268. – Srpanj/Kolovoz/Rujan

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA POLITIÈKIH ZATVORENIKA (HDPZ) ISSN 1331-4688

Godina XXV. - srpanj/kolovoz/rujan 2016. BROJ 268268

U ZRINU UNIŠTENOM I SPALJENOM 1943. GODINE KOLIKO SMO DUŽNI SINIŠI PAVLOVIÆU

Oèekivanom presudom za ubojstvo politièkog emigranta Stjepana Ðurekoviæa, na doživotnu su robiju, kao što je poznato, 30. kolovoza ove godine osuðeni Josip Perkoviæ i Zdravko Mustaæ. Nakon izreèene presude, sudac Visokoga zemaljskog suda u Münchenu Manfred Dauster upitao je Mustaæa, ima li kakvih prigovora? Mustaæ je potpuno smireno – možda suglasivši se s presudom! – odgovorio da nema što prigovoriti i da je postupak voðen korektno. Pozorno sam pratio suðenje, gledajuæi ga iz perspektive nekoga tko je imao GLASILO HRVATSKOG iskustvo biti pred istražiteljima, javnim tužiteljima, sudcem i porotom te DRUŠTVA POLITIÈKIH dvoranom punom publike, pa mi je bilo lako shvatiti i zakljuèiti kako je i sam ZATVORENIKA osuðeni Mustaæ presudu doživio kao logièan i pravedan kraj jedne prièe koju je

PREDSJEDNIK DRUŠTVA dugo imao u glavi i znao da jednog dana mora odgovarati za ono što je èinio! Ne Mr. sc. Marko Grubišiæ bih davao psihološku ocjenu onoga što je onomu drugom, Josipu Perkoviæu, bilo

UREDNIÈKI ODBOR GLASILA u glavi kad je èuo presudu na doživotnu robiju, ali me ne bi èudilo ako je on sam Josip Ljubomir Brdar, Ivan Gabelica, sam sebe uvjerio da je njegova dužnost bila ubijati u ime Jugoslavije! Anðelko Mijatoviæ, Alfred Obraniæ, Andrija Vuèemil No, treba iæi i korak dalje. Oèekivao sam da æe ova presuda izazvati niz reakcija i komentara s raznih strana, pa se ne mogu nikako naèuditi kako je sve GLAVNI UREDNIK brzo utihnulo! Nije nam pošlo za rukom ovu presudu kapitalizirati kao politièku i Tomislav Jonjiæ pravnu podlogu za pokretanje lustracije, ali i za postuipak protiv svih onih koji su UREDNIŠTVO I UPRAVA Hrvatskoj i Hrvatima nanijeli štetu time što su zloupotrijebili državne institucije 10000 Zagreb Masarykova 22/IV da se zaštite ubojice! Uz to, nikomu nije palo na pamet uoèiti da su Perkoviæ i tel: 01/ 487 2433 Mustaæ osuðeni tek 2016., a ne 1983. godine, kad je djelo poèinjeno, pa slijedom e-mail: [email protected] toga ne æe – kao hrvatski politièki uznici – dobar dio ili veæinu svoje mladosti PRIJELOM I TISAK provesti unutar zatvorskih zidina! MINI-PRINT-LOGO d.o.o. Varaždin Zato nije samo sudac Dauster onaj koji se èudi državi koja je desetljeæima Godišnja pretplata za Hrvatsku 140 kn nagraðivala ubojice onih koji su je stvarali. Jer, nužno se nameæe pitanje, je li za inozemstvo: Europa 300 kn ubojstvo Stjepana Ðurekoviæa prvo i jedino ubojstvo u kojem je ovaj dvojac ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti; prekomorske zemlje: 500 kn sudjelovao? Ima li takvih ubojstava još, kako onih iz doba Jugoslavije, tako i ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti onih iz doba velikosrpske agresije na Hrvatsku? *** IBAN HR0525030071100009317 kod A nemojmo zaboraviti ni to, da se nitko iz institucija hrvatske države nije SBERBANK d.d.Zagreb, a za devizne zahvalio ni odvjetniku Siniši Pavloviæu, koji je tako elokventno, strpljivo i uplate isti IBAN i BIC VBCRHR22 takoðer kod SBERBANK d.d. Zagreb uvjerljivo zastupao gospoðu Gizelu Ðurekoviæ, te takvim reprezentativnim *** nastupom predstavljao visoku razinu struènosti i profesionalnosti hrvatskog Rukopisi se ne vraæaju, list ureðuje Urednièki odbor, sva prava pridržava odvjetništva, na što bi mu i struka mogla biti zahvalna! To treba cijeniti osobito u Hrvatsko društvo politièkih zatvorenika. svjetlu èinjenice da je branitelj okrivljenika – a obojicu je faktièno branio *** Perkoviæev branitelj Anto Nobilo – ne samo podlegao u toj borbi s njemaèkim Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima državnim odvjetništvom (bi li tako bilo da je postupak voðen u Hrvatskoj?), nego *** je na ime troškova te obrane od hrvatske države zatražio pet milijuna kuna. Za sve informacije i kontakte u svezi sa suradnjom i pretplatom tel.: 01/ 48 72 433 Koliko bi onda trebalo platiti Siniši Pavloviæu i njegovu uredu, koji je i srijedom od 9.00 do 13.00 sati. Münchenu bio bitku ne samo za svoju klijenticu, nego i za Hrvatsku!? *** ISSN 1331-4688 Sva ta pitanja se nameæu danas, dok pišem ove redke, kad još nije u cijelosti *** definirana ni saborska veæina, pa samim time ni sastav nove vlade. Imamo li Cijena oglasnog prostora: posljednja stranica u boji: 4.000,00 kn pravo nadati se, da æe o nova vlada napokon ozbiljno shvatiti problem predposljednja stranica u boji: 3.500,00 kn rašèišæavanja s prošlošæu, jer tek nakon što se to obavi, možemo se doista unutarnja crno-bijela stranica: 2.500,00 kn okrenuti buduænosti. A dok toga ne bude, mi, hrvatski politièki uznici, 1/2 crno bijelo: 1.250,00 kn 1/4 crno bijelo 700,00 kn neodstupno æemo inzistirati na donošenju i provoðenju zakona o lustraciji!

Mr. sc. Marko GRUBIŠIÆ, predsjednik Hrvatskog društva politièkih zatvorenika Uvodna riječ MOŽE SE I DUBLJE... Kad smo u prosincu 2015. godine, nakon prošlojesenskih izbora na ovim stranicama IZ SADRŽAJA primijetili kako je organizirano pravaštvo doživjelo katastrofu i kako bi zbog mnoštva razloga valjalo izbjeći situaciju u kojoj će novi izbori za Sabor postati neizbježni, jer je u tom slučaju, između ostaloga, „posve očito da bi pravaške grupacije potonule još dublje (ako se dublje uopće može pasti), a više nego upitno je koja bi struja u Hrvatskoj PLENKOVIĆ: “BRISELSKI ĆATO” demokratskoj zajednici uspjela nametnuti svoje kandidate“, površnu se je promatraču ILI DRŽAVNIK?...... 2 moglo činiti da se radi o ispraznu naklapanju ili o nepoznavanju elementarnog računa: Alfred OBRANIĆ Karamarkov se je HDZ činio monolitnim (a na stranačkom je skupu Andrej Plenković ismijan kao bijela vrana!), dok je jedna stranka s pravaškim nazivom stekla ne samo zastupnike u Saboru, nego joj je čak pošlo za rukom dobiti jedno podpredsjedničko ODLAZE...... 5 mjesto, formalno najvišu poziciju koju je organizirano pravaštvo imalo od obnove do Josip Ljubomir BRDAR danas. Površnu i samodopadnu simpatizeru toga organiziranoga pravaštva (dakle: pravaš- tva koje tako nastupa u formi neke od političkih stranaka koja nosi neku varijaciju pra- NAŠ NUTARNJI SVIJET (30.)...... 10 vaškog imena) zasigurno se je učinilo da će u izobilju biti prostora i vremena za „luk i janjetinu“ – kako je stranačku strategiju i dalekosežne njezine ciljeve formulirao jedan Maja RUNJE, prof. od dubokoumnih naizgled pravaških prvaka katapultiranih u Sabor iz stražnjeg džepa Karamarkovih traperica. No, politička, ideološka i etička praznina koja već dugi niz godina zjapi iza svega toga, nije bila vidljiva samo onima koji je ne žele vidjeti. Zato su SAVJET LIJEČNIKA...... 10 se zatvarale oči pred činjenicama; zato se je bježalo od suočenja s tom crnom rupom. Dr. med. Drina Zato su na čelu pravaških stranaka bili i ljudi koji nikoga nisu klevetali s takvom stra- BLAŽEKOVIĆ SOJČIĆ šću kao što su klevetali Hrvatsku. Zato se je iz pravaških redova trijebilo sve one koji su pravaštvo birali svojom voljom, a ne zato što bi ih nogiralo iz drugih stranaka čijim su se jaslama pokušali primaknuti. Zato se je veličalo tobože sjajno pravaško doba, kad PRILOG RAZGOVORU O NAŠEM su središnju pravašku stranku predstavljali ljudi koji s pravaštvom imaju veze koliko i KRŠĆANSTVU DANAS I SUTRA (II.)...... 12 s dinastijom Ming, pa su svoje ideološke izbore i preferencije najprije godinama tražili Dr. Vjeko Božo JARAK i nalazili u Hrvatskoj socijalno-liberalnoj ili Hrvatskoj seljačkoj stranci, dakle – skupinama koje se ideološki nalaze na polu suprotnom od pravaštva. Zato se je slavilo doba u kojem je pravaštvo u Saboru predstavljao potonji član Bandićeva dobro plaćenog i BITKA ZA NADLEŽNOST TUMAČENJA visokoetičnog omnibusa. POVIJESNIH DOGAĐAJA...... 23 Zato je bilo moguće da pravaške glasove pokupi i onda pravaštvo predvodi gospođa koja, kad je o trošku pravaštva zasjela na dobro plaćenu sinekuru (o, kako čovjeka Tihomir NUIĆ grješnika ovdje provocira želja da se posluži augmentativom!), odmah potom učeno zaključi da je pravaštvo zapravo zastarjela, potrošena ideologija, pa će ona osnovati konzervativnu stranku, dakle – stranku koja je već po nazivu negacija pravaške misli. SUĐENJE „SPLITSKOJ SEDMORICI“ Zato su prvacima pravaških stranaka birani ljudi koji imaju posla sa zakonom na ele- 1985. GODINE...... 26 mentarnoj razini, na razini seoskih kokošara i onoga što se u lupeškom žargonu naziva Dr. sc. Nikica BARIĆ šrafcigerom. Zato je prvak matične pravaške stranke uoči posljednjih izbora poručio da nema većega zla od ujedinjenja pravaštva. Zato su na čelo jedne od pravaških stranaka dolazili ljudi koji, osim strasnog uživanja u kapuli i janjetini, jedva čekaju kad će se MIRO EUGEN MARUŠIĆ (1926.-1943.) pokušati dodvoriti tobože mudroj i velikoj politici, pa će, gladni publiciteta i pozorno- ILI: KAKO SU SUSTAVNO LIKVIDIRANI sti, kokodakati besmislice o tzv. antifašizmu i umišljati da su time postali mudri, važni HRVATSKI RODOLJUBI...... 37 i tako dalje. Vid MIHOTIĆ & A što je najgore, to i takvo organizirano pravaštvo može pasti još dublje, jer je ponaj- Stipe MARUŠIĆ više vlastitom krivicom, koja se pokušava prikriti stalnim optuživanjem drugih, dovedeno u položaj da ne odlučuje ni o čemu, pa ni o sebi. Jer, ako u Hrvatskoj demokratskoj zajednici bude pameti i državničkog osjećaja, pa se dopusti ono što je u zapadnim USPOMENE MIJE GLAVINE (II.)...... 40 demokracijama poznato pod nazivom frakcija, onda bi jedna takva, u supstancijalnome smislu pravaška frakcija unutar te stranke, bez ikakvih teškoća pomela i ove ostatke Dr. sc. Trpimir GLAVINA ostataka organiziranog pravaštva, za kojim – da stvar bude još tragičnija – nitko ne će ni suze pustiti. Tako bi Hrvatska demokratska zajednica organizirano pravaštvo napokon progutala, umjesto da u nacionalnom interesu potiče njegovo organiziranje i jača- IN DIESER AUSGABE...... 47 nje s ciljem stvaranja jedne trajne koalicije, najprirodnije od svih koje su se pojavile na hrvatskome političkom nebu. No, da bi takvo što bilo moguće, potrebno je da pravaštvo ne bude ničiji ideološki prirepak: ona mora voditi svoju, a ne tuđu politiku. Nikad ne IN THIS ISSUE...... 48 smije doći u poziciju da o njegovu opstanku odlučuje netko drugi. Tomislav JONJIĆ

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 1 Aktualno PLENKOVIĆ: “BRISELSKI ĆATO” ILI DRŽAVNIK? Kao i sve vlade ovoga svijeta, tako je Piše: prema rezultatima rada izdvojilo se ne- i hrvatska vlada dužna rješavati životna koliko ministara koji bi trebali nastaviti pitanja građana svoje zemlje. Služiti na- Alfred OBRANIĆ kontinuirano raditi. Neki novi ministri u rodu i upravljati državom u cilju što većeg tim resorima bili bi samo gubitak vreme- blagostanja svih građana. To među inim nema europske zemlje koja bi uopće ima- na za novu Vladu. Osim dr. Zlatka Hasa- podrazumijeva neprekidno povećavati la rezervirana mjesta za manjine u parla- nbegovića izdvajam još dvojicu: ministra životni standard stanovništva, osiguravati mentima, dok mala Hrvatska osigurava financija dr. sc. Zdravka Marića i mini- sve bolje uvjete zdravstvene zaštite i ško- osam mjesta za manjine. Takav povlašteni stra branitelja Tomislava Medveda. To je lovanja za mlade, dostojan život za gra- položaj nacionalnih manjina posljedica je ministarski trojac koji se dokazao, makar đane u mirovini i sigurnost na cjelovitom danas važećih ustavnih i zakonskih odre- nisu imali uopće uvjete za normalni rad prostoru Republike Hrvatske. daba, koje treba odmah po okupljanju u vladi koja je šest mjeseci posrtala, dok No, uz nabrojene elementarne zadaće dvotrećinske većine zastupnika uskladiti nije ušla u mirne vode kao tehnička vlada, svake vlade, od nove hrvatske vlade oče- s europskim standardima, budući da se je pa kao takva još vegetira koji tjedan. kuje se rješavanje zaostalih pitanja koja aktualno rješenje pokazalo štetnim kako Jasno da je ministar Hasanbegović ka- opterećuju državu i narod već četvrt sto- ljeća. Radi se o naslijeđenim problemima iz nedavne jugoslavenske, komunističke prošlosti i neprekidnom uznemiravanju našega istočnog susjeda, uz asistenciju do- maćih jugofila, orjunaša i četnički nastro- jenih pripadnika srpske manjine. Takvim pitanjima ne bavi se ni jedna austrijska, portugalska, norveška niti bilo koja druga europska vlada, ali hrvatska vlada – mora. Sve dosadašnje vlade nisu htjele ili nisu mogle rješavati ta pitanja koja opterećuju naciju i sprječavaju razvitak gospodarstva i cjelokupnog života hrvatskoga naroda, kako bismo mogli napredovati kao i ostali europski narodi. To je razlog da danas po stupnju razvijenosti „gledamo u leđa” svim bivšim komunističkim zemljama članicama Europske unije. Zato od nove vlade koja se upravo ustro- java očekujemo da nas za sva vremena Andrej Plenković oslobodi srpskih mitova, komunističkih krivotvorina, prije svega jugoslavenstva za manjine (jer potiče međuetničku netr- men spoticanja, jer je odmah na početku u najširem smislu te riječi. Kako to pro- peljivost), tako i za svaku vlast čiju iza- mandata rekao veliku istinu da je hrvat- vesti, Plenković to mora znati! Svima je branu većinu prilikom formiranja vlade ski antifašizam floskula, počeo provoditi poznato, da je za uspješno vođenje države manjine nedopustivo ucjenjuju. reforme i dao do znanja da priprema za- potrebna stabilna vlast, znači što brojnija Posebnu drskost doživljavamo po ne kon o otvaranju arhiva Saveza komunista potpora u Hrvatskome saboru, ali isto tako znam koji put od strane srpske nacionalne Hrvatske i komunističkoga represivnog stoji da za hrabre odluke u interesu hrvat- manjine na čelu s notornim Miloradom aparata, što se nije usudila ni jedna hr- skoga naroda treba vjerodostojna vlada sa Pupovcem i, što je nedopustivo, Vojisla- vatska vlada od 1991.; uskratio je bianco stavom, na čelu s vjerodostojnim premi- vom Stanimirovićem koji bi ostatak živo- financiranje tzv. nevladinih udruga koje jerom koji je u stanju i prevrnuti stol za ta trebao provesti u „mišjoj rupi” kad već su kao nevladine primale od vlade obilate kojim sjede europski činovnici. nije u zatvoru. Dokazani provoditelji veli- donacije i to dobrim dijelom za obnavlja- Dok ovo pišem, u tijeku su pregovori kosrpske politike u vrijeme agresije na Re- nje tzv. jugoslavenske kulture. Protiv dr. budućeg mandatara s potencijalnim par- publiku Hrvatsku, od koje se nisu nikada Hasanbegovića pokrenuta je kampanja tnerima i opet apsurdna situacija da ma- ogradili, nastoje provoditi ekstremnu srp- europskih razmjera. Nema dana da nam u njine odlučuju o stabilnosti Vlade. Petero sku politiku još i danas. Srpski trojac uvje- dnevnom tisku netko ne soli pamet, kako manjinaca ušlo je u Hrvatski sabor osvo- tuje potporu Vladi brisanjem dr. sc. Zlatka bi za Hrvatsku bilo štetno ako bi on bio jivši zajedno manje od 10.000 glasova, Hasanbegovića s liste ministara. Da sam ponovno ministar kulture. dok je za jedno zastupničko mjesto trebalo Plenković, istog bih trena rekao: Hvala, ne! Kao pretplatnika Večernjega lista, dok skupiti u prosjeku 17.000 glasova. Podatci I s njima ne bih dalje pregovarao. pišem ovaj tekst svojim me je uradkom po- o udjelu manjina u europskim parlamen- No, da i nije ucjene od strane Milorada častio stanoviti Tomislav Krasnec u član- tima (vidi poseban prilog u ovom broju Pupovca, u kratkome životu sad već sko- ku koji je objavljen pod naslovom „Vlada našega lista na str. 4.) govore da skoro i ro posve bivše, zasad još tehničke vlade, koja će voditi EU, bez Hasanbegovića“.

2 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Aktualno

što je emocionalna inkontinencija, jezik države koju bi predstavljali i suzdržanost u hedonističkom smislu. Medijska mainstream mašinerija svaki dan gradi i nadograđuje „problem Hasa- nbegović“, izmišljajući i prežvakavajući već raskrinkane konstrukcije o „ustaši” Hasanbegoviću. A ministar argumentirano odbacuje sve potvore, znajući da je baš on, na temelju rezova koje je u kratkom roku napravio, a i prema onome što je pripremio i najavio, ga- rancija reformskoga karaktera nove vlade. To je pokazao i njegov izborni rezultat, što isključuje bilo čije subjektivne prosudbe. Na potezu je mandatar Andrej Plenko- vić, a test njegove najavljene vjerodostojnosti i velikog ugleda koji uživa u EU, jest odabir dr. Zlatka Hasanbegovića za Milorad Pupovac ministra kulture. Ako uživa iznimno veliki ugled u Bruxellesu, onda će bez velike Dakle, “krasni” Tomica u svom tekstu tvrdi dr. Zlatko Hasanbegović nepodoban pre- muke obraniti Hasanbegovićevu poziciju da, ako nam je stalo do ugleda Hrvatske, ma kriteriju klateži koja je potpisivala služeći se samo istinom, a na domaćem među ministrima ne bi smio biti Zlatko prestavke i cinkarila aktualnog ministra, terenu, ako bi netko bio protiv, ima dva Hasanbegović. Zašto? Zato što ima i novo- onda zasigurno ima nekoliko vrsnih alter- neoboriva argumenta u rukama: rezulta- otkriveni grijeh Zlatka Hasanbegovića: da nativnih kandidata. Gledajući fotografiju ti rada Ministarstva kulture u proteklih čovjek koji je 1998. imao potrebu sudjelo- Tomislava Krasneca i čitajući njegov za- vati u kontraprosvjedu protiv onih koji su tražili povratak imena zagrebačkoga Trga žrtava fašizma, nema dovoljan moralni i politički integritet da 2020. dođe u poziciju predsjedati Vijećem za kulturu EU. Na spomenutome sam skupu i sam sudjelovao, skupa s još pedesetak članova Hrvatskoga društva političkih zatvorenika. Zahtijevali smo da se taj trg nazove Tr- gom žrtava fašizma i komunizma, jer za to postoje više nego opravdani razlozi. Na- ime, u vrijeme Nezavisne Države Hrvat- ske na tom su trgu bile prostorije Ustaš- ke nadzorne službe (UNS), a od svibnja 1945. tamo je stolovala OZN. Iz prostorija tih službi protivnici oba totalitarna režima odvođeni su na likvidacije, s tom razlikom da je OZN-a u prvih mjesec dana višestru- ko nadmašila zločine Ustaške nadzorne službe. O gospodinu Krasnecu ne znam ništa pobliže, ali kao komentator najti- ražnijih hrvatskih novina trebao je zaviri- ti u arhiv SKH (kao bivšem članu, a i za Zlatko Hasanbegović nagradu što piše dopadljivo i bez idejnih brinuti tekst, pada mi na pamet nekoliko skretanja, zasigurno bi mu Igor Dragovan šest mjeseci i fantastičan izborni rezultat to dopustio). Tamo bi mogao doznati što osoba koje bi on mogao predložiti, a koje u izborima za Hrvatski sabor. U slučaju se je to događalo na Trgu žrtava i nakon bi 2020. predsjedale Vijećem za kulturu pogrješnog odabira, potvrdit će se Mila- tzv. „oslobođenja”. Europske unije proslavljajući Hrvatsku. novićeve riječi da je Plenković „briselski Dakle mislim da bi Krasnecovi kandidati Umjesto toga pokazao se je neznalicom ćato”. U slučaju da dr. Zlatko Hasanbego- ili površnim piskaralom. Druga površ- bili Urša Raukar, Saša Leković, Eliza- vić i u novoj vladi bude ministar kulture, nost njegova članka jest u tome što nije beta Gojan ili Zdenko Duka, uz uvjet da Plenković će pokazati kako ima pretpo- ponudio rješenje problema, jer: ako je do 2020. nastoje ispraviti neke sitnice kao stavke da postane državnik.

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 3 Aktualno MANIPULIRANJE HRVATSKIM NARODOM U HRVATSKOME SABORU Podatci o udjelu manjina u europskim parlamentima • Austrija (8,9% pripadnika manjina, ne- • Italija (6% pripadnika manjina, nemaju Hrvatska sluganska politika prema maju rezervirana mjesta u parlamentu) rezervirana mjesta u parlamentu) manjinama bitno odstupa od europskog • Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci • Latvija (38,9% pripadnika manjina, ne- standarda. Ponajviše zbog posljedica ve- + 11% pripadnika manjina, 1 rezervira- maju rezervirana mjesta u parlamentu) likosrpske ekspanzionističke politike, no mjesto u parlamentu) • Litva (15,9% pripadnika manjina, ne- dugogodišnjega stigmatiziranja Hrvata maju rezervirana mjesta u parlamentu) • Bugarska (23,1% pripadnika manjina, kao genocidnog naroda, naslijeđa jugosla- nemaju rezervirana mjesta u parlamen- • Luksemburg (36,9% pripadnika manji- venske komunističke ideologije bratstva i na, nemaju rezervirana mjesta u parla- tu) jedinstva koje podgrijava i živim održava mentu) • Hrvatska (9,6% pripadnika manjina, Socijaldemokratska partija (SDP) sa svo- • Malta (4,8% pripadnika manjina, ne- 8 rezerviranih mjesta u parlamentu) jim satelitima, kao platforma za veliki broj vlastitih glasača te uz ogromnu cijenu osiguravajući vlastiti politički opstanak utemeljen na „etnič- koj ravnopravnosti“, a u stvari na diskri- minaciji većinskoga, hrvatskog naroda. Članak 15. Ustava propisuje da se „zakonom može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvat- ski sabor“, pa slije- • Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% pri- maju rezervirana mjesta u parlamentu) dom toga članak 19. Ustavnog zakona o padnika manjina, nemaju rezervirana • Nizozemska (19,3% pripadnika manji- pravima nacionalnih manjina i članak 17. mjesta u parlamentu, osim podjele iz- na, nemaju rezervirana mjesta u parla- Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski među Grka i Turaka u omjeru 70:30) mentu) sabor stvaraju nered na hrvatskoj politič- • Češka Republika (37,5% pripadnika • Poljska (3,1% pripadnika manjina, nekoj sceni. manjina, nemaju rezervirana mjesta u maju rezervirana mjesta u parlamentu) parlamentu) • Rumunjska (16,6% pripadnika manji- Zbog tih propisa imamo manjince po • Danska (10,4% pripadnika manjina, 4 na, nemaju rezervirana mjesta u parla- profesiji, koji navodnom borbom za prava rezervirana mjesta u parlamentu) mentu) vlastite etničke skupine, a u stvari često iz • Estonija (31,3% pripadnika manjina, ne- • Slovačka (19,3% manjina, nemaju re- vlastitih interesa, potiču međuetničku nemaju rezervirana mjesta u parlamentu) zervirana mjesta u parlamentu) trpeljivost i sustavno ucjenjuju aktualnu • Slovenija (16,9% pripadnika manjina, 2 • Finska (6,6% pripadnika manjina, 1 re- političku vlast koju izabire većina (hrvat- rezervirana mjesta u parlamentu) zervirano mjesto u parlamentu) ski narod). Na ovo je moguć samo jedan (Podatke o udjelu manjina službeno • Mađarska (7,7% pripadnika manjina, odgovor: izmijeniti Ustav i Ustavni zakon je objavio ECMI /European Centre for nemaju rezervirana mjesta u parlamen- te uskladiti prava hrvatskih manjina s eu- Minority Issues/). tu) ropskim standardima. (Guido HORNIK)

4 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Aktualno ODLAZE... Na dan parlamentarnih izbora (nedje- Piše: hrvatskog prosjeka. E, da ne bih upao u labirint istraživanja ovoga zaista čudnog lja, 11. rujna 2016.) uputio sam se ujutro Josip Ljubomir BRDAR na svetu misu. Putem sretnem prijatelje fenomena, nameće mi se pretpostavka da (bračni par), razmijenimo nekoliko riječi se za eventualna društvena skretanja ne i pri tome me upitaju, kamo sam se upu- Naime, nigdje u Hrvatskoj pučanstvo može apriori optužiti ljude. Treba istražiti tio? Odgovorih da idem na misu i nakon nije toliko etnički i vjerski čisto kao na koliko su dobri društveni mehanizmi koji upravljaju ljudima. Odnosno, izravno upi- mise, šalim se, idem glasovati za Milano- ovom prostoru, pa se stoga nameće pita- tati, je li ovakav izborni sustav objektivan vića, želeći ironizirati činjenicu da živim nje kakav je to političko-društveni defekt, odnosno dobar? u gradu koji se s pravom naziva utvrdom da birači favoriziraju anacionalne stranke hrvatske ljevice. Prijatelj, poznavajući me proizašle uglavnom iz bivše komunističke Ako zavirimo u povijest mlade hrvatske dobro, osvrne se u odlasku i reče: Nije ti partije. Bilo bi to donekle shvatljivo, da demokracije, vidjet ćemo da smo upoznali u tom razdoblju vrhunske ljude koji su zaslužni za naše oblikovanje države i društva, ali smo također upoznali plejadu mediokriteta koji su također bili naš izbor, a Hrvatskoj nisu doprinijeli baš ništa. De- mokracija i njezin instrument, demokrat- ski izbori, postali su prostor u koji je mogao ući svatko. Zar nismo svjedoci stotina i stotina stranaka i tisuća kandidata koji su se nudili narodu? U toj poplavi ponuda, uz časne iznimke na površinu izlazi jedan ne- kompetentni sloj ljudi koji su jedino zado- voljili osobnu ambiciju zbrinjavanja samo sebe. Tko se više sjeća imena stranaka i njihovih lidera? Sjeća li se još netko sta- novite Dalmatinske akcije i njene liderice Mire Lorger ili npr. nekog Bebića zva- nog Bombarder s Kvarnera, ili u novije vrijeme Mirele Holy ili Nensi Tireli?

Furio Radin: njegovi su izborni plakati obično pisani samo na talijanskom jeziku Oni i još njih nemali broj nisu ukras, kako se to obično tepa, nego su defekt demokracije. Zaokruživanjem nekog bro- dobar redoslijed. Otiđi najprije glasovati stranke koje birači ovoga kraja favorizira- ja na nekoj listi ne znate u stvari koga ste za Milanovića, a onda otiđi u crkvu i za- ju, ostvaruju gospodarske i socijalne pro- izabrali. Ne znate, krije li se iza vašeg moli Boga za oprost. jekte koji zadovoljavaju ljude i nude im „izbora“ vaš favorit ili Željko Jovanović perspektivu razvoja. Ne! Baš suprotno, Ishod izbora smo znali već u ponoć. ili Igor Dragovan? Pokusni model pre- naš kraj je uvjerljivo gospodarski ispod ferencijalnog glasovanja je kvalitetan Obuzelo me zadovoljstvo, tj. potaknuta mi je nada da ne ću sljedeće četiri godine gledati i slušati Milanovića, Stazića, Jova- novića, Marasa, Ostojića itd. u glavnim ulogama. Napisah: odlaze, misleći na ove spomenute kao i ostale njima pripadajuće. Radije bih da sam tekst mogao nasloviti – Otišli su. To bi bilo prošlo svršeno vrijeme. Ali, nažalost, to nije tako. Oni traju. Poglavito u mome životnom prostoru, u mome gradu i u mojoj trećoj izbornoj je- dinici. Ne mogu racionalno dokučiti zašto crveni, tj. ljevica u mome Varaždinu odnosno u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske ostvaruju dvostruko više mandata nego domoljubna opcija. Ne mogu to rastuma- čiti s obzirom na povijesni, etnografski i etnološki kontekst. Nensi Tirelli: do jučer Milanovićev kamikaza

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 5 Iz povijesti

glasovanjem u minulim izborima. (Josi- pović je bio dovoljno pametan da znade kako ne može ući u Sabor, pa to nije ni pokušao!)

Žalosna je što se stvarna vrijednost ljudi spozna s velikim zakašnjenjem. Razotkri- vanje političkih blefera traje i trajat će još jako dugo, zahvaljujući još uvijek moćnoj komunističkoj nomenklaturi, njihovim ideološkim sljedbenicima i njima pripa- dajućoj medijskoj falanzi. Valja se nadati da će ovi izbori odnosno njihovi rezultati biti početak erozije aktualne hrvatske ljevice odnosno partije koja je do sada Mira Ljubić Lorger – kad ne ide horoskop, neka ide politika sputavala sve društvene vrijednosti koje proizlaze iz domoljublja i hrvatske povi- iskorak poboljšanja postojećega izbornog ra. „Ne želim svojim glasom zbrinjavati jesne tradicije. Za nadati se je da će nova modela. Postojeći model otvorio je širom sumnjive i nesposobne ljude“, kaže mi po- vlast etablirati nacionalni ponos i svijest vrata lovcima u mutnom, kao što su npr. znanik koji ne izlazi na izbore. Čovjek je o vlastitoj vrijednosti i sposobnosti te se Živi zid, Orah, Stranka Pametno i stotine u zabludi ako misli da je svojom apstinen- osloboditi nametnutog straha od prigo- drugih. Da postoji kvalitetan model, takve cijom zaustavio nečiju političku ambiciju. vora tzv. moćnih i velikih prijatelja. Isto stranke ne bi postojale. Naime, nevjerojat- Političke karijere nude se puku preteži- tako, novoformirana vlada mora temelji- no je, ali istinito, da za jedno radno mjesto to u paketu čiji je sadržaj problematičan. to raščistiti sa sindromom jugoslavenstva noćnog čuvara čovjek mora na testiranje, Političkim smicalicama s lakoćom se iz koji još uvijek latentno živi. I ne samo a za lidera neke stranke s izbornom mo- paketa iznjedre osobe političkoga i mo- latentno. Iz toga jugopolitičkog korpusa gućnošću da njezin prvak postane premi- ralnog dosega tipa Vesne Pusić ili Stipe biti će još udara i napada. Dok ovo pišem, jer, možete biti bilo što. Mesića. Primjera radi spominjem Vesnu evo crvena falanga upravo diže ustanak na Da izborni zakon vapi za promjenom, Pusić i Stipu Mesića koji su političkom Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Crkva znaju i laici. Ljudi se s razlogom pitaju, filtracijom i silnom medijskom potporom je permanentno na udaru. Sotoniziraju se mogu li zaista Furio Radin i Milorad postale hrvatske političke zvijezde, a u ljudi koji se ističu znanjem, naobrazbom i Pupovac doživotno uživati povlasticu za- biti su samo pravili štetu Hrvatskoj. Ve- domoljubljem. Jugopartizanština, doduše, stupnika u Hrvatskome saboru, odnosno, sna je Pusić svoju beznačajnost potvrdila gubi tlo pod nogama; to je činjenica, ali još konkretnije: je li normalno da Hrvat- zadnjim mjestom u konkurenciji za mje- je još uvijek jaka. No, vrijeme čini svoje. ska s osam zastupnika nacionalnih ma- sto glavnog tajnika/ce UN-a. A Mesić kao Narod je konačno počeo uočavati razliku njina bude relikt u Europi, pa i u svijetu. bivši „voljeni“ predsjednik države nije između prijevare i – istine. Nadam se da Zbog svega toga ljudi apstiniraju od izbo- prošao na listi za Sabor preferencijalnim smo krenuli pravi putem? PRESUDA KOJU SE ŽELI ZABORAVITI... U vrijeme kad je zaključen prethod- se je Milanoviću i družini (s pravom) previše, podsjećao kako su ti optuženici ni broj Političkog zatvorenika (pred kraj predbacivao lex Perković, odnosno poku- od 1990. naovamo, baš kao i neki drugi lipnja 2016.) tek se je naslućivala presu- šaj da se i po cijenu sukoba s Europskom koje se je moglo progoniti i za teže zlo- da Višega zemaljskog suda u Münchenu komisijom spriječi izručenje optuženika čine, i u doba kad SDP nije bio na vlasti u postupku protiv Zdravka Mustaća i Njemačkoj (na što je on, ne pretjerujući Nastavak na str. 46 Josipa Perkovića, visokih dužnosnika jugoslavenske tajne službe. Danas kad zaključujemo ovaj broj, od te je presude proteklo više od mjesec i pol dana. Mjesec i pol dana znademo da su Mustać i Perko- vić osuđeni na doživotnu tamnicu, pa se čini da danas više i nema smisla podsjeća- ti na tu temu koja je u novinarskom smislu prežvakana. U novinarskome možda, u nacionalno- političkome ni izbliza! I bit će da baš u tome počiva razloga da se o toj presudi sve manje govori. Ona je jedva spomenuta i u nedavnoj predizbornoj kampanji: tamo

6 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Aktualno DOISTA JE LJUDSKA GLUPOST BEZGRANIČNA... Kako je Politički zatvorenik neprekinuto nalazio u sastavu u prošlome broju primijetio da Italije sve do njezina sloma u je razmetljivost puljskoga gra- rujnu 1943. godine, pa je to – donačelnika Borisa Miletića, kako bi trebao znati pristojan njegova riječkoga kolege Vojka osmoškolac – još desetljećima Obersnela i predsjednice Re- kasnije imalo stanovitih poslje- publike Kolinde Grabar Kita- dica i na pravni položaj Zadar- rović upravo razmjerna njihovu ske nadbiskupije. neznanju, istim kantarom treba Sve to je, dakle, još jedna vagati i gospićkoga ginekologa potvrda da bi Milinoviću bilo Darka Milinovića, nekadašnjeg pametnije baviti se ženskim Sanaderova miljenika i člana spolovilom, o kojemu (možda) predsjedništva Hrvatske demo- nešto znade. Hrvatsku politiku kratske zajednice. U opširnome baš nije usrećio, a o hrvatskoj razgovoru za Jutarnji list od 3. povijesti, kako vidimo, ne zna srpnja 2016. on je izjavio, izme- ništa. No, to je – naravno – do- đu ostaloga, da je Ante Pavelić voljno da bude ministar i član „prodao Zadar“. Dr. Darko Milinović predsjedništva Hrvatske demo- Poput Miletića, Obersnela i kratske zajednice. Usput je to i Kolinde, ni član predsjedništva HDZ-a, godine koji je u ime Kraljevstva Srba, Hr- jedan od razloga da smo kao narod ovdje dakle, ne zna da je Zadar pripao Kralje- vata i Slovenaca potpisao dr. Ante Trum- gdje jesmo. U provaliji. vini Italiji Rapallskim ugovorom iz 1920. bić. Taj se je grad s okolicom od tada C. V., Zagreb JOŠ O ZLOUPORABI PSIHIJATRIJE U POLITIČKE SVRHE Nisam čitatelj Političkog zatvoreni- Sjećanja i svjedočenja znali upravo u Psihijatrijskoj bolni- ka, pa mi je sa zakašnjenjem u ruke ZLOUPOTREBA PSIHIJATRIJE ci Vrapče. Tamo je Tvrtko, koji će pao br. 265 vašega lista (listopad – U POLITIČKE SVRHE U DOBA KOMUNISTIČKE JUGOSLAVIJE 1961. počiniti samoubojstvo, liječen studeni – prosinac 2015.). U njemu Unazad nekoliko godina psihijatrija Piše: izolacije. Nakon nekoliko dana otpušten što od bolesti, što od alkoholizma, je u Hrvatskoj izložena pritisku određe- prof. dr. sc. Vlado JUKIĆ je pod dijagnozom „izolacija”. Ne trebam se, između ostaloga vrijednoga gra- nih krugova koji tvrde da se ona i danas ni spominjati da takve dijagnoze u psihija- zloupotrebljava u političke svrhe. Tvrde, trijskim klasifikacijama – nema! a bilo je – kaže njegov sin Stjepan nudeći neprovjerene i neutvrđene doka- ljalo kao žrtvu političkog sustava. U ta- Nakon toga angažirao sam skupinu ze, da se u psihijatrijskim ustanovama dašnjoj ljubljanskoj Mladini pokušao sam diva, nalazi i članak prof. dr. Vlade mlađih kolega, specijalizanata iz psihija- hospitaliziraju (zatvaraju) zdrave osobe, ukazati na pogrješan i neučinkovit, a time trije, koji su, prema naputcima koje sam Gabrijel – i slučajeva da ga je otac a da iza tih hospitalizacija stoje politički i promašen način borbe protiv tadašnjeg im dao, pregledali cjelokupnu bolničku Jukića o zloupotrebi psihijatrije u moćnici koji na taj način „nepodobne” eli- sustava, i to preko leđa teškoga duševnog dokumentaciju koja se odnosi na bolnički miniraju iz društva, odnosno da određeni bolesnika. A zanimljivo je da nisam tada tamo sklanjao da spriječi uhićenja liječene pacijente te su iz nje izdvojili one moćnici koji uklanjaju one koji im sme- ni u najliberalnijim novinama (Mladina, političke svrhe u doba komunističke koji su zaprimljeni i/ili otpušteni pod dija- taju. S punom moralnom i materijalnom Polet…) mogao pročitati ni slova o istin- gnozom „izolacija”. odgovornosti, a mislim da imam zbog incidenata koje je njegov sin Jugoslavije. Objavljeni su podatci dobar uvid u zbivanja u hrvatskoj psihijatriji, tvrdim da toga u su- vremenoj hrvatskoj psihijatriji, u znao izazvati. Godine 1991. Stjepan više nego zanimljivi, a ispravna je i slobodnoj Hrvatskoj nema! Nema čak (osim, čini mi se, jedne) ni Gabrijel je posjetio bolnicu u potrazi autorova napomena da bolničke pi- eventualnih pogrješaka kakve se mogu dogoditi u bilo kojoj struci i poslu. za dokumentima o svojim roditelji- smohrane ne otkrivaju činjenice u ci- Mnogi aktivisti u komunistič- kim ili drugim totalitarnim reži- mima tvrde da u zemljama gdje ma. Nije bilo nikakva traga da su oni jelosti. Navodim jedan dokaz u prilog vladaju ti režimi još uvijek ima zlouporabe psihijatrije u politič- tome. ke svrhe. Postoji niz dokaza da je bili tamo! toga u prošlosti bilo, i to ne samo „tamo nekim zemljama”, nego i u Hrvatskoj dok je ona bila u sastavu komu- skoj zlouporabi psihijatrije koja je bila na Posao nije bio uzaludan – pronađeno je Stjepan Gabrijel Meštrović, unuk nističke Jugoslavije. djelu. da je u razdoblju od rujna 1969. do srpnja Ako, dakle, nije bilo nikakva doka- Praksa „izoliranja” politički nepodob- 1987. godine u bolnici Vrapče bilo „izoli- nih osoba provodila se za vrijeme komu- Negdje krajem devedesetih godina kipara Ivana Meštrovića, u psiho- rano” 49 osoba – 46 muškaraca i tri žene. nizma i u zagrebačkoj bolnici „Vrapče”. obratio mi se kao ravnatelju Psihijatrijske Podatci koji su pronađeni u „povijestima za da su tamo sklanjani, zatvarani ili bolnice Vrapče jedan meni dobro znan O toj sam praksi slušao od starijih kole- bolesti” obrađeni su te su kao takvi pred- loško-sociološko-autobiografskoj sudionik Hrvatskog proljeća, kasnije disi- ga, no osobno, iako sam u psihijatriji i kao stavljeni na Svjetskome psihijatrijskom dent u bivšoj Jugoslaviji. Tražio je naime liječeni i oni ljudi koji nisu bili nepri- psihijatar u bivšoj Jugoslaviji radio nepu- kongresu u Kairu u rujnu 2005. godine. od mene potvrdu da je svojedobno, zbog nih 14 godina, to nisam doživio. Jedino raspravi o svome djedu i obitelji Me- političkih razloga, bio prisilno hospitali- Iz tog istraživanja izdvajam nekoliko sam bio svjedok u jednom slučaju koji ziran u „Vrapču”. Potvrda mu je trebala podataka koji bi mogli biti zanimljivi či- jatelji režima, može se zamisliti kako su disidenti odnosno politički protivnici kako bi dokazao da je u bivšem sustav bio tateljima Političkog zatvorenika. štrović (Srce od kamena. Moj djed: tadašnjeg režima, nažalost, krivo koristili politički zatvorenik i da bi bio primljen u kao dokaz zloupotrebe psihijatrije u poli- „Izolirane osobe” bile su u navedenom članstvo Hrvatskog društva političkih zase je u ta doba postupalo s podatcima tičke svrhe. Radilo se naime o bolesniku razdoblju u 123 navrata prisilno dovedene tvorenika. Ivan Meštrović, Zagreb, 2007.) zabi- oboljelom od shizofrenije, čija je psiho- i zadržane u „Vrapču„ – muškarci su bili patologija korespondirala s određenim di- Lako sam pronašao njegovu „povijest „izolirani” 107, a žene 16 puta. Najčešće, o političkim neprijateljima. lježio je na str. 36. da su se njegovi sidentskim, odnosno antikomunističkim i bolesti” u kojoj stoji da je u pratnji polici- u 57 posto slučajeva radilo se o jednoj prohrvatskim idejama. Njega se predstav- je („milicije”) dopremljen u „Vrapče” radi „izolaciji”. Prosječna životna dob „izoli- roditelji Tvrtko i Terezija (Tea) upo- br. 265, listopad/studeni/prosinac 2015. 43 P. T., Zagreb

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 7 Iz povijesti KOMEMORACIJA ZRINSKE TRAGEDIJE (12. rujna 1943. – 12. rujna 2016.)

U Zrinu je 13. rujna 2016. obilježena svojim životom, djelima i riječima i po- iz Zbornika dokumenata i podataka o Na- 73. obljetnica pokolja koji su nad hrvat- zvao nas sada ponovno da budemo kao rodnooslobodilačkom ratu jugoslavenskih skim življem i braniteljima mjesta izvr- Bog, ali ne na temelju đavolske nego kri- naroda u izdanju Vojnog istorijskog insti- šili jugoslavenski partizani: pobijeno je stovske slike Boga. Zato je Isusov poziv: tuta JNA, Beograd 1957., tom V., knjiga više od stotinu ljudi, a Zrin je sravnjen „Budite milosrdni kao što je milosrdan 17, u kojem je objavljena Zapovijest za sa zemljom. Njegove su preživjele žitelje Otac“ vrhunac Božje objave. napad na Zrin, dana 8. septembra 1943., raselili,a „osloboditelji“ su im zabranili Mi se nalazimo danas u gotovo netaknu- kao i Izvještaj štaba o napadu na Zrin 12. povrata, pa se do dana današnjega nisu ni toj prirodi, jer su zelenilo i raslinje prekrili septembra 1943. vratili na svoja ognjišta. Misno su slavlje i pokrili zgarišta, ruševine i grobove ne- Nakon što su Zrin zauzele tzv. narodno- predvodili mjesni biskup Vlado Košić i koć živoga mjesta. Hodamo sa strahopo- oslobodilačke jedinice i „oslobodile“ Zrin krčki biskup Ivica Petanjak, podrijetlom štovanjem po tuđim kućama, dvorištima od Zrinjana i izbrisale ga s lica zemlje, iz- Zrinjanin. Propovijed biskupa Petanjka i mrtvima, jer su se ovdje prije više od vještava se Štab da je: objavljujemo u cijelosti. 70 godina sukobile dvije vizije svijeta, „Poslije potpunog likvidiranja Zrinja iz- dva načina shvaćanja života, pa sukladno vršena evakuacija plijena, tj. cijelokupne * tome i dva načina shvaćanja Boga. imovine stanovništa Zrinja. Također sva „Draga braćo i sestre! U istoj zemlji, na istom području, u isto stoka koja se nalazila u selu zaplijenjena Nakon što je proglasio Blaženstva, Isus vrijeme žive ljudi koji ne misle isto. Jedni je i predata Komandi područja radi daljnje se obratio svojim slušateljima i dao im po- grade život, drugi ga uništavaju. nadležnosti. I pored preduzimanja svih uke za život koje su u skladu s tim Blažen- Jedna vizija svijeta, Božja vizija, bila je mjera da se evakuacija plijena što urednije stvima, odnosno s Božjom vizijom svijeta. život mještana ovog grada koji su živjeli izvrši, kao i da se zabrani pristup civilnom Ključna rečenica te vizije i cijelog evan- na svojoj zemlji, obrađivali je i živjeli od stanovništvu, ipak nije se to moglo u pot- đelja glasi: „Budite milosrdni kao što je rada svojih ruku. Živjeli svoji na svome. punosti spriječiti...“. milosrdan Otac vaš nebeski.“ (Lk 6,36). A onda je došla druga vizija, bezbož- Tri dana nakon što je uništeno mjesto To je, kao što znadete, misao vodilja cijele nička, koja je rekla: tuđe treba osvojiti, Zrin, „osloboditelji“ izvješćuju Štab da je ove svete Godine milosrđa. opljačkati, ubiti i zapaliti, i zvat ćeš se Zrinj potpuno likvidiran, da je opljačkan Isus nas poziva da budemo milosrdni osloboditeljem i bit ćeš ubrojen među he- sa strane partizana i okolnoga srpskog kao što je milosrdan Otac nebeski. Da bu- roje i zvat će te naprednim, jer se napredni življa i navodi da su partizani u Zrinu za- demo kao Bog. svijet gradi uništavajući tuđe i takve te- plijenili 142 goveda, 13 konja, 52 svinje, To nas vraća na same početke povijesti kovine trebalo bi, prema njihovoj viziji, 21 ovcu, te više seljačke odjeće. To je ono spasenja i iskonski grijeh kad Neprijatelj ugraditi i u suvremeno društvo i u novu što su opljačkali partizani, a oni drugi koje Božji kaže čovjeku: „Uzmi ono što ti ne hrvatsku državu, nek’ se zna da su joj te- se nije moglo spriječiti? pripada i bit ćeš kao Bog“. melji krvavi. Uz to se kaže da je u Zrinu za vrijeme Biti kao Bog ili postati kao Bog je vje- Zrinjanima je to jako dobro poznato, a zauzimanja mjesta ubijeno 83., a „drugi kovna težnja, ali i potreba čovjekova, jer sada i objavljeno u novoj knjizi gospo- dan kod čišćenja terena oko Zrinja, našu je čovjek stvoren na Sliku Božju i po svo- dina Borovčaka Svjedoci komunističkog su jedinice naišle na nekoliko bandita i joj naravi teži da bude što sličniji Onome zločina, jer donosi izvorni dokument tom prilikom pobili oko 20“. čiju Sliku nosi. Sotona kaže čovjeku bit ćeš kao Bog i Isus Krist, Sin Božji, nas poziva da budemo kao Bog. U čemu je razlika između đavolske tvrdnje i Isusova poziva? Zašto je đavolsko nagovaranje unijelo u svijet grijeh i nered i okrenulo čovjeka protiv Boga, a onda i protiv čovjeka, a Isusov poziv vodi svetosti i savršenstvu? U čemu je problem? U shvaćanju Boga! Nije zlo željeti biti kao Bog, nego kakav je Bog u našem shvaćanju. Kakvu mi pre- dodžbu Boga imamo? Ako se želimo izraziti slikovitim biblij- skim govorom onda je zmija prvim ljudima dala lažnu sliku o Bogu. Adam i Eva su poželjeli biti kao Bog na temelju slike koju im je o Bogu dao Sotona. Kakav je Bog uistinu spoznali smo po Isusu Kristu. On je objavio pravog Boga,

8 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Aktualno

majku koju treba voljeti, nego kao maće- postali i sami žrtve tog sustava, osjetili su hu koju se mora podnositi. se kao Adam i Eva u raju zemaljskom na- Kao što je nekoć zmija u raju zemalj- kon grijeha, spoznali su da su goli. skom prvom čovjeku dala lažnu sliku o Sustav koji se gradi na rušenju i uništa- Bogu, tako je i nama komunistička ideo- vanju drugih i drugoga, na kraju se uruši logija dala lažnu sliku o domovini. sam od sebe. To je ono što Isus kaže na Nismo bili kao djeca koja vjeruju i po- kraju današnjeg evanđelja: onaj koji gradi vjeravaju se svojoj majci, nego kao siro- na pijesku, unaprijed je osuđen na neu- čad koja bježi od maćehe i trpi je zato što spjeh i sva njegova građevina na kraju će nam je nametnuta. Jer ako su u istoj drža- postati razvalina golema. vi jedni uživali sve moguće povlastice, a A prije toga, na samom početku današ- drugi su bili građani drugog reda, kako se njeg evanđelja, Isus promatra prirodu oko može voljeti takva zemlja? Ako u svojoj sebe i iz te prirode donosi životne zaključ- zemlji ne smiješ reći tko si, kako ćeš je ke. Polazi od prirode koja ga okružuje, i voljeti? od stabla prelazi na čovjeka. Svako se sta- Zato je još uvijek u svijesti našeg čo- blo po njegovu plodu prepoznaje i svaki vjeka da državi ne treba vjerovati, da joj se čovjek prepoznaje po svojoj riječi i po ne treba poreze plaćati, da je treba gdje svome djelu koje od njega proizlazi. god je moguće iskoristiti. Naš čovjek ne Ne može misliti i činiti dobro netko tko doživljava svoju državu kao majku koja je po naravi zao. Ne može donositi mir tko Krčki biskup Ivica Petanjak se brine za njega i za opće dobro društva, u srcu nosi mržnju. Ne može udijeliti mi- nego kao maćehu koja ima dvostruka mje- losrđe netko tko je po naravi egoist. Dakle, 9. i 10. rujna 1943. ovdje je ubi- rila: svojoj djeci daje sve, a drugu djecu Ali znademo da i onaj tko čini zlo može jeno malo više od sto ljudi, a svi ostali: drži kao sluge. početi činiti dobro, i onaj tko donosi nemir jedni su pobijeni prije ovog datuma, a više To su još uvijek posljedice komunistič- može donijeti mir, i da sebičnjak može biti od stotinu je ubijeno nakon rata, većinom ke izgradnje svijeta, čiji danak još uvijek milosrdan... sve pod jednim uvijetim: da bez ikakva suda i presude. plaćamo i čijeg se naslijeđa prošlosti još se obrati, da se promijeni, da uvidi zlo, Nakon ovih službenih podataka i nakon nismo oslobodili. pokaje se i počne činiti dobro. iskustva Domovinskog rata, normalan čo- To potvrđuje i ovo mjesto na kojem da- Mi još nismo doživjeli da su zločinci iz nas stojimo. I 73 godine nakon ozakonje- vjek se mora pitati, može li se suvremena prošlog sustava rekli: „Pogriješili smo“. I nog zločina još uvijek Zrinjanin u Zrinu Hrvatska država graditi na tekovinama ne samo da nisu osuđeni nego su za svoj stoji na svojoj zemlji, a ona nije njegova tzv. Narodnoslobodilačke borbe? Ako je zločin nagrađeni. To je ono što još uvijek jer mu je oteta. Zrinjanin je tuđinac u svo- stvara podjele u ovom društvu i zbog čega odgovor da, onda su u pravu svi oni koji me mjestu. Gost u svojoj kući. Prognanik još uvijek mnogi ne doživljavaju ovu ze- su napustili ovu zemlju. Jer posljedice u svome dvorištu. mlju kao majku nego kao maćehu. onoga što nam se preko 70 godina servira Zašto? Zato što se jedna ideologija i vi- Ne može se izgraditi čovjek bez Boga, dovele su do toga da ni danas, kad imamo zija svijeta, inspirirana Zmijom, uspjela jer je čovjek stvoren na sliku Božju. Ići svoju državu, nitko ne vjeruje u državu nametnuti kao jedina prava, proglasivši stvarati svijet i čovjeka bez Boga znači kao instituciju, jer smo svih ovih godina sebe bogom. Svi narodi koji su potpali pod graditi bez temelja, u zraku, u vakuumu. živjeli kao podvojene osobe koje svoju komunističkim sustav, i mnogi od onih Bog je naše ogledalo. Gledamo u njega i zemlju nisu doživljavale kao domovinu koji su promicali njegove ideje, a kasnije vidimo što nam još treba, što nam fali, što treba dopuniti, popraviti, dotjerati, usavr- šiti. Mi se svi: kao civilizacija, društvo i pojedinac, moramo vratiti Božjoj viziji svijeta. Nitko od nas nije do kraja oslo- bođen i imun na onu sliku Boga i čovjeka koju je davno Sotona uvukao u ovaj svijet i po kojoj i danas mnogi u svijetu oblikuju svoj život i djelovanje. Ako želimo imati budućnost, moramo usvojiti Isusovo načelo: „Budite milosrdni kao što je milosrdan Otac vaš nebeski“. Budite kao Bog! na Isusov način. Budite kao Bog, kao što je to bio Isus kao čovjek. Biti milosrdan kao Bog ne znači zaboraviti i negirati prošlost i povijest, nego se izdignuti iznad svega onoga što je tu povijest degradiralo i urediti ovu zemlju i civilizaciju prema iskonskoj Božjoj viziji svijeta. Amen.“

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 9 Zdravlje NAŠ NUTARNJI SVIJET (30.) SMISAO ŽIVOTA, ŽIVOT ISPUNJEN SMISLOM Ljudi sebi češće postavljaju pitanje o Piše: o pojedinostima koje bismo i sami mogli smislu života, osobito kad se nađu u krizi Maja RUNJE, prof. dokučiti. Najbolji je sastojak za više smi- i nove događaje tek pokušavaju integrirati sla sigurno vertikalna trancendentnost, vjera u povezanost vlastite sudbine s bo- u dotadašnji egzistencijski tijek. Odgovor janja da životu damo smisao, na način da žanskim, i to na prvome mjestu osobni redovito ne uspiju oblikovati, osjete da ga ispunimo smislom. razmišljanje nadilazi njihove sposobno- odnos s Bogom. Na drugome mjestu je, sti. Stoljećima su na pitanje nastojali od- Ali, koji putovi vode prema životu ispu- nije li prvo moguće, duhovnost u smislu govoriti filozofi, napisali su puno lijepih njenome smislom? Za početak je moguće načelne okrenutosti stvarnostima onkraj crte. stranica. Uspjeli su i definirati što misle reći da ispunjenost smislom nije isto što pod „smislom“ a što pod „životim“, ali za- i sreća. U slučaju smisla prednost ima- Za postizanje ispunjenosti smislom da- okruženi odgovor nisu ni oni našli. ju ispravni i vrijedni postupci, a manje lje je važna spremnost na davanje, nasto- pozitivni i ugodni doživljaji. Postizanje janje da stvorimo nešto trajno na dobro Po svemu, možda i nije najpametnije ispunjenosti smislom upravo zahtijeva drugih, pa i uz vlastitu žrtvu. Nastojanje ustrajavati na pitanju o samome smislu da češće odustanemo od ugodnoga i sli- se prvenstveno odnosi na ustrajnu brigu života, već je bolje pitati o „životu ispu- jedimo teže ciljeve. Koncepcija je napor- za obitelj, za djecu i unuke, ali i na zau- njenome smislom“. Nutarnju ispunjenost nija, ali je dugoročno produktivnija, pa i zimanje za druge ljude. Važna je i pove- smislom naime možemo prepoznati i oci- na području emotivnoga. Čovjek koji je zanost s prirodom, i s brigom za prirodu, jeniti, iako ni nju nije potpuno lako opisati orijentiran prema postizanju smisla imat te zauzetost za važne društvene teme na će na raspolaganju bogatije resurse, više riječima. Naravno, imamo slobodu: živo- opće dobro. Ljudi koji volontiraju redovi- nutarnje snage, vrjednije osobne odnose. tu bismo mogli oduzeti svaki smisao pa to svjedoče da ih njihov rad ispunja osje- ćajem smisla. se i ne bismo morali truditi tražiti teške Objavljeno je više novih istraživanja o odgovore. Ali, mogućnost je, vjerujemo, samim supstancijama koje doprinose is- No, popis supstancija ide dalje, dug je. lošija od vjere u „dobar život“, od nasto- punjenosti smislom, a uglavnom govore Potrebno je biti spreman za novo, za pro- SAVJET LIJEČNIKA AKUTNI BOLOVI U DONJEM DIJELU LEĐA Bolovi u donjem, lumbalnom dijelu leđa Piše: Dalje je svakako potrebno utvrditi po- su simptom različitih uzroka, nisu zasebna Dr. med. Drina stoje li specifični uzroci, oni povezani s bolest. Narod ih zove „bolovi u križima“ BLAŽEKOVIĆ SOJČIĆ kralježnicom. To je primjerice lom kosti i pri tome misli na bolove u visini donjih nastao nakon teže traume kao što su pro- slabinskih kralježaka i krstače, dakle izme- toma, a i učiniti detaljni klinički pregled metna nesreća, pad s visine ili športska oz- đu donjih rebrenih lukova i prijelaza tru- ljeda. Kod starijih osoba, kod onih s oste- pa u noge. Akutnima zovemo one koji su leđa, mišića, držanja, hoda, pokretljivosti oporozom ili onih koji se dugotrajno liječe se pojavili prvi put ili nakon vremenskog i smetnji živaca. Subjektivni doživljaj boli kortizonom, uzrok mogu biti i sitne traume razmaka od najmanje šest mjeseci tijekom moguće je prikazati na skali od 1 do 10, nastale dizanjem težih tereta, pa i samo ka- kojih nije bilo bolova, i ako ne traju dulje od stanja bez boli do neizdržive boli. Li- od šest tjedana. Veliki dio odraslih osoba ječnik treba imati na umu da bolove mogu šljanjem ili kihanjem. Uzrok može biti po- iskusi godišnje barem jedan takav napadaj izazvati i trbušni organi, organi zdjelice, vezan s tumorom kralježnice, osobito kod bolova, s prenošenjem u noge ili bez njega. bubrezi, kukovi ili aneurizma aorte. bolova koji su jači po noći i kod ležanja na leđima te ako se javlja noćno znojenje i ve- Kad se bolest pojavi, za bolesnika su Bolove u donjem dijelu leđa dijelimo liki gubitak težine, a bolesnik se već liječio na speifične i nespecifične. Specifični su najvažniji ublažavanje bolova i kontrola od tumorske bolesti. U ponekim je slučaje- oni kod kojih je moguće utvrditi uzrok, a simptoma. Korisno je mirovanje, ali tek vima riječ i o infekcijama, nakon bakterij- takvih je jedva 15 posto. Nespecifični su na kratko, a potrebna su nesteroidna sred- skih infekcija drugih dijelova tijela, nakon oni kod kojih nema sigurnog odnosa sli- stva protiv bolova, primjerice ona na bazi ke bolova te kliničkog nalaza, rendgenske supstancija ibuprofena, diklofenaka ili na- injekcija ili infiltracija u predjel kralježni- dijagnostike i dijagnostike magnetskom proksena. Ne koriste li, liječnik iznimno ce, kod oslabljenoga imuniteta ili kod zlo- rezonancijom. Najveći dio bolova u leđi- može propisati i slabije opijate na bazi tra- porabe droga. Uzroci infekcija mogu biti ma su dakle funkcionalne smetnje, a ne madola ili tilidina, uz kontrolu, i na kraće bakterije zlatnog stafilokoka, streptokoka posljedice bolesti ili ozljeda. Potrebno je vrijeme. Lijekovi u obliku čepića su često ili enterokoka, ali kod današnjih je pove- stoga utvrditi povijest bolesti, vrstu simp- učinkovitiji od tableta. ćanih migracija moguća i tuberkoloza.

10 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Zdravlje

nost za bliskost i prijateljstvo, za ljubav i intimnost, za veselje i humor, za urav- noteženost i mir, za svjesno promatranje ljudi i svijeta. Potrebna je i orijentiranost na nacionalne vrijednosti i tradiciju, na moral i opće vrijednosti, na racionalno i uravnoteženo, pa i na praktično i moguće. A sve što činimo mora biti koherentno i usklađeno s našim temeljnim vrijednosti- ma i ciljevima.

Poznato je da postoje ljudi koji su rav- nodušni prema pitanju ispunjenosti smislom, ali istraživanja pokazuju da zbog toga nisu nužno izloženi jačim strahovima i depresiji. U skupinu nikako automatski ne pripadaju ateisti. Ateisti u usporedbi s vjernicima iskazuju manju ispunjenost smislom, ali nemaju veću izloženost kri- zama vezanima uz pitanja o smislu vlastita života. Orijentiranost na vrijednosti je na mnogim mjestima ista, pa i veća, primjerice na području želje za znanjem ili želje za slobodom.

Potraga za životom ispunjenim smislom naš je cjeloživotan posao. Mnogi će reći da nas tjeraju naša krhkost i smrtnost, ali promislimo li bolje, vidimo da bi nas tje- rala i sama besmrtnost. Autentičan motiv je zapravo volja da postignemo najbolje

Crtež: Stipan Runje moguće. Znamo da posao ne ćemo nika- mjene, pa i za rizik. Potrebno je jačati vla- i uspjehu, borbi i dominantnosti, znanju i da do kraja obaviti, ali želimo dati sve od stitu individualnost i koristiti vlastite po- informiranosti, slobodi i suverenosti, kre- sebe, pa u potrazi biti i bolji od samoga tencijale. Potrebno je stremiti postignuću ativnom i maštovitom. Nužna je i sposob- Fausta i hrabriji od Odiseja.

Jedan od specifičnih uzroka je prolaps Ostaju nespecifični bolovi u leđima, blju ne preporučuje gimnastika, ali je, čim diska, što znači prodor jastučuća između koji čine, kako smo rekli, većinu svih slu- je moguće, potrebno vratiti se redovitim kralježaka. Bolest može proteći bez smet- čajeva. Često je riječ o disfunkcijama ili aktivnostima. U slučaju da se smetnje nje, ali može uzrokovati i jake bolove, pa tako zvanim „blokadama“, a koje nastaju često ponavljaju, može se razmisliti i o i smetnje osjeta i poremećaj motorike u zbog promjena statike kralježnice. Uzroci psihoterapiji, antidepresivima i mišićnim području pritisnutoga živca. Bolovi najče- mogu biti visoke potpetice, trudnoća, na- šće spontano prestaju ili se znatno smanje petost mišića ili nastanak čvorova kao po- relaksatorim. Važno je da bolesnik zna unutar šest tjedana. Ne dođe li do pobolj- sljedice promjena u vezivnom tkivu. Neke da su smetnje bezopasne, i da je na njih šanja ili nastupi li motorna kljenut mišića, od disfunkcija, kao primjerice spondiloar- moguće djelovati. Pomoći će: povećanje mora se misliti na operaciju. Operacija je troza, posljedica su starenja i može ih se kretanja, eventualno smanjenje tjelesne svakako nužna dođe li do smetnji pražnje- smatrati normalnima. Postoji još i suženje težine, udobne cipele s potpeticama koje nja stolice i mokraće, neosjetljivosti unu- kralježničkog kanala, koji često postoji i nisu više od 2,5 cm, usvajanje pravilne tarnjih strana bedara i međice ili do blage bez simptoma. kljenuti nogu. Kod znakova specifičnih tehnike dizanja težih tereta i vježbe svje- promjena na kralježnici nužno je provo- Danas se ni u kojem slučaju ne prepo- snog opuštanja mišića. U razdobljima bez diti ublažavanje bolova te izvršiti detaljne ručuje dugo mirovanje u krevetu, jer le- bolova vrlo je dobro svakodnevno razgi- žanje dodatno slabi mišiće. Čuda ponekad dijagnostičke preglede. Važna je rendgen- bavanje kralježnice u svim smjerovima, ska slika kralježnice, a nije li ona dovolj- postiže čvrsti jastučić pod leđima, a može naročito izvijanje – noge na jednu, a ruke na, i tomografija uz pomoć magnetske pomoći i ležanje na strani, s ispruženom rezonancije, koja je preciznija od obične donjom i skvrčenom gornjom nogom, zana drugu stranu. Dobri su i topla odjeća kompjuterske tomografije, a sa sobom ne bačenim gornjim ramenom i rukom koja na slabinama, primjeren stolac i udoban i nosi opterećenje zračenjem. podupire zdjelicu. U akutnom se razdo- dobar madrac. Bit će bolje!

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 11 Propovijed PRILOG RAZGOVORU O NAŠEM KRŠĆANSTVU DANAS I SUTRA (II.) Proučavatelji kršćanstva i njegova ra- Piše: i pritom dajemo do znanja kako nikad ni- zvoja u povijesnome tijeku zaustavljaju Dr. Vjeko Božo JARAK smo čuli za Isusovo pitanje: „Ali kad Sin se kod nekoliko prekretnica što su odi- Čovječi dođe, hoće li naći vjere na zemlji“ grale stanovitu ulogu u doživljaju jezgre (Lk 18, 8)? Kad su pak unutar samoga kršćanstva kršćanske poruke kao i u pronalasku pri- Kako naše razmišljanje u prvi plan želi nastupile napetosti i trzavice, najprije kladna načina kako bi tu jezgru učinili staviti Franju Asiškog (1181/82.-1226.), onoga na Istoku, a zatim i u onome na Za- prihvatljivom ljudima drukčijega ozračja poželjno je još malo se zadržati kod prika- padu, između Rima i Carigrada (u 11. sto- i različite uljudbe. za zbivanja u Crkvi prije Franjine pojave. ljeću), te između Rima i Luthera u Nje- Kršćanstvo je poniklo u onodobnoj ži- mačkoj, izostao je poželjan strpljiv trud Nakon smrti Karla Velikoga (+814.), dovskoj sredini na području Palestine. oko uzajamnih razgovora i zdogovora, pa njegovo se silno carstvo razdijelilo, a Njegovo naviještanje bijaše obilježeno ži- je napetost prerasla u nesporazum, a nes- njegovi nasljednici ne bijahu sposobni ni dovskom religijom (u najširem značenju porazum u neopravdan i pogibeljan raskid njime upravljati niti se neprijateljima, što toga pojma!), posebice židovskim proro- razgovora, što je urodilo jednostranim ga nastojahu srušiti, oduprijeti. Najprije cima. Nu ono se ubrzo širilo izvan Pale- prosudbama i nekršćanskim osudbama. su se pojavili izvanjski protivnici, željni stine na području prostrana Rimskoga osvajanja i grabeži. Među prvima bi- carstva u kojemu je vladala helenistič- jahu Osmanlije što su izvršili prodor ka, tj. grčko-rimska kultura. Budući su u Španjolsku i zaprijetili stanovnici- diljem Rimskoga carstva, u njegovim ma središnje Europe. Tu su zatim Ma- glavnim središtima, živjele brojne ži- đari i Slaveni, pa Normani (Vikinzi) dovske zajednice, navjestiteljima, koji sa sjevera što bijahu odlučni osvojiti bijahu Židovi, bijaše olakšan pristup najbolje predjele južne Italije. Ti su drugim narodima – Grcima i Rimlja- 1030. osvojili Napulj, 1091. Sardiniju nima posebice. i 1130. cijelu južnu Italiju. Mamac za Takve pogodnosti nije bilo u doba njih i njihova osvajanja bijaše proši- velikih seoba brojnih naroda što su se, reno mišljenje kako sve društvene pojednostavljeno rečeno, sa sjevernih ustanove u Europi posjeduju silno predjela spuštali prema jugu. Ti naro- bogatstvo, a ono im je sada na dohvat di bijahu priprosti i neuki, ali nerijetko ruke. veoma ratoborni. Pristup njima bijaše Pučanstvo Rima i Italije, a donekle otežan – zahtijevao je mnogo napora i i cijele srednje Europe, bijaše u veli- dugo je trajao. ku previranju. U tim zemljama bijahu Slično je moguće ustvrditi o done- nastupile velike promjene. Izdvajao kle manjem, ali značajnom dolasku se sloj utjecajnih ljudi i zauzimao arapskih pisaca, znanstvenika i filozo- ključna mjesta u društvu: bogataši i fa što su od 9. stoljeća stizali u Europu vlastodršci te međusobno povezane veoma bogate obitelji. Svima bijaše i zajedno s islamom širili svoju kultu- Papa sv. Grgur VII. ru i grčku filozofiju što na Zapadu bi- zajednička težnja, nezasitna i bezob- jaše dobrim dijelom pala u zaborav. Malo zirna, povećavati svoje bogatstvo, i to je tko, primjerice, u to doba na Zapadu Prisjetimo li se sad mišljenja proučava- pod svaku cijenu – koristeći vlast, visok poznavao grčki jezik, pa sljedbeno tome, telja kršćanstva i njihove procjene kako društveni položaj, lukavstvo i prijevaru, malo je tko poznavao Platonovu i Aristo- su se zbivanja 20. i 21. stoljeća očitovala pljačku i ubojstvo. Jedan izuzetan način telovu filozofiju. i jasno pokazala kako je u punome jeku bijaše „klopka“ što je treba lukavo pod- velika prekretnica, možda najveća u povi- metnuti bogatašu i tako se domoći njego- U sučeljavanju s tim pojavama kršćan- jesti kršćanstva, što će biti sudbonosnom va bogatstva; dakako, mito i podmićivanje ski su navjestitelji bili spremni ulagati za njegovu budućnost, onda zbivanjima bijaše pritom vrlo upotrebljivo sredstvo. povećane napore kako bi se rečenim naro- našega doba valja posvetiti punu pozor- Takvo raspoloženje i, sljedbeno tome, dima, posebice neukim tražiteljima nove nost, ne štedeći pritom ni truda ni napora. postupanje, bijaše prošireno. Obuhvaćalo postojbine, približili, s njima razgovarali i Najmanje pak smijemo štedjeti svoju umi- je i prožimalo najviše društvene slojeve i otvarali im puteve do istinske uljudbe i do šljenost kako smo kršćanstvom „ovladali“ crkvene ustanove, posebice pape i bisku- pristupa u kršćansku zajednicu. i postali njegovim gospodarima što mogu, pe. Riječju: teško da je postojalo utjecajno Ti su se napori pokazali obostrano ko- posve izravno, odlučivati o njegovu smje- mjesto u društvu i u Crkvi što ga nije bilo risnima. ru i javnome svjedočenju. A mi to činimo moguće kupiti za novac ili ga se domoći

12 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Propovijed

Samostan u Clunyju neprikrivenim nasiljem. Od 896. do 904. Grgur VII. Car ne smije imenovati bisku- su i jednoj i drugoj strani – pučanstvu, nestalo je 8 papa: ubijeni su ili utamniče- pe, a papa može razvlastiti cara. narodu u cjelini štetili. Na površinu su iz- ni! Tomu treba nadodati kako su od 9. do bijali mnogi loši učinci, a najgora zacijelo 11. stoljeća u Rimu ključnu ulogu imale Uslijedila je protimba i otpor njemač- bijaše neprikrivena težnja za vlašću što se utjecajne obitelji što su se svojim utjeca- kog cara Henrika IV. On je 1076. sazvao razvijala od vrha do dna ili rasla od dna jem bezobzirno služile. Posebice je velika sabor biskupa u Wormsu na kojemu je do vrha, te bila uzročnikom niza drugih napetost vladala između državno-društve- razvlastio papu. Papa je odgovorio is- vrlo nepovoljnih pojava kao što su gramz- nih i crkvenih ustanova (kojima treba pri- ključenjem (izopćenjem) cara iz Crkve i ljivost i stvaranje nepovjerenja među ži- brojiti i opate – poglavare opatija!). uz to sve knezove oslobodio obveze po- teljstvom. sluha caru. To je imalo odjeka u narodu Tijekom 11. stoljeća u Crkvi se osjećalo i car je gubio podršku. Ubrzo je postalo U tome dugom razdoblju bijaše, daka- nastojanje oko slobode: slobodne uprave jasnim: ne izmiri li se s papom, car se ne ko, i lijepih primjera zauzetosti za opće Crkvom i crkvenim ustanovama bez pri- će održati na prijestolju. Zato je odlučio dobro. Tako je, primjerice, car Oton III. tiska društvenih ustanova i državne vla- poći papi i zamoliti oprost. Susret se zbio (996.-1002.) bio zaslužan za dolazak na sti. Tako papa Nikola II. (1058.-1061.) u planinskome mjestu Canossi. Bila je papinsko prijestolje Silvestra II. (999.- na saboru biskupa 1059. donosi odluku zima. Papa je pustio cara tri dana čekati 1003.) s kojim je radio na obnovi kršćan- da papu mogu birati samo kardinali, a pred dvorcem, a tek ga je onda primio i stva. Zajedno su željeli stvoriti veliko car izbor potvrđuje. Papa Aleksandar II. njegovu ispriku prihvatio. To je caru po- carstvo-kraljevstvo Germana, Romana i (1061.-1073.) osuđuje svako kupovanje moglo učvrstiti svoj položaj u carstvu, Slavena. Rim bi bio prijestolnicom, a njih crkvenih službi. Nakon njih dolazi Grgur nakon čega je s vojskom krenuo na Rim. bi dvojica, car i papa, zajedno upravljali. VII. (1073.-1085.) koji ide mnogo dalje: Papa ga je iznovice izopćio iz Crkve, ali Međutim, oni nisu računali koliko su jaki u svoje doba car Karlo Veliki nastojao je nije mogao obraniti grad. Pobjegao je iz rimski velikaši. Bili su prejaki – protjerali prisvojiti svu vlast – državnu i crkvenu. Rima na jug u Salerno, gdje je 1085. presu iz Rima i cara i papu. Sad Grgur VII. prisvaja sebi jedno i dru- minuo. go. U papinim je rukama crkvena vlast, Nu car Oton i papa Silvestar II. Ne bi- car pak vlast dobiva od Boga, ali preko Taj događaj zorno pokazuje kako te na- jahu jedini svjesni ukorijenjenoga lošeg Crkve, to će reći preko pape – tvrdio je petosti i zapetljaji bijahu nepoželjni i kako stanja i raspoloženja među vrhunskim

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 13 Propovijed slojevima onodobnoga druš- tva. Za poboljšanje općega stanja bijahu posebice zauzeti i neki benediktinski redovnici kao i pojedini visoki uglednici u društvu. Njima treba zahva- liti nastanak novoga samostana u malome mjestu Clunyju u Francuskoj. Utemeljio ga je 909. vojvoda Vilim iz Bur- gundije i stavio ga pod izravan papin nadzor želeći ga tako zaštititi od utjecaja moćnih svjetovnjaka kao i od upleta- nja okolnih biskupa. Niz prvih poglavara (opata) bijahu istinski redovnici istaknutih sposobnosti i ujedno veoma odani svome kršćanskome pozivu. To je blagotvorno djelovalo i u velikoj mjeri pridonijelo sil- nu procvatu samostana kao i njegovu ugledu u Francuskoj i daleko izvan nje. Ubrzo su Sv. Franjo Asiški se počeli javljati i drugi bene- ja nebeski život ljepotu kojega svjedoče i S druge pak strane, glavna je skrb bila diktinski samostani – povezivali su se s objavljuju i te crkve. U Clunyju je najprije posvećena bogoslužju u crkvi, a ono Clunyjem i po njegovu uzoru oplemenji- bila sagrađena mala drvena crkva, zatim uglavnom bijaše zajedničko, „skupno“. vali svoj ustroj i svoju djelatnost. Računa velika i mramorna, kako bi na posljetku To će reći: pozornost bijaše usmjerena na se kako je na izmaku prvoga tisućljeća s bila izgrađena veličanstvena crkva kakve javni nastup zajednice, skùpa u cjelini. Na Clunyjem bilo povezano oko tisuću bene- u kršćanstvu do tada nije bilo! taj je način i nehotice ostajalo otvorenim diktinskih samostana što su Cluny držali osobno raspoloženje i stav pojedinaca. svojim uzorom. Gradnja te crkve odvijala se pod vodstvom opata Huga (1024.-1109.). Crkva Nedvojbeno je kako je priprava za sve- Za te je samostane, dakako, i nadalje bijaše duga 187 i visoka 50 metara. Ima- čan nastup u crkvi, posebice imamo li u vrijedilo staro pravilo sv. Benedikta: moli la je pet uzdužnih i dvije poprečne lađe, vidu pjevanje, što je trajalo satima, mogla i radi, ali u obnovljenu i posebice nagla- dvanaest apsida – polukružnih prostora dobro i blagotvorno djelovati na sve sudi- šenu obliku: za sporedne oltare, te sedam zvonika. onike. Nu pojedinac je pritom, sa svojim osobnim svojstvima i mogućnostima, mo- - Najprije molitva odnosno cjelokupno Ponovimo li kako se u njoj odvijalo ve- gao ostati, i nerijetko ostajao, nedodirnut bogoslužje u samostanu. Bogoslužju je ličanstveno bogoslužje, ne će biti teško ili premalo osobno prožet onim što je iz posvećivana posebna pozornost i njemu zaključiti kakav je dojam na mnoge hodo- dana u dan satima radio. je poklanjano najviše vremena. Procjenju- časnike ta crkva ostavljala! je se kako su redovnici u Clunyju oko 7 Procjenjuje se kako je samostan u Susret s vjernicima u crkvi mogao je sati dnevno provodili u crkvi, a izuzetno Clunyju zauzimao hvale vrijedno mjesto u biti veoma dobar, ali je u svojoj jezgri bio i mnogo više – nerijetko 15 do 18 sati. cjelokupnoj povijesti kršćanskih ustanova uopćen i kratkotrajan, pa je većinom brzo Istaknuto obilježje toga bogoslužja bija- u srednjoj Europi. I to je dugo trajalo, više zaboravljan i ostajao je bez dubinskih še korsko pjevanje biblijskih tekstova. U od 200 godina. Nažalost, njegov ukupni zdravih promjena svakoga pojedinca. knjizi Otkrivenja navodi se kako se na učinak nije bio u skladu s očekivanjima Samostan u Clunyju u velikoj je mjeri zemlji mogla čuti pjesma nebeskih zboro- kakva vjerni procjenitelji zbilje unutar kr- pomagao siromašnim i ojađenim ljudima. va – pjesma nebu. Ovdje se sada isticalo šćanstva i stvarne potrebe njegove teme- Posebice bijaše istaknut dan Svih Svetih kako je svečano nebesko bogoslužje siš- ljite obnove bijahu gajili. Teško je ukratko kad se veoma raskošno naglašavala uza- lo na zemlju i očigledno se odvija usred izraziti zašto se to dogodilo. jamna povezanost živih i preminulih vjer- istinskih Božjih štovatelja. To je tvorilo Najprije treba reći kako je sv. Bene- nika, a u toj prigodi kao rijetko kad i za- jezgru zauzetosti i brige samostanske za- dikt svoje samostane dao graditi pretežito jedništvo siromašnih i jadnih ljudi. Tad je jednice što je u svome punom procvatu izvan naseljâ kako bi njegovi redovnici priređivana sveopća gozba što je tijekom brojila oko 250 članova. imali više mira i sabranosti za posao što vremena prerastala svoje okvire i svoju - To se uvjerenje željelo potvrditi i su ga obavljali, posebice pak za pripremu svrhu: postajala je prigodom za neumje- gradnjom novih i lijepih crkava. I one su njegovih misionara među novim narodi- renost u trošenju, pa je rađala golemim trebale biti znaci kako se na zemlji odvi- ma. nevoljama za normalan život u samostanu

14 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Propovijed tijekom godine, a siromasi nisu postajali trajno u sebi buditi zdrave snage i na sve godine poslije njegove smrti, proglasio boljima niti se njihovo stanje mijenjalo. te nevolje otvoreno gledati i hrabro se s svetim. Kao očita suprotnost takvu stanju, re- njima nositi. Nije trebalo dugo čekati i Franjo je u sebi osjetio poziv: ovaj je svi- Tako se zbio Franjin zaokret u životu dovnicima je neodmjereno isticana potre- i pred njim se ukazao prostrani svijet u ba posta i molitve, žrtve i trapljenja, što jet Božji, Božja kuća što ju treba poprav- ljati! I Franjo je to počeo s radošću činiti. kojemu je on mogao nesmetano putovati, za zdravlje mnogih nije bilo dobro, pa su susretati ljude te im, svojim riječima (pro- U mnoštvu očigledno velikih podjela, obolijevali i od iscrpljenosti umirali. povijedima) i svojim životom svjedočiti nesporazuma i sukoba u društvu, Franjo Dakle: rastrošnost spram jednih nije ra- Radosnu vijest – Božje čovjekoljublje. je shvatio kako su to za čovjeka izazovi, đala njihovim poboljšanjem, a post i po- ali put do ozdravljenja ne vodi kroz njih. kora nametani drugima donosili su bolest Ako bismo sad htjeli ukratko izreći te- Put nije u sukobu s njima, nego u nepreki- i preranu smrt. meljni sadržaj Franjine djelatnosti među nutu naporu kako upoznavati sebe i svoje ljudima, mogli bismo to izraziti jednom Stanje u Clunyju s posebnim je zani- mogućnosti, kako ih buditi i rasplamsava- jedinom riječju: susret! manjem promatrao sv. Bernard, opat iz ti te kako se radovati svemu što je dobro Clairvauxa (1090/1.-1153.), duhovni vođa i lijepo, a najvećma i najprije susretu s Uza sve što o stanju i zbivanjima u Fra- cijele Europe, prijatelj i poštovatelj opata ljudima. njino doba rekosmo, treba istaknuti škol- Petra u Clunyju. Bernard nije bio zado- A kako do ljudi doći i što im reći kad stvo, a ne zaboraviti svečano bogoslužje voljan onim što je u toj zajednici, nekoć ga upitaju u čije ime on govori? Njemu je kao ni veličanstvene crkve. Nu, priznajući zajednici velike nade, vidio, pa je svoje bilo jasno što treba reći, ali kako će mu oni sve istinske vrijednosti, Franjo je bio čo- žaljenje izražavao s gorčinom, govoreći vjerovati? Franjo je tada bio običan građa- vjek susreta s ljudima. On je u svemu, u kako je ono što je trebalo biti sol zemlje nin. Počeo je, doduše, okupljati ljude i s cijelome svijetu, u živim i neživim bići- obljutavilo. njima razgovarati, ali je znao da to tako ma, doživljavao Božju nazočnost što se Nade ipak nije nestalo. Gotovo neoče- ne će ići, jer društvo ima svoje ustanove, glasi dobrotom i ljepotom, a nadasve u kivano javila se nova u pojavi takozvanih svoje zakone i uredbe. Franjo se uputio čovjeku budi pouzdanje i sebi ga privlači. „prosjačkih redova“. papi kako bi od njega dobio dopuštenje Što god da je Bog dodirnuo, nosi u sebi obilježje tajanstvenosti. To napose vrijedi U kratku razmaku niknula su i rascvi- naviještati ljudima Isusa Krista i njegovu za čovjeka. On je slika Božja. Svaki čo- jetala se četiri pokreta poznata pod zajed- Radosnu vijest! Papom tada bijaše Ino- vjek, tko god bio i kakav god bio, nosi u ničkim nazivom prosjački redovi: domini- cent III. (1198.-1216.), sposoban i veoma sebi nešto tajanstveno. I zbog toga trajno kanci, franjevci, karmelićani i augustinci izobražen čovjek, samouvjeren i svjestan ostaje vrijedan poštovanja i nade. Njego- kanonici. kako je upravo on pozvan biti glavom kr- šćanskoga svijeta. Povijesni susret zbio se va je trajna obveza otkrivati u sebi tu ta- Ovdje će posebna pozornost biti posve- pod konac 1209. Franjina je molba glasi- janstvenost, razvijati je u svim okolnosti- ćena Franji i franjevcima. Osim onoga što la, neka se papa udostoji njemu i njego- ma – postajati jedinstvenim, nedokučivo je već rečeno, ovdje treba istaknuti kako vim drugovima odobriti obilaziti ljude i tajanstvenim te ljudima, posebice onima je Franjo u svojoj 24. godini doživio du- naviještati im Isusa Krista i njegovu Ra- koji su probuđena duha i željni istinske boku i svestranu, sveobuhvatnu promjenu dosnu vijest – njegovo evanđelje! Razgo- čovječnosti, postajati privlačivim, buditi u svome životu. Nakon kratka nesnalaže- vori nisu bili jednostavni i jednokratni, ali u njima povjerenje, mir i radost. nja prožela ga je temeljna spoznaja što ju je Franjo u svojoj jednostavnosti i skro- je moguće izraziti dvjema riječima: slobo- mnosti bio strpljiv i uporan; odlazio bi i To je razlogom što se Franjo obraćao da i radost. Osjetio se posve slobodnim iznovice se vraćao s istom još poniznijom pojedincima, svakoga je poznavao i nazi- čovjekom, sposobnim promatrati svijet molbom. Sretna je okolnost što mu je vao njegovim imenom, a k tomu: isticao onakvim kakav on uistinu jest, i to u svoj potporu pružio kardinal Hugolin, papin njegovo najljepše svojstvo. Kad čovjek njegovoj cjelini. Svijet je za nj bio izuzet- nećak, koji Franju bijaše volio i poštivao. postane istinski svjesnim toga svojstva no lijep, ali ipak nedovršen i nesavršen. Njegovim zauzimanjem Franjo je dobio i nesebično se trudi kako bi ga razvijao, Prije svega, očigledne mu bijahu pogi- papin pristanak: njegovih 11 drugova uči- tada se on ne boji tamne strane ljudsko- beljne prirodne pojave: potresi, poplave, nili su prvi korak pristupa u klerički sta- ga života i izravne ugroženosti što dolazi požari... lež, a Franjo je postao đakonom. Bio je od bezlične mase. On se toga bezličnoga Ništa manje nisu bile očite i druge ne- i suviše skroman da bi se dao zarediti za mnoštva nikad ne straši i ni u čemu mu se volje: bolest, starost, smrt! Jednako tako svećenika, ali je đakonsku službu prihva- ne prilagođuje, ali ga i ne osuđuje, nego iskusio je i one ugroze što ih ljudi jedni tio. Pripovijedalo se kako je na božićnoj shvaća koliko je za čovjeka važno biti ja- drugima stvaraju: sebično isticanje sebe i misi služio kao đakon i pjevao evanđelje, kim i u toj sredini jačati, svijetliti svjetlom svojih prohtjeva, zanemarivanje drugoga i pjevao je tako lijepo kako nitko nikad nije što ga nikakva tmina ne može prekriti. pri njegovoj očiglednoj ugroženosti siro- pjevao! – Papa Inocent III. završio je život Franjini su se najbliži suradnici, njego- maštvom, odbačenošću od društva, vlasti- nesretno: 16. lipnja 1216. nađen je mrtav va duhovna braća, čudom čudili kako svi tim nemarom i neradom. Sve je to Franji u katedrali u Perugi, ubijen i do kože opli- ljudi idu za njim! Vole ga i idu za njim bilo jasno. Iznad svega mu bijaše jasno: jenjen. Franjin prijatelj, kardinal Hugolin, zato što je Franjo istinski njih volio! sve su to razlozi zbog kojih razuman čo- postao je kasnije papom kao Grgur IX. vjek svoj život mora ozbiljno shvatiti, (1227.-1241.). On je Franju 1228., dvije (nastavit će se)

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 15 Iz povijesti POLJSKA U NACISTIČKO- KOMUNISTIČKOM ZAGRLJAJU I KOMUNISTI IZ HRVATSKE

U europskoj je publicistici tijekom niji). Usprkos tomu je Moskvi ipak pošlo su staljinskiji od Staljina – vjerujući kako 1930-ih godina objavljeno mnoštvo čla- za rukom u svoja kola upregnuti tzv. Puč- će ih na koncu ipak nadmudriti. Ništa nisu naka i knjiga o pravoj naravi života u ku (Narodnu) frontu, služeći se „korisnim naučili iz sporazuma koji su 23. kolovoza Sovjetskom Savezu, a brojni su autori budalama“ iz građanskih stranaka diljem 1939. u Moskvi potpisali njemački mini- upozoravali na to da između Staljina i Europe, koji nisu shvaćali da objektivno star vanjskih poslova Joachim von Rib- Hitlera nema bitne razlike, i da će se dvo- djeluju u službi komunista i Komunističke bentrop i sovjetski mu kolega Vjačeslav jica vođa u to vrijeme najbrutalnijih eu- internacionale. Mihajlovič Skrabin Molotov. Među taj- ropskih režima na koncu sporazumjeti u Dobar dio tih europskih „korisnih buda- nim odredbama tog ugovora bio je i onaj o borbi protiv demokracije i protiv kršćan- la“ otrijeznio se je već 1939., ali su mnogi podjeli Poljske te o priključenju baltičkih skih korijena Staroga kontinenta (sličan i dalje, još godinama, nastavili služiti ko- republika Sovjetskom Savezu. Sovjeti su, je strah, uostalom, gajio i Mussolini, čiji munistima – među njima i dijelovi Hrvat- dakako, još desetljećima poricali postoje protukomunistički osjećaj bio naglaše- ske seljačke stranke koji htjeli pokazati da janje tog tajnog sporazuma, makar su ga Amerikanci objavili još 1947., a razvitak događaja u rujnu 1939. i tijekom 1940. jasno je govorio o njegovu postojanju. A zanimljiv je način na koji su taj sporazum i njegove krvave posljedice u Poljskoj i potom na Baltiku pratili i odo- bravali komunisti iz Hrvatske, istaknuti članovi Komunističke partije Jugoslavije i zagriženi borci za opstanak te države, u najnovije vrijeme poznati i pod imenom „hrvatski antifašisti“. Kao jedan od vo- dećih intelektualaca u redovima jugoslavenskih komunista i u kasnijem razdoblju član Agitpropa KPJ, hrvatski je književ- nik August Cesarec javno pozdravio susret Ribbentropa i Molotova, a u svome je intimnom dnevniku istog dana zabilježio: „...Branim odluku o paktu nenapadanja s Nj.[emačkom], no ipak, želio bih da je to sve samo ogromna demonstracija Rusije protiv Chamberlaina za bolji savez s drugom engleskom garniturom.“ Već dva dana kasnije on je u dnevniku registrirao kako sovjetski tisak piše o potrebi poboljšanja susjedskih odnosa između Trećeg Reicha i SSSR-a, pa je iz toga inteligentno i pravilno naslutio da te dvije države mogu postati susjedi samo ako između njih nema nikoga, što znači da vjerojatno postoji tajni, „možda samo prećutan i najvjerojatnije prećutan – sporazum o diobi Poljske...“ Pritom je, dakako, u plimi svojih humanističkih i antifašističkih osjećaja propustio izraziti negodovanje, a kamoli zgražanje nad tim zločinom nad jednim narodom i njegovom državom. Jer, kako kaže Cesarec, Posljednja stranica tajnog dijela sporazuma Ribbentrop-Molotov (1939.) „radi se o tome, da imamo povjerenja u

16 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Aktualno

obom Poljske između se Nijemci moraju ugibati, da im prepuste fašizma i boljševizma.“ osvojen teren...“ Međutim, „od poljskih Slobodoljubivoga, humanističkog i an- krajeva S[ovjetska] tifašističkoga hrvatskog književnika Au- U[nija] će vjerojatno gusta Cesarca, dakako, uopće ne zanima napraviti poljsku so- što o svemu tome misle Poljaci, jer: „... vjetsku republiku – o ako S[ovjetska] U[nija] i uzme nenarodni tom već dolaze vijesti! svoj teritorij, teritorij drugih naroda, koji – i tako napraviti pri- se još ne nalaze u njenoj vezi, ona to ne čini kao osvajač, nego kao oslobodilac...“ vlačnu sovjetsku ire- Komunist, dakle, nije lupež ni onda kad dentu za ostale Poljake ukrade tuđe, jer – krade u interesu revo- pod Reichom, a i za ko- lucije, pa pokradeni mora biti sretan, jer jeg još to u susjedstvu... je revoluciji poslužio time što je odigrao Politika S[ovjetske] ulogu žrtve. U[nije] je zbilja ge- No, ne valja smetnuti s uma da to nije nijalna. Tako reći bez bila samo komunistička logika. To je lo- kapi krvi su postali i gika koju je, kao što redovito zaboravlja- centralno-evropska mo, nekoliko godina kasnije blagoslovio vlast, dobili više od po- i Međunarodni vojni sud u Nürnbergu: lovice terena, i još im vodstvo nacionalsocijalističke Njemačke Njemačko-sovjetska podjela Poljske strateški talenat St.[aljina]. A [...] poslije rekoh: ne radi se bitno o Poljskoj nego o interesu S.[ovjetske] U.[nije] kao faktora svjetske revolucije...“ Drugim riječima, koliko god situacija bila zbunjujuća (jer, „godinama si mrzio jedno, iznenada ispada drukčije“), važna je samo svjetska revolucija – ona je priz- ma kroz koju treba promatrati sva zbivanja u svijetu: interes Partije i Revolucije jedini je moralni zakon koji vrijedi pošto- vati. Zato u svoj dnevnik Cesarec zapisuje svoj životni revolucionarni credo, koji se apsolutno podudara sa stajalištem Komin- terne: „...ne sudjelujem u imper.[ijalistič- kom] ratu nego radim na proširenju rev. [olucije] svjet.[ske]“. U tom smislu on uopće ne pravi nikakvu razliku između Velike Britanije i Francuske s jedne, i Hi- tlerove Njemačke s druge strane: radi se o dva sukobljena imperijalistička tabora, i jedino što je važno jest to da SSSR kao nositelj svjetske revolucije njihov sukob iskoristi, dakako i naizmjeničnim paktira- njem s njima i poticanjem konflikta među njima, odnosno „pobočnim ili centralnim prodiranjem rev.[olucije]“. A onda, u drugoj polovici rujna 1939., nakon izbijanja svjetskog rata i sovjetske invazije Poljske, u svoj je dnevnik Ce- sarec zabilježio: „...Poneki, bez dovolj- Njemački generali Mauritz von Wiktorin i Heinz Guderian s brigadirom Crvene Ar- no kompasa za tako komplicirane stvari, mije Semjonom Mojsilovičem Krivošeinom 22. rujna 1939. u Brest-Litovsku, prilikom osuđuju taj čin Rusije, jer smatraju to di- zajedničkog mimohoda njemačke i sovjetske vojske nakon zauzeća i podjele Poljske

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 17 Iz povijesti je osuđeno zbog agresije i vođenja agre- od bezdušnog izrabljivanja, postepenog sivnog rata. I pravo je. SSSR je napao i propadanja od gladi i omogućio im da se podijelio Poljsku, ali to nije bio čin agre- u velikoj sovjetskoj zajednici slobodno ra- IVAN DUJMOVIĆ: sije, nego oslobođenja (bez obzira što o zvijaju i stvaraju svoje blagostanje.“ PJESME tome mislili sami Poljaci!), pa SSSR nije A budući da su ti narodi do 1989./90. bio optuženik niti osuđenik, nego – sudac. doista uživali u slobodi i blagostanju, ni- Nikakvo čudo, jer optuženik i osuđenik komu nije palo ni na pamet da Poljacima (nego sudac) nije bila ni Velika Britanija, vratiti ono što im je SSSR 1939. oteo, a POSTOJI jer ni britanska invazija Norveške također koga bi danas uopće trebalo zanimati to nije bila čin agresije. I pravo je. To što je što je Europski parlament 2. travnja 2009. Postoji jedna zemlja protkana rijekama, polivena krvlju, oplakana suzama. Postoji jedna zemlja na zemljopisnim širininama tisuće puta napuštena.

Postoji jedna zemlja u srcima nošena, na dar ostavljena onima što dođu, što dolaze, pa opet odlaze.

Postoji jedna zemlja u vučjim pjesmama, u glasu opojnog zvuka bure, Hrvatski književnik i istaknuti član KP Jugoslavije, August Cesarec u glasu mora.

Norveška napadnuta mimo volje norveš- donio Deklaraciju o europskom sjećanju i Postoji jedna zemlja... kog naroda, posve je nebitno. Velika Bri- totalitarizmu, kojom je 23. kolovoza pro- Postoji... tanija je potopila francusku flotu, usidrenu glašen Danom sjećanja na žrtve totalitar- u francuskoj luci, dakle – na francuskome nih režima... (N. F.) teritoriju. Nije kažnjena. I pravo je. P. S. Kako je izgledalo nacionalsocijali- Jer, da bi se bilo u pravu, potrebna je stičko-komunističko (antifašističko) brat- MOJ GRAD samo jedna sitnica: treba pobijediti u ratu. stvo po oružju, može se vidjeti, primjerice (To vrijedi za sve, osim za Hrvatsku nakon na mrežnome kanalu You Tube. Tko upiše Domovinskog rata!). A tko od naših da- „brest litovsk njemačko sovjetska para- Koliko sprovoda bez parada, našnjih antifašista i danas nije zadivljen i da 1939“ ili „wehrmacht and red army moj grade. bez daha pred Cesarčevim humanističkim parade“, moći će, primjerice, na adresi Koliko pod tvojim krovovima silogizmima, nostalgično se prisjećajući https://www.youtube.com/watch?v=J0- ispijenih čaša. lakoće postojanja u doba kad je Partija nu- a3JgB_Q8 ili https://www.youtube.com/ dila odgovore na sva pitanja? Uostalom, watch?v=9IFmBQS8FDc, vidjeti kako se Koliko osamljenih koraka iste je misli generalni sekretar Kompartije ljube kukasti križ i crvena zvijezda peto- na tvojim stazama Jugoslavije – Sekcije Komunističke inter- kraka. Tamo su prizori iz Brest-Litovska, i lišća nacionale, Josip Broz Tito, pregnantno, grada u kojem je Lenjinova sovjetska jesenskog, umornog. na sljedeći način izrazio u okružnici koju vlada dvadesetak i nešto godina ranije Koliko umornih koraka, je 1940. potpisao CK KPJ: „...U toku ove sklopila separatni mir s Njemačkom, od- iznemoglih želja; godine Sovjetski Savez je oslobodio brat- stupivši velika teritorijalna prostranstva i ske narode Bjelorusije i zapadne Ukrajine omogućivši Središnjim silama da se okre- koliko zabava, veselja... ispod jarma poljskih panova, oslobodio nu drugim frontama. A odvest će ga ta je narode Besarabije i Bukovine, koji su adresa i do drugih sličnih isječaka kojih I moja je patnja u tebe utkana. dvadeset godina čamili pod vodstvom ru- smo – dakako, u ime humanizma i pravil- I meni si pružio čašu otrova. munjskih boljara; primio je u svoju veliku nog shvaćanja i tumačenja istorije naših zajednicu narode triju baltičkih zemalja naroda i narodnosti – pošteđivani pedese- na njihovu vlastitu molbu i tako ih spasao tak-šezdeset godina, pa i više.

18 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti KAKO JE ĐURO ZATEZALO DOŠAO DO PROCJENE OD 40.123 ŽRTVE TZV. GOSPIĆKE SKUPINE LOGORA (Izvadak iz rukopisa knjige V. Geigera, M. Jareba i D. Kovačića, Jadovno i Šaranova jama. Kontroverze i manipulacije)

Neupućenima bi se moglo učiniti da je nost NDH, u kojima se takođe navodi broj Nema točnog podatka koliko ih je ukupno objavljivanjem dvosveščane knjige Đure uhapšenih Srba i Jevreja koji su transpor- prošlo kroz “Danicu”, iako je jedna osoba Zatezala Jadovno. Kompleks ustaških tovani u logor Jadovno.” koja je radila u “Danici” kao blagajnik u logora 1941. i Jadovno. Zbornik doku- No ovaj navod je u suprotnosti s tvrd- logorskoj upravi jugoslavenskim vlastima menata (Muzej žrtava genocida, Beo- njom koju je iznio u uvodnim napomena- u poraću izjavila da je riječ o 5.600 osoba. grad 2007.) napravljen najveći korak u ma svoje knjige: “Tragovi zločina su uni- Nadležne vlasti u Zagrebu su 30. lip- istraživanju djelovanja tzv. gospićke sku- štavani već u vrijeme njihovog izvođenja. nja 1941. odlučile da se većina logoraša, pine logora (Gospić, Jadovno, Pag). Budući da su Srbi i Jevreji bili van zako- očito Srba i Židova, iz “Danice” premjesti Ali to se nije dogodilo, unatoč tomu na, ustaše su ih ubijali bez optužbe, suda, u Gospić. Naposljetku je 8. srpnja 1941. što je na skoro dvije tisuće stranica knji- zapisnika, pa naravno i bez popisa usmr- Ravnateljstvo za javni red i sigurnost ge osobita pozornost posvećena broju ćenih. A tamo gdje su vodili neke popise, (RAVSIGUR) u Zagrebu odredilo da se žrtava. Zatezalo je naime svoje tvrdnje i novi uhićeni Srbi i Židovi ne upućuju u zaključke iznio na temelju nedostatnih, “Danicu”, nego u Gospić. Tako su od 30. pa i upitnih izvora i metodologije upitne lipnja i tijekom srpnja 1941. gotovo svi vjerodostojnosti. Srbi i Židovi zatočeni u “Danici” preveze- On broj žrtava gospićke skupine logora, ni u Gospić. Ustaški zapovjednik logora uglavnom Srba, znatno uvećava i poime- “Danica” Nikola Herman, navodno je ničnim popisima prema kojima je navod- izjavio da je iz “Danice” u Gospić uputio no utvrđeno: 10.502 žrtava (Srba 9.663, 2.500 do 2.700 Srba. Od oko 3.300 lo- Židova 762, Hrvata 55, i ostalih 22) i goraša “Danice” za koje postoje podatci, brojčanim procjenama: 40.123. Zateza- uglavnom Srba i Židova, utvrđeno je da je lo bez zadrške tvrdi da je u Jadovnu ži- njih 2.167 život izgubilo u logoru Gospić vot izgubilo 32.103, a u logorima Slana i - Jadovno i na Pagu. Metajna na Pagu 8.020 osoba. Pritom Za- Prema zapisniku koji je 15. srpnja 1941. tezalo nedvojbeno zna da je u gospićkoj sastavljen u pisarnici logora “Danica”, do skupini logora ubijeno 38.010 Srba, 1.988 toga je dana u logor dovedeno ukupno Židova, 88 Hrvata, 11 Slovenaca, 9 mu- 2.656 osoba, dok je do istog dana iz “Da- slimana, 2 Čeha, 2 Mađara, 1 Rus, 1 Rom Đuro Zatezalo nice” u logor Gospić odvedeno 1.960 lo- i 1 Crnogorac, iako dvojbeni poimenični goraša. Prema nekim su podatcima logo- popis žrtava koji donosi, broji 10.502 oso- na vrijeme su se pobrinuli da ih što više raši iz “Danice” u Gospić prevezeni u šest be. Zatezalo navodi da je u logor Gospić - unište.” Ostaje nepoznato kako je Zateza- željezničkih transporta, 4., 9., 14., 18., 21. Jadovno dopremljeno 42.246 muškaraca, lo, i to “uglavnom” na temelju dokume- i 24. srpnja 1941. Moguće je pretpostavi- žena i djece. nata Nezavisne Države Hrvatske koje je ti, da je u tri transporta nakon 15. srpnja Zatezalo nas pokušava uvjeriti u slje- u istraživanju koristio, došao do podatka 1941. u Gospić prevezen podjednak broj deće: “Do broja dopremljenih u logor da je u logor Gospić dopremljeno 42.246 logoraša, iako bi broj logoraša u tim tran- Jadovno došao sam uglavnom oslanjajući muškaraca, žena i djece. sportima mogao biti i manji ili veći. se na izvorne arhivske dokumente NDH, Dosadašnja sustavna istraživanja, po- Ukupan broj prevezenih iz “Danice” u u kojima se navode datumi i broj Srba i najprije Zdravka Dizdara, ustanovila su Gospić mogao bi iznositi oko 4.000 oso- Jevreja koji su transportovani u Zbirni lo- poimenične podatke za oko 3.300 osoba, ba. Taj broj uključuje i 2.500 do 2.700 gor Gospić - Jadovno. To su nalozi Rav- uglavnom muškaraca, koje su upućene u Srba koje je spominjao Herman, dok bi nateljstva ustaškog redarstva NDH, nalozi logor “Danica” kod Koprivnice osnovan većina ostalih bili Židovi, kojih je u “Da- ustaških redarstava Redarstvenom ravna- 15. travnja 1941., a koji je postojao do ruj- nici” prema prikupljenim podatcima bilo teljstvu Gospić, priznanice željezničkih na 1942. Od toga broja bilo je oko 2.260 najmanje 600. Ako je RAVSIGUR u Za- stanica o transportima i broju posebnih Srba, 600 Židova, 430 Hrvata i manji broj grebu već 8. srpnja 1941. odredio da se kompozicija, u kojima se navode datum i ostalih, iz različitih dijelova NDH. Znatan novouhićeni Srbi i Židovi ne upućuju u broj upućenih, izvještaji kotarskih oblasti dio tih osoba upućen je u “Danicu” pod “Danicu” nego u Gospić, upitno je koliko upućeni Ravnateljstvu za javni red i sigur- optužbom da su “četnici” ili “komunisti”. se broj od 2.656 logoraša “Danice”, koli-

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 19 Iz povijesti ko ih je pristiglo do 15. srpnja 1941., mo- u “zbiralište” Gospić uputila 10 osoba, sad upućeno u logorište Gospić 145 lica”; gao povećavati novim zatočenicima, Sr- prilažući i njihova imena. dok. br. 31 - Kotarska oblast Derventa iz- bima i Židovima. Moguće je utemeljeno Zatezalo je u drugom svesku svoje knji- vještava 16. kolovoza 1941. Ravnateljstvo pretpostaviti da je broj logoraša upućenih ge Jadovno. Zbornik dokumenata o logo- za javni red i sigurnost u Zagrebu, da je iz “Danice” u Gospić ipak bio i manji od ru Jadovno objavio ukupno 16 (slovima: uhitila 73 sumnjive osobe, Židove i Srbe- 4.000. šesnaest) dokumenata NDH koji govore o komuniste, “koji su otpremljeni u Gospić U prvom svesku svoje knjige Jadovno. broju osoba koje su upućene u logor Gos- Ravnateljstvu ustaškog redarstva”; dok. Kompleks ustaških logora 1941. Zatezalo pić. Riječ je o sljedećim dokumentima: br. 32 - Kotarska oblast Ljubuški izvje- je objavio u preslici 11 (slovima: jedana- dok. br. 13 - Redarstveno ravnateljstvo štava 18. kolovoza 1941. Ravnateljstvo est) dokumenata koji se odnose na upući- u Sarajevu izvještava 12. srpnja 1941. ustaškog redarstva u Zagrebu, da je uhi- vanje Srba i Židova u Gospić iz različitih Predstojnika za javni red i sigurnost u Sa- ćen kao sumnjiva osoba pravoslavac Petar krajeva NDH. No od toga broja dokume- rajevu, da je u logor Gospić uputilo prvi Ivas iz Siverića kod Drniša, te da je otpre- nata njih 8 (slovima: osam) dokumenata transport od 8 osoba, koje su optužene za mljen u “zbiralište u Gospić”; dok. br. 33 spominje i brojeve osoba upućenih u logor “četnikovanje”, prilažući i njihova ime- - Kotarska oblast Ljubinje izvještava, bez Gospić. Riječ je o sljedećim dokumenti- na; dok. br. 17 - Predstojništvo gradskog nadnevka, Državno tužiteljstvo u Trebi- ma: - Ustaško redarstvo NDH Banja Luka redarstva u Sisku 24. srpnja 1941. odlu- nju, da je uhitila i “izselila” oko 145 “lica izvještava 24. srpnja 1941. Redarstveno čuje u Koncentracioni logor Gospić “na grčko-istočne vjeroispovijesti za logor u ravnateljstvo u Gospiću, da im upućuje u prisilni rad” uputiti 26 Židova i 44 Srbi- Gospiću”; dok. br. 34 - Kotarska oblast koncentracioni logor u Gospić 31 Židova na, prilažući i njihova imena, radi raznih u Konjicu izvještava 22. kolovoza 1941. i 8 Srba komunista, prilažući i njihova djela “sabotaže, djeljenja komunističkih Veliku župu Hum u Mostaru, da je u skla- imena; - Ravnateljstvo za javni red i si- letaka i podmetanja eksploziva”; dok. br. du s primljenim nalogom u “zbiralište” gurnost Velike župe Gacke i Like Gospić 18 - Ustaško redarstvo NDH Banja Luka Gospić uputila 10 osoba, prilažući i nji- potvđuje 25. srpnja 1941. Ustaškom re- izvještava 24. srpnja 1941. Redarstveno hova imena; dok. br. 36 - Kotarska oblast darstvu Banja Luka “primitak 39 /trideset ravnateljstvo u Gospiću, da im upućuje u Visoko 26. kolovoza 1941. izvještava Ve- i devet/ dopraćenih Srba i Židova”; - Ko- koncentracioni logor u Gospić 31 Židova liku župu Lašva i Glaž, da je u skladu s tarska oblast u Brodu na Savi (Slavonski i 8 Srba komunista, prilažući i i njihova primljenim nalozima u logor Gospić upu- Brod) izvještava 2. kolovoza 1941. Veliku imena; dok. br. 19 - Predstojništvo grad- tila 57 Srba i Židova, “naklonjenih komu- župu Posavje u Brodu na Savi, “da je da- skog redarstva u Sisku izvještava 26. srp- nizmu”; dok. br. 42 - Župska redarstvena nas otpremljeno iz područja ovog kotara nja 1941. Ravnateljstvo Koncentracionog oblast u Sarajevu izvještava 15. studenog u koncentracioni logor u Gospić 30 oso- logora Gospić, da će u logor Gospić uputi- 1941. Veliku župu Vrhbosna u Sarajevu, ba Srba sklonih komunizmu i poznati kao ti 47 Srba, prilažući i njihova imena; dok. da je 8. kolovoza 1941. Milana Boljevića komunista”; - Kotarska oblast u Brodu na br. 20 - Priznanica Željezničke postaje Si- radi četnikovanja” uputila u “zbirni logor Savi izvještava 5. kolovoza 1941. Veliku sak od 28. srpnja 1941. da je u logor Gos- Gospić” i dok. br. 47 - Ustaška nadzorna župu Posavje u Brodu na Savi, “da je iz pić “na prisilni rad” upućeno 29 Židova; služba NDH u Zagrebu 7. siječnja 1943. područja ovog kotara otpremljeno u kon- dok. br. 21 - Izvještaj Grupe kraljevskih od Povjereništva Ustaške nadzorne službe centracioni župski logor u Gospić svega karabinjera iz Zadra od 28. srpnja 1941. u Sarajevu traži podatke o 6 osoba, zapo- 124 osobe, koje su poznate kao komunisti Kraljevskom guvernatoru Dalmacije, da slenika “Šipada” iz Sarajeva, koje su 10. Srbi i skloni komunizmu”; - Roditelji 165 se u koncentracionom logoru Gospić na- kolovoza 1941. otpremljene u “zatočenič- omladinaca Židova iz Zagreba dostavljaju lazi 5.000 Srba; dok. br. 24 - Redarstve- ki logor Gospić”. 20. rujna 1941. molbu ministru unutarnjih no ravnateljstvo u Sarajevo izvještava 2. poslova NDH, da se njihova djeca koja su kolovoza 1941. Veliku župu Vrhbosna u Dakle, kako su neki dokumenti objav- upućena najprije u Koprivnicu na “đačku Sarajevu, o 14 osoba, Židova i onih koji ljeni i u preslici i u prijepisu, sveukupno radnu službu”, odakle su odvedena u Ja- su optuženi za “četnikovanje”, i prilažu 21 (slovima: dvadeset i jedan) dokument dovno i na Pag, a zatim u logor Jasenovac njihova imena, koji će petim transpor- spominje brojeve osoba upućenih u logor puste iz Jasenovca; - Velika župa Dubra- tom biti upućeni u “koncentracioni logor Gospić. Dokumenti vlasti NDH koje je va u Dubrovniku brzojavno izvještava 5. u Gospiću”; dok. br. 25 - Kotarska oblast Zatezalo objavio u svojoj knjizi poznati kolovoza 1941. posebnog opunomoće- Brčko izvještava 5. kolovoza 1941. Veliku su od ranije i prethodno su uglavnom već nika Poglavnika podmaršala [Vladimi- župu Posavje u Brodu na Savi da ustaše na objavljeni drugdje, ponajprije u zbornici- ra] Laxu o uhićenju 235 pravoslavaca u području kotara Brčko vrše uhićenja Srba, ma dokumenata koje je pripremio Antun Mostaru, i da je “dosad upućeno u logo- koji se zatim navodno upućuju u Gospić. Miletić, što Zatezalo i spominje u bilješ- rište Gospić 145 lica”; - Kotarska oblast [U izvještaju se točan broj uhićenih i od- kama kod dokumenata koje je objavio. u Derventi izvještava 7. kolovoza 1941. vedenih u logor u Gospiću ne navodi, ali Zatezalo u svojoj dvosveščanoj knjizi Ja- Veliku župu Posavje u Brodu na Savi, da je jasno da su odvedene najmanje dvije dovno. Kompleks ustaških logora 1941. i je 1. kolovoza 1941. “otpremljeno u logor osobe]; dok. br. 26 - Velika župa Dubrava Jadovno. Zbornik dokumenata nije obja- u Gospiću 25 Srba i Židova komunista” i u Dubrovniku brzojavno izvještava 5. ko- vio veći broj prethodno nepoznatih do- - Kotarska oblast u Konjicu izvještava 22. lovoza 1941. posebnog opunomoćenika kumenata vlasti NDH koji bi govorili o kolovoza 1941. Veliku župu Hum u Mo- Poglavnika podmaršala Laxu o uhićenju broju logoraša koji su otpremljeni u logor staru, da je u skladu s primljenim nalogom 235 pravoslavaca u Mostaru, i da je “do- Gospić.

20 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti

nici. Katolike i Muslimane nema se slati u Gospić”. Glavni ustaški stan u Zagrebu je 19. srpnja 1941. izdao nalog: “I.) Valja odmah otpočeti sa pritvorom svih Srba i Židova koji su i malo poznati kao komunisti. II.) Valja početi postepeno i faktički pritvarati i otpremiti u zbirni logor ‘Gospić’ Srbe iz pojedinih tako zvanih pravoslavnih otoka t. j. specijalno treba paziti na to da budu financijalno jači i intelektualno. Otpremiti i opravljati u grupi od 20-30 ljudi”. RAVSIGUR u Zagrebu je sličnu odredbu izdao još 15. srpnja 1941. Prema drugim podatcima spomenuti nalog od 19. srpnja 1941. je telefonskim putem upućen velikim župama, primjerice Velikoj župi Hum u Mostaru, a upućen je od Ustaškog redarstva Zagreb: “Imade se postepeno svakog dana početi sa upućivanjem u koncentracioni logor u Gospić Srbe, financijalno i intelektualno jačih u grupama od 20-30 ljudi i to iz takozv.[anih] sela zase- laka sa pravoslavnim žiteljstvom. Imade se postupati taktično i pristojno”. Ravnateljstvo Ustaškog redarstva u Za- grebu je 23. srpnja 1941. svim velikim žu- pama i ustaškom povjereniku za Bosnu i Hercegovinu Juri Francetiću u Sarajevu uputilo okružnicu: “Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu područnom Redarstvenom ravnateljstvu, Ravnatelj- stvu ustaškog redarstva u koliko su već takova osnovana u sjedištima Župa, Pred- stojništvima redarstva i kotarskim oblasti- ma u mjestima gdje nema Redarstva, da se najžurnije izvrši pritvaranje svih Židova i Srba-pravoslavaca, koji su bilo poznati već kao komunisti, bilo pak da su i malo sumnjivi, da su skloni tome pokretu. Iste Zatezalu očito nisu poznati, jer ih ne je bila o onima koji su bili komunisti ili mjere valja poduzeti i protiv komunista spominje, i pojedini dokumenti vlasti su bili pod sumnjom i optužbom da su katoličke ili muslimanske vjeroispovjesti, NDH koji se odnose na logor Gospić i simpatizeri komunizma, što u konačnici kao i drugih time, da se pridrže do dalj- koji spominju brojeve upućenih u logor ne umanjuje razmjere represije i zločina. njega u pritvoru, dok Srbe i Židove ima Gospić, a koji su ranije objavljeni. Postoji se smjesta odpremati u zbiralište (konc. RAVSIGUR u Zagrebu je 8. srpnja mogućnost da je Zatezalo koristio i broj- [entracioni] logor) Gospić. O uspjehu te 1941. uputio okružnicu svim župskim ne druge dokumente NDH na kojima je broju otpremljenih odnosno pritvorenih redarstvenim ravnateljstvima, Redarstve- utemeljio svoju brojku logoraša i žrtava osoba valja žurno podnijeti neposredan nom ravnateljstvu u Zagrebu i predstoj- gospićke skupine logora, no postavlja se kratak izvještaj sa osobnim podacima pitanje - zašto i te dokumente nije objavio ništvima svih gradskih redarstava: “Kada (prezime, ime, zanimanje te odakle je) po- ili barem spomenuo u svojoj knjizi? No ta interes javne sigurnosti zahtijeva odstra- zivom na broj gornji”. se mogućnost ipak čini vrlo malom. njenje nepoćudnih osoba iz njihovog RAVSIGUR u Zagrebu je 30. srpnja Kad je, pak, riječ o osobama koje su boravišta imade se sve grkoistočnjake i 1941. svim velikim župama i redarstve- upućivane u kaznionicu odnosno u logor židove (i koji su prešli na katoličku vje- nim ravnateljstvima u Banja Luci, Sa- u Gospiću, postoji dovoljno podataka koji ru poslije 10. travnja 1941.) slati u Gos- rajevu i Zagrebu uputio okružnicu: “U govore, da nije bila riječ o svim Srbima i pić na dispoziciju Župskog redarstvenog interesu javne sigurnosti imadu se svi Ži- Židovima te da uhićivanje nije bilo nese- Ravnateljstva u Gospiću, a nikoga više u dovi (pokršteni ili ne), Srbi (prešli na ka- lektivno kako to sugerira Zatezalo. Riječ koncentracioni logor ‘Danica’ u Kopriv- tolicizam ili ne), zatvoreni pod sumnjom

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 21 Iz povijesti

kojima se takođe navodi broj uhapšenih Srba i Jevreja koji su transportovani u logor Jadovno.” Navodno je na temelju toga gradiva Zatezalo došao do zaključka da je u razdoblju od “11. aprila do 21. avgusta [1941.] u 132 dana njegovog postojanja, dovedeno u kompleks logora Jadovno 42.246 muškaraca, žena i djece.” Od toga broja dopremljenih zatočenika Zatezalo je, kako navodi, “oduzeo broj onih koje ustaše nisu dospjeli pogubiti prije dolaska italijanske vojske – 2.123” i došao do spomenute brojke ubijenih u logorima Jadov- no i Slana na otoku Pagu koja, kako ističe, “da nikako ne može biti manja.” No jedan od glavnih problema istraži- vačima NDH nedostatak je relevantne dokumentacije koja potječe iz glavnih organizacija Ustaškog pokreta i NDH, primjerice iz Glavnog ustaškog stana, Ministarstva unutarnjih poslova, Mini- starstva oružanih snaga, i slično. Postoji opsegom relativno veliko gradivo iz na- vedenih ustanova, ali ono je znatnim dijelom sporednijeg sadržaja. Treba istaknuti kako su dio dokumentacije uništile i vlasti NDH prije povlačenja. Nedvojbeno je da su izvori koje je koristio Zatezalo malo- brojni i nepotpuni te se na temelju njih ne može doći ni do stvarnog broja logoraša, a niti do broja i nacionalne strukture žrtava gospićke skupine logora. Dvosveščana knjiga Đure Zatezala Ja- dovno-kompleks ustaških logora 1941. i Jadovno. Zbornik dokumenata ne donosi ništa novoga i zapravo je na tragu teze radi komunizma, a protiv kojih inače ne gospićkoj skupini logora stradale 40.123 kako su Hrvati i hrvatska država (Nezavi- predleži nikakav dokazni materijal da bi osobe. Od toga broja je po njegovoj pro- se mogli staviti pred prijeki sud, odpremi- cjeni stradalo 38.010 Srba. Ipak, teško je sna Država Hrvatska) izvršili genocid nad ti u sabirni logor Župskog redarstvenog vjerovati da je u ljeto 1941., u vrijeme Srbima te da su Hrvati kolektivno odgo- ravnateljstva u Gospiću”. konsolidacije NDH, ustaška vlast dnev- vorni za zločine počinjene u NDH. no ubijala, zakopavala i(li) bacala u jame Naime, u logor Gospić načelno je tre- Ukratko i zaključno, Zatezalovu knjigu prosječno 333 žrtve, ukupno 30.000 ljudi! balo upućivati Židove i Srbe komuniste, nije moguće smatrati pouzdanim radom odnosno imućnije i obrazovanije Srbe. Zatezalo nas uvjerava da je do navede- koji bi mogao poslužiti kao temelj za raz- Ostali Židovi kasnije će biti otpremljeni u nog broja došao “uglavnom oslanjajući matranje djelovanja gospićke skupine lo- druge logore, dok su Srbi mogli biti ise- se na izvorne arhivske dokumente NDH” gora. Prevelika je razlika između poime- ljeni iz NDH ili su s pravoslavlja prešli na kao što su “nalozi ustaških redarstava re- ničnog popisa i procjene žrtava gospićke drugu vjeru, itd. darstvenom ravnateljstvu Gospić, prizna- skupine logora, koje nam Zatezalo po- Nameće se pitanje, na koji je način nice željezničkih stanica o transportima i Zatezalo došao do podataka o ukupnom broju posebnih kompozicija u kojima se dastire. Nije nam jasno kako je Zatezalo broju žrtava gospićke skupine logora i o navode datumi i broj upućenih ljudi, iz- došao do procjene ukupnog broja logoraša njihovoj etničkoj odnosno nacionalnoj vještaji kotarskih oblasti upućeni Ravna- i ukupnog broja žrtava gospićke skupine pripadnosti. Zatezalo procjenjuje da su u teljstvu za javni red i sigurnost NDH, u logora. Vjerojatno nije ni njemu.

22 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti BITKA ZA NADLEŽNOST TUMAČENJA POVIJESNIH DOGAĐAJA Prije petnaestak godina susreo sam na Piše: na crti Karlobag-Virovitica. Premda su u jednom skupu švicarskog novinara koji se Tihomir NUIĆ Nezavisnoj Državi Hrvatskoj postojale netom spremao na put u Zagreb, gdje ga „rasističke zakonske odredbe“, čak i seri- je čekalo dopisničko mjesto. Nakon podu- ozni autori govore o „rasističkim zakoni- ljeg razgovora o Hrvatskoj, zamolio sam ma“. Ladislaus Hory i Martin Broszat u stari poredak u jezgru. Promatramo li ovu ga da u svojim izvješćima poštuje demo- svojoj po ustaše veoma nepovljnoj knjizi temeljnu promjenu sa stajališta potrošača, kratsku volju hrvatskog naroda i ne stavlja Der kroatische Ustascha-Staat 1941-1945 uočavamo velike razlike. Desetljećima u pitanje njegovu državu. Dodao sam, da (Stuttgart, 1964.) konstatiraju da se usta- smo bili obavještavani o dnevnim doga- prema svemu ostalome može biti kritičan še glede njihove tvrdokorne borbe protiv đajima preko radija i televizije. Novine koliko mu je drago. Na to mi je on, smije- konkretnog protivnika (četnika) i nedo- su izvještavale tek sljedeći dan. Danas šeći se, odgovorio: „Ne brinite, novinarski statka apstraktne ideološke opredijeljeno- imamo odmah sve na društvenim mreža- posao je čisti blef (bluff)!” sti može obilježiti kao „prefašistički“ ili ma. I upravo u tome leži opasnost. Više „polufašistički“ pokret. Sukladno komu- Godinama me kopkala ova zagonetna se ne pita kako se stječe znanje i na koji doskočica čovjeka koji živi od novinar- nističkoj historiografiji njih se jednostav- skog posla. I još uvijek sam u nedoumi- ci kad pomislim da novinar obavlja svoj posao tako što vara, zasljepljuje ili pak zablješćuje svog čitatelja. Pa i u tiskovini koja po ljudskim kriterijima pripada skupini serioznih glasila. Koju svrhu ima pre- šućivanje povijesnih činjenica i njihovo krivotvorenje, što u konačnici znači vri- jeđanje jednog cijeloga naroda? Krije li se iza toga neprofesionalnost, potkupljivost, neznanje, predrasude? Možda ovaj kratki osvrt može pomoći u traženju odgovora. Ne tako davno se u komunističkome jednoumnom raju, punom opsjena, laži i nasilja, čeznulo za slobodnim svijetom i, po mogućnosti, bježalo se u njega. Pod slobodnim svijetom se ponajprije razu- no svrstava u fašiste. To je najpogodniji se način obrazlaže i postiže objektivnost. mijevalo tržišno gospodarstvo i temelj- i najpogubniji način širenja mržnje među Pretraživač na Googleu pronalazi znanje i no ljudsko pravo na slobodu mišljenja i narodima umnažanjem žrtava, perpetuira- istodobno ga poistovjećuje s Googleom. A izražavanja. Zapad je imao dosta razlo- njem krivnje, krivotvorenjem povijesnih Googleovo znanje je zapravo samo nado- ga da se u vrijeme Hladnog rata ponaša činjenica. drukčije i promiče vrijednosti suprotne mjestak znanju kojim se isključuje propi- komunističkoj samovolji. U interesu je tivanje o razlozima za neku tvrdnju te je li Kao primjer suvremenog pisanja o nad- Zapada bilo pokazati da je ljudskiji, bliži ona uistinu istinita ili ne. biskupu i kasnijem kardinalu dr. Alojziju čovjekovoj prirodi i kulturnim stečevina- Privatna priopćila i društvene mreže Stepincu, može nam poslužiti izvješće ma nego komunizam. Dobrim dijelom se zacijelo su pridonijele pluralnosti, ali su beogradskog dopisnika Neue Zürcher Zei- na Zapadu uistinu poklapalo ono što je istodobno razvodnile standard istine. Po- tung prilikom poništenja komunističke čovjeku nuđeno s onim za čim je čovjek litika je počela izbjegavati istinu onog presude iz 1946. godine odlukom Župa- žudio. Propašću komunističke tiranije i trenutka kad je istina počela sadržavati re- nijskog suda u Zagrebu (22. srpnja 2016.), pojavom digitalizirane komunikacije na presivni podton i otkrila za se princip laži. objavljen nekoliko dana kasnije. Premda tržištu, nastaje nova politička konstelaci- Time je aktualizirana teza Friedricha Ni- je ovaj slučaj čisto pravne naravi kojim se ja i promjena priopćajnih sredstava. Pri etzschea, kojom je nadahnuto okarakteri- dokazuje da montirani proces nije odgo- tome valja razlikovati javna priopćila kao zirao nadirući pozitivizam: „Ne, upravo varao ni ondašnjim niti današnjim prav- radio i televiziju, čiju ekonomsku bazu činjenice ne postoje, samo interpretacije.” nim normama, novinarovo izvješće se osigurava država iz proračunskih sred- U praksi to znači da vrijede samo laži i raspjevalo o Stepincu kao o najvišem ka- stava, od privatnih radijskih i tv-postaja, manipulacije, i da ne postoji razlika izme- toličkom kleriku u fašističkoj NDH, kako tiskovina i društvenih mreža, koje velikim đu činjenica i laži. Istina ne služi moći, su on i njegova Crkva bili oslonac režimu dijelom žive od oglasa i drugih akvizicija. nego upravo neistina koja moć začas pre- koji je poubijao 320.000 Srba, 32.000 Ži- Tehnička ili digitalna revolucija pogađa tvara u silu i odjedanput postavlja granice dova i 25.000 Roma. „Stepinac je bio ide-

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 23 Iz povijesti

jeme. Primas Jugoslavije, kardinal i nadbiskup Alojzije Stepinac je 10. veljače umro u mjestu svoga pro- gonstva. Protivljenje zagrebačkog nadbiskupa da pruži ruku stvaranju jedne od Rima neovisne nacionalne crkve, donijelo mu je 1946. uhidbu i presudu na dugogodišnju robiju. Bu- dući da je papa odbijao imenovanje nasljednika te je Stepinca 1952. de- monstrativno unaprijedio u kardinala, nije moglo za njegova života doći do normaliziranja odnosa, premda je režim potezima ostalih reformi revi- dirao svoje držanje prema crkvama. Danas kardinal počiva u koru zagre- bačke katedrale s cvijećem i goru- ćim svijećama, a grob stalno pohode vjernici koji dolaze da bi se na njemu pomolili. Čini se da režim svjesno tolerira štovanje Stepinca koji je Nadbiskup Stepinac pred jugoslavenskim sudom svojedobno bio osuđen kao izdajica zemlje, kako ne bi pokvario prigodu za nagodbom. Uvjet svakako glasi ološki oslonac fašističkog režima na čijoj nakon što je djelomice odslužio robiju.“ da se Crkva suzdrži od političkog djelo- je strani i nastupao. Kao gorljivi antiko- „Prije nadbiskupova otpuštanja iz tamni- vanja, a time se smatra svaka riječ kritike munist smatrao je dolazak fašista Božjim ce, Titova je Vlada u više navrata nudila prema režimu i njegovim službenicima.“ darom.“ Tito je Stepincu nudio suradnju i Vatikanu da će nadbiskupa osloboditi, ako (NZZ, 14. listopada 1960.) kad ju je ovaj odbio kao i napuštanje ze- je spreman napustiti zemlju. Vlada je ta- mlje, osuđen je. Zlonamjerno se prešućuje kođer predlagala da se Stepinca imenuje Imajući, između ostaloga, na umu i Titovo traženje da Stepinac odvoji Kato- kardinalom i da mu se dodijeli neka služ- ovu razliku u izvještavanju, pokušao sam ličku crkvu od Vatikana. ba u Rimu.“ Pošto Stepinac nije spreman u NZZ-u reagirati na srpanjski članak. napustiti zemlju, „kardinalski će mu šešir Od činjenice da uredništvo tog dnevnika Hladnoratovsko doba je također slije- vjerojatno predati neki prelat u Krašiću“. nije htjelo objaviti moj kratki odgovor na dilo svoje interese. Jedno od jačih oružja (NZZ, 30. studenoga 1952.) objavljeni članak od 30. srpnja, vjerojat- u borbi protiv komunizma bilo je objav- no je skandalozniji dopis koji mi je uputio ljivanje golih činjenica, svakodnevice iz Dan nakon Stepinčeve smrti, urednič- urednik vanjskopolitičke rubrike 9. kolo- hermetički zatvorenog svijeta, a to je čita- ki je nekrolog naglasio da je Stepinčev voza 2016. godine. U njemu on doslov- teljima bilo jako blisko i opipljivo. Stoga program bio „naviještanje Kraljevstva ce opravdava svoga kolegu, dopisnika iz se Stepinčeva slika iz hladnoratovskog Božjeg, čime je potkrijepio da odbija mi- Beograda: „U svakom slučaju Stepinac je doba u istim novinama stubokom razli- ješati se u dnevna i suvremena politička nakon 5 godina otpušten iz zatvora, dobio kuje od naprijed opisane. Neue Zürcher pitanja. I spram Titova režima nadbiskup je ponude za amnestiju (amnestija i onda Zeitung je ovako opisivao slučaj Stepinac: se držao tako u smislu izbjegavanja čisto napuštanje zemlje) i djelovao je u svojoj „Utvrđeno je da je proces protiv Stepin- političkih pitanja. Ipak je 17. rujna 1946. rodnoj župi kao svećenik. U ono je vrije- ca u godini 1946. bio političko sredstvo. uhićen, nakon što su dan ranije hrvatski me na Golom otoku bilo mučenika drugog Trebala je biti slomljena moć Katoličke biskupi napisali Pastirsko pismo u kojem kalibra“. Crkve u Jugoslaviji. Trebalo je učiniti je dodano ograđivanje protiv pokušaja da Što na ovo reći? Blef! bezopasnim čovjeka jake volje, koji je po se hrvatske katolike otrgne od Rima. Ste- Za ilustraciju čemu te uvažene, na nje- položaju, značaju i nazoru prikladan da pinac je 11. listopada 1946. zbog navodno mačkome jezičnom području ponajbolje bude vođa oporbenog pokreta.“ (NZZ, 7. prisilnog obraćanja pravoslavnih Srba u novine daju prednost, svjedoči činjenica rujna 1951.) Hrvatskoj i zbog suradnje s neprijate- da u tri navrata pišu o pjevaču poskočica ljem osuđen na 16 godina prisilnog rada“: U Beogradu je s ogorčenjem registri- i navodnom širitelju „rasističkog svjeto- (NZZ, 11. veljače 1960.) rano imenovanje nadbiskupa Stepinca nazora“ Marku Perkoviću Thompsonu kardinalom. „Dok se primas Wyszynski Kasniji vanjskopolitički urednik NZZ-a, zbog zabrane njegova nastupa u Schliere- donekle nalazi u relativnoj slobodi, pošto Christian Kind, koncem rujna 1960. je nu, dok je suđenju Mustaču i Perkoviću je potpisao poznati ugovor o podjeli nad- posjetio Jugoslaviju i utvrdio da se zemlja u Münchenu posvećen samo jedan članak, ležnosti između Crkve i države, Stepinca polako stabilizira. „Jedan element stabi- premda je tamo sudski utvrđen nevjero- je Titov režim zbog njegova nepomirlji- lizacije je popuštanje napetosti između jatan skandal da je jugoslavenska država vog držanja uputio na prisilni boravak, države i Katoličke crkve u posljednje vri- ubijala svoje građane i u inozemstvu, na

24 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti području demokratskih država koje su ta ubojstva ili odobravale ili tolerirale. PUBLIKACIJE KOJE SE MOGU NABAVITI U U hladnoratovsko vrijeme bi Thompson HRVATSKOM DRUŠTVU POLITIČKIH jedva bio vrijedan zabilješke, a jugosla- ZATVORENIKA venski zločinački sustav bi razrađivali (Zagreb, Masarykova 22/IV, srijedom od 9 do 13 sati) stručnjaci na više stranica i u više navrata. POLITIČKI ZATVORENIK 2009.-2013. - brojevi 202-255 na CD-u s mogućnošću pretraživanja - 1 CD 25 kn Priviknemo li se na to da poluistine, POLITIČKI ZATVORENIK 2006.-2008. - svi brojevi časopisa (166-201) na CD-u u HTML i PDF formatu, s laži i nevjerodostojnost ovladaju javnim mogućnošću pretraživanja - 1 CD 25 kn prostorom i prepustimo li pravo i nad- POLITIČKI ZATVORENIK 1990.-2008. - svi brojevi časopisa (1-201) na CD-u u HTML i PDF formatu, s ležnost tumačenja povijesnih činjenica mogućnošću pretraživanja - 4 CD-a 200 kn šarlatanima, i sami ćemo izgubiti kritičku POLITIČKI ZATVORENIK 2003.-2005. - svi brojevi časopisa (brojevi 130-165) na CD-u u HTML i PDF formatu, sposobnost i odnos prema činjenicama. s mogućnošću pretraživanja (staro izdanje) - 1 CD 30 kn Ma kako god to zvučalo staromodno, POLITIČKI ZATVORENIK 1990.-1997. i 1998.-2002.- svi brojevi časopisa (brojevi 1-129) na CD-u u HTML i nužno je da se vratimo istini kao najvaž- PDF formatu, s mogućnošću pretraživanja - 2 CD-a 60 kn nijem čimbeniku za preživljavanje demo- Ivo BJELOKOSIĆ: Svećenik matični broj St. Grad. 2019, HDPZ Podružnica Dubrovnik, 2002. 80 kn kratskog društva. Pored svih poteškoća, Kaja PEREKOVIĆ: Naše robijanje, RINAZ Rijeka, HDPZ Zagreb, 2004. 150 kn osobito s digitalnim svijetom, demokra- cija nam nudi politički prostor u kojem Skupina autora: Hrvatske žene u okovima i pjesmi, Riječki nakladni zavod Rijeka, 1997. 80 kn imamo pravo propitivati, ispitivati, istra- Bruno ZORIĆ: Svjetlo i sjene (pjesme), HDPZ Podružnica Zadar, 2000. 40 kn živati, ispravljati. U njoj se moć klanja Slavko MILETIĆ: Za dostojanstvo i slobodu, HDPZ Mostar, 2006. 80 kn argumentu, a ne argument moći, kako netko zapisa. Zatajena grobišta i prešućene žrtve Drugog svjetskog rata i poraća u Karlovačkoj županiji, Izd. HDPZ - Podružnica Karlovac, 2007., tvrdi uvez, 450 str. 140 kn Istine radi, ovdje je potrebno upititi ne- Prešućene žrtve Đakova i Đakovštine u Drugom svjetskom ratu i poraću, Izd. HDPZ - Podružnica koliko riječi i Hrvatima i njihovim priop- Osijek, Ogranak Đakovo, 2007., tvrdi uvez 150 kn ćilima. Tko prošeta hrvatskim digitalnim Dr. Augustin FRANIĆ: Dr. Niko Koprivica gradonačelnik Dubrovnika, žrtva i mučenik sa Dakse, HDPZ - svijetom u domovini i inozemstvu, brzo Podružnica Dubrovnik, 2009., 72 str. 50 kn će uvidjeti da Hrvati nisu ni moralniji Mijo JURIĆ: Osamnaesto proljeće (Uspomene na godine tamnovanja), HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2009., tvrdi ni civiliziraniji niti uljuđeniji od svojih uvez, 312 str. 100 kn „zaostalih susjeda“. Uglavnom se radi Prilozi za povijest Domovinskog rata u Đakovu i Đakovštini, prir. Ivo Tubanović, Igor Švraka, Pero Šola, o ljudima koji na nevjerojatno banalan Dragutin Hajnić, Zorica Balog, Maja Majbaum i Sanja Rogoz-Šola, izd. Hrvatsko društvo logoraša srpskih kon način dokazuju kako nisu ono što se čini centracijskih logora Ogranak Đakovo i HDPZ Podružnica Osijek, Ogranak Đakovo, tvrdi uvez, 528 stranica 150 kn da jesu, da im je lažno podrijetlo, kojim Žrtve Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata na području župa Dobretići, Jajce, se busaju u prsa, i lažna kultura, kojom Korićani, Ključ, Liskovica, Podmilačje i Varcar Vakuf – Mrkonjić Grad, prir. Ivo Tubanović, Stipo Pilić, se diče. Da se od takvog polusvijeta ne Ivo Aščić, Mirko Blažević, Mara Crnoja, Zdravko Žunić i Branko Bungić, izd. 2B multimediaPrint, Nova Bila, 456 stranica, tvrdi uvez 100 kn može očekivati da se s nekoliko suvislih rečenica jave u korist Hrvatske, sasvim Dr. Augustin FRANIĆ: KPD Stara Gradiška: mučilište i gubilište hrvatskih političkih zatvorenika, HDPZ - Podružnica Dubrovnik, broširano, 302 str. 100 kn je razumljivo. Pitanje je, međutim, zašto šute oni Hrvati koje javna priopćila po- Božidar Božo KOVAČEVIĆ: Križni put dugačak pet godina 1945.–1950. (Svjedočenje o vremenu), HDPZ - put radija, televizije i mjesečnika Mati- Podružnica Karlovac, broširano, 103 str. 40 kn ce, proglašavaju zastupnicima Hrvata u Slavko RADIČEVIĆ: Tri zla dvadesetog stoljeća na tlu Hrvatske, Vlastita naklada – sunakladnici; HDPZ i HDPZ inozemstvu? Primjerice Hrvatski svjetski Podružnica Rijeka 2010., tvrdi uvez, 351 str. 100 kn kongres. HSK je bez ikakve demokratske Dr. Augustin FRANIĆ: KPD Lepoglava, mučilište i gubilište hrvatskih političkih osuđenika, drugo, dop. i proš. legitimacije nametnut Hrvatima u ino- izdanje, HDPZ, Dubrovnik, 2010., broširano, 304 str. 100 kn zemstvu kao njihov predstavnik, a da se Mato LUKAČEVIĆ: „Trnava i okolica u prošlosti i sadašnjosti”, Matica Hrvatska - Ogranak Đakovo, tvrdi uvez, nitko pritom ne upita, čime se to može 408 str. 100 kn opravdati! Protivno predodžbama koje Damir BOROVČAK: „GVOZDANSKO, Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora”, Zagreb 2012. 120 kn se grade u nekim hrvatskim novinama, DVD Huda Jama - Rudnik Barbara - komunistički zločin 1945. 20 kn HSK se nije uspio nametnuti ni izborima niti svojim djelovanjem u inozemstvu, a Mara ČOVIĆ: Sjećanje – Svjedočenje. Rijeka, Riječki nakladni zavod, 1996, 111 str. 40 kn to nije uspio zato što njegovo djelovanje Branimir DONAT: Društvo žrtvovanih hrvatskih pjesnika, Zagreb, Dora Krupićeva, 358 str. 100 kn jednostavno – ne postoji! Ne manje, istu Andrija Radoslav GLAVAŠ: Hrvatska književnost i duhovnost, Zagreb, Dora Krupićeva, 1999., 442 str., tvrdi kritiku valja uputiti i hrvatskoj diplo- uvez 100 kn maciji. Ako za slovensku, rusku, izrael- Jeronim KORNER: Pjesme duhovnika, Zagreb, Dora Krupićeva, 1998., 328 str., tvrdi uvez 80 kn sku... diplomaciju nije poniženje istupiti u obranu svojih država, a ne državnika, Tomislav DRŽIĆ, Hladne je v peklu, vlastita naklada, Zagreb, 2009. 20 kn zbog čega to izbjegavaju hrvatski diplo- Monografija MACELJ 1945., po promotivnoj cijeni 200 kn mati?

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 25 Iz povijesti SUĐENJE „SPLITSKOJ SEDMORICI“ 1985. GODINE U ovom prilogu prikazat ću jedan slučaj Piše: uopće uspostave nekakvu organizaciju ili suđenja koje su komunističke vlasti orga- Dr. sc. Nikica BARIĆ pokrenu neku širu djelatnost. Drukčije je nizirale za skupinu hrvatskih nacionalista. bilo s Katoličkom crkvom, kao priznatom To suđenje, pod optužbom za „neprija- Hrvatski institut za povijest, Zagreb vjerskom zajednicom. Budući da je Crkva teljsku propagandu“, održano je u Splitu imala svoju strukturu i da je okupljala 1985. godine. vjernike, vlasti su je smatrale ozbiljnim dustrije, zbog njezine upitne rentabilnosti suparnikom. Također su vlasti zaključi- Split je početkom 1980-ih bio grad s i potreba da se gradu osiguraju drukčije vale da se hrvatski nacionalizam, budući vrlo brojnim članstvom Saveza komuni- razvojne perspektive. sta. Uostalom, vlasti su i tada nerijetko da ne može razviti širu djelatnost na drugi Tijekom 1980-ih bile su sve vidljiviji govorile o „crvenom Splitu“, odnosno o način, utočište za svoju aktivnost nalazi u i veliki problemi u splitskoj stanograd- Splitu kao gradu duge i bogate „revoluci- okvirima Katoličke crkve, što su komuni- nji, a nemogućnost rješavanja stambenih onarne tradicije“. Pri tome se – razumlji- stičke vlasti smatrale uvodom u „klerona- vo – nije spominjalo kako su komunisti u revolucionarnom preuzimanju vlasti na razne načine „izbrisali“ sve one u Splitu koji nisu bili „crveni“. No, tijekom 1980- ih Split se suočavao s različitim ozbiljnim problemima. Nasuprot nekim Splićanima koji će nas danas često podučavati o „moderni- zacijskim procesima“ samoupravnog so- cijalizma, zapravo se je grad s okolicom u posljednjem desetljeću komunističke Jugoslavije morao suočiti s negativnim posljedicama svoje socijalističke „mo- dernizacije“. Problem za Split tada je bila gospodarska kriza, kao i izuzetno visoka stopa nezaposlenosti. Nezaposlenost je, među ostalim, bila i posljedica velikoga mehaničkog priljeva stanovništva iz zale- đa u Split. Tijekom 1980-ih tadašnje vla- Igrači Hajduka i Crvene Zvezde rasplakali su se na vijest sti poduzimale su mjere kako bi se priljev o smrti jugoslavenskog diktatora novog stanovništva u Split zaustavio, odnosno kako bi se ravnomjernije razvijalo problema brojnog stanovništva vodila cionalističku“, odnosno „klerofašističku“ splitsko zaleđe. Tada je postalo jasno da je u raširenu pojavu bespravne gradnje. djelatnost. je nagli i brzi razvoj Splita dugoročno ote- Općenito je Split u tom razdoblju bio su- žao stanje u gradu i da je dio stanovnika očen s velikim komunalnim problemima, I dok vlasti tijekom većeg dijela 1980- koji su doselili u Split bilo bolje zadržati odnosno – postojeća infrastruktura grada ih nisu trebale brinuti da su ugroženi te- u zaleđu.1 sve je teže zadovoljavala širenje grada i melji sistema, navodeći u svojim strogo 2 povjerljivim procjenama kako je većina Splitsko se je gospodarstvo u tom razdo- povećanje stanovništva. „radnih ljudi i građana“ vjerna socijali- blju znatnim dijelom temeljilo na različi- Kada je riječ o unutarnjim „neprija- stičkom samoupravljanju i tekovinama tim granama industrije. No, u gospodarski teljima sistema“, za jugoslavenske ko- sistema, istodobno su vladajuće strukture nepovoljnim okolnostima 1980-ih neke munističke vlasti u Splitu najopasnijim pokazivale zabrinutost zbog stanja među od tih „radnih organizacija“ poslovale su protivnikom smatran je hrvatski nacio- splitskom omladinom. Primjerice, kad su s gubitcima. Također su neke industrijske nalizam. No, kako su zaključivale same 1985. godine objavljeni rezultati o stilu grane predstavljale veliki izvor zagađenja komunističke vlasti, hrvatski nacionali- života i idejno-političkom profilu splitske za okoliš. Takvo industrijsko zagađenje zam je nakon sloma „masovnog pokreta“ srednjoškolske omladine, oni su pokazali bilo je posebno vidljivo u Kaštelanskom 1971. bio protjeran u „ilegalu“. Zato je sve izraženiju naklonjenost srednjoškola- zaljevu. Već tada su se postavljala pitanja bilo i nemoguće da hrvatski nacionalisti ca prema osjećaju pripadnosti hrvatskoj dugoročne perspektive dijela splitske in- 2 Slobodan BJELAJAC, Podijeljeni grad, naciji i Katoličkoj crkvi, odnosno njihovo 1 Ivo ŠIMUNOVIĆ, Grad u regiji, Split Urbosociološka istraživanja o Splitu u raz- izraženije neprijateljstvo prema vrijedno- 1986., 217.-257. doblju 1970-1990., Split 2009. stima sistema. Ovakvi rezultati uzbunili

26 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti su i stvorili nezadovoljstvo u vladajućim grada. A to divljanje se događalo i traja- jednog radnika Vojne štamparije zatražio strukturama u Splitu i Zagrebu, a bilo lo je ne u nikoj privatnoj kući, u dalekom da mu izradi dijapozitive grba Nezavisne je čak i pokušaja osporavanja rezultata zaselku, nego na ulici, prid najmanje tri Države Hrvatske (NDH), fotografije mini- toga istraživanja. Mudriji čelnici Saveza stotine građana. I Služba unutrašnjih po- stra NDH Andrije Artukovića, ustaškog komunista i intelektualci okupljeni oko slova to saznaje tek nakon dva-tri dana?! časnika Jure Francetića, kao i fotografija tadašnjega Marksističkog centra u Spli- Drugo: mene je prid cilon Jugoslavijon Stjepana Radića i bana Josipa Jelačića, tu bili su svjesni da nepovjerenje mladih sram ka Splićanina. Ovi put ne mogu reć: kako bi spomenute dijapozitive mogao prema sistemu, gubljenje vjere u njegove jebe me se, nego se i ja ka Splićanin osje- umnožavati sitotiskom.7 vrijednosti, za sam sistem u budućnosti ćan odgovornin. (…) prid ton sablasnon može imati nepovoljne posljedice.3 pojavon u svetoj noći nikor od Splićani ne Također su u posjedu Gašpara prona- može prat ruke.“5 đeni i sljedeći inkriminirajući materijali: Zapravo su omladinci, pa i malodob- nici, znatnim dijelom i bili oni koji su, pjevanjem, izjavama i pisanjem parola i simbola, izražavali nacionalne osjećaje, koje su vlasti smatrale neprijateljskim istupima. Do jednoga takvog incidenta došlo je na Badnjak 1984. godine, u ta- dašnjoj splitskoj Ulici Veselina Masleše (danas Ulica Matice hrvatske). Skupina mladih organizirala je u toj ulici ilegalne utrke automobila i motorkotača, također su milicajci gađani petardama i praznim bocama. No, najozbiljnije je bilo to što je dio mladih pjevao različite nacionalističke pjesme u kojima su, među ostalim, veliča- li Antu Pavelića i vrijeđali Josipa Broza Tita. Sve je ovo ocijenjeno kao ozbiljan nacionalistički incident, a zbog činjenice da strukture sigurnosti nisu na njega odmah oštro reagirale, smijenjeni su tadašnji načelnik splitskog Općinskog sekretarijata unutrašnjih poslova i načelnik splitskog Uvijek vjerni Titu: prizor sa splitske Rive 1985. Centra Službe državne sigurnosti (SDS). Omladinci koji su izvršili nacionalistički Nakon incidenta u Ulici Veselina Ma- otvoreno pismo Marka Veselice pred- ispad u Ulici Veselina Masleše su prive- sleše, Centar SDS-a u Splitu je saslušao sjedniku Sabora SR Hrvatske; odgovor 4 deni i kažnjeni. veliki broj osoba, a zatim su započela i Franje Tuđmana na optužbu na glavnoj uhićenja.6 O prvim rezultatima ove akcije Novinar Miljenko Smoje, koji nikada raspravi pred Okružnim sudom u Zagre- govori specijalna informacija SDS-a Re- nije propuštao oštro kritizirati hrvatski na- bu; fotokopija govora branitelja nadbi- publičkog Sekretarijata unutrašnjih poslo- cionalizam, nije skrivao svoje zgražanje skupa Alojzija Stepinca tijekom suđenja va Socijalističke Republike Hrvatske od zbog incidenta u Ulici Veselina Masle- nadbiskupu 1946. godine; naljepnica s 31. siječnja 1985. godine. U njoj je nave- še, pa je u Nedjeljnoj Dalmaciji napisao: hrvatskim grbom bez socijalističkih obi- deno da je 18. siječnja 1985. Okružnom „Tribalo bi komentirat sramotni i žalosni lježja uokvirena četverojezičnim natpi- javnom tužiteljstvu u Splitu podnesena događaj pivanja ustaški pisam u božićnoj som „Sloboda za Hrvatsku“ (negativ i krivična prijava protiv Stjepana Gašpa- noći. U svetoj noći koljačke pismice pi- pozitiv ove naljepnice bio je pripremljen ra, pomoćnog radnika u Vojnoj štampari- vadu se usrid Splita grada. Ali, neću to za umnožavanje); papir sa stihovima ji u Splitu, zbog osnovane sumnje da je komentirat iz dva razloga: prvo, kako je „ustaških pjesama“ („U Madridu grobni- počinio krivično djelo neprijateljske pro- to moguće da o tome javnost sazna nakon ca od zlata / u njoj leži vođa od Hrvata“, pagande iz člana 133. stav 1. Krivičnog petnaest dan. Živen u Splitu, pratin šta se zakona SFRJ. Bila je riječ o tome da je 7 Hrvatski državni arhiv, Zagreb (dalje: HR- u gradu događa, a tek nakon petnaest dan Gašpar par dana ranije, 15. siječnja, od HDA), 1561, Služba državne sigurnosti Re- iz novin saznajen šta se dogodilo. Usrid publičkog Sekretarijata unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske, Šifra 3 Nenad IVANKOVIĆ, „Mladi u zrcalu kri- 5 ASPALATHOS [Miljenko SMOJE], 017, redni broj 25, Socijalistička Republika ze“, Danas, br. 206, 28. 1. 1986., 22.-25. „Dnevnik jednog penzionera: Ča se to u nas Hrvatska, Republički Sekretarijat unutraš- 4 Ivica MLIVONČIĆ, „‘Aveti’ na motor-ko- događa?“, Nedjeljna Dalmacija, br. 715, njih poslova, Služba državne sigurnosti, tačima“, Nedjeljna Dalmacija, br. 715, 20. 20. siječnja 1985., 13. Zagreb, 31. 1. 1985., Specijalna informaci- siječnja 1985., 6.-7.; „Splitska mladež opet 6 Gorazd SUHADOLNIK, „Sojenje splitski ja br. 2, Sadržaj: Otkrivena grupa osoba u ugrozila državu“, Nova Hrvatska, br. 2, 27. šesterici“, Mladina, številka 28, 14. avgust Splitu koja se bavila neprijateljskom propa- siječnja 1985., 5. 1987., 17. gandnom aktivnošću.

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 27 Iz povijesti

„Mi Hrvati ne pijemo vina prikupljanje raznih hrvat- / nego krvi Srbina iz Kni- skih nacionalnih simbola, na“); almanah emigrant- a zatim umnožiti i proširiti skog HSS-a Hrvatski glas taj materijal među drugim iz 1970. godine u kojem se istomišljenicima. Pri tome zagovara rušenje Jugosla- su, znajući da je takva ak- vije i uspostave nezavisne tivnost zabranjena, pazili hrvatske države.8 da zadrže tajnost: „Nove kandidate za uključivanje Daljnjim radom SDS- u svoju aktivnost navodno a identificirano je još su izučavali i tražili među pet osoba (Ivan Buljan, polaznicima vjeronauka, Željko Duvnjak, Mladen za što su posebno bili za- Lažeta, Marko Sarić, Jo- duženi Gašpar i Duvnjak, sip Vrdoljak) koje su bile koji su ih testirali provje- povezane s Gašparom. ravajući da li su ‘pravi Zato su protiv Duvnja- Hrvati’ – vjernici i oni koji ka, Sarića i Vrdoljaka pohađaju vjerske obrede, također podnesene krivič- oni koji samo priznaju i ne prijave zbog osnovane cijene hrvatsku naciju, a sumnje da su počinili kri- ujedno su ‘ljudi od istine i vično djelo neprijateljske pravde i dobri radnici’“.11 propagande. Kod Lažete, Sarića i Vrdoljaka prona- Navodno su na taj na- đeni su: čin u „grupu“ uključeni Mladen Lažeta i još neke „(…) razni citati, pjesme osobe. Isto je tako utvrđe- i izvodi iz raznih knjiga, no da su pritvoreni često časopisa i drugih publika- razgovarali o zagrebačkim cija na temu: NDH, ustaški nadbiskupima Alojziju pokret, Ante Pavelić, Stje- Stepincu, Franji Šeperu pan Radić i slično koje su i Franji Kuhariću, kao oni zapisivali u posebne i o splitskom nadbiskupu teke, prekucavali pisaćim Frani Franiću; također strojem ili fotokopirali, te su govorili da postojeći više amblema hrvatskog sistem ima slabosti i da grba bez socijalističkih One koji nisu prisezali Titu čekalo je suđenje: će najvjerojatnije doći do obilježja, hrvatske troboj- vijest iz londonske Nove Hrvatske njegova sloma i uspostave ke i drugo. Kod Lažete, nezavisne hrvatske države. na identifikaciji drugih osoba povezanih između ostalog, pronađen Za Gašpara je ustanovlje- za neprijateljsku aktivnost „ove grupe“. je spisak eksponiranih i suđenih nacio- no da je često isticao svoje hrvatstvo na nalista iz vremena „maspoka“ kao što su Istragom je ustanovljeno da je „konkret- način što je nosio majicu s bojama hrvat- M[arko]. i V.[ladimir] Veselica, F.[ranjo] na neprijateljska propagandna aktivnost“ ske zastave ili je imao simbol hrvatskog Tuđman, Š.[ime] Đodan, H.[rvoje] Šošić, započela u ožujku 1984., kada su Duv- grba bez socijalističkih obilježja. Tijekom M.[iko] Tripalo, P.[ero] Pirker, V.[ice] njak, Gašpar, Sarić i Vrdoljak nabavi- ispitivanja također su prikupljeni podatci Vukov i drugi, te imena pripadnika fali, na pisaćem stroju umnožavali, čitali i da je „neprijateljski propagandni materi- šističke emigracije kao što su Z.[latko] komentirali otvoreno pismo Marka Vese- jal“ navodno stizao iz Londona u Zagreb, Markus, B.[runo] Bušić, F.[ranjo] Miku- lice i odgovor na optužbu Franje Tuđma- a zatim je jedan student iz Solina materija- 9 lić i drugi.” na: „(…) analizirajući stavove Veslice i le dostavljao Gašparu. Na kraju specijal- Tuđmana, dolazili su do zaključka da u ne informacije SDS-a je navedeno: „Valja Tako su Buljan, Duvnjak, Gašpar, Jugoslaviji nema slobode i pravde jer oni Lažeta, Sarić i Vrdoljak bili u pritvoru i istaći da su članovi ove grupe redovni pokoji su istinu i pravdu tražili nastradali sjetioci vjeronauka u crkvi ‘Sv. Dominika’ prema njima su poduzete istražne radnje, su.”10 a istodobno su poduzete daljnje procesne u Splitu (Duvnjak od 1977. g.), da su to- i operativne radnje i mjere na utvrđiva- Saslušavanjem pritvorenika, SDS je kom 1984. g. prisustvovali predavanjima organiziranim pri crkvi ‘Sv. Frane’ i da nju činjenica u vezi s počinjenim krivič- ustanovio kako je cilj „grupe“ bio prikupi- su Gašpar i Vrdoljak učesnici hodočašća nim djelom neprijateljske propagande, te ti što više „propagandnih materijala“ o hr- u M.[ariju] Bistricu povodom Nacional- vatskoj povijesti i Katoličkoj crkvi, zatim 8 Isto. 9 Isto. 10 Isto. 11 Isto.

28 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti nog euharistijskog kongresa u rujnu proš- le godine. Prema nekim saznanjima za vrijeme boravka u Zagrebu Gašpar i još nekolicina mlađih osoba, među kojima i Lažeta, posjetili su grob Alojzija Stepinca u Zagrebačkoj katedrali i slikali se pred spomen-pločom Stjepana Radića i spome- nikom kralja Tomislava. Pored toga indi- kativan je podatak da su Gašpar i Duvnjak nedavno osnovali nogometnu momčad od polaznika vjeronauka koja je već odigrala nekoliko utakmica na igralištu O[snovne] Š[kole] ‘Veljko Neškovčin’ u splitskoj M[jesnoj]Z[ajednici] ‘Brda’ te se može pretpostaviti da su i kroz taj vid aktivnosti radili na omasovljenju svoje ‘grupe’ i tražili istomišljenike. Dosadašnja saznanja o neprijateljskoj djelatnosti ove grupe mladića temelje se na prvim izjavama pritvorenih kao i na rezultatu drugih do

padom do kojega je došlo na Badnjak goslaviji, pošten i miran čovjek propada i 1984., potvrđuje i posljednja rečenica iz to je zbilja užasna istina. Mogao bih pisati SDS-ove specijalne informacije: „Dosa- romane o sputavanju ljudi u ovom siste- dašnjom obradom ove grupe osoba i na mu. Zato je to moj glavni cilj. Inače, drugi osnovi za sada dostupnih saznanja nije ciljevi su obični, životni problemi…”14 utvrđena povezanost između njih i grupe Dok su u Splitu trajala uhićenja i istraga, omladinaca koji su izazivali kleronacio- Miljenko Smoje je, pretpostavljam dobro nalistički eksces u Maslešinoj ulici u Spli- upoznat s onime što se događa, sredinom tu u noćnim satima 24/25. prosinca 1984. veljače 1985. u Nedjeljnoj Dalmaciji za- godine.” 13 dovoljno zapisao: „Okad se upozorava na Očito se istraga SDS-a nastavila, te povampireni ustašluk ali malo se obadaje. je došlo do novih uhićenja. Tako su in- Govorili su da ne triba te sitne incidente spektori SDS-a 1. veljače 1985. uhitili i napuvavat i ništa se nije poduzelo. A sad omladinca Blaža Brkića. Pri tome je za- je vrime da se i stin svrši. I da prava akci- 15 plijenjen i Brkićev rokovnik u kojem je ja počme baš iz Splita.” on, među ostalim, zapisao: „Danas, u 24. Istraga protiv nacionalističke grupe tra- godini mog života odredit ću glavne cilje- jala je od 22. siječnja do 27. ožujka 1985., ve moje sudbine. Prvi glavni cilj je, koliko a optužnica je podignuta 15. travnja. U je god moguće, onemogućiti ovaj sistem Jedan od optuženika: Luka Podrug međuvremenu je obustavljen istražni po- i ovu državu da se i dalje održi na vla- stupak protiv nekih uhićenika.16 Javni tu- sada poduzetih procesnih i operativnih sti. Iako sam mlad i neiskusan da bi joj žitelj u Splitu podigao je optužnicu protiv mjera i radnji službi sigurnosti i Suda, još se odupro, zapet ću iz sve snage i dat ću Buljana, Duvnjaka, Gašpara, Lažete, uvijek nepotpune i nedovoljno provjerene, 70 posto svoje energije za to. Ova država Sarića i Vrdoljaka, ali i protiv Luke Po- upućuju na osnovnu pretpostavku da ova već je totalno uništila moj hrvatski narod druga. ‘grupa’ nije slučajni i autohtoni produkt i njegov identitet. Kao drugo, da bi čovjek u ovoj državi i u ovo vrijeme uspio, treba Podrug se nalazio na odsluženju voj- već vid organizirane neprijateljske djelat- nog roka u Jugoslavenskoj narodnoj armi- nosti hrvatskih nacionalista usko poveza- biti pokvaren, licemjer i nepošten, pa i la- žljiv, a to ne vodi dobru već zlu. Moj zada- nih sa kleronacionalistički orijentiranim 14 Blažo DAVIDOVIĆ, „Split: Mučenja nije osobama iz hijerarhije katoličkog klera tak je da to spriječim jer se iz jednog zla bilo“, Nedjeljna Dalmacija, br. 858, 11. li- uz jake indicije o sprezi sa pojedincima i stvara drugo, još veće. Još jedan razlog stopada 1987., 6. određenom grupacijom fašističke emigra- mog cilja je i taj što je ovaj sistem uništio 15 ASPALATHOS, „Dnevnik jednog penzio- cije.12 moju majku, a uništit će još mnogo ljudi i nera: Tršćanski konti i rakonti“, Nedjeljna zato treba da se borim jer me moja majka Dalmacija, br. 719, 17. veljače 1985., 13., Da je cijela akcija i istraga SDS-a bila naučila geslu ‘Život je borba’. Uz to da 24. povezana s prethodno spomenutim is- kažem da u ovom sistemu, kakav je u Ju- 16 Mladen KRNIĆ, „Tko to tamo pljuje?“, Ne- djeljna Dalmacija, br. 853, 6. rujna 1987., 12 Isto. 13 Isto. 7.

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 29 Iz povijesti

upravnog uređenja i suverenosti SFRJ. Sedmorica koja su u srpnju 1985. Gašparu je na teret stavljeno i krivično suđena pred Okružnim sudom u Splitu djelo povrede ugleda SFRJ.19 Suđenje je započelo 8. srpnja 1985. u zbog neprijateljske propagande Okružnom sudu u Splitu: „Optužnica ih Ivan Buljan, sin Marijana, rođen 22. kolovoza 1955. u Biteliću, općina Sinj, di- tereti da su u razdoblju od 1982. do po- plomirani ekonomist, zaposlen u Radnoj organizaciji „Dalmacijavino“ u Splitu, s četka 1985. godine u Splitu umnožavali prebivalištem u Splitu. neprijateljske materijale, izrađivali i ko- pirali hrvatski grb i zastavu bez socija- Željko Duvnjak, sin Tome, rođen 10. rujna 1958. u Čukliću, općina Livno, apsol- lističkih obilježja, te vodili razgovore o vent Pravnog fakulteta u Splitu, s prebivalištem u Solinu. neravnopravnosti SR Hrvatske u odnosu Stjepan Gašpar, sin Josipa, rođen 2. travnja 1961. u Vojniću, općina Sinj, elek- na druge republike i o potrebi uvođenja troinstalater zaposlen u Vojnoj štampariji u Splitu kao pomoćni radnik, s prebivali- višepartijskog sistema u SFRJ.”20 štem u Solinu. Mladen Lažeta, sin Martina, rođen 5. studenoga 1960. u Ričicama, općina Imot- Tijekom četvrtog dana suđenja, 11. ski, radnik zaposlen u splitskom „Brodoremontu“, s prebivalištem u Splitu. srpnja, tužitelj je iz optužnice izbacio povezanost optuženih s inozemstvom, što Luka Podrug, sin Nedjeljka, rođen 12. rujna 1960. u Dicmu, općina Sinj, diplo- im je prethodno bilo stavljeno na teret. mirani pravnik. Također je sud pregledao dokazne mate- Marko Sarić, sin Josipa, rođen 16. studenog 1962. u Neoriću, općina Split, tran- rijale: „Predsjednik Velikog vijeća Okruž- sportni radnik u „Brodosplitu“, s prebivalištem u Neoriću. nog suda u Splitu predočio je optuženima Josip Vrdoljak, sin Ivana, rođen 5. ožujka 1961. u Neoriću, općina Split, elektri- predmete oduzete od njih, među kojima je čar zaposlen u „Elektrodalmaciji“, s prebivalištem u Splitu. bilo kartona sa crveno-bijelim šahovskim poljem, markica s likom kardinala Alojza ji (JNA), ali je uhićen i doveden u Split. Točnije, Podrug je pisao da u JNA nema Stepinca i tekstom na engleskom jeziku, U optužnici je, među ostalim, stajalo da slobode misli, da su vojnici „samo figu- hrvatskih zastavica i grbova bez socijali- su optuženi posjedovali, umnožavali i rice i brojevi“, uspoređivao je služenje u stičkih obilježja, rukom prepisana ustaška među sobom dijelili spomenute neprijateljske materijale. Optužnica je tvrdila da se većina optuženih upoznala na vjeronauku u splitskoj crkvi sv. Dominika, ili na splitskome Pravnom fakultetu. Prema optužnici, Lažeta i Podrug su u svojim razgovorima tvrdili da je Savez komunista Hrvatske zakazao, jer u njemu domi- niraju Srbi, da bi se položaj Socijalističke Republike Hrvatske popravio kada bi se na njezinu čelu nalazile osobe koje su je vodile za vrijeme „maspoka“, također da je položaj Hrvatske u Jugoslaviji u eko- nomskom smislu neravnopravan i da bi trebalo uvesti višestranački sistem. Po- drug je također optužen zato što je, dok je u studenome 1982. vlakom iz Splita putovao u Zagreb na utakmicu „Dinamo“ Miljenko Smoje tobože nije prepoznao Miloševića, ali je uvijek – „Crvena zvezda“, kada je vlak bio u bio budan kad je trebalo denuncirati Hrvate Kninu, pjevao pjesmu „Marjane, Marja- ne“ s nacionalističkim stihovima. Podrug himna, rokovnik s nacionalističkim pje- je također ispred Pravnog fakulteta u Spli- JNA s „boravkom u rezervatu, rad s voj- smama i vicevima, propagandne knjige i tu pred više studenata zastupao stajališta nicima s dresiranjem, vojnike sa stvarima, tekstovi...“ 21 Marka Veselice. Također je Podrug, dok JNA s ludom kućom“.18 Svime navedenim je služio vojni rok u JNA u Nišu, pisao optuženi su počinili kazneno djelo nepri- 19 G. SUHADOLNIK, „Sojenje splitski še- pisma Lažeti u kojima je zlonamjerno i jateljske propagande, odnosno kazneno sterici“, Mladina, številka 28, 14. avgust 1987., 17.-18. neistinito prikazivao stanje u Armiji.17 djelo protiv temelja socijalističkog samo- 20 (N. B.), „Sedmorica optuženih“, Slobodna 17 G. SUHADOLNIK, „Sojenje splitski še- 18 Predrag LUCIĆ, „Nepodoban i za transpor- Dalmacija, br. 12.499, 9. srpnja 1985., 22. sterici“, Mladina, številka 28, 14. avgust tnog radnika“, Nedjeljna Dalmacija, br. 21 (N. B.), „Sužena optužnica“, Slobodna 1987., 17.-18. 962, 8. listopada 1989., 19.-20. Dalmacija, br. 12.502, 12. srpnja 1985., 29.

30 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti

Dok je suđenje trajalo, u Nedjeljnoj Dalmaciji je objavljen komentar koji je POZIV NA BUDNOST napisao Ivica Mlivončić: „Nacionalizam Kada su početkom 1985. u splitskom „škveru“ saznali da su trojica njihovih mla- ne miruje, svoje podmuklo i nehumano dih radnika sudjelovali u nacionalističkim ispadima, među kojima je bio i Marko lice iskazuje kad god mu se za to pokaže Sarić, koji će biti suđen na „procesu sedmorici“, glasilo „Brodosplita“ nije skri- prilika, a svoja uporišta i utočišta nalazi valo razočaranje da se to moglo dogoditi u kolektivu duge revolucionarne tradici- u odavno već poznatim prostorima. Čime je: „Što su ta tri mladića htjela postići prizivanjem aveti iz drugog svjetskog rata, se sve služi, kakve morbidne značajke po- blaćenjem i ugrožavanjem osnovnih tekovina revolucionarne borbe? Donedavno prima, kojim se sredstvima služi i kome smo mislili da se tako nešto ne može dogoditi u revolucionarnom „škveru“ koji je se utječe, plastično se vidi iz suđenja, još od prijeratnih vremena visoko nosio barjak revolucije. Međutim, prevarili smo dokaznog materijala i cijelog procesa na se i uvjerili da nijedna sredina nije cijepljenja protiv takvih političkih devijantnih suđenju sedmorici mlađih ljudi u Split. ponašanja“. No, slučaja Sarića i druga dva radnika trebao je biti pouka svim or- Svog saveznika traži i djelomice nalazi ganiziranim socijalističkim snagama u „Brodosplitu“ da njihova idejna defanziva među mladim ljudima i u nekim crkvenim dovodi do: „(…) konfuzije, malodušnosti, pojava koegzistencije s tuđima nazorima sredinama.”22 i ideologijama, malograđanskih utjecaja, lažnih vrijednosti, jednom riječju do defor- Ipak je, nastavio je Mlivončić, splitski mirane političke svijesti koja može biti samo u službi naših neprijatelje“. Zato se od proces pokazao da nije riječ o „široj naci- svih radnika „Brodosplita“ očekivala budnost, odnosno izvršavanje „samozaštitnih onalističkoj dimenziji“, vjerojatno zahva- funkcija“, kako bi eventualni ostali neprijateljski elementi bili na vrijeme otkriveni: ljujući tomu što je ta „rabota prekinuta na „Svima mora biti jasno da se golemi doprinos splitskog brodogradilišta revoluciji vrijeme“, ali su se mogle dogoditi i „teške mora potvrđivati svakodnevno. Možda ove pojedinačne nacionalističke ispade rad- stvari“, pri čemu cijeli slučaj ukazuje na nika „škvera“ ne treba precjenjivati ali se ipak nameće pitanje da li su ti pojedinci povezanost nacionalizma i klerikalizma. bili tako dobri glumci da su uspješno prikrivali svoju antisocijalističku svijest. Ako Zatim je ponovljena neprijateljska dje- su već prije glasno pokazivali na čijoj su strani, da li su komunisti i drugi radni ljudi latnost okrivljenih: „(...) nacionalizam, u toj sredini donosili povoljne ocjene političko sigurnosne situacije? Ne bismo se zagovaranje višepartijskog sistema, vri- smjeli zaustaviti samo na kritici tih pojava i njihovom arhiviranju već bismo morali jeđanje ličnosti druga Tita, osporavanje jačanjem idejne ofenzive i unapređenjem samozaštitnih aktivnosti sužavati teren za avangardne uloge Saveza komunista i antisocijalističke i antisamoupravne nasrtaje. U protivnom, nismo naučili najvažniju tvrdnja o izdaji interesa hrvatskog naroda lekciju iz povijesti“. od strane hrvatskih komunista, što je sta- onih koji su ogrezli u izdaji interesa svoga vjerni katolici, da cijene samo hrvatsku ra optužba, omalovažavanje JNA, poziva- naroda i zločinu.”23 naciju i nijednu drugu te da su uz sve to nje na vrijeme maspoka i izjednačavanje dobri radnici. (...) pristupalo [se] teoret- hrvatstva i katoličanstva, tendencioznog Mlivončić je također spomenuo i da je skom osposobljavanju i prikupljanju što i neistinitog prikazivanja društveno-eko- većina optuženih pred sudom ipak izraža- više članova da bi se u pogodnoj kriznoj nomskih i političkih prilika u SR Hrvat- vala žaljenje i kajanje, ali je Luka Podrug situaciji izvršile promjene rukovodeće skoj i SFR Jugoslaviji te nacionalistička odbio iznijeti svoju obranu, čime je dao na strukture. U svemu ova pojava kao takva strategija iz vremena maspoka po kojoj SR znanje da je ogrezao u svome nacionaliz- zaslužuje mnogo više pažnje od jednog Srbija izrabljuje SR Hrvatsku. Uz izravno mu i neprijateljstvu prema socijalističkoj sudskog procesa. O njoj brigu moraju napadanje našega samoupravnog i soci- samoupravnoj zajednici. I dok je suđenje voditi ne samo Savez komunista već i sve jalističkog sistema pojedinci među optu- pokazalo da optuženi nisu bili organizira- ostale subjektivne socijalističke snage pa ženima raspirivali su nacionalnu mržnju na grupa, ipak je očito da su tražili nove i organi represije. Ne radi se o bezazlenoj i razdor. Veličalo se ustaštvo, fašizam, tzv. istomišljenike i prostor okupljanja. „Pa- pojavi ni o beznačajnim uporištima.”24 Nezavisnu Državu Hrvatsku, ratne zlo- žljiva analiza“ dokaznih materijala poka- čince Antu Pavelića, Andriju Artukovića i zala je da je glavna poveznica optuženih Dana 15. srpnja završne riječi iznijeli Juru Francetića, u tom repertoaru bio je bilo pohađanje vjeronauka. Upravo su na su optužba i obrana. Zastupnik optužni- i nezaobilazni nacionalistički simbol kar- vjeronauku optuženi bili indoktrinirani da ce Edo Deković je zatražio da optuženi dinal i zagrebački nadbiskup dr Alojzije je hrvatski narod ugrožen i da treba poi- budu proglašeni krivima. Kao otegotnu Stepinac. U programu ideološke indok- stovjetiti katoličku vjeru i hrvatstvo. I ve- okolnost uzeo je činjenicu da su optuže- trinacije i političkog osposobljavanja išli ćina svjedoka optužbe i obrane pohađala ni svojim djelovanjem pokazali upornost su tekstovi dra Marka Veselice i dra Fra- je vjeronauk u splitskim crkvama sv. Do- koja se očitovala u naglašenom ospora- nje Tuđmana, djela ustaše Mile Budaka. minika i sv. Frane, pa je proizlazilo da su vanju osnovnih tekovina samoupravnog Umnažali su se propagandni materijali, to bila mjesta okupljanja nacionalističkih socijalističkog društva.25 Konačno su 18. pisani tekstovi i umnažale slike, prepri- elemenata: „Tražili su se istomišljenici i srpnja 1985. izrečene kazne. Mladen La- čavali i čitali tendenciozni vicevi. Tu je i nalazili ponajviše među polaznicima vje- žeta i Luka Podrug osuđeni su na dvije zahtjev za međusobno izmirenje svih Hr- ronauka. Za istomišljenicima tragalo se, godine zatvora, Stjepan Gašpar na 18 vata, onih koji su se borili za slobodu i izgleda, pažljivo, a traženi su ‘pravi Hr- vati’ po kriterijima da idu u crkvu, da su 24 Isto. 22 (I. Ml.), „‘Politika’ uz vjeronauk“, Nedjelj- 25 I. K., „Završni govori“, Slobodna Dalmaci- na Dalmacija, br. 740, 14. srpnja 1985., 10. 23 Isto. ja, br. 12.506, 16. srpnja 1985., 20.

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 31 Iz povijesti mjeseci zatvora, Željko Duvnjak i Josip da prihvati ovo bolesno društvo onakvo Dvije godine nakon „suđenja sedmori- Vrdoljak na 15 mjeseci zatvora. Marko kakvo ono jest’, da ‘mi slušamo glasnogo- ci“ u Splitu, u ljeto 1987., tom se slučaju Sarić osuđen je na šest mjeseci zatvora. vornike s tog Kongresa (misli se na Kon- opširnim člankom vratila Mladina, glasilo Ivan Buljan oslobođen je optužbe. Svima gres S[aveza] S[ocijalističke] O[mladine] Saveza socijalističke omladine Slovenije. osuđenima ukinut je pritvor do pravomoć- J[ugoslavije]) i zgražamo se kad vidimo U članku je spomenuto da su krajem 1985. nosti presude.26 te mlade ljude koji nastoje druge mlade zapadnonjemačke novine Frankfurter All- privoliti da dozvole da ih se zaglupi’. ‘Zna gemeine Zeitung objavile jedan članak o Zanimljivo je spomenuti da su pred- se kome ti mladi služe, ti takozvani ‘po- gradu Splitu. U tom je članku navedeno stavnici republičkih vlasti u Zagrebu ti- dobni’, koji govore o takozvanom bratstvu da se je u Split iz njegova zaleđa doselilo jekom 1986., kada su iznosili podatke o i jedinstvu, o nekakvim momentima neka- stanovništvo koje je hrvatski i katolički političkom kriminalu tijekom prethodne kve slavne revolucije. Kad slušamo njih, godine, za šest osuđenih u Splitu naveli: opredijeljeno. Oni predstavljaju niži soci- mi slušamo nekakvog takozvanog revolu- „Svi okrivljeni bili su polaznici vjerona- jalni sloj, iz čijih redova dolaze navijači cionara, koji je omeđio svijet ovom druš- uka kod Luke Prcele, gvardijana samo- „Hajduka“ koji, među ostalim, skandi- tvu, a on sam se opasao kulama i vilama i stana u Splitu, koji je prije dvije godine, raju „Isus, Marija – Hajdukova armija“. također zbog neprijateljske propagande, živi na tuđim povinutim leđima. (…) Prce- Istodobno se u Split, zbog njegove ugod- bio osuđen na kaznu zatvora.”27 la je u propovjedima izjednačavao komu- ne klime, doselilo i mnogo umirovljenih nizam sa fašizmom.”28 oficira JNA, kao i umirovljenika drugih Dominikanac Luka Prcela je zbog ne- državnih službi. Također je u Splitu vrlo Nakon osude Prcele, dio tiska u zapad- prijateljske propagande još 1983. osuđen utjecajna boračka organizacija, Savez noj Europi pisao je o tom slučaju kao o na višegodišnju zatvorsku kaznu. O nje- udruženja boraca narodnooslobodilačkog primjeru pritiska jugoslavenskih komu- govu slučaju će u materijalima splitskog rata (SUBNOR). „Stara gospoda“ iz bo- nističkih vlasti na vjerske zajednice. Na Općinskog komiteta Saveza komunista račke organizacije su „dokona“ i spremna ovo je reagirala Nedjeljna Dalmacija, Hrvatske kasnije biti navedeno: „Najra- iz svake sitnice napraviti ozbiljan pro- ocjenjujući da na zapadu tako pišu novine dikalniji izraz politizacije, u obliku ne- blem. Nakon ovoga uvoda, temeljenog na nenaklonjene Jugoslaviji i „nespremne“ prijateljskih istupa, jest slučaj svećenika članku iz spomenutih zapadnonjemačkih da shvate jugoslavenske „specifičnosti“. novina, Mladina je opisala nacionalističke Tako se „dramatizira i manipulira“ sa su- ispade do kojih je u Splitu došlo krajem đenjem i osudom Luke Prcele, te ga se 1984. i početkom 1985. godine. Zbog tih proglašava borcem za slobodu riječi, vje- incidenata Split je u jugoslavenskoj došao re i prava hrvatske nacije. No, zapravo na loš glas. Trebalo je nešto poduzeti, pa nije bila riječ o suđenju Katoličkoj crkvi, se, kao najbolje rješenje, krenulo organi- nego o Luki Prceli koji je osuđen zbog zirati jedan politički sudski proces.30 kaznenih djela. Uostalom i Prcela je pri- znao da je u konceptima, prema kojima Mladina je dala puno prostora osobama je držao svoje propovijedi, među ostalim koje su u Splitu osuđene u srpnju 1985. pisao: „(…) svijet je izgubio povjerenje u godine. One su dobile priliku izjaviti da marksističku praksu, u pitanju je sila koja su istraga i suđenje bili nepravedni i ne- gazi ljude u socijalističkim zemljama; u zakoniti. Zapravo je bila riječ o politič- pitanju je sloboda koje nema; u pitanju kom procesu u kojem optuženi nisu imali smo mi; Poljacima je lako jer imaju papu pravo na obranu. Spomenut je i komentar i [Lecha] Walesu, a koga mi imamo; kod Ivice Mlivončića koji je tijekom suđenja nas je danas radnicima gore nego robovi- objavila Nedjeljna Dalmacija, uz tvrdnju ma u vrijeme faraona; da li je naša borba da Mlivončić uopće nije prisustvovao bila narodnooslobodilačka ili borba za suđenju, ali je svojim komentarom pre- vlast; Bog je prokleo židovski i hrvatski judicirao krivicu optuženih. Nakon toga narod; Hrvatima nikada neće oteti zemlju, komentara Luka Podrug je pred sudom ali nikada ih neće ni učiniti njenim gos- ipak odlučio iznijeti svoju obranu, što je Prcele u crkvi sv. Dominika, koji je zbog podarima; u koga da se ugleda današnja prethodno odbijao, te je suđenje proglasio toga osuđen. Prcela je iznosio i takve sta- omladina, kako da im budu uzori revolu- apsurdnim i montiranim procesom, zbog vove ‘da se danas pokušava inspirirati cionari i narodni heroji, a ti su ljudi pou- čega je na kraju, zajedno s Mladenom 29 mladu generaciju takozvanim revolucio- bijali najviše žena i djece.” Lažetom, i dobio najveću kazni. narnim tradicijama i natjerati omladinu 28 HR-HDA-1220, Centralni komitet Saveza 30 G. SUHADOLNIK, „Sojenje splitski še- 26 I. K., „Šestorici zatvor jedan oslobođen“, komunista Hrvatske, D-17550, Organiza- sterici“, Mladina, številka 28, 14. avgust Slobodna Dalmacija, br. 12.509, 19. srpnja ciona jedinica: 08/2, Osnovni broj: 10/979, 1987., 16.-20. O spomenutom članku iz 1985., 28. Godina: 1984. Frankfurter Allgemeine Zeitunga također 27 Marko LOPUŠINA, „Pjevači iz mraka“, 29 I. MLIVONČIĆ, „Osuđen je svećenik Pr- vidjeti: „Osupnuti pred ‘svojim’ Splitom“, Nedjeljna Dalmacija, br. 801, 7. rujna cela, a ne Crkva“, Nedjeljna Dalmacija, br. Nova Hrvatska, br. 24, 15. prosinca 1985., 1986., 28.-29. 636, 17. srpnja 1983., 7. 15.-16.

32 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti

U Mladini je objavljena i Lažetina izja- va o odnosu prema njemu tijekom istrage: „Pa pitaju: ‘Čiju ti je vojsku otac služio, čiju djed... govori... nevjesta ti je trudna, hoće li i ona roditi još jednog ustašu... ima li u tvom selu prvoboraca?’ i tako sve podlije od podlijeg. Tada mi je jedan in- spektor koga zovu Krešo u glavu uperio pištolj i repetirao ga... poslije ga spremio u ladicu pa opet izvadio...! ‘Hoćeš li, ako te pustimo, pobjeći vani, završit ćeš u jar- ku, kao i mnogi prije tebe’, kaže mi jedan u lice. Drugi dodaje: ‘... kuća ti je puna križeva i [hrvatskih] grbova... Ustani!... da nisi sjeo dok sve ne kažeš... pas ti ma- ter... đubre jedno...’“31 U međuvremenu su svi osuđeni u ljeto 1985. podnijeli žalbe Vrhovnom sudu Hr- vatske, dok je njihova dotadašnja egzisten- cija dovedena u pitanje. Stjepan Gašpar izgubio je radno mjesto u splitskoj Vojnoj štampariji, iako mu nije uručen službeni otkaz. Kada se Mladen Lažeta nakon suđenja pokušao vratiti na svoje radno mjesto u „Brodoremontu“, služba sigurnosti mu to na početku nije dopustila, ali se kasnije uspio vratiti na posao. Ipak se Lažeta požalio da ga prijatelji ignoriraju i izbjegavaju. Luka Podrug radio je hono- rarno kao zidar. Na kraju članka objavlje- nog u Mladini, Podrug je postavio pitanje: što je kažnjivo u tvrdnji da su Hrvati poput Japanaca? Odnosno, Hrvati traže malo, samo pravo na skroman i težak, ali zato pošten i pravičan život. Podrug je ocijenio da su on i ostali osuđeni samo kakvu potrebu da se, u vezi s cijelim sluča- da, u vlastitoj dokonosti, „montiraju“ sud- zato jer su Hrvati, pa iz toga proizlazi da jem, obrati nadležnima u Splitu. Naprotiv, ske procese. Time je Mladina uvrijedila se i ne smije biti Hrvat. Novinar Mladine ona za opis stanja u Splitu citira spome- građane Splita, splitsko pravosuđe, kao je u vezi s ovime zaključio da je spomenu- nuti članak iz zapadnonjemačkih novina i Nedjeljnu Dalmaciju, koju je optužila to razmišljanje možda patetično i banal- Frankfurter Allgemeine Zeitung, a zatim da je tijekom suđenja objavila komentar no, možda su „militantni katolici“ zaista daje i veliki prostor osuđenima, kako bi kojim je prejudicirala krivicu optuženih. otišli predaleko u svojim stajalištima, no, oni mogli izjavljivati da su tijekom istrage Zamjenik splitskoga okružnog javnog ocijenio je slovenski novinar, sve to ipak i suđenja bili izloženi pritiscima, nasilju i tužitelja Edo Deković odbacio je sve op- ne bi trebalo biti razlog da se takve osobe nepravdi. Tako je u Nedjeljnoj Dalmaciji tužbe o nezakonitostima tijekom istrage osuđuje na zatvorske kazne.32 zaključeno kako bi Mladini bilo najbolje i suđenje, ukazujući na to da su optuženi da vlastito „mišljenje“ ponovno zatraži u priznali svoju krivnju. U međuvremenu je Ovaj Mladinin tekst naišao je na oštar Frankfurter Allgemeine Zeitungu.33 Vrhovni sud Hrvatske, što i nije bilo neuo- odgovor u Nedjeljnoj Dalmaciji od 30. bičajeno, ublažio kazne osuđenima. Tako kolovoza 1987. godine. Tako je navedeno Nedjeljna Dalmacija je u idućem bro- su Duvnjak, Gašpar, Lažeta, Vrdoljak da osuđeni iz procesa u srpnju 1985. i daju, od 6. rujna 1987., nastavila pisati o osuđeni na godinu dana, a Sarić na četiri lje čekaju odluku Vrhovnog suda Hrvat- Mladininoj „krajnje bljutavoj novinarskoj mjeseca zatvora. No, Vrhovni sud je ta- ske na njihove žalbe na presudu splitskog papazjaniji“. Mladina se poslužila spome- kođer potvrdio krivnju spomenutih, kao i suda. No, Mladina ulaže napore da dokaže nutim člankom zapadnonjemačkih novi- utvrđeno činjenično stanje. Kada je riječ nevinost tih osoba, pri čemu ne osjeća ni- na kako bi splitske borce predstavila kao o Luki Podrugu, Vrhovni sud je u cijelo- „staru gospodu“, implicitno ih optuživši 31 G. SUHADOLNIK, „Sojenje splitski še- sti uvažio njegovu žalbu i njegov predmet sterici“, Mladina, številka 28, 14. avgust 33 Ranko DOROTKA, „‘Mladina’ montirala vratio prvostupanjskom sudu, kako bi se 1987., 16. proces Splitu“, Nedjeljna Dalmacija, br. suđenje ponovilo. Sa svime što je izja- 32 Isto, 16.-20. 852, 30. kolovoza 1987., 4. vio Deković složili su se i okružni javni

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 33 Iz povijesti tužitelj Branko Tolić i predsjednik splitskoga Okružnog suda Tomo Dragičević, izjavljujući da Mladina tendenciozno dis- kvalificira splitsko pravosuđe u težnji da od ovog slučaja napravi aferu. Predsjed- nik SUBNOR-a općine Split Stevo Vuj- nić je u vezi sa svime izjavio: „Žalosno je da mi borci sada jednom listu Saveza socijalističke omladine trebamo tumači- ti kako nismo nikakva ‘stara gospoda’ i kako ni na koga ne pritiskamo radi vođe- nja političkih sudskih lakrdija, već da se samo primjerenim sredstvima i sada bo- rimo za onakvu Jugoslaviju za kakvu smo ratovali, i da smo na to razumljivo osjet- ljivi. I jedino bih na kraju upitao – da li će se nakon ovoga naći netko pozvan, možda iz savjeta ‘Mladine’, pa da postavi pitanje: koga mi to, i kakvo pisanje, financira- mo društvenim sredstvima? Koga to ovo Nedjeljnoj Dalmaciji. Nakon toga odlučio posjeduje liječničku dokumentaciju. Oci- društvo plaća da bi – bilo popljuvano?”34 je pismom pružiti potporu Mladini i opi- jenio je da način na koji je on osobno bio sati kakav je bio postupak SDS-a prema ispitivan, omogućava da se, psihološkim No, nedugo nakon ove oštre reakcije njemu. Naveo je kako je nakon uhićenja maltretiranjem, nevina osoba na kraju uči- splitskih struktura, u Mladini je objavlje- optuživan da je član neprijateljske ni krivom i zatim i sudski osudi. I trenutno grupe, iako Brkić većinu drugih se Brkiću događalo da mu u gradu prilaze članova nije poznavao, ili ih je osobe koje mu dobacuju različite prijet- poznavao površno. Tijekom dva nje, „prijete mi, drže me u stalnom strahu, mjeseca inspektori državne sigur- neizvjesnosti, pod pritiskom“. Izrazio je nosti ispitivali su ga, pri čemu su nadu da će Mladina objaviti njegovo pi- mu prijetili i maltretirali ga. Br- smo, s nadom da će to biti kraj „košmaru“ kić je naveo da su ga inspektori u kojem živi već tri godine i da će ga SDS također prisiljavali da izjavi kako konačno ostaviti na miru. Također je osje- je on u srpnju 1984. podmetnuo ćao potrebu reći istinu, ocjenjujući da Ne- eksplozivnu napravu kod spo- djeljna Dalmacija o cijelom slučaju piše men-obilježja predsjedniku Titu „saopćenjima“, a ne činjenicama.35 u splitskom naselju Brda, odno- Na ovo je odmah reagirala Nedjelj- sno da su od njega tražili da terena Dalmacija. Ona je navela da je Blaž ti druge za taj teroristički napad. Brkić bio pod opširnom istragom zbog Inspektori su također prisiljavali moguće povezanosti s miniranjem spo- Brkića da tereti Luku Podruga i men-obilježja na Brdima. Na kraju je Mladena Lažetu. Na kraju su in- oslobođen, ali je „rame za plakanje“ našao spektori morali odustati, jer nisu u Mladini, gdje se mogao žaliti na navod- imali nikakvih dokaza za Brkiće- no nehuman postupak SDS-a. Nedjeljna vu krivnju. Zatim je Brkiću po- Dalmacija obratila se Centru SDS-a Split nuđeno da surađuje sa SDS-om, i Gradskom SUP-u Split, kako bi oni dali na što je on formalno pristao, iako svoje viđenje cijelog slučaja. Oni su nave- to zapravo nije želio. Nakon što je Ljubljanska Mladina hrabro je otvarala dotad li kako su postojali sasvim opravdani ra- pušten na slobodu, Brkić je imao zabranjene teme zlozi da se Brkiću, kao osumnjičeniku za problema na radnome mjestu, diverziju na Brdima, pretraži stan. Tamo gdje je upućen pred disciplinsku komisiju. no pismo Blaža Brkića iz Splita. Njega su pronađeni novinski isječci s tekstovima I nakon toga Brkića su kontaktirali radni- su, kao što je spomenuto, 1. veljače 1985. koji su se odnosili upravo na miniranje na ci SDS-a i zahtijevali da surađuje sa služ- uhitili inspektori splitskog SDS-a, ali mu Brdima. Također su odbačene Brkićeve kasnije nije suđeno. Brkić je u svome pi- bom, primjerice da se druži s Lažetom i tvrdnje da je tijekom istrage maltretiran. smu naveo da je pročitao Mladinin tekst Podrugom i podatke o njima dostavlja Niti jedan radnik SDS-a ili SUP-a ne može o splitskom suđenju, kao i demantije u SDS-u. Brkić je na svaki način izbjega- maltretirati osumnjičene, jer im to ne bi vao suradnju sa SDS-om. Zaključio je da 34 M. KRNIĆ, „Tko to tamo pljuje?“, Nedjelj- je, dok je bio uhićen, pretrpio psihičke tra- 35 Blaž BRKIĆ, „Sojenje splitski šesterici“, na Dalmacija, br. 853, 6. rujna 1987., 7. ume čije posljedice i dalje osjeća i o čemu Mladina, številka 33, 2. oktober 1987., 4.

34 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Iz povijesti dopustila lica ili organi koji kontroliraju ali i oni kojima je suđeno u srpnju 1985., sve otvorenije pisati o različitim, prethod- njihov rad. Upravo suprotno, Brkić je u povezani s postavljanjem eksplozivne na- no tabuiziranim temama. pritvoru simulirao nesvjesticu, odbijao je prave kod spomen-obilježja na Brdima. Tako je Omladinska iskra na samo- hranu, i čak je glavom udarao u zid. Tako Podrug je za Mladinu izjavio da je sve me kraju 1988. objavila otvoreno pismo je Nedjeljna Dalmacija zaključila da je to neistina, ali je ovo u Splitu dodatno Luke Podruga. On je u pismo naveo da Brkić mogao napisati kako su ga inspek- pogoršalo njegov položaj. Podrug je Ne- Okružni sud u Splitu još uvijek nije za- tori državne sigurnosti „pokušali nabiti na djeljnoj Dalmaciji uputio pismo u kojem kazao raspravu u njegovu slučaju. Zato kolac“, pa bi Mladina vrlo vjerojatno i to je htio demantirati vezu s eksplozijom na je Podrug svojim pismom želio o svemu 37 objavila. Splitski SDS također je odbacio Brdima, ali to pismo nije objavljeno. obavijestiti širu javnost, a također posta- Brkićevu tvrdnju da su ga željeli vrbova- Na ovo je ubrzo odgovorila Nedjeljna viti pitanje nadležnima kakva je njegova ti za suradnju, uz mišljenje da je riječ o Dalmacija, zaključujući da Mladina „ne daljnja sudbina. Podrug je naveo da ne „konfliktnoj, agresivnoj i problematičnoj“ posustaje“, ona se „okomila“ na Split koji traži pomoć, niti milost, nego samo javno osobi: „Međutim, odgovorni drugovi iz pokušava proglasiti „tamnicom i muči- suđenje i na zakonu utemeljenu presudu. SDS nisu bili pretjerano iznenađeni Br- lištem dobrih i poštenih Hrvata, katoli- Tako će konačno prestati progoni i pri- kićevim pisanjem uz blagoslov ‘Mladine’. tisci kojima su on i njegova obitelj izlo- Po njihovom mišljenju glasilo omladine ženi već četiri godine. Podrug je izrazio Slovenije predstavlja u posljednje vrijeme spremnost da snosi sve posljedice ako se izvor, a ponekad samo katalizator razno- zakonski utvrdi njegova krivica, ali zato vrsnih insinuacija, iskonstruiranih da bi ne pristaje cijeli život biti žrtva „histe- se uzdrmao ugled SDS i stvorio dojam o ričnosti“ političkih foruma i svemoćnih patnjama, mučenjima i ponižavanjima „inženjera ljudskih duša“. Naveo je da osumnjičenih osoba.”36 mu splitska policija zabranjuje raditi, pa je tako on moralno-politički nepodoban Pri samom kraju 1987. Mladina je obja- da obavlja posao transportnog radnika u vila razgovor s Lukom Podrugom. On je „Brodosplitu“. tom prilikom izjavio da dio osoba s kojima je suđen uopće nije poznavao. Tom Podrug se zapitao u kojoj to zemlji prilikom ponovio je niz tvrdnji zbog kojih diplomirani pravnik ne može raditi kao je optuživan, a koje su u završnoj verziji radnik zato jer mu to ne dopušta policija: optužnice uglavnom izostavljene. Podrug „Ne želim šutjeti dok moje prijatelje svako je smatrao da su optužbe bile slabo ute- malo odvode u SDS, jer se druže sa mnom, meljene, s nizom činjeničnih netočnosti, ne želim šutjeti dok mi iz SDS-a poruču- da bi na kraju bio osuđen na dvije godine ju da će me ‘sud debelo osuditi’, kako je Specijalist za kleronacionalizam i zatvora zbog onoga što je govorio s prija- moguće i presudu unaprijed znati, ako je klerofašizam: Ivica Mlivončić teljima, pjesama koje je pjevao i pisama donosi nezavisni sud. Ne mogu šutjeti dok koje je pisao dok je bio na odsluženju voj- mi supruga doživljava podmetanja jer joj nog roka u JNA. Izjavio je da je sredinom ka, ljudi slobodnih misli i široka duha“. je muž ‘neprijatelj’. Kako šutjeti kad mi kolovoza 1987. konačno primio odluku Zaključeno je da su Podrug i Mladina ne daju živjeti. Već četiri godine tražim Vrhovnog suda Hrvatske, kojom je odlu- iznijeli niz „bezobraznih laži“, pri čemu bilo kakav posao i ne daju mu ništa, u isto čeno da mu se ponovi suđenje. Pri tome Mladina isključivo brine za svoju tiražu, vrijeme drugovi iz SDS-a pitaju ‘Od čega se osvrnuo na Nedjeljnu Dalmaciju, za- iako time zapravo nanosi štetu onima ko- on živi...?’, čude se vjerojatno kako sam ključujući da njezino pisanje dokazuje da jima svoje stranice prepušta kako bi mo- još živ. Očigledno, sve se poduzima, ne bi gli iznijeti svoje viđenje. Natuknuto je da splitsko pravosuđe ne može biti pravedno. li ja izgubio kontrolu, učinio kakav skan- će, u ponovnom suđenju Podrugu, „laži“ U njoj su na Mladinino pisanje o suđenju dal i dao im povoda da likuju i javno kažu koje je iznio u Mladini samo otežati nje- reagirali predstavnici pravosuđa koji su – to je taj čovjek, jer tada nitko ne pita za govu obranu.38 Podrugu sudili i trebali bi mu ponovno uzroke skandala. Ja se neću javno spaliti, neću ni nikoga spaliti, ali ću se boriti do suditi. I inače Nedjeljna Dalmacija zau- Očito, promjene u Jugoslaviji, pa tako i kraja života za svoju slobodu, za egzisten- zima stajalište da je pojedinac kriv zato demokratizacija u Sloveniji, omogućili su ciju, za budućnost svoga djeteta, za istinu jer su tako odlučili SUP, tužilaštvo i sud, a osuđenima u Splitu da javno iznesu vla- i zato HOĆU ŠTO PRIJE, JAVNO SUĐE- ne da je netko nevin dok mu se ne dokaže stito viđenje cijeloga slučaja. Mijenjalo se NJE PRED NEZAVISNIM SUDOM!”39 suprotno. Zato je Podrug smatrao da split- i stanje u samome Splitu, gdje je Omla- sko tužiteljstvo i sud moraju biti izuzeti dinska iskra, glasilo općinske omladinske Nedugo nakon objave ovog pisma, jav- iz suđenje, jer mu oni ne mogu pravedno organizacije, prema kraju 1980-ih počela ni tužitelj u Splitu odustao je od daljnje- suditi. Također se osvrnuo na članak u Ne- ga krivičnog progona Luke Podruga, te djeljnoj Dalmaciji u kojoj su Blaž Brkić, 37 Marko POVŠE, „‘Ove duh Ante Paveli- je Okružni sud rješenjem od 25. siječnja ća’“, Mladina, številka 42, 11. decembra 1989. obustavio krivični postupak protiv 36 B. DAVIDOVIĆ, „Split: Mučenja nije 1987., 18.-19. bilo“, Nedjeljna Dalmacija, br. 858, 11. li- 38 R. DOROTKA, „Šamar Splitu“, Nedjeljna 39 Luka PODRUG, „Hoću suđenje!“, Omla- stopada 1987., 6. Dalmacija, br. 869, 27. prosinca 1987., 8. dinska iskra, br. 66, 16. 12. 1988., 3.

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 35 Iz povijesti njega. Krajem 1989. o da drukčije misli. Po- cijelom je slučaju u Ne- drug je također izjavio djeljnoj Dalmaciji opšir- da je najviše neugodno- no pisao novinar Predrag sti doživio nakon što je Lucić. Nasuprot 1987. Vrhovni sud Hrvatske godini, kada je splitski ukinuo prvostupanjsku tjednik izuzetno oštro od- presudu. Nakon toga govarao na pisanje Mla- SDS je ispitivao sva- dine o splitskom suđenju, ku osobu koja se s njim ovoga je puta članak bio družila, govoreći im da dobronamjeran prema prekinu kontakte s nji- Podrugu i njegovom me. U međuvremenu se slučaju. Opisano je kako Podrug oženio i dobio se Podrug nalazio na dijete te je htio naći bilo odsluženju vojnog roka kakvo zaposlenje, ali je u Nišu, te je početkom bio moralno-politički 1985. uhićen i sproveden nepodoban i za posao u Split. Optužen je da je transportnog radnika u pripadao neprijateljskoj „Brodosplitu“. U vri- grupi, iako Podrug zna- jeme kad je dao izjavu tan dio osoba iz te gru- za Nedjeljnu Dalmaci- pe nije poznavao. Među ju ipak je uspio dobiti ostalim je optuživan da posao u Samoupravnoj je, nakon osude sveće- interesnoj zajednici minika Luke Prcele na za- rovinskog i invalidskog tvorsku kaznu zbog ne- osiguranja.41 prijateljske propagande, namjeravao maltretirati Nedugo zatim, ono i fizički napadati osobe što je stavljano na teret koje su svjedočile protiv osobama koje su u ljeto Prcele. No, postupno je i 1985. suđene pred split- samo tužiteljstvo odbaci- skim Okružnim sudom, valo razne optužbe protiv odnosno zagovaranje Podruga i drugih optu- višestranačkog sustava, ženih, jer je postalo očito postat će stvarnost, tada oni nisu organizirana kođer ubrzo doći će i do neprijateljska grupa po- Povijest se ne da zaustaviti: Jugoslaviji je odzvonilo osamostaljenja Hrvatske vezana s neprijateljskom od Jugoslavije. emigracijom. Tijekom demokratizaciju čeka provjera i na svje- Može se pretpostaviti suđenja spomenut je i Petar Preradović, žih 125 prekršajnih i 8 krivičnih optužnica kako je vladajuća komunistička struktura podignutih ovoga ljeta u Splitu i okolici a jedan sudac-porotnik bio je uvjeren da u Splitu početkom 1985. smatrala da će zbog – političkih delikata.”40 je to neki „ustaški zločinac“. Početkom opisanim suđenjem neutralizirati i drastič- 1987. Vrhovni sud Hrvatske poništio je Podrug je za Nedjeljnu Dalmaciju izja- no kazniti nacionalističke ispade do kojih presudu Podrugu, a tijekom iste godine o vio da su mu inspektori SDS-a tijekom je u tom razdoblju dolazilo, a pri tome je cijelom je slučaju počela pisati Mladina. istrage govorili kako o njegovu držanju u propagandnom smislu trebalo za ne- O splitskim reakcijama na pisanje Mla- ovisi kakvu će kaznu dobiti. Podrug je prijateljsko djelovanje optužiti i dijelove dine novinar Lucić će napisati: „‘Crveni objasnio da je, kao pravnik, bio svjestan Katoličke crkve. No, u istom je razdoblju Split’ je putem saopćenja sa sastanaka da u političkim deliktima nije važno je li sličnih slučajeva i suđenja hrvatskim na- svojih brojnih struktura i novinskih napi- neka osoba kriva, nego je li tu osobu po- cionalistima bilo i u drugim dijelovima sa u kojima je davan prostor prozvanim litički oportuno kazniti. No, on je svojim Hrvatske.42 Budući događaji u tadašnjoj tužiteljima pokušao sačuvati svoj crveni buntom mladog i običnog čovjeka htio Jugoslaviji pokazat će da se takvim suđe- obraz od dodatnog rumenila prouzroko- pokazati da ni jedan sistem i ideologija ne njima svakako ne može neutralizirati ni vanog ‘pljuskama’ ljubljanskog omladin- mogu biti važniji od pojedinca, odnosno hrvatski, niti bilo koji drugi nacionalizam. skog glasila. (...) U slučaju Luke Podruga htio je pokazati da je drukčije odgojen, pravda je na koncu kako-tako zadovolje- 41 Isto. na, valjda kao tekovina demokratizacije 40 P. LUCIĆ, „Nepodoban i za transportnog 42 „Val Udbinih suđenja nakon šestomjeseč- koje su u posljednje vrijeme pune politič- radnika“, Nedjeljna Dalmacija, br. 962, 8. nih mučenja“, Nova Hrvatska, br. 6, 24. ke govornice. Spomenutu i proklamiranu listopada 1989., 19.-20. ožujka – 6. travnja 1985., 5.

36 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Aktualno MIRO EUGEN MARUŠIĆ (1926.-1943.) ILI: KAKO SU SUSTAVNO LIKVIDIRANI HRVATSKI RODOLJUBI

Ovo je sjećanje na mladića koji bijaše Pišu: u domovinu. Slično je postupio i veći broj zločinački ubijen 1943., s nepunih se- Vid MIHOTIĆ & drugih ustaških emigranata – njih malo damnaest godina samo zato jer je žarko Stipe MARUŠIĆ manje od dvije stotine, prema nekim po- volio svoju domovinu. I nije bio u tome datcima – a među povratnicima je bio i jedini… budi, malo se lakše diše, posebno nakon zapovjednik logora na Liparima, Paveli- Riječ je o prijeratnom učeniku splitske izlaska dr. Vladka Mačeka iz zatvora. ćev bliski prijatelj i ugledni hrvatski knji- Muške realne gimnazije, Miru Eugenu To sve djeluje na Stjepana, koji je k tome ževnik dr. Mile Budak. Velika većina tih Marušiću, rođenom 13. studenog 1926. pritisnut nostalgijom i željom da mu dje- povratnika, pa i onih koji su se vratili bez u Montaigneu, provincija Liège (Belgija) ca rastu u domovini, pa se je odlučio na posebnog dogovora s Pavelićem, koji je, od oca Stjepana i majke Antonije rođ. povratak kući. Razočaran prilikama u uostalom, općom odredbom takav povra- Kuzniewski, Poljakinje. Ubijen je u Plav- emigraciji, bježi iz Italije, u kojoj je bio tak ionako dopustio, nastavila je djelovati če Dragi blizu Plaškoga u Gorskome ko- konfiniran i nije se smio kretati bez po- u ustaškome duhu. taru 4. studenog 1943. godine. licijskog odobrenja. Sredinom ožujka Stjepan Marušić je uhićen čim je prešao Najraniju je mladost proveo i izbjegliš- tvu, lutajući s roditeljima između Belgi- je, Poljske i Italije, budući da mu je otac bio istaknuti pristaša ustaškoga pokreta i pripadnik tzv. prve emigracije. U prolje- će 1938. došli su u Split, a 1941. odseli- še u Zagreb. Otac mu Stjepan rodom je iz mjesta Dubočaj (Marušići) u Omiškoj Rogoznici, a rođen je 1904. godine. Kad je trebao ići u jugoslavensku kraljevsku vojsku, posluživši se putovnicom svoga brata Jakova, Stjepan je 1923. pobjegao iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Stigao je u Belgiju, gdje se je brzo zapo- slio, a kao uvjereni radićevac djelovao je u „Hrvatskom savezu“ kao tajnik. Oženio se Poljakinjom čiji su roditelji također došli u Belgiju trbuhom za kruhom. Zva- li su je gospođa Tonka. U braku su imali troje djece: sina i dvije kćeri. Po ubojstvu Stjepana Radića i proglaše- nju šestosiječanjske diktature, Stjepan je Iz ostavštine Stjepana Marušića: pripadnici Hrvatskog saveza u pristupio Ustaškom pokretu. Obavljajući Seraingu (Belgija) 1932. godine odgovorne dužnosti u pokretu, a posebice boraveći na Lastovu i u Udinama, uočava 1937. napušta Italiju i luta Europom. U granicu te je odveden u zatvor u Beograd, osvajački teror i nasilno talijančenje naših svibnju je uhićen u Francuskoj, a nakon gdje je zadržan petnaest dana. Nakon toga krajeva. Prozreo je himbenu Mussolini- izlaska na slobodu i odlaska najprije u je u pratnju oružnika sproveden do Omi- jevu politiku koja je lavirala između Be- Belgiju, a potom u Berlin, gdje je kanio ša i protjeran u rodni Dubočaj (Marušići). ograda i Zagreba, stvarajući pakleni plan sastati se s istaknutim ustaškim prvakom (U lipnju 1938. godine Stjepan Marušić je kako prigrabiti naš teritorij. Nakon aten- dr. Branimirom Jelićem, na jugoslaven- vodstvu HSS-a napisao „Izvještaj o radu u tata u Marseilleu, ustaše su internirali na ski ga zahtjev uhićuju i Nijemci, pa u za- emigraciji“ koji je bio pohranjen u Arhi- Liparima i odvojili ih od vodstva, a samo- tvoru provodi oko mjesec dana. vu Instituta za historiju radničkog pokreta ga poglavnika Pavelića su na dvije godine Koristeći prilike nastale nakon sporazu- Hrvatske, a danas se nalazi u Hrvatskome zatvorili. ma Stojadinović – Ciano iz 1937. godine, državnom arhivu u Zagrebu. To izvješće Talijani na Liparima raspiruju neslogu nakon kojega je ustašama omogućen po- je Bogdan Krizman 1978. objavio kao među ustaškim emigrantima, intrigiraju vratak u Jugoslaviju (što je ohrabrivalo i prilog svojoj knjizi Pavelić i ustaše, str. i šire kojekakve glasine te dolazi do ne- vodstvo Hrvatske seljačke stranke koje 575.-579. Op. ur.) snošljivosti, pa čak i obračuna među nji- je nastojalo tako oslabiti ustaški pokret), Nakon kraćeg boravka u zavičaju, Stje- ma. Na drugoj strani domovina se pomalo Marušić se sredinom travnja 1938. vraća pan Marušić odlazi u Split gdje se zapo-

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 37 Aktualno

šljava, a malo potom mu dolazi 1942. onako poletan i mladenač- i obitelj iz Italije. Ponovo dje- ki zanesen pristupio je Ustaškim luje u HSS-u sve do talijanske jurišnicima, dijelu Ustaške mla- okupacije i aneksije dijela Dal- deži u koji su – prema Propisni- macije 1941. godine. Pred Tali- ku o zadaći, ustrojstvu, radu i janima bježi u Zagreb, gdje je u smjernicama Ustaše – Hrvatskog nejasnim okolnostima uhićen. oslobodilačkog pokreta – stupali Zahvaljujući upornosti supru- izabrani pripadnici Starčevićeve ge Tonke, koja je s troje malo- muške mladeži između navršene dobne djece obilazila znance osamnaeste i navršene dvadeset- iz emigracije i razne ustanove, prve godine života. Kako se je ipak biva oslobođen. Povlači Eugen-Miro našao među njima se iz političkog života i posve- sa svojih nenavršenih sedamna- ćuje trgovini (pa je vrlo brzo est, nije posve jasno, ali je zani- stekao stambenu višekatnicu u mljivo da je u Ustaške jurišnike istočnome dijelu Zagreba, koju stupio skupa s većom skupinom će mu jugoslavenske komuni- svojih mladih prijatelja koji su stičke vlasti kasnije konfiscira- napustili Split zbog Talijana. ti, op. ur.). Eugen-Miro redovito nastavlja Proglašenje države za nj je, pohađanje gimnazije. Sa šesna- dakle, značilo ostvarenje sna, a est se je godina zaljubio u S. B., uza sve tegobe omogućilo mu djevojčicu iz Ogulina. Zamolio je i gospodarski prosperitet. je nadređenoga za dopust, ako Nažalost, domalo je izgubio bude prigode, jer da bi želio pu- sina, a potom i državu. A kako tovati u Ogulin. Konačno mu se je u proljeće 1945. smatrao da početkom studenog 1943. pruža nema razloga bježati, jer nije ni prilika. Nažalost, na putu u bli- na koji način sudjelovao u radu zini Plaškoga jugoslavenski par- državnog aparata, još manje u tizani napadaju kamion. Miro redovima vojske ili redarstva, biva ranjen u nogu i zarobljen. odlučio je dočekati ulazak Ju- Hrvatske su vlasti provele goslavenske armije u Zagreb. izvide o sudbini nestalog ju- Znao je kako je težak emigrant- Bogdan Krizman je objavio Marušićevo izvješće rišnika Marušića. Konačno je ski život. Međutim, nekoliko vodstvu HSS-a o stanju u ustaškoj emigraciji Franjo Skender, gostioničar iz dana po ulasku jugoslavenskih Ogulina, 6. travnja 1944. dao partizana u glavni grad Hrvat- imetka koji je oduzet od Stjepana. Jakov izjavu redarstvu u Ogulinu. On ske, Marušića odvode, pod optužbom da je na robiji u Staroj Gradiški i u Lepoglavi je i sam u isto vrijeme bio zarobljen na je ustaša osuđuju ga na smrt i strijeljaju. u dva navrata proveo više od godinu i pol terenu, a u izjavi navodi kako je 4. ili 5. Ništa nije pomoglo što je bilo poznato da dana. Njegovo je stradanje nastavljeno i studenoga 1943. oko dva sata u noći u je s ustašama raskinuo prije punih osam kasnije: sve do 1955. nije mogao dobiti ni zatvor doveden mladić koji kazuje da se godina. osobnu iskaznicu, a na miru su ga ostavili zove Marušić i da je iz Splita. Puno ga Kao i većina sličnih suđenja, i njegovo tek pred kraj život. Umro je 1983. godine. nisu mogli i pitat, jer su i sami bili u stra- je suđenje, jednako kao i izvršenje smrtne hu za vlastiti život, pogotovo poslije pre- kazne, obavljeno na brzinu. Obitelj nije ni * mlaćivanja i zastrašivanja. To da se doga- za što znala, a obavijest o tome dobila je đalo u Plavče Dragi, gdje je, kako navodi tek onda kad je Stjepan već bio smaknut. Stjepanov sin, mladi Miro-Eugen Ma- Skender, bio štab partizanske II. udarne Razumije se da mu je opljačkan sav ime- rušić odrastao je u okružju ljudi koji su i brigade. U svanuće dođoše stražari, skinu- tak, a u stan u kojem je stanovala njegova svoje živote podredili dobrobiti Hrvatske. še kaputić tomu Marušiću te, videći lančić supruga s dvoje malodobne djece uselje- Bez obzira na teškoće i očevo razočara- s križićem oko vrata, strgoše mu ga i odu- ni su miljenici novog režima. Vlasnici su nje u pojedinim trenutcima, u sebe upija zeše. Vezaše mu ruke iza leđa i odvedo- jednostavno izbačeni na ulicu. ljubav prema domovini. Dolaskom u Split še ga u kuću udaljenu pedesetak koraka, U to je vrijeme, kao uostalom i kasnije, godine 1938. doživljava oduševljenje koje gdje je bila komanda. Zatvorenici su sve najvažnije bilo ukloniti, pa i fizički eli- zahvaća grad pa i čitavu Hrvatsku, pose- to gledali kroz prozor. Marušić je šepao minirati što više svjesnih Hrvata, što se bice za vrijeme i poslije izbora u prosincu zbog ranjene noge. U komandi je zadržan postizalo ili grubim smaknućima ili mon- 1938., pa kasnije uspostavom Banovine oko sat i pol na saslušanju te je vraćen u tiranim političkim procesima, bez pravog Hrvatske i potom proglašenja Nezavisne zatvor. Isto jutro su ga još jednom vodili suđenja i bez mogućnosti obrane. Slično Države Hrvatske. na saslušanje. Popodne oko 16 sati izveli tomu su 1946. uhitili Stjepanova brata Zbog dolaska Talijana, rekosmo, odse- su ga u samim hlačama, bez čizama i ve- Jakova (1908.), kojega su osudili na pet lio je s obitelji u Zagreb. Bavio se je hrva- zanog. Uz naoružanu pratnju odveli su ga godina zatvora, tobože zbog prikrivanja njem i izrastao u snažnog mladića. Godine iza zgrade u kojoj je bio zatvor. Začuli su

38 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Aktualno se hitci, a potom su se stražari vratili bez Marušića. Tako je život završio jedan mladić samo zato što je bezgranično volio svoju domovinu Hrvatsku. Ubijen je bez suda s nenavršenih sedamnaest godina, iako se sa sigurnošću može tvrditi da nije sudjelovao ni u jednoj bitci, niti je na bilo koga ispalio hitac. Ali, time nije završio zločin. Tek tada zapravo zapo- činje najmonstruozniji dio. Roditelji Stjepan i Tonka očajavaju u Zagrebu, nemajući nikakvih vijesti o sudbini sina. No, između 17. prosinca 1943. (dakle, mjesec i pol iza ubojstva) i 7. Ožujka 1944. stiže šest ucjenjivač- kih pisama na adresu Marušića. Prva Hrvati u Seraingu 1936. (iz ostavštine S. Marušića) četiri naslovljena su na Stjepana, peto na gospođu Tonku, a zadnje, šesto na Kn. U ovom pismu kao dokaz šalju klju- Eugen vraćen u brigadu gdje ga nekoliko oba roditelja. čeve stana uz poruku da, s obzirom na mladića podučava marksizmu. Na kraju U prvome pismu, datiranom 17. prosin- najavljenu devalvaciju kune, treba svotu se traži da majka zapakira 500.000 kuna ca 1943., javlja se neki drug Adam. Piše povećati za 20 – 30 posto. Četvrto pismo i po mogućnosti još nešto uz to za hranu ocu da je njegov sin Eugen Marušić za- stiže između Božića i Nove godine. Drug te ostavi na Zdencu života između osam i robljen od jedne brigade na putu prema Adam je vrlo uvrijeđen jer mu gospodin pol i devet sati. Ogulinu. Lakše je ranjen, ali ne opasno. Marušić ne vjeruje usprkos tomu što je Šesto, zadnje pismo nosi nadnevak 7. U brigadi da je naišao na znance iz Splita, primio ključeve stana, već traži uvjerljivi- ožujka 1944., dakle puna četiri mjeseca koji ga kane, uz pomoć jedne drugarice je dokaze. Drug Adam navodi da se veoma nakon ubojstva pok. Mira Eugena. Na- koja je u štabu, „spasiti“. Trebalo bi po- trudi kako bi Eugen bio oslobođen. Kaže slovljeno je oboma roditeljima, a potpi- slati 500.000 kuna. Za čitav slučaj, piše, da to ide vrlo teško, jer u ovim vremenima suje ga neki Mate. Tvrdi da se javlja po znaju komesar i komandant brigade, a bilo mladić od 18 ili 19 godina ne može biti zamolbi samoga Mira, koji da je dobro. bi dobro dodati još barem 300.000 za hra- čist i nevin (iako Eeugen nema ni seda- Poznaju se po viđenju još iz Splita, pa su nu i cigarete (iako Miro nikad nije pušio!). mnaest navršenih godina). Na kraju pisma se sprijateljili. Miro je zdrav, ali je oslabio. Dalje slijede upute: „Novac treba večeras, već se nestrpljivo prijeti: ne dobije li se Moli roditelje da pišu kako su i, naravno, između osam i pol i devet sati, u torbi večeras traženi novac, potpisani misli da traži novac. Pismu je priključena cedulja ostaviti između kipova na Zdencu života, će Eugen biti mrtav. Naravno, opet nagla- na kojoj piše da je Miro sam pokušavao između Velikog kazališta i sveučilišta“. šava, otac će biti krivac. pisati, ali kako je ranjen u ruku, pismo je Slijedi upozorenje ocu da ne bi slučajno diktirao i na kraju sam potpisao. kome pričao ili pak stvar prijavio polici- Peto pismo (datirano 7. siječnja 1944.) Time je dopisivanje dovršeno, a rodite- ji, jer bi to Eugena stajalo glave. On ovo naslovljeno je majci, gospođi Tonki. Drug lji uskoro dobivaju službenu obavijest o radi zato što i sam ima sina od dvanaest Adam predstavlja se njoj napose, vjerujući okrutnom svršetku mladog im sina. godina, pa ga razumije kao oca i želi mu da joj muž iz straha i opreza nije o njemu pomoći. govorio. On je drug iz štaba jedne jedinice Jasno je da je, hipotetski, ucjenjivačka NOV-a i drugarica iz njegove primorske pisma mogao slati i netko tko nije bio po- Sutradan stiže drugo pismo. Po njemu brigade zamolila ga je da dođe u vezu s vezan s jugoslavenskim partizanima. No, se vidi da otac nije ostavio novce, već ocem zarobljenog. Kako otac oteže i sum- do Skenderove izjave od 6. travnja 1944., traži dokaze, a želi osobno vidjeti i raz- nja usprkos dokazima (ključevi), obraća o kojoj su roditelji uskoro službeno obavi- govarati s onim koji mu šalje pismo. Isti se njoj kao majci. Navodno sam Eugen ješteni, hrvatske vlasti nisu znale za sud- to odbija, zahtijevajući od oca da večeras kaže da otac nije ni ranije pokazivao naro- binu zarobljenoga Mira-Eugena, pa ucje- u isto doba i na istome mjestu ostavi no- čitu ljubav prema njemu, a da mu je majka njivač nije mogao znati što do tog trenutka vac. Ujedno upozorava da po ostavljanju uvijek ugađala. Dalje piše: „Komesar je s znaju sami roditelji, slijedom čega nije ni novca ode natrag istim putem i da se ne jednim odjelom, vodeći sobom Eugena, mogao doći s te strane i iskorištavati tra- zaustavlja i ne okreće, kao sinoć, na uglu krenuo prema Zagrebu. Tamo je stigao za gediju jedne obitelji. Da je bilo drugačije, Frankopanske ulice. Obećava da će mu Badnju noć. Obavijestio sam Vam supru- ucjena bi se nastavila nakon petoga pisma se sin za dvadesetak dana vratiti kući ako ga, ali on nije niti odgovorio.“ Zbog toga početkom siječnja 1944., pa i nakon za- izvrši sve što se od njega traži. Završava bi Eugen već vjerojatno bio ubijen, da nije dnjega, početkom ožujka te godine. Zato prijeteći: „U protivnom, ako kurir ode bez upravo tada, 23. prosinca, stigla depeša sve upućuje na to da je ucjenjivač bio ti- novca, sami ćete biti krivi za smrt sina Eu- CK s uputom da se zarobljeni intelektual- jesno povezan s istim onima koji su već u gena“. ci ne smiju ubijati, već ih treba staviti pod studenome 1943., kao tobožnji oslobodi- Iz trećeg pisma (od 23. prosinca 1943.) utjecaj partizanske inteligencije kako bi telji, života oslobodili jednoga nedužnoga saznaje se da je otac ostavio samo 100.000 ih se pridobilo. Stoga je, kako dalje piše, 17-godišnjega mladića.

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 39 Sjećanja i svjedočenja OD BLEIBURGA DO LEPOGLAVE I STARE GRADIŠKE: USPOMENE MIJE GLAVINE (II.) Teško je danas, iz ove vremenske uda- Priredio: gli pogibelji na dravogradskom proprištu, ljenosti opisivati što se sve zbivalo na a pristiže i zalaznica-zaštitinica hrvatske Bleiburškom polju pod Karavankama 15. Dr. sc. Trpimir GLAVINA vojske, Crna Legija koju vodi legendar- svibnja 1945. ni vitez Rafael Boban, junak Romanije dobre, loše, a i proturječne glasine. Još i bitaka na Drini. Istočni dio ove velike Bilo je već podne kada su počele kolati nitko ne zna što se stvarno zbiva gore u doline pun je dobro naoružane hrvatske razne vijesti i priče o našoj sudbini. Neke dvorcu. Neki tvrde da se pregovara samo vojske, samovoza, zaprega, žena, djece i su bile radosne i pune nade, a neke opet sa saveznicima (Englezima), a drugi opet staraca. Mnoštvo naroda koji čeka ishod zlokobne i mračne. No, još ništa značaj- da se pregovara s Englezima i partizani- pregovora i ulazak u englesku vojnu zonu no nije se dogodilo. Engleski tenkovi su ma. Međutim, istina je da su se pregovori – u slobodu. Naš prijelaz priječe engleski i dalje tu pred nama. Cestom, do nas, do- vodili između Engleza i Hrvata. Englezi tenkovi pred nama i ne tako velike save- spjela je jedna naša samovozna postrojba. su vršili ultimativni pritisak na naše pre- zničke vojne snage. Vidio sam 3-4 malena tenka s hrvatskim govarače o beuzvjetnoj i trenutnoj pre- oznakama. Usporedba s engleskim ten- Neki među nama primjećuju i pričaju da daji hrvatske vojske, a za račun partizana kovima pred nama, podsjećala je smo toliko vojno snažniji i brojniji na usporedbu Davida i Golijata. da bismo mogli izvršiti proboj dublje Kao ni ostali, ni naši tenkovi nisu u Austriju. Vladalo je opće mišljenje mogli dalje. Pronio se glas da su kako za taj korak nema potrebe, jer tu među nama, generali Heren- se pregovara o našoj predaji save- čić i Štancer, pa Danijel Crljen zničkim snagama. Valjda će poštivati i drugi. Počelo se nagađati kako međunarodne ugovore i konvencije će naši pregovarači krenuti prema o ratnim zarobljenicima i ne će nas dvorcu iznad Bleiburga na prego- prepustiti komunistima na milost i vore sa zapadnim saveznicima. Tu nemilost?! Mnoštvo je i dalje u išče- pred nama saveznički (engleski) kivanju ishoda pregovora u dvorcu. tenkovi priječe prolaz bilo kome Nas nekoliko prijatelja koji smo se prema zapadu. Naprijed ne može držali skupa, već smo maštali i pri- nitko. Sve je zakrčeno vojskom, čali kako ćemo u Austriji ili Italiji po narodom, zapregama, vozilima... izlasku iz izbjegličkog ili zaroblje- Cijeli okolina vrvi mnoštvom kao ničkog logora, nastojati vratiti se u u Starom zavjetu kada jedan narod našu Domovinu i nastaviti se boriti odlazi u obećanu zemlju, a zapravo za njenu slobodu i nezavisnost. Opće ide u progonstvo i smrtnu pogibelj. nesigurnost visila je u zraku. Cestom, uz koju smo bili u ne- Negdje iza 16 sati vojska i narod posrednoj blizini, probijao se jedan su se uskomešali, jer navodno dola- Mijo Glavina u Splitu 1959. godine naš vojni samovoz. Vojnici i narod ze naši pregovarači iz dvorca. Pukla su uz velike poteškoće propuštali je vijest kao grom iz vedra neba i za samovoz u kojem je bilo dvoje ili troje i Jugoslavije, ne za račun saveznika. Za čas svi smo saznali da Englezi naređuju visokih hrvatskih časnika. Kada su prošli njih je bilo bitno i važno da se hrvatska (zahtijevaju) bezuvjetnu predaju oružja nedaleko od nas, zamijetismo i vidjesmo vojska razoruža, pa su obećavali narodu svih postrojbi hrvatske vosjke. Vojnicima profesora Crljena među njima. Ubrzo se i vojsci svoju zaštitu, držeći kako Hrvati i narodu obećavaju svoju zaštitu. Nasta- proširio glas da naši odlaze na pregovo- ne će položiti oružje jugoslavenskim koje velika uznemirenost i sumnjičavost u re sa Englezima, o uvjetima za predaju munistima-partizanima. No, unaprijed su mnoštvu, a pojedinci i poneke hrvatske hrvatske vojske saveznicima. Jugosla- znali i odlučili kako svoja obećanja, uspr- postrojbe kolebaju se što učiniti dalje. venskih partizana nije bilo nigdje, „ni za kos međunarodnim konvencijama, ne će Prevladava mišljenje, ako nas uvjeravaju lijek”. Kasnije smo saznali da su neke ma- ispuniti i poštivati. Englezi da će nas zaštititi od partizana, nje njihove jedinice prošle odmah iza nas, Iščekivanja su bila na vrhuncu oko 16 onda je glavni naš cilj i želja ispunjena. istim putem preko brjegova, do Bleiburga. sati, a još nikakvih dobrih vijesti nema. I u tom općem uvjeravanju većine, kako Dakle, ušle su u tuđu zemlju s namjerom Zrakoplovi nas i dalje nadlijeću stvarajući poruka i obećanje koje su Englezi dali vršenja zločina. još napetiju psihozu neizvjesnosti. Mnoš- našim pregovaračima, ne će biti izigrano, Bilo je oko 15 sati, 15. svibnja 1945. tvo od nekoliko stotina tisuća hrvatskih hrvatska vojska pred Englezima počinje godine. Nepregledno mnoštvo na ravnici vojnika i naroda preplavilo je i naleglo na odlagati svoje oružje. pred Bleiburgom i uz rubove brežuljaka u ovo polje pred malim mjestom Bleibur- Obavljaju predaju pojedinci i postrojbe, velikom i nadajućem iščekivanju ishoda gom koje će ući u hrvatsku povijest za sva disciplinirano i dostojanstveno, s tugom u pregovora. Nitko nema pouzdanih vijesti buduća vremena. Iz pozadine nadolaze srcu i neprikrivenom suzom u oku, u nadi što je s našim pregovaračima!? Pristižu nove tisuće vojnika i naroda koji su izbje- i dobroj namjeri, za našu sudbinu koju su

40 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Sjećanja i svjedočenja nam obećali. I eto, slijedom ratnih doga- đanja, kada je rat završen, i za nas izgu- bljen, naša vojska ne polaže svoje oružje jugoslavenskim partizanima nakon izgu- bljene bitke, nego sedam dana po završet- ku Drugoga svjetskog rata, pred saveznič- kom vojskom Ujedinjenog Kraljevstva. Alternative u tim prilikama nije bilo. Veći dio hrvatskih postrojbi i oružanih snaga NDH tu je tog poslijepodneva pre- dao i položio oružje pred Englezima. Od- mah, malo zatim, uz zaštitu Engleza poče- še se pojavljivati pojedinačno i u manjim skupinama partizani koji na vojsku nisu ni sličili i počeše otimati tek predano oružje i pljačkati hrvatske vojnike i narod. O orgijanju, pljački i ubijanju partizanskih osloboditelja slijedi moje sjećanje, viđenje i doživljaji. Prolazeći cestom uz željeznički kolosijek, nedaleko od usa- mljenih borova, na ravnici, čula se pucnjava iz automatskoga pješačkog oružja, Bleiburg, s dvorcem u pozadini s brežuljaka, neposredno sjeverno od naše već formirane kolone. Otuda su partizani, izaziva veliku sumnju i nevjericu. Mnoge Kad su počela ova stravična ubijanja i neočigled engleskih vojnika i tenkista, su u Bleiburgu i Loibachu utrpali u stočne pljačke nemoćnih i nevinih ljudi, vidje- počeli s rubova šumaraka, izravno pucati i teretne otvorene vagone i s neznatnom i li smo kako ljudi oko nas potajno baca- na razoružane hratske vojnice, časnike i malobrojnom pratnjom usmjerili u istom ju sve što bi ih moglo stajati glave. Tako civile. „Osloboditelji“ su, uz zaštitu save- smjeru u kojem smo se i mi kretali. Što smo i nas dva prijatelja učinili, te smo zničkih jedinica, nešto poslije 16 sati 15. smo se više udaljavali od Bleiburga, sve bacili svoja školska nalivpera kako zbog svibnja započeli smrtonosno vrzino kolo, češće smo uz kolonu primjećivali odrpane njih ne bi došli u napast. Pripremalo se krvavi križni put i pokolj hrvatskog naro- partizanske vojnike do zuba naoružane, a nevrijeme, prolom oblaka. Naglo je pala da, ovdje na Bleiburškom polju. Svojim sve manje engleske kojih uskoro više nije kiša, smočila nas do kože, ali i osvježila započetim zločinom povrijedili su i tuđu ni bilo. od znoja i umora, jer smo već nekoliko zemlju, zemlju čestitoga i prijateljskog kilometara pješačili bez zastoja i odmora. austrijskog naroda. „Izdaja, izdaja...!“ – čulo se u koloni. Naši pratitelji nadzirali su nas i terorizirali bez milosti. Oni nisu pješačili, bili su na Kolona koja se pokrenula prema Blei- Što se sve još zbivalo iza i pred Loi- konjima. Mnogi će ostati zauvijek na pu- burgu sporo se kretala pod paskom Engle- bachom i Bleiburgom i na polju gdje smo tovima od Bleiburga do izlaska iz Austri- za. Još uvijek se moglo vidjeti pojedine hr- bili pred sat-dva, Bog sam zna, ali pucnja- je, a koliki tek preko Slovenije, Hrvatske vatske vojnike i časnike koji su nosili svoje va i rafalska paljba izazivali su zle slutnje. do Srbije i Makedonije... kratko oružje i samokrese. Intervencijom Naši novi pratitelji ubrzo su naše slutnje Naša kolona bila je nepregledna. Prema engleskih vojnika pri ulasku u Bleiburg, potvrdili. Strogo su pazili na nas, vikom u dijelu kolone koju sam mogao doseći naprijed nismo joj vidjeli čelo, a prema i prijetnjama savijali nas u koloni. I prije začelju nismo se smjeli okretati zbog opa- pogledom, više nisam vidio nikoga tko je zalaza sunca započeše nas pljačkati, još otvoreno nosio oružje. Uz rubove ceste za- snosti koja je prijetila od naših pratilaca dok su i engleski vojnici bili u blizini. Kad pažalo se raznog oružja i vojničke osobne kojih je bivalo sve više i više. Engleskih ovih više nije bilo, stadoše se nad nama opreme koje su odložili oni pred nama. vojnika više nije bilo vidjeti satima, a još zločinački iživljavati, skidajući s nas naše uvijek smo bili na tlu Austrije u njihovoj Nikad u životu ne ću zaboraviti ovaj uredne nove odore, cipele, čizme, kako bi zoni djelovanja i odgovornosti. Kretali strašni dan krvi i suza. mogli time zamijeniti svoju odrpanu odje- smo se uz rijeku u smjeru istoka i prošli Engleski vojnici nas usmjeravaju na put ću i obuću. Skidali su i ljudima odnosili kroz još jedno veće mjesto od Bleiburga. prema i kroz Bleiburg (sliku ulice kroz sve: prstenje, satove, lančiće, fotoaparate, Odmora nije bilo. Koračali smo i hoda- mjesto, blago uzbrditu, nosit ću cijelog čak i zlatne zube, ubijajući pritom ljude i li već osjetno umorni, a pratitelji su nas života u sjećanju). Desno od smjera našeg svakog koji bi slučajno ili neoprezno ne- požurivali i prisiljavali kolonu da se drži kretanja, poviše naselja, vidimo dvorac u godovao ili se riječju usprotivio. Ispred sredine. kojem su se održali sudbonosni i prije sat- mene i prijatelja Frane Terze, partizan s Mnogi u koloni već su bili iznemogli i dva završeni zlokobni i bezuvjetni prego- konja samokresom je ubio mladoga ustaš- žedni, a kako smo prolazili uz rijeku, žu- vori. kog zastavnika, samo zato što je prigodom bor vode stvarao je i pobuđivao još veću Još uvijek engleski vojnici uređuju i skidanja lančića s vrata i prije predaje u želju za pićem, a svaki od onih koji su usmjeravaju nas na hod prema sjeveroisto- zločinačke ruke poljubio križić na zlat- pokušali doći do gutljaja vode iz potoči- ku uz tok lijeve obale Drave, što kod nas nom lančiću. ća koji su uvirali u rijeku, a bili su nado-

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 41 Sjećanja i svjedočenja hvat ruke uz rub ceste, platili su udarcima Dakle, našavši se na istom mjestu gdje še kretati: ustaše, domobrani, civili, žene, kundaka ili cijevima oružja po glavi, le- smo bili prije nekoliko dana, zatječemo ti- djeca, starci. Tu do nas, jedan mladi ustaš- đima ili gdje ih je već zločinački pratitelj suću-dvije zarobljenika koji su ovdje do- ki časnik nije se mogao dignuti odmah mogao s konja dohvatiti. Te strašne prve spjeli prije nas. Pratitelji nas zaustavljaju, po naređenju za pokret kolone, jer mu je zarobljeničke noći zbog žeđi ili bilo ka- predaju drugim partizanskim čuvarima. noga bila ozlijeđena. Pokušali smo mu nas kvog razloga ili najmanjega bezazlenog ili Kad nas se do podneva skupilo nekoliko nekoliko najbližih pomoći i u tome skoro nesmotrenog pokreta izvan kolone, neko- tisuća, što građani, civila i vojnika, sta- uspjeli. Stao je na noge i počeo malo us- licina je u našoj blizini izgubila svoje ži- doše nas razvrstavati i odvajati. Ustaše na porenije hodati. Kad, odjednom, pratilac vote. Moj prijatelj Frane i ja, do pred Dra- jednu, domobrani na drugu stranu, a civili, sa konja, videći kako ovaj usporava kreta- vograd, vidjeli smo u jarcima uz cestu još žene, djeca i starci na treću stranu. Ako bi nje u koloni, dreknu: „Banditu ustaški, ne nekoliko desetaka žrtava vojnika i civila, uočili među civilima nekoga starijeg od zaostaj, trči trkom, brže, brže…“ Čovjek koji su stradali u našoj koloni pred nama. 15-ak godina, bilo mladića ili djevojku, mu odgovori da ne može brže jer je ranjen Što se sve zbilo prema začelju kolone, jer na iste bi počeli urlati da su zakamuflira- u nogu. Partizanski zločinac, približi se i tamo se često čula pucnjava, možemo ne ustaše i ratni zločinci te bi ih odvajali i ranjenom čovjeku, mladomu hrvatskom samo pretpostaviti. priključivali u stroj gdje su ustaše. vojniku, ne sišavši s konja i ne rekavši ni Negdje kasno u noći zastali smo kojih Prije nego je okupljeno mnoštvo dobilo riječi, iz samokresa opali četiri-pet naboja desetak minuta na cesti, kad je nastala zapovijed za pokret, svi su ponovno bili i usmrti ga na mjestu. U pucnjavi rani još vika pratilaca da krenemo. Mnogima je pretresom opljačkani. I tom prigodom vi- jednog u koloni ispred nas, a ovaj u bolu i bilo teško, od umora i iscrpljenosti, dignu- dio sam drugove „osloboditelje“ kao na jauku iskorači korak-dva prema rubu puta ti se i uputiti. Pratitelji partizani vidjevši obje ruke nižu po pet-šest i više otetih sa- gdje ga dočeka rafal iz strojnice drugog da se ljudi teško dižu i pokreću, stadoše tova. Većina partizanskih pratitelja jahala pratitelja iza nas. Ostadoše ovi naši supat- vikati, pucati i psovati po za- nici u svojoj nevinoj prolivenoj krvi na robljenicima. Nastade panika, prašnjavoj cesti kilometar-dva neki potrčaše prema šumi i od Dravograda. prije nego dospješe u nju, bili A naša kolona pod vikom i su pokošeni rafalima. prijetnjama goniča ubojica na- Umorni i iscrpljeni, pred stavlja hitrim korakom svoj zoru došli smo blizu Dravo- križni put prema Slovenj Grad- grada, što znači da smo već cu. Pred večer 17. svibnja našli prešli austrijsku granicu. Naj- smo se pred ulaskom u Slovenj vjerojatnije je kako su oslobo- Gradec. Naredi se odmor. Tu ditelji zato i postali divljiji, jer smo nasred ceste od umora čak su se našli izvan ratne opera- zakratko zadrijemali. Bila je tivne zone saveznika i postali proljetna topla zvjezdana noć i slobodniji progonitelji-zločin- mjesec nas je pratio kao jedini ci nad zarobljenicima. prijetelj, a oko nas su „šakali“ urlali, zavijali i prijetili smrću. Prolazimo kroz Dravograd. Ponekad bi se začuo rafal i po- Kolonu zarobljenika pedese- jedinačni pucanj-dva pa opet tak metara pred nama pratitelji utihnulo. A zatim nakon kraćeg prekidaju i skreću nas preko vremena rafal-dva i pokoji po- Pukovnik Danijel Crljen, jedan od bleiburških pregovarača mosta na jug, a kolona zaro- jedinačni pucanj. Nasilna smrt bljenika pred nama nastavila je uzimala našu braću i sestre u je prema istoku. Koliko je tisuća muče- je na konjima i uz oružje, svi su nosili koloni. nika otišlo prema Mariboru, ne znam, jer takozvane partizanske delegatske kožne Krenuli smo dalje prema dalekom Ce- čelo kolone nisam uopće mogao vidjeti na torbe koje su opljačkali od zarobljenih ča- lju. Raspeća, takozvani križevi krajputa- cijeloj prvoj dionici našega Križnog puta, snika. U njima su nosili opljačkano zlato, ši, u toj krvavoj proljetnoj noći davali su od mjesta zarobljavanja do Dravograda. lančiće, privjeske, prstenje koje su nemi- nam snagu i vjeru kako ćemo preživjeti do U našem dijelu kolone koju su skrenuli losrdno trgali s ruku te otimali drage uspo- sljedećeg jutra. Kolona je vijugala praš- prema mostu na Dravi bilo je 4 do 5 ti- mene zarobljenika. njavom i ošljunčenom cestom između šu- suća zarobljenika. Mnogi naši prijatelji i movitih brežuljaka. Koliko će izmučenih i znanci koji su bili u našoj nepreglednoj Iz tih torba, kod većine, uglavnom nedo samrti umornih zarobljenika doći živih koloni od Bleiburga odvedeni su prema pismenih „osloboditelja” vidjelo se na de- do sljedećih postaja i predaha... Mariboru. Vojnici, a i civili te kolone, pro- setke zataknutih nalivpera. Svako opira- živjeli su strašne torture pred Mariborom nje i najmanje negodovanje opljačkanoga, Ipak, u svakom od nas tinjala je nada u i u samome gradu, prije nego su ih zlo- značilo je smrt ili batinanje do besvijesti. spas! Od umora i strepnje jedva naziremo činci postrijeljali. Tisuće i tisuće izgubili Po obavljenoj pljački, obučeni u opljačka- jedan drugog i goniče zločince oko nas, su svoje živote i zavšili svoj Križni put u ne odore, pod šajkačama i polušajkačama premda je mjesec koliko-toliko osvjetlja- okolici Maribora i obližnjim šumama. Dio s krvavom crvenom zvijezdom na njima, vao blijedom svjetlošću naša ispaćena lica. mojih prijatelja uspio se spasiti i dospjeti partizanski konjanici udariše u dernjavu: Sjećajući se i pišući danas o ovoj našoj do Zagreba. „Kreni, bando ustaška!“ I ljudi se poče- koloni smrti koja se kretala od Bleibur-

42 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Sjećanja i svjedočenja

škog polja i predaje partizanima od strane ogoljena, a dijelom na rubovima travnata. jamama u ovom prolaznom logoru u Ce- engleskih postrojbi, prema Celju (a to je Oko tog prostora na većem dijelu uokolo lju. bilo 18. ili 19. svibnja 1945. godine) dale- bile su obiteljske kuće, a i nekoliko jedno- Na uzvike i dernjavu pratitelja dio ko nakon završetka rata, u mojem pamće- katnica i dvokatnica. Na toj livadi bilo nas mnoštva se počeo dizati i gibati. Jedan nju postoje velike praznine, nazovimo ih je sigurno preko 30.000. Već spomenuti partizanski oficir na konju bio je posebno „crne rupe“. One nisu nastale zbog velike dvorac nalazio se visoko na brijegu južno grlat i stalno vikao: „Diži se i kreći, bando vremenske distance u bilježenju događaja. od nas, što sam zaključio po putanji sun- ustaška…“ Te rupe i praznine u slijedu zbivanja u svi- ca. Tu smo ostali sve dok se spustila noć. A bilo je sigurno dvije trećine civila: jesti svakog sudionika nastajale su zbog Straža i pratitelji koji su se vjerojatno žena, djevojaka, djece i staraca, a vojnika grozota koje smo tjelesno i psihički pro- ovdje u Celju mijenjali, smjenjivali, opko- možda jedna trećina. Za šumske razbojni- življavali, do nemogućih granica ljudske lili su nas na gusto uokolo cijelog prostora ke svi smo bili ustaše! izdržljivosti. Zašto je to bilo tako, otkrio i do zuba naoružani držali nas na oku. Sva- Svakako, bilo kako bilo, dio zaroblje- sam mnogo godina poslije. Na tome dijelu ko i najmanje kretanje koje bi po procjeni nika (mnoštva) se pokrenuo i uz viku i križnog puta neke stravične zgode nisu mi stražara bilo sumnjivo, značilo bi sigurnu dernjavu partizana-pratitelja krenuo kroz ostale u sjećanju, jer je velika iscrpljenost smrt desetcima ljudi, žena i djece. Kako je grad i nestao s našeg vidika. A s naše i tjelesni zamor zbog usiljenog i dugotraj- veći dio zarobljenika već 4-5 dana bio bez istočne strane taman je dospjela i ulazila nog hoda, sve od Bleiburga i Dravograda, hrane i pića, kod mnogih se vidjela velika nova kolona u privremeno logorište. I u dovela do toga da sam kraće i dulje dije- iscrpljenost, zamorenost i gubitak tekući- ovoj koloni zarobljenika je bilo dosta gra- love ove tragične i krvave dionice prema ne. Djeca su vrištala i neprestano plakala, đana, manje vojnika. Celju, kao i mnogi u našoj koloni, prospa- vao hodajući i hodao spavajući! Nevjero- jatno! Zapravo, to je bilo jedno stanje ni sna ni jave. Znam i pamtim kako sam više puta bio gurnut i iznenada probuđen od supatnika iza mene, a isto tako sam znao u spavanju ili polusnu, naletjeti na stradal- nika i mučenika ispred sebe. Sigurno je veliki dio zarobljenika u našoj koloni bio u sličnom stanju. Koliko je ljudi (u našoj koloni od oko 10.000 zarobljenika: vojnika, žena, djece i staraca) ostalo nakon tih 60-70 kilometara kroz središnju Sloveniju do Celja i oko njega, mi nikada do danas nismo saznali, a vjerujem da ni krvnici to nikada ne će kazati.

Ulazimo ni živi ni mrtvi u pratnji ko- njanika apokalipse u grad celjskih grofova, Celje. Posljednjim snagama, hodajući Dravogradski most prema središtu grada, pogled mi pade na dvorac poviše grada, a misao moja, iz ove tragične zbilje, odluta u daleku prošlost tražeći hranu i vodu. Neki su i umrli od Pred zalazak sunca prostor ovog logora i povijest (moga) našega hrvatskog na- žeđi i iscrpljenosti. bio je opet prepun. roda. Pogledam na dvorac, asocijacijom, Iz dvije-tri kuće nedaleko od nas, na Položaj na kojem sam bio, zadržao sam sjetih se naših slavnih grofova, plemića i rubu livade, netko je donio u kantama i dalje. Nedaleko od nas nalazila se jedna vitezova. Poglavito Zrinjskih i Frankopa- vode (sigurno dozvolom i samilošću ne- obiteljska kuća. Na prozoru se često pona. I to me razmišljanje ispuni ponosom, kog stražara prema djeci i iscrpljenim javljivala jedna žena, starosti slične mojoj snagom i dodatnom još većom hrabrošću. zarobljenicima). Nastala je strašna strka i majci. U jednom trenutku, kad je ocijenila Sve patnje koje do tada prođoh i preživih, borba iscrpljenih i žednih ljudi za spaso- da nema opasnosti, doviknula je i dobaci- ispuniše me ponosom, pa bijah osvježen i nosni gutljaj vode. Straža, da bi rastjera- la mi ljetnu željezničarsku košulju i rekla: spreman dostojanstveno i junački izdržati la mnoštvo počela je pucati preko glava „Dječače, skini tu svoju vojničku, zbog i najgore, podnijeti i mučenje i svaku bu- u zrak, čak i u mnoštvo, ranivši nekoliko nje ćeš stradati, a tako si mlad, skoro di- duću patnju, čak i samu smrt za dragu Hr- zarobljenika. Bilo je i dvoje-troje mrtvih, jete.“ Žena je dobro uočila, stvarno sam vatsku. Za Hrvatsku, za sve njene prošle, a i ranjeni više nisu imali šanse preživjeti. na sebi imao našu zelenu jurišničku košu- sadašnje i buduće dane...! Ubrzo su uklonjeni mrtvi i ranjeni; nato- lju s dugmadima na kojima su bila slova Usred Celja skrenu nas desno (zapadno) vareni su i odvezeni seljačkim zaprega- „UM“. Žena je govorila čistim hrvatskim na jednu ogromnu praznu livadu koja je ma. O vodi se više nije moglo ni sanjati, a jezikom. Štoviše, činilo mi se da je iz naše veličinom i izgledom podsjećala na no- neki iscrpljeni žeđom u potrazi za vodom, Dalmatinske Zagore ili Like, po naglasku gometno igralište. Livada je bila napola skončat će svoje živote u otrovanim crnim i ikavici kojom mi je zabrinuto uputila

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 43 Sjećanja i svjedočenja ove dvije rečenice. Nepoznatu ženu sam poslušao naočigled mojih supatnika među kojima je bilo žena i vojnika. Ženi sam zahvalio, ali ona je brzo nestala s prozo- ra. Opasnost je bila blizu! Zapravo, nisam mogao niti smio odbaciti svoju zelenu košulju. Konjanici su došli u našu blizi- nu. Zato hitro oblačim dobivenu košulju povrh svoje i tako otklanjam laku moguć- nost prepoznavanja moje pripadnosti. Hvala Bogu i nepoznatoj hrabroj i od- lučnoj ženi, koju je On poslao, jer da se to nije dogodilo, možda bi i moje kosti danas bile u jamama Trbovlja ili Kočevskog Roga, gdje su tisuće Hrvata završile svoj Križni put, bezdušno likvidirane i pobije- ne tih dana. Za sljedeću kolonu iz ovoga prolaznog logora pratitelji su najavili, neka se prema izlazu pokrenu svi oni koji su bili u domo- branstvu, ustaškoj vojnici ili u bilo kojim drugim postrojbama. Nekoliko partizana na konjima prolazilo je kroz logor i tjeralo Mijo Glavina 2011. godine sve koji su na sebi imali još bilo koji ko- mad vojne odore bilo kojeg roda vojske. još jednu bitnu stravičnu činjenicu. Bilo mučenicima koji ulaze na most. Zlikovci Jedan je dojahao i do nas. Kako sam bio im je na volju i slobodno su mogli s nama tuku toljagama, kundacima i željeznim među civilima, ženama, djecom i djevoj- postupati i činiti što im se prohtije, a da šipkama. Pucaju glave i leđa izmučenih kama, budući mladolik, skoro dječak, sa zato ne će odgovarati. zarobljenika. Netko je dobio slabiji, netko 17 i pol godina, ostao sam za zlikovca ne- U noći, na krvavom dijelu puta prema jači udarac, netko zatetura i zadrži se na zapažen. Zidanom Mostu, sjećam se, razmišljao nogama te krene naprijed, a netko dobije jači udarac ili ga zlikovac pogodi u glavu, Opasnost još nije bila prošla, jer je iz sam o domovini, svom zavičaju, moru, pa se stropošta na most ili bude od udarca naše skupine otjerao nekoliko mladića Klisu, svojoj obitelji… Gdje su, jesu li bačen u rijeku. Pokrivamo rukama glave i djevojaka da se priključe formirajućoj živi… Jer, od listopada 1944. o nikome da ublažimo udarac, nastaje strka i stam- koloni, koja je u samom zalasku sunca nisam čuo ni glasa… Ima li nekoga iz pedo kolone, i mi koji smo na redu u trci krenula iz našeg logora, na put kroz Celje moga Klisa na ovome Križnom putu ko- života i smrti, ulazimo na most. Preska- u nepoznatom smjeru, vjerojatno na stra- jim gazim kao sedamnaestogodišnjak!? čemo preko jedne, druge i desetaka dru- tište?! Ja ovaj događaj, dobrotu i hrabrost Poslije 45 godina saznajem da je bilo i gih pogođenih žrtava. Neki završiše na, a ove nepoznate žene nisam mogao zabora- Klišana na ovoj hrvatskoj Golgoti. Braća neki pod mostom u rijeci. Jauk i strava! viti i kroz sve tegobe koje su slijedile u Jerko i Ante Bubić. Jerko je poginuo, Nitko nikome pomoći ne može, zlikovci mome životu, ova epizoda s Križnog puta Ante je preživio i živi u Kanadi. viču kao podivljale zvijeri. Čovjek čovje- ostala je kao svijetli i očiti primjer kršćan- Svjedočim kako su razulareni pratitelji ku ovdje je bio zvjerskiji od vuka. Ono- ske i ljudske ljubavi. I kako sva zla ne na svim dijelovima našega Križnog puta ga koga je mimoišao udarac i naboj na mogu uništiti i nadvladati dobro i ljubav uz dernjavu, najpogrdnije psovke, ku- ulazu mosta, bio je spašen, a tko je ostao u čovjeku da pomogne bratu čovjeku u nući riječju i najprostijim pjesmama, uz bio je dokrajčen. Spašene na drugoj strani nevolji. A koliko se je zločina i zla još do- mučenja i ubojstva stalno vrijeđali dosto- izlaska sa zlokobnog mosta čekala je ista godilo i poslije ovoga dobrog djela jedne janstvo, ponos, ideale i dušu hrvatskoga ponovljena tortura bičevanja i udaranja dobre i drage žene. I kap dobrote i ljubavi naroda. Hodajući tako u koloni u nekom toljagama, pa tko izdrži i slučajno prođe, u moru zla i mržnje, navještaj je pobjede polusnu, naglo bi me otrijeznila dernjava nastavlja put prema osobnoj Golgoti u za- čovjeka nad silama mraka i smrti. ispred. Pred nama, čuli su se tupi udarci jedništvu s tisućama drugih koji još imaju Izišli smo iz Celja i krenuli prema jugu, i stravični jauci, udarci i pljusak padanja snage za hodanje do sljedeće možda stra- prema domovini. Pratio nas je puni mje- u vodu ljudskih tjelesa. Jauci, dozivanje vičnije postaje našega Križnog puta. sec sa zvjezdanog neba. Kolona se kretala u pomoć, vrisak žena i djece, zapomaga- neujednačenim hodom, a pratitelji svježi nje, češći pojedinačni pucnji iz automata i Nastavljamo put prema jugoistoku. Ko- i naspavani tjerali su izmučenu gladom, samokresa, stravična jecanja i glasno mo- lonom se šapuće i nagađa, rastu velike žeđu, nesanicom i stalnim hodom kroz ljenje „Ubijte me“. I do nas za čas stiže nade poslije pakla koji smo preživjeli, da noć, hrvatsko roblje prema samo njima zloslutna vijest: „Ubojice na mostu doče- se krećemo prema Hrvatskoj. Ali ona je znanu cilju!Možda ni oni nisu znali dokle kuju, tuku i ubijaju te bacaju žrtve u rijeku još daleko, daleko, tamo preko Sutle. Ko- ćemo mi jezditi. Oni su imali zadatak do- Savinju!” Kolona izmučenih ljudi i žena liko je hrvatske mladosti ostalo na ovome pratiti nas do mjesta gdje završava njiho- žuri prema mostu (Zidani Most). Udarci dijelu pređenog puta naše kolone, a koliko va dionica pratnje. To su sigurno znali! I pljušte s obje strane mosta po hrvatskim na drugim putevima niza drugih kolona? I

44 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Sjećanja i svjedočenja u mislima na ovoj krvavoj dionici našega Križnog puta u tuđoj zemlji, zora novog dana s istoka, skupa s hrvatskim robljem, stiže u Brežice. U nama nada u skori dolazak u Hrvatsku, svima je dala nasušno po- trebnu tjelesnu snagu. Moramo izdržati! Prošli smo kroz Brežice i najednom sve nade da smo skoro u Hrvatskoj splasnu- še. Kolona je skrenuta s glavne prašnjave ceste lijevo na sporedni put i tu odmah nadomak mjesta, ugurana u jedan logor ograđen bodljikavom žicom, s pet-šest drvenih baraka. Kad je čitava kolona ušla u ovaj logor, procijenio sam kako nas zajedno s onima koje smo zatekli ima 7-8 tisuća, od kojih je skoro dvije trećine bilo žena, staraca, djevojaka i djece. Manji dio bili su vojnici koji se više i nisu razliko- vali od ostalih, jer su na sebi imali vrlo oskudnu odjeću kao i svi drugi. Partizani, a posebno partizanke su se natjecale u vri- jeđanju i dobacivanju svakakvih pogrda na račun naših zarobljenica i mučenica, a Celje: jedna od postaja hrvatskoga križnog puta da im nitko iz logora za takvo ponašanje nije dao nikakva povoda. Naprosto su se Prva pomisao kad su započeli ubijati do svijesti i saznanja da su ubijali za tuđi iživljavale nad nemoćnima. bila je – kako se spasiti. Pomišljao sam račun, svoj vlastiti narod. kako trebam „postati dijete“ jer to su žene Pročulo se kako među nama u logoru (partizanke), pa možda ne će dijete ubiti. Koja je to bila svibanjska noć, teško ima i zarobljenih Nijemaca koji nam na- To je bila samo moja unutarnja psihološka mogu reći, ali – negdje oko 23., možda vodno nešto kuhaju u par vojničkih ka- prilagodba u obrani života. Bila je to samo 24. svibnja. U toj noći krećemo iz logora zana. To je mnogima ulilo radosti i malo misao, ali stvarnost je bila sasvim drugači- smrti u susret našoj nepoznatoj sudbini, nade kako ćemo konačno poslije tjedan ja. Ubijali su hrvatske mladiće, djevojke, novom danu i novoj postaji našega križ- dana dobiti nešto za okrjepu, makar to bila zarobljenike, uz paklensku dreku sa stra- nog puta. Još smo u Sloveniji, krećemo i gola voda. Vode, vode, nje smo najviše šću i okrutnošću koja vapi do neba opome- se prema Dobovi, a malo iza nje je rijeka željeli. Da je bilo popiti gutljaj, a kamoli nom: „Čovječe, koliko si nisko pao!“ Sutla i naša hrvatska gruda. Kroz prijeđe- napiti se do mile volje ili utaženja žeđi! nu tuđu zemlju nitko nam nije pomogao, Mislim kako bismo bili najsretnija živa Zločinci su kroz logor nastavili s uboj- nitko nam nije pružio ni komadić kruha stvorenja na svijetu i držim, bili bismo stvima neočigled svih zarobljenika i „dru- ni gutljaj vode, a naše patnje, glad i žeđ, spremni oprostiti našim pratiteljima sva gova” i „drugarica” partizana koji su krva- bili su veliki, neutaživi, ljudski neizdrživi. zla i okrutnosti koje smo do ovdje pretr- ve orgije svojih suboraca gledali i glasno Ova naša kolona od Brežica prema granici pjeli. No, ništa od kuhanja i vode nije bilo. poticali. Čuo sam stravično dozivanje zlo- nije bila preduga, možda nas je bilo 5-6, činki: „Izvadi mu oči, prospi mu mozak, najviše osam tisuća. Držao sam se sredine Odjednom, iznenada, u naš logor uđe zgazi nogama…!“ Međusobno su komen- kolone, imajući već iskustva, jer naprijed sedam-osam partizanki i dva tri partizana tirali svoja „herojska djela“ nad nemoćni- je teško, a biti na začelju, bilo je i više s toljagama i šipkama. ma i tada sam prvi put u životu čuo kako nego opasno: zastaneš li, nema te. Svi vi koji ste bili i proživjeli pakao je jedan partizan rekao: „Ima još mnogo ovog prolaznog logora u Brežicama sje- bande ovdje, sve ih treba poslati još danas Najednom, kolona je naglo počela us- ćat će se užasnih okrutnosti i masakriranja i noćas u 13. crni bataljon“. Zlokobni 13. poravati i zastajati, nismo znali što je i naših zarobljenika. crni bataljon, koji će nam još skoro pola što se zbiva naprijed u koloni. Posljedica Ima li još živih „drugarica” i „drugova” stoljeća biti latentna, a za mnoge i stvarna zaostajanja naše kolone bila je neviđeno koji su izvršili zločine nad zarobljenim osobna i nacionalna prijetnja, sudbina, a veličanstveno, ponosno, dostojanstveno Hrvatima u Brežicama 15 dana posli- zamalo i katastrofa do istrebljenja. i domoljubno ponašanje naših supatnika je završetka rata? Opisujem ovaj užasni Hoće li ikad netko razumjeti i opisati, pred nama. Oni su, upravo prešavši Sutlu, zločin koji sam gledao svojim očima, do koliko nas je naš ponos, kršćanska ljubav, na prvoj stopi hrvatske grude padali ničice tada najstrašniji, na prijeđenom putu smrti dostojanstvo i domoljublje izdizalo kao ljubeći je! od Bleiburga do Brežica. Imao sam nešto zarobljenike i „poražene“ iznad „pobjed- Zemlja je šutjela i prihvaćala svoju dje- više od 17 godina i gledao ustrašen, skoro nika“ koji su neviđenim i okrutnim zlo- cu na povratku iz tuđine, na povratku iz dječačkim očima, neposredno licem u lice činima nad nemoćnima iskazivali i slavili pakla. Sam Bog zna što nas još dalje čeka zločinkama, čekajući samo sudbonosni svoju pobjedu. Jadnici među njima, ljudi na Križnom putu kroz Hrvatsku! trenutak kad će netko od njih pokazati pr- naše hrvatske krvi, hoće li ikada shvatiti stom ili riječju i na mene. svoju Pirovu pobjedu. Hoće li ikada doći (nastavit će se)

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 45 In memoriam

U SPOMEN U SPOMEN

ANTUN PELIĆ VLADIMIR ROŽIĆ 1922. – 2016. 1926. – 2016. Izdržao deset godina u Lepoglavi Laka mu bila hrvatska zemlja! Laka mu bila hrvatska zemlja!

HDPZ – Podružnica Zagreb HDPZ – Podružnica Zagreb

Nastavak sa str. 6 imali, figurativno rečeno, status štićenih osoba). No, kakvi se zaključci iz, doduše, zasad još uvijek nepravomoćne presude nameću, o tome kao da nitko nije htio pre- više govoriti. Ti su zaključci višestruki. Prvo, onima koji su imali predodžbe o jugoslavensko- me „ružičastome komunizmu“ – a takvih na umiljatome Zapadu i nije bilo baš malo – presuda još jednom jasno pokazuje da između toga režima i istočnoeuropskih boljševika nema nikakve supstancijalne razlike (što, dakako, ne će biti dovoljno čak ni kad je ona građanskopravnoga zna- Druga je stvar, može li se osloncem na da se u to uvjeri, primjerice, Krešo Beljak čaja, a kamoli kad ju se dade podvesti pod zv. Pajser, aktualni predsjednik Hrvatske tu normu očekivati progon onih koji su odredbe Kaznenog zakona. seljačke stranke). Drugo, ta presuda govo- skrivali ili uništavali isprave, kad taj pro- Članak 306. st. 2. Kaznenoga zakona ri da obavještajne službe i plaćeni uboji- gon trebaju poduzeti isti oni koji su u za- Republike Hrvatske doslovno, naime, gla- ce ne djeluju iz vlastita nahođenja, nego štiti sudionika u ubojstvu sudjelovali? I je si: „Tko s ciljem da spriječi ili znatno ote- kao instrumenti jedne jasno identificirane ža dokazivanje u postupku pred sudom, li realno očekivati osudu pred sudom koji političke volje, koja je u konkretnome međunarodnim sudom čiju sudbenost Re- je bio spreman kršiti zakon da ih se neovi- slučaju utjelovljena u Savezu komunista publika Hrvatska prihvaća, arbitražom, u snu sudu ne izruči? I je li realno očekivati Jugoslavije, sa svim njegovim republičko- prekršajnom postupku, upravnom postup- pokrajinskim podružnicama, filijalama, da će neku sankciju doživjeti državni od- ku, postupku pred javnim bilježnikom skladištima i otpadima, a posljedično i s vjetnici i sudci, kad su samo postupali po ili stegovnom postupku sakrije, ošteti ili njihovim pravnim i političkim sljednici- onome što im je naloženo od onih koji su uništi predmet ili ispravu koji služe doka- ma. Treće, da je država koja se služi zloči- ih i postavili. To su, otprilike, ona mjesta zivanju, krivotvori dokaz, ili tko podnese načkim sredstvima – zločinačka. takav dokaz znajući da je riječ o krivotvo- otkud riba smrdi. I baš zato se njemačku I četvrto, ne najmanje važno, da prikri- rini, kaznit će se kaznom zatvora od šest presudu Perkoviću i Mustaću svim silama vanje zločina – skrivanjem i uništavanjem mjeseci do pet godina.“ gura u zaborav. (S. V.) arhivskoga gradiva ili na koji sličan način – nije samo politički neprihvatljivo, nego je etički nedopustivo, a zakonski zabra- POMOĆ ZA POLITIČKI ZATVORENIK njeno odnosno kažnjivo. Postoje o tome Od zaključenja prethodnog broja do sredine rujna 2016., svojim su prilozima daljnje vrlo jasne zakonske norme, pa je zato, kad izlaženje ovog mjesečnika nesebično pomogli: bi bilo trunka političke volje, u svjetlu tih Zdenko Kruljac Zagreb 100,00 kn normi valjalo razmotriti ugovor sklopljen Tomislav Beram Australia 250 AUD između Hrvatskoga državnog arhiva i Sofija Buličić Split 200,00 kn Kompartije (Saveza komunista, poznatog Stjepan Bačić Zagreb 1.000,00 kn i kao Stranke demokratskih promjena / u k u p n o 250,00 AUD 1.300,00 kn komunista/). Ne može se jednim ugovo- Zahvaljujemo se darovateljima, te se i ubuduće preporučujemo njihovoj susretljivosti. (Ur.) rom obeskrijepiti prisilna zakonska norma

46 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. Sažetak IN DIESER AUSGABE Eine Reihe von Autoren kommentiert in Krieg mehr und die Redakteure und Mit- Die Obrigkeiten merken, dass junge dieser Ausgabe die aktuelle politische Ent- arbeiter der NZZ fühlen mit Stepinac als Menschen zunehmend nationale und re- wicklung in Kroatien nach den jüngsten Opfer nicht mehr mit, sondern betrachten ligiöse (katholische) Gefühle offenbaren vorgezogenen Parlamentswahlen. Beson- ihn eher als Begleiter, sogar als Anhänger und dass der Einfluss der Kommunisti- ders interessant ist der Beitrag von Alfred des nationalistischen Ustascha-Regimes schen Partei schwächt. In solchen Fällen Obranić, dem ehemaligen Präsidenten der im unabhängigen kroatischen Staates, der geht ein totalitäres Regime immer auf die Kroatischen Gesellschaft der politischen Kriegsverbündete von Deutschland und gleiche Art und Weise vor: greift nach Gefangenen. Es enthält die Daten über den Italien war. Um das neue Bild zu vermit- repressiven Maßnahmen, um die aktiven Anteil nationaler Minderheiten in den Par- teln, werden mit Leichtigkeit die Fakten Feinde zu bestrafen und die Potentiel- lamenten der europäischen Länder. Allen ignoriert oder einfach neue Daten ausge- len in Angst zu versetzen und zu demo- voran ist Kroatien: Obwohl es sich unter dacht. Was kann man von den anderen ralisieren. So wurden in Split mehrere den Ländern befindet, die im ethnischen Zeitungen erwarten, wenn die angesehene Strafverfahren eingeleitet, von denen das Sinne am meisten homogenen sind, wer- NZZ so vorgeht? Was darf man überhaupt bekannteste dasjenige aus Juli 1985 war, den kroatischen nationalen Minderheiten von den Zeitungen erwarten? als sieben junge Männer vor das Gericht acht (von insgesamt 151) Sitze im Parla- gebracht und wegen „feindlicher Propa- ment garantiert. Dies würde natürlich kein ganda“ angeklagt wurden. Alle wurden * Problem bereiten, wenn die Vertreter von für schuldig befunden, aber die Strafen Minderheiten in den regelmäßig engen waren immer noch deutlich niedriger als Wahlergebnissen nicht das Zünglein an Dr. Sc. Nikica Barić, ein Historiker an diejenigen, die das Regime noch einige der Waage wären und somit die Bildung dem kroatischen Institut für Geschichte Jahre zuvor verhängt hätte. Außerdem einer Regierung nicht beeinflussen wür- und bis vor kurzem Chefredakteur der milderte das Oberste Gericht die Strafe den. Aus diesem Grunde kommen sie in Zeitung für zeitgenössische Geschichte zusätzlich, obwohl die Beschwerden der Versuchung, nicht als Minderheitenver- (Časopis za suvremenu povijest), befasst Angeklagten, dass sie während der Unter- treter und Kämpfer für die Rechte von sich in seinem Beitrag mit der Verfolgung suchung missbraucht worden waren und Minderheiten, sondern als Vertreter der einer Gruppe von jungen Männern in Split dass die Staatsanwaltschaft das Gesetz zu klassischen Positions- bzw. Oppositions- Mitte der 1980er Jahre. Die kroatische ihrem Nachteil verletzt hatte, abgewiesen gruppen aufzutreten. Auf diese Weise wer- Stadt an der Adria galt gewissermaßen worden waren. Am wichtigsten war aber den unnötig interethnische Spannungen als Paradebeispiel für Deagrarisierung von allem die Tatsache, dass man begann, provoziert, weswegen Forderungen nach und Industrialisierung von Jugoslawien, über den Prozess zu schreiben, nicht nur der Angleichung der Rechte nationaler so dass dort Veranstaltungen stattfanden, im Ausland, sondern auch im Jugoslawi- Minderheiten in Kroatien an europäische mit denen die Solidität und Stabilität des en. Dabei haben die slowenische und die Normen immer lauter werden. Regimes und des Staates demonstriert Jugendpresse den Weg gewiesen. Es war wurde. In den 1980er Jahren jedoch ver- eine Ankündigung des anstehenden Zu- * änderte sich die Situation schnell. Es war sammenbruchs des Kommunismus: Noch Einem bekannten Sprichwort zufolge die Zeit nach dem Tod des jugoslawischen Anfang der 1980er Jahre hätte niemand in wurde Historikern etwas gegeben, worauf Diktators Josip Broz Tito, als sich nach Jugoslawien gewagt, öffentlich die Ent- nicht einmal alte Götter der Antike Recht und nach die ersten Risse in dem kommu- scheidung des Gerichts in den manipulier- hatten: das Recht zu ändern, was bereits nistischen Regime zu zeigen begannen. ten politischen Prozessen zu kritisieren. geschehen ist, eine neue Geschichte zu schaffen. Dass ein ähnliches Recht auch Journalisten ungerechterweise für sich be- anspruchen, zeigt der Text von Tihomir Nuić, der auch in dieser Ausgabe veröf- fentlicht ist. Nuić, vergleicht nämlich, wie über das Gerichtsprozess gegen den Erzbi- schof von Zagreb, Alojzije Stepinac, die angesehensten Schweizer Tageszeitung Neue Zürcher Zeitung nach dem Zweiten Weltkrieg schrieb und wie sie heute dar- über berichtet. Während des Prozesses 1946 und in den Jahren danach, während des Kalten Krieges, schrieb die NZZ über Stepinac mit Sympathie, porträtierte ihn als Opfer des jugoslawischen kommu- nistischen Regimes und als Beweis für die Verfolgung der Kirche im totalitä- ren jugoslawischen Regime. Ein halbes Jahrhundert später gibt es keinen Kalten Zagreber Josip-Jelačić-Platz um 1900

br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016. 47 Sažetak IN THIS ISSUE A number of authors comment the porary History, writes about actual political development in Cro- the persecution of a group of atia following the recent early parlia- young men in Split in the mid mentary elections. Alfred Obranić 1980s. That Croatian town on (the former president of the Croatian the shore of the Adriatic Sea Society of Political Prisoners) wrote served as an example of dea- a text that is especially interesting. grarization and industrializa- He cites the information regarding tion of Yugoslavia. Therefore, the quota of national minorites in manifestations which served the parliaments of European states. to demonstrate the solidity Croatia is in the lead: even though its and stability of the regime and society is amongst the most homog- the state were held in it. But, enous, national minorities have eight during the 1980s, the situation (of 151 total) representatives in the started to change rapidly. It parliament. That, of course, would was the time after the death of not be a problem if those minority Yugoslav dictator Josip Broz representatives did not usually occur Tito, when the cracks in the as a leverage because of almost even- Communist regime started to ly matched results. Due to that fact, show. The authorities started the minorities have a big say when it to see that a growing number comes to forming a government. In of youth begin to manifest na- regard to that situation, they become tional and religious (Catholic) tempted to stop acting as minority feelings, and that the influence representatives, and start acting like of the Communist party grows normal position or opposition rep- weaker. Given those circum- resentatives. Consequently, tensions stances, a totalitarian regime between nations grow, and voices always acts the same: it starts are being raised that the rights of the to use repression to punish minorities should become compliant active enemies and to demor- with the European standards. alize potential enemies. In that manner, several criminal * proceedings (in fact show tri- According to a famous statement, als) were initiated in Split, the the historians have been given what most famous being the one in even gods of the antics have not: they 1985, when seven young men have the right to change what has oc- were brought to trial for “en- cured, to recreate history. Tihomir emy propaganda”. All of them Nuić’s text shows that news reporters were sentenced, but the sen- also allow themselves to act in such tences were significantly lower Zagreb 1904 a way. Nuić compares how the most then those the regime would renowned Swiss newspaper, Neue and an enforcer of the nationalistic Ustaša have passed even a couple of Zürcher Zeitung, wrote about Alojzije regime which headed the Independent years earlier. Not only that, the Supreme Stepinac, the archbishop of Zagreb, in the State of Croatia, an ally of Germany and Court even lowered those sentences, even post-Second World War years, and how Italy. While creating this new image, facts though it had dismissed the defendants thew write about him today. During his are being ignored with ease, and data is objections regarding abuse during the in- trial in 1946 and in the following years, simply being made up. And when the re- vestigation and regarding violations of the during the Cold War, NZZ wrote about nowned NZZ acts in such a way, what can law done by the public attorneys against Stepinac with sympathies, showing him be expected of other newspapers? Actual- them. But the most important thing was as a victim of the Yugoslav communist re- ly, what can be expected of newspapers in that the trial got publicity both outside gime and as a proof that Catholic church general? and in Yugoslavia. Slovenian youth press has been persecuted in the totalitarian Yu- wrote the most about the event. It was a goslav regime. Half a century later, there * foreshadowing of a forthcoming break of is no more Cold War, and Stepinac has lost communism: as late as early 1980s, no- his character of a victim in the eyes of the Nikica Barić, Ph. D., a historian from body in Yugoslavia would dare to public- editors and associates of NZZ. And so he the Croatian Institute of History and a ly criticise a court’s decision in a political becomes not only a bystander, but a part former editor of the Journal for Contem- mock trial.

48 br. 268, srpanj/kolovoz/rujan 2016.