo khome, vis±khe, uposath±. Katame tayo? Gop±lakuposatho, nigaºµhupo- satho, ariyuposatho. Kathañca, vis±khe, gop±lakuposatho hoti? Seyyath±pi, vis±khe, gop±lako s±yanhasamaye s±mik±na½ g±vo niyy±tetv± iti paµisañci- kkhati– ‘ajja kho g±vo amukasmiñca amukasmiñca padese cari½su, amukasmiñca amukasmiñca padese p±n²y±ni pivi½su; sve d±ni g±vo amukasmiñca amuka- smiñca padese carissanti, amukasmiñca amukasmiñca padese p±n²y±ni pivissa- nt²’ti; evameva½ kho, vis±khe, idhekacco uposathiko iti paµisañcikkhati– ‘aha½ khvajja idañcidañca kh±dan²ya½ kh±di½, idañcidañca bhojan²ya½ bhuñji½; sve d±n±ha½ idañcidañca kh±dan²ya½ kh±diss±mi, ida½ cidañca bhojan²ya½ bhuñji- ss±m²’ti. So tena abhijjh±sahagatena cetas± divasa½ atin±meti. Eva½ kho vis±khe, gop±lakuposatho hoti. Eva½ upavuttho kho, vis±khe, gop±lakuposatho na mahapphalo hoti na mah±nisa½so na mah±jutiko na mah±vipph±ro. “Kathañca, vis±khe, nigaºµhuposatho hoti? Atthi, vis±khe, nigaºµh± n±ma sama- ºaj±tik±. Te s±vaka½ eva½ sam±dapenti– ‘ehi tva½, ambho purisa, ye puratthi- m±ya dis±ya p±º± para½ yojanasata½ tesu daº¹a½ nikkhip±hi; ye pacchim±ya dis±ya p±º± para½ yojanasata½ tesu daº¹a½ nikkhip±hi; ye uttar±ya dis±ya p±º± para½ yojanasata½ tesu daº¹a½ nikkhip±hi; ye dakkhiº±ya dis±ya p±º± para½ yojanasata½ tesu daº¹a½ nikkhip±h²’ti. Iti ekacc±na½ p±º±na½ anudda- y±ya anukamp±ya sam±dapenti, ekacc±na½ p±º±na½ n±nudday±ya n±nuka- mp±ya sam±dapenti. Te tadahuposathe s±vaka½ eva½ sam±dapenti– ‘ehi tva½, ambho purisa, sabbacel±ni (1.0207) ‚ nikkhipitv± eva½ vadehi– n±ha½ kvacani kassaci kiñcanatasmi½ ‚, na ca mama kvacani katthaci kiñcanatatth²’ti. J±nanti kho panassa m±t±pitaro– ‘aya½ amh±ka½ putto’ti; sopi j±n±ti– ‘ime mayha½ m±t±- pitaro’ti. J±n±ti kho panassa puttad±ro– ‘aya½ mayha½ bhatt±’ti; sopi j±n±ti– ‘aya½ mayha½ puttad±ro’ti. J±nanti kho panassa d±sakammakaraporis±– ‘aya½ amh±ka½ ayyo’ti; sopi j±n±ti– ‘ime mayha½ d±sakammakaraporis±’ti. Iti yasmi½ samaye sacce sam±dapetabb± mus±v±de tasmi½ samaye sam±dapenti. Ida½ tassa mus±v±dasmi½ vad±mi. So tass± rattiy± accayena bhoge adinna½yeva paribhuñjati. Ida½ tassa adinn±d±nasmi½ vad±mi. Eva½ kho, vis±khe, nigaºµhu- posatho hoti. Eva½ upavuttho kho, vis±khe, nigaºµhuposatho na mahapphalo hoti na mah±nisa½so na mah±jutiko na mah±vipph±ro. “Kathañca, vis±khe, ariyuposatho hoti? Upakkiliµµhassa, vis±khe, cittassa upa- kkamena pariyodapan± hoti. Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakka- mena pariyodapan± ‚ hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako tath±gata½ anussarati– ‘itipi so bhagav± araha½ samm±sambuddho vijj±caraºasampanno sugato loka- vid³ anuttaro purisadammas±rathi satth± devamanuss±na½ buddho bhagav±’ti. Tassa tath±gata½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati. Ye cittassa upa- kkiles± te pah²yanti, seyyath±pi, vis±khe, upakkiliµµhassa s²sassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa s²sassa upakkamena pariyodapan± hoti? Kakkañca paµicca mattikañca paµicca udakañca paµicca purisassa ca tajja½ v±y±ma½ paµicca, eva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa s²sassa upakkamena pariyo- dapan± hoti. Evameva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pari- yodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako tath±gata½ anussarati– ‘itipi so (1.0208) bhagav± araha½ samm±sambuddho vijj±caraºasampanno sugato lokavid³ anuttaro purisa- dammas±rathi satth± devamanuss±na½ buddho bhagav±’ti. Tassa tath±gata½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²- yanti. Aya½ vuccati, vis±khe– ‘ariyas±vako brahmuposatha½ upavasati, brahmun± saddhi½ sa½vasati, brahmañcassa ‚ ±rabbha citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti’. Eva½ kho, vis±khe, upa- kkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Upakkiliµµhassa, vis±khe, cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako dhamma½ anussarati– ‘sv±kkh±to bhagavat± dhammo sandiµµhiko ak±liko ehipassiko opaneyyiko paccatta½ veditabbo viññ³h²’ti. Tassa dhamma½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²- yanti, seyyath±pi, vis±khe, upakkiliµµhassa k±yassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa k±yassa upakkamena pariyodapan± hoti? Sottiñca paµicca, cuººañca paµicca, udakañca paµicca, purisassa ca tajja½ v±y±ma½ paµicca. Eva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa k±yassa upakkamena pari- yodapan± hoti. Evameva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako dhamma½ anussarati– ‘sv±kkh±to bhagavat± dhammo sandiµµhiko ak±liko ehipassiko opaneyyiko paccatta½ veditabbo viññ³h²’ti. Tassa dhamma½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti. Aya½ vuccati, vis±khe, ‘ariyas±vako dhammuposatha½ upavasati, dhammena saddhi½ sa½vasati, dhammañcassa ±rabbha citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti’. Eva½ kho, vis±khe, upa- kkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Upakkiliµµhassa (1.0209), vis±khe, cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako saªgha½ anussarati– ‘suppaµipanno bhagavato s±vaka- saªgho, ujuppaµipanno bhagavato s±vakasaªgho, ñ±yappaµipanno bhagavato s±vakasaªgho, s±m²cippaµipanno bhagavato s±vakasaªgho, yadida½ catt±ri puri- sayug±ni aµµha purisapuggal± esa bhagavato s±vakasaªgho ±huneyyo p±hu- neyyo dakkhiºeyyo añjalikaraº²yo anuttara½ puññakkhetta½ lokass±’ti. Tassa saªgha½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti, seyyath±pi, vis±khe, upakkiliµµhassa vatthassa upakkamena pariyoda- pan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa vatthassa upakkamena pariyodapan± hoti? Usmañca ‚ paµicca, kh±rañca paµicca, gomayañca paµicca, udakañca paµicca, purisassa ca tajja½ v±y±ma½ paµicca. Eva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa vatthassa upakkamena pariyodapan± hoti. Evameva½ kho, vis±khe, upakkili- µµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako saªgha½ anussarati– ‘suppaµipanno bhagavato s±vaka- saªgho …pe… anuttara½ puññakkhetta½ lokass±’ti. Tassa saªgha½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti. Aya½ vuccati, vis±khe, ‘ariyas±vako saªghuposatha½ upavasati, saªghena saddhi½ sa½vasati, saªghañcassa ±rabbha citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti’. Eva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Upakkiliµµhassa, vis±khe, cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako attano s²l±ni anussarati akhaº¹±ni (1.0210) acchidd±ni asabal±ni aka- mm±s±ni bhujiss±ni viññuppasatth±ni apar±maµµh±ni sam±dhisa½vattanik±ni. Tassa s²la½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti, seyyath±pi, vis±khe, upakkiliµµhassa ±d±sassa upakkamena pariyoda- pan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa ±d±sassa upakkamena pariyodapan± hoti? Telañca paµicca, ch±rikañca paµicca, v±laº¹upakañca paµicca, purisassa ca tajja½ v±y±ma½ paµicca. Eva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa ±d±sassa upakkamena pariyodapan± hoti. Evameva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako attano s²l±ni anussarati akhaº¹±ni …pe… sam±dhisa½- vattanik±ni. Tassa s²la½ anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti. Aya½ vuccati, vis±khe, ‘ariyas±vako s²luposatha½ upavasati, s²lena saddhi½ sa½vasati, s²lañcassa ±rabbha citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti’. Eva½ kho, vis±khe, upa- kkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Upakkiliµµhassa, vis±khe, cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha vis±khe, ariyas±vako devat± anussarati– ‘santi dev± c±tumah±r±jik± ‚, santi dev± t±va- ti½s±, santi dev± y±m±, santi dev± tusit±, santi dev± nimm±naratino, santi dev± paranimmitavasavattino, santi dev± brahmak±yik±, santi dev± tatuttari ‚. Yath±r³- p±ya saddh±ya samann±gat± t± devat± ito cut± tatthupapann± ‚, mayhampi tath±r³p± saddh± sa½vijjati. Yath±r³pena s²lena samann±gat± t± devat± ito cut± tatthupapann±, mayhampi tath±r³pa½ s²la½ sa½vijjati. Yath±r³pena sutena samann±gat± t± devat± ito cut± tatthupapann±, mayhampi tath±r³pa½ suta½ sa½vijjati. Yath±r³pena c±gena samann±gat± t± devat± ito cut± tatthupapann±, mayhampi tath±r³po c±go sa½vijjati. Yath±r³p±ya paññ±ya (1.0211) samann±gat± t± devat± ito cut± tatthupapann±, mayhampi tath±- r³p± paññ± sa½vijjat²’ti. Tassa attano ca t±sañca devat±na½ saddhañca s²lañca sutañca c±gañca paññañca anussarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti, seyyath±pi, vis±khe, upakkiliµµhassa j±tar³passa upakkamena pariyodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa j±tar³passa upakkamena pariyodapan± hoti? Ukkañca paµicca, loºañca paµicca, gerukañca paµicca, n±¼ikasaº¹±sañca ‚ paµicca, purisassa ca tajja½ v±y±ma½ paµicca. Eva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa j±tar³passa upakkamena pariyodapan± hoti. Evameva½ kho, vis±khe, upakkili- µµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti. “Kathañca, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyodapan± hoti? Idha, vis±khe, ariyas±vako devat± anussarati– ‘santi dev± c±tumah±r±jik±, santi dev± t±vati½s± …pe… santi dev± tatuttari. Yath±r³p±ya saddh±ya samann±gat± t± devat± ito cut± tatthupapann±, mayhampi tath±r³p± saddh± sa½vijjati. Yath±r³- pena s²lena …pe… sutena …pe… c±gena …pe… paññ±ya samann±gat± t± devat± ito cut± tatthupapann±, mayhampi tath±r³p± paññ± sa½vijjat²’ti. Tassa attano ca t±sañca devat±na½ saddhañca s²lañca sutañca c±gañca paññañca anu- ssarato citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakkiles± te pah²yanti. Aya½ vuccati, vis±khe, ‘ariyas±vako devatuposatha½ upavasati, devat±hi saddhi½ sa½vasati, devat± ±rabbha citta½ pas²dati, p±mojja½ uppajjati, ye cittassa upakki- les± te pah²yanti’. Eva½ kho, vis±khe, upakkiliµµhassa cittassa upakkamena pariyo- dapan± hoti. “Sa kho so, vis±khe, ariyas±vako iti paµisañcikkhati– ‘y±vaj²va½ arahanto p±º±- tip±ta½ pah±ya p±º±tip±t± paµivirat± nihitadaº¹± nihitasatth± lajj² day±pann± sabbap±ºabh³tahit±nukamp² viharanti; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ p±º±tip±ta½ pah±ya p±º±tip±t± paµivirato nihitadaº¹o nihitasattho lajj² day±panno sabbap±ºabh³tahit±nukamp² (1.0212) vihar±mi. Imin±pi ‚ aªgena arahata½ anu- karomi, uposatho ca me upavuttho bhavissati. “Y±vaj²va½ arahanto adinn±d±na½ pah±ya adinn±d±n± paµivirat± dinn±d±y² dinnap±µikaªkh², athenena sucibh³tena attan± viharanti; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ adinn±d±na½ pah±ya adinn±d±n± paµivirato dinn±d±y² dinnap±µi- kaªkh², athenena sucibh³tena attan± vihar±mi. Imin±pi aªgena arahata½ anuka- romi, uposatho ca me upavuttho bhavissati. “Y±vaj²va½ arahanto abrahmacariya½ pah±ya brahmac±r² ±r±c±r² ‚ virat± methun± g±madhamm±; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ abrahmaca- riya½ pah±ya brahmac±r² ±r±c±r² virato methun± g±madhamm±. Imin±pi aªgena arahata½ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissati. “Y±vaj²va½ arahanto mus±v±da½ pah±ya mus±v±d± paµivirat± saccav±d² saccasandh± thet± paccayik± avisa½v±dak± lokassa; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ mus±v±da½ pah±ya mus±v±d± paµivirato saccav±d² sacca- sandho theto paccayiko avisa½v±dako lokassa. Imin±pi aªgena arahata½ anuka- romi, uposatho ca me upavuttho bhavissati. “Y±vaj²va½ arahanto sur±merayamajjapam±daµµh±na½ pah±ya sur±merayama- jjapam±daµµh±n± paµivirat±; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ sur±meraya- majjapam±daµµh±na½ pah±ya sur±merayamajjapam±daµµh±n± paµivirato. Imin±pi aªgena arahata½ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissati. “Y±vaj²va½ arahanto ekabhattik± ratt³parat± virat± vik±labhojan±; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ ekabhattiko ratt³parato virato vik±labhojan±. Imi- n±pi aªgena arahata½ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissati. “Y±vaj²va½ arahanto naccag²tav±ditavis³kadassanam±l±gandhavilepanadh±ra- ºamaº¹anavibh³sanaµµh±n± paµivirat±; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ naccag²tav±ditavis³kadassanam±l±gandhavilepanadh±raºamaº¹anavibh³sana- µµh±n± paµivirato (1.0213). Imin±pi aªgena arahata½ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissati. “Y±vaj²va½ arahanto ucc±sayanamah±sayana½ pah±ya ucc±sayanamah±sa- yan± paµivirat± n²caseyya½ kappenti mañcake v± tiºasanth±rake v±; ahampajja imañca ratti½ imañca divasa½ ucc±sayanamah±sayana½ pah±ya ucc±sayanama- h±sayan± paµivirato n²caseyya½ kappemi mañcake v± tiºasanth±rake v±. Imin±pi aªgena arahata½ anukaromi, uposatho ca me upavuttho bhavissat²”ti. “Eva½ kho, vis±khe, ariyuposatho hoti. Eva½ upavuttho kho, vis±khe, ariyupo- satho mahapphalo hoti mah±nisa½so mah±jutiko mah±vipph±ro”. “K²vamahapphalo hoti k²vamah±nisa½so k²vamah±jutiko k²vamah±vipph±ro” ? “Seyyath±pi, vis±khe, yo imesa½ so¼asanna½ mah±janapad±na½ pah³tarattara- tan±na½ ‚ issariy±dhipacca½ rajja½ k±reyya, seyyathida½– aªg±na½, maga- dh±na½, k±s²na½, kosal±na½, vajj²na½, mall±na½, cet²na½, vaªg±na½, kur³na½, pañc±l±na½, macch±na½ ‚, s³rasen±na½, assak±na½, avant²na½, gandh±r±na½, kamboj±na½, aµµhaªgasamann±gatassa uposathassa eta½ ‚ kala½ n±gghati so¼asi½. Ta½ kissa hetu? Kapaºa½, vis±khe, m±nusaka½ rajja½ dibba½ sukha½ upanidh±ya”. “Y±ni, vis±khe, m±nusak±ni paññ±sa vass±ni, c±tumah±r±jik±na½ dev±na½ eso eko rattindivo ‚. T±ya rattiy± ti½sarattiyo m±so. Tena m±sena dv±dasam±- siyo sa½vaccharo. Tena sa½vaccharena dibb±ni pañca vassasat±ni c±tumah±r±- jik±na½ dev±na½ ±yuppam±ºa½. Ýh±na½ kho paneta½, vis±khe, vijjati ya½ idhe- kacco itth² v± puriso v± aµµhaªgasamann±gata½ uposatha½ upavasitv± k±yassa bhed± para½ maraº± c±tumah±r±jik±na½ dev±na½ sahabyata½ upapajjeyya. Ida½ kho paneta½, vis±khe, sandh±ya bh±sita½– ‘kapaºa½ m±nusaka½ rajja½ dibba½ sukha½ upanidh±ya’”. “Ya½ (1.0214), vis±khe, m±nusaka½ vassasata½, t±vati½s±na½ dev±na½ eso eko rattindivo. T±ya rattiy± ti½sarattiyo m±so. Tena m±sena dv±dasam±siyo sa½vaccharo. Tena sa½vaccharena dibba½ vassasahassa½ t±vati½s±na½ dev±na½ ±yuppam±ºa½. Ýh±na½ kho paneta½, vis±khe, vijjati ya½ idhekacco itth² v± puriso v± aµµhaªgasamann±gata½ uposatha½ upavasitv± k±yassa bhed± para½ maraº± t±vati½s±na½ dev±na½ sahabyata½ upapajjeyya. Ida½ kho paneta½, vis±khe, sandh±ya bh±sita½– ‘kapaºa½ m±nusaka½ rajja½ dibba½ sukha½ upanidh±ya’”. “Y±ni, vis±khe, m±nusak±ni dve vassasat±ni, y±m±na½ dev±na½ eso eko ratti- ndivo. T±ya rattiy± ti½sarattiyo m±so. Tena m±sena dv±dasam±siyo sa½va- ccharo. Tena sa½vaccharena dibb±ni dve vassasahass±ni y±m±na½ dev±na½ ±yuppam±ºa½. Ýh±na½ kho paneta½, vis±khe, vijjati ya½ idhekacco itth² v± puriso v± aµµhaªgasamann±gata½ uposatha½ upavasitv± k±yassa bhed± para½ maraº± y±m±na½ dev±na½ sahabyata½ upapajjeyya. Ida½ kho paneta½, vis±khe, sandh±ya bh±sita½– ‘kapaºa½ m±nusaka½ rajja½ dibba½ sukha½ upa- nidh±ya’”. “Y±ni, vis±khe, m±nusak±ni catt±ri vassasat±ni, tusit±na½ dev±na½ eso eko rattindivo. T±ya rattiy± ti½sarattiyo m±so. Tena m±sena dv±dasam±siyo sa½va- ccharo. Tena sa½vaccharena dibb±ni catt±ri vassasahass±ni tusit±na½ dev±na½ ±yuppam±ºa½. Ýh±na½ kho paneta½, vis±khe, vijjati ya½ idhekacco itth² v± puriso v± aµµhaªgasamann±gata½ uposatha½ upavasitv± k±yassa bhed± para½ maraº± tusit±na½ dev±na½ sahabyata½ upapajjeyya. Ida½ kho paneta½, vis±khe, sandh±ya bh±sita½– ‘kapaºa½ m±nusaka½ rajja½ dibba½ sukha½ upa- nidh±ya’”. “Y±ni, vis±khe, m±nusak±ni aµµha vassasat±ni, nimm±narat²na½ dev±na½ eso eko rattindivo. T±ya rattiy± ti½sarattiyo m±so. Tena m±sena dv±dasam±siyo sa½vaccharo. Tena sa½vaccharena dibb±ni aµµha vassasahass±ni nimm±nara- t²na½ dev±na½ ±yuppam±ºa½. Ýh±na½ kho paneta½, vis±khe, vijjati ya½ idhe- kacco itth² v± puriso v± aµµhaªgasamann±gata½ uposatha½ upavasitv± k±yassa bhed± para½ maraº± nimm±narat²na½ dev±na½ sahabyata½ (1.0215) upapa- jjeyya. Ida½ kho paneta½, vis±khe, sandh±ya bh±sita½– ‘kapaºa½ m±nusaka½ rajja½ dibba½ sukha½ upanidh±ya’”. “Y±ni, vis±khe, m±nusak±ni so¼asa vassasat±ni, paranimmitavasavatt²na½ dev±na½ eso eko rattindivo. T±ya rattiy± ti½sarattiyo m±so. Tena m±sena dv±da- sam±siyo sa½vaccharo. Tena sa½vaccharena dibb±ni so¼asa vassasahass±ni paranimmitavasavatt²na½ dev±na½ ±yuppam±ºa½. Ýh±na½ kho paneta½, vis±khe, vijjati ya½ idhekacco itth² v± puriso v± aµµhaªgasamann±gata½ upo- satha½ upavasitv± k±yassa bhed± para½ maraº± paranimmitavasavatt²na½ dev±na½ sahabyata½ upapajjeyya. Ida½ kho paneta½, vis±khe, sandh±ya bh±sita½– ‘kapaºa½ m±nusaka½ rajja½ dibba½ sukha½ upanidh±y±’”ti. “P±ºa½ na haññe ‚ na cadinnam±diye, mus± na bh±se na ca majjapo siy±; abrahmacariy± virameyya methun±, ratti½ na bhuñjeyya vik±labhojana½. “M±la½ na dh±re na ca gandham±care, mañce cham±ya½ va sayetha santhate; etañhi aµµhaªgikam±huposatha½, buddhena dukkhantagun± pak±sita½. “Cando ca s³riyo ca ubho sudassan±, obh±saya½ anupariyanti y±vat±; tamonud± te pana antalikkhag±, nabhe pabh±santi dis±virocan±. “Etasmi½ ya½ vijjati antare dhana½, mutt± maºi ve¼uriyañca bhaddaka½; siªg² suvaººa½ atha v±pi kañcana½, ya½ j±tar³pa½ haµakanti vuccati. “Aµµhaªgupetassa (1.0216) uposathassa, kalampi te n±nubhavanti so¼asi½; candappabh± t±ragaº± ca sabbe. “Tasm± hi n±r² ca naro ca s²lav±, aµµhaªgupeta½ upavassuposatha½; puññ±ni katv±na sukhudray±ni, anindit± saggamupenti µh±nan”ti. dasama½;

Mah±vaggo sattamo.

Tassudd±na½– Titthabhayañca ven±go, sarabho kesamuttiy±; s±¼ho c±pi kath±vatthu, titthiyam³luposathoti.

(8) 3. ±nandavaggo

1. Channasutta½

72. Eka½ samaya½ bhagav± s±vatthiya½ viharati jetavane an±thapiº¹ikassa ±r±me. Atha kho channo paribb±jako yen±yasm± ±nando tenupasaªkami; upasa- ªkamitv± ±yasmat± ±nandena saddhi½ sammodi. Sammodan²ya½ katha½ s±ra- º²ya½ v²tis±retv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho channo paribb±jako ±yasmanta½ ±nanda½ etadavoca– “tumhepi, ±vuso ±nanda, r±gassa pah±na½ paññ±petha, dosassa pah±na½ paññ±petha, mohassa pah±na½ paññ±peth±ti. Maya½ kho, ±vuso, r±gassa pah±na½ paññ±pema, dosassa pah±na½ paññ±- pema, mohassa pah±na½ paññapem±”ti. “Ki½ pana tumhe, ±vuso, r±ge ±d²nava½ disv± r±gassa pah±na½ paññ±petha, ki½ dose ±d²nava½ disv± dosassa pah±na½ paññ±petha, ki½ mohe ±d²nava½ disv± mohassa pah±na½ paññ±peth±”ti? “Ratto (1.0217) kho, ±vuso, r±gena abhibh³to pariy±dinnacitto attaby±b±dh±- yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti; r±ge pah²ne nevattaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasika½ dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. Ratto kho, ±vuso, r±gena abhibh³to pariy±- dinnacitto k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati; r±ge pah²ne neva k±yena duccarita½ carati, na v±c±ya duccarita½ carati, na manas± duccarita½ carati. Ratto kho, ±vuso, r±gena abhibh³to pariy±dinna- citto attatthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, paratthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti; r±ge pah²ne attatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, paratthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ paj±- n±ti. R±go kho, ±vuso, andhakaraºo acakkhukaraºo aññ±ºakaraºo paññ±niro- dhiko vigh±tapakkhiko anibb±nasa½vattaniko. “Duµµho kho, ±vuso, dosena …pe… m³¼ho kho, ±vuso, mohena abhibh³to pari- y±dinnacitto attaby±b±dh±yapi ceteti, paraby±b±dh±yapi ceteti, ubhayaby±b±dh±- yapi ceteti, cetasikampi dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti; mohe pah²ne neva- ttaby±b±dh±yapi ceteti, na paraby±b±dh±yapi ceteti, na ubhayaby±b±dh±yapi ceteti, na cetasika½ dukkha½ domanassa½ paµisa½vedeti. M³¼ho kho, ±vuso, mohena abhibh³to pariy±dinnacitto k±yena duccarita½ carati, v±c±ya duccarita½ carati, manas± duccarita½ carati; mohe pah²ne neva k±yena duccarita½ carati, na v±c±ya duccarita½ carati, na manas± duccarita½ carati. M³¼ho kho, ±vuso, mohena abhibh³to pariy±dinnacitto attatthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, para- tthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ nappaj±n±ti; mohe pah²ne attatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti, paratthampi yath±bh³ta½ paj±- n±ti, ubhayatthampi yath±bh³ta½ paj±n±ti. Moho kho, ±vuso, andhakaraºo aca- kkhukaraºo aññ±ºakaraºo paññ±nirodhiko vigh±tapakkhiko anibb±nasa½vatta- niko. Ida½ kho maya½, ±vuso, r±ge ±d²nava½ disv± r±gassa pah±na½ (1.0218) paññ±pema. Ida½ dose ±d²nava½ disv± dosassa pah±na½ paññ±pema. Ida½ mohe ±d²nava½ disv± mohassa pah±na½ paññ±pem±”ti. “Atthi pan±vuso, maggo atthi paµipad± etassa r±gassa dosassa mohassa pah±- n±y±”ti? “Atth±vuso, maggo atthi paµipad± etassa r±gassa dosassa mohassa pah±n±y±”ti. “Katamo pan±vuso, maggo katam± paµipad± etassa r±gassa dosassa mohassa pah±n±y±”ti? “Ayameva ariyo aµµhaªgiko maggo, seyyathida½– samm±diµµhi …pe… samm±sam±dhi. Aya½ kho, ±vuso, maggo aya½ paµipad± etassa r±gassa dosassa mohassa pah±n±y±”ti. “Bhaddako kho, ±vuso, maggo bhaddik± paµipad± etassa r±gassa dosassa mohassa pah±n±ya. Alañca pan±- vuso ±nanda, appam±d±y±”ti. Paµhama½.

2. ¾j²vakasutta½

73. Eka½ samaya½ ±yasm± ±nando kosambiya½ viharati ghosit±r±me. Atha kho aññataro ±j²vakas±vako gahapati yen±yasm± ±nando tenupasaªkami; upasa- ªkamitv± ±yasmanta½ ±nanda½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho so ±j²vakas±vako gahapati ±yasmanta½ ±nanda½ etadavoca– “Kesa½ no, bhante ±nanda, dhammo sv±kkh±to? Ke loke suppaµipann±? Ke loke sukat±”ti ‚? “Tena hi, gahapati, taññevettha paµipucchiss±mi, yath± te khameyya tath± na½ by±kareyy±si. Ta½ ki½ maññasi, gahapati, ye r±gassa pah±- n±ya dhamma½ desenti, dosassa pah±n±ya dhamma½ desenti, mohassa pah±- n±ya dhamma½ desenti, tesa½ dhammo sv±kkh±to no v±? Katha½ v± te ettha hot²”ti? “Ye, bhante, r±gassa pah±n±ya dhamma½ desenti, dosassa pah±n±ya dhamma½ desenti, mohassa pah±n±ya dhamma½ desenti, tesa½ dhammo sv±kkh±to. Eva½ me ettha hot²”ti. “Ta½ ki½ maññasi, gahapati, ye r±gassa pah±n±ya paµipann±, dosassa pah±- n±ya paµipann±, mohassa pah±n±ya paµipann±, te loke suppaµipann± (1.0219) no v±? Katha½ v± te ettha hot²”ti? “Ye, bhante, r±gassa pah±n±ya paµipann±, dosassa pah±n±ya paµipann±, mohassa pah±n±ya paµipann±, te loke suppaµi- pann±. Eva½ me ettha hot²”ti. “Ta½ ki½ maññasi, gahapati, yesa½ r±go pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthukato anabh±va½kato ±yati½ anupp±dadhammo, yesa½ doso pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthukato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±dadhammo, yesa½ moho pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthukato anabh±va½kato ±yati½ anupp±dadhammo, te loke sukat± no v±? Katha½ v± te ettha hot²”ti? “Yesa½, bhante, r±go pah²no ucchinna- m³lo t±l±vatthukato anabh±va½kato ±yati½ anupp±dadhammo, yesa½ doso pah²no …pe… yesa½ moho pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthukato anabh±va½kato ±yati½ anupp±dadhammo, te loke sukat±. Eva½ me ettha hot²”ti. “Iti kho, gahapati, tay±veta½ ‚ by±kata½– ‘ye, bhante, r±gassa pah±n±ya dhamma½ desenti, dosassa pah±n±ya dhamma½ desenti, mohassa pah±n±ya dhamma½ desenti, tesa½ dhammo sv±kkh±to’ti. Tay±veta½ by±kata½– ‘ye, bhante, r±gassa pah±n±ya paµipann±, dosassa pah±n±ya paµipann±, mohassa pah±n±ya paµipann±, te loke suppaµipann±’ti. Tay±veta½ by±kata½– ‘yesa½, bhante, r±go pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthukato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±- dadhammo, yesa½ doso pah²no …pe… yesa½ moho pah²no ucchinnam³lo t±l±va- tthukato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±dadhammo, te loke sukat±’”ti. “Acchariya½, bhante, abbhuta½, bhante! Na ceva n±ma sadhammukka½san± bhavissati, na ca paradhamm±pas±dan± ‚. ¾yataneva ‚ dhammadesan±, attho ca vutto, att± ca anupan²to. Tumhe, bhante ±nanda, r±gassa pah±n±ya dhamma½ desetha, dosassa …pe… mohassa pahan±ya dhamma½ desetha. Tumh±ka½, bhante ±nanda, dhammo sv±kkh±to. Tumhe, bhante ±nanda, r±gassa pah±n±ya (1.0 paµipann±, dosassa …pe… mohassa pah±n±ya paµipann±. Tumhe, bhante, loke suppaµipann±. Tumh±ka½, bhante ±nanda, r±go pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthu- kato anabh±vaªkato ±yati½ anupp±dadhammo, tumh±ka½ doso pah²no …pe… tumh±ka½ moho pah²no ucchinnam³lo t±l±vatthukato anabh±vaªkato ±yati½ anu- pp±dadhammo. Tumhe loke sukat±. “Abhikkanta½, bhante, abhikkanta½, bhante! Seyyath±pi, bhante, nikkujjita½ v± ukkujjeyya, paµicchanna½ v± vivareyya, m³¼hassa v± magga½ ±cikkheyya, andha- k±re v± telapajjota½ dh±reyya– ‘cakkhumanto r³p±ni dakkhant²’ti; evameva½ ayyena ±nandena anekapariy±yena dhammo pak±sito. Es±ha½, bhante ±nanda, ta½ bhagavanta½ saraºa½ gacch±mi dhammañca bhikkhusaªghañca. Up±saka½ ma½ ayyo ±nando dh±retu, ajjatagge p±ºupeta½ saraºa½ gatan”ti. Dutiya½.

3. Mah±n±masakkasutta½

74. Eva½ me suta½– eka½ samaya½ bhagav± sakkesu viharati kapilava- tthusmi½ nigrodh±r±me. Tena kho pana samayena bhagav± gil±n±vuµµhito ‚ hoti aciravuµµhito gelaññ±. Atha kho mah±n±mo sakko yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho mah±n±mo sakko bhagavanta½ etadavoca– “d²gharatt±ha½, bhante, bhaga- vat± eva½ dhamma½ desita½ ±j±n±mi– ‘sam±hitassa ñ±ºa½, no asam±hitass±’ti. Sam±dhi nu kho, bhante, pubbe, pacch± ñ±ºa½; ud±hu ñ±ºa½ pubbe, pacch± sam±dh²”ti? Atha kho ±yasmato ±nandassa etadahosi– “bhagav± kho gil±navu- µµhito aciravuµµhito gelaññ±. Ayañca mah±n±mo sakko bhagavanta½ atigambh²ra½ pañha½ pucchati. Ya½n³n±ha½ mah±n±ma½ sakka½ ekamanta½ apanetv± dhamma½ deseyyan”ti. Atha kho ±yasm± ±nando mah±n±ma½ sakka½ b±h±ya½ gahetv± ekamanta½ apanetv± mah±n±ma½ sakka½ etadavoca– “sekhampi kho, mah±n±ma, s²la½ vutta½ bhagavat±, asekhampi s²la½ vutta½ bhagavat±; sekhopi sam±dhi vutto bhagavat±, asekhopi sam±dhi vutto bhagavat±; sekh±pi paññ± vutt± bhagavat±, asekh±pi paññ± vutt± bhagavat±. Katamañca, mah±n±ma (1.0221), sekha½ s²la½? Idha, mah±n±ma, bhikkhu s²lav± hoti p±timokkhasa½varasa½vuto viharati …pe… sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. Ida½ vuccati, mah±n±ma, sekha½ s²la½”. “Katamo ca, mah±n±ma, sekho sam±dhi? Idha, mah±n±ma, bhikkhu vivicceva k±mehi …pe… catuttha½ jh±na½ upasampajja viharati. Aya½ vuccati, mah±n±ma, sekho sam±dhi. “Katam± ca, mah±n±ma, sekh± paññ±? Idha, mah±n±ma, bhikkhu ida½ dukkhanti yath±bh³ta½ paj±n±ti …pe… aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Aya½ vuccati, mah±n±ma, sekh± paññ±. “Sa kho so, mah±n±ma, ariyas±vako eva½ s²lasampanno eva½ sam±dhisa- mpanno eva½ paññ±sampanno ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±- vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. Eva½ kho, mah±n±ma, sekhampi s²la½ vutta½ bhagavat±, asekhampi s²la½ vutta½ bhagavat±; sekhopi sam±dhi vutto bhagavat±, asekhopi sam±dhi vutto bhagavat±; sekh±pi paññ± vutt± bhagavat±, asekh±pi paññ± vutt± bhagavat±”ti. Tatiya½.

4. Nigaºµhasutta½

75. Eka½ samaya½ ±yasm± ±nando ves±liya½ viharati mah±vane k³µ±g±ras±- l±ya½. Atha kho abhayo ca licchavi paº¹itakum±rako ca licchavi yen±yasm± ±nando tenupasaªkami½su; upasaªkamitv± ±yasmanta½ ±nanda½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di½su. Eka- manta½ nisinno kho abhayo licchavi ±yasmanta½ ±nanda½ etadavoca– “nigaºµho, bhante, n±µaputto ‚ sabbaññ³ sabbadass±v² aparisesa½ ñ±ºadassana½ paµij±- n±ti– ‘carato ca me tiµµhato ca suttassa ca j±garassa ca satata½ samita½ ñ±ºada- ssana½ paccupaµµhitan’ti. So pur±º±na½ kamm±na½ ± byant²bh±va½ paññapeti nav±na½ kamm±na½ akaraº± setugh±ta½. Iti kammakkhay± dukkha- kkhayo, dukkhakkhay± vedan±kkhayo, vedan±kkhay± sabba½ dukkha½ nijjiººa½ bhavissati– evametiss± sandiµµhik±ya nijjar±ya (1.0222) visuddhiy± samatikkamo hoti. Idha, bhante, bhagav± kim±h±”ti? “Tisso kho im±, abhaya, nijjar± visuddhiyo tena bhagavat± j±nat± passat± ara- hat± samm±sambuddhena sammadakkh±t± satt±na½ visuddhiy± sokaparide- v±na½ samatikkam±ya dukkhadomanass±na½ atthaªgam±ya ñ±yassa adhiga- m±ya nibb±nassa sacchikiriy±ya. Katam± tisso? Idha, abhaya, bhikkhu s²lav± hoti …pe… sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So navañca kamma½ na karoti, pur±- ºañca kamma½ phussa phussa byant²karoti. Sandiµµhik± nijjar± ak±lik± ehipa- ssik± opaneyyik± paccatta½ veditabb± viññ³h²ti. “Sa kho so, abhaya, bhikkhu eva½ s²lasampanno vivicceva k±mehi vivicca aku- salehi dhammehi savitakka½ savic±ra½ vivekaja½ p²tisukha½ paµhama½ jh±na½ upasampajja viharati. Vitakkavic±r±na½ v³pasam± ajjhatta½ sampas±dana½ cetaso ekodibh±va½ avitakka½ avic±ra½ sam±dhija½ p²tisukha½ dutiya½ jh±na½ upasampajja viharati. P²tiy± ca vir±g± upekkhako ca viharati sato ca sampaj±no, sukhañca k±yena paµisa½vedeti ya½ ta½ ariy± ±cikkhanti– ‘upekkhako satim± sukhavih±r²’ti tatiya½ jh±na½ upasampajja viharati. Sukhassa ca pah±n± dukkhassa ca pah±n±, pubbeva somanassadomanass±na½ atthaªgam± adukkha- masukha½ upekkh±satip±risuddhi½ catuttha½ jh±na½ upasampajja viharati. So navañca kamma½ na karoti, pur±ºañca kamma½ phussa phussa byant²karoti. Sandiµµhik± nijjar± ak±lik± ehipassik± opaneyyik± paccatta½ veditabb± viññ³h²ti. “Sa kho so, abhaya, bhikkhu eva½ sam±dhisampanno ‚ ±sav±na½ khay± an±- sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. So navañca kamma½ na karoti, pur±ºañca kamma½ phussa phussa byant²karoti. Sandiµµhik± nijjar± ak±lik± ehipassik± opaneyyik± paccatta½ veditabb± viññ³h²ti. Im± kho, abhaya, tisso nijjar± visuddhiyo tena bhagavat± j±nat± passat± arahat± samm±sambuddhena sammadakkh±t± satt±na½ visuddhiy± sokaparidev±na½ samatikkam±ya dukkhadomanass±na½ atthaªgam±ya ñ±yassa adhigam±ya nibb±nassa sacchikiriy±y±”ti. Eva½ vutte paº¹itakum±rako licchavi abhaya½ licchavi½ etadavoca– “ki½ pana tva½, samma abhaya, ±yasmato ±nandassa subh±sita½ subh±sitato n±bbhanu- modas²”ti? “Ky±ha½, samma paº¹itakum±raka, ±yasmato ±nandassa subh±sita½ subh±sitato n±bbhanumodiss±mi! Muddh±pi tassa vipateyya yo ±yasmato ±na- ndassa subh±sita½ subh±sitato n±bbhanumodeyy±”ti. Catuttha½.

5. Nivesakasutta½

76. Atha (1.0223) kho ±yasm± ±nando yena bhagav± tenupasaªkami; upasa- ªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinna½ kho ±yasmanta½ ±nanda½ bhagav± etadavoca– “Ye, ±nanda, anukampeyy±tha ye ca sotabba½ maññeyyu½ mitt± v± amacc± v± ñ±t² v± s±lohit± v± te vo, ±nanda, t²su µh±nesu sam±dapetabb± ‚ nivesetabb± patiµµh±petabb±. Katamesu t²su? Buddhe aveccappas±de sam±dapetabb± nivese- tabb± patiµµh±petabb±– ‘itipi so bhagav± araha½ samm±sambuddho vijj±caraºasa- mpanno sugato lokavid³ anuttaro purisadammas±rathi; satth± devamanuss±na½, buddho bhagav±’ti, dhamme aveccappas±de sam±dapetabb± nivesetabb± pati- µµh±petabb±– ‘sv±kkh±to bhagavat± dhammo sandiµµhiko ak±liko ehipassiko opane- yyiko paccatta½ veditabbo viññ³h²’ti, saªghe aveccappas±de sam±dapetabb± nivesetabb± patiµµh±petabb±– ‘suppaµipanno bhagavato s±vakasaªgho ujuppaµi- panno bhagavato s±vakasaªgho ñ±yappaµipanno bhagavato s±vakasaªgho s±m²- cippaµipanno bhagavato s±vakasaªgho, yadida½ catt±ri purisayug±ni aµµha purisa- puggal± esa bhagavato s±vakasaªgho ±huneyyo p±huneyyo dakkhiºeyyo añjali- karaº²yo anuttara½ puññakkhetta½ lokass±’”ti. “Siy±, ±nanda, catunna½ mah±bh³t±na½ aññathatta½– pathav²dh±tuy± ±podh±- tuy± tejodh±tuy± v±yodh±tuy±, na tveva buddhe aveccappas±dena samann±ga- tassa ariyas±vakassa siy± aññathatta½ tatrida½ aññathatta½. So vat±nanda, buddhe aveccappas±dena samann±gato ariyas±vako niraya½ v± tiracch±nayoni½ v± pettivisaya½ v± upapajjissat²ti neta½ µh±na½ vijjati. “Siy±, ±nanda, catunna½ mah±bh³t±na½ aññathatta½– pathav²dh±tuy± ±podh±- tuy± tejodh±tuy± v±yodh±tuy±, na tveva dhamme …pe… na tveva saªghe avecca- ppas±dena samann±gatassa ariyas±vakassa siy± aññathatta½ tatrida½ añña- thatta½. So vat±nanda, saªghe aveccappas±dena samann±gato (1.0224) ariyas±- vako niraya½ v± tiracch±nayoni½ v± pettivisaya½ v± upapajjissat²ti neta½ µh±na½ vijjati. “Ye, ±nanda, anukampeyy±tha ye ca sotabba½ maññeyyu½ mitt± v± amacc± v± ñ±t² v± s±lohit± v± te vo, ±nanda, imesu t²su µh±nesu sam±dapetabb± nivese- tabb± patiµµh±petabb±”ti. Pañcama½.

6. Paµhamabhavasutta½

77. Atha kho ±yasm± ±nando yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho ±yasm± ±nando bhagavanta½ etadavoca– “bhavo, bhavoti, bhante, vuccati. Kitt±vat± nu kho, bhante, bhavo hot²”ti? “K±madh±tuvepakkañca, ±nanda, kamma½ n±bhavissa, api nu kho k±mabhavo paññ±yeth±”ti? “No heta½, bhante”. “Iti kho, ±nanda, kamma½ khetta½, viññ±ºa½ b²ja½, taºh± sneho ‚. Avijj±n²varaº±na½ satt±na½ taºh±sa½yojan±na½ h²n±ya dh±tuy± viññ±ºa½ patiµµhita½ eva½ ±yati½ ‚ punabbhav±bhinibbatti hoti. ( ) ‚ “R³padh±tuvepakkañca, ±nanda, kamma½ n±bhavissa, api nu kho r³pabhavo paññ±yeth±”ti? “No heta½, bhante”. “Iti kho ±nanda, kamma½ khetta½, viññ±ºa½ b²ja½, taºh± sneho. Avijj±n²varaº±na½ satt±na½ taºh±sa½yojan±na½ majjhi- m±ya dh±tuy± viññ±ºa½ patiµµhita½ eva½ ±yati½ punabbhav±bhinibbatti hoti. ( ) ‚ “Ar³padh±tuvepakkañca, ±nanda, kamma½ n±bhavissa, api nu kho ar³pa- bhavo paññ±yeth±”ti? “No heta½, bhante”. “Iti kho, ±nanda, kamma½ khetta½, viññ±ºa½ b²ja½, taºh± sneho. Avijj±n²varaº±na½ satt±na½ taºh±sa½yojan±na½ paº²t±ya dh±tuy± viññ±ºa½ patiµµhita½ eva½ ±yati½ punabbhav±bhinibbatti hoti. Eva½ kho, ±nanda, bhavo hot²”ti. Chaµµha½.

7. Dutiyabhavasutta½

78. Atha (1.0225) kho ±yasm± ±nando yena bhagav± tenupasaªkami …pe… ±yasm± ±nando bhagavanta½ etadavoca– “bhavo, bhavoti, bhante, vuccati. Kitt±- vat± nu kho, bhante, bhavo hot²”ti? “K±madh±tuvepakkañca, ±nanda, kamma½ n±bhavissa, api nu kho k±mabhavo paññ±yeth±”ti? “No heta½ bhante”. “Iti kho, ±nanda, kamma½ khetta½, viññ±ºa½ b²ja½, taºh± sneho. Avijj±n²varaº±na½ satt±na½ taºh±sa½yojan±na½ h²n±ya dh±tuy± cetan± patiµµhit± patthan± patiµµhit± eva½ ±yati½ punabbhav±bhinibbatti hoti”. “R³padh±tuvepakkañca, ±nanda, kamma½ n±bhavissa, api nu kho r³pabhavo paññ±yeth±”ti? “No heta½, bhante”. “Iti kho, ±nanda, kamma½ khetta½, viññ±ºa½ b²ja½, taºh± sneho. Avijj±n²varaº±na½ satt±na½ taºh±sa½yojan±na½ majjhi- m±ya dh±tuy± cetan± patiµµhit± patthan± patiµµhit± eva½ ±yati½ punabbhav±bhini- bbatti hoti”. “Ar³padh±tuvepakkañca, ±nanda, kamma½ n±bhavissa, api nu kho ar³pa- bhavo paññ±yeth±”ti? “No heta½, bhante”. “Iti kho, ±nanda, kamma½ khetta½, viññ±ºa½ b²ja½, taºh± sneho. Avijj±n²varaº±na½ satt±na½ taºh±sa½yojan±na½ paº²t±ya dh±tuy± cetan± patiµµhit± patthan± patiµµhit± eva½ ±yati½ punabbhav±- bhinibbatti hoti. Eva½ kho, ±nanda, bhavo hot²”ti. Sattama½.

8. S²labbatasutta½

79. Atha kho ±yasm± ±nando yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinna½ kho ±ya- smanta½ ±nanda½ bhagav± etadavoca– “sabba½ nu kho, ±nanda, s²labbata½ j²vita½ brahmacariya½ upaµµh±nas±ra½ saphalan”ti? “Na khvettha, bhante, eka½- sen±”ti. “Tena h±nanda, vibhajass³”ti. “Yañhissa ‚, bhante, s²labbata½ j²vita½ brahmacariya½ upaµµh±nas±ra½ sevato akusal± dhamm± abhiva¹¹hanti kusal± dhamm± parih±yanti, evar³pa½ s²labbata½ j²vita½ (1.0226) brahmacariya½ upaµµh±nas±ra½ aphala½. Yañca khv±ssa ‚, bhante, s²labbata½ j²vita½ brahmacariya½ upaµµh±nas±ra½ sevato akusal± dhamm± parih±yanti, kusal± dhamm± abhiva¹¹hanti, evar³pa½ s²la- bbata½ j²vita½ brahmacariya½ upaµµh±nas±ra½ saphalan”ti. Idamavoca ±yasm± ±nando; samanuñño satth± ahosi. Atha kho ±yasm± ±nando “samanuñño me satth±”ti, uµµh±y±san± bhagavanta½ abhiv±detv± padakkhiºa½ katv± pakk±mi. Atha kho bhagav± acirapakkante ±ya- smante ±nande bhikkh³ ±mantesi– “sekho, bhikkhave, ±nando; na ca panassa sulabhar³po samasamo paññ±y±”ti. Aµµhama½.

9. Gandhaj±tasutta½

80. Atha kho ±yasm± ±nando yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho ±yasm± ±nando bhagavanta½ etadavoca– “T²ºim±ni, bhante, gandhaj±t±ni, yesa½ anuv±ta½yeva gandho gacchati, no paµiv±ta½. Katam±ni t²ºi? M³lagandho, s±ragandho, pupphagandho– im±ni kho, bhante, t²ºi gandhaj±t±ni, yesa½ anuv±ta½yeva gandho gacchati, no paµiv±ta½. Atthi nu kho, bhante, kiñci gandhaj±ta½ yassa anuv±tampi gandho gacchati, paµi- v±tampi gandho gacchati, anuv±tapaµiv±tampi gandho gacchat²”ti? “Atth±nanda, kiñci gandhaj±ta½ ‚ yassa anuv±tampi gandho gacchati, paµiv±- tampi gandho gacchati, anuv±tapaµiv±tampi gandho gacchat²”ti. “Katamañca pana, bhante, gandhaj±ta½ yassa anuv±tampi gandho gacchati, paµiv±tampi gandho gacchati, anuv±tapaµiv±tampi gandho gacchat²”ti? “Idh±nanda, yasmi½ g±me v± nigame v± itth² v± puriso v± buddha½ saraºa½ gato hoti, dhamma½ saraºa½ gato hoti, saªgha½ saraºa½ gato hoti, p±º±tip±t± paµivirato hoti, adinn±d±n± paµivirato hoti, k±mesumicch±c±r± paµivirato hoti, mus±- v±d± paµivirato hoti, sur±merayamajjapam±daµµh±n± paµivirato hoti (1.0227), s²lav± hoti kaly±ºa- dhammo, vigatamalamaccherena cetas± ag±ra½ ajjh±vasati muttac±go payata- p±ºi vossaggarato y±cayogo d±nasa½vibh±garato. “Tassa dis±su samaºabr±hmaº± vaººa½ bh±santi– ‘amukasmi½ ‚ n±ma g±me v± nigame v± itth² v± puriso v± buddha½ saraºa½ gato hoti, dhamma½ saraºa½ gato hoti, saªgha½ saraºa½ gato hoti, p±º±tip±t± paµivirato hoti, adinn±- d±n± paµivirato hoti, k±mesumicch±c±r± paµivirato hoti, mus±v±d± paµivirato hoti, sur±merayamajjapam±daµµh±n± paµivirato hoti, s²lav± hoti kaly±ºadhammo, vigata- malamaccherena cetas± ag±ra½ ajjh±vasati muttac±go payatap±ºi vossaggarato y±cayogo d±nasa½vibh±garato’”ti. “Devat±pissa ‚ vaººa½ bh±santi– ‘amukasmi½ n±ma g±me v± nigame v± itth² v± puriso v± buddha½ saraºa½ gato hoti, dhamma½ saraºa½ gato hoti, saªgha½ saraºa½ gato hoti, p±º±tip±t± paµivirato hoti …pe… sur±merayamajjapam±da- µµh±n± paµivirato hoti, s²lav± hoti kaly±ºadhammo, vigatamalamaccherena cetas± ag±ra½ ajjh±vasati muttac±go payatap±ºi vossaggarato y±cayogo d±nasa½vibh±- garato’ti. Ida½ kho ta½, ±nanda, gandhaj±ta½ yassa anuv±tampi gandho gacchati, paµiv±tampi gandho gacchati, anuv±tapaµiv±tampi gandho gacchat²”ti. “Na pupphagandho paµiv±tameti, na candana½ tagaramallik± ‚ v±. satañca gandho paµiv±tameti, sabb± dis± sappuriso pav±yat²”ti. navama½;

10. C³¼anik±sutta½

81. Atha kho ±yasm± ±nando yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho ±yasm± ±nando bhagavanta½ etadavoca– “sammukh±meta½, bhante, bhagavato (1.0228) suta½ sammukh± paµiggahita½– ‘bhagavato, ±nanda, sikhissa abhibh³ n±ma s±vako brahmaloke µhito sahassilokadh±tu½ ‚ sarena viññ±pes²’ti. Bhagav± pana, bhante, araha½ samm±sambuddho k²vataka½ pahoti sarena viññ±petun”ti? “S±vako so, ±nanda, appameyy± tath±gat±”ti. Dutiyampi kho ±yasm± ±nando bhagavanta½ etadavoca– “sammukh± meta½, bhante, bhagavato suta½ sammukh± paµiggahita½– ‘bhagavato, ±nanda, sikhissa abhibh³ n±ma s±vako brahmaloke µhito sahassilokadh±tu½ sarena viññ±pes²’ti. Bhagav± pana, bhante, araha½ samm±sambuddho k²vataka½ pahoti sarena viññ±petun”ti? “S±vako so, ±nanda, appameyy± tath±gat±”ti. Tatiyampi kho ±yasm± ±nando bhagavanta½ etadavoca– “sammukh±meta½, bhante, bhagavato suta½ sammukh± paµiggahita½– ‘bhagavato, ±nanda, sikhissa abhibh³ n±ma s±vako brahmaloke µhito sahassilokadh±tu½ sarena viññ±pes²’ti. Bhagav± pana, bhante, araha½ samm±sambuddho k²vataka½ pahoti sarena viññ±petun”ti? “Sut± te, ±nanda, sahass² c³¼anik± lokadh±t³”ti? “Etassa, bhagav±, k±lo; etassa, sugata, k±lo! Ya½ bhagav± bh±seyya. Bhagavato sutv± bhikkh³ dh±ressant²”ti. “Tenah±nanda, suº±hi s±dhuka½ manasi karohi, bh±siss±m²”ti. “Eva½, bhante”ti kho ±yasm± ±nando bhagavato paccassosi. Bhagav± etadavoca– “Y±vat±, ±nanda, candimas³riy± ‚ pariharanti, dis± bhanti virocan±, t±va saha- ssadh± loko. Tasmi½ sahassadh± loke sahassa½ ‚ cand±na½, sahassa½ s³ri- y±na½, sahassa½ sinerupabbatar±j±na½, sahassa½ jambud²p±na½, sahassa½ aparagoy±n±na½, sahassa½ uttarakur³na½, sahassa½ pubbavideh±na½, catt±ri mah±samuddasahass±ni, catt±ri mah±r±jasahass±ni, sahassa½ c±tumah±r±ji- k±na½, sahassa½ t±vati½s±na½, sahassa½ y±m±na½, sahassa½ tusit±na½, sahassa½ nimm±narat²na½, sahassa½ paranimmitavasavatt²na½, sahassa½ brahmalok±na½– aya½ vuccat±nanda, sahass² c³¼anik± lokadh±tu. “Y±vat±nanda (1.0229), sahass² c³¼anik± lokadh±tu t±va sahassadh± loko. Aya½ vuccat±nanda, dvisahass² majjhimik± lokadh±tu. “Y±vat±nanda, dvisahass² majjhimik± lokadh±tu t±va sahassadh± loko. Aya½ vuccat±nanda, tisahass² mah±sahass² lokadh±tu. “¾kaªkham±no, ±nanda, tath±gato tisahassimah±sahassilokadh±tu½ ‚ sarena viññ±peyya, y±vat± pana ±kaªkheyy±”ti. “Yath± katha½ pana, bhante, bhagav± tisahassimah±sahassilokadh±tu½ sarena viññ±peyya, y±vat± pana ±kaªkheyy±”ti? “Idh±nanda, tath±gato tisahassi- mah±sahassilokadh±tu½ obh±sena phareyya. Yad± te satt± ta½ ±loka½ sañj±- neyyu½, atha tath±gato ghosa½ kareyya saddamanuss±veyya. Eva½ kho, ±nanda, tath±gato tisahassimah±sahassilokadh±tu½ sarena viññ±peyya, y±vat± pana ±kaªkheyy±”ti. Eva½ vutte ±yasm± ±nando (±yasmanta½ ud±yi½) ‚ etadavoca– “l±bh± vata me, suladdha½ vata me, yassa me satth± eva½mahiddhiko eva½mah±nubh±- vo”ti. Eva½ vutte ±yasm± ud±y² ±yasmanta½ ±nanda½ etadavoca– “ki½ tuyhettha, ±vuso ±nanda, yadi te satth± eva½mahiddhiko eva½mah±nubh±vo”ti? Eva½ vutte bhagav± ±yasmanta½ ud±yi½ etadavoca– “m± heva½, ud±yi, m± heva½, ud±yi. Sace, ud±yi, ±nando av²tar±go k±la½ kareyya, tena cittappas±dena satta- kkhattu½ devesu devarajja½ k±reyya, sattakkhattu½ imasmi½yeva jambud²pe mah±rajja½ k±reyya. Api ca, ud±yi, ±nando diµµheva dhamme parinibb±yissat²”ti. Dasama½.

¾nandavaggo tatiyo.

Tassudd±na½– Channo ±j²vako sakko, nigaºµho ca nivesako; duve bhav± s²labbata½, gandhaj±tañca c³¼an²ti.

(9) 4. samaºavaggo

1. Samaºasutta½

82. “T²ºim±ni (1.0230), bhikkhave, samaºassa samaºiy±ni samaºakaraº²y±ni. Katam±ni t²ºi? Adhis²lasikkh±sam±d±na½, adhicittasikkh±sam±d±na½, adhipa- ññ±sikkh±sam±d±na½– im±ni kho, bhikkhave, t²ºi samaºassa samaºiy±ni sama- ºakaraº²y±ni. “Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘tibbo no chando bhavissati adhis²- lasikkh±sam±d±ne, tibbo no chando bhavissati adhicittasikkh±sam±d±ne, tibbo no chando bhavissati adhipaññ±sikkh±sam±d±ne’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhita- bban”ti. Paµhama½.

2. Gadrabhasutta½

83. “Seyyath±pi, bhikkhave, gadrabho gogaºa½ piµµhito piµµhito anubandho hoti– ‘ahampi dammo, ahampi dammo’ti ‚. Tassa na t±diso vaººo hoti seyyath±pi gunna½, na t±diso saro hoti seyyath±pi gunna½, na t±disa½ pada½ hoti seyya- th±pi gunna½. So gogaºa½yeva piµµhito piµµhito anubandho hoti– ‘ahampi dammo, ahampi dammo’”ti. “Evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco bhikkhu bhikkhusaªgha½ piµµhito piµµhito anubandho hoti– ‘ahampi bhikkhu, ahampi bhikkh³’ti. Tassa na t±diso chando hoti adhis²lasikkh±sam±d±ne seyyath±pi aññesa½ bhikkh³na½, na t±diso chando hoti adhicittasikkh±sam±d±ne seyyath±pi aññesa½ bhikkh³na½, na t±diso chando hoti adhipaññ±sikkh±sam±d±ne seyyath±pi aññesa½ bhikkh³na½. So bhikkhusaªgha½yeva piµµhito piµµhito anubandho hoti– ‘ahampi bhikkhu, ahampi bhikkh³’”ti. “Tasm±tiha (1.0231), bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘tibbo no chando bhavi- ssati adhis²lasikkh±sam±d±ne, tibbo no chando bhavissati adhicittasikkh±sam±- d±ne, tibbo no chando bhavissati adhipaññ±sikkh±sam±d±ne’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhitabban”ti. Dutiya½.

3. Khettasutta½

84. “T²ºim±ni, bhikkhave, kassakassa gahapatissa pubbe karaº²y±ni. Kata- m±ni t²ºi? Idha, bhikkhave, kassako gahapati paµikacceva ‚ khetta½ sukaµµha½ karoti sumatikata½ ‚. Paµikacceva khetta½ sukaµµha½ karitv± sumatikata½ k±lena b²j±ni patiµµh±peti. K±lena b²j±ni patiµµh±petv± samayena udaka½ abhine- tipi apanetipi. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi kassakassa gahapatissa pubbe karaº²- y±ni. “Evameva½ kho, bhikkhave, t²ºim±ni bhikkhussa pubbe karaº²y±ni. Katam±ni t²ºi? Adhis²lasikkh±sam±d±na½, adhicittasikkh±sam±d±na½, adhipaññ±sikkh±sa- m±d±na½– im±ni kho, bhikkhave, t²ºi bhikkhussa pubbe karaº²y±ni. “Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘tibbo no chando bhavissati adhis²- lasikkh±sam±d±ne, tibbo no chando bhavissati adhicittasikkh±sam±d±ne, tibbo no chando bhavissati adhipaññ±sikkh±sam±d±ne’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhita- bban”ti. Tatiya½.

4. Vajjiputtasutta½

85. Eka½ samaya½ bhagav± ves±liya½ viharati mah±vane k³µ±g±ras±l±ya½. Atha kho aññataro vajjiputtako bhikkhu yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªka- mitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho so vajjiputtako bhikkhu bhagavanta½ etadavoca– “s±dhikamida½, bhante, diya¹¹ha- sikkh±padasata½ ‚ anvaddham±sa½ uddesa½ ±gacchati. N±ha½ (1.0232), bhante, ettha sakkomi sikkhitun”ti. “Sakkhissasi pana tva½, bhikkhu, t²su sikkh±su sikkhitu½– adhis²lasikkh±ya, adhicittasikkh±ya adhipaññ±sikkh±y±”ti? “Sakko- maha½, bhante, t²su sikkh±su sikkhitu½– adhis²lasikkh±ya, adhicittasikkh±ya, adhipaññ±sikkh±y±”ti. “Tasm±tiha tva½, bhikkhu, t²su sikkh±su sikkhassu– adhis²- lasikkh±ya, adhicittasikkh±ya, adhipaññ±sikkh±ya”. “Yato kho tva½, bhikkhu, adhis²lampi sikkhissasi, adhicittampi sikkhissasi, adhi- paññampi sikkhissasi, tassa tuyha½ bhikkhu adhis²lampi sikkhato adhicittampi sikkhato adhipaññampi sikkhato r±go pah²yissati, doso pah²yissati, moho pah²yissati. So tva½ r±gassa pah±n± dosassa pah±n± mohassa pah±n± ya½ akusala½ na ta½ karissasi, ya½ p±pa½ na ta½ sevissas²”ti. Atha kho so bhikkhu aparena samayena adhis²lampi sikkhi, adhicittampi sikkhi, adhipaññampi sikkhi. Tassa adhis²lampi sikkhato adhicittampi sikkhato adhipa- ññampi sikkhato r±go pah²yi, doso pah²yi, moho pah²yi. So r±gassa pah±n± dosassa pah±n± mohassa pah±n± ya½ akusala½ ta½ n±k±si, ya½ p±pa½ ta½ na sev²ti. Catuttha½.

5. Sekkhasutta½

86. Atha kho aññataro bhikkhu yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho so bhikkhu bhagavanta½ etadavoca– “‘Sekho, sekho’ti, bhante, vuccati. Kitt±vat± nu kho, bhante, sekho hot²”ti? “Sikkhat²ti kho, bhikkhu, tasm± sekhoti vuccati. Kiñca sikkhati? Adhis²lampi sikkhati, adhicittampi sikkhati, adhipaññampi sikkhati. Sikkhat²ti kho, bhikkhu, tasm± sekhoti vuccat²”ti. “Sekhassa sikkham±nassa, ujumagg±nus±rino; khayasmi½ paµhama½ ñ±ºa½, tato aññ± anantar±. “Tato aññ±vimuttassa ‚, ñ±ºa½ ve ‚ hoti t±dino. akupp± me vimutt²ti, bhavasa½yojanakkhaye”ti. pañcama½; ( ) ‚

6. Paµhamasikkh±sutta½

87. “S±dhikamida½ (1.0233), bhikkhave, diya¹¹hasikkh±padasata½ anvaddha- m±sa½ uddesa½ ±gacchati, yattha attak±m± kulaputt± sikkhanti. Tisso im±, bhikkhave, sikkh± yattheta½ sabba½ samodh±na½ gacchati. Katam± tisso? Adhi- s²lasikkh±, adhicittasikkh± adhipaññ±sikkh±– im± kho, bhikkhave, tisso sikkh±, yattheta½ sabba½ samodh±na½ gacchati. “Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ mattaso k±r² paññ±ya mattaso k±r². So y±ni t±ni khudd±nukhuddak±ni sikkh±pad±ni t±ni ±pajja- tipi vuµµh±tipi. Ta½ kissa hetu? Na hi mettha, bhikkhave, abhabbat± vutt±. Y±ni ca kho t±ni sikkh±pad±ni ±dibrahmacariyak±ni brahmacariyas±rupp±ni, tattha dhuva- s²lo ‚ ca hoti µhitas²lo ‚ ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So tiººa½ sa½yoja- n±na½ parikkhay± sot±panno hoti avinip±tadhammo niyato sambodhipar±yaºo. “Idha pana, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ mattaso k±r² paññ±ya mattaso k±r². So y±ni t±ni khudd±nukhuddak±ni sikkh±pad±ni t±ni ±pajjatipi vuµµh±tipi. Ta½ kissa hetu? Na hi mettha, bhikkhave, abhabbat± vutt±. Y±ni ca kho t±ni sikkh±pad±ni ±dibrahmacariyak±ni brahmacariyas±rupp±ni tattha dhuvas²lo ca hoti µhitas²lo ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So tiººa½ sa½yojan±na½ parikkhay± r±gadosamoh±na½ tanutt± sakad±g±m² hoti, sakideva ima½ loka½ ±gantv± dukkhassanta½ karoti. “Idha pana, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ parip³ra- k±r² paññ±ya mattaso k±r². So y±ni t±ni khudd±nukhuddak±ni sikkh±pad±ni t±ni ±pajjatipi vuµµh±tipi. Ta½ kissa hetu? Na hi mettha, bhikkhave, abhabbat± vutt±. Y±ni ca kho t±ni sikkh±pad±ni ±dibrahmacariyak±ni brahmacariyas±rupp±ni tattha dhuvas²lo ca hoti µhitas²lo ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So pañcanna½ orambh±giy±na½ (1.0234) sa½yojan±na½ parikkhay± opap±tiko hoti tattha parinibb±y² an±vattidhammo tasm± lok±. “Idha pana, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ parip³ra- k±r² paññ±ya parip³rak±r². So y±ni t±ni khudd±nukhuddak±ni sikkh±pad±ni t±ni ±pajjatipi vuµµh±tipi. Ta½ kissa hetu? Na hi mettha, bhikkhave, abhabbat± vutt±. Y±ni ca kho t±ni sikkh±pad±ni ±dibrahmacariyak±ni brahmacariyas±rupp±ni tattha dhuvas²lo ca hoti µhitas²lo ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So ±sa- v±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. “Iti kho, bhikkhave, padesa½ padesak±r² ±r±dheti parip³ra½ parip³rak±r². Ava- ñjh±ni tvev±ha½ ‚, bhikkhave, sikkh±pad±ni vad±m²”ti. Chaµµha½.

7. Dutiyasikkh±sutta½

88. “S±dhikamida½, bhikkhave, diya¹¹hasikkh±padasata½ anvaddham±sa½ uddesa½ ±gacchati yattha attak±m± kulaputt± sikkhanti. Tisso im±, bhikkhave, sikkh± yattheta½ sabba½ samodh±na½ gacchati. Katam± tisso? Adhis²lasikkh±, adhicittasikkh±, adhipaññ±sikkh±– im± kho, bhikkhave, tisso sikkh± yattheta½ sabba½ samodh±na½ gacchati. “Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ mattaso k±r² paññ±ya mattaso k±r². So y±ni t±ni khudd±nukhuddak±ni sikkh±pad±ni t±ni ±pajja- tipi vuµµh±tipi. Ta½ kissa hetu? Na hi mettha, bhikkhave, abhabbat± vutt±. Y±ni ca kho t±ni sikkh±pad±ni ±dibrahmacariyak±ni brahmacariyas±rupp±ni tattha dhuva- s²lo ca hoti µhitas²lo ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So tiººa½ sa½yoja- n±na½ parikkhay± sattakkhattuparamo hoti. Sattakkhattuparama½ deve ca manusse ca sandh±vitv± sa½saritv± dukkhassanta½ karoti. So tiººa½ sa½yoja- n±na½ parikkhay± kola½kolo hoti, dve v± t²ºi v± kul±ni sandh±vitv± sa½saritv± dukkhassanta½ karoti. So tiººa½ (1.0235) sa½yojan±na½ parikkhay± ekab²j² hoti, eka½yeva m±nusaka½ bhava½ nibbattetv± dukkhassanta½ karoti. So tiººa½ sa½yojan±na½ parikkhay± r±gadosamoh±na½ tanutt± sakad±g±m² hoti, sakideva ima½ loka½ ±gantv± dukkhassanta½ karoti. “Idha pana, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ parip³ra- k±r² paññ±ya mattaso k±r². So y±ni t±ni khudd±nukhuddak±ni sikkh±pad±ni t±ni ±pajjatipi vuµµh±tipi. Ta½ kissa hetu? Na hi mettha, bhikkhave, abhabbat± vutt±. Y±ni ca kho t±ni sikkh±pad±ni ±dibrahmacariyak±ni brahmacariyas±rupp±ni tattha dhuvas²lo ca hoti µhitas²lo ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± uddha½soto akaniµµha- g±m². So pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± sasaªkh±rapa- rinibb±y² hoti. So pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± asa- ªkh±raparinibb±y² hoti. So pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ pari- kkhay± upahaccaparinibb±y² hoti. So pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yoja- n±na½ parikkhay± antar±parinibb±y² hoti. “Idha pana, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ parip³ra- k±r² paññ±ya parip³rak±r². So y±ni t±ni dhuvas²lo ca hoti µhitas²lo ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vi- mutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. “Iti kho, bhikkhave, padesa½ padesak±r² ±r±dheti, parip³ra½ parip³rak±r², ava- ñjh±ni tvev±ha½, bhikkhave, sikkh±pad±ni vad±m²”ti. Sattama½.

8. Tatiyasikkh±sutta½

89. “S±dhikamida½, bhikkhave, diya¹¹hasikkh±padasata½ anvaddham±sa½ uddesa½ ±gacchati yattha attak±m± kulaputt± sikkhanti. Tisso im±, bhikkhave, sikkh± (1.0236) yattheta½ sabba½ samodh±na½ gacchati. Katam± tisso? Adhis²la- sikkh±, adhicittasikkh±, adhipaññ±sikkh±– im± kho, bhikkhave, tisso sikkh± yattheta½ sabba½ samodh±na½ gacchati. “Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lesu parip³rak±r² hoti sam±dhismi½ parip³rak±r² paññ±ya parip³rak±r². So y±ni t±ni khudd±nukhuddak±ni sikkh±pad±ni t±ni ±pajja- tipi vuµµh±tipi. Ta½ kissa hetu? Na hi mettha, bhikkhave, abhabbat± vutt±. Y±ni ca kho t±ni sikkh±pad±ni ±dibrahmacariyak±ni brahmacariyas±rupp±ni tattha dhuva- s²lo ca hoti µhitas²lo ca, sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. So ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchi- katv± upasampajja viharati. Ta½ v± pana anabhisambhava½ appaµivijjha½ pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± antar±parinibb±y² hoti. Ta½ v± pana anabhisambhava½ appaµivijjha½ pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± upahaccaparinibb±y² hoti. Ta½ v± pana anabhisa- mbhava½ appaµivijjha½ pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± asaªkh±raparinibb±y² hoti. Ta½ v± pana anabhisambhava½ appaµivijjha½ pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± sasaªkh±raparinibb±y² hoti. Ta½ v± pana anabhisambhava½ appaµivijjha½ pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± uddha½soto hoti akaniµµhag±m² ta½ v± pana anabhisa- mbhava½ appaµivijjha½ tiººa½ sa½yojan±na½ parikkhay±, r±gadosamoh±na½ tanutt± sakad±g±m² hoti, sakideva ima½ loka½ ±gantv± dukkhassanta½ karoti. Ta½ v± pana anabhisambhava½ appaµivijjha½ tiººa½ sa½yojan±na½ parikkhay± ekab²j² hoti, eka½yeva m±nusaka½ bhava½ nibbattetv± dukkhassanta½ karoti. Ta½ v± pana anabhisambhava½ appaµivijjha½ tiººa½ sa½yojan±na½ parikkhay± kola½kolo hoti, dve v± t²ºi v± kul±ni sandh±vitv± sa½saritv± dukkhassanta½ karoti. Ta½ v± pana anabhisambhava½ appaµivijjha½ tiººa½ sa½yojan±na½ pari- kkhay± sattakkhattuparamo hoti, sattakkhattuparama½ deve ca manusse ca sandh±vitv± sa½saritv± dukkhassanta½ karoti. “Iti kho, bhikkhave, parip³ra½ parip³rak±r² ±r±dheti padesa½ padesak±r². Ava- ñjh±nitvev±ha½, bhikkhave, sikkh±pad±ni vad±m²”ti. Aµµhama½.

9. Paµhamasikkhattayasutta½

90. “Tisso (1.0237) im±, bhikkhave, sikkh±. Katam± tisso? Adhis²lasikkh±, adhi- cittasikkh±, adhipaññ±sikkh±. “Katam± ca, bhikkhave, adhis²lasikkh±? Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lav± hoti …pe… sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. Aya½ vuccati, bhikkhave, adhis²la- sikkh±. “Katam± ca, bhikkhave, adhicittasikkh±? Idha, bhikkhave, bhikkhu vivicceva k±mehi …pe… catuttha½ jh±na½ upasampajja viharati. Aya½ vuccati, bhikkhave, adhicittasikkh±. “Katam± ca, bhikkhave, adhipaññ±sikkh±? Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti …pe… ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, adhipaññ±sikkh±. Im± kho, bhikkhave, tisso sikkh±”ti. Navama½.

10. Dutiyasikkhattayasutta½

91. “Tisso im±, bhikkhave, sikkh±. Katam± tisso? Adhis²lasikkh±, adhicitta- sikkh±, adhipaññ±sikkh±. “Katam± ca, bhikkhave, adhis²lasikkh±? Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lav± hoti …pe… sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. Aya½ vuccati, bhikkhave, adhis²la- sikkh±. “Katam± ca, bhikkhave, adhicittasikkh±? Idha, bhikkhave, bhikkhu vivicceva k±mehi …pe… catuttha½ jh±na½ upasampajja viharati. Aya½ vuccati, bhikkhave, adhicittasikkh±. “Katam± ca, bhikkhave, adhipaññ±sikkh±? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. Aya½ vuccati, bhikkhave, adhipaññ± sikkh±. Im± kho, bhikkhave, tisso sikkh±”ti. “Adhis²la½ (1.0238) adhicitta½, adhipaññañca v²riyav±; th±mav± dhitim± jh±y², sato guttindriyo ‚ care. “Yath± pure tath± pacch±, yath± pacch± tath± pure; yath± adho tath± uddha½, yath± uddha½ tath± adho. “Yath± div± tath± ratti½, yath± ratti½ tath± div±; abhibhuyya dis± sabb±, appam±ºasam±dhin±. “Tam±hu sekha½ paµipada½ ‚, atho sa½suddhac±riya½ ‚. tam±hu loke sambuddha½, dh²ra½ paµipadantagu½. “Viññ±ºassa nirodhena, taºh±kkhayavimuttino; pajjotasseva nibb±na½, vimokkho hoti cetaso”ti. dasama½;

11. Saªkav±sutta½

92. Eka½ samaya½ bhagav± kosalesu c±rika½ caram±no mahat± bhikkhusa- ªghena saddhi½ yena saªkav± ‚ n±ma kosal±na½ nigamo tadavasari. Tatra suda½ bhagav± saªkav±ya½ viharati. Tena kho pana samayena kassapagotto n±ma bhikkhu saªkav±ya½ ±v±siko hoti. Tatra suda½ bhagav± sikkh±padapaµi- sa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sandasseti sam±dapeti samuttejeti sampaha½seti. Atha kho kassapagottassa bhikkhuno bhagavati sikkh±padapaµi- sa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sandassente sam±dapente samuttejente sampaha½sente ahudeva akkhanti ahu appaccayo– “adhisallikhatev±ya½ ‚ samaºo”ti. Atha kho bhagav± saªkav±ya½ yath±bhiranta½ viharitv± yena r±ja- gaha½ tena c±rika½ pakk±mi. Anupubbena c±rika½ caram±no yena r±jagaha½ tadavasari. Tatra suda½ bhagav± r±jagahe viharati. Atha kho kassapagottassa bhikkhuno acirapakkantassa bhagavato ahudeva kukkucca½ ahu vippaµis±ro– “al±bh± vata me, na vata me l±bh± (1.0239); dulladdha½ vata me, na vata me suladdha½; yassa me bhagavati sikkh±padapaµi- sa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sandassente sam±dapente samuttejente sampaha½sente ahudeva akkhanti ahu appaccayo– ‘adhisallikhatev±ya½ sama- ºo’ti. Ya½n³n±ha½ yena bhagav± tenupasaªkameyya½; upasaªkamitv± bhaga- vato santike accaya½ accayato deseyyan”ti. Atha kho kassapagotto bhikkhu sen±- sana½ sa½s±metv± pattac²varam±d±ya yena r±jagaha½ tena pakk±mi. Anupu- bbena yena r±jagaha½ yena gijjhak³µo pabbato yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho kassapagotto bhikkhu bhagavanta½ etadavoca– “Ekamida½, bhante, samaya½ bhagav± saªkav±ya½ viharati, saªkav± n±ma kosal±na½ nigamo. Tatra, bhante, bhagav± sikkh±padapaµisa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sandassesi sam±dapesi samuttejesi sampaha½sesi. Tassa mayha½ bhagavati sikkh±padapaµisa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sanda- ssente sam±dapente samuttejente sampaha½sente ahudeva akkhanti ahu appa- ccayo– ‘adhisallikhatev±ya½ samaºo’ti. Atha kho bhagav± saªkav±ya½ yath±bhi- ranta½ viharitv± yena r±jagaha½ tena c±rika½ pakk±mi. ( ) ‚ tassa mayha½, bhante, acirapakkantassa bhagavato ahudeva kukkucca½ ahu vippaµis±ro– al±bh± vata me, na vata me l±bh±; dulladdha½ vata me, na vata me suladdha½; yassa me bhagavati sikkh±padapaµisa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sandassente sam±dapente samuttejente sampaha½sente ahudeva akkhanti ahu appaccayo– ‘adhisallikhatev±ya½ samaºo’ti. Ya½n³n±ha½ yena bhagav± tenupa- saªkameyya½; upasaªkamitv± bhagavato santike accaya½ accayato deseyyanti. Accayo ma½, bhante, accagam± yath±b±la½ yath±m³¼ha½ yath±-akusala½ yassa me bhagavati sikkh±padapaµisa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sandassente sam±dapente samuttejente sampaha½sente ahudeva akkhanti ahu appaccayo– ‘adhisallikhatev±ya½ samaºo’ti. Tassa (1.0240) me, bhante, bhagav± accaya½ accayato paµiggaºh±tu, ±yati½ sa½var±y±”ti. “Taggha ta½ ‚, kassapa, accayo accagam± yath±b±la½ yath±m³¼ha½ yath±-a- kusala½, yassa te mayi sikkh±padapaµisa½yutt±ya dhammiy± kath±ya bhikkh³ sandassente sam±dapente samuttejente sampaha½sente ahudeva akkhanti ahu appaccayo– ‘adhisallikhatev±ya½ samaºo’ti. Yato ca kho tva½, kassapa, accaya½ accayato disv± yath±dhamma½ paµikarosi, ta½ te maya½ paµiggaºh±ma. Vuddhi- hes±, kassapa, ariyassa vinaye yo accaya½ accayato disv± yath±dhamma½ paµi- karoti, ±yati½ sa½vara½ ±pajjati. “ cepi, kassapa, bhikkhu hoti na sikkh±k±mo na sikkh±sam±d±nassa vaººav±d², ye caññe bhikkh³ na sikkh±k±m± te ca na sikkh±ya sam±dapeti, ye caññe bhikkh³ sikkh±k±m± tesañca na vaººa½ bhaºati bh³ta½ taccha½ k±lena, evar³pass±ha½, kassapa, therassa bhikkhuno na vaººa½ bhaº±mi. Ta½ kissa hetu? Satth± hissa vaººa½ bhaºat²ti aññe na½ ‚ bhikkh³ bhajeyyu½, ye na½ bhajeyyu½ ty±ssa diµµh±nugati½ ±pajjeyyu½, yy±ssa diµµh±nugati½ ±pajjeyyu½ tesa½ ta½ assa d²gharatta½ ahit±ya dukkh±y±ti. Tasm±ha½, kassapa, evar³- passa therassa bhikkhuno na vaººa½ bhaº±mi. “Majjhimo cepi, kassapa, bhikkhu hoti …pe… navo cepi, kassapa, bhikkhu hoti na sikkh±k±mo na sikkh±sam±d±nassa vaººav±d², ye caññe bhikkh³ na sikkh±- k±m± te ca na sikkh±ya sam±dapeti, ye caññe bhikkh³ sikkh±k±m± tesañca na vaººa½ bhaºati bh³ta½ taccha½ k±lena, evar³pass±ha½, kassapa, navassa bhikkhuno na vaººa½ bhaº±mi. Ta½ kissa hetu? Satth± hissa vaººa½ bhaºat²ti aññe na½ bhikkh³ bhajeyyu½, ye na½ bhajeyyu½ ty±ssa diµµh±nugati½ ±pa- jjeyyu½, yy±ssa diµµh±nugati½ ±pajjeyyu½ tesa½ ta½ assa d²gharatta½ ahit±ya dukkh±y±ti. Tasm±ha½, kassapa, evar³passa navassa bhikkhuno na vaººa½ bhaº±mi. “Thero (1.0241) cepi, kassapa, bhikkhu hoti sikkh±k±mo sikkh±sam±d±nassa vaººav±d², ye caññe bhikkh³ na sikkh±k±m± te ca sikkh±ya sam±dapeti, ye caññe bhikkh³ sikkh±k±m± tesañca vaººa½ bhaºati bh³ta½ taccha½ k±lena, eva- r³pass±ha½, kassapa, therassa bhikkhuno vaººa½ bhaº±mi. Ta½ kissa hetu? Satth± hissa vaººa½ bhaºat²ti aññe na½ bhikkh³ bhajeyyu½, ye na½ bhajeyyu½ ty±ssa diµµh±nugati½ ±pajjeyyu½, yy±ssa diµµh±nugati½ ±pajjeyyu½ tesa½ ta½ assa d²gharatta½ hit±ya sukh±y±ti. Tasm±ha½, kassapa, evar³passa therassa bhikkhuno vaººa½ bhaº±mi. “Majjhimo cepi, kassapa, bhikkhu hoti sikkh±k±mo …pe… navo cepi, kassapa, bhikkhu hoti sikkh±k±mo sikkh±sam±d±nassa vaººav±d², ye caññe bhikkh³ na sikkh±k±m± te ca sikkh±ya sam±dapeti, ye caññe bhikkh³ sikkh±k±m± tesañca vaººa½ bhaºati bh³ta½ taccha½ k±lena, evar³pass±ha½, kassapa, navassa bhikkhuno vaººa½ bhaº±mi. Ta½ kissa hetu? Satth± hissa vaººa½ bhaºat²ti aññe na½ bhikkh³ bhajeyyu½, ye na½ bhajeyyu½ ty±ssa diµµh±nugati½ ±pa- jjeyyu½, yy±ssa diµµh±nugati½ ±pajjeyyu½ tesa½ ta½ assa d²gharatta½ hit±ya sukh±y±ti. Tasm±ha½, kassapa, evar³passa navassa bhikkhuno vaººa½ bhaº±- m²”ti. Ek±dasama½.

Samaºavaggo navamo.

Tassudd±na½– Samaºo gadrabho khetta½, vajjiputto ca sekkhaka½; tayo ca sikkhan± vutt±, dve sikkh± saªkav±ya c±ti.

(10) 5. loºakapallavaggo

1. Acc±yikasutta½

93. “T²ºim±ni, bhikkhave, kassakassa gahapatissa acc±yik±ni karaº²y±ni. Kata- m±ni t²ºi? Idha, bhikkhave, kassako gahapati s²gha½ s²gha½ khetta½ sukaµµha½ karoti sumatikata½. S²gha½ s²gha½ khetta½ sukaµµha½ karitv± (1.0242) sumati- kata½ s²gha½ s²gha½ b²j±ni patiµµh±peti. S²gha½ s²gha½ b²j±ni patiµµh±petv± s²gha½ s²gha½ udaka½ abhinetipi apanetipi. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi kassa- kassa gahapatissa acc±yik±ni karaº²y±ni. Tassa kho ta½, bhikkhave, kassakassa gahapatissa natthi s± iddhi v± ±nubh±vo v±– ‘ajjeva me dhaññ±ni j±yantu, sveva gabbh²ni hontu, uttarasveva paccant³’ti. Atha kho, bhikkhave, hoti so samayo ya½ tassa kassakassa gahapatissa t±ni dhaññ±ni utupariº±m²ni j±yantipi gabbh²nipi honti paccantipi. “Evameva½ kho, bhikkhave, t²ºim±ni bhikkhussa acc±yik±ni karaº²y±ni. Kata- m±ni t²ºi? Adhis²lasikkh±sam±d±na½, adhicittasikkh±sam±d±na½, adhipaññ±si- kkh±sam±d±na½– im±ni kho, bhikkhave, t²ºi bhikkhussa acc±yik±ni karaº²y±ni. Tassa kho ta½, bhikkhave, bhikkhuno natthi s± iddhi v± anubh±vo v±– ‘ajjeva me anup±d±ya ±savehi citta½ vimuccatu sve v± uttarasve v±’ti. Atha kho, bhikkhave, hoti so samayo ya½ tassa bhikkhuno adhis²lampi sikkhato adhicittampi sikkhato adhipaññampi sikkhato anup±d±ya ±savehi citta½ vimuccati. “Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘tibbo no chando bhavissati adhis²- lasikkh±sam±d±ne, tibbo chando bhavissati adhicittasikkh±sam±d±ne, tibbo chando bhavissati adhipaññ±sikkh±sam±d±ne’ti. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhita- bban”ti. Paµhama½.

2. Pavivekasutta½

94. “T²ºim±ni, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± pavivek±ni paññ±penti. Kata- m±ni t²ºi? C²varapaviveka½, piº¹ap±tapaviveka½, sen±sanapaviveka½. “Tatrida½, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± c²varapavivekasmi½ paññ±- penti, s±º±nipi dh±renti, mas±º±nipi dh±renti, chavaduss±nipi dh±renti, pa½suk³- l±nipi dh±renti, tir²µ±nipi dh±renti, ajinampi dh±renti, ajinakkhipampi dh±renti, kusa- c²rampi dh±renti, v±kac²rampi dh±renti, phalakac²rampi dh±renti, kesakamba- lampi dh±renti, v±lakambalampi dh±renti, ul³kapakkhikampi (1.0243) dh±renti. Ida½ kho, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± c²varapavivekasmi½ paññ±penti. “Tatrida½, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± piº¹ap±tapavivekasmi½ paññ±penti. S±kabhakkh±pi honti, s±m±kabhakkh±pi honti, n²v±rabhakkh±pi honti, daddulabhakkh±pi honti, haµabhakkh±pi honti, kaºa- bhakkh±pi honti, ±c±mabhakkh±pi honti, piññ±kabhakkh±pi honti, tiºabhakkh±pi honti, gomayabhakkh±pi honti, vanam³laphal±h±r± y±penti pavattaphalabhoj². Ida½ kho, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± piº¹ap±tapavivekasmi½ paññ±- penti. “Tatrida½, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± sen±sanapavivekasmi½ paññ±- penti arañña½ rukkham³la½ sus±na½ ‚ vanapattha½ abbhok±sa½ pal±lapuñja½ bhus±g±ra½ ‚. Ida½ kho, bhikkhave, aññatitthiy± paribb±jak± sen±sanapavive- kasmi½ paññ±penti. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi aññatitthiy± paribb±jak± pavive- k±ni paññ±penti. “T²ºi kho panim±ni, bhikkhave, imasmi½ dhammavinaye bhikkhuno pavivek±ni. Katam±ni t²ºi? Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lav± ca hoti, duss²lyañcassa pah²na½ hoti, tena ca vivitto hoti; samm±diµµhiko ca hoti, micch±diµµhi cassa pah²n± hoti, t±ya ca vivitto hoti; kh²º±savo ca hoti, ±sav± cassa pah²n± honti, tehi ca vivitto hoti. Yato kho, bhikkhave, bhikkhu s²lav± hoti, duss²lyañcassa pah²na½ hoti, tena ca vivitto hoti; samm±diµµhiko ca hoti, micch±diµµhi cassa pah²n± hoti, t±ya ca vivitto hoti; kh²º±savo ca hoti, ±sav± cassa pah²n± honti, tehi ca vivitto hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, ‘bhikkhu aggappatto s±rappatto suddho s±re patiµµhito’”. “Seyyath±pi, bhikkhave, kassakassa gahapatissa sampanna½ s±likkhetta½. Tamena½ kassako gahapati s²gha½ s²gha½ ‚ lav±peyya. S²gha½ s²gha½ lav±- petv± s²gha½ s²gha½ saªghar±peyya. S²gha½ s²gha½ saªghar±petv± s²gha½ s²gha½ (1.0244) ubbah±peyya ‚. S²gha½ s²gha½ ubbah±petv± s²gha½ s²gha½ puñja½ k±r±peyya. S²gha½ s²gha½ puñja½ k±r±petv± s²gha½ s²gha½ madd±- peyya. S²gha½ s²gha½ madd±petv± s²gha½ s²gha½ pal±l±ni uddhar±peyya. S²gha½ s²gha½ pal±l±ni uddhar±petv± s²gha½ s²gha½ bhusika½ uddhar±peyya. S²gha½ s²gha½ bhusika½ uddhar±petv± s²gha½ s²gha½ opun±peyya. S²gha½ s²gha½ opun±petv± s²gha½ s²gha½ atihar±peyya. S²gha½ s²gha½ atihar±petv± s²gha½ s²gha½ koµµ±peyya. S²gha½ s²gha½ koµµ±petv± s²gha½ s²gha½ thus±ni uddhar±peyya. Evamassu ‚ t±ni, bhikkhave, kassakassa gahapatissa dhaññ±ni aggappatt±ni s±rappatt±ni suddh±ni s±re patiµµhit±ni. “Evameva½ kho, bhikkhave, yato bhikkhu s²lav± ca hoti, duss²lyañcassa pah²na½ hoti, tena ca vivitto hoti; samm±diµµhiko ca hoti, micch±diµµhi cassa pah²n± hoti, t±ya ca vivitto hoti; kh²º±savo ca hoti, ±sav± cassa pah²n± honti, tehi ca vivitto hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, ‘bhikkhu aggappatto s±rappatto suddho s±re patiµµhito’”ti. Dutiya½.

3. Saradasutta½

95. “Seyyath±pi, bhikkhave, saradasamaye viddhe vigataval±hake deve ±dicco nabha½ abbhussakkam±no ‚ sabba½ ±k±sagata½ tamagata½ abhivihacca bh±sate ca tapate ca virocati ca. “Evameva½ kho, bhikkhave, yato ariyas±vakassa viraja½ v²tamala½ dhamma- cakkhu½ uppajjati ‚, saha dassanupp±d±, bhikkhave, ariyas±vakassa t²ºi sa½yo- jan±ni pah²yanti– sakk±yadiµµhi, vicikicch±, s²labbatapar±m±so. “Ath±para½ dv²hi dhammehi niyy±ti abhijjh±ya ca by±p±dena ca. So vivicceva k±mehi vivicca akusalehi dhammehi savitakka½ savic±ra½ vivekaja½ p²tisukha½ paµhama½ jh±na½ upasampajja viharati. Tasmi½ ce, bhikkhave, samaye ariyas±- vako k±la½ kareyya, natthi ta½ ‚ sa½yojana½ yena (1.0245) sa½yojanena sa½yutto ariyas±vako puna ima½ ‚ loka½ ±gaccheyy±”ti. Tatiya½.

4. Paris±sutta½

96. “Tisso im±, bhikkhave, paris±. Katam± tisso? Aggavat² paris±, vagg± paris±, samagg± paris±. “Katam± ca, bhikkhave, aggavat² paris±? Idha, bhikkhave, yassa½ paris±ya½ ther± bhikkh³ na b±hulik± honti na s±thalik±, okkamane nikkhittadhur± paviveke pubbaªgam±, v²riya½ ±rabhanti appattassa pattiy± anadhigatassa adhigam±ya asacchikatassa sacchikiriy±ya, tesa½ pacchim± janat± diµµh±nugati½ ±pajjati. S±pi hoti na b±hulik± na s±thalik± okkamane nikkhittadhur± paviveke pubba- ªgam±, v²riya½ ±rabhati appattassa pattiy± anadhigatassa adhigam±ya asacchika- tassa sacchikiriy±ya. Aya½ vuccati, bhikkhave, aggavat² paris±. “Katam± ca, bhikkhave, vagg± paris±? Idha, bhikkhave, yassa½ paris±ya½ bhikkh³ bhaº¹anaj±t± kalahaj±t± viv±d±pann± aññamañña½ mukhasatt²hi vitu- dant± viharanti, aya½ vuccati, bhikkhave, vagg± paris±. “Katam± ca, bhikkhave, samagg± paris±? Idha, bhikkhave, yassa½ paris±ya½ bhikkh³ samagg± sammodam±n± avivadam±n± kh²rodak²bh³t± aññamañña½ piyacakkh³hi sampassant± viharanti, aya½ vuccati, bhikkhave, samagg± paris±. “Yasmi½, bhikkhave, samaye bhikkh³ samagg± sammodam±n± avivadam±n± kh²rodak²bh³t± aññamañña½ piyacakkh³hi sampassant± viharanti, bahu½, bhikkhave, bhikkh³ tasmi½ samaye puñña½ pasavanti. Brahma½, bhikkhave, vih±ra½ tasmi½ samaye bhikkh³ viharanti, yadida½ mudit±ya cetovimuttiy±. Pamuditassa p²ti j±yati, p²timanassa k±yo passambhati, passaddhak±yo sukha½ vediyati, sukhino citta½ sam±dhiyati. “Seyyath±pi, bhikkhave, uparipabbate thullaphusitake deve vassante ta½ udaka½ yath±ninna½ pavattam±na½ pabbatakandarapadaras±kh± parip³reti, pabbatakandarapadaras±kh± parip³r± kusobbhe ‚ parip³renti, kusobbh± pari- p³r± mah±sobbhe (1.0246) parip³renti, mah±sobbh± parip³r± kunnadiyo parip³- renti, kunnadiyo parip³r± mah±nadiyo parip³renti, mah±nadiyo parip³r± samudda½ ‚ parip³renti. “Evameva½ kho, bhikkhave, yasmi½ samaye bhikkh³ samagg± sammoda- m±n± avivadam±n± kh²rodak²bh³t± aññamañña½ piyacakkh³hi sampassant± viharanti, bahu½, bhikkhave, bhikkh³ tasmi½ samaye puñña½ pasavanti. Brahma½, bhikkhave, vih±ra½ tasmi½ samaye bhikkh³ viharanti, yadida½ mudi- t±ya cetovimuttiy±. Pamuditassa p²ti j±yati, p²timanassa k±yo passambhati, passa- ddhak±yo sukha½ vediyati, sukhino citta½ sam±dhiyati. Im± kho, bhikkhave, tisso paris±”ti. Catuttha½.

5. Paµhama-±j±n²yasutta½

97. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato rañño bhadro ‚ ass±j±n²yo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhya½ ‚ gacchati. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, rañño bhadro ass±j±n²yo vaººasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. Imehi kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato rañño bhadro ass±j±n²yo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhya½ gacchati. Eva- meva½ kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu ±huneyyo hoti p±hu- neyyo dakkhiºeyyo añjalikaraº²yo anuttara½ puññakkhetta½ lokassa. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno ca hoti balasampanno ca javasa- mpanno ca. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lav± hoti, p±timokkhasa½varasa½vuto viharati ±c±ragocarasampanno aºuma- ttesu vajjesu bhayadass±v², sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu balasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±raddhav²riyo viharati akusal±na½ dhamm±na½ pah±n±ya kusal±na½ dhamm±na½ (1.0247) upasampad±ya th±mav± da¼haparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu balasampanno hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu javasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘aya½ dukkhasamudayo’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘aya½ dukkhanirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘aya½ dukkhanirodhag±- min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu javasa- mpanno hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu ±hu- neyyo hoti p±huneyyo dakkhiºeyyo añjalikaraº²yo anuttara½ puññakkhetta½ loka- ss±”ti. Pañcama½.

6. Dutiya-±j±n²yasutta½

98. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato rañño bhadro ass±j±n²yo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhaya½ gacchati. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, rañño bhadro ass±j±n²yo vaººasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. Imehi kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato rañño bhadro ass±j±n²yo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhya½ gacchati. Eva- meva½ kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu ±huneyyo hoti …pe… anuttara½ puññakkhetta½ lokassa. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lav± hoti …pe… sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu balasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±raddhav²riyo viharati akusal±na½ dhamm±na½ pah±n±ya kusal±na½ dhamm±na½ upasampad±ya th±mav± da¼haparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu balasampanno hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu javasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± opap±tiko hoti tattha parinibb±y² (1.0248) an±vattidhammo tasm± lok±. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu javasampanno hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu ±huneyyo hoti …pe… anuttara½ puññakkhetta½ lokass±”ti. Chaµµha½.

7. Tatiya-±j±n²yasutta½

99. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato rañño bhadro ass±j±n²yo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhaya½ gacchati. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, rañño bhadro ass±j±n²yo vaººasampanno ca hoti balasampanno ca javasampanno ca. Imehi kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato rañño bhadro ass±j±n²yo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhya½ gacchati. Eva- meva½ kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu ±huneyyo hoti p±hu- neyyo dakkhiºeyyo añjalikaraº²yo anuttara½ puññakkhetta½ lokassa. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno ca hoti balasampanno ca javasa- mpanno ca. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu s²lav± hoti, p±timokkhasa½varasa½vuto viharati ±c±ragocarasampanno aºuma- ttesu vajjesu bhayadass±v², sam±d±ya sikkhati sikkh±padesu. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu vaººasampanno hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu balasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±raddhav²riyo viharati akusal±na½ dhamm±na½ pah±n±ya kusal±na½ dhamm±na½ upasampad±ya th±mav± da¼haparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu balasampanno hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu javasampanno hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu javasa- mpanno hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu ±hu- neyyo hoti …pe… anuttara½ puññakkhetta½ lokass±”ti. Sattama½.

8. Potthakasutta½

100. “Navopi (1.0249), bhikkhave, potthako dubbaººo ca hoti dukkhasa- mphasso ca appaggho ca; majjhimopi, bhikkhave, potthako dubbaººo ca hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca; jiººopi, bhikkhave, potthako dubbaººo ca hoti dukkhasamphasso ca appaggho ca. Jiººampi, bhikkhave, potthaka½ ukkhali- parimajjana½ v± karonti saªk±rak³µe v± na½ ‚ cha¹¹enti. “Evameva½ kho, bhikkhave, navo cepi bhikkhu hoti duss²lo p±padhammo. Ida- massa dubbaººat±ya vad±mi. Seyyath±pi so, bhikkhave, potthako dubbaººo tath³pam±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Ye kho panassa sevanti bhajanti payirup±santi diµµh±nugati½ ±pajjanti, tesa½ ta½ hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±ya. Idamassa dukkhasamphassat±ya vad±mi. Seyyath±pi so, bhikkhave, potthako dukkhasamphasso tath³pam±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Yesa½ kho pana so ‚ paµiggaºh±ti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhe- sajjaparikkh±ra½, tesa½ ta½ na mahapphala½ hoti na mah±nisa½sa½. Idamassa appagghat±ya vad±mi. Seyyath±pi so, bhikkhave, potthako appaggho tath³pa- m±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Majjhimo cepi, bhikkhave, bhikkhu hoti …pe… thero cepi, bhikkhave, bhikkhu hoti duss²lo p±padhammo, idamassa dubbaººat±ya vad±mi. Seyyath±pi so, bhikkhave, potthako dubbaººo tath³pa- m±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Ye kho panassa sevanti bhajanti payirup±santi diµµh±nugati½ ±pajjanti, tesa½ ta½ hoti d²gharatta½ ahit±ya dukkh±ya. Idamassa dukkhasamphassat±ya vad±mi. Seyyath±pi so, bhikkhave, potthako dukkhasamphasso tath³pam±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Yesa½ kho pana so paµiggaºh±ti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesa- jjaparikkh±ra½, tesa½ ta½ na mahapphala½ hoti na mah±nisa½sa½. Idamassa appagghat±ya vad±mi. Seyyath±pi so, bhikkhave, potthako appaggho tath³pa- m±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. “Evar³po c±ya½, bhikkhave, thero bhikkhu saªghamajjhe bhaºati. Tamena½ bhikkh³ evam±ha½su– ‘ki½ nu kho tuyha½ b±lassa abyattassa bhaºitena, tvampi n±ma bhaºitabba½ maññas²’ti! So kupito anattamano tath±r³pi½ v±ca½ nicch±- reti (1.0250) yath±r³p±ya v±c±ya saªgho ta½ ukkhipati, saªk±rak³µeva na½ potthaka½. “Navampi, bhikkhave, k±sika½ vattha½ vaººavantañceva hoti sukhasampha- ssañca mahagghañca; majjhimampi, bhikkhave, k±sika½ vattha½ vaººavanta- ñceva hoti sukhasamphassañca mahagghañca; jiººampi, bhikkhave, k±sika½ vattha½ vaººavantañceva hoti sukhasamphassañca mahagghañca. Jiººampi, bhikkhave, k±sika½ vattha½ ratanapaliveµhana½ v± karoti gandhakaraº¹ake v± na½ pakkhipanti. “Evameva½ kho, bhikkhave, navo cepi bhikkhu hoti s²lav± kaly±ºadhammo, ida- massa suvaººat±ya vad±mi. Seyyath±pi ta½, bhikkhave, k±sika½ vattha½ vaººa- vanta½ tath³pam±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Ye kho panassa sevanti bhajanti payirup±santi diµµh±nugati½ ±pajjanti, tesa½ ta½ hoti d²gharatta½ hit±ya sukh±ya. Idamassa sukhasamphassat±ya vad±mi. Seyyath±pi ta½, bhikkhave, k±sika½ vattha½ sukhasamphassa½ tath³pam±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Yesa½ kho pana so paµiggaºh±ti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±- nappaccayabhesajjaparikkh±ra½, tesa½ ta½ mahapphala½ hoti mah±nisa½sa½. Idamassa mahagghat±ya vad±mi. Seyyath±pi ta½, bhikkhave, k±sika½ vattha½ mahaggha½ tath³pam±ha½, bhikkhave, ima½ puggala½ vad±mi. Majjhimo cepi, bhikkhave, bhikkhu hoti …pe… thero cepi, bhikkhave, bhikkhu hoti …pe… puggala½ vad±mi. “Evar³po c±ya½, bhikkhave, thero bhikkhu saªghamajjhe bhaºati. Tamena½ bhikkh³ evam±ha½su– ‘appasadd± ±yasmanto hotha, thero bhikkhu dhammañca vinayañca bhaºat²’ti. Tasm±tiha, bhikkhave, eva½ sikkhitabba½– ‘k±sikavatth³- pam± bhaviss±ma, na potthak³pam±’ti ‚. Evañhi vo, bhikkhave, sikkhitabban”ti. Aµµhama½.

9. Loºakapallasutta½

101. “Yo ‚, bhikkhave, eva½ vadeyya– ‘yath± yath±ya½ puriso kamma½ karoti tath± tath± ta½ paµisa½vediyat²’ti, eva½ santa½, bhikkhave, brahmacariyav±so na hoti, ok±so na paññ±yati samm± dukkhassa antakiriy±ya (1.0251). Yo ca kho, bhikkhave, eva½ vadeyya– ‘yath± yath± vedan²ya½ aya½ puriso kamma½ karoti tath± tath±ssa vip±ka½ paµisa½vediyat²’ti, eva½ santa½, bhikkhave, brahmacari- yav±so hoti, ok±so paññ±yati samm± dukkhassa antakiriy±ya. Idha, bhikkhave, ekaccassa puggalassa appamattakampi p±pakamma½ ‚ kata½ tamena½ niraya½ upaneti. Idha pana, bhikkhave, ekaccassa puggalassa t±disa½yeva appa- mattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±’ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa appamattakampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti? Idha pana, bhikkhave, ekacco puggalo abh±vitak±yo hoti abh±vitas²lo abh±vitacitto abh±vitapañño paritto app±tumo appadukkhavih±r². Evar³passa, bhikkhave, puggalassa appamattakampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pa- kamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±’ºupi kh±yati, ki½ bahudeva? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo bh±vitak±yo hoti bh±vitas²lo bh±vitacitto bh±vita- pañño aparitto mahatto ‚ appam±ºavih±r². Evar³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Seyyath±pi, bhikkhave, puriso loºakapalla½ ‚ paritte udakamallake ‚ pakkhi- peyya. Ta½ ki½ maññatha, bhikkhave, api nu ta½ ½ udaka½ ‚ amun± loºa- kapallena loºa½ assa apeyyan”ti? “Eva½, bhante”. “Ta½ kissa hetu”? “Aduñhi, bhante, paritta½ udakakapallake udaka½, ta½ amun± loºakapallena loºa½ assa apeyyan”ti. “Seyyath±pi, bhikkhave, puriso loºakapallaka½ gaªg±ya nadiy± pakkhipeyya. Ta½ ki½ maññatha, bhikkhave, api nu s± gaªg± nad² amun± loºaka- pallena loºa½ assa apeyy±”ti? “No heta½, bhante”. “Ta½ kissa hetu”? “Asu hi, bhante, gaªg±ya nadiy± mah± udakakkhandho so amun± loºakapallena loºo na assa apeyyo”ti ‚. “Evameva½ (1.0252) kho, bhikkhave, idhekaccassa puggalassa appamatta- kampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti. Idha, bhikkhave, eka- ccassa puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadha- mmavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa appamattakampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo abh±vitak±yo hoti abh±vitas²lo abh±vitacitto abh±vitapañño paritto app±tumo appadukkhavih±r². Eva- r³passa, bhikkhave, puggalassa appamattakampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pa- kamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo bh±vitak±yo hoti bh±vitas²lo bh±vitacitto bh±vita- pañño aparitto mahatto appam±ºavih±r². Evar³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Idha, bhikkhave, ekacco a¹¹hakah±paºenapi bandhana½ nigacchati, kah±pa- ºenapi bandhana½ nigacchati, kah±paºasatenapi bandhana½ nigacchati. Idha, bhikkhave, ekacco a¹¹hakah±paºenapi na bandhana½ nigacchati, kah±paºe- napi na bandhana½ nigacchati, kah±paºasatenapi na bandhana½ nigacchati. “Katha½r³po, bhikkhave, a¹¹hakah±paºenapi bandhana½ nigacchati, kah±pa- ºenapi bandhana½ nigacchati, kah±paºasatenapi bandhana½ nigacchati? Idha, bhikkhave, ekacco daliddo hoti appassako appabhogo. Evar³po, bhikkhave, a¹¹hakah±paºenapi bandhana½ nigacchati, kah±paºenapi bandhana½ niga- cchati, kah±paºasatenapi bandhana½ nigacchati. “Katha½r³po, bhikkhave, a¹¹hakah±paºenapi na bandhana½ nigacchati, kah±- paºenapi na bandhana½ nigacchati, kah±paºasatenapi na bandhana½ niga- cchati? Idha, bhikkhave, ekacco a¹¹ho hoti mahaddhano mah±bhogo. Evar³po, bhikkhave, a¹¹hakah±paºenapi na bandhana½ nigacchati, kah±paºenapi na bandhana½ nigacchati, kah±paºasatenapi na bandhana½ nigacchati. Evameva½ kho, bhikkhave, idhekaccassa puggalassa appamattaka½ p±pakamma½ kata½. Tamena½ niraya½ upaneti. Idha (1.0253), bhikkhave, ekaccassa puggalassa t±di- sa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa appamattaka½ p±pakamma½ kata½, tamena½ niraya½ upaneti? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo abh±vitak±yo hoti abh±vitas²lo abh±vitacitto abh±vitapañño paritto app±tumo appadukkhavih±r². Eva- r³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pa- kamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo bh±vitak±yo hoti bh±vitas²lo bh±vitacitto bh±vita- pañño aparitto mahatto appam±ºavih±r². Evar³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Idha, bhikkhave, ekacco puggalo bh±vitak±yo hoti bh±vitas²lo bh±vitacitto bh±vitapañño aparitto mahatto appam±ºavih±r². Evar³passa, bhikkhave, pugga- lassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. Seyyath±pi, bhikkhave, orabbhiko v± urabbha- gh±tako v± appekacca½ urabbha½ adinna½ ±diyam±na½ pahoti hantu½ v± bandhitu½ v± j±petu½ v± yath±paccaya½ v± k±tu½, appekacca½ urabbha½ adinna½ ±diyam±na½ nappahoti hantu½ v± bandhitu½ v± j±petu½ v± yath±pa- ccaya½ v± k±tu½. “Katha½r³pa½, bhikkhave, orabbhiko v± urabbhagh±tako v± urabbha½ adinna½ ±diyam±na½ pahoti hantu½ v± bandhitu½ v± j±petu½ v± yath±paccaya½ v± k±tu½? Idha, bhikkhave, ekacco daliddo hoti appassako appabhogo. Evar³pa½ , bhikkhave, orabbhiko v± urabbhagh±tako v± urabbha½ adinna½ ±diyam±na½ pahoti hantu½ v± bandhitu½ v± j±petu½ v± yath±paccaya½ v± k±tu½. “Katha½r³pa½, bhikkhave, orabbhiko v± urabbhagh±tako v± urabbha½ adinna½ ±diyam±na½ nappahoti hantu½ v± bandhitu½ v± j±petu½ v± yath±pa- ccaya½ v± k±tu½ (1.0254). Idha, bhikkhave, ekacco a¹¹ho hoti mahaddhano mah±bhogo r±j± v± r±jamah±matto v±. Evar³pa½, bhikkhave, orabbhiko v± ura- bbhagh±tako v± urabbha½ adinna½ ±diyam±na½ nappahoti hantu½ v± bandhitu½ v± j±petu½ v± yath±paccaya½ v± k±tu½. Aññadatthu pañjalikova ‚ na½ ‚ y±cati– ‘dehi me, m±risa, urabbha½ v± urabbhadhana½ v±’ti. Evameva½ kho, bhikkhave, idhekaccassa puggalassa t±disa½yeva appamattakampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti. Idha pana, bhikkhave, ekaccassa puggalassa t±disa½- yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa appamattakampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo abh±vitak±yo hoti abh±vitas²lo abh±vitacitto abh±vitapañño paritto app±tumo appadukkhavih±r². Eva- r³passa, bhikkhave, puggalassa appamattakampi p±pakamma½ kata½ tamena½ niraya½ upaneti. “Katha½r³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pa- kamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo bh±vitak±yo hoti bh±vitas²lo bh±vitacitto bh±vita- pañño aparitto mahatto appam±ºavih±r². Evar³passa, bhikkhave, puggalassa t±disa½yeva appamattaka½ p±pakamma½ kata½ diµµhadhammavedan²ya½ hoti, n±ºupi kh±yati, ki½ bahudeva. “Yo, bhikkhave, eva½ vadeyya– ‘yath± yath±ya½ puriso kamma½ karoti tath± tath± ta½ paµisa½vedet²’ti, eva½ santa½, bhikkhave, brahmacariyav±so na hoti, ok±so na paññ±yati samm± dukkhassa antakiriy±ya. Yo ca kho, bhikkhave, eva½ vadeyya– ‘yath± yath± vedan²ya½ aya½ puriso kamma½ karoti tath± tath± tassa vip±ka½ paµisa½vedet²’ti, eva½ santa½, bhikkhave, brahmacariyav±so hoti, ok±so paññ±yati samm± dukkhassa antakiriy±y±”ti. Navama½.

10. Pa½sudhovakasutta½

102. “Santi (1.0255), bhikkhave, j±tar³passa o¼±rik± upakkiles± pa½suv±luk± ‚ sakkharakaµhal±. Tamena½ pa½sudhovako v± pa½sudhovakantev±s² v± doºiya½ ±kiritv± dhovati sandhovati niddhovati. Tasmi½ pah²ne tasmi½ byant²kate santi j±tar³passa majjhimasahagat± upakkiles± sukhumasakkhar± th³lav±luk± ‚. Tamena½ pa½sudhovako v± pa½sudhovakantev±s² v± dhovati sandhovati niddhovati. Tasmi½ pah²ne tasmi½ byant²kate santi j±tar³passa sukhumasaha- gat± upakkiles± sukhumav±luk± k±¼ajallik±. Tamena½ pa½sudhovako v± pa½su- dhovakantev±s² v± dhovati sandhovati niddhovati. Tasmi½ pah²ne tasmi½ byant²- kate ath±para½ suvaººasikat±vasissanti ‚. Tamena½ suvaººak±ro v± suvaººa- k±rantev±s² v± j±tar³pa½ m³s±ya½ pakkhipitv± dhamati sandhamati niddhamati . Ta½ hoti j±tar³pa½ dhanta½ sandhanta½ ‚ niddhanta½ aniddhantakas±va½ ‚, na ceva mudu hoti na ca kammaniya½, na ca pabhassara½ pabhaªgu ca, na ca samm± upeti kamm±ya. Hoti so, bhikkhave, samayo ya½ suvaººak±ro v± suva- ººak±rantev±s² v± ta½ j±tar³pa½ dhamati sandhamati niddhamati. Ta½ hoti j±ta- r³pa½ dhanta½ sandhanta½ niddhanta½ niddhantakas±va½ ‚, mudu ca hoti kammaniyañca pabhassarañca, na ca pabhaªgu, samm± upeti kamm±ya. Yass± yass± ca pilandhanavikatiy± ±kaªkhati– yadi paµµik±ya ‚, yadi kuº¹al±ya, yadi g²veyyake ‚, yadi suvaººam±l±ya– tañcassa attha½ anubhoti. “Evameva½ kho, bhikkhave, santi adhicittamanuyuttassa bhikkhuno o¼±rik± upa- kkiles± k±yaduccarita½ vac²duccarita½ manoduccarita½, tamena½ sacetaso bhikkhu dabbaj±tiko pajahati vinodeti byant²karoti anabh±va½ gameti. Tasmi½ pah²ne tasmi½ byant²kate santi adhicittamanuyuttassa bhikkhuno majjhimasaha- gat± upakkiles± k±mavitakko by±p±davitakko vihi½s±vitakko, tamena½ sacetaso bhikkhu dabbaj±tiko pajahati vinodeti byant²karoti anabh±va½ gameti. Tasmi½ (1.02 pah²ne tasmi½ byant²kate santi adhicittamanuyuttassa bhikkhuno sukhumasaha- gat± upakkiles± ñ±tivitakko janapadavitakko anavaññattipaµisa½yutto vitakko, tamena½ sacetaso bhikkhu dabbaj±tiko pajahati vinodeti byant²karoti anabh±va½ gameti. Tasmi½ pah²ne tasmi½ byant²kate ath±para½ dhammavitakk±vasissati ‚. So hoti sam±dhi na ceva santo na ca paº²to nappaµippassaddhaladdho na ekodi- bh±v±dhigato sasaªkh±raniggayhav±ritagato ‚ hoti. So, bhikkhave, samayo ya½ ta½ citta½ ajjhatta½yeva santiµµhati sannis²dati ekodi hoti ‚ sam±dhiyati. So hoti sam±dhi santo paº²to paµippassaddhiladdho ekodibh±v±dhigato na sasaªkh±rani- ggayhav±ritagato. Yassa yassa ca abhiññ± sacchikaraº²yassa dhammassa citta½ abhininn±meti abhiññ± sacchikiriy±ya tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane. “So sace ±kaªkhati– ‘anekavihita½ iddhividha½ paccanubhaveyya½– ekopi hutv± bahudh± assa½, bahudh±pi hutv± eko assa½; ±vibh±va½, tirobh±va½; tiro- kuµµa½ tirop±k±ra½ tiropabbata½ asajjam±no gaccheyya½, seyyath±pi ±k±se; pathaviy±pi ummujjanimujja½ kareyya½, seyyath±pi udake; udakepi abhijjam±ne ‚ gaccheyya½, seyyath±pi pathaviya½; ±k±sepi pallaªkena kameyya½, seyya- th±pi pakkh² sakuºo; imepi candimas³riye eva½mahiddhike eva½mah±nubh±ve p±ºin± parimaseyya½ parimajjeyya½; y±va brahmalok±pi k±yena vasa½ vatteyya- n’ti, tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane. “So sace ±kaªkhati– ‘dibb±ya sotadh±tuy± visuddh±ya atikkantam±nusik±ya ubho sadde suºeyya½ dibbe ca m±nuse ca ye d³re santike c±’ti, tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane. “So (1.0257) sace ±kaªkhati– ‘parasatt±na½ parapuggal±na½ cetas± ceto paricca paj±neyya½– sar±ga½ v± citta½ sar±ga½ cittanti paj±neyya½, v²tar±ga½ v± citta½ v²tar±ga½ cittanti paj±neyya½; sadosa½ v± citta½ sadosa½ cittanti paj±- neyya½, v²tadosa½ v± citta½ v²tadosa½ cittanti paj±neyya½; samoha½ v± citta½ samoha½ cittanti paj±neyya½, v²tamoha½ v± citta½ v²tamoha½ cittanti paj±- neyya½; sa½khitta½ v± citta½ sa½khitta½ cittanti paj±neyya½, vikkhitta½ v± citta½ vikkhitta½ cittanti paj±neyya½; mahaggata½ v± citta½ mahaggata½ cittanti paj±neyya½, amahaggata½ v± citta½ amahaggata½ cittanti paj±neyya½; sa-uttara½ v± citta½ sa-uttara½ cittanti paj±neyya½, anuttara½ v± citta½ anu- ttara½ cittanti paj±neyya½; sam±hita½ v± citta½ sam±hita½ cittanti paj±neyya½, asam±hita½ v± citta½ asam±hita½ cittanti paj±neyya½; vimutta½ v± citta½ vimutta½ cittanti paj±neyya½, avimutta½ v± citta½ avimutta½ cittanti paj±neyyan’- ti, tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane. “So sace ±kaªkhati– ‘anekavihita½ pubbeniv±sa½ anussareyya½, seyyathida½– ekampi j±ti½ dvepi j±tiyo tissopi j±tiyo catassopi j±tiyo pañcapi j±tiyo dasapi j±tiyo v²sampi j±tiyo ti½sampi j±tiyo catt±l²sampi j±tiyo paññ±sampi j±tiyo j±tisatampi j±ti- sahassampi j±tisatasahassampi anekepi sa½vaµµakappe anekepi vivaµµakappe anekepi sa½vaµµavivaµµakappe– amutr±si½ eva½n±mo eva½gotto eva½vaººo eva- m±h±ro eva½sukhadukkhappaµisa½ved² evam±yupariyanto, so tato cuto amutra udap±di½; tatr±p±si½ eva½n±mo eva½gotto eva½vaººo evam±h±ro eva½sukha- dukkhappaµisa½ved² evam±yupariyanto, so tato cuto idh³papannoti, iti s±k±ra½ sa-uddesa½ anekavihita½ pubbeniv±sa½ anussareyyan’ti, tatra tatreva sakkhi- bhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane. “So sace ±kaªkhati– ‘dibbena cakkhun± visuddhena atikkantam±nusakena satte passeyya½ cavam±ne upapajjam±ne h²ne paº²te suvaººe dubbaººe, sugate duggate yath±kamm³page satte paj±neyya½– ime vata bhonto satt± k±ya- duccaritena samann±gat± vac²duccaritena samann±gat± manoduccaritena sama- nn±gat± ariy±na½ upav±dak± micch±diµµhik± micch±diµµhikammasam±d±n± (1.0258) te k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapann±; ime v± pana bhonto satt± k±yasucaritena samann±gat± vac²sucaritena samann±- gat± manosucaritena samann±gat± ariy±na½ anupav±dak± samm±diµµhik± samm±diµµhikammasam±d±n±, te k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapann±ti, iti dibbena cakkhun± visuddhena atikkantam±nusakena satte passeyya½ cavam±ne upapajjam±ne h²ne paº²te suvaººe dubbaººe, sugate duggate yath±kamm³page satte paj±neyyan’ti, tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane. “So sace ±kaªkhati– ‘±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja vihareyyan’ti, tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane”ti. Dasama½.

11. Nimittasutta½

103. “Adhicittamanuyuttena, bhikkhave, bhikkhun± t²ºi nimitt±ni k±lena k±la½ manasi k±tabb±ni– k±lena k±la½ sam±dhinimitta½ manasi k±tabba½, k±lena k±la½ paggahanimitta½ manasi k±tabba½, k±lena k±la½ upekkh±nimitta½ manasi k±tabba½. Sace, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu ekanta½ sam±- dhinimitta½yeva manasi kareyya, µh±na½ ta½ citta½ kosajj±ya sa½vatteyya. Sace, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu ekanta½ paggahanimitta½yeva manasi kareyya, µh±na½ ta½ citta½ uddhacc±ya sa½vatteyya. Sace, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu ekanta½ upekkh±nimitta½yeva manasi kareyya, µh±na½ ta½ citta½ na samm± sam±dhiyeyya ±sav±na½ khay±ya. Yato ca kho, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu k±lena k±la½ sam±dhinimitta½ manasi karoti, k±lena k±la½ paggahanimitta½ manasi karoti, k±lena k±la½ upekkh±ni- mitta½ manasi karoti, ta½ hoti citta½ muduñca kammaniyañca pabhassarañca, na ca pabhaªgu, samm± sam±dhiyati ±sav±na½ khay±ya. “Seyyath±pi, bhikkhave, suvaººak±ro v± suvaººak±rantev±s² v± ukka½ bandheyya ‚, ukka½ bandhitv± ukk±mukha½ ±limpeyya, ukk±mukha½ ±limpetv± saº¹±sena (1.0259) j±tar³pa½ gahetv± ukk±mukhe pakkhipeyya ‚, ukk±mukhe pakkhipitv± k±lena k±la½ abhidhamati, k±lena k±la½ udakena paripphoseti, k±lena k±la½ ajjhupekkhati. Sace, bhikkhave, suvaººak±ro v± suvaººak±rante- v±s² v± ta½ j±tar³pa½ ekanta½ abhidhameyya, µh±na½ ta½ j±tar³pa½ ¹aheyya. Sace, bhikkhave, suvaººak±ro v± suvaººak±rantev±s² v± ta½ j±tar³pa½ ekanta½ udakena paripphoseyya, µh±na½ ta½ j±tar³pa½ nibb±peyya ‚. Sace, bhikkhave, suvaººak±ro v± suvaººak±rantev±s² v± ta½ j±tar³pa½ ekanta½ ajjhupekkheyya, µh±na½ ta½ j±tar³pa½ na samm± parip±ka½ gaccheyya. Yato ca kho, bhikkhave, suvaººak±ro v± suvaººak±rantev±s² v± ta½ j±tar³pa½ k±lena k±la½ abhidha- mati, k±lena k±la½ udakena paripphoseti, k±lena k±la½ ajjhupekkhati, ta½ hoti j±tar³pa½ muduñca kammaniyañca pabhassarañca, na ca pabhaªgu, samm± upeti kamm±ya. Yass± yass± ca pilandhanavikatiy± ±kaªkhati– yadi paµµik±ya, yadi kuº¹al±ya, yadi g²veyyake, yadi suvaººam±l±ya– tañcassa attha½ anubhoti. “Evameva½ kho, bhikkhave, adhicittamanuyuttena bhikkhun± t²ºi nimitt±ni k±lena k±la½ manasi k±tabb±ni– k±lena k±la½ sam±dhinimitta½ manasi k±tabba½, k±lena k±la½ paggahanimitta½ manasi k±tabba½, k±lena k±la½ upekkh±nimitta½ manasi k±tabba½. Sace, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu ekanta½ sam±- dhinimitta½yeva manasi kareyya, µh±na½ ta½ citta½ kosajj±ya sa½vatteyya. Sace, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu ekanta½ paggahanimitta½yeva manasi kareyya, µh±na½ ta½ citta½ uddhacc±ya sa½va- tteyya. Sace, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu ekanta½ upekkh±nimitta½- yeva manasi kareyya, µh±na½ ta½ citta½ na samm± sam±dhiyeyya ±sav±na½ khay±ya. Yato ca kho, bhikkhave, adhicittamanuyutto bhikkhu k±lena k±la½ sam±- dhinimitta½ manasi karoti, k±lena k±la½ paggahanimitta½ manasi karoti, k±lena k±la½ upekkh±nimitta½ manasi karoti, ta½ hoti citta½ muduñca kammaniyañca pabhassarañca, na ca pabhaªgu, samm± sam±dhiyati ±sav±na½ khay±ya. Yassa yassa ca abhiññ±sacchikaraº²yassa dhammassa citta½ abhininn±meti abhiññ±sa- cchikiriy±ya, tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane. “So (1.0260) sace ±kaªkhati– ‘anekavihita½ iddhividha½ paccanubhaveyya½ …pe… (cha abhiññ± vitth±retabb±) ±sav±na½ khay± …pe… sacchikatv± upasa- mpajja vihareyyan’ti, tatra tatreva sakkhibhabbata½ p±puº±ti sati sati-±yatane”ti. Ek±dasama½.

Loºakapallavaggo ‚ pañcamo. Tassudd±na½– Acc±yika½ paviveka½, sarado paris± tayo; ±j±n²y± potthako ca, loºa½ dhovati nimitt±n²ti.

Dutiyo paºº±sako samatto.

3. Tatiyapaºº±saka½

(11) 1. sambodhavaggo

1. Pubbevasambodhasutta½

104. “Pubbeva (1.0261) me, bhikkhave, sambodh± anabhisambuddhassa bodhisattasseva sato etadahosi– ‘ko nu kho loke ass±do, ko ±d²navo, ki½ nissara- ºan’ti? Tassa mayha½, bhikkhave, etadahosi– ‘ya½ kho loka½ ‚ paµicca uppajjati sukha½ somanassa½, aya½ loke ass±do. Ya½ loko ‚ anicco dukkho vipariº±ma- dhammo, aya½ loke ±d²navo. Yo loke chandar±gavinayo chandar±gappah±na½, ida½ loke nissaraºan’ti ‚. Y±vak²vañc±ha½, bhikkhave, eva½ lokassa ass±dañca ass±dato ±d²navañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±bh³ta½ n±bbha- ññ±si½, neva t±v±ha½, bhikkhave, sadevake loke sam±rake sabrahmake sassa- maºabr±hmaºiy± paj±ya sadevamanuss±ya ‘anuttara½ samm±sambodhi½ abhi- sambuddho’ti ‚ paccaññ±si½. Yato ca khv±ha½ ‚, bhikkhave, eva½ lokassa ass±dañca ass±dato ±d²navañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±- bh³ta½ abbhaññ±si½, ath±ha½, bhikkhave, sadevake loke sam±rake sabra- hmake sassamaºabr±hmaºiy± paj±ya sadevamanuss±ya ‘anuttara½ samm±sa- mbodhi½ abhisambuddho’ti paccaññ±si½. ѱºañca pana me dassana½ udap±di– ‘akupp± me vimutti ‚, ayamantim± j±ti, natthi d±ni punabbhavo’”ti. Paµhama½.

2. Paµhama-ass±dasutta½

105. “Lokass±ha½, bhikkhave, ass±dapariyesana½ acari½. Yo loke ass±do tadajjhagama½. Y±vatako loke ass±do, paññ±ya me so sudiµµho. Lokass±ha½, bhikkhave, ±d²navapariyesana½ acari½ (1.0262). Yo loke ±d²navo tadajjhagama½. Y±vatako loke ±d²navo, paññ±ya me so sudiµµho. Lokass±ha½, bhikkhave, nissara- ºapariyesana½ acari½. Ya½ loke nissaraºa½ tadajjhagama½. Y±vataka½ loke nissaraºa½, paññ±ya me ta½ sudiµµha½. Y±vak²vañc±ha½, bhikkhave, lokassa ass±dañca ass±dato ±d²navañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±- bh³ta½ n±bbhaññ±si½, neva t±v±ha½, bhikkhave, sadevake loke sam±rake sabrahmake sassamaºabr±hmaºiy± paj±ya sadevamanuss±ya ‘anuttara½ samm±sambodhi½ abhisambuddho’ti paccaññ±si½. Yato ca khv±ha½, bhikkhave, lokassa ass±dañca ass±dato ±d²navañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±bh³ta½ abbhaññ±si½, ath±ha½, bhikkhave, sadevake loke sam±rake sabra- hmake sassamaºabr±hmaºiy± paj±ya sadevamanuss±ya ‘anuttara½ samm±sa- mbodhi½ abhisambuddho’ti paccaññ±si½. ѱºañca pana me dassana½ udap±di– ‘akupp± me vimutti, ayamantim± j±ti, natthi d±ni punabbhavo’”ti. Dutiya½.

3. Dutiya-ass±dasutta½

106. “No ceda½ ‚, bhikkhave, loke ass±do abhavissa, nayida½ satt± loke s±ra- jjeyyu½. Yasm± ca kho, bhikkhave, atthi loke ass±do, tasm± satt± loke s±rajjanti. No ceda½, bhikkhave, loke ±d²navo abhavissa, nayida½ satt± loke nibbindeyyu½. Yasm± ca kho, bhikkhave, atthi loke ±d²navo, tasm± satt± loke nibbindanti. No ceda½, bhikkhave, loke nissaraºa½ abhavissa, nayida½ satt± lokamh± ‚ nissa- reyyu½. Yasm± ca kho, bhikkhave, atthi loke nissaraºa½, tasm± satt± lokamh± nissaranti. Y±vak²vañca, bhikkhave, satt± lokassa ass±dañca ass±dato ±d²na- vañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±bh³ta½ n±bbhaññ±su½ ‚, neva t±va, bhikkhave, satt± sadevak± lok± sam±rak± sabrahmak± sassamaºabr±hma- ºiy± paj±ya sadevamanuss±ya nissaµ± visa½yutt± vippamutt± ‚ vimariy±d²katena ‚ cetas± vihari½su. Yato ca kho, bhikkhave, satt± lokassa (1.0263) ass±dañca ass±dato ±d²navañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±bh³ta½ abbha- ññ±su½, atha, bhikkhave, satt± sadevak± lok± sam±rak± sabrahmak± sassamaºa- br±hmaºiy± paj±ya sadevamanuss±ya nissaµ± visa½yutt± vippamutt± vimariy±d²- katena cetas± viharant²”ti. Tatiya½.

4. Samaºabr±hmaºasutta½

107. “Ye keci, bhikkhave, samaº± v± br±hmaº± v± lokassa ass±dañca ass±- dato ±d²navañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±bh³ta½ nappaj±nanti, na me te ‚, bhikkhave, samaº± v± br±hmaº± v± samaºesu v± samaºasammat± br±hmaºesu v± br±hmaºasammat±, na ca pana te ±yasmanto s±maññattha½ v± brahmaññattha½ v± diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharanti. Ye ca kho keci, bhikkhave, samaº± v± br±hmaº± v± lokassa ass±dañca ass±dato ±d²navañca ±d²navato nissaraºañca nissaraºato yath±bh³ta½ paj±- nanti, te kho, bhikkhave, samaº± v± br±hmaº± v± samaºesu v± samaºasammat± br±hmaºesu v± br±hmaºasammat±, te ca pan±yasmanto s±maññatthañca brahmaññatthañca diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharant²”ti ‚. Catuttha½.

5. Ruººasutta½

108. “Ruººamida½, bhikkhave, ariyassa vinaye yadida½ g²ta½. Ummattaka- mida½, bhikkhave, ariyassa vinaye yadida½ nacca½. Kom±rakamida½, bhikkhave, ariyassa vinaye yadida½ ativela½ dantavida½sakahasita½ ‚. Tasm±- tiha, bhikkhave, setugh±to g²te, setugh±to nacce, ala½ vo dhammappamodit±na½ sata½ sita½ sitamatt±y±”ti. Pañcama½.

6. Atittisutta½

109. “Tiººa½, bhikkhave, paµisevan±ya natthi titti. Katamesa½ tiººa½? Soppassa, bhikkhave, paµisevan±ya natthi titti. Sur±merayap±nassa, bhikkhave, paµisevan±ya (1.0264) natthi titti. Methunadhammasam±pattiy±, bhikkhave, paµise- van±ya natthi titti. Imesa½, bhikkhave, tiººa½ paµisevan±ya natthi titt²”ti. Chaµµha½.

7. Arakkhitasutta½

110. Atha kho an±thapiº¹iko gahapati yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªka- mitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinna½ kho an±thapiº¹ika½ gahapati½ bhagav± etadavoca– “citte, gahapati, arakkhite k±yaka- mmampi arakkhita½ hoti, vac²kammampi arakkhita½ hoti, manokammampi ara- kkhita½ hoti. Tassa arakkhitak±yakammantassa arakkhitavac²kammantassa ara- kkhitamanokammantassa k±yakammampi avassuta½ hoti, vac²kammampi ava- ssuta½ hoti, manokammampi avassuta½ hoti. Tassa avassutak±yakammantassa avassutavac²kammantassa avassutamanokammantassa k±yakammampi p³tika½ hoti, vac²kammampi p³tika½ hoti, manokammampi p³tika½ hoti. Tassa p³tik±ya- kammantassa p³tivac²kammantassa p³timanokammantassa na bhaddaka½ maraºa½ hoti, na bhaddik± k±laªkiriy±. “Seyyath±pi, gahapati, k³µ±g±re ducchanne k³µampi arakkhita½ hoti, gop±nasi- yopi arakkhit± honti, bhittipi arakkhit± hoti; k³µampi avassuta½ hoti, gop±nasiyopi avassut± honti, bhittipi avassut± hoti; k³µampi p³tika½ hoti, gop±nasiyopi p³tik± honti, bhittipi p³tik± hoti. “Evameva½ kho, gahapati, citte arakkhite k±yakammampi arakkhita½ hoti, vac²- kammampi arakkhita½ hoti, manokammampi arakkhita½ hoti. Tassa arakkhitak±- yakammantassa arakkhitavac²kammantassa arakkhitamanokammantassa k±yaka- mmampi avassuta½ hoti, vac²kammampi avassuta½ hoti, manokammampi ava- ssuta½ hoti. Tassa avassutak±yakammantassa avassutavac²kammantassa ava- ssutamanokammantassa k±yakammampi p³tika½ hoti, vac²kammampi p³tika½ hoti, manokammampi p³tika½ hoti. Tassa p³tik±yakammantassa p³tivac²kamma- ntassa p³timanokammantassa na bhaddaka½ maraºa½ hoti, na bhaddik± k±la- ªkiriy±. “Citte (1.0265), gahapati, rakkhite k±yakammampi rakkhita½ hoti, vac²ka- mmampi rakkhita½ hoti, manokammampi rakkhita½ hoti. Tassa rakkhitak±yaka- mmantassa rakkhitavac²kammantassa rakkhitamanokammantassa k±yaka- mmampi anavassuta½ hoti, vac²kammampi anavassuta½ hoti, manokammampi anavassuta½ hoti. Tassa anavassutak±yakammantassa anavassutavac²kamma- ntassa anavassutamanokammantassa k±yakammampi ap³tika½ hoti, vac²ka- mmampi ap³tika½ hoti, manokammampi ap³tika½ hoti. Tassa ap³tik±yakamma- ntassa ap³tivac²kammantassa ap³timanokammantassa bhaddaka½ maraºa½ hoti, bhaddik± k±laªkiriy±. “Seyyath±pi, gahapati, k³µ±g±re succhanne k³µampi rakkhita½ hoti, gop±nasi- yopi rakkhit± honti, bhittipi rakkhit± hoti; k³µampi anavassuta½ hoti, gop±nasiyopi anavassut± honti, bhittipi anavassut± hoti; k³µampi ap³tika½ hoti, gop±nasiyopi ap³tik± honti, bhittipi ap³tik± hoti. Evameva½ kho, gahapati, citte rakkhite k±yakammampi rakkhita½ hoti, vac²ka- mmampi rakkhita½ hoti, manokammampi rakkhita½ hoti. Tassa rakkhitak±yaka- mmantassa rakkhitavac²kammantassa rakkhitamanokammantassa k±yaka- mmampi anavassuta½ hoti, vac²kammampi anavassuta½ hoti, manokammampi anavassuta½ hoti. Tassa anavassutak±yakammantassa anavassutavac²kamma- ntassa anavassutamanokammantassa k±yakammampi ap³tika½ hoti, vac²ka- mmampi ap³tika½ hoti, manokammampi ap³tika½ hoti. Tassa ap³tik±yakamma- ntassa ap³tivac²kammantassa ap³timanokammantassa bhaddaka½ maraºa½ hoti, bhaddik± k±laªkiriy±”ti. Sattama½.

8. By±pannasutta½

111. Ekamanta½ nisinna½ kho an±thapiº¹ika½ gahapati½ bhagav± etadavoca– “citte, gahapati, by±panne k±yakammampi by±panna½ hoti, vac²kammampi by±panna½ hoti, manokammampi by±panna½ hoti. Tassa by±pannak±yakamma- ntassa by±pannavac²kammantassa by±pannamanokammantassa na bhaddaka½ maraºa½ hoti, na bhaddik± k±laªki- riy±. Seyyath±pi, gahapati, k³µ±g±re ducchanne k³µampi by±panna½ hoti, gop±na- siyopi by±pann± honti, bhittipi by±pann± (1.0266) hoti; evameva½ kho, gahapati, citte by±panne k±yakammampi by±panna½ hoti, vac²kammampi by±panna½ hoti, manokammampi by±panna½ hoti. Tassa by±pannak±yakammantassa by±panna- vac²kammantassa by±pannamanokammantassa na bhaddaka½ maraºa½ hoti, na bhaddik± k±laªkiriy±. “Citte, gahapati, aby±panne k±yakammampi aby±panna½ hoti, vac²kammampi aby±panna½ hoti, manokammampi aby±panna½ hoti. Tassa aby±pannak±yaka- mmantassa aby±pannavac²kammantassa aby±pannamanokammantassa bhaddaka½ maraºa½ hoti, bhaddik± k±laªkiriy±. Seyyath±pi, gahapati, k³µ±g±re succhanne k³µampi aby±panna½ hoti, gop±nasiyopi aby±pann± honti, bhittipi aby±pann± hoti; evameva½ kho, gahapati, citte aby±panne k±yakammampi aby±- panna½ hoti, vac²kammampi aby±panna½ hoti, manokammampi aby±panna½ hoti. Tassa aby±pannak±yakammantassa …pe… aby±pannamanokammantassa bhaddaka½ maraºa½ hoti, bhaddik± k±laªkiriy±”ti. Aµµhama½.

9. Paµhamanid±nasutta½

112. “T²ºim±ni, bhikkhave, nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. Katam±ni t²ºi? Lobho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya, doso nid±na½ kamm±na½ samuda- y±ya, moho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya. Ya½, bhikkhave, lobhapakata½ kamma½ lobhaja½ lobhanid±na½ lobhasamudaya½, ta½ kamma½ akusala½ ta½ kamma½ s±vajja½ ta½ kamma½ dukkhavip±ka½, ta½ kamma½ kammasamuda- y±ya sa½vattati, na ta½ kamma½ kammanirodh±ya sa½vattati. Ya½, bhikkhave, dosapakata½ kamma½ dosaja½ dosanid±na½ dosasamudaya½, ta½ kamma½ akusala½ ta½ kamma½ s±vajja½ ta½ kamma½ dukkhavip±ka½, ta½ kamma½ kammasamuday±ya sa½vattati, na ta½ kamma½ kammanirodh±ya sa½vattati. Ya½, bhikkhave, mohapakata½ kamma½ mohaja½ mohanid±na½ mohasamu- daya½, ta½ kamma½ akusala½ ta½ kamma½ s±vajja½ ta½ kamma½ dukkhavi- p±ka½, ta½ kamma½ kammasamuday±ya sa½vattati, na ta½ kamma½ kammani- rodh±ya sa½vattati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. “T²ºim±ni, bhikkhave, nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. Katam±ni t²ºi? Alobho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya, adoso nid±na½ kamm±na½ samuday±ya, amoho nid±na½ kamm±na½ samuday±ya. Ya½, bhikkhave, alobhapakata½ kamma½ alobhaja½ alobhanid±na½ alobhasamudaya½, ta½ (1.0267) kamma½ kusala½ ta½ kamma½ anavajja½ ta½ kamma½ sukhavip±ka½, ta½ kamma½ kammanirodh±ya sa½vattati, na ta½ kamma½ kammasamuday±ya sa½vattati. Ya½, bhikkhave, adosapakata½ kamma½ adosaja½ adosanid±na½ adosasamu- daya½, ta½ kamma½ kusala½ ta½ kamma½ anavajja½ ta½ kamma½ sukhavi- p±ka½, ta½ kamma½ kammanirodh±ya sa½vattati, na ta½ kamma½ kammasamu- day±ya sa½vattati. Ya½, bhikkhave, amohapakata½ kamma½ amohaja½ amoha- nid±na½ amohasamudaya½, ta½ kamma½ kusala½ ta½ kamma½ anavajja½ ta½ kamma½ sukhavip±ka½, ta½ kamma½ kammanirodh±ya sa½vattati, na ta½ kamma½ kammasamuday±ya sa½vattati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi nid±n±ni kamm±na½ samuday±y±”ti. Navama½.

10. Dutiyanid±nasutta½

113. “T²ºim±ni, bhikkhave, nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. Katam±ni t²ºi? At²te, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati; an±gate, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati; paccuppanne, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati. Kathañca, bhikkhave, at²te chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati? At²te, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha cetas± anuvitakketi anuvic±reti. Tassa at²te chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha cetas± anuvitakkayato anuvic±- rayato chando j±yati. Chandaj±to tehi dhammehi sa½yutto hoti. Etamaha½, bhikkhave, sa½yojana½ vad±mi yo cetaso s±r±go. Eva½ kho, bhikkhave, at²te chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati. “Kathañca, bhikkhave, an±gate chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati? An±gate, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha cetas± anuvita- kketi anuvic±reti. Tassa an±gate chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha cetas± anuvitakkayato anuvic±rayato chando j±yati. Chandaj±to tehi dhammehi sa½yutto hoti. Etamaha½, bhikkhave, sa½yojana½ vad±mi yo cetaso s±r±go. Eva½ kho, bhikkhave, an±gate chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati. “Kathañca, bhikkhave, paccuppanne chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati? Paccuppanne, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha cetas± anuvitakketi (1.0268) anuvic±reti. Tassa paccuppanne chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha cetas± anuvitakkayato anuvic±rayato chando j±yati. Chanda- j±to tehi dhammehi sa½yutto hoti. Etamaha½, bhikkhave, sa½yojana½ vad±mi yo cetaso s±r±go. Eva½ kho, bhikkhave, paccuppanne chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando j±yati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi nid±n±ni kamm±na½ samuda- y±ya. “T²ºim±ni, bhikkhave, nid±n±ni kamm±na½ samuday±ya. Katam±ni t²ºi? At²te, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati; an±gate bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati; paccuppanne, bhikkhave, chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati. Kathañca, bhikkhave, at²te chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati? At²t±na½, bhikkhave, chandar±gaµµh±niy±na½ dhamm±na½ ±yati½ vip±ka½ paj±n±ti. ¾yati½ vip±ka½ viditv± tadabhinivatteti. Tadabhinivattetv± ‚ cetas± abhinivijjhitv± ‚ paññ±ya ativijjha ‚ passati. Eva½ kho, bhikkhave, at²te chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati. “Kathañca, bhikkhave, an±gate chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati? An±gat±na½, bhikkhave, chandar±gaµµh±niy±na½ dhamm±na½ ±yati½ vip±ka½ paj±n±ti. ¾yati½ vip±ka½ viditv± tadabhinivatteti. Tadabhinivattetv± cetas± abhinivijjhitv± paññ±ya ativijjha passati. Eva½ kho, bhikkhave, an±gate chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati. “Kathañca, bhikkhave, paccuppanne chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati? Paccuppann±na½, bhikkhave, chandar±gaµµh±niy±na½ dhamm±na½ ±yati½ vip±ka½ paj±n±ti, ±yati½ vip±ka½ viditv± tadabhinivatteti, tadabhinivattetv± cetas± abhinivijjhitv± paññ±ya ativijjha passati. Eva½ kho, bhikkhave, paccuppanne chandar±gaµµh±niye dhamme ±rabbha chando na j±yati. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi nid±n±ni kamm±na½ samuday±y±”ti. Dasama½.

Sambodhavaggo paµhamo.

Tassudd±na½– Pubbeva (1.0269) duve ass±d±, samaºo ruººapañcama½; atitti dve ca vutt±ni, nid±n±ni apare duveti.

(12) 2. ±p±yikavaggo

1. ¾p±yikasutta½

114. “Tayome, bhikkhave, ±p±yik± nerayik± idamappah±ya. Katame tayo? Yo ca abrahmac±r² brahmac±ripaµiñño, yo ca suddha½ brahmacariya½ caranta½ am³lakena ‚ abrahmacariyena anuddha½seti, yo c±ya½ eva½v±d² eva½diµµhi– ‘natthi k±mesu doso’ti, so t±ya k±mesu p±tabyata½ ±pajjati. Ime kho, bhikkhave, tayo ±p±yik± nerayik± idamappah±y±”ti. Paµhama½.

2. Dullabhasutta½

115. “Tiººa½, bhikkhave, p±tubh±vo dullabho lokasmi½. Katamesa½ tiººa½? Tath±gatassa, bhikkhave, arahato samm±sambuddhassa p±tubh±vo dullabho lokasmi½, tath±gatappaveditassa dhammavinayassa deset± puggalo dullabho lokasmi½, kataññ³ kataved² puggalo dullabho lokasmi½. Imesa½ kho, bhikkhave, tiººa½ p±tubh±vo dullabho lokasmin”ti. Dutiya½.

3. Appameyyasutta½

116. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Suppameyyo, duppameyyo, appameyyo. Katamo ca, bhikkhave, puggalo suppa- meyyo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo uddhato hoti unna¼o capalo mukharo vikiººav±co muµµhassati asampaj±no asam±hito vibbhantacitto p±katindriyo. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo suppameyyo. “Katamo (1.0270) ca, bhikkhave, puggalo duppameyyo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo anuddhato hoti anunna¼o acapalo amukharo avikiººav±co upa- µµhitassati sampaj±no sam±hito ekaggacitto sa½vutindriyo. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo duppameyyo. “Katamo ca, bhikkhave, puggalo appameyyo? Idha, bhikkhave, bhikkhu araha½ hoti kh²º±savo. Aya½ vuccati, bhikkhave, puggalo appameyyo. Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin”ti. Tatiya½.

4. ¾neñjasutta½

117. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo sabbaso r³pasaññ±na½ samatikkam± paµighasa- ññ±na½ atthaªgam± n±nattasaññ±na½ amanasik±r± ‘ananto ±k±so’ti ±k±s±na- ñc±yatana½ upasampajja viharati. So tadass±deti ta½ nik±meti tena ca vitti½ ±pa- jjati, tatra µhito tadadhimutto tabbahulavih±r² aparih²no k±la½ kurum±no ±k±s±na- ñc±yatan³pag±na½ dev±na½ sahabyata½ upapajjati. ¾k±s±nañc±yatan³pa- g±na½, bhikkhave, dev±na½ v²sati kappasahass±ni ±yuppam±ºa½. Tattha puthu- jjano y±vat±yuka½ µhatv± y±vataka½ tesa½ dev±na½ ±yuppam±ºa½ ta½ sabba½ khepetv± nirayampi gacchati tiracch±nayonimpi gacchati pettivisayampi gacchati. Bhagavato pana s±vako tattha y±vat±yuka½ µhatv± y±vataka½ tesa½ dev±na½ ±yuppam±ºa½ ta½ sabba½ khepetv± tasmi½yeva bhave parinibb±yati. Aya½ kho, bhikkhave, viseso aya½ adhippay±so ida½ n±n±karaºa½ sutavato ariyas±va- kassa assutavat± puthujjanena, yadida½ gatiy± upapattiy±. “Puna capara½, bhikkhave, idhekacco puggalo sabbaso ±k±s±nañc±yatana½ samatikkamma ‘ananta½ viññ±ºan’ti viññ±ºañc±yatana½ upasampajja viharati. So tadass±deti ta½ nik±meti tena ca vitti½ ±pajjati, tatra µhito tadadhimutto tabba- hulavih±r² aparih²no k±la½ kurum±no viññ±ºañc±yatan³pag±na½ dev±na½ saha- byata½ upapajjati. Viññ±ºañc±yatan³pag±na½, bhikkhave, dev±na½ catt±r²sa½ kappasahass±ni ±yuppam±ºa½. Tattha (1.0271) puthujjano y±vat±yuka½ µhatv± y±vataka½ tesa½ dev±na½ ±yuppam±ºa½ ta½ sabba½ khepetv± nirayampi gacchati tiracch±nayonimpi gacchati pettivisayampi gacchati. Bhagavato pana s±vako tattha y±vat±yuka½ µhatv± y±vataka½ tesa½ dev±na½ ±yuppam±ºa½ ta½ sabba½ khepetv± tasmi½yeva bhave parinibb±yati. Aya½ kho, bhikkhave, viseso aya½ adhippay±so ida½ n±n±karaºa½ sutavato ariyas±vakassa assutavat± puthujjanena, yadida½ gatiy± upapattiy±. “Puna capara½, bhikkhave, idhekacco puggalo sabbaso viññ±ºañc±yatana½ samatikkamma ‘natthi kiñc²’ti ±kiñcaññ±yatana½ upasampajja viharati. So tada- ss±deti ta½ nik±meti tena ca vitti½ ±pajjati, tatra µhito tadadhimutto tabbahulavi- h±r² aparih²no k±la½ kurum±no ±kiñcaññ±yatan³pag±na½ dev±na½ sahabyata½ upapajjati. ¾kiñcaññ±yatan³pag±na½, bhikkhave, dev±na½ saµµhi kappasahass±ni ±yuppa- m±ºa½. Tattha puthujjano y±vat±yuka½ µhatv± y±vataka½ tesa½ dev±na½ ±yu- ppam±ºa½ ta½ sabba½ khepetv± nirayampi gacchati tiracch±nayonimpi gacchati pettivisayampi gacchati. Bhagavato pana s±vako tattha y±vat±yuka½ µhatv± y±vataka½ tesa½ dev±na½ ±yuppam±ºa½ ta½ sabba½ khepetv± tasmi½- yeva bhave parinibb±yati. Aya½ kho, bhikkhave, viseso, aya½ adhippay±so ida½ n±n±karaºa½ sutavato ariyas±vakassa assutavat± puthujjanena, yadida½ gatiy± upapattiy±. ‘Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin’”ti. Catuttha½.

5. Vipattisampad±sutta½

118. “Tisso im±, bhikkhave, vipattiyo. Katam± tisso? S²lavipatti, cittavipatti, diµµhivipatti. Katam± ca, bhikkhave, s²lavipatti? Idha, bhikkhave, ekacco p±º±tip±t² hoti, adinn±d±y² hoti, k±mesumicch±c±r² hoti, mus±v±d² hoti, pisuºav±co hoti, pharusav±co hoti, samphappal±p² hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, s²lavipatti. “Katam± ca, bhikkhave, cittavipatti? Idha, bhikkhave, ekacco abhijjh±lu hoti by±pannacitto. Aya½ vuccati, bhikkhave, cittavipatti. “Katam± (1.0272) ca, bhikkhave, diµµhivipatti? Idha, bhikkhave, ekacco micch±- diµµhiko hoti vipar²tadassano– ‘natthi dinna½, natthi yiµµha½, natthi huta½, natthi sukatadukkaµ±na½, kamm±na½ phala½ vip±ko, natthi aya½ loko, natthi paro loko, natthi m±t±, natthi pit±, natthi satt± opap±tik±, natthi loke samaºabr±hmaº± sammaggat± samm±paµipann± ye imañca loka½ parañca loka½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavedent²’ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, diµµhivipatti. S²lavipattihetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapajjanti; cittavipattihetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapajjanti; diµµhivipattihetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapajjanti. Im± kho, bhikkhave, tisso vipattiyoti. “Tisso im±, bhikkhave, sampad±. Katam± tisso? S²lasampad±, cittasampad±, diµµhisampad±. Katam± ca, bhikkhave, s²lasampad±? Idha, bhikkhave, ekacco p±º±tip±t± paµivirato hoti, adinn±d±n± paµivirato hoti, k±mesumicch±c±r± paµivi- rato hoti, mus±v±d± paµivirato hoti, pisuº±ya v±c±ya paµivirato hoti, pharus±ya v±c±ya paµivirato hoti, samphappal±p± paµivirato hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, s²lasampad±. “Katam± ca, bhikkhave, cittasampad±? Idha, bhikkhave, ekacco anabhijjh±lu hoti aby±pannacitto. Aya½ vuccati, bhikkhave, cittasampad±. “Katam± ca, bhikkhave, diµµhisampad±? Idha, bhikkhave, ekacco samm±diµµhiko hoti avipar²tadassano– ‘atthi dinna½, atthi yiµµha½, atthi huta½, atthi sukatadukka- µ±na½ kamm±na½ phala½ vip±ko, atthi aya½ loko, atthi paro loko, atthi m±t±, atthi pit±, atthi satt± opap±tik±, atthi loke samaºabr±hmaº± sammaggat± samm±- paµipann± ye imañca loka½ parañca loka½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavede- nt²’ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, diµµhisampad±. S²lasampad±hetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjanti; cittasa- mpad±hetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjanti (1.0273); diµµhisampad±hetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjanti. Im± kho, bhikkhave, tisso sampad±”ti. Pañcama½.

6. Apaººakasutta½

119. “Tisso im±, bhikkhave, vipattiyo. Katam± tisso? S²lavipatti, cittavipatti, diµµhivipatti. Katam± ca, bhikkhave, s²lavipatti? Idha, bhikkhave, ekacco p±º±tip±t² hoti …pe… samphappal±p² hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, s²lavipatti. “Katam± ca, bhikkhave, cittavipatti? Idha, bhikkhave, ekacco abhijjh±lu hoti by±pannacitto. Aya½ vuccati, bhikkhave, cittavipatti. “Katam± ca, bhikkhave, diµµhivipatti? Idha, bhikkhave, ekacco micch±diµµhiko hoti vipar²tadassano– ‘natthi dinna½, natthi yiµµha½ …pe… ye imañca loka½ parañca loka½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavedent²’ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, diµµhivipatti. S²lavipattihetu v±, bhikkhave …pe… diµµhivipattihetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapa- jjanti. Seyyath±pi, bhikkhave, apaººako maºi uddha½ khitto yena yeneva pati- µµh±ti suppatiµµhita½yeva patiµµh±ti; evameva½ kho, bhikkhave, s²lavipattihetu v± satt± …pe… upapajjanti. Im± kho, bhikkhave, tisso vipattiyoti. “Tisso im±, bhikkhave, sampad±. Katam± tisso? S²lasampad±, cittasampad±, diµµhisampad±. Katam± ca, bhikkhave, s²lasampad±? Idha, bhikkhave, ekacco p±º±tip±t± paµivirato hoti …pe… aya½ vuccati, bhikkhave, s²lasampad±. “Katam± ca, bhikkhave, cittasampad±? Idha, bhikkhave, ekacco anabhijjh±lu hoti aby±pannacitto. Aya½ vuccati, bhikkhave, cittasampad±. “Katam± ca, bhikkhave, diµµhisampad±? Idha, bhikkhave, ekacco samm±diµµhiko hoti avipar²tadassano– ‘atthi dinna½, atthi yiµµha½ …pe… ye imañca loka½ parañca loka½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavedent²’ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, diµµhisampad±. S²lasampad±hetu v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjanti. Cittasampad±hetu v± …pe… diµµhisa- mpad±hetu (1.0274) v±, bhikkhave, satt± k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjanti. Seyyath±pi, bhikkhave, apaººako maºi uddha½ khitto yena yeneva patiµµh±ti suppatiµµhita½yeva patiµµh±ti; evameva½ kho, bhikkhave, s²lasampad±hetu v± satt± k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjanti, cittasampad±hetu v± satt± …pe… diµµhisampad±hetu v± satt± k±yassa bhed± para½ maraº± sugati½ sagga½ loka½ upapajjanti. Im± kho, bhikkhave, tisso sampad±”ti. Chaµµha½.

7. Kammantasutta½

120. “Tisso im±, bhikkhave, vipattiyo. Katam± tisso? Kammantavipatti, ±j²vavi- patti, diµµhivipatti. Katam± ca, bhikkhave, kammantavipatti? Idha, bhikkhave, ekacco p±º±tip±t² hoti …pe… samphappal±p² hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, kammantavipatti. “Katam± ca, bhikkhave, ±j²vavipatti? Idha, bhikkhave, ekacco micch±-±j²vo hoti, micch±-±j²vena j²vika½ ‚ kappeti. Aya½ vuccati, bhikkhave, ±j²vavipatti. “Katam± ca, bhikkhave, diµµhivipatti? Idha, bhikkhave, ekacco micch±diµµhiko hoti vipar²tadassano– ‘natthi dinna½, natthi yiµµha½ …pe… ye imañca loka½ parañca loka½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavedent²’ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, diµµhivipatti. Im± kho, bhikkhave, tisso vipattiyoti. “Tisso im±, bhikkhave, sampad±. Katam± tisso? Kammantasampad±, ±j²vasa- mpad±, diµµhisampad±. Katam± ca, bhikkhave, kammantasampad±? Idha, bhikkhave, ekacco p±º±tip±t± paµivirato hoti …pe… samphappal±p± paµivirato hoti. Aya½ vuccati, bhikkhave, kammantasampad±. “Katam± ca, bhikkhave, ±j²vasampad±? Idha, bhikkhave, ekacco samm±-±j²vo hoti, samm±-±j²vena j²vika½ kappeti. Aya½ vuccati, bhikkhave, ±j²vasampad±. “Katam± ca, bhikkhave, diµµhisampad±? Idha, bhikkhave, ekacco samm±diµµhiko hoti avipar²tadassano– ‘atthi dinna½, atthi yiµµha½ …pe… ye imañca loka½ parañca (1.0275) loka½ saya½ abhiññ± sacchikatv± pavedent²’ti. Aya½ vuccati, bhikkhave, diµµhisampad±. Im± kho, bhikkhave, tisso sampad±”ti. Sattama½.

8. Paµhamasoceyyasutta½

121. “T²ºim±ni, bhikkhave, soceyy±ni. Katam±ni t²ºi? K±yasoceyya½, vac²so- ceyya½, manosoceyya½. Katamañca, bhikkhave, k±yasoceyya½? Idha, bhikkhave, ekacco p±º±tip±t± paµivirato hoti, adinn±d±n± paµivirato hoti, k±mesu- micch±c±r± paµivirato hoti. Ida½ vuccati, bhikkhave, k±yasoceyya½. “Katamañca, bhikkhave, vac²soceyya½? Idha, bhikkhave, ekacco mus±v±d± paµivirato hoti, pisuº±ya v±c±ya paµivirato hoti, pharus±ya v±c±ya paµivirato hoti, samphappal±p± paµivirato hoti. Ida½ vuccati bhikkhave, vac²soceyya½. “Katamañca, bhikkhave, manosoceyya½? Idha, bhikkhave, ekacco anabhijjh±lu hoti aby±pannacitto samm±diµµhiko. Ida½ vuccati, bhikkhave, manosoceyya½. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi soceyy±n²”ti. Aµµhama½.

9. Dutiyasoceyyasutta½

122. “T²ºim±ni, bhikkhave, soceyy±ni. Katam±ni t²ºi? K±yasoceyya½, vac²so- ceyya½, manosoceyya½. Katamañca, bhikkhave, k±yasoceyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu p±º±tip±t± paµivirato hoti, adinn±d±n± paµivirato hoti, abrahma- cariy± paµivirato hoti. Ida½ vuccati, bhikkhave, k±yasoceyya½. “Katamañca, bhikkhave, vac²soceyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu mus±v±d± paµivirato hoti, pisuº±ya v±c±ya paµivirato hoti, pharus±ya v±c±ya paµivirato hoti, samphappal±p± paµivirato hoti. Ida½ vuccati, bhikkhave, vac²soceyya½. “Katamañca, bhikkhave, manosoceyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu santa½ v± ajjhatta½ k±macchanda½– ‘atthi me ajjhatta½ k±macchando’ti paj±n±ti; asanta½ v± ajjhatta½ k±macchanda½– ‘natthi me ajjhatta½ k±macchando’ti paj±n±ti; yath± ca anuppannassa k±macchandassa (1.0276) upp±do hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca uppannassa k±macchandassa pah±na½ hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca pah²- nassa k±macchandassa ±yati½ anupp±do hoti, tañca paj±n±ti; santa½ v± ajjhatta½ by±p±da½– ‘atthi me ajjhatta½ by±p±do’ti paj±n±ti; asanta½ v± ajjhatta½ by±p±da½– ‘natthi me ajjhatta½ by±p±do’ti paj±n±ti; yath± ca anuppannassa by±p±dassa upp±do hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca uppannassa by±p±dassa pah±na½ hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca pah²nassa by±p±dassa ±yati½ anupp±do hoti, tañca paj±n±ti; santa½ v± ajjhatta½ thinamiddha½– ‘atthi me ajjhatta½ thina- middhan’ti paj±n±ti; asanta½ v± ajjhatta½ thinamiddha½– ‘natthi me ajjhatta½ thinamiddhan’ti paj±n±ti; yath± ca anuppannassa thinamiddhassa upp±do hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca uppannassa thinamiddhassa pah±na½ hoti, tañca paj±- n±ti; yath± ca pah²nassa thinamiddhassa ±yati½ anupp±do hoti, tañca paj±n±ti; santa½ v± ajjhatta½ uddhaccakukkucca½– ‘atthi me ajjhatta½ uddhaccakukkucca- n’ti paj±n±ti; asanta½ v± ajjhatta½ uddhaccakukkucca½– ‘natthi me ajjhatta½ uddhaccakukkuccan’ti paj±n±ti; yath± ca anuppannassa uddhaccakukkuccassa upp±do hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca uppannassa uddhaccakukkuccassa pah±na½ hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca pah²nassa uddhaccakukkuccassa ±yati½ anupp±do hoti, tañca paj±n±ti; santa½ v± ajjhatta½ vicikiccha½– ‘atthi me ajjhatta½ vicikicch±’ti paj±n±ti; asanta½ v± ajjhatta½ vicikiccha½– ‘natthi me ajjhatta½ vicikicch±’ti paj±- n±ti; yath± ca anuppann±ya vicikicch±ya upp±do hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca uppann±ya vicikicch±ya pah±na½ hoti, tañca paj±n±ti; yath± ca pah²n±ya viciki- cch±ya ±yati½ anupp±do hoti, tañca paj±n±ti. Ida½ vuccati, bhikkhave, manoso- ceyya½. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi soceyy±n²ti. ‚ “K±yasuci½ vac²suci½, cetosuci½ an±sava½; suci½ soceyyasampanna½, ±hu ninh±tap±pakan”ti. navama½;

10. Moneyyasutta½

123. “T²ºim±ni, bhikkhave, moneyy±ni. Katam±ni t²ºi? K±yamoneyya½, vac²mo- neyya½, manomoneyya½. Katamañca, bhikkhave, k±yamoneyya½ (1.0277)? Idha, bhikkhave, bhikkhu p±º±tip±t± paµivirato hoti, adinn±d±n± paµivirato hoti, abrahmacariy± paµivirato hoti. Ida½ vuccati, bhikkhave, k±yamoneyya½. “Katamañca, bhikkhave, vac²moneyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu mus±v±d± paµivirato hoti, pisuº±ya v±c±ya paµivirato hoti, pharus±ya v±c±ya paµivirato hoti, samphappal±p± paµivirato hoti. Ida½ vuccati, bhikkhave, vac²moneyya½. “Katamañca, bhikkhave, manomoneyya½? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. Ida½ vuccati, bhikkhave, manomoneyya½. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi moneyy±n²”ti. “K±yamuni½ vac²muni½, cetomuni½ an±sava½; muni½ moneyyasampanna½, ±hu sabbappah±yinan”ti. dasama½;

¾p±yikavaggo dv±dasamo.

Tassudd±na½– ¾p±yiko dullabho appameyya½, ±neñjavipattisampad±; apaººako ca kammanto, dve soceyy±ni moneyyanti.

(13) 3. kusin±ravaggo

1. Kusin±rasutta½

124. Eka½ samaya½ bhagav± kusin±r±ya½ viharati baliharaºe vanasaº¹e. Tatra kho bhagav± bhikkh³ ±mantesi– “bhikkhavo”ti. “Bhadante”ti te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Idha, bhikkhave, bhikkhu aññatara½ g±ma½ v± nigama½ v± upaniss±ya viha- rati. Tamena½ gahapati v± gahapatiputto v± upasaªkamitv± sv±tan±ya bhattena nimanteti (1.0278). ¾kaªkham±no, bhikkhave, bhikkhu adhiv±seti. So tass± rattiy± accayena pubbaºhasamaya½ niv±setv± pattac²varam±d±ya yena tassa gahapa- tissa v± gahapatiputtassa v± nivesana½ tenupasaªkamati; upasaªkamitv± paññatte ±sane nis²dati. Tamena½ so gahapati v± gahapatiputto v± paº²tena kh±dan²yena bhojan²yena sahatth± santappeti sampav±reti. “Tassa eva½ hoti– ‘s±dhu vata my±ya½ gahapati v± gahapatiputto v± paº²tena kh±dan²yena bhojan²yena sahatth± santappeti sampav±ret²’ti. Evampissa hoti– ‘aho vata m±ya½ gahapati v± gahapatiputto v± ±yatimpi evar³pena paº²tena kh±dan²yena bhojan²yena sahatth± santappeyya sampav±reyy±’ti! So ta½ piº¹a- p±ta½ gathito ‚ mucchito ajjhosanno ‚ an±d²navadass±v² anissaraºapañño pari- bhuñjati. So tattha k±mavitakkampi vitakketi, by±p±davitakkampi vitakketi, vihi½- s±vitakkampi vitakketi. Evar³pass±ha½, bhikkhave, bhikkhuno dinna½ na maha- pphalanti vad±mi. Ta½ kissa hetu? Pamatto hi, bhikkhave, bhikkhu viharati. “Idha pana, bhikkhave, bhikkhu aññatara½ g±ma½ v± nigama½ v± upaniss±ya viharati. Tamena½ gahapati v± gahapatiputto v± upasaªkamitv± sv±tan±ya bhattena nimanteti. ¾kaªkham±no, bhikkhave, bhikkhu adhiv±seti. So tass± rattiy± accayena pubbaºhasamaya½ niv±setv± pattac²varam±d±ya yena tassa gahapatissa v± gahapatiputtassa v± nivesana½ tenupasaªkamati; upasaªkamitv± paññatte ±sane nis²dati. Tamena½ so gahapati v± gahapatiputto v± paº²tena kh±dan²yena bhojan²yena sahatth± santappeti sampav±reti. “Tassa na eva½ hoti– ‘s±dhu vata my±ya½ gahapati v± gahapatiputto v± paº²- tena kh±dan²yena bhojan²yena sahatth± santappeti sampav±ret²’ti. Evampissa na hoti– ‘aho vata m±ya½ gahapati v± gahapatiputto v± ±yatimpi evar³pena paº²tena kh±dan²yena bhojan²yena sahatth± santappeyya sampav±reyy±’ti! So ta½ piº¹a- p±ta½ agathito amucchito anajjhosanno ±d²navadass±v² nissaraºapañño paribhu- ñjati. So tattha nekkhammavitakkampi (1.0279) vitakketi, aby±p±davitakkampi vita- kketi, avihi½s±vitakkampi vitakketi. Evar³pass±ha½, bhikkhave, bhikkhuno dinna½ mahapphalanti vad±mi. Ta½ kissa hetu? Appamatto hi, bhikkhave, bhikkhu viharat²”ti. Paµhama½.

2. Bhaº¹anasutta½

125. “Yassa½, bhikkhave, dis±ya½ bhikkh³ bhaº¹anaj±t± kalahaj±t± viv±d±- pann± aññamañña½ mukhasatt²hi vitudant± viharanti, manasi k±tumpi me es±, bhikkhave, dis± na ph±su hoti, pageva gantu½! Niµµhamettha gacch±mi– ‘addh± te ±yasmanto tayo dhamme pajahi½su, tayo dhamme bahulamaka½su ‚. Katame tayo dhamme pajahi½su? Nekkhammavitakka½, aby±p±davitakka½, avihi½s±vi- takka½– ime tayo dhamme pajahi½su. Katame tayo dhamme bahulamaka½su? K±mavitakka½, by±p±davitakka½, vihi½s±vitakka½– ime tayo dhamme bahulama- ka½su’. Yassa½, bhikkhave, dis±ya½ bhikkh³ bhaº¹anaj±t± kalahaj±t± viv±d±- pann± aññamañña½ mukhasatt²hi vitudant± viharanti, manasi k±tumpi me es±, bhikkhave, dis± na ph±su hoti, pageva gantu½! Niµµhamettha gacch±mi– ‘addh± te ±yasmanto ime tayo dhamme pajahi½su, ime tayo dhamme bahulamaka½su’”. “Yassa½ pana, bhikkhave, dis±ya½ bhikkh³ samagg± sammodam±n± avivada- m±n± kh²rodak²bh³t± aññamañña½ piyacakkh³hi sampassant± viharanti, gantumpi me es±, bhikkhave, dis± ph±su hoti, pageva manasi k±tu½! Niµµha- mettha gacch±mi– ‘addh± te ±yasmanto tayo dhamme pajahi½su, tayo dhamme bahulamaka½su. Katame tayo dhamme pajahi½su? K±mavitakka½, by±p±davi- takka½, vihi½s±vitakka½– ime tayo dhamme pajahi½su. Katame tayo dhamme bahulamaka½su? Nekkhammavitakka½, aby±p±davitakka½, avihi½s±vitakka½– ime tayo dhamme bahulamaka½su’. Yassa½, bhikkhave, dis±ya½ bhikkh³ samagg± sammodam±n± avivadam±n± kh²rodak²bh³t± aññamañña½ piyaca- kkh³hi sampassant± viharanti, gantumpi me es±, bhikkhave, dis± ph±su hoti, pageva manasi k±tu½! Niµµhamettha gacch±mi– ‘addh± te ±yasmanto ime tayo dhamme pajahi½su, ime tayo dhamme bahulamaka½s³’”ti. Dutiya½.

3. Gotamakacetiyasutta½

126. Eka½ (1.0280) samaya½ bhagav± ves±liya½ viharati gotamake cetiye. Tatra kho bhagav± bhikkh³ ±mantesi– “bhikkhavo”ti. “Bhadante”ti te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Abhiññ±y±ha½, bhikkhave, dhamma½ desemi, no anabhiññ±ya. Sanid±n±ha½, bhikkhave, dhamma½ desemi, no anid±na½. Sapp±µih±riy±ha½, bhikkhave, dhamma½ desemi, no app±µih±riya½. Tassa mayha½, bhikkhave, abhiññ±ya dhamma½ desayato no anabhiññ±ya, sanid±na½ dhamma½ desayato no ani- d±na½, sapp±µih±riya½ dhamma½ desayato no app±µih±riya½, karaº²yo ov±do, karaº²y± anus±san². Alañca pana vo, bhikkhave, tuµµhiy±, ala½ attamanat±ya, ala½ somanass±ya– ‘samm±sambuddho bhagav±, sv±kkh±to dhammo, suppaµipanno saªgho’”ti. Idamavoca bhagav±. Attaman± te bhikkh³ bhagavato bh±sita½ abhinandunti. Imasmiñca pana veyy±karaºasmi½ bhaññam±ne sahass² lokadh±tu akampitth±ti. Tatiya½.

4. Bharaº¹uk±l±masutta½

127. Eka½ samaya½ bhagav± kosalesu c±rika½ caram±no yena kapilavatthu tadavasari. Assosi kho mah±n±mo sakko– “bhagav± kira kapilavatthu½ anuppatto”- ti. Atha kho mah±n±mo sakko yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ aµµh±si. Ekamanta½ µhita½ kho mah±- n±ma½ sakka½ bhagav± etadavoca– “Gaccha, mah±n±ma, kapilavatthusmi½, tath±r³pa½ ±vasatha½ j±na yatthajja maya½ ekaratti½ vihareyy±m±”ti. “Eva½, bhante”ti kho mah±n±mo sakko bhaga- vato paµissutv± kapilavatthu½ pavisitv± kevalakappa½ kapilavatthu½ anv±hi- º¹anto ‚ n±ddasa kapilavatthusmi½ tath±r³pa½ ±vasatha½ yatthajja bhagav± ekaratti½ vihareyya. Atha kho mah±n±mo sakko yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ etadavoca– “natthi, bhante, kapilavatthusmi½ tath±r³po ±vasatho (1.02 yatthajja bhagav± ekaratti½ vihareyya. Aya½, bhante, bharaº¹u k±l±mo bhaga- vato pur±ºasabrahmac±r². Tassajja bhagav± assame ekaratti½ viharat³”ti. “Gaccha, mah±n±ma, santhara½ paññapeh²”ti. “Eva½, bhante”ti kho mah±n±mo sakko bhagavato paµissutv± yena bharaº¹ussa k±l±massa assamo tenupasa- ªkami; upasaªkamitv± santhara½ paññ±petv± udaka½ µhapetv± p±d±na½ dhova- n±ya yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv± bhagavanta½ etadavoca– “santhato, bhante, santh±ro, udaka½ µhapita½ p±d±na½ dhovan±ya. Yassad±ni, bhante, bhagav± k±la½ maññat²”ti. Atha kho bhagav± yena bharaº¹ussa k±l±massa assamo tenupasaªkami; upa- saªkamitv± paññatte ±sane nis²di. Nisajja kho bhagav± p±de pakkh±lesi. Atha kho mah±n±massa sakkassa etadahosi– “ak±lo kho ajja bhagavanta½ payirup±situ½. Kilanto bhagav±. Sve d±n±ha½ bhagavanta½ payirup±siss±m²”ti bhagavanta½ abhiv±detv± padakkhiºa½ katv± pakk±mi. Atha kho mah±n±mo sakko tass± rattiy± accayena yena bhagav± tenupasa- ªkami; upasaªkamitv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinna½ kho mah±n±ma½ sakka½ bhagav± etadavoca– “tayo khome, mah±n±ma, satth±ro santo sa½vijja- m±n± lokasmi½. Katame tayo? Idha, mah±n±ma, ekacco satth± k±m±na½ pariñña½ paññ±peti; na r³p±na½ pariñña½ paññ±peti, na vedan±na½ pariñña½ paññ±peti. Idha pana, mah±n±ma, ekacco satth± k±m±na½ pariñña½ paññ±peti, r³p±na½ pariñña½ paññ±peti; na vedan±na½ pariñña½ paññ±peti. Idha pana, mah±n±ma, ekacco satth± k±m±na½ pariñña½ paññ±peti, r³p±na½ pariñña½ paññ±peti, vedan±na½ pariñña½ paññ±peti. Ime kho, mah±n±ma, tayo satth±ro santo sa½vijjam±n± lokasmi½. ‘Imesa½, mah±n±ma, tiººa½ satth±r±na½ ek± niµµh± ud±hu puthu niµµh±’”ti? Eva½ vutte bharaº¹u k±l±mo mah±n±ma½ sakka½ etadavoca– “ek±ti, mah±- n±ma, vadeh²”ti. Eva½ vutte bhagav± mah±n±ma½ sakka½ etadavoca– “n±n±ti, mah±n±ma, vadeh²”ti. Dutiyampi kho bharaº¹u k±l±mo mah±n±ma½ sakka½ eta- davoca– “ek±ti, mah±n±ma, vadeh²”ti. Dutiyampi kho bhagav± mah±n±ma½ sakka½ etadavoca– “n±n±ti, mah±n±ma, vadeh²”ti. Tatiyampi kho bharaº¹u k±l±mo mah±n±ma½ sakka½ etadavoca– “ek±ti, mah±n±ma (1.0282), vadeh²”ti. Tatiyampi kho bhagav± mah±n±ma½ sakka½ etadavoca– “n±n±ti, mah±n±ma, vadeh²”ti. Atha kho bharaº¹u k±l±massa etadahosi– “mahesakkhassa vatamhi mah±n±- massa sakkassa sammukh± samaºena gotamena y±vatatiya½ apas±dito. Ya½n³- n±ha½ kapilavatthumh± pakkameyyan”ti. Atha kho bharaº¹u k±l±mo kapilava- tthumh± pakk±mi. Ya½ kapilavatthumh± pakk±mi tath± pakkantova ahosi na puna pacc±gacch²ti. Catuttha½.

5. Hatthakasutta½

128. Eka½ samaya½ bhagav± s±vatthiya½ viharati jetavane an±thapiº¹ikassa ±r±me. Atha kho hatthako devaputto abhikkant±ya rattiy± abhikkantavaººo kevala- kappa½ ½ obh±setv± yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªkamitv±– “bhagavato purato µhass±m²”ti os²datimeva sa½s²datimeva ‚, na sakkoti saºµh±tu½. Seyyath±pi n±ma sappi v± tela½ v± v±luk±ya ±sitta½ os²datimeva sa½s²datimeva, na saºµh±ti; evameva½ hatthako devaputto– “bhagavato purato µhass±m²”ti os²datimeva sa½s²datimeva, na sakkoti saºµh±tu½. Atha kho bhagav± hatthaka½ devaputta½ etadavoca– “o¼±rika½, hatthaka, atta- bh±va½ abhinimmin±h²”ti. “Eva½, bhante”ti, kho hatthako devaputto bhagavato paµissutv± o¼±rika½ attabh±va½ abhinimminitv± bhagavanta½ abhiv±detv± eka- manta½ aµµh±si. Ekamanta½ µhita½ kho hatthaka½ devaputta½ bhagav± etada- voca– “Ye te, hatthaka, dhamm± pubbe manussabh³tassa pavattino ahesu½, api nu te te dhamm± etarahi pavattino”ti? “Ye ca me, bhante, dhamm± pubbe manussa- bh³tassa pavattino ahesu½, te ca me dhamm± etarahi pavattino; ye ca me, bhante, dhamm± pubbe manussabh³tassa nappavattino ahesu½, te ca me dhamm± etarahi pavattino. Seyyath±pi, bhante, bhagav± etarahi ±kiººo viharati bhikkh³hi bhikkhun²hi up±sakehi up±sik±hi r±j³hi (1.0283) r±jamah±mattehi titthi- yehi titthiyas±vakehi; evameva½ kho aha½, bhante, ±kiººo vihar±mi devaputtehi. D³ratopi, bhante, devaputt± ±gacchanti hatthakassa devaputtassa santike ‘dhamma½ soss±m±’ti. Tiºº±ha½, bhante, dhamm±na½ atitto appaµiv±no k±la- ªkato. Katamesa½ tiººa½? Bhagavato aha½, bhante, dassanassa atitto appaµi- v±no k±laªkato; saddhammasavanass±ha½, bhante, atitto appaµiv±no k±laªkato; saªghass±ha½, bhante, upaµµh±nassa atitto appaµiv±no k±laªkato. Imesa½ kho aha½, bhante, tiººa½ dhamm±na½ atitto appaµiv±no k±laªkato”ti. “N±ha½ bhagavato dassanassa, tittimajjhag± ‚ kud±cana½; saªghassa upaµµh±nassa, saddhammasavanassa ca. “Adhis²la½ sikkham±no, saddhammasavane rato; tiººa½ dhamm±na½ atitto, hatthako aviha½ gato”ti. pañcama½;

6. Kaµuviyasutta½

129. Eka½ samaya½ bhagav± b±r±ºasiya½ viharati isipatane migad±ye. Atha kho bhagav± pubbaºhasamaya½ niv±setv± pattac²varam±d±ya b±r±ºasi½ piº¹±ya p±visi. Addas± kho bhagav± goyogapilakkhasmi½ ‚ piº¹±ya caram±no ‚ aññatara½ bhikkhu½ rittass±da½ b±hirass±da½ muµµhassati½ asampaj±na½ asa- m±hita½ vibbhantacitta½ p±katindriya½. Disv± ta½ bhikkhu½ etadavoca– “M± kho tva½, bhikkhu, att±na½ kaµuviyamak±si. Ta½ vata bhikkhu kaµuviya- kata½ att±na½ ±magandhena ‚ avassuta½ makkhik± n±nupatissanti n±nv±ssavi- ssant²ti ‚, neta½ µh±na½ vijjat²”ti. Atha kho so bhikkhu bhagavat± imin± ov±dena ovadito sa½vegam±p±di. Atha kho bhagav± b±r±ºasiya½ piº¹±ya caritv± pacch±- bhatta½ piº¹ap±tapaµikkanto bhikkh³ ±mantesi– “Idh±ha½, bhikkhave, pubbaºhasamaya½ niv±setv± pattac²varam±d±ya b±r±- ºasi½ (1.0284) piº¹±ya p±visi½. Addasa½ kho aha½, bhikkhave, goyogapila- kkhasmi½ piº¹±ya caram±no aññatara½ bhikkhu½ rittass±da½ b±hirass±da½ muµµhassati½ asampaj±na½ asam±hita½ vibbhantacitta½ p±katindriya½. Disv± ta½ bhikkhu½ etadavoca½– “‘M± kho tva½, bhikkhu, att±na½ kaµuviyamak±si. Ta½ vata bhikkhu kaµuviya- kata½ att±na½ ±magandhena avassuta½ makkhik± n±nupatissanti n±nv±ssavi- ssant²ti, neta½ µh±na½ vijjat²’ti. Atha kho, bhikkhave, so bhikkhu may± imin± ov±- dena ovadito sa½vegam±p±d²”ti. Eva½ vutte aññataro bhikkhu bhagavanta½ eta- davoca– “ki½ nu kho, bhante, kaµuviya½? Ko ±magandho? K± makkhik±”ti? “Abhijjh± kho, bhikkhu, kaµuviya½; by±p±do ±magandho; p±pak± akusal± vitakk± makkhik±. Ta½ vata, bhikkhu, kaµuviyakata½ att±na½ ±magandhena ava- ssuta½ makkhik± n±nupatissanti n±nv±ssavissant²ti, neta½ µh±na½ vijjat²”ti. “Agutta½ cakkhusotasmi½, indriyesu asa½vuta½; makkhik±nupatissanti, saªkapp± r±ganissit±. “Kaµuviyakato bhikkhu, ±magandhe avassuto; ±rak± hoti nibb±n±, vigh±tasseva bh±gav±. “G±me v± yadi v±raññe, aladdh± samathamattano ‚. pareti ‚ b±lo dummedho, makkhik±hi purakkhato. “Ye ca s²lena sampann±, paññ±y³pasamerat±; upasant± sukha½ senti, n±sayitv±na makkhik±”ti. chaµµha½;

7. Paµhama-anuruddhasutta½

130. Atha kho ±yasm± anuruddho yena bhagav± tenupasaªkami; upasaªka- mitv± bhagavanta½ abhiv±detv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho ±yasm± anuruddho bhagavanta½ etadavoca– “idh±ha½, bhante, dibbena cakkhun± (1.0285) visuddhena atikkantam±nusakena yebhuyyena pass±mi m±tu- g±ma½ k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upa- pajjam±na½. Katihi nu kho, bhante, dhammehi samann±gato m±tug±mo k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapajjat²”ti? “T²hi kho, , dhammehi samann±gato m±tug±mo k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapajjati. Katamehi t²hi? Idha, anuruddha, m±tug±mo pubbaºhasamaya½ maccheramalapariyuµµhitena cetas± ag±ra½ ajjh±vasati, majjhanhikasamaya½ iss±pariyuµµhitena cetas± ag±ra½ ajjh±vasati, s±yanhasamaya½ k±mar±gapariyuµµhitena cetas± ag±ra½ ajjh±vasati. Imehi kho, anuruddha, t²hi dhammehi samann±gato m±tug±mo k±yassa bhed± para½ maraº± ap±ya½ duggati½ vinip±ta½ niraya½ upapajjat²”ti. Sattama½.

8. Dutiya-anuruddhasutta½

131. Atha kho ±yasm± anuruddho yen±yasm± s±riputto tenupasaªkami; upasa- ªkamitv± ±yasmat± s±riputtena saddhi½ sammodi. Sammodan²ya½ katha½ s±ra- º²ya½ v²tis±retv± ekamanta½ nis²di. Ekamanta½ nisinno kho ±yasm± anuruddho ±yasmanta½ s±riputta½ etadavoca– “idh±ha½, ±vuso s±riputta, dibbena cakkhun± visuddhena atikkantam±nusakena sahassa½ loka½ olokemi. ¾raddha½ kho pana me v²riya½ asall²na½, upaµµhit± sati asammuµµh± ‚, passaddho k±yo as±raddho, sam±hita½ citta½ ekagga½. Atha ca pana me n±nup±d±ya ‚ ±sa- vehi citta½ vimuccat²”ti. “Ya½ kho te, ±vuso anuruddha, eva½ hoti– ‘aha½ dibbena cakkhun± visu- ddhena atikkantam±nusakena sahassa½ loka½ volokem²’ti, ida½ te m±nasmi½. Yampi te, ±vuso anuruddha, eva½ hoti– ‘±raddha½ kho pana me v²riya½ asall²na½, upaµµhit± sati asammuµµh±, passaddho k±yo as±raddho, sam±hita½ citta½ ekagga- n’ti, ida½ te uddhaccasmi½. Yampi te, ±vuso anuruddha, eva½ hoti– ‘atha ca pana me n±nup±d±ya ±savehi citta½ vimuccat²’ti, ida½ (1.0286) te kukkuccasmi½. S±dhu vat±yasm± anuruddho ime tayo dhamme pah±ya, ime tayo dhamme ama- nasikaritv± amat±ya dh±tuy± citta½ upasa½harat³”ti. Atha kho ±yasm± anuruddho aparena samayena ime tayo dhamme pah±ya, ime tayo dhamme amanasikaritv± amat±ya dh±tuy± citta½ upasa½hari ‚. Atha kho ±yasm± anuruddho eko v³pakaµµho appamatto ±t±p² pahitatto viharanto naci- rasseva– yassatth±ya kulaputt± sammadeva ag±rasm± anag±riya½ pabbajanti, tadanuttara½– brahmacariyapariyos±na½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja vih±si. “Kh²º± j±ti, vusita½ brahmacariya½, kata½ kara- º²ya½, n±para½ itthatt±y±”ti abbhaññ±si. Aññataro ca pan±yasm± anuruddho ara- hata½ ahos²ti. Aµµhama½.

9. Paµicchannasutta½

132. “T²ºim±ni, bhikkhave, paµicchann±ni ±vahanti ‚, no vivaµ±ni. Katam±ni t²ºi? M±tug±mo, bhikkhave, paµicchanno ±vahati, no vivaµo; br±hmaº±na½, bhikkhave, mant± paµicchann± ±vahanti, no vivaµ±; micch±diµµhi, bhikkhave, paµicchann± ±va- hati, no vivaµ±. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi paµicchann±ni ±vahanti, no vivaµ±ni. “T²ºim±ni, bhikkhave, vivaµ±ni virocanti, no paµicchann±ni. Katam±ni t²ºi? Candamaº¹ala½, bhikkhave, vivaµa½ virocati, no paµicchanna½; s³riyamaº¹ala½, bhikkhave, vivaµa½ virocati, no paµicchanna½; tath±gatappavedito dhammavinayo, bhikkhave, vivaµo virocati, no paµicchanno. Im±ni kho, bhikkhave, t²ºi vivaµ±ni viro- canti, no paµicchann±n²”ti. Navama½.

10. Lekhasutta½

133. “Tayome, bhikkhave, puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmi½. Katame tayo? P±s±ºalekh³pamo puggalo, pathavilekh³pamo puggalo, udakalekh³pamo puggalo. Katamo ca, bhikkhave, p±s±ºalekh³pamo puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo abhiºha½ kujjhati. So ca khvassa kodho (1.0287) d²gharatta½ anuseti. Seyyath±pi, bhikkhave, p±s±ºe lekh± na khippa½ lujjati v±tena v± uda- kena v±, ciraµµhitik± hoti; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo abhiºha½ kujjhati. So ca khvassa kodho d²gharatta½ anuseti. Aya½ vuccati, bhikkhave, p±s±ºalekh³pamo puggalo. “Katamo ca, bhikkhave, pathavilekh³pamo puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo abhiºha½ kujjhati. So ca khvassa kodho na d²gharatta½ anuseti. Seyya- th±pi, bhikkhave, pathaviy± lekh± khippa½ lujjati v±tena v± udakena v±, na cira- µµhitik± hoti; evameva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo abhiºha½ kujjhati. So ca khvassa kodho na d²gharatta½ anuseti. Aya½ vuccati, bhikkhave, pathavilekh³pamo puggalo. “Katamo ca, bhikkhave, udakalekh³pamo puggalo? Idha, bhikkhave, ekacco puggalo ±g±¼henapi vuccam±no pharusenapi vuccam±no aman±penapi vucca- m±no sandhiyatimeva ‚ sa½sandatimeva ‚ sammodatimeva ‚. Seyyath±pi, bhikkhave, udake lekh± khippa½yeva paµivigacchati, na ciraµµhitik± hoti; eva- meva½ kho, bhikkhave, idhekacco puggalo ±g±¼henapi vuccam±no pharusenapi vuccam±no aman±penapi vuccam±no sandhiyatimeva sa½sandatimeva sammo- datimeva. Aya½ vuccati, bhikkhave, udakalekh³pamo puggalo. Ime kho, bhikkhave, tayo puggal± santo sa½vijjam±n± lokasmin”ti ‚. Dasama½.

Kusin±ravaggo terasamo.

Tassudd±na½– Kusin±rabhaº¹an± ceva, gotamabharaº¹uhatthako; kaµuviya½ dve anuruddh±, paµicchanna½ lekhena te das±ti.

(14) 4. yodh±j²vavaggo

1. Yodh±j²vasutta½

134. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato yodh±j²vo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhya½ gacchati. Katamehi t²hi (1.0288)? Idha, bhikkhave, yodh±j²vo d³re p±t² ca hoti akkhaºavedh² ca mahato ca k±yassa pad±let±. Imehi, kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato yodh±j²vo r±j±raho hoti r±jabhoggo, rañño aªganteva saªkhya½ gacchati. Evameva½ kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato bhikkhu ±huneyyo hoti …pe… anuttara½ puññakkhetta½ lokassa. Katamehi t²hi? Idha, bhikkhave, bhikkhu d³re p±t² ca hoti akkhaºavedh² ca mahato ca k±yassa pad±let±. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu d³re p±t² hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ya½ kiñci r³pa½ at²t±n±gatapaccuppanna½ ajjhatta½ v± bahiddh± v± o¼±rika½ v± sukhuma½ v± h²na½ v± paº²ta½ v± ya½ d³re santike v±, sabba½ r³pa½– ‘neta½ mama, nesohamasmi, na meso att±’ti evameta½ yath±bh³ta½ sammappaññ±ya passati. Y± k±ci vedan± at²t±n±gatapaccuppann± ajjhatt± v± bahiddh± v± o¼±rik± v± sukhum± v± h²n± v± paº²t± v± y± d³re santike v±, sabba½ vedana½ ‚– ‘neta½ mama, nesohamasmsmmi, na meso att±’ti evameta½ yath±bh³ta½ sammappa- ññ±ya passati. Y± k±ci saññ± at²t±n±gatapaccuppann± ajjhatt± v± bahiddh± v± o¼±- rik± v± sukhum± v± h²n± v± paº²t± v± y± d³re santike v±, sabba½ sañña½ ‚– ‘neta½ mama, nesohamasmi, na meso att±’ti evameta½ yath±bh³ta½ sammappa- ññ±ya passati. Ye keci saªkh±r± at²t±n±gatapaccuppann± ajjhatt± v± bahiddh± v± o¼±rik± v± sukhum± v± h²n± v± paº²t± v± ye d³re santike v±, sabbe saªkh±re– ‘neta½ mama, nesohamasmi, na meso att±’ti evameta½ yath±bh³ta½ sammappa- ññ±ya passati. Ya½ kiñci viññ±ºa½ at²t±n±gatapaccuppanna½ ajjhatta½ v± bahiddh± v± o¼±rika½ v± sukhuma½ v± h²na½ v± paº²ta½ v± ya½ d³re santike v±, sabba½ viññ±ºa½– ‘neta½ mama, nesohamasmi, na meso att±’ti evameta½ yath±- bh³ta½ sammappaññ±ya passati. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu d³re p±t² hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu akkhaºavedh² hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘aya½ dukkhasamudayo’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘aya½ dukkhanirodho’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti; ‘aya½ dukkhanirodhag±- min² (1.0289) paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±n±ti. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu akkhaºavedh² hoti. “Kathañca, bhikkhave, bhikkhu mahato k±yassa pad±let± hoti? Idha, bhikkhave, bhikkhu mahanta½ avijj±kkhandha½ pad±leti. Eva½ kho, bhikkhave, bhikkhu mahato k±yassa pad±let± hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu ±huneyyo hoti …pe… anuttara½ puññakkhetta½ lokass±”ti. Paµhama½.

2. Paris±sutta½

135. “Tisso im±, bhikkhave, paris±. Katam± tisso? Ukk±citavin²t± paris±, paµipu- cch±vin²t± paris±, y±vat±vin²t± ‚ paris±– im± kho, bhikkhave, tisso paris±”ti. Dutiya½.

3. Mittasutta½

136. “T²hi, bhikkhave, aªgehi samann±gato mitto sevitabbo. Katamehi t²hi? ( ) ‚ duddada½ dad±ti, dukkara½ karoti, dukkhama½ khamati– imehi kho, bhikkhave, t²hi aªgehi samann±gato mitto sevitabbo”ti. Tatiya½.

4. Upp±d±sutta½

137. “Upp±d± v±, bhikkhave, tath±gat±na½ anupp±d± v± tath±gat±na½, µhit±va s± dh±tu dhammaµµhitat± dhammaniy±mat±. Sabbe saªkh±r± anicc±. Ta½ tath±- gato abhisambujjhati abhisameti. Abhisambujjhitv± abhisametv± ±cikkhati deseti paññ±peti paµµhapeti vivarati vibhajati utt±n²karoti– ‘sabbe saªkh±r± anicc±’ti. Upp±d± v±, bhikkhave, tath±gat±na½ anupp±d± v± tath±gat±na½ µhit±va s± dh±tu dhammaµµhitat± dhammaniy±mat±. Sabbe saªkh±r± dukkh±. Ta½ tath±gato abhi- sambujjhati abhisameti. Abhisambujjhitv± (1.0290) abhisametv± ±cikkhati deseti paññ±peti paµµhapeti vivarati vibhajati utt±n²karoti– ‘sabbe saªkh±r± dukkh±’ti. Upp±d± v±, bhikkhave, tath±gat±na½ anupp±d± v± tath±gat±na½ µhit±va s± dh±tu dhammaµµhitat± dhammaniy±mat±. Sabbe dhamm± anatt±. Ta½ tath±gato abhisa- mbujjhati abhisameti. Abhisambujjhitv± abhisametv± ±cikkhati deseti paññ±peti paµµhapeti vivarati vibhajati utt±n²karoti– ‘sabbe dhamm± anatt±’”ti. Catuttha½.

5. Kesakambalasutta½

138. “Seyyath±pi, bhikkhave, y±ni k±nici tant±vut±na½ vatth±na½, kesaka- mbalo tesa½ paµikiµµho akkh±yati. Kesakambalo, bhikkhave, s²te s²to, uºhe uºho, dubbaººo, duggandho, dukkhasamphasso. Evameva½ kho, bhikkhave, y±ni k±nici puthusamaºabr±hmaºav±d±na½ ‚ makkhaliv±do tesa½ paµikiµµho akkh±- yati. “Makkhali, bhikkhave, moghapuriso eva½v±d² eva½diµµhi– ‘natthi kamma½, natthi kiriya½, natthi v²riyan’ti. Yepi te, bhikkhave, ahesu½ at²tamaddh±na½ ara- hanto samm±sambuddh±, tepi bhagavanto kammav±d± ceva ahesu½ kiriyav±d± ca v²riyav±d± ca. Tepi, bhikkhave, makkhali moghapuriso paµib±hati– ‘natthi kamma½, natthi kiriya½, natthi v²riyan’ti. Yepi te, bhikkhave, bhavissanti an±gata- maddh±na½ arahanto samm±sambuddh±, tepi bhagavanto kammav±d± ceva bhavissanti kiriyav±d± ca v²riyav±d± ca. Tepi, bhikkhave, makkhali moghapuriso paµib±hati– ‘natthi kamma½, natthi kiriya½, natthi v²riyan’ti. Ahampi, bhikkhave, eta- rahi araha½ samm±sambuddho kammav±do ceva kiriyav±do ca v²riyav±do ca. Mampi, bhikkhave, makkhali moghapuriso paµib±hati– ‘natthi kamma½, natthi kiriya½, natthi v²riyan’”ti. “Seyyath±pi, bhikkhave, nad²mukhe khippa½ u¹¹eyya ‚ bah³na½ ‚ macch±na½ ahit±ya dukkh±ya anay±ya byasan±ya; evameva½ kho, bhikkhave, makkhali moghapuriso manussakhippa½ maññe loke uppanno bah³na½ satt±na½ ahit±ya dukkh±ya anay±ya byasan±y±”ti. Pañcama½.

6. Sampad±sutta½

139. “Tisso (1.0291) im±, bhikkhave, sampad±. Katam± tisso? Saddh±sampad±, s²lasampad±, paññ±sampad±– im± kho, bhikkhave, tisso sampad±”ti. Chaµµha½.

7. Vuddhisutta½

140. “Tisso im±, bhikkhave, vuddhiyo. Katam± tisso? Saddh±vuddhi, s²lavuddhi, paññ±vuddhi– im± kho, bhikkhave, tisso vuddhiyo”ti. Sattama½.

8. Assakha¼uªkasutta½

141. “Tayo ca, bhikkhave, assakha¼uªke desess±mi tayo ca purisakha¼uªke. Ta½ suº±tha, s±dhuka½ manasi karotha; bh±siss±m²”ti. “Eva½, bhante”ti kho te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Katame ca, bhikkhave, tayo assakha¼uªk±? Idha, bhikkhave, ekacco assakha- ¼uªko javasampanno hoti; na vaººasampanno, na ±rohapariº±hasampanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco assakha¼uªko javasampanno ca hoti vaººasampanno ca; na ±rohapariº±hasampanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco assakha¼uªko javasa- mpanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca. Ime kho, bhikkhave, tayo assakha¼uªk±. “Katame ca, bhikkhave, tayo purisakha¼uªk±? Idha, bhikkhave, ekacco purisa- kha¼uªko javasampanno hoti; na vaººasampanno, na ±rohapariº±hasampanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco purisakha¼uªko javasampanno ca hoti vaººasa- mpanno ca; na ±rohapariº±hasampanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco purisa- kha¼uªko javasampanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca. “Kathañca, bhikkhave, purisakha¼uªko javasampanno hoti; na vaººasampanno na ±rohapariº±hasampanno? Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±- bh³ta½ paj±n±ti …pe… ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±- n±ti. Idamassa javasmi½ vad±mi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pañha½ puµµho sa½s±deti (1.0292) ‚, no vissajjeti. Idamassa na vaººasmi½ vad±mi. Na kho pana l±bh² hoti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesajjaparikkh±- r±na½. Idamassa na ±rohapariº±hasmi½ vad±mi. Eva½ kho, bhikkhave, purisa- kha¼uªko javasampanno hoti; na vaººasampanno, na ±rohapariº±hasampanno. “Kathañca, bhikkhave, purisakha¼uªko javasampanno ca hoti vaººasampanno ca; na ±rohapariº±hasampanno? Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±- bh³ta½ paj±n±ti …pe… ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±- n±ti. Idamassa javasmi½ vad±mi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pañha½ puµµho vissajjeti, no sa½s±deti. Idamassa vaººasmi½ vad±mi. Na pana l±bh² hoti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesajjaparikkh±r±na½. Idamassa na ±rohapariº±hasmi½ vad±mi. Eva½ kho, bhikkhave, purisakha¼uªko javasa- mpanno ca hoti vaººasampanno ca; na ±rohapariº±hasampanno. “Kathañca, bhikkhave, purisakha¼uªko javasampanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca? Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘ida½ dukkhan’ti yath±- bh³ta½ paj±n±ti …pe… ‘aya½ dukkhanirodhag±min² paµipad±’ti yath±bh³ta½ paj±- n±ti. Idamassa javasmi½ vad±mi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pañha½ puµµho vissajjeti, no sa½s±deti. Idamassa vaººasmi½ vad±mi. L±bh² kho pana hoti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesajjaparikkh±r±na½. Idamassa ±rohapariº±hasmi½ vad±mi. Eva½ kho, bhikkhave, purisakha¼uªko javasa- mpanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca. Ime kho, bhikkhave, tayo purisakha¼uªk±”ti. Aµµhama½.

9. Assaparassasutta½

142. “Tayo ca, bhikkhave, assaparasse ‚ desess±mi tayo ca purisaparasse ‚. Ta½ suº±tha, s±dhuka½ manasi karotha; bh±siss±m²”ti. “Eva½, bhante”ti kho te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Katame (1.0293) ca, bhikkhave, tayo assaparass±? Idha, bhikkhave, ekacco assaparasso javasampanno hoti; na vaººasampanno na ±rohapariº±hasa- mpanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco assaparasso javasampanno hoti vaººasa- mpanno ca; na ±rohapariº±hasampanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco assapa- rasso javasampanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca. Ime kho, bhikkhave, tayo assaparass±. “Katame ca, bhikkhave, tayo purisaparass±? Idha, bhikkhave, ekacco purisapa- rasso javasampanno hoti; na vaººasampanno na ±rohapariº±hasampanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco purisaparasso javasampanno ca hoti vaººasampanno ca; na ±rohapariº±hasampanno. Idha pana, bhikkhave, ekacco purisaparasso javasampanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca. “Kathañca, bhikkhave, purisaparasso javasampanno hoti; na vaººasampanno, na ±rohapariº±hasampanno? Idha, bhikkhave, bhikkhu pañcanna½ orambh±gi- y±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± opap±tiko hoti tattha parinibb±y² an±vatti- dhammo tasm± lok±. Idamassa javasmi½ vad±mi. Abhidhamme kho pana abhivi- niye pañha½ puµµho sa½s±deti, no vissajjeti. Idamassa na vaººasmi½ vad±mi. Na kho pana l±bh² hoti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesajjaparikkh±- r±na½. Idamassa na ±rohapariº±hasmi½ vad±mi. Eva½ kho, bhikkhave, purisapa- rasso javasampanno hoti; na vaººasampanno, na ±rohapariº±hasampanno. “Kathañca, bhikkhave, purisaparasso javasampanno ca hoti vaººasampanno ca, na ±rohapariº±hasampanno? Idha, bhikkhave, bhikkhu pañcanna½ orambh±- giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± opap±tiko hoti tattha parinibb±y² an±vatti- dhammo tasm± lok±. Idamassa javasmi½ vad±mi. Abhidhamme kho pana abhivi- naye pañha½ puµµho vissajjeti, no sa½s±deti. Idamassa vaººasmi½ vad±mi. Na kho pana l±bh² hoti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesajjaparikkh±- r±na½. Idamassa na ±rohapariº±hasmi½ vad±mi. Eva½ kho, bhikkhave, purisapa- rasso javasampanno ca hoti; vaººasampanno ca, na ±rohapariº±hasampanno. “Kathañca (1.0294), bhikkhave, purisaparasso javasampanno ca hoti vaººasa- mpanno ca ±rohapariº±hasampanno ca? Idha, bhikkhave, bhikkhu pañcanna½ orambh±giy±na½ sa½yojan±na½ parikkhay± opap±tiko hoti tattha parinibb±y² an±- vattidhammo tasm± lok±. Idamassa javasmi½ vad±mi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pañha½ puµµho vissajjeti, no sa½s±deti. Idamassa vaººasmi½ vad±mi. L±bh² kho pana hoti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesajjapa- rikkh±r±na½. Idamassa ±rohapariº±hasmi½ vad±mi. Eva½ kho, bhikkhave, puri- saparasso javasampanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca. Ime kho, bhikkhave, tayo purisaparass±”ti. Navama½.

10. Ass±j±n²yasutta½

143. “Tayo ca, bhikkhave, bhadre ass±j±n²ye desess±mi tayo ca bhadre puris±- j±n²ye. Ta½ suº±tha, s±dhuka½ manasi karotha; bh±siss±m²”ti. “Eva½, bhante”ti kho te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “Katame ca, bhikkhave, tayo bhadr± ass±j±n²y±? Idha, bhikkhave, ekacco bhadro ass±j±n²yo …pe… javasampanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapariº±- hasampanno ca. Ime kho, bhikkhave, tayo bhadr± ass±j±n²y±. “Katame ca bhikkhave, tayo bhadr± puris±j±n²y±? Idha, bhikkhave, ekacco bhadro puris±j±n²yo …pe… javasampanno ca hoti vaººasampanno ca ±rohapari- º±hasampanno ca. “Kathañca, bhikkhave, bhadro puris±j±n²yo …pe… javasampanno ca hoti vaººa- sampanno ca ±rohapariº±hasampanno ca? Idha, bhikkhave, bhikkhu ±sav±na½ khay± an±sava½ cetovimutti½ paññ±vimutti½ diµµheva dhamme saya½ abhiññ± sacchikatv± upasampajja viharati. Idamassa javasmi½ vad±mi. Abhidhamme kho pana abhivinaye pañha½ puµµho vissajjeti, no sa½s±deti. Idamassa vaººasmi½ vad±mi. L±bh² kho pana hoti c²varapiº¹ap±tasen±sanagil±nappaccayabhesajjapa- rikkh±r±na½. Idamassa ±rohapariº±hasmi½ vad±mi. Eva½ kho, bhikkhave, bhadro puris±j±n²yo javasampanno ca hoti vaººasampanno (1.0295) ca ±rohapa- riº±hasampanno ca. Ime kho, bhikkhave, tayo bhadr± puris±j±n²y±”ti. Dasama½.

11. Paµhamamoraniv±pasutta½

144. Eka½ samaya½ bhagav± r±jagahe viharati moraniv±pe paribb±jak±r±me. Tatra kho bhagav± bhikkh³ ±mantesi– “bhikkhavo”ti. “Bhadante”ti te bhikkh³ bhagavato paccassosu½. Bhagav± etadavoca– “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato bhikkhu accantaniµµho hoti accantayo- gakkhem² accantabrahmac±r² accantapariyos±no seµµho devamanuss±na½. Kata- mehi t²hi? Asekkhena s²lakkhandhena, asekkhena sam±dhikkhandhena, ase- kkhena paññ±kkhandhena. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu accantaniµµho hoti accantayogakkhem² accantabrahmac±r² accantapariyo- s±no seµµho devamanuss±nan”ti. Ek±dasama½.

12. Dutiyamoraniv±pasutta½

145. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato bhikkhu accantaniµµho hoti acca- ntayogakkhem² accantabrahmac±r² accantapariyos±no seµµho devamanuss±na½. Katamehi t²hi? Iddhip±µih±riyena, ±desan±p±µih±riyena, anus±san²p±µih±riyena– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu accantaniµµho hoti accantayogakkhem² accantabrahmac±r² accantapariyos±no seµµho devamanuss±- nan”ti. Dv±dasama½.

13. Tatiyamoraniv±pasutta½

146. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato bhikkhu accantaniµµho hoti acca- ntayogakkhem² accantabrahmac±r² accantapariyos±no seµµho devamanuss±na½. Katamehi t²hi? Samm±diµµhiy±, samm±ñ±ºena, samm±vimuttiy±– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato bhikkhu accantaniµµho (1.0296) hoti acca- ntayogakkhem² accantabrahmac±r² accantapariyos±no seµµho devamanuss±nan”- ti. Terasama½.

Yodh±j²vavaggo cuddasamo.

Tassudd±na½– Yodho parisamittañca, upp±d± kesakambalo; sampad± vuddhi tayo, ass± tayo moraniv±pinoti.

(15) 5. maªgalavaggo

1. Akusalasutta½

147. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ niraye. Katamehi t²hi? Akusalena k±yakammena, akusalena vac²kammena, akusa- lena manokammena– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato yath±- bhata½ nikkhitto eva½ niraye. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ sagge. Katamehi t²hi? Kusalena k±yakammena, kusalena vac²kammena, kusalena mano- kammena– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ sagge”ti. Paµhama½.

2. S±vajjasutta½

148. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ niraye. Katamehi t²hi? S±vajjena k±yakammena, s±vajjena vac²kammena, s±va- jjena manokammena– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato yath±- bhata½ nikkhitto eva½ niraye. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ sagge. Katamehi t²hi? Anavajjena k±yakammena, anavajjena vac²kammena, anavajjena manokammena– imehi kho …pe… eva½ sagge”ti. Dutiya½.

3. Visamasutta½

149. “T²hi (1.0297), bhikkhave …pe… visamena k±yakammena, visamena vac²- kammena, visamena manokammena– imehi kho …pe… eva½ niraye. “T²hi, bhikkhave, dhammehi …pe… samena k±yakammena, samena vac²ka- mmena, samena manokammena– imehi kho …pe… eva½ sagge”ti. Tatiya½.

4. Asucisutta½

150. “T²hi, bhikkhave …pe… asucin± k±yakammena, asucin± vac²kammena, asucin± manokammena– imehi kho …pe… eva½ niraye. “T²hi, bhikkhave …pe… sucin± k±yakammena, sucin± vac²kammena, sucin± manokammena– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ sagge”ti. Catuttha½.

5. Paµhamakhatasutta½

151. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato b±lo abyatto asappuriso khata½ upahata½ att±na½ pariharati, s±vajjo ca hoti s±nuvajjo ca viññ³na½, bahuñca apuñña½ pasavati. Katamehi t²hi? Akusalena k±yakammena, akusalena vac²ka- mmena, akusalena manokammena– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi sama- nn±gato b±lo abyatto asappuriso khata½ upahata½ att±na½ pariharati, s±vajjo ca hoti s±nuvajjo ca viññ³na½, bahuñca apuñña½ pasavati. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato paº¹ito viyatto sappuriso akkhata½ anupahata½ att±na½ pariharati, anavajjo ca hoti ananuvajjo ca viññ³na½, bahuñca puñña½ pasavati. Katamehi t²hi? Kusalena k±yakammena, kusalena vac²kammena, kusalena manokammena …pe…. Pañcama½.

6. Dutiyakhatasutta½

152. “T²hi, bhikkhave …pe… s±vajjena k±yakammena, s±vajjena vac²kammena, s±vajjena manokammena …pe…. “T²hi (1.0298), bhikkhave …pe… anavajjena k±yakammena, anavajjena vac²ka- mmena, anavajjena manokammena …pe…. Chaµµha½.

7. Tatiyakhatasutta½

153. “T²hi, bhikkhave …pe… visamena k±yakammena, visamena vac²kammena, visamena manokammena …pe…. “T²hi, bhikkhave …pe… samena k±yakammena, samena vac²kammena, samena manokammena …pe…. Sattama½.

8. Catutthakhatasutta½

154. “T²hi, bhikkhave …pe… asucin± k±yakammena, asucin± vac²kammena, asucin± manokammena …pe…. “T²hi, bhikkhave …pe… sucin± k±yakammena, sucin± vac²kammena, sucin± manokammena– imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato paº¹ito viyatto sappuriso akkhata½ anupahata½ att±na½ pariharati, anavajjo ca hoti ana- nuvajjo ca viññ³na½, bahuñca puñña½ pasavat²”ti. Aµµhama½.

9. Vandan±sutta½

155. “Tisso im±, bhikkhave, vandan±. Katam± tisso? K±yena, v±c±ya, manas±– im± kho, bhikkhave, tisso vandan±”ti. Navama½.

10. Pubbaºhasutta½

156. “Ye, bhikkhave, satt± pubbaºhasamaya½ k±yena sucarita½ caranti, v±c±ya sucarita½ caranti, manas± sucarita½ caranti, supubbaºho, bhikkhave, tesa½ satt±na½. “Ye, bhikkhave, satt± majjhanhikasamaya½ k±yena sucarita½ caranti, v±c±ya sucarita½ caranti, manas± sucarita½ caranti, sumajjhanhiko, bhikkhave, tesa½ satt±na½. “Ye (1.0299), bhikkhave, satt± s±yanhasamaya½ k±yena sucarita½ caranti, v±c±ya sucarita½ caranti, manas± sucarita½ caranti, sus±yanho, bhikkhave, tesa½ satt±nan”ti. “Sunakkhatta½ sumaªgala½, suppabh±ta½ suhuµµhita½ ‚; sukhaºo sumuhutto ca, suyiµµha½ brahmac±risu. “Padakkhiºa½ k±yakamma½, v±c±kamma½ padakkhiºa½; padakkhiºa½ manokamma½, paº²dhi te padakkhiºe ‚. padakkhiº±ni katv±na, labhantatthe ‚ padakkhiºe. “Te atthaladdh± sukhit±, viru¼h± buddhas±sane; arog± sukhit± hotha, saha sabbehi ñ±tibh²”ti. dasama½;

Maªgalavaggo pañcamo.

Tassudd±na½– Akusalañca s±vajja½, visam±sucin± saha; caturo khat± vandan±, pubbaºhena ca te das±ti.

Tatiyo paºº±sako samatto.

(16) 6. acelakavaggo

157-163. “Tisso (1.0300) im±, bhikkhave, paµipad±. Katam± tisso? ¾g±¼h± paµi- pad±, nijjh±m± paµipad±, majjhim± paµipad±. Katam± ca, bhikkhave, ±g±¼h± paµi- pad±? Idha, bhikkhave, ekacco eva½v±d² hoti eva½diµµhi– ‘natthi k±mesu doso’ti. So k±mesu p±tabyata½ ±pajjati. Aya½ vuccati, bhikkhave, ±g±¼h± paµipad±. “Katam± ca, bhikkhave, nijjh±m± paµipad±? Idha, bhikkhave, ekacco acelako hoti mutt±c±ro, hatth±palekhano ‚, na ehibhadantiko, na tiµµhabhadantiko, n±bhi- haµa½ na uddissakata½ na nimantana½ s±diyati. So na kumbhimukh± paµigga- ºh±ti, na ka¼opimukh± ‚ paµiggaºh±ti na e¼akamantara½ na daº¹amantara½ na musalamantara½ na dvinna½ bhuñjam±n±na½ na gabbhiniy± na p±yam±n±ya na purisantaragat±ya na saªkitt²su na yattha s± upaµµhito hoti na yattha makkhik± saº¹asaº¹ac±rin² na maccha½ na ma½sa½ na sura½ na meraya½, na thuso- daka½ pivati. So ek±g±riko v± hoti ek±lopiko, dv±g±riko v± hoti dv±lopiko… satt±- g±riko v± hoti satt±lopiko; ekiss±pi dattiy± y±peti, dv²hipi datt²hi y±peti… sattahipi datt²hi y±peti; ek±hikampi ±h±ra½ ±h±reti, dv±hikampi ±h±ra½ ±h±reti… satt±hi- kampi ±h±ra½ ±h±reti– iti evar³pa½ addham±sikampi pariy±yabhattabhojan±nuyo- gamanuyutto viharati. So s±kabhakkhopi hoti, s±m±kabhakkhopi hoti, n²v±rabhakkhopi hoti, daddula- bhakkhopi hoti, haµabhakkhopi hoti, kaºhabhakkhopi hoti, ±c±mabhakkhopi hoti, piññ±kabhakkhopi hoti, tiºabhakkhopi hoti, gomayabhakkhopi hoti, vanam³lapha- l±h±ro y±peti pavattaphalabhoj². So s±º±nipi dh±reti, mas±º±nipi dh±reti, chavaduss±nipi dh±reti, pa½suk³l±- nipi dh±reti, tir²µ±nipi dh±reti, ajinampi dh±reti, ajinakkhipampi dh±reti, kusac²- rampi dh±reti, v±kac²rampi dh±reti, phalakac²rampi dh±reti, kesakambalampi dh±reti, v±¼akambalampi dh±reti, ul³kapakkhikampi (1.0301) dh±reti, kesamassu- locakopi hoti kesamassulocan±nuyogamanuyutto, ubbhaµµhakopi hoti ±sanapaµi- kkhitto, ukkuµikopi hoti ukkuµikappadh±namanuyutto, kaºµak±passayikopi hoti kaºµak±passaye seyya½ kappeti, s±yatatiyakampi udakorohan±nuyogamanuyutto viharati– iti evar³pa½ anekavihita½ k±yassa ±t±panaparit±pan±nuyogamanuyutto viharati. Aya½ vuccati, bhikkhave, nijjh±m± paµipad±. “Katam± ca, bhikkhave, majjhim± paµipad±? Idha, bhikkhave, bhikkhu k±ye k±y±nupass² viharati ±t±p² sampaj±no satim± vineyya loke abhijjh±domanassa½; vedan±su …pe… citte …pe… dhammesu dhamm±nupass² viharati ±t±p² sampa- j±no satim± vineyya loke abhijjh±domanassa½. Aya½ vuccati, bhikkhave, majjhim± paµipad±. Im± kho, bhikkhave, tisso paµipad±”ti. “Tisso im±, bhikkhave, paµipad±. Katam± tisso? ¾g±¼h± paµipad±, nijjh±m± paµi- pad±, majjhim± paµipad±. Katam± ca, bhikkhave, ±g±¼h± paµipad± …pe… aya½ vuccati, bhikkhave, ±g±¼h± paµipad±. “Katam± ca, bhikkhave, nijjh±m± paµipad± …pe… aya½ vuccati, bhikkhave, nijjh±m± paµipad±. “Katam± ca, bhikkhave, majjhim± paµipad±? Idha, bhikkhave, bhikkhu anuppa- nn±na½ p±pak±na½ akusal±na½ dhamm±na½ anupp±d±ya chanda½ janeti v±ya- mati v²riya½ ±rabhati citta½ paggaºh±ti padahati; uppann±na½ p±pak±na½ aku- sal±na½ dhamm±na½ pah±n±ya chanda½ janeti v±yamati v²riya½ ±rabhati citta½ paggaºh±ti padahati; anuppann±na½ kusal±na½ dhamm±na½ upp±d±ya chanda½ janeti v±yamati v²riya½ ±rabhati citta½ paggaºh±ti padahati; uppa- nn±na½ kusal±na½ dhamm±na½ µhitiy± asammos±ya bhiyyobh±v±ya vepull±ya bh±van±ya p±rip³riy± chanda½ janeti v±yamati v²riya½ ±rabhati citta½ pagga- ºh±ti padahati…. “Chandasam±dhipadh±nasaªkh±rasamann±gata½ iddhip±da½ bh±veti v²riya- sam±dhi …pe… cittasam±dhi …pe… v²ma½s±sam±dhipadh±nasaªkh±rasama- nn±gata½ iddhip±da½ bh±veti …pe…. “Saddhindriya½ bh±veti… v²riyindriya½ bh±veti… satindriya½ bh±veti… sam±- dhindriya½ bh±veti… paññindriya½ bh±veti…. “Saddh±bala½ (1.0302) bh±veti… v²riyabala½ bh±veti… satibala½ bh±veti… sam±dhibala½ bh±veti… paññ±bala½ bh±veti…. “Satisambojjhaªga½ bh±veti… dhammavicayasambojjhaªga½ bh±veti… v²riya- sambojjhaªga½ bh±veti… p²tisambojjhaªga½ bh±veti… passaddhisambo- jjhaªga½ bh±veti… sam±dhisambojjhaªga½ bh±veti… upekkh±sambojjhaªga½ bh±veti…. “Samm±diµµhi½ bh±veti… samm±saªkappa½ bh±veti… samm±v±ca½ bh±veti… samm±kammanta½ bh±veti … samm±-±j²va½ bh±veti… samm±v±y±ma½ bh±ve- ti… samm±sati½ bh±veti… samm±sam±dhi½ bh±veti…. Aya½ vuccati, bhikkhave, majjhim± paµipad±. Im± kho, bhikkhave, tisso paµipad±”ti.

Acelakavaggo chaµµho.

Tassudd±na½– Satipaµµh±na½ sammappadh±na½, iddhip±dindriyena ca; bala½ bojjhaªgo maggo ca, paµipad±ya yojayeti.

(17) 7. kammapathapeyy±la½

164-183. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ niraye. Katamehi t²hi? Attan± ca p±º±tip±t² hoti, parañca p±º±tip±te sam±dapeti, p±º±tip±te ca samanuñño hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±- gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ niraye. “T²hi, bhikkhave, dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ sagge. Katamehi t²hi? Attan± ca p±º±tip±t± paµivirato hoti, parañca p±º±tip±t± verama- ºiy± sam±dapeti, p±º±tip±t± veramaºiy± ca samanuñño hoti…. “Attan± ca adinn±d±y² hoti, parañca adinn±d±ne sam±dapeti, adinn±d±ne ca samanuñño hoti…. “Attan± ca adinn±d±n± paµivirato hoti, parañca adinn±d±n± veramaºiy± sam±da- peti, adinn±d±n± veramaºiy± ca samanuñño hoti…. “Attan± (1.0303) ca k±mesumicch±c±r² hoti, parañca k±mesumicch±c±re sam±- dapeti, k±mesumicch±c±re ca samanuñño hoti…. maºiy± sam±dapeti, k±mesumicch±c±r± veramaºiy± ca samanuñño hoti…. “Attan± ca mus±v±d² hoti, parañca mus±v±de sam±dapeti, mus±v±de ca sama- nuñño hoti…. “Attan± ca mus±v±d± paµivirato hoti, parañca mus±v±d± veramaºiy± sam±da- peti, mus±v±d± veramaºiy± ca samanuñño hoti…. “Attan± ca pisuºav±co hoti, parañca pisuº±ya v±c±ya sam±dapeti, pisuº±ya v±c±ya ca samanuñño hoti…. “Attan± ca pisuº±ya v±c±ya paµivirato hoti, parañca pisuº±ya v±c±ya verama- ºiy± sam±dapeti, pisuº±ya v±c±ya veramaºiy± ca samanuñño hoti…. “Attan± ca pharusav±co hoti, parañca pharus±ya v±c±ya sam±dapeti, pharu- s±ya v±c±ya ca samanuñño hoti…. “Attan± ca pharus±ya v±c±ya paµivirato hoti, parañca pharus±ya v±c±ya vera- maºiy± sam±dapeti, pharus±ya v±c±ya veramaºiy± ca samanuñño hoti…. “Attan± ca samphappal±p² hoti, parañca samphappal±pe sam±dapeti, sampha- ppal±pe ca samanuñño hoti…. “Attan± ca samphappal±p± paµivirato hoti, parañca samphappal±p± veramaºiy± sam±dapeti, samphappal±p± veramaºiy± ca samanuñño hoti…. “Attan± ca abhijjh±lu hoti, parañca abhijjh±ya sam±dapeti, abhijjh±ya ca sama- nuñño hoti…. “Attan± ca anabhijjh±lu hoti, parañca anabhijjh±ya sam±dapeti, anabhijjh±ya ca samanuñño hoti…. “Attan± (1.0304) ca by±pannacitto hoti, parañca by±p±de sam±dapeti, by±p±de ca samanuñño hoti…. “Attan± ca aby±pannacitto hoti, parañca aby±p±de sam±dapeti, aby±p±de ca samanuñño hoti…. “Attan± ca micch±diµµhiko hoti, parañca micch±diµµhiy± sam±dapeti, micch±di- µµhiy± ca samanuñño hoti …. “Attan± ca samm±diµµhiko hoti, parañca samm±diµµhiy± sam±dapeti, samm±di- µµhiy± ca samanuñño hoti. Imehi kho, bhikkhave, t²hi dhammehi samann±gato yath±bhata½ nikkhitto eva½ sagge”ti.

Kammapathapeyy±la½ niµµhita½.

Tassudd±na½– P±ºa½ adinnamicch± ca, mus±v±d² ca pisuº±; pharus± samphappal±po ca, abhijjh± by±p±dadiµµhi ca; kammapathesu peyy±la½, tikakena niyojayeti.

(18) 8. r±gapeyy±la½

184. “R±gassa, bhikkhave, abhiññ±ya tayo dhamm± bh±vetabb±. Katame tayo? Suññato sam±dhi, animitto sam±dhi, appaºihito sam±dhi– r±gassa, bhikkhave, abhiññ±ya ime tayo dhamm± bh±vetabb±. ( ) ‚ “R±gassa (1.0305), bhikkhave, pariññ±ya …pe… parikkhay±ya… pah±n±ya… khay±ya… vay±ya… vir±g±ya… nirodh±ya… c±g±ya… paµinissagg±ya ime tayo dhamm± bh±vetabb±. “Dosassa… mohassa… kodhassa… upan±hassa… makkhassa… pal±sassa… iss±ya… macchariyassa… m±y±ya… s±µheyyassa… thambhassa… s±rambha- ssa… m±nassa… atim±nassa… madassa… pam±dassa abhiññ±ya… pariññ±ya… parikkhay±ya… pah±n±ya… khay±ya… vay±ya… vir±g±ya… nirodh±ya… c±g±- ya… paµinissagg±ya ime tayo dhamm± bh±vetabb±”ti. (idamavoca bhagav±. Attaman± te bhikkh³ bhagavato bh±sita½ abhinandunti.) ‚

R±gapeyy±la½ niµµhita½.

Tassudd±na½– ‚ R±ga½ dosañca mohañca, kodh³pan±hapañcama½. makkhapa¼±sa-iss± ca, maccharim±y±s±µheyy±. Thambhas±rambham±nañca, atim±namadassa ca; pam±d± sattarasa vutt±, r±gapeyy±lanissit±. Ete opammayuttena, ±p±dena abhiññ±ya; pariññ±ya parikkhay±, pah±nakkhayabbayena; vir±ganirodhac±ga½, paµinissagge ime dasa. Suññato animitto ca, appaºihito ca tayo; sam±dhim³lak± peyy±lesupi vavatthit± c±ti.

Tikanip±tap±¼i niµµhit±.