VJESNIK Franjevačke Provincije Sv

VJESNIK Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri

GOD. XLXVII. BR. 1 ZADAR travanj 2015.

S a d r ž a j

PROVINCIJALOVA UVODNA RIJEČ - “BUDITE SVETI !” 3 PAPINA PORUKA SUDIONICIMA NACIONALNOGA SUSRETA U BISTRIČKOM SVETIŠTU 7 PORUKA PAPE FRANJE ZA 30. SVJETSKI DAN MLADIH 2015. 8 MOLITVA ZA USPJEH GENERALNOG KAPITULA 2015. 13 GENERALNI KAPITUL REDA 15 ZAPISNIK 10. SJEDNICE UPRAVE 15 SUSRET ANIMATORA ZA PASTORAL DUHOVNIH ZVANJA 17 IX. NACIONALNI TEČAJ ZA DUHOVNE ASISTENTE FRANJEVAČKOGA SVJETOVNOG REDA I FRANJEVAČKE MLADEŽI 18 NAJAVA DOGAĐAJA U PROVINCIJI 20 SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE DOBRIMA U USTANOVAMA POSVEĆENOG ŽIVOTA I DRUŽBAMA APOSTOLSKOG ŽIVOTA 21 NACIONALNI SUSRET REDOVNICA, REDOVNIKA I BOGU POSVEĆENIH OSOBA U MARIJI BISTRICI 33

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 1 BDJENJE U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI PRIGODOM NACIONALNOG SUSRETA HRVATSKIH REDOVNICA I REDOVNIKA 38 ODRŽANO PLENARNO ZASJEDANJE VIJEĆA FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA 41 ALMA DEL ALMA CROATA – DUŠO DUŠE HRVATSKE 42 OTVORENA SOCIJALNA SAMOPOSLUGA U ZADRU 43 ZADAR – VOŠTARNICA: PRIMANJE U FRAMU 45 OSMIJEH SKROMNOG FRATRA 46 SUSRET MLAĐE BRAĆE NA HVARU 47 PAPA IMENOVAO FRA IVICU PETANJKA ZA NOVOG KRČKOG BISKUPA 49 MONS. IVICA PETANJAK ZAREĐEN ZA KRČKOG BISKUPA 50 PREMINUO PETAR FRA JOZO PEJIĆ 57 POSTANAK I RAZVITAK FRANJEVAČKE PROVINCIJE U DUBROVNIKU 58 PRATITI DRUGOGA - DUHOVNO VODSTVO (I. DIO) 60 VELIKI PETAK 64 “BALDO ZLOVEČERA - NA GUMNU ZLA” 67 OBLJETNICE NAŠE BRAĆE 75 BOG NIJE SLUČAJNO DOBAR 76

Na koricama:

Prednja strana: SZ prorok, Samostanska riznica - Sveti Frane, Zadar Stražnja strana: SZ prorok, Samostanska riznica - Sveti Frane, Zadar

Izdaje: Franjevački provincijalat sv. Jeronima u Zadru, Trg sv.Frane 1 Glavni i odgovorni urednik: fra Andrija Bilokapić, provincijalni ministar Prijelom: fra Tomislav Šanko, tajnik Provincije Lektura: Zvjezdana Rados e-mail: [email protected] Mrežna stranica: www.ofm-sv-jeronim.hr Tisak: denona

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 2 Provincijalova uvodna riječ

BUDITE SVETI ! Draga braćo, Gospodin vam dao mir. glasi: „Budite sveti jer sam ja svet“ (Lev 11, 45; 1. Pt 1, 15-16). Prva prošnja Očenaša Isusov čas – njegovu i našu Pashu, svet- glasi: „ Oče… sveti se ime tvoje“. U svom kujemo u godini koju je papa Franjo času Otkupitelj moli: Oče sveti „posveti ih proglasio Godinom posvećenoga života. u istini… za njih posvećujem samog sebe Papina je nakana da odlučnije i hrabrije da i oni budu posvećeni u istini.” (Iv 17, budemo svjedoci Evanđelja; da po nama 17- 9). O tom dijelu Otkupiteljeve molitve ovaj svijet bude oživljen i obasjan svjet- sv. Augustin kaže: „U sebi posvećujem lom radosti. Svojim smo se zavjetima njih kao što su oni ja, jer i oni su ja po je- obvezali: „obdržavati sveto Evanđelje dinstvu što ga imaju sa mnom“. Odatle je Gospodina našega“. Možemo to drugim posve razumljivo da Drugi vatikanski sa- riječima reći: postojati po uzoru na Isusa bor sve Kristove vjernike potiče na sveto- Krista. Time pripadamo Bogu; nismo st. U LG čitamo: Crkva je, po nauku vjere ničiji. Sv. Augustin kaže: „Nije pravo da trajno sveta „jer je Krist, sin Božji, koji se sveti, o kojima je tako govorio, pripadaju s Ocem i Duhom slavi kao 'jedini Svet', kome drugome osim onome koji ih je ljubio Crkvu kao svoju zaručnicu i dao stvorio i posvetio“. Za to je potrebno sva- samoga sebe za nju da je posveti“ (br.39). kodnevno donositi hrabre odluke koje Koji sadržaj i koje značenje nosi zapo- su u skladu sa svetim Evanđeljem. Papa vijed: „budite sveti…“ i Gospodinova Ivan Pavao II. uči: „Prvenstvo koje se daje molitva: „posveti ih…“? Doslovno pre- Bogu daje puni smisao i radost ljudskim vedena, židovska riječ „qodeš“ znači: životima, jer su muškarci i žene stvoreni odvojen, odijeljen, drukčiji. Na hrvatski za Boga i njihova su srca nemirna dok ne jezik tu riječ redovito prevodimo: svet. otpočinu u njemu“ (VC 27). Sveti je Božje ime; pripada u njegovu bit- nu označnicu i naš poklad vjere. Zacijelo Svet – posvećen najbolje izriče Božje božanstvo. Ipak, U bogoslužju Crkve, u kojemu smijemo sadržaj te riječi uvijek ostaje neizreciv, sudjelovati, često su nam na ustima riječi drukčiji, onostran. Kakav bi to bio Sveti koje u korijenu imaju glagol (po)svetiti. kojega bismo mogli „zatvoriti“ u naše Starozavjetna i novozavjetna zapovijed izričaje i naše poimanje?

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 3 Provincijalova uvodna riječ

Svetost je smisao svega stvorenoga. Ono postaje dionikom svetosti jedino Svetoga. što je za književnost, likovnu umjetnost On može tijek vremena – šest dana pret- i filozofiju lijepo, dobro, smisleno, to je varati u posvećeni dan. Drugim riječima, za Bibliju svetost. Već na prvim strani- čovjek je obdaren moću da vrijeme pret- cama Biblije čitamo: „I sedmoga dana vara u sveti čin dobrote i ljubavi, a Bog Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu je Sveti; dobrota i ljubav. Tako vrijeme u sedmi dan od svega djela koje učini. I biva pretvoreno u vječnost. Time je čovjek blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u uzdignut na najvišu razinu postojanja; taj dan počinu od svega djela svoga koje spoznaje svoj cilj i smisao stvorenosti. Vr- učini.”(Post 2, 2-3). Zapažamo da je Bog ijeme stvaranja biva posvećeno time što najprije posvetio vrijeme – sedmi dan – u čovjek u danu posvećenu Gospodinu ulazi kojem se događa nova zbiljnost između u otajstvo susreta i razmjene s Bogom. Stvoritelja i stvorenoga. Blagoslov Kao što susret s dragom osobom čovjeka stvorenja i njegovo posvećenje čine vr- čini sretnim, slično u susretu sa Svetim hunac i smisao svega stvorenoga. Sedmi bivamo dotaknuti Njegovom svetošću, dan nije dan pukoga odmora. To je dan te ulazimo u njegov svijet. Stvaranje ima nove zauzetosti i novoga odnosa Stvori- svoj izvor i smisao u dočetku posvećenja. telja i njegova stvorenja. Blagoslovom i Stvoritelj je najprije vidio svoje djelo bla- posvećenjem stvoreno biva obdareno no- goslovljeno i posvećeno. To je razlog vom Stvoriteljevom zbiljnošću. Čovjek početka stvaranja.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 4 Provincijalova uvodna riječ

Molite: Oče, „sveti se ime tvoje…“ Božje “sveti” želi čovjeku vratiti njegovo dostojanstvo, obnoviti sličnost s Bogom. Molitva je put posvećenja. Gospodinova “Molimo i tražimo da mi koji smo na je zapovijed da molimo: Oče, „sveti se krštenju posvećeni ustrajemo u onom što ime tvoje“. Također zapovijeda: budite smo počeli biti.” (Sv. Ciprijan). Budući savršeni i milosrdni kao vaš Otac neda je kršćanin primio od Božje punine, beski (Usp. Mt 5, 48; Lk 6, 36). Svetost, on moli da ljudi vide njegova dobra djela savršenost i milosrđe izviru iz i uviru u i da slave Oca koji je na nebesima (usp. Jednoga i Istoga. Ovdje je riječ o zapo- Mt 5,16). Posvećeni čovjek zrcali Božju vijedi koja je vrh svakoga čovjekova do- svetost, posvećuje druge otkrivajući im bra. Zapovijed zahtijeva posluh vjere svetost Svetoga. Pomaže da njome budu Bogu. Ovdje nije riječ o posluhu nekom zahvaćeni. Tako biva otkriveno novoza- ljudskom propisu. Riječ je o zapovijedi vjetno Božje ime: Sveti Otac. ljubavi koja čovjeka usmjerava njeg- Vjeran Evanđelju, sv. Franjo moli: Oče, ovu vrhovnom cilju; osposobljava ga da “sveti se ime tvoje: jasno neka je u nama dosegne zbiljnost Svetoga. U dodir sa znanje o tebi, kako bismo spoznali kolika Svetim čovjek dolazi osluhom i posluhom je širina tvojih dobročinstava, duljina tvo- Riječi; odnosno darom objave i vjere. Poti- jih obećanja, visina veličanstva i dubina caj uvijek dolazi od Boga. On nas poziva, tvojih sudova”. odnosno zahtijeva da u baštinu primimo O svetosti Svetoga molitelj još nema jasno dioništvo u otajstvu Njega samoga. Sveti znanje niti spoznaju. Očeva dobročinstva se prigiba nad grešna i nemoćna da ga još nisu dovoljno uočena niti obećanja očisti, osnaži i u svoju zbilju prigrli. u potpunosti otkrivena. Čovjek još nije Nemoguće je točno izreći koji sadržaj upoznao Očevu svetost u punom sjaju. nosi Božja svetost. “Svetost je srž Božjega Molitelj moli da se Sveti očituje na licu bitka. Ona je isto što i Božje božanstvo” kršćanina, kršćanske zajednice, našega (fra Marijan M.). Postaje osobito prisutna franjevačkoga bratstva. Najbolji tumači i vidljiva u Isusu Kristu koji je pojavak Isusova Evanđelja jesu oni na čijim se Očeve svetosti. licima zrcali Sveti; koji ophode s Bogom Prva prošnja Očenaša glasi; „Sveti se ime i s njegovim stvorenjima kako to odgo- tvoje.“ Ovu nam želju Isus stavlja u usta. vara Božjoj zbiljnosti pokazanoj u Sinu “Već od prve prošnje našemu Ocu uronjeni Čovječjem. smo u najdublju tajnu njegova Božanstva i u dramu spasenja čovječanstva” (KKC „Posveti ih … da budu posvećeni“ 2807). Mi Božjoj svetosti ništa ne možemo nadodati. Ona je u sebi puna. Učeći nas Umirući Sin Čovječji moli: Oče, „posveti moliti, Učitelj želi da primimo od Božje ih u istini… I za njih posvećujem samog svetosti, pa postanemo njeni dionici, “da sebe da i oni budu posvećeni u istini“ (Iv budemo sveti i neporočni pred njim u 17, 17. 19). Dakle, sadržaj Isusove molitve ljubavi” (usp. Ef 1,4-9). i smisao njegove žrtve jest posvećenje Čovjek, stvoren “na sliku Božju” (usp. čovjeka. On odlučno zahtijeva: „Oče, Post 1,27), nosi u sebi otisak Božje sve- hoću da i oni koje si mi dao budu gdje tosti. No, grijehom je ta bitna značajka sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju čovjeka narušena. Prošnja da se ime moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 5 Provincijalova uvodna riječ

ljubio prije postanka svijeta“ (Iv 17. 24). čini biti i drugačije djelovati. To je znak U svom času muke Gospodin moli da oni uzajamnosti Boga i njegovih sljedbenika. kojemu je Otac dao budu u svijetu Očeve Tu istinu Umirući i Uskrsli divno izriče u slave; da budu jedno sa Svetom Trojicom svome molitvenom času: „Sveti Oče…I i po uzoru zbiljnosti na Svetu Trojicu. Iz njima sam očitovao tvoje ime, i još ću najdublje intime duše umirućega Gospo- očitovati, da ljubav kojom si ti mene lju- dina izlazi molitva: Sveti Oče hoću „da svi bio bude u njima – i ja u njima“ (Iv 17, budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u 26). Kršćanin je posvećen Božjim darom tebi, neka i oni u nama budu“ (Iv 17, 21). i svojom otvorenošću Duhu Svetom koji Biti posvećen u istini za koju Gospodin prebiva u njemu. Apostol Pavao za sebe moli u svojoj oporučnoj molitvi znači kaže da je on „posvećen Duhom Svetim“ postojati iz Božje svetosti i Njegove istine. (Rim 15, 16). Otkupiteljevu istinu možemo sažeti u Draga braćo, Božja milost je posvetila riječ: Od Oca dolazim i k Ocu idem (usp. naš početak. Ona može učiniti da na- Iv 8, 14. 14, 2-3. 17, 11). Samo onaj koji Jest predujemo u svetosti. U ovoj Godini zna odakle dolazi i kamo ide. Čovjek to posvećenoga života, u ovo jako vrijeme ne zna. Zato mu je potrebna objava. Samo Pedesetnice, molimo jedni za druge Oca Sveti zna zašto je čovjeka stvorio i što s svakoga posvećenja: „…neka vam dadne njim namjerava. On ga želi udomiti u sve- po bogatstvu Slave svoje ojačati se po tosti i zajedništvu sa sobom. Želi da ljudi Duhu njegovu u snazi za unutrašnjeg spoznaju ljubav kojom je Sin ljubljen, te čovjeka da po vjeri Krist prebiva u srcima „da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, vašim te u ljubavi ukorijenjeni i utemelje- da i oni budu sa mnom“ (Iv 17, 24). ni mognete shvatiti sa svima svetima što Bezuvjetna čovjekova ljubljenost, poka- je Duljina i Širina i Visina i Dubina te zana Isusovom žrtvom, čini umjesnom spoznati nadspoznatljivu ljubav Kristovu zapovijed: „Budite sveti“. Odbaciti tu zada se ispunite do sve Punine Božje“ (Ef 3, povijed znači odreći se, zapravo, jedinoga 16-19). svoga Dobra, što čovjeka ostavlja nesret- Svima želim blagoslov i dioništvo u sve- nim očajnikom. Otvorenost Svetom uvodi tosti Svetog i uskrsloga Gospodina. vjernika u doticaj s Bogom i njegovim osobnim posvećenjem. Sveti se najsnažnije očituje u Sinu Čovječjemu koji s ljudima fra Andrija Bilokapić, pm ophodi na nečuven način. On svoje sljed- benike čini dionicima svoje božanske zbilje; otkriva im ono najbolje što jesu i omogućuje da postanu ono najbolje što mogu postati. Duh Posvetitelj kršćanina čini sudionikom same svetosti Svetoga. To je velebni dar Božji, ali i zadatak koji u punini tek treba biti dohvaćen. Svetost kršćanina nije plod njegovih zasluga i moralnih nastojanja. Ona je znak otvorenosti onome koji Jest i prihvaćeni dar. Sveti posvećenoga sada Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 6 Papina poruka

PAPINA PORUKA SUDIONICIMA NACIONALNOGA SUSRETA U BISTRIČKOM SVETIŠTU

Pozdrav apostolskoga nuncija Alessan- zajedništvu'. Zajedništvo među braćom dra D'Errica u tijeku slavlja u Mariji Bis- i sestrama Rimskom je prvosvećeniku trici, 14. ožujka 2015. duboko u srcu, zato poručuje: (...) Budite Kao Papin Predstavnik, drago mi je da muškarci i žene zajedništva, odvažite se mogu sudjelovati na ovom svečanom mo- biti prisutnima ondje gdje postoje razlike litvenom susretu u Godini posvećenog i napetosti, budite vidljivi znak prisut- života, na kojem su se u ovom glaso- nosti Duha Svetoga koji ulijeva u srca vitom marijanskom nacionalnom svetištu veliku ljubav da svi budemo jedno" (usp. okupili biskupi, redovnici, redovnice, Apostolsko pismo svim posvećenim oso- svećenici i narod Božji. bama, 2). Poglavari Svete Stolice zadužili su me da Sveti Otac od svega srca želi da ovo slav- izrazim veliko poštovanje ovoj inicijativi lje bude prilika za obnovu zanosa i ljuba- i svemu onom što je organizirano za slav- vi za Krista, kako bi sve Bogu posvećene lje ovog važnog crkvenog događaja. osobe s nadahnućem Duha Svetoga Sveti Otac molitvom prati ovo slavlje i mogle živjeti vlastitu karizmu na Božju kao znak posebne blizine, želio je pos- slavu i dobro bližnjih. lati poruku, naslovljenu na preuzvišenog Zazivajući na sve majčinski zagovor mons. Matu Uzinića, predsjednika Vijeća Blažene Djevice Marije, Vrhovni svećenik HBK za ustanove posvećenog života i traži da ustrajete u molitvi za Njegovo družbe apostolskog života. služenje sveopćoj Crkvi te rado udjeljuje Čast mi je prenijeti poruku Svetog Oca: poseban apostolski blagoslov predsje- datelju misnoga slavlja uzoritom kardi- "Preuzvišeni gospodine, prigodom Na- nalu Josipu Bozaniću, Vama, preuzvišeni, cionalnog susreta redovnika, redovni- braći biskupima, svim redovnicima, re- ca i Bogu posvećenih laika u Godini dovnicama i Bogu posvećenim laicima, posvećenog života, Njegova Svetost Papa kao i svima prisutnima. Franjo u duhu se pridružuje zahvalnosti U svoje se osobno ime pridružujem mo- Bogu za sve darove udijeljene po braći i litvama te Vas, uz osobito poštovanje, sestrama koji predano i vjerno služe sve- srdačno pozdravljam." toj Crkvi Božjoj. U ovoj Godini posvećenog života, Rim- Poruku je potpisao Papin državni tajnik ski biskup poziva da "živimo našu kardinal Pietro Parolin sadašnjost s velikom ljubavlju. Zahvalno sjećanje na prošlost potiče nas, u pom- nom osluškivanju onoga što Duh Sveti danas govori Crkvi, na sve savršeniji način ostvarivati temeljne aspekte našega posvećenog života. (...) Živjeti sadašnjost s ljubavlju znači postati 'prekaljeni u

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 7 Papina poruka mladima

"BLAGO ČISTIMA SRCEM: ONI ĆE BOGA GLEDATI!" (MT 5, 8) Poruka pape Franje za 30. svjetski dan mladih 2015. Dragi mladi, dom i sa samim sobom. Slobodni pristup Bogu, njegovoj intimi i gledanju bio nastavljamo naše duhovno hodočašće je prisutan u Božjem planu za nas od prema Krakovu, gdje će se u srpnju 2016. samih početaka; njegovo božansko svje- održati idući Svjetski dan mladih. Odlučili tlo proželo je sve ljudske odnose istinom smo na tome putu voditi se blaženstvima. i jasnoćom. U tome stanju izvorne čistoće Prošle godine smo razmišljali o blaženstvu nisu postojale maske, varke, razlozi da se siromašnih duhom, uključenom u širi jedni skrivaju od drugih. Sve je bilo jasno kontekst "govora na gori". Zajedno smo i čisto. otkrili revolucionarni značaj blaženstava Kad su Adam i Eva podlegli napas- i Isusov snažni poziv da se hrabro upus- ti i prekinuli taj odnos povjerljivog timo u avanturu potrage za srećom. zajedništva s Bogom, grijeh je ušao u Ove godine ćemo razmišljati o šestom ljudsku povijest (usp. Post 3). Posljedice blaženstvu: "Blago čistima srcem: oni će su odmah bile vidljive također u njihovim Boga gledati!" (Mt 5, 8). odnosima s njima samima, u njihovu međusobnom odnosu kao i u odnosu s 1. Želja za srećom prirodom. A kako su samo dramatične te posljedice! Izvorna čistoća je okaljana. Izraz blaženi odnosno sretni javlja se Od tog trenutka nije više moguć izravni devet puta u ovoj prvoj velikoj Isusovoj pristup Božjoj nazočnosti. Javlja se težnja propovijedi (usp. Mt 5, 1-12). To je kao za skrivanjem, muškarac i žena moraju refren koji nas podsjeća na Gospodinov sakriti svoju golotinju. Lišeni svjetla koje poziv da zajedno s njim kročimo putem dolazi od gledanja Gospodina, promatra- koji, unatoč svim izazovima, je put koji ju stvarnost koja ih okružuje na izobličen, vodi do istinske sreće. kratkovidan način. Unutarnji "kompas" Da, dragi mladi, potraga za srećom je koji ih je vodio u traženju sreće gubi svoje zajednička svim ljudima svih vremena uporište, a zamamnost moći, bogatstva, i svih životnih dobi. Bog je stavio u srce blaga i želje za užitkom pod svaku cijenu svakog muškarca i svake žene nezatom- ih je dovela do ponora tuge i tjeskobe. ljivu želju za srećom i ispunjenjem. Zar ne U psalmima nalazimo vapaj kojeg čovjek osjećate da su vaša srca nemirna i nepre- upućuje Bogu iz dubine duše: "Tko će stano tragaju za dobrom koje može utažiti nam pokazati sreću? Obasjaj nas, Jahve, njihovu žeđ za beskonačnim? svjetlom svoga lica!" (Ps 4,7). Na čovjekov Prva poglavlja Knjige Postanka nam po- vapaj Bog, u svojoj beskrajnoj dobroti, od- kazuju divno blaženstvo na koje smo govara tako da šalje svojega Sina. U Kristu pozvani. Ono se sastoji u savršenom Bog dobiva ljudsko lice. Svojim utjelov- zajedništvu s Bogom, s drugima, s priro- ljenjem, životom, smrću i uskrsnućem Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br.1, travanj 2015. 8 Papina poruka mladima

on nas otkupljuje od grijeha i otvara nam 2. Blago čistima srcem nove, do tada nezamislive obzore. I tako, u Kristu, dragi mladi, nalazi se Pokušajmo sada dublje shvatiti kako je to puno ispunjenje vaših snova o dobroti blaženstvo duboko povezano sa čistoćom i sreći. Samo on može zadovoljiti vaša srca. Prije svega, moramo razumjeti bibli- očekivanja, koja su često iznevjerena jsko značenje riječi srce. Za hebrejsku kul- lažnim svjetovnim obećanjima. Kao što je turu srce je središte čovjekovih osjećajâ, rekao sveti Ivan Pavao II.: "On je ljepota mislî i namjerâ. Budući da nas Biblija uči koja vas tako privlači; on je onaj koji vas da Bog ne gleda ono izvanjsko, već srce izaziva onom žeđi za radikalnošću koja (usp. 1 Sam 16, 7), možemo također reći vam ne dopušta da pristajete na kompro- da iz srca možemo vidjeti Boga. To je zato mis; on je taj koji vas poziva da skinete sa što je u srcu zgusnuto ljudsko biće u svom sebe maske koje život čine lažnim; on je totalitetu kao jedinstvo tijela i duše, u nje- taj koji čita u vašim srcima prave izbore govoj sposobnosti da ljubi i bude ljublje- koje bi drugi htjeli ugušiti. Isus je taj koji no. budi u vama želju da učinite nešto veliko Što se pak tiče definicije izraza čist, grčka od svojega života" (Molitveno bdjenje u riječ koju koristi evanđelist Matej je katha- Tor Vergati, 19. kolovoza 2000.: Insegna- ros i u osnovi znači čist, jasan, lišen onoga menti XXIII/2, [2000], 212). što bi moglo okaljati. U Evanđelju vidimo da Isus odbacuje određeno shvaćanje rit- ualne čistoće vezane uz izvanjske čine, koje zabranjuje svaki doticaj sa stvarima i oso- Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 9 Papina poruka mladima

bama (uključujući gubavce i strance), koje se taj osjećaj, čovjek postaje nerazumljiva se smatra nečistima. Farizejima koji, kao zagonetka, jer upravo spoznaja i svijest i mnogi Židovi toga doba, nisu jeli ništa da nas Bog bezuvjetno ljubi daje smis- prije obrednog pranja i koji su obdržavali ao našim životima. Sjećate li se Isusova mnoge običaje vezane uz pranje pre- razgovora s bogatim mladićem (Mk 10, dmeta, Isus kategorički poručuje: "Ništa 17-22)? Evanđelist Marko primjećuje da što izvana ulazi u čovjeka ne može ga ga Gospodin pogleda i zavoli (usp. r. 21), onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi – to ga te ga pozva da ga slijedi i tako pronađe onečišćuje. Ta iznutra, iz srca čovječjega, pravo bogatstvo. Želim vam, dragi mladi, izlaze zle namisli, bludništva, krađe, da vas taj Kristov pogled pun ljubavi pra- ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, ti kroz čitav život. prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, Mladost je životno doba u kojem se jav- uznositost, bezumlje" (Mk 7, 15.21-22). lja veliko afektivno bogatstvo prisutno U čemu se dakle sastoji sreća koja izvire u vašim srcima, duboka želja za istins- iz čistoga srca? Iz Isusova popisa zala koje kom, lijepom i velikom ljubavlju. Koliko čovjeka čine nečistim vidimo da je to pi- je snage u toj sposobnosti da se ljubi i tanje povezano prije svega s područjem da se bude ljubljen! Ne dopustite da ta naših odnosa. Svaki od nas mora naučiti dragocjena vrijednost bude patvorena, prepoznati ono što može "onečistiti" uništena ili izobličena. To se događa onda njegovo srce, oblikovati ispravnu i os- kada u naše odnose prodre instrumen- jetljivu savjest, tako da ona bude spo- talizacija bližnjih za svoje sebične ciljeve, sobna "razabirati što je volja Božja, što li ponekad kao puki predmet užitka. Srce je dobro, Bogu milo, savršeno" (Rim 12, ostaje ranjeno i tužno nakon tih nega- 2). Ako moramo pokazati zdravu brigu tivnih iskustava. Molim vas, ne bojte se za očuvanje stvorenog svijeta, za čistoću prave ljubavi, one kojoj nas Isus uči a zraka, vode i hrane, koliko više trebamo koju sveti Pavao ovako opisuje: "Ljubav očuvati čistoću onoga što je najdragocje- je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne nije od svega: našeg srca i naših odnosa. zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima Ova "ljudska ekologija" će nam pomoći se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije udisati čisti zrak koji dolazi iz ljepote, isti- razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nske ljubavi i svetosti. nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, Jednom sam vam prigodom postavio pi- sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. tanje: "Gdje vam je blago? Na kojem blagu Ljubav nikad ne prestaje" (1 Kor 13, 4-8). vam počiva srce?" (usp. Intervju s mlad- Pozivajući vas da ponovno otkrijete lje- ima iz Belgije, 31. ožujka 2014. godine). potu čovjekova poziva na ljubav, potičem Naša srca se mogu privezati uz istinita vas da se pobunite protiv raširene težnje ili lažna bogatstva, mogu naći pravi od- banaliziranja ljubavi, posebno kada se mor ili se uspavati, postati lijena i zapasti pokušava svesti isključivo na aspekt spol- u mrtvilo. Najdragocjenije dobro koje nosti, lišavajući je tako bitnih karakteristi- možemo imati u životu je naš odnos s ka ljepote, zajedništva, vjernosti i odgov- Bogom. Jeste li uvjereni u to? Znate li da ornosti. Dragi mladi "u kulturi prolaznog, ste u Božjim očima od neprocjenjive vrije- relativnog, mnogi propovijedaju da je dnosti? Znate li da vas on voli i prihvaća važno 'uživati' trenutak, da se ne vrijedi bezuvjetno, takve kakvi jeste? Izgubi li vezati za čitav život, donositi konačne Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 10 Papina poruka mladima

odluke, 'zauvijek', jer se ne zna što donosi svoje učenike i učinio čudo čudesnog ri- sutra. Ja, naprotiv, od vas tražim da bu- bolova, Šimun Petar pade do njegovih dete revolucionari, da idete protiv struje. nogu govoreći: "Idi od mene! Grešan sam Molim vas da se u tome pobunite protiv čovjek, Gospodine!" (Lk 5, 8). Odgovor te kulture prolaznog, koja, u osnovi, sma- je neočekivan: "Ne boj se! Odsada ćeš lo- tra da niste kadri preuzeti na sebe odgo- viti ljude!" (r. 10). A kada ga je jedan od vornost, da niste u stanju istinski voljeti. učenika tražio: "Gospodine, pokaži nam Imam povjerenje u vas, mladi, i molim za Oca i dosta nam je!", Učitelj je odgovorio: vas. Imajte hrabrosti 'ići protiv struje'. I "Tko je vidio mene, vidio je i Oca" (Iv 14, imajte hrabrosti također biti sretni" (Sus- 8-9). ret s volonterima SDM u Riju, 28. srpnja Gospodinov poziv na susret s njim je 2013.). upućen dakle svakom od vas, u kojem god Vi ste, mladi, izvrsni istraživači! Ako mjestu i situaciji da se nalazili. Dovoljno se upustite u otkrivanje bogatog učenja je "da donesu odluku da će… dopustiti Crkve na ovom polju, otkrit ćete da se njemu da se susretne s njima, da će ga kršćanstvo ne sastoji od niza zabranâ koje tražiti svakoga dana bez prestanka. Neka guše naše želje za srećom, već je to plan za nitko ne misli da se taj poziv ne odnosi na život kadar očarati naša srca. njega" (Apost. pob. Evangelii gaudium, 3). Svi smo mi grešnici, potrebiti Gospodi- 3. …oni će Boga gledati! nova očišćenja. No dovoljan je mali korak prema Isusu da se otkrije kako nas on uvi- U srcu svakog muškarca i svake žene jek čeka raširenih ruku, osobito u sakra- neprestano odzvanja Gospodinov poziv: mentu pomirenja, toj povlaštenoj prigodi "Traži lice njegovo!" (Ps 27, 8). Istodob- za susret s Božjim milosrđem koje čisti i no moramo uvijek imati na umu da smo obnavlja naša srca. siromašni grešnici. To je ono što čitamo Da, dragi mladi, Gospodin se želi susresti primjerice u Psalmima: "Tko će uzići na s nama, želi nam dopustiti da ga "vidimo". goru Gospodnju, tko će stajati na svetom "A kako?" - mogli biste me pitati. I sveta mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke Terezija Avilska, rođena u Španjolskoj čiste i srce nedužno" (Ps 24, 3-4). No, ne prije točno 500 godina, već je od malih smijemo se bojati ili obeshrabriti: u Bib- nogu govorila svojim roditeljima: "Želim liji i povijesti svakog od nas vidimo da je vidjeti Boga". Zatim je otkrila put molitve uvijek Bog taj koji čini prvi korak. On nas kao "duboki odnos prijateljstva s Onim čisti da možemo biti pripušteni u njegovu koji nam daje da se osjećamo ljubljenima" prisutnost. (Knjiga života, 8,5). Zato vas pitam: "Mo- Kada je primio Gospodinov poziv da lite li?". Znate li da možete razgovarati s govori u njegovo ime, prorok Izaija se Isusom, s Ocem, s Duhom Svetim, kao što uplašio i zavapio: "Jao meni, propadoh, se razgovara s prijateljem? I to ne s bilo ko- jer čovjek sam nečistih usana" (Iz 6, 5). No jim prijateljem, već s najvećim i najpouz- Gospodin ga je očistio, poslavši mu jed- danijim prijateljem! Pokušajte to učiniti, nog anđela koji se dotače njegovih usta s jednostavnošću. Otkrit ćete ono što je i reče mu: "krivica ti je skinuta i grijeh jedan seljak rekao Arškom župniku: kada oprošten" (r. 7). U Novom zavjetu, kada molim pred svetohraništem, "ja gledam je na Genezaretskom jezeru Isus pozvao njega i on gleda mene" (Katekizam Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 11 Papina poruka mladima

Katoličke Crkve, 2715). Ne zaboravite: Božja je volja da budemo Još vas jednom pozivam na susret s Gos- sretni! podinom čestim čitanjem Svetoga pisma. Ako još nemate tu naviku, počnite 4. Na putu prema Krakovu od evanđeljâ. Pročitajte svaki dan jedan odlomak. Pustite da Božja riječ progovori "Blago čistima srcem: oni će Boga gleda- vašem srcu i bude svjetlo na vašem putu ti!" (Mt 5, 8). Dragi mladići i djevojke, kao (usp. Ps 119, 105). Otkrit ćete da se Boga što vidite, to blaženstvo izbliza dotiče vaš može "vidjeti" također u licu braće i se- život i jamstvo je vaše sreće. Zato vas još stara, posebno onih koji su zaboravljeni: jednom pozivam: imajte hrabrosti da bu- siromašni, gladni, žedni, stranci, bolesn- dete sretni! ici, zatvorenici (Mt 25, 31-46). Jeste li već Ovogodišnji Svjetski dan mladih vodi imali to iskustvo? Dragi mladi, da bi se prema posljednjoj etapi priprave za ve- ušlo u logiku Božjeg kraljevstva treba se liki skup mladih iz cijelog svijeta u Krak- prepoznati siromašnim sa siromašnima. ovu 2016. Prije trideset godina sveti Ivan Čisto srce je nužno također srce "na dla- Pavao II. utemeljio je Svjetski dan mladih nu", koje se zna prignuti i podijeliti svoj u Crkvi. To hodočašće mladih po svim život s najpotrebitijima. kontinentima pod vodstvom Petrova Susret s Bogom u molitvi, kroz čitanje nasljednika doista je bila providonosna i Biblije i u bratskom životu će vam pomoći proročka inicijativa. Zahvalimo zajedno da bolje upoznate Gospodina i sebe same. Gospodinu za dragocjene plodove koje Kao što se dogodilo učenicima na putu u su ti svjetski dani mladih donijeli u životu Emaus (usp. Lk 24, 13-35), Gospodinov mnogih mladih u svim dijelovima svijeta! glas učinit će da vaša srca gore. On će vam Do koliko se samo važnih otkrića kroz to otvoriti oči da prepoznate njegovu prisut- vrijeme došlo, a u prvom redu do otkrića nost i tako otkrijete plan ljubavi koji on da je Krist Put, Istina i Život a Crkva velika ima za vaš život. i gostoljubiva obitelj! Koliko obraćenja, Neki od vas osjećaju ili će osjetiti Gospodi- kolika su zvanja proizašla s tih skupova! nov poziv na brak, na zasnivanje obitelji. Neka sveti papa, zaštitnik Svjetskog dana Mnogi danas misle da je ovaj poziv "ispao mladih, moli za naše hodočašće prema iz mode", ali to nije točno! Upravo iz toga njegovu voljenom Krakovu. I neka nas razloga cijela crkvena zajednica prolazi majčinski pogled Blažene Djevice Marije, kroz posebno razdoblje razmišljanja o pune milosti, koja je sva lijepa i čista, prati pozivu i poslanju obitelji u Crkvi i suvre- na svakom koraku na tom našem putu. menom svijetu. Pozivam vas, nadalje, da razmislite jeste li pozvani na redovnički Iz Vatikana, 31. siječnja 2015. život i svećeništvo. Kako je lijepo vidjeti Spomendan svetog Ivana Bosca mlade ljude koji su prigrlili poziv da se potpuno posvete Kristu i služenju njegov- Franjo oj Crkvi! Preispitajte se čista srca i ne bojte se onoga što Bog od vas traži! Polazeći od vašega "da" na Gospodinov poziv postat ćete novo sjeme nade u Crkvi i društvu.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 12 Iz Generalne kurije

MOLITVA ZA USPJEH GENERALNOG KAPITULA 2015.

U pismu sazivanja Kapitula, Generalni Tajništvo Kapitula pripremilo je obrasce ministar podsjeća na važnost sudjelova- za molitvu namijenjeni kao svakodnevni nja i suradnje cijeloga Reda, kroz molit- dodatak brevijaru. To su kratke molitvene vu za njegov uspjeh. “Srdačno pozivam nakane koje se koriste na kraju izrečenih svakog brata Reda da se intenzivno moli, nakana Jutarnje i Večernje. promišlja i da se odgovorno pripremi za Uspješan ishod Generalnog kapitula je ovaj ključni događaj u našem životu i po- povezan s molitvama svih članova Reda, slanju. ” svakoga bratstva i svakoga brata.

MOLITVA ZA GENERALNI KAPITUL Ususret generalnom kapitulu 2015.

Svevišnji i dični Bože, ZAZIVI ZA JUTARNJU Ti si nas pozvao da nasljedujemo (usp. PBr VII, 50-51) stope Tvoga ljubljenoga Sina kao manja braća tvoga sluge Franje. (u obrascima u kojima se obraća Ocu)

Pošalji Duha svojega Svemogući, vječni, pravedni i milosrdni da rasvijetli naše srce Bože, izlij dar svoga Duha na naš gene- dok se pripravljamo ralni kapitul: za Generalni kapitul na Duhove u Svetoj Mariji Porcijunkulskoj. Ӱ podaj da mi slabi radi tebe vršimo ono Obnovi u nama radost Evanđelja, što znamo da ti hoćeš, i da uvijek hoćemo da u svom vremenu što se tebi sviđa. mognemo proglašavati tvoje milosrđe i tvoju dobrotu prema svima. (u obrascima u kojima se obraća Kristu)

Neka nas prati Sveta Marija Anđeoska, G ospodine Isuse Kriste, koji si obećao da Djevica Crkvom postala, ćeš biti gdje su dvojica ili trojica okuplje- dok nastojimo slijediti njezina Sina, na u tvoje ime, Gospodina našega Isusa Krista, i dok kročimo prema Tebi, Ӱ izlij na generalni kapitul Duha Svetoga, koji u savršenom Trojstvu kako bismo otkrivajući milost početaka i jednostavnom Jedinstvu, našega bratstva, mogli slijediti tvoje stope. živiš i kraljuješ i slavan si, Bog svemogući u sve vijeke vjekova. Amen.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 13 Iz Generalne kurije

ma i ispovijedajući da smo kršćani, i da, MOLITVE ZA ZAJEDNICU kad vidimo da će biti milo Gospodinu, (nadahnute na NPr V, XVI i PBr) budemo kadri jasno navijestiti njegovu riječ. Molimo te, Gospodine, za našu zajednicu! ӰMarijo Bezgrješna, odvjetnice siromašnih Ӱ Da ljubimo i čuvamo svoje duše i duše i Kraljice Reda manjih, zagovaraj nas svoje braće. kod svoga presvetoga Sina, Gospodina i Učitelja našega. Amen Ӱ Da svuda i uvijek među sobom budemo bliski, očitujući s povjerenjem jedni dru- ZAZIVI ZA VEČERNJU gima svoje potrebe. (usp. PPr XII,4; 2Čel VI, 10)

Ӱ Da hodimo zajedno, ne tjelesno nego (u obrascima u kojima se obraća Ocu) duhovno, u ispravnosti našega života te da podržavamo i ispravljamo jedni druge Oče vjerni u ljubavi, pomozi našem u poniznosti i obzirnosti. bratstvu koje se priprema slaviti generalni kapitul: Ӱ Da se ne uznemirujemo i gnjevimo zbog grijeha ili zla svoga brata, nego da se Ӱ daj da stalni u vjeri katoličkoj, duhovno pomažemo što bolje možemo. opslužujemo siromaštvo, poniznost i sveto evanđelje Gospodina našega Isusa Ӱ Da ne vršimo nikakvu vlast ili gospo- Krista, što smo čvrsto obećali. darenje osobito među nama te da se vla- damo kao što je to rekao i činio Gospodin. (u obrascima u kojima se obraća Kristu)

Ӱ Da ne govorimo i ne učinimo zlo bratu, Gospodine Isuse Kriste koji si pozvao nego, štoviše, po duhovnoj ljubavi rado svoga slugu Franju kako bi popravio tvo- služimo i pokoravamo se jedni drugima. ju Crkvu,

Ӱ Da ne odstupimo od zapovijedi Gos- Ӱ prosvijetli tamu našega srca, podaj podnjih, lutajući izvan poslušnosti, nego nam ispravnu vjeru, pouzdano ufanje i da ustrajemo u zapovijedima savršenu ljubav, smisao i spoznaju da izvršimo tvoju volju. Ӱ Gospodnjim, kako smo obećali prema evanđelju i prema svome životu.

Ӱ Da riječima i djelima možemo navijestiti cijelom svijetu da nitko nije svemoguć osim samoga Boga.

Ӱ Da znamo evangelizirati izbjegavajući svađe i raspre, stavljajući se u službu svi-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 14 Iz Tajništva

GENERALNI KAPITUL REDA

Braćo, naš Red svoj ovogodišnji General- obrazaca „O Duhu Svetom“, s nakanom ni kapitul slavi do 10. svibnja do 7. lipnja da novi Generalni ministar bude izabran u Samostanu Gospe od Anđela - Asiz. po volji Božjoj. Potičem braću da svednevice mole da Gospodin svojim Duhom prosvijetli sudi- Budući da sam dužan sudjelovati na Ka- onike Kapitula i da, po odlukama koje će pitulu, za sva tekuća pitanja u Provinciji, donijeti, blagoslovi naš Red. za vrijeme slavljena Kapitula, obratite se provincijskom vikaru fra Stipi Nosiću. Izbor Generalnoga ministra predviđen je za 21. svibnja. Naš generalni ministar fra fra Andrija Bilokapić Michael A. Perry odredio je da toga dana svako bratstvo našega Reda slavi misni

10. SJEDNICA UPRAVE Deseta sjednica Uprave naše Provincije ima obveze i prava prema zakonu. Mi, održana je u Zadru 21. siječnja, 2015. god. kao investitor, moramo povjeriti osobama Nakon uvodne molitve i pozdrava koje, prema zakonu, mogu izvesti te po- pročitan je i usvojen zapisnik prethodne slove. Potrebno je osigurati građevinsku sjenice. Zatim je prihvaćen dnevni red dozvolu i poštivati svu zakonsku regula- sjednice, s nešto izmijenjenim raspore- tivu. dom. Uprava je prihvatila da g. Franko bude naš stručni suradnik kod obnova i gradnji 1. Obnova naših samostana naših samostana i kuća. Na Sjednicu smo pozvali g. dipl. ing. Svu braću u Provinciji molimo da ne po- Franka Gambiražu. Naime, Uprava Pro- duzimaju nikakve veće građevinske za- vincije je donijela odluku da nam je hvate na našim samostanima i kućama bez potrebna stručna osoba koja bi nas za- suglasnosti s upravom Provincije. Pose- stupala kod obnove i gradnji naših samo- bno je važno dobro pregledati troškovnik stana. Taj posao smo ponudili g. Franku planiranih radova. koji je ponudu prihvatio i predstavio svoj plan Upravi Provincije. On bi sudjelovao 2. Izvještaj fra Vlade Jajala, ekonoma koda planiranja, savjetovanja i nadzora Provincije građevinskih radova u našoj Provinciji. U Na dijelu sjednice Uprave sudjelovao je i svemu želimo poštivati sva „pravila igre“ fra Vlado Jajalo, ekonom naše Provincije. koja postavljaju državni zakoni. On je Upravu izvijestio o ekonomskom U tim zakonima su sadržani i detalji ve- stanju Provincije. zani za naše radove u Provinciji. Tko su sudionici u gradnji: investitor, projektant, 3. Stanje u Argentini izvođač i nadzorni inženjer. Svako od njih Na dijelu sjednice u kojemu je bila Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 15 Iz Tajništva

riječ o stanju u našoj Misiji u Argentini žive sami u našim samostanima, a to im sudjelovao je i fra Ivan Gavran. On i fra je teško. Andrija su bili u posjetu našoj braći u Otvoreni smo da u naš Samostan u Pazinu Argentini. dođu braća iz Palestrine (Italija). Radi se o Naša braća u Argentini su ostavila dvojici braće od kojih jedan pripada Pro- znamenit pastoralni, socijalni, naciona- vinciji sv. Ćirila i Metoda, a drugi Pro- lni i školski trag. O tome svjedoče mnogi vinciji uznesenja BDM – Hercegovine. vjernici i znatna materijalna dobra. Oni traže još jednoga brata koji bi im se Sada u Argentini imamo trojicu braće u pridružio, tako da mogu zajedno živjeti poodmakloj dobi. Jasno je da oni više ne makar trojica. mogu pokrivati sve obaveze koje su pred njima. Moramo žurno razmišljati i tražiti 6. Moćnik sv. Luke bolja rješenja za našu nazočnost u Argen- Uprava Provincije je zatražila da im vrati- tini. mo makar dio moći sv. Luke koji je u našu Za pastoralnu skrb Hrvata tražit ćemo Provinciju dospio iz Jajca. Naša Uprava je pomoć od redovničkih zajednica u suglasna da se, po zakonskoj proceduri, Hrvatskoj, ili od Hrvatske biskupske udovolji njihovoj želji - da im vratimo dio konferencije. moći. Materijalna dobra pravno pripadaju našoj Provinciji. Neke zgrade, koje su 7. Konfratri vlasništvo naše Provincija, znatno su Od naše braće iz Pule i sa Voštarnice dobili oštećene. Treba žurno poduzeti korake smo molbu da g. Srećka Rojnića i g. Šimu da ih prodamo. Glede drugih građevina Pavića proglasimo našom subraćom. Up- i institucija trebalo bi stupiti u razgovora rava se slaže da ih primimo kao naše kon- sa dužnosnicima Crkve u Argentini. fratre.

4. Obnovi Samostana u Kamporu 8. Socijalna samoposluga Fra Ivan Gavran izvijestio je Upravu o U prostorijama našega Samostana sv. započetoj obnovi našega Samostan u Frane u Zadru otvorena je socijalna Kamporu. Planirano je da se radovi od- samoposluga u kojoj mjesečnu pomoć vijaju u tri faze. Ono što je bilo žurno dobiva preko petsto obitelji. Uprava Pro- sanirati već je dobrim dijelom učinjeno. U vincije je suglasna da, zajedno sa Carita- obnovi financijski sudjeluje Ministarstvo som Nadbiskupije, upravom grda Zadra, kulture RH, naš Provncijalt i Samostan Zadarskom županijom i dobrotvorima, sv. Bernardina. sudjeluje u novčanoj pomoći ovomu dobrom djelu. 5. Opće stanje – braća u Provinciji Fra Stipe Nosić izvijestio je o zdravstven- 9. 750. obljetnica dolaska franjevaca u om stanju braće u Dubrovniku, posebno Boku fra Marija Šikića i fra Ivana Čuture. Uprava je prihvatila inicijativu kotor- Raduje nas uspješan oporavak fra skoga biskupa mons. Ilije Janjića da ove Joakima Gregova. Bilo je govora i o drugoj godine zajedno obilježimo 750. obljetnica bolesnoj i nemoćnoj braći, te o onima koji dolaska franjevaca u Boku Kotorsku. O

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 16 Iz Tajništva

detaljima ćemo se još dogovoriti. obilježimo 50. obljetnicu otvaranja naše gimnazije na Poljudu u Splitu. Provincija 10. Obilježavanje 50. obljetnice naše će novčano poduprijeti obilježavanje te gimnazije na Poljudu 30. svibnja 2015. obljetnice. Uprava pozdravlja inicijativu fra Josipa Sopte i fra Stjepana Žužića da ove godine tajništvo

SUSRET ANIMATORA ZA PASTORAL DUHOVNIH ZVANJA U utorak, 27. siječnja, u poslijepodnevnim satima u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije okupili su se nadbiskupijski i biskupijski odgojitelji, rektori bogoslovija te animatori za pastoral duhovnih zvanja redovničkih zajednica iz cijele Hrvatske na redoviti godišnji susret sa splitsko-ma- karskim nadbiskupom i predsjednikom vijeća HBK-a za sjemeništa i duhovna zvanja mons. Marinom Barišićem. Nakon uvodnih riječi i pozdrava nadbiskupa Marina, sudionici su se os- vrnuli na prošlogodišnji susret anima- ja, te obilježavanja Nedjelje Dobrog tora za pastoral duhovnih zvanja koji je Pastira. Iako svaka od biskupija i nad- održan u Novigradu Istarskom u rujnu, biskupija već ima za te događaje neke te ukazali na još neke mogućnosti nado- predviđene programe, Vijeće se usuglasi- pune i korekcija za naredne susrete. lo kako bi bilo dobro da se izradi jedna Glavni naglasak ovakvih godišnjih susre- prigodna knjižica s poticajnim molitvenim ta jest međusobno obogaćivanje redovni- tekstovima i prijedlozima za Nedjelju ka, redovnica, klerika, kao i vjernika u Dobrog Pastira, kao i prigodni plakat, a župnim zajednicama određenih biskupija što će uskoro biti stavljeno u izradu. gdje se susreti događaju. Susreti ovakvog tipa, naglasio je nadbiskup, uvijek u sebi Susret je otac nadbiskup započeo i završio imaju dimenziju svojevrsnih duhovnih molitvom, a na kraju je poželio svima koji vježbi kao i onog radnog i kreativnog rade u animaciji i pastoralu duhovnih dijela. zvanja Božji blagoslov i uspjeh na tom Za narednu godinu predviđeno je da bi se plodnom polju. sljedeći susret održao na otoku Košljunu, također u rujnu, a voditelj bi bio o. Mi- s. Ana Begić op, voditeljica povjerenstva za haly Szentmartoni. pastoral duhovnih zvanja pri HKVRPP Daljnji tijek rasprave odvijao se u dogovoru oko realizacije Svjetskog molitvenog dana za duhovna zvan- Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 17 Iz Tajništva

IX. NACIONALNI TEČAJ ZA DUHOVNE ASISTENTE FRANJEVAČKOGA SVJETOVNOG REDA I FRANJEVAČKE MLADEŽI

IX. nacionalni tečaj za duhovne asis- profesor na Papinskom sveučilištu Gre- tente OFS-a i Frame, koji organizira goriana u Rimu, pisac znanstvenih i Konferencija nacionalnih asistena- stručnih djela s područja psihologije i ta Franjevačkoga svjetovnog reda i duhovnosti, angažiran i u pastoralnom Franjevačke mladeži, održat će se u Kući radu kao ispovjednik i duhovnik. Prvo- susreta Tabor u Samoboru, od 9. do 11. ga će dana predstavnici OFS-a i Frame ožujka 2015., a započinje u ponedjeljak u govoriti o svojim očekivanjima od 16 sati. Tečaj je doprinos trajnoj formaciji duhovnih asistenata. duhovnih asistenata, a središnja tema je: Duhovni asistent OFS-a i Frame u službi U Statutu za duhovnu i pastoralnu

duhovnoga vodstva. asistenciju stoji: „Crkva je duhovnu i Rad na središnju temu tečaja vodit će 10. pastoralnu skrb za OFS, zbog pripa- ožujka prof. dr. Mihály Szentmártoni, dnosti istoj duhovnoj obitelji, povjerila član Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, Prvome franjevačkom redu i Trećem predstojnik Instituta za duhovnost i samostanskom redu (TOR), s kojima

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 18 Iz Tajništva

je svjetovno bratstvo vjekovima pove- ni asistent na neki način ‘poglavar’ OFS- zano. (…) Svrha duhovne asistencije a. Ni generalni ministar braće redovnika, jest unapređivati zajedništvo s Crkvom ni provincijski ministri nemaju ulogu iz- i s Franjevačkom obitelji, svjedočenjem ravnog autoriteta u strukturama OFS-a. franjevačke duhovnosti i dioništvom u (…) Naprotiv, duhovni asistenti ‘asistira- njoj, sudjelovati u početnoj i trajnoj for- ju’ svjetovnim franjevcima, dijeleći s njima maciji svjetovnih franjevaca te očitovati svoj franjevački život, ne propovijedajući bratski osjećaj franjevaca redovnika im toliko riječima, koliko primjerom svog prema OFS-u (usp. GK OFS-a 89, 3; 90, života. (…) Asistent, od latinskog glagola 1)… Mjesnog asistenta imenuje viši adsistere, znači ‘stajati uz, stajati blizu, (redovnički) poglavar po propisu vlastitog biti nazočan, štititi, promicati, pomoći prava, saslušavši vijeće bratstva o kojem vlastitim aktivnim sudjelovanjem’. Asis- je riječ. Mjesni asistent promiče unutarnje tent je onaj koji je pozvan, na temelju svo- zajedništvo bratstva i zajedništvo brat- je kompetencije, pomoći odgovornima; u stva OFS-a s Prvim redom ili TOR-om. U slučaju OFS-a odgovorni su vijeće i mini- dogovoru s gvardijanom ili mjesnim po- star, na različitim razinama“ (Konferenci- glavarom pobrinut će se da se uspostavi ja generalnih asistenata OFS-a, Priručnik pravo životno uzajamno zajedništvo za pastoralnu i duhovnu asistenciju OFS- između redovničkog i svjetovnog bratst- u i Frami, Brat Franjo, Zagreb 2007., str. va. Promicat će aktivnu nazočnost bratst- 168.-169.). va u Crkvi i društvu“(Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju Franjevačkome fra Krunoslav Kocijan, OFM, predsjednik svjetovnom redu, Brat Franjo, Zagreb Konferencije nacionalnih duhovnih asiste- 2010., čl. 1; 2; 23). nata OFS-a u Hrvatskoj Želimo se i ovom prilikom podsjetiti koja je naša uloga i poslanje kao duhovnih asistenata braći i sestrama u Franjevačkoj mladeži i Franjevačkome svjetovnom redu: „Ni na jednom se mjestu ne daje do znanja niti ima kakva znaka da je duhov-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 19 Iz Tajništva

NAJAVA DOGAĐAJA U PROVINCIJI

Obilježavanje 50. obljetnice naše gimnazije na Poljudu Poljud, 30. svibnja 2015.

Provincijski susret minitranata Pašman - Kraj, od 16.lipnja 2015. do 20. lipnja 2015.

Sjednica Uprave Provincije Zadar, Samostan sv. Frane, zadnji tjedan u lipnju 2015.

Svećeničko ređenje fra Leopolda Mičića Zadar, Katedrala sv. Stošije, 27. lipnja .2015.

Mlada misa fra Leopolda Mičića Dračevac zadarski, 11. srpnja 2015.

Otvorena vrata Samostana na Košljunu Košljun, od 27. srpnja 2015. do 31. srpnja 2015.

Duhovne vježbe - dva turnusa Košljun, od 7. rujna 2015. do 11. rujna 2015., voditelj o. Jozo Milanović Dubrovnik, od 5. listopada do 9. listopada 2015., voditelj o. Jeronim Marin

Dani sluge Božjega fra Ivana Perana Košljun, od 12. rujna 2015. do 14. rujna 2015.

750. obljetnica dolaska franjevaca u Boku Kotorsku Kotor, 9. listopada 2015.

20 Iz Tajništva

SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE DOBRIMA U USTANOVAMA POSVEĆENOG ŽIVOTA I DRUŽBAMA APOSTOLSKOG ŽIVOTA Kome je god mnogo dano, od njega će se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, više će se od njega iskati (Lk 12, 48) O k r u ž n i c a

Draga braćo i sestre, kojima ona moraju služiti i u tome treba postaviti granice, biti širokogrudni i pri- područje ekonomije je sredstvo misijsk- davati tome duhovni značaj i smisao«[6]. og djelovanja Crkve[1]. Na završetku simpozija održanog u ožujku ove godine Osim razumijevanja smisla i cilje- na temu “Upravljanje crkvenim dobrima va crkvenih dobara, u izlaganjima, ustanovâ posvećenog života i družbi razmišljanjima i susretima održanim na apostolskog života u službi čovjeka i Simpoziju pruženi su vrijedni primjeri up- misije Crkve”, na kojem je sudjelovao ve- ravljanja crkvenim dobrima, pokazujući liki broj generalnih poglavara i ekonomâ u njihovu transparentnom i profesional- iz mnogih ustanova[2], u očekivanju nom upravljanju korisno sredstvo za mis- posebnog naputka o toj temi, ovaj se di- iju pojedinih ustanovâ. kasterij ovim pismom obraća na poseban način voditeljima na različitim razinama, Iz tih je razmišljanja izbilo na vidjelo prije da ukaže na temeljne sastavnice o upra- svega sjećanje na inovativne i proročke vljanju dobrima i pruži korisne sugestije izbore koje su posvećene osobe stoljećima za preustroj djelovanja[3]. činile na polju ekonomije[7] i stavljali ih u službu čitavoga društva. Ti su izbori Na simpoziju je potvrđeno da su dobra veoma urgentni u današnjem društveno- ustanovâ posvećenog života i družbi apo- ekonomskom kontekstu, u kojima je od stolskog života »crkvena dobra«. Naime temeljne važnosti proročko svjedočenje te su ustanove i družbe »javne pravne posvećenih osoba[8]. osobe«[4] koje osniva mjerodavna vlast da »u granicama koje su im određene u ime Ekonomska dimenzija je duboko pove- Crkve obavljaju, prema odredbi pravnih zana s osobom i poslanjem. Uz ekono- propisa, svoju zadaću koja im je povje- miju su vezani vrlo važni izbori za život, rena radi općeg dobra«[5]. Zbog toga, u u kojima se mora zrcaliti evanđeosko nužnom korištenju materijalnih dobra ne svjedočenje[9], pozorno na potrebe braće smije se nikada prekoračivati »’ciljeve’ i sestara.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 21 Iz Tajništva

1. Upravljanje dobrima Pozornost prema evanđeoskoj dimenziji U ovom prvom dijelu će se razmotriti neki ekonomije ne smije se, stoga, nipošto zane- elementi i procedure koje potpomažu mariti u izgradnji (formaciji), na osobit ispravno i zdravo upravljanje dobri- način u pripravi onih koji će danas-sutra ma u ustanovama posvećenog života i preuzeti odgovornost za družbu i koji će družbama apostolskog života. morati upravljati ekonomskim strukturama u redu na načelima besplatnosti[10], 1.1. Karizma, poslanje, djelâ i planiranje bratstva i pravednosti[11], postavljajući »Vjernost osnivačkoj karizmi i susljednoj temelje evanđeoske ekonomije dijeljenja i duhovnoj baštini svake ustanove«[17] je, zajedništva[12]. zajedno s evanđeoskim zahtjevima, prvi kriterij vrednovanja odlukâ koje se do- Osnivačka karizma je u cijelosti upisana nose i intervencijâ koje se čine, na bilo u »logiku dara« koja »ne isključuje prave- kojoj razini, jer »narav karizme upravlja dnost niti se nalazi uz nju kao drugotna snagama, podupire vjernost i usmjerava sastavnica«: svojom darovanošću, kao apostolski rad svih prema jedinomu po- posvećene osobe, dajemo prvi doprinos slanju«[18]. ekonomskom, društvenom i političkom razvoju koji, »želi li…biti autentično lju- Nužno je, stoga, upustiti se u ponovno dski«, mora »dati prostora načelu bes- sagledavanje misije u službi karizme platnosti kao izrazu bratstva«[13]. »Dar te provjeriti je li karizmatski identitet po svojoj naravi nadmašuje zaslugu, a utemeljitelja vidljiv u karakteristikama njegovo je pravilo – preobilje«[14]. operativnih odgovora. Djela koja se čine mijenjaju se prema potrebama vreme- Ove smjernice i načelâ za upravljan- na i poprimaju različite oblike ovisno o je dobrima nude nam se kao pomoć društvenom i kulturnom kontekstu.[19] da ustanove s novom odvažnošću i Može se, naime, dogoditi da se djelima proroštvom odgovore na izazove našeg više ne upravlja u skladu s trenutnim vremena, kako bi nastavile biti proročki izrazom poslanja i da se upravlja nekre- znak Božje ljubavi[15]. tninama koje više ne služe djelima koja izražavaju karizmu[20]. Ova Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe aposto- Nužno je, stoga, da svaka ustanova lskog života upućuje poziv da se s istima posvećenog života i družba apostolskog upozna članove ustanovâ, osobito pogla- života: vare i ekonome, i da se, najkasnije do 31. siječnja 2015., u pismu njegovoj uzoritosti - definira koja djela i aktivnosti nastaviti, Joséu Rodríguezu Carballu, OFM pošalju a koja ukinuti[21] i promijeniti i na kojim mišljenja i prijedlozi kako unaprjeđivati i novim granicama[22] započeti putove sve bolje koristiti dobra koja je providnost razvoja i svjedočenja poslanja koji odgo- stavila na raspolaganje Crkve da plodo- varaju današnjim potrebama, u punoj nosnije vrši svoju službu služenja Kristu vjernosti vlastitoj karizmi[23]; i siromašnima, prema različitim karizma- ma.[16] - pokrene procedure koje omogućuju Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 22 Iz Tajništva

dobro planiranje dobara, predviđajući troškova upravljanja. korištenje budžeta i proračuna, provedbu i provjeru odstupanja, kontrolu upra- 1.2. Transparentnost i budnost: jamstvo vljanja, pomno čitanje bilanci, provjeru i ispravnosti promjenu koraka koje tek treba učiniti; te Evanđeosko svjedočenje zahtijeva da se su procedure nužne bilo za započinjanje djelima upravlja potpuno transparentno, novih djelâ bilo za donošenje smotrenih uz poštivanje crkvenih i građanskih zako- odluka također u fazi prestanka korištenja na[25], i da se ona stave u službu mnogih ili otuđivanja nepokretnih dobara; oblika siromaštva.

- izradi višegodišnje planove i projekcije, Transparentnost je nužna za djelotvo- kako bi se, što je više moguće, predusrelo rnost i učinkovitost poslanja. nastanak problema ili se s njima uhvatilo u koštac na vrijeme, dok se još može nešto Nadzor i kontrolu se ne smije shvaćati poduzeti; kao ograničenje autonomije ustanovâ ili znak pomanjkanja povjerenja, već kao - koristi bilancu ne samo za djela/djela- izraz služenja zajednici i transparentnos- tnosti, već također u zajednicama, kao ti, te također kao zaštita onoga koji obav- sredstvo izgradnje za ekonomsku dimen- lja osjetljive zadaće upravljanja. ziju, u cilju povećanja zajedničke svijesti na tome polju, i provjere stvarnog stupnja Praksa nadzora – prema načinima osobnog siromaštva i siromaštva zaje- određenim općim i vlastitim pravom – dnice[24]; ne samo da odgovara dužnosti kontrole koja pripada poglavarima već predstavlja - pokrene odgovarajuće sisteme praćenja nezaobilazan element za narav crkvenih za poslove koji generiraju gubitke, pro- dobara i njihov javni karakter, kao sre- vodi planove izlaska iz deficita i nadiđe dstva u službi ciljeva vlastitih Crkvi[26]. asistencijalistički mentalitet: pokrivati gubitke u nekom pothvatu a ne rješavati Da bi se postiglo taj cilj neka viši redovnički probleme u upravljanju znači rasipati poglavari, zajedno sa svojim Vijećima: resurse koje bi se moglo koristiti u drugim djelima; - razrade sisteme unutarnje kontrole koji odgovaraju veličini pojedinog djela, koji - posveti pažnju održivosti (duhovnoj, će se temeljiti na prikladnoj raspodjeli relacijskoj i ekonomskoj) djelâ i, gdje ova zadaćâ i jasnom sistemu autorizacijâ; nije zajamčena, preispita sama djelâ; - zajamče da se u ostvarivanju poslanja, - izgradi, ako je nužno, nove strukture, koje se provodi uz pomoć dobara, poštuju koje su prilagodljivije, fleksibilnije i lakše evanđeoska načelâ i istodobno ciljevi im je upravljati, koje dugoročno gledano ekonomičnosti; predstavljaju manji teret i, u vrijeme kada se ustanova ili družba suoči sa teškoćama - imaju jasan uvid u to kako se upravlja sa zvanjima, lako se mogu ustupiti dru- svim djelima u pojedinoj provinciji[27], gima ili djelomično koristiti bez visokih bilo onima koja su u vlasništvu ustanove, Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 23 Iz Tajništva

bilo onima koje ustanova promiče ili koja pojedine ustanove (međuprovincijski su od nje potekla (primjerice udruge); okruzi, zajednice, djelâ, službe) predstavlja obavezan korak k izjednačavanju, na - odobravaju investicijske planove i nacionalnoj i međunarodnoj razini, pro- proračun na početku godine; cesâ sastavljanja samih bilanci.

- zahtijevaju prikladnu dokumentaciju i U vezi s tim neka ustanove posvećenog registraciju različitih djelâ. života i družbe apostolskog života:

Neka ekonomi/e: - sastavljaju bilance prema jedinstve- nim međunarodnim shemama, uvodeći - podnose povremena izvješćâ višim jedi-nstvena računovodstvena pravila, redovničkim poglavarima i njihovim načine podnošenja izvješćâ i kriterije vre- Vijećima u kojima će biti predstavljena dnovanja bilančnih stavki na nacionalnoj kretanja u upravljanju, administraciji i i međunarodnoj razini;[30] financijama ustanove ili provincije ili pojedinog djela (pothvata); - uvedu radnje potvrđivanja bilanci i ta- kozvane audit, što predstavlja jamstvo - vode evidenciju o transakcijama i ugo- ekonomsko-administrativne ispravnosti vorima na način koji je u skladu sa zako- od strane ustanovâ; nskim zahtjevima građanskog zakonodavstva pojedinih mjestâ; - obrate se za pomoć stručnjacima koji su spremni pružiti svoje usluge Crkvi i pro- - koriste suvremene sustave arhiviranja i fesorima kako na katoličkim sveučilištima informatičkog pohranjivanja podataka. tako na drugim učilištima. Transparentno- st i pouzdanost u podnošenju izvještajâ o 1.3. Podnošenje izvješća i bilance imovini i upravljanju mogu se, naime, Papa Franjo je u poruci sudionicima Sim- lakše postići uz pomoć stručnjaka kako bi pozija pozvao da se poveže »prioritetna se zajamčilo primjenu primjerenih proce- karizmatsko-duhovna dimenzija s eko- durâ, vodeći računa o veličini ustanove i nomskom dimenzijom i djelotvornošću, njezinim djelima. koja ima svoj vlastiti humus u tradiciji upravljanja ustanovâ koja ne trpi rasi- Treba imati na umu da ova Kongregacija panje i pomno pazi da se imovina dobro za ustanove posvećenog života i družbe koristi«[28]. apostolskog života, u slučaju nepostoja- nja certificiranih bilanci, može ne odobriti U tome su smislu od temeljne važnosti procedure financiranja. sredstva vezana uz podnošenje bilančnih izvještajâ[29]. Posebno je poželjno da 1.4. Upravljanje imovinom i osnovna se ustali praksa odvajanja bilanci za imovina djelâ od bilanci za zajednice. Defini- Kao što je poznato, sva nepokretna i ranje računovodstvenih pravilâ i shemâ pokretna dobra, pravâ i aktivni i pasivni bilance zajedničkih svim stvarnostima odnosi pravne osobe, promatrani kao cje-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

24 Iz Tajništva

lina, predstavljaju njezinu imovinu[31]. Tu pravom – donosi odgovarajuću odluku o imovinu, koja omogućuje život ustanove, zakonitom upisu. ne smije se dovesti u pitanje i ugroziti. [32] Pojam osnovne imovine obavezno je U toj je perspektivi prijeko potrebno unijeti u konstituciju ili bar u neki drugi ponovno razmotriti i produbiti – u pravni tekst ustanove. odgovarajućim crkvenim i legislativnim kontekstima – kanonsku normativu ta- Navedeni propisi ne predstavljaju samo kozvane »osnovne imovine«. U Zakon- mogućnost određenu kanonskim zako- iku kanonskog prava ona nije izričito nodavstvom, već se također, u nekim definirana. Zakonik pod time pretpostav- slučajevima, predstavljaju kao neodgo- lja klasični pojam, obrađen kanonskim divo rješenje u cilju očuvanja kontinuiteta učenjem o zakonito upisanim dobrima[33] ustanove kao javne pravne osobe. pravne osobe kao trajno nasljedstvo – bilo da je riječ o kapitalnim dobrima ili pro- 2. Suradnja s krajevnom Crkvom, s dru- fitabilnoj imovini – radi lakšeg postiza- gim ustanovama i sa savjetnicima nja institucionalnih ciljeva i kako bi se 2.1. Odnos s mjesnim ordinarijem i kra- zajamčilo materijalnu samodostatnost. jevnom Crkvom Misija posvećenog života je sveopća i po- Općenito se osnovnom imovinom smatra- slanje mnogih ustanova obuhvaća čitav ju: dobra koja su sastavni dio osnivačkog svijet. Ipak, ona je također ucijepljena trajnog nasljedstva ustanove; dobra koja u točno određene mjesne stvarnosti. su pripala samoj ustanovi, ako je tako Ustanove, u svojim različitim artikulacija- odredio darovatelj; dobra određena od ma, u stalnom su dodiru s općom Crkvom strane vodstva ustanove.[34] Da bi neko i s krajevnom Crkvom.[36] dobro moglo biti sastavnim dijelom osnovne imovine neke pravne osobe - Dijalog s mjesnim ordinarijem je važan u nužan je »zakoniti upis«[35]. slučaju u kojem ustanove imaju namjeru zatvoriti kuće ili obustaviti neko od svo- Ovaj dikasterij traži da: jih djelâ[37] odnosno otuđiti nepokretna dobra. - svaka ustanova posvećenog života i družba apostolskog života, nakon pom- - Prije donošenja odluka vezanih uz neki nog vrednovanja cjelokupnog okvira i teritorij, dobro je da viši redovnički po- pojedinih djelâ, napravi, na najprikladni- glavari upoznaju sa svojim namjerama je načine, također u aspektima civilnog ustanove koje su prisutne na tome terito- zakonodavstva, popis dobara koja čine riju, kako neki grad ili biskupija ne bi bili osnovnu imovinu; lišeni prisutnosti redovnikâ.

- viši redovnički poglavari sa svojim 2.2. Odnosi sa suradnicima i savjetnicima Vijećem ili tijelo urešeno kolegijalnom Obzirom na složenost ekonomskih i fi- vlašću (generalni, provincijski kapitul ili nancijskih pitanja u upravljanju dobrima i slična zborovanja) – određeno vlastitim djelima, danas je gotovo nužno obratiti se

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

25 Iz Tajništva

za pomoć stručnjacima, bilo da su to laici Kongregacije posvećenog izgradnji (for- ili članovi drugih ustanova. maciji)[39] – stečena su vrlo važna iskustva u pastoralnoj i karitativnoj interakciji Treba ipak izbjegavati dvije krajnosti: s partikularnih Crkava. Sada treba tu su- jedne strane ne obraćati se za pomoć sa- ra-dnju ojačati kroz uvjereniju crkvenu vjetnicima kako se ne bi na to trošilo novac strategiju. Dijeljenje resursâ, projeka- i time riskirati da se upadne u zakonske, ta i aktivnosti nema za neposredni cilj ekonomske i porezne probleme; a s druge očuvanje kontinuiteta djelâ, već služi rasipati novac ustanova na savjetovanja, promicanju njihova karizmatskog, to jest koja se ne pokazuju uvijek uspješnima. crkvenog značenja.

Dobro je, ipak, podsjetiti da posljednju Suradnja s drugim redovničkim ustano- odgovornost za odluke na administra- vama (u smislu dijeljenja dobrih praksi, tivnom, ekonomskom i financijskom zajedničkog rada na zajedničkim proje- polju te na polju upravljanja uvijek ima ktima, pokretanja novih oblika služenja ustanova i tu se odgovornost nikako ne Crkvi) provodi se u djelo kao način smije prepustiti laicima ili članovima jačanja upravljanja i vođenja resursâ te ostalih ustanovâ; savjetnici mogu biti od učinkovitosti poslanja svake ustanove. pomoći, ali ne mogu zamijeniti voditelje ustanove. Veliki doprinos za rast zajedništva među ustanovama pružaju konferencije viših U vezi s tim: redovničkih poglavara[40]. Pored toga što jačaju suradnju i dijalog, one mogu - nužno je obratiti se za pomoć suradnici- zajamčiti, osobito u pogledu građanskih ma laicima na onim područjima na kojima zakonskih propisa, vrijednu pomoć i ustanova nema među svojim članovima pružiti korisne upute i smjernice. osobe koje posjeduju specifične stručne ili tehničke vještine; 3. Izgradnja (formacija) Izgradnja za ekonomsku dimenziju[41] u - neka odnosi sa stručnjacima budu regu- skladu s vlastitom karizmom od temeljne lirani jasnim ugovorima na određeno vrije važnosti kako bi izbori u misiji mogli jeme, vezano uz službe koje će pružiti; biti inovativni i dalekovidni.

- za ustanovu mogu biti od velike pomoći U gotovo svim ustanovama ekonomski studijska povjerenstva sastavljena od su aspekti povjereni nekoj osobi, eko- članova ustanovâ ili laikâ, s formalnim nomu ili ekonomi[42], kojima se povjer- pravilnikom u kojem će biti naznačene ava neka stručna zadaća: to je imalo za svrhe i trajanje službe članova. posljedicu nezanimanje za ekonomiju u zajednici, pospješujući gubljenje doti- 2.3. Odnos i suradnja s ostalim ustano- caja s troškovima života i naporima vama upravljanja i izazivajući, u stvarnosti koja U suradnji među ustanovama[38] – koja nas okružuje, dihotomiju između eko- je već bila temom posebnog naputka ove nomije i poslanja.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 26 Iz Tajništva

Izgradnja za ekonome, osim toga, ne - neka laici koji surađuju s ustanovom odgovara uvijek novim pitanjima i (bilo kao savjetnici bilo kao zaposlenici) promjeni uloge ekonoma u prijelazu s budu svjesni da rade u ustanovi urešenoj perspektive podnošenja financijskih vlastitom karizmom i da je, u duhu izvješćâ i računovodstva na perspektivu siromaštva, korištenje dobara upravljeno upravljanja.[43] razvoju poslanja.

Zato: Ove smjernice, draga braćo i sestre, imaju jedino za cilj olakšati vam vašu ne- - neka viši redovnički poglavari budu zaobilaznu zadaću voditeljâ različitih svjesni da ne odgovara svaka tehnika redovničkih obitelji. upravljanja evanđeoskim načelima i nije svaka u skladu sa socijalnim učenjem Naš dikasterij, u punoj vjernosti uputama Crkve[44]; i smjernicama Svetog Oca, je vrlo sretan što može pružiti tu službu, sa sigurnošću - neka početna izgradnja predviđa nao- da će, živeći ekonomsku dimenziju na brazbu za ekonomsku dimenziju i di- evanđeoski način, ustanove posvećenog menziju upravljanja, za troškove života i života i družbe apostolskog života moći poslanja, kao i za jačanje odgovornosti u ponovno pronaći novi apostolski zanos življenju zavjeta siromaštva u današnjem za nastavljanje vlastitog poslanja u svi- društveno-ekonomskim okolnostima; jetu.

- neka se u izgradnji ekonomâ senzibil- Osjećamo da je nama osobno upućena izira braću i sestre za evanđeoska načela implicitna zadaća u ovim riječima Svetog na kojima se temelji ekonomsko djelova- Oca: »Moja misija koja se sastoji u tome da nje i neka im se pruže tehničke vještine da budem usred naroda nije dio moga života, mogu službu ekonoma obavljati u skladu privjesak koji mogu skinuti, nije dodatak s upravljanjem; ili tek jedan od mnogih momenata života. Naprotiv, to je nešto što ne mogu iščupati - neka svi članovi ustanove budu svjesni iz svoga bića a da ne uništim samoga sebe. važnosti da se naviknu raditi s budžetom Ja sam jedna misija na ovoj zemlji i upravo i proračunima, sa sviješću da ovi zbog toga i jesam na ovome svijetu. Mora- odražavaju vrijednosti i duh ustanove, mo uvidjeti da smo duboko označeni, i neka to poduzimaju kao praktični put štoviše opečaćeni tim poslanjem da pros- izgradnje za ekonomsku dimenziju misije vjetljujemo, blagoslivljamo, oživljavamo, i djelâ;[45] tješimo, liječimo, oslobađamo«[46]; naše će zajednice primiti tako »najljepši - neka se ekonomima pomaže i prati ih se Gospodinov dar«[47]. u obavljanju njihove zadaće kao služenja a ne kao vladanja, da budu velikodušni i susretljivi u jamčenju raspoloživosti dobara za apostolat i poslanje;

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 27 Iz Tajništva

ja) održan 8. i 9. ožujka 2014. u audito- Jamčeći svima da ćemo vas se spomenuti riju Papinskog sveučilišta Antonianum u svojoj molitvi Gospodinu, sve vas iskre- u Rimu. Na njemu su održana sljedeća no i od srca pozdravljamo! izlaganja: Upravljanje crkvenim dobrima ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života u službi čovjeka i misije Crkve. Crkvene smjernice (Mons. José Vatikan, 2. kolovoza 2014. R. Carballo OFM, tajnik Kongregacije), Karizma i dobrâ ustanove te njihov odnos Sveta Marija Anđeoska u Porcijunkuli prema mjesnim Crkvama (Mons. Joseph Tobin CSSR), Odnos između službe vlastî i službe ekonomâ (Fr. Álvaro R. Echever- ría), Ekonomsko djelovanje u društvu u Kardinal João Braz de Aviz transformaciji (Prof. Stefano Zamagni). Spise Simpozija objavila je Libreria Edi- Pročelnik trice Vaticana. [3] Dakle, očekuje se objavljivanje posebne Upute od strane Kongregacije koja će pružiti podrobnije smjernice o José Rodríguez Carballo, OFM temi iz naslova ove okružnice. Uputa će dati smjernice redovnicima koji su unutar Nadbiskup tajnik suvremene kulture, s jedne strane, potak- nuti ili gotovo prisiljeni ući u mehanizme zakonâ suvremene ekonomije a, s druge strane, svjesni su da ulaze u opasnost da (S talijanskog za HKVRPP odobrenjem izgube vlastiti identitet. Ova okružnica LEV-a preveo Slavko Antunović) želi pružiti određenu pomoć odgovornima na različitim razinama, dok se ne ob- [1] Crkva misijski djeluje pomažući ma- javi spomenuta Uputa. terijalnim dobrima one koji su potrebi, ali [4] Zakonik kanonskog prava, kan. 1257 i svjedočenjem ispravnog odnosa prema § 1. Crkvena su dobra »sva vremenita materijalnim dobrima (osobito u zapad- dobra koja pripadaju općoj Crkvi, Apos- nom društvu koje teži prema bogatstvu i tolskoj Stolici ili drugim javnim pravnim konzumerizmu). Takvo misijsko djelovan- osobama u Crkvi.« je na osobit se način odnosi na redovnike [5] Zakonik kanonskog prava, kan. 116 § koji nasljeduju Krista (koji nije imao gdje 1. nasloniti glavu: usp. Lk 9, 58) po zavjetu [6] Pavao VI., Opća audijencija 24. lipnja siromaštva. Njihov bi život morao biti 1970. Ekonomsko upravljanje ustanovom označen stilom skromnoga, bratskoga i treba biti na službu Kraljevstva i stoga ne solidarnoga života. smije imati kao osnovnu svrhu dobit ili ko- [2] Simpozij je u organizaciji Kongregacije rist već ljubav koja se izražava u praved- za ustanove posvećenog života i družbe nosti, dijeljenju, darivanju i služenju. apostolskog života (dalje: Kongregaci- [7] Mnogi su svijetli primjeri iz povijesti

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 28 Iz Tajništva

Crkve prikupljali materijalna dobra za dnost. Pravedno je dijeliti dobra s onime dijeljenje siromasima. Većina utemeljitelja tko ih je više potreban. redovničkih zajednica imala je kao na- [12] Usp. Dj 4, 32-35. Dijeljenje odnosno kanu pri osnivanju ustanova pomaganje solidarnost u redovničkim ustanovama siromasima i potrebnicima, svaki na svoj treba imati dva osnovna vida: ad intra način. Socijalno zalaganje čini „vidljivi (primjerice, preko posredovanja vrhovne izraz“ duboke duhovnosti i zato se na uprave u ravnomjernom i pravednom njega treba stavljati naglasak u našim za- dijeljenju dobara među provincijama) i jednicama. ad extra (u korist siromaha). Solidarnost [8] Proročko svjedočenje posvećenih nam omogućuje da postanemo sredstvo osoba zahtijeva i materijalno i duhov- Providnosti za one koji su u potrebi. no siromaštvo: Materijalno siromaštvo [13] Benedikt XVI., Enciklika Caritas in bez duhovnog siromaštva može doves- Veritate (29. lipnja 2009.), 34. ti do asketizma koji je povezan sa [14] Isto. samodopadnošću; duhovno siromaštvo [15] Budući da je odnos redovnikâ prema bez materijalnog siromaštva svodi materijalnim dobrima pokazatelj njihove siromaštvo na prazan govor. Između te vjerodostojnosti u življenju Evanđelja i dvije dimenzije mora postojati uzajam- odraz njihove duhovnosti, ova okružnica nost. ima za cilj ojačati vjernost redovnikâ [9] Kan. 634 § 2 nalaže da redovnici svome pozivu. Duh kako zajedništva tako »izbjegavaju bilo koju raskoš, pretjeranu i individualizma na poseban način dolaze dobit i zgrtanje dobara.« A kan. 640 na to do izražaja upravo kroz odnos prema ma- se nadovezuje: »Vodeći računa o pojedin- terijalnim dobrima. im mjestima, neka ustanove nastoje dati [16] Ovom molbom Kongregacija moli kao zajedničko svjedočanstvo ljubavi i pomoć redovnikâ po cijelome svijetu da siromaštva i neka, prema mogućnostima, daju prijedloge koji će zacijelo naći svoje iz svojih dobara pridonose štogod za mjesto i u najavljenoj Uputi. potrebe Crkve i za pomoć u uzdržavanju [17] IVAN PAVAO II., Posinodska apo- potrebitih.« stolska pobudnica Vita consecrata (25. [10] Temeljni kriterij redovnikâ mora ožujka 1996.), br. 36. biti da uporaba novca i sredstava za [18] Isto, 45. Svaka redovnička ustano- uzdržavanje budu prakticirani na način va posjeduje različite vrste sredstava: apostola. Isus je htio da se njegovi učenici duhovna, ljudska, evangelizacijska i eko- ne navezuju ne ekonomsku nagradu da nomska (materijalna). Ova se okružnica to ne bi ugrozilo besplatnost njihova eva- usredotočuje na ova posljednja. ngelizatorskog zalaganja (ono što su be- [19] U nekim se redovničkim zajednica- splatno primili trebaju davati besplatno: ma zapaža vršenje djelatnosti koje je već usp. Mt 10, 8). „pregazilo vrijeme“, to jest djelatnosti koje [11] Sva dobra pripadaju Bogu koji ih dije- danas više ne postižu onu svrhu koju su li s velikodušnošću svim osobama. Zato postizale u prošlosti. Istovremeno se teže dijeljenje vlastitih dobara sa siromasima prihvaćaju novi izazovi na polju evangeli- nije samo čin pomoći ili ljubavi, nego je zacije jer oni predstavljaju određenu „no- uzvraćanje Bogu, shvaćeno kao prave- vost“ koja plaši i koja uključuje rizik od

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 29 Iz Tajništva

neuspjeha i našeg nesnalaženja u njima. i misije ili za uzdržavanje redovnikâ, ali Zato nam trebaju biti nadahnuće naši ute- u tome valja pažljivo razlučivati polazeći meljitelji koji se nisu bojali predati u ruke od zavjeta siromaštva. Providnosti i prihvatiti nove oblike po- [24] Zavjetovanje siromaštva zahtijeva od slanja i služenja. nas potpunu transparentnost u korištenju [20] U redovničkim ustanovama u ko- i namjenjivanju dobara koji su nam dani, jima se naglo smanjuje broj redovnika, smatrajući se više njihovim upraviteljima često se javljaju nedoumice što učiniti s nego apsolutnim vlasnicima. nekretninama koje su od velike povijesne [25] Na profesionalnost, transparentnost i i umjetničke vrijednosti, i koje čine os- poštivanje zakona stavlja se sve veći na- novnu imovinu ustanove. glasak u svijetu, pa i u hrvatskom društvu, [21] Niti redovnik kao pojedinac ne bi te se moramo u savjesti, sa sviješću velike se smio vezati uz samo jednu vrstu rada odgovornosti, upitati kako prihvaćamo kao da samo njemu pripada, makar ga i ostvarujemo ta načela u konkretnom kroz dulje vrijeme obavljao. Treba uvijek životu. biti spreman napustiti mjesto i započete [26] Usp. Zakonik kanonskog prava, kan. poslove te prihvatiti drugi potreban rad. 1254. U takvome stavu očituje se siromaštvo [27] Kad je redovnička ustanova ili neki duha. njezin dio vlasnik nekog djela/djelatnosti [22] Prihvaćanje novih apostolskih djelat- potrebno je da postoji stvarna i knjigov- nosti ne bi smjelo imati kao prvotni kriterij odstvena odijeljenost između ekonomije onaj ekonomski, nego želju za odgov- ustanove i ekonomije njezinog apostol- aranjem pozivu Providnosti na služenje skog djela. Također, treba postojati eko- drugima. nomska odijeljenost između redovničke [23] Valja mudro razabirati koji načini ustanove i djelatnosti njoj povjerene, a što stjecanja materijalnih dobara jesu u skladu u praksi nije uvijek lako ostvariti (prim- s redovničkom karizmom, pa i karizmom jerice, u slučaju povjeravanja župe re- dotične ustanove, a koji to nisu. O tome se dovnicima). navodi primjer u dokumentu Skupštine [28] Franjo, Poruka sudionicima Unije Vrhovnih poglavara iz 2002. god., Međunarodnog simpozija na temu “Up- Ekonomija i poslanje u posvećenom ravljanje crkvenim dobrima ustanovâ životu danas (dalje: Ekonomija i poslanje): posvećenog života i družbi apostolskog »Postoje provincije i redovničke družbe života u službi čovjeka i misije Crkve”, 8. koje se već više oslanjaju na koristi i na ožujka 2014. kamate svojih ulaganja negoli na prihode [29] Danas postaje nezamislivo da se eko- ili na plaće koje primaju redovnici za svoj nomske bilance ne sastavljaju uz pomoć rad. Riječ je o novom načinu proizvodnje računala, premda još ima redovničkih novca i vremenitih dobara.« Tome slično, kuća koje se njime ne koriste. neke se redovničke provincije ili kuće sve [30] Osobita je odgovornost na vrhovnim više oslanjaju na doprinose koje rađa tur- i provincijskim ekonomima da pomognu izam, na iznajmljivanje zgrada i slično. u stvaranju jedinstvenih shema za bilance Zasigurno se i takvi prihodi smiju koris- u cijeloj ustanovi. titi za ulaganje u solidarnost, za pastoral [31] Kan. 634 § 1-2 kaže da se vremenitim

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

30 Iz Tajništva

dobrima redovničkih ustanova, budući ustanove i osiguranje potreba apostolata, da su crkvena, upravlja prema propisima ono može uzrokovati neodgovarajuću Knjige V. Zakonika Vremenita crkvena uključenost ustanove u život mjesne dobra, osim ako se izričito određuje što Crkve. Praksa autonomije ili izuzeća drugo. Neka ipak svaka ustanova izda postaje problematičnom ako se odlikuje prikladne odredbe o upotrebi dobara i pretjeranom neovisnošću od biskupije na upravljanju njima, i tim odredbama neka planu apostolata. Izuzeće ne može oprav- se njeguje, štiti i izražava siromaštvo koje dati nedostatak solidarnosti ili potpunu joj je vlastito. Ovdje treba naglasiti da nije neovisnost, ali, s druge strane, mjesni or- jednako shvaćanje i življene redovničkoga dinariji trebaju poštivati vlastitosti apos- zavjeta siromaštva kod svih redovničkih tolskog djelovanja redovnika u skladu s ustanova. njihovom karizmom. Dakle, obje strane [32] Imovina redovničkih ustanova – i mjesni ordinariji i redovnici – tre- prvenstveno je namijenjena podmirivanju baju promicati poznavanje nauke koja se materijalnih potreba pojedinih redovnika odnosi na biskupsku službu, redovnički i redovničke zajednice, za ostvarivanje život, teologiju mjesne Crkve, kao i nji- apostolskih djela iste zajednice i za pomoć hove međusobne odnose. u uzdržavanju potrebitih. U praksi se jav- [37] Usp. Zakonik kanonskog prava, kan. ljaju pitanja do kojeg je iznosa (količine) 616 § 1: »Zakonito osnovanu redovničku potrebno kapitalizirati dobra i što učiniti kuću može ukinuti vrhovni voditelj pre- s onime što ga nadilazi. I do koje se mjere ma odredbi konstitucija, pošto se posav- zajednica smije „osigurati“ posjedovan- jetuje s dijecezanskim biskupom…« jem dobara, da zbog njih ne bi zaboravila [38] Na suradnju među različitim na činjenicu da živi od Božje providnosti a redovničkim ustanovama posljednjih se ne od „zemaljskih sigurnosti“. Zasigurno godina stavlja veći naglasak osobito u nije dovoljno da redovnici dijele potrebiti- onim krajevima u kojima se bilježi velik ma samo od onoga što im je suvišno, nego pad broja redovnika, iako to ne bi trebao i od onoga što im je potrebno. Ne bismo biti jedini ni glavni razlog suradnje. Ona se si smjeli dopustiti da nas svijet promatra može izraziti i kroz stvaranje zajedničkih kao „bogatu Crkvu“. ekonomskih fondova za ciljeve koji su [33] Zakonik kanonskog prava, kan. 1291. zajednički više ustanovâ te organiziran- [34] Niti na temelju ovih smjernica nije jem zajedničkog programa formacije za lako u konkretnim slučajevima odrediti ekonome različitih ustanova. „osnovnu imovinu – patrimonium sta- [39] KONGREGACIJA ZA USTANOVE bile“ redovničke ustanove. Tome će pi- POSVEĆENOG ŽIVOTA I DRUŽBE tanju najavljena Uputa zasigurno posve- APOSTOLSKOG ŽIVOTA, Naputak titi više pozornosti. La collaborazione inter-istituti per la [35] Isto. formazione (Suradnja među ustanovama [36] Odnos redovnikâ i mjesnih ordi- za izgradnju) (8. prosinca 1988.). narija osobito je osjetljivo pitanje kada [40] Usp. kan. 708-709. je riječ o izuzetim ustanovama (usp. [41] Formacija u ekonomskom području kan. 591). Premda izuzeće redovničke potrebna je svim redovnicima, a ne samo ustanove ima za svrhu postizanje dobra onima koji donose odluke i upravljaju

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

31 Iz Tajništva

dobrima redovničkih ustanova. Zato je zanost na materijalna dobra; otpornost na potrebno formaciju za ekonomska pitanja stres; dobro zdravlje radi putovanjâ. uvrstiti u redovite programe i početne i [44] Redovnici bi trebali izbjegavati pre- trajne formacije. veliko oslanjanje na kamate, financijske [42] Usp. kan. 636. Uloga ekonomâ, oso- investicije ili spekulacije koje nose rizik, bito vrhovnih i provincijalnih, u mnogim neprilične trgovačke aktivnosti, posudbe zajednicama dobiva na sve većoj važnosti. na dugi rok, prihvaćanje donacija koje Oni ne samo da izvršavaju ono što dru- proizlaze iz nepravde ili iz “prljavog gi odlučuju, nego su i sami uključeni u novca”, ulaganje u djelatnosti nespo- donošenje odluka od strane poglavarâ ili jive s etičkim i kršćanskim principima… vijećâ. Važan dio redovničke formacije jest i [43] Dokument Ekonomija i poslanje na proučavanje socijalnog nauka Crkve. sljedeći način govori o vrhovnim ekono- [45] Ne zanemarujući osobnu dimen- mima u redovničkim ustanovama (ovdje ziju zavjetovanog siromaštva, treba se donosimo u skraćenom obliku): staviti naglasak na zajedničarsku dimenziju stjecanja, posjedovanja, upravljanja Njihova je uloga: pružati informacije o i korištenja materijalnih dobara. Svaki raspoloživim materijalnim sredstvima za redovnik treba imati osjećaj za ekonom- poslanje ustanove i savjetovati vijeće o sko stanje svoje zajednice, pri čemu treba njihovom namjenjivanju; pomagati u fi- promatrati i svoju ekonomsku suodgov- nancijskom planiranju ustanove na dugi ornost a ne samo ovisnost o zajednici. i kratki rok; pružati mišljenje stručnjaka [46] FRANJO, Apostolska pobudnica na ekonomskom polju; pomagati u sas- Evangelii Gaudium (24. studenog 2013.), tavljanju godišnjeg proračuna i završnog 273. računa ustanove i njezinih pojedinih sekto- [47] Isto, 272. ra; promicati solidarnost unutar ustanove i izvan nje; brinuti se da ustanova pod- miruje svoje redovite obveze; promicati traženje i skupljanje ekonomskih fondova; promicati transparentost i odgovornost u korištenju ekonomskih fondova i upravljanju njima među članovima ustanove; brinuti se za odgovarajuću formaciju eko- nomâ na različitim razinama; pripravljati račune za vanjski nadzor ustanove.

Kvalitete koje ekonom treba posjedovati jesu sljedeće: duboko shvaćanje i življenje karizme i poslanja ustanove; odgovarajuća diskretnost; brižljivost i točnost u prikazivanju financijskog stanja ustanove; sposobnost uspostavljanja dobrih odnosa s drugim osobama; nenave-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 32 Iz Tajništva

NACIONALNI SUSRET REDOVNICA, REDOVNIKA I BOGU POSVEĆENIH OSOBA U MARIJI BISTRICI Nacionalni susret redovnika, redovnica, družbi poput Družbe sestara milosrdnica Bogu posvećenih laika i laika povezanih sv. Vinka, kontemplativnih poput klarisa, s redovničkim zajednicama preko svje- kao i onih koji po svojoj karizmi dijele tovnih redova i bratstava u povodu pro- svakodnevni život s ljudima u potrebama slave Godine posvećenog života održan kao što su Male Isusove sestre. U glazbe- je u subotu 14. ožujka u Svetištu Majke nom dijelu sudjelovali su fra Ivan Matić i Božje Bistričke. Organizatori susreta pod Filip Čeliković. geslom “Ja izabrah vas” (Iv 15,16) bili su Hrvatska biskupska konferencija i Euharistijsko slavlje na prostoru Crkve na Hrvatska konferencija viših redovničkih otvorenom bl. Alojzija Stepinca pre-dvo- poglavara i poglavarica. Susret je okupio dio je zagrebački nadbiskup kardinal Jo- oko 1000 posvećenih osoba i još toliko sip Bozanić. U koncelebraciji su bili apos- drugih vjernika. tolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D ’ E r r i c o , predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir P u l j i ć , đakovačko- osječki nadbiskup Ðuro H r a n i ć , predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i dru- žbe apostolskog života dubrovački b i s k - Neposredno prije mise održan je jed- up Mate Uzinić, šibenski biskup nosatni program, prigoda za upozna- Ante Ivas, varaždinski biskup Josip vanje raznih družbi i to prvenstveno Mrzljak, križevački vladika Nikola Kekić, kroz riječi njihovih članova i članica koji sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko- su rado posvjedočili što ih je privuklo u križevački biskup Vjekoslav Huzjak, redovništvo, odnosno zašto su se odlučili porečko-pulski biskup Dražen Kutleša, za određenu karizmu. Sugovornici zagrebački pomocni biskupi Valentin Tanje Popec bili su članovi i članice velikih Pozaić i Mijo Gorski, imenovani krčki

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

33 Iz Tajništva

biskup fra Ivica Petanjak, generalni tajnik odobnim prilikama cijeloj Crkvi i našem HBK mons. Enco Rodinis, predsjednik narodu bio oslonac i znak sigurne nade i HKVRPP-a fra Jure Šarčević, kao i pro- slobode, rekao je o. Šarčević. Među prisut- vincijali iz Hrvatske i Bosne i Hercegovi- nima je posebno pozdravio redovnike i re- ne, te dvjestotinjak svećenika-redovnika. dovnice koji su organizirano autobusima stigli iz Sarajeva i Mostara, te obećao da će im redovnice i redovnici iz Hrvatske “uz- vratiti” posjet 6. lipnja o po- hodu pape Fran- je. Također je prisutne obavijes- tio kako je za ovu prigodu papa Franjo uputio poseban blagoslov. Pismo koje je u Papino ime potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin pročitao je nuncij D’Errico. U U ulaznoj procesiji uz nadbiskupe, bi- pismu se, između ostaloga, ističe kako skupe i provincijale, na prostor euharisti- Sveti Otac od svega srca želi da to slavlje jskog slavlja došle su i provincijalke. bude prilika za obnovu zanosa i ljubavi za Krista, kako bi sve Bogu posvećene os- Prije početka same mise, riječ dobrodošlice obe s nadahnućem Duha Svetoga mogle okupljenima, predvoditelju slavlja i nun- živjeti vlastitu karizmu na Božju slavu i ciju uputio je predsjednik HKVRPP-a dobro bližnjih. fra Jure Šarčević, OFMCap. Uz sve svoje Bogu zahvalne molitve za mnogobrojne U homiliji je kardinal Bozanić istaknuo darove koje nam On u svojoj neizmjer- kako je to hodočašće u Nacionalnom noj ljubavi daje, danas zahvaljujemo papi marijanskom svetištu u Mariji Bistrici za- Franji za ovu Godinu posvećenoga života hvala Bogu za ljepotu dara posvećenog za koju molimo da uistinu postane godi- života u Crkvi. S ovog mjesta pose- nom milosti Gospodnje za cijelu Crkvu u ban pozdrav upućujem vama, dragi re- našem hrvatskom društvu. U isto vrijeme dovnici i redovnice, te svima vama, Bogu uzdižemo posebne molitve da što prije posvećene osobe. Zahvaljujem Bogu dočekamo trenutak proglašenja svetim za ovaj milosni susret s vama, kao i za bl. Alojzija Stepinca, koji je u teškim on- dar vašega života i zvanja te izričem ra-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 34 Iz Tajništva

dost što u Crkvi u Hrvatskoj možemo življenja Evanđelja. Živite alternativu po- posvjedočiti bogatstvo različitih kariz- nudama ovoga svijeta. Danas vas, u vre- mi i zajednica posvećenog života. Neka menu obilježenom brojnim teškoćama, vas pokrene Duh Sveti da, kao duhovni treba i Crkva i hrvatski narod”. Također sinovi i kćeri svojih utemeljitelja i ute- ih je podsjetio kako bi hrvatska crkvena meljiteljica, na-stavite održavati živima i nacionalna prošlost bila siromašnija na karizme te ih, snagom istoga Duha koji ih svim područjima bez redovništva u njoj. je probudio, obogaćujete i prilagođujete, Stoga, “našoj sadašnjosti potrebni ste kako biste se što više stavili u službu vi, vaša ljubav i maštovitost, da biste na Crkvi u našem vremenu, rekao je kardinal. poziv pape Franje prigrlili budućnost s Podsjetio je kako papa Franjo naglašava nadom, kao plod vjere u Gospodina po- da je posvećeni život dar Crkvi, rađa se vijesti koji nam nastavlja ponavljati: “Ne u Crkvi, raste u Crkvi i sav je usmjeren boj se, jer ja sam s tobom. (Jr 1,8)”. na Crkvu te stoga pripada crkvenom životu i svetosti Crkve. Kad je riječ o Uz misno evanđelje, kardinal je posvijes- vašem posvećenom životu, neovisno tio važnost molitve te upitao molimo li i prije bilo kojeg vašeg apostolata u dovoljno. U prvom redu sam sebi posta- Crkvi, treba naglasiti dar vašega života vljam pitanje, želeći da i svako od vas te smisao i vrijednost vaše posvete Bogu, odgovori u dubini svoga srca. Lako se Otajstvu Trojstvene Ljubavi, posvete koja primijeti zauzetost, hrabrost, strastvenost je vezana zavjetima čistoće, siromaštva u našem apostolatu. Medutim, isti je stav i poslušnosti. Posveta Bogu govori o potrebno imati i u molitvi; zauzetost i vašem odnosu s Bogom koji se živi u postojanost. Zaređene i Bogu posvećene konkretnosti i radikalnosti trostrukih za- osobe ne smiju nezainteresirano proma- vjeta koji očituju radost i ljepotu življenja trati život u svojoj sredini. Potrebno je mo- Evanđelja i nasljedovanja Krista. Zavjet liti i posredovati. A to umara, molitveno čistoće je vaša vjernost Bogu u Crkvi. Za- posredovanje nije za slabe, naglasio je kar- vjet siromaštva je vaša nenavezanost da dinal Bozanić, te pozvao “ne prepuštajmo biste ostali slobodni za Boga u Crkvi. Za- se iluzijama. I danas je potrebno boriti se vjet poslušnosti je vaše potpuno predanje protiv sotone i grijeha. Nije nam se bori- Bogu u Crkvi. To je evanđeoska radikal- ti protiv ljudskih moći, nego protiv sila nost koja nije svojstvena samo redovni- tame (usp. Ef 6,12), jer “đavao, kao ričući cima i redovnicama, ali u redovništvu se lav obilazi, tražeći koga da proždre.” (1 Pt ona živi na proročki način, posvijestio je 5,9) Na tom je zadatku molitva najdjelo- kardinal. tvornija. Nije ovo vrijeme skupljanja i žetve. Ovo je vrijeme zauzetog rada i us- Posebno se pak obraćajući redovničkim trajne molitve. Možemo reci da molitva, kandidatima i kandidaticama, kardi- iako donosi mir i pouzdanje, ona istodo- nal je rekao: “Vi ste sposobni za radika- bno umara srce. To je umor onoga koji lnost života po Evanđelju. Nemojte se ne vara samog sebe, koji u apostolskoj zadovoljiti osrednjošću. Velikodušnošću odgovornosti iz dana u dan posreduje svoga opredjeljenja i svježinom svog pred Bogom da spasi svoj narod”. mladenačkog zanosa tražite nove načine

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

35 Iz Tajništva

Na kraju homilije kardinal je potaknuo jnom svjedočenju evanđeoskih savjeta. na molitvu Gospodinu Isusu “da nas Zahvaljujući međutim svijetlim primje- sve učini još više ljudima molitve, kako rima mnogih osoba, od kojih posebno je i On bio dok je hodao ovom zemljom. ističemo kardinala bl. Alojzija Stepinca Ugledajmo se u Presvetu Bogorodicu koji je upravo na ovom mjestu 3. listopada Mariju, ženu molitve, te svetog Ivana 1998. proglašen blaženim, kao i mnogih Pavla II. i blaženog Alojzija Stepinca, koji redovnika i redovnica i Bogu posvećenih su u svom apostolatu bili neprestano laika, uspjeli smo u zgodno i nezgodno uronjeni u molitvu. Neka nas na tom putu vrijeme sačuvati svoju vjernost Crkvi, zagovaraju pred prijestoljem Svevišnjega. ljubav i poštovanje prema Rimskom Mjera našega apostolskog djelovanja neka prvosvećeniku i ustrajnost u življenju vla- bude: što se više umnaža posao, neka se stite karizme i vlastitog poslanja. Ovo oku- još više pojačava molitva. Crkva i narod pljanje i naše zajedništvo poticaj nam je da naš hrvatski treba i očekuje vašu, našu s nadom i radošću gledamo u budućnost molitvu”. koja je ujedno i nova mogućnost našeg zajedničkog hoda za Isusom i svjedočenja Nakon popričesne molitve svi prisutni re- njegove Radosne vijesti, ističe se u pis- dovnici, redovnice i posvećeni vjernici laici mu Papi koje završava riječima “Sveti izrekli su molitvu obnove zavjeta, a potom Oče, u zahvalu za Vaše riječi ohrabrenja, je dopredsjednica HKVRPP-a s. Miro- rado izražavamo svoju odanost dok vam slava Bradica zahvalila predvoditelju eu- ponovno obećavamo svoju ustrajnu mo- haristijskoga slavlja kardinalu Bozaniću, litvu za Vaše služenje sveopćoj Crkvi. u kao i nunciju D’Erricu, nadbiskupima molitvi za Vas i s Vama pozdravljamo Vas i biskupima, provincijalima i provinci- sa sinovskim poštovanjem i odanošću”. jalkama te redovnicima i redovnicama na Pismo su supotpisali kardinal Bozanić, zajedništvu povodom središnje proslave biskup Uzinić, te predsjednik Konferen- Godine posvećenog života. Najvecu zacije fra Jure. Okupljeni su svoju podršku hvalu uputila je Nebeskom Ocu za ovaj poruci pisma izrazili pljeskom. dan i milosni trenutak u kojem se još jednom mogla prepoznati neizmjerna Božja Prije nego je udijelio blagoslov, kardinal ljubav i uzvišenost redovničkoga poziva. Bozanić rekao je kako je “lijepo je vidjeti Živimo ga radosno i oduševljeno Bogu na ovoliko redovnica, redovnika, ovaj Bogu slavu pod okriljem naše drage Nebeske posvećeni narod. Vi ste blagoslov Crkvi i Majke, rekla je Bradica. narodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bog s vama računa, a narod vas treba”. Prije blagoslova, pismo zahvale papi Franji pročitao je biskup Mate Uzinić. Pjevanje je tijekom euharistijskog sla- Zajedničkim okupljanjem u Godini vlja animirao Redovnički band aid pod posvećenog života pod okriljem BDM ravnanjem mo Vinka Karmelića uz or- Majke Božje Bistričke sa zahvalnošću smo guljsku pratnju don Ivana Urlića. Po se prisjetili svoje slavne prošlosti koja je završetku euharistijskoga slavlja svi su na ovim našim prostorima bila breme- zajedno otpjevali redovničku himnu, a nita velikim izazovima za život u ustra- potom se okupili na zajedničkom agape. Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 36 Iz Tajništva

Pobožnost križnoga puta Prvi je križ ponio provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Pobožnošću križnoga puta na bistričkoj Bogdana Mandića i predsjednik Kalvariji u subotu 14. ožujka poslije HKVRPP-a fra Jure Šarčević, a svijeće podne završena je središnja proslava su prve ponijele časna majka Družbe Godine posvećenog života u organizaci- se-stara milosrdnica sv. Vinka i dopre- ji Hrvatske biskupske konferencije i dsjednica HKVRPP-a s. Miroslava Brad- Hrvatske konferencije viših redovničkih ica i vrhovna poglavarica Družbe ses- poglavara i poglavarica s geslom “Ja iz- tara Bezgrešnog začeća Blažene Djevice abrah vas” (Iv 15,16). Marije iz Dubrovnika s. Ružica Barić. Molitvu križnoga puta predvodio je imenovani krčki biskup fra Ivan Petan- Dok se bistričkom Kalvarijom uspin- jak, OFMCap., a razmatranja uz pojedine jala neprekinuta procesija redovnica, re- postaje koje je napisao fra Ante Vučković, dovnika, Bogu posvećenih laika i laika OFM, citali su s. Albina Zec, MFO, i fra povezanih s redovničkim zajednicama Jerko Kolovrat, OFM. preko svjetovnih redova i bratstava, pjevanje je animirao Redovnički band aid. Križ su za vrijeme molitve nosili pogla- Pobožnost je zaključena zahvalom koju je vari muških redovničkih zajednica, a svim sudionicima dvodnevnog središnjeg svijeće poglavarice ženskih redovničkih događanja u Godini posvećenog života iz- zajednica. rekao predsjednik Vijeća HBK za ustanove Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 37 Iz Tajništva

BDJENJE U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI PRIGODOM NACIONALNOG SUSRETA HRVATSKIH REDOVNICA I REDOVNIKA

Kao neposredna priprava za Nacionalni su prvi u sebi primili Kristovu radost”. susret hrvatskih redovnica i redovnika u Zahvaljujemo Svetom Ocu za ovu Go- Godini posvećenog života, u zagrebačkoj dinu posvećenoga života koju nam je je katedrali u petak 13. ožujka održano darovao kao posebno milosno vrijeme, bdjenje s molitvom za proglašenje svetim da je proživimo u radosti i zajedništvu s bl. kardinala Alojzija Stepinca. cijelom Crkvom, rekao je Šarčević i po- Obraćajući se okupljenim redovnicama i zvao sve “da i večeras uzdignemo svoje redovnicima koji su u takvom broju, ali posebne žarke molitve Bogu Ocu, izvoru i sastavu prvi puta bili okupljeni u kate- svetosti i milosti, da što prije dočekamo drali, predsjednik Hrvatske konferencije trenutak proglašenja svetim bl. Alojzija viših redovničkih poglavara i poglavar- Stepinca koji je cijeloj Crkvi i našem nar- ica fra Jure Šarčević, OFMCap. rekao je: odu, u teškim trenucima njegove ne tako “Pozdravljam vas večeras u ovom pose- davne prošlosti, bio znak sigurne nade i bnom slavlju molitve, pokorničke službe sigurno uporište, moleći ga da to bude i i zahvalne adoracije Gospodinu za bro- nama u ovom sadašnjem zamršenom vre- jne milosti koje nam nastavlja davati u menu”. ovoj Godini posvećenog života za koju Bdjenje pod geslom “Ja izabrah vas…!” želimo da uistinu bude godinom milosti započelo je zazivom Duha Svetoga te Gospodnje za sve nas. Pozivam vas da up- predstavljanjem muških i ženskih ravo večeras obnovimo svoj osobni susret redovničkih zajednica koje djeluju u s Gospodinom našim Isusom Kristom; da Republici Hrvatskoj. Svaka redovnička obnovimo svoje predanje i posvećenje, zajednica donijela je nešto što na upravo onako kako je to učinio On sam, specifičan način predstavlja upravo tu kad su ga njegovi roditelji, još dok je bio družbu, odnosno karizmu. Posebno sasvim malo dijete, donijeli u hram da ga je dojmljivo bilo donošenje Križa sv. prikažu Gospodinu”. Damjana koji su zajedno donijeli članovi Podsjetio je i na ciljeve koje je, odredivši Prvoga franjevačkog reda, provincija da 2015. bude Godina posvećenog života, Manje braće, franjevaca konventualaca i papa Franjo postavio. Jedan je od njih i franjevaca kapucina. taj da ponovno otkrijemo i probudimo svoj žar, “blagu i okrepljujuću radost U drugom dijelu bdjenja pokorničko naviještanja, pa i onda kada treba sijati bogoslužje prevodio je dubrovački u suzama (…). I neka svijet našega vre- biskup i predsjednik Vijeća HBK za mena koji traži, sad u tjeskobi, sad u nadi, ustanove posvećenog života i družbe uzmogne primiti Radosnu vijest ne od apostolskog života Mate Uzinić. tužnih i malodušnih, nestrpljivih i tje- Pozdravljajući okupljene redovnice i re- skobnih navjestitelja, nego od službenika dovnike s njihovim poglavarima, kao i Evanđelja čiji život ižaruje žarom, koji imenovanog krčkog biskupa Ivicu Pet- Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 38 Iz Tajništva

anjka, biskup Uzinić im je izrekao i Istaknuo je i ljubav prema Domovini bl. višestruku zahvalu. Kažem vam hvala: Alojzija, “koja nas također veceras ujedin- hvala zbog toga što postojite, hvala zbog juje, povezuje, jer ste se ovdje okupile vi, toga što ste se odazvali Gospodinovu posvećene osobe koje djeluju na području pozivu, hvala zbog svega što činite, hv- Republike Hrvatske, ali i iz Bosne i Herce- ala što ste večeras sve vaše karizme, sva govine”. Htio bih prije nego li se na neki ona vaša nadahnuća u otvorenosti Duhu način uputimo u drugu točku večerašnjeg Svetome pridružili karizmi čovjeka po bdjenja, a to je pokorničko slavlje, primi- kojemu se zove ova katedrala, a ona se jetiti nešto što se dogodilo u prvom dije- zove Stepinčeva katedrala, karizmi bl. lu, a što smatram da je veoma važno da Alojzija Stepinca koji nam je svima za- bismo na pravi način nastaviti s našim

jedno nadahnuće u ljubavi prema Bogu, slavljem. Dogodilo se naše međusobno prema Crkvi, osobito u vjernosti Petro- upoznavanje. Svi ste vi posvećene osobe: voj stolici. To nas danas ujedinjuje s Pap- poznajete svoje karizme, a večeras smo inim danom, drugom godišnjicom službe imali priliku upoznati karizme drugih. našega Pape za kojega također večeras Ali imali smo priliku još nešto: ponovno želimo moliti da mu Gospodin dade snage sebi posvijestiti vlastitu karizmu. U ovim da može odgovoriti onome poslanju koje trenucima koji slijede trebamo se propita- Bog ima s njim u ovom vremenu i Crkvi ti “što je ostalo od te naše, moje karizme, ovog našeg vremena, rekao je biskup. koliko sam ja sam vjeran”, istaknuo je biskup Uzinić. Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 39 Iz Tajništva

Podsjetio je kako Godina posvećenog Neka nas Gospodin koji nas je pozvao i života ima tri dijela. Ovo prisjećanje na izabrao, nismo mi izabrali Njega, jer On je karizme je zahvalno sjećanje na prošlost. onaj koji bira, svojim Duhom nadahne da U njemu vidimo također i nadu za bismo na pravi način mogli ispitati svoju budućnost. No, ono što je najvažnije za sadašnjost, zahvalni za prošlost, jer jedi- ovaj trenutak pokorničkog slavlja je pi- no ako sa strašću i ljubavlju poput vaših tanje “a što je sa sadašnjošću; živim li ja s osnivača budemo živjeli našu sadašnjost, ljubavlju svoju sadašnjost?” ova ljepota koju včceras vidimo, ovo bogatstvo karizmi, ovo bogatstvo ljudi bit će Rekao je zatim kako osim ovih ciljeva bogatstvo koje ćemo imati u budućnosti, Godine posvećenog života imamo i neka posvijestio je te zaključio “s tim željama, očekivanja. Najprije je to očekivanje da ali i molitvama, pridružujući se svima budemo radosni, da karizmu i svoje onima koji su danas molili za Svetog poslanje u ovom svijetu i vremenu ne Oca, ali i svima onima koji u Hrvatskoj doživljavamo kao teret, nego kao pravu mole za proglašenje svetim bl. Alojzija priliku da možemo svima posvjedočiti Stepinca očekujući da će se to uskoro radost koja nas je zahvatila u slijeđenju dogoditi, uđimo u ovo slavlje, uđimo u Isusa Krista. Zajedništvo pokazujemo ovaj dvodnevni susret osoba posvećenog s ovim večerašnjim okupljanjem. To je života koji djeluju u Hrvatskoj i Bosni i drugo očekivanje, ali ima ono zajedništvo Hercegovini. Neka nam Gospodin dade koje moramo živjeti na planu naših dovoljno svoga Svetog Duha da možemo redovničkih zajednica, naših kongregaci- odgovoriti njegovu poslanju, ali počinjući ja. Zatim je tu potreba proroštva. Ne smi- od ovoga sada i od sebe samih”. jemo šutjeti o Isusu Kristu, moramo govoriti najprije životom, a onda i riječima. Nakon Službe riječi, prigodni nagovor Tu su i periferije na koje moramo otići: s ispitom savjesti prema evanđeoskom margine i Crkve i društva, ne samo u odlomku s blaženstvima održao je don onom materijalnom smislu, nego još više Damir Stojić, SDB. U završnom dijelu u duhovnom smislu. I na kraju, to je ovo bdjenja održano je klanjanje Isusu u naše vrijeme koje moramo razumjeti, kao Presvetom Oltarskom Sakramentu koje što su svoje vrijeme razumjeli vaši ute- je prevodio o. Ivan Mandurić, DI, sa meljitelji i u svjetlu Evanđelja Isusa Kris- suradnicima. Tijekom bdjenja bila je pri- ta dali odgovore na svoje vrijeme. Naša goda i za ispovijed. zadaća je razumjeti naše vrijeme i u svjetlu tog istog Evanđelja ponuditi odgo- (ika) vore, pojasnio je biskup Uzinić.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 40 Iz Tajništva

ODRŽANO PLENARNO ZASJEDANJE VIJEĆA FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA Plenarna sjednica Vijeća franjevačkih ministra Matea Galić (BiH). Izvješća su zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercego- podnijeli i nacionalni duhovni asistenti vini (VFZ) održana je u petak 30. siječnja Franjevačke mladeži (FRAMA-e) fra Mi- u franjevačkom samostanu na Kaptolu lan Krišto, OFM (Hrvatska) i fra Danijel u Zagrebu. Na zasjedanju pod predsje- Rajić, OFM (BiH). Pročelnici i pročelnice danjem predsjednika VFZ-a fra Miljenka pojedinih povjerenstava također su po- Šteke, OFM, sudjelovali su svi provinci- dnijeli izvješća. O radu Povjerenstva za jali i provincijalke, nacionalni ministri duhovnost izvješće je podnijela s. M. Vi- Franjevačkog svjetovnog reda za Hrvatsku aneja Kustura, CFM, a za Povjerenstvo i Bosnu i Hercegovinu, nacionalni duhov- za Zlatnu harfu fra Petar Kinderić, OFM. ni asistenti FRAMA-e za Hrvatsku i Bos- Izvješće je podnio i ravnatelj Franjevačkog nu i Hercegovinu, pročelnici povjeren- instituta za kulturu mira fra Mijo Džolan, stava te ravnatelj Franjevačkog instituta OFM. Raspravljalo se i o mrežnoj strani- za kulturu mira. ci VFZ-a. Godišnje blagajničko izvješće Kratki osvrt na samo zasjedanje za Infor- podnio je tajnik i blagajnik VFZ-a Anto mativnu katoličku agenciju dala je po- Matković. tpredsjednica VFZ-a s. Ivanka Mihaljević, U raspravi o radu u tekućoj godini ŠSF. Istaknula je da je na početku zasje- poseban naglasak stavljen je na Go- danja upućena čestitka novoimenovanom dinu posvećenog života. Članovi Vijeća krčkom biskupu fra Ivici Petanjku, OFM- tražili su putove kako u Crkvi i velikoj Cap., preko njegovog provincijala i člana redovničkoj obitelji što vjernije živjeti, tj. VFZ-a fra Jure Šarčevića, OFMCap. Vijest kako produbiti svoju franjevačku karizmu. o imenovanju je u franjevačkoj obitelji Dakako, zajedno s Crkvom, jer jedna od primljena s posebnom radošću jer je i glavnih karakteristika franjevačkog reda sam fra Ivica bio član ovoga Vijeća dok je je malenost, siromaštvo, bratstvo i crkve- obnašao službu provincijalnog ministra u nost, istaknula je Mihaljević. svojoj provinciji. Franjevci i franjevke su Na zasjedanju su sudionici izvješteni i čestitku popratili molitvom kako za no- o organiziranju znanstvenog skupa o vog biskupa, tako i za povjerenu mu bi- bl. Aleksandru Haleškom, svećeniku i skupiju. Mihaljević je dodala da je to di- franjevačkom naučitelju (1185. – 1245.) van događaj i priznanje cijeloj franjevačkoj koji će se održati 25. travnja u Zagrebu. obitelji. Od jubileja koji slijede posebno je spo- Govoreći o sadržaju zasjedanja, istaknula menuta 800. obljetnica Porcijunkulskog je da se na sjednici osvrnulo na protekle oprosta (2016.). događaje, vrednovalo se do sada učinjeno Sljedeća sjednica Vijeća franjevačkih za- i napravljen je plan i program za ovu jednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini godinu. Izvješća o radu Franjevačkog u užem sastavu (bez predstavnika povje- svjetovnog reda (OFS) u protekloj go- renstava) održat će se u lipnju u Samosta- dini podnijeli su nacionalni ministar nu Male braće u Dubrovniku. Stjepan Kelčić (Hrvatska) i nacionalna (ika)

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 41 Iz naše Misije u Argentini

ALMA DEL ALMA CROATA – DUŠO DUŠE HRVATSKE

Poljičak, svećenik iz Đakova, koji je zadužio Crkvu u Argentini svojim dugogodišnjim djelovanjem u župa- ma u Chacu i San Juanu te voditelj Hrvatske katoličke župe Sv. Leopolda Mandića u San Justu i predvoditelj Hrva- tskog vjeskog središta Sv. Nikola Tavelić u Buenos Airesu fra Josip Peranić, OFM. Vlč. Vlatko je u propovijedi po- U vjerničkoj odanosti Gospi Luhanskoj, jasnio hrvatsku Hrvati Argentine po devedeseti puta su odanost i privrženu vjernost Majci Božjoj, na treću korizmenu nedjelju hodočastili baš kao što i naslov na Trškom Vrhu u Lujan (Luhan), u nacionalno Gospine govori: „Mundi melioris Origo – Početak svetište Argentine. U kripti bazilike na- boljega Svijeta“: „Hrvati to znaju od laze se kapelice po kojima su doseljenici stoljeća sedmog, i zato su odani Gospi u Argentinu postavili Gospine likove iz kao malo koji narod na svijetu, a Nebeska svojih domovina. U jednoj od kapelica je Majka oduvijek bila naša Najvjernija postavljan je i kip Majke Božje Bistričke, Odvjetnica, Duša duše Hrvatske....“ Dvije znak odanosti i vjernosti hrvatskog nar- časne sestre Milosrdnice, s. Stjepanka i oda Majci Božjoj i ovdje u Argentini. s. Edita, podržale su tamburašku grupu Upravo je i svečana ulazna procesija i župni zbor u skladnom pjevanju. Ve- bila predvođena Likom Gospe Bistričke, liko mnoštvo Hrvata je molilo i pjevalo koji su nosili mladići u hrvatskim hrvatskim jezikom, dok je propovijed bila narodnim nošnjama u pratnji djevojaka izrečena na španjolskom jeziku, jer mlađe obučenih u hrvatske nošnje koje su nosile generacije Hrvata vole Hrvatsku, rado ju nezaboravljeni simbol Domovine posjećuju, ali imaju poteškoća s hrvats- Hrvatske – hrvatsku trobojnicu i argenti- kim jezikom. Nakon svečanosti u bazili- nsku zastavu, znak odanost novoj domov- ci Gospe Luhanske, hrvatski vjernici su ini, koja ih je primila i postala im „blagom se okupili na zajedničkom blagovanju u zemljom“. Svečanu svetu misu je predvodio obližnjem hodočasničkom parku. fra Zlatko Špehar, OFM, župnik HK Župe Salzburg, propovijedao vlč. Vlatko (ZŠ) Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 42 Iz života Provincije

OTVORENA SOCIJALNA SAMOPOSLUGA U ZADRU

Socijalna samoposluga, ispunjena uključit će se i tu”, rekla je Mirjana Tadić, živežnim namirnicama i higijenskim zamjenica ravnatelja zadarskog Caritasa. potrepštinama, otvorena je u četvrtak 18. Paket podrazumijeva pola litre ulja po prosinca u prostoru samostana sv. Frane osobi, pola kilograma šećera, tjestenine i u Zadru. Samoposluga je projekt surad- ostalo, a ovisno o punjenju samoposluge, nje Caritasa Zadarske nadbiskupije, sa- paketi će biti obilatiji. “Potaknut ćemo mostana sv. Frane i Grada Zadra koji je u osnovne i srednje škole i vrtiće i osmisliti nju za početak uložio deset tisuća kuna. akcije, u suradnji s trgovačkim centrima Samoposlugu je blagoslovio zadarski na zadarskom području. Jedne subote u nadbiskup Želimir Puljić, a u svečanosti Lidlu, druge u Intersparu, treće u Kon- su sudjelovali zadarski gradonačelnik zumu. Cilj nam je da projekt bude živ, da Božidar Kalmeta, zadarski župan Stipe postoji kontinuitet, da ljudi znaju da će Zrilić sa suradnicima i mnogi drugi. doći sljedeći mjesec i dobiti hranu”, rek- Prva podjela namirnica je 22. prosinca od la je Tadić, istaknuvši da ih ljudi koji ne 9 do 11.30 i od 16 do 18 sati. Ljudima će se mogu dostaviti pomoć u Caritas ili Samo- davati paketi ovisno o punjenju samopo- stan sv. Frane nazovu pa će Caritas doći sluge, pa to može biti i više od jedanput po namirnice gdje treba. mjesečno. Samoposluga je sada oprem- “Blagoslovom i otvaranjem prostorije za ljena namirnicama u iznosu od 11.000 kn. dobro ljudi, želimo da ljudi koji tu do- Caritas surađuje s trgovinom Bakmaz koji laze osjete Božju i ljudsku dobrotu. Lju- im je dao povoljan rabat za robu samo- di su kvaliteta tog prostora i svojim tru- posluge i dopremio hranu. Bakmaz je dom usavršavaju Božje djelo stvaranja”, omogućio i da se stave košare u sve nji- rekao je mons. Puljić. “Ne znam da li reći hove trgovine na zadarskom području, napokon ili nažalost, zbog otvaranja te gdje ljudi cijele godine mogu ostavljati samoposluge. Očito smo je trebali i ranije namirnice. “Samoposluga je namijenjena otvoriti, no nije bilo primjerenog pros- isključivo za ljude koji nigdje nisu dobili tora”, rekao je don Ivica Jurišić, ravnatelj pomoć. Uz predočenje potrebnih doku- zadarskog Caritasa. Svu hranu koju je menata, oni će uzeti artikle dostatne za Caritas dosad davao u svom prostoru, mjesec. Nastojat ćemo da korisnici budu odsad će to činiti u samoposluzi te će sva ljudi koji nisu u sustavu socijalne skrbi davanja u hrani od strane dobročinitelja ili ako jesu, da naknada koju primaju nije sada biti objedinjena tu na jednom mjestu. dostatna za podmirenje njihovih obveza. “Treba biti dobrotvoran. Nažalost, takva To su obitelji bez posla, obitelji koje rade je situacija da moramo otvarati i ovakve a ne primaju plaću ili su malih priman- prostore. Naša kuća i samostan su za to ja. Nastojat ćemo da ljudi ne dobivaju otvoreni. Mi franjevci ne sramimo se što istovremeno pomoć u Pučkoj kuhinji živimo u dvorcu, ali bilo bi nas jako sram ili na nekom drugom mjestu. Ljudi koda ta kuća nije otvorena”, rekao je fra jima je osiguran obrok u Pučkoj kuhinji Andrija Bilokapić, provincijal Franjevačke ne trebaju biti korisnici samoposluge, ali provincije sv. Jeronima. Od prije dese- višečlane obitelji kojima treba i večera tak godina u samostanskoj kući djeluju

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 43 Iz života Provincije

različite udruge. “Nije teško okupiti ljude možemo reagirati prema ljudima kojima jedan dan. Ali problem je kako će se pu- je pomoć potrebna. Postoje ljudi koji žele niti taj prostor. Apeliram i molim, ko- pomoći”, rekao je župan Zrilić. I Zada- liko god možemo, potičimo jedni druge rska županija redovito pomaže aktivnosti činiti dobro”, potaknuo je fra Andrija, Caritasa i druge socijalne aktivnosti. “U obećavši pomoć volontera iz samostana. vrijeme Božića smo više fokusirani na to, “Otvara-nje socijalne samoposluge može no trebamo biti aktivni cijele godine. Pozi- se gledati dvojako: znači da ima puno vam sve da pomognu kako bi samoposlu- potrebitih i siromašnih, ali je ona i znak ga optimalno zadovoljila potrebe socija- solidarnosti i zajedništva prema tim lju- lnih slučajeva”, rekao je župan Zrilić. dima. Potrebnih ima i u najrazvijenijim U događaju su sudjelovali i gimnazijalci Jurja Barakovića koji svake godine uz Božić, u suradnji s Caritasom, prikupljaju pomoć za potrebne. Petnaestak dana su izdvajali od svog džeparca i u iznosu od 2500 kn kupili hranu koju su dostavili u samoposlugu. “Sre- tni smo što možemo sudjelovati u ovom činu i unijeti radost u obitelji. Kako reče sv. Franjo, Božić je bla- gdan siromaštva, ali i obilja i ljubavi dariva- nja, dolaska Krista u zemljama. Veseli me zajedništvo i to da naše domove. Ako smo na taj način ušli će svi koji mogu tu donositi hranu i biti u te obitelji, sretni smo”, rekao je njihov solidarni s onima koji nemaju. Pozivamo vjeroučitelj Slobodan Šarić. Ravnateljica sve sugrađane, kad odu u trgovinu kupiti Doma sv. Franje Maja Pletikosa uručila je potrebno, neka kupe i kilogram nečega za za samoposlugu iznos od 6030 kuna koji potrebne i donesu za ljude koji to sebi ne je u dva puta prikupljen u akciji “Frituli- mogu priuštiti”, rekao je gradonačelnik jada” koju su na Narodnom trgu u Zadru Kalmeta. Grad Zadar godišnje 600.000 organizirali Caritas, Dom Sv. Frane, Dom kuna izdvaja za rad pučke kuhinje, umirovljenika Zadar, Dom za odrasle pomaže rad Prenoćišta i ostalo. “Loša je osobe Zemunik i Dom za odgoj djece i činjenica da postoje ljudi koji su iz raznih mladih Zadar. razloga došli u loše socijalno stanje. Loše u životu pojedinca odražava se i na život tajništvo zajednice. No, pozitivno je da uvijek Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 44 Iz života Provincije

ZADAR – VOŠTARNICA: PRIMANJE U FRAMU

Na treću nedjelju Došašća 14. prosinca za franjevačku obitelj. Prisutni su bili i pre- vrijeme sv. Mise u dvanaest sati, u našoj dstavnici Frame Arbanasi koji su svojim novoobnovljenoj frami bilo je primanje dolaskom još više uveličali ovu prigodu. novih članova. Frami je ovog puta pristu- Nakon Euharistije svi su bili pozvani u pilo šest mladih djevojaka koje su odlučile župnu dvoranu na domjenak na kojem se krenuti putem svetoga Franje. nastavilo druženje i zbližavanje.

Euharistijsko slavlje predslavio je fra Našim primljenicama: Mateji, Ivani, Tomislav Šanko tajnik provincije, u ko- Josipi, Martini, Kati i Silviji, želimo da ncelebraciji sa fra Gabrijelom, duhovnim im Bog podari snagu kako bi nastavile asistentom mjesnog bratstva. Na sv. ići Kristovim putem i pred sobom uvijek Misi čitale su framašice, a zbor mladih imale pravi uzor – svetoga Franju. je svojim lijepim i skladnim pjeva- njem uveličao Euharistijsko slavlje. Fra Tomislav je primio želje mladih za fra Gabrijel Škibola ula-skom u Bratstvo frame Voštarnica i poželio im dobrodošlicu u veliku

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 45 Iz života Provincije

OSMIJEH SKROMNOG FRATRA

Fra Berard Barčić s Novom godinom ušao je u 105. godinu i, kako nam je rekao, osjeća se odlično. Zaredio se prije osam desetljeća, a dosad je preživio čak devet teških operacija. - Ne planiram ništa u životu, živim dan po dan i još ne znam zašto me Bog toliko voli da sam doživio te godine. Sretan sam što se u ovim godinama još sam oblačim, jedem, tuširam i silazim niz stepenice jer je u ovim godinama čovjek uglavnom mizerija – govori nam skromni fratar. Fra Barčić jedino se požalio kako ga malo boli kičma.

- Iskrivljena mi je kralježnica od godina. Ali još se dobro držim. Rođen sam 1910. godine te sam preživio dva svjetska rata i Treba napomenuti kako Berard, iako je Domovinski rat – zaključuje fratar. ušao u 105., još ima sve svoje zube. Ne- davno je plombirao nekoliko njih pa mu Najstariji franjevac u Europi je sad lakše. Fra Berard već godinama živi u sobi - To je moj prirodni osmijeh. Imao sam i u Crkvi Svetog Antuna u Puli. Prema ja kroz život nedaća, operiran sam devet podacima Crkve, on je najstariji fratar puta i evo Bog me još drži. Mislim da želi franjevačkog reda u Europi i šire. Fra da se obratim, pa je to zato. Tri sata na dan Berard još ljeti koncelebrira misu i mnogi provedem u molitvi, a u ovim godinama vjernici upravo njega dolaze vidjeti. Za još volim puno čitati, najviše životopise svoju dugovječnost kaže da je važno ni- svetaca – zahvalan je fratar Berard Barčić. kad se ne prejesti. ‘Ako prevlada zloća neće biti dobro’ Kaže da o planovima za ovu godinu ne Važna je samodisciplina razmišlja previše, a kakva će godina biti – - Za večeru već više od 10 godina jedem ovisi o ljudima. samo kuhani bjelanjak jednog jajeta s - Ako prevlada zloća, neće biti dobro. Ako kruhom i malo bevande. Doručkujem budemo dobri, tako će biti i oko nas. uvijek bijelu kavu s kruhom i nikad se ne najedem previše. Važna je u životu samo- Svim ljudima dobre volje želim puno disciplina, a to imam – kaže veseli i zdra- zdravlja u Novoj godini jer to je ipak vi fratar Berard te nam je tako odao svoj najvažnije. Želim i mir u srcu – zaključuje recept za dugovječnost. fra Berard Barčić.

preuzeto s www.24sata

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 46 Iz života Provincije

SUSRET MLAĐE BRAĆE NA HVARU

U srijedu, 4. ožujka 2015., započeo je susret te smo zajedno pozvali sestre da mole mlađe braće Provincije sv. Jeronima – Za- za nas, našu Provinciju, te nova duho- dar. Susret je započeo u poslijepodnevnim vna zvanja u njoj. Po završetku razgo- satima okupljanjem u samostanu sv. Ante vora obišli smo muzej te krenuli prema na Poljudu gdje nas je dočekao gvardijan Katedrali i posjetu mjesnom biskupu bratstva fra Matija Matošević s ostalom msgr. Slobodanu Štambuku koji nas je braćom. Po kratkom druženju i okrjepi dočekao u radnom odijelu, što nas je sve nastavili smo svoj put prema trajektnoj uvelike iznenadilo. S ocem Biskupom luci, odakle smo katamaranom „Novalja“ smo ostali u dužem razgovoru u kojem otplovili prema Hvaru i ususret našem nam se pridružio i fra Jaki. Otac Biskup bratu fra Joakimu Gregovu. Fra Jaki nas je istaknuo potrebu prepoznavanja opa- je radosno i srdačno dočekao, te bratski snosti nestajanja u Crkvi dvojakog „A“ ugostio i počastio. i to ascetike i apologije, te pozvao braću da žive asketski i radosno, te naviještaju Drugi dan susreta započeo je Jutarnjom „obranu Boga“ u današnjem seku- molitvom i Službom čitanja, a poslije larističkom svijetu. Po završetku razgo- doručka uputili smo se u posjet sestrama vora obišli smo muzej koji je u sastavu Benediktinkama. Razgovarajući sa ses- Katedrale, te se uputili na ručak u Samo- trama dotakli smo brojne probleme koji stan. Na ručku koji je bio obilat i pripra- opterećuju i raduju život naših zajednica, vljen s velikom ljubavlju pridružio nam

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 47 Iz života Provincije

se i otac Biskup koji nam je tom prigo- oblak. Braća su, kao i svako jutro, izmo- dom ispripovjedio razne zgode iz svojeg lila Jutarnju i Službu Čitanja, te u 9 sati života koji je bio obilježen djelovanjem u slavila misno slavlje kojeg je predvodio komunističkom režimu. fra Gabrijel Škibola. Nakon toga braća su krenula prema Starom Gradu odakle su Poslijepodne je bilo obilježeno moli- otplovila prema Splitu, te je tako završio tvenim sadržajima, te smo poslije euhari- još jedan susret mlađe braće. Ovim putem stijskog slavlja, kojeg je predvodio fra želimo još jednom zahvaliti našem bratu Tomislav Šanko, imali klanjanje te smo fra Jakiju na gostoprimstvu i bratskoj pred Presvetim izmolili i Večernju mo- pažnji koju nam je prekomjerno darovao. litvu. Poslije večere svi zajedno smo se Jednako tako, želimo istaknuti i radost zaputili u šetnju, a nakon toga pošli na što nam se na ovom susretu pridružio i počinak. fra Vlado Zahija koji je svojim humorom uveseljavao naša druženja, a svojom do- Treći dan susreta započeo je molitvom brotom osobito protkao ovaj naš susret. Jutarnje i Službe čitanja, a poslije doručka smo se zaputili u posjet Starome Gradu. Obišli smo „Tvrdalj“ gdje ee se nalazi fra Bojan Rizvan kuća i ribnjak poznatog hrvatskog pisaca Petara Hektorovića. Kroz župnu crkvu, kao i crkvicu sv. Ivana, proveo nas je župnik don Ante Matulić, koji nam je otkrio brojne povijesne okolnosti nastanka tih crkvica i pobožnosti koje određuju ovaj narod. Zatim smo se uputili do domini- kanskog samostana gdje nas je dočekao fra Mario Marinov, brat našeg pokojnog fra Krsta. Fra Mario nas je proveo kroz muzej, samostan i crkvu te nas počastio domaćim narančama. Poslije posjeta bratu dominikancu zaputili smo se prema Hvaru gdje nas je dočekao ručak. Poslij- epodne braća su izmolila Večernju molitvu, te su fra Leopold Mičić i fra Božo Šustić predvodili križni put sa sudjelovanjem većeg broja vjernika, a zatim i slavili euharistijsko slavlje kojeg je predvodio fra Bojan Rizvan. Večer smo proveli zajedno u druženju s našim domaćinom fra Jakijem.

Posljednjeg dana, svanulo je prekras- no jutro kojem je bura rastjerala svaki Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 48 Iz života Crkve

PAPA IMENOVAO FRATRA IVICU PETANJKA ZA NOVOG KRČKOG BISKUPA Imenovani biskup fra Ivica Petanjak rođen je 1963. u Đakovu. Za svećenika je zaređen 1990. godine. Od 1995. do 2002. bio je na postdiplomskom studiju u Rimu, gdje je magistrirao i doktorirao crkvenu povijest. Od 2005. do 2011. bio je provincijalni ministar Hrvatske kapucinske provincije. Od 2011. do 2014. bio je župnik u župi Gospe Lurdske u Rijeci. Od kolovoza 2014. je gvardijan u kapucinskom samostanu u Osijeku, gdje ga je zateklo imenovanje za krčkog biskupa.

Primivši tu vijest, dosadašnji krčki biskup Valter Župan, zajedno sa Zborom konzultora, dekanima i cijelim krčkim prez- biterijem, redovnicima i redovnicama, te u ime cijelog Božjeg naroda Biskupije Krk uputio je novoimenovanom krčkom biskupu dr. fra Ivici Petanjaku srdačnu čestitku, zeželivši mu obilje Božjeg blagoslova u nastupu i vršenju povjerene mu biskupske službe.

Dana 24. 1. 2015. godine u 12.00 sati obja- Krk, 24. siječnja 2015. vljena je vijest da je Sveti Otac papa Franjo prihvatio odreknuće od službe pastirskog Biskupski ordinarijat Krk upravljanja Biskupijom Krk, koje je podnio krčki biskup Valter Župan, sukladno kanonu 401 § 1 Zakonika kanonskog prava i da je istodobno imenovao biskupom iste Biskupije Krk dr. fra Ivicu Petanjaka, člana Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, savjetnika u Upravi Provincije i gvardijana kapucin- skog samostana u Osijeku.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 49 Iz života Crkve

MONS. IVICA PETANJAK ZAREĐEN ZA KRČKOG BISKUPA Na 5. korizmenu nedjelju, 22. ožujka Kamplin koji je takoder bio u potpunosti 2015., u krčkoj katedrali mons. dr. Ivica ispunjen. Hodočasnicima je pri dola- Petanjak zaređen je za krčkog biskupa. sku uručen liturgijski vodič kroz slavlje Glavni zareditelj bio je kardinal Josip koji su priredili mons. Zvonimir Seršić, Bozanić, zagrebački nadbiskup i me- Irena Žužić i vlč. Božidar Volarić, a po tropolit, a suzareditelji mons. Alessan- završetku slavlja spomen sličica. dro D’Errico, apostolski nuncij u Repu- blici Hrvatskoj i mons. Valter Župan, Na početku euharistijskog slavlja mons. dosadašnji krčki biskup i apostolski Valter Župan uputio je pozdravnu riječ. administrator Biskupije Krk. Novome biskupu izrazio je dobrodošlicu Na euharistijskom su slavlju, koje je u ime svih svećenika, đakona, redovnika, započelo u 11 sati, koncelebrirala čak redovnica i vjernika laika i u svoje ime te 35-orica biskupa te oko 150 svećenika. mu izrekao riječi ohrabrenja: “I Vama su Ulogu tumača kroz liturgijsko sla- danas upućene riječi koje je toliko puta vlje preuzeo je mons. Ivan Milovčić. Bog uputio Jošui kada je ovaj nakon Mo- Ceremonijari su bili svećenici Krešimir jsijeve smrti preuzeo vodstvo Izraelskog Dajčman, Saša Ilijić i Božidar Volarić. naroda: Ne boj se, budi junak! Ivica, ne Pjevanje su predvodili župni katedra- boj se! Biskupe, ne bojte se, svi su vas do- lni zbor iz Krka, pod vodstvom Mir- bro primili i dobro ste došli. jane Žužić, te župni zbor iz Omišlja, pod vodstvom č. s. Valentine Marinović. Na pozivnici za Vaše ređenje stoje riječi Prezbiteri pratitelji novoga biskupa bili uklesane na kamenu na jugoistočnom su vlč. Marko Ercegovac, župnik Drenja, vanjskom zidu katedrale koje govore o rodne župe mons. Petanjka, i mons. Ivan Vašem predšasniku i imenjaku bisku- Brnić, župnik i dekan u Malom Lošinju pu Ivanu koji je dao novim stupovima te najstariji član Zbora konzultora Krčke povećati ovu katedralu i, kako vidite, biskupije. izdržali su i još će izdržati. Biskupe Ivica, Vi ovim danom postajete duhovni stup Prostor katedrale, crkve sv. Kvirina i krčke Crkve. Pa, u Božje ime nadograđujte pripadajuće joj kripte nije bio dovoljan za na djelo svojih predšasnika i započnite prihvat mnoštva vjernika koji su iz Krčke svoj pastirski hod”. biskupije, ali i raznih dijelova Hrvatske, posebno Slavonije i župa u kojima je kao Nakon pozdravnog govora nastavljeno fratar kapucin službovao mons. Ivica je misno slavlje. Prvo čitanje čitao je brat Petanjak pristigli u Krk. Stiglo je tako mons. Ivice, Pavle Petanjak iz Osijeka, 20-tak autobusa vjernika koji su došli najmlađi od šestero djece Stjepana i Kate podržati novog biskupa i sudjelovati na Petanjak. Psalam su pjevali solisti kat- slavlju njegova ređenja. Prijenos liturgi- edralnog zbora iz Krka: Vesna Avsec, jskog slavlja stoga je, osim u spomenu- Marta Feretić, Lea Jurasić, Ljubica Kosić, tim prostorima, bio omogućen i na trgu Mirjam Stolfa, Sanja Vincan i Mirjana

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

50 Iz života Crkve

Žužić. Drugo čitanje otpjevao je Elvis im, polaganjem ruku, od Krista primljeni Živković, vjernik Laik iz Nerezina, a dar Duha Svetoga kojim se podjeljuje pu- Evanđelje vlč. Ranko Papić, župni vikar nina sakramenta svetog Reda. Tako se po iz Malog Lošinja. neprekinutom slijedu biskupa, s koljena na koljeno, prenosi crkvena predaja te Nakon službe čitanja prezbiteri pratitelji Isusovo djelo traje i raste do naših dana, dopratili su izabranika do glavnog za- rekao je. Obraćajući se biskupu Ivici, reditelja te zatražili da on bude zaređen kardinal Bozanić ga je ohrabrio riječima za krčkog biskupa. Apostolski nalog na “prepusti Gospodinu putove svoje da bi latinskom jeziku pokazao je i čitao apos- donosio plodove Njegove”. Podsjetio je i tolski nuncij mons. Alessandro D’Errico, na riječi koje je prije gotovo 120 godina, a hrvatski prijevod vlč. Ivica Hadeš, nakon imenovanja za krčkog biskupa, službeni prevoditelj apostolskog nuncija. pisao, još iz Gorice, svojim vjernicima Krčke biskupije, sluga Božji biskup An- Uslijedila je prigodna homilija kardinala ton Mahnič, veliki prijatelj i podupiratelj Josipa Bozanića. Uvodno je naglasio kako kapucina u Rijeci. “Niti po mojem niti po je prije sedamnaest godina, 15. ožujka, na vašem savjetu, vec voljom Božjom dola- treću korizmenu nedjelju, u krčkoj kat- zim među vas. Pođi! Glasi Božja zapovi- edrali zaredio za biskupa dosadašnjeg jed, a ja poslušan dolazim. Volja Božja je pastira Krčke Crkve mons. Valtera moje preporučno pismo na vas, mili vje- Župana. Stoga je u ovoj prigodi njemu za- rnici. hvalio na službi. Mene i vas, eto, želi Gospodin spojiti Pozdravljajući posebno roditelje i rod- vezom duhovnim, vezom najsvetijim, binu mons. Petanjka, kardinal Bozanić što ga se može zamisliti na ovoj zemlji. je rekao, kako “sigurno iza duhovnog Vi primate u meni vašega novog Pastira, poziva biskupa Ivice stoje molitve i žrtve vašeg biskupa, a ja u vama dobivam svo- tolikih dragih duša koje uvijek kucaju na je biskupljane, svoje stado, od Boga mi Božje srce da nam dade dobrih svećenika, povjereno”. redovnika i redovnica, kako bismo bili blagoslovljena Crkva u hrvatskom naro- I Tebe, biskupe Ivica, Gospodin Isus du s dovoljno duhovnih zvanja”. poziva iz Hrvatske kapucinske provincije svetog Leopolda Bogdana Mandića, Nadalje, propovjednik je istaknuo kako je kojoj si do sada pripadao. On Te šalje i ovaj čin sakramentalni način povezivanja povezuje najsvetijim vezom s vjernicima sa slijedom koji nas dovodi do samog Isusa na sjevernojadranskim otocima: Rabu i Krista. Naš Spasitelj i Gospodin Isus, po- Pagu, Lošinju, Iloviku, Susku, Unijama slan od Oca da otkupi ljudski rod, odaslao i Srakanama, Cresu i Krku. Kler i vjerni je u svijet apostole da, ispunjeni silom narod rado Te primaju kao učitelja i Pasti- Duha Svetoga, propovijedaju Evanđelje ra koji im dolazi jer ga ovamo šalje papa te posvećuju i vode narod Božji. A da bi ta Franjo, rekao je kardinal, te naglasio kako zadaća potrajala do svršetka svijeta, apos- “ovo slavlje najtješnje povezuje sa Svetim toli su sebi izabrali pomoćnike i predali Ocem, a istodobno nas smješta u onu ri-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

51 Iz života Crkve

jeku milosti, svetosti i revne pastoralne nasljednika blaženoga Petra apostola, da službe kojom se stoljećima odlikuje Crkva će vjerno iskazivati posluh nasljedniku u hrvatskom narodu, a što smo pozvani blaženoga Petra apostola, da će kao dobar prenijeti novim naraštajima. otac brinuti za sveti Božji narod, zajedno sa svojim suradnicima u službi prezbiteri- U tom nam poslanju blaženi Alojzije ma i đakonima, i upravljati ga na put Stepinac pruža svojevrsni kompas da bi spasenja. se znali orijentirati, kako nam reče sveti papa Ivan Pavao II. Dragi ređenicče Ivica, Također je obećao da će radi imena neka Te u biskupskoj službi prati moćni Gospodinova, biti ljubazan i milosrdan zagovor blaženog Alojzija”. prema siromasima i tuđincima i prema svima koji oskudijevaju, da će kao dobar Kardinal je svećenicima Krčke biskupije pastir tražiti zalutale ovce i ponovno ih posebno na srce stavio novoga bisku- dovoditi Gospodnjem ovčinjaku, te da pa, te ih pozvao na zajedništvo s njime i će se moliti bez prestanka svemogućemu međusobno, te pastoralnu blizinu sa svo- Bogu za sveti narod i, uz Božju pomoć, jim vjernicima. besprijekorno obavljati službu vrhovnog Vjernike pak je potaknuo da uvijek mole svećeništva. za svoje svećenike i sve Bogu posvećene osobe, kao i za duhovna zvanja, obitelji, za Mons. Petanjak prostro se na tlo, a narod djecu i mlade, starije, bolesne i potrebne. je pjevao litanije svih svetih koje je pre- Zaštiti Presvete Bogorodice Marije na dmolio fra Diego Deklić, franjevac Reda nebo uznesene, kojoj je posvećena ova manje braće iz samostana na Košljunu. prvostolnica te zagovoru svetih: Kvirina Sisačkog, Gaudencija i Kristofora povje- Uslijedilo je polaganje ruku i mo- ravam našega novoga biskupa Ivicu da litva ređenja te mazanje glave novog bude radost Crkvi i narodu, utočište onih biskupa svetim uljem krizme i predaja koji trpe i blagoslov za sve, jer je Kristov Evanđelistara i znamenja: prstena, mi- poslanik, rekao je kardinal Bozanić na tre i biskupskog štapa. Kardinal Bozanić kraju homilije. otpratio je zatim novozaređenog biskupa do njegove katedre. Udijelio mu je cjelov Nakon što je kardinal Bozanić završio mira a isto su učinili i svi prisutni biskupi. homiliju, mons. Petanjak je obećao da će Od toga je časa novi krčki biskup mons. milošću Duha Svetoga, sve do smrti vršiti Ivica Petanjak predvodio misno slavlje. službu onu što je od apostola povjerena i što će mu se polaganjem ruku predati, Na kraju euharistije mons. Želimir da će vjerno i ustrajno propovijedati Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske Kristovo evanđelje, da će poklad vjere, konferencije, preč. Franjo Velčić, prepozit što je po predaji još od apostola uvijek i Stolnog kaptola i kancelar Biskupije Krk svugdje sačuvan u Crkvi, čuvati čistim i te Šime Paparić, predsjednik Pokreta za cjelovitim, da će Kristovo Tijelo, njegovu život Krčke biskupije, izrekli su čestitke Crkvu, graditi i trajno ostati u njegovu novome biskupu. jedinstvu sa zborom biskupa, pod vlašću

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 52 Iz života Crkve

Izražavajući biskupu Petanjku Što poželjeti novom biskupu na samom dobrodošlicu u hrvatski episkopat, pre- početku njegove službe?! Budući da dsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Sinjska alka obilježava ove godine 300. Puljić naglasio je kako mu uhodane trase obljetnicu, poslužit ću se riječima koje se njegovih dičnih predšasnika Mahnića, upućuju mladom alkaru prije nastupa:

Zazinovića, Bozanića i Župana, mogu biti Neka “ima oštro oko i sigurnu ruku”! dobar i siguran smjerokaz na tom putu. Nešto slično moglo bi se poželjeti i no- I, evo, Vi ste danas polaganjem ruku svo- vom biskupu. jih zareditelja pribrojeni zboru apostola, a dekretom svetog oca Franje određeni Kao nasljednik apostola, naime, Vi biti pastirom ove časne Krčke biskupije. snagom svetoga Reda postajete vidljivim Čestitam na povjerenju koje Vam je po- principom i garantom jedinstva partiku- kazao papa Franjo. Čestitam i Vašem larne Crkve. Zbog toga Vam je potrebno časnom predšasniku mons. Županu i za- i “oštro oko i sigurna ruka”. To dobro hvaljujem mu za sve dobro što je učinio, ocrtavaju slike iz Svetog Pisma i crkvene ne samo u svojoj Krčkoj biskupiji, nego i Tradicije kad govore o biskupu kao šire. Posebice na polju obiteljskog pasto- “pastiru, ribaru, stražaru, svjetioničaru, rala, rekao je nadbiskup Puljić. ocu, bratu, prijatelju, učitelju i tješitelju”, slikovito se izrazio nadbiskup Puljić, te biskupu Petanjku je u ime hrvatskih

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 53 Iz života Crkve

biskupa darovao križ. Stoga danas i mi idemo ususret Vama otvorena srca, znajući da Bog i po Vašem U ime krčkog Stolnog kaptola, svećenika, dolasku, želi nas međusobno zbližiti u đakona, redovnika i redovnica te svojoj ljubavi”. Dr. Velčić je izrekao za- svećenickih kandidata Krčke biskupi- hvalu dosadašnjem biskupu Županu, je, čestitku je uputio prepozit preč. dr. „neka od danas nadalje, kao krčkog Franjo Velčić. „Smatram da dijelim misli i biskupa u miru, Vaša usrdna molitva slu-tnje ostale svoje braće i sestara, budući isprosi obilje nebeskih milosti Vašemu da smo od časa Vašeg imenovanja uvidje- nasljedniku, biskupu Ivici, u zajedništvu li da nam dolazite otvorena srca, s onom sa čitavim klerom i Božjim narodom širinom slavonskih polja, ali i s korijeni- Krčke biskupije”. ma duboko usađenima u zavičaju svetoga biskupa i mučenika, a našeg nebeskog Predsjednik Pokreta za život Krčke zaštitnika Kvirina Sisačkoga, s korijenima biskupije Šime Paparić čestitku biskupu i temeljima koji i danas strše i vapiju iz Petanjku izrekao je u ime svih vjerni- porušenoga i prešućenoga hrvatskoga ka laika Krčke biskupije. Izražavajući Zrina, i zato ste u svom biskupskom grbu dobrodošlicu, podsjetio je na riječi koje je unijeli dio hrvatskoga grba sa simbolima biskup Petanjak uputio prije nego je stu- mučeništva sv. Kvirina i nekoć grada Zri- pio na tlo Krčke biskupije. U tom vidu, na usporedo s apsidama crkve sv. Kvirina naglasio je, kako je vjernike posebno pod čijim svodovima se stoljećima štuje i dirnula rečenica: „Kucam na vrata vašeg časti u ovome gradu i biskupiji, rekao je srca i molim da se u vašem srcu nađe Velčić, te nastavio „odmah smo osjetili da malo mjesta i za mene”. dolazite k nama s jednostavnošću pravo- ga sina svetoga Franje, kucajući na vrata Posvijestili ste nam time kako biti kršćanin naših srdaca i moleći da se u našim srci- znači živjeti ne za sebe, već izgarati za ma nade i malo mjesta za Vas”. „Mi, kao druge jer nas Bog na to poziva kao članove Vaši najbliži suradnici na njivi Gospodn- Crkve koja je pozvana i ustanovljena radi joj, ne samo da Vam danas dajemo djelić svijeta i svjedočenja. Zato se i kaže „tvoje je našega srca, nego u Vama prepoznajemo samo ono što daješ drugome”. Biti pozvan i prihvacamo svoga biskupa, pastira i znači odustati od privatnog života i plani- oca. Primamo Vas s onom spremnošću rane budućnosti i postati oruđe spasenja i otvorenošću srca znajući da nam dola- drugih, rekao je Paparić. U ovoj prigodi zite kao onaj koji je poslan da sve, i ovce i izrekao je i zahvalu dosadašnjem biskupu pastire, privodite prema Božjem kraljevst- Valteru Županu, posebice za ustrajnost i vu“, rekao je Velčić. beskompromisnost u promicanju kulture života. Obećavajući biskupu Petanjku Aludirajući na biskupsko geslo biskupa molitvu, Paparić je zaključio „vodite nas, Petanjka, Velčić je rekao „biskupe Ivice, Oče Biskupe, budite naš učitelj i pastir, a koji ste spremni ‘prepustiti Gospodinu mi ćemo Vas rado s punim povjerenjem putove svoje’, znajući da je On onaj koji slijediti Putem Istine i Života”. U znak vodi sve nas prema vječnome cilju, vodite dobrodošlice biskupu Petanjku uručen nas postojano tom zajedništvu s Njime. je buket cvijeća. Buket u znak zahvale

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 54 Iz života Crkve

uručen je i biskupu u miru mons. Valteru Biskup Petanjak zahvalio je svojoj rodnoj Županu. župi sv. Mihaela iz Drenja i prisjetio se Zrina i njegove patničke povijesti iz ko- Novozaređeni biskup Ivica Petanjak jeg izrastaju njegovi obiteljski korijeni. održao je nastupni govor na početku Osvrnuo se na razdoblje od imenovanja kojega je zahvalio Bogu što se „poslužio do biskupskoga ređenja: „U ova dva jednim malim redovnikom i svećenikom mjeseca sam na svojoj koži osjetio što i doveo ga u ovu otočnu biskupiju“ koja redovnik, svećenik i biskup znače hrva- je kako je rekao „po promislu Božjem tskom čovjeku vjernom Bogu i Katoličkoj povezala kontinentalnu i primorsku Crkvi. Vaša ljubav prema meni otkrila Hrvatsku“. Novi krčki biskup posvjedočio mi je koliko ima dobra u vašim srcima je da je prošloga ljeta, kad ga je provin- i u ovome svijetu. Nakon ove spoznaje cijalni ministar pitao bi li pošao u Osijek promatram ovu moju novu službu samo za gvardijana samostana mislio da je na jedan jedini način: svi ste vi sa mnom Osijek „njegova Galileja“ i „kraj njegovih postali biskup, jer bez vas ne bi bilo putova“, „kraj do kojega je trebalo stići“, ni mene. I da nije vas, tko bih bio ja?“ a pokazalo se da je Osijek bio najkraće Biskup krčki u govoru se obratio boravište mons. Petanjka, a on je u tome svećenicima, đakonima i bogoslovima otkrio ljepotu i domišljatost Božjega od- krčke biskupije: „Kad sam prije de- goja. „Za mene krčka biskupija postaje set dana došao u ovaj grad i biskupiju početak potpuno novog života i novog nisam dovezao auto, niti sam dopre- poslanja. Ona postaje pocetak avanture mio ormare i pokućstvo. Došao sam u ponovnog prepuštanja Gospodinu puto- svome redovničkom habitu, uz nešto va svojih… Nek se naš dobri Otac nebe- osobnih stvari i nešto više knjiga. Ne ski smiluje svima onima koji su ‘umiješali mogu vam ponuditi ono što nisam i svoje prste’ u ovo biskupsko imenovanje ono što nemam. Ova biskupija nije moje i misle da sam ja prikladan za taj novi vlasništvo. Nisam ja njezin gospodar. Nit- početak.“ ko nije postao kršćanin radi mene. Ovo je biskupija Isusa Krista, a ja sam jedan Novozaređeni biskup zahvalio je svim od radnika na njivi Gospodnjoj. Mogu nadbiskupima i biskupima iz domov- dati samo ono što jesam i što imam.“ ine i inozemstva, predstavnicima vlasti, Redovnički život proveden u trudu oko roditeljima i mnogobrojnoj rodbini, a poz- izgrađivanja samostanske zajednice i dravio je i svu redovničku braću Hrvatske duhovne skrbi za vjernike nerazdruživo kapucinske provincije: „Promatram ovo je vezan uz identitet biskupa Ivice biskupsko imenovanje i kao priznanje Petanjka, kako je sam istaknuo. Zbog toga mojoj redovničkoj braći od kojih su neki je obećao da će kao biskup uložiti svoje sav svoj život posvetili Isusu Kristu i napore da izgradi što bolje odnose sa Crkvi u Hrvata, a trpjeli su za Crkvu i od svećenicima, redovnicima i redovnicama: Crkve. Zahvalan njima, ponosan i poni- „Želim da svatko od vas tko uđe u ovaj zan pred tolikom ljubavi, ulazim u njihov grad, uđe u biskupski dom kao u svoju trud.“ kuću, jer to je i vaša kuća. Želim da me doživite kao svoga brata budući da i ja

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 55 Iz života Crkve

vas doživljavam kao svoju braću. Žarko Ž i v o t o p i s bih želio da naši susreti budu otvoreni, spontani, bratski i prijateljski.“ Pri kraju Fra Ivica Petanjak rođen je 29. kolovoza 1963. govora biskup Petanjak je rekao: „Dragi u Đakovu, Đakovačkoosječka nadbiskupija, prijatelji! Uvjeren sam da ovo biskupsko u katoličkoj vjerničkoj obitelji u župi sv. Mi- ređenje neće podignuti zid između mene haela u Drenju. Srednju školu pohađao je u i vas. Broj mobitela imate, elektronska Osijeku (19781982), a potom je stupio u ka- pošta vam je poznata, a kad naučim adre- pucinski novicijat u Karlobagu. su stanovanja i broj telefona, javit ću vam. Sad vidite gdje stanujem. Nemojte doći, U međuvremenu odlazi na odsluženje vo- a da me zaobiđete“, a govor je zaključio jnog roka i po povratku dovršava novicijat i pozivom: „Zajedničkim snagama izgrad- polaže privremene zavjete 4. studenoga 1984. imo civilizaciju ljubavi koja će se temeljiti Iste godine započinje studij teologije na KBF na Kristovom evanđelju.“ Geslo novoga u u Zagrebu. Doživotne zavjete položio je u krčkog biskupa je „Prepusti Gospodinu Franjevačkom redu manje braće kapucina 4. putove svoje“ (Ps 37), a biskupski grb listopada 1988., a za svećenika je zaređen 24. sadrži četiri simbola: mučeništva svetog lipnja 1990. u Zagrebu. Nakon ređenja bio je Kvirina sisačkog, biskupa i zaštitnika zamjenik odgojitelja i prefekt sjemeništaraca Krčke biskupije; pšenicu s tri klasa, koja u Varaždinu (1990. – 1991.) te župni vikar simbolizira Presveto Trojstvo, euharistiju i bolnički kapelan u Splitu (1991.-1995.). Na i Slavoniju u kojoj je novi biskup rođen; Papinskom sveučilištu Gregoriana studirao je vinovu lozu. crkvenu povijest (1995.-2002.) i godine 2002. obranio doktorsku radnju “Michelangelo Na kraju misnoga slavlja novozaređeni Bosdari da Ragusa OFMCap., Predicatore, biskup u pratnji dvojice zareditelja prošao diplomatico, uomo di governo e guida spiri- je krčkom katedralom i podijelio blago- tuale (1653.-1729.)” (“Mihael Božidarević slov. iz Dubrovnika, OFMCap. Propovjednik, di- plomat, čovjek uprave i duhovni vođa (1653. ika – 1729.)”). Od 2002. do 2005. služio je kao magistar bogoslova u Zagrebu.

Službu provincijalnog ministra Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića obnašao je od 2005. do 2011.

Služio je zatim kao župnik župe Gospe Lurd- ske u Rijeci i odgojitelj postulanata (2011.- 2014.), te od kolovoza 2014. kao gvardijan u Osijeku i provincijalni definitor.

ika

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 56 Poseban prilog

PREMINUO PETAR FRA JOZO PEJIĆ

U 62. godine redovništva i 52. godini svih matičnih knjiga kojima raspolažu svećeništva fra Jozo je bio na službi u franjevci u Hercegovini, pokrenuo je Širokom Brijegu, Rakitnu i Mostaru. projekt umjetničke galerije i proširenje Franjevačke knjižnice u Mostaru, bio Fra Jozo je suosnivač Franjevačke galerije je suorganizator velike izložbe Blago na Širokom Brijegu i njezin voditelj sve franjevačkih samostana u BiH koja je 1988. do smrti, te suosnivač i voditelj Akademi- održana u Sarajevu, potom u Zagrebu, je likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Ljubljani i Milanu. Ujedno je podupirao u razdoblju od 1996. do 2012. rad na osnivanju umjetničke galerije na Širokom Brijegu, u koju svrhu je podig- Petar fra Jozo Pejić rođen je 1. studenog nuta nova zgrada, otvaranje kulturno-po- 1935. u Sovićima, općina Grude. Studij te- vijesne zbirke u Samostanu Konjic kao i ologije završio je na Franjevačkoj teologiji druge programe. u Sarajevu i zaređen je za svećenika god. 1963. Nakon što je postao svećenikom, Najzaslužniji je za osnivanje Akademije neko je vrijeme djelovao u Franjevačkom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru samostanu Široki Brijeg zatim je preuzeo sa sjedištem na Širokom Brijegu. Bilo je to župničku službu u Rakitnu (općina 1996. Uspio je okupiti eminentne umjet- Posušje). Od 1970. do 1980. obnašao je nike i pedagoge i stvoriti kvalitetan nas- službu gvardijana na Širokom Brijegu. tavni kadar, što je bio najvažniji dio posla. 1982. postavljen je za provincijala Nakon osnivanja postao je njezinim Hercegovačke franjevačke provincije. ravnateljem. I bez proračunskoga novca Dužnost je obnašao do 1988. Ono što uspio je, većim dijelom, obnoviti zgradu je za gvardijanskoga mandata činio na u kojoj je smještena Akademija, a stude- Širokom Brijegu, činio je kao provinci- ntima je (kojih je 80-tak i potječu iz svih jal na razini Provincije. Dignitet svakog krajeva BiH i RH) osiguravao materi- pojedinca i zajednice stavljao je na prvo jale za nastavu i topli obrok, opet bez mjesto. proračunskoga novca.

Za očuvanje kulturno-povijesne baštine Kao ravnatelj Akademije fra Jozo Pejić se i za promicanje kulture unutar Provin- zauzeo za pokretanje poslijediplomskog cije općenito učinio je mnogo. Tako je studija ”Ars sacra”, što je i učinjeno. god. 1984. ponovno uređena i otvorena muzejska zbirka u samostanu na Humcu Unatoč visokoj životnoj dobi fra Jozo i održan je simpozij ”100 godina muzeja je obnašao ulogu ravnatelja Aka- na Humcu”. demije likovnih umjetnosti do 2012., a ravnateljem Franjevačke galerije ostao je Glavni pokretač i nositelj programa bio je sve do smrti. Provincijalat. Provincijalat je također pod fra Jozinim vodstvom financirao preslik tajništvo

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 57 Poseban prilog

Fra Hijacint Tvrtković POSTANAK I RAZVITAK FRANJEVAČKE PROVINCIJE U DUBROVNIKU Priredio i uvodnik napisao fra Josip Sopta Dubrovnik 2014. Izdala Franjevačka Provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri – Zadar

Naš fra Josip Sopta iznio je na svjetlost dana jedno vrijedno djelo koje je dosad bilo gotovo nepoznato široj kulturnoj javnosti. Riječ je o rukopisu koji sadrži povijest Dubrovačke franjevačke provincije uglednog dubrovačkog franjevca i biskupa fra Hijacinta Tvrtkovića (c. 1638. – 1693.). Rukopis je dugo vremena ostao nepoznat čak i starijim ugle- dnim kroničarima provincije kao na pr. fra Sebastijanu Sladi – Dolciju, a koja je otkrivena tek početkom 20. st. To je ustvari najstarija povijest ove provincije, koja je nastala odvajanjem od Dalmatinske sv. Jeronima nastojanjem dubrovačkih vlasti da svoju državu zaštite od presi- zanja Venecije i od blizine Turaka. Pro- ces odvajanja započet je 1464. a završen 1484. te je provincija živjela samostalno kroničara Jakova Lukarevića (16. st.) te, do 1899. kad je ponovno ujedinjena s kako prizna i sam autor, zapisima fra Dalmatinskom provincijom sv. Jeronima. Tome Ostojića s Lopuda. Njegov rukopis Fra Josip Sopta je u uvodniku je u toliko dragocjen ukoliko je napisan rekonstruirao Tvrtkovićev život, na i temelju dokumenata koje još nije bio školovanje, službe i djelovanje. uništio strašni plamen u velikom potresu Tvrtković pišući svoju knjiga Origo et 1667. u kojem je stradala biblioteka Male progressus, prema zapažanju priređivača, braće. obilno se služio djelima Kraljevstvo Rukopis pisan na korektnom Slavena Mavra Orbinija, dubrovačkog latinskom jeziku, na dosta tankom pa- piru s obje strane lista, a ima ih 51, pa se Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 58 Poseban prilog

tinta probijala i na drugu stranu i tako Republike, onih Bosanske vikarije (Ston, otežala čitanje teksta, što više na nekim ga Slano, Rožat i Konavle) i drugih s kraja je mjestima vlaga i tinta toliko oštetila 15. st. ( Orebić, Lopud i Cavtat) koje je da su se transkripcija i prijevod morali po osno-vala nova samostalna vikarija koja je smislu dopuniti. Zbog toga se prevodilac 1517. dobila naslov Dubrovačke provin- fra Blago Brkić morao dosta namučiti, a u cije sv. Franje. Konačno detaljno opisuje pomoć mu je pritekla i moja malenkost. borbu dubrovačke vlasti i fratara da sa- Korekturu latinskog predloška napravile mostane i provinciju odvoji od Provincije su profesorice Jadranka Bagarić i Anđela sv. Jeronima koja je pod Mlečanima, i Bo- Điković, superviziju Darko Novaković, sanke vikarije koja se našla pod Turcima. a korekturu Vjekloslav Suzanić. Tekst je izdan dvojezično: na latinskom originalu Trud fra Josipa Sopte je zaista vri- i hrvatskom prijevodu. Na nekoliko mje- jedan hvale i vjerujemo da povjesničari sta nečitljiv ili izgubljen tekst morao se i drugi zainteresirani u knjizi mogu naći popunjavati točkicama, a prijevod dopu- zanimljivih podataka. Primjećujemo da niti po smislu. bi ovo djelo bilo još dragocjenije da je Fra Hijacint Tvrtković nakon popraćeno bilješkama, u što bi dakako školovanja u Dubrovniku bio je na trebalo uložiti dosta truda i vremena. doškolovanju u Rimu i tako postao generalni lektor na Generalnom učilištu u Dubrovniku, provincijal (1690.-92.) i fra Stanko Josip Škunca na kraju biskup stonski (1692.-93.). Na žalost, u Stonu je teško obolio, vjerojatno od malarije, i godinu dana kasnije umro u 52. godini života. Autor najprije opisuje sačuvanu tradici- ju o boravku sv. Franje Asiškoga u Du- brovniku, o nekim njegovim čudesima, čak se spominje kućica u kojoj se bio sklonio (Stranjac) a koja je uništena za velike trešnje 1667. Nakon toga pisac napušta glavnu temu i čini zanimljiv ekskurs u kojem se na široko (desetak li- stova) zaustavlja na povijesti i kronologiji srpskih vladara, koji su u to vrijeme imali jurisdikciju nad Humom i dubrovačkim zaleđem te ističe kako su Dubrovčani od njih kupili Pelješac, Primorje i Konavle. Ta je povijest uglavnom prepuna nasiljem i ubojstavima. Nakon toga pisac opisuje utemeljenje prvih samostana, u Dubrovniku i na Da- ksi, kao i ostalih samostana na području

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 59 Poseban prilog

PRATITI DRUGOGA DUHOVNO VODSTVO (I. DIO) psihologije duhovnom vodstvu ogleda se u tri osnovna oblika: – na teoretskom planu, duhovnom vođi pomaže bolje upoznati osobu koju vodi i polučiti veći uspjeh u njegovu vodstvu; svaki duhovni vođa polazi od, što je moguće potpunijeg, upoznavanja pojedinca kojega vodi; – na operativnom planu, može pružiti duhovnom vođi mogućnost da osobno primjenjuje određena psihoterapeutska načelâ i tehnike; – na planu samog odnosa, može pomoći razjasniti narav toga odnosa analizirajući Jedna od glavnih osobina nas fenomen transfera i kontratransfera. ljudi je da ne možemo postati osoba bez dijaloške relacije s drugima: ja se rađa iz DUHOVNO PRAĆENJE odnosa s ti. I u našem putu prema Bogu od temeljne je važnosti ta dijaloška rel- Duhovno vodstvo je pastoralna acija. Katekizam Katoličke Crkve ističe situacija u kojoj se vjernik obraća svećeniku taj komunitarni vid vjere: «Vjera je os- ili drugom pastoralnom djelatniku s obni čin: slobodan čovjekov odgovor na temama svog duhovnog rasta. Duhovno poziv Boga koji se objavljuje. Ipak vjera je vodstvo tijekom povijesti imalo stalne nije osamljen čin. Nitko ne može sam vje- konstante, premda je s određenih aspeka- rovati, kao što nitko ne može sam živjeti» ta znalo imati različite oblike, već prema (br. 166.). povijesnim okolnostima. Svaki svećenik postaje snagom U Starom zavjetu ulogu duhovnog svoje službe duhovni vođa svojim vjer- učitelja ima Rabbi. Još tamo od proročkih nicima općenito, ali i svakom čovjeku vremena učenici su išli za svojim učiteljem koji mu se obraća za potporu u svom i živjeli zajedno s njim, prihvaćajući nje- duhovnom životu. Stoga je korisno up- gov nauk i sudjelujući u njegovu posla- oznati se s osnovnim psihološkim din- nju. U mudrosnim knjigama duhovni amikama ove pastoralne situacije. Možda otac poučava svoju djecu putu mudrosti. je na ovom mjestu korisno spomenuti U Novom zavjetu Isus se predstav- jedno upozorenje, koje vrijedi i za ostale lja svojim učenicima kao jedini Učitelj ko- pastoralne situacije: psihologija tumači jeg trebaju slijediti. Da je njegovo vođenje samo dio dotične stvarnosti, a ne cjelinu. uključivalo i formaciju, možemo zaključiti Za cjelovito shvaćanje bilo koje pastoralne iz molbe samih njegovih učenika: «Gos- psihologije potrebno je dodati i teološke, podin, nauči nas moliti». Učenik se pred duhovne i pedagoške elemente. Doprinos svojim Učiteljem osjeća slobodnim i u nje- Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 60 Poseban prilog

ga ima povjerenje. sastoji u povlačenju u mirni kutak za krat- U 4. stoljeću postojao je jedan od- ki odmor; ako se život vidi kao hodočašće, nos između učitelja i učenika, tipičan duhovnik se može smatrati kao suputnik za monaški život, u kojem je riječ imala na tom putu; ako se pak život percipira proročki smisao i nailazila na odjek u kao epifanija, tj. niz znakova Božje prisut- duši osobe (poticaj, savjet, ispravljanje). nosti, onda će se duhovno vodstvo sasto- Kasnije će se pretvoriti u pravo duhovno jati u zajedničkom očitavanju tih znakova. vodstvo: monasi s većim iskustvom u Različiti modeli duhovnom životu vode one koji u tome imaju manje iskustva. I. Ganzi ovako definira duhovno vodstvo: «Voditi dušu znači voditi Aktualnost i definicija je na Božje putove, učiti je slušati Božje nadahnuće i na njega odgovoriti, suge- Duhovno je vodstvo posljednjih rirati joj vršenje kreposti sukladno dvadeset godina ušlo u novo razdoblje: o trenutačnim okolnostima, to ne znači toj se temi mnogo piše, pokreću se inici- držati je u čistoći i nevinosti, već postići jative i programi za izobrazbu duhovnikâ. da ona uznapreduje u savršenstvu, riječju, Nakon kriznog razdoblja u 60-im go- duhovno vodstvo znači pridonijeti svim dinama, ta je pastoralna praksa konačno silama da se duša vine do svetosti koju je doživjela svoj procvat i obnovu. Postoje Bog za nju predvidio» . U skladu s nave- različiti razlozi i okolnosti zbog kojih je denim je i klasično učenje L. M. Mendiza- lik duhovnog vođe ponovno dobio na bala, koji donosi jedno pojašnjenje koje je važnosti. Današnje obiteljske i društvene važno za našu raspravu: duhovno vod- situacije sve više otežavaju uspostavu stvo je sastavni dio pastorala Crkve ; to interpersonalnih odnosa. Samoća muči poimanje odražava klasično mišljenje gdje mnoge osobe, koje osjećaju potrebu da se naglašava veza s autoritetom. Danas se razgovaraju s nekim tko će im posvetiti preferira govoriti o zajedničkom hodu, veću pozornost i pokazati veće razumi- dijalogu, zajedničkom traženju, evange- jevanje. Svemu tome se pridodala i potre- lizaciji, dijeljenju iskustava itd.; duhovno ba današnjeg čovjeka za vjerom koja će se vodstvo tumači više kao bratski odnos. biti autentičnija, osobna i uvjerljiva i on Prema W. Barryju i W. J. Con- odbacuje živjeti neosobnu i površnu reli- nollyju, duhovno se vodstvo razlikuje gioznost . od mnogih drugih metoda i sredstava Današnja situacija na području (moralnog vodstva, psiholoških seansi, duhovnoga vodstva može se opisati propovijedanja kao i ispovijedi), premda kao traženje novih modela. M. Winifred ima ponešto zajedničko s njima: njegov je govori o različitim slikama duhovnog specifičan cilj izravno pomagati pojedin- života, kojima odgovaraju pojedine vrste cu u razvoju i rastu u duhovnom odnosu duhovnog vodstva: duhovni život pro- s Bogom . matran kao tržnica, kao hodočašće ili kao Duhovno vodstvo je složena stvar- epifanija. Ako se život doživljava kao nost. D. L. Fleming smatra da možemo tržnica, tj. kao dani ispunjeni zbrkom, ga- razlikovati bar pet različitih modela lamom i trkom, onda se duhovno vodstvo duhovnog vodstva.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 61 Poseban prilog

1. Institucionalizirano vodstvo. – kama, namjesto da se bude usredotočeno Provodi se u novicijatima, sjemeništima na Božji poziv: namjesto vodstva imamo i redovničkim ustanovama, gdje se counseling i upada se u pretjerani subjek- duhovnika imenuje službeno a duhovno tivizam. vodstvo je sastavni dio odgojnog procesa. 3. Karizmatsko vodstvo. – Postoje Cilj je voditi pojedinca k savršenstvu: ipak, osobe koje se osjećaju pozvanima od Boga najveća se briga posvećuje moralnom voditi druge prema svetosti. Glavni cilj planu i pridržavanju određenim pravili- je razlikovanje darova milosti i uvođenje ma i zapovijedima. Glavna sredstva toga osobe u sve dublji duhovni život. Vod- vodstva su sljedeća: poučavati, uvoditi stvo se odvija u ozračju Božje prisutnosti u duhovni i vjerski život; ukratko, cilj je i u njemu nema referiranja na psihološke prije svega formacija. Taj se model može tehnike. Onaj koji vodi druge duhovni je nazvati dogmatsko-juridičkim. Prednost učitelj koji uvodi učenika u duhovni život te vrste vodstva je doktrinarna jasnoća i i nutarnje prosvjetljenje, kroz evokativni autoritet duhovnika, koji ovaj ima zbog govor vlastitog primjera. Možemo ga naz- svoje službe. Međutim postoji opasnost vati također mistagoško/proročkim mo- da ta vrsta duhovnog vodstva bude pre- delom. Jaka strana ovoga modela je to što malo osobna; uspostavljeni odnos nije je čisto duhovno usmjeren; njegova slaba nužno u znaku uzajamnog povjerenja. točka je činjenica da duša može postati pa- 2. Vodstvo kao interpersonalni od- sivna za vrijeme duhovnog hoda. Opas- nos. – Duhovnika osoba bira slobodno nosti se kriju u pretjeranom idea-liziran- kao suputnika na putu kojim će kročiti ju učitelja, u transferu i vođenju koje je zajedno i među njima vlada prijateljstvo previše ograničeno na duhovno. i povjerenje. Glavni cilj ovoga modela je 4. Sakramentalno vodstvo. – Do olakšati osobni rast osobe u njezinu odno- njega dolazi u odnosu između ispovjed- su s Bogom, odgojiti kršćane koji su kadri nika i pokornika. Ispovjednik daje savjete steći iskustvo transcendencije u sekula- i pouke u ozračju velikog povjerenja koje riziranom svijetu. Modaliteti ovoga vod- pruža sakrament ispovijedi. Prednost stva su preuzeti iz metode razgovora C. toga modela je što obogaćuje ispovjed- Rogersa: ne bazira se na direktivnosti, već nu praksu, a nedostatak što osiromašuje na empatiji i međusobnom razumijevanju. samo vodstvo, koje ostaje u drugom pla- Ne stavlja se više naglasak na poučavanju nu. već na izražavanju, na iskustvu, u cilju da 5. Inkarnirano vodstvo. – Pod tim pojedinac postane sve više svjestan vlas- izrazom A. Arvalli opisuje model vođenja titog duhovnog i emocionalnog svijeta. koji ima cilj pomoći drugome da otkrije Možemo ga također nazvati egzistencijal- božanski naum u njegovu svakodnevnom no-nedirektivnim modelom. Snaga ovoga životu, u osobnom odnosu s Bogom. U modela krije se u odnosu prijateljstva i vodstvu se vjerniku mora pomoći i naučiti povjerenja. Postoji međutim opasnost da da provodi u djelo ono što je odlučio vjero- se naglasak stavlja na ono čisto ljudsko, vati. To je zato metoda u službi pojedinca odnosno, ako se radi o modelu nadahnu- kojega se vodi. Kako ne postoje dvije jed- tom na nedirektivnoj metodi, da se pretje- nake osobe, tako ne mogu postojati ni dva rana važnost pridaje psihološkim tehni- istovjetna duhovna vodstva. Ovaj model,

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 62 Poseban prilog

koji možemo nazvati kristocentrično/ promatrati i Isusovo poslanje dano edukativnim , najčešće prakticiraju osobe učenicima za njihovu prvu misiju kad koje pripadaju nekom duhovnom pokre- im je dao detaljne upute kako se moraju tu, koje, budući da sudjeluju u duhovnom ponašati putem: da ne nose novca sa so- putu pokreta, napreduju u duhovnosti i bom, da ne idu iz kuće u kuću, nego da bez osobnog vodstva. Prednost toga mo- ostanu u jednoj kući u istom mjestu, itd. dela je u razvojnoj perspektivi: božanski (Mk 6, 7-13). se naum u vlastitom životu promatra kao 2. Duhovno vodstvo kao zajednički neprestanu pustolovinu koju treba otkriti hod. – Ovdje je duhovnik slobodno oda- i u koju se treba upustiti. S druge strane, bran, a svrha vodstvu je osobni rast u taj model pati od nedostatka preciznih i odnosu prema Bogu. Mogli bismo u ovom jasnih ciljeva . kontekstu vidjeti susret prvih učenika Opisani se modeli međusobno ne s Isusom; oni traže Isusa kao duhovnog isključuju; štoviše poželjno je da duhovni učitelja. (Iv 37-51). Također susret Isusa s vođa ima poseban dar za tu službu i da dvojicom učenika na putu prema Emausu ga mnogi izaberu ne samo kao pratioca ulazi u ovakvo duhovno vodstvo. Učenici na duhovnom putu već i kao ispovjed- mole Isusa da ostane s njima jer je već nika. Ostaje još istaknuti da je na početku večer (24, 13-35). duhovnog života veoma prikladan in- 3. Karizmatsko duhovno vodstvo. stitucionalizirani model, koji će se moći – Osoba se osjeća od Boga pozvanom da malo po malo pretvarati u praćenje ili bude voditelj duša na putu prema osob- zajednički hod. noj punini. Svrha takvog vodstva je razlikovanje Božjih darova i usmjerenost Isusove metode duhovnog vodstva prema duhovnim vrednotama. Isus je bio svjestan da je od Boga pozvani učitelj, U Isusovu postupku s ljudima pre- npr. kad u sinagogi izjavljuje da je Duh poznajemo razne oblike duhovnog vod- Sveti na njemu koji ga je pomazao da stva. Možemo reći, da se Isus prilagodio bude učiteljem i osloboditeljem (Lk 4, 18- potrebi konkretne osobe. 21). U razgovoru s Nikodemom Isus mu 1. Institucionalno (formalno) vod- daje jasno na znanje da je od Boga došao, stvo. – Obično se primjenjuje unutar prema tome njegova nauka i njegovi konkretnih grupa, odnosno institucija. savjeti imaju svoje pokriće u pomazanju Takva grupa je bila mala zajednica Dva- Duha Svetoga (Iv 3,1-15). naestorice apostola. U Evanđelju čitamo 4. Sakramentalno duhovno vod- kako je Isus znao odvesti svoje odabrane stvo. – Događa se u okviru ispovijedi učenike, tj. Dvanaestoricu, na osamlje- i ima svoj vrhunac u sakramentalnom no mjesto da ih tamo poučava nasamo. odrješenju. Kod Isusa možemo prepozna- Nakon što je Isus naučavao narod u ti ovaj tip duhovnog vodstva u slučaju prispodobama, otpusti narod i vrati se žene koju su uhvatili u preljubu; Isus je kući. Tada mu pristupiše učenici i rekoše odrješuje od njezina grijeha i daje joj upu- mu: Protumači nam usporedbu o ljulju na tu da više ne griješi (Iv 8,1-11). Susret sa njivi. I Isus im je dao željeno tumačenje. Samarijankom također ulazi u ovu vrstu (Mt 13, 36-43) U ovom kontekstu možemo duhovnog vodstva: Isus joj očituje njezine

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 63 Poseban prilog

slabosti a onda objavi sebe kao Spasitelja Bogatom mladiću je rekao da je dovoljno (Iv 4, 7-42). Najljepši primjer je ipak Petro- držati vjerno Božje zakone da se spasi. vo odrješenje od njegova kukavičluka na Svi veliki govori Isusovi, poput onog o obali Genezaretskog jezera kad ga Isus Blaženstvima, ili o sebi kao kruhu života tri puta pita da li ga voli, a onda u znak zapravo su bili namijenjeni slušateljima oproštenja povjerava mu novo poslanje kao duhovno vodstvo u njihovom svag- (Iv 21, 15-19). danjem životu. 5. Utjelovljeno duhovno vodstvo. – Svrha je takvog vodstva formiranje za sve dublju duhovnost u svagdanjem životu, vrlo često u kontekstu duhovnosti neke Mihály Szentmártoni S.J. zajednice ili crkvenog pokreta. Isus je tako formirao širi krug svojih učenika. Kad ga je Filip pitao da mu pokaže Oca, Isus ga je podsjetio da je tijekom svih ovih protek- lih godina s njima mogao vidjeti mnogo znakova Očeve prisutnosti (Iv 14, 8-9).

VELIKI PETAK

Danas smo se okupili da se po- Nakon ove smrti Bogočovjeka na klonimo Božjoj ljubavi. Za poklon potre- križu smrt više nije smrt, ona je doista Pa- bna je tišina, razumijevanje, spoznavanje i sha i prelazak s ovoga svijeta Ocu. Samo u poniznost srca. Čovjek mora zanije- vjeri moguće je razumjeti ovaj čin Božjega mjeti pred ovim otajstvom ljubavi da bi sebedarja grešnome čovjeku. Kaže Izaija: ga mogao razumjeti i prihvatiti. Vjera „on slabosti naše ponije naše boli na se bez promišljanja i razumijevanja postaje uze… za naše je grijehe on proboden…“ samo nasljedna religija, a kršćanstvo to nije. Naša tišina nije znak da smo ostali Živimo u vremenu „de-božacije“ „bez riječi“ ,da ne znamo što reći nego čovjeka, čovjek je sveden samo na baš suprotno da smo primili Riječ. Bog čovjeka, odvojen od slike Onoga na čiju je je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina sliku stvoren. Čovjek bez Boga osuđen je Jedinorođenca da nijedan koji u Njega samo na čovjeka. Koliko god nekog ljubili vjeruje ne propadne nego da ima život čovjek ne spašava čovjeka, samo Bog je vječni. Danas je dan Božje ljubavi, ljuba- Spasitelj. Bog je došao čovjeku kao čovjek, vi neočekivane i nezaslužene. Danas se ali se nije odrekao svoga božanstva već je Bog svezao s čovjekom, svezao se sve do čovjeka učinio dionikom svojega života. smrti. Križ kao čvor Božje ljubavi, čvor Baš tu na Križu gdje je sve izgledao izgu- koji više nitko i ništa ne može presjeći sto- bljeno, gdje je izgledao da Bog više nema ji u središtu ljudske povijesti. Križ kao luk što dati ni što reći čovjeku dao mu je sve. koji je Bog okrenuo protiv samoga sebe. Dao mu je samoga sebe, dao mu je život. Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 64 Poseban prilog

„Gle uspjet će sluga moj“ krik je otkucaju srca. (Koliko je danas potrebno proroka Izaije, ali je i tihi glas Božje čežnje da se poznajemo po otkucaju srca, a ne za čovjekom. I u ovom našem mode- samo po obrisu lica: primjeri brakova koji rnom „nevremenu“ bezbožnosti nitko propadaju, interesnih prijateljstava, face- ne može ugušiti taj Božji glas čežnje, ali book generacija). i sigurnosti. Uspjet će sluga, uspjet će jer Križ je “ehokardiografija Božjega srca”, nije sam. Bog po proroku Izaiji naviješta toliki je Njegov otkucaj za čovjeka. Krist taj događaj, događaj patnje, boli, ali i je otkucaj Božjega srca za čovjeka. Čovjek ljubavi. Zvuči nevjerojatno kako pro- može poput Jude i Petra izdati Boga, ali rok naviješta događaje u razmaku od Bog ne može prevariti čovjeka, On vjeran skoro osam stoljeća. Ima se dojam da je ostaje. Juda ga je izdao za 30 srebrenika, sam Izaija očevidac tih događaja. Sama Petar i za manje, za par zapaljenih cje- ta činjenica i ono Ivanovo: „da se ispuni panica drva, kaže evanđelist za Petra: „s pismo“ ocrtavaju Božji naum spasenja. njima je stajao Petar i grijao se“. Ovaj događaj koliko god izgledao ljudski proizvod, htijenje svećenika, svjetine i Bez Isusa je hladno, bez Njega Rimljana to nije već je vrhunac Božjeg nema života, a s Njime čovjek i kad gubi nauma spasenja s ljudima. „Ne bi imao pobjeđuje. Za koliko smo mi izdali naše nada mnom nikakve vlasti da ti nije dano ljubavi, na koliko smo procijenili njiho- odozgor“ Braćo i sestre pozvani smo vu vrijednost. Koliko vrijedi prevara, ko- ovaj događaj gledati i razumjeti odozgor. liko vrijedi nevjera, koliko vrijedi smrt Čovjek je tek čovjek kad se gleda Božjim nerođenih, koliko vrijedi moje ja bez očima (Čijim očima gledam svoj život?). Boga? Ništa nije vrijedno naše ljubavi što Križ bez ljubavi je smrt, ali križ od Ljuba- ljubav nije. Grijeh je negacija ljubavi, i vi je život. svaki put kad griješimo negiramo ljubav, koliko li je samo negacija ljubavi u našim Evanđelist Ivan započinje opis životima. Kristovu muke u vrtu, kaže: „Ondje bijaše vrt u koji uđe Isus i njegovi učenici. I Juda i Petar, i svi apostoli su se A poznavaše to mjesto i Juda, njegov sablaznili nad križem, svi su pobjegli i izdajica, jer se Isus tu često sastajao sa Njega ostavili sama. Svi su oni negirali svojim učenicima“. Juda poznavaše to Ljubav. Koliko puta i mi u našim životima mjesto, mjesto koje je do jučer bilo mjes- ostavljamo one za koje smo se još do to prijateljstva i ljubavi postalo je mjes- jučer kleli da ih ljubimo i da smo spremni to izdaje. (Koliko je takvih situacija u umrijeti za njih. našim životima, kad mjesta koja su nam bila draga i koja su označila naše ljubavi Gdje je izlaz iz grijeha, gdje je izlaz postanu nam teška. Ali baš u takva mjes- iz naših prevara, iz naših negacija ljuba- ta pozvani smo pustiti Gospodina da u vi? Samo u Križu je spas samo u njemu njih uđe i da ih zacijeli). Izdaja, prevara je izlaz jer na ta vrata Bog je ušao palom se događa kad ne poznamo dovoljno čovjeku. U križu na kojem je Spas svijeta onoga koga izdajemo. Juda očito pozna- visio. Bog se čavlima vezao za tvoj život. vaše Isusa samo po obrisu lica, ali ne i po Iz Njegova boka potekla je krv i voda, po-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015.

65 Iz života Provincije

teklo je praštanje i novi život. Bog je na zbog židovske Priprave, jer grob bijaše križu kao Adam u vrtu usnuo i iz Njego- blizu, polože Isusa“. Naše srce vrt je u va boka rođena je Crkva, rođeni smo mi, kojem smo razapeli Isusa, naše srce vrt je rođeni iz Novoga Adama, rođeni u Nje- u kojem smo razapinjali jedni druge, ali govoj smrti. postoji dio našega vrta koji pripada samo Isusu, tamo je Isus položen, neka Krist Svi mi u svojim životima gradimo uskrsne u našim srcima. svoja kraljevstva, ali svako kraljevstvo koje nije usmjereno Kraljevstvu Božjem Večeras ćemo se pokloniti križu propada. Krist kaže: „Kraljevstvo moje Gospodinovu, adorare znači prinijeti us- nije od ovoga svijeta“, ali to ne znači tima, neka naš poljubac ne bude poljubac da obezvrjeđuje naša kraljevstva, naše izdaje, već neka bude poljubac našega pre- živote, već je to poziv da svoja kraljevst- danja Onomu koji se sav predao čovjeku. va, svoje živote usmjerimo onome Nebe- skome. Danas je Nebo usmjereno zemlji. “Svako će se koljeno prignuti i sva- Bog je umro iz ljubavi, njegova bolest od ki će jezik priznati: Isus Krist jest Gospo- koje je umro je ljubav prema čovjeku. Bog din na slavu Boga Oca”. Amen. nije umro od mača umro je iz Ljubavi.

Za Pilata istina je samo jedno „što“: „Što je istina“ dok je za kršćanina fra Leopold Mičić Istina „tko“ a to je Isus Krist. Istina se ne može posjedovati, baš kao ni ljubav ona nije ljudski proizvod da se njome može trgovati. Ljubav i Istina dođoše po Isu- su Kristu. On je Ljubav i Božja Istina za svakoga čovjeka. Vežimo se za Kristov križ, podignimo ga kao jarbol u svojim životima jer bez Njega čovjek je osuđen na brodolom života. Gledajmo Onoga koga smo proboli, jer u tom gledanju je život, praštanje i jedini smisao našega postojanja. “Križ je vrhunac Božjeg silaženja i našega uzdignuća”, (Tomislav Janko Šagi-Bunić) i zato “smjelo pristu- pajmo tome Prijestolju milosti da primimo milosrđe i milost nađemo za pomoć u pravi čas”.

Ivanov izvještaj muke završava riječima: „A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijaše vrt i vrtu novi grob u koji još nitko ne bijaše položen. Ondje dakle

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 66 Poseban prilog

“BALDO ZLOVEČERA - NA GUMNU ZLA”

Matica hrvatska Dubrovnik, 2012., 197 str. “Osvrti i prikazi” Višeslojno štivo

Ima lica koja jednom vidite i pamtite ih cijeloga života, za razliku od nekih drugih koje gledate često svaki dan i ne možete ih zapamtiti. Jedno od onih prvih lice je i glas Balda Zlovečere. Njega sam vidio (susreo) jednom u životu, a njegov lik robijaša s Gologa otoka i duboki bas nosim i danas u očima i ušima. Naše prvo i jedino viđenje dogodilo se na otočiću Košljunu u Puntarskoj dragi u veljači 1961. Nakon toga nismo se više ni čuli ni vidjeli. Možda se on mene više nije ni sjećao, ali sam ja njegov glas prepoznao trebalo voziti se kampanjolom. Tu je bila na Hrvatskome radiju jedne kasne večeri i moja dvostruka drskost, koja me mogla ratne 1994. godine. Rekao sam sebi: “Bal- stajati i koje godine robijanja više: kad je do se vratio.” Bio je to razgovor misionara kampanjola izišla iz kasarnskoga kruga povratnika u domovinu nakon šesnaest (Prule kod Ljubljane), još dok se spuštala godina izbivanja u Argentini, Njemačkoj, brklja na izlazu pljunuo sam iz karoseri- SAD-u i Južnoafričkoj Republici. Nakon je na kasarnsko tlo. Prva drskost. Druga mlade mise nestao je iz Hrvatske kao što je drskost: kad me je kapetan KOS-a ostavio i 1956. nakon dvije odslužene godine voda čekam njegov poziv u hodniku, radi jne obveze u JNA-u bio nestao punih pet tobože novca za putnu kartu, poručio godina u kazamatama komunističkoga sam mu po kuriru koji je tuda prolazio da režima, i to po jednom od uhodanih sce- sam otišao i bez novca, a moj novac neka narija: zadnji dan vojnoga roka, prvi dan da jednom mom kolegi koji je ostao još u vojnoga zatvora. Osobno, scenarij mi je vojsci, nimalo pametno, jer mu je to mo- bio jako dobro poznat jer sam bio predmet glo dodatno štetiti. I otišao sam na vlak njegova prvog čina: sumnjičenje za neku za Zagreb, a onda autobusom, još nije bilo banalnu sitnicu, a onda već pripremljena željeznice, do Zadra. Kasnije sam doznao optužba. Ja optužbu doista nisam čuo od toga istog kolege, Hercegovca iz zahvaljujući slučajnosti da mjesto mojega Čeljeva, kome su komunisti ubili oca, da služenja vojnoga roka nije bilo i sjedište su ga MPV (moralno-političko vaspitanje) “nadležnog oficira KOS-a”. Do njega je oficiri stalno zapitkivali o meni. Jednom

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 67 Poseban prilog

je tako vozio kapetana za MPV, Feliksa 5. rujna 2012. u svome rodnom konavos- Ćurina iz Gdinja na Hvaru. Kad ga je ovaj kom Pridvorju u dobi od 79 godina poko- počeo ispitivati o meni, zaustavio je auto pan je fra Marijan Baldo Luka Zlovečera nad jednom provalijom i rekao Feliksu: shrvan teškom neizlječivom bolesti. “Druže kapetane, ja imam samo staru Knjiga Na gumnu zla sadrži 56 poseb- majku, a vi imate obitelj; ako me još jed- nih priča, računajući “Uvod” i “Epilog”, nom zapitate za Ćosića, idemo zajedno u a donosi i kratki životopis autora iz provaliju.” Više se Ćurin nije raspitivao o pera fra Rafaela Romića. To je višeslojno meni kod njega. 90-ih ga je godina HTV štivo između memoaristike i usmene pokazao kako u Gdinju s kćerkom, očito povijesti, sve zajedno začinjeno pričom, razvedenom, jer je imala hrvatsko-sloven- stilom iznošenja saznanja i doživljaja. Te sko prezime, uzgaja masline. kratke priče daju obilje građe čitatelju Bilo je to niti mjesec dana prije našega i analitičaru. Teško je zamisliti intelek- jedinog viđenja na Košljunu. Baldo je bio tualni napor da se iz sjećanja izvuče sav nestao sedam godina, ali je njegovo ime taj materijal, sve pojedinosti, sva imena i postalo poznato među njegovim mlađim događanja, sve suptilnije robijaške duše. kolegama, iako se izgovaralo potiho. Ne namjeravamo ovdje iznijeti sve Postalo je neraskidivo vezano za pojam moguće slojeve i raščlambe jer bi se mo- “Goli otok”. gla napraviti cijela komparativna studija Pišući za Vjesnik Franjevačke provincije u kojoj bi se datosti iznesene u ovoj knjizi sv. Jeronima prikaz knjige S Kristom i u mogle uspoređivati s drugim sličnim smrt o. Ivana Perana – jedan drugi fra- sjećanjima i povijesnim dokumentima, a njevac kojega je vojni sud u Ljubljani bio mogao bi se napraviti cijeli leksikon ime- osudio na smrt, a potom pomilovao na na, ili pak cijela jedna enciklopedija o Go- pet godina robije – završio sam u stilu: lome otoku. Ograničit ćemo se na neko- “Baldo, javi se.”, imajući na umu sve ono liko tema – slojeva, uz opću napomenu što se o njegovu robijanju svojevremeno da ova knjiga pobija mit da su na Golome govorilo. Tada nisam znao da je on dio otoku robijali samo informbiroovci, da- svojih uspomena na Goli otok već bio kle komunisti staljinisti. To je samo odraz objavio u iseljeničkome časopisu Danica jednoga nakaradnog gledanja na povijest, u Chicagu. Međutim, cjelovita knjiga o u kojem se kao žrtve totalitarnih režima tome periodu njegova života izišla je tek navode samo oni koji su bili nositelji tih 2012., kratko vrijeme prije njegove smrti, režima, bilo da se radi o Dantonu i Robe- pod naslovom Na gumnu zla. 20. svibnja spierreu, Trockom i Beriji, Hebrangu i 2012. autor životopisa na kraju knjige, fra Đilasu. One tisuće i milijuni pravih i nev- Rafael Romić, i on povratnik iz misionar- inih žrtava tih revolucija, koje su sam- ske prisilne “pečalbe”, u zadnjoj rečenici ljele građanska i komunističke revolu- piše: cije, kao da nisu ni postojali, kao da nije Iako od nedjelje 12. veljače 2012. – zbog bilo Vandeje, tisuća plemića (Lavoisier bolesti – ne može ni svetu misu slaviti, fra i Chenier, npr.) i katoličkih svećenika i Marijan je stečenim bogatstvom životnog vjernika, milijuna Rusa, Poljaka, Hrvata, iskustva sretan i spokojan, spreman za Mađara, Kubanaca, itd.!? veliko putovanje.

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 68 Poseban prilog

1. Logorska usmena predaja i uznička robijaša nije promaknula činjenica da su historiografija mu odjeća i oprema bile iz uvoza. Pojav- ljivao se samo kad je trebao ići u restau- Prvih 50-ak stranica posvećeno je po- rant. Konačno je robijaška tajna služba vijesti otoka logora, kroz razgovore sa doznala da je on “šef udbaške atentator- starijim uznicima. Tako doznajemo da je ske skupine koja djeluje po Zapadnoj Eu- otok Goli (ili Goli otok) služio istoj svrsi ropi, ‘brinući’ se za političke iseljenike i i u I. svjetskom ratu za zarobljene Ruse, njihov rad” (str. 122). da je tehničku pomoć za izgradnju na- – Brojno stanje na Golome otoku. O tome stamba na Golome otoku dala posada sa se i danas raspravlja u medijima. Najčešće Svetoga Grgura, manje poznatoga susjed- se spominje brojka od oko 16000 zat- nog otoka logora. Isto tako, nitko ne spo- vorenika. Naš autor je, dok je radio na minje ženski logor na Golome otoku, u utovaru u golootočkoj luci, zavirio u jed- kojem su robijale pjevačica Nada Mamula nu napuštenu ćeliju u Raportnoj zgradi i Nada Poderegin, glumica koja je kas- punu svežnjeva dokumenata prekrivenih nije u Londonu glumila kao Nadya Re- prašinom. Na jednom svežnju pisalo je gin. U pričama nalazimo niz detalja koji “Brojno stanje”. Od onoga što je vidio se ne srame suvremenoga istraživačkog zapamtio je uz naslov “Muško radilište” novinarstva ili obavještajnoga rada. Tu brojku 23000, a uz “Žensko radilište” spadaju svakako propitkivanja o grobo- nešto manje od 2000. Odatle i njegova vima na otoku, tema koja je bila strogo procjena da je Golim otokom do paki- zabranjena, kao i propitkivanje o nestali- ranja tih svežnjeva prošlo ukupno 25000 ma. Ta su istraživanja pokazala da su neki zatvorenika. umrli na Golome pokapani na riječkome Na Goli otok slijevale su se (usmene) groblju Kozala, ali su kasnije ti grobo- informacije praktički iz cijele ondašnje vi prekopani. Zna se, ili se mislilo da se države. Svaki je zatočenik bio izvor pozna, da je prvi umrli pokopan u Zagrebu dataka pod uvjetom da mu se približite i na Mirogoju. Na Golome je bio naprav- zadobijete njegovo povjerenje. Osim toga, ljen od kamenja premazanoga vapnom postojali su i posebni kanali za dobivanje golemi natpis TITO. Vladalo je mišljenje informacija, na primjer, o onima koji su da je to “nadgrobni spomenik” žrtvama pušteni s Gologa. Prvi kanal bila su pis- logora jer su navodno pod tim natpisom ma rodbine koju su oni posjećivali i kojoj grobovi logoraša preminulih od batina, su prenosili informacije o svojim bivšim dizenterije ili gladi, koju je nekoliko de- supatnicima. Drugi su kanal bili istražni setina Albanaca izabralo radije nego da zatvori u kojima su se miješali budući kli- jedu svinjetinu. jenti Gologa otoka i recidivisti s Gologa. Još dva izviđačka pothvata našega autora Treći su kanal bili golootočki udbaši koji treba ovdje zabilježiti: su u restaurantu znali komentirati sud- – Tko je bio “drug Masa”? Nitko mu nije bine svojih bivših klijenata. Te su razgo- znao pravo ime. Stanovao je u Posjetnoj vore registrirale robijaške uši poput mag- zgradi, a iznad njegova stana bile su ve- netofona. Takvih i sličnih detalja iz života like moderne antene. Govorilo se da robijaša na Golome otoku puna je ova održava vezu s Beogradom. Oštrom oku knjižica. U njima ima i intrigantnih infor-

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 69 Poseban prilog

macija koje bi trebalo ne samo usmeno, kazalište sjena. Koliko ih je bilo? Odakle nego i arhivski provjeriti. Trebalo bi tako su dovedeni? Za što su suđeni ili samo provjeriti tko je sve nastradao u policij- kažnjeni? Koji je bio njihov status? skim racijama kojih su bili meta mladi O broju se nagađa, kao što smo to već vi- Zagrepčani i Zagrepčanke koji su završili djeli. Obično se govorilo da su najbrojniji u Lonjskome polju neposredno nakon bili Crnogorci, najtvrđi ibeovci, no to su rata. samo procjene, nikakvi službeni podatci. Njih još nitko nije vidio jer su još danas 2. Topografija mučilišta – toponimija zla tajna, ako uopće još negdje postoje, tj. ako nisu uništeni, a uništavani su i na samome Topografija logora mučilišta prilično je otoku. škrta, utisnuta je u Veliku i Malu dragu, Postojala je i razdioba po statusu: ibeovci, koje su vjerojatno i prije postojale kao administrativci, vojnici, kriminalci, civili mjestopisi i prirodne tvorevine. U njima u službi na otoku. su umjetno stvorene nove lokacije, reljefne Ta statistička masa u autorovim tvorbe: logor unutar logora – Žica, druga sjećanjima dobiva svoje lice, svoje karak- dva bili su brojevi “101” i “102”, odnosno terne crte i svoje ime. U najvećem broju “Izolacija”, mjesta gdje su se provodile slučajeva nisu to standardne imenske posebne metode preodgoja logoraša. Os- formule kao u osobnim iskaznicama ili tala su imala strukovna i druga imena: radnim knjižicama, ili pak u zatvorskim Muško radilište, Žensko radilište, Stolari- evidencijskim kartonima. Uz ona s punim ja, Betonirka, Finoklesarska, Utovarna, imenom i prezimenom: Vlado Dapčević, a onda samo zatvorima i logorima svoj- Veljko Žižić, Andrija Bubanj, Dane Bas- stvena imena: Samice i Izolacija, Raportna ta, Nada Podereg, Nada Mamula, sve zgrada, Posjetna zgrada. zvučna imena partizanskih generala ili Sva su ova mjesta sinonimi zla, gumna njihovih rođaka, imamo samo osobna na kojima se drobilo ljude, njihovo dos- imena: Arif, Vicko, Kemo, Ahmet, Hasan, tojanstvo, njihova osobnost, gdje se duša Nada. Druga označuju samo narodnost: vadila na nos, uši kroz žicu na zapešćima Bugarin, Makedonac, a neka narodnost vezanu za tralje – “gasiranje”. To je bila u i ime: Ciganin Lale, Filip Slovenac. Ova najmanju ruku dvostruka izolacija: otok i tipologija imenskih formula mogla bi ići logor, a kad bi tko dopao u samicu, bila unedogled pa ćemo se ovdje zaustaviti, a je to i trostruka izolacija. Bilo je strogo čitatelju dajemo još samo nekoliko prim- zabranjeno ploviti ili loviti ribu u blizini jera da procijeni njihovo šarenilo i da toga ukletog otoka. Slika gumna nije zamišlja bestijarij u kojem je autor živio slučajna u naslovu: gumno je mjesto gdje četiri godine: IB-Crnogorac, Laza razboj- se “mlati žito” po najvećoj žezi u godini, nik, Mladi student, Ilić “sobni”, Tito, ka- gdje se konji ili magarci vrte unedogled petan na “13. maju”, Čedo iz Splita, bogo- uvijek po istoj putanji, do iznemoglosti. slov, neki Šimić itd. Iza svakoga ovog imena krije se je- 3. Galerija likova dan karakter, događaj, ljudska drama, tragedija i sl. Svi su oni prošli špalir U taj prostor, u tu povijest, u tu tadašnjost dobrodošlice, prošli test “gasiranja”, smještena je čitava galerija likova, pravo svi su oni bili najprije “banda”, podvrg- Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 70 Poseban prilog

nuti “prevaspitavanju”, pisali “izjave” Kapičića se inače ne spominje u knjizi, ali između dva “gasiranja” ako njihove iz- se kazuju imena upravitelja logora: ing. jave nisu zadovoljavale “islednike”. Svi Jure Košutić, Pero Ostojić (za koga se kaže su oni prisilno pjevali pjesme drugu da je s otoka Brača) i Rade Radević. Tu su Titu i tako gradili kult ličnosti iza logor- i imena UDBA-inih isljednika: Bulatović, ske žice okružene morem. Svi su oni bili Drobnjak, Tara (nadimak iz partizana) i pokusni kunići “robijaškog samouprav- poručnik Zulfo. ljanja”, koje autor ironično povezuje s Stvarni standard koji opisuje naš autor bio kasnijim komunističkim eksperimentom je sljedeći: doručak: kava i pura; ručak: “socijalističkog samoupravljanja”. Riječ juha od povrća; večera: kava od ječma. je zapravo o tome da je milicija održavala Uza svaki obrok išao je i komadić kruha. samo stražu oko logora, sve ostalo iz- Ukupna propisana kalorična vrijednost: vodili su sami logoraši unutar svojih 1250 kalorija, a u samicama se dobivalo “soba”: raščišćavanje pojmova (čitaj: ispi- 900 kalorija dnevno. ranje mozgova), premlaćivanje, besciljno Posljedice su bile: avitaminoza, “kokošja prenošenje kamenja s jedne gomile na bolest”, dizenetrija (od koje je umrlo, drugu, “gasiranje”, tj. po kazni nošenje govorilo se, nekoliko tisuća). O ostalome kamena na drvenim nosilima pri čemu komforu govore prve tri rečenice “Uvo- je kažnjenik bio ispred rukama vezanim da”: žicom za nosila (tralje), a odstraga su ga Po sredini logora sa strane Velike drage dva ili više robijaša gurali trkom. To je postojala je jedna uzvisina poduprta vi- redovito završavalo potpunim mrcvare- sokim strmim liticama, prava “Babina njem kažnjenika. Taj oblik mučenja greda”. Tu su se nalazile “higijenske pro- postao je kasnije sinonim za mučenja na storije” logora, naime kupaonica i valjda Golome otoku. Svi su morali sudjelovati u najduži i najveći zahod na svijetu. Imao premlaćivanju, mučenjima, prokazivanju. je osamdesetak otvorenih – bez ikakvih Svaki otpor ili zabušavanje kažnjavali su bočnih ograda – čučavaca, postavljenih u se višestruko. Nitko s Gologa nije otišao, dva vis a vis reda (str. 7). a da se nije ogriješio – pod prisilom ili svo- Priče su satkane od osobnih doživljaja i jevoljno – o svoj moralni kodeks, o nešto proživljaja i iskaza logoraša dobivenih u što u normalnome životu ne bi ni u snu povjerljivim razgovorima u kojima je “ot- učinio. Taj mafijaški zakon provođen je varanje” sugovornika spadalo u osnovnu doslovno u logoru. Odatle, kažu, i šutnja komunikacijsku strategiju bez koje nije bivših golootočkih logoraša. bilo ništa jer je nepovjerenje prema svemu Standard života u logoru bio je “iznad i svakomu bilo osnovno pravilo. Glavni standarda bolesnika u bolnici”, ako je je dojam da autor malo govori o sebi i vjerovati Jovi Kapičiću, pomoćniku mini- svojim osjećajima, koji ga samo u iznim- stra unutarnjih poslova, Aleksandra nim slučajevima ponesu. Najčešće se on Rankovića, čije se ime najčešće povezuje pretvarao u oko i uho koje bilježi sve oko uz Goli otok, a koji je nedavno umro u sebe, važe riječi i pozadinu ponašanja. To Beogradu – bos! Kapičić je oličenje bal- oko i uho zabilježilo je čitavo mnoštvo kanskoga barbarogenija, hvalisavoga događaja i prizora. lašca, otupjele savjesti. Kao da je ispao iz Kako je bio u sobi 4, tj. u barakama u ko- Micićeva “Zenita”. jima su bili smješteni politički zatvorenici, Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 71 Poseban prilog

među kojima su bili najbrojniji informbi- UJUTRO: od 8.30 sati do 12.00 sati roovci, na svojoj je koži osjećao zbivanja i raspoloženja u političkome životu države. POPODNE: od 15.00 sati do 18.30 sati ko Upravo po količini batina i kaznama Mandžo i Stojan Vućićević, a tu se našao i koje su dobivali, znali su da je u državi Mirko Vidović. mirno ili se nešto događa. Tek su kasnije Jednom je svojemu povjerljivom supat- doznavali zbog čega su bili mučeni i mal- niku bogoslovu, odnosno “biskupu”, tretirani, kao npr. kad su Vlado Dapčević kako su mu se rugali u logoru, izre- i grupa informbiroovaca prebjegli u Alba- citirao sve točke njegove optužnice. Kad niju. Isto tako, po masovnim otpuštanjima ga je ovaj začuđeno zapitao kako to zna, iz logora znali su da se nešto mijenja u on mu je rekao da je to standardni tekst odnosima između Jugoslavije i SSSR-a. U optužnice (koje su vojni sudovi u cijelosti toj se sobi (koja je obuhvaćala više baraka i prihvaćali) protiv katoličkih svećenika i brojila i do 700 robijaša) osjetilo promjene sjemeništaraca. Prva je točka optužnice u jugoslavenskome i hrvatskome društvu bio Stepinac, a zatim čl. 118. st. 1. Mi- kad su počeli stizati “samci”, tj. oni koji jenjalo se samo ime okrivljenika. To je su osuđeni ne više na masovnim, nego Baldo bio već vidio u nizu slučajeva pa pojedinačnim procesima kao “zapad- vjerojatno i u svome, samo o tome ne njaci”, “špijuni i propagandisti Zapada”. govori. Iz toga razgovora donosimo dvije Isto se tako koncem pedesetih u istoj sobi karakteristične rečenice koje bi izgledale osjetila nova metoda djelovanja političke kao čista izmišljotina da nisam doživio policije i nova populacija kojoj je ona pos- gotovo isto. vetila svoju “brigu” – srednjoškolci. Tako Uhitili su me kad sam se preoblačio su na Golome osvanuli srednjoškolci iz iz vojničkoga u građansko odijelo, pri Imotskoga i Varaždina. Autor ne navo- odlasku iz vojske. Bio sam poluvojnik di nijednoga imena, ali analizira ciljeve polucivil, naime u civilnoj potkošulji i takvih uhićenja: zastrašivanje mladeži, vojničkim hlačama (str. 133). sprječavanje daljnjega školovanja Ja sam već bio u civilnoj odjeći i razdužio i općenito povećavanje terora nad vojnu odjeću i opremu kad su me posjeli stanovništvom. Ne navodi se godina dol- u prvu klupu učionice i sjeli za stol kao aska tih srednjoškolaca na Goli otok niti se sudsko vijeće dva kapetana I. klase MPV- spominju zadarski srednjoškolci (Pinjate- a (Matulić i Ćurin) i moj komandir voda la, Stamać, Dobrović, Rogić), ali se može kapetan Mihajlo Đukanović te mi rekli da ustanoviti koincidencija između dviju oni nada mnom imaju vlast još 24 sata. zadnjih godina Baldova boravka na Go- Moja je sreća bila što je pronađen onaj koji lome i dvogodišnje administrativne kon- je “ukrao lebac” pa su me proslijedili ka- finacije studenata i srednjoškolaca na sus- petanu KOS-a u Ljubljani. jednome Sv. Grguru. Naime, na početku Kao posebno dojmljiv prizor Baldo opisu- akademske godine 1961./62. na predavan- je mrcvarenje “subotara” u jednome ka- jima (cikličkim, za sva godišta) iz fran- menolomu Gologa. Sve je organizirao cuskoga jezika i francuske književnosti mladi poručnik UDBA-e Drobnjak, koji je našli su se “padobranci s Gregorijane” – odlučio “slistiti bogomoljce”. “Stigavši do Ive Livljanić, Miljen Ispovijed u Velikom kamenoloma, koji se nalazio blizu ‘Izo- tjednu: lacije’, ugledah sliku iz doba Neronova Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 72 Poseban prilog

proganjanja prvih kršćana” – tako počinje života, koje više ničim i nikakako nećemo priča o “golootočkim mučenicima” koji moći dohvatiti (str. 145). se “nisu htjeli odreći svoga vjerskog Ta razmišljanja prelaze ponekad u lirske uvjerenja”, nisu htjeli primiti oružje ni opise: položiti “vojničku zakletvu”. Bilo ih je 31 Podno mene na svega desetak metara i bili su neprepoznatljivi, ali i nepokole- šćućurena na vjetrini šutjela je Raportna bljivi. Priziv savjesti bio je tada nepozna- zgrada, trudna zlom (str. 186). ta kategorija, neki je i danas osporavaju. ili pak u čistu liriku: “Bljutavo ogavni sadizam”, zaključio je Šum, noć, sam, borići, cviljenje i …. smrti, autor, zadivljen čvrstinom njihove vjere. mrtvi (str. 185). Rad je bio jedna od vrsta torture (mučenja). Pred kraj svoga boravka na Golome Bal- O tome svjedoči i tumačenje svrhe rada u do je počeo misliti na mrtve. Jer, “na robiji logoru jednom “sobnom” od strane Pere čovjek ne mari za mrtve jer su mu živi kao Ostojića, upravitelja logora i jednoga od sablast neprekidno za petama i mislima” direktora Kombinata Velebit: (str. 185). Meni nije do toga koliko će oni proizvesti, Knjiga inače završava u refleksivnome već mi je važno da rade do iznemoglosti. tonu: Neka tuku kamen o kamen da dobro za- Suvišno je i pitati: tko, za koga spremi, pamte što je zatvor, što je Goli (str. 137). razape tu mrežu? Takva filozofija rada dolazila je najviše do Na to, vjerojatno, nitko ne bi znao od- izražaja u “Izolaciji”, gdje se radilo od ju- govoriti, pa ni ovo osramoćeno kamenje tra do mraka u kamenolomima, prenoseći preko kojega se kalila i brusila zloba, iako i valjajući kamenje s jednoga mjesta na je ono jedino svemu tome svjedok. Ono je drugo bez određenoga cilja i svrhe. samo vidjelo da je to čovjek za čovjeka uz O sebi autor rijetko govori, samo u iznim- pomoć čovjeka učinio (str. 187). nim slučajevima kao što je bio njegov bo- Čudno, od početka do kraja ove knjige ravak u izolaciji “102”. Tu nalazimo i nje- čitatelju se negdje u podsvijesti nameće gov opis vlastitoga tijela. Plautova izreka Homo homini lupus, koju Danima sam se sušio i ostao “bez trbuha”. su kasnije koristili Hobbes i Marx. Upra- Od prsnog koša do zdjelice s vremenom se vo su sljedbenici ovoga potonjeg provo- nategnuo jedan mišić kao deblji uzlati ko- dili Plautov poučak na ovome pustom i nop iz kojega su se na jednu i drugu stra- golom otoku, ali i širom našega planeta u nu račvali konopi i konopčići presvučeni svojoj verziji: čovjek čovjeku komunist. tankom zgužvanom kožom, i sve je to iz- gledalo kao naličje kralježnice (str. 146). P. S. U mjesec i pol izgubio je 14 kilograma i 1. Posljednja priča nosi naslov “Epilog”. sam sebe više nije prepoznavao. Izgubio Ona prenosi vijest s kraja šezdesetih go- je tek pa nije išao neko vrijeme ni u restau- dina prošloga stoljeća da je Rade Radević, rant na ručak. Sisao je limun sa šećerom. bivši upravitelj logora, uhićen jer je imao Uz opis tijela javljaju se i opisi duševnih običaj darivati svoje prijatelje mercedesi- stanja i razmišljanja. ma i jahtama posežući u blagajnu logor- I uvijek su se ta solo-misaona raspetlja- skoga poduzeća “Velebit”. vanja javljala pod jesen s prvom kišom. Nimalo neobičan obrat: Kad sam odlazio … svijest o gubljenju najvrjednijih godina iz vojske, moj tadanji “anđeo čuvar” bio je Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 2, kolovoz 2014. 73 Poseban prilog

u vojnome zatvoru zbog fizičkoga nasilja preko poluotoka Prniba – Košljun, a tamo – bivši boksač. Kasnije sam doznao da je negdje iza horizonta omeđenoga brdima i moj prvi “anđeo čuvar”, onaj koji mi je iznad Stare Baške – Goli otok. rekao da je to bio i kazao tko će to ubuduće biti, dospio u zatvor prije odsluženja vojnoga roka – bio je slab prema tuđim sato- Vjekoslav Ćosić vima. Obojica su bili Hrvati koji su u JNA došli s lošim karakteristikama. 2. Iako Baldo ne govori o onome što mu se događalo prije Gologa otoka, ne govori ni o svome školovanju, čudi me da u svoja sjećanja nije utkao i priču o onome jugoofi- ciru informbiroovcu koji se je s pazin- skoga Kaštela bacio u ponor Fojbe. Taj se je skok mogao vidjeti iz franjevačkoga samostana u kojem je on boravio. A ako i nije tada bio u samostanu, znam da je priča o tome nesretniku bila živa u istom i pet godina nakon što je Baldo iz njega otišao u vojsku. 3. Predstavljanje knjige slovenskoga ibeo- vca Borisa Fakina (književni pseudonim) o Golome otoku na Književnome petku u Za- grebu koncem 1980-ih godina: Matvejević predstavljač, Neven Jurica moderator. Ni u knjizi, a kasnije ni u raspravi autor nije Partiju smatrao krivom za ono što se njemu i drugima dogodilo na otoku logoru. Kad je netko od nazočnih shvatio da jedan mladić Fakina pokušava kritizirati sa stajališta kršćanskoga svjetonazora, upao je u raspravu s bezobraznom svjetonazo- rskom diskvalifikacijom: “Prekinite ovoga! Zar ne vidite da mu Glas Koncila viri iz džepa!?” Dakako, naslov katoličkoga tjednika bio je metafora za mladićev svje- tonazor. Tvrda je bila vjera u komunista. 4. Trinaestoga prosinca 2013. godine is- pod prozora sobe 202 hotela “Marina” u Krku crveni izletnički brod u zimovniku na četverovezu. Na boku veliki natpis Excursions Goli otok – Rab. U Puntar- skoj dragi na svega nekoliko kilometara

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 2, kolovoz 2014. 74 Poseban prilog

OBLJETNICE NAŠE BRAĆE

• fra Berard Barčić: 90 godina od oblačenja. • fra Andrija Bilokapić: 40. obljetnica svečanih zavjeta i svećeništva. • fra Ante Bilokapić: 40. obljetnica svečanih zavjeta i svećeništva. • fra Ante Budimir: 40. obljetnica svečanih zavjeta i svećeništva. • fra Frano Delić: 40. obljetnica svečanih zavjeta i svećeništva. • fra Nikica Devčić: 10. obljetnica oblačenja. • fra Ivan Gavran: 40. obljetnica svečanih zavjeta i svećeništva. • fra Joakim Gregov: 40. obljetnica prvih zavjeta. • fra Ivan Lelas: 40. obljetnica svečanih zavjeta. • fra Marijan Mandac: 60. obljetnica oblačenja. • fra Matošević Matija: 40. obljetnica svečanih zavjeta i svećeništva. • fra Jordan Ostojić: 50. obljetnica prvih zavjeta. • fra Pijo Pejić: 60. obljetnica oblačenja. • fra Josip Peranić: 50. obljetnica oblačenja. • fra Petar Perković: 40. obljetnica svečanih zavjeta. • fra Mate Polonijo: 40. obljetnica svečanih zavjeta i svećeništva. • fra Rafael Romić: 60. obljetnica oblačenja. • fra Vito Smoljan: 50. obljetnica svećeništva. • fra Gabrijel Škibola: 10. obljetnica oblačenja. • fra Šime Škibola: 40. obljetnica prvih zavjeta. • fra Bernardin Škunca: 60. obljetnica oblačenja. • fra Stanko Škunca: 60. obljetnica oblačenja. • fra Josip Vidas: 50. obljetnica oblačenja. • fra Vlado Zahija: 50. obljetnica svećeništva.

tajništvo

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 2, kolovoz 2014. 75 Poseban prilog

BOG NIJE SLUČAJNO DOBAR

Posveti me Bože moj, Pomozi nama jadnima. U traženju tebe, Neka nas Isus vodi i Prosvjetljuje put. Izbavi nas od žalosti, Tragedije, nepravde, napuštenosti, Među nama zauvijek ostani. Prosim te Bože, za tvoje svjetlo, Snagu, da te uvijek tražimo U svakom času, u svim ljudima. Pomozi nama Bože da dublje vjerujemo U dobrotu tvoju. I ljubav osjetimo s tvojim blagoslovom Puni tvoje snažne, tople blizine.

Samuel Azemii

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 2, kolovoz 2014.

76 Poseban prilog

ZADAR - Provincijalat CAVTAT - Samostan Gospe od snijega Trg sv. Frane 1 Šetalište Rat 2 23000 ZADAR 20210 CAVTAT Tel: 023/250 467 tel./fax. 020/478 372 fax: 023/250-136 Web stranica: www.ofm-sv-jeronim.hr CRIKVENICA - Samostan sv. Antuna Pavla Radića 8 fra Andrija Bilokapić, provincijal 51260 CRIKVENICA mob. 098591330 tel./fax. 051/ 242 395 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Frama Crikvenica www.framacrikvenica.blog.hr ZADAR - Samostan sv. Frane Trg sv. Frane 1 fra Ante Mrvelj, predstojnik, župnik, 23000 ZADAR E-mail: [email protected] Tel. 023/250 468, Fax: 023/254-349 DUBROVNIK - Samostan Male braće web stranica: www.svetifrane.org Placa 2 20000 DUBROVNIK Knjižnica tel. 020 321 410 tel. 023 250-616 fax. 020 321 029 E-mail: [email protected] Web stranica: www.malabraca.wix.com/malabraca fra Stanko Škunca, gvardijan E-mail: [email protected] mob. 0922613196 fra Veselko Grubišić, povjerenik za OFS, fra Aleksandar Longin, vikar gvardijan, povjerenik za samostan u Cavtatu mob.0998006899 mob. 0915113136 E-mail: [email protected] fra Tomislav Šanko, definitor, odgojitelj postulanata, fra Stipe Nosić, provincijalni vikar, animator za zvanja, ekonom tajnik za odgoj i obrazovanje i moderator mob. 0992405212 trajnog obrazovanja, vikar, ekonom E-mail: [email protected] mob. 0917635499 E-mail: [email protected] ZADAR - Voštarnica Župa Srca Isusova fra Marije Šikić Obala kneza Branimira 17 23000 ZADAR fra Pijo Pejić tel: 023/236 094 fax: 023/239 238 fra Rafael Romić E-mail: [email protected] fra Ivo Čutura fra Anselmo Stulić, definitor, mob. 0915693094 tajnik za evangelizaciju i E-mail: [email protected] misijsko djelovanje, župnik E-mail: [email protected] HVAR - Samostan Gospe od milosti p.p. 11 - 21450 HVAR fra Gabrijel Škibola, župni vikar tel. 021 - 741 193 E-mail: [email protected] fra Joakim Gregov, predstojnik mob. 0918911320

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 77 Poseban prilog

KAMPOR - Rab, Samostan sv. Bernardina p.p. 117 - 51280 RAB fra Ivan Lelas, predstojnik tel. 051/ 724 951 mob. 098272560 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] fra Ivan Gavran, predstojnik, župnik [email protected] E-mail: [email protected] ili [email protected] BRODARICA Krapanjskih spužvara 41 fra Tomislav Ćurić 22010 BRODARICA mob. 0995076468 tel. 022/350039, E-mail: [email protected] fax. 022/351821 fra Ivo Sadrić fra Ante Budimir, župnik mob. 0915040690

KOŠLJUN - Samostan Navještenja Marijina KUNA - Samostan Gospe Delorite 51521 PUNAT 20243 KUNA tel. 051/ 854 017 tel/fax. 020/742 033 fax. 051/ 855 590 E-mail: [email protected] Web stranica: www.kosljun.hr E-mail: [email protected] fra Josip Vidas, predstojnik, župnik mob. 0981364179 fra Klement Sršen, gvardijan mob. 0915527399 fra Vito Smoljan, župni vikar mob. 0996975025 fra Diego Deklić, E-mail: [email protected] definitor, odgojitelj novaka, moderator Duhovnog centra NEREZINE - Samostan sv. Franje E-mail: [email protected] 51554 NEREZINE tel. 051/237 123 fra Stjepan Žužić, ekonom, (vidi Košljun) povjerenik za Nerezine mob. 0915893618 OREBIĆ - Samostan Uznesenja Marijina Celestinov put6 KRAJ - Pašman - Samostan sv. Duje 20250 OREBIĆ 23212 TKON tel. 020/713 075 tel/fax. 023/285 271 fra Vlado Jajalo, fra Petar Perković, predstojnik ekonom provincije, župnik Banja mob. 0915132801 PAZIN - Samostan Pohođenja Marijina E-mail: [email protected] Trg hodočasnika 2 52000 PAZIN fra Ante Kekez tel/faks 052/621 536 mob. 0915077425 fra Alfonso Orlić, predstojnik KRAPANJ - Samostan sv. Križa Krapanj 129 PRIDVORJE - Samostan sv. Vlaha 22231 Krapanj 20217 PRIDVORJE tel/fax. 022/350 313 tel. 020/797 148 Web stranica: www.free-si.htnet.hr/Brodarica fra Frano Zelenika, predstojnik ili www.samostan-krapanj.hr mob. 0989051036 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 78 Poseban prilog

tel. 052/830 390 ; fax 052/842 024 PULA - Samostan sv. Antuna Varaždinska 2 fra Job Mikolić, 52100 PULA predstojnik i župnik u Rovinjskom selu tel. 052/216 225 faks 052/216 008 Webstranica: ROŽAT - Samostan Pohođenja Marijina www.svetiantunpula. com Na Rivi 1 E-mail: [email protected] 20236 MOKOŠICA Frama Pula: www.cyxsibo.com/frama tel/fax. 020/ 453 249 FRAMA Rožat: www.framarozat.blog.hr fra Mate Trinajstić, gvardijan, župni vikar fra Josip Sopta, fra Tomislav Hrstić, arhivist i bibliotekar provincije, povjerenik za FRAMU,vikar, župnik, ekonom predstojnik, župnik mob. 0913641449 mob. 098219302 E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] fra Berard Barčić fra Drago Ljevar mob. 098337001 fra Vlado Zahija E-mail: [email protected] fra Bojan Rizvan SPLIT - Samostan Uznesenja Marijina mob. 0918917058 Poljudsko šetalište 2 E-mail: [email protected] 21000 SPLIT-Poljud tel. 021/381 377 fra Leopold Mičić, fax. 380 877 mob. 0917387294 e-mail: [email protected] E-mail: [email protected] Web stranica: http://www.samostan-poljud.com

fra Matija Matošević, gvardijan, župni vikar RIJEKA - Samostan sv. Nikole Ivekovićeva 8, fra Frano Delić,vikar, ekonom, župnik 51000 RIJEKA mob. 0915372339 tel. 051/641 449; fax. 051/648 697 fra Bernardin Škunca, Webstranica: www.svetinikola.hr pročelnik Povjerenstva za kanonizaciju braće Frama iz Rijeke: www.framari.blog.hr, mob. 0958714169 www.framakrnjevo.blog.hr E-mail: [email protected] E-mail: [email protected], ili [email protected] fraTomislav Batinić mob. 0981774278 fra Mate Polonijo, definitor, predstojnik, župni vikar, fra Stjepan Pupić Bakrač E-mail: [email protected] mob. 0921142328 fra Božidar Šustić, župnik fra Marijan Mandac mob. 0911936916 E-mail: [email protected] fra Nikica Devčić, župni vikar mob. 0915765151 ROVINJ - Samostan sv. Franje E-mail: [email protected] De Amicis 36 052210 ROVINJ Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 79 Poseban prilog

TROGIR - Samostan Uznesenja Marijina CENTROCROATA - S. Justo Put sv. Ante 46 Brandsen 426 21220 TROGIR 1754 San Justo (Bs. As) tel./fax. 021/881 133 tel. 00 54 11 / 465 12 363 (vidi Tejar) fra Šime Škibola, predstojnik, mob. 098706651 CENTRO CARD. STEPINAC Hurlingham fra Nediljko Jerkan, Calle Pedro Diaz 2000 župnik, pov. za Svetu Zemlju 1686 HURLINGHAM mob. 0989060533 E-mail: [email protected]

BOGOSLOVI - ZAGREB fra Jordan Ostojić, voditelj središta” Kardinal Stepinac” fra Dario Kaurin, mob. 0989951469 fra Berislav Ostojić, E-mail: [email protected] župnik župe u Jose Ingenierosu

JOSEINGENIEROS CRNA GORA Paroqia Sto. Cristo KOTOR - Samostan sv. Klare C/Ejercito de Los Andes 1320 Stari grad 450 1702 Jose Ingenieros (Bs. As.) 81330 KOTOR tel. 00 54 11 575 760 94 tel. 00 382 32 /304 128 (vidi Hurlingham) fax:00382 32 /304 129 E-mail: [email protected] JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA fra Filip Karadža, predstojnik JOHANNESBURG 99 Central Str. NJEMAČKA HOUGHTON 2198 WIESBADEN tel. 00 27 11/72 82 381 Holsteinstr. 15, fax. 00 27 11/72 83 766 D-65187 WIESBADEN E-mail: [email protected] tel. 0049 611-811 559, ured:00 49 61-846 440 fra Ivica Strčić E-mail: [email protected] DR KONGO fra Ante Bilokapić, župnik KIMBULU/BUTEMBO

ARGENTINA Fraternité Franciscaine BUENOS AIRES - Tejar Kimbulu/ Butembo RD. Congo Av.dr. Ricardo Balbin 4925 c/o P.O. Box 251,Kasese 1430 BuenosAires Uganda, Africa tel/fax. 00 54 11/454 23 400 Tel. 00243/ (0) 9977 24 693, E-mail: [email protected] fra Ilija Barišić fra Josip Peranić, E-mail: [email protected] provincijski delegat za Argentinu, voditelj Hrvatskog središta sv. Nikole Tavelića i Hrvatskog središta sv. Leopolda Mandića Web stranica: www.studiacroatica.blogspot.com

Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima - Zadar, br. 1, travanj 2015. 80