Nacionalni Izvještaj O Humanom Razvoju Za 2020. Godinu

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Nacionalni Izvještaj O Humanom Razvoju Za 2020. Godinu DODACI: SOCIJALNA UKLJUČENOST U BOSNI I HERCEGOVINI: Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu 1 SADRŽAJ Dodatak 1: Istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu ....................................................................................................................... 3 Dodatak 2: Upitnik u svrhu istraživanja 2019. godine za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu ................................................... 6 Dodatak 3A: Profil Grada Bijeljina .........................................................................38 Dodatak 3B: Profil Općine Gradačac ....................................................................52 Dodatak 3C: Profil Općine Ilijaš ..............................................................................63 Dodatak 3D: Profil Opštine Laktaši .......................................................................71 Dodatak 3E: Profil Općine Ljubuški .......................................................................85 Dodatak 3F: Profil Opštine Nevesinje ..................................................................94 Dodatak 3G: Profil Općine Tešanj ....................................................................... 105 Dodatak 4: Istraživanje „Glas građana“ ............................................................ 115 Dodatak 5: Preporuke fokusnih grupa sastavljenih od stručnih radnika centara za socijalni rad i stručnjaka u oblasti obrazovanja ................... 120 2 Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu Upitnik na temu socijalne uključenosti u BiH 3. septembar 2019. Dodatak 1: Istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu Istraživanje o socijalnoj uključenosti za potrebe Nacionalnog izvještaja o humanom razvoju za 2020. godinu je nastavak istraživanja o društvenom kapitalu 2009. godine, za Nacionalni Izvještaj o humanom razvoju. Istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu replicira prethodnu rundu istraživanja, koja je provedena prije deset godina, čime je omogućeno poređenje promjena u trendu. Međutim, osnovna razlika između ova dva istraživanja se odnosi na okvir uzorka. Istraživanje iz 2009. godine je provedeno na osnovu reprezentativnog uzorka za cijelu zemlju (veličina uzorka 1.613 ispitanika), dok je 2019. godine istraživanje provedeno u sedam općina (veličina uzorka 333 ispitanika). Kao takvo, istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu služi kao vodič za buduće istraživanje koje će biti reprezentativno za cijelu zemlju. Nakon što je urađen dizajn okvira izbora uzorka, istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu je provedeno u periodu septembar-oktobar 2019. godine. Unos podataka je finaliziran krajem oktobra/početkom novembra 2019. godine. U poređenju sa istraživanjem 2009. godine, uzorak istraživanja koje je provedeno 2019. godine je bio nešto stariji, s relativno više ispitanika muškog spola i oženjenih/udanih. Ponder za ispitanike sa završenom srednjom školom u istraživanju za Izvještaj o humanom razvoju za 2009. godinu je bio niži, 31%, u odnosu na ponder za ispitanike sa istim nivoom obrazovanja u istraživanju 2019. godine, 39%. Niži postotak ispitanica u istraživanju 2019. godine se odrazio na distribuciju statusa ispitanika na tržištu rada. Zastupljenost ispitanika uključenih u reproduktivni rad bila relativno niža u istraživanju 2019. godine nego u istraživanju 2009. godine. S druge strane, nivo dohotka obuhvaćen istraživanjem 2019. godine je bio veći od nivoa obuhvaćenog istraživanjem 2009. godine. Otprilike polovina ispitanika je u istraživanju 2019. godine izjavila da njihov dohodak iznosi od 500 do 1.500 KM. U istraživanju 2009. godine je ispod 40% ispitanika izjavilo da prima dohodak u tom razredu. S obzirom da je istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu provedeno u odabranim općinama, etnička/nacionalna pripadnost u uzorku je drukčija od etničke/nacionalne zastupljenosti u uzorku istraživanja 2009. godine. U istraživanju za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu je ponovljena većina pitanja iz istraživanja 2009. godine. Osnovna razlika između dva istraživanja se odnosi na okvir uzorkovanja. Istraživanje je 2009. godine provedeno na uzorku koji je bio reprezentativan za cijelu zemlju, dok je istraživanje 2019. godine provedeno u sedam općina. Kao takvo, istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu služi kao vodič za buduće istraživanje koje će biti reprezentativno za cijelu zemlju. Promjena u okvirima uzorkovanja je očigledna u karakteristikama uzorkovanih populacija. U daljnjem tekstu predstavljamo poređenje ova dva istraživanja. 3 Uzorak istraživanja za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu je bio nešto stariji, s relativno više ispitanika muškog spola i oženjenih/udanih. Ponder za ispitanike sa završenom srednjom školom u istraživanju 2009. godine je bio niži, 31%, u odnosu na ponder za ispitanike sa istim nivoom obrazovanja u istraživanju 2019. godine, 39%. Niži postotak ispitanica u istraživanju 2019. godine se odrazio na distribuciju statusa ispitanika na tržištu rada. Zastupljenost ispitanika uključenih u reproduktivni rad bila relativno niža u istraživanju 2019. godine nego u istraživanju 2009. godine. S druge strane, nivo dohotka obuhvaćen istraživanjem 2019. godine je bio veći od nivoa obuhvaćenog istraživanjem 2009. godine. Otprilike polovina ispitanika je u istraživanju 2019. godine izjavila da njihov dohodak iznosi od 500 do 1.500 KM. U istraživanju 2009. godine je ispod 40% ispitanika izjavilo da prima dohodak u tom razredu. S obzirom da je istraživanje 2019. godine provedeno u odabranim općinama, etnička/nacionalna pripadnost u uzorku je bila drukčija od etničke/nacionalne zastupljenosti u istraživanju 2009. godine. U istraživanju 2019. godine je u uzorku bilo zastupljeno relativno više Srba nego u uzorku istraživanja 2009. godine. Tabela Karakteristike uzorka 2009 2019 (godine) Dob 47 53 Rod (%) Muški 42 53 Ženski 58 47 Bračni status (%) Neudana/neoženjen 24 11 Udana/oženjen 55 62 Izvanbračna zajednica 1 2 Razdvojeni/razvedeni 4 3 Udovica/udovac 16 17 Nije primjenjivo/ne želim odgovoriti 1 7 Obrazovanje (%) Bez obrazovanja 3 3 1-3 razreda 4 2 4-7 razreda 6 5 Osnovna škola 17 13 Srednja škola u trajanju od 2-3 godine 24 22 Završena srednja škola 31 39 Završena viša škola 4 5 Završen fakultet 10 10 Magistar, doktor nauka 1 1 Ne znam/ne želim odgovoriti 1 0 Status na tržištu rada (%) Zaposlen/a na puno radno vrijeme 28 29 Zaposlen/a na pola radnog vremena 1 5 Neformalna zaposlenost 1 2 4 Samostalna djelatnost 1 5 Nezaposlen/a 17 15 U mirovini 29 31 Neplaćeni rad (reproduktivni rad) 10 6 Nesposoban/na za rad 1 2 Student/ica 9 5 Drugo 0 0 Ne znam / ne želim odgovoriti 2 0 Prihod (%) Bez prihoda 4 0 Prihod ispod 500 KM 35 18 501- 1.100 KM 24 32 1.101 - 1.500 KM 14 22 1.501 - 2.000 KM 2 9 2.001 KM+ 1 6 Etnička/nacionalna pripadnost (%) Bošnjak/Bošnjakinja 43 44 5 Srbin/Srpkinja 31 40 Hrvat/Hrvatica 22 14 Drugo 1 2 Nijedno 0 0 Ne znam /ne želim odgovoriti 2 Dodatak 2: Upitnik u svrhu istraživanja 2019. godine za Nacionalni izvještaj o hu- manom razvoju za 2020. godinu Društvene veze/mreže Reciprocitet Povjerenje Identitet Društvena kohezija Formalna udruženja građana i volonterstvo Ishodi Traženje posla Pristup zdravstvenim uslugama Pristup obrazovanju Lokalne usluge i transport + Demografija DRUŠTVENE VEZE/MREŽE Direktne mjere: Željeli bismo doznati više o odnosima među ljudima u BiH. P1) Za početak, molim Vas, koliko danas imate BLISKIH PRIJATELJA, ako ih uopće imate? Bliski prijatelji su ljudi u čijem prisustvu se osjećate lagodno, s kojima možete razgovarati o privatnim stvarima ili ih pozvati kada Vam je potrebna pomoć. Da li biste rekli da nemate bliskog prijatelja ili da imate jednog ili dva, tri do pet, šest do deset ili više od deset bliskih prijatelja? JEDAN ODGOVOR Nijednog 1 1-2 2 3-5 3 6-10 4 Više 5 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 6 P2) Od tih bliskih prijatelja, koliko njih su: JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Svi Većina Neki Nekolicina Niko Srbi 5 4 3 2 1 Hrvati 5 4 3 2 1 Bošnjaci 5 4 3 2 1 Rođeni u etnički mješvovitom braku 5 4 3 2 1 Drugog etniciteta u odnosu na Vašu 5 4 3 2 1 Muškog roda 5 4 3 2 1 Ženskog roda 5 4 3 2 1 Živi izvan BiH 5 4 3 2 1 Ima invaliditet 5 4 3 2 1 Pripada LGBTQ populaciji 5 4 3 2 1 Nije završilo srednju školu 5 4 3 2 1 Ima univerzitetsku diplomu 5 4 3 2 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 P3) Sada se pokušajte prisjetiti svojih poznanika. Kad kažem poznanici, mislim na ljude koje poznajete po imenu i s kojima ste možda nekad popili kafu ili razgovarali, ali oni nisu Vaši bliski prijatelji. Kada u toku dana izađete iz kuće, postoji li vjerovatnoća da ćete naići na poznanike? JEDAN ODGOVOR Da, uvijek 5 Da, gotovo uvijek 4 Da, ponekad 3 Ne, ne često 2 Ne, nikad 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 P4) Kada razmislite o tim poznanicima koje susrećete u toku dana – koliko njih su: JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Svi Većina Neki Nekolicina Niko Srbi 5 4 3 2 1 Hrvati 5 4 3 2 1 Bošnjaci 5 4 3 2 1 Rođeni u nacionalno mješovitom braku 5 4 3 2 1 Druge nacionalnosti u odnosu na Vašu 5 4 3 2 1 Muškog roda 5 4 3 2 1 Ženskog roda 5 4 3 2 1 Ima invaliditet 5 4 3 2 1 Pripada LGBTQ populaciji 5 4 3 2 1 Živi izvan BiH 5 4 3 2 1 7 Nije završilo srednju školu 5 4 3 2 1 Ima univerzitetsku
Recommended publications
  • Bosnia and Herzegovina
    Returnee Monitoring Study Minority Returnees to the Republika Srpska - Bosnia and Herzegovina UNHCR Sarajevo June 2000 This study was researched and written by Michelle Alfaro, with the much appreciated assistance and support of Snjezana Ausic, Zoran Beric, Ranka Bekan-Cihoric, Jadranko Bijelica, Sanja Kljajic, Renato Kunstek, Nefisa Medosevic, Svjetlana Pejdah, Natasa Sekularac, Maja Simic, and Alma Zukic, and especially Olivera Markovic. For their assistance with conducting interviews, we are grateful to BOSPO, a Tuzla NGO, and IPTF and OSCE in Prijedor Municipality. ii EXECUTIVE SUMMARY 1. INTRODUCTION UNHCR conducted a Returnee Monitoring Framework (RMF) study in the Republika Srpska (RS) between 5 January and 3 March 2000. A total of 194 interviews were carried out, covering 30 villages or towns within 12 municipalities, with minority returnees to the RS who had either fully returned or were in the process of return. The purpose of the this study was to gauge the national protection afforded to minority returnees to the RS, the living conditions of returnees, as well as the positive and negative factors which affect the sustainability of return. For example, interviewees were asked questions about security, schools, pensions, health care, etc. Through the 194 interviews, UNHCR was able to obtain information on 681 persons. Broken down by ethnicity, there were 657 Bosniacs, 13 Bosnian Croats, and 11 Other which included Serbs in mixed marriages, people of mixed ethnicity and several people of other nationalities who had immigrated to BH before the conflict. 20% of the study group was over 60 years old (elderly), 54% was between the ages of 19-59, 20% was school age (7-18 years), and 6% was 0-6 years old.
    [Show full text]
  • Prostorni Plan Kantona Sarajevo Za Period Od 2003
    Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO PROSTORNI PLAN KANTONA SARAJEVO ZA PERIOD OD 2003. DO 2023. GODINE 1. Ciljevi prostornog razvoja 2. Projekcija prostornog razvoja i prostorni sistemi 3. Odluka o provođenju prostornog plana Nosilac pripreme: VLADA KANTONA SARAJEVO Nosilac izrade: ZAVOD ZA PLANIRANJE RAZVOJA KANTONA SARAJEVO Sarajevo, avgust/kolovoz 2006. godine . A Tekstualni dio Plana 2 . Na osnovu člana 12. stav 1. tačka f) i l), člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04) i člana 47. stav 1. Zakona o prostornom uređenju („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 7/05), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 31.08. 2006. godine, donijela je Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023. godine 1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA 1.1. OPĆI CILJEVI • Humani razvoj – osnovna orjentacija Koncept ciljeva u punoj mjeri je komplementaran i naslanja se na koncepciju humanog razvoja, kao holističkog pristupa razvoju koji u prvi plan stavlja čovjeka, sa njegovim sposobnostima, napredak u blagostanju stanovništva, održavanje ravnoteže u prirodnoj sredini, kao i proces modernizacije institucija te društveno političkih odnosa. To je razvoj koji uključuje sve aspekte (prostorni, ekonomski, okolinski, društveni i socijalni) i sve aktere razvoja (javni sektor, privatni sektor, civilno društvo, lokalnu zajednicu, pojedinca); to je stalan proces širenja izbora i mogućnosti ljudi da dostignu određeni nivo blagostanja. • Poštivanje ljudskih prava Univerzalna ljudska prava trebaju se ostvariti na harmonično organizovanom prostoru u sveukupnom razvojnom procesu demokratije koja se u društvu poima kao sloboda.
    [Show full text]
  • Bosna I Hercegovina
    Na osnovu člana 51. alineja 7. Poslovnika općinskog vijeća Ilijaš («Službene novine Kantona Sarajevo», broj:32/05, 5/07 i 4/08) Komisija za statutarno-pravna pitanja na sjednici održanoj dana 29.juna 2009.godine utvrdila je prečišćeni tekst Statuta općine Ilijaš. Prečišćeni tekst Statuta općine Ilijaš, obuhvata: - Statut općine Ilijaš («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 7/98) - Odluku o izmjenama i dopunama Statuta općine Ilijaš («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 9/01) - Odluku o izmjeni Statuta općine Ilijaš («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 17/04) - Odluku o izmjeni Statuta općine Ilijaš («Službene novine Kantona Sarajevo», broj 14/08) - Odluku o izmjenama i dopunama Statuta općine Ilijaš ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj:14/09) Broj: 01/1-02-799-4/2009.godine P r e d s j e d n i k Ilijaš, 29.juna 2009.godine Komisije za statutano-pravna pitanja Sefedin Suljević S T A T U T OPĆINE ILIJAŠ (prečišćeni tekst) I OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim Statutom, u skladu sa ustavom i zakonom bliže se uređuju slijedeća pitanja: - pravo na lokalnu samoupravu, - ostvarivanje i zaštita ljudskih prava, - samoupravni djelokrug općine, - neposredno učestvovanje građana u odlučivanju, - organi općine, - mjesna samouprava, - saradnja sa drugim općinama, - imovina općine i finansiranje lokalne samouprave, - propisi i druga opća akta, - nadzor i zaštita lokalne samouprave, - javnost rada i - donošenje i promjena Statuta općine. Član 2. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo građana da preko neposredno izabaranih organa učestvuju u vođenju javnih poslova, osiguravaju uslove za život i rad, i unapređuju zaštitu njihovih zajedničkih interesa. 1 Član 3. Općina Ilijaš (u daljem tekstu: Općina) je jedinica lokalne samouprave u kojoj građani ostvaruju lokalnu samoupravu u poslovima utvrđenim ustavom, zakonom i ovim Statutom.
    [Show full text]
  • Република Српска Аграрни Фонд Града Бијељина Spisak Za Isplatu Града Бијељина Милоша Обилића 51/А
    РЕПУБЛИКА СРПСКА АГРАРНИ ФОНД ГРАДА БИЈЕЉИНА SPISAK ZA ISPLATU ГРАДА БИЈЕЉИНА Милоша Обилића 51/а СПИСАК ПОЉОПРИВРЕДНИХ ПРОИЗВОЂАЧА КОЈИ СУ ПОДНИЈЕЛИ ЗАХТЈЕВ У 2017.ГОДИНИ ЗА ПОДРШКУ СТОЧАРСТВУ - ВЛАСТИТИ УЗГОЈ ЈУНИЦА R/B Čl, Prezime i Ime Mjesto Iznos za isplatu 27 15 ILIĆ DRAGOLJUB KRIVA BARA 80.00 29 15 JELIĆ MIROSLAV ČENGIĆ 80.00 33 15 TOMAŠEVIĆ VLADIMIR BALATUN 240.00 42 15 TODOROVIĆ ZLATAN MODRAN 320.00 43 15 ĐURIĆ DARINKA BATKOVIĆ 80.00 48 15 KUTLAČIĆ TEŠO OBARSKA V 80.00 53 15 MUSIĆ UMIDINA JANJA 320.00 54 15 MUSIĆ ALJO JANJA 80.00 73 15 NIKOLIĆ MILISAV AMAJLIJE 160.00 78 15 MILOŠEVIĆ DRAGAN BATAR 80.00 82 15 POBRKLIĆ MEHMED JANJA 80.00 84 15 TODIĆ JOVAN ČENGIĆ 160.00 90 15 LJUBOJEVIĆ SAVO VRŠANI 160.00 94 15 BOGDANOVIĆ SAVO DRAGALJEVAC S 160.00 102 15 LAZAREVIĆ JOCO DRAGALJEVAC S 80.00 107 15 PERIĆ VASILIJA MAGNOJEVIĆ D 160.00 111 15 MUJKANOVIĆ MEHMED JANJA 160.00 114 15 ILIĆ SLOBODAN KRIVA BARA 80.00 122 15 BOJANIĆ TOMISLAV RUHOTINA 160.00 123 15 MERIĆ AHMET JANJA 240.00 131 15 BOJIĆ SLOBODAN AMAJLIJE 240.00 133 15 ILIĆ MILADIN GLOGOVAC 160.00 141 15 TADIĆ MILENKO AMAJLIJE 480.00 142 15 CVIJETINOVIĆ ILIJA TRIJEŠNICA 240.00 148 15 ĐORĐIĆ LJUBINKO POPOVI 640.00 154 15 BLAGOJEVIĆ BOGDAN DRAGALJEVAC S 320.00 159 15 PAVLOVIĆ DRAGOMIR MEĐAŠI 160.00 168 15 SIMIĆ MILENA DRAGALJEVAC S 80.00 170 15 GAJIĆ ĐORĐE TRNJACI 160.00 172 15 TANACKOVIĆ PETAR OBARSKA V 160.00 179 15 ZARIĆ ŽARKO AMAJLIJE 240.00 180 15 MIĆIĆ ŽELJKO BALATUN 160.00 181 15 MITROVIĆ BOŠKO MAGNOJEVIĆ S 80.00 186 15 PURIĆ MILORAD ČAĐAVICA G 240.00 192 15 OBRADOVIĆ RADE RUHOTINA
    [Show full text]
  • October 2017 RESETTLEMENT ACTION
    C ONSULTANT: RESETTLEMENT ACTION PLAN FOR THE CONSTRUCTION OF PROTECTION DYKE IN THE CITY OF BIJELJINA UNDER THE DRINA FLOOD PROTECTION PROJECT IN BIH FOR STAGE 3 OF SECTION 2 IN A LENGTH OF L=3.47 KM Civil Engineering Institut(FROM THEe CHAINAGEIG LLC 9+851.71, Banja ENDING Luka AT THE CHAINAGE 13+316.83) Kralja Petra I Karađeorđevića 92-98 78000 Banja Luka 00 387 51 348 360 SFG3906 v3 00 387 51 348 372 Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized PREPARED FOR : RESETTLEMENT ACTION PLAN MINISTRY OF AGRICULTURE, FOR THE CONSTRUCTION OF FORESTRY AND WATER PROTECTION DYKE IN THE CITY MANAGEMENT OF THE OF BIJELJINA UNDER THE DRINA REPUBLIKA SRPSKA AGRICULTURE PROJECT FLOOD PROTECTION PROJECT COORDINATION UNIT IN BIH Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized STAGE 3 OF SECTION 2 L=3.47 KM (FROM THE CHAINAGE 9+851.71, ENDING AT THE CHAINAGE 13+316.83) October 2017 1 RESETTLEMENT ACTION PLAN FOR THE CONSTRUCTION OF PROTECTION DYKE IN THE CITY OF BIJELJINA UNDER THE DRINA FLOOD PROTECTION PROJECT IN BIH FOR STAGE 3 OF SECTION 2 IN A LENGTH OF L=3.47 KM (FROM THE CHAINAGE 9+851.71, ENDING AT THE CHAINAGE 13+316.83) RESETTLEMENT ACTION PLAN FOR THE CONSTRUCTION OF PROTECTION DYKE IN THE CITY OF SUBJECT BIJELJINA UNDER THE DRINA FLOOD PROTECTION PROJECT IN BIH FOR STAGE 3 OF SECTION 2 IN A LENGTH OF L=3.47 KM (FROM THE CHAINAGE 9+851.71, ENDING AT THE CHAINAGE 13+316.83) Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of the Republika CLIENT Srpska / Agriculture Project Coordination Unit CONSULTANT Civil Engineering Institute "IG" LLC Banja Luka PROTOCOL NUMBER IZ-IGBL-IN-EK – 2882/17 Nebojša Knežević, PhD Technology Saša Dunović, MSc Technology Siniša Cukut, Msc Technology Velibor Komlenić, grad.
    [Show full text]
  • United Nations
    IT-03-67-T 51/62793 BIS D51-1/62793 BIS 01 July 2016 AJ UNITED NATIONS Case No : IT-03-67-T International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations Date : 31 March 2016 of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former FRENCH Yugoslavia since 1991 Original : English IN TRIAL CHAMBER III Before: Judge Jean-Claude Antonetti, Presiding Judge Mandiaye Niang Judge Flavia Lattanzi Registrar: Mr John Hocking Judgement rendered on: 31 March 2016 THE PROSECUTOR v. Vojislav [ešelj PUBLIC PARTIALLY DISSENTING OPINION OF JUDGE FLAVIA LATTANZI – AMENDED VERSION Volume 3 The Office of the Prosecutor: Mr Mathias Marcussen The Accused: Vojislav [e{elj 50/62793 BIS CONTENTS I. THE GENERAL CLIMATE OF INTIMIDATION ................................................................... 1 II. INADEQUATE REASONED OPINION.................................................................................... 2 III. ISSUES RELATING TO THE EVIDENCE ............................................................................ 5 IV. THE CONTEXT .......................................................................................................................... 6 V. THE CRIMES ............................................................................................................................... 8 A. CRIMES AGAINST HUMANITY ........................................................................................................ 8 1. Existence of an armed conflict as a pre-condition for the Chamber’s jurisdiction
    [Show full text]
  • Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina D Ela
    FOSSIL FLORA AND FAUNA OF BOSNIA AND HERZEGOVINA D ELA Odjeljenje tehničkih nauka Knjiga 10/1 FOSILNA FLORA I FAUNA BOSNE I HERCEGOVINE Ivan Soklić DOI: 10.5644/D2019.89 MONOGRAPHS VOLUME LXXXIX Department of Technical Sciences Volume 10/1 FOSSIL FLORA AND FAUNA OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Ivan Soklić Ivan Soklić – Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina Original title: Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2001. Publisher Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina For the Publisher Academician Miloš Trifković Reviewers Dragoljub B. Đorđević Ivan Markešić Editor Enver Mandžić Translation Amra Gadžo Proofreading Amra Gadžo Correction Sabina Vejzagić DTP Zoran Buletić Print Dobra knjiga Sarajevo Circulation 200 Sarajevo 2019 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 57.07(497.6) SOKLIĆ, Ivan Fossil flora and fauna of Bosnia and Herzegovina / Ivan Soklić ; [translation Amra Gadžo]. - Sarajevo : Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2019. - 861 str. : ilustr. ; 25 cm. - (Monographs / Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina ; vol. 89. Department of Technical Sciences ; vol. 10/1) Prijevod djela: Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine. - Na spor. nasl. str.: Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine. - Bibliografija: str. 711-740. - Registri. ISBN 9958-501-11-2 COBISS/BIH-ID 8839174 CONTENTS FOREWORD ...........................................................................................................
    [Show full text]
  • Anali 07.Indb
    Nedim Zahirović KATASTARSKI DEFTERI U ARHIVU TUZLANSKOG KANTONA S KRAJA OSMANSKE UPRAVE U BOSNI 1. Uvod Postojanje različitih vrsta turskih popisnih deftera ima neprocjenjiv značaj za izučavanje historije Osmanske države i društva. Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj osmanistici, zapažen uspon ona je doživijela nakon Drugog svjetskog rata. Značajan dio tih rezultata nastao je upravo na izuča- vanju popisnih deftera. Većina tih deftera potječe iz 15. i 16. stoljeća i oni su poslužili kao jedan od temeljnih izvora za proučavanje važnih historij- skih pitanja kao što su uspostava i organizacija osmanske vlasti, struktura stanovništva, demografska kretanja, privredne aktivnosti itd. Građa iz 19. stoljeća, posebno njegove druge polovine, znatno je manje korištena, ili su to tek rjeđi izuzeci. Stoga se, kao jedan od primarnih zadataka osmanisitike nameće izučavanje osmanskih izvora skraja osmanske vladavine, posebno kada se tiče pitanja agrarnih odnosa. U Arhivu Tuzlanskog kantona nalazi se pet katastarskih deftera iz 19. vijeka, koji su ostali nezapaženi od strane istraživača.1 Cilj ovoga rada je da skrene pažnju na postojanje ovih deftera, ukratko ih predstavi i ukaže na njihov značaj za historijsku nauku. Razlog više za to je i činjenica da u kataloškom pregledu Orijentalne zbirke Arhiva Tuzlanskog kantona koji se pojavio 1990. godine ovi defteri nisu uopće spomenuti.2 Nema podataka o licima, koja su unosila podatke u ove deftere niti imamo datume kada se počelo sa njihovim unošenjem, ali na osnovu drugih pokazatelja moguće je utvrditi da su oni nastali u zadnjim godinama osmanske vladavine u Bosni. Naime, u defterima je ponekad bilježeno vrijeme prijenosa vlasniš- 1 Pretpostavljamo da je za deftere koji se odnose na Bijeljinski kadiluk svojevremeno znao i u izvjesnoj mjeri ih koristio Mustafa Grabčanović (Mustafa H.
    [Show full text]
  • LOKACIJE BIRAČKIH MJESTA - Lokalni Izbori 2020
    LOKACIJE BIRAČKIH MJESTA - Lokalni izbori 2020. godine Na označenim KOD biračkim mjestima, Vrsta Birackog KOD Grad/Opština Birackog Naziv Birackog Mjesta Lokacija Birackog Mjesta svoje biračko pravo Mjesta Mjesta mogu ostvariti i birači koji glasaju: 001 VELIKA KLADUŠA 001A001 REDOVNO VELIKA KLADUŠA 1 PRVA OSNOVNA ŠKOLA LIČNO/OSOBNO 001 VELIKA KLADUŠA 001A002A REDOVNO VELIKA KLADUŠA 2A GIMNAZIJA 001 VELIKA KLADUŠA 001A002B REDOVNO VELIKA KLADUŠA 2B GIMNAZIJA 001 VELIKA KLADUŠA 001A003 REDOVNO VELIKA KLADUŠA 3 GIMNAZIJA 001 VELIKA KLADUŠA 001A004 REDOVNO VELIKA KLADUŠA 4 GIMNAZIJA 001 VELIKA KLADUŠA 001A005 REDOVNO VELIKA KLADUŠA 5 DRUGA SREDNJA ŠKOLA 001 VELIKA KLADUŠA 001A006 REDOVNO VELIKA KLADUŠA 6 OŠ 25. NOVEMBAR 001 VELIKA KLADUŠA 001A007 REDOVNO ZAGRAD DRUGA SREDNJA ŠKOLA 001 VELIKA KLADUŠA 001A008A REDOVNO TRNOVIA OŠ TRNOVI 001 VELIKA KLADUŠA 001A008B REDOVNO TRNOVIB OŠ TRNOVI 001 VELIKA KLADUŠA 001A009A REDOVNO POLJEA OŠ POLJE 001 VELIKA KLADUŠA 001A009B REDOVNO POLJEB OŠ POLJE 001 VELIKA KLADUŠA 001A010 REDOVNO GRAHOVO OŠ GRAHOVO Na označenim KOD biračkim mjestima, Vrsta Birackog KOD Grad/Opština Birackog Naziv Birackog Mjesta Lokacija Birackog Mjesta svoje biračko pravo Mjesta Mjesta mogu ostvariti i birači koji glasaju: 001 VELIKA KLADUŠA 001A011 REDOVNO DONJA VIDOVSKA OŠ DONJA VIDOVSKA 001 VELIKA KLADUŠA 001A012A REDOVNO ŠUMATACA OŠ ŠUMATAC 001 VELIKA KLADUŠA 001A012B REDOVNO ŠUMATACB OŠ ŠUMATAC 001 VELIKA KLADUŠA 001A013 REDOVNO ŠABIĆI PRIVATNI PROSTOR ŠABIĆ SEAD 001 VELIKA KLADUŠA 001A014A REDOVNO KUDIĆIA OŠ KUDIĆI 001 VELIKA
    [Show full text]
  • Univerza V Novi Gorici Fakulteta Za Podiplomski Študij
    UNIVERZA V NOVI GORICI FAKULTETA ZA PODIPLOMSKI ŠTUDIJ POVIJEST DINARSKOG KRŠA NA PRIMJERU POPOVA POLJA ZGODOVINA POZNAVANJA DINARSKEGA KRASA NA PRIMERU POPOVEGA POLJA DISERTACIJA Ivo Lučić Mentorja: prof. dr. Andrej Kranjc prof. dr. Petar Milanović Nova Gorica, 2009 Izjavljujem da je ova disertacija u cijelosti moje autorsko djelo. Hereby I declare this thesis is entirely my author work. Izvadak Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja (Pokušaj holističke interpretacije krša uz pomoć karstologije, povijesti okoliša i kulturnog krajolika) Tekst predstavlja rezultat analize poznavanja, upotrebe i obilježavanja jednog istaknutog krškog krajolika, temeljeći se isključivo na uvidu u dostupnu literaturu i pisane izvore. Te tri vrste odnosa u značajnoj mjeri su povezane sa znanstvenim područjima: poznavanje s prirodnim znanostima, upotreba s tehničkim znanostima i obilježavanje s društveno- humanističkim znanostima. Prirodoslovlje je naglašeno zastupljeno s fizičkim geoznanostima koje prodiru u Popovo polje krajem 19. stoljeća, zajedno s karstologijom. Upotreba se gotovo isključivo odvijala tradicionalnim sredstvima do sredine 20. stoljeća, prevladavajuće djelatnosti ostale su tradicionalne do početka zadnje trećine toga stoljeća, a modernizacija je rezultirala snažnom deagrarizacijom, pustošnom depopulacijom i dalekosežnim ekološkim štetama. Obilježavanje krajolika još duže je zadržalo tradicionalni pečat dubinski temeljen na mitološkim kulturnim strukturama. One su, premda uglavnom jedinstvene, kroz političku modernizaciju rezultirale još snažnijom podjelom prostora. Kulturna povijest primala je ovaj prirodno jedinstven prostor – promatran na bazičnoj razini kao Popovo polje i u najširem smislu kao Dinarski krš – kao dijelove različitih društvenih cjelina, što mu je dalo različite povijesne uloge i različite identitete. Do kraja 20. stoljeća dominantna upotreba i obilježavanje ovih prostora gotovo uopće nisu primile poruke izuzetnosti koje im je slala karstologija.
    [Show full text]
  • Foca Zrtva Genocida.Pdf
    Izdavač: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Za Izdavača: Prof. dr. Smail Čekić Urednik: Milan Pekić Recenzent: Dr. Esad Bajtal cip Štamparija: XXXXXXXXXXX Tiraž: XXXX MUJO KAFEDŽIĆ FOČA, ŽRTVA GENOCIDA XX VIJEKA Sarajevo, 2011. „Iskustvo je korisno, ali ima manu – – nikad se ne ponavlja na isti način“ Čerčil Ova knjiga nije namijenjena podgrijavanju nacionali- stičkih, kao ni osvetničkih strasti. Date podatke treba koristiti kao svjedočanstvo o vremenu nacionalističkih ludosti i morbidnim stranama ljudske ličnosti. Treba ih shvatiti kao upozorenje i opo- menu. Mora, jednom i konačno, pobijediti svijest o životu i slozi, zajedničkom radu za i na sreću svih ljudi. Autor Riječ urednika Istina bez teka, moralni zakoni i zvjezdano nebo nad nama ovoj knjizi riječ je i o onome o čemu se nerado razgovaralo u prohujalih pe- desetak, nešto više, pa čak, ako je bilo znalaca, i hiljadu godina. I onome Ušto jeste rečeno, već je i dokazivano i djelomice potvrđeno. Ukratko, riječ je o, a bolno je, povijesnom derivatu „cijeđenja“ Bosne i onome što nije, do kraja, objekti- vizirano i ovjereno pečatom istine, pravde i pravednosti. Upravo zbog društvene šutnje i sudara iskustava, manje ili više dokumentirane predaje i, dakako, interesa, kraj prethodne rečenice, izazivat će rogušenja oko dva navedena pojma: Pravda i pravednost. U, inače gotovo generalnom i uobičajenom politiziranju, tako svojstvenom ljudima ovih prostora, često se zaboravi, smetne ili, što da se dalje oko pravog termina kruži, jedno- stavno ne zna da nisu u pitanju sinonimi. Da je riječ o dvije različite riječi, od kojih je svaka svoje snage i samo svog značenja! U leksičku istovjetnost bi se zakleli mnogi politikusi, profesionalci i oni drugi, u svakom slučaju nedovoljno obrazovani ljudi, ali, u svojoj uobraženosti,s „izgrađenim stavom“.
    [Show full text]
  • Mapa Katastarskih Opština Republike Srpske
    Mapa katastarskih opština Republike Srpske Donja Gradina Čuklinac Glavinac Kostajnica Petrinja Mlinarice Draksenić Babinac Bačvani Tavija Demirovac Suvaja KOSTAJNICA Jošik Vrioci Međeđa Mrakodol Gornja Johova Komlenac Orahova Slabinja Grdanovac Ševarlije Donja Slabinja Kozarska Kozarska Verija Dubica 1 Dubica 2 Mrazovci Bok Gumnjani Klekovci Jankovac Tuključani Gašnica Kalenderi Podoška Pobrđani Dobrljin Mraovo Dizdarlije Jasenje Parnice Novoselci Gunjevci Polje Hadžibajir Ličani Mačkovac Čelebinci Aginci Sključani Božići Donje Gradiška 1 Orubica Kuljani Sreflije Bistrica Kozinci Pobrđani Veliko KOZARSKA DUBICA Čitluk Dvorište Brekinje Bijakovac Greda Gornje Furde Ušivac Pucari Gornja Dolina Vodičevo Malo Bosanski Brod Vlaškovci Jelovac Čatrnja Brestovčina Donje Vodičevo Dvorište Gradiška 2 Kadin Novo Selo Bjelajci Donja Dolina Poloj Sovjak Gaj Strigova Međuvođe Gornje Jablanica Trebovljani Murati Mirkovci Vlaknica Ravnice Odžinci Sreflije Liskovac Dumbrava Miloševo Brdo Žeravica Laminci Jaružani Cerovica Vrbaška Bardača Močila Križanova Laminci Sijekovac Donja Gornja Rakovica Bukovac Laminci Brezici Srednji Srbac Selo Gradina Močila Gornja Prusci Hajderovci Brusnik Čikule Kolibe Donje Velika Lješljani Donji Jelovac Bajinci Gornjoselci Mala Žuljevica Kriva Rijeka Sjeverovci Srbac Mjesto Kaoci Žuljevica Maglajci Koturovi Lužani Grabašnica Jutrogošta Laminci Dubrave Dugo Polje Vojskova Dubrave Liješće Mlječanica Devetaci Bukvik Rasavac Poljavnice Donji Podgradci Kobaš Mazići Rakovac Košuća Kolibe Gornje Nova Ves Novo Selo Zbjeg Dragelji
    [Show full text]