U Org 11Izaciji Instituta ,,Ivan
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
· U org�11izaciji Instituta ,,Ivan A11tunović'' Suživot i tolerancija danas Ovogodišnji peti po redu „Razgovor:', ko.ii organizir<1 Institut :,Ivan Antunović" početkon1 siječnja (oko datu1na smrti Ivana Antunovića, začelnika i najznnčajnije osobe u prcproditeljskon1 rndu n1edu bačkim I-Irva tin1a u prošlo1n stoljeću),) održan je na temu ,, Suživot - tolcra1jci1·a".. l roblen1ski okvir koiiJ ovako forn1ulirnnn ten1a otvara više je nego akluaian, prije svega, zbog značajki sadašnjeg vren1ena u kojcn1u netrpeljivost i autizan1 gotovo• suvereno gospod<1re. ru Otvnrajući skup, prcclsjcclnvajući Instituta i\.ndrija se, le! GodiNA Ili. • Buoj" 40 • 1}. sijEčNjA: 1996. • CijENA 2 di NARA vlč. I{opiJović je islaknuo da iako 1!--l:....--------------------�----_....._..____________ r _______ ___ je vrlo teškoo o_ ovoj „širokoj tenJi kratkozbog go vorili", njoj ipc:iktreba i n1ora govoriti RASPUST JE! toga što od ostvnrenja suživota ovisi i naš ' claljni život. On je u svojen1u odličnon1 izla ganju rasvijetlio teološki nauk, uten1eljen na Dbjnvi, o ovin1 problen1in1a. I3u<.lućida teo logija određuje čovjeka kao biće koje se odnosu, ostvaruje prije svega u taj proces odnošenja sa drugin1a n1ora biti, kako uči katolička crk.va, pregnuće zn druge. Ali, kako je čovjek biće slobode, on n1ože unijeti i nered u taj i takav oclnos, te krenuli puten1 protivu drugoga, čiji je cilj razaranje i razdvajanje. pon1lrenja Istodobno, kroz 111ilosne činove i oproštenja on n1ožc ponovno uspostaviti iz vorni sn1isao pravog odnosa za čovjeka. ,,Iako je čin oprosta apsurdan, on jc milosni čin i kao takav je jedino opravcliv'' istaknuo je vlč. Ko pilović, i dodao da je eku-nacnizatn konkretni progrc1111• zn konkretno vrijćn1ečija se bit zrca li u životu sa cJrugin1 i različilin1 čovjekon1 za dobro toga čovjeka. O politiko!oškoj din1cnziji ovoga proble n1a govorio je Bela Tonković, predsjednik / DSl-IV-a, te ukazao na povijesni razvoj re je godine stigao ranije. Ovaj zin1ski i Predah roditeljskih obveza glede skrbi oko (ne)ostvarenja tolerc1ncije i suživota, te nje 'ar Jedva je dočekan. Od svih. Ali, ponaj školovanja djece ćen10 zaobići iz razloga što gove načine razrješenja u g�g-oju društva, s , t �, na _. djece. će n1alo utjecati na stečenu• ranu od velikog osvrton1 današnju situ'aciju,osobito sa sta ( jj pritiska svakodevnog životarenja na ivici111c1 će teret prevelikih obveza n1oći na . jališta interesa hrvntskc znjednice u SRJ. :11� zan1�jeniti igron1 i pokazati da je čov siron1aštva .. Drugi je, pak, koreferent, Alojzijc Stantić t dIista u svoje1nu osnovu hon10 ludens. Učitelji, nastavnici ili profesori neće 111ora govorio o sociološkoj di1nenziji ovih pitanja. t1 ., ti raditi za preniske plaće, koje i pored toga 1~ to će vre111cnon1, kako čovjek stari, Da je razgovor o ovon1e problen1u posta a1�je važiti.) Presija prcvelikog broja neredovito i s vcJikin1 zakašnjenje1n dobijaju. vljen u pravi trenutak pokazao je i veliki inte · 11eJc.a za sun1nj.iv kvalitete, k je.111oraju ?.i� lJ pauzi, najaviju ju čak da će početak clrugog res diskuju kod nazočnih. : � � polugoda početi štrajko111 upozerenja zbog (t. i.) 1 nr s1lu usvaJall, te papagaJsk1 ponavI.1at1, ••,t � će u korist izazova slobode i n1a&ton1 bahatog odnosa države spran1 njih. Bit će to 1l"d ene razbibrige. san10, dakle, n1ali zastoj za, izgleda, vrući 1 Slobodu i igru, dc1kle, , uicnjivat će svaki dan na uštrb svijeta početak. Vjerojatno, za sve. (t. i.) Mir1istar Granić u Beogradu - ng1 i njin1a nan1etnutog ukalupljenja. 1 Novi korak k normalizaciji Potpredsjednik hrvatske Vlade i n1inistar Snjegovi vanjskih poslova dr. Mnte Granić, boravio je l�. u srijedu u jednodnevnon1 radnon1 posjetu u z stepsku na, ovogodišnji snjegovi prekrili su s e Kao ga ' L jI nan1 šaš i pon1alo,ružmari :' Beogradu, gdje je prin1io jugoslavenski l asti dah sna što svojim velom prekriva hod, trk, pokret. Kao što 1mć, a zima JC noć ! '<- 1e, . • I n1inislar vanjskih poslova l\1ilan l\1iltitinoYić, j sve boje pretvara u sjenu; granican1a oquz1111a čvrstoću daruJe nen11r. te predsjednik Srbije Slobodan Milošević. U '"1,jegovi. .. · i J su otvore11in1 i konstruktivnin1 razgovorin1a o ekrili su kcv, 111astilo i kruh koji111 se hranile ptice. Prekrili su znoj i zan1rzli krik u nekoliko značajnih ten1a, koje zbog posljedi i .1�1. ca r<1ta opterećuju odnose ove dvije bivše gdj čestica pijeska, gline i ilovače, prepoznajemo I n!1 c U toplim porari1a zemlje, između jugoslavenske republike, oni su nastavili tSil što trčeći vren1eno1n donosi ·vijest i pitanje, odgovor i zaborav. Izazvana dJelon1 i li značajan i prijeko potreban proces norn1nli kl:će riječ. Može i drughn slijedon1? • zacije n1cdusobnih odnosa. Svakako je za Jn1a prct hodi proljeću, ali plodovi jeseni zaprctani su u zin1skin1 gronan1a drveća. pozdraviti i ovnj korak, te poželjeti c:Inse za �jcgovi. I Ne/a Skerulcrović početi proces n1ircnjn i približavnnja iz111edu zkvh.org.rslln,atskc i SRJ ubrzano nastavi. (lj. k.) ŽJ(; 40- 2 13. siječnja 1996. 11 U,nje!)·fo uvodnika �17:n1a, korcniton1 izn1eno1n ideologije i po nika: ,,Treba li se plašiti Ncmaca? • ,, Strah? llt1čkc n1oći. Nikada. Strepnje za buclućnost Nen1ačke? Odgovornost za Postoj, jedna zajcclničkci tačka sa situaci- Uv_ck! Uz dva uslova: da 1h proživljavamo jon: u st�roj Jugoslaviji. Posle objavlJivanja so�1clarno sa Nemci1na koji in1aju iste takve razumevanje prošlosti 1110.1c kn_pge „Zločin i pan1ćcnjc" clobio sa 111, brige i da in1 priznan10 pravo na nJihove _ n1eđu pisn1in1a sklonin1 kritikovanju, jedno strepn Je u pogledu budućnosti francuske'"• • Mogu li franc11sko-nemački odnosi .,, poslužiti 1it1andi od katol!čkog sveštenika, a drugo od pravo Sta bi se dalo preneti u Kigali? slavnog srpskog sveštenika. Obojica su n1i kao 1>rethodno iskustvo To je na učesnicin1a sukoba da odgov . prebacivali da nisam dovoljno oovorio o ore ao uvod u najavljerio prik zivanje• poje Ja naprosto 1nogu da ponudim samo . 1:- 51 zločinilna koje je druga strana počinila nad slcice dinth ogleda na stranica,na „Ziga" prezenti ideja: zajednica1na kojin1a su pripadali. Odoovo-o ran ih na, kraje,n. godine održanoj, r10. san1 1m,. sa nešto žustrine, da bi mir 1. Odbijanje čisto naci?nalne din1enzije • konferencije ,,Sukobi i po,nirenja", odlučili • roteklog su k ba moglo b1 odgovarali odbi �ogao da postoji ( a to je bilo pre nego što p . � s,no se za ovaj lcratki esej Alfreda Grossera, J3nju da se uzas svodi na „plen1enski" .1ek rv ponovo prolivena ... ) jedino ukoliko bi su �oji je objavljenu 128. broju „Republi/ce• ", iz se svaki od njih pobrinuo da njeoova vlastita kob. Utoliko pre što su žrtve, Hutu, bil Jednostavnog razloga što na,n iskustva ,ni pogl ito ljudi koji su odbili etničku simpli zajednica postane svesna zloči�a koji su u �: renja d,ugih naroda ,nogu poslužiti kao do njena ime bili naneseni onoj drugoj. Tu do fik�CJJU (baš k�o �to su tokon1 Alžirskograt, bar pri1njer za naša vlastita,• koje na,n lazi1no u dodir sa prvom posebnošću prvih oni slobodoumni, popustljivi i bratski na predstoji. Jer, nakon nekoliko godina francusko-ne1načkih nastojanja već sutra stroje11i na obema stranan1a bili ubijani O< urušavanja i u lo-viprekinutih. odnosa ,neđu, dan po završetku rata. Nen1ački učesnici strane „tvrdih" na jednoj i na drugoj strani\ nekada bratslam, južnoslavenski,n narodi susreta bili su dužni da po povratku pričaju 2. Prošlost valja upoznati i za nju preuzei ma dolazi vrije,ne njiJiovog innirenja. Inače, . načele kod kuće koliko su Francuzi bili propatili, o_d�ov.ornost. Polazeći od jednog Alfred Gr?sser je Franko-Nije,nac, a poslije dok su Francuzi bili dužni da svojoj sredini �1njen1ca. da se pripadalo grupi žrtava, ili ct Dntgo sv;etskog rata je radio n.a uspostavi, Je čovek 1 sam bio žrtva (mučenja ili ubijanj predoče ka�e su bile nemačke noći pod posredovanju te vraćanju povjerenja u odno porodice) nikako ga ne opravdava da i sar. ?on1bama 1 sudbina n1iliona poginulih sa se iz,neđu Francuza i Nijem.aca. Ovaj je tekst ostan krvnik (slučaj Eriha Honeken istoka, od kojih su stotine hiljada stradale u � � kao P ilog bio pročitan na jedno,n skupu u zrtve H1tle a pa potom krvnika vlastitog na !� put . N radi se ni u kojen1 slučaju o „ko � KigalLJZl (Ruanda) u listopadu 1994. Nakon � � roda, slučaj francuskih oficira mučenih ka lekt1vnoJ krivici", niti o uvaljivanju bilo kak pažljivog čitanja, stječe se doja,n da to ne vo gre a n sl dnicin1a. Radi se o teretu koji pripadnika otpora, a potom odgovornih z ,nora ići tako teško... � � � � val.1a zaJedn1čk1 podneti. A to je od strane n1učenje u Alžiru ). Pita je se ne postavlja prvi put. Valjalo je 3. Valja dobro utuviti da „kolektivn � Ne1nač�e učinjeno više nego odbilo koje dru da na njega odgovaran1 u Jerusalimu počev pa1nćenje" nije nikakva očitovana datos ge zenliJe._ Još koliko prošlog prvog jula, novi od sedamdesetih. Tokom jednog preda ono se prenosi, usva ja. U pravo preko obn �redsedn1k Republike, Roman Hercog izjavio vačkog boravka u Tokiju bio sam pitan od zovanja i glasila. Otud je i krajnje važno c 3e: ,,Istorijs�a jedinstvenost užasa Aušvica nije studenata, štan1pe i industrijalaca kako bi s ošl st iznosi u školi, na radiju, na teh p vcx:1prepir kama za istoričare, nego predsta � P.� ? Japan mogao da uspostavi analogne veze sa � vlja odgovornost i obavezu za sve". Druoa VIZIJI. N1 u kojem slučaju se ne radi da i Korejom, ili sa Kinom. Konačno, dovedena važna posebnost leži u tome da osnov franc� zaboravi prošli užas, pretrpljeni užas. Alii do samog dna užasa i očaja, da li je bu sko-n n a og približavanja nije bio nacio radi o tome da se ne uopštava, da se odup1 dućnost odnosa Hrvata i Srba manje bez � � �� po nalnoj 11111 JI. Uputno je ovde navesti prvu uopštavanjima. Bilo je Tutsi zločinaca bi nadna i obeznadu juća ukoliko se· čovek rečenicu Preambule francuskog Ustava iz .