· U org�11izaciji Instituta ,,Ivan A11tunović'' Suživot i tolerancija danas
Ovogodišnji peti po redu „Razgovor:', ko.ii organizir<1 Institut :,Ivan Antunović" početkon1 siječnja (oko datu1na smrti Ivana Antunovića, začelnika i najznnčajnije osobe u prcproditeljskon1 rndu n1edu bačkim I-Irva tin1a u prošlo1n stoljeću),) održan je na temu ,, Suživot - tolcra1jci1·a".. l roblen1ski okvir koiiJ ovako forn1ulirnnn ten1a otvara više je nego akluaian, prije svega, zbog značajki sadašnjeg vren1ena u kojcn1u netrpeljivost i autizan1 gotovo• suvereno gospod<1re. ru Otvnrajući skup, prcclsjcclnvajući Instituta i\.ndrija se, le! GodiNA Ili. • Buoj" 40 • 1}. sijEčNjA: 1996. • CijENA 2 di NARA vlč. I{opiJović je islaknuo da iako 1!--l:....------�----_....._..______r ______je vrlo teškoo o_ ovoj „širokoj tenJi kratkozbog go vorili", njoj ipc:iktreba i n1ora govoriti RASPUST JE! toga što od ostvnrenja suživota ovisi i naš ' claljni život. On je u svojen1u odličnon1 izla ganju rasvijetlio teološki nauk, uten1eljen na Dbjnvi, o ovin1 problen1in1a. I3u<.lućida teo logija određuje čovjeka kao biće koje se odnosu, ostvaruje prije svega u taj proces odnošenja sa drugin1a n1ora biti, kako uči katolička crk.va, pregnuće zn druge. Ali, kako je čovjek biće slobode, on n1ože unijeti i nered u taj i takav oclnos, te krenuli puten1 protivu drugoga, čiji je cilj razaranje i razdvajanje. pon1lrenja Istodobno, kroz 111ilosne činove i oproštenja on n1ožc ponovno uspostaviti iz vorni sn1isao pravog odnosa za čovjeka. ,,Iako je čin oprosta apsurdan, on jc milosni čin i kao takav je jedino opravcliv'' istaknuo je vlč. Ko pilović, i dodao da je eku-nacnizatn konkretni progrc1111• zn konkretno vrijćn1ečija se bit zrca li u životu sa cJrugin1 i različilin1 čovjekon1 za dobro toga čovjeka. O politiko!oškoj din1cnziji ovoga proble n1a govorio je Bela Tonković, predsjednik / DSl-IV-a, te ukazao na povijesni razvoj re je godine stigao ranije. Ovaj zin1ski i Predah roditeljskih obveza glede skrbi oko (ne)ostvarenja tolerc1ncije i suživota, te nje 'ar Jedva je dočekan. Od svih. Ali, ponaj školovanja djece ćen10 zaobići iz razloga što gove načine razrješenja u g�g-oju društva, s , t �, na _. djece. će n1alo utjecati na stečenu• ranu od velikog osvrton1 današnju situ'aciju,osobito sa sta ( jj pritiska svakodevnog životarenja na ivici111c1 će teret prevelikih obveza n1oći na . jališta interesa hrvntskc znjednice u SRJ. :11� zan1�jeniti igron1 i pokazati da je čov siron1aštva .. Drugi je, pak, koreferent, Alojzijc Stantić t dIista u svoje1nu osnovu hon10 ludens. Učitelji, nastavnici ili profesori neće 111ora govorio o sociološkoj di1nenziji ovih pitanja. t1 ., ti raditi za preniske plaće, koje i pored toga 1~ to će vre111cnon1, kako čovjek stari, Da je razgovor o ovon1e problen1u posta a1�je važiti.) Presija prcvelikog broja neredovito i s vcJikin1 zakašnjenje1n dobijaju. vljen u pravi trenutak pokazao je i veliki inte · 11eJc.a za sun1nj.iv kvalitete, k je.111oraju ?.i� lJ pauzi, najaviju ju čak da će početak clrugog res diskuju kod nazočnih. : � � polugoda početi štrajko111 upozerenja zbog (t. i.) 1 nr s1lu usvaJall, te papagaJsk1 ponavI.1at1, ••,t � će u korist izazova slobode i n1a&ton1 bahatog odnosa države spran1 njih. Bit će to 1l"d ene razbibrige. san10, dakle, n1ali zastoj za, izgleda, vrući 1 Slobodu i igru, dc1kle, , uicnjivat će svaki dan na uštrb svijeta početak. Vjerojatno, za sve. (t. i.) Mir1istar Granić u Beogradu - ng1 i njin1a nan1etnutog ukalupljenja. 1 Novi korak k normalizaciji Potpredsjednik hrvatske Vlade i n1inistar Snjegovi vanjskih poslova dr. Mnte Granić, boravio je l�. u srijedu u jednodnevnon1 radnon1 posjetu u z stepsku na, ovogodišnji snjegovi prekrili su s e Kao ga ' L jI nan1 šaš i pon1alo,ružmari :' Beogradu, gdje je prin1io jugoslavenski l asti dah sna što svojim velom prekriva hod, trk, pokret. Kao što 1mć, a zima JC noć ! '<- 1e, . • I n1inislar vanjskih poslova l\1ilan l\1iltitinoYić, j sve boje pretvara u sjenu; granican1a oquz1111a čvrstoću daruJe nen11r. te predsjednik Srbije Slobodan Milošević. U '"1,jegovi. .. · i J su otvore11in1 i konstruktivnin1 razgovorin1a o ekrili su kcv, 111astilo i kruh koji111 se hranile ptice. Prekrili su znoj i zan1rzli krik u nekoliko značajnih ten1a, koje zbog posljedi i .1�1. ca r<1ta opterećuju odnose ove dvije bivše gdj čestica pijeska, gline i ilovače, prepoznajemo I n!1 c U toplim porari1a zemlje, između jugoslavenske republike, oni su nastavili tSil što trčeći vren1eno1n donosi ·vijest i pitanje, odgovor i zaborav. Izazvana dJelon1 i li značajan i prijeko potreban proces norn1nli kl:će riječ. Može i drughn slijedon1? • zacije n1cdusobnih odnosa. Svakako je za Jn1a prct hodi proljeću, ali plodovi jeseni zaprctani su u zin1skin1 gronan1a drveća. pozdraviti i ovnj korak, te poželjeti c:Inse za �jcgovi. I Ne/a Skerulcrović početi proces n1ircnjn i približavnnja iz111edu zkvh.org.rslln,atskc i SRJ ubrzano nastavi. (lj. k.) ŽJ(; 40- 2 13. siječnja 1996.
11 U,nje!)·fo uvodnika �17:n1a, korcniton1 izn1eno1n ideologije i po nika: ,,Treba li se plašiti Ncmaca? • ,, Strah? llt1čkc n1oći. Nikada. Strepnje za buclućnost Nen1ačke? Odgovornost za Postoj, jedna zajcclničkci tačka sa situaci- Uv_ck! Uz dva uslova: da 1h proživljavamo jon: u st�roj Jugoslaviji. Posle objavlJivanja so�1clarno sa Nemci1na koji in1aju iste takve razumevanje prošlosti 1110.1c kn_pge „Zločin i pan1ćcnjc" clobio sa 111, brige i_ da in1 priznan10 pravo na nJihove n1eđu pisn1in1a sklonin1 kritikovanju, jedno strepn Je u pogledu budućnosti francuske'"• • Mogu li franc11sko-nemački odnosi .,, poslužiti 1it1andi od katol!čkog sveštenika, a drugo od pravo Sta bi se dalo preneti u Kigali? slavnog srpskog sveštenika. Obojica su n1i kao 1>rethodno iskustvo To je na učesnicin1a sukoba da odgov . prebacivali da nisam dovoljno oovorio o ore ao uvod u najavljerio prik zivanje• poje Ja naprosto 1nogu da ponudim samo . 1:- 51 zločinilna koje je druga strana počinila nad slcice dinth ogleda na stranica,na „Ziga" prezenti ideja: zajednica1na kojin1a su pripadali. Odoovo-o ran ih na, kraje,n. godine održanoj, r10. san1 1m, . sa nešto žustrine, da bi mir 1. Odbijanje čisto naci?nalne din1enzije • konferencije ,,Sukobi i po,nirenja", odlučili • roteklog su k ba moglo b1 odgovarali odbi �ogao da postoji ( a to je bilo pre nego što p . � s,no se za ovaj lcratki esej Alfreda Grossera, J3nju da se uzas svodi na „plen1enski" .1ek rv ponovo prolivena ... ) jedino ukoliko bi su �oji je objavljenu 128. broju „Republi/ce• ", iz se svaki od njih pobrinuo da njeoova vlastita kob. Utoliko pre što su žrtve, Hutu, bil Jednostavnog razloga što na,n iskustva ,ni pogl ito ljudi koji su odbili etničku simpli zajednica postane svesna zloči�a koji su u �: renja d,ugih naroda ,nogu poslužiti kao do njena ime bili naneseni onoj drugoj. Tu do fik�CJJU (baš k�o �to su tokon1 Alžirskograt, bar pri1njer za naša vlastita,• koje na,n lazi1no u dodir sa prvom posebnošću prvih oni slobodoumni, popustljivi i bratski na predstoji. Jer, nakon nekoliko godina francusko-ne1načkih nastojanja već sutra stroje11i na obema stranan1a bili ubijani O< urušavanja i u lo-viprekinutih. odnosa ,neđu, dan po završetku rata. Nen1ački učesnici strane „tvrdih" na jednoj i na drugoj strani\ nekada bratslam, južnoslavenski,n narodi susreta bili su dužni da po povratku pričaju 2. Prošlost valja upoznati i za nju preuzei ma dolazi vrije,ne njiJiovog innirenja. Inače, . načele kod kuće koliko su Francuzi bili propatili, o_d�ov.ornost. Polazeći od jednog Alfred Gr?sser je Franko-Nije,nac, a poslije dok su Francuzi bili dužni da svojoj sredini �1njen1ca. da se pripadalo grupi žrtava, ili ct Dntgo sv;etskog rata je radio n.a uspostavi, Je čovek 1 sam bio žrtva (mučenja ili ubijanj predoče ka�e su bile nemačke noći pod posredovanju te vraćanju povjerenja u odno porodice) nikako ga ne opravdava da i sar. ?on1bama 1 sudbina n1iliona poginulih sa se iz,neđu Francuza i Nijem.aca. Ovaj je tekst ostan krvnik (slučaj Eriha Honeken istoka, od kojih su stotine hiljada stradale u � � kao P ilog bio pročitan na jedno,n skupu u zrtve H1tle a pa potom krvnika vlastitog na !� put . N radi se ni u kojen1 slučaju o „ko � KigalLJZl (Ruanda) u listopadu 1994. Nakon � � roda, slučaj francuskih oficira mučenih ka lekt1vnoJ krivici", niti o uvaljivanju bilo kak pažljivog čitanja, stječe se doja,n da to ne vo gre a n sl dnicin1a. Radi se o teretu koji pripadnika otpora, a potom odgovornih z ,nora ići tako teško... � � � � val.1a zaJedn1čk1 podneti. A to je od strane n1učenje u Alžiru ). Pita je se ne postavlja prvi put. Valjalo je 3. Valja dobro utuviti da „kolektivn � Ne1nač�e učinjeno više nego odbilo koje dru da na njega odgovaran1 u Jerusalimu počev pa1nćenje" nije nikakva očitovana datos ge zenliJe._ Još koliko prošlog prvog jula, novi od sedamdesetih. Tokom jednog preda ono se prenosi, usva ja. U pravo preko obn �redsedn1k Republike, Roman Hercog izjavio vačkog boravka u Tokiju bio sam pitan od zovanja i glasila. Otud je i krajnje važno c 3e: ,,Istorijs�a jedinstvenost užasa Aušvica nije studenata, štan1pe i industrijalaca kako bi s ošl st iznosi u školi, na radiju, na teh p vcx:1prepir kama za istoričare, nego predsta � P.� ? Japan mogao da uspostavi analogne veze sa � vlja odgovornost i obavezu za sve". Druoa VIZIJI. N1 u kojem slučaju se ne radi da i Korejom, ili sa Kinom. Konačno, dovedena važna posebnost leži u tome da osnov franc� zaboravi prošli užas, pretrpljeni užas. Alii do samog dna užasa i očaja, da li je bu sko-n n a og približavanja nije bio nacio radi o tome da se ne uopštava, da se odup1 dućnost odnosa Hrvata i Srba manje bez � � �� po nalnoj 11111 JI. Uputno je ovde navesti prvu uopštavanjima. Bilo je Tutsi zločinaca bi nadna i obeznadu juća ukoliko se· čovek rečenicu Preambule francuskog Ustava iz . je �utu zločinaca, ali zamenica „oni" j� n pozove na francusko -nernački slučaj? pr1hvatlj iva, jer je podstrekač buduć 1946. � ova prean1bula još i danas čini povelju zločina i patnji. Konkretno iskustvo prava 1 slo�a na koju se bezprestanka pozi - 4. Valjalo bi kazniti, ili barem od me U prvom slučaju bilo je jasno da je bu va Ustavni savet). U njoj čitamo: ,,Sutradan odstraniti sve one koji su zločine narediv dućnost pretpostavljala okončanje oružane po izvoj�vanoj pobedi ... nad režimom koji su ili na njih podbadali. Dok za masu saučes1 borbe. dno što se desilo prilikom izraelsko pokušah da podjarme i srozaju ljudsku ka treba predvideti pedagoške mere ponc palestinskog sporazuma razliku je se od ličnost. .. " . nog uključenja. u normalan život. Ina ranc sko- mačkog slučaja ten1eljno u Sutradan po Prvom svetskon1 ratu bilo bi � � ?� po�toji opasnost suočenja sa masom ljt jednoj tački: isti oni koji su predvodili ubi napisana „nad nacijama" ili nad narodi u ih ogorčenja, onoga l č e poduhvate pokušavaju da izgrade po ma". Zašto? S jedne strane, hiiJade Francu p ? ogorčenja što ra � � zelju za osvetom zbog progona kojem z1 t1vnu b dućnost, dok je u Nemačkoj za služilo je Hitlera, neposredno ili _ � izloženi. saradn3a bila omogućena odbacivanjem na- p�sredno; s druge, znatan broj Nen1aca se H1tleru suprotstavio. Kad su prvi francuski �i kako je sve to teško sutradan po. zarobljenici ptispeli u Buhenvald ili Dahau ' noc1dnom zločinu! tamo su zatekli hiljade zatočenika -prežive- ..., le od n1nogo većeg broja interniranih. Zig broj 40 Fra?cus�o-nemački posao voden je u Izdavač: HKC „Bunjevačko kolo" . in1e zajedničke odgovornosti za budućnost Adresa uredništva: Subotica liberalne demokratije u obema zemljama. Preradovićeva 4 Već od oktobra 1945. časopis „Esprit" Telefon: (024) 22-927 (Duh) objavio je članak Jozefa Rovana Osnivač i glavni i odgovrni urednik oslobodenog iz Dahaua u maju, naslovlje� Vojislav Sekelj ,,Nemačka vredna našeg uvaženja". Fran Uredništvo: Lazar Merković, Ivan. cuski komitet za razmenu sa novom Ne Rudinski, Nela Skenderović, Draga1 mačkom, čiji sam generalni sekretar bio do Vidaković i Tomislav Žigmanov n�egov�g raspuštanja 1967., imao je Uprav Tehnički urednik: Ivan Hegediš ni komite� �astavljen od bivših pripadnika Tisak: ,,Globus", Subotica . otpora t (ih) zarobljenika svih usmerenja. List je registriran kod Reč „razmena" označavala je da su naši Ministarstva za informiranje ne�ački sagovor• �i�i bili sa nama na ravnoj Republike Srbije pod brojem 1620 � ?0�1. 0.d pre otpr11Ike pola veka ja uvek na " 25. travnja 1994. godine 1s�1 �ač1n odgovaram na pitanje koje posta „Zig" izlazi svake druge subote vlJa JOŠ uvek preterani broj n1ojih sunarod- • 13. siječ11ja 1996. ŽIG40-3
'�i· Šta da Vam kaže,n?======Amnezija i anestezija masa novin1a koji su se četiri godine prije vlada �Jlll)' ��==� == ==� �;;;;��� juće ==partije, istinski� zalagali����� za n1ir. 1·�� Mogu kada hoće UMJESTO AMNESTIJE Po anketi jedne novinske agencije, jedan ite ro or e n Da aktuelna vlast može n1ilon1 ili silon1 u u mali b j op benih stranaka s e slaže sa Stotine tis ća, po cijelom svijet razb- u �. . rečiti svako zlo, ako san10 ona to hoće, u amnestiranjem onih koji s odbili da stanu lDJt, ježanih srbijanskih mladića sl čaju kako �,kazalo je nekoliko akcija državnih organa u pod oružje, dok neki postavlja ju uvjete. Sve unutar granice njima nedost pne domovine u :u�. oočetih octn1ahnak on suspenzije sankcija r o o re r o stranke imaj pravo na svoje mišljenje, ali klikću jast eb vi k ji su se p tvo ili u g lu- n '.'{. Te su akcije još uvek polu površne, ali r r r e nalazinJo važnin1 da ih citiran10. d� bove n1i a. P estao je četvo ogodišnji prljavi n n kazale su koliko zla je ovoj zen1lji nanela u Trezve ije glave u razni 1 strankama - a � rat, kojem nisu htjeli sudjelovati, te su u t cozvana „al!(o-n1afija", odnosna, ,,divlji" umjesto odlaska na ratište, pobjegli u ino- takovi predstavljaju većin -smatraju da am- o o nestiranje treba shvaćati kao redovan, demo- 11� '\)izv đači skoro svih vrsta pića k ji su, ne zemstvo. Bili su prinudjeni ostaviti svoje ro- u kratski i humanitarni čin. 1reba omogućiti ra: sna čapali državu za porez koliko s hteli, ditelje, djevojke, studije, posao, te da se r o u povratak spomenutim osobama, a to je mo- � � su nanositi og on1nu štetu ni111a koji s odreknu perspektive, budućnosti i nesmeta- o o o guće jedino donošenjem ovog zakona. I�. : p sa valjano radili, a da i ne.sp n1inje nag razvoja. Zemaljski bogovi rata su im r) štete nanete ljudskon1 zdrav JU.1 uzeti godine mladosti, lju Amnestija znači opći oproštaj. Neke u od bavi i snova. u Znala je vlast (a ·znali sn10 i svi n1i koji Istrgnuti su iz obiteljskoga života i iz naj- stranke sa pravom negoduj takvom činu - s10 izva1� nje) ko se bavi ilegalnon1 proiz dražeg okoliša - iz rodnog kraja. općem oprostu: s jedne strane, što ne treba o o o o oprost onima, koji nisu zgriješili (nisu htjeti vdnjon1 alk h la, kako se on pr izv di, 1110 Sada, kada je prestao (na daj se) rat, u u u u r 11i; ko za proizvođače štan1pa etikete, ko s djelovati rat , bija O ju i etničkom č1šen- nekadašnji gospodari rata (u kome navodno u t otrov prodaje ljudi1na, gde i pošto. Znala nismo sudjelovali) šepure se kao pauni, izigra- ju); s dr ge pak strane ne smije se oprostiti � .1,to vlast, sasvin1 sigurno, jer u dr i gcte onima koji su ih tjerali u taj rat. Vjero1arno . ��� . vaju borca zamir, a ni na kraj pameti im ne u loouzani (neka n1i oproste č1taoc1 1 lingv1- u ste u ovim mislima prepoznali logik Nena- pada eta dozvole povratak doma oni ma, kaj i s u �l ;rekonoći postaju bogataši, a priton1 ne se odpočetka usprotivili imperijalističkom ra- da Ča O ka i O je gove s tra oke. I maj pravo, ali i;.ačkaju privatne i državne banke, n1ora da treba da dodamo, da se podnijeti prijedlog tu. r �stoji nekakav feler. Da nije tog felera vlast Jedna oporbena partija - RDSV - pod- decidi ano zalaže za an1nestiranje nevinih. b jednostavno, silo1n prisvojila recept ek- nijela je saveznom parlamentu Prijedlog za- Ovo se mora uraditi iz formalnih razloga, � s ·esnog bogaćenja i obezbedila za svoje u inače nikad ne bi mogli da se vrate doma, kona o amnestiji. Po ovom prijedlog u g1đane blagostanje. a1nnestijo1n bi bili obuhvaćeni svi oni, koji dok bi na njihovom mjestu živali oni koji Postojalo je, dakle, saznanje da se opako n u su izazvali rat i profitirali iz njega! isu htjeli iz ljudskih i n1oralnih pob da sud: o n'1ti, ali kao da nekon1e nije bilo stalo da sve jelovati u nerazumnom ratu, te bi se mogh Ako bolje raznJislimo, za opr st bi trebali tczaustavi i spreči. Odnedavna, 111eđutin1, moliti upravo oni, koji su sada u položaju da ' vratiti doma bez opasnosti da ih netko po- u n(o se dosetio i rekao „zaustavi"! Krenula zove na odgovornost zbog neke fiktivne odlučuju O oprost nevinima!? Vjerovatno o lačiti sa o o jilada naša inspekcija i policija i zaplenila krivnje. Nain1e, ako Srbija zvanično nije će dugov opr st n1 iz više razloga! _ o o o „ aa i tušta" alkohola, etiketa, farbi, otrova sudjelovala u ratu - kako se danas tvrdi - a Prv , t se očekuju izb ri, na kojin1a bi si;tlcojake vrste, a protiv proizvođača pod u anJnestirani povratnici glasovali protivu svo- danas iz sve snage daje potpor miru, onda u u []a razno-razne prijave. Jedni1na je san10 r o o r jih goniča, a z to predizbornoj kampanji je zaista ne azumno, št se ne n1 gu v atiti o o o q:eno „no� no", drugi će ispl titi nek oni, koji nisu htjeli okrvaviti svoje ru - bi vjerovatn širili pr pagandu prot1vu vih � � �� golubova(-prevrtača) mira. Drugo, i n1ožda s�on1nu novčanu kaznu, a treći I preostah Ne zna se što će bili sudba ovog pnJedlo- z,11aviće, n1ožda, koji n1esec u zatvoru. u ne manje važno je da razbežali mladići pred- 1 _ _ ga. Vladaj ća stranka šuti,jedino reagiranje Ništa zato, naravno. Nen1a, 11I skoro da vladajućih struktura je neslužbeno stavljaj� ogromni intelektualni kapacitet, o o o n pored kojeg neki ne bi mogli op tat1 na fun- na, t oo č veka k ji vam da as neće reći priopćenje, da je prijedlog ušao u re ov u � „ � ? e bi rado, za bogatstva tih pojedinaca koJ1 proceduru. Thkva procedura medJu tim kcijama a vinuli su se u nezasluz ne v1s1ne. s1ttovali ljude i potkradali državu, a stekli u u I zato će se vladajući krugovi i čitav njihov može da potraje. Nasuprot tom , m nJevi- u ·omna pokretna i nepokret 1a bogatstva, u državni mehanizam tr diti svim snagama da 9 ! tom brzinom se radi na reguliranj odnosa u o>edeli u zatvoru, dobrovolJno, ne sa1no mjesto na amnestiji, rade na anesteziji ma- sa Hrvatskom, susjednom zemljom koja je u �i n1esec dana već i nekoliko godina. Ali, o sa, koja je ispiranjem mozga došla_ stanJe d sada bila n1eta ne samo bezun1ne ratno- n e o t�im se želja neće ispuniti. Oni koji su sve ro o e ain ezij . Ne sjeća se ni pravih uzr ka 01 huškačke p pagande, nego i oružja k je j o e tciadili, a verovatno da ih ima koji to još o r r izazivača rata, neg s srećno smješka i uz ostalu p moć "n1i otvo aca" stizalo u r n o o o e rade, mogu da zahvale' vlasti koja ih e n n o r aplaudi a jih vim p tezima, kada v d u u1�k n ogra iče in1 k ličinan1a nep ijateJjinJa r o r 1 at i kada v de u n1i . 11 ; sprečila u činjenju. iste Hrvatske. o o Ostaje, naravno, pitanje da Ii je vlast ima Reguliranje Odnosa sa Hrvatskom je na- Najtužnije je u svemu ov n1u, št neki od '" u l coristi od „alko- mafije", pa je zato tole o e n e ovih mladih mova i da dobiju amnestiju, ravn u opć n1 i teresu, a nij manji interes o n s r ila njenu rabotu. Teško je, svakako, na to o o o neće irnati d n1a nikakvu budl}ć o t u do� dom vine da 01n gući p vratak svojin1 si- n e e p nje dati odgovor, ali je lako odgovoriti gled o vrij m . Istvan VAL/HORA n pitanje može li vlast, kada hoće, da spreči Iz božićne poruke episkopa Bačkog gospodina Irineja o 1kva i slična društvena zla. 1Poslednje akcije zatvorite su punionice Mir Božji, Hristos se rodi! s,lkojakih sun1njivih bućkuriša, a proiz ,, ... Zaista, u Hristu, na Božić -Bog je s budućnost u vren1enu i u večnosti, u ton1e o v(lači p put „Rubina", ,,Navipa", ,,Pro na1na! Zato, uprkos sven1u, budi1no i n1i sa je naša božićna radost, naša nada za bolju i kl>ca" i n1nogih drugih odahnuli su. Ne Njin1e! Raduj1no se Njen1u, Spas!telju svi� srećniju godinu, naša učešće u horu andela scl10 zato što su izgubili konkurenciju i do ljudi i sve tvari! Radujn10 ' Niega adt, koji poju Roždestva Hristova: bi o o e o o �� . � b lju pr đu na tržištu v ć i zat št se jedni drugin1a, posebno eč1c1! 0111až11no, Slava na visinu Bogu o o _ � � vI pod njih v n1 etiketarna neće tržištu Njega radi, svin1a u tuzi 1 ne oI.11, P Sebno i na zemlji mir, n Hti otrov za ljudsku upotrebu. � ? ] braći i sestrama iz Srpske KraJ111e, kOJe osta među ljudin1a dobra volja! Milenk.oPopadić doše bez ičega (neki i bez ikoga) i ljubav Uz pastirski blagoslov i najlepše n101itve I-Iristovu očekuju od nas i n1edu nan1a, a ne želje još jedanput svin1a van1a čestitan1 medu njin1a posebno se postarajn10 za sveti i radosni Praznik, Roždestva Hrista dečicu i siročad čije su nevine duše ranjene Spasitelja, i pozdravljam vas božićnin1 poz više no što n1ože1no i da naslutin10 ... dravon1 n1ira nade i radosti: Radi Njega i ljubavi Njegove, ljubin10 Mir Bož.ii, Ilristos se rodi!" jedni druge i san1i sebe i sav život svoj Nje EpiskopBački lrinej mu predajn10 i posvctin10! U ton1ezkvh.org.rs je naša • Ž,](; 40 - 4 13. siječnja 1996.
I . •Pc�t I." S,1cl se pak svi lo:tc nn �1cknkvu Pisma čitatelj3 DVOT J/EDNIK ' ' I O O ' 1 I . . (prcuran.1enu?) SJ ()/,NlJ 131
>red ovogodišnje „Veliko flrelo" KORAK ILI RASKORAK - ZAVISI OD NAS Natječaji za ,,Preljsku Mir je potpisnn, sankcije su skinute, svi- drugih „uspelih" poslovnih poteza. A najgo 111a nan1 je laknulo. Odavno sn10 čekali ski re je bilo kada bi neka sredstva inforn1isanja ismu'' i ,,Najlipču prelju'' danje sankcija, da krenen10 u bolji život, u objavila da je neko naše uspešno preduzeće ..., lepše sutra. izvezlo robe u inostranstvo za ,,toliko i toliko ~ada već davne 1879. godine, kada je u n1iliona dolara". Svako ko se i n1alo razu otičkoj „Pučkoj kasini" organizirano Norn1alno je da svaki ctobronan1erni i n1eo u poslove, hvatao se za glavu i pitao: pi ) ~, Veliko prelo", napisana je prva „Prel• pošteni građanin pozdravi ovu odluku ive ,,koliko sn10 ovog puta izgubili?" Jer,jedno j& pisn1a", i danas poznata, ,,Kolo igra ruje da će nan1 život biti lepši, standard na stavno se znalo, a i sad se zna, da smo sa t@ burica svira" iz pera čuvenoo bun,·e- višen1 nivou; počećen10 sa rado111 , biti rav b ' Rečju, će našin1 proizvodin1a daleko od svetskih V' ~og preporoditelja Nikole Kujundžića. nopravni sa ostalin1 sveton1 ... da sve krenuti nabolje. standarda, od svetske produktivnosti i svet • t ;e je lijep običaj održao do danas: svako skih cena. A zna se da se gubitak na izvozu je Veliko prelo" i1nalo i svoju „Prel_jsku Medutin1, u nekin1 sredstvima inforn1i s~nj_a kao kod nekih „biznisn1ena" i poli prebacivao na istu robu koja se prodavala u t1čk1h funkcionera oseća se prava ei;iforija, Jugoslaviji, pa nije bilo i znenađenj a, ako bL preveliki optin1izan1 - kao: već sutra poteći naš proizvod kupio jeftinije u inostranstvu, , će „n1ed i n1leko". nego kod nas. I1nali bismo navesti još mno Skoro da se svet pokajao za grebe i ne g~ ,,bisera" našeg export-import poslovanja, pravdu koja nam je počinjena uvođenjem ah šta bi sve to vredelo - vreme je prošlo, sad ~ank~ija, pa sad brže-bolje želi sve to da ovo navodin10 sa1no kao podsećanje da se 1srav1. greške ne ponove i... Da bi bilo dobro da se Da ga slučajno ne peče savcst? sa odredenon1 dozon1 opreza pristupi sva Da su velike sile, koje čine ,,svet", htele, kon1 novo1n poslu. Bilo da se radi o izvozu ili uvozu. Poznato je da je špijunaža u pri do. . ovoga ludoga rata uopšte ne bi ni došlo·, 111 su 1nogli učiniti da se davno pre završi. I vredi isto tako rasprostanjena i jaka kao u sada, kada se na „sva zvona" najavljuje pra vojnin1 i ratnin1 prilikan1a. Svet veoma do va najezda stranog kapitala, uvozne robe u br? zn~, kakva je situacija i stanje u našoj ogron1nin1 količinan1a, pa još povoljni uslovi pr1vred1 posle gotovo tri godine blokade. plaćanja, niske cene - šta ćen10 Jepšeg? Točno znaju šta i koliko na1n treba, a šta i Da li je sve baš tako? koliko možemo da izvezemo. Naša je nevol Da nije prošlosti, ne bi bilo ni budućnosLi. ja što nan1 za pokretanje fabrika i proizvod ,Th~o bi nan1 n1alo osvrt unatrag; poq nje treba baš ono bez čega se ne može - secanJe na prošla vren1ena - n1islin1 dobro pogonsko gorivo, rezervni delovi za remont došla, sada, kada ponovo treba da stupin10 uvozne opren1e i repromaterijal, što sve u poslovni odnos sa razvijenin1a - jačima od skupa (plus radna snaga) čine ko1npletnu pi.1u ". n~s._ A z,~1a se ko propi~uje i ko diktira „pra• proizvodnju. A zato će se i cene određivati ili )rganizacijski od bor „Velikog prela vila igre - pravo.1ačegJe uvek, (a i sada) bilo pre1na onon1e: ,,uzmi ostavi", a zna se da 1 n1i MORAMO UZETI. U biznisu nema 9 ', koje će se inače održati u subotu 27. ZAKON. U vren1e bivše socijalističke Jugo . ljubavi. Niko ne dolazi kod nas ni zbog čega si,lčnja u velikoj dvorani HKC „Bunje slavije, uvozili sn10 svega i svačega. Jedno vico kolo", u duhu te tradicije raspisalo je stavno, nije bilo grane u privredi koja nije drugog, osim da zaradi ili kako se to lepše kaže - profitira. n,j~čaj za „Preljsku pis111u" ovogodišnjeg bila zavisna od uvoza. Bilo da je reč o opre ._\ llkog prela". Ona treba biti napisana ika mi, rezervnin1 delovin1a ili repro1naterijalu. A šta će biti sa izvozon1? Šta je to od čega in1amo „viška"? vu,a1 s uobičaje nin11n otivskim i ten1atskim U glavnom se odnosilo na n1etale koje nisn10 o irom. Svoje priloge možete poslati na mogli proizvoditi sa 100% resursa niti ih Koju smo svetsku produktivnost cena n1ogli postići pod sankcijan1a? a !su: HKC „ Bunj evačko kolo", Prerado izvoziti. To zavisnost od uvoza je „rak-rana" vi_ va 4, Subotica, s naznakon1 za „Preljsku naše privrede uopšte. San10 jedan primer sa Gde su nam sredstva - devize za plaćanje robe? n1 ou" do 25. siječnja . Stručn i će žiri oda ovih naših subotičkih prostora gde je J :i najbolju. ukrštanjen1 dobijena „ don1aća svinja", a ni Ko i kada će nan1 dati i pod kojim uslovi n1a kredite? Jjedno, Organizacijski odbor „Velikog ona ne može bez stočne hrane u kojoj nen1a P a '96" ovim putem poziva sve zaintere uvozne kon1ponente - ribljeg brašna! Kada će se steći poverenje stranih ula gača? :· 1 ~~ ,,d ivojke" da se prijave na natječaj za E, tu sn10 bili neprikosnoveni! .,J\1~ .hpču prelju". Prijave se primaju u pro Svuda po svetu bila su „rasuta" naša I1na još n1nogo pitanja na koje bi trebalo dobiti odgovor pre nego što uđemo „grlom ft.'1Jama HKC „Bu nj evačko kolo" do 27. predstavništva, sa ve1ikin1 deviznin1 plata .. ( . u jagode". Mislim da bi Vlada morala da ~,J~nJa od 9 do 12 sati, gdje će natjeca1jke ma, a sa n1alin1 učinkom. Bilo je slučajeva b1 upoznate s propozicijama. da je u jednon1 gradu bilo 3-4 naših pred odredi kriterijume ko i pod kojim uslovima n1ože da posluje sa _inostranstvon1. Jer ako (lj. k.) stavništava, za jednu istu privrednu granu, tako da sn10 sami sebi konkurisali, a zna se našin1 „kvazi biznisn1enin1a" koji su se obo ko je od toga imao štete a ko koristi. Poseb gatili preko sive ekono1nije, ili ratnim profi na je priča naplata i potraživanje od ino terin1a porastu apetiti, pa i oni požele n1alo ,,inostranog kolača", nastaće još veći proble Promocija knjige stranstva. Navešćen10 kao pri111er naša građevi nska predu zeća koja su gradila u mi. Jer, ne treba zaboraviti da i inostranstvo Slavena Račića Africi: investitor plaćao u nafti, naftu uzin1a in1a istih i većih „111ahera" kada su n1ućke i prevare u pitanju. 1LJ srijedu 24. siječnja, s početkom u la država, gradevincin1a plaćala u dinarin1a, Sve ovo ne iznosimo u zloj nameri, kao l1,sati, u velikoj dvorani HKC Bun- a tek „siću" u deviza1na itd. Pa sn10 onda xk ,, imali „klirinška" (istočno) i „konvertibilna" krajnji pesin1isti, nego iz prostog raztooa što Je~c o kolo" održat će se promocija (zapadno) tržište, a zna se ko je odredivao želin10 ukazati na činjenice koje treba cta nas k. 1g~ Slavena Bačića „Povelje slo paritet- pravo jačeg bilo je prisutno. Zatin1, „spuste na zemlju" i urazun1e. Jer od naših b,Jn1h kraljevskih gradova Novog Sa koliko je izvezene robe ili urađenih poslova sadašnjih odluka zavisi da li ćemo napraviti d,, Som bora i Subotice". Pored ostalo nenaplaćena , jer se naivna verovalo n1akar i mali korak ka Evropi i svetu ili će1no ~~: or~, o knjizi će govoriti povje bon1bastim nazivi111a firn1a, i bez obez ·za dugo, dugo vren1e ostati u raskoraku. ~tčar1 dr Antal llegediis i Mirko Grli bedenih sredstava pla ća nja - roba je proda O ton1e treba da odlučin10 san1i. c1 vana. Stariji Subotičani se sećaju „čarobno" Nikolić Anđelko nestalih tepiha „Jovana Mikića" 1 n1nogozkvh.org.rs Ž}(; 40 - 6 13. siječr1ja l 996. J6zsefj< asza, Stlb()tički gracl<>nače]nik SUBOTICA JE OCUVALA SVOJ IDENTITET I IMIDŽ J>orecl svil1 teškoća, Sullotica se čvrsto odbra11ila od pokušaja narušavanja tolera11tnog života • }J(>kulna samouprava 11e ruši postojeće nego gradi i stvara 11vjete za bolje sutra U ovo,ne trenutku o Jc5z\·ejit Kaszi /a/(o žele na ovak,iv pokvaren nnč1n ren1ct1li llttš godinu izbora, tako da će nc1 političkon1 plc1. je i rerAo goi·orit1. No, že/11110 istaknuti da je zc1.1cctničk1 život, sn11 rivanjcn1 ukupne situa- nu sigurno b iti closta tenzija i napetosti. cujc na ovi ni prostorin1a jednostavno nesta- Medu Lin1, sn1ntran1 da JC ova lokalna 11 oi·o,ne stol1eću Subotica i1nala d i a grad o- sa- li n sn1etlišlu povijesti. av a a d k l da un1 nače/Juka irijedna pažnje: g. Kt1rolya 1Jfr6a � n1o�p: a i o� k_oallciJ o aza a ijc i upravo našeg sugovornika. Ali, povijest će o Sto možemo na gospodarskom planu raditi I očuvau n11r na ovim prostorin1a i da to,nu iznijeti,neritorniji sud. očekivati od naredne godine? ne ruši postojeće nego da stvara uvjete 1.a J. K.: I poreci toga što su sankcije suspcn- bolje sutra i da gradi u najtežin1 prilikama. I Kako ocjenjujete rad lokalne samou- dira ne, jer ukinute još nisu, postoji odrcctcni naše geslo će bili: mi smo za gradnju, a ne prave, te \'aš osobni u protekloj godini? optin1izan1 za svakodnevni život. Ali, lvrdin1 za rušenje J. K.: Protekla godina je bila teška unatoč da to neće ići l8ko; neće biti već od sutr8 ton1u što svi sn1atraju da je bila nešto bolja Priznanje za grad puno bolje, nego će se n1orati n1ukotrpnin1 zbog obustavljene inflacije. Međutin1, llilo je dosta povike da je ova koalicija radon1 dokazivati svaki korak našeg posto- tvrdin1 da je bila jedna od najtežih godina, s nacionalistjčka. Međutim, činjenica je da janja, napose u privredi. M i sn10 proteklih obziron1 da su sve rezerve kod stanovništva je Subotica pod njenom upravom dobila godina silom prilika odvikli ljude o d rada. bile iscrpljene: kako one materijalne tako i povelju ,,grada mira" što je jedno veliko Ljudi su bili na prioudnin1 dopustin1a; okre- psihičke. Ratna situacija u proteklih nekoli- priznanje. nuli su se sivoj ekonon1iji gdje se, stjccajen1 ko godina i zbog toga izazvan gubitak per- J. K: Povika na ovu koaliciju da je nac10. okolnosti, mogla stjecati laka i veća zarada spektive, utjecala je na to da su ljudi prilično nalistička bilo je podosta i to upravo od nego plaće u p rivredi. S ada se ti isti ljudi teško, s jednon1 velikon1 dozoin apatije, onih, koji su bili podstaknuti svojim nacio trebaju vratiti os1nosatnon1 radnon1 vreme- preživljavali 1995. godinu. s druge strane, to nalizn1on1, i koji su na svakon1 koraku zau nu i z arađivati taj doista nizak dohodak, što nije bilo inflacije nešto je poboljšalo zin1ali odgovarajuće položaje, rukovodeća odnosnu plaću. To će ići dosta teško. Pored situaciju, tako da su se zacrtani planovi Jo- mjesta u društvu ... pa in1 se nije dopadala toga, n aši stručnjaci, n1ladi svijet, osobito kalne san1ouprave mogli ostvariti u stopo- realnost da jedna mađarska-hrvatska koali Madari i Hrvati, su sa ovog prostora, otišli u stotnon1 okviru, bez rebalansa budžeta. cija n1ože funkcionirati. Moram reći da su bijeli svijet. Tvrdi1n, i pored Loga što socija- . Moran1 istaknuli da je s budžeton1 lokalne nas istisnuli, ne protekle, već i ranijih godina listički opredijeljeni clirektori tvrde da ti od- san1ouprave bilo dosta poteškoća zato što na svakon1 rukovodećen1 položaju: na ruko su nadležna ministarstva i zakonski propisi vodećin1 n1jestin1a uglavnom su ljudi srpske utjecali u tom pravcu da je Subotici bilo �a��onaln?sti, velike čistke su izvršene u po- zakinuta oko 4 n1ilij.una dinara, i sve dok 1Ic1JJ,. vo.1sc1,. pravosudnim i državnim organi nis1no digli glas nitko nije na to reagirao. T ih ma, školan1a ... skoro na svakom području. I 4 nlilijuna dinara je nadoknadeno tek u po u pr�v? oni koji �u to radili vikali su da je sljednjem kvartalu prošle godine. I pored koahc1.1a• u Subouci nacionalisstička da bi sa svih teškoća, Subotica se čvrsto obranila od sebe skrenuli odgovornost i zametnuli tr ag i raznoraznih nasrtaja pokušaja narušavanja svog djelovanja. Sn1atram da nismo nastu tolerantnog, zajedničkog života u našoj sre pali sa stajališta nacionalizn1a, nego smo i te dini i to zahvaljujući najviše svojoj kulturi, kako vodili računa o interesu svakog naroda kulturnim institucijama i kulturnim zbivan koji živi na ovon1 području; da svatko ima jin1a. ,,Međunarodni festival d1·ece". ' ,, Fil- ista prava na čuvanje svojih običaja i njego-. l i n1ski festival", ,,Kazališne jetnje večer " na vanJe. vlastitog nacionalnog identiteta. I ni Paliću, razne izložbe, književne večeri, kon jednog trenutka nismo dopuštali, ni u certi ... utjecali su u tom pravcu da Subotica jednon1 segmentu, ekstrema ponašanja, ka i e očuva svoj dentitet i svoj imidž. M du ko u vlastiti1n krugovima tako i van nas. građanstvom ta su zbivao ja un osila povje Prošle godine završena je rekonstrukcija renje i smirujući ton u svakodnevni život. E, „Nepkora", čime je Subotica dobila značaja pa takva je bila '95. i pažnje vrijedan kulturni prostor, na otva· ranj 1 je bio i predsjednik Republike Mađar Postoji optimizam nosi nisu prekidani i da Zapadjedv a čeka da � ske Arpad Goncz. To je priznanje zagrad, a i Na žalost, ,,Dužijanca" je u ovom kon mi pružimo naše proizvode, da će1no se Vama osobno. Planira li se suradnja s Repu· tekstu izazvala neke negativne reakcije - t �ko probiti na to tržište i da ćemo ispod � blikom Mađarskom na kulturnom, privred· nepotrebno. Nadamo se, zar ne? c1Jene prodavati naše proizvode. Morat će nom i sportskom planu? J. K.: ,,Dužijanca" je u proteklih nekoliko se udovoljiti visokoj kvaliteti i na vrijen1e J. K.: Pa jasno je da se planira suradnja s godin� uvijek bila kan1en spoticanja. isp�štovati rokovi i ugovori. San10 na taj . Mađarsk je Međutim, na to se nismo mnogo osvrtali, jer način n1oć1 će se osigurati plasn1an naših om. Posjet gospodina GOncza svakako veliko priznanje i za grad i za lokal moji suradnici, a i ja osobo o, s1natran10 ·da P�?i�voda U privrednon1 s111islu, velikog : nu samoupravu pa, ako hoćete, i za mene �u ču�anje tradicije i očuvanje nacionalnog 0�1v�1avanJa neće biti bez ulaska stranog ka k k k 1dent1teta jednog naroda osnovna prava jed pitala, a ovo područje je još dosta trusno za osobno, jer re onstru cija „Nep Ora" nije jel poje inca k to za nog naroda. Zašto bismo tu tradiciju onda kapital jer kapital reagira dosta osjetljivo na ? � � ili ne olicine, nego je ki k JCdn1čko djelo sviju nas koji živimo na ovom pre dali? Medjutim, svake godine je net o svaki politički poren1ećaJ· bez toob inozen1nooo . l v u nepotrebno remetio normalan tok do kap tala. Medutin1, ipak će doći do oživlja- području. U tom smis u, stano ništvo je � da gađaja, a ove je godine taj nasrtaj bio zboo vanJa. Nada mora postojati, jer dolazi do najvećern dijelu to tako i prihvatilo. Napa e bilo, a ono što me je iznenadilo, najžešće tvrctenJad a je to „ustaška" ili tako nešto ' št� smirivanja ukupne situacije oko nas i kod � .. Je dolazilo od DZVM, koji se inače deklarira Je n�n1Jel? dosta neprijatnih dogadjaja i na- nas. Onda će se zacijelo i teškoće kod nas ovom ma 1 naš1n1 gostima. N apose predsjedniku lakše prebrodavati. Nadan1 se da će se za kao zastupnik madarskog naroda na dr sta općine Leskovac koji je zaista otvorena srca crtani planovi, kao što je početak gradnje P? učju. A od san1oga početka suprot vi se tom projektu i do kraja je ostao do 1 do?ronamJerno clošao s kulturno-umjet zatvo�enog bazena, početak rekonstrukcije ? SlJedan u tome. Međutim, moram istaknuti ?1čkin1 društvom, a bez razloga je napadnut kazahšta, pa stvaranja uvjeta za rekonstruk kako 1 1mao silne neprilike u svom okruženju. No, ciju „Bunjevačkog kola", ostvariti u 1996. da su naši sunarodnjaci Hrvati i Srbi ite k k ", što Ja sam oduvijek i tvrdio da će sva ta lica, koja godini. Mora se istaknuti i to da ulazin10 u pomagali u re onstrukciji „Nep ora lJ. siječnja 1996. l' ZIG 40-7 ije ni čudno. Jer, sn1atran1 da, ako su stvo Iz bilježnice umirovljenika · !ni uvjeti za rad, pred godinu-dvije, ,•... opušak onih „stranskih" cigare a. To ga j ća � -� � rpskog kulturnog centra, da je nbr1nalno Nepouzdane da ine velikodušno, grofovski, ponudi Jednim a se to odnosi i na „N epkOr". Danas se tako (najdužim) opuškom - kenta. Inače, ,,strane'' ešavalo pitanje madarskog kulturno-un1- USporedbe opuške posebice odvaja i čuva. z.a blagdane. Sjećalite li se: još u pučkoj :tničkog društva, a sutra će se djelovati u Zarnije sve to, kaže, uvjerljiv dokaz da nam je školi, svi sn10 znali za ona tri nn pravcu da se stvore uvjeti za rad i HKC SADA SVIMA BOLJE! Ni on se, očito, ne snalazi stupnja uspoređivanja. Primjerice, za pridjev Bunjevačko kolo". Postupno, kako to bu- najbolje u stupnjevima uspoređivanja prenijetih u „dobar" bilo je ovakovo: dobar, bolji, najbolji. I 1..1 dopuštale n1aterijalne prilike općine, će svoju životnu zbilju. � rješavati problen1i i Bunjevačkog kultur sad sarn zbunjen! Jer sve to prenijete u našu životnu zbilju, od kakovog nan1 je to „dobra" Pričica druga og centra i Kulturnog centra Roma i sva Točno pred godine (tko se ne sjeća po sada -bolje? dvije og drugog naroda koji ovdje živi i želi raditi lovice siječnja deveteset četvrte?), za svoju miro Ili, tko može zanijekali ili nevjerovati onom cilju zajedničkog života. vinu nJogao sa1n kupiti cijeli 1 (jedan) kilogram čovjeku koji golo1n stražnjicom sjedne naužare Na ostvarivanju programa na hrvat „n1esnatih" kostiju. Podijelio bih ga pravedno sa nih štednjak-da bi valjda provjerio onu Einstei kom jeziku na Radio-Subotici je nešto svoji1n vjernim, starim jednookim psom. Zabij., . novu teoriju relativnosti -tko 01ože nevjerovati ježio sam to u pričici -,,Pasja braća". Podsjećam talo. Je li problem u lokalnoj samoupravi tom čovjeku (nakon što je „ustao" s užarenog vas djelomice: i negdje drl1gdje? štednjaka) ako on san1, s uzdahom olakšanja, ,,(... ) Dok ja svoj dio kuham s n1alo soli, moj J. K.: Stalo se i nije se stalo, jer se taj kaže da n1u je sada -bolje? Nitko. pas u slast gloda svoj dio kostiju i gleda me onim rojekt treba ostvariti. Cinjenica je da na Ali, znači li to da je to1n čovjeku, dok je sjedio svojin1 jedinirn okom zahvalno i -bratski." von1 našen1 području živi preko 25% na to1n (užarenom) štednjaku, bilo - dobro? Sada bih svojom mirovinom, opet n1ogao na [rvata i Bunjevaca koji itekako in1aju pravo Očito, taj čovjek ne stoji baš najbolje svećpon1e hraniti jednog psa. Priznajem: bilo bi to nešto a program na Radio Subotici kao i svi osta nutim stupnjevin1a usporedivanja, prenijetih u redovitije i izdašnije. Ali, moj „jednooki" nije . To ne bi trebalo biti kamen spoticanja ni našu životnu zbilju. više živ. Baš kad 'nan1 je svin1a - bolje. Nije a koga. Međuti111, kadrovski uvjeti i 1nate- Pričica prva dočekao bolji (pasji) život. 1jalne prilike su nešto usporili rješavanje Eto, ja znaden1 jednog čovjeka, jako starog, Pričica treća Piše u nekim novinan1a: ta1no negdje, na vog problen1a. starijeg i od 1nene. U vrije1ne kada san1 njen1u onom „truto1n Zapadu I' -tako smo Zapad neka Subotica kao pogranični grad u ovome govorio „čiko", i sam san1 bio „čika ", ne san10 djeci. da po naređenju zvali - propucao sebe skroz, renutku Grad i njegova groblja u XVIII veku (Ili) Tiha noć je, baš kao i ova... ,I JMRLA JE CARICA! Možda su baš te va, nisu imali tu sreću da budu opevani za slobodnog kraljevskog grada MARIA 1 l '> 29. novenJbra leta Gospodnjeg 1780. go pokoljenja, kao burlaci sa Volge! TI-IERESIOPOLIS, sa svin1 pr1padajuć1m <.111, tiho i JX)tpuno nečujno sletale pabuUice Istin1 ili slični1n kočijan1a, kakvom je sti joj pustaran1a. Na ovoj karu grad Je označen , u, jući carevinu u beli snežni pokrivač, dok gla ova naredba, putovali su VELIKI Mo u n.1cgovoj I danas prepoznatljivoJ urbanoJ : :., I :da 1nirno spavala, a dvor se na sve slrane cart, Bah, Betoven i I-Iajdn,i uz topot kopita osnovi sa natpisom (:,,Lage der Fraj Stadt L"čao, jer UMRLA JE CARICA! čuli n1uziku, koju bi brzo bcležili, kad stignu Mar: Thcresiopol". Na njoj je važno uočiti \i osa1nnaesti _vek uislinu je bio čudan, u svratište, guščijinJ peron1 i tinto1n uz sve da je označeno sada već PET GROBALJA � , 1i se reklo VELIK jer se sve nešto preo tlost treperavog plan1cna sveća. Možda in1 u gradu, koji se lokacijski delin11čno pokla ulo. Započeo je sa Lujen1 XIV, francu je zato i n1uzika takva, treperava? Danas paju i sa sada postojećim. (' 1 kraJjenJ sunca, i dalje se nastavio. Prva istu tu n1uziku sluša1no sa oduševJjenjenJ Takozvano „Kersko groblje" je na istoj I :Ivina veka zabeležena je u istoriji po preko konJpakt-diskova sa oduševljenjen1! lokaciji kao i pravoslavno groblje kraj v iru Petru VELIKOM i po vladaru Fri- VELIK je i dvoruki n1ač koji se nalazi u ,, Dudove šume"; groblje na ,,1-Ialaškom pu tu" odgovara lokacijski današnjem Jevrej skom groblju, dok se „Ilajsko" nalazilo kraj Il ajskog puta, ali se nešto lokacijski• pornerilo tokom prohujalih vekova, kao i „Senćansko" kraj Senćanskog puta. Sve in1a svoje dogadanje pa i grad živih, kao i grad n1rtvih. O svakon1 od ovih grobalja ima isto lako neka posebna priča. Biće ispričana! No, kartopisac je zabe ležio još jedan detalj na njoj. Ta mo negde približno, gcte se danas nalazi tzv. ,,Druga kasarna", a kraj nekadašnjeg starog Sege dinskog puta ucrtao je na karti-znak vešala i upisao „patibatun1"! Lokacija odabrana verovatno zbog upozorenja putnicin1a-na- 11JernicinJa koji su hodili sa istoka, ka gradu. Uistinu, ovaj VELIKI vek, koji se zavrsšio 1800. godine za nas gradane je bio '1· VELIKOM, a druga polovina veka po stalnoj postavci Gradskog 111uzeja. Njirne su onda čudan. Ovom gradu - na periferiji I l ·ini VELIKOJ i CARICI Mariji Tere se javno odsecalc glave ženanJa kako se ne 111onarhije, čiji je n1onarh bio J osip I. jedan zi I • U nje1nu se „gospodski" putovalo bi razgolitile, pren1a tadašnjen1 nJoralu, od deset sinova carice ili kraljice Marije Te �< ) c 1nJa koje su in1ale svoje pu teve - zbog dokazane preljube od strane svedoka, rezije, zabeležen je u istoriji kao VELIKI 1 J:a koči ut", postaje i n1ehane uz njih, tj. kako je ostalo zabeležcno u analin1a grad prosvetitelj sa naprednin1 idejan1a u tada ·.I bi se prenoćišta za putnike nanJernike skog Magistrata. Ali, MALA je klupa, spe relardiranoj n1onarhiji u odnosu na ostale 1or1 un1or11ih konja od kasa. A putovalo cijalno uractena koja na sreću ili ne, nije u evropske. Neke od ideja je i sproveo. Izgra ,, u �Jneriku velikin1 jedrenjacin1a, n1ožda stalnoj postavci Muzeja, a još uvek se 111ožc dio je VELIKI Iv\NAL n1onarhije, koji je , 11l'�ci1na.Ali, i na ovin1 prostorin1a bilo je vidcti na drugorn spratu u Gradskoj kući u po njen1u i nazvan „Ferenc csatorna . sa < { 11 od Slankan1ena do Apatina,• Jade su neretko je to bila krada konja! Izgleda i ske kuće. 11)rale vući konjskonJ zapregon1. J ed onda, kao da se ništa nlje pron1enilo, i danas Eto, to bi bio taj osan1naesti vek od grada t 1 c jcc.1n1111 poštanskin1 kočijan1a stigla je konj retkost! i njegovih granica iz111ec.1ugrnda živih I grada • 1.iba iz J3eča, a pod rednin1 brojen1 /\li grad i ljudi jesu. n1rtvih, rečin1a pokuxnn biti dočnran, kao I , �(, godine 1787., goticon1 ispisana, ko- Druga karta, ko.1u je rukopisac gradski što kaže latinska po lov1cn „I ux verHaus'' - • 11 � propisuje kazna za prekršitelje - gcon1etar sada drugi - Gabrijcl Vlašić - svetio istine o an1nacstog veka. 1;\de. Ovi ncsrcćnici, burJaci sa l)unn- nacrtao godine 1789., prikazuje teritoriju A1r ,-l1111111 R11tli11ski ::::§:::::::i:�:;:;:;:��;:::::::i:::;:::::::::::;:;:;:;:::;:::::::;:;:;:;:::::::::::;::::::::::�:::{;:;:;:::::i:::::::::::::;:;:;:::::::::::::i::::::::::::::::::::��:::::::i::�::::�:::::;::i:::i:::::::�::::::::��:;�:::::::�:::::���:::::�i�:�:::.����:;::���:�'!;���i:::l:;���i'i:���':':������':i������������� I Na,na je dovoljnoda u,ate:a nas BožiCni koncert ,,A!be• VidakoviC'' I l ' ct�t ak 28. prosinca u vclikOJ vijccnic1 Gradske kuće Kn1cdraln1 zhor „f\lbc V1dako l't rec.1io Je tradic1ona 1111 Jložićn I koncert pod ravnanje 111 s. Mi r:in rn J>nn džić. Fl1NE I den(1 su c.11cla, : M. 1 cšćann , J•: C'oupcnnn, s. ·i: l•'osić, /\. Klobučnrn, l•: C,rubcrn, te I ' H: narodne p.1csn1c. Prb•aJno pogrebnop<>t/11::.e.c Iz s1><>rtskc pr<>Šl<>sti St1b<>tice Sportsko društvo ,,Achilles'' {I.) {Achilles sport egylet) .. NesporaLun1i II Sz:t:It.-u bili su povod 1nes IA1josn, ko11. je sport 11 t io uč1n111 c.lostu p- konzcrvativnog „gospoc.l�kog provoda'' ČIJI su hll1 zagovorn1c1 članovi uprave. 21 l Ln osnutak no,og clrušt,·a 111111 sv1n1a l pnJa Osan1desct1h goc.l1na prošlog stol_1cća Nakon što je u ltpn_1u1 881. goc.l1nc Vcr 1881. goc.hnc skupšuna S;;.'1.E.�a poc.trzalaJc .. stav uprave 1 JC<.lnoclušnoosucl1la pon sport 1e. bio 11ra?it I pn, 1lcg1J jcc.lnog u�kog n1cs l-c11os. sa svoj1111 kolcgan1a Lrcncnn1a ašan1e slo_1a IJuc.11. I)ruštvcnu osno, u tada posto llenecJek (;yulon11 Vessa (;yt>rgyom oglasio trenera. 'Iako poč1nJe nesloga koJa će se ,1cccg „Subotičkog g1111nast1čkog clruštva" početak l_1ctne sezone I uputio poziv za oknčat1 raskolom. (S1.Tr7.) čini ilra1.ito in1ućna incligcncija. učlanjivan,1c u Društvo bc1. supotpisa i jed I pored svega, palićka natjecanjc1 su se -· • U p r a v us u č 1 n II i n r1 _1p o , n n t i j a111 1 c n a nog člana u prave, neki članovi u prave nastavila o<.lržavat1 i u narcdni,n godinama s većini ili n1c1n1in1. uspjesima. Ova natjecao. ja su popularizirala n1noge sportske grane I{aznin1 atletskin1, n1ačevalačk11n, plivačkim i vcslačkin1 natjecan1ima. 1884. gochnc pn. ključuje se i ,.gvozdeni konj'' (b1c1kl sa veli. kin1 prec.ln1101. točkom, preteča današnJeg bicikla) koji dosp.1cvau prvi plan 1ntercs1ran. ja. B1ciklizam je postao atrakcija pal1ćkih natjccan1a, privlačio je mladež poput . . n.1 a. gncta. Međutim, to je bio skup sport koji Je uvećavao n1atcrijelne brige Društva. Pokla. ni, članarina i prihodi s natjecanja nisu mogh pokriti rastuće troškove. Nesloga u Društvu s jedne strane, i n,a. terijalne brige s druge strane, lagano iscrpljuju snage Sz.TE.-a, ubrzavajući ra. skol do kojeg dolazi 1885. godine. . •.•. . . · ...... Vermes I-ajos umoran od silnih nespora ·. . -:: ... , .· .. zun1a i sputavanja u realizaciji svojih tdcJa, .::.•,:, ·. •,• ;, a da ..:,. . donekle i razočaran, odlučuje u novom ..· ····:-. ·, ::, . •,• ;:~· :· :·:::;:~::~ :;:'.· •'.• .. ... :-)·:. -.. ·.•,•, Drušlvu ostvari svoje neostvarene sportske snove. društveno-političko i kulturnog života gra Dru�Lva našli su se uvrijeđeni, pa je sazvana Sz.TE. je pao pod stečaj. Vermes osniva da. Po111pezna je to bila uprava, ali nije skupština radi reorganiziranja Društva. bilo novo sportsko društvo, ,,Achillcs" - o tome potrebne sloge. Previše je bilo otn1enosti i U ovakvoj situaciji Vern1cs dolazi u su u narednon1 broju. političkog šarenila kao i različite stranačke kob s upravon1. U stvari dolazi do sukoba Ante Zo,nborčević pripadnosti. S druge pak strane, članovi dva koncepta shvatanja sporta: Vern1eso uprave nisu n1ogli shvatiti nastojanja Ver- vog suvre,nenog „sport dostupnin1 svin1a" i Ponovno blistali PRIVATNA VETERINARSKA U božićnom an1bijentu subotičke kate ku. Nakon koncerta zamolili smo za komen STANICA drale, u četvrtak 4. s.ječnja, održan je kon� tar Mattbewa Wattea, mladog glazbenog cert akademskog zbora „Iuventus kritičara iz Londona i gosta na ovome kon ,,VETERINAR'' Marialheresiapolis". Pod ravnanjen1 diri certu, inače apsolventa n1uzikologije na lon TrgPaje Kujundžića2/a genta Alena Kopunovića Legetina zbor je donskon1 Sveučilištu: ,,U Engleskoj se ove (kod Senćanske crkve) izveo pučke božićne napjeve iz cijelog svije pjesme pjevaju svake godine od Isusova po telefon: 024/39-229 ta, te djela Puccinija, Grubera i dr. Kao rođenja pa do Uskrsa, odnosno njegove Radno vreme u ambulanti: solisti pjevali su Gordana Kostić, Saša Štu smrti. Ovaj Zbor je lijepo čuti budući su lić, Petar Kopunović Legetin, te Dragana izvodili ozbiljnu glazbu, jer ih n1i u Engle - radnim danom od 7 do 19 časova Knežić, gošća iz Sibenika. Predstavljajući skoj svi znamo i pjevan10 kao naše pučke - nedeljom od 8do 11 časova božićne pjesn1e naroda Engleske, Ital�e, pjesme. Također je dobro znati da ih i ljudi Španjolske, Amerike, Irske i dr. zbor je i iz drugih zemalja štuju. Mora1n priznati da ovoga puta uspio oduševiti subotičku publi- je ovo mali, ali dobar zbor". (s.l./đ.i.) 13. siječnja 1996. ŽIG40-13 Za ribiče priboru sa šlo kraćin1 štapon1, clužine do 2)5 po1njera.1a strune-zatezanjem ih popuštan 111 ili još kraćin1, na jedan od n1oguć1h jen1. Ovaj uredaj na Zapadu nalazi se u fazi Ribič usred načina: s plovkon1 ili dubinski, zalin1 se pri usavršavanja, naravno i pojeftinjenja. Imao tajiti podalje ocl pribora, da riba ne prin1jeti san1 priliku vidjeti u akciji ovaj uredaj, koji zime siluetu ribiča ili da_ ne čuje odjek koraka pri je toliko efikasan da registruje i na.1n1anje Na pitanje što ri hodanju, a zatin1 čekati ... Siglalizacija udara pomjeranje ribi ponudenog man1ca.) bič radi zin1i, kada je >'J:�:=:-;t·>��,....;,r,· Sada obavlja1n revizije struna na čekrc1- u,..f?:��::::"-'-'"" ....>•'•7.•• vrijen1e kao ovih da- �v,:vx�,,,;,: ..... :,.� n1a i rczervnin1 kalemovin1a, a kako znam : · :i-:,;)'"··[S::•:• · 1 1 1alo kiše, malo sijega, s ten1peralurom i-:::$ kada san1 koju postavio i koliko san1 često -::�:·>;· .�:�. �-·::.; 11,i ispod ili oko OC, kada je voda za ledena ·��::, koristio pojedini čekrk, odlučujem o �. .,, )ta 11 ledon1 -odgovorit ću što radin1 ja. �:: zadržavanju ili odstranjivanju (bacanju) ::!'-:r:�:::: vren1ena na vrijen1e, ali bar jednon1 u .,.....•. ..•• strune. Vodin1 računa o vremenu n1ogućeg ..�� : 7-t' ana, obiden1 neku od obližnjih ribolov ' ,.·... korišćenja strune, koja postepeno gubi od ��t\":• •X ! 1ll 1oda, da provjerin1 njenu zaledenost. :•:•: -i:* svoje prvobitne odlike,jer joj utjecaj vreme .<•: .:-�; ,...... ·h.. ""'v< :-,a, čekan1 ili da ten1peratura bude toliko :::: · .,x na, napose voda i sunce, a i povlačenje pri :�� 1 1 i da led odeblja toliko da se po njen1u bora kroz zatravnjenu vodu, a time �::� �{ilii.•.�..· ···� r·1 � hodati ili da toliko otopli, bar za neko- filif�� . .;.::�����;���� s1nanjuju nosivost. Zato u ribolovu u pribo '·"···::::::: ;::. .:;�:: �: :: ::t:1 !<·lana, da se n1ože loviti štuka, a n1ožda �·:<•: ::·::::::::�:==���=:::::;:�: ::::: ru jedino struna n1ora biti besprijekorna,jer , 1d. 8�:�:f:-:·:�,:,,:,· :�;�:�:;:�;=��=;� :·•:•:•:•:•:•:•. ako ona popusti-ode ulov. Nen1a ribiča koji ··· ··········· /••. ....,,. to nije doživio i odn1ah zažalio štedljivost ,aki dobro pripren1ljeni ribič kod kuće ·��il·•····I I���� •····��;t[· ···•·�; •· �l····•·��I� ·• in1 :ivih kedera, na kojeg bi sada izgladnje nezamjenjivanjen1 sun1njive strune. :::;� l I Jka u vodi vrlo brzo navalila. Ona je ii,::::.... Sada vezujem razne udice na predveze ):�: ��h. u stalno111 pokretu za hranon1 koju ;:-· različitih debljina, a u tom n1i najviše vreme tt/ ) nalazi: ribe su u krtogu Hi pritajene u na odlazi na vezivanje n1alih udica na strune tr 1 1 I kada nade hranu, ne 1nože puno debljine 0,10 - 0,12 111111. Ove udice se u q1 ;ti jer joj nabubrela ikra pritiska ionako ribolovu često gube, pa ih je potrebno imati 111želudac, čija je zapremina ovin1 još više dosta u rezervi, kako bi se havarija pribora )t"J 1jena i zato n1ora često uzin1ati hranu. brzo otklonila. · �:,� . � .ada je led toliko debeo da se po njen1u :. ..:�: . .. S proljeća će početi i ribolov sitnijih riba: n, � hodati, vrijedi pokušati loviti u otvori raznih karaša, deverika, bandara i dr. pa n,. 1a ledu, koji se načine na odabranon1 zato treba unaprijed pripren1ili garniture s 1•11 tu, najbrže je to 1notornom pilon1. Ot uravnoteženin1 plovcin1a. Ovisno od ribe, v i su veličine 0.5 1n, a ako na ledu i1na vode i vren1enskih prilika odreduje se i oblik si 1_ga treba ga _oko otvora odstranili da bi plovka, a njega je najlakše uravnotežili kod k, led u vodu prodrlo što više svjetlosti. kuće, stavljanjen1 olovnih utega raznih obli "·1. otvora na ledu treba pažljivo izglačati, ka i težina. i.11 štre ivice ne oštete strunu, čija je odlika na ribicu n1ože bili plovkon1 ili signalnin1 Ovo je vrijen1e i za proučavanje stručne literature. 1.,: a nosivost po dužini, ali je vrlo osjetljiva zvonceton1. (Nažalost u nas još uvijek nen1a 1, očno1n trenju i tan10 lako puca. Kad su ni u susjednoj Madarskoj, elektronskog AlojzijeStantić <1. \ri na ledu uređeni spušta se ribica na uređaja za zvučno signaliziranje i najn1anjcg ·- >rilog za viši kvalitet ishrane pri nižem životnom standardu BAGREM - Robinia pseudacacia L. lagren1 potiče iz istočnog dela Severne biljaka i u potrcbljava se kod bolesti 1110- "r�rike, odakle je početkon1 17. veka pre kraćn e bešike i svih bubrežnih tegoba, n. y Evropu. Naučni naziv je dobio po uključujući i pojavu kan1ena u bubregu. , u l<.obinu, vrtlaru na francuskon1 dvoru Tbkon1 prvog svetskog rata bagrcn1ovo sen1cnje je u n1nogin1 zcn1ljan1a služilo kao .9tt.1o/k.e I nje nabavio prve bagren1ove sen1enke sa !].?;t,:. cf"/. O�J J/l,,,-,,f.'.;,n,a �/"k'c- 26' n:ričkog kontinenta. Kulluron1 se bagren1 zan1cna za kafu. Napitak od poprženih se- p- ..913ark,o (•.,..en,e, i1:1rostranio po n1nogin1 evropskin1 ze111- 111cnki je po svo111 ukusu dosta sličc111 kali, san10 je svelliji. Dcolenirane su sen1enke ;11a, a kod nas se ponajviše udon1io na .9. CtJ· /..?. 00 a ion,, pcskoviton1 i u1nereno vlažnon1 n1leli u brašno koje se clodavalo krušnon1c. /o oo. /.9. t10 Masno ulje iz sen1cnki je gorko, pa n1ože da IL uz puteve, po parkovin1a, selin1a i gra JI CO · /_jJ_ OC lt1n1a. Na n1nogin1 n1estin1a čini živice, služi san10 u tehničke svrhe. Kora bagrcn10- vog drveta je vrlo otrovnn, 8 otrovni su 1 li )rede ili zasadcnc n1alc šun1arke. Sadi se /7. ()(J. /.9 ("(> ,.t°'g znač�ja koji in1a 111edonosna bi! listovi, kao i sirove se111cnkc. 1 kao J .. radi sprečavanja erozije, a u krajevin1a SAl,ATA Ol) JlEl O(; llAGT{l�l\1A 1.1,1.1cnog vinogradarstva jer claje najjcfli- l'otrebno je: sasvin1 n1lac.ie, zelene 111a hunc bagrcn1a; n1nlo bclog luka, pcršuna, 1 1, kolce. Knko koci nas često pobcgnc iz lin1unovog soka ili voćnog strćcta, n1aslino t urc i brzo se širi, dosta se sreće kao . 11onikla bil1kn. vog ulja i soli . 'velovi bagrcn1a pr�jatno n11rišu, in1aju Zelene n1nhu ne bagrcn1a, bogate bc· lnnčcvinc1n1a, bcru se u junu kuvnju kno ,,PRIMA NOTA:' D.O.O. -P.O. l.knst ukus zbog obilja ncktarn koji luče i i boraniJn. ·11·cbn 1h opr�lli, ol'istit1, prelili c.h1 SVBOTIC4 l nt I su v11an11non1 (". U svcžcn1 stanju ih ogrcznu u sl�1noj vDtli I ku\ �li i c.1a on1rk�aJu. H,l beru I jedu clera a n1ogu se I pržiti KNJIGOJ'ODSTJrENE USLL'GE 1 './1111111orcd111, ohl�1c.1t11, po�ut1 scck..u11111 bc 1'i.1an1 u test o za pal�1činkc. C'vctov1 ub1 tll1t 1tn1 lukon1 i pcr�unon1, tl'1at'1n1t I ltn1uno\ 1111 1\osrednn prc otvaranja su�c se u l1Jadu, i Maksima (;orkog 8/l sokon1 ih vot n1n1 s1rl'eton1 1 1nas1t110\ 1111 ul pron1u.11 1 vidu 1e1: (024) 53-529 n: koriste u ča1a ,a luk�c Jen1 1sltšl_1:1vanje I protiv nnzcba. lJ.lJkn1,11n1.1L' ),rcn1 uve<.lcn u 1vnn1tn1 spisak lckov111h zkvh.org.rs Žl(; 40 - 14 13. siječnja 1996. ()pasnosti i zaštita zdravlja u /LJ) 50/ izn1cclu 250 i 1000 111g. po I kg. Na he treba ga najn1an.1e jcc.1non1 nec.leljnO' oprat 1. Pranje obavezno sa toplon1 v poljoprivredi (ll) deklaraciji 111orn c.la bude naznačen natpis odom. „O'flZ()V". Etikete su žute boJC sa slovin1a - gun1cne č1zn1c, Pregled sredstava za zašti crvene boje. lJ ovu grupu spac.lajunpr. J)ia - šešir od lakšeg n1atcrijala ili š1ra i lak.�a zinon 20, Fenitrotion 50, rosf81nid 40, ?�) kapa sa šilto111, za zaštitu glave, tu bilja prema otrovnosti Ione, Monosan hcrbi. - zaštitni šttp izraclco oc.l neke sintetićkc Prc1kt1čno ncn1a neotrovnih !11 potpuno Četvrtu grupu čine pesticidi /sredstva za n1atcrije, koji je providan, bezopasnih srcdstavc1 zn zaštitu bilja. Prcn1a zaštitu bilja/ čijc1lctalna dozĐ iznosi ocl 1000 - zc1štitncnaočare, napravljene oc.1s1n te. �akon�kin1 propis1111a po otrovnosu aktivne do 5000 111g. po 1 kg. Na dcklarc1ciji n1ora tla tičkc 111atcnje, n1atcrijc se svrstavaju u četiri grupe: buc.le naznačen natpis „o�rROV". 1::-Liketa - gun1enc rukavice ko.1e se lako necepa. Prvu grupu prec.lstc1vljc1ju naj.1ači otrovi. je bele boje S8 slovi111a plave boje. U ovu ju, a da budu podesne za pranje. Karakteri. lJ ovu grupu su uvrštcnn svn sredstva za grupu spadaju npr. Etiol prah 5, Galation slično je da prskači nerado nose rukavice pa zc1š11tu b1l.1a či.1a sreclnjc1 letalna doza G-5, Malation E-50, Bakarni kreč,• Cosan, i 111aske, pogotovu ako su nepodcsne ili ako /sn1rtna/ koja ulazi kroz usta /oralna doza/ je Cincb S-65, Atrazin 50, I-Ierbilref, Afalon, je pretopio, i ako je ovo važna• oprenia za ispod 50 01g. po l kg. Na deklaraciji /raz Lasso, Atpron1. zašlitu zdravlja, jer trovanje može da nr1sta. .1ašnjen.1u/, koja je priključena uz pakovanje, Srerdstva za zaštitu bilja n1ogu se puštati ne i preko kože ruku, treba da stoji znak n1rtvačke glave i natpis u prodaju u originalnin1 pakovanjin1a, a u - za zaštitu organa za disanje n1ogu se ,,OTl{OV". Nalepnica sa podatcin1a iz de uputstvu o njegovoj upotrebi 111oraju da bu koristiti jednostavni delovi sundera, koji se klaracije in1a crnu podlogu, na kojoj su svi du naznačeni i sin1pto111i trovanja, način pričvrste ispodnosa i usta ili maska sa filterom najznačajniji podatci ispisani belin1 slovin1a. pružanja prve pon1oći i 111ere za zaštitu oko /respirator/ koji sprečava udisanje finog U ovu grupu spc1claju npr. Cinkfosfid, Fo line od štetnog clejstva pesticida. prašiva. Maske sa patrono1nispunjeni m aktiv stoks1n, Paration 20. Zaštitna oprema za rad sa sredstvima niJ11 uglje1nzasprečavanje otrovnih paračest1• Drugu grupu čine sredstva za zaštitu bil za zaš�itu bilja ca tečnosti koje se lako isparavaju i odotro vne ja čija je srednja letalna doza izn1edu 50 i Da bi se 1i1ogućnosti trovanja izvođača ra magle treba obavezno da koriste lica koja vrše 250 n1g. po 1 kg. Kod ove grupe n1ora da dova svela na što n1anju n1eru nužno je tokom zaštitu bilja saveći1n 1našinama, stoji znak n1rtvačke glave i natpis rada koristiti sledeću zaštitnu opren1u: - gas-n1aske sa specijalnim dodatkom za „OTROV". Etiketa je bele boje, sa slovin1a - radno odelo od platna /radni kon1bi11e zaštitu organa za disanje koristiti pri radu sa crvene boje. U ovu grupu spadaju npr. An zon/ koje 111ože da se zakopčaili sa cibzaro111 jako otrovnin1 sredstvin1a, koja se brzo pret tikolin, Kreozan pasta, Nuvacron, Ultracid, zatvori do vrata. Odelo je najboljeda bude od varaju u gasovito stanje. Systemin 40, Tin1et G-5, Zorosan. dva dela, kako bi se u slučaju trovanja što lakše (nastavak u sledeće1n broju) Treću grupu predstavljaju sredstva za n1oglo skinuti. Nakon završenog rada odelo Mr ]van Rudinski zaštitu bilja kod kojih je srednja letalna doza treba odn1ah skinuti, a u slučaju češće upotre- pčela, povećava se potrošnja 111eda, a dopri - Zajednici koja stalnim brujanjen1 daje Pčelinjaku siječnju nosi i opterećenju crvenog trakta pčela te do znanja da nema hrane, treba dodati V U ovo doba godine košnice povre,neno izaziva oboljenja. čvrstu pčelinju hranu. Cak i zajednica koja treba obilaziti, s leta odstranjivati uginule - Za njegovanje prvog zi1nskog legla jedva daje znake života, ako je u pitanju pčele, zajednica,na. osigurati ,n.ir i dobru osi111 n1eda potreban je i pelud (cvjetni prah, nedostatak hrane, n1ože se spasiti unošenje zaštitu od vjetrova polen ). Polazeći od toga da je u zajednicama košnice u zatvorenu toplu prostoriju i U prvoj polovici siječnja pčele obično s n1ladom n1aticon1 njegovanje legla presta prskanjen1 pčela razrijedenim medom. Ka n1iruju. Jedino što pčelar u to vrijen1e za njih lo početkon1 prosinca, a da utrošak peluda da se zajednica oporavi i ponovo sakupi u može učiniti je da im on1ogući potpuni n1ir nije nadoknadivan, savjetuje se dodavanje klube, košnica se pažljivo prenese prvo u i da ih zaštiti od hladnih vjetrova. čvrste pčelinje brane s peludom. hodnik, pa tek onda na staro mjesto u U drugoj polovini mjeseca, pčele počinju -Ako pčelar san1 pripren1a čvrstu hranu, pčelinjak. Nezaboravi1no, pčele u ovom aktivan rad koji doprinosi podmladivanju a ima peludi, najbolje je da trećinu čvrste slučaju trebaju in1ati stalno čvrstu hranu! hrane čini pelud ili obrano sojino brašno. - Ovaj period pčelari treba da koristeza Pelud treba dodati u gusto skuhanoj šećir popravku starih i oštećenih košnica, za to noj otopini, tek kada se toliko ohladi da u pljenje starog i neupotrebljivog saća, za izra· njoj n1ože držati prst. Ako vrijen1e dopusti, du okvira i užičavanje istih. Tokode treba čvrstu hranu s peludon1 dobro je dodati posvetiti više vremena za neku dobru koncen1 siječnja. stručnu knjigu kao i za neko predavanje. - Najčešće u siječnju in1a dosta snijega Ante w,nborčević koji štiti košnice, utopljava ih, pon1aže pčela111a da s n1anje hrane održavaju po ,,A GROSU'' D. O. O. -p. o. trebnu toplotu u gnjezdu. Snijeg je porozan, Promet na veliko i malo sredsta· pa, iako su zatrpane, košnice dobijaju potre va za zaštitu bilja, mineralnih đubri· ban vazduh. Ali, čin1 otopli i snijeg se počne va, semenske robe, stočne hrane, topiti, košnice odmah treba osloboditi snije poljoprivrednih mašina i alatki, re· ga jer se tijekom noći može zalediti i zatvo zervnih delova za poljoprivredn� zajednice. Pčele u središtu klubeta po riti leto. Leta treba dorbo očistiti kako bi pčele svaki lijep dan iskoristile za izletanje. mašine, poljoprivrednih proizvoda i većavaju temperaturu na 34-36 stepeni. drugog Uporedo s tim, pripremaju ćelije za legla i - Utopljavajući n1aterijal je od početka K poboljšavaju ishranu matice, koja u brzo njegovanja legla potrebniji nego do tad. POLJOAPOTEA počinje polagati jaja. U početku n1atica po Ukoliko je vlažan, treba ga što prije zan1ije STARI ŽEDNIK laže samo po nekoliko jaja dnevno, a zatim hiti suhim. tel. 024/787-043; sve više. Ubrzo se pojavljuje i prvo leglo. - Njegovanje legla u siječnju iscrpljuje - S pojavom prvog legla ne proizvodi se pčele. Zato se ne preporuča prekon1jerno 24000 SUBOTICA samo više toplote, već se troši i više hrane. stimuliranje n1atice na polaganje jaja. Braće Radića 84 - Ako se prilikom obilaska košnica i Zbog toga je neophodno u ovom periodu tel!fax. 024/22-172; zajednice zaštiti od jakih vjetrova i uznemi-. osluškivanja posun1nja da u košnici nen1a " ravanja. Vjetar otežava održavanja potreb dovoljno hrane ili da se uvukao n1iš, bez POLJOAPOTEKA TORNJOS ne toplote, a uznemiravanje remeti rad obzira na niske temperature, treba interve tel. 024/841-006 nirati. " 13. siječnja I �96. ZIG 40- l ~ • prqa svanuća JC do�la I n1oba, popih su po Iz ži�1of (1 11a �i/1 11re(ln ka Aforizmi kOJU rak1Ju i ručah RanJen1ke su rukan1a cdorečeni sn10 u svoJ1n• 1 htiJCOJin1a: Salašari u zimi diza h u lotra kola·• to su n1ogh.... san10 on, vrlo 1os1alctk pažnJC - škodi nam; Jaki, JCI se znao nać I po kl)J I ranJen1k odoko snd z1n1c salašan nisu 1n1all veliki po Ja pažnJa - vapi za većonJ � U 200 kg .. a oni od oko 150 kg. bilo Je kali ·o al zato nisu ni plandovah. Posla JC bilo ttka,pa}· - 5n1cla nan1. slova, oćcš. U Jedna lotra �u stala naJ\1ŠC dva ran renagtašcnon1 rckrcac1jom un1n Lrc1si- svaki dan brcz obzira kako JC vnn1c napolju. JCn1ka� lotra su pokrili branon1 da ranJt:n1k Josag se n1oro narc1n1tI napoJiL u odrcdeno 1 (pu t Juksu1,u ka gluposti. ne b1 1skoč10 iz kola. ·Jako JC sa salaša kren10 vrimc, krave je tribalo pon1ust, a tan10 d1 JC )lrož1J1 kt HcriJi u edukvcij1 - po n1ah ,.karavan·· od više kola kOJC su ukućani josaga bilo vi�e bilo je dosta posla: dcl se ·1a.1u }0'ali I ct; suviše strogi - usp<1rava s radošću 1sprat1h. JCI su 7. nah da će e baćo očiste koša ra , volaricri1 'ilv1njak. ircdak. vratll � novc1n1a. Guvno JC bilo li'.ćl ograde I u n1cn1 JC pića \Jr1.1vcće zanin1c1njc pobuduje - ,,ra Na s1an1c1 u ccnzan prigledah ran.1en1ke. . ( 1) h1la uredno složena: ha<.111.1cv1 s ku .tJa au1orilctn . . 1zn11nh su JI 1 on1a platih! Č1n1 su baćo dobih ružnon1 su poredani u red, Jedan nuz drug,. loćc Salir, al' neće Sat1rH - da popuši novce plallh su aldun1ašče I kupih darO\-t:za Lan10 je on1a i kc1n1arn sa ogrizinan1a, sveza i lulu mira. ukućane. i'.. nalo �e da će od tog no\ca mater na u snopove. a n1c1lo dal.1e slan,n. nuz nJu Pogrcšn1111 1ntcrpret1ranjc111 trusta - div0J kan1a kupll ru,o da n1ogu ouć u ,aroš silna pliva . a oba�ko kan1ara sa sinon1 i n1 u ) JC do groznog lrusa. na .. Ve liko prelo" 11 kaki drugi god (2) . Ako va rikon1. Pića za n1arvu i konje se dono 1la v1no g11n vclikin1 lj udin1a je teško prc _1e u obitelJI bilo cure koJa e zad1vo.1ć1la u svaki elan,ak o nije bilo padavina. al je zato va prepreka - razina n1alog čovjckc1. pokladan1a, ta Je onda dobila S\ e što tnba nje bilo i u rezervi da se nen1ora nosn po )pasno JC duboko se za n1isliti - ponor divojk1 (a ne san10 Jedno ru,o). 7. .a ovu itno vreba. ncvrin1cnu, ncdiljon1 ii ka�·in1 blag� danon1. V . zin1sku pr1hku trošen1a no\ aca I refc"1' u se C� cljad je ručala čin1 je sva nilo: dotleg je \Jeplašin 10 se mi ničega što nan1 stoji dobro sprcn1ih nudeći , ehk izbor ra1nog lu, nego snio zabrinuti što ne n1ožcn10 josag nan1iren. krave pon1užcne, pa se posli tekstila. Od l1 novaca tr1balo JC n1alo I za ila odlučivalo �ta će se radit tog dana. Cim )UI. �talir,jer kad je u obHclJI bilo d1\ OJ ke, nikad se do zaledio on1Đ se n1orala pokosll tr�ka i i',in1ska politička idila: .,Ništa nas ne se ne zna... J\1 1 dica sn10 bth darl\ ani sa izncL u n1laku a kad je vrin1ena btlo c)nda se izncdatiti!'' - dobro su posoljeni pu I nikoliko dukala od 20 i 50 dinara (bila JC to, dovezla na salaž. Z1111i su se kresali dračov1. a Periferiji. zapravo, čokoladica, sa ot1snuun1 obllkon1 - granJC doncs1valo u drvnjak. ,-,adila osu�cna Ze(jko Skenderović likon1 i naličJen1 dvadc ct1ce I pcdeseuce 1 drva (č1111 je otkravilo). cipali panjov1. Ccst un1otana u zlatni papir). Bila JC to ritka poso je bio n1rvljcnje kuruza i odnošcn.1e prilika da -.1110 n1ogh pOJ ISt čokolad1cu. a da krupc1ru. Krup1lo se �an10 za desetak dana, • • je n, s k1n1 n1�nll.) n1orah diht ! pa se onda 11.nova radilo Od Jc�cn,,: k.adnsu sv1nJ11at, oreni, pro�lo t.JTr. KOD NA!. TELEFO Ni (024) SI• 202 'Salašan su ugojili više ranjenika nego Sto • KARl I: je puno dana od oranJa pa do prodaJe ran • KARlONSKU INICE n.1 1n1 JC tnbalo zaklat. pa su lj udi na hetiJan1a AM8ALA2U • jenika - dok novac nije dušo u kuću. Njego RTNfCf u selu il varoši sa cenz.ann1a d1van1h o pro 1E • PAPIRNU AMSALA2.U . . vo tro�enic je unapnd isplan1rano, a n1oralo (K[SICE) da1r pošto idu ran.1cn1ci, d1 1 k,1d' će ,;,ctO Yarit. • OSTALU ROBU . se osL - p�1pir n1ora hiti netaknut I ne sn11.1e JCdnosl n1nrkc JC ni ža. ()l1 ukupnog bn. �a Cuvanje i 1n1�11i istanjenih 111jcs1�1 1l1 nabora, 11111 trago- n1araka Čila\I Ih 6S"< ,u lose l "U\č.H1C, 8 �Q<' otuvanost ma va pr�s�l\'tJan.1a; sl' I ros,1ctno, dok JC ,un10 :c tldtttth n1ar,1- - kod 111!7.Upčnnih 111araka razdvajnn.1c ka u kl..t�t luk�uznog pnn1.1crk„1. ( (), UJC JC raka 1 rcba b111 po srec.hn1 1zn1ct1u n1arnka sa �, c �uhJCkt1, no gledište lllrttchstc n1oguće n1 1 Svnk1 l1l�1tellsl l'uva četiri strane i 1sLc š1nne; u gran1tn1111 sluc.1_1r,1111.1. g<.1Jeć' e r. 1 "rs' t„1- svoje n1&1rke 1 1e10�1 1l1 nn kod zu11 čanth n1,1raka nhraća ::iC'poz<. 1r 11 s\ OJ U n1.1rku u , 1�u 1h n, u k,Hcg 1r1 u razne n,1č1nr, što dr ag1n1 nnst 11:1 k,, nhtct u cc nt r1r.111J:1 n1nrku: shka se San10 Jedan pr1n11ernk ltJcp 1g k, ihtct.1 ,>v11111, ol 11cl11 Čl!::;lt) 1cle na '-1vcc, JCI• n:1- nJora nnlaz111 točno u sred1n1; n10J. ući u kt.1,cr hrt IJI\ og hl llchst1.: • I 0 nisu I ti 11cl1s11. �a111a i.;u,I an .1c1na r.lka nc,1gosanc n1.11kc 11ab.tJU llllflt1 ong1- l)Cu, .,nost, I )red stu1 llJ,l n Ic1 l'll un1- 1�1.1, IJ •, J)t ·,ehnu A' .inu filn1chJC c >,, clJC nnlno gun111•.1n Jc, n st, .ir JC 11tatelts11.: h, a nogon1e clo1 nnn 1 ut rd,, .111 u , rtJcd 1 11 , l I u• 1 I n ns I l Ih11 � I I s te ll lo I a I o ć I ci o t.tllJC n otisku 1.1lc.1 {li'll / 'htk �u dn11.1šn.1c nu1rk�. kl1J a �c ('lbr,l I u Jc u { dn u n. tl 1 flj l Jt I Oll �.,n, odnhtfl' llH('ltl Čll\ dllJ,l, ll)()dl'I 11\.! llllll kc kOJl! \ C0111,l I IJCl k<.) 1n1nJll ll šku , 11JcL1no:-.t • t.,n.. 'n1 .1r t..' t kl.l'iC I li, C lJI Ut'UJ hnćc li S\ ,lkll 111 li kll 1.1lc), 1h lu��u nt.· i..:,.1htctc 1n1. u , , d 1u u z.1• ·1111n1 111n, (ll 1, 1 (J) . Nt11 ,1, nn1 ?ig<.1..-. unc nuu kc 11cb qu 1111nt1 čtst 1 \ l:ĆU \ rlJCdn{ st budu 1 Je OJ l p 10 :l IOJC llltH ,lk,I j(• 11111()!!,0 I I� Šl' knU I !-ili LI t.11IJ I\ Ol l\,lk >.1g.1 te ne 1-ttHIJU U111.1nJt\ .\lt opći rt cc ' d 1 u t1Jt:kc1 11 , rcn1c 11 1 n "' nju >1r stoji• ispisana vclikin1 slovin1a: V Z/\. MUSKE: I klasa • 1 din. 30 par:a • II klasa l din. 10 para • Plaća se unaprecl! - Dakle ko in1a jetian 9inar i 30 para tcljse 111ože vozit�,prvon1klaso1n, a ko in1a san10 d1 i deset para ton1 će ostati da se vozi drugo111 klaso1n. Istina, da iz1nedju prve i druge ki _ nen1a nikakve razljke, ali to nije v3žno. Kako ovaj natpis postoji več oko 20 godina, to 1zgl da su i AJnerikanci sa ovoga kopirali svoj čuveni sistcn1 "plati pa nosi", jer se i tu pla unaprid, san10 se ništa ne odnosi. , . , N� novaca nen1an10 od 30 i 10 parn, ali ni to nije važno. Važno je cta iman10 Kastu. N vode ne1na u tin1 tran1vajin1a, iako in1a vodovoda u njin1a. Subot1čani se spren1aju da pat.raže.upravu Državne kovnice novaca i da je zamole da obziron1 na -cine vožnje u ovin1 tran1vajin1a, koJe se već, evo dvadeset godina ne 1ninJaJu. iako .1e natpis već nekoliko·puta prifarban, iskuje novi novac od 30 i 1 O para. Drugi se pak protive ton1u i kažu da će rado platiti i diferenciju naviše do dinara i pedeset para, ali samo da 1zo1ini �rh·ovni uprctvniktih tran1vaja Dr. ing. Kost<} Petrović stin1, da n1u se dade još jcd· 'doktorat, ali c;la se prin1isti za uprav11'ika tran1vajskog saobraćaja u neki drugi grad. Suhotičanin G,Bunjevačlwžackalo", 22. ožujka 1940.) Toranj nijevjerovao ... Zamislite, ovih dana, ovim gradoJ11 •, VrijeQ1epucljivog srav.�ja" prošao je (javno) jedan čovjek sa SVJE'PSKIsretnim osmjehom na licu! Petarda puca europski• ' Magično se približujen10 Europi & erot vijaJno ispoljavanj� veselosti & radosti.ipaK ski osvajan10 ničin1 izazvana 21. stoljeća. sn10 glede toga, u odnosu na druge zeml Sve sn10 n1u, vjerovali· ili ne, bliži. Osvje daleko i u ovin1 rabotama1zaostali. Naime Novi telefonski broj r dočili sn10 to prigodon1 svačin1 izazvane pro ispostavilo se da se to diluvijalna ispoljavan slave (Božića i) Nove godine (i Božića) s je radosti u Europi pred 21. stoljeće Jad , ' ,,žig.a'' je europski bogatin1 i razn1etljivin1 višecijev- samo petarda111a, a kod nas, na.rubu Ewo nin1 & višestrojnin1 palenjen1 petard1 svih pe i u srcu Balkana, i pištoljima, puškama 22-927.'.\ kalibara. Unatoč ton1u što sn10, dakle, do drugin1 ubojitiji111 oružjem. I vrijeme nam bro za takav podvig obučeni, još bolje dakle, pucljivog slavlja protiče n1imu CIVili ·• opren1Jjeni a najbolji u un1ijeću nježnog zacije suvren1enog. baratanja ovin1 čuclninJnapravan1a za dilu- · '. . ( ' Bunje�ka na'rodrta 1>ripovitka ' Jedno mota drugo smota , � Dida Marce i baba Per ka počeli s deset nakisla se, nazebla se, na suncu se nažegla - di bi joj već bijo Ičrajd noktivi, na kraju imali kućicu i tri lanca zen1lje ·'i ona nije bila veseijačica i huncutariji rada. Jeste, da, drago je oj< u žitnicama, al one božije, pa još nadovat va- što je njezin dida igrač na glasu, pa ne bi ni to n1arila što on s banp , .:\ : roši. Nisu' spali na tud zalogaj, zen1ija daje maše, al joj ne n1riši što dida bange i"pobaca tamburašima. . ... \ života, još i sinovi oće poJ11oći, at dida i baba I šta tu sad 1nož bit? IšnGtala: baba ovako.: ka' će ona pcx1 " bOi take krvi da volu ić zazar 9don1. Bog njin1a šivenje, _ a dida taj {lanne ide u nadnicu, onda on mora š njom. dar davo· zdravlja, snaš P0rka se uvertala u niko bi kliknio u birc. ldu tako sokakom, baba naprid dida za njom, pa• šivenje, a bać Marce opet nađe po koju lakšu nadnicu. Baba nije nađe ko će zapitat: n1aJstorica-,n�g j�imala nikoliko žena kod koji je išla po kućan�a, pa - Kud Bog da, bać Marce?. je tan10 dok ne okrpi i posašiva nianje kotnade. Dide pita, baba odgovara: Bilo ctaklemsve tlo·broi lipo kako sa san10 od Boga n1ož poželit, - Ide dida za babo1n da joj n1ota konce. pa bi oni,tekti·sve do groba, san10 da 51ije bilo jedne zvrcke. Nije to Kad će opet dida Marce iz nadnice kući snaš Perka već trče tarn bila ne:volja neg baš štogod dobrog, e, al i1na i dobrog šta se ne Ide za dido111, prati ga s posla ko straža, da nadnica nuz birc srićr dopada svakom: Tuko dida Marce volijo igru i svirku više valda neg prođe i kući dade. I tuteg se nade ko će zapitat: kruva ist. Za mladosti oko njeg se vaćalo kolo, a sad kako zaradi -·Kud Bog da, snaš Perka?! malo novaca već je u bircu di svir<;ljetamburaši. Strese opance,• skoči AJ sad đida odgovara: na astal, bangom 1naše svircin1a, pa kolo sve prede u čarapama. Otac - letebaba za didorn da n1u smota novce. ga maznijo, taki mator igra ko na žici., pa ništom podvikne: Tuko su 111t!'tan1buraši i pisn1u spjvali: - Opančići graščići, na dva prsta kaj'šići, medon1 nan1azani! - Ide dida za babon1, da joj mota konce, A pren1eš udara kontru: ide baba z-a didoroda mu· smota novce. -_Namaži i naše, da se ne poplaše, dok baba ne docte. Kazivao:Pajo Zečević, r. 1888., Subotica Covik bi lago ako bi kazo da snaš Perki nije bilo dika što njezin • Zabilj,žioi obradio: Balint Vujkov dida n1ož nadigrat i n1lade. Od tri sina dva na poljskoj radnji rodila,