za zaštitu prirode i okoliša Prilaz baruna Filipovića 21 10000 Zagreb OIB: 84310268229 Tel: +385 1 3717 317

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata: „Cesta Pučišća – Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018.

Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća – Povlja“ Naziv dokumenta: na okoliš

Nositelj: Županijska uprava za ceste Split, Ruđera Boškovića 22, 21000 Split

Kontakt informacije: Petar Škorić, ravnatelj, [email protected]

Voditelj izrade Elaborata: Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Stručnjaci

Autor/ica Potpis

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

dr. sc. Maja Hofman, mag. ing. prosp. arch.

Jasmina Benčić, mag.geogr.

Djelatnici

Autor/ica Potpis Autor/ica Potpis

Paula Bucić, mag. ing. Igor Ivanek, prof. biol. oecoing

Marina Veseli, mag. Mateja Leljak, mag. ing. oecol. et prot. nat. prosp. arch.

Monika Radaković, Marina Čačić, mag. ing. agr. mag. oecol.

Martina Matijević, Ivana Gudac, mag. ing. geol. mag. geogr.

Djelatnici

Autor/ica Potpis Autor/ica Potpis

Danijel Stanić, mag. Josip Stojak, mag. ing. silv. ing. geol.

ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša

mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, lipanj 2018.

Ovaj proizvod izrađen je pod nadzorom BUREAU VERITAS CROATIA odobrenog sustava upravljanja kvalitetom koji je sukladan:

• normi ISO 9001 - broj certifikata: CRO20168Q • normi ISO 14001- broj certifikata: CRO19455E

Sadržaj 1 Uvod ...... 1 2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ...... 3 2.1 Postojeće stanje predmetnog područja...... 3 2.2 Opis zahvata ...... 4 2.2.1 Pučišća – Uvala Luka (Dionica 1 projekta) ...... 4 2.2.2 Uvala Luka – Povlja (Dionica 2 projekta) ...... 5 2.2.3 Tehnički elementi ...... 5 2.2.4 Elementi zaštite od požara ...... 14 2.2.5 Elementi zaštite od buke ...... 14 2.2.6 Mjere zaštite okoliša i sigurnosti korištenja ...... 14 2.3 Varijantna rješenja ...... 14 2.4 Popis i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon tehnološkog procesa...... 14 2.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ...... 14 3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata ...... 15 3.1 Osnovni podaci o položaju lokacije planiranog zahvata i okolnim naseljima ...... 15 3.2 Podaci iz relevantnih prostornih planova ...... 15 3.3 Postojeće stanje okoliša ...... 16 POKRETAČI PROMJENA U OKOLIŠU ...... 16 3.3.1 Turizam ...... 16 3.3.2 Poljoprivreda ...... 18 OPTEREĆENJA U OKOLIŠU ...... 18 3.3.3 Buka ...... 18 3.3.4 Otpad i otpadne vode ...... 19 3.3.5 Invazivne vrste ...... 20 3.3.6 Svjetlosno onečišćenje ...... 21 STANJE SASTAVNICA I ČIMBENIKA U OKOLIŠU ...... 21 3.3.7 Geološke, hidrogeološke i seizmološke značajke ...... 21 3.3.8 Tlo i poljoprivredno zemljište ...... 22 3.3.9 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja ...... 24 3.3.10 Površinske i podzemne vode ...... 30 3.3.11 Bioraznolikost ...... 35 3.3.12 Zaštićena područja prirode...... 43 3.3.13 Ekološka mreža ...... 45 3.3.14 Krajobrazne karakteristike...... 46 3.3.15 Šume i šumarstvo ...... 49 3.3.16 Divljač i lovstvo ...... 52 3.3.17 Kvaliteta života ljudi ...... 52 3.3.18 Kulturno-povijesna baština ...... 55

4 Opis mogućih utjecaja na sastavnice i čimbenike u okolišu ...... 57 4.1 Geološke, hidrogeološke i seizmološke značajke ...... 58 4.2 Tlo i poljoprivredno zemljište ...... 58 4.3 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja ...... 59 4.3.1 Utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat ...... 59 4.4 Površinske i podzemne vode ...... 62 4.5 Bioraznolikost ...... 62 4.6 Ekološka mreža ...... 63 4.7 Krajobrazne karakteristike ...... 63 4.8 Šume i šumarstvo ...... 64 4.9 Divljač i lovstvo ...... 65 4.10 Kvaliteta života ljudi ...... 66 4.11 Kulturno-povijesna baština ...... 66 4.12 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ...... 67 5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša ...... 68 6 Zaključci Elaborata ...... 69 7 Izvori podataka ...... 71 7.1 Znanstveni radovi ...... 71 7.2 Internetske baze podataka ...... 71 7.3 Zakoni, uredbe, pravilnici, odluke ...... 72 7.4 Strategije, planovi i programi ...... 73 7.5 Publikacije...... 73 7.6 Izvješća ...... 74 7.7 Ostalo ...... 74 8 Prilozi ...... 75 8.1 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša ...... 75 8.2 Očitovanje Konzervatorskog odjela u Splitu ...... 78 8.3 Isječci iz relevantnih prostornih planova ...... 79 8.4 Situacijski prikaz planiranog zahvata ...... 84 8.5 Lokacijska dozvola za dionicu Pučišća – uvala Luka ...... 85

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 1 Uvod

Elaborat zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Elaborat) izrađuje se u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18) te Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17). Elaborat analizira planiranu prometnicu ukupne duljine 15 225 m koja prolazi uglavnom nenaseljenim sjeveroistočnim područjem otoka Brača te predstavlja cestovnu vezu između naselja Pučišća i Povlja (Slika 1.1). Gospodarska i kulturna povezanost ovih mjesta i njihovog stanovništva zahtjeva i bolju prometnu povezanost. Izgradnjom ceste prometna udaljenost Pučišća i Povlja smanjila bi se za najmanje 12,5 km, a otvorile bi se nove razvojne perspektive cijelog ovog područja. Za predmetni zahvat je izrađeno Idejno rješenje „Cesta Pučišća-Povlja“ oznake T.D. 01-11-11/IR (Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, studeni 2011. godine), a u svrhu uvrštenja trase u prostorno-planske dokumente. Za prvu dionicu predmetnog zahvata Pučišća-Uvala Luka duljine 4 825 m izdana je pravomoćna Lokacijska dozvola Klasa: UP/I-350-05/12-22/0035, Ur.broj: 2181/1-11-07/05-13-0010 od 28. veljače 2013. godine (Prilog 8.5) te Potvrda glavnog projekta Klasa: UP/I-361-03/13-29/0041, Urbroj: 2181/1-11-07/3-14-0007 od 10.07.2014. godine. Za drugu dionicu duljine 10 400 m nije izrađena viša razina projektne dokumentacije, ali je ista obrađena kroz „Elaborat izgradnje i uređenja prometnica Supetar-Splitska-Postira-Pučišća-Povlja-Novo selo-Selca“ oznake TKP 24/18 (Platea konzalting d.o.o. Split, veljača 2018. godine). Navedeni Elaborat izrađen je kao tehničko-ekonomska podloga šireg projekta povezivanja istočnog dijela Brača „CEP BRAČ“ (Connecting East Part of Brač) koji je podržan Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o postupku realizacije projekta rekonstrukcije i izgradnje cesta Supetar - Pučišća - Povlja - Sumartin na otoku Braču, Klasa: 022-03/18-07/179, Ur.broj: 50301-27/20-18-2 od 04. svibnja 2018. godine. Obzirom na izvjesno međunarodno financiranje projekta, potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, sukladno Prilogu II točka 12. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u kojoj je navedeno da se postupak provodi za druge zahvate za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Isto tako predmetni zahvat pripada i skupini zahvata pod točkom 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo) za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Novelirano i usklađeno Idejno rješenje (PLATEA KONZALTING d.o.o., TKP 75/18, svibanj 2018.) uzima u obzir projektirano stanje dionice Pučišća-Uvala Luka i revidira drugu dionicu u odnosu na projektna rješenja usvojena kroz izradu glavnog projekta prve dionice. Odvojci nerazvrstanih cesta prema Teretnoj luci „Veselje“ i Turističkoj zoni „Luka“ nisu predmet razmatranja ovog idejnog rješenja. Predmetni zahvat možemo podijeliti u dvije dionice: • Dionica 1: Pučišća-Uvala Luka duljine 4 825 m predstavlja dio planirane prometnice Pučišća-Povlja od križanja ŽC 6161 s nerazvrstanom cestom Pučišća-Jadrankamen do križanja s odvojkom nerazvrstane ceste prema Turističkoj zoni „Luka“. • Dionica 2: Uvala Luka-Povlja duljine 10 400 m predstavlja dio planirane prometnice Pučišća-Povlja od križanja s nerazvrstanom cestom prema Turističkoj zoni „Luka“ do naselja Povlja u Općini Selca. Za potrebe izrade ovog Elaborata planirana prometnica u dvije dionice nazivat će se planirani zahvat. Kao što je prethodno napomenuto, planirani zahvat je dio projekta „CEP BRAČ“ (Connecting East Part of Brač) koji ima za cilj bolju povezanost istočnog dijela Brača sjevernom otočnom transverzalom koja će izravno povezivati naselja Supetar, Splitska, Postira, Pučišća-Stipanska luka (županijska cesta ŽC6161, duljine 25,8 km), Povlja (planirana županijska cesta Pučišća-Povlja, duljine 15,2 km), Novo selo, Selca (županijska cesta ŽC6194, duljine 5,80 km) te dalje državnom cestom D113 prema Sumartinu spajajući dvije trajektne luke (Supetar i Sumartin). Na taj prometni pravac povezana je i ostala mreža otočnih prometnica, koja povezuje naselja (Škrip, Dol, Pražnica) te planirane prometnice prema teretnoj luci „Veselje“ za prijevoz kamena iz obližnjih kamenoloma i prema turističkoj zoni „Luka“ u Općini Pučišća. Projekt „CEP BRAČ“ je od iznimnog prometnog značaja za gospodarstvo sjevernog i istočnog dijela otoka Brača (tvornica za preradu ribe „Sardina“, postojeći i planirani turistički kapaciteti, poljoprivreda, eksploatacija i obrada kamena i dr.).

Zagreb, lipanj 2018. 1 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Elaborat zaštite okoliša je izradila tvrtka IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša, ovlaštena za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša i prirode. Ovlaštenje se nalazi u Prilogu 8.1.

Slika 1.1 Geografski položaj i smještaj planiranog zahvata na otoku Braču

Zagreb, lipanj 2018. 2 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

2.1 Postojeće stanje predmetnog područja

Planirana županijska cesta Pučišća-Povlja prolazi uglavnom nenaseljenim područjem općina Pučišća i Selca koje je u početnih 5 km i završnih 3 km pod intenzivnom poljoprivrednom obradom (uglavnom maslinici i nešto vinograda s brojnim raštrkanim poljoprivrednim objektima koji su većim dijelom i u funkciji agroturizma), a ostatak trase je pokriven makijom, mediteranskom šumom (pretežito hrasta crnike) i manjim dijelom šumom alepskog bora. Početnih približno 5,5 km planirane trase prolazi zaobalnim dijelom na prosječnoj udaljenosti 1,5 km od mora, a nastavak planirane trase prolazi rubom razvedene uvale Luke na udaljenosti 150-500 m od obalne crte. Područje je djelomično premreženo nerazvrstanim cestama iz pravca Pučišća (cca 5 km) i iz pravca Povalja (cca 4 km) širine do 3 m koje su dijelom asfaltirane, dijelom betonirane, a dijelom makadamske. Čitava planirana trasa je okarakterizirana dinamičnom strmom konfiguracijom terena krških karakteristika i jako razvedenom topologijom (Slika 2.1). Tlo je pretežno kamenito, vrlo dobre nosivosti i s mogućnošću profiliranja strmih nagiba u usjecima.

Slika 2.1 Postojeće stanje prometnice na lokaciji Pučišća – Povlja km 0+500 (Izvor: Projekt »Povezivanje istočnog dijela Brača „CEP BRAČ“«, Elaborat izgradnje i uređenja prometnica, Platea konzalting d.o.o.) Planirani zahvat spajao bi dvije postojeće prometnice: • Supetar-Pučišća (ŽC 6161) Postojeća županijska cesta Supetar-Pučišća je u poprečnom profilu dvotračna, s asfaltnim kolnikom prosječne širine 5,90 m. Stanje postojećeg kolnika odražava višegodišnje prometno opterećenje i eksploataciju. Na dijelu trase su vidljiva oštećenja u obliku pukotina (uzdužne, poprečne i mrežaste pukotine) različitog intenziteta. • Povlja-Selca (ŽC 6194) Postojeća županijska cesta Povlja-Selca je u poprečnom profilu dvotračna s asfaltnim kolnikom prosječne širine 5,60 m. Cesta prolazi uz obradive površine – maslinike odijeljene kamenim suhozidima te uz dva veća kamenoloma, Zečevo i Glave kod Novog Sela zbog čega se kroz nju odvija znatniji lokalni promet u odnosu na većinu drugih prometnica ovog ranga, a ujedno je i jedina poveznica naselja Povlja s ostatkom otoka.

Zagreb, lipanj 2018. 3 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Postojeće županijske ceste Supetar-Pučišća (ŽC6161) i Povlja-Selca (ŽC6194) ukupne duljine 31 640 m građene su pred 30 i više godina, pa su, osim u kraćim dionicama koje su bile predmet nekih od ranijih sanacija u veoma lošem stanju u pogledu stanja kolnika i elemenata poprečnog profila, iako možda imaju zadovoljavajuće visinske elemente. Pored navedenog, kao posljedica ovih nedostataka javlja se i jako niska razina uslužnosti u tijeku vožnje uz izraženije blago smanjenje brzine i kočenje. Vožnja takvim cestama je zbog općeg stanja kolnika i poprečnog profila često neudobna i nesigurna. Obzirom na takvo stanje i na stalno povećanje intenziteta prometa, nameće se potreba za kvalitetnim uređenjem cjelokupne mreže županijskih prometnica ŽC6161 i ŽC6194. 2.2 Opis zahvata

Obzirom na položaj u široj prometnoj mreži te prostorno-plansku kategorizaciju planiranih cesta, predmetna će prometnica nakon izgradnje biti kategorizirana kao županijska cesta. Tlocrtni elementi prometnice su u najvećoj mjeri uvjetovani važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Planirani zahvat koji se obrađuje ovim projektom je ukupne duljine 15 225 metara i definiran je kao jedinstvena os uz predviđene odvojke nerazvrstanih cesta sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji i postojećoj prometnoj mreži na području zahvata. Prometnica je položena u smjeru istok-zapad s početkom na zapadu. Početak zahvata je na istočnom rubu naselja Pučišća na mjestu spoja ŽC 6161 (Supetar-Postira-Pučišća-Stipanska luka) s nerazvrstanom cestom Pučišća- Jadrankamen (km 0+000), a završetak je na južnom rubu naselja Povlja. Postojećom planskom i projektnom dokumentacijom utvrđeni su svi relevantni parametri planirane trase. Obzirom na navedeno te vodeći računa o izrazito nepovoljnoj konfiguraciji terena na kojemu se planira trasa kao i da ista prolazi u neposrednoj blizini pojedinih naselja, usvojena je računska brzina od 50 km/sat, s time da su projektirani elementi u pravilu veći od traženih za ovu brzinu (većina elemenata je za brzinu od 70 km/sat). Planirana prometnica Pučišća-Povlja sastoji se od dionice Pučišća – Uvala Luke za koju je kao što je navedeno izdana Lokacijska dozvola i Potvrda glavnog projekta, a koja predstavlja Dionicu 1 projekta te dionice Uvala Luke-Povlja za koju je izrađeno Idejno rješenje i koja predstavlja Dionicu 2 projekta. U sljedećoj tablici dan je prikaz osnovnih elemenata poprečnog profila planiranog zahvata (Tablica 2.1).

Tablica 2.1 Osnovni elementi poprečnog profila dionica (Izvor: Glavni projekt) Element Veličina Širina kolnika u pravcu 2 x 3,00 = 6.00 m Širina rubnog traka 0,25 m Širina nogostupa sa zidom ili pasicom 1,50 + 0,30 m Širina rigola s bermom 0,65 + 0.85 m Širina bankine 1.50 m Poprečni nagib kolnika u pravcu 2,50 %

2.2.1 Pučišća – Uvala Luka (Dionica 1 projekta)

Projektom planirana dionica prometnice nastavak je obilaznice Pučišća koja je dio ŽC6161 Supetar- Pučišća (Stipanska luka) i s njom čini jedinstvenu cjelinu. Od stacionaže 0+000 do 4+825 planirana je nova prometnica i ista predstavlja Dionicu 1 prometnog pravca Pučišća - Povlja. Dakle, izgradnja ceste kreće od križanja s nerazvrstanom cestom Pučišća- Jadrankamen do neposrednog dolaska pred uvalu Luka (Prilog 8.4). Planiranim zahvatom je obuhvaćen potez ukupne duljine 4 825 metara. Za istu je prethodno izrađena kompletna projektna dokumentacija za izvođenje od strane tvrtke Platea konzalting d.o.o. pod nazivom „Cesta Pučišća-Povlja dionica: Pučišća - Uvala Luka TKP 86/12-GP“ na osnovu koje je pribavljena pravomoćna Lokacijska dozvola i Potvrda glavnog projekta. Ova dionica je u potpunosti spremna za gradnju jer su gotovo u cijelosti riješeni imovinsko-pravni odnosi, odnosno izvlaštenje zemljišta u zahvatu prometnice. Početak zahvata je na mjestu spoja s nerazvrstanom cestom Pučišća - Jadrankamen na istočnoj strani (km 0+000), a kraj na zapadnom dijelu nedaleko uvale Luka (km 4+825). Prema Glavnom projektu, u što većoj mjeri se koristi trup postojeće

Zagreb, lipanj 2018. 4 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš ceste uz potrebno proširenje profila. Proširenje ceste se u pravilu vršilo s pribrežne strane izvan obradivih površina ili s obje strane postojeće prometnice kako bi se imovinsko-pravni odnosi što ravnopravnije raspodijelili. Prilikom projektiranja i rekonstruiranja geometrijskih elemenata nastojalo se uskladiti iste s usvojenom računskom brzinom, što nije predstavljalo veći problem osim na mjestu prolaska ustrmljenim terenskim područjem, gdje su primijenjeni minimalni elementi. Tako najmanji dopušteni polumjer kružnog luka za usvojenu računsku brzinu iznosi Rh=75 metara, izuzev mikrolokacija gdje se zbog konfiguracije terena moralo projektirati serpentine s primijenjenim radijusom Rh=25 m. Prometnica je ujedno i koridor za izgradnju osnovne komunalne infrastrukture pa su u skladu s posebnim uvjetima iz lokacijske dozvole unutar koridora predviđene instalacije elektroenergetika i DTK instalacija na cijeloj dionici te javna rasvjeta na početnom dijelu trase, gdje se predviđa izgradnja nogostupa. Na fotografiji (Slika 2.1) se vidi dio postojeće asfaltirane prometnice širine 3 m.

2.2.2 Uvala Luka – Povlja (Dionica 2 projekta)

Dionica 2 planirane prometnice Pučišća-Povlja nosi naziv Uvala Luke-Povlja i počinje na stacionaži km 4+825 (završetak Dionice 1 i križanje s planiranim odvojkom nerazvrstane ceste prema Turističkoj zoni „Luka“), a završava na stacionaži km 15+225 iznad Povlja na spoju s postojećom županijskom cestom Povlja-Selca (ŽC6194). Dionica prolazi gotovo u potpunosti nenaseljenim dijelom otoka Brača, rubom razvedene uvale Luke na udaljenosti od 150-500 m od obalne crte (Slika 1.1). Pri odabiru položaja trase i nivelete Idejnim rješenjem pokušalo se u najvećoj mjeri pratiti postojeći teren, s time da cesta bude na dovoljnoj udaljenosti od obale, kako se ne bi narušio njen prirodni izgled. S obzirom na zahtjevne terenske uvjete s jako razvedenom topologijom, ponegdje su primjenjivani minimalni elementi trase (radijusi, prijelazne krivine), a sve u svrhu što racionalnije gradnje. Trup prometnice je uglavnom položen u zasjeku terena tako da je s južne strane formiran pokos usjeka većih vrijednosti, a sa sjeverne strane dira postojeći teren ili je izveden nasip. Elementi prometnice su identični već definiranim gabaritima u uvodnom dijelu (Tablica 2.1) te su grafički prikazani u Prilogu 8.4. Na području gdje cesta prelazi preko prirodnih depresija odnosno malih plodnih kraških dolaca trasa je vođena na način da se što više pomakne prema unutrašnjosti u područje gdje prestaje obradivo tlo, a prirodni vodni tokovi i komunikacija zadržavaju se izgradnjom armirano-betonskih propusta s kvadratnim slobodnim profilom dimenzija do 4x4 m. Na dijelu ceste gdje se očekuje učestalo prometovanje kamiona iz obližnjih kamenoloma kolnička konstrukcija dimenzionirana je u skladu s nerazmjerom teškog prometa u odnosu na laki promet osobnih automobila.

2.2.3 Tehnički elementi

Horizontalni elementi trase

Tlocrtni element trase Tlocrtni elementi su osnova za sve ostale elemente (vitoperenje, poprečni nagibi i dr.). Prilikom projektiranja i rekonstruiranja geometrijskih elemenata nastojalo se uskladiti iste s usvojenom računskom brzinom. Tako najmanji dopušteni polumjer kružnog luka za usvojenu računsku brzinu od Vr=50 km/h, u skladu s Pravilnikom, iznosi Rh=75 m izuzev mikrolokacija gdje su, zbog konfiguracije terena, serpentine projektirane s primijenjenim radijusom Rh=25 m. Rezultat ovoga pristupa je znatno racionalnija gradnja, budući da se radi o otočnoj cesti čiji je prvenstveni cilj povezivanje nauštrb razine uslužnosti, te se ovakvo vođenje trase može smatrati opravdanim i gotovo jedino mogućim u ostvarivanju osnovnog cilja. Izgradnja dugačkih vijadukata i tunela nije ekonomski isplativa s obzirom na relativno malo prometno opterećenje. Poprečni profil U skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom i temeljem detaljnog geodetskog snimka Dionice 1 utvrđeni su elementi trase i elementi poprečnog profila (Slika 2.2). Detalji odabranih poprečnih profila prikazani su u tablici osnovnih elemenata poprečnog profila (Tablica 2.1).

Zagreb, lipanj 2018. 5 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 2.2 Prikaz poprečnog profila planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt)

Zagreb, lipanj 2018. 6 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Rubni trakovi se ne izvode posebno od drugog materijala, već se kolnik proširuje za širinu rubnog traka i odvaja iscrtavanjem bijele rubne crte. U skladu s propisima, u horizontalnim zavojima projektira se proširenje kolnika, ovisno o veličini horizontalnog polumjera. Vertikalni elementi trase

Uzdužni nagibi postojećeg kolnika su u rasponu od 1,0 % do 12,0 %, i zadovoljavaju propise za ovaj rang ceste. Niveleta definirana projektom u najvećoj mogućoj mjeri prati stanje na terenu. Kolnička konstrukcija

Kolnička konstrukcija je asfaltbetonska, bez posebnih zahtjeva po pitanju otpornosti na vremenske uvjete (Slika 2.3). Tlo je pretežno kamenito, vrlo dobre nosivosti i s mogućnošću profiliranja strmih nagiba u usjecima. Glavnim projektom Dionice 2 će se ista detaljnije obraditi te su moguća manja odstupanja u odnosu na ovdje predložene veličine.

Habajući sloj, d = 5,0 cm, asfaltbeton AC11 surf 50/70 AG2

Bitumenizirani nosivi sloj, d = 6,0 cm, AC22 base 50/70 AG6

Nosivi sloj - MSNS, drobljena kamena sitnež, CBR = 80 %, d = 30,0 cm

Posteljica, zemljani, miješani ili kameni materijal, CBR  8,0 %.

Slika 2.3 Sastav kolničke konstrukcije planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Nogostupi

Planirani nogostup ima širinu od 1,50 m i izvodi se na početnom i završnom dijelu trase u dužini od cca 300 m s obje strane prometnice (Slika 2.4). Nogostup je od kolnika odvojen betonskim rubnikom 15/25 cm uzdignutim za 15,0 cm od plohe nivelete, a s vanjske strane je omeđen ogradnim ili podupornim betonskim zidom na koji se po potrebi postavlja pješačka ograda, odnosno s malim betonskim rubnjakom 8/20 cm sa strane usjeka. Konstrukcija nogostupa se sastoji od mehanički stabiliziranog nosivog sloja od drobljenog kamenog materijala debljine 15,0 cm te habajućeg sloja asfalta AC11 surf 50/70 za lako prometno opterećenje u debljini od 4,0 cm.

Zagreb, lipanj 2018. 7 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 2.4 Prikaz nogostupa i kolnika planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Odvodnja i propusti

S obzirom da u predmetnom području nema zona vodozaštite izvorišta u pravilu nije potrebno izvoditi zatvoreni sustav odvodnje s pročišćavanjem oborinskih voda. Stoga je planiran način odvodnje rigolima i rubnim kanalima s ispuštanjem u okolni teren. Odvodnja oborinskih voda prometnice omogućena je uzdužnim i poprečnim nagibom kolnika. Elementi sustava odvodnje su kolnička površina, rigol i propust. Visina lule odnosno dubina rigola projektirana je tako da omogućuje, u uvjetima ekstremnih kiša, prijem svih kolničkih, a u usjecima i dijela vanjskih voda. Tako prikupljene vode se transportiraju rigolima, iz kojih se ispuštaju direktno preko nasipa ili odvode u propust nakon čega bivaju upuštene u okolni teren. Rigol je betonski ukupne širine 65 cm koji s bermom širine 85 cm ima ukupnu širinu od 1,50 m, a geometrija i detalj rigola je vidljiv na sljedećoj slici (Slika 2.5).

Slika 2.5 Betonski rigol planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Na mjestima dogradnje nogostupa gdje zbog vitoperenja kolnika oborinsku vodu nije moguće direktno ispustiti u teren ili rigol, odvodnja je riješena postavljanjem tipskih uličnih dvostrukih slivnika (Slika 2.6) i PEHD cijevi promjera ø200 mm neposredno uz sami rubnjak te propuštanjem tako prikupljenih voda na niže kote terena sa suprotne strane prometnice.

Zagreb, lipanj 2018. 8 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 2.6 Prikaz slivnika planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Odvodnja oborinske vode, se dakle, s kolnika vrši preko pokosa nasipa na niže kote postojećeg teren te primjenom tipskih cijevnih propusta promjera ø1000 mm. Kod izrade propusta neophodno je predvidjeti izradu teraca uljeva i izljeva, dimenzija minimalno 2x3 m, u sklopu kojih se nalazi taložnica za prikupljanje zamašćenog i krupnog otpada. Projektom je predviđeno postavljanje ukupno 12 novih cijevnih propusta, vodeći računa da se ne ugrozi okolno zemljište, stambeni i ostali objekti. Poprečni presjek propusta prikazan je na sljedećoj slici (Slika 2.7).

Slika 2.7 Poprečni presjek propusta planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Na dijelu predmetnog zahvata su registrirana mjesta povremenih bujičnih tokova i depresija. Sukladno posebnim uvjetima Hrvatskih voda za prvu dionicu predmetne trase utvrđeno je da ista presijeca bujične vodotoke Grabovac i Bezminjac te da se na mjestu istih izgrade potrebni propusti u sklopu sustava oborinske odvodnje cijele trase. Pri tom se računalo s protokom od minimalno 50-godišnjim povratnim periodom, a u sve prema postojećoj projektnoj dokumentaciji „Uređenje bujica istočnog dijela otoka Brača-TD 01-09 Bismark d.o.o“. U tu svrhu su predviđeni novi cijevni propusti kao i otvoreni kanal trapeznog oblika s oblogom, posebice na lokaciji na dijelu trase km 0+550 gdje je predviđena izgradnja većeg armirano-betonskog (tunelskog) propusta kvadratnog presjeka, svijetlog otvora dimenzija cca 4x2,5 m.

Zagreb, lipanj 2018. 9 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Komunalna infrastruktura

Prometnica je ujedno i koridor za izgradnju osnovne komunalne infrastrukture. To su elektroenergetika i DTK instalacije na cijelom dijelu trase te javna rasvjeta na početnom (Pučišća) i završnom (Povlja) dijelu trase, tj. tamo gdje se predviđa izgradnja nogostupa. Na sljedećoj slici prikazan je poprečni presjek nogostupa s pripadajućim DTK i elektroenergetskim instalacijama (Slika 2.8).

Slika 2.8 Komunalna infrastruktura planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Prometna signalizacija i oprema ceste

Planirani zahvat podrazumijeva rješenje prometne signalizacije (vertikalna i horizontalna) i opreme ceste odnosno cjelovitu regulaciju prometa u području uređenja ceste kao i priključnim cestama za okolna naselja. Okomiti i vodoravni prometni znakovi Prometni znakovi se postavljaju prema Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05), Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (knjiga 6.) i hrvatskim normama HRN 1114-1119 i HRN EN 12899-1,2. Prometni znakovi su raspoređeni na osnovi razmatranja čimbenika koji utječu na uvjete odvijanja prometa (brzina,

Zagreb, lipanj 2018. 10 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš horizontalna i vertikalna preglednost ceste i čvorišta). Znakovi se postavljaju na pocinčane željezne stupove od šavnih cijevi promjera 63,5 mm. Temelj stupova izvodi se od betona kakvoće C25/30 (MB 30) u obliku zarubljene piramide s gornjom stranicom kvadrata od 30 cm, donjom od 40 cm i visinom 70 cm. Znakovi se zakreću za 3-5° u odnosu na os prometnice zbog smanjenja refleksije i to tako da najistaknutija točka znaka bude udaljena minimalno 50 cm (iznimno gdje to nije moguće ostvariti 30 cm) od ruba kolnika. Visina donjeg ruba znaka mora biti minimalno 1,4 m od površine kolnika, a na lokacijama sa značajnijim pješačkim prometom 2,2 m od površine kolnika. Trokutasti znakovi predviđeni projektom su sa stranicama od 90 cm, osmerokutni znakovi su promjera upisane kružnice 60 cm, okrugli znakovi promjera 60 cm. Oznake na kolniku se projektiraju tako da zajedno s prometnim znakovima pružaju potrebnu sigurnost odvijanja prometa. Prvenstvena namjena oznaka na kolniku je označavanje namjene prometnih površina. Širina pune i isprekidane uzdužne razdjelne ili rubne crte i crte vodilje je 15 cm. Razmak punog i praznog dijela kratke isprekidane crte je 3/3 m. Uzdužna isprekidana kratka razdjelna crta, isprekidana rubna crta i crta vodilja su s razmakom punog i praznog dijela od 1/1 m. Plohe za usmjeravanje prometa izrađuju se ispunom bijele boje. Strelice za usmjeravanje prometa na svim privozima su duljine 3,0 m. Oprema ceste Od prometne opreme predviđa se postavljanje smjerokaznih stupića (prometni znak K01), reflektirajućih oznaka – katadioptera (K03) te jednostrane distantne zaštitne ograde (JDO). Minimalna udaljenost lica štitnika (plašta) ograde od ruba kolnika iznosi 50 cm s time da visina ugradnje iznosi 75 cm. Stupovi ograde zabijaju se u tlo do dubine 1,20 m na međusobnoj udaljenosti 2,0 (4,0) m. Štitnik se ugrađuje u elementima dužine 4,00 m. Na svim mjestima početka i završetka ograde predviđa se ugradnja upuštenih početnih/završnih elemenata (Slika 2.9).

Slika 2.9 Postavljanje cestovne sigurnosne ograde planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Smjerokazni stupići ugrađuju se, prema stavci iz posebnih tehničkih uvjeta gradnje ili detalju iz projekta, u betonske temelje kakvoće betona C20/25 (MB25) na udaljenost od 75 cm od ruba kolnika. Tamo gdje je postavljena zaštitna ograda umjesto njih se, na prednju stranu branika ograde, postavljaju reflektirajuće oznake – katadiopteri. Na početku iz završetku zaštitne ograde obvezno se postavlja katadiopter. Uređenje pokosa usjeka nasipa

Usjeci i zasjeci Na predmetnoj trasi planiraju se izvesti zasjeci i usjeci visine uglavnom do 11 m, dok će na jednoj mikrolokaciji (km 1+535,00 - 1+775,00) visina usjeka biti i do cca 20 m.

Zagreb, lipanj 2018. 11 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Pokosi usjeka/zasjeka visine do 11 m izvode se u nagibu 2:1, uz preporuku zaobljenja površinskog dijela zasjeka (visine 1 m), s nagibom 1:1 (fragmentirana stijena s glinom). Za usjek čije će visine biti do 20 m, potrebno je predvidjeti bermu minimalne širine 3 m na visini 10 m od kote prometnice. Donji dio kosine zasjeka ispod berme izvodit će se u nagibu 5:1, a gornji dio u nagibu 2:1, uz preporuku zaobljenja površinskog dijela zasjeka (visine 1 m), s nagibom 1:1 (fragmentirana stijena s glinom). Mreže za zaštitu od odrona

Prema Općim tehničkim uvjetima (OTU Knjiga II, 2-15.9) određivanje pozicija ovog tipa zaštite obavlja se nakon iskopa usjeka putem geotehničkog nadzora. To je uobičajena sistematska zaštita pokosa usjeka izvedenih u stijeni, koja sprječava padanje sitnog kamenja na prometnicu. Uslijed atmosferskih utjecaja, a posebno zbog ciklusa smrzavanja i odmrzavanja neminovno vremenom dolazi do erozije tj. fragmentiranja stijene na pokosu. Mreže sprečavaju da odlomci stijene padaju na prometnicu. Zaštita se izvodi dvostruko pletenim pocinčanim mrežama protiv odronjavanja otvora 8x10 cm min. promjera žice 3 mm. Širina mreže iznosi 2,0 ili 3,0 m. Mreže su na vrhu pridržane pocinčanim sidrima od čelika B500B ø20 mm, dužine 80 cm koja se ugrađuju u bušotine min. promjera 76 mm, dubine 50 cm u stjenskoj masi. Ovaj tip zaštite postavljat će se na svim zasjecima za visine veće od 3,0 m i onima koji imaju povećanu okršenost. Temeljem geološke prospekcije nakon iskopa, ukoliko je stijenska masa kompaktna sa stisnutim pukotinama kriterij može biti i ublažen (>5 m). Konačnu odluku donosi geotehničar (Slika 2.10).

Slika 2.10 Prikaz zaštitne mreže na trasi planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt)

Zagreb, lipanj 2018. 12 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Postavka betonskog elementa pokosa „BEPO“ Betonski element pokosa „BEPO“ postavlja se u nožici kosina u zoni gdje se očekuje pojava erozije glinovite ispune iz pukotinskog sustava kojim bi se spriječila pojava deponiranja erodiranog materijala unutar rigola za odvodnju. Također, postavka ovog elementa može se eventualno predvidjeti na poziciji predviđenih zasjeka unutar debljih deluvijalnih naslaga iznad matične stijene. Kod postave betonskog zaštitnog elementa potrebno je osigurati minimalnu širinu berme u iznosu 80 cm te se po potrebi kosina zasjeka može dodatno zasjeći s ustrmljenom formom u nagibu 5:1 (Slika 2.11).

Slika 2.11 Betonski element za zaštitu pokosa »BEPO« na trasi planiranog zahvata (Izvor: Glavni projekt) Nasipi Nasipi na trasi će se izgrađivati na stjenovitoj – vapnenačkoj podlozi. Zbog razlomljenosti i okršenosti stijenske mase u površinskom dijelu (pokrivka humuzirane gline s kršjem), prije izvedbe nasipa potrebno je predvidjeti skidanje površinskog sloja prosječne debljine 30 cm. Predviđeno je da se nasip u cijelosti izvede od kamenog materijala iz iskopa usjeka. Kameni materijal treba biti strogo kontroliranog granulometrijskog sastava. Pod kamenim materijalima podrazumijevaju se materijali dobiveni miniranjem tj. materijali koji imaju povoljne fizikalno-mehaničke karakteristike (OTU II 2-09.3). Nasipi od kamenog materijala izrađuju se u slojevima orijentacijske debljine od 50 do 100 cm, a potrebno ih je zbijati teškim vibrovaljcima. Minimalni modul stišljivosti na svakom sloju treba biti 40 MN/m2. Ploha nasipavanja mora se održavati na potpuno istoj visinskoj koti i treba imati poprečan nagib u mjeru od osi prometnice 2,0 – 4,0 % da bi se omogućilo otjecanje vode. Zidovi Izvođenje potpornih zidova očekuje se na pozicijama veće poprečne nagnutosti terena gdje nije moguće formirati nožicu nasipa. Zbog nagnutosti terena zidovi će se izvesti od armiranog betona po rubu prometnice sa ciljem smanjenja visine zida i opterećenja koja na njega djeluju. Temeljenje zidova potrebno je izvesti na matičnoj vapnenačkoj stijeni uz uklanjanje površinske okršene i fragmentirane stijene kao i nasipa postojeće ceste. Minimalna dubina temeljenja definirati će se po kriteriju da na koti temeljenja dubina temeljenja iznosi min. 0,6 m od kote pojave stijene pri čemu se formira zaštitna berma minimalno 1,0 m udaljena od ruba pojave matične stijene. Prilikom pripreme temeljne plohe potrebno je ukloniti ostatke razlomljenog i okršenog materijala sve do čvrste podloge, uz obavezno uklanjanje i čišćenje glinovite ispune iz pukotina, kao i mogućih „gnijezda“ crvenice koju treba ukloniti i nastali

Zagreb, lipanj 2018. 13 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš prostor zapuniti podbetonom C16/20. Podbeton izvesti na proširenoj površini od min. 15-20 cm u odnosu na rub temelja. Ako se prednji rub temelja nalazi u zoni jačeg okršavanja potrebno je izvesti podbeton debljine 30 cm.

2.2.4 Elementi zaštite od požara

Glavnim projektom prve dionice prometnice su obuhvaćeni elementi zaštite od požara, u skladu s važećim propisima zaštite od požara kojima projektirana građevina mora udovoljavati kada bude u uporabi, sukladno sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07, 92/10) te Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06). Isti kriteriji bit će primijenjeni i kod projektiranja druge dionice. Kvaliteta primijenjenih materijala te svi radovi iz projekta izvode se u skladu s važećim normama, propisima i pravilnicima, a posebno u skladu s zahtjevima Općih tehničkih uvjeta za radove na cestama (OTU, Hrvatske ceste, Zagreb, 2001 god.). Pri tome moraju biti zadovoljeni i svi elementi vezano uz zaštitu od požara.

2.2.5 Elementi zaštite od buke

Glavnim projektom prve dionice ceste su obuhvaćeni elementi zaštite od buke, u skladu s važećim propisima zaštite od buke, Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13,14/16) te Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Isti kriteriji bit će primijenjeni i kod projektiranja druge dionice. Kako trasa planiranog zahvata prolazi neizgrađenim područjem, o osiguranju elemenata zaštite od buke potrebno je posebno voditi računa u blizini građevinskih parcela. Gdje god to terenski uvjeti omogućuju preporuča se saditi stabala ili drvorede kako bi se smanjio utjecaj buke.

2.2.6 Mjere zaštite okoliša i sigurnosti korištenja

Tijekom izvedbe i korištenja, građevina mora biti pouzdana i sigurna u smislu odredbi Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17). Sve površine nasipa, bermi i bankina potrebno je hortikulturno urediti tj. zasaditi autohtono bilje kako bi se što više ublažio negativni utjecaj prometnice na prirodne vizure krajobraza i kako bi se trup ceste zaštitio od prirodne erozije (voda, vjetar). Prilikom izvođenja radova naročito je potrebno poštivati načela zaštite okoliša te protupožarne zaštite propisane odgovarajućim zakonima te se pridržavati načina sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. 2.3 Varijantna rješenja

Geodetskim snimanjem i pregledom terena određena je i iskolčena najpovoljnija lokacija za izgradnju planirane prometnice Pučišća - Povlja za koju je Glavnim projektom (Dionica 1) i Idejnim rješenjem (Dionica 2) razmatrano po jedno tehničko rješenje koje je usvojeno i razmatrano u Elaboratu. 2.4 Popis i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon tehnološkog procesa

Planirana prometnica dionica Pučišća–Povlja ne smatra se tehnološkim procesom te u tom smislu poglavlje nije primjenjivo. 2.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Nisu evidentirane druge aktivnosti koje bi mogle biti od važnosti za provođenje planiranog zahvata.

Zagreb, lipanj 2018. 14 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

3.1 Osnovni podaci o položaju lokacije planiranog zahvata i okolnim naseljima

Planirani zahvat nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na sjevernom dijelu otoka Brača. Trasa planirane ceste smještena je između naselja Pučišća, središta istoimene Općine, i naselja Povlja u Općini Selca, a za cilj ima povezati dva spomenuta naselja (Slika 1.1). Prostor između ovih naselja, na kojem se planira rekonstrukcija i izgradnja ceste, nenaseljen je. U svojoj dužini od 15 225 m, predmetni zahvat nalazi se na području katastarskih općina Pučišća i Povlja. Općina Pučišća nalazi se na sjeveroistočnom dijelu otoka Brača i sastoji se od tri naselja: Gornji Humac, Pražnica i Pučišća. Na istoku graniči s Općinom Selca, na jugu s Općinom Bol, a na zapadu s Općinom Postira. Općina Selca nalazi se na samom istočnom dijelu otoka Brača, na i sastoji se od naselja Novo Selo, Povlja, Sumartin i Selca. Na zapadu graniči s Općinom Pučišća, a na jugozapadu s Općinom Bol. 3.2 Podaci iz relevantnih prostornih planova

Planirani zahvat nalazi se na području na kojem su na snazi sljedeći prostorni planovi: 1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (u daljnjem tekstu: PPSDŽ), Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije (1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) 2. Prostorni plan uređenja Općine Pučišća (u daljnjem tekstu: PPUOP), Službeni glasnik Općine Pučišća (1/09, 2/16) 3. Prostorni plan uređenja Općine Selca (u daljnjem tekstu: PPUOS), Službeni glasnik Općine Selca (4/07, 2/11, 3/11 (pročišćeni tekst), 5/11 (ispravak), 5/15, 1/17, 2/17 (pročišćeni tekst)). Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije Prema članku 118. PPSDŽ-a, planirana je izgradnja ceste Pučišća – Povlja, a u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora ucrtana je kao planirana županijska cesta (Prilog 8.3, Slika 8.1). Čitavom trasom planirani je zahvat udaljen do nekoliko stotina metara od sjeverne obale otoka. Na taj se način većim dijelom nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP). ZOP obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. Osim u početnom i završnom dijelu – u naseljima Pučišća i Povlja, planirani zahvat prolazi neizgrađenim prostorom ovog priobalnog dijela otoka Brača, koji je uglavnom označen kao površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta ili površine zaštitnih šuma. Prostorni plan uređenja Općine Pučišća U članku 88. (poglavlje Kolni promet) PPUOP-a istaknuto je da se sukladno PPSDŽ-u planira izgradnja ceste od naselja Pučišća prema Općini Selca, odnosno naselju Povlja. Prema kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, cesta je planirana kao produžetak postojeće županijske ceste Ž6161 (Prilog 8.3, Slika 8.2). Iako na području Općine nema Zakonom zaštićenih prirodnih vrijednosti, rješenjima i odredbama PPUOP-a štite se osobito vrijedni predjeli – prirodni i kultivirani krajobrazi (članak 82.) (Prilog 8.3, Slika 8.3). Planirani zahvat dotiče neke od njih, i to: • prirodni krajobraz Crni rat (1. PK) • kultivirani krajobraz dolac Krilo i drugi razgranati dolci (3. KK).

Unutar Općine Pučišća područje kojim trasa planirane ceste prolazi sastoji se od sljedećih tipova korištenja površina:

Zagreb, lipanj 2018. 15 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš • vrijedno ostalo obradivo tlo • ostala obradiva tla • zaštitna šuma • ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

Prostorni plan uređenja Općine Selca Dio planiranog zahvata koji se nalazi unutar obuhvata Općine Selca ucrtan je u kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina PPUOS-a (Prilog 8.3, Slika 8.4). U članku 89. Odredbi za provođenje ovog plana istaknuto je da su planirane ceste prikazane u grafičkom dijelu Plana te da je njihova trasa određena načelno, a detaljno će se utvrđivati u tehničkoj dokumentaciji. Pritom su moguća odstupanja od planiranih i ucrtanih trasa „na način da se osigura planirano povezivanje područja i dijelova naselja.“ Odstupanja od planiranih trasa omogućavaju se radi prilagođavanja ceste stvarnom terenu i katastarskim česticama te se kao takva ne smatraju izmjenom Plana. Planirani zahvat i u ovoj općini prolazi kroz područje označeno kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, a iznad uvale Točinjak prolazi kroz zaštitnu šumu makije i gariga (Š 2.3). Na krajnje zapadnom dijelu, trasa planiranog zahvata prolazi uz i preko zone P2 – vrijedno obradivo tlo. Planirani se zahvat u Povlji spaja na županijsku cestu ŽC6194. Uvid u kartografski prikaz 3.1 Uvjeti korištenja – Područja primjene posebnih ograničenja u korištenju pokazuje da trasa planiranog zahvata na istočnom dijelu Općine Selca prolazi kroz predjele planom vrjednovane kao prirodni i kultivirani krajobraz (Prilog 8.3, Slika 8.5). Pregledom važećih prostorno-planskih dokumenata, tekstualnih dijelova i kartografskih prikaza na predmetnom području planiranog zahvata, može se utvrditi da je planirani zahvat usklađen s prostornim planovima Splitsko-dalmatinske županije te planovima općina Pučišća i Selca. 3.3 Postojeće stanje okoliša

POKRETAČI PROMJENA U OKOLIŠU

Pokretače promjena u okolišu može predstavljati svaka ljudska aktivnost koja ugrožava ili bi mogla ugrožavati sastavnice okoliša odnosno izazivati promjene u okolišu na nekom prostoru te povećavati opterećenja okoliša.

3.3.1 Turizam

Otok Brač je na temelju svoje atraktivne prirodne osnove i kulturno-povijesnog nasljeđa, svoje ljudske i gospodarske resurse usmjerio prema turističkom razvoju gospodarstva. Zahvaljujući prirodnim i kulturnim resursima te prometnom- geografskom položaju, razvija nekoliko dominantnih turističkih proizvoda: kupališni, vinski, seoski, nautički, gastronomski i kulturni.

Zagreb, lipanj 2018. 16 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.1 Broj registriranih postelja u općinama Selca i Pučišća od 2013. do 2016. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj postelja u općini Selca od 2013. do 2016. godine varira. Od 2013. do 2014. godine pada im broj, dok od 2014. do 2016. godine raste. Općina Pučišća bilježi rast broja postelja od 2013. do 2015. godine, nakon čega se bilježi njihov blagi pad (Slika 3.1).

Slika 3.2 Broj dolazaka i noćenja u općinama Selca i Pučišća od 2013. do 2014. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) Mali pad broja dolazaka i noćenja zabilježen je od 2013. do 2014. godine u Općini Selca, dok se prema zadnjim dostupnim podacima taj broj povećava. Općina Pučišća ima konstantan rast i broja dolazaka i noćenja od 2013. do 2016. godine (Slika 3.2). Otok Brač ima vrlo naglašenu polarizaciju turističkog razvoja, a općine Pučišća i Selca jedne su od slabije posjećenih čemu je razlog između ostalog loša prometna povezanost koja posljedično utječe na slabiju turističku ponudu. Promet i prometna dostupnost jedna su od glavnih karika turističkog lanca vrijednosti koja je, nakon informacija i organizacije putovanja, druga u isporuci turističkog proizvoda. Ova karika podrazumijeva dvije osnovne komponente: • promet i dostupnost do samog otoka • promet i dostupnost unutar same destinacije, a koji je od vitalnog značenja za učinkovito korištenje svih elemenata turističke ponude.

Zagreb, lipanj 2018. 17 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Razvoj turizma, kao najvažnije privredne grane na otočkom području, zahtjeva brz transfer putnika u što kraćem vremenskom periodu. Potrebe za pružanjem dodatnih usluga putnicima ukazuju na potrebu za proširenjem kapaciteta cestovnog prometa kao najvažnijeg oblika prometa na otoku kako bi se turistima osigurala kvalitetnija usluga putovanja i bolja dostupnost destinacija. Planiranim zahvatom pozitivno se neposredno utječe na dostupnost destinacije te samim time posredno i unapređenje kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda. Bolja prometna povezanost može povećati broj putnika u naseljima kroz koja prolazi planirana dionica ceste što posljedično utječe na povećanje potražnje za lokalnim turističkim proizvodima odnosno porast turističkog prometa. Povećanjem potražnje povećava se kvaliteta i razina turističke usluge, što osim turizmu donosi dobrobiti za lokalno stanovništvo, u smislu stvaranja preduvjeta za jačanje poduzetništva, stvaranja novih radnih mjesta i samozapošljavanja. Navedeni utjecaji obogatit će postojeće i generirati nove turističke proizvode koji bi trebali rezultirati novim turističkim sadržajima i doživljajima. To ima potencijal pridonijeti atraktivnosti otoka i produljenju turističke sezone. Svi navedeni faktori imaju multiplikativni učinak na lokalno gospodarstvo, čime se kumulativno utječe na opći gospodarski rast općina.

3.3.2 Poljoprivreda

Poljoprivreda je tradicionalna djelatnost područja otoka Brača te je nekada predstavljala glavni izvor prihoda. No, poljoprivredna proizvodnja kao i njezin značaj postepeno opada te postaje dopunska, a ne primarna djelatnost. U strukturi poljoprivredne proizvodnje dominiraju tradicionalne mediteranske kulture, kao što su maslina, vinova loza i višnja maraska. Ostale kulture (mandarina, kivi, šipak, itd.) tek su sporadično zastupljene i nisu dale vrijednije rezultate, u prvom redu zbog izrazito nepovoljne klime (ljetne suše i vrućine te izloženosti buri) i neodgovarajućeg zemljišta. Povrtlarske kulture uzgajaju se uglavnom na okućnicama i za vlastite potrebe. Što se tiče načina obrade i pripreme tla, može se reći da su na relativno niskoj razini. Stočarstvo je orijentirano na uzgoj stoke sitnoga zuba, pretežno ovaca te nema veće komercijalno značenje. Ribarstvo također nema nekog komercijalnog značaja te se ulov ribe i ostalih plodova mora koristi gotovo isključivo u prehrani u domaćinstvu. Što se tiče namjene poljoprivrednog zemljišta na području općina Pučišća i Selca, uvidom u Arkod bazu podataka ustanovljeno je da su najzastupljeniji maslinici i krški pašnjaci dok su površine pod oranicama i miješanim trajnim nasadima zanemarive (Tablica 3.1). Međutim, u Arkod bazu podataka upisani su samo poljoprivrednici koji potražuju poticaje tako da se navedena baza podataka ne slaže u potpunosti sa stvarnim stanjem u prostoru.

Tablica 3.1 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području općina Pučišća i Selca (Izvor: Arkod, 2017.) Površina (ha) Miješani Općina Krški Iskrčeni Voćne Ostalo Oranica Livada Vinograd Maslinik trajni Ukupno pašnjak vinograd vrste zemljište nasadi Pučišća 11,84 6,83 452,27 0,24 59,34 250,10 2,18 4,92 2,80 790,55 Selca 1,0 / 33,77 / 9,03 245,96 1,43 0,83 0,24 292,29

OPTEREĆENJA U OKOLIŠU

Prema Zakonu o zaštiti okoliša, opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša (npr. zračni i cestovni promet). Opterećivanje okoliša je svaka aktivnost ili posljedica utjecaja aktivnosti u okoliš, ili utjecaj određene aktivnosti na okoliš, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati smanjenje kakvoće okoliša, rizik po okoliš ili korištenje okoliša.

3.3.3 Buka

Buka okoliša je neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni promet, zračni promet, pomorski i riječni promet kao i postrojenja i zahvati za koje se prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša daje rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Zakonom o zaštiti od buke (NN 41/16) utvrđuju se mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u vezi s:

Zagreb, lipanj 2018. 18 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš • utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u okolišu • osiguravanjem dostupnosti podataka javnosti o buci okoliša • izradom i donošenjem akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke.

Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2002/49/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. godine o procjeni i upravljanju bukom okoliša - Izjava Komisije u Odboru za mirenje o Direktivi o procjeni i upravljanju bukom okoliša (SL 189, 18.07.2002.). Buka uvelike narušava okoliš, a time i višestruko ugrožava ljudsko zdravlje i sluh. Stoga su određene najviše dopuštene razine buke s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a regulirane su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Osim navedenog, na snazi je još 5 pravilnika: • Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna dopuštenih indikatora buke (NN 075/2009) • Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07) • Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke (NN 91/07) • Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno provesti mjere zaštite od buke (NN 91/07) • Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08),

Prema Zakonu o zaštiti od buke Hrvatska ima obvezu donošenja Nacionalne strategije i akcijskog plana za zaštitu od buke koja u periodu pisanja Elaborata nije stupila na snagu. Na području promatranih općina kao najznačajniji izvor buke ističe se promet. Buka je izraženija u ljetnim mjesecima tijekom turističke sezone. Provedbom planiranog zahvata omogućit će se lakše i sigurnije prometovanje te se očekuje povećanje količine prometa na prometnici što će rezultirati i povećanjem razine buke na lokaciji planiranog zahvata.

3.3.4 Otpad i otpadne vode

Na području naselja Pučišća i Povlja djelatnost javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog otpada, odvojenog prikupljanja recikliranog otpada te prikupljanja krupnog (glomaznog) otpada obavlja društvo Michieli- Tomić d.o.o. Prikupljeni otpad odlaže se na službeno odlagalište „Košer Brdo “, k.o. Pučišća. Prema podacima Lokalne razvojne strategije LAG Brač 2014.-2020. godine divlja odlagališta otpada na području otoka Brača zatvorena su i sanirana. Područje planiranog zahvata mogu karakterizirati različite vrste otpada koji se, prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15), svrstava u neopasni i opasni otpad. Prema količinama otpada koji nastaje pri izgradnji, najzastupljeniji je građevinski otpad, a nastajat će i značajne količine ambalažnog otpada te komunalni otpad od boravka zaposlenika na gradilištu. Popis otpada koji će nastati prikazan je u sljedećoj tablici (Tablica 3.2). Tijekom korištenja planiranog zahvata ne očekuje se nastanak otpada.

Tablica 3.2 Popis vrsta opasnog i neopasnog otpada koji će nastati tijekom faze pripreme i izgradnje planiranog zahvata (Izvor: Pravilnik o katalogu otpada)

Ključni broj Naziv otpada OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 13 i 19) 13 01 01* Hidraulična ulja koja sadrže poliklorirane bifenile (PCB) 13 01 13* Ostala hidraulična ulja 13 02 05* Neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala 13 02 08* Ostala motorna, strojna i maziva ulja 13 07 01* Loživo ulje i dizel-gorivo

Zagreb, lipanj 2018. 19 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Ključni broj Naziv otpada 13 07 03* Ostala goriva (uključujući mješavine) 13 08 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI 15 I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN 15 01 01 Papirna i kartonska ambalaža 15 01 02 Plastična ambalaža 15 01 06 Miješana ambalaža GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (uključujući iskopanu zemlju s 17 onečišćenih lokacija) 17 01 Beton, cigle, crijep/pločice i keramika Mješavine ili odvojene frakcije betona, cigle, crijepa/pločica i keramike, koje sadrže opasne 17 01 06* tvari 17 03 Mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran 17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja 17 09 Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ USTANOVA I 20 TRGOVINSKIH I PROIZVODNIH DJELATNOSTI) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO SAKUPLJENE SASTOJKE KOMUNALNOG OTPADA 20 01 Odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) 20 03 Ostali komunalni otpad * - opasni otpad Navedene grupe otpada treba prikupljati i privremeno skladištiti na odvojenim površinama na gradilištu ovisno o njihovom svojstvu, vrsti i agregatnom stanju te predavati ovlaštenoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom. Tekući otpad mora se prikupljati unutar sekundarnih spremnika (tankvana) koje će spriječiti negativne utjecaje na tlo i posljedično podzemne vode u slučaju propuštanja spremnika. Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14) odredit će se postupak, način utvrđivanja i prodaje, odnosno raspolaganja u druge svrhe mineralnim sirovinama iz viška iskopa nastalog prilikom građenja građevina koje se grade sukladno propisima o gradnji. Prema navedenom te uz primjenu ostalih uvjeta propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) i Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 117/17) ne očekuje se značajno negativan utjecaj nastanka otpada. Isporučitelj vodnih usluga, koji pruža usluge javne odvodnje, na području planiranog zahvata je Vodovod Brač d.o.o. Supetar. Na području planiranog zahvata naselja Pučišća i Povlja imaju svoj odvojeni kanalizacijski sustav. U Povljima se otpadna voda prije ispusta tretira na uređaju za pročišćavanje odgovarajućeg stupnja dok se u Pučišćima otpadne vode bez predtretmana ispuštaju u podmorske ispuste.

3.3.5 Invazivne vrste

Invazivne vrste su strane (alohtone) vrste koje imaju štetni učinak na prisutne autohtone vrste, jer se vrlo lako i brzo prilagođavaju različitim uvjetima u kojima se nađu te zauzimaju staništa i hranu lokalnim vrstama. Invazivne vrste se u novi okoliš unose slučajno ili namjerno u svrhu uzgoja i prodaje. Introdukcija stranih (alohtonih) vrsta u okoliš Hrvatske regulirana je Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18), a sa ciljem da se očuva autohtona bioraznolikost, funkcioniranje ekosustava te da se spriječi potencijalna šteta na gospodarstvo. Usprkos tome, u Hrvatskoj, pa tako i na Braču nalazimo niz biljnih i životinjskih invazivnih vrsta. Jedna od zastupljenih invazivnih vrsta je sjevernoamerička stjenica (Leptoglossus occidentalis) koja se hrani na sjemenkama četinjača te ih time ugrožava. Po prvi put je zabilježena 2007. godine na otoku Braču kao i na drugim jadranskim otocima (Kment i Banar, 2008). Od biljnih invazivnih vrsta ističe se pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle), brzorastuće listopadno stablo koje se vrlo lako širi korijenovim izdancima, a zbog lučenja alelokemikalija može potisnuti rast drugih autohtonih biljaka (Nikolić i sur., 2014). Rast ove invazivne vrste potvrđen je monitoringom 2017. godine te je upravo na Braču zabilježen najveći broj lokaliteta, od kojih se može izdvojiti i nalaz u Pučišćima (Novak i Novak, 2017).

Zagreb, lipanj 2018. 20 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 3.3.6 Svjetlosno onečišćenje

Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) uređuje se zaštita od svjetlosnog onečišćenja, načela te zaštite, subjekti koji provode zaštitu, način utvrđivanja standarda upravljanja rasvijetljenošću u svrhu smanjenja potrošnje električne i drugih energija i obveznih načina rasvjetljavanja. Također, utvrđuju se i mjere zaštite od prekomjerne rasvijetljenosti, ograničenja i zabrane u svezi sa svjetlosnim onečišćenjem, planiranje gradnje, održavanja i rekonstrukcije rasvjete, odgovornost proizvođača proizvoda koji služe rasvjetljavanju i drugih osoba i druga pitanja u vezi s tim. Svjetlosno onečišćenje okoliša predstavlja emisiju svjetlosti iz umjetnih izvora koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i uzrokuje osjećaj bliještanja, ugrožava sigurnost u prometu zbog bliještanja, zbog neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život i/ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno i/ili amatersko astronomsko promatranje neba ili zračenjem svjetlosti prema nebu nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog krajobraza. Prema karti svjetlosnog onečišćenja (Slika 3.3) vidljivo je da na području planiranog zahvata svjetlosno onečišćenje nije značajnije izraženo. Kako je projektom predviđeno postavljanje javne rasvjete samo na dijelu trase planiranog zahvata, uz naselja Pučišća i Selca, procijenjeno je kako isti neće značajno utjecati na povećanje intenziteta svjetlosnog onečišćenja.

Slika 3.3 Svjetlosno onečišćenje na području planiranog zahvata (Izvor: Light pollution map, pregledano 4.5.2018)

STANJE SASTAVNICA I ČIMBENIKA U OKOLIŠU

Stanje okoliša na području predmetnog zahvata analizira se koristeći relevantne značajke okolišne sastavnice ili čimbenika u okolišu koje jasno pokazuju najvažnije elemente njihova stanja. Takva analiza omogućuje fokusiran prikaz promjene trenda u okolišu neke sastavnice odnosno čimbenika. Kriterij kod analize stanja predstavljala je i dostupnost podataka, odnosno mogućnost kvantitativnog i kvalitativnog prikazivanja okolišnih značajki su predmet procjene utjecaja planiranog zahvata na okoliš u ovom Elaboratu.

3.3.7 Geološke, hidrogeološke i seizmološke značajke

Na temelju provedenog geološkog kartiranja terena te uvidom u Osnovnu geološka kartu – list Omiš, mj. 1:100 000 (u 2 3 daljnjem tekstu: OGK), ustanovilo se da je teren na predmetnom području izgrađuju gornjokredni vapnenci ( K2 ) – matična stijena, koja se uglavnom pojavljuje od površine terena, a samo djelomično ispod tanjeg sloja humuzirane gline s učešćem fragmenata stijene (Q). Deblje naslage gline s kršjem i fragmentima stijene registrirane su u dnu uvala - vododerina (erozijskih dolina) (Slika 3.4). Na terenu su registrirani i nasuti materijali – nasip trupa postojeće ceste (Qn), kao i suhozidi te naslagane kamene gromele. Gornjokredni vapnenci su svijetlo sive do bijele boje i uglavnom su dobro uslojeni (Slika 3.4). U površinskoj zoni terena vapnenci su uglavnom jače razlomljeni i okršeni (površinska zona okršavanja), a povećanjem dubine su slabije okršeni i stijena je kompaktnija. Postanak okršavanja vezan je uz fizikalno -

Zagreb, lipanj 2018. 21 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš kemijske procese degradacije površinske zone terena, kao što je erozijsko djelovanje vode, temperaturne promjene i sl. U površinskoj zoni terena (koja uglavnom u krškim terenima seže do prosječne dubine oko 3 m), stijenska masa je uglavnom jače razlomljena i okršena pukotinama ispunjenim crvenicom i kršjem matične stijene. Često se unutar stijene nalaze i dublji žljebovi, pukotine i kaverne ispunjene glinom crvenicom (netopivi ostatak kemijskog trošenja vapnenca). Vapnenci se na terenu pojavljuju u slojevitoj formi s debljinama slojeva uglavnom 20-60 cm, a mjestimično i 60-120 cm. Uvidom u geološku kartu i mjerenjem elemenata položaja na terenu utvrđeno je da su slojevi nagnuti prema sjeveru pod kutom od 10 do 25 stupnjeva (SS=0-10/10-25), dok im je generalno pružanje u smjeru istok-zapad. Unutar naslaga vapnenca postoje i pukotinski sustavi i to sustav subvertikalnih do vertikalnih pukotina približno okomit na plohe slojevitosti te sustav subvertikalnih do vertikalnih pukotina približno okomit na smjer pružanja slojeva. U površinskom dijelu terena, uslijed pojave pukotinskih sustava i slojevitosti, stijena je većim dijelom izdvojena u manje i veće blokove. S hidrogeološkog aspekta vapnenačke naslage imaju pukotinsku i kavernoznu poroznost te se oborinske i procjedne vode relativno brzo procjeđuju kroz njih i ove naslage su u pravilu dobro propusne. Na ovom području nema zadržavanja ili otjecanja vode na površini, već se ona u cijelosti gubi u podzemlje. Prema Geološkoj karti, predmetna lokacija nalazi se unutar tektonske jedinice „Srednjedalmatinski otoci“, koju na ovom području karakterizira izražena antiklinalna forma pružanja zapad-istok (kosa antiklinala) koja je formirana u Laramijskoj tektonskoj fazi krajem razdoblja Krede. Predmetna lokacija se nalazi na sjevernom krilu antiklinale. Osim ove antiklinale na terenu nisu uočene neke druge veće tektonske pojave (veći rasjedi i sl.). Predmetna lokacija nalazi u zoni za koju se predviđa za povratni period od 500 godina uz 63 % vjerojatnosti, maksimalni intenzitet potresa u iznosu od 8 MSK-64 ljestvice.

Slika 3.4 Stacionaža 0+500 km – veća depresija - erozijska dolina u terenu ispunjena glinom (fotografija lijevo), Stacionaža 0+950 km – slojeviti vapnenci u zasjeku ceste iznad kojih se nalaze naslage deluvijalnog nanosa (fotografija desno) (Izvor: Geotehnički elaborat) Okršenost područja oko planiranog zahvata uvjetovala je nastajanje površinskih krških fenomena kao što su škrape i kamenice, ali i podzemnih krških oblika - jame i kaverne. Prema Katastru speleoloških objekata zapadno od planiranog zahvata utvrđeno je postojanje tri speleološka objekta. Radi se o jamama: Jama za Mahrincem i Jama na Jasenovom brdu te Kaverni na Latešo brdu. Ovi speleološki objekti udaljeni su od planiranog zahvata više od 250 m te se ne očekuju utjecaji na iste prilikom provedbe planiranog zahvata. U neposrednoj blizini planiranog zahvata također se nalazi Kaverna u Pučišćima. Ovaj speleološki objekt nije trenutačno evidentiran u Katastru speleoloških objekata, a od planiranog zahvata udaljen je svega desetak metara. Radi se o kaverni dubine pet metara i dužine osam metara koja je otkrivena prilikom pripreme zemljišta za gradnju obiteljske kuće. Ulaz u objekt okrenut je prema sjeveru i dimenzija je 1 x 3 m. Iako se ne radi o velikom objektu kaverna je veoma bogata sigama koje su u prošlosti djelomično devastirane. Ovome svjedoči i niz polomljenih stalaktita. Na ulazu u kavernu postavljena su željezna vrata čime se ovaj speleološki objekt donekle zaštitio (Speleloški klub Ozren Lukić, 2004).

3.3.8 Tlo i poljoprivredno zemljište

Prema Namjenskoj pedološkoj karti (Vidaček i sur., 1997) planirani zahvat se nalazi na području koje pripada automorfnom odjelu tla koja karakterizira vlaženje isključivo oborinskom vodom pri čemu se suvišna voda, bez duljeg

Zagreb, lipanj 2018. 22 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš zadržavanja, slobodno procjeđuje kroz tlo. Tipovi tala koje nalazimo na području planiranog zahvata te njihove agregirane jedinice navedene su u sljedećoj tablici (Tablica 3.3).

Tablica 3.3 Popis tala i njihovih agregiranih jedinica na području planiranog zahvata (Izvor: Namjenska pedološka karta) Odjel tla Tip tla Agregirane jedinice Lesivirano na vapnencu Crnica vapnenačko dolomitna Smeđa na vapnencu Rendzina Koluvij Automorfna tla Smeđe na vapnencu i dolomitu Crvenica Antropogeno na kršu Crnica vapnenačko dolomitna Koluvij

Smeđa tla na vapnencu su tipična tla krškog područja na čijem većem dijelu se nalaze šume, makija i prirodni pašnjaci. Manji dio tala se koristi kao oranica ili za podizanje trajnih nasada vinove loze, voćnih vrsta i maslina. Proizvodni potencijal ovih tala je vrlo različit i ovisi o stjenovitosti, nagibu, nadmorskoj visini itd. Antropogeno tlo na kršu je tlo rasprostranjeno na gotovo svim dalmatinskim otocima i nastalo je višestoljetnom obradom, a u novije vrijeme i skupim strojnim agrotehničkim zahvatima. Iz tog razloga imaju umjereno visoki proizvodni potencijal ukoliko se navodnjavaju te iznimno heterogena fizikalna, kemijska i biološka svojstva. Obilježeni su znatnim udjelom skeleta, slabim kapacitetom za vodu te slabom opskrbljenosti humusom.

Slika 3.5 Tipovi tla na području planiranog zahvata (Izvor: Namjenska pedološka karta) P1 i P2 zemljište Prema podacima Prostornih planova općina Pučišća i Selca, na području planiranog zahvata nalazi se P2 bonitetna klasa zemljišta, dok P1 tla nisu utvrđena (Slika 3.6). Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15, 20/18), zemljišta takve kvalitete ne smiju se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim u iznimnim situacijama (navedene u članku 20 Zakona), a moguću prenamjenu potrebno je svesti na minimum kako bi se zaštitili vrijedni zemljišni resursi.

Zagreb, lipanj 2018. 23 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.6 P2 bonitetna vrijednost zemljišta na području planiranog zahvata (Izvor: PPUOP i PPUOS)

3.3.9 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja

Kvaliteta zraka

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće o kvaliteti zraka), Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: HAOP), sadrži ocjenu kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama s mjernih mjesta definiranih člankom 4 Uredbe o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zrak i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16). Prema navedenoj Uredbi na teritoriju Republike Hrvatske određeno je pet zona i četiri aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka. Područje planiranog zahvata pripada zoni HR 5 Dalmacija (Tablica 3.4), stoga se u ovom poglavlju daju podaci za navedenu zonu koji proizlaze iz Izvješća o kvaliteti zraka. Ocjena kvalitete zraka onečišćenosti zona i aglomeracija dobivena mjerenjima kvalitete zraka može se sukladno određenim kriterijima dopuniti podacima modeliranja, objektivne procjene i indikativnim mjerenjima. Tako su za ocjenu onečišćenosti zona i aglomeracija u 2016. godini, osim podataka mjerenja, korišteni i podaci dobiveni objektivnom procjenom koju je izradio Državni hidrometeorološki zavod (u daljnjem tekstu: DHMZ).

Tablica 3.4 Obuhvat zone HR 5 Dalmacija određen Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (Izvor: Izvješće o kvaliteti zraka)

Oznaka zone Naziv zone Obuhvat zone Zadarska županija Šibensko-kninska županija HR 5 Dalmacija Splitsko-dalmatinska županija (izuzimajući aglomeraciju HR ST) Dubrovačko-neretvanska županija

Mjerne postaje za ocjenu onečišćenosti za zonu HR 5 nalaze se u gradu Šibeniku, na otoku Visu (Hum) te pored Dubrovnika (Žarkovica). Na temelju razina onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti te ciljne vrijednosti, utvrđuju se kategorije kvalitete zraka (I. i II. kategorija) za 2016. godinu na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka na području Republike Hrvatske. Kategorije kvalitete zraka s navedenih mjernih postaja u zoni HR 5 prikazane su u sljedećoj tablici (Tablica 3.5).

Zagreb, lipanj 2018. 24 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Tablica 3.5 Kategorije kvalitete zraka u zoni HR 5 (Izvor: Izvor: Izvješće o kvaliteti zraka) Onečišćujuća Kategorija kvalitete Zona Županija Mjerna mreža Mjerna postaja tvar zraka NO2 I kategorija Šibensko-kninska Grad Šibenik Središte grada SO2 I kategorija *PM10(auto.) I kategorija Splitsko- Hum (otok Vis) *PM2,5(auto.) I kategorija dalmatinska HR 5 *O3 II kategorija Državna mreža *PM10(auto.) I kategorija Dubrovačko- Žarkovica *PM2,5(auto.) I kategorija neretvanska (Dubrovnik) **NO2 I kategorija *O3 II kategorija * - Uvjetna kategorizacija (obuhvat podataka manji od 90%, a veći od 75%) ** - Obuhvat podataka do 75 % mjerenja su korištena kao indikativna - Podaci korigirani korekcijskim faktorima

U 2016. godini na mjernoj postaji Središte grada, u gradu Šibeniku, zrak je bio I. kategorije s obzirom na SO2 i NO2. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, na mjernoj postaji Hum (Vis), koja je dio državne mreže, zrak je bio uvjetno I. kategorije s obzirom na PM10(auto.) i PM2,5(auto.), a s obzirom na O3 zrak je bio uvjetno II. kategorije. Na istoj postaji za PM10(auto.) i PM2,5(auto.) napravljene su korekcije korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije. Na mjernoj postaji Žarkovica zrak je s obzirom na O3 bio uvjetno II. kategorije. Mjerenja NO2 su korištena kao indikativna, a zrak je I. kategorije. Na istoj postaji zrak je bio uvjetno I. kategorije s obzirom na PM10(auto.) i PM2,5(auto.), a za obje onečišćujuće tvari napravljene su korekcije korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije. Kako bi se dobio uvid u potencijalne pritiske na kvalitetu zraka, odnosno za prikaz emisija onečišćujućih tvari u zrak na području planiranog zahvata korišten je Registar onečišćavanja okoliša (u daljnjem tekstu: ROO). ROO je skup/baza podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš. Sukladno podacima iz ROO-a na području otoka Brača, nema evidentiranih onečišćivača okoliša. S obzirom na navedeno smatra se da zrak u području planiranog zahvata nije lošije kvalitete od zraka analiziranog na spomenutim mjernim postajama. Klimatska obilježja

Prema geografskoj raspodjeli klimatskih tipova prema Köppenu (Slika 3.7) područje otoka Brača pripada Csa tipu klima, odnosno sredozemnoj klimi sa suhim i vrućim ljetima te kratkim i blagim zimama, odnosno klimi masline. Prosječna temperatura zraka najtoplijeg mjeseca viša je od 22°C, a najhladnijeg je viša od 4°C. Hod padalina je maritimni ili mediteranski, što znači da većina padalina padne u hladnijoj polovici godine, i to u obliku kiše, dok snijeg prosječno pada samo oko dva dana i ne zadržava se više od deset sati.

Zagreb, lipanj 2018. 25 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.7 Geografska raspodjela klimatskih tipova po W. Köppenu u Hrvatskoj u standardnom razdoblju od 1961. do 1990. Crnim pravokutnikom označeno je područje otoka Brača. (Cfa, umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom; Cfb, umjerena topla vlažna klima s toplim ljetom; Csa, sredozemna klima s vrućim ljetom; Csb, sredozemna klima s toplim ljetom; Df, vlažna borealna klima) (Izvor: Šegota i Filipčić, 2003) Podaci o glavnim značajkama klime za područje planiranog zahvata prikazani su Meteoblue klimatskim dijagramima koji su bazirani na 30 godišnjim satnim meteorološkim modelima za razdoblje od 1985. godine do svibnja 2018. godine. Na sljedećoj slici (Slika 3.8) prikazani su podaci o prosječnoj mjesečnoj količini padalina te srednjoj mjesečnoj temperaturi u navedenom razdoblju na području planiranog zahvata.

Slika 3.8 Prikaz prosječnih mjesečnih količina padaline te prosječnih temperatura za područje planiranog zahvata u razdoblju od 1985. godine do svibnja 2018. godine (Izvor: Meteoblue) Iz prikazanog je vidljivo da se prosječan oborinski maksimum, u skladu s Köppenovom raspodjelom klimatskih tipova, postiže u kasnu jesen (studeni) kada iznosi oko 177 mm. Oborinski minimum postiže se u srpnju i kolovozu kada prosječno iznosi 18 mm. Veljača je najhladniji mjesec kada temperatura prosječno iznosi 2°C, dok je kolovoz najtopliji

Zagreb, lipanj 2018. 26 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš mjesec u kojem temperatura prosječno iznosi 31°C, a vrućim danima i do 35°C. Prosječna temperatura u toplijem dijelu godine (od travnja do rujna) iznosi oko 19,8°C, a u hladnijem dijelu godine (listopad do ožujak) oko 9,5°C. Iz prikazane ruže vjetrova (Slika 3.9) vidljivo je da na području planiranog zahvata najčešće pušu vjetrovi iz smjera sjeveroistoka (bura) te juga (jugo). S obzirom na razlike u lokalnim osobitostima reljefnih obilježja otoka Brača, zimska bura je na području planiranog zahvata vrlo jaka - puše iz Vrulje pod Biokovom.

Slika 3.9 Prikaz godišnje ruže vjetrova za područje planiranog zahvata u razdoblju od 1985. do svibnja 2018. godine (Izvor: Meteoblue)

3.3.9.1.1 Klimatske promjene Iako se točan utjecaj klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj još uvijek ne može sa sigurnošću utvrditi, ipak meteorološki podaci, koji se još od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj, omogućuju okvirno predviđanje dugoročnih klimatskih trendova. Klima na Zemlji varira tijekom godišnjih doba, desetljeća i stoljeća kao posljedica prirodnih i ljudskih utjecaja. Prirodna varijabilnost na različitim vremenskim ljestvicama je uzrokovana ciklusima i trendovima promjena na Zemljinoj orbiti, dolaznim Sunčevim zračenjem, sastavom atmosfere, oceanskom cirkulacijom, biosferom, ledenim pokrovom i drugim uzrocima (WMO, 2013). Podaci o povećanju srednje temperature zraka, kao jednog od najvažnijih klimatskih pokazatelja, preuzeti su sa službenih internetskih stranica DHMZ-a. Na sljedećim slikama prikazane su srednje godišnje temperatura zraka (Slika 3.10) na području planiranog zahvata u razdoblju od 2014.-2017. godine u odnosu na višegodišnji prosjek (1961. - 1990.). Iz prikazanog je vidljivo da su prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u navedenom razdoblju na području planiranog zahvata opisane dominantnom kategorijom ekstremno toplo, a uvidom u internetske stranice DHMZ-a vidljivo je da je isti trend prisutan od 2009. godine, od kada DHMZ na ovaj način prati klimu.

Zagreb, lipanj 2018. 27 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.10 Odstupanje srednje temperature zraka u razdoblju od 2014.-2017. godine u primorskoj Hrvatskoj (Izvor: DHMZ) Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.- 2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom. Rezultati navedenog modeliranja prikazani su u dokumentu Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (u daljnjem tekstu: Rezultati klimatskog modeliranja). U nastavku su prikazani rezultati klimatskih modela za promjenu temperature, oborine i brzine vjetra u navedenim razdobljima.

Slika 3.11 Godišnja temperatura zraka (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.-2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. Scenarij: RCP4.51 (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja) U budućoj klimi do 2040. godine se u čitavoj Hrvatskoj pa tako i na području planiranog zahvata očekuje gotovo jednoličan porast temperature od 1 do 1,5°C (Slika 3.11, lijevo). Trend porasta temperature nastavlja se i do 2070. (Slika 3.11, desno). Porast je i dalje jednoličan i iznosi između 1,5 i 2°C.

1 Scenariji koncentracija stakleničkih plinova (engl. representative concentration pathways, RCP) su trajektorije koncentracija stakleničkih plinova (a ne emisija) koje opisuju četiri moguće buduće klime, ovisno o tome koliko će stakleničkih plinova biti u atmosferi u nadolazećim godinama Moss i sur. 2010).

Zagreb, lipanj 2018. 28 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.12 Ukupna godišnja količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.- 2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. Scenarij: RCP4.5 (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja) U budućoj klimi do 2040. za područje planiranog zahvata projicirano je blago smanjenje količine oborine (do najviše 30-ak mm) (Slika 3.12, lijevo), a isti trend se očekuje i u daljnjoj budućnosti, do 2070. (Slika 3.12, desno).

Slika 3.13 Promjena broja sušnih razdoblja u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.- 2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. Scenarij: RCP4.5 (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja) U budućoj klimi do 2040. na području planiranog zahvata ne očekuje se značajnija promjena broja sušnih razdoblja, odnosno očekuje se blago smanjenje broja sušnih razdoblja (Slika 3.13, desno). Do 2070. godine broj sušnih razdoblja ostao bi jednak broju sušnih razdoblja u referentnom razdoblju (Slika 3.13, lijevo).

Zagreb, lipanj 2018. 29 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.14 Godišnja brzina vjetra (m/s) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.-2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja) Do 2040. ne očekuje se promjena srednje godišnje brzine vjetra (Slika 3.14, lijevo). Sličan rezultat je i za razdoblje 2041.- 2070. kad se također ne očekuje bitna promjena godišnje brzine vjetra na 10 m (Slika 3.14, desno).

3.3.10 Površinske i podzemne vode

Hidrogeološke karakteristike otoka Brača uvjetovane su krškim reljefom koji prevladava na ovome području. Osnovna karakteristika krša je odsutnost vodotoka na površini uslijed poniranja vode u podzemlje. Tako se prema podacima Hrvatskih voda na području otoka Brača nalazi samo jedno vodno tijelo površinskih voda, JORN0013_001. Ovo vodno tijelo nema naziva, a s obzirom da je od planiranog zahvata udaljeno preko 10 km, provedba planiranog zahvata neće imati utjecaja na njega. Također pregledom dostupnih podataka nije u blizini planiranog zahvata ustanovljeno ni postojanje manjih vodotoka koji zbog svoje veličine inače nisu definirani kao vodna tijela. Uzimajući u obzir navedeno, površinske vode u nastavku Elaborata neće biti obrađivane. Priobalne vode

Planirani zahvat proteže se sjeveroistočnom obalom otoka Brača te se nalazi u relativnoj blizini mora. More ovog područja pripada priobalnim vodama Republike Hrvatske. Prema Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14) priobalne vode su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda. Tipovi priobalnih voda određeni su na temelju obveznih čimbenika: ekoregije, geografske širine i dužine, raspona plime i oseke i središnjeg godišnjeg saliniteta te izbornih čimbenika: sastava supstrata i dubine. Uzimajući u obzir navedene čimbenike, određeno je pet tipova priobalnih voda (Tablica 3.6).

Tablica 3.6 Pregled tipova priobalnih voda (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. - 2021.) Oznaka Središnji godišnji Naziv tipa Dubina (m) Supstrat tipa salinitet (PSU) Polihalino plitko priobalno HR-O313 z < 40 s < 36 sitnozrnati sediment more sitnozrnatog sedimenta Euhalino plitko priobalno krupnozrnati more krupnozrnatog HR-O412 z < 40 s > 36 sediment sedimenta Euhalino plitko priobalno HR-O413 z < 40 s > 36 sitnozrnati sediment more sitnozrnatog sedimenta Euhalino priobalno more krupnozrnati HR-O422 z > 40 s > 36 krupnozrnatog sedimenta sediment Euhalino priobalno more HR-O423 z > 40 s > 36 sitnozrnati sediment sitnozrnatog sedimenta

Zagreb, lipanj 2018. 30 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Priobalne vode u okolici planiranog zahvata pripadaju tipu O423. Radi se o dubokim priobalnim vodama kojima je salinitet veći od 36 PSU. Osim na tipove, priobalne vode dalje su podijeljene na priobalna vodna tijela. Priobalne vode područja planiranog zahvata pripadaju vodnom tijelu naziva O423-BSK, a njegovo rasprostiranje prikazano je na sljedećoj slici (Slika 3.15).

Slika 3.15 Vodna tijela priobalnih voda u okolici planiranog zahvata (Izvor: Hrvatske vode) Stanje tijela priobalnih voda, određeno je njegovim ekološkim stanjem/potencijalom i kemijskim stanjem. Ekološko stanje tijela priobalnih voda izražava kakvoću strukture i funkcioniranja vodenih ekosustava i određuje se na temelju pojedinačnih ocjena relevantnih bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće koji podržavaju biološke elemente. Ovisno o pojedinačnim ocjenama relevantnih elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u pet klasa ekološkog stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Uredbom o standardu kakvoće voda (NN 73/13) propisano je da ključnu ulogu u klasifikaciji ekološkog stanja imaju biološki elementi kakvoće, čije su vrijednosti odlučujuće za svrstavanje u neku od klasa. Za svrstavanje u vrlo dobro ekološko stanje, pored bioloških, moraju biti zadovoljeni i svi osnovni fizikalno-kemijski i kemijski te hidromorfološki standardi propisani za vrlo dobro stanje. Vodno tijelo priobalnih voda O423-BSK ocijenjeno je kao dobrog ukupnog stanja. Uzrok nepostizanja vrlo dobre ocjene stanja je ekološko stanje vodnog tijela koje vrlo dobru ocjenu nije postiglo zbog ocjene biološkog stanja. Ocjene stanja vodnog tijela prikazane su u sljedećoj tablici (Tablica 3.7).

Tablica 3.7 Ocjene stanja vodnog tijela priobalne vode O423-BSK (Izvor: Hrvatske vode) Stanje Procjena stanja Biološko stanje dobro stanje Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro stanje Hidromorfološko stanje vrlo dobro stanje Kemijsko stanje dobro stanje Ekološko stanje dobro stanje Ukupno stanje dobro stanje

Podzemne vode

U svrhu monitoringa i zaštite, podzemne vode su na području Republike Hrvatske izdvojene u zasebne cjeline. Primjenom kriterija određenih u skladu s Okvirnom direktivom o vodama izdvojeno je ukupno 461 osnovno tijelo podzemnih voda. Od toga je na jadranskom vodnom području izdvojeno 86 osnovnih vodnih tijela koja su naknadno grupirana u 13 tijela

Zagreb, lipanj 2018. 31 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš podzemnih voda (u daljnjem tekstu: TPV). Veći otoci Republike Hrvatske na kojima postoje izvori koji se potencijalno mogu koristiti ili se već koriste za javnu vodoopskrbu, uključeni su u TPV Jadranski otoci. Podzemne vode otoka Brača također pripadaju TPV-u Jadranski otoci. Osnovni podaci o TPV-u prikazani su u sljedećoj tablici (Tablica 3.8).

Tablica 3.8 Osnovni podaci o TPV-u Jadranski otoci (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021.)

Obnovljive zalihe Ime tijela podzemnih Površina Kod Poroznost podzemnih voda Prirodna ranjivost voda (km2) (*106 m3/god) Pukotinsko- Srednja 37,6 %, Visoka JOGN-13 Jadranski otoci 2493 122 kavernozna 11,3 %, Vrlo visoka 5,5 %

Stanje podzemnih voda prikazuje se njihovim ukupnim stanjem, a koje je dalje određeno količinskim i kemijskim stanjem. Stanje je određeno na razini vodnih tijela koja predstavljaju osnovne jedinice za analizu značajki i upravljanja kakvoćom voda. Da bi ispunila svoju svrhu, vodna tijela moraju biti određena tako da omoguće odgovarajući, dovoljno jednoznačan opis količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda. Ocjena ukupnog, ekološkog i kemijskog stanja TPV Jadranski otoci prikazana je u sljedećoj tablici (Tablica 3.9).

Tablica 3.9 Stanje TPV-a Jadranski otoci (Izvor: Hrvatske vode) Grupirano vodno tijelo podzemne vode Stanje Jadranski otoci Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro

Zone sanitarne zaštite izvorišta

Zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđuju se u svrhu zaštite vode za ljudsku potrošnju. Ove zone utvrđuju se Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) te se, ovisno o tipu vodonosnika iz kojeg se crpi voda za ljudsku potrošnju, utvrđuju tri ili četiri zone sanitarne zaštite. Analizom prostornih podataka, ustupljenih od strane Hrvatskih voda, ustanovljeno je da na otoku Braču nisu proglašene zone sanitarne izvorišta, odnosno da se planirani zahvat ne nalazi unutar zona sanitarne zaštite. Najbliža zona sanitarne zaštite nalazi se na kopnu, a udaljena je približno 12 km. Budući da se između planiranog zahvata i ove zone sanitarne zaštite nalaze Brački kanal i Omiška Dinara, ne postoji mogućnost ugrožavanja vode za ljudsku potrošnju provedbom planiranog zahvata.

Zagreb, lipanj 2018. 32 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Opasnost od poplava

Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i ne građevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., upravljanje poplavama vrši se putem koncepta upravljanja poplavnim rizicima. Poplavni rizik definiran je kao kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnost. U svrhu provedbe istog, a prilikom aktivnosti na izradi Plana upravljanja rizicima od poplava, prvotno je provedena prethodna procjena rizika od poplava, a naknadno su izrađene i karte opasnosti i karte rizika od poplava. Karte opasnosti i karte rizika od poplava izrađuju se za malu, srednju i veliku vjerojatnost pojavljivanja. Karte opasnosti od poplava su izrađene u mjerilu 1:25 000 za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava, odnosno za sva područja koja su, u fazi prethodne procjene, identificirana kao područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. U kartama opasnosti od poplava analizirane su poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja. Prema karti opasnosti od poplava planirani zahvat se na svojem najzapadnijem dijelu nalazi unutar područja pod opasnosti od poplava (Slika 3.16). Tako se planirana prometnica od stacionaže 0+530 m do 0+570 m nalazi unutar područja pod opasnošću od poplava male vjerojatnosti od poplava, dok se unutar stacionaže od 0+545 m do 0+550 m nalazi unutar područja pod opasnošću od poplava srednje i velike vjerojatnosti pojavljivanja.

Zagreb, lipanj 2018. 33 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.16 Opasnost od poplava za područje planiranog zahvata (Izvor: Hrvatske vode)

Zagreb, lipanj 2018. 34 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

3.3.11 Bioraznolikost

Staništa

Područje Brača pripada eumediteranskoj zoni Mediteranske (Sredozemne) biljnogeografske regije u Hrvatskoj. Područja eumediteranske zone su najtoplija područja primorja te su se prema tome razvile specifične biljne zajednice i staništa. Česte zajednice prisutne u ovom dijelu primorja su makije i vazdazelene šikare, čijom se degradacijom razvijaju bušici, suhi travnjaci i kamenjari sa specifičnom vegetacijom. Prema Karti staništa, na širem području planiranog zahvata prisutan je veći broj stanišnih tipova, od kojih je prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) pet stanišnih tipova klasificirano kao rijetki i ugroženi. Za potrebe analize stanja i utjecaja sagledana su staništa u širini 50 m od planirane prometnice (zona djelovanja) te su prikazana u sljedećoj tablici (Tablica 3.10). Najveći dio tog područja zauzimaju šumska staništa i bušici koji ujedno pripadaju u rijetka i ugrožena staništa, što je prikazano na sljedećoj slici (Slika 3.17).

Tablica 3.10 Popis svih stanišnih mozaika prisutnih u zoni djelovanja planiranog zahvata (Izvor: Bioportal) Postotak ukupne Površina površine NKS kod Naziv mozaika staništa u zoni staništa u zoni djelovanja (ha) djelovanja (%) B.2.2.1./E. Ilirsko-jadranska primorska točila/Šume 0,1 0,06 Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske C.3.5.1./I.5.2./I.5.3. 0,51 0,31 zone/Maslinici/Vinogradi Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i C.3.6.1. 0,18 0,11 stenomediterana Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i C.3.6.1./ stenomediterana/Istočnojadranski bušici/Ilirsko-jadranska 0,57 0,35 D.3.4.2./B.2.2.1. primorska točila D.3.4.2. Istočnojadranski bušici 3,28 1,99 Istočnojadranski bušici/ Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci D.3.4.2./ C.3.6.1. 7,42 4,51 eumediterana i stenomediterana Istočnojadranski bušici/ Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci D.3.4.2./ C.3.6.1./E 4,34 2,64 eumediterana i stenomediterana/Šume D.3.4.2./E. Istočnojadranski bušici/ Šume 32,39 19,68 D.3.4.2./I.5.2. Istočnojadranski bušici/Maslinici 5,19 3,15 D.3.4.2./I.5.2./E. Istočnojadranski bušici/Maslinici/Šume 0,17 0,10 E. Šume 19,64 11,93 E./D.3.4.2. Šume/ Istočnojadranski bušici 53,25 32,36 I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine 0,03 0,02 I.2.1. Mozaici kultiviranih površina 4,54 2,76 I.2.1./I.5.3. Mozaici kultiviranih površina//Vinogradi 3,04 1,85 I.5.2. Maslinici 6,08 3,69 Maslinici/ Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i I.5.2./C.3.6.1. 3,13 1,90 stenomediterana I.5.2./D.3.4.2. Maslinici/ Istočnojadranski bušici 1,41 0,86 I.5.2./ Maslinici/ Istočnojadranski bušici/ Kamenjarski pašnjaci i suhi 18,74 11,39 D.3.4.2./C.3.6.1. travnjaci eumediterana i stenomediterana J. Izgrađena i industrijska staništa 0,55 0,33 Ukupno: 164,56 100

Prema Karti staništa RH iz 2004. šumska staništa na predmetnom području uglavnom su okrakterizirana kao šume i makije crnike (E.2.8. - Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makije crnike).

Zagreb, lipanj 2018. 35 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.17 Staništa na otoku Braču s naglaskom na staništa u obuhvatu 50 m od planiranog zahvata (Izvor: Bioportal)

Zagreb, lipanj 2018. 36 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Dio planirane prometnice koji se pruža od Pučišća do uvale Luke uglavnom prati put nerazvrstanih prometnica ili makadamskih puteva prema jugoistoku otoka, odnosno do uvale Luke. Dio planirane prometnice od uvale Luke do Povlja uglavnom prolazi kroz područje bez postojećih prometnica, s iznimkom krajnjeg dijela u blizini Povlja gdje je postojeći makadamski put. Na sljedećim slikama (Slika 3.18, Slika 3.19, Slika 3.20, Slika 3.21) prikazani su dijelovi postojećih nerazvrstanih prometnica i makadama na kojima je predviđen planirani zahvat.

Slika 3.18 Staništa i prisutna vegetacija na početnom dijelu nerazvrstane ceste kod općine Pučišća gdje je predviđen planirani zahvat (Izvor: Street view)

Slika 3.19 Makija uz nerazvrstanu cestu općine Pučišća gdje je predviđen planirani zahvat (Izvor: Street view)

Zagreb, lipanj 2018. 37 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.20 Maslinici uz nerazvrstanu cestu gdje je predviđen planirani zahvat (Izvor: Street view)

Slika 3.21 Staništa i prisutna vegetacija na početku makademske ceste na završnom dijelu planiranog zahvata gdje je predviđena izgradnja dijela planirane dionice Uvala Luka – Povlja (Izvor: Street view) Flora

Prema dostupnim podacima Crvene knjige vaskularne flore i portala Flora Croatica Database, izrađen je popis vrsta koje su zastupljene u naseljima kroz koje prolazi planirani zahvat. Od tih vrsta, unutar naselja Pučišća nalazimo 5 visokorizičnih u kategorijama ugrožene (EN) ili osjetljive (VU). Iste su vrste i strogo zaštićene sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Unutar naselja Povlja nalazimo 17 visokorizičnih vrsta koje pripadaju kategorijama kritično ugrožene (CR), ugrožene (EN) i osjetljive (VU) dok su sve navedene vrste i strogo zaštićene. Popis potencijalno rasprostranjene visokorizično ugrožene flore nalazi se u sljedećoj tablici (Tablica 3.11).

Zagreb, lipanj 2018. 38 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 3.11 Popis potencijalno rasprostranjene ugrožene flore na području planiranog zahvata (Izvor: Flora Croatica Database, Crvena knjiga vaskularne flore) Kategorija ugroženosti/ Latinski naziv Hrvatski naziv Razlozi ugroženosti Kategorija zaštite Pučišća Nestanak staništa zbog razvoja turizma i prateće Desmazeria marina (L.) sredozemna izgradnje. Populacije su relativno obilne i postojane, VU/SZ Druce ljuljolika a pripisana kategorija ugroženosti ima preventivnu ulogu. Hibiscus trionum L. vršačka sljezolika EN/SZ Uništavanje korova herbicidima. Parapholis incurva (L.) Uništavanje staništa uzrokovano izgradnjom svinuti tankorepaš VU/SZ C.E.Hubb. prometnica, općenito urbanizacijom. Velika brojnost turista na malobrojnim pješčanim Salsola kali L. slankasta solnjača VU/SZ plažama negativno utječe na pješčarsku halofilnu vegetaciju. Suaeda maritima (L.) Ubrzani razvoj turizma negativno djeluje na staništa primorska jurčica VU/SZ Dumort. vrste, a muljevite obale se nasipavaju. Povlja Alopecurus rendlei Eig mješinasti repak VU/SZ Uništavanje staništa isušivanjem ili preoravanjem. Nestanak staništa. Smanjivanje površina slabo Blackstonia perfoliata (L.) produktivnih ekstenzivnih travnjaka, napuštanje Huds. ssp. serotina (Koch trožilna žuška EN/SZ košnje i pretvaranje u oranice ili zapuštanje što ex Rchb.) Vollm. dovodi do progresivne vegetacijske sukcesije. Carex divisa Huds. razdijeljeni šaš EN/SZ Turizam, hidromelioracije, izgradnja naselja. Intenzivni turizam, odvodnjavanje, gradnja naselja i Carex extensa Gooden. veliki obalni šaš EN/SZ prometnica. Malobrojne pješčane plaže istočnojadranskoga Cutandia maritima (L.) kutandija CR/SZ primorja, zbog razvoja turizma nestala je većina Barbey biljaka. Cyperus longus L. dugi oštrik VU/SZ Gubitak staništa isušivanjem ili uređenjem obala. Nestanak staništa zbog razvoja turizma i prateće Desmazeria marina (L.) sredozemna izgradnje. Populacije su relativno obilne i postojane, VU/SZ Druce ljuljolika a pripisana kategorija ugroženosti ima preventivnu ulogu. primorska Uništavanje staništa niskih, pjeskovitih i šljunkovitih Glaucium flavum Crantz EN/SZ makovica morskih žala antropogenim utjecajem. Nestanak staništa uzrokovan različitim antropogenim Hainardia cylindrica valjkasti tankorepić VU/SZ djelovanjem, gradnjom prometnica te uređivanjem (Willd.) Greuter obale za turistčke potrebe. Hibiscus trionum L. vršačka sljezolika EN/SZ Uništavanje korova herbicidima. Nestanak staništa hidromeliorativnim zahvatima, Hordeum secalinum pretvaranjem u oranice, zaraštavanjem prirodnim klasulja EN/SZ Schreb. sukcesijama izazvanim prestankom gospodarenja travnjacima. Imperata cylindrica (L.) Intenzivni razvitak turizma, izgradnja, iskorištavanje valjkasta zupčica CR/SZ Raeusch. pijesaka. Iako je na pojedinim nalazištima brojna, zbog njezine dekorativnosti, ugrožavaju je planinari i turisti Iris germanica L. firentinska perunika VU/SZ pretjeranim sabiranjem. Pripisana kategorija ugroženosti ima preventivnu ulogu. Parapholis incurva (L.) Fragmentacija staništa. svinuti tankorepaš VU/SZ C.E.Hubb. Velika brojnost turista na malobrojnim pješčanim Salsola kali L. slankasta solnjača VU/SZ plažama negativno utječe na pješčarsku halofilnu vegetaciju. Ugrožavanje i uništavanje staništa ljudskim Salsola soda L. sodna solnjača VU/SZ aktivnostima: snažan razvoj turizma i promjene

Zagreb, lipanj 2018. 39 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

obalnih staništa. Suaeda maritima (L.) Ubrzani razvoj turizma negativno djeluje na staništa primorska jurčica VU/SZ Dumort. vrste, a muljevite obale se nasipavaju.

Osim navedenih vrsta, na području navedenih općina nalazi se još 45 strogo zaštićenih vrsta čiji se popis nalazi u sljedećoj tablici (Tablica 3.12).

Tablica 3.12 Popis ostale pronađene strogo zaštićene flore (Izvor: Flora Croatica Database) Latinski naziv Allium croaticum Bogdanović, Brullo, Mitic et Salmeri Hordeum secalinum Schreb. Alopecurus rendlei Eig Imperata cylindrica (L.) Raeusch. Armeria canescens (Host) Boiss. in DC. ssp. Limonium cancellatum (Bernh. ex Bertol.) O. Kuntze dalmatica (G. Beck) Trinajstić Astragalus muelleri Steud. et Hochst. Limonium dictyophorum (Tausch) Degen Aurinia sinuata (L.) Griseb. Limonium subanfractum Trinajstić Blackstonia perfoliata (L.) Huds. ssp. serotina (Koch Lolium subulatum Vis. ex Rchb.) Vollm. Carduus micropterus (Borbás) Teyber ssp. Onosma echioides (L.) L. ssp. dalmatica (Scheele) micropterus Peruzziet N. G. Passal. Carex divisa Huds. Onosma javorkae Simonk. Carex extensa Gooden. Parapholis filiformis (Roth) C.E.Hubb. Centaurea spinosociliata Seenus Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Chaerophyllum coloratum L. Peucedanum coriaceum Rchb. Cutandia maritima (L.) Barbey Phalaris minor Retz. Cyperus longus L. Posidonia oceanica (L.) Delile Desmazeria marina (L.) Druce Rhamnus intermedia Steud. et Hochst. Dianthus ciliatus Guss. Salsola kali L. Dianthus sylvestris Wulfen in Jacq. ssp. tergestinus (Rchb.) Hayek Salsola soda L. Drypis spinosa L. ssp. jacquiniana Murb. et Wettst. Seseli tomentosum Vis. Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Suaeda maritima (L.) Dumort. Lindb. Gladiolus illyricus W. D. J. Koch Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. Gladiolus italicus Mill. Trifolium cinctum DC. Glaucium flavum Crantz Trifolium dalmaticum Vis. Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum Hainardia cylindrica (Willd.) Greuter (Beck) Markgr. Hibiscus trionum L. Fauna

Prema podacima Crvenih knjiga na području otoka Brača nalazimo 40 potencijalno rasprostranjenih ugroženih vrsta faune, od čega 3 kritično ugrožene (CR), 6 ugroženih (EN) te 9 osjetljivih (VU) vrsta. Potpuni popis prikazan je u sljedećim tablicama (Tablica 3.13, Tablica 3.14).

Zagreb, lipanj 2018. 40 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 3.13 Popis visokorizičnih ugroženih potencijalno rasprostranjenih vrsta na širem području djelovanja zahvata (Izvor: Crvene knjige špiljske faune, vodozemaca i gmazova, ptica i sisavaca; Bioportal)

Kategorija ugroženosti / Skupina Latinski naziv Hrvatski naziv Uzroci ugroženosti Strogo zaštićena vrsta Cecilioides ješkalovička - primjena pesticida i drugih kemijskih CR / SZ jeskalovicensis ahatnica sredstava Euconnus - zagađivanje i/ili zatrpavanje otpadom brački čunjaš CR / SZ bazgoviensis - razvoj turizma i izgradnja rekreativnih Cecilioides objekata, opasnost od izgradnje pristupnih špiljska ahatnica EN / SZ spelaea putova i prometnica jednostavni - nekontrolirana urbanizacija, pri čemu se vrlo Chthonius simplex EN / SZ lažištipavčić često speleološki objekti koriste za odlaganje građevinskog otpada Duvalius lucidus Brački golemaš EN / SZ - nepostojanje kanalizacijskog sustava te Typhlarmadillidium trebinjski špiljski speleološki objekti vrlo često služe umjesto EN / SZ septičkih jama za direktan odvod kanalizacije špiljska trebinjanum kuglaš Microchthonius brački - divlji deponiji koji se nerijetko nalaze u fauna VU / SZ rogatus lažištipavčić speleološkim objektima Spelaeobates Krausov - degradaciija špiljskih ekosustava zbog VU / SZ kraussi tankovratić promjene režima podzemnih voda i oborina te pojave požara, uz smanjenje unosa hranjivih Spelaeobates Peneckov VU / SZ tvari iz epikrške zone u dublje dijelove peneckei tankovratić podzemnih staništa Spelaeoconcha raznolika - intenzivna gradnja uz obalu mora i paganettii VU / SZ špiljašica betonizacija obala, izgradnje marina, polymorpha lukobrana i dr. - narušavanje stratifikacije saliniteta zbog anhijalini Niphargus hebereri VU / SZ rekreacijskog ronjenja u većim objektima s sljepušac vodom - odumiranje tradicionalnog stočarstva Aquila chrysaetos suri orao CR / SZ smanjuje se količina raspoloživog plijena, površina i kvaliteta staništa - pretjerani lov srednjih sisavaca, jarebica i trčki tj. plijena Circaetus gallicus zmijar EN / SZ - krivolov - jedinke stradavaju i kao posljedica namjernog ili slučajnog trovanja ptice Falco columbarius mali sokol VU / SZ - u sudarima s vodovima za prijenos električne energije te zbog elektrokucije - izgradnjom vjetroelektrana Falco peregrinus sivi sokol VU / SZ - uznemiravanje ptica na gnijezdima zbog porasta turizma i rekreativnih aktivnosti kao što su penjanje po liticama ili paragliding uz Calandrella litice za gniježđenje kratkoprsta ševa VU / SZ brachydactyla - krađa jaja ili ptića iz gnijezda - intenziviranje poljodjelstva Miniopterus dugokrili pršnjak EN / SZ schreibersii - uznemiravanje sisavci Rhinolophus - upotreba organoklornih pesticida južni potkovnjak VU / SZ euryale

Zagreb, lipanj 2018. 41 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 3.14 Popis ostalih ugroženih i strogo zaštićenih vrsta potencijalno rasprostranjenih na širem području djelovanja zahvata (Izvor: Crvene knjige leptira, vodozemaca i gmazova, ptica i sisavaca; Bioportal) Skupina Latinski naziv Hrvatski naziv Papilio machaon obični lastin rep Zerynthia polyxena uskršnji leptir Glaucopsyche alexis zelenokrili plavac Pseudophilotes vicrama istočni plavac Scolitantides orion žednjakov plavac leptiri Polyommatus thersites grahorkin plavac Euphydryas aurinia močvarna riđa Thymelicus acteon Rottemburgov debeloglavac Papilio alexanor južni lastin rep Pieris brassicae kupusov bijelac Elaphe quatuorlineata četveroprugi kravosas Telescopus fallax crnokrpica gmazovi Testudo hermanni kopnena kornjača Podarcis melisellensis krška gušterica Plecotus kolombatovici Kolombatovićev dugoušan Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak Myotis emarginatus riđi šišmiš sisavci Nyctalus leisleri mali večernjak Eliomys quercinus vrtni puh Glis glis sivi puh Lepus europaeus zec

Prema dostupnim podacima (Speleološki klub Ozren Lukić, 2004) u neposrednoj blizini planiranog zahvata (udaljenost od planiranog zahvata oko 6 m) na privatnom posjedu nalazi se Kaverna u Pučišćima koja se pruža u dužini od 8 metara u smjeru juga. Špilja je djelomično devastirana, no daljnje uništavanje spriječeno je tako što je ulaz u špilju zaštićen željeznim vratima. S obzirom na prisutnost pogodnih staništa (Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone te Eumediteranski i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice) u blizini područja planiranog zahvata, moguća je prisutnost leptira navedenih u tablici iznad (Tablica 3.14). S obzirom na ekologiju gmazova, unutar područja zahvata očekuje se prisustvo svih navedenih vrsta. Kopnena kornjača i krška gušterica preferiraju otvorena, kamenjarska staništa iako mogu obitavati i u degradiranim šumskim staništima. Četveroprugi kravosas nastanjuje, između ostalih, i mediteranske makije i šume hrasta crnike dok crnokrpica povremeno nastanjuje otvorene ili degradirane šume. Od potencijalno rasprostranjenih vrsta ptica staništa nisu pogodna za gniježđenje surog orla, malog sokola ni sivog sokola no moguće je da ove vrste područje planiranog zahvata koriste kao hranilište. Prema podacima Crvene knjige ptica Hrvatske Brač se nalazi unutar područja rasprostranjenosti 2 visokorizične vrste ptica, zmijara i kratkoprste ševe, ali prema dostupnim podacima, njihovo gniježđenje nije potvrđeno na otoku. Na području planiranog zahvata moguća je i pojava svih potencijalno rasprostranjenih šišmiša s otoka Brača s obzirom na prisutnost speleoloških objekata te pogodnih staništa za hranjenje. Prema dostupnim rezultatima dosadašnjih inventarizacija i istraživanja faune na području planiranog zahvata nije utvrđena prisutnost niti jedne ugrožene vrste koja bi potencijalno mogla biti rasprostranjena na širem području planiranog zahvata, no pronađeno je nekoliko strogo zaštićenih vrsta gmazova te strogo zaštićena zelena krastača koje su navedene u sljedećoj tablici (Tablica 3.15).

Zagreb, lipanj 2018. 42 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 3.15 Vrste čija je prisutnost na širem području zahvata potvrđena (Izvor: HAOP) Skupina Latinski naziv Hrvatski naziv Anax imperator veliki car Crocothemis erythraea vatreni jurišnik Vretenca Enallagma cyathigerum plavetna kosjenka Libellula depressa vilin konjic Orthetrum cancellatum veliki vilenjak Vodozemci Bufo viridis * zelena krastača Hemidactylus turcicus kućni macaklin Lacerta trilineata veliki zelembać Gmazovi Podarcis melisellensis krška gušterica Pseudopus apodus blavor Vipera ammodytes poskok * istaknute vrste su strogo zaštićene

3.3.12 Zaštićena područja prirode

Prema podacima HAOP-a, u blizini planiranog zahvata ne nalazi se niti jedno područje zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18). Najbliže zaštićeno područje je spomenik prirode Kruška u Selcima koji se nalazi cca 3 km od planiranog zahvata. Zaštićena područja na otoku Braču u odnosu na planirani zahvat prikazana su na sljedećoj slici (Slika 3.22), a s obzirom na njihovu udaljenost od planiranog zahvata, ne očekuje se utjecaj na iste zbog čega se ni utjecaji na zaštićena područja prirode u daljnjim poglavljima neće razmatrati.

Zagreb, lipanj 2018. 43 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.22 Zaštićena područja na otoku Braču u odnosu na lokaciju planiranog zahvata

Zagreb, lipanj 2018. 44 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

3.3.13 Ekološka mreža

Na području otoka Brača nalazi se 21 područje ekološke mreže, a sva pripadaju područjima očuvanja značajnim za vrste i stanišne tipove (POVS ). Međutim najveći broj ih je smješten na južnom dijelu otoka, dok se u radijusu 2 km od planiranog zahvata nalaze 2 područja: Jama za Mahrincem (cca 226 m od planiranog zahvata) te Crni rat (cca 127 m od planiranog zahvata) (Slika 3.23). Pojedinosti o navedenim područjima opisana su u sljedećoj tablici (Tablica 3.16).

Tablica 3.16 POVS područja ekološke mreže u blizini planiranog zahvata (Izvor: Standardni obrazac – SDF) Kod i naziv Opis područja Opasnosti i prijetnje područja Područje se nalazi na sjeveroistočnoj strani otoka Brača. Proteže se od uvale Konopljikova do uvale Točinjak. Unutar područja nalazi se velika uvala Luka. Karakteriziraju ga staništa grebena te velikih plitkih uvala i zaljeva. - ribarstvo i iskorištavanje morskog resursa (M)* HR3000133 Ciljno stanište Grebeni (1170) su važan tip staništa jer - nautički sportovi (M) Crni rat obuhvaćaju čak 8 biocenoza prema NKS-u, dok ciljni stanišni tip - ronjenje (L)* Velike plitke uvale i zaljevi (1160) karakterizira veliki broj morskih vrsta koje tu mrijeste i nalaze hranu, a plitki dijelovi također su bitni i za ornitofaunu. HR2000056 Lokalitet spada u krške jame. Važno je mjesto za endemske Jama za - promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću (M) podzemne svojte - Alpioniscus sp., Ixodes sp. Mahrincem * L – niska opasnost i prijetnja, M – umjerena opasnost i prijetnja

Morfologija terena, prostorni položaj i pružanje speleološkog objekta Jame za Mahrincem uvjetuju njegovu adekvatnu zaštićenost od potencijalnih utjecaja nastalih realizacijom planiranog zahvata te se njihovo djelovanje ne očekuje zbog čega se u daljnjim poglavljima neće razmatrati.

Slika 3.23 POVS područja ekološke mreže u radijusu 2 km od planiranog zahvata

Zagreb, lipanj 2018. 45 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 3.3.14 Krajobrazne karakteristike

Koncept karaktera krajobraza osnovno je načelo za klasifikaciju krajobraza, koje je prihvaćeno na najvišoj europskoj razini, a proizašlo iz škotske i britanske nacionalne krajobrazne politike. Ono podrazumijeva svojstvenu, prepoznatljivu i konzistentnu kombinaciju elemenata koji čine određen krajobraz različitim od drugih. Elementi koji su prihvaćeni definicijom karaktera krajobraza dijele se unutar prirodnih, antropogenih (kulturnih) te vizualno-doživljajnih karakteristike krajobraza. Prirodne karakteristike krajobraza čine elementi reljefa, geologije, prirodnog površinskog pokrova, tla, vode, dok antropogene (kulturne) karakteristike krajobraza čine elementi infrastrukture, namjene i korištenja zemljišta, uzorka polja i naselja te njihove strukture i povijesnog razvoja. Vizualno-doživljajne karakteristike krajobraza promatramo i tumačimo subjektivno i intuitivno pri čemu se elementi temelje na teksturi, boji, zasjenjenosti te površinskoj i linijskoj distribuciji elemenata. Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić, 1995. - Strategija prostornog uređenja RH), područje planiranog zahvata nalazi se unutar krajobrazne jedinice Obalno područje srednje i južne Dalmacije (Slika 3.24).

Slika 3.24 Položaj planiranog zahvata u odnosu na krajobrazne regije Republike Hrvatske (Izvor: prema Braliću (1995) iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, Modificirano: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Prirodne karakteristike krajobraza očituju se u vertikalnoj reljefnoj raščlanjenosti koja je formirala različite oblike počevši od vrhova, zaravni pa do dolaca, uvala i rtova. Razvedena obalna linija najizraženija je na sjeveru otoka, između uvala Pučišća i Povlja te se vertikalno raščlanjuje i prelazi u dolce i vrhove s obzirom na reljefnu dinamiku područja. Povremeni bujični vodotoci, pod padinskim procesom, formirali su dolce, koji pod utjecajem marinskih procesa prelaze u šljunčane i pjeskovite plaže. Prirodni površinski pokrov u obalnom pojasu čine degradacijski stadiji hrasta crnike, odnosno

Zagreb, lipanj 2018. 46 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš kombinacija makije i gariga, koji su nastali pod antropogenim utjecajem čovjeka, dok se s porastom nadmorske visine pojavljuje sklop dalmatinskog crnog bora (Slika 3.25).

Slika 3.25 Pogled na šumski sklop toponimskog naziva Stanovi Šuma (Foto: Arhiva IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Kulturne (antropogene) karakteristike krajobraza očituju se unutar prepoznatljivih oblika tradicijske gradnje i korištenja zemljišta. Andlar (2012) navodi da se na području otoka Brača nalaze iznimni kulturni krajobrazi tipološke raščlambe: otvoreni brdski pašnjaci te kultivirane suhe i riječne doline. Brački dolci i maslinici obuhvaćaju područje između obalnog poteza (Postira i Pučišća) pa do podnožja zaravni (Nerežišća i Pražnice) s kompleksnim sustavom različitih načina korištenja zemljišta koje je prilagođeno topografiji terena. Za dolce su vezana naselja koja su smještena u njihovom podnožju, na samoj obalnoj liniji (Slika 3.26). Prvi poznati stanovnici otoka bili su Iliri, što je i danas vidljivo po gradinama i gomilama u krajobrazu. Graditeljska ostvarenja novog doba čine turistički i hotelski objekti te kuće za odmor. Infrastrukturni sustavi pružaju se cijelim otokom, počevši od trajektnih luka, manjih lučica te prometnica različitih kategorija.

Zagreb, lipanj 2018. 47 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.26 Kultivirani dolac s tradicijskom izgradnjom (Foto: Arhiva IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Vizualno-doživljajne karakteristike krajobraza ističu se kroz zatvorene i zaštićene cjeline sa specifičnim geografskim i geomorfološkim karakteristikama. Prepoznatljivost je vidljiva u oblicima trasiranja, gomilama i tradicijskoj gradnji bunja koje su vezane za poljoprivredu. Prevladavaju duge i uske vizure unutar naselja na tradicijsku arhitekturu kroz uske ulice, dok se uzdizanjem na veću nadmorsku visinu doživljajna vrijednost povećava uz otvorene vizure na more, susjedne otoke te kopno (Slika 3.27).

Zagreb, lipanj 2018. 48 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.27 Široka vizura prema naselju Povlja (Foto: Arhiva IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

3.3.15 Šume i šumarstvo

Područje otoka Brača podijeljeno je na tri gospodarske jedinice (skraćeno: GJ) državnih šuma te tri GJ privatnih šumoposjednika. Državnim šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o., a privatnim šumama šumoposjednici uz stručnu i savjetodavnu pomoć Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe (skraćeno: HPŠSS). Prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o. i HPŠSS, planirani zahvat nalazi se u GJ Dol, na području Šumarije Brač, u nadležnosti Uprave šuma Split te unutar GJ Dol – Sumartin privatnih šumoposjednika. GJ Dol zauzima sjeveroistočni, a GJ Dol – Sumartin cijeli istočni dio otoka Brača i pritom se proteže polovicom njegove površine. Detaljniji prikaz stanja šuma i šumskog zemljišta za obje GJ nalazi se u sljedećim tablicama (Tablica 3.17 i Tablica 3.18).

Tablica 3.17 Površina šuma i šumskog zemljišta GJ na području planiranog zahvata (Izvor: Šumskogospodarska osnova područja RH (2016. – 2025.)) Iskaz površina šuma i šumskog zemljišta (ha) Gospodarska jedinica Neobraslo Obraslo Neplodno Ukupno Proizvodno Neproizvodno Dol 2689,57 250,31 49,66 48,83 3038,37 Dol – Sumartin* 5173,36 - - - 5173,36

Zagreb, lipanj 2018. 49 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 3.18 Iskaz obraslog šumskog zemljišta prema uzgojnom obliku i namjeni GJ na području planiranog zahvata (Izvor: Šumskogospodarska osnova područja RH (2016. – 2025.)) Uzgojni oblik (ha) Gospodarska jedinica Namjena šuma Sjemenjača Makija Garig Ukupno Gospodarske 37,27 37,27 Dol Zaštitne 192,50 2097,18 362,62 2652,30 Gospodarske 2206,65 2206,65 Dol – Sumartin* Zaštitne 2966,71 2966,71 *GJ je neuređena i navedeni podaci se odnose na procjenjeno stanje bez detaljne inventarizacije Iz prikazanog se može uočiti znatno bolje stanje šumskih sastojina u privatnom vlasništvu u odnosu na državne sastojine, barem što se tiče njihova uzgojna oblika. Naime, sastojine u privatnom vlasništvu imaju relativno visoku zastupljenost uređajnog razreda sjemenjača, odnosno sjemenjača crnog i alepskog bora, dok u državnim šumama samo manji dio obuhvaća sjemenjače alepskog bora. Ipak, u obje GJ prevladavaju degradirane šumske sastojine (makija, garig), što je uobičajeno stanje šumskog zemljišta na krškom području. Uz nepogodne klimatske prilike, takvo stanje nastalo je zahvaljujući dugotrajnim čistim sječama (čime se degradiralo šumsko tlo), krčenju šuma za potrebe poljoprivrede (poljoprivredna zemljišta sada su većinom u sukcesiji) te šumskim požarima (onemogućena daljnja progresija prema klimatogenoj zajednici tj. stabilnijem šumskom ekosustavu). Ovakve sastojine zanemarive su gospodarske vrijednosti, ali značajnih općekorisnih funkcija šuma. Kao i na većem dijelu našeg krša proglašene su zaštitnima te su uglavnom prepuštene prirodnom razvoju. U nastavku su prikazani osnovni podaci o šumskim odsjecima koje zahvaća planirani zahvat, a sastavni su dio Programa gospodarenja GJ Dol (01.01.2016. – 31.12.2025.). Planirani zahvat prolazi kroz ukupno osam odsjeka GJ Dol: 12f, 18a, 18b, 22a, 23a, 25a, 28a i 29 a (Slika 3.28) (Tablica 3.19).

Slika 3.28 Odnos planiranog zahvata i odsjeka GJ Dol (Izvor: Hrvatske šume)

Zagreb, lipanj 2018. 50 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 3.19 Osnovni podaci o šumskim odsjecima koji se nalaze na području planiranog zahvata (Izvor: Hrvatske šume; Program gospodarenja za GJ Dol) Uređajni Ukupna Odsjek Opis sastojine/staništa razred površina (ha) Makija u kojoj prevladava crnika, a osim nje raširene su: planika, zelenika, tršlja, lemprika, šmrika, pasja 12f Makija 20,23 ruža, bušin, kadulja i kupina. Teren je kamenit, a tlo plitko. Makija Makija nejednolike i neujednačene strukture i izgleda s velikim udjelom crnike. Stabalca imaju visinu i do 18a 21,80 pet metara. Osim crnike ima planike, zelenike, lemprike, tetivke, tršlje i šmrike. Teren je kamenit s dosta kamenih blokova koji izbijaju na površinu. Makija Makija nejednolike i neujednačene strukture i izgleda, gusta, s crnikom kao glavnom i dominantnom vrstom, a koja je osobita po visinama stabalaca do pet metara. Osim crnike ima zelenike, planike, 18b 50,19 lemprike, tetivke, tršlje, šmrike i pasje ruže. Teren je strm i vrlo kamenit, s kamenim blokovima na površini. Makija Makija s najvećim udjelom crnike, zatim planikom, zelenikom, lemprikom, šmrikom, primorskom 22a 30,19 sominom i tetivkom. Teren je kamenit i mjestimice prilično strm. Makija Makija crnike, šmrike, zelenike, planike s tršljom, smrdljikom, tetivkom, bljuštem, pasjom ružom, 23a 36,53 kupinom i bušinom. Teren je kamenit. Makija Makija crnike, zelenike, planike, šmrike, lemprike, tršlje, smrdljike s kupinom, pasjom ružom, bušinom i 25a 26,92 kaduljom. Teren je kamenit. Makija Makija nejednolike i neujednačene strukture i izgleda s crnikom kao vladajućom vrstom. Stabalca joj 28a 8,06 dostižu visinu do pet metara. Osim crnike raširene su: zelenika, planika, tršlja, tetivka, šmrika, smrdljika, pasja ruža i kupina. Teren je kamenit i mjestimice strm. Makija Gusta i neprohodna makija neujednačene kvalitete i strukture. Prevladava crnika, a uz nju se nalaze: 29a 9,20 planika, zelenika, lemprika, mirta, tršlja, šmrika, primorska somina i bušin. Pojedinačno je diljem odsjeka raširen i alepski bor. Teren je kamenit, a tlo plitko.

U sljedećoj tablici (Tablica 3.20) prikazana je vrijednost općekorisnih funkcija šuma za navedenih osam odsjeka, a koja je utvrđena metodologijom ocjenjivanja općekorisnih funkcija šuma sukladno Pravilniku o uređivanju šuma (NN 79/15). Tako se, uz dodijeljenih osam bodova zbog zaštitne namjene ovih odsjeka, najviše vrednuje zaštita od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav, zaštita i unaprjeđenje čovjekova okoliša te socijalne funkcije šuma, odnosno rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija.

Tablica 3.20 Valorizacija općekorisnih funkcija šuma odsjeka na području planiranog zahvata (Izvor: Hrvatske šume; Program gospodarenja za GJ Dol) OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA* 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Odsjek Ukupna Raspon ocjena ocjena 1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 8-10 12f 2,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 25,0 18a 3,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 26,0 18b 3,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 26,0 22a 3,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 26,0 23a 3,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 26,0 25a 3,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 26,0 28a 3,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 26,0 29a 3,0 3,0 1 1 3 2 3 2 8 26,0 *1. Zaštita tla, prometnica i dr. objekata od erozije, bujica i poplava; 2. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav; 3. Utjecaj na plodnost i poljoprivrednu proizvodnju; 4. Utjecaj na klimu; 5. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša; 6. Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere; 7. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija; 8. Utjecaj na faunu i lov; 9. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom

Na razini odsjeka utvrđuje se stupanj ugroženosti šume od požara na temelju bodovanja vegetacijskih, antropogenih, klimatskih, edafskih, orografskih te stanišnih obilježja, u skladu s propisima Pravilnika o zaštiti šuma od požara (NN 33/14). Prema utvrđenom ukupnom broju bodova za odsjek se određuje jedan od ova četiri stupnja opasnosti od šumskog požara:

I. vrlo velika opasnost, >480 bodova II. velika opasnost, 381 – 480 bodova III. umjerena opasnost, 281 – 380 bodova IV. mala opasnost, <280 bodova.

Zagreb, lipanj 2018. 51 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Odsjeci 12f i 28a svrstani su u I. stupanj opasnosti od šumskih požara, a odsjeci 18a, 18b, 22a, 23a, 25a i 29a u II. stupanj, čime je ustanovljena vrlo velika, odnosno velika opasnost od nastajanja i širenja šumskih požara. S obzirom da Program gospodarenja za GJ Dol - Sumartin još uvijek nije odobren, nije moguće dobiti detaljan uvid u stanje pripadajućih šumskih sastojina. Prema podacima PPUO Pučišća i PPUO Selca, planirani zahvat nalazi se i na području privatnih šuma koje su prema namjeni zaštitne te ih čine degradacijski šumski stadiji, odnosno makija. Može se zaključiti kako sastojine u privatnom vlasništvu postižu približne jednake vrijednosti općekorisnih funkcija te stupnjeva opasnosti od požara jer se uglavnom nalaze u neposrednoj blizini državnih sastojina, a čini ih isti uređajni razred.

3.3.16 Divljač i lovstvo

Planirani zahvat se nalazi na području županijskog lovišta Brač (XVII/143) ukupne površine 36 675 ha (Slika 3.29). Prema dostavljenim podacima Ministarstva poljoprivrede, ovlaštenik prava lova je lovačko društvo „BRAČ“ Supetar. Lovište je nizinsko-brdskog reljefnog karaktera, otvorenog tipa, u kojem se odvija nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači. Unutar lovišta obitavaju sljedeće vrste divljači: • glavne vrste: fazan - gnjetlovi, jarebica kamenjarka - grivna, zec obični • sporedne vrste: svinja divlja, prepelica pućpura, čagalj, golub divlji grivnjaš, golub divlji pećinar, kuna bjelica, puh veliki, šljuka bena, trčka skvržulja, vrana siva. Prema Odluci o ustanovljenju zajedničkog lovišta na području Splitsko-dalmatinske županije XVII/143 Brač, na području lovišta se prema mogućnostima staništa može u matičnom (proljetnom) fondu okvirno uzgajati 1300 repova zeca običnog, 700 kljunova jarebice kamenjarke grivne i 600 kljunova fazana.

Slika 3.29 Planirani zahvat na području lovišta XVII/143 Brač (Izvor: Središnja lovna evidencija)

3.3.17 Kvaliteta života ljudi

Kvaliteta života, prema Felce i Perry iz 1993. godine, definirana je kao sveukupno opće blagostanje koje uključuje objektivne čimbenike i subjektivno vrednovanje fizičkog, materijalnog, socijalnog i emotivnog blagostanja, zajedno s osobnim razvojem i svrhovitom aktivnošću, a sve vrednovano kroz osobni skup vrijednosti pojedinca. Kvaliteta života stanovništva promatranih naselja prikazana je dostupnim objektivnim pokazateljima, a to su demografska obilježja i registrirana nezaposlenost.

Zagreb, lipanj 2018. 52 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Planirana prometnica nalazi se u administrativnim granicama općine Pučišća u naselju Pučišća i u Općini Selca u naselju Povlja. U sljedećoj tablici (Tablica 3.21) nalaze se udaljenosti centara gore navedenih naselja od lokacije zahvata te najbližih građevinskih područja navedenih naselja od lokacije zahvata. Valja naglasiti da se u neposrednoj blizini planirane prometnice nalaze stambeni objekti.

Tablica 3.21 Naselja promatranog područja s pripadajućim udaljenostima od lokacije planirane prometnice (Izvor: Digitalni ortofoto) Udaljenost i položaj planirane prometnice Udaljenost i položaj planirane prometnice od Naselja od centra naselja prvih kuća Pučišća cca 1 km istočno 0 i 25 m sjeverno i južno Povlja cca 200 m južno 10 m sjeverno i južno

Pad broja ukupnog stanovnika zadnjeg međupopisnog razdoblja bilježe oba naselja (Slika 3.30).

Slika 3.30 Broj stanovnika naselja na području općina planiranog zahvata 2001. i 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) Osim broja stanovnika, jedan od najvažnijih pokazatelja biodinamike stanovništva nekog područja je sastav prema dobi koji je posebno važan zbog svojih društvenih i gospodarskih implikacija (Nejašmić, 2005). Dobno-spolna piramida (Slika 3.31) promatranih Općina poprima oblik urne što znači da stanovništvo ima obilježje starog ili kontraktivnog s niskim stopama rodnosti i smrtnosti te negativnom prirodnom promjenom.

Zagreb, lipanj 2018. 53 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

90-94

80-84

70-74

60-64

50-54

40-44

30-34

20-24

10-14

0-4 -10.0 -5.0 0.0 5.0 10.0 Ž M

Slika 3.31 Dobno-spolni sastav stanovništva na području općina planiranog zahvata 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku) Prema statističkim podacima o nezaposlenosti i zapošljavanju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u promatranim općinama bilježi se jasan trend pada broja nezaposlenih (Slika 3.32) od 2013. do 2016. godine što se povezuje s trendom kretanja broja turista i intenziviranjem turističke aktivnosti, ali i s padom broja stanovnika.

Slika 3.32 Kretanje broja nezaposlenih u općinama Pučišća i Selca od 2013. do 2016. godine (Izvor: Statistika online) Postojeća cestovna infrastruktura, svojim lošim stanjem narušava kvalitetu života i otežava svakodnevno funkcioniranje lokalnog stanovništva, a niz problema koji proizlaze iz lošeg stanja cesta (vremenski duže putovanje, ograničenje prometovanja teretnih vozila, i sl.) poticaj je za gradnju nove ceste i uređenje popratne infrastrukture te povećanje sigurnosti prometovanja otokom. Razvoj cestovnog prometa nužan je za daljnji razvoj prostora i povećanje kvalitete života na otoku koja se ogleda u društvenom, gospodarskom i kulturnom napretku.

Zagreb, lipanj 2018. 54 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 3.3.18 Kulturno-povijesna baština

Uvidom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Registar), utvrđeno je da se na području naselja Pučišća u Općini Pučišća nalazi 11 kulturnih dobra (Tablica 3.22), dok se u naselju Povlja u Općini Selca nalaze tri kulturna dobra (Tablica 3.23).

Tablica 3.22 Kulturna dobra naselja Pučišća u općini Pučišća (Izvor: Registar kulturnih dobara RH, na dan 21.5.2018.)

Broj Oznaka dobra Naziv Vrsta kulturnog dobra 1. Z-3826 Crkva Blažene Gospe od Utjehe na groblju 2. Z-1869 Crkva Gospe od Batka 3. Z-4781 Crkva sv. Jeronima 4. Z-4681 Crkva sv. Jurja na Veloj Bračuti 5. Z-4574 Crkva sv. Lucije Nepokretno kulturno dobro - 6. Z-5296 Kaštel Cicarelli pojedinačno 7. Z-3825 Kula Akvila (Aquilla) 8. Z-3241 Sklop kuća Dešković 9. Z-1870 Svjetionik sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - kulturno 10. RST-0645-1972. Povijesna jezgra Pučišća – povijesna cjelina 11. P-5720 Umijeće ručnog klesanja kamena u sklopu Klesarske škole Nematerijalno kulturno dobro

Tablica 3.23 Kulturna dobra naselja Povlja u općini Selca (Izvor: Registar kulturnih dobara RH, na dan 21.5.2018.)

Broj Oznaka dobra Naziv Vrsta kulturnog dobra 1. Z-5514 Crkva sv. Ivana Krstitelja i kaštel Nepokretno kulturno dobro - 2. RST-0459-1970. Seoska kuća pojedinačno 3. Z-5847 Sklop antičke arhitekture na Žalu

Uvidom u PPUOP (Kartografski prikaz 3.a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) i u PPUOS (Kartografski prikaz 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora) na navedenim područjima naselja nalaze se brojna ranije registrirana (RST), ili zaštićena (Z), preventivno zaštićena (P), evidentirana (E) te evidentirana kulturna dobara od lokalnog značaja (ZPP – lokalna zaštita ovim planom). Kulturna dobra unutar naselja Pučišća (Slika 3.33) koja su navedena PPUOP-om, izuzev onih iz Registra, su: Crkva sv. Roka (E), groblje Pučišća (ZPP), zgrada stare škole (P-2534), arheološki lokalitet villa rustica (RST 1367), arheološki lokalitet Stipanska luka i Miri (-), kula Žuvetić (RST-254) te etnološka baština koja se odnosi na pastirske stanove. Osim navedenih objekata i lokaliteta kulturnih dobara pod režimom stroge i umjerene zaštite nalaze se prirodni i kulturni krajobrazi naselja Pučišća. Prirodni krajobrazi (PK) su: „Crni rat“, „Mala Bračuta“ (uključujući i kontaktni kultivirani dolac do uvale Česminova), „Više Punte“ (uključujući i dio istočne obale Luke Pučišća izvan građevinskog područja), „Čelo“ (uključujući i kontaktne kultivirane i djelomično kultivirane dolce) i „Lateša brdo“. Kultivirani krajobrazi (KK) su: razgranati dolci Smoć, Bućin dolac i dr. zapadno i jugozapadno od naselja Pučišća, dolac Krilo i drugi razgranati dolci od Stipanske luke prema jugu i istoku, „Solinski dolac“ te dolci od uvale Konopikova duboko prema unutrašnjosti otoka. Kulturna dobra unutar naselja Povlja (Slika 3.33) koja su navedena PPUOS-om, izuzev onih iz Registra, su: crkvica sv. Josipa na groblju, zgrada stare škole te gradina Gradišće (E). Planom se štiti urbana cjelina naselja Povlja te prirodni i kulturni krajobrazi. Temeljem zahtjeva za izdavanje posebnih konzervatorskih uvjeta za izgradnju dionice planiranog zahvata od naselja Pučišća do uvale Luka (od stacionaže km 0+000.00 do km 4+825.00) ishođeno je očitovanje Konzervatorskog odjela u Splitu (Prilog 8.2). Ova se dionica planiranog zahvata nalazi u Općini Pučišća. Prema navedenom očitovanju, na predmetnoj dionici nema pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara. Konzervatorski odjel u Splitu upućuje na to da je potrebno poštovati postojeću parcelaciju suhozidima te sačuvati u prirodnom ambijentu poljske zaklone – bunje etnografskog karaktera, koje nisu registrirane u katastarskim podlogama. Na taj se način, pored spomenutih kulturnih elemenata, čuva integritet kulturnog krajobraza i njegove ambijentalne vrijednosti.

Zagreb, lipanj 2018. 55 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 3.33 Kulturna dobra naselja Pučišća i naselja Povlja u odnosu na planirani zahvat (Izvor: PPUOP, PPUOS, Modificirano: IRES EKOLOGIJA d.o.o.)

Zagreb, lipanj 2018. 56 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 4 Opis mogućih utjecaja na sastavnice i čimbenike u okolišu

Glavna metodološka smjernica za procjenu utjecaja je analiza prihvatljivosti planiranog zahvata na relevantne okolišne sastavnice ili čimbenike i njihove značajke te njegova usuglašenost s načelima zaštite prirode i okoliša. Prilikom procjene utjecaja zahvata na okoliš polazi se od činjenice da će se provedbom aktivnosti mjera poštivati sve zakonske odredbe. Prilikom procjene utjecaja pripreme i izgradnje te korištenja i održavanja planiranog zahvata na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu, kao zona mogućih utjecaja, primarno je definirano i obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja. Ostale zone mogućih utjecaja izdvajaju se prilikom analize svake sastavnice i čimbenika u okolišu posebno. Karakter utjecaja planiranog zahvata (put djelovanja, trajanje, značaj) na sastavnice i čimbenike u okolišu može varirati ovisno o njihovim obilježjima na predmetnoj lokaciji, kao i njihovom međusobnom prostornom odnosu, vremenskom periodu te načinu izvođenja radova. Utjecaji se procjenjuju metodom ekspertne prosudbe temeljem dostupnih postojećih podataka te dostupne nacionalne i međunarodne znanstveno-stručne literature o mogućim utjecajima pojedinih karakteristika planiranog zahvata na sastavnice i čimbenike u okolišu. Prilikom analize procjene utjecaja na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu koriste se sljedeće kategorije utjecaja koje služe za detaljnije definiranje vrste i opsega pojedinačnih utjecaja:

• prema značajnosti:

Naziv Opis Planirani zahvat poboljšava stanje sastavnica okoliša i ostalih čimbenika u okolišu u odnosu na POZITIVAN UTJECAJ postojeće stanje ili trend rješavanjem nekog od postojećih okolišnih problema ili pozitivnom promjenom postojećeg negativnog trenda. Planirani zahvat neznatno pogoršavaju stanje sastavnica okoliša i ostale čimbenike u okolišu u odnosu na postojeće stanje. Utjecaj se može očekivati s razumnim stupnjem vjerojatnosti (npr. UMJERENO ispuštanja onečišćujućih tvari u granicama propisanim zakonskom regulativom, zauzimanje NEGATIVAN UTJECAJ manjih dijelova brojnijih ili manje vrijednih staništa, rizik od stradavanja manjeg broja jedinki vrsta koje nisu u režimu zaštite i sl.). Za ovu kategoriju utjecaja definiraju se mjere zaštite okoliša koje mogu isključiti/ublažiti mogućnost negativnog utjecaja. Planirani zahvat stvara rizik trajnog, primjetnog i istaknutog narušavanja stanja sastavnica okoliša i ostalih čimbenika u okolišu u kontekstu prostora koji se analizira. Za ovaj utjecaj ZNAČAJNO potrebno je propisati mjeru koja bi svela značajan utjecaj na razinu umjerenog ili ga eliminirala, a NEGATIVAN UTJECAJ ukoliko to nije moguće razmotriti izmjene dijela planiranog zahvata (druga pogodna rješenja) ili planirani zahvat odbaciti kao neprihvatljiv.

• prema putu djelovanja:

Naziv Opis NEPOSREDAN UTJECAJ Provedba planiranog zahvata direktni je izvor procijenjenog utjecaja. Provedba planiranog zahvata generira promjenu koja je izvor procijenjenog (budućeg) POSREDAN UTJECAJ utjecaja.

• prema vremenskom trajanju:

Naziv Opis KRATKOROČAN UTJECAJ Djelovanje utjecaja provedbe planiranog zahvata na okoliš/prirodu prestaje unutar 5 godina. SREDNJOROČAN Djelovanje utjecaja provedbe planiranog zahvata na okoliš/prirodu prestaje između 5. i 10. UTJECAJ godine od početka razvoja utjecaja. TRAJAN/DUGOROČAN Djelovanje utjecaja provedbe planiranog zahvata ima trajne posljedice po okoliš/prirodu te UTJECAJ ne prestaje ni nakon 10 godina.

Zagreb, lipanj 2018. 57 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

• prema ukupnom djelovanju:

Naziv Opis Utjecaj je kumulativan kada planirani zahvat zajedno s mogućom realizacijom drugih KUMULATIVAN UTJECAJ planiranih aktivnosti u blizini generira jednak, ali pojačan utjecaj na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu na koje djeluju i same aktivnosti. Utjecaj je sinergijski ako planirani zahvat generira različite utjecaje koji skupa djeluju na SINERGIJSKI UTJECAJ sastavnicu okoliša na način da stvara novi skupni utjecaj koji je jači od zbroja pojedinačnih utjecaja na predmetnu sastavnicu.

• prema području dostizanja:

Naziv Opis PREKOGRANIČAN Planirani zahvat može utjecati na okoliš/prirodu drugih država. UTJECAJ

Procijenjena su i moguća opterećenja koje planirani zahvat unosi ili pojačava, a čija je promjena identificirana kroz postupak procjene utjecaja na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu u kojima se generira i na koje moguće utječe. U daljnjoj analizi mogućih utjecaja na sastavnice i opterećenja okoliša izuzete su one sastavnice okoliša za koje je, prilikom analize podataka o stanju sastavnica okoliša, utvrđeno da planirani zahvat na njih neće generirati utjecaje. To su zaštićena područja prirode. 4.1 Geološke, hidrogeološke i seizmološke značajke

Utjecaji tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata na geološke značajke područja mogući su prilikom provedbe građevinskih radova. U neposrednoj blizini planiranog zahvata nalazi se Kaverna u Pučišćima koja sadrži vrijedne geološke oblike kao što su stalaktiti i stalagmiti. Ovaj speleološki objekt pruža se u dužini od 8 metara u smjeru juga, odnosno u smjeru od planiranog zahvata. S obzirom na navedeno ne očekuje se da će se prilikom izgradnje planiranog zahvata direktno ugroziti ovaj speleološki objekt. Međutim ne može se isključiti mogućnost oštećivanja vrijednih geoloških oblika uslijed vibracija koje će nastajati radom mehanizacije na gradilištu. Prilikom izgradnje planiranog zahvata također postoji mogućnost otkrivanja novih speleoloških objekata izvođenjem građevinskih ili drugih radova. U ovome slučaju potrebno je postupiti u skladu s člankom 101. Zakona o zaštiti prirode, odnosno prekinuti građevinske radove na lokaciji otkrića i o otkriću bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu. S obzirom na karakter zahvata nisu evidentirane aktivnosti koji bi potencijalno mogle imati negativan utjecaj na ovu sastavnicu okoliša prilikom korištenja i održavanja planiranog zahvata. 4.2 Tlo i poljoprivredno zemljište

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata doći će do neposredne i trajne prenamjene 0,71 ha poljoprivrednog zemljišta koje je u Arkod bazi podataka evidentirano kao maslinici, krški pašnjaci i miješani trajni nasadi. Također će doći i do fragmentacije dijela poljoprivrednih parcela. Nadalje, doći će do trajne prenamjene P2 bonitetne vrijednosti zemljišta ukupne površine 1,11 ha. Budući da se prenamjena odnosi na relativno malu površinu, utjecaj neće biti značajan. Također će doći do kratkoročnih negativnih utjecaja u vidu zbijanja tla uslijed prolaska mehanizacije i transporta ljudi i materijala što će dovesti do narušavanja strukture tla. Daljnji negativni utjecaji mogući su u vidu ispuštanja onečišćujućih tvari u tlo kao što su goriva, maziva ili ulja iz mehanizacije no taj se negativan utjecaj može smanjiti redovitim održavanjem strojeva i pravilnim rukovanjem istima. Prema Arkod bazi podataka, na području planiranog zahvata nalazi se 20 maslinika i 2 krška pašnjaka. Budući da je broj parcela koje će biti fragmentirane mali, utjecaj neće biti značajan. Daljnji umjereno negativni utjecaji mogući su u vidu emisija onečišćujućih tvari nastalih radom motora s unutarnjim sagorijevanjem, koje se talože na okolno tlo, budući da će se izgradnjom planiranog zahvata direktno prometno povezati dva naselja, Pučišća i Povlja, a indirektno i ostala naselja na istočnoj strani otoka.

Zagreb, lipanj 2018. 58 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 4.3 Kvaliteta zraka i klimatska obilježja

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata, uzimajući u obzir opseg radova koji će se izvoditi, nastajat će emisije u zrak karakteristične za izvođenje građevinskih radova (prvenstveno prašina i ispušni plinovi). Prašinu će stvarati strojevi i uređaji koji će sudjelovati u izgradnji. Širenje prašine ovisit će o vremenskim prilikama tijekom izgradnje, odnosno o jačini vjetra i pojavi oborine. Izgaranjem fosilnih goriva mehanizacije i vozila koja će se koristiti pri izvođenju radova nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže onečišćujuće tvari koje utječu na smanjenje kvalitete zraka: sumpor dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ugljikove okside (CO, CO2), krute čestice (PM), hlapive organske spojeve (HOS) i policikličke ugljikovodike (PAU). Prema članku 9 Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) vozila i necestovni pokretni strojevi moraju se održavati tako da ne ispuštaju onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve TPV 401 (Izdanje 02) (NN 113/15). Građevinska mehanizacija i strojevi koji će sudjelovati u izgradnji obvezni su koristiti gorivo koje kvalitetom udovoljava uvjetima propisanim Uredbom o kvaliteti tekućih naftnih goriva i načinu praćenja i izvješćivanja te metodologiji izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenih goriva i energije (NN 57/17). Opterećenje zraka emisijom onečišćujućih tvari bit će ograničeno na lokaciju planiranog zahvata i kratkoročnog trajanja. Uz pretpostavku poštivanja zakonskih propisa očekuje se da će ovaj utjecaj iako neposredan, biti kratkoročan i umjereno negativan. Tijekom korištenja planiranog zahvata najveći neposredan utjecaj na kvalitetu zraka očekuje se uslijed emisija onečišćujućih tvari, odnosno produkata izgaranja fosilnih goriva u motornim vozilima koja će dugoročno prometovati trasom planirane prometnice. Ovaj umjereno negativan utjecaj posebno je izražen u dijelovima općina Pučišća i Selca u kojima trenutno ne postoji cestovni promet, a realizacijom planiranog zahvata doći će do prometovanja cestovnih vozila. Međutim, realizacijom projekta očekuju se i bolji prometni uvjeti te smanjenje udaljenosti između Pučišća i Povlja što u konačnici rezultira manjim ukupnim emisijama onečišćujućih tvari na otoku Braču.

4.3.1 Utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat

Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat napravljena je prema smjernicama Europske komisije „Non paper guidelines for project managers: making vulnerable investments climate resilient“ (u daljnjem tekstu: EC guidelines). U nastavku su analizirani osjetljivost i izloženost zahvata te je na kraju dana ocjena ranjivosti projekta na klimatske promjene. Ranjivost projekta definira se kao kombinacija osjetljivosti i izloženosti. Osjetljivost projekta određuje se s obzirom na klimatske varijable i njihove sekundarne učinke, i to kroz četiri teme: 1. Materijalna dobra i procesi na lokaciji zahvata – cestovna infrastruktura 2. Ulaz – resursi potrebni da bi zahvat funkcionirao 3. Izlaz – poboljšanje uvjeta prometovanja 4. Transport – prometna povezanost. Osjetljivost, izloženost i ranjivost zahvata se vrednuju ocjenama „visoka“, „umjerena“ i „zanemariva“, pri čemu se koriste odgovarajuće boje prikazane u sljedećoj tablici (Tablica 4.1):

Tablica 4.1 Oznake koje se koriste za vrednovanje osjetljivosti, izloženosti i ranjivosti zahvata (Izvor: EC guidelines) OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE OZNAKA PROMJENE Visoka

Umjerena

Zanemariva

U sljedećoj tablici (Tablica 4.2) ocijenjena je osjetljivost zahvata na klimatske promjene.

Zagreb, lipanj 2018. 59 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 4.2 Osjetljivost zahvata na klimatske promjene (Izvor: EC guidelines) Primarni efekti 1 2 3 4 1 Promjena prosječnih temperatura 2 Povećanje ekstremnih temperatura 3 Promjene prosječnih oborina 4 Povećanje ekstremnih oborina 5 Promjene prosječne brzine vjetra 6 Povećanje maksimalnih brzina vjetra 7 Vlažnost 8 Sunčeva zračenja Sekundarni efekti 1 2 3 4 9 Promjena duljine sušnih razdoblja 10 Promjena razine mora 11 Promjena temperature mora 12 Dostupnost vode 13 Nevremena 14 Plavljenje morem 15 pH mora 16 Poplave 17 Obalna erozija 18 Erozija tla 19 Zaslanjivanje tla 20 Šumski požari 21 Nestabilnost tla/klizišta 22 Kvaliteta zraka 23 Promjena duljine godišnjih doba Oznake za tematska područja: 1 = transport, 2 = ulaz, 3 = izlaz, 4 = materijalna dobra Za one efekte klimatskih promjena za koje je u prethodnom koraku procijenjeno da je osjetljivost umjerena ili visoka određuje se izloženost projekta klimatskim promjenama (Tablica 4.3).

Tablica 4.3 Procjena izloženosti (E) zahvata klimatskim promjenama, za one efekte za koje je procijenjeno da je osjetljivost „umjerena“ ili „visoka“ (Izvor: EC guidelines) Primarni efekti Sadašnja izloženost lokacije E Buduća izloženost lokacije E Prema rezultatima klimatskog Prema dostupnim podacima na modeliranja za buduću klimu do 2040. području planiranog zahvata količina Povećanje predviđa se blago smanjenje ukupne 4 oborine varira te se ovisno o godini ekstremnih oborina količine oborine u odnosu na opisuje kategorijama, ekstremno referentno razdoblje, a isti trend se sušno, normalno ili ekstremno kišno. nastavlja i do 2070. Prema projekcijama za budućnost Povećanje Prema dostupnim podacima lokacija promjena brzine vjetra na području 6 maksimalnih brzina planiranog zahvata izložena je vrlo planiranog zahvata je vrlo mala i nije vjetra jakim udarima vjetra (bure). statistički značajna. Sekundarni efekti Sadašnja izloženost lokacije E Buduća izloženost lokacije E Prema podacima dokumenta „Procjena mogućih šteta od podizanja Promjena razine Predmetna lokacija trenutno nije razine mora za RH uključujući 10 mora izložena podizanju razine mora. troškove i koristi od prilagodbe„ broj ugroženih stanovnika na području planiranog zahvata prema srednjem

Zagreb, lipanj 2018. 60 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Primarni efekti Sadašnja izloženost lokacije E Buduća izloženost lokacije E scenariju iznosi manje od 25. Iako se prema dostupnim podacima u budućnosti očekuje podizanje razine Predmetna lokacija nije izložena 14 Plavljenje morem mora lokacija planiranog zahvata u plavljenjem morem. većoj je mjeri odmaknuta od obale i nalazi se na 30 i više m.n.v. Iako se projekcijama buduće klime Planirani zahvat nalazi se unutar predviđaju češća nevremena s velikim područja pod opasnošću od poplava količinama oborine u kratko vrijeme, 16 Poplave samo manjim dijelom zapadno u što povećava rizik od poplava, blizini Pučišća. planirani zahvat nalazi se u kršu te se ne očekuje povećanje izloženosti. Prema dostupnim podacima lokacija U budućnosti se na predmetnoj planiranog zahvata pripada području 18 Erozija tla lokaciji kao posljedica nevremena velikog potencijalnog rizika od očekuje povećanje rizika od erozije. erozije. S obzirom na to da se u budućnosti očekuje povećanje srednje Planirani zahvat prolazi kroz šumsko temperature zraka, dok će količina 20 Šumski požari područje. oborina ostati ista ili nešto manja, povećava se i rizik od šumskih požara. U budućnosti se očekuje češća pojava velike količine oborine u Lokacija je trenutno izrazito izložena 21 Nestabilnost tla kratkom vremenu (nevremena) stoga odronima. se i buduća izloženost lokacije procjenjuje kao visoka. Ranjivost planiranog zahvata se određuje prema sljedećem izrazu: V = S x E gdje je:

V – ranjivost (eng. vulnerability) S – osjetljivost (eng. sensitivity) E – izloženost (eng. exposure).

Matrica prema kojoj se ocjenjuje ranjivost zahvata prikazana je u sljedećoj tablici (Tablica 4.4). Preklapanjem boja osjetljivosti i izloženosti, koje su rezultat prethodnih koraka analize, dobiva se boja koja označava ocjenu ranjivosti projekta.

Tablica 4.4 Matrica prema kojoj se ocjenjuje rezultati ranjivosti projekta. (Izvor: EC guidelines)

REZULTAT OSJETLJIVOSTI

o o

REZULTAT

IZLOŽENOSTI o o o – rezultat ranjivosti Iz prikazane je analize, prema kojoj je u obzir uzeta osjetljivost, ali i izloženost planiranog zahvata klimatskim promjenama, zaključeno da je planirani zahvat visoko ranjiv na eroziju tla, šumske požare i nestabilnost tla (odrone), odnosno na sekundarne efekte koji nastaju kao posljedica klimatskih promjena. Erozija i nestabilnost tla (odroni) uzeti su u obzir prilikom izrade Glavnog projekta odnosno Idejnog rješenja te se dodatne mjere ovim Elaboratom ne propisuju. S gledišta povećanog rizika od šumskih požara, planirani zahvat se može smatrati mjerom ublažavanja klimatskih promjena s obzirom na to da će realizacija predmetne prometnice omogućiti pristup područjima koja su trenutno nepristupačna.

Zagreb, lipanj 2018. 61 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 4.4 Površinske i podzemne vode

Prilikom pripreme i izgradnje planiranog zahvata negativni utjecaji mogući su u slučaju onečišćenja okolnih priobalnih i podzemnih voda. Do potencijalnog onečišćenja može doći prilikom provedbe građevinskih radova u slučaju izlijevanja goriva i maziva iz radnih strojeva i vozila na području gradilišta. Do curenja goriva i maziva može doći uslijed korištenja neispravne mehanizacije ili nepravilnog korištenja iste, a ukoliko ove onečišćujuće tvari dospiju u površinske ili podzemne vode mogu narušiti ekološko i kemijsko stanje površinskih, odnosno podzemnih vodnih tijela. Ipak, budući da se radi o potencijalnom i kratkoročnom utjecaju ne očekuje se da će on biti značajan. Utjecaji prilikom korištenja i održavanja planiranog zahvata očekuju se budući da će planirana prometnica predstavljati novi linijski izvor onečišćujućih tvari. Onečišćujuće tvari s prometnica u okoliš najvećim dijelom dospijevaju posredno ispiranjem s prometnica prilikom oborina. Kod planirane prometnice ovako onečišćene oborinske vode potencijalno će završiti u podzemnim ili priobalnim vodama zbog hidrogeoloških karakteristika terena. Glavni izvor onečišćenja na cestama predstavljaju vozila na prometnici te količina onečišćujućih tvari u oborinskim vodama s prometnica obično korelira s gustoćom prometa na cesti (Yu i dr., 2012). Raspon onečišćujućih tvari u oborinskim vodama s prometnica varira od lokaliteta do lokaliteta te u ovisi o više faktora, a najčešće zabilježene onečišćujuće tvari su teški metali, policiklički aromatski ugljikovodici i hlapivi organski spojevi (Bruen i dr., 2006). Sve navedene tvari predstavljaju onečišćivala koja ukoliko dospiju u vode mogu ugroziti ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela. Ipak, pojedinačni utjecaj oborinskih onečišćenih voda s prometnica u pravilu nema značajno negativan utjecaj na stanje voda, osim u slučaju osjetljivih područja (Barret i dr., 1998). Kako planirana prometnica neće biti izvor hranjivih tvari procijenjeno je da provedba planiranog zahvata neće pridonijeti eutrofikaciji, odnosno narušavanju osjetljivih područja uvale Pučišća i zaljeva Povlja. Zbog svega navedenog, utjecaj planiranog zahvata na stanje podzemnih i priobalnih voda procjenjuje se umjereno negativnim. 4.5 Bioraznolikost

U fazi pripreme i izgradnje planiranog zahvata doći će do gubitka staništa zbog izgradnje prometnice. Zona djelovanja najviše obuhvaća šume i bušike, no u odnosu na ista staništa u okolnim područjima i na ostatku Brača, zauzimanje ovog dijela bušika i šuma ne predstavlja značajni gubitak s obzirom da se radi o relativno malom udjelu u odnosu na ukupnu površinu tih staništa na Braču (značajno manje od 1 %). Ipak, radi se o staništima koja su na popisu rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te potencijalnim staništima ugroženih vrsta flore ovog područja, stoga gubitak tih staništa predstavlja trajni, neposredni negativni, ali s obzirom na prostorni obuhvat, umjereni utjecaj na floru. Također, tijekom pripreme i izgradnje uklanjanjem vegetacije na području planiranog zahvata stvaraju se povoljni uvjeti za širenje invazivne biljne vrste Ailanthus altissima (Mill.) Swingle čija prisutnost je potvrđena na velikom broju lokaliteta na Braču. Brzorastuće je stablo koje se lako širi korijenovim izdancima, a lučenjem alelokemikalija potiskuje rast drugih biljnih vrsta, a kako je zastupljenost vrste vezana za prometnice potencijalno se može proširiti i na postrane makadamske putove. Nakon što se naseli na neko područje vrlo teško se iskorjenjuje a jedan od uspješnih načina je uklanjanje mladih jedinki zajedno s korjenom. Kako bi bez suzbijanja širenja ove invazivne vrste posljedice planiranog zahvata na okolna staništa bile trajno negativne Elaboratom je propisana mjera zaštite. Dio planirane prometnice izgradit će se na trasi postojeće, dok će drugi dio prometnice predstavljati novi linijski objekt u do tada očuvanom staništu stoga se na tom području očekuje trajan, neposredan i umjereno negativan utjecaj na staništa zbog fragmentacije, a posredan umjereno negativan na prisutnu faunu. Potencijalno će doći do degradacije i onečišćenja staništa u radnom pojasu oko planiranog zahvata zbog rada strojeva i ostale mehanizacije. Očekuje se i pojačana emisija buke i vibracija, kao i imisija prašine i ispušnih plinova u okolna staništa te to predstavlja kratkoročan, neposredan i umjereno negativan utjecaj na floru, faunu i staništa. Tijekom izgradnje može doći i do slučajnog usmrćivanja divljih vrsta uslijed kolizije sa strojevima. Na području planiranog zahvata moguća je prisutnost jedinki zmijara (Circaetus gallicus), koji bi se zbog buke prilikom izgradnje i prisutnosti ljudi potencijalno udaljio od predmetnog područja te je iz tog razloga moguć kratkoročan negativan utjecaj, no kako su na otoku raširena pogodna mozaična staništa travnjaka, šuma i makije, negativan utjecaj na ovu vrstu ocijenjen je kao umjeren. Osim za zmijara, ovo područje predstavlja potencijalno mjesto rasprostranjenosti kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla). Ipak uvidom u prostor zaključeno je da uz planirani zahvat nema mnogo odgovarajućih otvorenih staništa s niskom vegetacijom, stoga se utjecaj na ovu vrstu procijenjuje kao umjereno negativan. Značajni utjecaji na Kavernu u Pučišćima i potencijalnu špiljsku faunu se ne očekuju, jer je smjer pružanja jame u smjeru juga, odnosno u smjeru suprotnom od samog zahvata, a ulaz u prostor je onemogućen zbog postavljenih vrata.

Zagreb, lipanj 2018. 62 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Prilikom faze korištenja i održavanja planiranog zahvata očekuju se određeni negativni utjecaji na bioraznolikost ovog područja ponajviše zbog potencijalnog stradavanja divljih vrsta na prometnicama te imisije prašine i ispušnih plinova. Prometnica se prema planskoj dokumentaciji gradi za brzinu prometovanja od 70 km/h, no dopuštena brzina će biti 50 km/h čime se smanjuju mogući posredni negativni utjecaji na bioraznolikost u vidu kolizije s vozilima i onečišćenja okolnih staništa. Zbog velike turističke popularnosti Brača, znatno se veći promet očekuje tijekom turističke sezone, stoga će se utjecaji korištenja prometnice procjenjivati za to doba godine. Iako nema konkretnih procjena koliko se vozila očekuje u sezoni na planiranim prometnicama u dnevnom prometu, prema dostupnim podacima za ljetni promet na prometnici u Supetru na Braču u dnevnom prometu broj vozila iznosi više od 4000 (Hrvatske ceste, 2017). S obzirom da je Supetar najveće turističko mjesto na Braču, a Pučišća i Povlja su manja mjesta, nedvojbeno je da će na planiranoj prometnici broj vozila dnevno biti značajno manji od 4000. Za procjenu broja vozila na predmetnoj trasi, uzet je prosjek dostupnih podataka o ljetnom prometu (Hrvatske ceste, 2017) na 4 mjerne postaje na Braču (Supetar, Supetar-Jug, Bol, Gornji Humac) i on iznosi 3120. Prema Iuell i sur. (2003), ukoliko na prometnici dnevno prolazi do 1000 vozila ta je prometnica propusna za većinu divljih vrsta sisavaca, a ukoliko je broj vozila od 1000 do 4000 vozila, propusnost za neke vrste postoji, no osjetljive vrste će izbjegavati prijelaz (HAOP, 2015). U koliziji s vozilima stradavaju najviše terestrički sisavci, gmazovi i vodozemci. Posebice su ugroženi gmazovi, koji se sunčaju na vrućim prometnicama, ali i vrste koje rade dnevne migracije u potrazi za hranom. Od ptica, najčešće stradavaju grabljivice koje skupljaju pregaženi plijen na cesti. U koliziji s vozilima stradavaju i šišmiši, a na ovom području zabilježeno je šest vrsta šišmiša. Dokazano je da je mogućnost stradavanja šišmiša najveća kada se prometnicama kreću pojedinačna brza vozila, dok je najmanja kad je promet gust i spor. Prema svemu navedenom, utjecaji na faunu prilikom korištenja prometnice procjenjuju se kao trajni i neposredni, ali umjereno negativni. Zbog ispušnih plinova i prašine prilikom korištenja prometnice mogući su trajni, posredni negativni utjecaji na floru i staništa, no zbog objašnjenja navedenog u Poglavlju 4.3 i propisanih graničnih vrijednosti emisije onečišćujućih tvari u okoliš od strane vozila i necestovnih strojeva, utjecaji su procijenjeni kao umjereno negativni. 4.6 Ekološka mreža

Zbog udaljenosti planiranog zahvata od područja ekološke mreže, u fazi pripreme i izgradnje se ne očekuje generiranje utjecaja na okolna područja ekološke mreže. Utjecaji na područje ekološke mreže Crni rat mogući su tijekom korištenja planiranog zahvata i to uslijed prepoznatih mogućih utjecaja na morski okoliš do kojih bi dovelo ispiranje onečiščivala s prometnica oborinskim vodama što je opisano u Poglavlju 4.4. Utjecaji bi se očitovali u vidu onečišćenja morskih staništa teškim metalima, policikličkim aromatskim ugljikovodicima i hlapivim organskim spojevima, što bi se potencijalno odrazilo i na ciljna staništa područja ekološke mreže Crni rat. Međutim, s obzirom na udaljenost planiranog zahvata od obale značajni utjecaji na ciljna staništa se ne očekuju. 4.7 Krajobrazne karakteristike

Aktivnosti koje će tijekom pripreme i gradnje generirati utjecaj na krajobrazne karakteristike uključuju pripremne radove (organizaciju gradilišta, čišćenje terena, površno krčenje te odvoz suvišnog materijala), zemljane radove (nasipi i zasjeci) te samu izgradnju prometnice s pratećom infrastrukturom. Navedene aktivnosti negativno će utjecati na promatrano područje zbog čega će doći do trajnih promjena u krajobrazu, a jačina promjene ovisit će o dionici planiranog zahvata. Dionica planiranog zahvata na stacionaži od km 0+000 do km 4+825 većim dijelom prolazi postojećom prometnicom slabog intenziteta što će generirati umjereno negativan utjecaj na postojeće krajobrazne karakteristike. Doći će do manjeg narušavanja prirodne morfologije terena i površinskog pokrova kod formiranja usjeka. Također moguća je trajna promjena kulturnih kvaliteta zauzimanjem suhozidnih struktura te pripadajućeg polja kroz izvedbu planiranih nasipa na određenim stacionažama. Značajnija promjena prirodnih karakteristika krajobraza doći će kod pojedinih stacionaža (0+500.00 - 0+750.00; 1+100.00 – 1+800.00; 2+200.00 – 3+100.00; 3+450.00 – 4+ 050.00) te na cjelokupnoj stacionaži od km 4+825 do km 10+400. Utjecaj će se odraziti stvaranjem usjeka, zasjeka i nasipa u cijeloj dužini s obzirom da planirana dionica ne prolazi postojećem infrastrukturom. Promjene će se odraziti na razvedenu prirodnu morfologiju terena, unošenjem antropogenog linijskog elementa u dužini od oko 5,6 km. Posredni utjecaj odrazit će se kroz promjene u šumskom području od stacionaže 5+200.00 do km 8+400.00 u čijem će koridoru doći do trajnog gubitka vegetacijskog pokrova. Ostali dijelovi prometnica prolaze kulturnim krajobrazom bračkih dolaca te kulturnim krajobrazom unutar kojeg se ističu maslinici i gomile. Na navedenim dijelovima doći će do trajnih promjena kulturnih kvaliteta krajobraza kroz presijecanja prostorno kontinuiranih linija dolaca na dva dijela. Također, doći će do trajnog gubitka manjih dijelova kulturnog krajobraza

Zagreb, lipanj 2018. 63 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš (suhozidi, gomile, parcele) zauzimanjem njegove površine cestovnom infrastrukturom. Najveći vizualni utjecaj na planirani zahvat bit će iz naselja Pučišća i Povlja, no ono će biti kratkoročnog karaktera i trajat će koliko i izgradnja planiranog zahvata. Tijekom korištenja planiranog zahvata doći će do posredno negativnog utjecaja trajne promjene vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza promatranog područja s obzirom da su utjecaji u neposrednoj vezi sa strukturnim značajkama krajobraza koje će se promijeniti tijekom gradnje. Planirani zahvat na stacionaži od km 1+100.00 do km 1+600.00 prolazi izvan trase postojeće prometnice stoga postojeći dio prometnice gubi svoju funkciju. Navedeni dio postojeće prometnice svojim se karakteristikama ističe u krajobrazu promatranog područja, postaje dodatan linijski element te gubi sadašnju funkciju stoga je propisana mjera ublažavanja navedenog negativnog utjecaja. Zahvat antropogenih karakteristika na stacionaži od km 4+825 do km 10+400 nalazi se u pretežito prirodnom te kulturnom krajobrazu koji će se u svim vizurama isticati u prostoru na osnovu kontrasta forme, boje i teksture. S obzirom da se nasipi i usjeci izvode u geometrijskim formama koje su u suprotnosti sa zakrivljenom prirodnom morfologijom terena, doći će do njihovog isticanja po boji i obliku na određenim stacionažama, stoga je propisana mjera ublažavanja ovog utjecaja. Također doći će do isticanja planiranog antropogenog zahvata prometnice u odnosu na dominantna šumska područja koja nose prirodne kvalitete krajobraza te na područja kulturnog krajobraza koje se vežu na specifičan krajobrazni uzorak. Slika 4.1 shematski prikazuje vizualnu izloženost planiranog zahvata unutar prirodne konfiguracije terena, a budući da kontinuitet zahvata prati reljefnu zakrivljenost terena te uz mogućnost vegetacijske zaklonjenosti zahvata, utjecaj se procjenjuje kao umjereno negativan.

Slika 4.1 Shematski prikaz pogleda sa sjeverne obale uvale Luka prema dionici planiranog zahvata Uvala Luka – Povlja od stacionaže km 5+900.00 do km 9+300.00 (Izvor: Google Earth Pro) 4.8 Šume i šumarstvo

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata doći će do izravnog zauzimanja šumsko-proizvodnih površina u iznosu od 4,41 ha. Na državne šume GJ Dol odnosi se 1,55 ha, dok se na privatne šume GJ Dol – Sumartin odnosi 2,86 ha površine šumskog zemljišta. S obzirom da se radi o degradacijskim/progradacijskim stadijima šumskih sastojina, odnosno uređajnim razredima makije, negativan utjecaj neće se generirati u vidu gospodarskih gubitaka, već isključivo kroz smanjenje općekorisnih funkcija šuma. U sljedećoj tablici (Tablica 4.1) prikazana je površina prenamjene za svaki šumski odsjek i bodovna vrijednost uništenih ili smanjenih općekorisnih funkcija šuma za GJ Dol, utvrđenih Pravilnikom o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 72/16). Vrijednost uništenih/smanjenih općekorisnih funkcija šuma za navedene odsjeke iznosi 510 300 bodova (kuna). Smanjenje općekorisnih funkcija šuma za privatne šumske odsjeke nije moguće točno utvrditi (nije izrađen Program gospodarenja), no može se pretpostaviti da su približno jednakih vrijednosti, jer također se radi o degradiranim sastojinama (makija). Stoga se ukupno smanjenje općekorisnih funkcija šuma za privatne i državne šume može procijeniti na nešto više od milijun bodova. Također, izravnim prosjecanjem planirane prometnice kroz šumske sastojine dolazi do fragmentacije, odnosno usitnjavanja šumskog biotopa.

Zagreb, lipanj 2018. 64 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Tablica 4.1 Uništenje/smanjenje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma prenamjenom šumsko-proizvodnih površina GJ Dol na području planiranog zahvata Ukupna površina Bodovna vrijednost Površina prenamjene Uništenje/smanjenje Odjel/odsjek (ha) OKFŠ (ha) OKFŠ bodova 12f 20,23 6 372 450 0,08 25 200 18a 21,80 7 194 000 0,17 56 100 18b 50,19 16 562 700 0,25 82 500 22a 30,19 9 962 700 0,29 95 700 23a 36,53 12 054 900 0,20 66 000 25a 26,92 8 883 600 0,48 158 400 28a 8,06 2 659 800 0,03 9 900 29a 9,20 3 036 000 0,05 16 500 Ukupno 203,12 66 726 150 1,55 510 300

Osim toga, tijekom izvođenja radova moguća je pojava dodatnih negativnih utjecaja, koji su povezani s građevinskim zahvatima. Uslijed izvođenja građevinskih radova postoji opravdani rizik za nastanak šumskih požara, uzevši u obzir da su šumske sastojine obuhvaćene I. i II. stupnjem opasnosti od požara. Pri tome, požari mogu zahvatiti šira šumska područja, odnosno okolne šumske sastojine, s potencijalnom štetom kao što je gubitak i oštećenje drvne zalihe te smanjenje općekorisnih funkcija šuma. Ostali mogući utjecaji ispoljavaju se u vidu zahvaćanja veće površine šumskog zemljišta od manipulativnog prostora rada, oštećenja šumske vegetacije izvan područja planiranog zahvata, unošenja invazivne vegetacije, taloženja čestica prašine na nadzemnim dijelovima biljaka te onečišćenja i zbijanja šumskog tla. Slijedom iznesene analize, utjecaji na šume i šumarstvo tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata ocjenjuju se kao umjereno negativni. Naime, radi se o manjem gubitku šumskog zemljišta na većem šumskom području, tj. smanjenju općekorisnih funkcija šuma, što se ne odražava značajno na druge elemente ekosustava. Pri tome valja istaknuti smanjenje protuerozijske funkcije tj. potencijalnog utjecaja erozije/odrona na predmetnu prometnicu, no svi eventualni negativni utjecaji bit će spriječeni postavljanjem mreže za zaštitu od odrona (vidi Poglavlje 2.2.3). Strogim pridržavanjem mjera zaštite od požara prilikom izvođenja građevinskih radova, što uključuje Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10), Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11) i Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06), potencijalni nastanak šumskog požara svodi se na najmanju moguću razinu. Ostali navedeni utjecaji uglavnom su kratkoročnog karaktera i/ili su ograničeni na vrlo male površine šumskog zemljišta. Tijekom korištenja, odnosno realizacijom planiranog zahvata smanjit će se ukupna emisija onečišćujućih tvari na području otoka Brača (Poglavlje 4.3), što će se pozitivno odraziti na rast i razvoj šumske vegetacije. Negativan utjecaj uglavnom će biti lokalnog karaktera i ograničen na šumsku vegetaciju uz trasu prometnice. S obzirom da planirana prometnica direktno prolazi kroz šumske sastojine ili se nalazi u njihovoj neposrednoj blizini, ona doprinosi dodatnoj otvorenosti šuma, čime se poboljšava protupožarna zaštita. Tako će prometnica, između ostalog, omogućiti obavljanje službe patroliranja prema planu zaštite šuma od požara te dolazak vatrogasnih interventnih vozila na mjesto začetka požara u kraćem vremenskom intervalu, a također može poslužiti i kao neprijelazni vatrobrani pojas u slučaju izbijanja požara. 4.9 Divljač i lovstvo

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata doći će do neposredne i trajne fragmentacije staništa za divljač no ona neće biti značajnijeg intenziteta budući da će divljač i dalje moći migrirati. Također se može javiti stradavanje divljači tijekom čišćenja zemljišta građevinskom mehanizacijom (sječa stabala, uklanjanje vegetacije i gornjeg sloja tla). Povećanom prisutnošću ljudi kao i radom mehanizacije doći će do kratkoročnog negativnog utjecaja uznemiravanja divljači koja pridolazi na tom području te će se ona preseliti na mirniju lokaciju. Budući da lovište XVII/143 Brač zauzima relativno veliku površinu, postoji dosta prirodnih i doprirodnih staništa na koja divljač može preseliti zbog čega utjecaj neće biti značajan. Tijekom korištenja i održavanja efekt prepreke koju će stvoriti nova prometnica neće predstavljati neprohodnu barijeru budući da planirana prometnica neće biti ograđena. To u drugu ruku povećava mogućnost stradavanja divljači prilikom prelaska prometnice, posebno vrste zec obični, ali i fazana prilikom prelaska ceste sa svojim pomlatkom. Uzimajući u obzir ograničenje kretanja vozila na predmetnoj prometnici i gustoću prometa, utjecaj stradavanja neće biti značajan.

Zagreb, lipanj 2018. 65 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 4.10 Kvaliteta života ljudi

Tijekom faze pripreme i izgradnje planirane prometnice doći će do kratkoročnog pogoršanja uvjeta života i stanovanja stanovnika koji žive u naseljima Pučišća i Povlja. Planirani radovi otežat će pristup do građevinskih čestica, a stanovnici će biti izloženi negativnom djelovanju građevinske mehanizacije (prašina, buka, vibracije). Zbog svog kratkoročnog karaktera ovaj negativan utjecaj se ocjenjuje kao umjeren. Realizacijom planiranog zahvata odnosno njegovim korištenjem prometna udaljenost naselja Pučišća i Povlja smanjila bi se za najmanje 12,5 km, a otvorile bi se i nove razvojne perspektive cijelog ovog područja. Budućim priključcima na druge cestovne pravce poboljšat će se prometna povezanost istočnog dijela sa sjevernom otočkom transverzalom otoka. Osim što će poboljšati prometnu povezanost, planirani zahvat će također posredno dugoročno pridonijeti boljoj dostupnosti javnih usluga u udaljenim administrativnim središtima, mobilnosti i mogućnosti dnevne migracije na posao i s posla, boljoj dostupnosti poljoprivrednog zemljišta te poboljšanju opće kvalitete života kroz kvalitetniji, brži i sigurniji cestovni promet. Također će pozitivno utjecati na razvoj gospodarstva, kojem je u perspektivi izgradnja luke u uvali Veselje za prijevoz kamena iz obližnjih kamenoloma, što je tradicijski jedna od osnovnih privrednih grana otoka Brača te izgradnja zone turističko ugostiteljske namjene u uvali Luke. Planirani zahvat uvelike bi mogao poboljšati kvalitetu života budući da je otok Brač na temelju svoje atraktivne prirodne osnove i kulturno-povijesnog nasljeđa, svoje ljudske i gospodarske resurse usmjerio prema turističkom razvoju gospodarstva. Dobra prometna povezanost i udobnost putovanja utječu na dostupnost turističke destinacije te imaju veliku ulogu u turističkom doživljaju i iskorištenosti kapaciteta. Osim toga, pozitivna promjena će se odraziti na zapošljivost lokalnog stanovništva za vrijeme gradnje prometnice te, sukladno očekivanim utjecajima na turizam, i nakon izgradnje planiranog zahvata. Planirani zahvat također će se zajedno sa svim navedenim pozitivnim utjecajima sinergijski pozitivno odraziti na demografski, gospodarski i urbani razvitak unaprjeđenjem prostorno-funkcionalne i namjenske strukture naselja. 4.11 Kulturno-povijesna baština

Planirani zahvat nalazi se u neposrednoj blizini nekoliko kulturnih dobara različitog stupnja zaštite (Slika 4.2). S obzirom na prirodu zahvata može doći do neposrednog i posrednog utjecaja na objekte kulturne baštine. Neposredan utjecaj podrazumijeva zonu 250 mu u čijem opsegu može doći do promjene fizičkih i prostornih obilježja kulturnog dobra. Posredan utjecaj podrazumijeva zonu do 500 m u čijem opsegu može doći do narušavanja vizualnog integriteta. Neposredan utjecaj na pojedinačna kulturna dobra očekuju se kod sljedećih objekata kulturne baštine: • Crkva Blažene gospe od utjehe na groblju (Z-3826), arheološki lokalitet Stipanska luka i Miri, arheološki lokalitet Gradina Gračišće.

Posredan utjecaj na pojedinačna kulturna dobra očekuju se kod objekta: • arheološki lokalitet antički zid na predjelu Žalo (RST-428), civilna građevina Zgrada stare škole, civilna građevina seoska kuća (RST-459). Tijekom pripreme i gradnje mogući su neposredni i posredni utjecaji na navedena kulturna dobra ovisno u kojoj se zoni nalaze. U zoni neposrednog utjecaja moguć je kratkoročan utjecaj koji generira prisutnost mehanizacije tijekom zemljanih i građevinskih radova, a očituje se kroz nastanak vibracije i prašine. Da bi se izbjegli značajno negativni utjecaji unutar navedene zone potrebno se pridržavati propisanih mjera zaštite temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i NN 44/17). U zoni neposrednog utjecaja neće doći do promjene vizualnog identiteta obzirom da je zahvat horizontalnog linijskog tipa bez izraženih vertikalnih elementa zbog čega se utjecaj ocjenjuje kao neutralan. Također, mogući su umjereno negativni utjecaji na prirodni i kulturni krajobraz koji je zaštićen prostornim planovima s obzirom na karakteristike zahvata. Navedeno se odnosi na: kultivirani krajobraz („KK“) - dolac Krilo i dr. razgranati dolci od Stipanske luke prema jugu i istoku te prirodni krajobraz („P“) – „Crni rat“. Promjene su moguće kroz trajno zauzimanje i promjenu krajobraznih elemenata, što je detaljno opisano u Poglavlju 4.7. Tijekom korištenja i održavanja ne očekuju se novi utjecaji na kulturna dobra obzirom da planirani zahvat generira promjene vizualnih kvaliteta prostora oko kulturnog dobra koji će nastati tijekom gradnje te trajno ostati u prostoru.

Zagreb, lipanj 2018. 66 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 4.2 Zona izravnog i neizravnog utjecaja planiranog zahvata u odnosu na kulturna dobra (Izvor: PPUOP, PPUOS, Modificirano: IRES EKOLOGIJA d.o.o.) 4.12 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na obilježja planiranog zahvata i njegovu lokaciju, ne očekuju se prekogranični utjecaji niti tijekom izgradnje niti tijekom korištenja planiranog zahvata.

Zagreb, lipanj 2018. 67 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Elaborat polazi od pretpostavke da će se prilikom pripreme i izgradnje te korištenja i održavanja planiranog zahvata poštivati mjere odobrene projektne dokumentacije, kao i odgovarajući zakoni, pravilnici i uredbe te odredbe relevantnih prostornih planova. Sukladno procijenjenim utjecajima planiranog zahvata na okoliš, Elaboratom se propisuju sljedeće mjere zaštite okoliša: • Nakon realizacije planiranog zahvata u zoni djelovanja provoditi uklanjanje invazivne vrste pajasena (Ailanthus altissima) do uspostavljanja autohtone vegetacije. • Nakon obavljene čiste sječe šumske vegetacije uspostaviti i održavati šumski red kako posječena drvna masa ne bi predstavljala opasnost za nastanak šumskih požara. • Izraditi Krajobrazni elaborat (Projekt krajobrazne arhitekture) koji će obuhvatiti idejni, glavni i izvedbeni projekt sa ciljem da se prometnice koje ostaju van sadašnje funkcije te nasipi i usjeci uklope u postojeći krajobraz.

PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Elaboratom se ne propisuje dodatno praćenje stanja okoliša.

Zagreb, lipanj 2018. 68 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 6 Zaključci Elaborata

Planirani zahvat je dio projekta „CEP BRAČ“ (Connecting East Part of Brač) koji ima za cilj bolju povezanost istočnog dijela Brača sjevernom otočnom transverzalom koja će izravno povezivati naselja Supetar, Splitska, Postira, Pučišća- Stipanska luka, Povlja, Novo selo, Selca te dalje državnom cestom D113 prema Sumartinu spajajući dvije trajektne luke (Supetar i Sumartin). Prva dionica prometnice odnosi se na izgradnju trase Pučišća-Uvala Luke, duljine 4.825,00 m, za koju je izrađena kompletna projektna dokumentacija te izdana Lokacijska dozvola i Potvrda glavnog projekta. Druga dionica prometnice odnosi se na izgradnju trase Uvala Luka-Povlja, duljine 10.400,00 m za koju je izrađeno idejno rješenje. Ta dionica prolazi sličnom konfiguracijom terena kao i dionica Pučišća-Uvala Luka s istim karakterističnim profilom pa je idejnim rješenjem bilo moguće sagledati i neke tehničke detalje koji se inače obrađuju višom razinom projektne dokumentacije. Pregledom važećih prostorno-planskih dokumenata, tekstualnih dijelova i kartografskih prikaza na predmetnom području planiranog zahvata, može se utvrditi da je planirani zahvat usklađen s prostornim planovima Splitsko-dalmatinske županije te planovima općina Pučišća i Selca. Glavna metodološka smjernica za procjenu utjecaja je analiza prihvatljivosti planiranog zahvata za okolišne sastavnice i čimbenike te njegova usuglašenost s načelima zaštite prirode i okoliša. Prilikom procjene utjecaja zahvata na okoliš polazi se od činjenice da će se prilikom njegove realizacije poštivati sve zakonske odredbe. Procjena utjecaja vrši se za fazu pripreme i izgradnje te fazu korištenja i održavanja planiranog zahvata na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu, a kao zona mogućih utjecaja, primarno je definirano i obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja. Ostale zone mogućih utjecaja izdvajaju se prilikom analize svake sastavnice i čimbenika u okolišu posebno. Karakter utjecaja planiranog zahvata (put djelovanja, trajanje, značaj) može varirati ovisno o njihovim obilježjima na predmetnoj lokaciji, kao i njihovom međusobnom prostornom odnosu, vremenskom periodu te načinu izvođenja radova. Utjecaji se procjenjuju metodom ekspertne prosudbe temeljem dostupnih postojećih podataka te dostupne nacionalne i međunarodne znanstveno-stručne literature o mogućim utjecajima pojedinih karakteristika planiranog zahvata na sastavnice i čimbenike u okolišu. Procijenjena su i moguća opterećenja koje planirani zahvat unosi ili pojačava, a čija je promjena identificirana kroz postupak procjene utjecaja na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu u kojima se generira i na koje moguće utječe. Utjecaji tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata odnose se na mogućnost otkrivanja novih speleoloških objekata izvođenjem građevinskih ili drugih radova te mogućnost njihova oštećivanja vibracijama, neposredne i trajne prenamjene poljoprivrednog zemljišta te gubitka i fragmentacije staništa šumskih sastojina i bušika, zbijanja tla uslijed prolaska mehanizacije i transporta ljudi i materijala što dovodi do narušavanja strukture tla, povećanja razine buke, vibracija te količina otpada, smanjenja općekorisnih funkcija šume i ispuštanja onečišćujućih tvari kao što su goriva, maziva ili ulja iz mehanizacije u tlo te onečišćujućih čestica u zrak kao rezultat rada strojeva i uređaja prilikom izgradnje. Isto tako doći će do trajne promjene kulturnih i prirodnih kvaliteta krajobraza, a jačina promjene ovisit će o dionici planiranog zahvata. Svi navedeni utjecaji ocijenjeni su kao umjereno negativni. Također, na području planiranog zahvata moguća je rasprostranjenost dvije vrste ptica, zmijara (ugrožena vrsta) i kratkoprste ševe (osjetljiva vrsta), no kako su pogodna staništa za vrste zastupljena na velikim površinama otoka, utjecaji uznemiravanja tijekom pripreme i izgradnje, kao i potencijalni gubitak dijela staništa ocijenjeni su kao umjereno negativni. Kao posljedica narušavanja okolnih staništa tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata potencijalno je moguće i širenje invazivne biljne vrste Ailanthus altissima (Mill.) Swingle. Utjecaji tijekom korištenja i održavanja planiranog zahvata odnose se na emisije onečišćujućih tvari nastalih prometovanjem vozila odnosno radom motora s unutarnjim sagorijevanjem koje se talože na okolno tlo i staništa. Moguć je i utjecaj stradavanja faune zbog kolizije s vozilima, kao i utjecaj trajne promjene vizualno-doživljajnih kvaliteta krajobraza promatranog područja s obzirom da su utjecaji u neposrednoj vezi sa strukturnim značajkama krajobraza koje će se promijeniti tijekom gradnje. Svi navedeni utjecaji ocijenjeni su kao umjereno negativni. Za ublažavanje negativnih utjecaja propisane su mjere zaštite. Realizacijom projekta očekuju se i bolji prometni uvjeti te smanjenje udaljenosti između Pučišća i Povlja što u konačnici rezultira manjim ukupnim emisijama onečišćujućih tvari na otoku Braču. S obzirom da planirana prometnica direktno prolazi kroz šumske sastojine ili se nalazi u njihovoj neposrednoj blizini, ona doprinosi dodatnoj otvorenosti šuma, čime se poboljšava protupožarna zaštita. Dobra prometna povezanost i udobnost putovanja utječu na dostupnost turističke destinacije te ima pozitivnu ulogu u turističkom doživljaju i iskorištenosti kapaciteta. Osim toga, pozitivna promjena će se odraziti na zapošljivost lokalnog stanovništva za vrijeme gradnje prometnice te, sukladno očekivanim utjecajima na

Zagreb, lipanj 2018. 69 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš turizam, i nakon izgradnje planiranog zahvata. Planirani zahvat također će zajedno sa svim navedenim pozitivnim utjecajima sinergijski pozitivno odraziti na demografski, gospodarski i urbani razvitak unaprjeđenjem prostorno- funkcionalne i namjenske strukture naselja koja povezuje.

Zagreb, lipanj 2018. 70 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 7 Izvori podataka

7.1 Znanstveni radovi

Andlar, G. (2012). Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske. Disertacija, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Andlar, G., Aničić, B., Pereković, P., Rechner Dika I., Hrdalo I. (2010): Kulturni krajobraz i legislativa – stanje u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, 20 (3), str. 813 – 835 Barret, M. E., Irish, L. B. jr., Malina, J. F. jr., Charbeneau, R. J. (1988): Characterization of Highway Runoff in Austin, Texas, Area, Journal of Environmental Engineering, 124:131-137 Drapper, D., Tomlinson, R., & Williams, P. (2000). Pollutant concentrations in road runoff: Southeast Queensland Case Study, Journal of Environmental Engineering, 126 (4): 313-320 Felce D.; Perry J., 1995; „Quality of Life: Its Definition and Measurement“. Gjurašić M., Benić Penava M. (2014): Uvođenje stranih invazivnih vrsta i njihov utjecaj na zavičajni ekosustav: primjer otoka Mljeta. Ekonomska i ekohistprija, 10(10): 149-172 Kment P., Banar P. (2008): Additional records od the invasive nearctic bug Leptoglossus occidentalis (Heteroptera: Coreide) in Croatia. Natura Croatica 17(2): 141-147 Landscape character assessment, Guidance for England and Scotland, 2002.: The countryside Agency and Scottish Natural Heritage, Sheffild Mori D., Vyas R. & Upadhyay K. (2017): Breeding biology of the Short-toed Snake Eagle Circaetus gallicus. Indian birds. 12 (6): 149–156 Nejašmić, I. (2005): Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb. Novak M., Novak N. (2017): Rasprostranjenost invazivne strane vrste pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) po županijama Republike Hrvatske. Glasilo biljne zaštite, 17(3): 329-337 Projekt »Povezivanje istočnog dijela Brača „CEP BRAČ“«, Elaborat izgradnje i uređenja prometnica, Platea konzalting d.o.o.), Split, veljača 2018. godine T. Šegota, A. Filipčić (2003): Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje, Geoadria, vol. 8/1, 17–37, Zadar. The Landscape Institute and Institute of EMA 2002, Guidelines for Landscape and Visual Impact Assessment, London and New York, str. 145) Vidaček, Ž., Bogunović, M., Sraka, M., Husnjak, S. (1997): Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske Yu, A. H., Zhao, C. (2012): Evaluation on the highway asphalt pavement runoff with the gray correlation model, Procedia Environmental Sciences, vol 13, 1827-1835. 7.2 Internetske baze podataka

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Prikaz broja i površine ARKOD-a po naseljima i vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta (2017) Pristupljeno: travanj, 2018. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Prikaz broja, površine ARKOD-a i broj PG-a s obzirom na veličinu i sjediše PG-a (2017.) Pristupljeno: travanj, 2018. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ): http://klima.hr/ocjene_arhiva.php ; Pristupljeno: travanj, 2018. Državni zavod za statistiku; https://www.dzs.hr/ , Pristupljeno: travanj, 2018.

Zagreb, lipanj 2018. 71 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš European Union (2017): Invasive Alien Species od Union concern. URL: http://ec.europa.eu/environment/nature/pdf/IAS_brochure_species.pdf, Pristupljeno: travanj, 2018. Flora Croatica Database, https://hirc.botanic.hr/fcd, Pristupljeno: travanj, 2018. Geoportal Državne geodetske uprave Republike Hrvatske; https://geoportal.dgu.hr/ , Pristupljeno: travanj, 2018. Google Earth Pro https://www.google.com/earth Pristupljeno: travanj 2018. Hrvatski zavod za zapošljavanje; https://statistika.hzz.hr/ , Pristupljeno: travanj, 2018. Light pollution map: https://www.lightpollutionmap.info/#zoom=9&lat=5370616&lon=1856625&layers=B0FFFFTFFFF, Pristupljeno: travanj 2018. Meteoblue: https://www.meteoblue.com/en/weather/forecast/modelclimate/pu%C4%8Di%C5%A1%C4%87a_croatia_3192231 ; Pristupljeno: svibanj, 2018. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja: Informacijski sustav prostornog uređenja. Dostupno na: https://ispu.mgipu.hr/ Pristupljeno: travanj, 2018. Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (web tražilica), Dostupno na: http://www.min- kulture.hr/default.aspx?id=31 , Pristupljeno: travanj, 2018. Ministarstvo poljoprivrede: Središnja lovna evidencija. Dostupno na: https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx. Pristupljeno: travanj, 2018. Registar onečišćivanja okoliša (ROO): http://roo-preglednik.azo.hr/Default.aspx, Pristupljeno: travanj 2018. Street view: https://www.google.com/maps Pristupljeno: svibanj 2018. The IUCN Red List of Threatened Species: http://www.iucnredlist.org/details/103766207/0, Pristupljeno: travanj 2018. Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode "BIOPORTAL": http://bioportal.hr/gis/, Pristupljeno: travanj 2018. 7.3 Zakoni, uredbe, pravilnici, odluke

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15, 20/18) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13,14/16) Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 i NN 44/17). Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/2002) Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/07, 92/10) Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11) Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)

Zagreb, lipanj 2018. 72 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zrak i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16) Uredba o kvaliteti tekućih naftnih goriva i načinu praćenja i izvješćivanja te metodologiji izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenih goriva i energije (NN 57/17) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16) Pravilnik o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve TPV 401 (Izdanje 02) (NN 113/15) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/2014) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15) Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 72/16) Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) Odluka o ustanovljenju zajedničkog lovišta na području Splitsko-dalmatinske županije pod brojem i imenom XVII/143 Brač, Splitsko-dalmatinska županija, 2007. godina 7.4 Strategije, planovi i programi

Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. (NN 66/16) Program gospodarenja za GJ Dol (01.01.2016. – 31.12.2025.) Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (u daljnjem tekstu: PPSDŽ), Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije (1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13, 147/15 (rješenja o ispravcima grešaka)) Prostorni plan uređenja Općine Pučišća (u daljnjem tekstu: PPUOP), Službeni glasnik Općine Pučišća (1/09, 2/16) Prostorni plan uređenja Općine Selca (u daljnjem tekstu: PPUOS), Službeni glasnik Općine Selca (4/07, 2/11, 3/11 (pročišćeni tekst), 5/11 (ispravak), 5/15, 1/17, 2/17 (pročišćeni tekst)) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (usvojena na sjednici Zastupničkog doma Sabora RH 27. lipnja 1997.) kao i Odluka o Izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (usvojena na sjednici Hrvatskog sabora na sjednici održanoj 14. lipnja 2013. godine.) Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (2016. – 2025.) 7.5 Publikacije

EC guidelines: The European Commission (2012): Non paper guidelines for project managers: making vulnerable investments climate resilient

Zagreb, lipanj 2018. 73 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.), SAFU, 2017. Bruen, M., Johnson, P., Quinn, M. K., Desta, M., Higgins, N., Bradley, C., & Burns, S. (2006): Impact Assessment of Highway Drainage on Surface Water Quality, Environmental Protection Agency. Meland, S. (2016). Management of contaminated runoff water: current practice and future research needs. Brussels: Conference of European Road Directors Speleološki klub Ozren Lukić (2004): Speleološki kamp Brač 2003, Speleosfera, 1, 4-25 Nikolić, T., Mitić, B., Boršić, I. (2014). Flora Hrvatske, invazivne biljke. Alfa d.d., Zagreb. Nikolić T., Topić J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske – Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Nikolić T., Topić J., Vuković N. (2009): Područja Hrvatske značajna za floru. Radna verzija / Working version 3.0. Zagreb Božić M., Kopić D. (2017): Elaborat: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2017. Prosječni ljetni dnevni promet. Prometis d.o.o. Zagreb. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – HAOP (2015): Stručne smjernice - prometna infrastruktura. IPA program Europske unije za Hrvatsku. Twinning Light projekt EU HR/2011/IB/EN/02 TWL “Jačanje stručnih znanja i tehničkih kapaciteta svih relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM)”. Zagreb. Budinski, I. (2014): Nacionalni program za monitoring zmijara (Circaetus gallicus). Udruga BIOM. Zagreb. Podaktivnost 2.3.1.: Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, SAFU, 2017.

7.6 Izvješća

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2016. godinu, HAOP 2017. Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora za Republiku Hrvatsku uključujući troškove i koristi od prilagodbe, Tehničko izvješće, rujan 2015. 7.7 Ostalo

Hrvatske vode - Podaci dostavljeni putem službenog Zahtjeva za pristup informacijama

Zagreb, lipanj 2018. 74 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 8 Prilozi

8.1 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

Zagreb, lipanj 2018. 75 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 76 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 77 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 8.2 Očitovanje Konzervatorskog odjela u Splitu

Zagreb, lipanj 2018. 78 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš 8.3 Isječci iz relevantnih prostornih planova

Slika 8.1 Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora (Izvor: PPSDŽ)

Zagreb, lipanj 2018. 79 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 8.2 Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina (Izvor: PPUOP)

Zagreb, lipanj 2018. 80

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 8.3 Isječak iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Izvor: PPUOP)

Zagreb, lipanj 2018. 81

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 8.4 Isječak iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina (Izvor: PPUOS)

Zagreb, lipanj 2018. 82

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Slika 8.5 Isječak iz kartografskog prikaza 3.1 Uvjeti korištenja – Područja primjene posebnih ograničenja u korištenju (Izvor: PPUOS)

Zagreb, lipanj 2018. 83

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

8.4 Situacijski prikaz planiranog zahvata

Zagreb, lipanj 2018. 84 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

8.5 Lokacijska dozvola za dionicu Pučišća – uvala Luka

Zagreb, lipanj 2018. 85 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 86 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 87 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 88 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 89 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 90 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 91 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 92 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 93 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Cesta Pučišća-Povlja“ na okoliš

Zagreb, lipanj 2018. 94