Blaženi Alojzije Stepinče, moli za nas! Kad sam bio na Filipinima, filipinskime narod pozdravljao riječima: »Lolo Kiko« - to jest: »djed Fra­ njo« - »Lolo Kiko«, govorili su! Najprije je važno istaknuti ovo: istina je da nas društvo želi odbaciti, ali Bog to sigurno ne želi. Gospodin nas nikada ne odbacuje. On nas poziva da ga slijedimo u svim životnim dobima, a starost također sadrži milost i poslanje, pravi Gospodinov poziv. Starost je poziv. Još nije došlo vrijeme za »uvući vesla u čamac«. To se životno doba, nesumnjivo, razlikuje od prethodnih; moramo ga malo osmisliti jer naša društva nisu spremna, ni duhovno ni moralno, dati tom razdoblju života njegovu punu vrijednost. Nekoć, u stvari, nije bilo tako uobičajeno imati vremena na raspolaganju; danas je to puno normalnije. Čak je i kršćanska duhovnost ostala pomalo zatečena, pa je potrebno osmisliti duhovnost starijih osoba. Ali, hvala Bogu, postoje svjedočanstva svetaca starije dobi! ( ... ). Dragi djedovi i bake, drage starije osobe, povedimo se za primjerom to dvoje staraca [Šimuna i Ane u hramu]! Postanimo i mi pomalo pjesnici molitve: uživajmo u traženju vlastitih riječi, poslužimo se onima kojima nas uči Božja riječ. Veliki je dar za Crkvu molitva djedova i baka i starijih osoba! Molitva starijih oso­ ba i djedova i baka dar je za Crkvu, to je bogatstvo! To je velik poticaj mudrosti za čitavo ljudsko društvo; pogotovo za ono koje je prezaposleno, previše zauzeto, previše rastreseno. Netko mora pjevati, također za njih, pjevati o Božjim znakovima, obznanjivati znakove Božje, moliti za njih! Pogledajmo Benedikta XVI. koji je odlučio posljednji dio svoga života provesti u molitvi i slušanju Boga! To je lijepo! Veliki vjernik iz prošlog stoljeća, pravoslavne tradicije, Olivier Clement, rekao je: »Civilizacija u kojoj se više ne moli je civi­ lizacija u kojoj starost više nema smisla. I to je zastrašujuće, trebamo prije svega starije osobe koje mole, jer starost nam je darovana upravo zbog toga. « Molitva starijih nešto je lijepo. Možemo zahvaljivati Gospodinu za primljena dobročinstva i popuniti prazninu nezahvalnosti koja nas okružuje. Možemo moliti da se ispune očekivanja novih naraštaja i dati dostojanstvo sjećanju i žrtvama pret­ hodnih naraštaja. Možemo podsjetiti ambiciozne mlade da je život bez ljubavi poput suhe zemlje besplodne. Možemo reći mladima koji se boje da se tjeskobu koju osjećaju pred budućnošću može pobijediti. Možemo naučiti mlade ljude koji su previše zaljubljeni u sebe da je veća radost u darivanju nego u primanju. Djedovi i bake čine stalni »zbor« velikoga duhovnog svetišta, gdje molitva prošnje i pjesma hvale podupiru zajednicu koja radi i bori se na polju života. Molitva, dakle, neprestano pročišćava srce. Hvala i molitva Bogu sprječavaju srce da otvrdne u nego- davanju i sebičnosti. Kako je ružan cinizam starije osobe koja je izgubila smisao svoga svjedočanstva, koja prezire mlade i ne prenosi mudrost života! Kako je, naprotiv, lijep poticaj koji starija osoba uspijeva preni­ jeti mladom čovjeku koji traga za smislom vjere i života! To je stvarno poslanje baka i djedova, poziv starijih osoba. Riječi djedova i baka imaju nešto posebno za mlade. I oni to znaju. Riječi koje mi je baka predala u pisanom obliku na dan moga svećeničkog ređenja i dalje nosim sa sobom, uvijek, u časoslovu i često ih čitam i čine mi dobro. Kako bih želio Crkvu koja izaziva kulturu odbacivanja preobilnom radošću zagrljaja izme­ đu mladih i starijih! To je ono za što danas molim Gospodina, taj zagrljaj! UREDNIKOVA RIJEČ Kardinal Stepinac - »svetac cisteV• saVJest1• • « Pripreme blagdana i tijek samih svečanosti o 55. obljetnici smrti Stožernika Svete Rimske Crkve nas na internaciju u Krašiću. Ta osuda bila je juridičko umorstvo podsjećale su hrvatski narod na opći plač i bol naroda nevina čovjeka ( ... ). Posljedica te za svojim voljenim pastirom prije 55 godina, koji su, osude, nad kojom se skandalizi­ prema riječima vlč. Josipa Gjurana, bili »znak ljubavi rao sav civilizirani svijet, bila je, i vjernostinaroda i javna osuda njegovih protivnika i da je moj fizički život u roku od ovih trinaest godina, što ih provo­ njihovih postupaka« . Štoviše, brojnim sudjelovanjem dim u zatvoru« i1 internaciji, dospio hrvatskih katolika diljem domovine i svijeta očitovana na rub groba. je svjedočanstvo »da je kardinal Stepinac važan Štoviše, na završetku istraž­ čovjek, izvanredna pojava u našem narodu i u nog postupka, 20. rujna 1946., Katoličkoj Crkvi, da je doista svetac. « on je političku pozadinu svoga suđenja prikazao ovim riječima: to »ne svetac samo u kate­ kizamskom smislu da tra­ Iži i hoće dobro, a izbjegava zlo, nego da je on uvijek isključi­ vo mislio, govorio, radio dobro i da je od srca opraštao uvrede i ne­ pravde njemu nanesene, da se za­ uzimao za svakog čovjeka i kod ljudi i kod Boga i da je posjedo­ vao istinske kršćanske« krjeposti u herojskom stupnju . Ove rije­ či nekadašnjeg torontskog župni­ ka Josipa Gjurana bile su proroč­ ke. Njima je nadodao i ovu misao ·x- Kao tajnik zagrebačkog koja tumači i misao i želje našega sudskog postupka što ga je ko­ nadbiskupa dr. Antuna Bauera bl. munistički režim montirao kako Alojzije je uvijek bio vjeranzvanju i srca: »Crkva mu se može oduži­ službi ti samo tako da ga što prije javno bi isključio nadbiskupa Stepin­ kanonizira za sveca Crkve kakvim ca iz javnog života. Sam blaže­ ga je već učinio naš hrvatski na­ ni Alojzije tu je lakrdiju prozvao »Moje hapšenje i zatvor i istražni rod. Tada će kardinal Stepinac do­ skandalom nad kojim se sabla­ postupak ima pripremiti očigled­ biti svoje pravo mjesto, a i naša «će znio sav civilizirani svijet, »juri­ no materijal za sud protiv mene. Hrvatska time biti proslavljena. dičkim« ubojstvom nevina čovje­ Danas je u cijelom kulturnom Gotovo svi propovjednici pri­ ka . Naime, u pismu Okružnom svijetu omraženo direktno napa­ godom Stepinčeva 2015. progo­ sudu u Osijeku, koji ga je zvao na dati Crkvu i vjeru. Zato se tamo, vorili su o Stepincu kao svjedoku parnicu s ciljem da mu se produži gdje se hoće nešto poduzeti pro­ čiste savjesti. Kardinal Josip Bo­ zatvorska kazna, on je to 5. pro­ tiv predstavnika Crkve, mora naći zanić, nadbiskup zagrebački, u sinca 1959. opisao ovim riječima: 1 Pis1110 s11dišt1111 Osijek11, Krnšić, 4. prosinca 1959., zagrebačkoj prvostolnici reče da »Ja sam po Vrhovnom narodnom u: AJojzije Viktor STEPINAC, Pis111a iz s11ža11jsl!'ll je nadbiskup« Stepinac »svetac či­ sudu NRH 11. X. 1946. osuđen (1951-1960). Pngodo111 100. ob/jel11ice roile11ja (priredio: J. Bt\TELJ.t\; unaprijed: PISMA), Zagreb, 1998., str. ste savjesti . Znakovito su brojni na 16 godina prisilnog rada, stvar­ 35ls. govornici upozorili i na lakrdiju no na tamnicu u Lepoglavi, a da- GLASNI K POSTULATURE BROJ 2 /2015 .• BLAŽE NI ALOJZI JE STE PINAC

politička podloga, što je protiv strane nema poteškoća. Poštivao mene nađeno u ovoj formi. Ni sam volju« 4 svoga naroda i pošti­ po Božjem, ni po naravnom, ni vat ću je. po internacionalnom pravu ni­ O tome je prozborio na za­ jedan ispravan sud ne bi me ni­ vršetku misnoga slavlja u Kra­ kada mogao osuditi za ono što šiću i postulator dr. Juraj Bate­ mi se imputira, kad bi pregle­ lja prisjetivši se kako su mnogi dao cijelu situaciju u kojoj smo od onih koji se danas udaraju se nalazili. Moja je krivnja sto u prsa, hvaleći se hrvatskim ro­ posto u tome, što nisam mo­ doljubljem, u vremenu nakon gao pokleknuti pred zahtjevima završetka Drugoga svjetskog komunizma« koji2 jedini vlada u rata slali u logore i pod zemlju ovoj zemlji. sve one koji su zastupali pra­ Neutemeljenost sudske pre­ * Bl. Alojzije Stepinac: »Što duže vo hrvatskoga naroda na nje­ sude nadbiskupu Stepincu, koju živim, to te više ljubim, Crkvo sveta govu državu. Bili su « to »anti­ je Vrhovni sud NRH donio po Božja!« fašistički Jugoslaveni koji su nalogu Komunističke partije, stvarali zajednicu »južnoslaven­ ima i danas posljedice u djelo­ Značajno je istaknuti da se ve­ skih naroda« na temelju bratstva vanju hrvatskog pravosuđa u lik broj propovjednika prisjetio i jedinstva , a to je značilo uni­ Republici Hrvatskoj koje se, Stepinčeve hrabrosti i njegova tarističku, velikosrpsku Jugo­ stječe se dojam, još uvijek nije istinoljubivog rodoljublja koje je slaviju, u koju se planiralo uto­ odvojilo od komunističke ma­ u vrijeme komunističkoga mra­ piti hrvatski narod. trice. Doista bi bilo vrijeme da ka poistovjećivano s ustaštvom. Nije uzmanjkalo ni propo­ oni koji su baštinili sudske pre­ Na takve objede Stepinac je}. li­ vjednika koji su za ovogodišnje sude Vrhovnog suda Narodne stopada 1946. uzvratio: » Nisam Stepinčevo prepoznali u njego­ Republike Hrvatske prouče do­ bio persona grata ni Nijemcima vu životu u herojskom stupnju kumentaciju sudskog postupka ni ustašama. Nisam bio ustaša, življene teološke krjeposti vjere, protiv zagrebačkog nadbiskupa nititvu, sam položio njihovu zakle­ ufanja i ljubavi te moralnih krje­ Alojzija Stepinca i donesu pra­ kako su činili vaši činovnici posti razboritosti, pravednosti, vorijek u prilog povijesnoj isti­ koji su ovdje. Hrvatski se narod umjerenosti i jakosti. Tako se i ni. Tek tada će se dogoditi ono plebiscitarno izjasnio za hrvat­ na temelju ovogodišnjeg Stepin­ što je bl. Alojzije Stepinac pred­ sku državu i ja bih bio ništarija, čeva može doći do spoznaje da vidio i nagovijestio tijekom sud­ kad ne bih osjetio bilo hrvatskog je bl. Stepinac, kako je to u svo­ ske rasprave 1. listopada 1946.: naroda, koji je bio rob u biv­ joj propovijedi u trodnevnici »Ja kažem ovo, kad se prilike šoj Jugoslaviji ( ...). Što sam go­ ustvrdio mons. Ivan Šaško,« »bi­ srede i smire, kad se budu mogli vorio o pravu hrvatskog naroda ser hrvatske duhovnosti . publicirati svi dokumenti, kad na slobodu i nezavisnost, sve je Jer nadbiskupu Stepincu nisu se budu mogli isti u miru raditi u skladu s osnovnim principima presjekli vrat i na javnom trgu i izraditi, kad svi faktori mogu saveznika istaknutima u J alti i u prolili njegovu krv, mogu se čuti slobodno da kažu svoju riječ, Atlantskoj povelji. Ako prema prigovori da on nije u pravom . . . bez ikakvog straha, potpuno ovim zaključcimaSVOJU svaki narod smislu mučenik. A on je u pra­ slobodno u svjetlu čiste istine, 1ma pravo na nezavisnost, vom smislu kršćanski mučenik sa političkog i moralnog stano­ zašto bi se to onda branilo samo jer je krv prolio za istine kršćan­ višta, ne će se naći ni jedan čo­ hrvatskom narodu? Sveta Stoli­ ske vjere, pritiješnjen sustavnim vjek koji bi upro prst«3 na zagre­ ca je toliko naglašavala da i mali progonom komunističkog reži­ bačkog nadbiskupa. narodi i narodne manjine imaju ma i bolešću koju mu je taj režim pravo na slobodu. Zar katolički prouzročio u zatvoru. Zbog tih 2 Juraj BATELJA, Blaženi Alojzj;e Stepinac - Svje­ činjenica mu je za vrijeme kra­ dok Evandelja ljubavi. Životopis, dok11me11li i svjedoča11stva biskup i metropolit ne bi o tom - p,i;e, Zf1 v1i;e111ei nakon Drugoga svjetskoga rala, Knjiga smio ni pisnuti? Ako treba, past šićkog sužanjstva izvađeno više 3., Zagreb, 201 O., str. 370. ćemo, jer smo vršili svoju duž­ od 36 litara krvi. On je sam o 3 Copia p11hlica tram. proc. s. viri. et 1J1art. S. D.Aloisii Stepi11ac, S. R. E. Cardi11alis(Dokumenti iz postupka o nost. Ako mislite, da je hrvatski tome rekao: »Inozemni i doma- kreposnom životu i mučeništvu sluge Božjega Aloj­ narod zadovoljan ovom sudbi­ 4 Blaženi Alojzije STEPlNAC, Propovijedi, govo,i, zija Stepinca, Kardinala Svete Rimske Crkve), R.im, nom ili mu eventualno još pru­ poruke (1941.-1946.), (priredio: J. Batelja), Zagreb, 1993., sv. LXX., str. 2153. 2012., Str. 505.-506. žite priliku da se izjasni, s moje 2 UREDNIKOVA RIJEČ UREDNIKOVA RIJEČ

ći liječnici učinili su što su mo­ gli da mi život produlje, ali mi zdravlja povratili nisu niti će ika­ da više moći. Istočili su mi dosa­ da 34 litre« 5krvi i točenje se i dalje nastavlja. Teško stanje je 20. veljače 1958. opisao sljedećim riječima: » Ako naglo ne svršim, vidim da ću mnogo patiti. Počela me boljeti i desna noga. Ali strplji­ 6 vi moramo biti •usque ad effusio­ nem sanguinis Da, ali to je kod mene malo drukčije - reče sada smješeći se: Sveci su prolili 5 1 krvi - i u raju * Svećenici oko oltara u Krašiću na blagdan Stepinčeva o 55. obljetnici su, a ja već 30 1 i još sam jadni smrti bl. Alojzija Stepinca. Misno je slavlje predvodio mons. Juraj Batelja, grješnik - i borim se. Gospodi­ s njim je kod oltara bilo 49 svećenika, pet ih je ispovijedalo u crkvi ne, cur fecisti8 sic7 - to ne smije­ mo pitati! « Neka primjer njegova živo­ ta i svjedočanstvo čiste savjesti Molitva za proglašenje svetim pridonesu prosperitetu kršćan­ ske vjere i napretku hrvatskog blaženoga Alojzija Stepinca naroda, čija je kultura izrasla na kršćanskim korijenima. U tom Gospodine Bože, ti si blaženom Alojziju Stepincu vidu aktualna je i njegova poru­ udijelio milost ne samo vjerovati u Isusa Krista nego i tr­ ka zapisana u oporuci 9. listopa­ pjeti za njega. Neustrašivim apostolskim žarom i ljubav­ da 1959.: »Hrvatskom narodu, lju prema Crkvi ostao je vjeran do smrti. iz kojega sam nikao, nastojao Ubroji blaženoga Alojzija među svece sveopće Cr­ sam koristiti, koliko sam mogao kve da nam bude primjer i zagovornik u borbama života ( ... ) stavljam ponovno na srce, na putu vječnoga spasenja. Po Kristu Gospodinu naše­ da ostane uvijek čvrst u svetoj mu. Amen vjeri katoličkoj i vjeran Svetoj« 9 I Apostolskoj Stolici Petrovoj ! /Po njegovu zagovoru udijeli mi milost ... Neka članci, slike i prilozi u Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Nakon toga izmoli: Oče naš, Zdravo, Marijo, Slava ovom broju Glasnika pridonesu još boljem poznavanju bl. Aloj­ Ocu, sa zazivom: BlaženiAlojzije Stepinče, moli za nas! *** zija Stepinca i u nama pobude želju da ga nasljedujemo u vjeri, pouzdanju i ljubavi prema Bogu, ·X· Naslovnica slovenskog Kristu Isusu i Svetoj Crkvi Ka­ izdanja knjige: Luč na pati življenja.Duhovni življenjepis toličkoj, koju je kao lađu stavio blaženoga Alojzija kardinala u valovlje svijeta da ljudski rod Stepinca, zagrebškega nadškofa, vozi u luku vječnoga života. mučenca, (prijevod: Janez U Zagrebu 19. travnja 2015. Cerar, CM), Družina, Ljubljana, dr.Juraj Batelja, postulator 2013. (hrvatsko izdanje: Juraj BATELJA - Hugh C. BARBOUR 5 PISMA, str. 351.-352. pod naslovom: Svjetlona putu 6 Sve do prolijevanja krvi. života. Duhovni životopis bl. 7 Zašto si to učin.io? kardinala Alojzija Stepinca,

8 Josip VR.ANEKOVTĆ, D11ev11ik. Ži,,ot II Krašić11 nadbiskupa zagrebačkoga, zas11Ž!,jenog11adbisk11pa i kardi11ala AlojzjjaStepi11ca, (pri­ mučenika, objavljeno je u redio: J. Batelja), Zagreb, 2011., str. 600. Zagrebu, u studenom 2007.) 9 Pl MA, str. 350.

GLA SNIK POSTULA TURE BROJ 2 /2015 .• BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC » Pastir i mučenik Alojzije u okolnostima nametanja neslobode, očuvao je slobodu« * Mnoštvo štovatelja bl. Alojzija Stepinca ispunilo je zagrebačku Prvostolnicu na njegov blagdan 10. veljače 2015.

goga dana trodnevnice, u ne­ djelju 8. veljače, euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedra­ li predvodio je pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško. On je u propovijedi podsjetio da je »pa­ stir i mučenik Alojzije u okol­ nostima nametanja neslobode, očuvao slobodu ( ... ) prihvatio je mudrost križa, radi upućivanja na uskrsnuće«. Posljednjega dana trodnevne Blagdan blaženoga Stepinca godine 2015. svečano je priprave za blagdan bl. Alojzi­ proslavljen u Zagrebačkoj nadbiskupiji i u svim drugim ja Stepinca, u ponedjeljak 9. ve­ hrvatskim biskupijama,među Hrvatima diljem svijeta. ljače, misno slavlje predvodio je Osobito svečano bilo je u brojnimžupama i središtima biskup Valentin Pozaić u zajed­ iseljenih Hrvata. Mnoštvo vjernikakoje je sudjelovalo ništvu s desetak svećenika. U ho­ miliji je istaknuo kako u zlom svi­ u trodnevnim ili devetodnevnim pripremama za jetu nije važno biti čestit i pošten, Stepinčevo 2015. upućivalo je na narodni plebiscit o nego politički korektan, uspješan svetosti bl. Alojzija Stepinca. Djeca i mladi, muževi i krivokletnik i izdajica. Bl. Aloj­ žene, bolesnici i ranjenici, dobrovoljci Domovinskog zije vjerovao je Isusovim riječima« rata i vjernicirazličitih zvanja i uzrasta radosno su se »ja sam Put, Istina i Život . On je i s ponosom uključivali u pripremu da prigodom 55. »tim putem hrabro hodio i tu isti­ obljetnice mučeničke smrti kardinala Alojzija Stepinca nu svim srcem živio. Nakon po­ niženja i progona i mučeništva bolje upoznaju njegov lik Slušajući Božjuriječ i u svjetlu stekao je život časti i dostojanstva, te riječi, shvaćali su da je blaženi Alojzije doista bio moralnoga autoriteta u svom na­ izvanredna pojava u našem narodu i u Crkvi. rodu. «I više od toga. Stekao je čast oltara . 10. Na sam2015., blagdan, u srijedu rodnevnica u zagrebač­ u prvostolnici prisutan ne samo veljače svečano misno slav­ koj prvostolnici7. započe­ svojim tijelom koje tu počiva, lje u zagrebačkoj prvostolnici tra­ Tla je u subotu veljače. nego snagom svoga duha, nazo­ dicionalno u 19 sati predvodio je Euharistijsko slavlje predvodio čan je kao pastir koji bdije nad zagrebački nadbiskup kardinal je zagrebački pomoćni biskup vjerom svoga naroda, koji po­ Josip Bozanić. U koncelebraciji su Mijo Gorski koji je, govoreći o sreduje u nevoljama, koji oku­ bili apostolski nuncij u Republici liku bl. Alojzija Stepinca, ista­ plja vjernike oko svojega groba. Hrvatskoj nadbiskup Alessandro knuo da se » Blaženik55 kao i ne­ ( ... ) on i danas pomaže, posre­ D'Errico, križevački vladika Ni­ kad, tako i danas godina na­ duje svojim zagovorom, svojim kola Kekić, bjelovarsko-križe­ kon smrti,« brine za povjereni primjerom da Isus spasitelj« do­ vački biskup Vjekoslav Huzjak, mu narod . Nastavio je: »On je takne srca i savjesti ljudi. Dru- zagrebački pomoćni biskupi Va- 4 STEPINČEVO 2015. STEPINČE VO 2015 . lentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo »Neustrašivi svjedok Gorski te 150 svećenika. Nakon popričesne molitve, čovječnosti i istine« kardinal je kod groba bl. Alojzija Misli iz propovijedi Stepinca izmolio molitvu za nje­ govo proglašenje svetim. kardinala Josipa Pjevanje je animirao katedralni Bozanića na Stepinčevo zbor pod ravnanjem mo. Mirosla­ 2015. va Martinjaka uz orguljsku prat­ nju mo. Nevena Kraljića. » Braćo i sestre, spomen Istoga dana, 10. veljače, u 14 na blaženoga Alojzija Ste­ sati, u vrijeme kada je prije 55 pinca govori o neustrašivom godina Blaženik predavao svo­ svjedoku čovječnosti i isti­ .,. Nadbiskup zagrebački kardinal ju dušu Gospodinu, u zagrebač­ ne, vjernosti Crkvi, koji se Josip Bozanić propovijeda na koj prvostolnici održana je »Ura sav pouzdao u Boga. Jedna­ blagdan bl. Alojzija Stepinca u preminuća bl. Alojzija Stepinca«. ko tako s njegovim je svje­ zagrebačkoj prvostolnici, 10. veljače Pripremili su je i u njoj sudjelova­ dočanstvom povezan po­ 2015. li svi bogoslovi i odgojitelji Nad­ kušaj drugih da se nepravda biskupskoga bogoslovnog sje­ proglasi pravdom i politička lost, i danas smo suočeni s činje­ meništa u Zagrebu. Pobožnost je manipulacija pravosuđem. nicom da se u našoj Domovini, predvodio duhovnik preč. Vlado Osuđeni nadbiskup Stepinac unutar širih društvenih previra­ do dana današnjega ostao Razum, pjevao je zbor bogoslova. nja,gu ne pazi na sve opasnosti koje Stepinčevo je proslavljena sve­ je živjeti kao primjer žrtve mo proizaći iz nedostatne bri­ čanim misnim slavljima u kate­ onih sudišta koja ne mare za ge oko donošenja i provođenja dralama, župnim crkvama i fili­ činjenice, ni za dostojanstvo zakona ( ...). jalnim kapelama te priredbama, suđenja. Braćo i sestre, nadbiskup Ste­ koncertima,. . sportskim.. natjecanji-. Njegova je osuda u no­ pinac je svetac čistoće savjesti 1 ma 1 natJecanJ1ma o poznavanJu vijoj hrvatskoj povijesti po­ njega trebamo zazivati u kušnja­ Blaženika. Između brojnih mje­ stala simbolom svega što je ma u kojima Boga želimo odijeli­ sta iz kojih je Uredništvo primilo provodio jedan od totalita­ ti od svakidašnjega življenja. Kr­ izvješća o proslavama ovogodiš­ rizama, onaj komunistički, šćanin nema dvostruka mjerila. nje liturgijske proslave bl. Ste­ stvarajući privid pravednosti Upravo to je i zahtjevna i rado­ i demokracije. Teško je po­ pinca izdvajamo sljedeća: Livor­ sno. Zahtjevna jer nas suočava s misliti da se napredak Do­ našim grijesima, ali prije svega je no Ferraris, Nica, župe blaženog movine može očekivati sve radosno jer znamo da je u svakom Alojzija Stepinca u Velikoj Go­ dok ne postoji ravnoteža u trenutku Bog po Isusu Kristu naš rici, Dugoj Resi, Kutinskoj Slati­ zakonima koji sadrže jasne suputnik, pomoćnik i utjeha. Mi ni, Budaševu, Koprivnici, Ivanov­ temeljne vrijednosti vode­ se po Blaženikovu zagovoru uz­ cu kod Čakovca, na Hebrangu u gu ći bri o stvarnim životima dama u Božju pomoć i on nam Slavonskom Brodu, u Virovitici, ljudi; dok nema stabilnosti pomaže ( ... ). u Novskoj, na Bilom brigu u Za­ institucija koje ne djeluju po Ovdje smo u Stepinčevoj ka­ dru, u Srimi (Šibenik), u Orašju političkome ili ideološkome tedrali jer osjećamo zov Blaženi­ (BiH), u Zapovjedništvu HKOV­ diktatu, nego teže k praved­ kove privlačnosti i blizine. Riječi a u Karlovcu, u crkvi sv. Lovre u nosti, vođeni istinom; dok se ne mogu obuhvatiti sve što se do­ Požegi, u Stražemanu, u Funta­ ne štiti čestitost i ne poštuje gađa ovdje na Blaženikovu gro­ ni, u dubrovačkoj katedrali, u ka­ savJest. bu. Koliko je dodir njegova lika, tedrali u Varaždinu, u sarajevskoj Život i smrt blaženoga njegova groba, dodir sklopljenih katedrali Srca Isusova, u župnoj Alojzija hrvatskom je naro­ ruku stvorio novih dodira milo­ crkvi sv. Petra ap. u Zaprešiću, u du dobar pokazatelj za čime sti i vratio čovjeka na poštivanje kapeli u Sopu (Ivanja Reka), u au­ se u sadašnjosti ne smije ići, Boga, na molitvu za oproštenje i stralskim gradovimagu Canberri i kao i to na što se u budućno­ na put čistoće savjesti u ispovije­ Wollongon , u HKM u Porto­ sti ne smije oslanjati. Naža- di; na obraćenje i dobra djela, na rožu, u HKŽ u Kelkheimu itd.

GLASN IK POST ULAT UR E BROJ 2 /2015 . • BLAŽENI ALOJ ZIJ E ST EPIN AC

vjeru koja čovjeka povezuje s Bo­ gom i bližnjima. Ovdje smo u Stepinčevoj kate­ drali, moleći ustrajno njegovu po­ moć i moleći za njegovo proglaše­ nje svetim. Njemu se utječemo i s njime molimo za našu djecu i mla­ de, za bračne parove i naše obite­ lji, za sve potrebne, progonjene i patnike, za naše hrvatske branite­ lje i za dragi nam hrvatski narod. Blaženi Alojzije, vidiš nas oku­ pljene oko sebe; poznaješ naše na­ kane koje pred Gospodina dono­ simo u tvome pouzdanju. Izmoli nam snagu u svim kušnjama; ču­ * Mješoviti zbor župne crkve sv. Fabijana i Sebastijana iz Jelse, vaj sve nas, Crkvu i hrvatsku do­ predvođen župnikom mons. Stankom Jerčićem, svojim je pjevanjem « movinu! -Amen. uveličao proslavu Stepinčeva 2015. u crkvi sv. Jeronima u Rimu, 10. veljače 2015. Rim čestitkom. Svetoj su misi također zajednice. Prije njega to su učini­ nazočili brojni veleposlanici pri li njegovi neposredni prethodni­ Hrvatska rimska zajedni­ Svetoj Stolici i drugi diplomat­ ci kardinal Franjo Šeper (1970. - ca svečano je proslavila blagdan ski djelatnici: Filip Vučak - Re­ 1981.), Joseph Ratzinger (1998.) blaženoga Alojzija Stepinca, bi­ publika Hrvatska, Slavica Kara­ i William Levada (2010.). skupa i mučenika, u Papinskom čić - Bosna i Hercegovina, Juan Kardinal Miiller razvio je ho­ hrvatskom zavodu i hrvatskoj Carlos Gamarra Skeels - Peru, miliju polazeći od slike iz Ivano­ crkvi sv. Jeronima u Rimu. Eu­ Gabor Gy6rivanyi - Mađarska, va evanđelja o pšeničnom zrnu haristijsko je slavlje predvodio Peter Sopko - Slovačka, Maria­ koje mora umrijeti da bi donije­ i propovijedao pročelnik Kon­ no Palacios Alcocer - Meksiko. lo obilan rod. Ova se riječ ostva­ gregacije za nauk vjere kardinal Veleposlanik Republike Hrvat­ rila u tolikim kršćanskim mu­ Gerhard Ludwig Miiller u kon­ ske u Italiji gosp. Damir Grubiša čenicima tijekom stoljeća »koje celebraciji s apostolskim nun­ uputio je svoje čestitke i pozdra­ je Providnost darovala Božje­ cijem nadbiskupom Martinom ve sa službenoga puta. Valja ista­ mu narodu da mu budu čvrsto Vidovićem i sedamdesetak sve­ knuti da je i talijanski katolički uporište, zaštita i svJet1omc1 u ćenika. Među njima su bili, uz dnevnik »Avvenire« na istaknu­ olujama života ... Jedan od njih poglavare i studente Zavoda, tom mjestu donio 10. veljače u je blaženi Alojzije Stepinac, za­ msgr. Henryk M. J agodzinski iz rubrici »Svetac dana« izvješće o grebački nadbiskup, kardinal Državnoga tajništva Svete Stoli­ bl. kardinalu Alojziju Stepincu. i mučenik«, objasnio je kardi­ ce, p. Benedikt Lautenbacher SJ, Na početku euharistijskoga nal Miiller. U nastavku homilije rektor Zavoda »Germanicum et slavlja rektor Zavoda sv. J eroni­ istaknuo je nekoliko znakovitih Hungaricum«, p. Ante Lozuk SJ, ma msgr. Jure Bogdan pozdra- epizoda iz života bl. Alojzija, ne rektor Russicuma, msgr. Vladi­ vio je sve nazočne te izrazio svo­ samo iz njegove pastirske služ­ mir Stahovec, rektor slovačkoga ju osobitu radost što večerašnje be nego i iz njegova djetinjstva i zavoda, p. Siniša Balajić OFM - slavlje predvodi kardinal Ger­ mladenaštva. Štoviše, u njegovu rektor Antonianuma, o. Zdenko hard Ludwig Miiller. Naime, je životnom putu prepoznao sa­ Križić OCD - rektor Terezianu­ kako je istaknuo msgr. Bogdan, žet primjer onoga što je hrvatski ma, predstavnici drugih zavoda proslavu Stepinčeva u hrvatskoj katolički puk pretrpio kroz sto­ i rimskih dikasterija te hrvatski crkvi sv. Jeronima uglavnom su ljeća, a u njegovu hrabru svjedo­ svećenici i redovnici koji su na predvodili predstojnici jednog čenju vjere ono iz čega je hrvat­ studiju ili službi u Rimu. Pročel­ od rimskih dikasterija, a kardinal ski narod crpio snagu: »Poznato nik Kongregacije za proglašenje Miiller je četvrti u nizu pročel­ mi je kako je hrvatski narod u svetima kardinal Angelo Amato nika Kongregacije za nauk vjere svojoj dugoj povijesti, na vjetro­ uputio je pismo s pozdravima i koji su prihvatili poziv hrvatske metini svjetova i kultura izdržao

6 STEPINČE VO 201 5. STEPINČE VO 2015 .

* Velik broj Hrvata i Rimljana sudjelovao je u euharistijskom slavlju u ·* Kardinal Gerhard Ludwig Miiller crkvi sv. Jeronima Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, na predvodi euharistijsko slavlje u crkvi Stepinčevo 10. veljače 2015. sv. Jeronima u Rimu, 10. veljače 2015. u mnogim kušnjama i napasti­ gonjene i obespravljene tijekom » Poznato mi je kako je hrvatski ma. Njegova glavna pokretačka Drugoga svjetskog rata. Ne narod u svojoj dugoj povijesti, snaga i jamstvo opstojnosti bila samo da je zagrebački nadbiskup na vjetrometini svjetova i kul­ je i ostala zdrava obitelj u kojoj u propovijedima »dizao glas tura izdržao u mnogim kušnja­ se poštuju naravni i Božji zako­ protiv ratnih strahota i uništava­ ma i napastima. Nj egova glav­ ni. Sveto pismo i tradicionalna nja«, nego je »poduzimao mno­ na pokretačka snaga i jamstvo praksa Crkve gledaju u brojnim ge akcije« da svima ublaži boli i opstojnosti bila je i ostala zdra­ zdravim obiteljima znak božan­ patnje . Bl. Alojzije »u jeku II. va obitelj u kojoj se poštuju na­ skog blagoslova i velikodušnosti svjetskoga rata grmio je s pro­ ravni i Božji zakoni.« , rekao je roditelja. Naš blaženik Alojzi­ povjedaonice« zagrebačke prvo­ kardinal Miiller. je upravo potječe iz jedne slične stolnice , naglasio je kardinal, obitelji, s brojnim potomstvom, njegove su riječi često bile ne­ iz Krašića u Zagrebačkoj« nadbi­ ugodne upravo zato jer su bile sam odrastao u kršćanskoj obi­ skupiji, u Hrvatskoj , rekao je utemeljene na Evanđelju i pro­ telji, poduzimao je mnoge pa­ kardinal Mi.illerte zatim ukazao micale evanđeoska moralna na­ storalne akcije koje su izgrađiva­ na kršćanske krjeposti koje su čela koja su bila ugrožena. Tako le kršćanski moral u obiteljima Alojzijevi roditelji živjeli u sva­ npr. propovijed od 25. listopada i kršćansku viziju svijeta. Pred kodnevnom obiteljskom živo­ 1942. na svetkovinu Krista Kra­ pogubnim ideologijama, komu­ tu odgajajući svojih jedanaestero lja kad je Stepinac u vrtlogu rata i nizma, fašizma i nacionalsoci­ djece. Prisjetio se oca Josipa ko­ bezbožnih rasnih ideologija i za­ j alizma bio« je jasan i beskom­ jega su »resile radinost, spretnost kona rekao: »Svaki narod i svaka promisan , rekao je kardinal te i radikalnost u kršćanskim nače­ rasa, kako se danas odrazuju na naveo ove riječi hrvatskoga bla­ lima«, te majke Barbare koja je »s zemlji, imade pravo na život do­ ženika: »Ne možemo priznati si­ krunicom u ruci, čestim postovi­ stojan čovjeka i na postupak do­ stema, koji bi negirao obitelj, u ma i molitvom donosila dnevne stojan čovjeka. Svi oni bez razli­ kojoj Crkva gleda Božju insti­ obiteljske odluke u odgoju vla­ ke, bili pripadnici ciganske rase tuciju i temeljnu stanicu svako­ stite djece«. Kardinal je zaklju­ ili koje druge, bili crnci ili ugla­ ga naroda. Htjeti muža i ženu čio da je upravo takva obiteljska đeni Europejci, bili omraženi Ži­ učiniti bračnim drugovima samo škola života, svojevrsna Crkva u dovi ili ponosni Arijci imaju jed­ za vrijeme dok postoje osjetilne malome, pripremila i usmjerila nako pravo da govore 'Oče naš,« veze; htjeti obitelji oduzeti sveti Alojzijev put k svećeništvu. koji jesi na nebesima!' (Mt 6,9). sakramentalni značaj i zapriječi­ Iz biskupske službe bl. Aloj­ Kardinal Mi.iller je podsjetio ti da bude izvor života i odgaja­ zija ukazao je ponajprije na nje­ i na ulogu bl. Alojzija Stepinca lište djece; htjeti dijete oteti ro­ govo hrabro zauzimanje za pro- u obrani kršćanskih obitelji: »I diteljima i proglasiti ga svojinom GLA SNIK POST ULATURE BROJ 2 /2Q15 . • BLAŽE NI ALOJZI JE ST EPI NAC

»Ne možemo priznati sistema, koji bi negirao obitelj, u kojoj Crkva gleda Božju instituciju i temeljnu stanicu svakoga na­ roda. Htjeti muža i ženu učini­ ti bračnim drugovima samo za vrijeme dok postoje osjetilne veze; htjetiobitel ji oduzeti sveti sakramentalni značaj i zaprije­ čiti da bude izvor života i odga­ jalište djece; htjeti dijete oteti roditeljima i proglasiti ga svo­ jinom države: znači pokolebati prirodni zakon života u nj ego­ vim temeljima, znači uništiti ne samo obitelj nego i sam narod i * Vjerničko mnoštvo pobožno sudjeluje u misnom slavlju u crkvi državnu zajednicu.« Presvetoga Trojstva u Krašiću, 10. veljače 2015. Blaženikove moći države: znači pokolebati prirod­ stenciji, pitomcima Papinskoga ni zakon života u njegovim te­ zavoda« »Germanicum et Hunga­ u oltaru nove meljima, znači uništiti ne samo ricum , čiji je član svojedobno bio župne crkveu obitelj nego i «sam narod i držav­ i bl. Alojzije Stepinac. nu zajednicu. Na završetku ho­ Nakon euharistijskoga slavlja Kutinskoj Slatini milije zaključio je da bl. Alojzije bila je prigoda za razgovor i su­ Stepinac ono što je bio za živo­ sret uz domjenak u zavodskim U nedjelju 8. veljače 2015. u ta, ostaje i poslije smrti: duhovni prostoniama. župnoj crkvi bl. Alojzija Stepin­ kompas kršćanskome puku. Krašić ca u Kutinskoj Slatini prigodom Na kraju euharistijskoga slav­ petnaeste obljetnice osnutka župe lja rektor msgr. Jure Bogdan za­ i blagdana bl. Alojzija Stepin­ Na 55. obljetnicu smrti bla­ hvalio je kardinalu Mi.illeru te ca, zaštitnika župe, misno slavlje ženog kardinala Alojzija Stepin­ zaželio da ga zagovor bl. Alojzi­ predvodio je sisački biskup Vlado ca, 1 O. veljače, u crkvi Presvetog ja Stepinca prati u njegovoj »važ­ Košić. Na radost brojnih župlja­ Trojstva u Blaženikovoj rodnoj noj i dragocjenoj« službi za sveop­ na i hodočasnika biskup Košić je župi Krašiću svečano euharistij­ ću Crkvu . Isto je tako zahvalio posvetio župnu crkvu i u njezin sko slavlje predvodio je i propovi­ svim članovima diplomatskoga glavni oltar položio moći blaže­ jedao postulator Stepinčeve kauze zbora, predstavnicima papinskih noga Alojzija Stepinca. zavoda i sveučilišta, članovima ra­ mons. Juraj Batelja u koncelebra­ znih dikasterija Rimske kurije te ciji s mons. Zlatkom Korenom, Moći bl. Alojzija svim svećenicima, redovnicima i rektorom Hrvatskog nacionalnog Stepinca ugrađene redovnicama te vjernicima koji su svetišta Majke Božje Bistričke, sudjelovali na proslavi. preč. Josipom Jakovčićem, deka­ u oltar župne crkve Osobito je zahvalio mješovi­ nom Ozaljsko-lipničkog dekana­ ulvanovcu tom zboru župe Uznesenja Bla­ ta, te 49 svećenika. žene Djevice Marije izJelse s oto­ Riječ pozdrava okupljenim ka Hvara, pod ravnanjem Slavka svećemc1ma i vjermc1ma pnst1- Varaždinski biskup J osip Mr­ Reljića, koji su tijekom svete mise glim iz raznih krajeva domovi­ zljak pohodio je na Stepinčevo pjevali. Za ovu su prigodu sti­ ne, koji su dupkom ispunili cr­ 10. veljače 2015. župu blaženog gli u pratnji svoga župnika msgr. kvu i prostor oko nje, uputio je Alojzija Stepinca u Ivanovcu Stanka Jerčića, generalnoga vika­ domaći župnik Dragutin Kučan. kod Čakovca. Tom prigodom ra Hvarske biskupije, i don Jure Na misi je pjevao mješoviti župni posvetio je župnu crkvu sv. Vida Martinića. Također je zahvalio zbor pod vodstvom i uz orgulj­ i novi glavni oltar, u čije je pod­ i bogoslovima u liturgijskoj asi- sku pratnju s. Mirjam Dedić. nožje ugradio moći bl. Alojzija

8 S TE P I NČE VO 2 015 . STEPINČE VO 2015.

I đu tih dvaju prizora ispisan je Isusov poziv iz Matejeva evan­ đelja: »Ljubite neprijatelje, mo­ lite za one koji vas progone.« U temelju vertikale križa pri­ kaz je Isusa u molitvi u Getse­ manskom vrtu, gdje moli Oca da ga mimoiđe čaša muke, no neka bude ne njegova već Oče­ va volja. Nad tim je prizorom stoga ispisano - riječi s kojimaFi atje voStepinacluntas odlazioTua, k nebeskom Ocu. Na samom vrhu prizor je Golgo­ te na kojoj, uz dva razbojnika, * Sisački biskup V1ado Košić predvodi misno slavlje u Kutinskoj Slatini, 8. veljače 2015. Isus umire na križu probode­ na srca kopljem rimskog vojni­ * Mons. Stanko ka. Dovršena Isusova muka tri Lasić pruža moći bl. je dana potom iznijela Uskrsnu­ Alojzija Stepinca na čašćenje vjernicima u će, a muka bl. Alojzija njegovo dubrovačkoj katedrali, blaženstvo u Gospodinu. U sre­ 10. veljače 2015. dište križa smještena je sama re­ likvija u crveno staklo, a na po­ zadini Stepinčev biskupski grb kvijaru. Mons. Uzi- te njegovo biskupsko geslo - In nić je u propovi­ jedi progovorio o Te, Damine, sp eravi. Stepinčevoj suvre­ menosti: »On nam prije svega poruču­ Stepinca. Brojnim svećemc1ma Sve čitatelje i štova­ je da smo i mi na svoj način iza­ Glasnika i vjernicima velikodušni doma­ telje bl. Aloj. zij. a Stepinca koji brani i poslani, ali i da je to naše ćin bio je domaći župnik Dani­ su se p1smemm putem pre- poslanje, poslanje u naš, a ne jel Bistrović te predstavnici žu­ ...... poručili u zagovor bl. Alojzi­ nJegov sv1Jet 1 vnJeme.« pnih vijeća. ja Stepinca i zatražili molitvu Katedralni župnik dr. don na njegovu grobu, potiče­ Stanko Lasić predstavio je novi mo da se u molitvi sjedine sa Stepinčevo u relikvijar u kojem se čuvaju mo­ svim njegovim štovateljima Dubrovniku ći bl. Alojzija Stepinca, a prvi koji sudjeluju u svetoj misi put je vjernicima na čašćenje dan svakog 10. u mjesecu u zagre­ Dubrovački biskup Mate u ovogodišnjoj procesiji za Fe­ bačkoj prvostolnici u 18 sati. Uzinić predvodio je 10. veljače stu sv. Vlaha. Autor relikvijara ,:- ,:- ,:- 2015. u dubrovačkoj katedra­ je Tomislav Kršnjavi. Na hori­ li svečano euharistijsko slavlje zontali križa prikazi su Isuso­ Zahvaljujemo svim dobroči­ kojim je proslavljen blagdan bl. ve osude pred Pilatom te Isu­ niteljima i suradnicima, čijom Alojzija Stepinca. Nakon mise sova bičevanja, kao što je i bl. molitvom i darom napreduje vjernicima su dane na čašćenje Alojzije bio nepravedno osu­ postupak za proglašenje sve­ moći bl. Alojzija u novom reli- đen i mučen uzništvom. Izme- tim bl. Alojzij a Stepinca.

OBAVIJEST ČITATELJIMA GLASNIKA

Vj ernici koji na zagovor bi. Alojzija Stepinca budu uslišani - zadobiju tj elesno ili duhovno ozdravljenj e ili koju osobitu milost - neka opis uslišanja i cj elovitu liječničku dokumentaciju dostave na adresu: dr. Juraj Batelja, postulator • Kaptol 18, p. p. 949 • 10001 ZAGREB

GLASNIK POSTL)LATUR E BROJ 2 /2015 . • BL AŽE NI ALOJZIJ E ST E PINA C Blaženi Alojzije i redovništva Prema riječima pape Franje, o 50. obljetnici objavljivanja dekreta Drugoga vatikanskog koncila o prilagođenoj obnovi redovničkog života Perfectae caritatis, 2015. godina određena je da bude Godina posvećenog života. Započela je u nedjelju, 30. studenoga 2014., a završit će 2. veljače 2016. Uz tu važnu odluku i događanje u općoj Crkvi i Crkvi u Hrvata donosimo razmišlj anja bl. Alojzija Stepinca o naravi i poruci redovničkog života. Riječ je o pismu koje je kao sužanj uputio s. Franciski Dušić, 1 provincijalnoj glavarici Družbe kćeri Božje Lj ubavi, a svojim sadržajem nadahnjuje narav i smisao redovničkog poziva i posvećenja.

·x- Nadbiskup Alojzije Stepinac s časnim sestrama milosrdnicama i učenicama nj ihove Dj evojačke škole u Daruvaru godine 1939.

današnjih bezbožnika na sve što je Božje, a napose na redov­ nice: zaviđaju im na sreći duše kao nekoć ubojica Kain praved­ nom si bratu Abelu. I umjesto da pođu njihovim putem, pu­ tem iskrenog obraćenja i služ­ be Bogu, misle da će naći sreću u mržnji i ubojstvu braće svoje. « Kolika ludost i kolika nesreća, Krašić, 2. IV 1954. sti svojih. ' Puteni čovjek daka­ prouzročena dakako vlastitom ko misli samo na tijelo, i prema krivnjom! Časna Majko! tomu smatra, da je u ugađanju Bilo kako mu drago, čuvajte tjelesnim pohotama sreća čovje­ brižno dragocjeni dar redovnič­ Dr. Šeper upozorio me preko kova. Ali, utjehe i rijeke slado­ kog zvanja u sebi i podređenim ovdašnjeg g. župnika, da slavi­ sti, kojima Bog napunja duše, si sestrama, kad ste ga vjerno sa­ te dvadesetipetu godišnjicu sve­ koje mu služe, nadilaze toliko čuvali kroz dvadeset i pet godi­ tih redovničkih zavjeta. Ja Vam sve tjelesne naslade, da ove nisu na. Ono što govori Isus u knji­ srdačno čestitam tu slavu. Pro­ ni spomena vrijedne u pored­ zi Otkrivenja, govori i Vama i življavate ju u teškim časovima, bi s nasladama duha, što ih Bog svakoj Vašoj sestri redovnici: a još k tomu, ako se ne varam, u proizvodi u dušama. I ne samo »Ostani vjerna do3 smrti i dat ću svojstvu provincijalne glavarice, da nisu spomena vrijedne, nego ti vijenac života!« Života daka­ što podvostručava brige današ­ sveti Pavao bez krzmanja govo­ ko ne od danas do sutra, kao što nje redovnice. ri: »Koji sije u tijelo svoje, od ti­ je ovaj zemaljski, nego vječno­ Ali, ako ima danas sretnih jela će požeti propast; a koji sije ga, kao što je vječan i Bog, koji ljudi na zemlji, to će se ipak i da­ u duh, «od2 duha će požeti život je život bez početka i svršetka. nas najprije naći pod skromnim vječni. Sotona je uspio danas u mno­ redovničkim habitom. Ako itko, Ne znam da li se varam, ali gim krajevima Europe i drugih a ono osobe Bogu posvećene za- mi se čini, da je to jedan od ve­ zemalja oslabiti pravi pojam re­ v1et1ma siromaštva, čistoće, po­ likih razloga one bijesne mržnje dovničkog zvanja, kao što do­ slušnosti, mogu da ponove riječi kazuju statistike, i mnogi koji psalmiste: » Kako je dragocje­ 1 S. Franciska Dušić, r. u Zagrebu 15.IX.1897.; imaju zvanje od Boga nalaze sve doživotne zavjete položila je 15. VLIJ.1932; službu na dobrota Tvoja, Bože! U sje­ provincijalne glavarice vršila je od 1949. do 1962. moguće izgovore, da ostanu u nu krila Tvojih bježe djeca ljud­ Umrla je u Granešini 1977. svijetu. Ali, kako je rekao jed- 2 Ps 36,8. ska. Hrane se na izobilju kuće 3 Gal 6,8. 4 Usp. Otk 2,10. Tvoje; napajaš ih na rijeci slado-

10 PORU KA NA ŠEM VREMENU ' PO RUKA NAŠEM VREMENU

!;Jodina · p�svećenog �� života �{___:,, Stepinac i redovnici d djetinjs a nadalj , ži eći sečne nagovore rnilosrdnicama, a ��� � . � � Oizvan ob1telJske zaJedruce, materijalnu pomoć pružao dorni­ nom zgodom moj dragi pro­ Alojzije Stepinac je izvore nadah­ nikankama, kćerima Božje Lju­ fesor morala o. Vermeersch, nuća i duhovnog napretka crpio bavi, klanjateljicama Krvi Kri­ » kad dođe smrt, onda bi svi od nauka i primjera redovnika. stove, sestrama Svetoga Križa, rado biti redovnici«. Onda Kao dječak i mladić, kroz gimna­ sestrama Naše Gospe, Marijinim je dakako kasno. Zato i Vi ziju i vojsku, a osobito za vrijeme sestrama, uršulinkama, bazilijan­ i svaka Vaša sestra redovni­ studija u Rimu, isusovci su snaž­ kama i mnogim drugim zajedni­ ca držite na umu, što je Isus no djelovali na njegovu duhov­ cama. Utemeljio je prvi hrvatski rekao onome anđelu crkve nu izgradnju. Bio je i član Trećega Karmel bosonogih karmelićanki, u Filadelfiji: »Evo dolazim reda svetoga Pranje. Konačnu od­ a mnogo je učinio za utemeljenje brzo: drži što imaš, da nitko luku za svećenički život donio je i oblikovanje svjetovnog instituta ne uzme vijenca tvojega! Tko nakon čitanja životopisa redemp­ »Suradnice Krista Kralja« . pobijedi, učinit ću ga stupom torista sv. Klementa Hofbauera. Nakon komunističke osu­ u hramu Boga svojega, i više U Rimu je skoro svakog mjese­ de nalazio je duhovnu utjehu u ne će izići napolje; i napisat ca, kroz sedam godina, odlazio izvorima redovničkog života. U ću na njemu ime Boga moje­ k ocima trapistima u opatiju Tre zatvoru je čitao i preveo na hrvat­ ga i ime grada Boga mojega, Fontane, i tu bi, nedaleko mjesta ski djela svete Terezije iz Lisieuxa novoga Jeruzalema, koji silazi gdje je mučen i ubijen sv. Pavao, i osnivača zajednice Otaca Sve­ s neba od Boga mojega, i ime «4 obavljao duhovnu obnovu. tog Sakramenta, sv. Petra Julijana moje novo. Ljubav prema Crkvi, koja se Emyarda. Prostudirao je i usvojio Kakva veličajna obećanja rodila iz njegova nadnaravnog brojne spoznaje iz povijesti fra­ Božja jednoj vjernoj duši! A pogleda na nju, sačuvala ga je njevačkog reda koju je u 17. sto­ kako je Bog biće neizmjer­ od svakog osjećaja konkurencije ljeću sastavio Luka Wadding. no pravedno, nema nikakve koja bi mogla proizići iz redov­ Iz krašićkog sužanjstva napi­ sumnje, da će dvostruko na­ ničkih zajednica. Redovnički je sao je brojna pisama u kojima je graditi vjernost, koja je ima­ život za njega bilo preveliko do­ redovnike i redovnice poticao na la izdržati dvostruku kušnju, bro, koje se ne bi smjelo nimalo vjernost i ustrajnost u svetom po­ kao što ju danas moraju izdr­ omalovažavati iz ljudskih obzira. zivu. U pismu koje je 10. lipnja žavati redovničke duše, izlo­ Kao nadbiskup je zauzeto 1956. uputio Ivanu Kukuli, isu­ žene dan i noć mržnji bez­ prornicaoredovnički život u svo­ sovačkom provincijalu, navode­ božaca, a ne nalazeći često j oj nadbiskupiji. Zamolio je i do­ ći riječi kard. Faulhabera, reče: pravog razumijevanja ni kod bio dozvolu iz Rima da povjeri »Moglo bi se postaviti pitanje onih, koji se inače smatraju neke župe kapucinima, konven­ jesu li redovnici potrebni za ži­ kršćanima i katolicima. tualcima, franjevcima trećoretci­ vot Crkve. Može li Crkva opsta­ Ja Vam dakle, časna Majko ma, dominikancima i salezijanci­ ti bez jedne ili druge redovničke Provincijalko, k Vašem srebr­ ma. Godine 1943. bio je nakanio zajednice, a da ne propadne. Ali, nom jubileju redovničkih za­ svetište u Mariji Bistrici povjeriti uzmemo li općenito u razmatra­ vjeta, šaljem od srca svoj bla­ pavlinima, a godine 1959. pozvao nje redovnički život, i u svojem goslov kao zalog nebeskih je karmelićane. Mnoge daleko­ skladu, on je potreban za život milosti, a napose ustrajnosti sežne pothvate blaženoga Aloj­ Crkve. Ista je to stvar, kao da se do groba, u zvanju, koje na zija spriječio je Drugi svjetski rat. pitamo: 'Da li su čovjeku za život poseban način ima svoj izvor On je imao plan osnovati redov­ potrebna dva oka i dvije ruke?' u Kristu, Bogu i Spasitelju na­ ničku mušku ili žensku zajednicu Čovjek, u krajnjem slučaju, može šemu. u svakoj župi. živjeti i sa samo jednim okom i + Alojzije kard. Stepinac 5 Jednake je osjećaje gajio i pre­ sa samo jednom rukom. Ipak, nadbiskup zagrebački. ma ženskim i prema muškim re­ moramo dopustiti da su dva oka

5 Otk 3,10-12. dovničkim zajednicama, i oz­ i dvije ruke životna potreba za « 5 Alojzije Viktor STEPINAC, Pis111a iz s11Žf'11)- biljno je uzmao k srcu njihov potpun i zdrav život. sh>a (1951.-1960.), Zagreb, 1998., str. 45.-46. napredak. Često je držao mje-

G L A SNI K POSTU LATURE BROJ 2 /2015 . • __. ,..; * Mons. H. Pellegrinetti između mnoštva naroda ulazi u zagrebačku prvostolnicu uoči otvorenja Prvoga hrvatskog nacionalnog euharistijskog kongresa godine 1923. » Hostija sveta Tebe sakriva, al' vjera zbori: ovdje je Bog!« Euharistijski kongres u Zagrebu 1923. _,J._BATE_LJA __ U nizu prikaza euharistijskih kongresa u hrvatskim središnji odbor. Za predsjedni­ biskupijama između dvaju svjetskih ratova u prvoj ka odbora izabran je dr. J osip polovici dvadesetoga stoljeća, kako župnih tako i Lang, pomoćni biskup zagre­ dekanatskih, krajevnih, biskupijskih i nacionalnih, bački, za tajnika dr. Josip Lon­ želimo na korijenima novije povijesti Crkve u čarić, a za članove: kanonik dr. Hrvata prepoznati preporodnu snagu euharistijske Milan Strahinšćak, isusovac o. evangelizacije suvremenog čovjeka i društvenih Miroslav Vanino, franjevac fra prilika u kojima živi i proročki govor Crkve, koji je po Đuro Bencetić, o. J osip Milo­ šević i dr. Ljubomir Maraković. slavljenju, čašćenju i blagovanju Euharistije svakom Uskoro su uspostavljeni i podo­ čovjeku dostupan i shvatljiv. bori: za pričest djece, za smje­ U ovom broju Glasnika donosimo prvi dio prikaza štaj sudionika, za uređenje uli­ o Prvom nacionalnom hrvatskom Euharistijskom ca i grada, teoforičku procesiju, kongresu održanom u Zagrebu 18. i 19. kolovoza 1923. doček gostiju, organizaciju is­ povijedanja, za prehranu, prije­ a sastanku koji je za- kongresa u Zagrebu svi sudio­ voz željeznicom itd. grebački nadbiskup dr. nici su nadbiskupov prijedlog Program je imao tri važna di­ NAntun Bauer upriličio jednoglasno odobrili. Kako bi jela: » 1. noćno klanjanje, 2. puč­ početkom siječnja 1923. s naka- se što bolje pripremili i prosla­ ko javno zborovanje, 3. veli­ nom održavanja euharistijskog vili kongres, sastavljeni su uži i ka procesija. Kao uvod usvojen

12 EUHARISTIJSKI KO NGRESI U CRKVI U HRVATA (12 ) EU HARIS TIJSK I KONGRESI U CRK VI U HRVATA (12)

* Zagreb bijaše domaćin Prvoga hrvatskog nacionalnog euharistijskog kongresa godine 1923.

* Dolazak Papina izaslanika nuncij a H. Pellegrinettija na Prvi * Dr. Antun Bauer, hrvatski nacionalni euharistijski kongres u Zagrebu 1923. nadbiskup zagrebački

je nacrt o javnoj« pričesti djece pisima koji su objavljeni u Euha­18.- bročinitelj sinova ljudskih, koji pučkih škola. ristijski kongres u Zagrebu je za nas prolio svu svoju dra­ Poziv na Prvi hrvatski na­ 19. VIII. 1923. Sp omen-knjiga, gocjenu krvcu i pomirio nas s cionalni euharisti j ski kongres Zagreb, 1923. i fotoaparatom Ocem Nebeskim i otvorio nam u Zagrebu sastavio je i objelo­ vrsnog slikara svećenika-kate­ put do kraljevstva Božjih istina danio sluga Božji Josip Lang, hete dr. Ignacija Repara, čiji je i ljubavi Božje. To je nauka sv. Crkve, to je vjera naša. Nije li pomoćni biskup zagrebački i album s ovoga kongresa saču­ po tom Isus Gospodin dostojan predsjednik Odbora za Euha­ van u Nadbiskupskom arhivu u i najdostojniji svega poštovanja ristijski kongres, koji je u po­ Zagrebu, Ostavština nadbisku­ i klanjanja našega i sve ljubavi i zivu istaknuo: »Naš dični Epi­ pa dr. Antuna Bauera. skopat poziva očinskim glasom Razlozi nacionalnog najgorljivije ljubavi naše? Do­ sve svoje vjernike na Euharistij­ euharistijskog kongresa ista jest! Pa ipak većina svijeta ski kongres, koji će se ove godi­ svojega Spasitelja još ne pozna, ili ne će da ga pozna; a drugi, ne slaviti u« Zagrebu, i to 18. i 19. Navodeći razloge za odaziv koji ga poznaju, vladaju se pre­ kolovoza. na kongres, biskup Lang je ista­ ma Njemu kao da ga ne pozna­ Događanja s ovog 1. nacio­ knuo tri razloga: ju; još i gore, mnogi ustaju proti nalnog hrvatskog euharistijskog 1. Crkva uči i glasno ispovi­ kongresa zabilježena su svjetlo- Njemu i štampom i govorom i jeda da je Isus Krist, njezin Bo­ mržnjom i zlobom i hoće da Ga Dr. Josip U\ t G, »Za Euharistijski kongres«, žanski Utemeljitelj, pravi Sin istisnu iz srdaca onih vjernih u: E11h{//istijski kongres II Zagrebu 18.-19. I/JJI. 1923. Božji, Spasitelj svijeta, prvi i duša, koje ga još ljube i časte. Sp o111e11-k11;iga, Zagreb, 1923., str. I 7.-20., 18.; usp. Vrh bos11a, 37 (20. ožujka 1923.), br. 5. i 6., str. 37.-39. najmudriji Učitelj svih naro­ 2. Da oživi vjera u našim sr­ da. On je najveći Prijatelj i Do- cima jer bez vjere nema milosti, GLASNIK POS TU [ATUR E BROJ 2 /2015 • BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC

* Mons. H. Pellegrinetti dolazi u Nadbiskupski park »Ribnjak«, gdje će slaviti * Prvostolna crkva u Zagrebu bila svetu misu za je središnje mjesto proslave Prvoga školsku djecu i hrvatskog nacionalnog euharistijskog podijeliti im kongresa godine 1923. sv. Pričest

nema ljubavi Božje, nema spa­ * Papinski nuncij mons. * Papa Pio XI. Hermenegildo Pellegrinetti senp. 3. Molitva za potpun i trajan mir u domovini i čitavom svijetu. Poziv nadbiskupa Bauera »Za mirom ovim sve gine i vapi, a i drugih biskupa na Pozive na ovaj Prvi hrvatski mira nema. Oružje je bojno pre­ kongres nacionalni euharistijski kongres stalo zveketati i topovi strašni uputili su svojim vjernicima svi hrvatski biskupi i u njegovoj pro­ pucati, a ipak pravog mira nema U opširnom pozivu svećen­ slavi su sudjelovali. ( ... ). Među narodima se ne poštu­ stvu i vjernicima na ovaj euhari­ je pravda, nema bratske ljubavi, stijski kongres nadbiskup Bauer Proglas gradskog nema straha Božjega, nema težnje je istaknuo da je njegova davna načelnika za vječnim dobrima. Baš protiv­ želja bila »da se u našem Zagre­ no, među narodima vlada silna bu gradu održi euharistički« sa­ Načelnik grada Vjekoslav Hein­ pohlepa za stvarima ovoga svije­ stanak za sve katolike . Ovom zel objavio je, na molbu Odbora ta, gospodari poganski egoizam svojom porukom poželio im je za Euharistijski kongres, sveča­ iliti samoživost, mržnja i neprija­ »unaprijed pokazati znameno­ ni proglas u kojem je istaknuo i teljstvo. Svijet ne može dati mira vanje toga sastanka, da se u što ovo: »Velika je čast i odlikovanje jer ga sam nema. Mir nam pravi većem broju, sa što većom po­ ne samo za glavni grad Zagreb, može dati samo Onaj koji je re­ božnosti, ali i sa što većom pra­ već i za sav hrvatski katolički na­ kao svojim apostolima, a preko vom kršćanskom radosti nađe­ rod, što će ovo slavlje biti u naše­ njih i nama: 'Pacem relinquo vo­ mo tih dana u« našem bijelom mu domu, a jednako nas uvelike bis, pacem meam do vobis - Mir Zagrebu gradu . Potom je izlo­ raduje, da na ovaj kongres dola­ vam svoj ostavljam,«2 mir vam svoj žio »uzvišenu, plemenitu i sve­ zi kao naročiti izaslanik vrhov­ dajem' (Iv 14,27). tu svrhu«« ovoga »euharističkog ne glave katoličke Sv. Oca pape sastanka koji će biti »juriš na Pija XL nadbiskup Hermenegildo 2 sp. Josip LANG, »Za Euha.ristijski sastanak«, Pellegrinetti, apostolski nuncij. u: Glasnik biskupija Bosanske i Srijemske, 51, (15. ožujka nebo, da euharistički naš Spasi­ 1923.), br. 5., str. 40.-42. telj na domovinu našu izlije obi­« Svjestan velikoga značenja to­ lje milosti svoje i blagoslova . ga kongresa, grad Zagreb hoće da 14 EUHARISTIJSKI KONGRESI U CRKVI U HRVATA (12 ) * Skupina prvopričesnica sa svojim vjeroučiteljima u proslavi Prvoga hrvatskog nacionalnog euharistijskog kongresa

nadbiskupa Hermenegilda Pelle­ grinettija, apostolskog nuncija u Beogradu, kao svoga osobnog predstavnika na Prvom nacional­ nom euharistijskom kongresu u Zagrebu. * Školska djeca u pratnji svojih vjeroučitelja i vjeroučiteljica prigodom O dolasku Papina izaslani­ sv. Pričesti na Prvom hrvatskom nacionalnom euharistijskom kongresu ka očevidac je zabilježio: »Već od petka ujutro [17. kolovoza], od kada je u Zagreb stalo pritje­ vidljivo iskaže svoju odanost dje­ velike će se povorke kretati pro­ cati mnoštvo našeg svijeta sa svih dovskoj vjeri, svoje poštovanje stranim gradskim ulicama, pa sto­ strana, pak do ponedjeljka Za­ visokim i odličnim učesnicima, i ga molim da općinstvo za održa­ greb je bio pozorište jednog go­ svoje gostoprimstvo i ljubav svoj vanje poretka strogo sluša upute lemog, dosele neviđenog slavlja«, braći iz hrvatskih i slovenskih posebnih građanskih kongresnih jer su duge povorke kongresista krajeva. redatelja. čitav dan pod vodstvom redatelja . . . Pokažimo, građani, da ov­ 1 Građani, raširimo bratske ruke prolazile zagrebačkim ulicama. U dje kuca žarko srce za sve njih, otvonmo srca svop te na to- petak poslije podne u 6 sati pris­ da glavni grad Zagreb, od vjeko­ ple grudi privinimo braću svoju, pio je vlakom iz Beograda mons. va ognjište našega narodnog živo­ neka znadu i osjete, da su u svom Hermenegildo Pellegrinetti. Na ta, nije nikada zatajio časni krst, domu, u svojemu bijelomu, staro­ glavnom željezničkom kolodvo­ kako se nikad nije nad njim vijala davnomu Zagrebu,« da su u srcu i ru na doček se okupilo »nebroje­ druga zastava no hrvatska. središtu hrvatstva. no mnoštvo« naroda. Kronika bi­ Obraćam se na vas, građani, s lježi da su »sve ulice od kolodvora toplom molbom i s pozivom da Imenovanje i doček do Kaptola bile ispunjene broj­ domove svoje uresite s narodnim Papina izaslanika nim mnoštvom, koje je u špaliru barjacima, a naročito u onim uli­ mons. H. Pellegrinettija očekivalo papinskog izaslanika«. cama kuda će u nedjelju dne 19. Osim toga pred kolodvorom kolovoza krenuti svečana sveto­ Iskazujući osobitu sklonost se okupila samostanska školska otajstvena procesija ( ... ). Mnogo prema katolicima Hrvatima, pa­ omladina, katoličke organizacije i će tisuća naroda učestvovati u ve­ pa Pio XI. svečanim je pismom katolička udruženja sa svojim za­ lebnoj svetootajstvenoj procesiji, od 16. srpnja 1923. imenovao stavama. A na peronu su visokog GLA SNIK PO STULA TU RE BROJ 2 /201 5 . • BLAŽ EN I AL OJZIJ E ST EPINAC

* Mons. Pellegrinetti pričešćuje školsku dj ecu * Vj eroučitelji i vjeroučitelj ice prigodom pričesti školske u proslavi Prvoga hrvatskog nacionalnog dj ece prigodom proslave Prvoga hrvatskog nacionalnog euharistijskog kongresa euharistijskog kongresa

* Dr. Ljubomir Maraković, profesor hrvatskog jezika i -x- Dr. M. Belić, odvjetnik * Papinski izaslanik i predsjedništvo Prvoga hrvatskog književnik, govornik u Đakovu, govornik na nacionalnog euharistijskog kongresa za vrijeme zborovanja na zborovanju zborovanju

gosta dočekali zagrebački nadbi­ Velimir Deželić st. Nakon što očevi trpjeli, borili su se i ovjenčali skup dr. Antun Bauer, kao doma­ je nadbiskup Bauer pozdravio se slavom u ime Kristovo, a u ovo ćin, dr. Josip Lang, predsjednik papina izaslanika, on je uzvra­ ime dolazim i ja k vama, i od kon­ kongresnog odbora, i odbornici tio zahvalom na hrvatskom jezi­ gresa ovoga očekujem mir, ljubav mons. Milan Strahinšćak, dr. Lju­ ku istaknuvši: »Veličanstveni do­ i blagoslov s neba. S Kristom« i za devit Maraković, rektor isusovač­ ček kojim sam primljen, dokaz Krista i uvijeke - amen. kog kolegija o. Miroslav Vanino, je odanosti sviju prema Svetome Nakon toga je nadbiskup provincijali Mihael Troha i Bona­ Ocu. Sv. Otac papa me poslao jer predstavio mons. Pellegrinetti­ ventura Burić. Državnu vlast za­ želi da bude u mojoj osobi prisu­ ju sve nazočne predstavnike stupao je namjesnik dr. E. Čimić tan ovom euharističkom kongre­ vojnih i civilnih vlasti, a kad je i pomoćnik zapovjednika vojske su, da bude u zajedništvu vjere i mons. Pellegrinetti došao pred general Srećković s pukovnikom ljubavi s vama ( ... ). Zato će [on] u kolodvor, uz bumo i oduševlje­ Simovićem. U ime grada nuncija mojoj osobi biti nazočan ovome no klicanje svijeta i katoličkih je dočekao gradonačelnik Vjeko­ kongresu ne samo kao naša vr­ društava, pozdravila ga je uče­ slav Heinzel sa senatorom Guši­ hovna glava, već i kao naš najmi­ nica VI. razreda Marija Viško­ ćem. Od stranih vlasti dočeku je liji brat. On vas ljubi, vaša radost vić izgovorivši i ovu rečenicu: prisustvovao konzul Republike njegova je radost, vaša žalost nje­ »Pozdravljamo Te, zamjeniče Poljske. gova je žalost, a i slava, vaša sla­ Svetoga Oca! Pozdravljamo Te, S nuncijem su u vlaku iz smjera va je njegova, jer je slava vaša slava prijatelju djece srca čista! Primi Križevaca doputovali njegov taj­ Isusa Krista, koji je uvijek s nama kitu sitna cvijeća, rascvalo se na nik te izaslanici kongresnog od­ u Presvetom Sakramentu. Hrvat­ hrvatske nam majke grudi; ono bora biskupi dr. Dionizije Nja­ ska ova zemlja bila je kroz vjeko­ nek Te nas Hrvata sjeća, dragi Ti radi i dr. Dominik Premuš te dr. ve predziđe kršćanstva. Vaši su spomen od nas budi!« 16 EU HA RIS TIJ SK I KONGRESI U CRK VI U HR VATA (12) * Mons. H. Pellegrinetti, izaslanik Pija XI., predvodi svetu misu nakon koje će s biskupima i redovničkim poglavarima pričestiti školsku djecu

Ove su riječi izmamile »tople suze«, a nakon toga nuncij se »ga­ la-četveropregom« [običaj iz bi­ skupovanja Haulikova], vozeći se »zapadnom stranom Akademič­ kog trga, Trga I. i Zrinjevca kroz gusti špalir općinstva, praćen bur­ nim ovacijama odvezao na Kap­ tol. Za njim su u kočijama slijedili svi ostali dostojanstvenici i kon­ pa dr. Bauera, sada ovaj kongres gresni odbor« . »Ovo je dakle veliki dan za otvaram.« Kroničar bilježi: »U Baka­ naš narod, možda najveći iza Potom je u podužem govoru čevoj ulici nuncij je sišao s koči­ dneva pokrštenja, kad sav obrazložio razloge slavljenja ovo­ je. Tu ga je dočekao episkopat sa narod može kao jedno srce i ga kongresa i uskliknuo: »Ovo svećenstvom, oblastima i društvi­ kao jedna duša da se poklo­ je dakle veliki dan za naš narod, ma. U svečanoj procesiji otpraćen ni Bogu svojemu sakriveno­ možda najveći iza dneva pokr­ je prema propisima crkvenog ce­ štenja, kad sav narod može kao mu.« remonijala izaslanik Svetog Oca jedno srce i kao jedna duša da se pape u prvostolnu crkvu, gdje je njihovi roditelji. Svi mali pričesni­ pokloni Bogu svojemu sakrive­ bila kratka pobožnost. U crkvu ci potom su imali zajutrak koji su nomu. Uistinu, danas je sav narod je prolazio kroz gusti špalir pod im na Nadbiskupskom trgu pri­ katolički u jugoslavenskim kraje­ baldahinom koji su nosili seljač­ redile gospođe iz Društva za sve­ vima jedno srce i jedna duša, jer ki momci iz remetske župe, dok udiljno klanjanje. su u duhu i pred Presvetim Otaj­ je s kora dopirala veličanstvena stvom svi s nama sjedinjeni u vjeri Ecce sacerdos magnus. Kongres je otvoren u 9 sati pjesma Na pontifikalnom misom, pod ko­ i ljubavi.« povratku iz crkve u nadbiskupski jom je svečani govor izrekao bi­ Prvo zborovanje o rezolucijama dvor priređene su nunciju ponov­ skup Lang, ocrtavši veliko znače­ ne ovac1Je.« Oko 11 sati svi su sudioni­ nje kongresa za duhovni preporod ci kongresa u nadbiskupskom naroda. Prvi dan kongresnih vrtu započeli prvo vijećanje o svečanosti Otvorenje kongresa rezolucijama, koje su drugi dan, U subotu 18. kolovoza, u 9 u nedjelju, na svečanom zboro­ Euharistijske svečanosti zapo­ sati, u katedrali, koju je ispuni­ vanju bile predložene kongre­ čele su u subotu 18. kolovoza. Za­ su na prihvaćanje. Na zborova­ greb je osvanuo u svečanom ruhu. lo mnoštvo vjernika, započela je svečana Misa koju je predvo­ nju je sudjelovalo »oko 12.000« Na poziv gradonačelnika sav se ljudi. Za predsjednika zborova­ grad odjenuo u svečano ruho. dio nadbiskup Bauer. Po zavr­ šetku misnog slavlja nazočnima nja izabran je dr. Josip Lonča­ Kućevlasnici su okitili svoje kuće rić. Nakon što je on zahvalio na hrvatskim zastavama. S prvostol­ se obratio dr. Josip Lang, pred­ povjerenju, pozdravio je nun­ ne crkve vijale su se hrvatska i dr­ sjednik Euharistijskog odbora cija Pellegrinettija, nadbiskupa žavna zastava, u sredini papinska. u Zagrebu: »Danas slavi sav hr­ vatski narod, a s njime i svi ka­ Bauera i ostale prisutne bisku­ Pričest djece tolici naše države svoj prvi ve­ pe i vjernike. Potom je o. Petar U 8 sati je u sjemenišnom vrtu liki opći Euharistijski Kongres; Vlašić, prof. bogoslovlja u Du­ papinski legat H. Pellegrinetti i ja u ime preuzv. gosp. nadbi­ brovniku, održao predavanje o najprije slavio sv. misu, a potom skupa nuncija i legata Svetoga Euharistiji i Crkvi. Istaknuo je je s pet biskupa i dva provincijala Oca pape Pija XL monsignora značenje Euharistije za obno­ pričešćivao školsku djecu, koje je Hermenegilda Pellegrinettija i vu duhovnog života hrvatskog bilo više od 2600. Pričestili su se i u ime preuzv. gosp. nadbisku- naroda i koristi koju Katolič-

GLASNIK POSTULATUR E BROJ 2 / 201 5 . BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC

* Predsjedništvo i uzvanici na zborovanju Prvoga hrvatskog nacionalnog euharistijskog kongresa

ka Crkva pruža hrvatskom narodu. Pri završetku je protumačio kako Euhari­ stija pokazuje pravu Crkvu Katoličku. Nakon preda­ vanja pročitane su četiri re­ zolucije, koje su jednogla­ sno prihvaćene. Potom je o temi« »Narod prema svećenstvu govorio dr. Matija Belić, odvjetnik iz Đakova. On je istaknuo da je vao tiskaru, zauzimao se za jedin­ Na temu »Obnova« kršćanskog »povijest kulture hrvatske - htje­ stveni jezik i pravopis. Potom se života po Euharistiji govorio je li to neki priznati ili ih ta činjenica upitao: »Što bi preostalo u hrvat­ prof. dr. Maraković, profesor u smeta - svojim najvećim dijelom skom narodu od ideja Gajevih da Zagrebu. Istaknuo je ove misli: istovremeno povijest katolič­« nije bilo biskupa Štrosmajera, ka­ »Ma da se poslijeratni život poči­ kog hrvatskog svećenstva . Oni nonika Račkoga i čitave plejade nje normalizirati, čemu je najbolji su kao »izaslanici Crkve [sv. Ći­ svećenika, učenjaka, povjesniča­ dokaz slom gospodarske i admi­ ril i Metod] donijeli pismo i prvu ra, arheologa, državoslovaca, bez nistrativne komunističke politi­ vezu s ostalim civiliziranim svije­ njihovog sveučilišta, bez njihove ke u sovjetskoj Rusiji, ipak je kao tom, da je vjekovima kod Hrva­ akademije znanosti i umjetnosti, najsudbonosniji talog svega toga ta bilo samo ondje obrazovano­ bez �ihovog Društva sv. Jeroni­ ostala u čitavom svijetu mržnja, sti gdje su crkveni redovi osnovali ma? Sto hrvatska Istra bez bisku­ nošena bezobzirnim egoizmom, svoje zavode, da su za dugog tur­ pa Dobrile, a hrvatska Dalmacija« željom za užitkom i razmahom skog ropstva jedino svećenici na­ bez svećenika Pavlinovića? općeg moralnog razvrata. Umje­ rod uzdržali u svijesti, školovali Staleške propovijedi sto poratnih anketa i farizeizma 4 ga, uz njega vjerno stajali« i s njime javne štampe, jedini lijek razro­ U sata poslije podne bile su u pratnji sudbinu dijelili . Govor­ vanom čovječanstvu je beskraj­ u raznim crkvama staleške propo­ nik je istaknuo i to da je prvo knji­ na ljubav euharistijskog Sužnja. vijedi. U prvostolnoj crkvi propo­ ževno djelo« na hrvatskom jeziku, Ne možemo upravo ni zamisli­ vijedao je vrhbosanski nadbiskup »Judita Marka Marulića, niknu­ ti, kako bi divna bila generacija, dr. I van Šarić, a u crkvi sv. Katari­ lo među samostanskim zidinama, koja bi bila odgojena u euharistij­ ne bila je propovijed za sudionike da su prvu gimnaziju osnovali pa­ skoj ljubavi, točno prema dekre­ 1582., iz Slovenije. Za članove Marijinih vlini u Lepoglavi godine a tima Sv. Stolice o ranoj i čestoj sv. kongregacija bile su propovijedi kratko zatim isusovci u Zagrebu pričesti. Ovaj euharistijski odgoj 1607. u crkvi oo. isusovaca, za žensku god. »I mnoge ostale naše treba da bude program čitave naše školsku mladež u crkvi sv. Vinka gimnazije osnovali su katolički omladine, ali i roditelja« i svih sta­ kod ss. milosrdnica. redovnici, a veoma uvažene škole Drugo zborovanje o rezolucijama rijih koji je vode. nastale su kod nas trudom augu­ 17.30 Potom je na temu »Obnova stinaca, dominikanaca, cistercita, U nastavljeno je u nadbi­ katoličkog «života pomoću presv. pavlina, templara,« premonstrata i skupskom vrtu drugo vijećanje o Euharistije govorio o. Ljudevit isusovaca. Progovorio je i o fra­ daljnjim rezolucijama, i to o »ob­ Dostal, isusovac iz Zagreba. On njevcima kao putujućim učitelji­ novi kršćanskog« života po Eu­ je napomenuo »kako se lako odu­ ma te o prinosu svećenika hrvat­ haristiji« te »o provedbi ove ob­ ševiti za jednu uzvišenu ideju, za skom preporodu. Nije zaboravio nove .10. Na000 vijećanje se sakupilo krasan program, ali i najveći za­ ni ulogu biskupa Vrhovca, koji se blizu vjernika, a vijećanju nos pomalo ohladni, a postojano borio u saboru za pravo hrvatsko­ je predsjedao biskup senjski dr. izvođenje velikog programa za­ ga jezika, otvorio knjižnicu, osno- Josip Marušić. daje muke i poteškoće. To je jedna

18 EUHARISTIJSKI KONGRESI U CRKVI U HRVATA (12) EUHARISTIJSKI KONGRESI U CRK VI U HR VATA (12)

-x- Sudionici na zborovanju prvoga kongresnog dana

podne malu ve­ černju održao je s prigodnim na­ govorom križe­ vački vladika dr. Dionizije Nja­ radi. U 9 sati na­ večer započelo je klanjanje i bdije­ nje velikom ve­ od najvećih tajna u ljudskome ži­ srdnica. Posebnim je čarom odsi­ černjom s litijom, a biskup Njara­ votu, kako da se sačuva živ zanos jevao toranj sv. Marije, kome se na di ih je obavio uz asistenciju. za jednu ideju, kako da se ustraj­ vrhu u jakom električnom svjetlu U 10.30 je na hrvatskom pro­ no i dosljedno provede jedan pro­ ljeskao križ, ispod kojeg je bio povijed održao prepošt dr. Dane gram. Koja je tajna sila, što će prikazan kalež s hostijom. U ra­ Sajatović, a potom je slijedila krat­ podržavati živ zanos za euhari­ svijetljenim i ukrašenim crkvama ka pjevana molitva Isusu. stijsku ideju i stalnu ustrajnost u bilo je izloženo Sveto Otajstvo od U 11.30 je na ukrajinskom pro­ izvođenju euharistijskog progra­ 9 sati uvečer do 6 sati ujutro. U cr­ povijed održao vlč. Franjo Latko­ vić, a u 12 sati je izmoljena »Velika ma? To je organizacija. Masa se kve je nagrnulo mnoštvo naroda « lako ohladi, no ako ima u njoj ne­ tako da se jedva ulazilo u dupkom jutrenja s mirovanijem . Pod ju­ koliko jedinica punih oduševlje­ pune crkve. Po crkvama je odje­ tarnjom je nakon Evanđelja pro­ nja, ne će u njoj nestati žara ( ...). kivala pjesma i molitva. Molilo se povijed o obnovi života po Euha­ Snaga katoličke akcije nije vanj­ iskreno i duboko. ristiji održao vlč. Juraj Pavić. ski rad, nego nutarnji duh. Ne­ Na početku klanjanja u kate­ Vjernici su imali priliku ispovi­ jedati se »kroz cijelu noć, od 6 sati koliko pravih katoličkih značaje­ drali je propovijed održao nad­ « va preporodit će ljudsko društvo biskup Bauer, a nakon mise po­ poslije podne do 6 sati ujutro . U 2 sata poslije ponoći otpjevan je u katoličkom duhu. To su sveće­ noćke, koju je slavio dr. Dominik « nici. No svećenici ne mogu u naše Premuš, pomoćni biskup zagre­ »Akatist Srcu Isusovu , u 3 sata doba sami obaviti svoju veliku za­ bački, propovijed je održao ši­ »Akatist Sladčajšemu Isusu«, u daću, pa stoga u svako doba cr­ benski biskup J eronim Mileta. 4 sata slavljena je »prva liturgi­ ja za pričesnike«, u 5 sati »druga kvene povijesti nalazimo revnih Kod sestara milosrdnica je na po­ « svjetovnjaka, koji su svojim kra­ četku klanjanja propovijed odr­ liturgija za pričesnike , u nedje­ snim primjerom i požrtvovnim žao senjski biskup dr. Josip Ma­ lju, drugog dana je u 6 sati slijedio radom podupirali djelovanje sve­ rušić, a u crkvi presv. Srca Isusova »završetak klanjanja i liturgija za ćenstva.« vlč. Petar Evetović, župnik u Žed­ pričesnike, školsku djecu, s krat­ kim nagovorom« . Noćno klanjanje i misa ponoćka niku (Subotica). Nakon misa polnoćki mnogi U nedjelju, drugog dana kon­ U 9 sati navečer počelo je po gresa, u 8 sati ujutro biskup Nja­ svim zagrebačkim crkvama noć­ svećenici slavili su sv. mise, ispo­ vijedali i pričešćivali puk, koji je radi slavio je »arhijerejsku liturgi­ no klanjanje. Čim je pao mrak, bili « u velikom broju ostao u crkvama ju s velikom asistencijom , a u 3 su svi tornjevi zagrebačkih crkava sata poslije podne, nakon večer­ rasvijetljeni elekričnim žaruljama. čitavu noć! Pobožnosti grkokatoličkih vjernika nje, biskup, svećenici i vjernici Na pročelju prvostolne crkve bili Križevačke grkokatoličke bisku­ Vjernici grkokatolici uključi­ su osvijetljeni veliki lukovi i tor­ pije uključili su se u teoforičku li su se prvoga dana u kongresna njevi. Isto su tako bili rasvijetlje­ procesIJU. ni tornjevi na crkvi sv. Marka i na slavlja pobožnostima u crkvi sv. franjevačkoj i crkvi sestara milo- Ćirila i Metoda. U 4 sata poslije- (nastavak slijedi u idućem broju)

GLASNI K PO STU LATURE BR OJ 2 /201 5 • BLAŽE NI ALO J ZIJE ST EPINAC » Stepinac naših dana« Nakon što sam primio dekret zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića o imenovanju za postulatora u kanonskom postupku proglašenj a svetim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Kuharića, nakon provjerespisa koji su mi bili dostupni, posebnim pismom zatražio sam od nj ega da pokrene spomenuti kanonski postupak, koji se još uvijek iščekuje.

, dr. Juraj Batelja

« skup upisao tijekom še i voće . Same sestre su ga često svoje župničke, biskup­ zvale »drugi Stepinac« ili »Stepi­ ske i nadbiskupske služ­ nac naših dana«. Sestra Ilijana je be. Oni nam daju uvid svoje _pismo zaključila ovim riječi­ u njegovu dušu, njego­ ma: »Zivo se nadamo da će Crkva ve želje, misli i htijenja. uzdići na čast oltara njegov« krje­ Zahvaljujući s. Ilijani postan i uzoran život. -x- Sluga Božji Franjo Kuharić u Tereziji Cvetnić OCD Ovo kratko, ali vrlo vrijed­ Pakracu 1993. godine na ustupljenim materijalima, na­ no svjedočanstvo nadopunjuje se vodim nekoliko kraćih citata koje onim što je sam nadbiskup Kuha­Knji­ te je ona 1 navela u svom popratnom gurić upisaodojmova u karmelićansku udući da u tij��u Godi­ pismu Postulaturi, kojim je bila u Brezovici. U njoj na posvecenog z1vota, za­ dostavila tražene materijale. Tako čitamo da je uključivao sestre u B molio sam vlč. Krešimira 2 s. Ilijana navodi da je nadbiskup svoje molitve16. 7. i 200u euharistijsku0.), žr­ Žižeka za nekoliko prikaza o od­ Kuharić »rado preporučivao «sebe tvu (npr. (16. 7.1997čestitao.) je nosu kardinala Fanje Kuharića s i župljane u molitve sestara , da na svetkovinama (16.i redovničkim zajednicama, što je je »visoko cijenio život preda­ novim7.1999.). duhovnim zvanjima on spremno učinio. nja Bogu po molitvi i žrtvi«. Više Samoga sebe preporuči­ Nadbiskup Franjo puta donio je sestrama pekmez od vao je u molitve(2 1.sestara,2.1998.). ali i sve Kuharić i sestre bosonoge šljiva, i to s napomenom »sestra­ nakane Crkve Pod­ karmelićanke u Brezovici ma nekoliko staklenki da se zasla­ sjećao (30.je sestre3. 1995.), na važnost razma­ de« znajući koliko će im to u po­ tranja na važnost(2 sa­.8. Blagopokojni nadbiskup Fra­ ratnim godinama biti dragocjeno. mog1988.), Karmela i moć molitve njo Kuharić poznat je kao izrazi­ On je za svetkovinu Gospe Kar­ preporučivao im je moliti to blag, spokojan i osjetljiv pastir. melske «»gotovo svake godine ... za(16. potrebe 8. 1992.), Crkve u inozemstvu To su na poseban način osjeti­ dolazio i njih »upoznavao ... sa hrabrio ih da se ne li oni koji su imali povlasticu če­ životom Nadbiskupije i živo pre­ boje žrtve za posvećenje Crkve poručivao« sebe, svećenike i narod jer su te žrtve izvor njihove ra­ šće ga susretati.« Među tim »privi­ (6. 2. 1988.), legiranim osobama nalazile su se u molitve . Sestra među ostalim dosti a zabilježio je i »žarku želju za što više duhovnih osobe posvećenog života, a mož­ svjedoči da »nikad nije došao pra­ gu da ponajviše one u klauzuri. Kao znih ruku ... donosio im je slatki- zvanja« te očitovao bri(20. 3.za 19 Kar87.).­ mel i potrebe sestara sestre bosonoge karmelićanke u Pismo sestre !Lijane Terezije Cvetnić OCD da­ Brezovici. tirano je 24. 2. 201 5. s naslovom: MC1terijC1!i iz arhivC1 2 Ovdje su navedeni, uz pojedine očitovane vrline, Kan1JC!CI - Brezovice iz ,) K11jige do;1H ova<<. Uz to su pismo samo poneki datumi s obzirom na brojnost upisanih Njihova je »Knjiga dojmova« priložene preslike spomenute knjige. dojmova. prepuna dojmova koje je nadbi-

20 PO STUPA K ZA PROGLAŠENJE BLAŽENIM POSTUPAK ZA PROGLAŠENJE BLA ŽENIM SLUGE BOŽJEGA FRANJE KUHARIĆA

* Dj eca iz obitelji Krznarević i J urišić u društvu s kardinalom Franjom Kuharićem 13. svibnja 2000. u samostanu klarisa u Zagrebu prigodom 50 godina redovništva s. M. Karmele Šarec (r. 1927.)

* Sluga Božji Franjo Kuharić uvijek je bio utjeha iseljenim hrvatskim vjernicima . . metnuti, savJe- ti. Pisao ih je čovjek koji je ui­ stinu volio Kar- Uočljivo je u tim-upisima kar­ znost (16. - 17. 7. mel, koji je uistinu dinala Kuharića u Knjigu dojmo­ 1970.) te otvoreno molio, bio vrlo neposre- va u Karmelu u Brezovici da je srce i poziv na zajedništvo dan u susretu sa sestrama i kon­ on čovjek duboke vjere i odano­ (14. 3. 1969.). kretno im pomagao. Stoga nije sti Crkvi. U tim bilješkama oči­ Ljepota i jednostavnost ovih čudno što on već sada kod sesta­ tuje se njegova kristocentričnost, upisa otkrivaju nam ljepotu i pro­ ra i u njihovoj zajednici u Brezo­ ljubav prema Crkvi i veliko ufanje finjenost njegove duše. Nisu to vici ima svetački ugled. (Krešimir u Gospodina (24. 4. 1986.), poni- protokolarni ili obvezujući, na- :Ž:ižek)

dobro ljudi, ali je uvijek htio »Ljubite Crkvu« djelovati s blagoslovom na­ » Draga braćo mjesnika Kristova. On nam svećenici! i danas govori: ljubite Papu! Svi, koji s po­ Mi u svojim danima i u svom štovanjem dolaze vremenu moramo također na ovaj grob, mo­ gledati prema Rimu s ljubav­ raju doći s raspo­ lju, poštovanjem i povjere­ loženjem u duši da njem u Svetog Oca Pavla VI., slušaju riječ i duh koji je danas u ovoj dinamič­ blažene uspomene noj povijesti branič svih vred­ kardinala Stepin­ nota. i taj . mu je moralni auto- ca. A što nam on ntet pnznat s mnogo strana. * Sluga Božji Franjo Kuharić podjeljuje sakrament govori? Ono, Što Na to smo ponosni, ali budi­ krizme u crkvi sv. Blaža u Zagrebu, 23. travnja 1988. je rekao u svojoj mo čvrsto uz njega! oruci o rigodom svećeničkog sa- op : 2. Znam kako je pokoj­ stanka u veljači godine 1. Ljubite Crkvu! On je sam ni nadbiskup trpio i kako ga P1967. oko 150 svećenika poho- silno ljubio Crkvu i zato je bio je boljelo kada se nastojalo

GLASNIK POSTULATURE BROJ 2 /2015 . • BL AŽE NI ALOJZIJ E ST EPIN AC

spašavati sve vrednote. Ljubite se da bude poštivano dostojanstvo odijeliti od svojih biskupa ni slije­ 3 ljudske osobe, sloboda savjesti i va ni zdesna! međusobno i budite jedno!« sloboda Crkve. To je ostvarivo 3. On nam govori: Budite sve­ samo u jedinstvu svih oko Svetog ćenici duboke duhovnosti. Božji 3 Fraojo kardinal KUHARJĆ, Pomkc sa Stepi11čeva oca i biskupa. Stoga se ne dajte svećenici, Božji ljudi, i onda ćete groba, 21995., str. 5.-6.

Obljetnicasmrti kardinalaKuh arića postupka za proglašenje svetim u nj egovoj rodnoj župi Pribić kardinala Franje Kuharića«. Brojni su se vjernici rodne Propovjednik je u homili­ Darovatelji za kanonski postu­ župe zagrebačkog nadbisku­ ji prikazao život blagopokoj­ pak sluge Božjega Franje Kuhari­ pa kardinala Franje Kuhari­ noga kardinala koji je bio uzor ća: Mara i Zlatko GONGOLA, ća sv. Siksta pape u Pribiću, za­ jednostavnosti, ljubavi i pobož­ Zagreb jedno s hodočasnicima iz župa nosti svim svojim bićem, živeći Prilišće, Ribnički Kunić, Za­ svoj zemaljski život u znaku te Svjedočanstvo o uslišanju na vršje, Vrhovac i Duga Resa, ljubavi i svoga biskupskoga ge­ zagovor Sluge Božjega Franje te s »Molitvenom zajednicom sla »Bog je ljubav«. Kuharića proslijedio nam je Da­ Kardinal Kuharić«, u srijedu Župa Pribić se za ovaj spo­ rio CAREVIĆ iz Osijeka. Zahva­ 11. ožujka 2015. okupili na 13. mendan pripremala trodnevni­ ljujemo. obljetnicu njegova preminu­ com. ća. Misno slavlje predvodio je i Slavlje je pjesmom uveličao Glasnika, propovijed održao vlč. Dragu­ mješoviti župni zbor, a IKA-a Molimo čitatelje tin Goričanec, suslavio je pri­ javlja da su svi sudionici izrazi­ ako posjeduju koje pismo bićki župnik Stjepan Dijaneš. li želju da se ubrza »pokretanje ili fotografiju sluge Božjega kardinala Franje Kuharića li da ih proslijede na adresu: DAROVI ZA POKRIĆE TROŠKOVA Nadbiskupski duhovni stol Kaptol 31; 10000 Zagreb U POSTUPKU PROGLAŠENJA ili na adresu Postuature SVETIM BL. ALOJZIJA STEPINCA (Kaptol 18, 10000 Zagreb) Nakon objavljivanja zadnjega broja Glasnika svoj dar za Eokriće troškova u postupk� za progJašenje svetim bl. Alojzija Stepinca uručili su ovi darovatelji: Jure DZAJA- Stobreč; Irena SLISKOVIC - Trilj; fra Anto RADOŠ; Župa Presvetog Trojs�a - Visoko(preč. I van Šestak); Članovi Molitvene zajedni­ ce BI. Alojzije Stepinac - CVETKOVIC; Zupa Presvetoga Trojstva - Krašić (župnik preč. Dragutin KUČAN); Ana VRDOLJAK - Dugo Selo; Barica FORKO - Adamovec; Obitelj VIDOŠ - Hamburg; Roza ANTIĆ - Split; N. N.; Smiljana DUBOKOVIĆ - Split; Iva JURČEVIĆ ŠAŠINOVEC - Sesvete; Ankica KUHTA - Zagreb; Marica MARETIĆ - Kaštel Stari; Ljubica TOTO - Zagreb; vlč. Josip BE­ LAVIĆ - Pregrada; Danica ERCEGOVIĆ - Primošten; Slavica JERKUNICA - Dubrovnik

Uplatu i pretplatu za Glasnik i svoj dar za pokriće troškova u postupku za proglašenje svetim kardi­ nala Alojzija Stepinca možete poslati preko Zagrebačke banke na ime: Postulatura kard. Stepinca i kunski račun: 2360000-1101605758 ili iz inozemstva i domovine u devizama na sljedeći konto: ZAGREBAČKA BANKA d. d. - ZAGREB SAMOBORSKA 145 - HRVATSKA SWIFT: ZABAHR 2X KORISNIK: NADBISKUPIJA ZAGREBAČKA POSTULATURA BLAŽENOG ALOJZIJA STEPINCA KAPTOL 31 - ZAGREB IBAN: HR 40 23600001101605758

22 PO STUPA K ZA PROGLAŠENJE BL AŽENI M POSTUPAK ZA PROGLAŠENJE BLAŽENIM SLUGE BOŽJEGA JOSIPA LANGA » Krjepostan u herojskom stupnju«

Ćitateljima Glasnika poznato je da je u tijeku ka­ nonski postupak za proglašenje svetim Sluge Božje­ ga Josipa Langa, pomoćnog biskupa zagrebačkoga. Taj izvanredni apostol kršćanske lj ubavi i navjesti­ telj kršćanske vjere zauzima ugledno mj esto u obli­ kovanju Hrvatskoga katoličkog pokreta, bio je ne­ umorni pronositelj čašćenja Presvete Euharistije i promicatelj vjerodostojnosti svećeničkog života.

, J. BATELJA

bio potpuna osoba, duboko Upravo zbog te unutarnje po­ iznutra i izvana iskrena. On vezanosti cijelog bića sluge Bož­ sav stoji iza svake svoje tvrd­ jega Josipa Langa s njegovim spi­ nje, svake svoje izražene mi­ sima moramo zaključiti da je on sli. Kad se na primjer pročita habitualno posjedovao teološke . . . . sve što je sluga Božji napisao krjeposti vjere, ufanja i ljubavi u u p1srruma, 1zgovono u pro­ visokom stupnju, da je imao sve povijedima i konferencijama stožerne krjeposti te sve potrebne * Sluga Božji Josip Lang u molitvi u (kako svjedoče odnosni spi­ ljudske, kršćanske, svećeničke i svojoj radnoj sobi na Kaptolu 10 si) o Presvetom Srcu Isusovu, o biskupske krjeposti - posebno vi­ Proučavanje pismene Blaženoj Djevici Mariji i njezinu soki stupanj pravilne pobožnosti, ostavštine dr. Josipa Langa prečistom Srcu te o Svetome Ocu poslušnosti i ljubavi prema sv. Cr­ papi, onda nam je sasvim jasno da kvi, svojim dužnostima, sebi po­ Svi prikupljeni dokumenti iz cijelog bića našeg sluge Božjega vjerenim dušama, svome narodu i sluge Božjega Josipa Langa: spi­ proiziđoše njegove riječi, usvoje­ prema svim ljudima te duh evan­ si, osobito propovijedi, pisma, ne od biskupa Jugoslavije» i upu­ đeoskog siromaštva i krjepost dnevnici i bilješke povjereni su ćene Svetome Ocu: Doctrina et neokaljane čistoće. Sve su se ove povijesnoj komisiji koja je pro­ monita et consilia Sanctitatis Ve­ krjeposti kod sluge Božjega pra­ učila i utvrdila njihovu autentič­ strae Jugoslaviae episcopis, pre­ vilno popunjale u skladnoj cjelini nost, a potom je teološka komi­ tiosa et sancta semper erunt (Nr. njegove osobe, tako da je postigao sija sve pročitala i istražila ima li 1244) ... Hoc unum Te regamus, visoki stupanj kršćanske i staleške u njima što_god protiv vjere i ću­ ut ... non dedigneris quotidie istud savršenosti; a to je u tolikoj mje­ doređa. Citateljima Glasnika novum Regnum SHS dulcissimo ri nemoguće bez posebne milo­ donosimo votum - mišljenje o Cordi Jesu nec non amantissimo sti Božje i stalne osobne suradnje. Langovim spisima koje je pot­ Cordi Mariae paterne1 commen­ U tom smislu možemo reći da je pisao dr. Gabrijel Štokalo, član dare« (Nr. 1246.). sluga Božji dr. J osip Lang, biskup, Franjevačke provincije sv. Je­ »Nauk, opomene i savjeti Vaše Sveto­ non opstantibus defectibus in Mi­ ronima sa sjedištem u Zadru. sti jugoslavenskim biskupima biJj su uvijek ssis notandis (III. B. [ unatoč manj­ Zaključak dragocjeru i sveti (Br. 1244.) ... Stoga Te je­ kavostima uočenima u Misi]), bio clino molimo da ... ne propustiš svakj dan krjepostan u herojskom stupnju! tu novu Kraljevinu SHS očinski preporu­ Košljun, na svetkovinu Bez­ Kad se uzmu svi spisi sluge čiti preslatkom Srcu Isusovu i preljubežlji­ Božjega Josipa Langa zajedno, vom Srcu Marijinu.« (Br. 1246.) grješnog začeća Bl. Dj. Marije, moramo iz njih zaključiti da je on 8.12. 1980. GLA SNIK POSTULATURE BROJ 2 /2015 • BL AŽENI ALOJ Z IJE STE PI NAC

Molitvaza proglašenje blaženim Sluge Božjeg Josipa Langa

ospodine, Bože naš, ti si svome sluzi Josipu Langu udijelio milost da tvoju ljubav posvjedoči u Gžarkoj pobožnosti prema Presvetoj Euharistiji i prema Blaženoj Djevici Mariji te pomaganjem siromaha i odgojem budućih svećenika, i tako ga učinio sredstvom svoga milosrđa. Udijeli i nama mi­ lost da nas njegov život i primjer vode putem nasljedovanja tvoga jedinorođenoga Sina. Uzdigni, do­ bri Oče, svoga slugu na čast oltara i učini ga zaštitnikom našega puta prema tebi. Po Kristu Gospodi­ nu našemu. Amen. ::- ,:- ,:- Pozivam stoga svakog čitatelja Glasnika da bude pronositelj glasa svetosti ovog Sluge Božjega i moli da Bog na njegov zagovor učini koji čudesan znak kao potvrdu da se Bogu u potpunosti svidio.

MOLITVENAZAJ EDNICA BLAŽENOGA ALOJZIJA STEPINCA Već sedmu godinu u Zagrebu djeluje Molitvena zajednica blaženoga Alojzija Stepinca. To je skupina katoličkih vjernika koja nastoji živjetievanđelje nadahnuta primjerom bl. Alojzija Stepinca. Do sada se u zajednicu uključilo oko 5000 molitelja. Ta naša braća i sestre nastoje molitvom, praćenom savjesnim kršćanskim životom, pridonijeti vlastitoj osobnoj duhovnoj formaciji, a time i duhovnoj i moralnoj obnovi Crkve u Hrvata i samoga hrvatskoga naroda, na temeljima četrnaeststoljetne katoličke baštine.

Tko može postati članom i što čini član Molitve­ • za svoje osobne nakane i potrebe ne zajednice bl. Alojzija Stepinca? • za domovinu Hrvatsku i svakoga čovjeka Svaki se kršćanin može uključiti u Molitvenu za­ • za očitovanje i potvrdu svetosti bl. Alojzija Ste­ jednicu blaženoga Alojzija Stepinca, koja promiče pinca u postupku njegove kauze za proglašenje molitveni život, duhovne vrijednosti i širi Kristovu svetim. ljubav u sva područja javnoga života, kako je to či­ Uz molitvu svaki štovatelj bl. Alojzija Stepinca nio i bl. Alojzije. uključen u ovu molitvenu zajednicu svojim radom Prijavnica se može naručiti na sljedećoj adresi: nastOJl: Zajednica štovatelja • savjesno obavljati svoje svakodnevne obveze BLAŽENOGAALOJZIJA STEPINCA • svjedočiti kršćanske istine u privatnom i jav­ 10000 Zagreb, Kaptol 31 nom životu tel. ( 01) 4894 879 • surađivati s Postulaturom u promicanju blaže­ nikova glasa svetosti Svaki štovatelj blaženoga Alojzija Stepinca uklju­ • sudjelovati svakoga 10. dana u mjesecu u slavlju čen u ovu molitvenu zajednicu moli: svete mise ili na molitvenom sastanku • za čast i proslavu Isusa Krista i Katoličke Crkve • darom i žrtvom pridonositi uspješnom dovr­ • za čvrstoću osobne vjere i vjernosti Isusu Kri­ šetku postupka za proglašenje svetim bl. Aloj­ stu i Crkvi zija Stepinca. S vjerom u Općinstvo svetih članovi »Zajednice štovatelja blaženoga Alojzija Stepinca « mole za svoje potrebe i potrebe braće ljudi, osobito za ozdravljenje bolesnih i obraćenje nevjernika. Posebna nakana njihovih pobožnosti je molitva da blaženi Alojzije Stepinac bude što prije proglašen svetim.

24 PO STUPA K ZA PROGLAŠENJE BLA ŽENI M SVJEDOČ ANSTVA »Svetac, a ne zločinac!« Brojna su svjedočanstva o glasu druge koji su to zatražili, a i broj­ svetosti i mučeništva nu djecu i siročad. Većina radnika bi. Alojzija Stepinca. je šutjela. Kad je moj tata završio Ona očituju udivljenj e svoje mišljenje o Stepincu, jedan vjernika, inovjeraca i od radnika, imenom 'Tošo' stavio nevjernika nad svime mu je britvu pod vrat s prijetnjom da će ga zaklati, ako to još jednom što je on učinio za ponovi. Moj tata je hrabro pono­ stradalnike Drugoga vio da je Stepinac svetac, a ne zlo­ svjetskoga rata, i za činac, ali ga ovaj ipak nije usmrtio. koj e je kao sužanj u Želim Vam reći i to da je moj Krašiću svakodnevno tata rođen u Rudama i da je po­ molio i prikazivao * Valentina Naglić r. Prosoli znavao gospođu Štefaniju Štengl, svetu misu. Za ovaj sestru bl. Stepinca. On mi je pri­ broj Glasnika izabrao li doticao mrtvo Kardinalova tije­ povijedao kako su mučili njezina sam nekoliko takvih lo za uspomenu. On sam je svoju sina Josipa samo zato Izšto je bio svjedočanstava krunicu položio na mrtvo Kar­ Nadbiskupov nećak. pošto­ koj a su zapisana u dinalova tijelo i cijeli život ju je vanja prema nadbiskupu Stepin­ različito vrijeme, ali nosio sa sobom. Prije nego što je cu tata je više puta pokušao po­ iz poštovanja prema umro (8. ožujka 2010.) tu je kru­ sjetiti nadbiskupa Stepinca kad nj egovoj časnoj osobi i nicu predao meni da se molim za je bio zatočen u Krašiću, ali nije u potvrdu istine. njega, za sebe, djecu i unučad. uspio jer bi ga policajac svaki put Ja se kardinala Stepinca ne sje­ uhvatio. No, nisu mogli zatomiti ćam kao dijete. Istina, tata me je njegovo poštivanje prema nadbi­ ,]. BATELJA vodio u katedralu premda je bio skupu Stepincu kad je najstarijem Valentina N aglić: rat, ali sam vrlo malo upamtila od sinu po svetom nadbiskupu Ste­ Kardinal Stepinac njegova lica. Međutim, znam da je pincu dao ime Alojzije. ,» bio suđen, da se hrabro držao na za mene je putokaz u sudu jer je bio čiste savjesti. Kako životu. « je to bilo ružno što su doveli svje­ doke koji ga nisu ni poznavali, a Valentina Naglić r. Prosoli ro­ nisu dopustili svjedočiti ljudima đena je 21. kolovoza 1940. u Za­ koji su s njime druge spašavali. I grebu. Udala se za Tomu Nagli­ Marica Stanković je na jednom ća (iz Gornje Jelenske) 19. srpnja skupu učitelja branila nadbisku­ 1969. U braku s njime imala je * Krunica kojom je Tomo Naglić pa Stepinca i zbog toga je završila dotaknuo mrtvo tijelo bl. Alojzija četvero djece i svi su živi i njezi­ u zatvoru. Mi smo stanovali u Vi­ Stepinca, koju je molio i čuvao kao na su radost i utjeha, osobito 22 nogradskoj ulici, i tata je danima dragu uspomenu unuka, i to 14 dječaka i 8 djevojči­ čekao i htio ući u sudnicu, ali mu ca. »Molim se«, reče 15. studeno­ nisu dopustili. Kardinal Stepinac za mene je ga 2014., »da koje« od njih ostvari Moj tata je radio u krojačkoj putokaz u životu. Uvijek sam že­ duhovno zvanje. Naime, došav­ radionici »Đuro Bermanec« na ljela imati čistu savjest. To me je ši u Ured Postulature, Valentina je uglu Gundulićeve i Ilice. Jedno­ naučio, uvijek činiti dobro pa i dala sljedeće svjedočanstvo: ga dana, kad je bilo suđenje nad­ onda kad tebi drugi čini zlo. Zare­ »Moj muž, Tomo, bio je u bo­ biskupu Stepincu, u radionici gdje dio je za svećenika pokojnog kar­ gosloviji kad je nadbiskup Stepi­ su šivali i peglali, poveo se razgo­ dinala Franju Kuharića, kojega nac mrtav ležao u katedrali. Za­ vor o nadbiskupu Stepincu. Tom sam rado susretala, a kad god sam jedno s drugim bogoslovima prigodom je moj tata rekao da je mogla, išla sam u katedralu sluša­ stajao je pokraj lijesa i predme­ nadbiskup nevin i da je svetac, da ti njegove propovijedi.« I on je za tima koje su im vjernici dodava- je spašavao Židove, Srbe, Rome i mene svetac.

GL ASNIK POSTUL ATUR E BROJ 2 /2015 . • BLAŽ ENI ALOJZIJ E ST E PINAC

Danica SEME: »Hrabro se držao« ničkim procesijama koje je vodio, a neizbrisiva mi je uspomena na Danica Seme r. Pirija rođena je procesiju koju je vodio u Remete u Tisnom na otoku Murteru 6. ve­ Umoleći za obraćenje psovača i mir ljače 1924. Dva puta je kao članica SVlJetu. Ženskoga zbora u župi sv. Mari­ Kad su došli komunisti na je na Dolcu posjetila nadbiskupa vlast, bojali smo se za njega jer su Stepinca. Iz tih susreta upamtila ga oni kao bezbošci mrzili. Dva je da je on bio »vrlo jednostavan, puta bila sam u sudnici za vrijeme srdačan i prijazan čovjek«. Štovi­ njegova suđenja. Hrabro se dr­ še, često je odlazila na svečanosti žao. Kad je završio svoj govor, s. i mise u katedrali da sluša njegove Marica Stanković i ja zapljeskale propovijedi. smo odobravajući njegove riječi. ga osudili su me na godinu dana Premda je u 91. godini života, Dana 23. travnja 1947. uhitili su zatvora. Od toga sam četiri mje­ s ushićenjem je na duhovnoj ob­ me. Shvatila sam da traže razloge seca provela u samici zatvora u novi župe Travno u nedjelju 22. i materijale za optužnicu protiv Petrinjskoj ulici u Zagrebu. Pusti­ ožujka 2015. posvjedočila o bl. s. Marice Stanković. Iz pitanja u li su me u minutu nakon godinu Alojziju Stepincu: istražnom postupku shvatila sam dana zatvora. »Trčali smo na mise koje je on da je žele optužiti 'da je trovala Nije mi žao što sam pretrpje­ predvodio. S nestrpljenjem smo mladež'. A ona je tisuće djevojaka la zbog vjere i poštivanja onih iščekivali što će nam reći. Govo­ opremila za život i upućivala pu­ koji su umrli za nju. Ja se bl. rio je s uvjerenjem, osvjedočeno. tem kršćanskih vrjednota. Stepincu molim i prosim ga da Bilo je shvatljivo da mu je Bog na Jer nisam valjda dala dovolj­ izmoli hrvatskom narodu dar prvom mjestu, a onda dobro bli­ no materijala za potvrdu Mariči­ vjere i ljubavi prema« Crkvi koja žnjega. Sudjelovala sam u pokor- ne optužnice i bez ikakva razlo- ga je odnjihala.

Blaženi Alojzije Stepinac je u propovijedi u prvostolnoj crkvi zagrebačkoj, na svetkovinu Sviju Svetih, 1. studenoga 1942., izgovorio ove poticajne riječi:

»Nažalost, malo ih je koji sačuvaju svoju krsnu nevinost do groba. Zato im preostaje samo drugi put, a to je poko­ * Obredu pepeljenja na Pepelnicu, kao uvod u sveto korizmeno vrijeme, ra. I toj pokori, tom plaču i su­ pristupila je i Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, zama nad grijesima i opačina­ 18. veljače 2015. ma, Bog se toliko veseli, da je na usta Sina svoga izjavio: 'Ka­ toliku moć da mrtvoj duši vraćaju život, da čo­ žem vam, da će tako biti veća radost na nebu za vjeku vraćaju Boga, da mu vraćaju izgubljeno jednoga grješnika, koji čini pokoru, nego li za de­ nebo i slavu nebesku. Blaženi« dakle, koji se tako vedeset i devet pravednika, kojima ne treba po­ žaloste, jer će se utješiti! kore! ' (Lk 15,7). Tim je suzama i plaču dao Bog

26 SVJEDOČ ANST VA SVJEDOČ ANST VA Izdanja Postulature Donosimo popis knjiga koje je o blaženom Alojziju Stepincu objavila Postulatura za njegovo proglašenje blaženim i svetim, a svaki ih čitatelj Glasnika može naručiti na adresi Postulature: Kaptol 18, pp 949, 10001 Zagreb ]., • BARBOUR, H. Ch. i BATELJA, Svjetlo(2007.) na • Alojzije kard. STEPINAC, Propovijedi Pre­ putu života, popravljeno i prošireno izdanje svetom Srcu lsusovu; proslov: mons. Valentin službenoga duhovnog životopisa kardinala Alojzija Pozaić, pomoćni biskup zagrebački; priredio te Stepinca, nadbiskupa zagrebačkoga,(1998.) mučenika, (50 kn po­ uz uvodnim slovom2009. i bilješkama (50 kn + poš popratarina)tio dr. ]. Ba­ štanjegovorina) proglašenje blaženim + telja; Zagreb, • Blaženi Alojzije STEPINAC, Propovijedi na • Alojzije STEPINAC, nadbiskup(1934.-1940.) zagrebački, Propo­ Magni1,46-55),ficat. »V eliča2012. duša mojakn + Gospod poštarinina)a!« (Lk vijedi, govori, poruke Priredio i pred­ Zagreb, (20 govor napisao: dr. Juraj2000. BATELJA; (100 kn proslov: + poštari dr.na) Ante • Juraj BATELJA, Blaženi Alojzije Stepinac - uzor MATELJAN,]., Zagreb, svećenik, Priručnik za državno natjecanje iz Vje­ • BATELJA, Euharistijska evangelizacija nadbi­ ronauka - vjeronaučne olimpijade osnovnih i sred­ skupa Alojzija Stepinca, izd. Postulatura za progla­ njih2009./ škola201 0.,u Republici 2012. Hrvatskoj, (50 kn +za poš školskutarina) godinu šenje svetim blaženoga2006. (100 Alojkn +zija poštarin Stepincaa) i Glas Kon­ Zagreb, cila, Zagreb, • Alojzije kardinal STEPINAC, nadbiskup za­ • BATELJA, ]., Blaženi Alojzije Stepinac1939 .i grad Ja­ grebački, Propovijedi,2012. (10 govori,0 kn + poš poruketarina) (19 41. - strebarsko. Euharistijski kongres2008., (30 kn i pohodpošta­ 1946.), Zagreb, ratnojrina). siročadi 1943., Zagreb, + • Blaženi Alojzije STEPINAC,2013. Propovijedi (75 kn + poš otari Desetna) zapovijedi Božjih, Zagreb, • Alojzije kard. STEPINAC, Propovijedi o lurd­ • Juraj BATELJA, Blaženi Alojzije Stepinac2014. (50 u po­ kn skim ukazanjima; pozdravno slovo: mons. Juraj +phoduošta župirina) Brod Moravice, Zagreb, Jezerinac, vojni ordinarij; priredio]. te uvodnim slo­ 2vom2008.; i bilješkama(50 kn + poš poptarina)ratio dr. Batelja, Zagreb, •Juraj22015. BA (30TELJA, kn + poš Potarinrukea) Stepin čeva groba, Zagreb,

• Alojzije kard. STEPINAC, Propovijedi bi. A. • VRANEKOVIĆ ]osip, Dnevnik. Život u Krašiću Stepinca o sv. Josipu, Mala knjižnica Postulatu­ zasužnjenog nadbiskupa i kardinalagu Alojzija Ste­ re blaženoga Alojzija Stepinca: Propovijedi iz su­ pinca. Pozdravno slovo za knji napisao je zagre­ žanjstva, sv. 2.; pozdravna riječ: kard. To maš Špid­ bački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić, uvodne lik; uvodne misli, bilješke, biblijska kazala i kaza­kn + 2009. (50 misli i bilješke(200 dr. kn Juraj+ poš Bateljtarina)a; ilustracije su iz arhiva pošlo imenatarina) sasta vio ]. Batelja; Zagreb, Postulature

Glasnika Od zadnjeg broja na adresu Postulature sljedeći su štovatelji bl. Stepinca proslijedi­ li svjedočanstava o uslišanjima koja su se dogodila na njegov zagovor: s. Konradina OREŠKI - Varaždin, Gordana FILIPOVIĆ - Novska, Silvana TADIN - Rijeka, Darijo CAREVIĆ - Osijek, Mila ĐUZEL - Gornji Vinjani, Nada N. - Koprivnica, Bruna ANDLAR - Zagreb, Ante ZELIĆ - Biorine, Sanja MILAKOVIĆ - Krapina. Zahvaljujemo na suradnji te potičemo i ubuduće na usrdnu molitvu za proglašenje bl. Alojzija svetim.

Svaki dopis na Postulaturu blaženoga Alojzija Stepinca kojim se priopćuje primljeno uslišanje ili uspome­ na neka bude potpisan te obilježen nadnevkom i mjestom pisanja. Anonimna se pisma ne arhiviraju. Vjer­ nici koji žele ostati anonimni neka to napomenu u dopisu. Glasnika Od srca zahvaljujemo svim čitateljima koji su nam proslijedili osobne sastavke ili članke već objavljene o bl. Alojziju Stepincu ili pak dokumente pronađene u pismohranama raznih ustanova, a sve sa željom da s njihovim sadržajem upoznamo širi krug Blaženikovih štovatelja.

GLA SNIK POS TULA TU RE BROJ 2 /2015 . • BLAŽE NI ALO J ZIJE STEPINAC Nestanak Hrvata i katolika iz Podlapače

, ]. BATELJA Suočeni s činjenicom izumiranja hrvatskog naroda i nestajanj a čitavih sela u kojima više nema ni škola, ni liječnika, ni veterinara, a u nekima ni svećenika, u nastavcima ćemo donositi kraće prikaze o mj estima koj a su nestala nakon Drugoga svjetskogarata ili su na izdisaju. Ne može se za sve loše u Hrvatskoj tužiti strance. Krivac za takvo stanje državna je politika nogo je razloga i pobu­ ·• Župna crkva sv. Jurja u Podlapači koj a nije hrvatski i danas kao majka skuplja preostale državotvorna, pa da za dolazak na Krba­ vjernike župe koja je, kao i sav uspostavlj a društvenu i Mvu i u Krbavu. Tu je, na hrvatski narod, zbog mržnje, progona gospodarsku politiku u području Krbavske biskupije ute­ i nebrige vlasti prepuštena izumiranju koj oj se hrvatski čovjek meljene 1185. godine, odzvanjala ne osjeća svoj na svome. srednjovjekovna sekvenca o smr­ cali, pisali, Bogu i o Bogu glago­ ti - U dan onaj, [u dan ljali, glagoljski pisari, svećeni­ Bit ćemo zahvalni »Dies irae svakom čitatelju i gnjeva]« više od stotinu godina ci glagoljaši zajedno s brojnim suradniku za prilog na prije nego u latinskim misali­ Božjim narodom. ovu temu. ma u Europi. Svjedoči to »Mi­ Bilo je tu prije Turaka više od U ovom broju donosimo sal« kneza Novaka Disislavića 20 samostana, glagoljskih tiska­ prikaz nestanka iz Krbave. Naime, knez Novak ra i misala. Otuda potječu spo­ Hrvata i katolika je 1368. godine napisao rukopi­ menuti knez Novak Disislavić u mj estu i selima sni misal prema kojemu je go­ (14. st.), Paval dijak iz Krba­ Podlapače, osobito zbog dine 1483. tiskan naš prvo tisak, ve (14./15. st.), pop Martinac ubijanj a i raseljavanja prva hrvatska inkunabula. (1493.) i Bartol Krbavac (15. st.), uvjetovanih mržnjom To je područje »Corbavia«, pisci i iluministi glagoljskih mi­ četnika i partizana, zbog kako ga 950. godine prvi put sala, zatim pop glagoljaš Ratko čegaje normalan život spominje bizantski car Kon­ pok. Bilaca Meglanice »de Cor­ postao gotovo nemoguć stantin Porfirogenet, i na ko­ bavia« i pop Jurko Garković »de na tom prostoru, jem se služba Božja vršila na Corbavia« i tolike druge osobe hrvatskom jeziku. Jest, na Kr­ važne za povijest Katoličke Cr­ ali, zbog ubijanja i bavskom polju je u bitki s Tu r­ kve i hrvatskog naroda. Iz Pod­ raseljavanja, spriječena cima godine 1493. izginuo cvi­ lapače je rodom i Mijat Kegljen, je i reproduktivna jet hrvatskog plemstva čuvajući djed po majci hrvatskog pjesnika sposobnost naroda. »ognjišta i oltare«, ali su tu ni- Dragutina Tadijanovića.

28 ZAŠTO ODUMIRE HRVATS KA? ZA ŠTOOD UMIRE HRVATSKA ?

Današnje selo Podlapa- Župa i mjesto Podlapača Turaka godine 1689. Žive u se­ ča, koje se u izvorima navo­ proživljavali su tragediju hrvat­ lima: Krbava, u kojem je prema di i kao Podlapac, smješteno je skog naroda u 20. stoljeću. Kad popisu stanovništva 2011. godi­ na zapadnom rubu Krbavskog su 3. rujna 1941. u mjesto pro­ ne bilo 37 stanovnika, Srednja ili »Podlapačkog polja«. Prvi valili četnici, ubili su šest ljudi, Gora (25) i Svračkovo Selo (10). put se spominje pod imenom opljačkali selo i popalili hrvat­ Danas župom Podlapača đuPodlapčec u Ugovoru o naslje­ ske kuće. A upadom četnika­ upravlja udbinski župnik mons. koji su godine 1509. sklopili komunista 22. veljače 1943. Tomislav Rogić, pomaže mu vlasnik Podlapčeca Ivan Karlo­ mještani su pred terorom izbje­ vlč. Jure Tutek. Godine 2014. vić i sestra mu Jelena s njezinim gli u Gospić. Nakon 1945. tek zatvorena je škola, a pet učeni­ mužem Nikolom Zrinskim. manji broj njih se vratio. ka, od kojih jedna krizmanica, Mjesto je dobilo ime po 974 U Drugom svjetskom ratu ide u školu u Udbinu. metra visokom brdu Lapac, is­ bili su oštećeni i župna crkva Žrtva komunističkog div­ pod koga se nalazi. U njemu je u sv. Jurja i župni stan, a stradanja ljanja bio je i vlč. Mate Moguš, davnini bio »grad« utvrda kne­ su se nastavila i nakon rata, kad župnik Podlapače do studeno­ zova krbavskih. Godine 1527. su žitelji ubijani pojedinačno ili ga 1941. Komunističke vlasti su zauzeli su ga Turci i u svojoj bacani u jame Golubnjaču i Cvi­ ga nakon rata uhitile u Grižana­ vlasti držali sve do godine 1689. janušu. Nažalost, te masovne ma, gdje je bio župnik, i odvele Za rimokatolike je u Podla­ grobnice do danas nisu posebno u Gospić. Tamo je nakon mno­ pači godine 1702. utemeljena istražene i označene. Prema do go mučenja 14. listopada 1945. župa pod zaštitom sv. Jurja. Žu­ sada prikupljenim podatcima, godine osuđen na smrt. Molba pna crkva je posvećena 9. lipnja župa Podlapača ima 514 žrtava 1718. Godine 1751. župa je bro­ iz razdoblja Drugog svjetskog za pomilovanje mu je odbijena. jila 694 vjernika. Sredinom 18. rata i poraća. Odveden je u Udbinu i 3. velja­ stoljeća Podlapac je postao sje­ Pred Domovinski rat u 1991. če 1946. godine tamo obješen na dištem krajiške satnije, a godine godini Podlapača je imala 294 pravoslavnom groblju, gdje je 1779. u njemu je otvorena puč­ stanovnika, od kojih je veći tako visio osam dana. Prije smr­ ka škola (tzv. trivijalka). Godine dio pred agresorom izbjegao u ti ga je vlč. J osip Banić uspio is­ 1834. Podlapača je brojila 100 Gospić, Karlobag i Zagreb, a povjediti i dati mu blagoslov. kuća s 1295 duša. dio je ostao u zatočeništvu. Da­ Žrtve Podlapače ubrojene su Svoj razvojni vrhunac župa nas župa Podlapača broji 120 u, prema do sada prikupljenim Podlapača dostigla je 1914. go­ duša, sačinjavaju je sela: Podla­ podatcima, 2747 žrtava iz župa dine kada je brojila 2244 rimo­ pača, Breštane, Donji Mekinjar, Udbinskog dekanata, a prido­ katolička vjernika. Početkom Jagodnje i Tolić. nose i zbroju 21.352 žrtve Dru­ 1941. godine imala je 2100 duša, Na području župe su i tri sela goga svjetskog rata i poraća na dvije škole, četiri trgovine, mlin u kojima žive pravoslavni Srbi području današnje Gospićko­ i poštu. koji su se doselili nakon odlaska senjske biskupije.

Na spomendan blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2015., u sarajevskoj katedrali Srca Isusova misu slavio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uz suslavlj e desetak svećenika.

Kardinal Puljić je u propovijedi potaknuo na razmišljanje o oso­ bi kardinala Stepinca koga je komunistička vlast planirano optužila i inscenirala mu politički proces: »Gledam njegovu vrlo dostojan­ stvenu osobu koja se nije dala slomiti. Dostojanstveno je prihvatio * Vrhbosanski nadbiskup poniženje, pljuvanje, uvrede, laži i krive optužbe i ostao je vjeran. kardinal Vinko Puljić predvodi Razmišljam o potrebi te hrabre vjere svakome od nas kojom bi tre­ misno slavlje na blagdan bl. bali prihvatiti sve životne nedaće i ne dati se slomiti ( ... ). Meni je taj Alojzija Stepinca u sarajevskoj lik puno značio u životu na putu zvanja. Biti hrabar u vjeri! Sačuva­ prvostolnici, 10. veljače 2015. ti pouzdanje u kušnjama! Ne dati se ovozemaljskom silom zbuniti! Vjerovati: Božja pobjeđuje!«

GLA SNI K POST ULATUR E BROJ 2 /201 5 . • BLAŽENI ALO JZIJE STEPINAC » Katolički kler stavljen izvan zakona« Zbog sustavne šutnje u hrvatskoj društvenoj javnosti, moguće i političkom moći na­ metnutoj, nastavljamo u našem Glasniku rubriku »Narod vam to nikada neće za­ boraviti«. Bez ikakve namjere da se bilo koga ozloglašuje ili nerazumno optužuje, dužni smo čuvati svijest o lj udima koji su svoje živote utkali u slobodu Crkve i sa­ mobitnost hrvatskog naroda i slobodne nj egove države. Naime, ti su svećenici vršili svoju dužnost prema Bogu i vlastitome narodu u razdoblju kad su tzv. »antifašisti« stvarali, prema riječima Josipa Broza Tita u razgovoru s nadbiskupom Stepincem 4. lipnja 1945., »j užnoslavensku zajednicu naroda na temelju bratstva i jedinstva«. Bilo je to razdoblje kad su zastupnici hrvatske države i nj ezine samostalnosti bili proglašavani veleizdajicama i neprijateljima naroda, odvođeni na vojne i prijeke sudove, na dugogodišnja tamnovanja ili ubijeni.

Pripremio: dr. J. Batelja

uočen s tim činjenicama, Na pokolj katoličkog sve­ Pija XII. 14. veljačeIzvješ 1948.ća amer, kad ič­je S blaženi je Alojzije St pinac u prilogu svoga _ � ćenstva upozorio je i J. koj vladi 21. srpnp 1945. uputio op­ Graham Parsons, vanjski napisao: »U Jugoslaviji širnu predstavku predsjedniku službenik i suradnik osob­ su sada u zloglasnom starogradiš­ Vlade dr. Bakariću. Nakon što je nog predstavnika američ­ kom zatvoru utamničena u svemu upozorio na »drakonske osude kog predsjednika SAD-a 104 katolička svećenika. Ovaj broj vojnih sudova, koji sude po rat­ kod pape Pija XII. 14. ve­ predstavlja porast od 20 svećenika nom pravu bez« saslušanja svje­ od zadnja dva mjeseca. To je ot­ lj ače 1948. doka i obrane , upozorio je na kriveno u izvješćima koja opisuju brojne ishitrene osude svećeni­ stanje svećenika zatočenih u ko­ ka i tražio za njih pomilovanje. to daje sve jasniji dojam, sve ja­ munističkom 'Dachau'. Pod ta­ »Svakog dana primam nove« oba­ snije izražava činjenicu da je ka­ kvim zatvorskim uvjetima naglo vijesti o hapšenju svećenika , pi­ tolički kler u ovoj državi stavljen pada zdravstveno stanje svećeni­ sao je i ustvrdio: »Zajedno s hap­ izvan zakona. Da ga svatko može ka. Svi oni trpe zbog loše i manj­ šenjem vrši se prisilna rekvizicija nekažnjeno napasti, oblatiti, a nje­ kave ishrane. Mnogi su se ozbilj­ njihovog imetka. Pečate se župni mu pristoji jedino pravo da šuti, no razboljeli, a onemogućena je uredi i tako onemogućuje pastva da puni zatvore i obogaćuje svo­ da ih pregleda liječnik ili da dobiju vjernika. Bez ikakve zakonske jim imenima krvavu listu na smrt dozvolu za odlazak u bolnicu ( ...). odredbe vrše organi nižih vlasti osuđenih. Sve to biva u isto vri­ U karlovačkom području, 40 km diobu crkvenih nadarbina i tako jeme, kad predavači, i to gospo­ jugozapadna od Karlovca, komu­ na svoju ruku rješavaju agrarno da javni tužitelji, tumače širokim nisti su ubili 8 svećenika, a njih 17 pitanje crkvenih posjeda. Sve to, a slojevima grada Zagreba deklara­ prisilili su u zadnjih« 2šest godina osobito stalni napadaji novina na ciju Vlade o slobodi savjesti« i slo­ napustiti svoje župe. pojedine svećenike, trpanje kle­ bodi vjeroispovijedanja. ' Njegov nasljednik FranklinIzvje­ ra u 'reakciju', napadaji na moju Na pokolj katoličkogJ. svećen­ šćuC. Gowen zabilježio je u osobu, podvale i karikature u no­ stva upozorio je i Graham Par­ godine 1949.: »Bilo bi nestvar­ vinama, kao da ja zaštićujem one sons, vanjski službenik i suradnik na pretpostaviti da su komunisti koji kliču Paveliću, izvraćanje ja­ osobnog predstavnika američkog predsjednika SAD-a kod pape 2 J. Graham P1\RSONS, IZY.Ješće b,: 21., Vatikanski snog smisla mojih okružnica u Grad, 14. veljače 1948., za Department of Stare - dnevnoj štampi - a bez najmanje 1 Juraj Bt\TELJA, Blaze11i Alojzjje Stepi11ac - S1je­ Division Office of European t\ffairs, u: US l ational mogućnosti da se pogođeni jav­ dok E11a11ilelja lj11bavi, knjiga 3., Zagreb, 201 O., str. Archives, br. 8601 1.404/2-1448, prilog od 22. stude­ 188.-189. noga 1947., str. 2. no ili na istom mjestu brane: sve

30 NAROD VAM TO NIKADA NEĆE ZABORAVITI (6) NA ROD VA M TO NI KA DA NEĆE ZA BORA VITI (6) u Jugoslaviji promijenili plan o li­ su: a) dokrajčiti religiozni odgoj nje o razaranju Katoličke Crkve 3 kvidiranju Katoličke Crkve. Na­ i b) spriječiti svećenike na svaki u Jugoslaviji. « Žrtve tog »anti­ protiv, pokazuje se da je Titov mogući način da imaju utjecaj na fašističkog« zastrašivanja, terora, progon Crkve sada u svojoj dru­ ljude. Zastrašivanje, teror, fizičke fizičke torture, šikaniranja i mr­ goj fazi. Prvo, uvodno, razdoblje torture, šikaniranje i iskazivanje žnje postale su stotine katoličkih zastrašivanja i progona kulmi­ moći političara metode su koje svećenika. U ovom broju Glasni­ niralo je na sudu mons. Stepinca Titova vlast upotrebljava u pro­ ka donosim spomen na petoricu ( ...). Dva posebna cilja komunista vedbi svoje sistematske kampa- ubijenih svećenika. 3 Franklin C. GOWEN, IzJJiefće, Vatikanski Grad, 25. srpnja 1949., za Depa1t111e11t ofStale - Divisio11 ofBiographic i11forl/Jatio11, u: US Nacional Archives, br. 8601-1.404/7- 2549, str. 1.-2.; usp. S. TRJ-\SSATI, La croce e /a stella rossa. La Chiesa e i regil!Ji co1J11111isti in Europa da/ 1917 a ogg i, Mondadori, Milano, 1993., str. 134.

Đon Ante BACICV ,'

Rođen je 22. kolovoza 1892. u Potkraj 1944. partizani su ga Veloj Luci, od oca Nikole i majke odveli iz župne kuće na otok Jele, rođ. Bosnić. Gimnaziju je za­ Korčulu i bacili ga, još živoga, u vršio u Dubrovniku, bogosloviju duboku jamu te je ondje umro u u Zadru. Za svećenika je zaređen strašnim mukama. 1 1916. godine. Bio je župnik u Ploči­ cama i u Žrnovu, kapelan u Blatu, a Anto BAKOVIĆ, Hrvatski 1/Jartirologij XX. sto­ od 1927. do smrti župnik u Vignju. ljeća, Zagreb, 2007., str. 27.

Đon Niko ĐELIĆ Rođen je 2. veljače vjeroučitelj, kanonik, žu­ 1889. u Makarskoj. Na­ pnik i dekan. Partizani su kon završene bogoslovi­ ga mučili i ubili 4. studeno­ je, u rujnu 1911. zaređen ga 1944. godine. 1 je za svećenika. Službo­

vao je u Grabovcu i u Anto BAKOVIĆ, Hrvatski 111artirologij Makarskoj, gdje je bio XX. stoljeća, Zagreb, 2007., str. 161.

Fra Rafo KALINI Ć

Rođen je 6. listopada 1910. ku i klasične jezike. Tijekom u Prugovu, u općini Muć, od njemačke ofenzive na partiza­ oca Mate i majke Kate, rođ. Ba­ ne u rujnu 1943. pošao je okri­ šić. Gimnaziju je završio u Si­ jepltl umirućeg, svjestan opa­ nju, bogosloviju u Makarskoj. snosti za svoj život. Ubio ga je Za svećenika je zaređen 1934. nacistički vojnik 24. rujna 1943. u Splitu. U Zagrebu je studirao u Brnazama kod Sinja.1 matematiku i klasične jezike. U Franjevačkoj klasičnoj gimnazi­ 1 Anto BAKOVIĆ, Hrvatski martirologij XX sto- ji u Sinju predavao je matemati- ljeća, Zagreb, 2007., str. 305.

GLAS NIK POS TU LATU RE BROJ 2 /2015 • BL AŽE NI ALOJZIJE ST EPINA C

Đon Ante LIZATOVIĆ

Rođen je 10. studenoga 1913. župu Kukuruzari kod Hrvat­ u Krstaticama kod Imotskog, od ske Kostajnice, gdje je ostao oca Mate i majke Mare, rođ. Vu­ do svoje mučeničke smrti. letić. Gimnaziju je završio u Si­ Partizani, uglavnom pobu­ nju, bogosloviju u Šibeniku. Za njeni Srbi, uhitili su ga 1. svib­ svećenika je zaređen 1936. godi­ nja 1943., odveli u logor na Ba­ ne. Bio je kapelan u župi Kali na novinu te ga poslije stravičnog otoku Ugljanu i u župi Popovići mučenja strijeljali i zapalili.1 kod Benkovca. Nakon talijan­ skog zatočeništva u logoru, nad­ 1 Anto BAKOV1Ć, Hrvatskimartiro logij XX. biskup Stepinac dodijelio mu je stoljeća, Zagreb, 2007., str. 395.

Ladislav ŠTUBAN

Rođen je 17. siječnja 1918. u u Donjoj Stubici, zatim u Vi­ Mraclinu, u župi Vukovina kod nagori i na kraju u Zaboku. U Velike Gorice, od oca Pranje i Zaboku je 1945. podnio mu­ majke Judite, rođ. Cvetnić. Posli­ čeničku smrt, iako se ne zna ni je završenog gimnazijskog školo­ točan datum ni mjesto njegova vanja i studija teologije u Zagre­ ubojstva.1 bu, u lipnju 1942. za svećenika

ga je zaredio nadbiskup Alojzije 1 Anto BAKOVIĆ, Hrvatski martirologijXX. Stepinac. Kratko je bio kapelan stoljeća, Zagreb, 2007 ., str. 638.

* Slike tisuća nevinih žrtava, među kojima i bl. Antona Durkovića, u hodnicima i ćelijama zatvora Sighet Marmatija podsjećaju na zločin rumunjskog komunističkog režima

32 NARO D VA M TO NIKADA NE ĆE ZABO RAVITI (6) NOV I SVETC I Novi svetci Katoličke Crkve

Biskup Durković rođen je kurešta morao dati ostavku zbog u Austriji 1888. od oca Hrvata i komunističkih divljanja, mons. majke Austrijanke. Mlada majka Durković preuzeo je upravu nad­ ostala je udovica i upala u veliku biskupije u svojstvu generalnoga neimaštinu, zbog čega je mora­ vikara. Tada je započelo razdoblje la emigrirati u Rumunjsku. An­ njegova života koje će ga dovesti ton, jedan od njena dva sina, imao do mučeništva. Nakon što je od­ je samo šest godina kad je emi­ bio potpisati dokument o neovi­ grirao. Za vrijeme školovanja u snosti Rumunjske crkve od Rima sjemeništu odlikovao se izvan­ i podvrći je civilnim vlastima, rednom inteligencijom i snagom bio je stavljen pod poseban nad­ volje. Zbog toga je poslan teološ­ zor komunističke vlasti. Pio XII. ki studij završiti u Rimu, gdje je imenovao ga je biskupom u gradu u dobi od 24 godine postigao tri Ia�i, glavnom gradu Moldavije. U doktorata: iz filozofije, teologije i travnju 1948. posvećen je za bi­ Blaženi Anton Durković kanonskog prava. Za svećenika je skupa. Odlikovao se čvrstim sta­ zaređen u bazilici sv. Ivana u La­ vom u obrani Crkve, čije je jedin­ Dana 31. listopada 2013. papa teranu u rujnu 1910. i odmah na­ stvo branio pred komunističkim Franjo proglasio je blaženim An­ kon toga vratio se u Rumunjsku. nasiljem. Tajna policija »Securita­ tuna Durkovića, katoličkog bi­ Za vrijeme Prvoga svjetskoga rata ta« zatvorila ga je u siječnju 1950. skupa latinskog obreda biskupije bio je nekoliko godina interniran Njegova kalvarija započela je 26. Ia�i, koji je urnro u zatvoru za vri­ u logoru. U tom razdoblju obo­ lipnja 1949., a završila dramatič­ jeme komunističkog režima. To je lio je od tifusa. Godine 1924. ime­ no 10./11. prosinca 1951. muče­ peti Rumunj koji je podignut na novan je rektorom sjemeništa u ničkom smrću u zatvoru Sighetu čast oltara. Bukureštu. Kad je nadbiskup Bu- Marmatiei.

* Novi svet ci Šest novih svetaca iz Indije: Kuriakose Na svetkovinu Krista Kralja, u Elias Chavara nedjelju 23. studenoga 2014., papa i Eufrasia Franjo slavio je na Trgu svetoga Eluvathingal Petra pred oko 50 tisuća vjernika misu kanonizacije šest novih sve­ taca: Talijana Giovannija Antoni­ ja Farina, Ludovica De Casorija, Nicole Da Longobardija, Amata Roncanija te dvoje indijskih sve­ taca, Kuriakosua Eliasa Chavarua i Eufrasiju Eluvathingala, člano­ ve sirijsko malabarske Katoličke Crkve s juga Indije. Tu je Crkvu, ji, ali i suosnivač prve ženske kon­ nadahnuti njihovim pnmJerom prema usmenoj predaji, u prvome gregacije kojoj pripada i nova sve­ sloge i izmirenja indijski kršćani stoljeću ustanovio apostol To ma. tica Eufrasia. Njihovo proglašenje nastavili put solidarnosti i brat­ Kuriakosu je bio utemeljitelj svetim predstavlja »novi poticaj skog suživota«, napomenuo je prve muške kongregacije u Indi- misionarima crkve u Indiji da bi, papa Franjo.

GLASNIK POSTULATUR E BR OJ 2 /2 015 . • BLAŽENI AL OJZI JE STEPINA C

Moći bl. Alojzija Stepinca Klanjanj e za studente u znaku ugrađene u oltar župne crkve sv. Blaža u Zagrebu bl. Alojzija Stepinca nedjelju l.ve jač 20 5. 1:z mno ­ rugi četvrtak u ve­ _ � � ! � Utvo okuplJemh VJermka 1 svećem­ D ljači već nekoliko ka, u pripremi 100. obljetnice posvete godina u studentskim župne crkve sv. Blaža u Zagrebu i ob­ rasporedima rezerviran nove svetišta crkve, zagrebački nad­ je za klanjanje pred Pre­ biskup Josip Bozanić postavio je pri­ svetim Oltarskim Sakra­ godom posvete oltara u nj moći bl. mentom u zagrebačkoj Alojzija Stepinca. »Ne bismo bili kr­ katedrali. Više od tisuću šćani, ne bismo bili Kristovi vjernici da mladih Zagrebačke nad­ nema oltara, po oltaru postajemo ono biskupije ispunilo je u što jesmo«, istaknuo je kardinal Boza­ četvrtak 12. veljače 2015. nić u homiliji prije posvete oltara. zagrebačku prvostolnicu međusobnoj potpori i pouz­ i sudjelovalo u klanjanju ko­ danju u Boga; a koje dono­ jemu su glavna misao vodilja se pisma koja je upravo bl. bile riječi bl. Alojzija Stepin­ Alojzije Stepinac izmijenio ca: »Dovoljan je jedan po­ s Marijom Horvat tijekom gled na raspetog Spasitelja.« njihovih kratkih zaruka. U godini posvećenoj moli­ Klanjanje za studente u tvi za proglašenje svetim bl. organizaciji Ureda za pasto­ Alojzija Stepinca i mjesecu ra! mladih predvodio je po­ * Nadbiskup Josip Bozanić ljubavi, mladi su razmišljali vjerenik za pastora! mladih stavlja moći bl. Alojzija Stepinca u o primjeru iskrene i čiste lju­ Zagrebačke nadbiskupije novoposvećeni oltar u crkvi sv. Blaža bavi te trima ključnim stav­ Ivica Budinšćak, pjesmom je u Zagrebu, u nedjelju 1. veljače 2015. kama koje zahtijeva svaka okupljene animirao Nadbi­ dobra veza: jednostavnosti, skupijski zbor mladih. Vj ernici iz Zaprešića hodočastili u zagrebačku Vj ernici iz Velike Gorice na katedralu Blaženikovu grobu jernici grada Zaprešića, predvođeni Vsvećenicima iz zaprešićkih župa sv. pastoralnoj godini u Euharistijsko slavlje s ho­ Petra ap. i Marije Kraljice Apostola, odr­ Uznaku blaženog Aloj­ dočasnicima iz velikogoričke žali su 10. ožujka tradicionalno zavjetno zija Stepinca, odazivajući župe Navještenja predvodio hodočašće u zagrebačku katedralu. Eu­ se pozivu hrvatskih bisku­ je mons. ]osip Kuhtić, rektor haristijsko slavlje predvodio je župnik i pa da se moli i hodočasti u katedrale, u zajedništvu sa dekan Ivan Frkonja u zajedništvu s rek­ mjesta Blaženikova rođenja, župnikom Norbertom Iva­ torom katedrale mons. Josipom Kuhti­ njegove nadbiskupske služ­ nom Koprivecom i kapela­ ćem, župnikom o. Vinkom Sudarom, be, zatočeništva, beatifikaci­ nomJosipom Mudronjom te župnim vikarom BorisomJozićem, prof. je, a osobito na njegov grob, uz asistenciju đakona Matije !lijom Čabrajom, u asistenciji je bio traj­ nakon Lepoglave, u koju su Knoka i ministranata župe. � đakon Ilija Nikolić i bogoslov Marko hodočastili u veljači, vjerni­ Nakon završetka mise Colak te velik broj ministranata. Među ci župe Navještenja Blažene župljani su, predvođeni sve­ brojnim hodočasnicima u slavlju je su­ Djevice Marije iz Velike Go­ ćenicima, na grobu blaženog djelovao i gradonačelnik Zaprešića :Želj­ rice u subotu 14. ožujka ho­ Alojzija izmolili molitvu za ko Tu rk, pjevao je mještoviti zbor »Sv. dočastili su u zagrebačku ka­ njegovo proglašenje svetim Cecilija« pod vodstvom s. Ozane Kraja­ tedralu na grob bl. Alojzija te se kratko zadržali u kate­ čić i J ane Blažanović. Stepinca. drali u osobnim molitvama.

34 KRONIKA Predstavljena nova izdanja Postulature bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu i Solinu Uz blagdan bl. Alojzija Ste­ prianjanje uz Krista pinca, Stepinčevo 2015., u pone­ i Crkvu te na život u djeljak 9. veljače 2015., u dvora­ vjeri. On potiče na ni »Vijenac« Nadbiskupijskoga nasljedovanje biblij­ pastoralnog instituta u Zagre­ skih uzora vjere, če­ bu predstavljena su nova izda­ sto donosi. primjere.. nja Postulature bl. Alojzija Ste­ svetaca 1z pov1Je- pinca. Riječ je o blaženikovim sti Crkve, iz života * Brojni štovatelji bl. Alojzija Stepinca »Katehetskim propovijedima«, suvremenih kršćana u različitim sudjelovali su u predstavljanju koje je on izgovorio za vrijeme krajevima svijeta, vješto ih ugra­ » Katehetskili propovijedi« koje je sužanjstva u Krašiću, te o knji­ đujući u pojedine teme i sadrža­ sastavio bl. Alojzije Stepinac i knj ige zi »Poruke Stepinčeva groba« je«, naglasila je dr. s. Tea. »Poruke Stepinčeva groba« koju je autora postulatora mons. dr. Priređivač » Katehetskih pro­ sastavio dr. Juraj Batelja, postulator Jurja Batelje. Predgovor ovom povijedi« mons. Batelja istaknuo novom izdanju napisao je đako­ je da je ovo djelo objavio na poti­ ca »Poruke Stepinčeva groba« vačko-osječki nadbiskup Đuro caj brojnih studenata Katoličkoga predstavljene su, u organizaci­ Hranić. bogoslovnog fakulteta Sveučili­ ji Postulature i solinskog »Zvo­ Predstavljajući » Katehetske šta u Zagrebu koji su slušali ko­ nimira«, u Domu »Zvonimir« propovijedi«, njih 140, dr. s. Tea legij »Važnost kateheze u nauku i u Solinu, u utorak 17. ožujka Filipović rekla je da su Stepinče­ pastoralnom radu bl. Alojzija Ste­ 2015. Pred ispunjenom dvora­ ve katehetske propovijedi važne pmca«. nom o knjigama su govorili dr. prije svega kao svjedočanstvo Potom je akademik Ante Sta­ Jadranka Garmaz, dr. Juraj Ba­ njegove svijesti i odgovornosti, mać, višegodišnji suradnik i lek­ telja i dipl. teolog Mario Mati­ zauzetosti za prenošenje i učvr­ tor u Postulaturi bl. Alojzija Ste­ jević. šćivanje vjere povjerenih mu pinca, ukratko predstavio vlastiti U glazbenom dijelu nastupili vjernika u novonastalim druš­ doživljaj Stepinčevih »Katehet­ su Jelena Čilaš i Mirko J ankov. tvenim okolnostima. Ujedno skih propovijedi«. Prije predstavljanja knjiga broj­ odražavaju nastojanje da se po­ Predstavljajući knjigu »Poruke ni vjernici su u misnom slavlju mogne svećenicima i kršćan­ Stepinčeva groba«, dr. Batelja je u Prasvetištu Gospe od Otoka skim roditeljima u izvršavanju istaknuo da »ona riječju i slikom iskazali poštovanje bl. Alojzi­ njihove katehetske zadaće te da prikazuje okolnosti ukopa bl. Ste­ ju Stepincu. U koncelebraciji sa ih osokoli kako bi je što revni­ pinca u zagrebačkoj katedrali te župnikom don Rankom Vido­ je ostvarivali. U njima se pre­ značenje njegova novoga groba u vićem euharistijsko slavlje pred­ poznaje povezanost između kojem njegovi zemni ostatci od 9. vodio je i prigodnu propovijed vjerovanja, življenja i naviješta­ lipnja 1997. godine čekaju uskr­ održao postulator kauze dr. Ju­ np samog autora, povezanost snuće«. Podsjetio je kako je prva raj Batelja. bez koje je nezamisliv bilo koji knjižica »Novi grob sluge Božje­ Toga poslijepodneva vjernici oblik opsluživanja Riječi u Cr­ ga Alojzija Stepinca« objavljena su s ushićenjem bdjeli uz Blaže­ kvi. Govoreći o sadržaju, s. Tea 1997. godine, prije njegova pro­ nikov kardinalski soli Deo kle­ je istaknula kako su propovije­ glašenja blaženim, a ova se, izra­ čeći na klecalu na kojemu je pri di podijeljene u tri velike cjeline: zio je nadu, objavljuje pred njego­ pohodu solinskome prasvetištu Bog, Krist, Crkva, s dodatkom vim proglašenjem svetim. klečao sveti Ivan Pavao II. Pri­ koji sadržava katehetsku pouku U glazbenom dijelu progra­ je samoga početka misnog slav­ za pripremanje djece za ispovi­ ma sudjelovali su KUD »Lipa« lja mons. Batelja je pročitao po­ jed, pričest i potvrdu. iz Slavetića te bogoslovi Kristijan velju koju je sastavio i potpisao »Izlaganje pojedinih tema Tušek i RobertJakica. pokojni kardinal Franjo Kuha­ u službi je oblikovanja kršćan­ rić, koji je tu relikviju poklonio skog svjetonazora, zaokruži­ prasvetištu u trajno vlasništvo, vanja i upamćivanja sadržaja te Ove » Katehetske propovije­ a za uspomenu na veliko svehr­ iznad svega u službi poticaja na di« bl. Alojzija Stepinca i knjiži- vatsko slavlje 1976. godine. GLAS NIK POSTULAT URE BR OJ 2 /2015 „ BLAŽEN I ALOJZI JE ST EPIN AC

Umro o. Vj enceslav Mihetec

četvrtak 12. veljače 2015., ka 1970. u Somboru, za sveće­ karmelske provincije te pred­ Uokrijepljen svetim sakra­ nika je zaređen 29. lipnja 1975. sjednik Hrvatske konferencije mentima, preminuo je karme­ Svećeničko služenje vršio je u viših redovničkih poglavara. lićanin o. Vjenceslav od Majke Zagrebu (Remete), Somboru, Bio je istinski pobožan bl. Božje Remetske (Mihetec). O. Hrvatskom Leskovcu i Krku. Alojziju Stepincu i nastojao je Vjenceslav rođen je u Zagre­ Održavao je brojne tečajeve da se njegovo čašćenje promiče bu 22. rujna 1945. Osmogodiš­ duhovnih vježbi i obnova re­ među njegovom subraćom. Ra­ nju školu pohađao je u Zagrebu dovničkim zajednicama i sveće­ dovao se kanonskom postupku Qordanovac) do 1960. godi­ nicima, pučke misije u župama i za proglašenje svetim biskupa ne, srednju učiteljsku školu do kateheze mladima. Josipa Langa, i Postulaturi pro­ 1965. Po završetku škole radi U karmelskoj zajednici po­ slijedio više svjedočanstva i fo­ kao nastavnik. Potom upisuje najviše je služio u odgoju pod­ tografijao njemu. studij književnosti i filozofije mlatka, i to kao prefekt sjeme­ Sprovodne obrede u svetištu na Filozofskom fakultetu Sve­ ništa i magistar klerika te kao Majke Božje Remetske i ukop učilišta u Zagrebu, koji napušta ispovjednik i duhovnik. Potom, na groblju u Remetama predvo­ i poslije odsluženja vojnog roka tijekom devet godina obnašao je dio je 16. veljače, kao izaslanik ulazi u karmelićanski novici­ službu župnika u svetištu Majke zagrebačkog nadbiskupa kardi­ jat u Somboru 8. ožujka 1969. Božje Remetske, a u dva man­ nala Josipa Bozanića, pomoćni Prve zavjete položio je 9. ožuj- data bio je provincija! Hrvatske biskup Valentin Pozaić. Umro dr. se. Augustin Franić

utorak, 17. ožujka 2015. u šten je nakon pet godina, 12. U87. godini života u rodnom travnja 1952. Dubrovniku preminuo je dr. se. Vrativši se u Dubrovnik, uz Augustin Franić, ekonomist i teške napore položio je treći i hrvatski politički osuđenik. četvrti razred Ekonomske škole, Dr. Franić rodio se u Du­ a potom upisao Ekonomski fa­ brovniku 2. siječnja 1929. Od­ kultet u Zagrebu. Već 20. srpnja gojen je u hrvatskom i katolič­ 1954. ponovno je uhićen pod op­ kom duhu. Kao hrvatskog tužbom da je »širio neprijatelj­ domoljuba OZNA ga je uhi­ sku propagandu«. Optužen je gubilište hrvatskih političkih tila 12. travnja 1947. i odve­ na temelju svjedočanstva lažnih osuđenika«, »Svećenici, mučeni­ la u Split na istragu u Obla­ svjedoka i otpremljen u KPD ci - svjedoci komunističkih pro­ snu Udbu. Čitav život nosio je Stara Gradiška gdje je kaznu iz­ gona« te brošure »Svjetlonoše ožiljke po tijelu koji su bili po­ državao do 20. srpnja 1958. nade« i brojni članci u časopisu sljedica teške i mučne istrage. Nakon izlaska iz zatvora » Politički zatvorenik«. Osuđen je 16. strpnja 1947. bio je pod stalnom kontrolom Osim znanstvenog rada ve­ na osam godina lišenja slobo­ U dbe. Unatoč tome doktorirao lik dio posvetio je obitelji i su­ de s prisilnim radom, na četiri je u Zagrebu. Napisao je više od pruzi Stanislavi, s kojom je imao godine gubitka političkih pra­ 70 stručnih i znanstvenih rado­ sedmero djece. Postulatura mu va te onih na mirovinu i po­ va. Predavao je na Višoj pomor­ zahvaljuje za brojne pisane pri­ moć socijalnog osiguranja. Da­ skoj školi u Kotoru, Višoj turi­ loge, savjete i dokumente koje na 30. rujna 1947. u stočnim stičkoj školi u Dubrovniku te na Je na tragu svoga progona pro­ vagonima odveden je u KPD Fakultetu za turizam i vanjsku našao i velikodušno Postulaturi Lepoglavu. Budući da je odbio trgovinu u Dubrovniku. ustupio. suradnju s tajnim službama ot­ Za hrvatsku povijest osobi­ Pokopan je u četvrtak 19. premljen je početkom 1950. u to su značajne njegove knjige ožujka 2015. na gradskom gro­ rudnik »Raša« u Istri. Otpu- » KPD Lepoglava - mučilište i blju Boninovo u Dubrovniku.

36 KRONI KA KRON IKA

»Hod sa Stepincem« po župama Zagrebačke nadbiskupije Župa Pohoda Blažene Dj evice Marije na Dolcu kako je Stepinac, prema zami­ i župnik preč. Zlatko sli onih kojima je smetao, trebao 20. ostati zaboravljen, »kao osuđe­ Golubić bili su veljače * Kardinal Josip Bozanić 2015. prvi svjedoci nik negdje odstranjen, neprisu­ pronosi moći bl. AlojzijaStepinca pobožnosti » Hod sa tan, a on je iz godine u godinu iz prvostolnice u župnu crkvu sv. Stepincem « po župama sve prisutniji. Sve više osjećamo Marije na Dolcu 20. veljače 2015. Zagrebačke nadbiskupije. njegovu nazočnost. Ali zašto? započinjući »Hod sa Stepincem« Najavio gaje zagrebački Onaj koji je blizu Bogu, blizu je po župama Zagrebačke nadbiskupije nadbiskup J osip Bozanić u i čovjeku. Mi osjećamo da nam propovijedi na Stepinčevo je Stepinac blizu, da nas on pra­ 2015. Taj hod uključuje ti«. Kardinal je izrazio radost što svjetlom, a to znači da ih vidimo nošenje i čašćenje moći početku ovoga znakovitog hoda u povezanosti s vjerom u uskr­ blaženoga Alojzij a i snuće tijela. Relikvije svetih šalju okupljanje oko nj ih, a nazoče mladi. »Oni su Stepinčevi svjedoci, svjedoci da vrijedi ho­ jasnu poruku da čovjek nije osu­ trajat će od korizme 2014. dati za Stepincem«, rekao je kar­ đen na posvemašnje nestajanje, do Stepinčeva 2016. Ova nego je, zahvaćen milošću, no­ pobožnost ima za cilj dinal. Potom je procesija krenu­ na »osobit način živjeti la iz katedrale, preko trga ispred sitelj klice vječnosti, a time one duhovnu povezanost s katedrale te tržnice Dolac do cr­ govore o temeljnim postavkama kršćanske antropologije, poja­ našim Blaženikom «. kve sv. Marije, gdje je relikvije dočekalo mnoštvo vjernika. smo Je. N U homiliji nakon Službe riječi Nakon Službe riječi svi su na­ eposredno prije procesije, zočni izmolili molitvu za pro­ koju je predvodio u zajed­ kardinal je istaknuo da je čašće­ nje relikvija uvijek pratila osje­ glašenje svetim bl. Alojzija, a iz ništvu s pomoćnim biskupima župe sv. Marije hod se nastavlja Valentinom Pozaićem i Mijom ćajnost, pobožnost, molitva za zagovor i milost. Susret i molitva po župama Zagrebačke nadbi­ Gorskim, zagrebački nadbiskup skupije. kardinal Josip Bozanić u zagre­ u nazočnosti relikvija blaženoga bačkoj je prvostolnici podsjetio Alojzija vođeni su evanđeoskim

Fra Ivica Petanjak - novi krčki biskup

apa Franjo je nakon odre­ rodnih ognjišta iz Zrinja. Za sve­ Pknuća od službe pastirskog ćenika je zaređen 1990. godine. upravljanja Biskupijom Krk, Poslijediplomski studij završio je koje je podnio krčki biskup Val­ u Rimu, gdje je i doktorirao cr­ ter Župan, imenovao biskupom kvenu povijest. U svojoj Provin­ Biskupije Krk dr. fra Ivicu Pe­ ciji bio je provincijalni ministar, tanjka, člana Hrvatske kapucin­ župnik u župi Gospe Lurdske ske provincije sv. Leopolda Bog­ u Rijeci te gvardijan u kapucin­ dana Mandića. skom samostanu u Osijeku. Imenovani biskup fra Ivica Mons. Ivica Petanjak posve­ telji apostolski nuncij nadbiskup Petanjak rođen je 1963. u Đako­ ćen je za biskupa u katedrali u Alessandro D'Errico i dosadašnji vu, kao dijete roditelja koje je, Krku 22. ožujka 2015. Posveti­ krčki biskup ValterGlasnika Župan. sa svim Hrvatima, komunistič­ telj je bio zagrebački nadbiskup Uredništvo čestita ka vlast protjerala nakon 1945. s kard. Josip Bozanić, a suposveti- novom biskupu!

GLASNIK POSTULATUR E BR OJ 2 /2 015 • BLAŽENI ALOJZI JE STEP INAC

Umro Josip Solić - Pepo nedjelju 22. ožujka 2015., bl. Alojzija Stepinca u više pri­ Unakon kratke bolesti, u mjeraka i umjetnički oblikovao 77. godini života umro je okri­ spomen kutije za dar sv. Iva­ jepljen svetim sakramenti­ nu Pavlu II. i Benediktu XVI. ma J osip Solić-Pepo, štovatelj Postulatura zahvaljuje obite­ bl. Alojzija Stepinca i dugo­ lji Solić i u molitvi se spominje * Josip i Ljubica Solić svojom godišnji suradnik Postulatu­ dobrotvornosti kojom je su­ ljubavlju prema bl. Stepincu u re. Zajedno sa svojom supru­ djelovala u postupku za pro­ svojoj su radionici umjetnički gom Ljubicom uvezao je sva glašenje svetim Sluge Božjega i uvezali sva dosadašnja godišta dosadašnja godišta Glasnika blaženog Alojzija Stepinca. Glasnika bl. Alojzija Stepinca

Niz tribina pod naslovom Blaženi Alojzije Stepinac - »znak osporavan« (Lk 2,34) Ured Zagrebačke zije Stepinac - neustraszvz pa­ Stepinac - čovjek duboke vjere nadbiskupije za stir zagrebačke Crkve govorio je govorili su prof. dr. se. Veronika vjeronauk u školi mons. Ivan Šaško, a prigodnu ri­ s. Nela Gašpar i prof. dr. se. Ma­ organizirao je u nizu ječ nazočnima je uputio kardinal rio Cifrak tribina Zajednički J osip Bozanić. Peta tribina bit će 27. svibnja vidici u prostorijama Druga tribina održana je 25. 2015. Na temu Stepinčeva osjet­ N adbiskupijskog veljače 2015. Na temu Alojzije lj ivost za čovjeka u iznimno teš­ pastoralnog instituta u Stepinac - svjetionik svoga vre­ kim vremenima govorit će prof. Zagrebu ciklus od pet mena govorili su dr. se. Stjepan dr. se. Stjepan Baloban i prof. dr. predavanja na temu: Razum i prof. dr. se. Juraj Batelja. se. Slavko Slišković. Blaženi Alojzije Stepinac Treća tribina održana je 25. Dosadašnje tribine održa­ - »znak osporavan« ožujka 2015. Na temu Alojzije ne su pred ispunjenom dvora­ (Lk 2,34). Stepinac - čovjek savjesti govorili nom i protekle su u zanimljivim su prof. dr. se. Tonči Matulić i dr. i plodnim raspravama. Tribine se. Ivan Dodlek. je organizirala i vodi prof. dr. se. rva tribina održana je 29. si­ Četvrta tribina održana je 29. Valentina Mandarić. Pječnja 2015. Na temu: Aloj- travnja 2015. Na temu Alojzije BLAŽENIALOJZIJE STEPINAC - Svjedok Evanđelja lj ubavi

U izdanju Postulature blaženog Alojzija Stepinca objavljena je prošle godine knjiga: BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC - Svjedok Evanđelja lj ubavi. Životopis, dokumenti i svjedočanstva - prij e, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskoga rata Guraj BATELJA); riječ je o trilogiji: Knjiga 1 -Životopis; Knji­ ga 2 -Dokumenti I, br. 1. - 399. (1933. - 1943.), i Knjiga 3 -Dokumenti II, br. 400. - 691. (1944. - 1998.). Ova zbirka predočuje javnosti 691 dokument nadbiskupa Stepinca iz razdoblja od 1933. do 1998. go­ dine i svjedočanstva o njegovu spašavanju ugroženih ljudi, koji su bili žrtve represivnih režima, žrtve gla­ di i vremenskih nepogoda, stradalnici i žrtve rata. Među njima je velik broj Hrvata, Poljaka, Roma, Slo­ venaca, Srba, Židova, ustaša, komunista (»crvenih«), muslimana, pravoslavnih i drugih. Trilogija se može kupiti u Muzeju bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 31, 10000 Zagreb ili naručiti na adre­ si: Postulatura bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 18, p. p. 949, 10001 Zagreb ( 450 kn + poštarina) ili na telefon (01) 48 94 879 te na e-mail adresu [email protected]. Čitatelji mogu nabaviti i samo prvu knjigu tro­ knjižja, koja je životopis bl. Stepinca nastao na temelju dokumenata objavljenih u ostalim dvjema knji­ gama.

38 KRON IKA KRONIKA

Predavanje » Bl. Alojzije Stepinac - na to što je na ovom podneblju iz putu svetosti« naše Crkve nikao i iz naroda potekao jedan hrabar i odvažan r�davanje »Bl. Alojzije St�­ vrijeme trebao postati i zaštitnik čovjek koji je podmetnuo leđa u Ppmac - na putu svetosti« Hrvatske. zastupanju prava čovjeka, shva­ održao je postulator kauze za Govoreći o bl. Stepincu, mons. tivši kako samo u slobodnom proglašenje svetim blaženog Ste­ Batelja se dotaknuo brojnih fasci­ narodu može biti slobodna Cr­ pinca mons. dr. Juraj Batelja u nantnih činjenica o njegovoj pre­ kva, a to znači da se može slo­ srijedu 18. ožujka u Dvorani sv. danosti, hrabrosti i upornosti, kao bodno naviještati Evanđelje Ivana Pavla II. u sisačkom Veli­ i onih o njegovu progonu i uzniš­ Mons. Batelja govorio je i kom Kaptolu. tvu. Istaknuo je da kada se pro­ o Stepinčevoj vjernosti Crkvi i Predavanje je započelo mo­ matra Blaženika, on se ni u jed­ neustrašivu zastupanju pravde litvom Blaženiku, koju je napi­ noj etapi svoga života nema zašto i osuđivanju nepravde bez ob­ sao sluga Božji kardinal Franjo kajati. »Kada je zauzeo životni zira na režim koji je vladao, o . . . . . Kuharić. Na početku je sve oku­ smjer, tome je uvijek ostao vjeran, brizi za siromašne, spašavanju pljene pozdravio sisački biskup a mogao Je ostati VJeran zato Jer Je slovenskih svećenika i progna­ Vlado Košić. Rekao je kako svoj život upriličio i uvijek ga je nika, zbrinjavanju ratne siroča­ Božja stvar uvijek pobjeđuje te podlagao ne svojoj volji i svojim di te brojnim primjerima iz ži­ će tako i Stepinac zasjati punim prohtjevima, nego Božjoj volji«, vota budućega sveca. sjajem, jer on je »kompas i naj­ rekao je mons. Batelja te dodao Na kraju predavanja nazoč­ svjetliji lik Crkve u Hrvata« kao kako za početak kanonskog po­ nima se obratio sisački povje­ što ga je 1998. godine na Mariji stupka za proglašenje svetim, iz­ sničar i kroničar Lojzo Buturac, Bistrici nazvao sv. papa Ivan Pa­ među ostalog, taj netko mora još koji je govorio o malo poznatim vao II. Podijelivši s nazočnima za života uživati da se o njemu posjetima kardinala Stepinca si­ želju da kardinal Stepinac dobi­ govori kako je svet čovjek, što je sačkom kraju, a predavanje je je svoj spomenik u Sisku, ispred za Stepinca više nego očito. zaključeno zanimljivom otvo­ Velikog Kaptola, biskup je izra­ Predavač je rekao i kako je renom raspravom u odnosu na zio mišljenje kako bi on u skoro naša osobita blagodat i Božji dar predavanje. (I. L.)

Glasnik Hvala svim čitateljima, štovate­ Hvalablaženi vam Aloj štozije čitateStepinac. i drugima omogućujete primati ljima blaženoga Alojzija Stepin­ Glasniku, Ako na vrijeme podmirite svoje ob­ ca u domovini i širom svijeta za veze prema on će moći redovito izlaziti i biti vjesnik molitve i darove te za nesebično Blaženikovih vrlina, kojima gaGlasnik je Bog proslavio za dobro svoje i velikodušno promicanje glasa Crkve i hrvatskoga naroda. može svaki čitatelj i svje­ svetosti i mučeništva kardinala dok obogatiti svojim dopisom i uspomenama na kardinala Ste­ Alojzija Stepinca. pinca ili fotografijom iz njegova života. Ako ste bili dionikomGla­ snikukoje svečanosti priređene u njegov spomen, podijelite to u sa svim prijateljima i štovateljima kard. Stepinca. * Pj ešaci iz Karlovca i Duge Rese hodočastili su u Krašić u subotu 7. veljače. Okupilo se oko 180 • • hodočasnika pj ešaka koji su se • ohrabrili i hodočastili u Krašić na molitvu za proglašenje Alojzij a Stepinca svetim. Prije početka molitve u crkvi posjetili su prostorije u kojima je živio Blaženik u danima zatočeništva, a na dvorištu ispred stare župne kuće, svi su hodočasnici bili počašćeni kuhanim kobasicama, vinom i gibanicama.

GLAS NIK POS TULATU RE BROJ 2 /20 15 . • BLAŽENI ALO JZIJE STE PINA C U pandžama UDBE Budući da se u hrvatskoj javnosti sve češće humanizira Titov diktatorski režim i komunistička strahovlada, odlučio sam iz prikupljene dokumentacije u postupku za proglašenje svetim blaže­ noga Alojzija Stepinca hrvatskoj javnosti predočiti dokumente kojiosli kavaju pravo stanje stvari. Činim to iz ljubavi prema svome hrvatskom narodu i nj egovoj povijesti, koja se ne smije pisati na temelju »humaniziranih« deklaracija, »retuširanja« te »nesvrstanih« odnosa prema istini. Nije nakana ovog niza dokumenata da se bilo koga proziva, već da se na temelju činjenica donese istinit, pravedan i objektivan povijesni sud o vremenu progona Katoličke Crkve, u kojem je naj­ prepoznatljivija žrtva blaženi Alojzije Stepinac.

Pripremio: dr. Juraj Batelja

�- Bl. Alojzije Stepinac i mons. Miho Pušić, biskup hvarski

11. Pismo mons. Mihe Pušića1 upućeno 15. rujna 1953. dr. V1adimiru Bakariću,2 predsjedniku Izvršnog vijeća NR Hrvatske - Zagreb

Gospodine predsjedniče , - od početka prošlog kolovoza podigla se je nepravedna umj etna haj ka na mene i na mnoge svećenike moje biskupije. Svuda je hajka započela žučljivim i ne­ istiniti� napadaj ima kroz novine i razglasne stanice . Tu se nepravedno i bez ikakva dokaza prikazuj e mene i dotične svećenike kao neprijatelje naroda i agente talijanskog imperijalizma . Ove napadaje kroz novine i mjesne razglasne stanice slijedili su ispadi i demonstracije protiv mene kao i tvorni napadaji na neke svećenike . Sve je to bilo iznesena u predstavci od 8. kolovoza t. g. br. 727/53 ., koju je biskupski Ordinarijat upravio izvršnom Vijeću NR Hrvat­ ske tražeći zaštitu , ali do danas bez ikakve koristi . Haj ka se je i dalje na­ stavila u ovome gradu kao i po drugim mjestima u moj oj biskupiji. Stoga sma­ tram shodnim, da se direktno obratim na Vas, gospodine Predsjedniče , uzdajući se u Vašu pravednoljubivost, koju ste više puta dokazali. Prilažem u prijepisu predstavku od 8. kolovoza tek. g. br. 727/53 ., jer ju zastalno u Vašoj odsut­ nosti niste vidjeli. Iz dotične predstavke ćete razabrati, kako je meni bilo onemogućena držati vj erski obred sv. krizme na otoku Visu. Tako isto kako je dušobrižnik Podšpilja na istom otoku don Andrija Mardešić bio toliko isprebi-

Miho PUŠlĆ (Vis, 25. kolovoza 1880. -Hvar, 9. svibnja 1972.); zareden jeza svećenika27. srpnja 1903. Poslije mlade mise bio je župni pomoćnik župniku Luki Papafavi u Supetru na otoku Braću. Kad je godine 1911. Papafava posvcćen za hvarskog biskupa, clon Miho je imenovan upraviteljem župe, a kasnije župnikom Supetra. Papa Pio XI. imenovao ga je biskupom 21. lipnja 1926. Biskupsko mu je geslo: »Propter Christum usquc ad mortem - Za K.rista sve do smrti!« Za hvarskog biskupa posvećen je 21. rujna 1926. i vodio je biskupiju sve cio umirovljenja godine 1968. 2 \lladimir BAl(t\RlĆ (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. -Zagreb, 16. siječnja 1983.); bio.je sekretar Centralnog komiteta KPI I i predsjednik vlade NRI I.

40 U PANDŽAMA UDBE (6) U PA NDŽA MA UD BE (6)

jan pred očima mjesnih narodnih vlasti, da je 22 dana morao odležati u krevetu sa velikom temperaturom . Također da je hvarski kanonik don Pavao Tomić prognan iz rodnog mj esta Visa, gdj e se je bio po savj etu liječnika sklonio kod obltelji svog brata radi oporavka . Sada navodim neke nove činjenice sličnih nezakonitih postupaka, koj i se slo­ bodno vrše u našim stranama - tobože u ime naroda - a narodne vlasti, koje su ·dužne štititi slobodu ličnosti pojedinog građana propuštaju da to čine; 1. - Dne 16. prošlog kolovoza u Gdinju na otoku Hvaru jedna delegacija upu­ ćena od ·SSRN-a dala je do znanj a vlč . don Juri Beliću, koj i je provizorno pro­ vidao tu župu, da ne smije više dolaziti u mj esto . 2. - Dne 6. rujna slična delegacija u Sućurju na otoku Hvaru tražila je od mj esnog župnika don Dinka Vrankovića da do 17 . IX. mo ra seliti iz mj esta, ina­ če da mu se ne garantira za sigurnost života . 3. - Dne 8. tek. ruj na desetorica mladih ljudi kasno uvečer u 8 sati napali su kod vrata samostana u Hvaru svećenike dr . Andru štambuka , biskupskog tajni­ ka i don Juru Belića , kapelana . Prvoga su isprebijali, a drugi je nakon prvo­ ga udarca uspio pobj eći . Svi se u ovom gradu i mj eštani i turisti - zgražaju na ovakvo brutalno i barbarska postupanje i čude se da Narodna Vlast nije smatrala shodnim poduzeti bilo kakve istrage za osvj etljenje slučaj a, iako je jedan mi­ licioner na zapomaganje spomenutih svećenika iza kako je sve završilo došao na lice mj esta . Prilaže se predstavki Biskups kog . Ordinarijata u Hvaru od 10. IX. ov . g. br . 791/53 . na Izvršno Vijeće NR Hrvatske . 4. - Dne 25. VIII. tek. g. došla je k meni delegacija iz Gdinja sa zahtjevom da [se) ne povrati više u svoju župu dušobrižnik don Božidar Medvid, koj i sko­ rih dana izlazi iz Kazneno popravnog doma Stare Gradiške . Zatim je SSRN iz Gdi­ nja dostavio ocu spomenutog svećenika pismeni zahtjev datiran dne 8. IX . tek. mj ., da do 12 . istog mj eseca mora obitelj Medvid (otac, majka i sestre spomenu­ tog svećenika) napustiti župni stan i sa svim pokućstvom seliti iz župe Gdinj . 5. - Početkom ovog mj eseca upućena je slična delegacija višegodišnjom župniku Supetra na Braču mons . Anti Vrankoviću , tražeći da seli iz župe . Na višekratni zahtjev on se je tome odlučno opro . Uz ove činjenice mogle bi se još navesti mnoge druge , ali iznesene dovoljno osvjetljuju kako niže narodne vlasti očevidno krše zakonske propise dopuštajući da se vrše bezakonj a. Spomenutim protuustavnim i protuzakonitim činima prekrše­ na su najosnovnija prava građana : sloboda vjeroispovijesti, nepovrjedivost lič­ nosti . Uz to se mora naglasiti da je potpuno neshvatlj ivo kako SSRN kao jedna politička organizacija može nastupati i vršiti funkciju izvršne vlasti . Veoma je začudno da se proglasuje mene i druge svećenike kao agente talijan­ skog imperijalizma , kada je svima u mojoj biskupij i posve dobro poznato kako smo se za vrij eme talijanske okupacije odlučno opirali nj ihovim denacionaliza­ tornim zahtjevima . Moj stav pak je Vama vrlo dobro poznat - uz ostalo - i iz pisma, koj eg sam Vam uputio dne 28. X.1952 . Stalno se nadam, gospodine predsjedniče, da ćete stati na kraj ovim protuza­ konitim ispadima, te da ćemo mi svećenici u ovim stranama uživati u praksi pra­ va , koja nam zajamčuje Ustav i zakon . Izvolite primiti gospodine predsjedniče, izraze mog štovanj a. t Miho Pušić, biskup Hvar, dne 15.IX.1953 . Prilažu · se predstavke biskupskog ordinarijata - Hvar br . 721, 727 i 791/53. Gosp . dr . Vladimir Bakarić, predsjednik Izvršnog Vijeća NR Hrvatske Zagreb

GLASNIK POS TULATU RE BROJ 2 /2 015 • BLAŽ E NI ALOJZ IJE ST EPINAC

12. Optužnica O kružnog javnog Tužioštva u Splitu protiv mons. Mihe Pušića, biskupa hvarsko­ braško-viškoga, 24. svibnja 1954.

Okružno Javno Tužioštvo Split Broj : KTS 685/54 . Split, dne 24.V.1954 .

Kotar�kom Sudu Starigrad

Na osnovu člana 44.st.2.t.2. Zakonika o krivičnom postupku tuži se : = PUŠIĆ MIHO, od oca pok. Ivana i maj ka Erminije rođena Kargotić, rođen 15.VIII.1880. u Visu - nastanjen u Hvaru, biskup hvarsko-braško-viški, Hrvat, državljanin FNRJ, svršio gimnaziju i bogosloviju, voj sku nije služio, do sada ne osuđivan, nalazi se na slobodi, da je kao biskup hvarsko-braško-viški od 22 . listopada 1952 . god. do danas pismenim zabranama i prijetnjama , ta kaznama sus­ penzije i eskumunikacija prema pojedinim svećenicima sa područja svoje bisku­ pije zloupotrebljavao auktoritet biskupa u namj eri da spriječi svećenike da se učlanjuju u staleška svećenička udruženja i time se koriste pravom udruživa­ nja, koje im je kao građanima zajamčeno Ustavom FNRJ, Zakonom o pravnom položa­ ju vjerskih zajednica i Zakonom o udruž ivanju, zborovima i drugim javnim sku­ povima, pa je tako : 1. /nakon što je čitao u listu »Slobodna Dalmacija«, da se konstituirao na otoku Braču Inicijativni Odbor za ustanovljenje svećeničkog udruženja uputio okružnicu svim svećenicima svoje biskupije pod brojem 1149 od 22 . X . 1952 . god . kao opomenu da ne pristupaj u u svećenička udruženja. 2. /pismom pod broj 465/53. od 18.V.1953. god . upućenom Inicijativnom odboru na ruke predsjednika odbora Antičević Don Luke zabranio svako dj elovanje Ini­ cijativnog odbora, 3. /pismom pod b. 588/53. od 27 .VI.1953. god. upućeno svećenicima Antičević don Luki i Zuviteo don Henriku raspustio je Inicijativni odbor i zatražio je od spomenutih svećenika pismenu izjavu da se pokoravaj u odluci o raspuštanju Ini­ cijativnog odbora i prestaju biti članovi Inicijativnog odbora i da sa odriču svake agitacije za svećenička udruženja, 4. /pismom pod br . 917/53. i 918/53. od 29.X.1953 . god . izrekao je svećeni­ cima Antičević don Luki i Tržok don Ivi kaznu suspenzije od misa radi toga što su se nalazili u Inicijativnom odboru za osnivanje svećeničkog udruženj a, 5. /pismom pod br . 946/53. od 7.XI . 1953. god. zabranio je svećenicima Rake­ la don Juri, Babarović don Ivanu i Ivelić don Antunu odlazak na osnivačku skup­ štinu staleškog društva katoličkih svećenika u Zagrebu pod prijetnjom suspen­ zije od mise, 6. /pismom pod brojem 997/53 . od 24.XI.1953. god . izrekao je kaznu suspenzi­ je svećenicima Tržok don Ivanu, Babarović don Ivanu, Rakeli don Jurju i Ivelić don Antunu radi toga jer su prisustvovali osnivačkoj skupštini društva katolič­ kih svećenika u Zagrebu, dakle kao vj erski predstavnik zloupotrijebio je slobodu vršenja vj erskih po­ slova � svrhe protivne ustavnom poretku , pa da ja time počinio krivično dj elo protiv javnog reda i pravnoga saobra­ ćaja zloupotrebom vjera i Crkve u političke svrhe označeno i kažnj ivo po članu 311. Krivičnog zakonika .

42 U PA ND ŽA MA UD BE (6) IJ PA NDŽA MA UD BE (6)

STOGA PREDLAŽEM 1. /da se pred tim sudom nadležnim na osnovu, člana 17 st .1.t. Zakonika o krivičnom postupku održi glavna rasprava, 2. /da se na glavnu raspravu pozove okrivljeni, 3. /da se na glavnoj raspravi kao dokazala pročitaju dokumenti pod brojem 1 do 20, 4. /da se okrivljeni proglasi krivim za djelo navedeno u optužnorn prijed­ logu i :osudi po zakonu . S.F.S.N. Javni tužilac : Pervan Ljubo s. r.

13. Mons. Miho Pušić, biskup hvarsko-braško-viški pobija optužnicu Okružnoga javnog tuži­ oštva u Splitu od 24. svibnja 1954.

Ne osjećam se nipošto krivim, i svj estan sam, da svoj im postupanjem prema svećenicima , koje sam kaznio, jer su opetovano prekršili crkvene p:i;-opise nij esarn ogriješio o nijedan državni zakon, ni ti zloupotrijebio vjeru i Crkvu u politička svrhe . Ja sam samo vršio svoju biskups ku dužnost u svom crkvenom dj elokrugu, u kojem sam po čl . 25. našeg Ustava slobodan . Tu je izričito rečeno : »Vj erske zajednice slobodne su u vj erskim poslovi­ ma« . To je· isto izražena i u čl . zakona o vj erskim zajednicama . To znači, da se vjerske zajednice mogu slobodno upravljati po svoj im propisima . Ja sam dakle svim onim postupcima radi koj ih me se ovdj e optužuje jedino šti­ tio crkvenu dis ciplinu , koju sam po crkvenom zakonu i po savjesti dužan da čuvam. Nijedno društva bez discipline, to jest bez reda i posluha, ne može da postoj i, nego mora da propadne . To vrijedi koli za obitelj toli za bilo koje građansko ili crkveno društvo . Ovo je svakome jasno . To važi i za našu crkvenu upravu . Zato kan . 336 Crkvenog zakonika naređuje biskupi­ ma, da urgiraju opsluživanju crkvenih zakona i da budno paze da se ne bi uvukle zloporabe u crkvenoj disciplini . A kan . 335 daj e pravo biskupima da upravljaju svoj om biskupijom vlašću zakonodavnom sudbenom i prinudnom ne samo u duhovnim nego i u vrernenitirn stvarima . To naglašava i sam Dr . Roko Rogošić, koj i je sklon ovim udruženj ima , u svom Priručniku Crkv . Pra­ va svez. I., tiskanom 1941. na str . 208. on piše: »Biskupi krepošću svoje zakonodavne vlasti /potestae legislativa/ mogu izdavati zakone, ustanove, naredbe /leges statuta, decreta edicta/ prema zajedničkom pravu /iuxta jus commune/, tako da opći zakon s izbliza odrede za svoj kraj da ih pril agode potrebama svoj e biskupi je, da im dodadu kaznene sankcije; mogu izdavati zakone mirno zajedničkog prava /praeter jus comune/ da svojim zakonima na­ rede što nema u zajedničkom pravu« . Svi su pak svećenici dužni slušati crkvenu vlast . Kad su svojevoljno primili sv . Red, slobodno su se podvrgli crkvenoj disciplini, kao što se na pr . oficiri, kad nastupe svoju službu, podliježu vojnoj disciplini . A crkvenu disciplinu određuje ne samo crkveni zakonik, nego i živo crkveno učitelj stvo, tj . Sv . Otac Papa i biskupi . To jasno izražava i naglašava Crkveni zakonik na koj i se ti neki nepokorni svećenici rado pozivaj u, ali ga ne vrše . Svakome je očito, da kao što Ustavni zakon ne sadrži sve zako­ ne i odredbe, nego je on samo temeljni okvir na kojem se temelje i grade ostali državni zakoni, tako isto ni Crkveni zakonik /Kodeks/ ne sadrži sve

GLASNI K POSTULATU RE BROJ 2 /2 015. • BLAŽE NI ALOJZ IJE ST E PINAC

crkvene zakone i odredbe . Prema tome kao što zakonita državna vlast izdaje ostale zakone na podlozi Ustava, tako isto i crkvena vlast, Papa i biskupi, izdavaju druge zakone i odredbe na podlozi Kodeksa i proglašuju naredbe mimo općeg prava /praeter jus commune/ za svoje biskupije . . Glede vlasti sv. Oca Pape izričito je u Kan . 218, § 1 rečeno slijedeće : »Sv. Otac ·Papa ima vrhovnu i punu jurisdikciju nad svom Crkvom, koliko u stvarima vjere i ćudoređa toliko u stvarima , koja se odnose na discipli­ nu i upravu Crkve , raširene po cij elome svijetu .« Glede vlasti biskupa već sam . malo prije gore spomenuo . Iz gore izlo ženoga proizlazi, da su i svećenici i biskupi dužni u savj esti slušati odredbe Sv . Oca Pape . A baš glede svećeničkih udruženja Pape su dali već odavna /mnogo prije današnje Jugoslavije/ točne upute i odredbe, a tih odredaba mi svećenici i biskupi moramo se u savjesti držati . Tako na pr. Papa bl . Pijo X. u svojem pismu od 4.VIII.1908 . upućenom svomu kleru čitavog svijeta traži ustanovljiva­ nje takovih svećeničkih udruženja: »quas episcopalis auctoritas confirmet et moderetur« . Naime , on traži, za svećenička udruženja ne samo treba da imaju odobrenje crkvene vlasti, nego da biskup ima i efektivni utjecaj na nj ih, da ih moderira, dirigira, rukovodi . Papa pak Benedikt XV . u svojem pismu od 4. veljače 1920. upravljenom na nadbiskupa u Pragu mons . Franju Kordača dozvo ljava svećenička udruženja samo za pojedine biskupi je i to uz izričiti uvj et, da su u nj ima osigurana prava biskups ke vlasti . A papa Pio XI . u svojoj odluci od 7. prosinca 1922 . određuje: »Sve što se odnosi na svećenička udruženja ne može zakonito opstojati, ako osim odobrenja civilne vlasti, nema i odobrenje crkvene vlasti .« Na koncu napominjem neke činjenice koje očevidno dokazuju da su se Jugo­ slavenski biskupi vazda držali odredaba sv. Crkve glede svećeničkih udru­ ženja. Evo dokaza: 1. God. 1920. nadbiskup zagrebački Dr . Bauer raspustio je nepokorno udru­ ženja hrvatskih reformnih svećenika pozivajući se na odluku već od mene spomenutu Pape Benedikta XV . po kojoj dozvoljava ustanovljenje svećeničkih udruženja samo za pojedine dijeceze i to uz izričiti uvj et, da u njima budu osigurana prava biskupske vlasti /vidi Vj esnik Zagrebačke nadbiskupije, god . 192 0./. Iza toga su ispravni hrvatski svećenici Zagrebačke biskupije ustanovili staleška-ekonomsko svećenička udruženje pod imenom »Uzajamnost« i zatražili odobrenje ne samo civilne vlasti, nego i od Nadbiskupskog Du­ hovnog Stola, t j . Ordinarijata u Zagrebu . Ovaj je dao svoje odobrenje od­ lukom od 20. listopada 1920 ., br . 8666. 2. Slična su se svećenička udruženja iza toga isto pod imenom »Uzaja­ mnost« ustanovila i po drugim biskupijama, vazda s odobrenjem crkvene vla- . sti. Tako je na pr . šibenski biskup mons . Jeronim Mileta svoj om odlukom od 31 .XII. 1936. K. br . 5279/36. odobrio Pravilnik za osiguranje svećenika Šibenske biskupije u bolesti i starosti. 3. Još ističem da ja splitski biskup mons . Filip Nakić svojom odlukom od 19. VI . 1899. K. br. 2342 odobrio »Pravilnik svećeničke pripomoćne zadruge za svećenike Splitske biskupije« . Sve ove činjenice jasno dokazuju, da je Jugoslavenski episkopat vazda i . za vrijeme -Austrije /kada je živio u Splitu mons . Nakić/ i za vrijeme bivše Jugoslavije imao istu praksu i držao se odredaba Sv . Stolice i da sa nije nikada to tražilo iz političkih razloga, naime radi čuvanja crkvene disci­ pline . To isto radi i sada Jugoslavenski episkopat u našoj državi jedino i samo iz crkvenih razloga .

44 U PA NDŽAMA UD BE (6) U PA NDŽA MA UD BE (6)

14. Presuda mons. Mihi Pušiću biskupu bračako-hvarsko-viškomu, 17. svibnja 1954.

Raspra.va se je održala dne 27. svibnja 1954. pri Kotarskom sudu u Starigradu . Odmah u početku odvj etnik Dr . Marin Lemešić iz Splita predložio je, da se pročitaju dokumenti, koj i dokazuju kako je njegov štićenik i prije rata i poslije rata bio protiv okupatora i radio za narod � Tome se je usprotivio državni tužitelj i Vijeće je odbilo taj prijedlog. Na poziv suca uzima riječ biskup na obranu : iznio je razloge i či­ njenice gore navedene . A na to je uzeo riječ državni tužitelj , izno­ seći razloge i već navedene u optužnici, naime da se je biskup za­ priječivši slobodu udruživanja svoj im svećenicima ogriješio o drž avne zakone i zloupotrijebio vj eru i Crkvu u političke svrhe . K tome je dodao da su naj strože kazne i mj ere upotrijebili dalmatinski bisku­ pi prema dotičnim svećenicima i time poslužili tuđinskim interesima . Među ostalim u svome govoru je spomenuo, da je biskup primio odliko­ vanje od Pavelića . Na ovaj govor drž . tužioca je replicirao branitelj preuzv . biskupa i potanje pravnim dokazima pobio sve točke optužbe i naglasio, da je biskup radio sve u granicama svoje biskupske vlasti i u crkvenom dj elokrugu , u čemu je i po Ustavu slobodan . Između drugih jakih pravnih dokaza naveo je i slijedeće . Poznato je, da je Komuni­ stička partija materijalističko-teistička i njezini članovi ne smiju vršiti nikakvih vj erskih dužnosti. Ako koj i od članova to prekrši biva isključen iz Partije. Partija tu postupa pravilno po svojim internim propisima , koj e slobodno prihvati član Partije. Pri tome ne će nitko kazati, da tim činom Partija priječi slobodu građanima . To isto vri­ jedi i u našem slučaju: Crkvena je vlast kaznivši nepokorne svećenike postupala po svojim propisima i potpuno u svom dj elokrugu u čemu je po Ustavu slobodna, a sami svećenici su se toj disciplini Crkve slobodno podložili na dan ređenja. Ponovno je uzeo riječ optuženi preuzv . bi­ skup i odlučno protestirao, da biskupi Dalmacije rade za tuđina . Tako isto glede svog odli kovanja sa strane Pavelića izjavio je: »O tom mom odli kovanju nisam nikada bio obaviješten niti ga primio . Faksimil odli kovanja bio je tiskan u 'Slobodnoj Dalmaciji' , br . 287 od 7. siječnja 1946., a original su našli na Banovini u Splitu . U toj po­ velji stoji napisano - kako se to može čitati u istome broju 'Slobodne Dalmacije' , da sam bio odli kovan 'veleredom sa zvijezdom za izvanredne zasluge za vrijeme tuđe okupacije od travnja 1941. do danas ', to jest do 10.9. 1953. koj i nadnevak nosi ta povel ja. To je očiti dokaz, da sam radio protiv okupatora i za narod.« Sud je osudio preuzv . biskupa na globu od 40.000 Din . ili 200 dana zatvora .

Zahvaljujemo čitateljici i štovateljici bl. Alojzija Stepinca Tereziji Daljev iz Zagreba koja je Po­ stulaturi proslijedila molitvu »Stepinčeve krunice«. Budući da je odobrenje službenih molitava u nadležnosti Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu, Uredništvo ne može spomenutu molitvu objaviti niti joj dati službeni značaj, ali je čitateljici i onima koji već takvu krunicu mole srdačno preporučujem.

GLASNI K POSTULATURE BROJ 2 /201 5 . • BLAŽ ENI AL OJZIJE ST EPINAC

Krašić, 8. kolovoza 1958. puta i recidiv, makar druge vrste hiljadusedamstotina godina od (operacija na nozi itd.) ali, kako tog događaja. Gdje je Valerijan? Časna majko! velim, sada mogu u crkvu, da slu­ Već je na tom svijetu primio pla­ Prošlo je već dosta vremena, žim svaki dan svetu misu. Ja ni­ ću za svoju bezbožnost, jer je otkad sam primio Vaše cijenjeno sam nikoga tražio za pomoć, ali zarobljen od Perzijanaca morao pismo sa čestitkom Vašom i Vaših Bog je u svojoj dobroti dao, da su služiti kao podnožak, da se per­ sestara, kao i djece iz doma. Ali, dozvolili dolazak č. s. Izidori, do­ zijski kralj preko njegovih leđa što ćemo! Zdravlje nije dopuštalo broj bolničarki, koja je dan i noć penje na svoga konja, kad je htio da sjednem za mašinu. Ta bio sam bdila, da mi ništa ne uzmanjka, uzjašiti, a nezahvalni sin poganin na rubu groba, i kako je g. prof. što bi moglo pripomoći zdravlju nije dao ni pare za otkup očev iz Riesner izjavio našem župniku, i podijelila mi barem stotinu svih ropstva, gdje je i umro. A Sik­ medicina ne može naravnim nači­ mogućih injekcija umjesto liječni­ sta, Lovru, Ciprijana, onih 350 nom protumačiti, kako sam mo­ ka, za koje je ipak pretegotno sva­ što ih je dao podaviti u živom gao ostati živ. Bit će dakle posri­ ki čas dolaziti u Krašić, premda su vapnu i bezbroj drugih slavi­ jedi izvanredni zahvat Božji po rado dolazili i nikada nisu htjeli mo danas kao mučenike i sjati će zagovoru Bogorodice. Ja nemam nikakve nagrade za svoj trud. kroz sve vjekove kao zvijezde na nikakve posebne želje za životom Međutim, neka sve moje ne­ nebu. Kako je velik i vjeran Bog na tom svijetu. Ali, ako Bog dragi volje nikada 'ne smetu ni Vas ni naš! Pa da uz takvog Boga stre­ hoće da još životarim, neka bude Vaših kćeri, a isto tako nikoga pimo pred zemaljskim crvićima, volja Njegova. od katolika. Crkva se Božja ne stoput slabijima i jadnijima i od Srdačna hvala na čestitci, sr­ upire na mene (jer bi već davno Valerijana? To bi bila velika sra­ dačna hvala na molitvama! Nisam propala) nego na neumrlog Boga mota za Boga našega i Spasite­ ni sada još oporavljen i tko zna, i Spasitelja našega Isusa Krista. lja Isusa Krista, koji nikada nije hoću li uopće ikada biti sposo­ To je, što zaslijepljeni neprijatelji ostavio na cjedilu nikoga, koji je ban za službu, ali eto, nešto ipak ne će da razumiju, i to će biti nji­ u Njega stavio svoju nadu. Osta­ mogu. To je prije svega ono, što hova propast, ako ustraju u svo­ nite dakle i dalje čvrste i pune mi je najteže bilo, naime da mogu joj zloći. Eto, baš smo prekjučer pouzdanja u Boga. Vrijeme radi opet služiti svetu Misu za svoje slavili svetoga Siksta Papu, sada za nas, a ne za neprijatelje Bož­ vjernike, kao što me obvezuje cr­ svetog Lovru mučenika, koje je je. Bogu hvala, na sve se strane u kveni zakon, a što nisam mogao uz stotine drugih dao pogubi­ našem ubogom narodu pokazu­ nekoliko tjedana. Došao je po dva ti rimski car Valerijan. Prošlo je ju znaci unutarnjeg preporoda, a

46 U PA NDŽAMA UDBE (5) VRANEKOVIĆEV DNEVNIK koliko mogu vidjeti iz svoje osa­ me i čuti, rastu i dobra redovnič­ ka i svećenička zvanja, za koja toliko molite. Nastavite i dalje! Ponovno i ponovno naglašujem, da pobjede Crkve Božje u ovom hrvanju ne može osujetiti ni svijet ni pakao. Uz blagoslov i pozdrav u Gospo­ dinu Vama i svima sestrama + Alojzije kard. Stepinac nadbiskup zagrebački1

.. 1 AJojzije Viktor STEPI AC, Pisma iz sužanjstva * S. Franciska Dušić u Granešini zbrinjava djecu koju je sestrama Družbe (1951.-1960.), Zagreb, 1998., srr. 291 .-292. kćeri Božje Ljubavi povjerioCaritas Zagrebačke nadbiskupije

25. III. 1954. neki način predlaže za budućeg vezi s onom londonskom vije­ Danas je »Marijin dan sveće­ papu. Eminenciju je to uznemi­ sti? - Bilo kako bilo, mi ćemo « nika«. Pozvao sam vjernike, rilo, pa reče: dalje moliti i čekati. da danas prikažu sv. Pričest za · - »Čemu lansiraju ovako 28. III. 1954. neosnovane stvari. Ta dobro ja svećenike i pripravnike. Emi­ Dr. Bogičević, dr. Popović, poznam Sv. Oca i ne vjerujem, nencija je ispovijedao 2 i po Pišonić, Stella. Istražuju krv sata, Šimecki sat i po, a ja iza sv. da bi on išao nešto takova pod­ uzeti i teško bolesnog čovjeka Eminenciji. Stanje je dobro. Li­ mise (svi zajedno). Poslije pod­ ječnici pričaju kako je nastalo ne je sv. Getsemanska ura klan­ staviti na takav položaj. Jedva me istrgnuli smrti, pa zar sada, upravo užasno stanje povodom janja. Svijeta mnogo. provedbe naredbe o stanovima. - »Baš mi je drago, da se to­ da se takova što dogodi! To je gotovo nemoguće. Može Go­ Silan revolt. No - uzalud! liko ljudi odazvalo. To nas drži. Rekao sam kasnije Eminen­ Od sada, kad je zima popusti­ spodin iz kamena podići djecu Abrahamovu. Mogao je Bala­ ciji, kako je zanimljivo, da su la, ispovijedat ću svake nedjelje, svi staleži protiv režima, vanjski blagdana, prve petke, a i inače, movu magaricu naučiti da go­ vori, pa bi i meni pomogao, o ih svijet s prezirom prima, eko­ kada bude trebalo. Vjenrici to tome nema dvojbe! Ali - čemu nomski doživljavaju krah, nit­ sigurno očekuju, pa zar da im �o? - Kada bude prilika, oprat ko, a najmanje samo režimlije, to uskratimo!?« *** ću ja glavu Cecelji za ono što nisu zadovoljni, pa ipak režim je napisao u Glasniku, da me je tu ! Na to će Eminencija: Gospodin Radoš poslao nam Sv. Otac naziva najvećim prela­ - »Tu se baš sada vidi oči­ iz Amerike dvije fotografije, tom Crkve. Uvjeren sam, da Sv. ta kazna Božja. Kao da se Go­ kako sjedi kod nas u kancela­ Otac ne bi išao govoriti tako­ spodin Bog upravo narugao riji za stolom sa Eminencijom va što. Mora da je Cecelja čitao oholim i nadutim liberalima, i sa mnom. Piše, da ako sretno izvještaj dr. Lawrencea i Ružića koji su tako prezreli i otvore­ primimo te slike, da mu javimo. o razgovoru sa Sv. Ocem. Tu no se borili protiv Crkve, kad Pravo pita, jer pisma i pošiljke je i sam dr. Ružić malo nateg­ je ona opominjala na opasnost, zadnjih tjedana ne primamo. *** no riječi Sv. Oca, a Cecelja pak koja im prijeti. Danas beru plo­ do kraja. No, zanimljivo je, što dove svoga mišljenja i prljavog O. Vanino, D. I. piše, da ste mi kazali neki dan kako su posla. Gospodin Bog se ne da Radio London na engleskom se policajci izražavali kod Liva­ ismjehivati.« javlja ovih dana, da je Sv. Otac jušića. Kako su ono rekli: 'Ne bi dao neku instrukciju za bu­ bilo dobro, da Papa sada umre. 30. III. 1954. duće konklave i tu spomenuo Izabrali bi Stepinca Papom, pa Vraćajući se sa hodnika u kardinala Stepinca. Njega na što smo onda mi?' Nije li to u mraku u svoju sobu, prerano je

GLASNIK POST ULATUR E BROJ 2 /2015 • BLAŽENI ALO JZIJE STEPINAC 1. IV. 1954. 5. IV. 1954. skrenuo na desno, pa je u mra­ ku odletio upravo preko po­ Pokusi sa hidrogenskom U petak 2. o. mj. bio je dr. lovice stuba i zaustavio se kod bombom uznemirili su svijet. Žuvić, otac, majka i sestra Gju­ prozora na stubama. Srećom Gledajući to Eminencija, pa ranova u posJetu zatvorenom ostao je na nogama i ništa mu se onda silnu pokvarenost, te spre­ Gjuranu. Dosta je dobro. Du­ nije dogodilo. U to sam vrijeme manje jednih i drugih na obra­ ševno je jak. Vjerojatno će ga molio sa časnim sestrama kruni­ čun, reče: dobiti da izađe iz tog zatvora i cu. Čujem buku, izletim van na - » Iz svega vidim, da idemo da ga prebace u bolnicu. Emi­ hodnik, i tu mi ispriča taj slučaj. prema jednom završetku. Da li nenciju veseli ta vijest, pa veli: - »Zamislio sam se nešto i će to biti rat« ili nešto drugo, to - »Bogu hvala, nisam« uzalud tako sam poletio preko stuba. ne znamo. služio za nj sv. Misu! Padajući jednom° sam se okre­ 2. IV. 1954. 7. IV. 1954. nuo za 360 idući prema dolje i to tako silnom brzinom, da sam Prvi je petak. Lijepi broj žu­ Danas sam u Draganiću na se u momentu našao usred stu­ pljana započeo je veliku devet­ korizmenoj ispovijedi. Vlč. bišta. Sva je sreća da nisam pao nicu spasa. Eminencija ispovije­ Starčević mi priča, kako je jedan da od 5 do 8 sati ujutro! njegov župljanin bio mobilizi­ ili možda rukama upro u pro­ *** zor, jer bih lako razbio staklo i ran krajem prošle godine u vezi ranio ruke. Da sam u onom na­ s Trstom. Od vlasti je primio glom padu pao dolje, lupio bih Jučer sam bio u Karmelu u paket. Začudio se kad je na j ed­ glavom i možda bih na mje­ Brezovici. Tu se uistinu mno­ nom zamotaju našao ime kardi­ stu ostao mrtav! Nije li to dje­ go moli i žrtvuje za Eminenci­ nala Stepinca!*** lo anđela čuvara? A i Bogorodi­ ju. Časna majka mi je rekla, da ca je pomogla. Kako je divan i se nada, da će doći novi biskup, da vodi upravu Nadbiskupije. Danas je Eminencija primio velik, kako je dobar dragi Bog! poštom iz Amerike Glasnik sv. Kako samo divno znade opo­ Mi se molimo - rekla je, da bi taj bio dr. Šeper, dr. N ežić ili dr. Antuna. - »Pročitao sam ga - menuti čovjeka: 'Pazi i budi veli - on. Ima tu veselih, ali i bol­ spreman! Spremaj se, jer dola- Kranjčić. Zlm. « 3. IV. 1954. nih stvari. Naši su vani nesložni. Krnjević se dobro drži. On ili 31. III. 1954. Iznenada dolaze dr. Bogiče­ koje lice s njim u vezi možda Preuzvišenog Garkovića vić, dr. Popović, Pišonić, Ste­ bi najzgodnije moglo sjediniti oplijenili radi poreza. Uzeli mu lla. Izvadili Eminenciji V4 1 krvi. različite sadašnje frakcije. Jasno novac za primljene intencije, ra­ U nepunoj godini dana izvadili je, da HSS ne bi više nastupio s dio, gotovinu biskupije, crkve­ mu već 6 1 krvi. Zdravlje se po­ onakvim programom kao neka­ ne svijeće i sl. Miran je. Još je goršalo. *** da. Jtilo je tu štošta, što nikada mirniji, kad je baš tom zgodom nisam odobrio. Ja sam inače - primio pismo od Eminencije. mogu reći - s Mačekom bio uvi­ To ga je još više ojačalo. S pra­ - »Izgleda, da predstoji opet jek u najboljim odnosima. No, vom govore i svećenici i laici: ofenziva sa porezom na sve­ 1938. g. kad sam glasovao, javio « »Da nema Eminencije, tko« zna, ćenstvo i na crkve. Neka« samo sam mu, da nisam glasovao za kuda bi već sve krenulo! nose. Bog će providjeti. HSS, nego za hrvatsku stvar! Impressum

Časopis Blaženi Alojzije Stepinac (skraćeno: Blaž. Alojzije Stepinac) glasnik je Postulature za proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca i časopis njegovih štovatelja, Kristovih vjernika i ljudi dobre volje. God. XXII. (2015.), 10. svibnja Broj 2. • Cijena: 10 kn; za inozemstvo 4 eura ili 8 USD • Glasnik izlazi četiri puta godišnje s dopuštenjem crkvenih poglavara. • Izdavač: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Kaptol 18 - p. p. 949 10001 Zagreb Uređuje i odgovara: dr. Juraj Batelja, Kaptol 18, p. p. 949, 10001 Zagreb Adresa uredništva: Postulatura bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 18, p. p. 949, 10001 Zagreb; telefon i faks: (01) 4814920 Spomen-zbirka iz ostavštine bl. Alojzija Stepinca, Kaptol 31, p. p. 949, 10001 Zagreb, telefon: (01) 4894879 ili e-mail adresa: [email protected]_Kad se u našem Glasniku spominju riječi »čudo«, »svetost«, »svetac« i sl., u duhu je to crkvenih propisa i treba ih razumjeti u smislu običnoga ljudskog izražavanja. Konačan sud o tome izreći će Crkva. Lektura: akad. Ante Stamać, Marina Čubrić, prof. Tisak: DENONA * Hodočasnici pobožno sudjeluju u misnom slavlju u crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću, 10. veljače 2015. V STEPINCEVO 2015.

* Mons. Juraj Jezerinac predvodi večernje euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u * Mons. Ante Ivas, biskup šibenski, predvodi Krašiću, 10. veljače 2015. euharistijsko slavlje u župnoj crkvi u Srimi, posvećenoj bl. Alojziju Stepincu, 10. veljače 2015.

* KUD »Lipa« iz Slavetića uzveličalo je predstavlj anje knjiga koje je Postulatura priredila za Stepinčevo 2015.