Nacionalni Izvještaj O Humanom Razvoju Za 2020. Godinu

DODACI: SOCIJALNA UKLJUČENOST U BOSNI I HERCEGOVINI: Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu

1 SADRŽAJ

Dodatak 1: Istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu...... 3 Dodatak 2: Upitnik u svrhu istraživanja 2019. godine za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu ...... 6 Dodatak 3A: Profil Grada Bijeljina ...... 38 Dodatak 3B: Profil Općine Gradačac ...... 52 Dodatak 3C: Profil Općine Ilijaš ...... 63 Dodatak 3D: Profil Opštine Laktaši...... 71 Dodatak 3E: Profil Općine Ljubuški...... 85 Dodatak 3F: Profil Opštine Nevesinje...... 94 Dodatak 3G: Profil Općine Tešanj ...... 105 Dodatak 4: Istraživanje „Glas građana“...... 115 Dodatak 5: Preporuke fokusnih grupa sastavljenih od stručnih radnika centara za socijalni rad i stručnjaka u oblasti obrazovanja ...... 120

2 Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu Upitnik na temu socijalne uključenosti u BiH 3. septembar 2019.

Dodatak 1: Istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu

Istraživanje o socijalnoj uključenosti za potrebe Nacionalnog izvještaja o humanom razvoju za 2020. godinu je nastavak istraživanja o društvenom kapitalu 2009. godine, za Nacionalni Izvještaj o humanom razvoju. Istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu replicira prethodnu rundu istraživanja, koja je provedena prije deset godina, čime je omogućeno poređenje promjena u trendu. Međutim, osnovna razlika između ova dva istraživanja se odnosi na okvir uzorka. Istraživanje iz 2009. godine je provedeno na osnovu reprezentativnog uzorka za cijelu zemlju (veličina uzorka 1.613 ispitanika), dok je 2019. godine istraživanje provedeno u sedam općina (veličina uzorka 333 ispitanika). Kao takvo, istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu služi kao vodič za buduće istraživanje koje će biti reprezentativno za cijelu zemlju.

Nakon što je urađen dizajn okvira izbora uzorka, istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu je provedeno u periodu septembar-oktobar 2019. godine. Unos podataka je finaliziran krajem oktobra/početkom novembra 2019. godine. U poređenju sa istraživanjem 2009. godine, uzorak istraživanja koje je provedeno 2019. godine je bio nešto stariji, s relativno više ispitanika muškog spola i oženjenih/udanih. Ponder za ispitanike sa završenom srednjom školom u istraživanju za Izvještaj o humanom razvoju za 2009. godinu je bio niži, 31%, u odnosu na ponder za ispitanike sa istim nivoom obrazovanja u istraživanju 2019. godine, 39%. Niži postotak ispitanica u istraživanju 2019. godine se odrazio na distribuciju statusa ispitanika na tržištu rada. Zastupljenost ispitanika uključenih u reproduktivni rad bila relativno niža u istraživanju 2019. godine nego u istraživanju 2009. godine. S druge strane, nivo dohotka obuhvaćen istraživanjem 2019. godine je bio veći od nivoa obuhvaćenog istraživanjem 2009. godine. Otprilike polovina ispitanika je u istraživanju 2019. godine izjavila da njihov dohodak iznosi od 500 do 1.500 KM. U istraživanju 2009. godine je ispod 40% ispitanika izjavilo da prima dohodak u tom razredu.

S obzirom da je istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu provedeno u odabranim općinama, etnička/nacionalna pripadnost u uzorku je drukčija od etničke/nacionalne zastupljenosti u uzorku istraživanja 2009. godine.

U istraživanju za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu je ponovljena većina pitanja iz istraživanja 2009. godine. Osnovna razlika između dva istraživanja se odnosi na okvir uzorkovanja. Istraživanje je 2009. godine provedeno na uzorku koji je bio reprezentativan za cijelu zemlju, dok je istraživanje 2019. godine provedeno u sedam općina. Kao takvo, istraživanje za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu služi kao vodič za buduće istraživanje koje će biti reprezentativno za cijelu zemlju.

Promjena u okvirima uzorkovanja je očigledna u karakteristikama uzorkovanih populacija. U daljnjem tekstu predstavljamo poređenje ova dva istraživanja.

3 Uzorak istraživanja za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu je bio nešto stariji, s relativno više ispitanika muškog spola i oženjenih/udanih. Ponder za ispitanike sa završenom srednjom školom u istraživanju 2009. godine je bio niži, 31%, u odnosu na ponder za ispitanike sa istim nivoom obrazovanja u istraživanju 2019. godine, 39%. Niži postotak ispitanica u istraživanju 2019. godine se odrazio na distribuciju statusa ispitanika na tržištu rada. Zastupljenost ispitanika uključenih u reproduktivni rad bila relativno niža u istraživanju 2019. godine nego u istraživanju 2009. godine. S druge strane, nivo dohotka obuhvaćen istraživanjem 2019. godine je bio veći od nivoa obuhvaćenog istraživanjem 2009. godine. Otprilike polovina ispitanika je u istraživanju 2019. godine izjavila da njihov dohodak iznosi od 500 do 1.500 KM. U istraživanju 2009. godine je ispod 40% ispitanika izjavilo da prima dohodak u tom razredu.

S obzirom da je istraživanje 2019. godine provedeno u odabranim općinama, etnička/nacionalna pripadnost u uzorku je bila drukčija od etničke/nacionalne zastupljenosti u istraživanju 2009. godine. U istraživanju 2019. godine je u uzorku bilo zastupljeno relativno više Srba nego u uzorku istraživanja 2009. godine.

Tabela Karakteristike uzorka

2009 2019 (godine) Dob 47 53 Rod (%) Muški 42 53 Ženski 58 47 Bračni status (%) Neudana/neoženjen 24 11 Udana/oženjen 55 62 Izvanbračna zajednica 1 2 Razdvojeni/razvedeni 4 3 Udovica/udovac 16 17 Nije primjenjivo/ne želim odgovoriti 1 7 Obrazovanje (%) Bez obrazovanja 3 3 1-3 razreda 4 2 4-7 razreda 6 5 Osnovna škola 17 13 Srednja škola u trajanju od 2-3 godine 24 22 Završena srednja škola 31 39 Završena viša škola 4 5 Završen fakultet 10 10 Magistar, doktor nauka 1 1 Ne znam/ne želim odgovoriti 1 0 Status na tržištu rada (%) Zaposlen/a na puno radno vrijeme 28 29 Zaposlen/a na pola radnog vremena 1 5 Neformalna zaposlenost 1 2

4 Samostalna djelatnost 1 5 Nezaposlen/a 17 15 U mirovini 29 31 Neplaćeni rad (reproduktivni rad) 10 6 Nesposoban/na za rad 1 2 Student/ica 9 5 Drugo 0 0 Ne znam / ne želim odgovoriti 2 0 Prihod (%) Bez prihoda 4 0 Prihod ispod 500 KM 35 18 501- 1.100 KM 24 32 1.101 - 1.500 KM 14 22 1.501 - 2.000 KM 2 9 2.001 KM+ 1 6 Etnička/nacionalna pripadnost (%) Bošnjak/Bošnjakinja 43 44

5 Srbin/Srpkinja 31 40 Hrvat/Hrvatica 22 14 Drugo 1 2 Nijedno 0 0 Ne znam /ne želim odgovoriti 2

Dodatak 2: Upitnik u svrhu istraživanja 2019. godine za Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu

Društvene veze/mreže Reciprocitet Povjerenje Identitet Društvena kohezija Formalna udruženja građana i volonterstvo

Ishodi Traženje posla Pristup zdravstvenim uslugama Pristup obrazovanju Lokalne usluge i transport

+ Demografija

DRUŠTVENE VEZE/MREŽE

Direktne mjere: Željeli bismo doznati više o odnosima među ljudima u BiH.

P1) Za početak, molim Vas, koliko danas imate BLISKIH PRIJATELJA, ako ih uopće imate? Bliski prijatelji su ljudi u čijem prisustvu se osjećate lagodno, s kojima možete razgovarati o privatnim stvarima ili ih pozvati kada Vam je potrebna pomoć. Da li biste rekli da nemate bliskog prijatelja ili da imate jednog ili dva, tri do pet, šest do deset ili više od deset bliskih prijatelja?

JEDAN ODGOVOR Nijednog 1 1-2 2 3-5 3 6-10 4 Više 5 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

6 P2) Od tih bliskih prijatelja, koliko njih su:

JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Svi Većina Neki Nekolicina Niko Srbi 5 4 3 2 1 Hrvati 5 4 3 2 1 Bošnjaci 5 4 3 2 1 Rođeni u etnički mješvovitom braku 5 4 3 2 1 Drugog etniciteta u odnosu na Vašu 5 4 3 2 1 Muškog roda 5 4 3 2 1 Ženskog roda 5 4 3 2 1 Živi izvan BiH 5 4 3 2 1 Ima invaliditet 5 4 3 2 1 Pripada LGBTQ populaciji 5 4 3 2 1 Nije završilo srednju školu 5 4 3 2 1 Ima univerzitetsku diplomu 5 4 3 2 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P3) Sada se pokušajte prisjetiti svojih poznanika. Kad kažem poznanici, mislim na ljude koje poznajete po imenu i s kojima ste možda nekad popili kafu ili razgovarali, ali oni nisu Vaši bliski prijatelji. Kada u toku dana izađete iz kuće, postoji li vjerovatnoća da ćete naići na poznanike?

JEDAN ODGOVOR Da, uvijek 5 Da, gotovo uvijek 4 Da, ponekad 3 Ne, ne često 2 Ne, nikad 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P4) Kada razmislite o tim poznanicima koje susrećete u toku dana – koliko njih su:

JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Svi Većina Neki Nekolicina Niko Srbi 5 4 3 2 1 Hrvati 5 4 3 2 1 Bošnjaci 5 4 3 2 1 Rođeni u nacionalno mješovitom braku 5 4 3 2 1 Druge nacionalnosti u odnosu na Vašu 5 4 3 2 1 Muškog roda 5 4 3 2 1 Ženskog roda 5 4 3 2 1 Ima invaliditet 5 4 3 2 1 Pripada LGBTQ populaciji 5 4 3 2 1 Živi izvan BiH 5 4 3 2 1

7 99 99 99 NA - 9999 9999 9999 čitati] Ne želim Ne želim jte naglas jte odgovoriti odgovoriti [ovo nemo [ovo - 999 999 999 čitati] Ne znam jte naglas jte [ovo nemo [ovo 6 6 6 Gotovo Gotovo svaki dan svaki - 5 5 5 no puta puta koliko koliko Po ne - Po sedmič 4 4 4 1 1 - neko Po liko puta puta liko mjesečno 2 2 3 3 3 Jednom mjeseca svaka dva dva svaka mjesečno ili mjesečno 999 9999 3 3 2 2 2 Rijetko 4 4 1 1 1 Nikad 5 5 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] nemojte Ne znam [ovo naglas čitati] nemojte [ovo odgovoriti Ne želim Ima univerzitetsku diplomu Ima univerzitetsku Komšijama Bliskim prijateljima Porodicom (majkom, ocem, supružnikom, sestrom, sestrom, supružnikom, ocem, (majkom, Porodicom i bliskim rođacima sinom, kćerkom) bratom, dajdžom/ (amidžom/amidžinicom/stricem/strinom, nećakinjom, tetkom, dajdžinicom/ujakom/ujnom, unucima) djedom, nanom/bakom, nećakom, Nije završilo srednju školu srednju Nije završilo Kako često provodite vrijeme … provodite često P5) Kako RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

8 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 NA 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 Ne želim Ne želim odgovoriti odgovoriti [ovo nemojte nemojte [ovo naglas čitati] - 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 čitati] Ne znam jte naglas jte [ovo nemo [ovo 6 6 6 6 5 5 5 5 5 5 5 Gotovo Gotovo svaki dan svaki 5 5 5 5 4 4 4 4 4 4 4 mično Nekoliko Nekoliko puta sed - puta 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 puta u puta mjesecu Nekoliko Nekoliko 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2 Rijetko 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 Nijednom 1 1 1 1 Osobe iz svoje porodice (majku, oca, supružnika, sestru, supružnika, oca, (majku, porodice Osobe iz svoje - (amidžu/amidžinicu/stri rođake i bliske sina, kćerku) brata, nećakinju, tetku, dajdžu/dajdžinicu/ujaka/ujnu, ca/strinu, unuke) djeda, nanu/baku, nećaka, Komšije Ljudima drugog etniciteta Ljudima drugog život u odnosu na Vaš život drugačiji vode Ljudima koji vrijednosti, imaju drugi sistem su profesije, (druge su iz ruralne/ koji status, finansijski/društveni drukčiji itd.). iz drugih zemalja, dolaze koji sredine, urbane karticu) Drugo (pokažite Ljudima istog etniciteta kao i Vi kao etniciteta Ljudima istog Bliske prijatelje Bliske Ljudima istog etniciteta kao i Vi kao etniciteta Ljudima istog Ljude drugog etniciteta Ljude drugog Ljude koji vode drugačiji život u odnosu na Vaš život (druge (druge život u odnosu na Vaš život drugačiji vode Ljude koji finan - vrijednosti, drukčiji imaju drugi sistem su profesije, sredine, su iz ruralne/urbane koji status, sijski/društveni itd.). iz drugih zemalja, dolaze koji Drugo (pokažite karticu) Drugo (pokažite Koliko puta ste u protekla tri mjeseca pozvali sljedeće osobe u svoju kuću/stan na ručak, večeru, kafu ili nekim drugim povodom? kafu na ručak, večeru, kuću/stan osobe u svoju sljedeće pozvali tri mjeseca u protekla ste puta P6) Koliko RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

9 P7) U prosjeku, koliko često održavate kontakte s prijateljima ili članovima porodice koji ne žive u BiH putem telefona, e-maila, Skypea, Vibera, Whatsappa, društvenih medija ili pošte?

JEDAN ODGOVOR Gotovo svakodnevno 6 Nekoliko puta sedmično 5 Nekoliko puta mjesečno 4 Rijetko 3 Nikad 2 Nemam ni prijatelje ni članove porodice u inostranstvu 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

RECIPROCITET

P8) Da li ste u protekla tri mjeseca uradili bilo šta od navedenog, BESPLATNO, za svog rođaka/rodicu ili bliskog prijatelja/prijateljicu?

JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Da Ne Ne znam [ovo Ne želim NA nemojte na- odgovoriti glas čitati] [ovo nemojte naglas čitati] Kuhali, čistili, prali veš, uređivali vrt, 1 2 999 9999 99 kupovali namirnice ili radili neki drugi rutinski kućni posao

Čuvali malo dijete, vodili brigu o djeci ili 1 2 999 9999 99 nekom drugom ko je bolestan ili fizički nemoćan Pisali pisma, prevodili, popunjavali 1 2 999 9999 99 obrasce, plaćali račune, odvezli/dovezli nekoga

Pomogli prilikom žetve ili izvođenja 1 2 999 9999 99 građevinskih radova

Drugo 1 2 999 9999 99 (navedite______)

P9) Da li ste u protekla tri mjeseca uradili bilo šta od navedenog, BESPLATNO, za nekoga s kim NISTE u srodstvu niti ste bliski prijatelji?

JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Da Ne Ne znam [ovo Ne želim NA nemojte na- odgovoriti [ovo glas čitati] nemojte naglas čitati] Kuhali, čistili, prali veš, uređivali 1 2 999 9999 99 vrt, kupovali namirnice ili radili neki drugi rutinski kućni posao

10 Čuvali malo dijete, vodili brigu 1 2 999 9999 99 o djeci ili nekom drugom ko je bolestan ili fizički nemoćan Pisali pisma, prevodili, popunjavali 1 2 999 9999 99 obrasce, plaćali račune, odvezli/ dovezli nekoga Pomogli prilikom žetve ili izvođenja 1 2 999 9999 99 građevinskih radova Drugo 1 2 999 9999 99 (navedite______)

P10) Da li ste u protekla tri mjeseca dobili BESPLATNU pomoć od rodbine ili bliskog prijatelja u bilo čemu od navedenog?

JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Da Ne Ne znam [ovo Ne želim NA nemojte na- odgovoriti glas čitati] [ovo nemojte naglas čitati] Kuhali, čistili, prali veš, uređivali 1 2 999 9999 99 vrt, kupovali namirnice ili radili neki drugi rutinski kućni posao Čuvali malo dijete, vodili brigu 1 2 999 9999 99 o djeci ili nekom drugom ko je bolestan ili fizički nemoćan Pisali pisma, prevodili, popunjavali 1 2 999 9999 99 obrasce, plaćali račune, odvezli/ dovezli nekoga Pomogli prilikom žetve ili izvođenja 1 2 999 9999 99 građevinskih radova Drugo 1 2 999 9999 99 (navedite______)

P11) Da li Vam je u bilo čemu od navedenog, u protekla tri mjeseca, BESPLATNO pomogao bilo ko s kim NISTE u srodstvu niti ste bliski prijatelji?

11 99 99 99 99 99 NA 9999 9999 9999 9999 9999 Ne želim Ne želim odgovoriti odgovoriti [ovo nemojte nemojte [ovo naglas čitati] 999 999 999 999 999 glas čitati] nemojte na - nemojte Ne znam [ovo Ne znam [ovo 5 5 5 5 5 nevno Gotovo Gotovo - svakod - 4 4 4 4 4 99 no Nekoliko Nekoliko puta sedmič puta 9999 3 3 3 3 3 mjesečno Nekoliko puta puta Nekoliko 999 2 2 2 2 2 Rijetko 2 1 1 1 1 1 nom Nijed - 1 Nekom drugom (navedite______) drugom Nekom Bliskom prijatelju Bliskom Komšiji Radnom kolegi/kolegici Radnom Članu porodice/nekom od rodbine Članu porodice/nekom Drugo Drugo (navedite______) Koliko često ste u protekla tri mjeseca dali ili posudili novac bilo kome od niže navedenih osoba? osoba? navedenih od niže bilo kome dali ili posudili novac tri mjeseca u protekla ste često P12) Koliko RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

12 99 99 99 99 NA 99 99 99 99 99 NA 9999 9999 9999 9999 glas čitati] 9999 9999 9999 9999 9999 Ne želim Ne želim [ovo nemojte na - nemojte [ovo odgovoriti odgovoriti Ne želim odgovoriti odgovoriti Ne želim [ovo nemojte nemojte [ovo naglas čitati] - 999 999 999 999 čitati] 999 999 999 999 999 Ne znam jte naglas jte [ovo nemo [ovo glas čitati] nemojte na - nemojte Ne znam [ovo Ne znam [ovo 1 1 1 1 Ni od koga 5 5 5 5 5 nevno Gotovo Gotovo - svakod - 2 2 2 2 4 4 4 4 4 no Od nekog Od nekog - (nave drugog dite) Nekoliko Nekoliko puta sedmič puta 3 3 3 3 Od nekog Od nekog - iz komši luka 3 3 3 3 3 mjesečno 4 4 4 4 Nekoliko puta puta Nekoliko Od bliskog Od bliskog prijatelja/ prijateljice 2 2 2 2 2 Rijetko 5 5 5 5 Od kolege/ sa kolegice posla 1 1 1 1 1 nom Nijed - 6 6 6 6 Od člana porodice - Člana porodice/nekog od rodbine Člana porodice/nekog kolega Radnih Komšija Bliskih prijatelja ______) (navedite Od drugog Potrebna Vam je pomoć u kući kada kada je pomoć u kući Vam Potrebna bolesni ste Potreban Vam je savjet u vezi s je savjet Vam Potreban lične ili po problemom ozbiljnim prirode rodične Osjećate se malo deprimirano i se malo deprimirano Osjećate s nekim razgovarati želite Hitno Vam je potrebno 1.000 KM u je potrebno Hitno Vam situaciji vanrednoj Od koga biste dobili pomoć u svakoj od navedenih situacija? Za svaku navedenu situaciju odaberite najvažniju osobu. najvažniju odaberite situaciju navedenu svaku Za situacija? od navedenih dobili pomoć u svakoj biste P14) Od koga RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR Koliko često ste u protekla tri mjeseca primili ili posudili novac od bilo koga od niže navedenih osoba? navedenih od niže od bilo koga primili ili posudili novac tri mjeseca u protekla ste često P13) Koliko RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

13 P15) Zamislite situaciju u kojoj biste trebali skuhati hranu za goste, za svadbu ili sahranu ili za neki drugi događaj. Na koga biste se u takvoj situaciji mogli osloniti:

VIŠE ODGOVORA OZNAČITE SA √

√ Nije navedeno Porodicu (majku, oca, sestru, brata, sina, kćerku) 1 0 Bliske rođake (dajdžu/dajdžinicu/ujaka/ujnu, amidžu/ 1 0 amidžinicu/strica/strinu, tetku, nećakinju, nećaka, djeda, nanu/baku, unuke, snahu, zeta, rođake) Komšije 1 0 Prijatelje (iz škole, s hobija, iz vojske) 1 0 Prijatelje s posla 1 0 Osobe starije životne dobi u zajednici 1 0 Vjerske institucije (crkvu, džamiju) 1 0 Javne ustanove (općinu, grad) 1 0 Privatne organizacije (NVO, humanitarne organizacije) 1 0 Drugo (navesti______) 1 0 Nikoga 1 0 Nije primjenjivo 99 99

POVJERENJE

P16) S kojom konstatacijom se najviše slažete:

JEDAN ODGOVOR ‘Mogu vjerovati većini ljudi’ 1 ‘S ljudima opreza nikad dovoljno’ 2 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P17) Generalno, da li smatrate da možete vjerovati većini ljudi u Vašoj zajednici?

SINGLE RESPONSE Uglavnom da 1 Uglavnom ne 2 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 NA 99

P18) Ljudi imaju različita mišljenja o raznim grupama ljudi. Da li smatrate da možete vjerovati: svima, većini, nekima ili nikome u sljedećim grupama ljudi:

JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Vje- Vje- Vje- Nikome Ne znam Ne želim NA rujem rujem rujem ne vjeru- [ovo nemo- odgovoriti svima većini nekima jem jte naglas [ovo nemojte čitati] naglas čitati]

14 Porodica /rođaci 4 3 2 1 999 9999 99 Komšije 4 3 2 1 999 9999 99 Bliski prijatelji 4 3 2 1 999 9999 99 Ljudima istog 4 3 2 1 999 9999 99 etniciteta kao i Vi Ljudi drugog 4 3 2 1 999 9999 99 etniciteta Ljudi koji vode dru- 4 3 2 1 999 9999 99 gačiji život u odnosu na Vaš stil života (druge su profesije, imaju drugi sistem vrijednosti, drukčiji finansijski/društveni status, ljudi iz ruralne/ urbane sredine, itd.).

15 99 99 99 99 NA 9999 9999 9999 9999 Ne želim odgovoriti Ne želim 999 999 999 999 Ne znam [ovo Ne znam [ovo na - nemojte glas čitati] 1 1 1 1 U velikoj mjeri U velikoj se ne slažem 2 2 2 2 Donekle se ne slažem 3 3 3 3 Donekle se slažem 4 4 4 čitati] jte naglas jte [ovo nemo - [ovo U velikoj U velikoj mjeri se slažem ‘Ako imate problem, obično se nađe problem, imate ‘Ako pomoći’ može Vam ko neko ‘Ljudi su spremni iskoristiti osobe s iskoristiti ‘Ljudi su spremni rade’ kojima ‘Ako Vam negdje ovdje ispadne ispadne ovdje negdje Vam ‘Ako naći i to će neko ili tašna, novčanik izgubljeno’ Vam vratiti ‘Većina ljudi će nešto slagati kada im kada slagati nešto ljudi će ‘Većina ide u korist’ to Sada ćemo dati nekoliko konstatacija i molimo Vas da kažete da li se s njima generalno slažete ili ne slažete:: slažete da li se s njima generalno da kažete i molimo Vas konstatacija dati nekoliko P19) Sada ćemo RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

16 Etnički/nacionalni i vjerski IDENTITET

P20) Želimo znati kako se ljudi smatraju u pogledu etniče pripadnosti. Prvo, molim Vas da nam kažete kojem etnicitetu smatrate da pripadate?

JEDAN ODGOVOR Bošnjačkom 5 Srpskom 4 Hrvatskom 3 Drugom (navedite______) 2 Nijednom 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P21) FILTER >> Ovo pitanje postavite SAMO ako je odgovor jedna od prve tri navedene etnije: bošnjačka, srpska, hrvatska

Koja je od niže navedenih konstatacija najbliža Vašem etničkom identitetu?

JEDAN ODGOVOR XX, nisam Bosanac i Hercegovac 5 Više sam XX nego što sam Bosanac i Hercegovac 4 Jednako sam XX kao što sam Bosanac i Hercegovac 3 Više sam Bosanac i Hercegovac nego što sam XX 2 Bosanac i Hercegovac, nisam XX 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P22) Koja je Vaša religija? Ako ne želite reći, molim Vas recite mi.

JEDAN ODGOVOR Rimokatolik 7 Pravoslavac 6 Pripadam drugoj kršćanskoj konfesiji 5 Musliman 4 Jevrej 3 Ateist 2 Drugo 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P23) Osim svadbi, dženaza/sahrana i drugih važnih vjerskih događaja (npr. Bajram, Božić, Uskrs/Vaskrs ili drugi praznik), koliko često otprilike prisustvujete vjerskoj službi?

JEDAN ODGOVOR Više od jednom sedmično 7 Jednom sedmično 6

17 Jednom ili dva puta mjesečno 5 Nekoliko puta godišnje 4 Jednom godišnje 3 Rjeđe od jednom godišnje 2 Nikad 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

DRUŠTVENA KOHEZIJA

P24) U sredini u kojoj sada živite, da li je Vaša nacionalna/etnička zajednica u većini ili manjini ili među nacio- nalnim/etničkim zajednicama postoji balans?

JEDAN ODGOVOR U većini 3 U manjini 2 Postoji balans 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P25) Koliko se osjećate povezanim/om sa sredinom u kojoj živite?

JEDAN ODGOVOR Vrlo snažno povezan/na 4 Prilično snažno 3 Ne naročito snažno 2 Ni u kojem slučaju snažno 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P26) Koliko je Vama lično važno ono što se dogodilo u toku rata od 1992. do 1995. godine? Koliko je rat utje- cao na Vaš svakodnevni život?

JEDAN ODGOVOR Veoma važno, nikad neću zaboraviti rat. 5 Važno, ali sam nastavio/nastavila sa svojim životom. 4 Pokušavam sve to zaboraviti. 3 Meni lično nije važno i na mene nema nikakav utjecaj. 2 Rođen/a sam poslije rata i bio/bila sam premlad/a da bi zapamtio/ 1 la rat. Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P27) U svim zemljama ponekad postoje tenzije među socijalnim kategorijama. Prema Vašem mišljenju, koliko su tenzije među navedenim kategorijama u BiH?

18 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 NA 99 99 99 99 99 99 99 NA 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 čitati] 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 Ne želim odgovoriti odgovoriti Ne želim [ovo nemojte naglas nemojte [ovo Ne želim odgovoriti odgovoriti Ne želim naglas nemojte [ovo čitati] na 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 Da, neaktivan/ 999 999 999 999 999 999 999 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 Ne znam [ovo Ne znam [ovo naglas nemojte čitati] Ne 3 3 3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Nema tenzija Da, neaktivan/ na 2 2 2 2 2 2 2 2 - Određene Određene tenzije 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Da, ak tivan/na 1 1 1 1 1 1 1 1 Puno tenzija Siromašni i bogati Siromašni

Rukovodstvo i radnici Rukovodstvo Muškarci i žene Muškarci Sportski, umjetnički, muzički, folklorni, omladinski, književni ili drugi omladinski, književni muzički, folklorni, Sportski, umjetnički, slobodne aktivnosti klub za Politička stranka ili sindikalna organizacija ili sindikalna stranka Politička udruženje ili poduzetničko poslovno Profesionalno, organizacija/udruženje humanitarna Vjerska zaštitu za ili udruženje penzionera studenata, građana, žena, Udruženje okoliša ili socijalna organizacija Uslužna ili udruženje invalida vojnih ratnih demobilisanih boraca, Udruženje rata civilnih žrtava povratnika ili udruženje osoba raseljenih interno Udruženje Odbor mjesne zajednice sastaje se redovno koja ili organizacija udruženje drugi klub, Bilo koji Osobe starije životne dobi i mladi životne Osobe starije Ljudi iz urbanih i ruralnih područja i ruralnih Ljudi iz urbanih Razne etničke zajedničke etničke Razne Političke elite i obični ljudi elite Političke Drugo (navedite ______) (navedite Drugo FORMALNA UDRUŽENJA GRAĐANA I VOLONTERSTVO UDRUŽENJA GRAĐANA FORMALNA vrste: sljedeće tima ili kluba udruženja, bilo kojeg ili neaktivan/na) (aktivan/na član/članica P28) Da li ste RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

19 P29) Da li ste u proteklih godinu dana obavili neki volonterski rad u organizaciji, udruženju ili vjerskoj grupi besplatno, po vlastitom izboru, i za obavljeni rad niste primili redovnu naknadu? Naprimjer, da li ste pružali usluge djeci ili starijim osobama, obavještavali, pomagali u organizaciji nekog posebnog događaja, sajma ili festivala? FILTER >> AKO JE ODGOVOR “NIJEDNOM”, pređite na P31

JEDAN ODGOVOR Nijednom 1 Rijetko (nekoliko puta) 2 Često (barem jednom mjesečno) 3 Redovno (nekoliko puta sedmično) 4 Redovno (nekoliko puta mjesečno) 5 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas 9999 čitati] Nije primjenjivo 99

P30) Koja je za Vas najveća prednost volonterskog rada?

JEDAN ODGOVOR Druženje, uživanje u aktivnosti, način na koji koristim slobodno 9 vrijeme Nešto što je dobro za zajednicu 8 Izgradnja samopoštovanja 7 Stjecanje radnog iskustva 6 Savladavanje novih vještina i/ili stjecanje novog znanja 5 Umrežavanje s utjecajnim ljudima 4 Pronalaženje posla 3 Nema nikakvih prednosti 2 Drugo (navedite ______) 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 ISHODI

TRAŽENJE POSLA

P31) Da li trenutno tražite posao (čak i ako ste već zaposleni)?

FILTER >> AKO JE ODGOVOR “NE”, pređite na P34

JEDAN ODGOVOR Da 1 Ne 2 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 Nije primjenjivo 99

P32) Koliko dugo tražite posao? ______(godina) ______(mjeseci)

20 P33) Koju ste od sljedećih metoda koristili ili koristite u potrazi za poslom?

VIŠE ODGOVORA OZNAČITE SA √

√ Nije navedeno Prijavio/la sam se u službu za zapošljavanje 1 0 Prijavio/la sam se u privatnu agenciju za zapošljavanje 1 0 Kontaktiram/kontaktirao/la sam direktno poslodavce 1 0 Raspitujem se/raspitivao/la sam se u porodici i kod rodbine 1 0 Raspitujem se/raspitivao/la sam se kod bliskih prijatelja 1 0 Raspitujem se/raspitivao/la sam se među poznanicima 1 0 Pratim/pratio/la sam oglase u novinama, na internetu, itd. 1 0 Dao/la sam oglas u novine, na internetu, itd. 1 0 Radio/la sam test, bio/la na intervjuu ili polagao/la ispit za posao 1 0 Radim/radio/la sam kao volonter 1 0 Bilo koja druga metoda (navedite) 1 0 Bez odgovora 999 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 9999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati]

P34) Koji je glavni razlog zbog kojeg ne tražite posao?

JEDAN ODGOVOR Zadovoljan/na sam s poslom koji imam 1 Pronašao/la sam posao i uskoro počinjem raditi 2 Čekam da me pozovu na staro radno mjesto 3 Mislim da nema slobodnih radnih mjesta 4 Preteško/predaleko mi je putovati do mjesta u kojima ima posla 5 Staram se o djeci, odraslima koji se ne mogu sami o sebi brinuti, o starijim oso- 6 bama Drugi razlozi lične ili porodične prirode 7 Učenik/student sam ili sam pripravnik 8 U penziji sam 9 Vlastita bolest ili invaliditet 10 Drugi izvori prihoda 11 Drugi razlozi (navedite ______) 12 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P35) Zbog kojih problema se Vi ili neko iz Vašeg domaćinstva niste prijavili na konkurs za posao ili ste odbili ponudu za posao?

VIŠE ODGOVORA OZNAČITE SA √ √ Nije navedeno Predugo bih putovao/la do posla 1 0 Nemam auto i/ili mi je istekla vozačka dozvola/ne vozim/auto 1 0 nije registrovano

21 Troškovi goriva 1 0 Neadekvatan javni prijevoz 1 0 Troškovi javnog prijevoza 1 0 Lične fizičke teškoće/invaliditet 1 0 Pitanja lične sigurnost, npr. napadi/maltretiranje u vozilima 1 0 javnog prijevoza Staranje o bolesnom članu domaćinstva/invalidu 1 0 Članovi domaćinstva ne dozvoljavaju da koristim sredstva 1 0 javnog prijevoza Drugo (navedite…………………) 1 0

P36) Da li ste ikada pokušali ili planirate pokušati pronaći posao u inostranstvu?

JEDAN ODGOVOR Da, pokušao/la sam 3 Da, planiram pokušati 2 Ne 1 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas 9999 čitati]

22 99 99 99 99 99 99 99 Nikad nisam Nikad uslugama / NA uslugama imao/la potrebu imao/la potrebu za zdravstvenim zdravstvenim za 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 čitati] Ne želim odgovoriti odgovoriti Ne želim [ovo nemojte naglas nemojte [ovo 999 999 999 999 999 999 999 Ne znam [ovo nemojte nemojte [ovo naglas čitati] 3 3 3 3 3 3 otežao Uopće nije Uopće 2 2 2 2 2 2 Malo otežao 1 1 1 1 1 1 otežao Veoma Veoma Udaljenost ordinacije/bolnice/doma zdravlja zdravlja Udaljenost ordinacije/bolnice/doma pregleda na zakazivanje čekanje Dugo je zakazan na dan kada u čekaonicama Redovi pregled pregleda zdravstvenog troškovi Zvanični (npr. pregleda zdravstvenog troškovi Nezvanični pokloni) mito, bih kojeg kod doktora kod Nemogućnost odlaska navika otišao/la zbog starih inače i na dodatnih nalaza na vađenje Dužina čekanja preglede specijalističke PRISTUP ZDRAVSTVENIM USLUGAMA USLUGAMA ZDRAVSTVENIM PRISTUP onemogućio? to faktora navedenih od niže je svaki mjeri Vam specijalisti, u kojoj ili nekom otići doktoru posljednji put trebali P37) Kad ste RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

23 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 NA 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 čitati] Ne želim odgovoriti odgovoriti Ne želim [ovo nemojte naglas nemojte [ovo 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 čitati] Ne znam [ovo Ne znam [ovo nemojte naglas nemojte 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Ne 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Da 1 2 999 9999 Drugo (navedite………….. ) (navedite………….. Drugo Nisam znao/la gdje da se obratim za specijalistički pregled specijalistički pregled za da se obratim Nisam znao/la gdje Teško je dobiti izlaz s posla Teško Troškovi zdravstvenog pregleda zdravstvenog Troškovi Dugo čekanje na zakazivanje pregleda na zakazivanje čekanje Dugo Nije bilo nikoga ko bi ostao s djecom dok bih ja bio/la u bolnici s djecom bi ostao ko Nije bilo nikoga Radno vrijeme zdravstvene ustanove ustanove vrijeme zdravstvene Radno Nedostatak odgovarajućih zdravstvenih usluga zdravstvenih odgovarajućih Nedostatak Nema doktorica Nije bilo doktora specijaliste, niti drugog stručnog medicinskog stručnog medicinskog niti drugog specijaliste, Nije bilo doktora kadra Udaljenost ordinacije/bolnice/doma zdravlja Udaljenost ordinacije/bolnice/doma Nisam imao/la zdravstveno osiguranje osiguranje Nisam imao/la zdravstveno Ne naglas čitati] nemojte Ne znam [ovo Da Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas nemojte [ovo odgovoriti Ne želim čitati] P39) Da li imate zdravstveno osiguranje? osiguranje? zdravstveno P39) Da li imate na P41 DA, pređite je odgovor >> Ako FILTER Pokušajte se sjetiti kada ste posljednji put trebali otići kod doktora ili specijaliste u nekoj zdravstvenoj ustanovi zbog sebe ili člana Vašeg domaćinstva. domaćinstva. zbog sebe ili člana Vašeg ustanovi zdravstvenoj u nekoj ili specijaliste doktora otići kod posljednji put trebali ste kada se sjetiti P38) Pokušajte problema? od navedenih s bilo kojim susreli prilikom tom domaćinstva se Vi ili član Vašeg Da li ste RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

24 P40) AKO JE ODGOVOR NE: Zbog čega nemate zdravstveno osiguranje?

JEDAN ODGOVOR Radim bez ugovora 1 Ne mogu to priuštiti 2 Moj poslodavac ne uplaćuje doprinos za zdravstveno 3 osiguranje Nemam pravo 4 Drugo (navedite______) 5 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P41) AKO JE ODGOVOR DA: Po kojem osnovu ste zdravstveno osigurani?

JEDAN ODGOVOR Preko člana porodice koji je nositelj zdravstvenog osiguranja/člana 1 porodice koji za mene uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje Poslodavac uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje 2 Preko programa vlade 3 Direktno preko privatne osiguravajuće kuće 4 Drugo (navedite______) 5 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P42) Da Vi ili neko iz Vašeg domaćinstva trebate hitnu medicinsku pomoć, gdje biste se prvo obratili za pomoć?

JEDAN ODGOVOR U bolnicu koja je javna zdravstvena ustanova (u vlasništvu kantona/entite- 1 ta, kao i univerzitetska klinika) U javnu ustanovu dom zdravlja, u hitnu pomoć 2 U privatnu bolnicu, privatnu kliniku 3 U zdravstvenu ustanovu u vlasništvu NVO/humanitarne organizacije 4 Medicinskoj sestri 5 U apoteku 6 Vjerskom službeniku 7 Drugo (navedite…………………) 8 Nije primjenjivo 99 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

25 P43) U slučaju da ćete otići u tu ustanovu zbog hitnog zdravstvenog problema, kako biste do njega došli?

JEDAN ODGOVOR Pješke 1 Svojim autom 2 Autom komšije/rođaka 3 Pozvao/la bih taksi 4 Vozilom hitne pomoći 5 Sredstvom javnog prijevoza 6 Drugo (navedite…………………) 7 Nije primjenjivo 99 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

PRISTUP OBRAZOVANJU

P44) Da li u Vašem domaćinstvu ima djece mlađe od 16 godina?

FILTER >> Ako je odgovor NE, pređite na P51

Da 1 Ne 2 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P44) Ako da, koliko? ( BROJ)

P45) Da li je ijedno dijete mlađe od 16 godina u Vašem domaćinstvu u proteklih mjesec dana pohađalo školu ili program predškolskog odgoja i obrazovanja ili ustanovu za dnevnu brigu o djeci?

JEDAN ODGOVOR Da – ustanova za dnevnu brigu o djeci 1 Da – program predškolskog odgoja i obrazovanja 2 Da – osnovnu ili srednju školu 3 Ne – drugo (navedite ______) 4 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 NA 99 99 99 99 99 jenjivo Nije prim - 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 [don’t read] 9999 9999 9999 9999 9999 Don’t wish to answer answer Don’t wish to nemojte naglas čitati] nemojte Ne želim odgovoriti [ovo [ovo odgovoriti Ne želim - 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 Don’t know Don’t know [don’t read] 999 999 999 999 999 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 jte naglas čitati] jte No Ne znam [ovo nemo Ne znam [ovo 2 2 2 2 2 Ne 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Yes 1 1 1 1 1 Da Ima novu odjeću Ima novu na vodu otporan obuće je jedan par od čega broja, odgovarajućeg obuće para Ima dva jednom dnevno i povrće voće Jede svježe Dnevno ima tri obroka ili ribu Jednom dnevno jede crveno piletinu meso, dobi njegovoj/njenoj odgovaraju koje ima knjige kuće Kod itd.) (bicikl, rolšue, kuće igru izvan za Ima opremu kuće kod Ima igračke omladinski klubovi) muzika, (plivanje, Bavi se slobodnim aktivnostima imendana) (rođendana, posebnih događaja Sudjeluje u obilježavanju na igru i obrok prijatelje poziva kući na vrijeme svojoj S vremena se plaćaju koje ekskurzije Ide na školske u blizini kuće/stana na otvorenom igralištu Ima pristup kuće kod učenje Ima sobu za Učenici više razreda, naprimjer, učenici I-V razreda, pohađaju nastavu zajedno u zajedno pohađaju nastavu razreda, I-V učenici naprimjer, više razreda, Učenici učionici istoj Učenici različite etničke pripadnosti pohađaju nastavu u istoj učionici, ali u u istoj pohađaju nastavu pripadnosti etničke različite Učenici dana doba različito Učenici s invaliditetom pohađaju nastavu skupa s drugom djecom s drugom skupa pohađaju nastavu s invaliditetom Učenici U školi je svaki dan obezbijeđena hrana, naprimjer, mlijeko, jabuke, sendvič, topli sendvič, topli jabuke, mlijeko, naprimjer, dan obezbijeđena hrana, je svaki U školi obrok, itd. U toku školske godine su obezbijeđeni školski materijal, knjige, odjeća ili obuća odjeća knjige, materijal, su obezbijeđeni školski godine školske U toku Da li se bilo koja od navedenih situacija odnosi na školu koju pohađa bilo koje dijete u Vašem domaćinstvu? u Vašem dijete pohađa bilo koje koju odnosi na školu situacija od navedenih P46) Da li se bilo koja RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR Da li bilo ko od Vaše djece….. od Vaše P47) Da li bilo ko RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

27 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 99 Nije Nije primjenjivo primjenjivo 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 Ne želim Ne želim odgovoriti odgovoriti [ovo nemojte nemojte [ovo naglas čitati] 9999 9999 nemojte naglas čitati] nemojte Ne želim odgovoriti [ovo [ovo odgovoriti Ne želim 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 999 nemojte nemojte naglas čitati] Ne znam [ovo Ne znam [ovo - 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 999 999 Ne pos problemi problemi toje takvi takvi toje naglas čitati] Ne znam [ovo nemojte nemojte Ne znam [ovo 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Nije ozbiljan ozbiljan naročito naročito 3 3 Bolje su 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 ozbiljan ozbiljan Donekle 2 2 Iste su Iste 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 Vrlo Vrlo ozbiljan 1 1 Lošije su Lošije Nedostatak nastavnika stručnih za određene nastavne nastavne određene stručnih za nastavnika Nedostatak predmete nastavnika zbog neiskusnih nastave kvaliteta Loša učionice) (toaleti, u školi i prostorije uvjeti materijalni Loši škole u i oko i droga zlostavljanje Nasilje, vršnjačko škole Pušenje u i oko Disciplina u učionici da budu popularni pritisak među učenicima Društveni nastavnika prakse Diskriminacijske škole Kriminal i nasilje u području oko učionice Prenatrpane do škole je prijevoz Problem Drugo (navedite………….). Većinom djece u BiH djece Većinom Drugom djecom u Vašem gradu/općini u Vašem djecom Drugom Kako ocjenjujete mogućnosti školovanja djece u Vašem domaćinstvu u poređenju sa: domaćinstvu u poređenju u Vašem djece mogućnosti školovanja ocjenjujete P49) Kako RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR Koliko je ozbiljan svaki od navedenih problema u školi u koju ide bilo koje dijete iz Vašeg domaćinstva? iz Vašeg dijete ide bilo koje u koju u školi problema od navedenih svaki je ozbiljan P48) Koliko RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

28 99 99 99 99 99 Nije primjenjivo 2 2 2 2 2 2 Loša 9999 9999 9999 9999 9999 čitati] 99 999 9999 Ne želim odgovoriti odgovoriti Ne želim [ovo nemojte naglas nemojte [ovo 1 1 1 1 1 1 Dobra 999 999 999 999 999 čitati] Ne znam [ovo Ne znam [ovo nemojte naglas nemojte 2 2 2 2 2 Ne 1 1 1 1 1 Da Prodavnica mješovite robe (hrana i opće namirnice) i opće (hrana robe mješovite Prodavnica usluge Bankarske usluge Poštanske Javni prijevoz škola) i osnovna ustanova (predškolska obrazovanje Obavezno i sporta rekreacije kulture, objekti Biblioteke, naglas čitati] nemojte Ne znam [ovo naglas čitati] nemojte [ovo odgovoriti Ne želim Nije primjenjivo Imaju invaliditet? Dolaze iz daleko bogatije porodice nego što je Vaša porodica? je Vaša što nego porodice bogatije iz daleko Dolaze Dolaze iz daleko siromašnije porodice nego što je Vaša porodica? je Vaša što nego porodice siromašnije iz daleko Dolaze Druge su nacionalnosti, vjere ili identiteta u odnosu na Vaše dijete? dijete? u odnosu na Vaše ili identiteta su nacionalnosti, vjere Druge Imigranti su iz drugih zemalja? Imigranti Da li djeca koja se igraju sa djecom iz Vašeg domaćinstva domaćinstva iz Vašeg sa djecom se igraju koja P50) Da li djeca RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR I TRANSPORT USLUGE LOKALNE sljedećeg: itd.) ljude s invaliditetom, za pristupa vremena, (u pogledu udaljenosti, radnog opisali pristupačnost biste P51) Kako

29 99 99 99 99 99 99 99 99 99 Nije prim - jenjivo 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 Ne želim Ne želim odgovoriti nemojte [ovo naglas čitati] - 999 999 999 999 999 999 999 999 999 Ne znam nemo [ovo naglas jte čitati] 8 8 8 8 8 8 8 8 8 Drugo Drugo (navesti) - 7 7 7 7 7 7 7 7 7 Gener ne alno, postoji niti jedan - prob ovaj lem 6 6 6 6 6 6 6 6 6 Diskriminacija se (neki građani u nejedna - nalaze zbog položaju kom roda, etničke, svoje političkih uvjerenja, socijalnog položaja, itd.) 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Korupcija Korupcija pri - (mito, veze) vatne - 4 4 4 4 4 4 4 4 4 Loši uvjeti uvjeti Loši infrastruk ture 3 3 3 3 3 3 3 3 3 Visoke Visoke cijene 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Loša Loša kvaliteta - 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Usluga Usluga uopće ne pos toji Javne usluge i Javne usluge javna sigurnost Zavod za za Zavod zapošljavanje Socijalna (npr. davanja naknada za nezaposlene/ penzija) Putevi i mostovi i mostovi Putevi Javni transport Ustanove za za Ustanove pomoći u njegu osoba starijih Ustanove za za Ustanove brigu o djeci Obrazovni sistem sistem Obrazovni Zdravstvene Zdravstvene usluge Koji je u Vašem gradu ili općini glavni problem u vezi s pružanjem sljedećih javnih usluga? s pružanjem u vezi ili općini glavni problem gradu je u Vašem P52) Koji RED SVAKI ZA JEDAN ODGOVOR

30 99 99 99 99 99 9999 9999 9999 9999 9999 999 999 999 999 999 8 8 8 8 8 7 7 7 7 7 6 6 6 6 6 1 2 3 4 5 6 99 999 9999 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1

Izdavanje Izdavanje dokumenata Snabdijevanje Snabdijevanje električnom energijom Vodovod i Vodovod kanalizacija Smještaj interno interno Smještaj osoba raseljenih i povratnika 16-20 minuta 21-30 minuta 31- 40 minuta 41- 60 minuta 61 minut ili duže naglas čitati] nemojte Ne znam [ovo naglas čitati] nemojte [ovo odgovoriti Ne želim Nije primjenjivo Skupljanje i Skupljanje smeća/ odvoz i otpada održavanje ulica čistoće ili manje 15 minuta ? Zanima me najbliža stanica, čak i ako nije glavna koju Vi nije glavna koju i ako čak stanica, me najbliža ? Zanima idem pješke ako javnog prijevoza stanice do najbliže lokacije od ove trebalo otprilike bi meni (anketaru) P53) Koliko koristite. JEDAN ODGOVOR

31 P54) Koliko je čest javni prijevoz sa najbliže stanice?

JEDAN ODGOVOR Otprilike jednom sedmično 1

Svaka dva ili tri dana 2

Najmanje jednom dnevno 3 Najmanje svaki sat 4 Najmanje svakih pola sata 5 Najmanje svakih petnaest minuta 6 Neredovan, nema reda vožnje 7 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 Nije primjenjivo 99

P55) Koliko često koristite lokalne autobuse, autobuse koji voze od/do mjesta u kojem živite i administrativnog centra? Svaku povratnu vožnju računajte kao jednu.

JEDAN ODGOVOR 3 ili više puta sedmično 1 Jednom ili dva puta sedmično 2 Rjeđe od toga, ali češće nego dva puta mjesečno 3 Jednom ili dva puta mjesečno 4 Rjeđe od toga, ali češće nego dva puta godišnje 5 Jednom ili dva puta godišnje 6 Rjeđe od toga ili nikad 7 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 Nije primjenjivo 99

P56) Koje je najčešće sredstvo prijevoza koje Vaše domaćinstvo koristi na putu do najbližeg administrativnog centra u gradu/na selu?

JEDAN ODGOVOR Pješke 1 Privatnim automobilom 2 Sredstvima javnog prijevoza 3 Privatnim mini busom, taksijem 4 Motorom, mopedom, skuterom, biciklom 5 Drugo (navedite)……………………… 6 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 Nije primjenjivo 99

32 DEMOGRAFIJA

P57) Rod Muški 1 Ženski 2 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P58) Koje godine ste rođeni? ______godine Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P59) Koje je Vaše bračno stanje? Samac/samica (nikad se nisam udala/oženio) 1 U braku/vjenčan 2 Živim s partnerom/partnericom 3 Razdvojen/a/ razveden/a 4 Udovac/udovica 5 Nije primjenjivo 99 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P60) Generalno, da li biste rekli da je Vaše zdravstveno stanje …

JEDAN ODGOVOR Odlično 1 Veoma dobro 2 Dobro 3 Osrednje 4 Loše 5 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P61) Da li od nečega već dugo bolujete ili imate invaliditet koji Vam na bilo koji način ograničava aktivnosti? Kada kažem ‘već dugo’, mislim na bilo koju bolest koju imate već duže vrijeme ili će Vas vjerovatno duže vremena pratiti.

Da 1 Ne 2 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P62) Koliko otprilike godina živite u ovom kvartu/naselju? ______godina Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

33 P63) Koju ste školu završili ili koji je Vaš najviši završeni nivo obrazovanja?

JEDAN ODGOVOR Nisam išao/la u školu 1 1 - 3 razreda osnovne škole 2 4 – 7/8 razreda osnovne škole 3 Završio/la sam osnovnu školu 4 Završio/la sam srednju školu u trajanju 2-3 godine 5 Završio/la sam srednju školu u trajanju 4 godine 6 Završio/la sam višu školu 7 Završio/la sam fakultet 8 Postdiplomski studij (magistar, doktor) 9 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 Nije primjenjivo 99

P64) Šta od navedenog najbolje opisuje Vaš sadašnji radnopravni status?

JEDAN ODGOVOR Zaposlen/a na puno radno vrijeme (redovan, ne povremen posao) 1 Zaposlen/a na pola radnog vremena (redovan, ne povremen posao) 2 Povremeno zaposlen/a (kad god ima prilike za rad; nisam zaposlen/a na 3 pola radnog vremena) Samostalna djelatnost (vlastiti račun /privatna firma) 4 Nezaposlen/a 5 U penziji 6 Obavljam kućne poslove (domaćin/domaćica) 7 Nesposoban za rad (invaliditet, itd.) 8 Školujem se / pripravnik/ca sam 9 Drugo (navedite ______) 10 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999 Nije primjenjivo 99

P65) Koliko osoba živi u ovom domaćinstvu, uključujući i Vas? Podstanari i gosti se također ubrajaju ako su u Vašoj kući najmanje 6 mjeseci i peru odjeću i/ili se hrane u Vašoj porodici.

___BROJ______Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

34 P66) U koju od navedenih kategorija spada mjesečni neto prihod Vašeg domaćinstva?

JEDAN ODGOVOR Bez prihoda 1 Ispod 100 KM 2 101 – 300 KM 3 301 – 500 KM 4 501 – 700 KM 5 701 – 900 KM 6 901 – 1.100 KM 7 1.101 – 1.300 KM 8 1.301 – 1.500 KM 9 1.501 – 2.000 KM 10 2.001 – 2.500 KM 11 2.500 – 3.000 KM 12 Preko 3.000 KM 13 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P67) Šta je od navedenog izvor prihoda ovog domaćinstva? Molim Vas, navedite sve izvore vašeg prihoda.

VIŠE ODGOVORA OZNAČITE SA √

√ Nije navedeno Prihod od rada kod poslodavca 1 0 Prihod od samostalne djelatnosti 1 0 Prihod od prodaje hrane koju proizvodimo 1 0 Penzija 1 0 Naknada za nezaposlenost 1 0 Naknada za invaliditet/bolest, invalidnina 1 0 Druga socijalna primanja 1 0 Kamata na štednju ili ulaganja 1 0 Bespovratna sredstva/stipendija ili zajam za učenike/studente 1 0 Doznake od članova porodice/prijatelja iz BiH 1 0 Doznake od članova porodice/prijatelja iz inostranstva 1 0 Razmjena roba i usluga (bez plaćanja) 1 0 Drugo (navedite)______1 0 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

35 P68) Koji je izvor prihoda najvažniji za ovo domaćinstvo? Kada kažem ‘najvažniji’, mislim na onaj izvor iz kojeg ovo domaćinstvo ima najviše sredstava za egzistenciju.

JEDAN ODGOVOR Prihod od rada kod poslodavca 1 Prihod od samostalne djelatnosti 2 Prihod od prodaje hrane koju proizvodimo 3 Penzija 4 Naknada za nezaposlenost 5 Naknada za invaliditet/bolest, invalidnina 6 Druge socijalne naknade 7 Kamata na štednju ili ulaganja 8 Bespovratna sredstva/stipendija ili zajam za učenike/studente 9 Doznake od članova porodice/prijatelja iz BiH 10 Doznake od članova porodice/prijatelja iz inostranstva 11 Razmjena roba i usluga (bez plaćanja) 12 Drugo (navedite)______13 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P69) Koji je opis na ovoj kartici najbliži Vašem mišljenju o iznosu prihoda Vašeg domaćinstva?

JEDAN ODGOVOR Lagodno živimo s prihodom koji ostvarujemo 1 Nekako izlazimo nakraj s prihodom koji ostvarujemo 2 Teško nam je preživjeti sa sadašnjim prihodom 3 Vrlo nam je teško preživjeti sa sadašnjim prihodom 4 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

P70) Šta od navedenog najbolje opisuje Vašu stambenu jedinicu?

JEDAN ODGOVOR Vlasništvo bez hipoteke (tj. bez kreditnog zaduženja) 1 Vlasništvo nad stambenom jedinicom pod hipotekom 2 Podstanar, plaćam najamninu vlasniku koji je fizičko lice 3 Podstanar u jedinici socijalnog/dobrovoljnog/općinskog zbrinjavanja, 4 plaćam najamninu Smještaj je besplatan 5 Drugo (navedite ______) 6 Ne znam [ovo nemojte naglas čitati] 999 Ne želim odgovoriti [ovo nemojte naglas čitati] 9999

36 P71) Postoje neke stvari koje ljudi sebi ne mogu priuštiti, čak i ako ih žele. Na ovim karticama su napisane neke stvari i uz Vašu saglasnost ću na svakoj označiti da li je Vaše domaćinstvo, ukoliko želi, može priuštiti.

JEDAN ODGOVOR ZA SVAKI RED Da, Ne, ne Ne znam Ne želim Nije možemo možemo [ovo odgovoriti primjenjivo sebi to sebi nemojte [ovo nemojte priuštiti, priuštiti naglas naglas čitati] ako to čitati] želimo Održavanje adekvatne 1 2 999 9999 99 toplote u Vašem domu Godišnji odmor u 1 2 999 9999 99 trajanju od sedam dana negdje izvan kuće (ali ne kod rodbine) Zamjena dotrajalog 1 2 999 9999 99 namještaja Obrok sa crvenim 1 2 999 9999 99 mesom, piletinom ili ribom svaki drugi dan, ukoliko to želite Kupovina nove, a ne već 1 2 999 9999 99 nošene odjeće Počastiti prijatelje ili 1 2 999 9999 99 rodbinu pićem ili jelom najmanje jednom mjesečno

37 Dodatak 3A: Profil Grada Bijeljina

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u BiH Grad Bijeljina https://www.gradbijeljina.org/

Sadržaj Geografski podaci...... 36 Uprava, javne ustanove i preduzeća...... 36 Stanovništvo ...... 40 Obrazovanje...... 41 Zdravstvo...... 43 Tržište rada...... 45 Stambeno zbrinjavanje...... 45 Centri za socijalni rad...... 48 Pružatelji javnih usluga...... 48 Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu...... 49 Javni prijevoz...... 50 Dodatak...... 51

38 Geografski podaci1

Grad Bijeljina se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, u srcu semberske ravnice. Po broju stanovnika je drugi grad po veličini u Republici Srpskoj, iza Banja Luke, i peti u Bosni i Hercegovini. Nalazi se duž granice sa Srbijom i Hrvatskom. Graniči sa Brčko distriktom i opštinama Lopare, Ugljevik i Zvornik na jugu i zapadu, rijekom Savom na sjeveru i rijekom Drinom na istoku. Površina Grada Bijeljina iznosi 734 km². Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Gradu Bijeljina živi 103.874 stanovnika.2 Gustina naseljenosti iznosi 143 stanovnika po km2.

Grad Bijeljina se sastoji od 70 mjesnih zajednica, od čega je 13 gradskih i 57 ruralnih.

Uprava, javne ustanove i preduzeća3

o Gradska uprava - 1 (sa 14 mjesnih kancelarija) o Pošte - 10 o Sudovi - 3 (Osnovni sud u Bijeljini, Okružni sud u Bijeljini, Okružni privredni sud u Bijeljini) o Okružno tužilaštvo u Bijeljini – 1 o Vatrogasne jedinice – 2 (Bijeljina i Janja) o Služba za zapošljavanje RS – Filijala Bijeljina - 1 o Elektrodistribucija R.J. Bijeljina - 1 o Autobuska stanica o Centralno grijanje – J.P. „Gradska toplana“ Bijeljina o Javne komunalne usluge - (A.D. „Vodovod i kanalizacija“) o Javne komunalne usluge – odvoz komunalnog otpada (A.D. „Komunalac“) o J.P. Regionalna deponija „EKO DEP“ d.o.o. Bijeljina o Gradsko groblje o Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Bijeljina o Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća o Agencija za vode oblasnog riječnog sliva Save Bijeljina o JU „Vode Srpske“ Bijeljina o Centar za kulturu Semberija o Jedna javna biblioteka (JU Narodna biblioteka Filip Višnjić) o Jedan muzej (Muzej Semberije) o Društveni centar (Društveni centar „Vuk Karadžić“) o Ombudsman za djecu Republike Srpske, Kancelarija u Bijeljini o Kancelarija za nacionalne manjine (u okviru Gradske uprave) o JU Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske o Agrotržni centar o Radio stanice – (5) (statistika RS) o TV stanice - (4) o Novine – (1) o Policija – Policijska stanica Bijeljina na tri lokacije o Civilna zaštita – u okviru Gradske uprave, uz učešće drugih javnih i drugih institucija/organizacija.

1 Izvor: lične karte MZ; web stranica Grada; Strategija razvoja Grada Bijeljina. 2 Podaci Republičkog zavoda za statistiku. Prema procjenama Grada Bijeljina, broj stanovnika je viši (135.000), s obzirom da popisom nisu bili obuhvaćeni studenti koji studiraju u Bijeljini, niti građani s prebivalištem u Bijeljini koji rade u inostranstvu. 3 Izvori: web stranica Grada, konsultacijske radionice.

39 Stanovništvo4

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bijeljina ima 103.874 stanovnika5 (51% žena i 49% muškaraca).

Stanovništvo prema dobi i spolu6

Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu7 Bijeljina Ukupno M Ž Ukupno 103874 50760 53114 Bošnjaci 11680 5733 5947 Hrvati 498 140 358 Srbi 89474 43861 45613 Ostali 1478 717 761 Neizjašnjeni 654 272 382 Nepoznato 90 37 53

Stanovništvo Bijeljine, prema procjenama (izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske) Ukupno Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj 2017 104008 899 1351 -453 2016 104019 921 1406 -485

Stopa nataliteta za 2017. (izračunata na osnovu gornjih podataka): 8,46 Stopa mortaliteta za 2017. (izračunata na osnovu gornjih podataka): 12,99

4 Izvor: lične karte MZ, Republički zavod za statistiku RS i Agencija za statistiku BiH. 5 Podaci Republičkog zavoda za statistiku RS. 6 Izvor: Republički zavod za statistiku RS, podaci iz popisa 2013. 7 Izvor: Republički zavod za statistiku RS, podaci iz popisa 2013.

40 Osobe s invaliditetom i uzroci invaliditeta, prema rodu8

Drugi demografski podaci Romi9: 496 Prema prijavama mjesnih zajednica na javni poziv u okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“ Raspoložive pojedinačne prijave MZ: Janja – 850, Vuk Karadžić – 1.500.

Obrazovanje

Nivoi obrazovanja (distribucija)10

Škole11

o 1 javna predškolska ustanova - vrtić: JU Dječiji vrtić „Čika Jova Zmaj“ (centralni objekat plus 3 objekta u Bijeljini i dva u seoskoj sredini: Novo naselje Janja i Dvorovi.)12 o 3 vrtića u privatnom vlasništvu: Dječiji vrtić „Bajka“, Predškolska ustanova „Dragan i Zoran“, Dječiji vrtić „Štrumpfograd“. o 8 klubova za djecu: Veseljko, Bubamara, Nodi, Petar Pan, Bambino, Ciciban, Čarolija, Kolibri. o 1213 osnovnih škola sa 35 područnih odjeljenja (JU OŠ Sveti Sava (Bijeljina), Knez Ivo od Semberije (Bi- jeljina), Vuk Karadžić (Bijeljina), Jovan Dučić (Bijeljina), Ćirilo i Metodije (Glavičice), Meša Selimović (Janja), Stevan Nemanja (Gornji Dragaljevac), Dositej Obradović (Suvo Polje), Petar Petrović Njegoš (Velika Obarska), Sveti Sava (Crnjelovo), Dvorovi (Dvorovi), Petar Kočić (Brodac)).

(Prema zvaničnim statističkim podacima RS-a, 46 osnovnih škola, od čega 30 petorazrednih i 16 devetorazrednih)

o 0 specijalnih osnovnih škola

o Jedna javna (Muzička škola „Stevan Stojanović Mokranjac“) i jedna privatna osnovna muzička ško- la (Muzička škola „Kornelije Stanković“) i jedna srednja muzička škola (Srednja muzička škola „S. S. Mokranjac“). o 6 srednjih škola: JU Gimnazija „Filip Višnjić“, Ekonomska škola, gore spomenuta srednja muzička škola

8 Izvor: Popis 2013, podaci Republičkog zavoda za statistiku. 9 Izvor: Popis 2013. 10 Izvor: podaci iz Popisa 2013., Republički zavod za statistiku 11 Izvor: Republički zavod za statistiku, web stranica Grada, web stranica vrtića i osnovnih škola. 12 Izvještaj Republičkog zavoda za statistiku o 5 javnih i 12 privatnih predškolskih ustabova u Gradu Bijeljina s obzirom da zasebno broje objekte javnih vrtića. 13 Izvještaj Republičkog zavoda za statistiku o 46 osnovnih škola s obzirom da Zavod broji i područna odjeljenja skupa sa matičnim školama.

41 (Srednja muzička škola „S. S. Mokranjac“), Tehnička škola „Mihajlo Pupin“, Poljoprivredna i medicinska škola, Srednja stručna škola Janja. o Visokoškolske ustanove (javne) - 4 javnih fakulteta koja pripadaju Univerzitetu u Istočnom Sarajevu: Fakultet poslovne ekonomije, Pedagoški fakultet, Pravni fakultet, Poljoprivredni fakultet. o Visokoškolske ustanove (privatne) - 5 privatnih fakulteta: Slobomir P Univerzitet , Univerzitet „Sinergi- ja“, Univerzitet za poslovne studije, University „Bijeljina“ (Visoka škola „Koledž zdravstvene njege“), Univerzitet „Apeiron“ (Panevropski univerzitet Apeiron). o Jedan dom/centar za smještaj učenika i obrazovanje (JU Dom učenika Bijeljina). o Dvije ustanove za obrazovanje odraslih u privatnom vlasništvu (Centar za obrazovanje odraslih i Obra- zovni centar).

Pristup osoba s invaliditetom obrazovnim ustanovama o Djeca s posebnim potrebama pohađaju redovnu nastavu u osnovnim školama. o U prostorijama Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Bijeljini i OŠ „Meša Selimović“ u Janji postoje speci- jalne učionice za djecu s posebnim potrebama. o U pripremi je dnevni centar za djecu s posebnim potrebama. o Postoje sportske organizacije za osobe s invaliditetom (košarkaški klub, odbojkaški klub, streljački klub). Također postoji 17 udruženja osoba s invaliditetom. Klubovima osoba s invaliditetom se dodjel- juju finansijska sredstva u iznosu od 1.300.000 KM. o Pristupne rampe su postavljene na ulazu u nekoliko javnih zgrada i zgrada organa i službi uprave, ali još uvijek nema liftova. o Prema prijavama mjesnih zajednica na javni poziv u okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“/prema ispunjenom upitniku (2015), 4 od 18 škola su osigurale fizički pristup djeci s invaliditetom. o Grad pruža podršku djeci s invaliditetom, uključujući i prijevoz i podršku pohađanju nastave. Auto- busne karte su obezbijeđene za svu djecu s posebnim potrebama.

Školska 2018/2019. godina14 o 1.178 djece je upisano u ustanove za predškolsko vaspitanje i obrazovanje (muške djece - 621, ženske djece – 557) . o 166 osoba je zaposleno u ustanovama za predškolsko vaspitanje i obrazovanje (148 žena). o 237 djece (121 žensko dijete) je pohađalo program predškolskog vaspitanja i obrazovanja u godini pred polazak u školu. o Prema Strategiji razvoja Grada Bijeljina (2018), programi koji se realiziraju su primarni, igraonički, pro- duženi boravak i pripremni za djecu pred polazak u školu. Prema Strategiji, obuhvat djece predškol- skim vaspitanjem i obrazovanjem se povećava iz godine u godinu i u 2017. godini je 1.948 djece bilo obuhvaćeno predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem i pripremnim programima za školu: 1.560 djece je obuhvaćeno programom predškolskog vaspitanja (u 3 vrtića – 999 djece i u 13 dječijih klubova – 561 dijete) i 388 pripremnim programom za školu.

14 Izvor: Republički zavod za statistiku.

42 o 8.538 učenika upisanih u osnovno obrazovanje (4.110 učenica) o 149 učenika s posebnim potrebama upisano u osnovno obrazovanje (52 učenice) o 661 nastavnik u osnovnim školama (485 nastavnica) o 3.876 učenika upisano u srednje obrazovanje (2.025 učenica) o 51 učenik sa poteškoćama u razvoju upisan u srednjoškolske obrazovne ustanove (17 učenica) o 342 nastavnika srednjih škola (230 nastavnica) o U akademskoj 2017/2018. godini je bilo 1.787 studenata (703 studenta, 1.084 studentice) koji su imali prijavljeno prebivalište u Bijeljini i 183 postdiplomska studenta i 1 doktorand (63 studenta, 120 studentica)15. 2.848 studenata je bilo upisano u visokoškolske ustanove u Bijeljini (1.815 na javne i 1.033 na privatne visokoškolske ustanove)16. Stopa ranog napuštanja školovanja – o Učenici redovnih osnovnih škola koji su prekinuli školovanje u periodu 1. septembar 2017. – 31. au- gust 2018. (statistički podaci za nivo Republike Srpske)

Prekinuto školovanje – ukupno za RS: 50 (22 ženske osobe) Prekinuto školovanje zbog loših rezultata u školi – ukupno za RS: 4 (1 ženska osoba) Prekinuto školovanje iz socijalnih razloga – ukupno za RS: 8 (4 ženske osobe) Prekinuto školovanje iz ekonomskih razloga – ukupno za RS: 4 (0 ženskih osoba) Prekinuto školovanje iz ličnih razloga – ukupno za RS: 34 (17 ženskih osoba)

o Učenici srednjih škola koji su prekinuli školovanje u periodu 26. septembar 2017 – 25. septembar 2018. (statistički podaci za nivo Republike Srpske)

Prekinuto školovanje – ukupno za RS: 289 (105 ženskih osoba) Prekinuto školovanje zbog loših rezultata u školi – ukupno za RS: 136 (24 ženske osobe) Prekinuto školovanje iz socijalnih razloga - ukupno za RS: 11 (5 ženskih osoba) Prekinuto školovanje iz ekonomskih razloga - ukupno za RS: 8 (4 ženske osobe) Prekinuto školovanje iz ličnih razloga - ukupno za RS: 134 (72 ženske osobe)

Ustanove koje pružaju obuku za tehnička i druga zanimanja nakon završene srednje škole i stopa upisa – preko Filijale Službe za zapošljavanje i njenih programa, uz podršku Grada.

o U Bijeljini postoje dvije ustanove za obrazovanje odraslih u privatnom vlasništvu, Centar za obrazovanje odraslih i Obrazovni centar, koje nude prekvalifikaciju i sticanje novih kvalifikacija.

Zdravstvo

Postoji jedna bolnica (Opšta bolnica „Sveti Vračevi“) i jedna zdravstvena ustanova u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou (Dom zdravlja Bijeljina). Osim stanovnika Grada Bijeljina, Dom zdravlja pruža usluge primarne zdravstvene zaštite i stanovnicima opština Pelagićevo i Donji Žabar. Dom zdravlja pruža zdravstvene usluge preko 55 timova porodične medicine u 41 ambulanti porodične medicine na 25 lokacija (dvije izvan teritorije Grada Bijeljina). Terenske ambulante porodične medicine su sljedeće: o Ambulanta Janja o Ambulanta Vršani o Ambulanta Dragaljevac Donji o Ambulanta Čađavica Gornja

15 Upisani na master studij nauka, master i specijalističke studije i kandidati za doktorski studij. 16 Upisani studenti prema lokaciji visokoškolske ustanove – organizacione jedinice u akademskoj 2017/2018. godini.

43 o Ambulanta Suvo Polje o Ambulanta Dvorovi o Ambulanta Crnjelovo Gornje o Ambulanta Crnjelovo Donje o Ambulanta Brodac o Ambulanta Batković o Ambulanta Velika Obarska o Ambulanta Glavičice o Ambulanta Banjica o Ambulanta Čengić o Ambulanta Modran o Ambulanta Majevička o Ambulanta Koviljuše o Ambulanta Amajlije o Ambulanta Pučile o Ambulanta Magnojević Gornji o Ambulanta Bukovica Donja o Ambulanta Pelagićevo (izvan Grada Bijeljina) o Ambulanta Donji Žabar (izvan Grada Bijeljina) o Ambulanta Trnjaci

o Ambulanta Novo naselje Janja

Dom zdravlja pruža usluge zdravstvene zaštite za ukupno 77.186 osoba koje su osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja. Također pruža usluge i značajnom broju osoba koje nisu osiguranici Fonda. Postoji i hitna služba koja radi 24 sata dnevno.

Bolnica pruža usluge sekundarne zdravstvene zaštite i u određenoj mjeri i usluge tercijarne zdravstvene zaštite stanovnicima Grada Bijeljina, kao i opština Ugljevik, Lopare, Pelagićevo i Donji Žabari (ukupno preko 150.000 osoba). Kapacitet bolnice je 269 kreveta. Prema web stranici bolnice, bolnica zapošljava ukupno 587 osoba. Od toga su 143 doktora medicine.

Postoji oko 50 privatnih praksi koje pružaju zdravstvene usluge u različitim oblastima. Neke od tih privatnih zdravstvenih praksi su uključene u zdravstveni sistem kroz Fond zdravstvenog osiguranja. Postoje i privatne apoteke.

Izvještaj o ostvarenju godišnjeg plana implementacije Strategije razvoja Grada za 2017. godinu: postoji 2,8 doktora medicine na 1.000 stanovnika.

44 Tržište rada

Zaposleni17 Zaposleno 22.005 (u 2018), od čega su 9.863 žene. Neto plata (u 2018.) je iznosila 796 KM. Nezaposleni18 - Januar 2019 – 10.229 (od čega 5.560 žena) - Juli 2019 – 9.483 (od čega 5.309 žena)

Nezaposleni prema nivou obrazovanja, januar 2019. Ukupno NK PK/NSS KV SSS VKV VŠS VSS

M 4669 953 182 1982 976 99 60 417 Ž 5560 999 295 1273 1929 13 94 957 Ukupno 10229 1952 477 3255 2905 112 154 1374

Penzioneri: Prema rezultatima popisa iz 2013. godine: 14.543 penzionera. Prema Strategiji razvoja Grada Bijeljina (2018) postoji 14.964 penzionera (8.330 korisnika starosne penzije, 1.761 korisnik invalidske penzije, 4.873 korisnika porodične penzije).

Stambeno zbrinjavanje

U Gradu postoje objekti socijalnog stanovanja i također se u tu svrhu izdaje i privatni smještaj. Grad Bijeljina ima na raspolaganju sljedeće jedinice socijalnog stanovanja: o Stanovi u području naselja Pet jezera (donacija Vlade Njemačke), 35 stambenih jedinica sa 147 stanova za alternativni smještaj raseljenih osoba. o Stanovi u području Boračkog naselja u selu Amajlije: 63 stana u 4 stambene jedinice. o Stanovi u području MZ Novo naselje: 12 stanova. o Stanovi na lokaciji MZ Janja: četiri zgrade sa ukupno 32 stana, od čega je 11 stanova u vlasništvu Gra- da Bijeljina, dok je preostalih 21 stan u vlasništvu Ministarstva izbjeglica i raseljenih lica Republike Srpske. o Objekat u izgradnji u području naselja Fincov salaš: 8 stambenih jedinica za romsku populaciju.

Prema informacijama Centra za socijalni rad Bijeljina (izvještaj o radu za 2017. godinu), u 2017. godini je Centar za socijalni rad stambeno zbrinuo 21 porodicu. To je obuhvatilo smještaj porodica u zgrade u ulici Milovana Glišića i Galac. 18 porodica je smješteno u privatne stambene objekte za koje troškove zakupnine snosi Centar za socijalni rad. Centar za socijalni rad plaća smještaj (troškove socijalnog stanovanja) za osobe koje su korisnici prava na novčanu pomoć.

Nastanjene stambene jedinice prema instalacijskoj opremi19

17 Izvor: Republički zavod za statistiku (http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/rad/BiltenStatistike_Plata_Zaposlenos- ti_i_Nezaposlenosti_2019_WEB.pdf) 18 Izvor: Zavod za zapošljavanje RS (http://www.zzzrs.net/images/uploads/dokumenti/Statisticki_bilten_januar.pdf) 19 Izvor: Popis 2013. Agencija za statistiku BiH

45 Bijeljina – ukupan broj nastanjenih stambenih jedinica: 34.066 Kanalizaciona mreža Vodosnabdijevanje za odvodnju otpadnih Električna energija Prirodni gas Centralno grijanje voda gradski vodovodni 23.375 javni 5.111 da 33.707 da 147 Da 9.067 sistem ruralno/ zatvorena sep- bez prikl- bez in- bez in- 482 13.042 148 97 1.072 lokalno tička jama jučka stalacija stalacija

zatvorena sep- vlastiti bez insta- bez in- bez in- 8.025 tička jama sa 12.052 211 33.822 23.927 cjevovod lacija stalacija stalacija preljevom

ne funk- 209 druga rješenja 1.562 cionira

bez insta- 1.975 bez instalacija 2.299 lacija

stambene jedinice bez svih instalacija 119

Centri za socijalni rad

o Centri za socijalni rad: 1 (JU Centar za socijalni rad Bijeljina) o Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama (u pripremi) o Dnevni centar za djecu u riziku (u pripremi) o 3 (4) doma za starija lica (privatna, javni ne postoje)

Dom za starija lica Sveti Nikola, adresa: Gojsovac 26A

Dom za starija lica Lenkom, Jermenska 41

„Slađur“ Bijeljina USZ „Duga“

Centar za socijalni rad postoji. U Izvještaju o radu Centra za socijalni rad za 2017. godinu su date informacije o vrstama pomoći i broju korisnika u 2017. godini: Broj korisnika Vrsta pomoći 2017. Stalna novčana pomoć 468 Novčana naknada za pomoć i njegu drugog lica 1.620 Smještaj u drugu porodicu /hraniteljsku porodicu 21 (18 children and 3 adults) Smještaj u ustanovu socijalne zaštite 52 (10 children and 42 adults) Naknada za smještaj u vlastitu porodicu 151 Pomoć za ogrev i odjeću 349 Subvencioniranje komunalnih troškova 185

46 Jednokratna finansijska pomoć 828 Zdravstveno osiguranje 252 Kućna njega i pomoć u kući 15 Dječiji dodatak 2.883 Naknada umjesto plate roditelju koji je u radnom odnosu 440 Naknada umjesto plate roditelju koji nije u radnom odnosu 511

Centar za socijalni rad također pruža usluge socijalnog rada. U 2017. godini su evidentirana 123 slučaja nasilja u porodici. U 2017. godini je evidentirano 175 maloljetnika s problemima u ponašanju, od čega je 75 bilo u sukobu sa zakonom. U 2017. godine je bilo u prosjeku 250 korisnika javne kuhinje, uglavnom starijih osoba bez porodičnog staranja; hranu distribuira Crveni krst na šest punktova, četiri u gradu i dva u Janji, kao i putem mobilnog tima na kućnu adresu 33 nepokretna korisnika.

U 2017. godini20 je u Centru za socijalni rad Bijeljina bilo 28 zaposlenih na neodređeno vrijeme: direktor, 10 socijalnih radnika, 3 pravnika, 3 psihologa, 1 specijalni pedagog, 1 pedagog, 1 defektolog, 2 referenta za poslove na realizaciji prava iz dječije zaštite, 6 pripadnika administrativnog i pomoćnog osoblja. Osim zaposlenih na neodređeno vrijeme, 7 osoba je zaposleno na određeno vrijeme, kao i 1 pripravnik. Ukupno 13 osoba je obavl- jalo poslove socijalnog radnika.

Zaposleni u Centru za socijalni rad – stanje na dan 31.12.2016. i 31.12.2017. Broj zaposlenih

Zaposleni 2016 2017 Stručna sprema Direktor 1 1 VSS Stručni radnici 20 22 Socijalni radnik 3 9 VSS Socijalni radnik 7 4 VŠS Pravnik 3 3 VSS Psiholog 3 3 VSS Pedagog 2 1 VSS Defektolog 1 1 VSS Specijalni pedagog 1 1 VSS Poslovi na realizaciji prava iz dječije zaštite 2 2 Referent 1 1 VŠS Referent 1 1 SSS Administrativno osoblje 6 8 Ekonomista 3 4 VSS Ekonomista 1 1 SSS Administrativni radnici 2 3 VSS Pomoćno osoblje 3 3 SSS Čistačica 2 2 Vozač 1 1 OŠ UKUPNO: 32 36 SSS

20 Strategija razvoja Grada Bijeljina (2018)

47 Pružatelji javnih usluga

o 1 biblioteka (Narodna biblioteka Filip Višnjić)

o 5 radio stanica21, 4 TV stanice

o 1 muzej (Muzej Semberije)

o Centar za kulturu /Javna ustanova Centar za kulturu Semberija sa osnovnim djelatnostima: umjetnič- ka galerija, kino, edukacija, pozorište.

o Društveni centar „Vuk Karadžić“

o Kulturna društva/centri u mjesnim zajednicama

o Gradsko pozorište „Semberija“, smješteno u prostorijama Centra za kulturu (profesionalno pozorište). o Kulturna udruženja /klubovi obuhvaćaju: JU Srpsko kulturno umjetničko društvo „Semberija“. Svaka mjesna zajednica (MZ) ima svoje kulturno umjetničko društvo (KUD).

Kulturne manifestacije obuhvaćaju: Sajam turizma i gastro kulture „Bijeljina-turist“, Likovnu koloniju „Saborovanje umjetnika“, Pantelinske dane, Savsku regatu, „Zlatni kotlić Semberije“, teatarski festival (Dani komedije), međunarodni horski festival („Ma- jske muzičke svečanosti“), međunarodni festival muzike („Primavera“), Višnjićeve dane, međunarodne festiva- le folklora, muzičko pivski festival BN Beer fest.

Postoji jedna banja, Banja Dvorovi u Dvorovima, koja se koristi u ljekovite, ali i u rekreacione svrhe.

Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu

Rekreacija22 Postoji više sportskih klubova i objekata, uključujući i gradski stadion i stadione u Ljeskovcu i Novom Selu.

Postoji 6023 fudbalskih terena24 i 67 sportskih igrališta na otvorenom u sastavu osnovnih i srednjih škola (39 – rukomet/fudbal, 35 – košarka, 33 – odbojka). Postoji i 12 fiskulturnih sala.

Prema podacima sa web stranice Grada, u Bijeljini postoji 114 sportskih organizacija: fudbal-66, košarka – 4, rukomet – 2, odbojka – 2, borilački sportovi – 11, tenis i stoni tenis – 3, atletika – 1, ronjenje – 2, šah – 3, kug- lanje – 1, automoto i karting – 5, konjički sport – 2, bilijar – 1, planinarstvo – 1, streljaštvo – 1 i klubovi sportista sa invaliditetom (košarkaški klub, odbojkaški klub, streljački klub). Među klubovima su i profesionalni klubovi i klubovi koji se takmiče u ligi Republike Srpske i u državnoj ligi: FK „Radnik“, OK „Radnik“ - muški, OK „Rad- nik“ - ženski. Postoji i Karate klub „Panteri“, Bokserski klub „Radnik“, Šahovski klub „Panteri“, Košarkaški klub „Radnik“ i Odbojkaški klub „Bijeljina“. Rekreativni kompleksi obuhvaćaju: Etno selo Stanišići (uključujući i kulturne manifestacije na otvorenom), Banju Dvorovi (sportski tereni, tereni za rukomet, odbojku na pijesku, košarku, gimnastičku salu, tenis, ba- zene, itd.), kao i rijeku Drinu za plivanje i ribolov.

21 Izvor: Republički zavod za statistiku. 22 Izvor: web stranica Grada, Strategija razvoja. 23 Uključujući i jedan u sklopu Poljoprivredne škole. 24 Lokacije: Bijeljina - 7, Etno selo Stanišić – 3, Amajlije, Balatun, Banjica, Batar, Batković, Brodac, Bukovica Gornja, Bukovi- ca Donja, Velika Obarska – po 2 na svakoj, Velino Selo, Vršani, Glavičice, Glogovac, Golo Brdo, Gradac – Stupanj, Dazdarevo, Dvorovi, Dijelovi, Dragaljevac Gornji, Dragaljevac Donji, Dragaljevac Srednji, Zagoni, Zagoni Donji, Janja, Johovac, Kovačići, Kojčinovac, Ljeljenča, Ljeskovac, Magnojević Gornji, Magnojević Donji, Magnojević Srednji, Mala Obarska, Međaši, Modran, Novo Naselje, Ostojićevo, Pat- kovača, Piperci, Popovi, Pučile, Suvo Polje, Trnjaci, Crnjelovo Gornje, Crnjelovo Donje, Čađavica Gornja, Čađavica Donja, Čađavica Srednja, Čardačine, Čengić.

48 Džamije: Atik (stara) sultan Sulejmanova džamija; džamija Ahmed-age Krpića; Salihbegovića džamija; Dašnica džamija; Džamija Janja; Džedid džamija, Janja; Atik džamija, Janja.

Crkve: manastir Svetog Vasilija Ostroškog; manastir Svete Petke; Saborni hram Rođenja Presvete Bogorod- ice; crkva Prečistog Srca Marijina; Hram Svetog Georgija; Hram Svetih Apostola Petra i Pavla; Sveti Arhiđakon Stefan; crkva Svetog Pantelejmona; Hram Svetog Velikomučenika Pantelejmona; crkva Svete Velikomučenice Marine; Hram Svetog Ilije, Janja; crkva Svetog proroka Ilije; Crkva Pravoslavna; Srpska pravoslavna crkva Sve- te Velikomučenice Nedelje; Hram Vaznesenja Gospodnjeg; Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg; Srpski pravoslavna crkva Svete Trojice; Sv. Joakim i Ana; Evangelistička crkva, Novo Selo (Franz Josefsfeld); crkva Svetog Jovana Krstitelja; Pravoslavna crkva Sv. Evangelista Marka; Pravoslavna crkva Svetog Save, prvog arhiepiskopa Srbije; crkva Vaznesenja Gospodnjeg, Popučke; manastir Časnoga krsta; manastir Svetog Oca Nikole; Sv. Ap. i Jev. Marko; crkva Svetog velikomučenika Prokopija; Sveta Marija Magdalena, Triješnica; Hrišćanska adventistička crkva; manastir Tavna, Banjica.

U Gradu Bijeljina je registrirano 158 nevladinih organizacija. One obuhvaćaju/pokrivaju oblast: kulture – 38, zaštite životne sredine – 9, mlade – 13, udruženja osoba sa invaliditetom – 17, nacionalne manjine – 6, penzionere – 2, izbjeglice, interno raseljene osobe, povratnike – 6, humanitarni rad – 8, poljoprivredu – 17, udruženja boraca – 10, drugo – 32. Grad finansijski podržava udruženja/NVO. Svake godine Grad dodjeljuje određena sredstva za finansiranje funkcionalnih troškova udruženja, projekata od interesa za Grad Bijeljinu, projekata udruženja osoba sa invaliditetom, kao i projekata organizacija mladih. Grad sufinansira udruženja osoba sa invaliditetom, i to onih za koje se smatra da su od interesa za Grad. Između Grada i organizacija civilnog društva je sklopljen protokol o saradnji.

Prema procjenama, broj aktivnih članova kulturnih institucija (Centar kulture, Muzej, Biblioteka) iznosi 6.000.

Prema procjenama, broj aktivnih članova sportskih udruženja iznosi 5.000.

Lista sportskih udruženja /klubova je dostupna na web stranici Grada Bijeljina.

Formalno i dobrovoljno uključivanje građana

o Broj registriranih birača Lokalni izbori 2016: 108.019 registriranih birača, glasalo 65.273 (izvor: Centralna izborna komisija (CIK)) Lokalni izbori 2012: 103.214 registrirana birača; glasalo 62.626 (60,68%) (izvor: CIK) Lokalni izbori 2008: 93.385 registriranih birača; glasalo 53.679 (57,5%) (izvor: CIK) Opći izbori 2018: 106.386 registriranih birača; glasalo 60.577 (izvor: CIK)

o Broj stanovnika sa pravom glasa Izvor: CIK: brojke se odnose samo na birače koji su na dan izbora 2016. godine imali navršenih 18 ili više godina: Ukupno registrirano birača: 108.019 (posljednji lokalni izbori 2016.) Do 30 godina starosti: 14.945 Iznad 30 godina: 93.074

Javni prijevoz25

Transportna infrastruktura: 259 km lokalnih puteva (oko 207,45 km asfaltiranih puteva i 51,43 km makadamskih), 175 km gradskih ulica i oko 1.500 km nekategorisanih puteva, kao i oko 90 km regionalnih i magistralnih puteva). Bijeljina je dio željezničke mreže (spojena jednokolosiječnom prugom

25 Izvor: Strategija razvoja Grada.

49 sa Šidom u Srbiji), s tim da željeznički saobraćaj nije u funkciji. Postoje dva plovna puta koja dodiruju Grad Bijeljinu, rijeka Sava i rijeka Drina. Plovni put rijeke Save se do Bijeljine ne koristi. 26 Na teritoriji Bijeljine postoje dva granična prijelaza (sa Srbijom), Pavlovića most na rijeci Drini i Rača na rijeci Savi.

Postoji javni prijevoz (koji obezbjeđuju privatna preduzeća) i organiziran je kao javni gradski prijevoz (jedna linija) i javni prijevoz do prigradskih naseljenih mjesta koji povezuje sela s gradskim središtem (16 linija). Osim toga, postoje i redovne linije prijevoza učenika i studenata, gdje je to potrebno. Au- tobuske karte za djecu koja žive 4 km od škole su besplatne. Sve mjesne zajednice su vrlo dobro pov- ezane sa gradskim središtem. Godišnje se sredstvima javnog prijevoza preveze oko 700.000 putnika. Postoji i prijevoz taksijem (97 samostalnih taksi vozača i jedna firma sa 24 taksi vozila).27

Pravci – registrirane linije (2019)

br. Linija Prijevoznik

1. Bijeljina (Sud) - Dvorovi - Trnjaci - Međaši - Brodac - Velino Selo A.D. „Semberija-transport“ 2. Novo Naselje Janja - Janja - Centar - S.Š.C. A.D. „Semberija-transport“ 3. Centar – Dijelovi A.D. „Semberija-transport“ 4. Bijeljina – Čengić A.D. „Semberija-transport“ 5. Bijeljina - Kovačići - G. Zagoni A.D. „Semberija-transport“ 6. Poljoprivredna škola (Bijeljina) – Pučile A.D. „Semberija-transport“ 7. O.Š. “Vuk Karadžić” (Bijeljina) – Amajlije A.D. „Semberija-transport“ 8. O.Š. “Vuk Karadžić” (Bijeljina) – Popovi A.D. „Semberija-transport“ 9. Bijeljina - Batković - Klis – Ostojićevo A.D. „Semberija-transport“ 10. Poljoprivredna škola (Bijeljina) - Centar - Gornja Čađavica A.D. „Semberija-transport“ 11. Zagoni - Suvo Polje D.O.O. „Antić turs“ 12. Rojkić - G. Čađavica - G. Dragaljevac - S. Čađavica - D. Čađavica D.O.O. „EUROTOURS“ 13. G. Dragaljevac - D. Dragaljevac - Bijeljina D.O.O. „EUROTOURS“ Novi-Vršani-Magnojevića put (Koka)-D. Dragaljevac-Obradovo Br- 14. do-D. Čađavica-Katića Brdo-Topovski put-Ljeljenča(Ciglana)-Poljo- D.O.O. „EUROTOURS“ privredna škola-Srednjoškolski centar-Bijeljina centar G. Magnojević-G. Bukovica-S. Magnojević-D. Dragaljevac-D. Čađavi- 15. D.O.O. „EUROTOURS“ ca-Katića brdo-Ljeljenča-S.Š.C.-Bijeljina 16. Bijeljina - Brodac – Balatun D.O.O. „Samardžić“ 17. Bijeljina (Centar) - V. Obarska - D. Crnjelovo D.O.O. „Čuturić M+S“

26 Izvor: Strategija razvoja Grada. 27 Izvor: Strategija razvoja Grada, Grad Bijeljina.

50 Dodatak

Naseljena mjesta u Bijeljini Amajlije, Balatun, Banjica, Batar, Batković, Bijeljina, Bjeloševac, Brijesnica, Brodac Gornji, Brodac Donji, Bu- kovica Gornja, Bukovica Donja, Velika Obarska, Velino Selo, Vršani, Glavičice, Glavičorak, Glogovac, Gojsovac, Golo Brdo, Gradac-Stupanj, Dazdarevo, Donji Zagoni, Dijelovi, Dvorovi, Dragaljevac Gornji, Dragaljevac Donji, Dragajevac Srednji, Zagoni, Janja, Johovac, Kacevac, Kovanluk, Kojčinovac, Kriva Bara, Ljeljenča, Ljeskovac, Magnojević Gornji, Magnojević Donji, Magnojević Srednji, Mala Obarska, Međaši, Modran, Novi, Novo Naselje, Novo Selo, Obrijež, Ostojićevo, Patkovača, Piperci, Popovi, Pučile, Ruhotina, Slobomir, Suho Polje, Triješnica, Trnjaci, Ćipirovine, Hase, Crnjelovo Gornje, Crnjelovo Donje, Čađavica Gornja, Čađavica Donja, Čađavica Sred- nja, Čardačine i Čengić.28

Organizacija mjesnih zajednica u području jedinice lokalne samouprave

MZ Amajlije MZ Dijelovi MZ Obrijež MZ Balatun MZ Dvorovi MZ Ostojićevo MZ Banjica MZ Dragalјevac Gornji MZ Patkovača MZ Batar MZ Dragalјevac Donji MZ Petnaesta majevička MZ Batković MZ Dragalјevac Srednji MZ Piperci MZ Bjeloševac MZ Zagoni MZ Popovi MZ Bogdanovići MZ Zagoni Donji MZ Pučile MZ Brijesnica MZ Janja MZ Ruhotina MZ Brodac MZ Johovac MZ Sokolski dom MZ Bukovica Gornja MZ Kovačići MZ Stari grad MZ Bukovica Donja MZ Kojčinovac MZ Suvo Polјe MZ Velika Obarska MZ Kriva Bara MZ Trnjaci MZ Velino Selo MZ Ledinci MZ Filip Višnjić MZ Veljko Lukić MZ Ljelјenča MZ Hase MZ Vršani MZ Ljeskovac MZ Centar MZ Vuk Karadžić MZ Magnojević Gornji MZ Crnjelovo Gornje MZ Galac MZ Magnojević Donji MZ Crnjelovo Donje MZ Glavičice MZ Magnojević Srednji MZ Čađavica Gornja MZ Glogovac MZ Mala Obarska MZ Čađavica Donja MZ Golo Brdo MZ Međaši MZ Čađavica Srednja MZ Gradac MZ Modran MZ Čardačine MZ Dazdarevo MZ Novi MZ Čengić MZ Dašnica MZ Novi Dvorovi MZ Dašnica 1 MZ Novo Naselјe

28 Još dva ruralna naselja osnovana u 2015.

51 Dodatak 3B: Profil Općine Gradačac

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u BiH Općina Gradačac http://www.gradacac.ba

Sadržaj Geografski podaci...... 52 Uprava, javne ustanove i preduzeća...... 52 Stanovništvo...... 53 Obrazovanje...... 54 Zdravstvo ...... 56 Tržište rada...... 56 Stambeno zbrinjavanje...... 56 Centri za socijalni rad...... 57 Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu...... 58 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana ...... 60 Javni prijevoz...... 60 Dodatak...... 60

52 Geografski podaci

Gradačac je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na nadmorskoj visini od 129 m, uz rijeku Gradašnicu, na obroncima Majevice i Trebave. To je regija koja je vrlo poznata po uzgoju voća i jedna je od najvećih centara proizvodnje šljive i trgovine u Bosni i Hercegovini. Kula Husein-kapetan Gradaščevića, poznata kao Gradina, dominira krajolikom grada kao njegov zaštitni znak i osobit simbol.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac je imala 56.581 stanovnika u 38 naseljenih mjesta. Nakon što je potpisan Daytonski sporazum, najveći dio općine Gradačac je pripao Federaciji Bosne i Hercegovine.

Sljedeća naseljena mjesta su pripala Republici Srpskoj: Blaževac, Krčevljani, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Samarevac, Tolisa i Zelinja Gornja, kao i dijelovi naseljenih mjesta: Donja Tramošnica, Donje Ledenice, Donji Skugrić, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Jasenica, Porebrice i Turić. Od ovog područja je formirana opština Pelagićevo.

Uprava, javne ustanove i preduzeća

o Pošta o Policija 122 / 035 817 202 o Hitna služba 123 o Vatrogasna služba 124 o Automoto klub o Autobuska stanica o Elektrodistribucija 035 817 713 o Komunalac 035 816 106 o Telekom 035 816 400 o Biro - zavod za zapošljavanje 035 816 166 o Hidrometeorološki zavod 035 817 464 o Centar za socijalni rad 035 817 227 o Općinski sud u Gradačcu 035 817 385 o Biblioteka „Alija Isaković“ o Centar za kulturu „Ahmed Muradbegović“ 035 817 427 o Radio „Gradačac“ 035 817 427 o Gradsko kino o JP „Parkinzi“ o Dom zdravlja Gradačac o Centar za rehabilitaciju „Banja Ilidža“ o Neke mjesne zajednice imaju svoj sistem vodosnabdijevanja o Ambulante u mjesnim zajednicama Mionica, Vučkovići, Zelinja Donja, Medžida Donja i Smice

53 Stanovništvo

Posljednji podaci o stanovništvu prema FZS, nakon popisa stanovništva 2013. godine: 38.997 stanovnika.

Stanovništvo sredinom godine

Demografske promjene Živorođeni Umrli Stopa Stopa mortaliteta nataliteta

2018. 371 392 9,5 10,1 2017. 387 408 10,4 2016. 368 374 9,6 2015. 344 367

54 Osobe s invaliditetom i uzroci invaliditeta, prema spolu 29

Romska populacija30: 127

Obrazovanje

Nivoi obrazovanja (distribucija)31 Visoka Bez Specijal- škola/ Nepotpuno Viša škola i ikakvog Osnovna Srednja izacija pos- fakultet/ Spol Ukupno osnovno prvi stepen obrazo- škola škola lije srednje akademi- obrazovanje fakulteta vanja škole ja/univerzitet Ukupno 32.599 1.660 4.577 9.408 14.750 136 512 1.556 15.729 344 1.387 4.069 8.767 105 290 767 Muški 16.870 1.316 3.190 5.339 5.983 31 222 789 Ženski

o 226 upisano u predškolske ustanove (190 javnih i 36 privatnih) o 3.752 učenika upisana u osnovno obrazovanje u 2018. (FZS) o 107 učenika upisano u osnovnu muzičku školu o 1.439 učenika upisano u srednje škole u 2018. (FZS)

29 Izvori: Popis stanovništva 2013. 30 Izvori: Popis stanovništva 2013. 31 Izvori: Popis stanovništva 2013.

55 o 408 učenika je završilo redovno osnovno obrazovanje u periodu 2017./2018. o 431 učenik je završio srednji nivo obrazovanja u periodu 2017/2018. (72 gimnaziju; 211 tehničku školu i 148 srednju stručnu školu) Škole:

o JU Dječije obdanište „Kolibri“ o Osnovna škola „Safvet-beg Bašagić“ - adresa: Žrtava Srebrenice 5, tel. 035/821-850, www.basagic.ba o Osnovna škola „Edhem Mulabdić“ - Međiđa Donja, adresa: Međiđa Donja bb, tel. 035/869-026, nema web stranicu o Osnovna škola „Hamdija Kreševljaković“ Kamberi; Tel. 035-857-243, nema web stranice o Osnovna škola „Hasan Kikić“, adresa: Vida 1, Gradačac, tel. 035/852-414, www.oshasankikic.tk o Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, adresa: Husein - kapetana Gradašćevića 53, tel. 035/821-240, www.igkgradacac.com o Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ - samo 4 razreda, područna škola u Ledenicama Donjim o Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ - samo 4 razreda, područna škola u Ledenicama Gornjim o Osnovna škola „Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak“, adresa: Srnice Donje bb, tel. 035/858-004, nema web stranicu o Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ Zelinja Donja, Gradačac, tel. 035/ 829-800, nema web stranicu o Javna ustanova Osnovna škola „Hasan Kikić“, Područna škola Lukavac Gornji o Javna ustanova Osnovna škola „Hasan Kikić“, Područna škola „Rajska“ o Javna ustanova Osnovna škola „Hasan Kikić“, Područna škola „Novalići“ o Javna ustanova Osnovna škola „Safvet-beg Bašagić“, Područna škola „Sibovac“ o Javna ustanova Osnovna škola „Safvet-beg Bašagić“, Područna škola „Mionica I“ o Javna ustanova Osnovna škola „Safvet-beg Bašagić“, Područna škola „Mionica III“ o Javna ustanova Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ Zelinja Donja, Područna škola Jelovče selo o Javna ustanova Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ Zelinja donja, Područna škola Zelinja Srednja o Javna ustanova Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ Zelinja Donja, Područna škola, Jasenica o Gimnazija „Mustafa Novalić“ o Mješovita srednja škola „Hasan Kikić“ (MSŠ)

Stopa završetka obrazovanja /dob u kojoj je završeno obavezno osnovno obrazovanje i srednje obrazovanje– podaci nisu dostupni Stopa ranog napuštanja obrazovanja –

Tabela: Napuštanje škole, uz razlog Upis u Upis u Loše Socijalni Ekonomski Lični Nepoznato Ukupno drugu školu u ocjene razlozi razlozi razlozi školu u inostranstvu u školi FBiH, RS ili BD Osnovna 23 28 0 2 0 1 0 54 škola Srednja 11 0 0 0 0 0 0 11 škola

Ustanove za osposobljavanje za tehnička i druga zanimanja nakon završene srednje škole i stopa upisa – ne postoje informacije, ali prema informacijama Općine, Općina finansira neke oblike neformalnog obrazovanja i obuke putem nevladinih organizacija. Međutim, ne postoje konkretni podaci o tome.

56 Zdravstvo

Posljednji podaci iz Strategije razvoja za 2011. godinu. Broj zaposlenih u JZU Banja Ilidža (2011.): ljekar opće prakse 0; doktori specijalisti 4; medicinski tehničari 22 Podaci za 2016. za JZU Banja Ilidža: 5 doktora medicine, 22 medicinska tehničara

Klasifikacijska struktura zaposlenih (zaposlenici na neodređeno vrijeme na dan 28.02.2019 – izvještaj DZ Gradačac) Ukupno zaposlenih 189 Opća medicina 17 Specijalisti 24 Mr.ph. specijalista medicinske biohemije 1 Na specijalizaciji 10 Ukupno 52 Doktori stomatologije 4 Ortodont 1 Ukupno 5 Ukupno medicinski tehničari 83 Zdravstveni saradnici (psiholog, logoped, socijalni radnik...) 4 Administrativni i tehnički radnici 45

Tržište rada

Zaposleni32 Zaposlenih 8.428 (u 2017), od čega 3.194 žene. Zaposlenih 8.877 (u 2018), od čega 3.387 žena.

Neto plaća u 2017. godini 626 KM, 653 KM u 2018. godini.

Nezaposleni (decembar 2018.) 6.278, od čega 3.399 žena.

Nezaposleni prema stručnoj spremi, decembar 2018. (FZS) Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

6.278 302 14 1.533 0 20 1.822 224 2363

Nezaposleni u Gradačcu prema dobi (na zahtjev Birou u Gradačcu) Dob 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60+

M 181 267 195 173 185 236 367 414 430 303

Ž 158 536 462 460 450 444 412 341 230 129

Penzioneri: 4.550, od čega 2.275 korisnika starosne penzije, 760 korisnika invalidske penzije, 1.515 korisnika porodične penzije (na dan 31.12.2018)33

32 Izvor: Federalni zavod za statistiku. 33 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja.

57 Stambeno zbrinjavanje

GRADAČAC - ukupno 11.521

Kanalizacijski Vodosnabdijevanje sistem za odvodnju Električna energija Prirodni gas Centralno grijanje otpadnih voda gradski vodovodni 4.745 javni 3.631 da 11.449 da 32 da 3.169 sistem zatvorena ruralno/lokalno 5.008 3.454 bez priključka 40 bez priključka 80 bez priključka 77 septička jama

zatvorena individualni 1.399 septička jama 1.741 bez instalacija 32 bez instalacija 11.430 bez instalacija 8.275 cjevovodi sa preljevom

ne funkcionira 79 druga rješenja 2.266

bez instalacija 290 bez instalacija 429

stambene jedinice bez svih instalacija 12

Centri za socijalni rad

Zaposleni u Centru za socijalni rad Ukupno zaposleni: 8 (sistematizacijom predviđeno 17) Pravnik: 2 (sistematizacijom predviđeno 2) Socijalni radnik: 4 (sistematizacijom predviđeno 10) Psiholog: 1 (sistematizacijom predviđeno 3) Defektolog: (specijalna edukacija): 1 Sociolog: 0 (sistematizacijom predviđeno 1)

o Broj predmeta: (2018) 1. Dječija zaštita 2.570 2. Zaštita civilnih žrtava rata: 127 3. Lična invalidnina, naknada za njegu i pomoć od strane drugog lica i ortopedski dodatak: 650 4. Uvjerenja po raznim osnovama: 1.850 5. Zaštita porodica s djecom: - naknada za porodiljsko odsustvo: 149; - uvećani dječiji dodatak: 87; - dječiji dodatak: 698; - jednokratna oprema za novorođeno dijete: 83; prehrana djece do navršenih 6 mjeseci života: 302 6. Provođenje Porodičnog zakona – bračni i porodični odnosi: 163 predmeta 7. Provođenje Porodičnog zakona - starateljstvo: 95 predmeta 8. Provođenje mjera maloljetničke delikvencije: 12 9. Rad sa djecom ometenom u psihofizičkom razvoju – kategorisana djeca: 23 10. Nasilje u porodici: 63 11. Maloljetnička delikvencija: 66

58 o Broj korisnika u 2018. 1. Stalna novčana pomoć: 319 2. Lična invalidnina, naknada za njegu i pomoć od strane drugog lica i ortopedski dodatak: 650 3. Smještaj odraslih u drugu porodicu: 2 4. Smještaj djece u drugu porodicu: 4 5. Smještaj djece u SOS Kinderdorf: 4 6. Civilne žrtve rata: 127 7. Smještaj odraslih i djece u ustanovu: 31 8. Subvencija troškova prijevoza: 39 9. Subvencija troškova dženaze, sahrane, pokopa: 25 10. Jednokratna novčana pomoć: 336 11. Dječiji dodatak: 698 12. Uvećani dječiji dodatak: 87 13. Jednokratna oprema za novorođeno dijete: 83 14. Prehrana za dijete do navršenih 6 mjeseci života: 302 15. Naknada porodiljama: 149 16. Zdravstvena zaštita: 788 Ukupno korisnika u 2018: 3.644

Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu

Nogometni klubovi, karate klubovi, rukometni klub, odbojkaški klub, ronilački klub, šahovski klub, streljački klub, planinarski klub, košarkaški klub, kajak kanu klub, kajak kanu rafting klub. Sport i osobe s invaliditetom – košarkaški klub invalida „Zmaj“ Sportovi su uglavnom muški, a ženski sportski klubovi su organizirani u rukometnom, košarkaškom i karate sportu • lokalne, državne ili međunarodne nevladine organizacije Međunarodne i domaće nevladine organizacije Na području općine Gradačac djeluje više od 50 raznih nevladinih organizacija u različitim misijama (Strateš- ki plan razvoja Općine Gradačac)

59 Među najaktivnijim su: - BZK Preporod BZK Preporod - HNK Napredak - HNK Napredak - Udruženje „KULT“, omladinska organizacija -Udruženje mladih “KULT” - Mreža žena BiH „Veliko srce“ - Ženska mreža “Veliko srce” - Centar za građansku saradnju - Centar za građansku saradnju - Centar za promociju civilnog društva Gradačac - Centar za promociju civilnog društva Gradačac - Centar za afirmaciju, edukaciju i promociju pozitivnih - Center for obrazovanje i promociju pozitivnih vrijednosti „Motiv“ vrijednosti “Motive” - Eko pokret „Eko zeleni“ - Eko pokret “Eco Green” - Udruženje za pomoć osobama sa metalnom retar- - Udruženje za pomoć osobama sa mentalnim dacijom, „Kutak radosti“ poteškoćama - Udruženje osoba sa invaliditetom Gradačac - Udruženje osoba sa invaliditetom Gradačac - BOS-IT humanitarna organizacija - Humanitarna organizacija „BOS-IT“ - Udruženje penzionera Gradačac - Udruženje penzionera/umirovljenika Gradačac - Udruženje za solidarnost penzionera - Udruženje penzionera „Solidarnost“ -Crveni krst Crveni križ - Udruženje dijabetičara Gradačac - Udruženje dijabetičara Gradačac - Udruženje civilnih žrtava rata - UG Civilne žrtve rata - Merhamet - Merhamet - Udruženje Muslimanki “Sumejja” - Udruženje građanki muslimanki “Sumejja“ - KUD “Gradačac” - KUD „Gradačac“ - Udruženje inovatora - Udruženje inovatora - KUD “Sevdah” Vučkovci - KUD „Sevdah“ Vučkovci - KUD “Zmaj Gradačac” - KUD „Zmaj Gradačac“ - Lovačko udruženje “Jelen” - Lovačko društvo „Jelen“ - Udruženje planinara “Gradina” - Planinarsko društvo „Gradina“ - Udruženje ljubitelja pasa - UG Ljubitelji pasa „Zmaj“ - Udruženje uzgajivača golubova BH 6 - Klub uzgajivača golubova i visokoletača BH 6 „Letač“ Razna poljoprivredna udruženja Razna agrikulturna udruženja Udruženje voćara integralne proizvodnje „Voćar“ Gradačac, Udruženje povrtlarske proizvodnje (plas- teničke i stakleničke) Donje Ledenice, Udruženje proizvođača mlijeka i mesa, Udruženje „Voćar“ Rajska

Rekreacioni klubovi: • Kajak klub „Sinisa Mlinarević“ • Karate klub „Zmaj“ • Ronilački klub • Škola plivanja za djecu • Udruženje „Zmajice“ (za podršku oboljelima od malignih bolesti) • Udruženje „Balkanska šapica“ • Rukometni klub • Streljački klub „Gradačac“ • Konjički klub (ukupno dva) • Šahovski klub • Košarkaški klub za invalide „Zmaj“ • Škola fudbala za djecu

60 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana

Lokalni izbori 2016. godine: 36.152 registriranih birača; glasalo 35.608 (izvor: FZS) Lokalni izbori 2012. godine: 34.483 registriranih birača; glasalo 21.689 Lokalni izbori 2008. godine: 32.757 registriranih birača; 18.636 birača glasalo za načelnika i 18.268 glasalo za političke stranke (izvor: CIK)

Registrirani birači u Gradačcu (CIK, na zahtjev): ukupno: 36.152; do 30 godina života 6.007; preko 30 godina života 30.145

Javni prijevoz 1. Međunarodne linije 1. GRADAčAC - ZAGREB 14:15 h 2. GRADAČAC - BEOGRAD 12:15 h 3. GRADAČAC - ŠIPOVO 11:45 h 2. FEDERALNE linije 1. GRADAČAC - SARAJEVO 05:30 h 2. GRADAČAC - SARAJEVO 06:00 h 3. GRADAČAC - SARAJEVO 13:45 h 4. GRADAČAC - ODŽAK 11:00 h 5. GRADAČAC - ODŽAK 13:00 h 6. GRADAČAC - ODŽAK 15:00 h 3. KANTONALNE LINIJE 1. GRADAČAC - TUZLA 06:00 h, 06:30, 07:00, 08:15, 08:45, 10:10, 12:00, 13:00, 13:45, 15:30; 2. GRADAČAC - KALESIJA 08:15, 13:45; 4. OPĆINSKE LINIJE 1. GRADAČAC-MEĐIĐA 07:00, 09:20, 10:10, 11:45, 13:20, 15:45, 17:30, 19:00; 2. GRADAČAC-ZELINJA 07:00, 08:40, 09:55, 11:00, 12:20, 13:00, 14:55, 15:45, 17:15, 19:00; 3. GRADAČAC - RAJSKA 11:00, 13:00, 15:45, 19:00. Gradačac-Mionica II (06:00h, 11:00h; 13:00h, 16:00h, 19:00h) PREDUZEĆE - DOO «BUKAL-TRANS»

61 Dodatak

Sljedeća naseljena mjesta su ostala u sklopu općine Gradačac: Avramovina, Biberovo Polje, Donja Međiđa, Donja Tramošnica (dio), Donje Krečane, Donje Ledenice (dio), Donji Lukavac, Donji Skugrić (dio), Gornja Međiđa, Gornja Tramošnica (dio), Gornje Krečane (dio), Gornje Ledenice (dio), Gornji Lukavac, Gradačac, Hrgovi Donji, Jasenica (dio), Jelovče Selo, Kerep, Mionica, Novalići, Porebrice (dio), Rajska, Sibovac, Srnice Donje, Srnice Gornje, Turić (dio), Vida, Vučkovci, Zelinja Donja i Zelinja Srednja.

Zajednica Ukupno Bošnjaci Hrvati Srbi Neizjašnjeni Ostali Nepoznato GRADAČAC 39.340 37.130 918 345 167 727 53

BAGDALE-AHMETAŠI 448 446 0 0 1 1 0 BIBEROVO POLJE 730 729 0 0 0 1 0 BUKVA 2.961 2.852 15 12 22 57 3 CENTAR 2.778 2.446 88 39 56 148 1 DONJA MEĐIĐA 1.353 1.336 1 0 3 13 0 DONJE LEDENICE 350 166 141 28 5 8 2 GORNJA MEĐIĐA 767 765 0 0 1 0 1 GORNJA TRAMOŠNICA 307 76 223 8 0 0 0 GORNJI LUKAVAC 1.687 1.662 2 0 0 23 0 GRABOV GAJ 93 0 5 88 0 0 0 HRGOVI DONJI 349 80 261 4 2 2 0 JASENICA 223 218 0 0 0 5 0 JELOVČE SELO 1.005 1.003 0 0 0 1 1 KEREP 908 896 0 6 0 6 0 LEDENICE GORNJE 500 491 0 0 1 8 0 MIONICA 1 530 528 0 0 0 0 2 MIONICA 2 1.728 1.692 4 2 2 22 6 MIONICA 3 1.814 1.793 0 1 6 7 7 MIONICA CENTAR 2.247 2.188 14 2 1 37 5 NOVALIĆI 447 442 0 3 0 0 2 OKANOVIĆI 254 231 23 0 0 0 0 POŽARIKE 2.604 2.386 24 16 20 156 2 RAJSKA 956 951 3 0 0 1 1 SIBOVAC 1.009 990 1 0 1 17 0 ŠKORIĆI 679 647 10 5 0 17 0 SREDNJA MEĐIĐA 543 540 0 1 0 1 1 SRNICE DONJE 404 323 2 68 1 7 3 SRNICE GORNJE 818 808 2 2 0 5 1 SVIRAC 1.922 1.831 18 17 10 41 5 TOKE 364 359 0 0 0 1 4 VAROŠ 531 415 56 18 15 27 0 VIDA I 1.589 1.519 15 6 16 31 2 VIDA II 959 906 7 17 2 27 0 VUČKOVCI 2.679 2.65 1 2 2 22 2 ZELINJA DONJA 1.551 1.533 1 0 0 17 0 ZELINJA SREDNJA 1.253 1.232 1 0 0 18 2

62 Dodatak 3C: Profil Općine Ilijaš

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u BiH Općina Ilijaš http://www.ilijas.ba/

Sadržaj Geografski podaci...... 63 Uprava, javne ustanove i preduzeća ...... 63 Stanovništvo...... 63 Obrazovanje...... 64 Zdravstvo...... 65 Tržište rada...... 66 Stambeno zbrinjavanje...... 66 Centri za socijalni rad ...... 66 Pružatelji javnih usluga ...... 67 Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu ...... 67 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana ...... 68 Javni prijevoz ...... 68 Dodatak ...... 68

63 Geografski podaci

Ilijaš je općina na sjeveroistoku Grada Sarajeva. Površina Ilijaša je 309 km2. Na stanovništvo općine Ilijaš otpada 1,5% stanovništva Kantona Sarajevo. Općina Ilijaš graniči s općinama Visoko, Breza, Vareš, Olovo (te četiri općine pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu), općinama u Republici Srpskoj (Sokolac i Istočni Stari Grad) i općinama koje pripadaju Kantonu Sarajevo (Vogošća, Stari Grad, Novi Grad, Centar i Ilidža). Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Ilijašu živi 19.603 stanovnika (52% žena i 48% muškaraca). Općina Ilijaš se sastoji od 85 naseljenih mjesta koja su organizirana u 14 mjesnih zajednica (Dodatak 1.).

Uprava, javne ustanove i preduzeća o Općina -1 o Pošta - 1 o Sud - 0 o Vatrogasna brigada Sarajevo-Odsjek Ilijaš – 1 o Biro za zapošljavanje o Elektrodistribucija o Auto moto klub o Autobuska stanica o Gradsko centralno grijanje o Sarajevo Gas o Javne komunalne usluge o Stambeno-komunalne usluge, Vodostan Ilijaš o Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, Ispostava Ilijaš, Ivana Franje Jukića 4, Ilijaš o Kulturno-sportski centar i Radio Ilijaš o Policija, Hašima Spahića 14 o Civilna zaštita: 126; ulica Ilijaške Brigade 6, Ilijaš

Stanovništvo Starosna struktura stanovništva / veličina starosnih grupa

Stanovništvo Ilijaša, prema dobi

64 Demografske promjene Živorođeni Umrli Stopa Stopa nataliteta smrtnosti 2018. 263 207 12,8 10,1 2017. 265 198 9,7

Stopa razvoda na 1.000 sklopljenih brakova: 105,6 (2018) Romi34: 123 Roma Ljudi s invaliditetom i uzroci invaliditeta35, prema spolu.

34 Izvor: Popis stanovništva 2013. 35 Izvor: Popis stanovništva 2013.

65 Obrazovanje

Nivoi obrazovanja (distribucija)

Bez Visoka škola/ Nepotpuno Specijalizacija Viša škola i ikakvog Osnovna Srednja fakultet/ Spol Ukupno osnovno poslije srednje prvi stepen obrazo- škola škola akademija/ obrazovanje škole fakulteta vanja univerzitet

Ukupno 16.278 990 1.548 3.968 8.352 97 282 1.041 M 7.705 112 336 1.526 4.982 82 169 498 Ž 8.573 878 1.212 2.442 3.37 15 113 543

Trenutno o Škole: 1 javna predškolska ustanova - vrtić; 18 osnovnih škola u 2018. godini; o 0 specijalnih osnovnih škola u 2018. godini; 1 osnovna muzička škola u 2018. godini; 2 srednje škole u 2018. o 194 djece upisano u predškolske ustanove (71 javna i 123 privatne) o 2.111 djece upisano u osnovno obrazovanje u 2018. (FZS) o 450 učenika upisano u srednje škole u 2018. (FZS) o 217 učenika završilo osnovni nivo obrazovanja u periodu 2017/2018. o 112 učenika završilo srednji nivo obrazovanja u periodu 2017/2018. (39 gimnaziju; 21 srednju teh- ničku školu; 52 srednju školu za stručno obrazovanje i obuku) Stopa/dob završetka obaveznog osnovnog i srednjeg obrazovanja – podaci nisu na raspolaganju. Stopa ranog napuštanja školovanja –

Tabela: Napuštanje škole, uz razlog Upis u drugu školu u Upis u školu u Loše Socijalni Ekonomski Lični Nepoznato Ukupno FBiH, RS ili BD inostranstvu ocjene razlozi razlozi razlozi u školi

Osnov- 31 2 0 0 27 0 0 60 na škola Srednja 8 2 8 1 0 5 1 25 škola Ustanove za osposobljavanje za tehnička i druga zanimanja nakon završene srednje škole i stopa upisa – ne postoje informacije, ali prema informacijama Općine, Općina finansira neke oblike neformalnog obrazovanja i obuke putem nevladinih organizacija. Međutim, ne postoje konkretni podaci o tome.

Zdravstvo

Postoji dom zdravlja. Prema podacima općine, u Domu zdravlja radi 41 zdravstveni radnik, 7 doktora opće medicine, 4 doktora specijalista, 4 doktora stomatologije, 26 medicinskih tehničara i 11 pomoćnih radnika. o Prema Studiji o javnoj zdravstvenoj zaštiti (Kanton Sarajevo), u 2017. godini je Ilijaš imao 9 doktora specijalista i u prosjeku 36 posjeta po doktoru medicine dnevno, što iznosi 9.422 posjete po doktoru medicine mjesečno. o 2 javne i 4 privatne apoteke.36 o Zdravstvene ustanove: urgentna medicina – zdravstveno osiguranje; Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva.

36 Izvor: Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

66 o Zdravstvena zaštita u Ilijašu je na nivou primarne zdravstvene zaštite. Maksimalna udaljenost između zdravstvenih ustanova je 15-20 km, a između korisnika i ustanova 20 km. o Osim primarne zdravstvene zaštite, ustanove pružaju i specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu. o Glavna zdravstvena ustanova se nalazi u ulici Bogumilska br. 6, Ilijaš. o Druge zdravstvene ustanove su: Ambulanta Srednje; Ambulanta Gajevi; Ambulanta Kamenica; Am- bulanta Podlugovi; Ambulanta Mrakovo; Stomatološka ambulanta JU O.Š. Stari Ilijaš.

Tržište rada

Zaposleni 4.335 (u 2018), od čega 1.444 žene. Neto plaća u 2018. je iznosila 682 KM. Nezaposleni Registrirani nezaposleni (31.12. 2018) 4.746 (od toga 3.105 žena) Penzioneri37: 3.648 od čega 1.340 korisnika starosne, 646 korisnika invalidske, 1.662 korisnika porodične penzije (na dan 31.12.2018.) Omjer broja radnika i penzionera: 1,2

Stambeno zbrinjavanje

Nastanjene stambene jedinice prema instalacijskoj opremi38 ILIJAŠ - Ukupno 6.202 Kanalizacijski sistem Električna Centralno Vodosnabdijevanje za odvodnju otpadnih Prirodni gas energija grijanje voda gradski vodovodni 5.441 javni 3.951 da 6.125 da 115 Da 1.314 sistem ruralno/ zatvorena bez prikl- bez bez prikl- 534 1.318 39 55 31 lokalno septička jama jučka priključka jučka zatvorena individualni bez insta- bez bez in- 176 septička jama 151 38 6.032 4.857 cjevovodi lacija instalacija stalacija sa preljevom

ne funkcionira 16 druga rješenja 711

bez instalacija 35 bez instalacija 71 stambene jedinice bez svih instalacija 6

Centri za socijalni rad

2013. 2014. 2015. 2016.

# korisnika socijalne zaštite 4.608 4.061 3.857 3.692

Lista korisnika socijalne zaštite, broj korisnika39

37 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja. 38 Izvor: Popis stanovništva 2013. 39 Izvor: Strategija održivog razvoja Općine Ilijaš.

67 1. Dječiji dodatak: 911 2. Zaštita porodilja: 264 3. Civilne žrtve rata: 161 4. Subvencije za boravak djece u vrtiću: 2 5. Zdravstvena zaštita: 52 6. Korisnici zdravstvene zaštite: 25 7. Pomoć za troškove dženaze/sahrane: 6 8. Djeca sa posebnim potrebama koja su prošla postupak kategorizacije: 66 9. Korisnici stalne novčane pomoći: 47 10. Korisnici naknade za pomoć i njegu drugog lica po kantonalnom propisu (stara lica): 223 11. Jednokratna i izuzetna novčana pomoć: 180 12. Naknada za smještaj u drugu porodicu: 1 13. Smještaj djece u ustanove socijalne zaštite: 26 14. Smještaj odraslih osoba u ustanove socijalne zaštite: 22 15. Subvencija troškova grijanja: 275 16. Prava po osnovu invaliditeta ostvarena po federalnom zakonu: 516 17. Registrirani slučajevi nasilja u porodici: 72 18. Rad sa djecom i maloljetnicima sa problematičnim ponašanjem: 12 19. Ostale usluge (porodično-pravna zaštita, starateljstvo, topli obrok u javnim kuhinjama, novčane naknade do zaposlenja): 841 Ukupno: 3.692

Pružatelji javnih usluga

o Centri za socijalni rad: 1 ured koji je jedan od 9 ureda u Kantonu o Javna biblioteka – mediji: 1 gradska biblioteka; 1 radio stanica; 1 kino/filmski teatar

Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu

Sportski objekti: Novootvorena sportska dvorana u okviru Kulturno-sportskog centra Nogometni stadion, pet školskih igrališta na otvorenom, četiri zatvorena školska igrališta, otvorene asfaltne plohe za nogomet u MZ Donji Luka i Stari Ilijaš i sportski teren koji je u izgradnji u MZ Misoča. Lista sportskih terena: gradski nogometni stadion sa pomoćnim terenom i atletskom stazom; nogometni stadion u Ljubinićima; Gradska sportska dvorana; Sportski teren sa umjetnom travom kod osnovne škole „Hašim Spahić“; fiskulturne sale u OŠ „Stari Ilijaš“, OŠ „Hašim Spahić“, OŠ „Podlugovi“, OŠ Srednje, „Perzijskobosanski koledž“ Lješevo, Srednjoškolki centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš; asfaltne plohe: ispred OŠ i ispred područne škole Malešići; asfaltne plohe u mjesnim zajednicama: Luka, Ljubina, Crna Rijeka, Misoča, Lješevo, Srednje; Stari Ilijaš; otvore- no košarkaško i odbojkaško igralište ispred Srednjoškolskog centra „Nedžad Ibrišimović“; vanjska šahovska ploha na platou ispred KSC i Radio Ilijaša; planinarski domovi na Bijambarama i Ozrenu.

Prostorije šahovskog kluba i Planinarsko društvo „Bijambare“. Pristup osoba s invaliditetom obrazovnim ustanovama Džamije: džamija Novi Ilijaš; džamija Stari Ilijaš; džamija Malešići; džamija Misoča; džamija Podlugovi; džamija Lješevo; džamija na Gori. Crkve: crkva Sv. Marka Evanđeliste; crkva Svetog proroka Ilije. Restorani: Imidž – T; Diana; Kod Murata; Leyla Restoran; Azzuro; Point 01; Ćevabdžinica; Vatra; Doner Kebab „Damsy“; Pizza Vagabundo; Fast Food Tradicije; Restoran Fontana; Restoran Zambak; Priča Supermarketi: Gradska tržnica; Konzum; Bingo; Mercator (3); Amko (2); Best; Yumm doo Ilijaš; Kafići: Nur café; Mistik; Antalija; Tranzit kafe; Café Forin; Café bar Špilja; Incafe Point; Exodius; Caffe slastičarna

68 Tamar Međunarodne NVO: Crveni križ Ilijaš; humanitarna organizacija Merhamet NVO: Udruženje RVI Općine Ilijaš; Udruženje „Budi mi drug“ za pomoć roditeljima djece sa umanjenim sposob- nostima (iz biltena MZ); Udruženje „Dobitnici najvećih ratnih priznanja općine Ilijaš“ ; Udruženje „Logoraši Ilijaša“; Udruženje „Porodice šehida i poginulih boraca“; „JOB unija veterana“; Udruženje žena „Zlatne ruke“ (izvor: Telemach). U Općini Ilijaš od augusta 2013 djeluje Savjetodavni odbor mladih sa 12 članova.

Omladinske organizacije u Ilijašu (prema podacima s web stranice Općine): 1. JEDINSTVENA ORGANIZACIJA MLADIH „VETO“ ; 2. „LO’FOR“; 3. „CARPE DIEM - ISKORISTI DAN“. Druga udruženja: Udruženje porodica nestalih Općine Ilijaš. Kulturna udruženja (izvor: Strategija Općine): Bošnjačka zajednica kulture Preporod - Općinsko društvo Ilijaš; KUD Ilijaš; Udruženje za unaprjeđenje i razvoj kulturne baštine „Zlatne ruke“ Ilijaš ; Udruženje žena „Ruža“ Srednje; Udruženje žena „San“ Ljubina; Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“. Profesionalna udruženja: pripadnici Ljekarske-liječničke komore Kantona Sarajevo: trenutno 13 doktora medicine (8 žena i 5 muškaraca) sa adresom stanovanja u Ilijašu.

Formalno i dobrovoljno uključivanje građana

Broj registriranih birača Lokalni izbori 2016. godine: 20.597 registriranih birača, glasalo 11.639 (izvor: FZS) Lokalni izbori 2012. godine: 18.671 registriranih birača, glasalo 10.199; Lokalni izbori 2008. godine: 15.500 registriranih birača, glasalo 8.004 za načelnika i 7.659 za političke stranke (izvor: CIK) Politička stranka: registrirano članstvo: informacije nisu na raspolaganju; broj članova: informacije nisu na raspolaganju Broj stanovnika s pravom glasa Ukupno: 20.597 Do 30 godina starosti: 3.674 Iznad 30 godina starosti: 16.923

Javni prijevoz

o Linija jedan: Sarajevo, Rajlovac, Reljevo, Podlugovi, Lješevo, Čekrekčije, Visoko o Linija dva: Sarajevo, Topola, Vogošća, Jošanica, Semizovac, Donja Vogošća, Malešići, Ilijaš, Podlu- govi, Ina, Vrbovik, Potkraj, Mahala, Breza o Linija tri: Sarajevo, Rajlovac, Reljevo, Podlugovi, Lješevo, Čekrekčije, Visoko, Buzići o Linija četiri: Sarajevo, Vogošća, Jošanica, Semizovac, Donja Vogošća, Malešići, Ilijaš, Podlugovi, Ljubnići, Lješevo, Donja Vratnica, Čekrekčije, Visoko, Topuzovo Polje, Muhašinovići, Zimča, Gornje Moštre, Buzić Mahala, Dobrinje, Papratnica, TE Ćatići, Kakanj o Linija pet: Sarajevo, Vogošća, Malešići, Ilijaš, Podlugovi, Ina, Vrbovik, Potkraj, Mahala, Breza, Vrankamen, Dabravine, Hodžići, Paljov han, Vareš o Linija: Sarajevo - Ilijaš - Lješevo

69 Dodatak

Naseljena mjesta u Općini Ilijaš Balbegovići, Banjer, Bokšići, Buljetovina, Čemernica, Četojevići, Donja Bioča, Donja Misoča, Donje Selo, Donji Čevljanovići, Dragoradi, Draževići, Duboki Potok, Duševine, Gajevi, Gajine, Gojanovići, Gornja Bioča, Gornja Misoča, Gornji Čevljanovići, Hadžići, Han Karaula, Han Šići, Homar, Ilijaš, Ivančići, Kadarići, Kamenica, Karaula, Korita, Košare, Kožlje, Krčevine, Krivajevići, Kunosići, Lađevići, Lipnik, Luka, Luka kod Stublina, Lješevo, Lju- bina, Ljubnići, Malešići, Medojevići, Moševići, Mrakovo, Nišići, Odžak, Ozren, Podlipnik, Podlugovi, Popovići, Rakova Noga, Ribarići, Rudnik Čevljanovići, Solakovići, Sovrle, Srednje, Stomorine, Stubline, Sudići, Šabanci, Šljeme, Taračin Do, Velika Njiva, Vidotina, Vilić, Visojevica, Višnjica, Vladojevići, Vlaškovo, Vrutci, Vukasovići, Zakutnica i Zlotege.

Podaci o stanovništvu40 Ukupno Bošnjaci Hrvati Srbi Neizjašnjeni Ostali Nepoznato Ilijaš 19.603 18.151 382 421 101 528 20 Bioča 292 278 0 1 0 12 1 Donji Čevljanovići 245 222 2 12 1 8 0 Dragoradi 313 302 0 2 1 2 6 Gajevi 502 500 1 0 0 1 0 Ilijaš 3.472 3.001 170 74 34 189 4 Kadarići 481 465 0 5 0 11 0 Kamenica 738 731 0 0 3 2 2 Lješevo 1.280 1.257 9 3 1 10 0 Ljubina 264 178 76 4 2 4 0 Ljubnići 822 812 2 4 3 1 0 Malešići 827 679 0 86 6 55 1 Misoča 806 800 0 2 0 4 0 Mrakovo 2.925 2.835 22 28 6 30 4 Nišići 232 157 1 68 3 3 0 Podlipnik 115 112 0 3 0 0 0 Podlugovi 2.552 2.358 34 50 24 85 1 Srednje 595 505 40 33 8 9 0 Stari Ilijaš 3.142 2.959 25 46 9 102 1

40 Izvor: Popis stanovništva 2013.

70 Dodatak 3D: Profil Opštine Laktaši

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u BiH Opština Laktaši http://opstina-laktasi.com/

Sadržaj Geografski podaci...... 70 Uprava, javne ustanove i preduzeća ...... 71 Stanovništvo...... 71 Obrazovanje...... 72 Zdravstvo...... 75 Tržište rada...... 75 Stambeno zbrinjavanje...... 76 Centri za socijalni rad ...... 76 Pružatelji javnih usluga ...... 77 Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu ...... 78 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana...... 81 Javni prijevoz ...... 81 Dodatak...... 83

71 Geografski podaci

Laktaši su opština na sjeverozapadu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Opština graniči sa opštinom Čelinac na jugu, Prnjavorom na istoku, Srpcom na sjeveroistoku, Gradiškom na sjeveru i Gradom Banja Luka na zapadu i jugu. Laktaši su važna transportna tačka s obzirom na autoput koji prolazi kroz teritoriju opš- tine Laktaši, koji povezuje Banja Luku sa autoputom Zagreb-Beograd, put Klašnice-Prnjavor i Klašnice-Srbac. Međunarodni aerodrom Banja Luka je također smješten na području Opštine. Laktaši su Lijevče poljem vezani za veliki prostor plodne Panonske nizije. Opština je poduzetnički centar s visokim brojem preduzeća (527 preduzeća, 15,18 preduzeća na 1.000 stanovnika). Površina Laktaša iznosi 388 km2. Broj stanovnika Opštine Laktaši se procjenjuje na 34.710. 41 Gustoća naseljenosti iznosi 88,09 stanovnika na km2. Laktaši su klasificirani kao razvijena opština Republike Srpske. Opština Laktaši se sastoji od 37 naseljenih mjesta koja su organizirana u 11 mjesnih zajednica.

Uprava, javne ustanove i preduzeća

o Opština - 1 (sa 3 mjesne kancelarije: Aleksandrovac, Slatina, Trn) o Pošte - 5 o Sud - 1 (Osnovni sud Banja Luka, Kancelarija Laktaši/Banja Luka) o Vatrogasna jedinica – 1 (Dobrovoljno vatrogasno društvo Laktaši) (do kraja 2019. će biti uspostavljena još jedna vatrogasna jedinica u mjesnoj zajednici Trn) o Biro za zapošljavanje - 1 o Elektrodistribucija - 1 o Autobuska stanica o Centralno grijanje – ne postoji javna usluga (centralno grijanje postoji u zgradama određenih javnih ustanova) o Javne komunalne usluge – vodovod i kanalizacija (Komunalno preduzeće „Budućnost“) o Javne komunalne usluge – odvoz otpada (Komunalno preduzeće „Komunalac“) o Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje o Centar za kulturu o Sportska dvorana – 2 (Laktaši i Aleksandrovac) o Radio stanice – 1 (Aleksandrovac) o Policijska stanica – 2 (Laktaši i Trn) o Civilna zaštita – ne postoji samostalna ustanova, nego je u sklopu opštinske uprave (uz učešće drugih javnih i ostalih institucija /organizacija).

41 Procjene Republičkog zavoda za statistiku za 2017. Prema podacima iz popisa stanovništva Republičkog zavoda za statistiku, broj stanovnika Opštine Laktaši iznosi 34.210.

72 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2013. godine, u Laktašima živi 34.210 stanovnika (51% žena i 49% muškaraca).42

Stanovništvo Laktaša, prema dobi, procjena43

Stanovništvo po etničkoj pripadnosti/nacionalnosti i spolu Ukupno M Ž Ukupno 34.210 16.905 17.305 Bošnjaci 104 47 57 Hrvati 500 175 325 Srbi 32.761 16.275 16.486 Ostali 562 285 277 Neizjašnjeni 237 103 134 Nepoznato 46 20 26

Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj

2017. 373 335 38 2016. 315 377 -62

Stopa nataliteta za 2017. (izračunata na osnovu gore navedenih podataka): 10,74 Stopa mortaliteta za 2017. (izračunata na osnovu gore navedenih podataka): 9,65

42 Izvor: podaci Republičkog zavoda za statistiku se donekle razlikuju od zvaničnih podataka iz popisa kojima raspolaže Agencija za statistiku BiH, prema kojima broj stanovnika iznosi 34.966. 43 Izvor: Republički zavod za statistiku.

73 Osobe sa poteškoćama i uzroci poteškoća, prema spolu44

Romi45: 4 Roma Raspoložive pojedinačne prijave MZ na javni poziv u okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“: Aleksandrovac – 9, Klašnice – 11, Laktaši – 12, Trn – 25. Prema prijavi Opštine: 600 Roma živi na teritoriji Opštine Laktaši.46

Obrazovanje

• Nivoi obrazovanja (distribucija) 47

Školska 2018/2019. godina48 o 336 djece upisano u predškolske ustanove (2 javne i 1 privatnu) (muške djece -178, ženske djece – 158)49 o 53 zaposlenih u predškolskim ustanovama (50 žena) o 102 djece (51 žensko dijete) pohađalo pripremni program za školu o Postoje i alternativni programi za djecu predškolskog uzrasta koje provodi udruženje Centar za djecu, mlade i porodicu u Laktašima, kao i u Slatini, Maglajanima i Aleksandrovcu o 3.325 djece upisano u osnovno obrazovanje (1.610 ženske djece) o 47 djece sa poteškoćama u razvoju upisano u osnovno obrazovanje (17 ženske djece) o 236 nastavnika u osnovnom obrazovanju (178 nastavnica) o Nema podataka o učenicima srednjih škola s obzirom na to da se statistički podaci ne vode prema mjestu prebivališta, nego prema lokaciji škole i učenici iz Laktaša pohađaju srednje škole u Banja Luci ili u manjem broju u Gradišci i drugim mjestima o U školskoj 2017/2018. godini je bilo 856 studenata (319 studenata, 537 studentica) koji imaju prijavljeno prebivalište u Laktašima. 32 postdiplomska studenta i (2) studenta doktorskih studija (13 studenata, 19 studentica)50. 166 studenata je upisano u visokoškolske ustanove (u privatnom vlas- ništvu) u Laktašima.

44 Izvor: podaci iz popisa 2013, Republički zavod za statistiku. 45 Izvor: podaci iz popisa 2013, Agencija za statistiku BiH. 46 Izvor: prijave MZ na javni poziv u okviru projekta „Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH“. 47 Izvor: podaci iz popisa 2013, Republički zavod za statistiku. 48 Izvor: Republički zavod za statistiku. 49 Izvještaji Opštine sa informacijama o 3 privatna obdaništa. 50 Upisani na master studije iz oblasti nauke, master i specijalističke studije i kandidati za doktorske studije.

74 Škole51 o 2 javne predškolske ustanove - obdaništa (Javna ustanova „Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje“, Laktaši, koja obuhvata dva obdaništa: „Princeza Katarina Karađorđević“ u Laktašima i „Zv- jezdica“ u Glamočanima.) o Postoje i privatna obdaništa, kao i alternativni programi u okviru udruženja građana „Centar za djecu, mlade i porodicu“ Laktaši koji se provode u Laktašima i u ruralnim mjesnim dijelovima opštine Slati- na, Maglajani i Aleksandrovac. o 3 privatna obdaništa – jedno u Jakupovcima i dva u Trnu (Klub za djecu „Radost“ Jakupovci, vrtić „Happy planet“ Trn, Klub za djecu „Miki Maus“ Trn) (prema zvaničnim statističkim podacima RS, 1 privatni vrtić u 2018/2019) o 9 osnovnih škola52 (4 matične osnovne škole u Laktašima, Slatini, Trnu i Aleksandrovcu i 5 područnih škola):

o Osnovna škola Laktaši – područne škole Kriškovci i Klašnice, o Osnovna škola Slatina – područne škole Drugovići i Boškovići, o Osnovna škola Trn – područne škole Glamočani. (Prema zvaničnoj statistici RS, 9 osnovnih škola, od čega su 2 petorazredne i 7 devetorazrednih)

o 0 specijalnih osnovnih škola o 1 područno odjeljenje niže Muzičke škole „Vlado Milošević“ Banja Luka o Ne postoji srednja škola (učenici pohađaju srednje škole u Banja Luci i u manjem broju školu u Gradišci ili drugdje) o 1 Centar za obrazovanje odraslih o 1 visokoobrazovna ustanova: Visoka škola za informacione tehnologije, ekonomiju i preduzetništvo, Trn – Laktaši (u privatnom vlasništvu)

Stopa ranog napuštanja školovanja – o Učenici redovnih osnovnih škola koji su prekinuli školovanje u periodu 1. septembar 2017. – 31. au- gust 2018. (statistika na nivou Republike Srpske)

Prekinuto školovanje – ukupno za RS: 50 (22 ženske osobe) Prekinuto školovanje zbog slabih rezultata u školi – ukupno za RS: 4 (1 ženska osoba) Prekinuto školovanje iz socijalnih razloga – ukupno za RS: 8 (4 ženske osobe) Prekinuto školovanje iz ekonomskih razloga – ukupno za RS: 4 (0 ženskih osoba) Prekinuto školovanje iz ličnih razloga – ukupno za RS: 34 (17 ženskih osoba)

o Učenici srednjih škola koji su prekinuli školovanje u periodu od 26. septembra 2017. do 25. septembra 2018. (statistika na nivou Republike Srpske)

Prekinuto školovanje - ukupno za RS: 289 (105 ženskih osoba) Prekinuto školovanje zbog slabih rezultata u školi - ukupno za RS: 136 (24 ženske osobe) Prekinuto školovanje iz socijalnih razloga - ukupno za RS: 11 (5 ženskih osoba) Prekinuto školovanje iz ekonomskih razloga - ukupno za RS: 8 (4 ženske osobe) Prekinuto školovanje iz ličnih razloga - ukupno za RS: 134 (72 ženske osobe)

51 Izvor: Republički zavod za statistiku, web stranica Opštine Laktaši, web stranica Osnovne škole. 52 Podaci Republičkog zavoda za statistiku. Statistički izvještaji o 9 škola s obzirom da Statistički zavod broji i pod- ručne škole, zajedno s matičnim. U izvještajima Opštine se spominju 4 škole sa 5 područnih škola.

75 Loši rezultati Socijalni Ekonomski Lični Ukupno u školi razlozi razlozi razlozi Osnovna škola U 4 8 4 34 50 M 3 4 4 17 28 Ž 1 4 0 17 22 Srednja škola U 136 11 8 134 289 M 112 6 4 62 184 Ž 24 5 4 72 105

Ustanove za osposobljavanje za tehnička i druga zanimanja nakon završene srednje škole i stopa upisa: Obezbijeđeno preko Biroa za zapošljavanje i njegovih programa, uz podršku Opštine. Postoji Centar za obrazovanje odraslih.

Zdravstvo Postoji dom zdravlja (JZU Dom zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ Laktaši). Osim primarne zdravstvene zaštite, Dom zdravlja pruža i specijalističke usluge na nivou sekundarne zdravstvene zaštite (doktori specijalisti dolaze iz drugih domova zdravlja)53.

Dom zdravlja ima i terenske ambulante: o Terenska ambulanta Trn o Terenska ambulanta Kriškovci (pokriva MZ Kriškovci, Šeškovci, Papažani i Milosavci) o Terenska ambulanta Slatina o Terenska ambulanta Aleksandrovac

Osim toga, postoji i: o Dijalizni centar Laktaši (javno – privatno partnerstvo) o Centar je opremljen sa najsavremenijom opremom za hemodijalizu i sistemom za prečišća- vanje i ima 18 aparata za hemodijalizu. Ukupan kapacitet Centra je 160 pacijenata i godišn- je se obavi preko 15.000 tretmana. o Centar za fizikalnu rehabilitaciju (CBR) Trn. o Odjeljenje V Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr. Miroslav Zotović“ u Slatini.

Postoje dvije banje na prostoru opštine koje se koriste i kao medicinske ustanove. Postoji jedna privatna klinika. Osim toga, postoji i nekoliko privatnih stomatoloških ordinacija i nekoliko apoteka.

Izvještaj o realizaciji Strategije razvoja Opštine Laktaši za 2017. godinu: 88,23% stanovništva je u 2017. godini bilo pokriveno zdravstvenim osiguranjem. Prema Strategiji razvoja Opštine (revidiranoj) (2019), u 2017. godini je ukupan broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u opštini iznosio 152: 38 doktora medicine, 4 doktora stomatologa, 75 medicinskih tehničara i 35 zdravstvenih saradnika. Kapaciteti su ocijenjeni kao dovoljni.

53 Bolnica se nalazi u Banja Luci.

76 Tržište rada

Zaposleni54 Zaposlenih 9.843 (u 2018), od čega 3.698 žena. Neto plaća (u 2018) je iznosila 727 KM.

Nezaposleni55 - Januar 2019 – 1.103 (666 žena) - Juli 2019 – 986 (609 žena)

Nezaposleni prema nivou obrazovanja, januar 2019. Ukupno NKV PK/NSS KV SSS VKV VŠS VSS

M 437 52 8 214 106 7 4 46 Ž 666 66 7 155 243 1 3 191 Ukupno 1103 118 15 369 349 8 7 237 Penzioneri: prema podacima iz Popisa 2013. godine: 5.287 penzionera. Prema Strategiji razvoja Opštine (2019), gotovo 2 zaposlena na 1 penzionera56.

Stambeno zbrinjavanje57

Laktaši – ukupan broj nastanjenih stambenih jedinica: 11.248 Vodosnabdijevanje Kanalizacijski Električna Prirodni gas Centralno sistem za odvodnju energija grijanje otpadnih voda gradski vodovodni 6.698 javni 1.373 da 11.145 da 29 da 2.596 sistem ruralno/ zatvorena bez bez bez 1.099 5.450 52 17 168 lokalno septička jama priključka priključka priključka

zatvorena vlastiti bez bez bez 2.822 septička jama 2.829 51 11202 8.484 cjevovod instalacija instalacija instalacija sa preljevom

ne 102 druga rješenja 885 funkcionira

bez 527 bez instalacija 711 instalacija

stambene jedinice bez svih instalacija 29

54 Izvor: Republički zavod za statistiku (http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/rad/BiltenStatistike_Plata_ Zaposlenosti_i_Nezaposlenosti_2019_WEB.pdf). 55 Izvor: Zavod za zapošljavanje RS. (http://www.zzzrs.net/images/uploads/dokumenti/Statisticki_bilten_januar. pdf) 56 Prosjek za Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu je nešto iznad jednog zaposlenog na jednog penzionera. 57 Popis 2013. i Agencija za statistiku BiH.

77 Centri za socijalni rad

Ukupan broj korisnika Centra za socijalni rad u 2017. godini je iznosio 3.275.58 Prema podacima Centra za socijalni rad, među maloljetnim licima, većinu korisnika čine djeca s mentalnim i fizičkim poteškoćama (122), a među odraslima lica sa mentalnim i fizičkim poteškoćama i osobe sa invaliditetom (569). Broj jednočlanih domaćinstava u kojima su nositelji osobe starije životne dobi se povećava, broj slučajeva poremećenih po- rodičnih odnosa se također povećava (85 slučajeva u 2018. godini), maloljetnička delikvencija također zahtijeva pažnju (19 slučajeva u 2017. godini), a posebna pažnja se treba posvetiti sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici koje je također u porastu (broj slučajeva u 2018. godini iznosi 63).

Vrste pomoći isplaćene preko Javne ustanove „Centar za socijalni rad“ i broj korisnika

Vrsta pomoći Broj korisnika 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Stalna novčana pomoć 215 234 240 239 228 Novčana naknada za pomoć i njegu druge osobe 559 570 607 647 663 Druga materijalna pomoć 173 156 437 261 249 Osposobljavanje za život i rad 17 13 11 18 17 Smještaj u drugu porodicu 15 36 8 7 12 Smještaj u ustanove socijalne zaštite 54 66 42 46 35 Jednokratne novčane pomoći 432 355 418 266 256 Zdravstveno osiguranje 181 224 234 250 251 Usluge socijalnog rada i drugog stručnog rada 0 390 325 234 410 Kućna njega i pomoć u kući 6 5 2 1 3 Dječiji dodatak 1.232 1.157 1.109 1.076 862 Naknada umjesto plate roditelju koji je u radnom 149 146 113 127 112 odnosu Naknada umjesto plate roditelju koji nije u radnom 188 165 175 176 177 odnosu Ukupno 3.221 3.517 3.721 3.348 3.275 Izvor: JU „Centar za socijalni rad“ Laktaši

Pružatelji javnih usluga

o Centri za socijalni rad: 1 (JU Centar za socijalni rad Laktaši) o Centar za zbrinjavanje djece u drugu porodicu o Javne biblioteke 1 biblioteka (Narodna biblioteka „Veselin Masleša“)

1 radio stanica

Ne postoji TV stanica.

o Centar za kulturu (Javna ustanova: „Centar za kulturu i obrazovanje“) koja sadrži umjetničku galeriju, kino (u 2017. nije bilo projekcija (statistika RS)), učionice za kurseve informatike i stranih jezika (u Cen- tru se izvode razni kulturni programi – umjetničke izložbe i kolonije, koncerti, pozorišne predstave, predstave dramske amaterske grupe, festivali i druge kulturne manifestacije; stalne kulturne manifestacije obuhvaćaju: umjetničku koloniju „Lasta“, Salon stripa, Međunarodni festival amaterskog po-

58 Izvor: Strategija razvoja Opštine - revidirana (2019).

78 zorišta; u Centru se organizira i edukacija, kao što su kursevi stranih jezika i informatičke pismenosti).

o 18 društvenih centara/domova – Veliko Blaško, Jaružani, Milosavci, Petoševci, Čardačani, Šeškovci, Glamočani, Mahovljani, Jablan, Maglajani, Mrčevci, Kosjerovo, Papažani, Šušnjari, Boškovići, Ljuba- tovci, Drugovići, Kriškovci. o Kulturna društva/klubovi: Srpsko prosvjetno–kulturno društvo „Prosvjeta“, Kulturno umjetničko društvo „Slavko Mandić“ - Laktaši (400 članova) i Kulturno umjetničko društvo „Đerdan“ u Trnu. Kulturne manifestacije obuhvaćaju: festival ukrajinske kulturno-umjetničke kreativnosti u selu Devetina, pred- stavljanje slovenske kulture i tradicije u Slatini, „Laktaško ljeto“, „Laktaši etno“ sajam, Laktaška zima. Postoje dvije banje, jedna u Laktašima i jedna u Slatini, koje se koriste u medicinske i rekreacione svrhe (Terme Laktaši i Banja Slatina). Historijski lokaliteti: Arheološki lokalitet „Rimske terme“, rano-vizantijski grad Balkis u selu Gornji Bakinci, crkva iz X stoljeća, kulturno naslijeđe Devetina sa drevnim kamenim kuglama.

Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu59 Rekreacija

Što se tiče sporta, glavni objekt sportske infrastrukture je sportska dvorana (Javna ustanova Sportska dvorana). (Ispunjava kriterije i za najviše rangirana takmičenja). Postoje i sljedeći sportski objekti: sportska dvorana u Aleksandrovcu, gimnastičke sale u osnovnim školama (Laktaši, Trn, Slatina, Kriškovci i Boškovići), sala za džudo u Laktašima, 6 fudbalskih stadiona sa tribinama (u Laktašima, Milosavcima, Trnu, Aleksandrovcu, Glamočanima i Maglajanima), fudbalski stadioni bez tribina (u Kosjerovu i Mrčevcima), tereni na otvorenom (3 za košarku, 2 u osnovnoj školi u Trnu, tereni u Aleksandrovcu i Slatini, teren u Mahovljanima sa jednim košem, teren u Kriškovcima, multifunkcionalni tereni u Petoševcima, Jablanu, Kriškovcima, Slatini, Laktašima, Bakincima, Šušnjarima i Trnu, teren za odbojku na pijesku u Slatini), zatvoreni i otvoreni bazeni u Laktašima koji se ne koriste za sport, centri za dvoranske sportove i rekreaciju u Klašnicama i Aleksandrovcu (balon – travnati teren za mali fudbal). (Izvor: web stranica Opštine).

Izvor: lična karta MZ: multifunkcionalni sportski teren na otvorenom u MZ Čardačani, multifunkcionalno škols- ko igralište pored područne škole u Klašnicama (Jakupovci). Udruženje sportista Opštine Laktaši okuplja 36 sportskih timova sa preko 2.500 redovnih sportista (mladi, žene i sportovi za invalide). Sportske manifestacije na području Opštine Laktaši obuhvaćaju: takmičenja osnovnih škola u košarci, odbo- jci, rukometu i nogometu, majski kros, biciklijadu, regatu, ulični basket u Laktašima i Aleksandrovcu, reli dži- pova, borilačke vještine, malu olimpijadu, radničke sportske igre i izbor sportiste godine.

Mjesto za rekreaciju /izletište „Balkis“-jezero, otvoreni bazen, dječije igralište, sportski tereni, restoran, sm- ještaj, itd. Također postoji i sportski aerodrom. Pristup osoba sa invaliditetom obrazovnim ustanovama: nisu pronađene konkretne informacije. Djeca sa poteškoćama u razvoju pohađaju redovnu nastavu u osnovnim školama. U Centru za djecu, mlade i porodicu se provode alternativni programi za djecu sa poteškoćama u razvoju. Postoji jedno sportsko udruženje/klub osoba sa invaliditetom (odbojkaški klub invalida). Javne ustanove domovi penzionera ili domovi za njegu starijih osoba: Oaza mira, Starački dom Trn-Laktaši (u privatnom vlasništvu). Džamije: džamija u Mahovljanima Crkve: Crkva brvnara Malo Blaško; Hram Pokrova Presvete Bogorodice; Italijanska crkva sv. Franje; Ukrajins-

59 Izvor: web stranica Opštine, Strategija razvoja Opštine Laktaši.

79 ka katolička crkva, Devetina; crkva Svetog proroka Ilije; grčko-katolička crkva Uspenija Presvete Bogorodice; srpska pravoslavna crkva Svetih cara Konstantina i carice Jelene, crkva u Mrčevcima; rimokatolička župa Sv. Ivan Krstitelj; Hram Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca; Hram Uspenja Presvete Bogorodice; Hram Vaskrsen- ja Hristovog; Hram Svete Trojice; crkva Sv. Josipa; Hram Rođenja Presvete Bogorodice, Glamočani; Hram Rođenja Presvete Bogorodice, Malo Blaško; Hram Svetih Apostola Petra i Pavla; grkokatolička crkva Jablan; Ukrajinska crkva. Prema Strategiji razvoja Opštine Laktaši, na području Opštine je 2017. godine bilo 159 prodavnica i 138 kafića/ restorana. Udruženja građana i organizacije koje pružaju javne usluge Na području Opštine Laktaši djeluje 97 udruženja/organizacija civilnog društva. Većina njih su sportska udruženja i klubovi. Druge su aktivne u oblasti kulture, obrazovanja, zaštite okoliša, humanitarnog rada, pol- joprivrede, zaštite boračkih prava, djece, mladih, žena, starih, osoba sa invaliditetom itd. Opština podržava udruženja i nevladin sektor i njihove aktivnosti i projekte, između ostalog, i finansijski. Između Opštine i nevladinih organizacija je potpisan protokol o saradnji.

Udruženje sportista Opštine Laktaši okuplja 36 sportskih timova, sa preko 2,500 sportista (uključujući mladu populaciju, žene i sportove osoba sa invaliditetom). Postoji 39 aktivnih sportskih klubova, od kojih je jedan profesionalni (košarkaški klub).

U okviru Centra za djecu, mlade i porodicu djeluje lokalna volonterska služba koja promovira i podržava razvoj volonterstva. Opština ima Strategiju razvoja omladinske politike.

Postoje udruženja kulturnog nasljeđa sa značajnim brojem članova.

Sportska udruženja /klubovi (izvor: web stranica Opštine):

o UDRUŽENJE SPORTISTA OPŠTINE LAKTAŠI – krovno udruženje sportista na području Opštine Laktaši

o KK IGOKEA ALEKSANDROVAC – (državna liga)

o ŽKK IGOKEA ALEKSANDROVAC

o KOŠARKAŠKI KLUB LAKTAŠI

o ŠKOLA KOŠARKE

o ŽENSKI RUKOMETNI KLUB „LAKTAŠI“ LAKTAŠI

o OMLADINSKI RUKOMETNI KLUB „LAKTAŠI“

o PLIVAČKI KLUB „DELFIN“ LAKTAŠI

o RONILAČKI KLUB „GNJURAC“ LAKTAŠI

o BICIKLISTIČKI KLUB LAKTAŠI

o DŽUDO KLUB „LAKTAŠI“

o DŽUDO KLUB POLICAJAC LAKTAŠI

o SPORTSKI DŽUDO KLUB „VANJA MANDIĆ“ LAKTAŠI

80 o ODBOJKAŠKI KLUB LAKTAŠI

o ODBOJKAŠKI KLUB „SLATEKS“ SLATINA

o ODBOJKAŠKI KLUB INVALIDA „LAKTAŠI“ LAKTAŠI

o OPŠTINSKI FUDBALSKI SAVEZ LAKTAŠI

o FK „LAKTAŠI“ LAKTAŠI

o FK „ŽUPA“ MILOSAVCI

o FK „SLOGA“ TRN

o FK „POTKOZARJE“ ALEKSANDROVAC

o FK „MLADOST“ GLAMOČANI

o FK „MILAN“ KOSJEROVO

o FK „BORAC“ MAGLAJANI

o PEK „KOZARA“ LAKTAŠI

o LOVAČKO DRUŠTVO „KOZARA“ LAKTAŠI

o AUTO- KLUB RETRO LAKTAŠI

o MOTO KLUB „ŠKORPION“ LAKTAŠI

o SGU „SALTO“ LAKTAŠI

o SPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO „VRBAS“ LAKTAŠI

o TAEKWON-DO KLUB „BOBIĆ“ LAKTAŠI

o NK „NIPPON“ ALEKSANDROVAC

o KBK „VUK“ LAKTAŠI

o KIK BOKS KLUB „KRUNA“

o OFK „LAKTAŠI“

o SPORTSKA ORGANIZACIJA „AJAKS“

o FK „TAMARIS“ MRČEVCI

Udruženja mladih (izvor: web stranica Opštine): o CENTAR ZA DJECU, MLADE I PORODICU, LAKTAŠI PODRUŽNICE: OMLADINSKI CENTAR LAKTAŠI, OMLADINSKI CENTAR MAGLAJANI

81 o CENTAR ZA RAZVOJ OMLADINSKE POLITIKE (CeROP)

o UG POZORIŠTE IGRALIŠTE RADILIŠTE

Udruženja - kultura (izvor: web stranica Opštine):

o KUD „SLAVKO MANDIĆ“

o KUD „ĐERDAN“ TRN

o SPKD „PROSVJETA“

Udruženja – zaštita životne sredine (izvor: web stranica Opštine):

o EKOLOŠKO DRUŠTVO „KANARINAC“ LAKTAŠI

o EKOLOŠKO DRUŠTVO „SLATINA“

Ženske NVO (izvor: informacije kontakt osoba u MZ):

Udruženje žena „Osmijeh žene“, nevladina organizacija

Opštinska organizacija Crvenog krsta Laktaši

Formalno i dobrovoljno uključivanje građana

Broj registriranih birača Lokalni izbori 2016. godine: 32.197 registriranih birača, glasalo 19.447 (izvor: Centralna izborna komisija - CIK) Lokalni izbori 2012. godine: 30.505 registriranih birača; glasalo 16.900 (55,40%) (izvor: CIK) Lokalni izbori 2008. godine: 27.464 registriranih birača, glasalo 13.830 (50,40%) (izvor: CIK)

Opći izbori 2018. godine: 32.312 registriranih birača, glasalo 20.444 (izvor: CIK) Broj birača s pravom glasa Izvor: CIK. Brojke uključuju samo one birače koji su na dan izbora imali navršenih 18 ili više godina:

Ukupno registriranih birača: 32.197 (posljednji lokalni izbori 2016.)

Do 30 godina starosti: 5.647

Iznad 30 godina starosti: 26.550

Javni prijevoz

Područje opštine je sjecište važnih putnih pravaca: autoput Banja Luka-Gradiška-Okučani (autoput Beo- grad-Zagreb), autoput Banja Luka-Doboj i putevi: Klašnice-Prnjavor i Laktaši-Srbac, dok je međunarodni aerodrom Banja Luka udaljen svega tri kilometra od centra opštine (nalazi se u Mahovljanima). Željeznički saobraćaj ne postoji. Transportna infrastruktura: 196,3 km lokalnih puteva, 300 km nekategorisanih puteva i 41,2 km ulica. Oko 60% puteva i ulica na području opštine su asfaltni putevi i ulice (izvor: Strategija razvoja Opštine). Javni prijevoz je obezbijeđen iz Grada Banja Luka do prigradskih naselja (Autoprevoz Banja Luka akcionar- sko društvo – prometuje većinom linija) i putem privatnih preduzeća (Pavlović-Tours i Bočac Tours), kao i u okviru javnog prijevoza od opština Gradiška i Srbac do Banja Luke (prometuje privatno preduzeće Pavlov-

82 ić-Tours). Gold Trans organizira prijevoz učenika osnovnih škola u Aleksandrovcu i Laktašima. Građani koriste i taxi i vlastiti prijevoz. Oko 90% stanovnika koji koriste usluge javnog prijevoza putuje u Banja Luku i to su uglavnom učenici srednjih škola i radnici/zaposlene osobe. Linije: Pregled linija i stajališta Autoprevoza Banja Luka (samo nazivi stajališta) na: http://www.neobas.org/ap1/images/saobracaj_pdf/kopletan_prigrad_i_podrucne_malta.PDF. o Linija broj 2: TRN – BANJA LUKA Centar (Pošta, Stara autobuska stanica) – TRN Stajališta (one na području opštine Laktaši su podebljane i podvučene): Trn Dom, Trn gostiona, Trn ško- la, Radman zadruga, Begići, Građa, Zalužani, Novakovića put, Autoservis Derviši, Stočar, Motel Internacional, Kasarna Kozara, Lazarevo raskršće, Poljoprivredna škola, Lesnina, Pošta, Stara autobuska stanica o Linija: TRN DOM - Klašnice – GAJIĆI o Linija broj 29: BANJA LUKA (Malta) - Priječani- VELIKO BLAŠKO Stajališta: Malta (Banja Luka), Pozorište, PFM (u polasku), Lesnina, Poljoprivredna škola, Lazarevo raskršće, TAS, Inžinjering, Ortopedija, Matijevići, Pletikose, Priječani zadruga, Ljevari, Ćosići, Trn most, Galići, Babići, Šušnjari škola, Šušnjari trgovina, Vukosavljevići, Veliko Blaško, Marići, Gajići, Musići, Malo Blaško o Linija broj 30: BANJA LUKA (Malta) – RAJČEVCI Stajališta: Malta (Banja Luka), Pozorište, PFM (u polasku), Lesnina, Poljoprivredna škola, Lazarevo raskršće, Kasarna Kozara, Motel Internacional, Stočar, Autoservis Derviši, Novakovića put, Zalužani, Građa, Begići, Radmani zadruga, Trn škola, Trn gostiona, Trn Dom, Glamočani I, Glamočani, Klašnice okretnica, Klašnice I, Slatina r., Dragići, Đukići, Čardačani, Boškovići, Bunića put, Pe- jići, Aleksići, Aleksići II, Gligorići, Rogići, Vitnik, Todorovići, Ljubatovci II, Ljubatovci, Rajčevci o Linija broj 2B: BANJA LUKA – BUKOVICA Stajališta: Malta (Banja Luka), Pozorište, PFM (u polasku), Lesnina, Poljoprivredna škola, Lazarevo raskršće, Kasarna Kozara, Motel Internacional, Stočar, Autoservis Derviši, Novakovića put, Zalužani, Građa, Begići, Radmani zadruga, Trn škola, Jablan nadvožnjak, Jablan kanal, Jablan bagremi, Jablan prodavnica, Bukovica škola o Linija broj 38: BANJA LUKA – CRKVENA Stajališta: Malta (Banja Luka), Pozorište, PFM (u polasku), Lesnina, Poljoprivredna škola, Lazarevo raskršće, Kasarna Kozara, Motel Internacional, Stočar, Autoservis Derviši, Novakovića put, Zalužani, Građa, Begići, Radmani zadruga, Trn škola, Trn gostiona, Trn Dom, Glamočani I, Glamočani, Klašnice okretnica, Klašnice I, Slatina r., Dragići, Đukići, Čardačani, Boškovići, Drugovići r., Dru- govići, Bjeloši, Koljani, Hrvačani, Dobrak, Potočani, Kojin Han, Crkvena. o Linija: BANJA LUKA – GRADINA (stoji u Rajčevcu prije zadnje stanice Gradina)

o Pavlović Tours, Banja Luka (www.pavlovic-turs.com) prometuje linijom Banja Luka – Laktaši (br. 15). Također prometuje linijama Gradiška - Banja Luka i Srbac – Banja Luka.

Linija 15: Banja Luka (parkiralište medicinska elektronika) – Trn – Laktaši Međustanično rastojanje Vrijeme putovanja u Br. Stajalište (km) minutama 1. Parkiralište med. elektronika 0,0 0 2. Nova Varoš Kalvan 1,0 1 3. Crvene zgrade 1,9 4 4. Lesnina 2,6 6 5. Nova pijaca 3,2 9 6. Poljoprivredna škola 3,7 11 7. Lazarevo r. 4,5 12 8. Kasarna Kozara 5,3 13 9. Motel Inter 5,9 14 10. Stočar 6,4 15

83 11. Autoservis 6,7 16 12. Autoservis D 6,9 18 13. Novakovića put 7,5 19 14. Zalužani 8,6 20 15. Građa 9,1 21 16. Begići 9,7 22 17. Radman zadruga 10,3 23 18. Trn škola 10,8 24 19. Trn gostiona 11,5 25 20. Trn dom 12,5 27 21. Glamočani 14,5 29 22. Klašnice 16,5 31 23. Jakupovci 18,5 33 24. Laktaši 19,5 35 «Bočac Tours» Banja Luka: Trn – Banja Luka – Trn (-Glamočani) (izvor: web stranica preduzeća: http://bocactours.com/?p=11). «Gold Trans»: prijevoz učenika osnovnih škola u Aleksandrovcu i Laktašima.

Dodatak

Naseljena mjesta na području Opštine Laktaši Aleksići, Bakinci, Aleksandrovac, Boškovići, Bukovica, Čardačani, Ćetojevići, Devetina, Dovići, Drugovići, Glamočani, Jablan, Jakupovci, Jaružani, Kadinjani, Kobatovci, Koljani, Kosjerovo, Kriškovci, Krnete, Laktaši, Ljubatovci, Maglajani, Mahovljani, Malo Blaško, Milosavci, Miloševci, Mrčevci, Papažani, Petoševci, Rajčevci, Riječani, Slatina, Šeškovci, Šušnjari, Trn i Veliko Blaško.

Organizacija mjesnih zajednica na području jedinice lokalne samouprave 1. MZ Aleksići (Aleksići, Boškovići, Ljubatovci, Rajčevci) 2. MZ Aleksandrovac (Aleksandrovac, Bakinci, Kobatovci, Krnete) 3. MZ Čardačani (Dovići, Miloševci, Čardačani ) 4. MZ Drugovići (Devetina, Drugovići , Koljanji) 5. MZ Jaružani (Jaružani, Kadinjani, Ćetojevići) 6. MZ Klašnice (Veliko Blaško, Jakupovci) 7. MZ Kriškovci (Kriškovci, Milosavci, Papažani, Šeškovci) 8. MZ Laktaši (Laktaši, Mahovljani, Petoševci, Riječani) 9. MZ Maglajani (Maglajani, Mrčevci, Kosjerovo) 10. MZ Slatina (Malo Blaško, Slatina) 11. MZ Trn (Bukovica, Glamočani, Jablan, Trn, Šušnjari)

84 Dodatak 3E: Profil Općine Ljubuški

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u BiH Općina Ljubuški https://www.ljubuski.ba/hr/

Sadržaj Geografski podaci...... 85 Uprava i javne ustanove i preduzeća...... 85 Stanovništvo...... 85 Obrazovanje...... 87 Zdravstvo...... 88 Tržište rada...... 88 Stambeno zbrinjavanje...... 89 Centri za socijalni rad...... 89 Pružatelji javnih usluga...... 90 Objekti i tereni namijenjeni za javnu upravu...... 91 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana...... 91 Javni prijevoz ...... 91 Dodatak ...... 91t

85 Geografski podaci

Ljubuški je grad i istoimena općina u Bosni i Hercegovini. Smješten je na lijevoj obali rijeke Trebižat, poznate po bezbroj vodopada, među kojima su najpoznatiji Kravica i Koćuša. Ljubuški je smješten u najzapadnijem dijelu Hercegovine duž granice s Republikom Hrvatskom. Susjedne općine su Čapljina na jugu, Čitluk na istoku, Grude i Široki Brijeg na sjeveru i, u Hrvatskoj, Metković i Vrgorac na zapadu. Grad Ljubuški se nalazi na glavnim putnim pravcima prema Mostaru (36 km), Makarskoj (55 km), Splitu (120 km), Dubrovniku (130 km) i Sarajevu (170 km).

Uprava i javne ustanove i preduzeća o Edukacijsko rehabilitacijski centar za djecu, mlade i odrasle o Starački dom Ljubuški, Bučine o Dom sv. Josip Radnik o Elektroprivreda o Radio Ljubuški o Kinodvorana Ljubuški o Općinski sud o Općina Ljubuški o Autobusni kolodvor Ljubuški o JU Kulturno-športski centar Ljubuški o Hrvatska pošta d.o.o. Mostar o Hrvatska knjižnica Ljubuški o Muzej Humac o Služba za zapošljavanje – Trg kralja Tvrtka; Telefon: 039/831-432; e-mail: [email protected] o Centar za socijalni rad; Zrinsko Frankopanska 51

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2013. godine, u Ljubuškom živi 28.184 stanovnika.

Stanovništvo Ljubuškog prema dobi

86 Tabela: Osobe s teškoćama prema spolu, uzroku i vrsti teškoće

Hod ili Pamćenje Briga o Uzroci Vid Sluh penjanje uz ili koncen- samom Komunikacija stepenice tracija sebi

Drugi demografski podaci Živorođeni Umrli 2018. 196 287 2017. 196 274 2016. 205 308 2015. 190 328 Stopa nataliteta: 7,1 Stopa mortaliteta: 10,5

87 Obrazovanje

Obrazovna distribucija60 Visoka Bez Nepotpuno Specijal- škola / Viša škola i ikakvog osnovno Osnovna Srednja izacija pos- fakultet/ Spol Ukupno prvi stepen obrazo- obrazo- škola škola lije srednje akademi- fakulteta vanja vanje škole ja/ univerzitet Ukupno 23.409 691 2.547 3.509 12.685 138 891 2.948 M 11.537 91 889 1.694 6.924 83 416 1.440 Ž 11.872 600 1.658 1.815 5.761 55 475 1.508

o 92 djeteta upisana u javne i 147 djece upisano u privatne predškolske ustanove o 1.982 djeteta upisana u osnovno obrazovanje u 2018. (FZS) o 2 djeteta upisana u specijalnu osnovnu školu o 2 djeteta završila specijalnu osnovnu školu o 942 djeteta upisana u srednje škole u 2018. (FZS) o 252 djeteta završila srednju školu

Škole61 o Predškolske ustanove (1 javna, 5 privatnih) o Osnovno obrazovanje: 18 škola o Specijalna osnovna škola: 1 o Osnovna muzička škola: 1

Nazivi osnovnih škola 1. Osnovna škola Marka Marulića u Ljubuškom (područne škole-Miletina, Cerno Donji Radišići i Gornji Radišići) 2. Osnovna škola Ivane Brlić - Mažuranić na Humcu (područne škole- Studenci, Vašarovići, Crveni Grm i Prolog) 3. Osnovna škola Tina Ujevića u Vitini (područne škole- Grab, Veljaci, Šipovača, Vojnići, Dole, Grljevići i Klobuk).

Srednje škole: 3 1. Gimnazija Ljubuški 2. Srednja strukovna škola Ruđera Boškovića Ljubuški

Stopa završetka škole/dob završetka obaveznog osnovnog obrazovanja i srednjeg obrazovanja – podaci nisu na raspolaganju

Stopa ranog napuštanja obrazovanja –

60 Izvor: Popis 2013. 61 Izvor: Federalni zavod za statistiku.

88 Stopa ranog napuštanja obrazovanja – Ispis iz škola u Ljubuškom u periodu 01.09.2017.-31.08.2018., uz razloge62 Upis u Preseljenje Loše Socijalni Ekonoms- Lični Nepoznato Ukupno drugu u inostran- ocjene razlozi ki razlozi razlozi školu u stvo u školi FBiH, RS ili BD Osnovna 6 28 0 0 0 0 0 34 škola Srednja škola 4 1 9 0 0 0 0 14 • Ustanove za osposobljavanje za tehnička i druga zanimanja nakon završene srednje škole i stopa upisa

Zdravstvo

Dom zdravlja Ljubuški –primarna zdravstvena zaštita.63 Broj doktora medicine i drugog medicinskog osoblja 64 o Liječnici opće prakse - 2 o Doktori specijalisti - 11 o 2 ginekologa o 6 stomatologa o 5 liječnika porodične medicine o 54 medicinskih tehničara o 23 druga radnika

Prema podacima za 2011. godinu (Strategija razvoja), postoji jedan dom zdravlja u Ljubuškom, dvije područne ambulante, jedna javna ljekarna i četiri privatne. U Općini Ljubuški postoji 8 bolničkih kreveta.

Tržište rada

Zaposleni65 Prosječna neto plaća u KM - 836 u 2017, 844 u 2018.

Tabela: broj zaposlenih, prema spolu 2017. 2018. Ukupno 4.187 4.465 Žene 1.808 1.966

62 Izvor: Federalni zavod za statistiku – zahtjev e-mailom. 63 http://www.dzljubuski.com/ web stranica više ne postoji . 64 Strategija razvoja Općine Ljubuški 2014-2020. (podaci se odnose na 2011.) http://www.alvrs.com/v1/media/dj- catalog/Strategija%20razvoja%20Ljubu%C5%A1ki.pdf. 65 Izvor: Federalni zavod za statistiku.

89 Nezaposleni, prema nivou obrazovanja, decembar 2018.66 Ukup- VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV no 2.784 265 127 808 - 1 1195 29 359

Nezaposlenost prema dobi (31.12.2018)67 Dobna 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60+ skupina

M 82 394 472 365 236 204 244 273 329 185

Ž 38 162 275 232 147 113 143 148 178 77

Penzioneri (Ljubuški)68: 3.288, od čega 1.929 korisnika starosne penzije, 676 korisnika invalidske penzije, 683 korisnika porodične penzije (na dan 31.12.2017)

Stambeno zbrinjavanje

Ljubuški – ukupno 7.346 Kanalizacijski sistem Električna Prirodni Vodosnabdijevanje za odvodnju otpadnih Centralno grijanje energija gas voda gradski vodovodni 4353 javni 1048 da 7312 da 93 da 1213 sistem bez ruralno/ zatvorena bez prikl- bez prikl- 758 5882 priključ- 20 10 153 lokalno septička jama jučka jučka ka

zatvorena vlastiti bez in- bez insta- bez insta- 2124 septička jama 230 14 7243 5980 cjevovod stalacija lacija lacija sa preljevom

ne funk- 14 druga rješenja 44 cionira

bez insta- 97 bez instalacija 142 lacija stambene jedinice bez svih instalacija 7

66 Izvor: Kantoni u brojkama. 67 Izvor: Zavod za zapošljavanje, na zahtjev. 68 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja.

90 Centri za socijalni rad

Vrsta pomoći Općine Ljubuški69 2009. 2010. 2011. M Ž M Ž M Ž Naknada umjesto plaće 74 101 101 roditeljima koji nisu u radnom odnosu Socijalni rad i druge usluge 32 50 37 75 36 76 stručnog socijalnog rada Zdravstveno osiguranje 114 212 141 190 74 189 Jednokratna finansijska 143 108 130 110 95 80 pomoć Smještaj u socijalnim 40 20 47 21 47 21 institucijama Smještaj u drugu obitelj 3 2 3 2 3 2 Druga materijalna pomoć Stalna novčana pomoć 59 221 62 221 60 190

Struktura socijalno ugroženih osoba70 2011. M Ž Mentalno i fizički hendikepirane osobe 201 57

Materijalno neosigurane osobe i osobe nesposobne za rad 36 82 Starije osobe bez obiteljske skrbi 48 92 128 21 Osobe sa socijalno neprihvatljivim ponašanjem

Osobe u stanju raznih socijalno-zaštitnih potreba 13 14

o Dom sv. Josip Radnik za stare i nemoćne osobe je otvoren 2004. godine. O Domu i njegovih 50 korisnika brigu vodi 50 časnih sestara. Dom je namijenjen siromašnima bez dovoljno velikog dohotka i obitelji. o Hospicij Božanskog milosrđa – dom za osobe koje pate od neizlječivih bolesti i za koje je sigurno da će ubrzo umrijeti. U njemu su smještene osobe s teritorije zapadna Hercegovina - Posušje, Grude, Ljubuški i Čitluk. o Ustanova iz djelokruga socijalne zaštite – Starački dom Ljubuški (prijeratna zgrada zavoda za odgoj ženske djece i omladine). Kapacitet Staračkog doma je do 100 osoba, a smještaj je u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Smještaj odgovara za pokretne, slabo pokretne i nepokretne osobe. Zgrada je u vlasništvu Bosne i Hercegovine i u nadležnosti je Federal- nog ministarstva rada i socijalne politike. Prema djelatnosti je to ustanova iz djelokruga socijalne zaštite sa smještajem koji podrazumijeva određeni stepen zdravstvene zaštite. Stare i nemoćne osobe imaju smještaj, obroke, mogućnost održavanja osobne higijene, usluge zdravstvene zaštite, njege, radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena. Korisnicima su na raspolaganju poludnevne i cjelodnevne usluge, boravak, usluge kućne pomoći i njege starih i nemoćnih.

69 Izvor: Strategija razvoja. 70 Izvor: Strategija razvoja.

91 o Socijalna zaštita izvan obitelji se pruža u vidu stalnog smještaja, sedmičnog smještaja, privre- menog smještaja, cjelodnevnog ili poludnevnog boravka. o Osim toga, postoji i privatni Dom za starije i nemoćne „Grubišić“ kapaciteta za 20 pokretnih i stacioniranih korisnika, uz mogućnost proširenja kapaciteta.

Pružatelji javnih usluga

Centri za socijalni rad: Centar za socijalni rad Ljubuški

o 1 biblioteka o 1 muzej: u okviru samostana na Humcu o 1 radio stanica Sport (Strategija razvoja Općine Ljubuški) Nogometni klubovi, rukometni klub, ženski rukometni klub, karate klub, boksački klub, borilačke vještine, boćarski klub, biciklistički klub, HKK Ljubuški Sportska infrastruktura: o Gradska dvorana (kapacitet 4.000) o Gradski stadion Babovac s atletskom stazom o Centar za male sportove (također služi i za kulturna događanja) o Boćarski dom Teskara o Školska igrališta u zajednicama i sportske dvorane

Objekti i tereni namijenjeni za javnu upravu

Rekreacija: Osim vodopada Kravica, u Općini Ljubuški postoje i druge lokacije koje su najprivlačnije u ljetnom periodu: Slap Koćuša, Vrelo Vrioštice u Vitini sa akumulacionim jezerom, malim parkom i pješačkom stazom, vrelo Ka- jtazovina u Studencima, kupališta Baščine, Tegaševac, Otunj, Čeveljuša, Božjak, Koćuša, Žabar. Udruženje „Duga“ vodi računa o osobama s invaliditetom. Osnovano je 2007. godine i ima 50 članova (izvor: Strategija razvoja općine).

Kulturno-umjetnička društva

6.3. Kultura Na području općine Lju.buški djeluje deset kulturno umjetničkih društava a to su: • HKUD Sveti Ante Humac • HKUD Vašarovići • HKUD Herceg Stjepan - Ljubuški • HKUD Studenčica - Studenci • HKUD Radišići - Radišići • HKUD Sveti Marko - Klobuk • HKUD Sveti Ivan — Grab • HKUD „Sveti Ilija” Veljaci • HKUD Hardormilje • HKUD Sveti Paškal Vitina

Formalno i dobrovoljno uključivanje građana

Broj registriranih birača Lokalni izbori 2016. godine: 21.851 registriranih birača; glasalo 10.362 birača (izvor: FZS)

92 Lokalni izbori 2012. godine: 21.026 registriranih birača; glasalo 11.711 (izvor: CIK) Lokalni izbori 2008. godine: 19.403 registriranih birača; za načelnika glasalo 10.535; za političke stranke glasalo 10.447 (izvor: CIK)

Broj birača s pravom glasa– Ukupno: 21.851 Do 30 godina starosti: 3.674 Iznad 30 godina starosti: 18.177

Javni prijevoz

- Autobusni kolodvor u Ljubuškom: Tina Ujevića, Ljubuški; 039 831-991

Dodatak

Naseljena mjesta u Ljubuškom Osim grada Ljubuškog, Općina se sastoji od 34 naseljena mjesta: Bijača, Cerno, Crnopod, Crveni Grm, Dole, Grab, Grabovnik, Gradska, Greda, Grljevići, Hardomilje, Hrašljani, Humac, Kašće, Klobuk, Lipno, Lisice, Mileti- na, Mostarska Vrata, Orahovlje, Otok, Pregrađe, Proboj, Prolog, Radišići, Stubica, Studenci, Šipovača, Teskera, Vašarovići, Veljaci, Vitina, Vojnići i Zvirići.

Organizacija mjesnih zajednica na području jedinice lokalne samouprave: 1. Bijača – Zvirići 2. Cerno 3. Crnopod 4. Crveni Grm 5. Dole - Greda 6. Grab 7. Grabovnik 8. Grljevići 9. Hardomilje 10. Hrašljani 11. Humac 12. Klobuk 13. Lipno 14. Lisice 15. Ljubuški I 16. Ljubuški II 17. Ljubuški III 18. Miletina 19. Mostarska Vrata 20. Orahovlje 21. Otok 22. Pregrađe 23. Proboj 24. Prolog 25. Radišići 26. Stubica 27. Studenci 28. Šipovača - Kašče 29. Teskera 30. Vašarovići

93 Dodatak 3F: Profil Opštine Nevesinje

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u BiH Opština Nevesinje http://www.opstinanevesinje.rs.ba/

Sadržaj Geografski podaci...... 95 Uprava, javne ustanove i preduzeća...... 95 Stanovništvo...... 96 Obrazovanje...... 4 Zdravstvo...... 6 Tržište rada...... 7 Stambeno zbrinjavanje...... 8 Centri za socijalni rad...... 8 Pružatelji javnih usluga...... 9 Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu...... 10 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana...... 11 Javni prijevoz...... 12 Dodatak...... 13

94 Geografski podaci

Nevesinje je opština smještena u jugoistočnoj Hercegovini u Republici Srpskoj, južno od Sarajeva i istočno od Mostara. Površina Nevesinja iznosi 923,4 km2 71 i po veličini teritorije to je treća najveća opština u Republici Srpskoj. Područje opštine je planinska regija s prosječnom nadmorskom visinom od 860 metara i posjeduje karakteristike vazdušne banje. U Nevesinju živi 12.542 stanovnika. 72 Gustoća naseljenosti je niska. Opština Nevesinje graniči sa opštinama Kalinovik, Gacko, Bileća, Berkovići i Istočni Mostar, u Republici Srpskoj, i Konjic i Mostar, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nevesinje je klasificirano kao nerazvijena opština Republike Srpske.

Opština Nevesinje se sastoji od 57 naseljenih mjesta koja su organizirana u 17 mjesnih zajednica (vidi Dodatak).

Uprava, javne ustanove i preduzeća73

o Opština - 1 (sa 6 mjesnih kancelarija) o Pošta - 1 o Sud - 1 (Osnovni sud Nevesinje) o Vatrogasna jedinica – 1 (Opštinska upravna organizacija za protivpožarnu zaštitu – Teritorijalna vatrogasna jedinica)74 o Republički zavod za zapošljavanje, Biro Nevesinje o Elektrohercegovina\ZDP PJ Nevesinje o Auto moto društvo (AMD «Nevesinje») o Autobuska stanica Nevesinje o Gradsko grijanje – ne postoji javna ustanova /služba (centralno grijanje postoji u zgradama određenih javnih ustanova) o Javne komunalne usluge – vodovod i kanalizacija (JP „Vodovod“ AD Nevesinje) o Javne komunalne usluge – odvoz otpada (Javno preduzeće „Komus“) o Fond za penziono osiguranje – (Javni fond PIO) o Sportski centar /dvorana – (Sportska dvorana „Nevesinjka“) o Radio stanica - (Radio Nevesinje) o Policijska stanica – (Policijska stanica Nevesinje) o Civilna zaštita – nema javne ustanove, u sklopu je opštinske uprave (Opštinski Štab civilne zaštite, Opštinska upravna organizacija za protivpožarnu zaštitu, Teritorijalna vatrogasna jedinica).

71 Izvor: web stranica Opštine. U Strategiji razvoja Opštine (2013) je navedeno da prema digitalnim koordinatama graničnih linija površina iznosi 887,11 km2, dok ona prema katastru iznosi 910,75 km2. 72 Podaci Republičkog zavoda za statistiku, Popis 2013. 73 Izvor: web stranica Opštine – poslovni imenik. 74 Osim toga, postoji i vatrogasna jedinica u okviru vojnog garnizona Nevesinje, kao i jedinica u sklopu ŠG «Botin» Nevesinje koji je dio Javnog preduzeća Srpske šume.

95 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2013. godine, broj stanovnika Nevesinja iznosi 12.542 (50% žene i 50% muškarci).75 Stanovništvo Nevesinja, procjena, prema dobi (izvor: Republički zavod za statistiku)

Stanovništvo prema etničkoj pripadnosti /nacionalnosti i spolu (izvor: Republički zavod za statistiku, podaci iz popisa 2013.) M Ž Ukupno 12.542 6.236 6.306 Bošnjaci 508 261 247 Hrvati 27 9 18 Srbi 11.964 5.951 6.013 Ostali 18 5 13 Neizjašnjeni 18 8 10 Nepoznato 7 2 5

Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj76

2017. 81 180 -99 2016. 76 146 -70 Stopa nataliteta za 2017. (izračunata na osnovu gore navedenih podataka): 6,7 Stopa mortaliteta za 2017. (izračunata na osnovu gore navedenih podataka): 14,9

Osobe sa poteškoćama prema vrsti poteškoće i spolu.77

75 Izvor: Podaci Republičkog zavoda za statistiku. Donekle se razlikuju od zvaničnih podataka Agencije za statistiku BiH – 12.961. 76 Izvor: Republički zavod za statistiku. Prema polaznim podacima Opštine za revidiranu Strategiju razvoja Opštine (2019), bilo je 81 živorođenih i 188 umrlih u 2017. i 82 živorođena i 158 umrlih u 2016. 77 Izvor: podaci iz Popisa 2013, Republički zavod za statistiku.

96 Romi (izvor: popis): nema romske populacije Interno raseljene osobe i povratnici: 2.198 interno raseljenih i 240 povratnika78

Obrazovanje

Nivoi obrazovanja (distribucija)79

Školska 2018/2019. godina80 o 82 djece upisano u predškolske ustanove (1 javna ustanova) (38 ženske djece)81 o 9 zaposlenih u predškolskim ustanovama (7 žena) o 65 djece (33 ženske) pohađalo pripremni program za školu o 1.053 učenika upisana u osnovno obrazovanje (487 učenica); 7 učenika sa posebnim potrebama upisano u osnovnu školu (3 učenice) o 82 nastavnika u osnovnom obrazovanju (64 nastavnice) o 488 učenika upisano u srednju školu (257 učenica) o 43 nastavnika u srednjoj školi (30 nastavnica) o U školskoj 2017./2018. godini je bio 341 student (139 studenta, 202 studentice) s prebivalištem u Nevesinju82. Također 21 student poslijediplomskih studija i (2) doktoranda (5 studenata, 16 studentica).83 Škole84

o 1 javna predškolska ustanova - vrtić (Dječiji vrtić „Sveta Evgenija Carica Milica“) o 1 osnovna škola85 u 2018. (jedna matična škola i 10 područnih škola /odjeljenja (4 devetog razreda, 6 petog razreda) nazvanih po selima u kojima su locirane, a skupa pokrivaju kompletnu teritoriju opš- tine) (Osnovna škola „Risto Proroković“, područne škole/odjeljenja: PO Kifino Selo; PO Odžak; PO Pridvorci; PO Zovi Do; PO Bratač; PO Krekovi; PO Biograd; PO Bijenja; PO Džinova Mahala; PO Udrežn- je) o Ukupan broj razreda /odjeljenja na početku školske 2017/2018. godine: 41 redovan razred /odjeljenje, 19 kombinovanih odjeljenja (više od jednog razreda se podučava istovremeno u jednoj učionici) o Na početku školske 2017/2018. godine: matična osnovna škola - 917 učenika; Područna škola Kifino

78 Strategija razvoja Opštine (2013.). 79 Izvor: podaci iz popisa 2013, Republički zavod za statistiku. 80 Izvor: Republički zavod za statistiku. 81 Potražnja za predškolskim ustanovama je veća od ponude. To je faktor koji onemogućava ekonomsko os- naživanje žena. (Izvor: konsultacijska radionica). 82 U Nevesinju ne postoje visokoškolske ustanove. 83 Upisani na master studije iz oblasti nauke, master i specijalističke studije i kandidati za doktorske studije. 84 Izvor: Republički zavod za statistiku, web stranica Opštine Nevesinje, web stranica Osnovne škole Nevesinje (https://www.osnevesinje.org/index.php). 85 Zvaničan statistički izvještaj RS navodi 11 škola s obzirom da ubrajaju i područne škole/odjeljenja, zajedno sa matičnim.

97 Selo - 37 učenika; Područna škola Odžak - 31 učenik; Područna škola Pridvorci - 21 učenik; Područna škola Zovi Do - 22 učenika; Područna škola Krekovi - 19 učenika; Područna škola Bratač - 6 učenika; Područna škola Biograd - 6 učenika; Područna škola Bijenja - 7 učenika; Područna škola Džinova Ma- hala - 3 učenika; Područna škola Udrežnje - 11 učenika. Ukupan broj učenika: 1.080.

o 0 specijalnih osnovnih škola

o 1 osnovna muzička škola (Osnovna muzička škola „Sveti Roman Melod“)

o 1 srednja škola (Srednjoškolski centar „Aleksa Šantić“)

Završetak škole – u 2018. godini je 113 učenika završilo srednju školu, dok je 101 učenik završio osnovnu školu. Stopa ranog napuštanja školovanja – u školskoj 2017/2018. godini su 4 učenika osnovne škole (0 učenica) i 3 učenika srednje škole (0 učenica) napustila školovanje. Broj učenika koji je napustio školovanje je bio manji u prethodnim školskim godinama: u školskoj 2016/2017. godini su to bila 2 učenika osnovne škole (1 učenica) i 4 učenika srednje škole (2 učenice, a u školskoj 2015/2016. godini 2 učenika osnovne škole (0 učenica).86 o Učenici redovnih osnovnih škola koji su prekinuli školovanje u periodu 1. septembar 2017– 31. au- gust 2018. (statistički podaci na nivou Republike Srpske) Prekinuto školovanje – ukupno za RS: 50 učenika (od toga 22 učenice); prekinuto školovanje zbog loših rezultata u školi – ukupno za RS: 4 učenika (od toga 1 učenica); prekinuto školovanje iz socijalnih razloga – ukupno za RS: 8 učenika (od toga 4 učenice); prekinuto školovanje iz ekonomskih razloga – ukupno za RS: 4 učenika (0 učenica); prekinuto školovanje iz ličnih razloga – ukupno za RS: 34 učenika (od toga 17 učenica). o Učenici srednjih škola koji su prekinuli školovanje u periodu 26. septembar 2017– 25. septembar 2018. (statistički podaci na nivou Republike Srpske) Prekinuto školovanje - ukupno za RS: 289 učenika (od toga 105 učenica); prekinuto školovanje zbog loših rezultata u školi - ukupno za RS: 136 učenika (od toga 24 učenice); prekinuto školovanje iz socijalnih razloga - ukupno za RS: 11 učenika (od toga 5 učenica); prekinuto školovanje iz ekonomskih razloga - ukupno za RS: 8 učenika (od toga 4 učenice); prekinuto školovanje iz ličnih razloga - ukupno za RS: 134 učenika (od toga 72 učenice). Ustanove za osposobljavanje za tehnička i druga zanimanja nakon završene srednje škole i stopa upisa – ne postoje takve ustanove. Osposobljavanje i prekvalifikacija su obezbijeđeni putem Zavoda za zapošljavanje RS – Filijala Nevesinje i njegovih programa.

Zdravstvo

U Nevesinju postoji dom zdravlja i bolnica. Osim toga, postoje i dvije privatne stomatološke ordinacije.87 Pos- toji i nekoliko apoteka. U okviru Doma zdravlja, kao njegova organizaciona služba, djeluje Centar za mentalno zdravlje. o Broj doktora medicine na 1.000 stanovnika se popeo na 3 u 2017. i 2018. godini (to je prosjek u RS-u, a 2014. godine su bila 2 doktora medicine na 1.000 stanovnika).88 o (Generalno, pružanje zdravstvenih usluga je znatno unaprijeđeno i visoko ocijenjeno i hvaljeno. Ono obuhvata novu zgradu bolnice, savremenu opremu, veći broj doktora, kompetentno i ljubazno osoblje). o Prema izvještaju o realizaciji Strategije razvoja Opštine za 2018. godinu, 85,08% stanovništva je u 2018. godini bilo pokriveno zdravstvenim osiguranjem. o Prema polaznim podacima Opštine za revidiranu Strategiju razvoja Opštine (2019), u 2018. godini je Dom zdravlja zapošljavao 57 radnika, od čega 12 doktora medicine, 27 medicinskih tehničara, 4 doktora stomatologije i 14 zdravstvenih saradnika.

86 Podaci Opštine (2019.) (polazni podaci za revidiranu Strategiju razvoja Opštine za period 2019-2023). 87 Izvor: Revidirana strategija razvoja Opštine (2019.). 88 Izvor: Izvještaji o realizaciji Strategije razvoja Opštine za 2017. i 2018. godinu.

98 o Prema revidiranoj Strategiji razvoja Opštine (2019), na dan 31. decembar 2017. godine je bolnica imala 80 zaposlenih, od čega 60 medicinskih i 20 drugih radnika. Javne ustanove domovi penzionera ili domovi za njegu starijih osoba: nema domova za osobe starije životne dobi.89 U bolnici postoji odjeljenje za starije pacijente, u kojem se pružaju usluge palijativne njege, ali je to nedovoljno. 90

Tržište rada

Zaposleni91 Zaposlenih: 1.678 (u 2018), od čega 821 žena.92 Neto plata (u 2018): 797 KM.

Nezaposleni93 - Januar 2019 – 2.280 (1.137 žena) - Juli 2019 – 2.180 (1.089 žena)

Nezaposleni prema nivou obrazovanja, januar 2019. Ukupno NKV PK/NSS KV SSS VKV VŠS VSS

M 1.143 168 8 462 394 16 11 84 Ž 1.137 180 9 351 442 24 131 Ukupno 2.280 348 17 813 836 16 35 215 Penzioneri: prema rezultatima popisa iz 2013. godine: 2.763 penzionera. Prema revidiranoj Strategiji razvoja Opštine (2019), u 2017. godini je bilo 2.747 penzionera.

Stambeno zbrinjavanje

Zgrada u vlasništvu Opštine Nevesinje se koristi za privremeno socijalno stanovanje. Sastoji se od šest soba i trenutno u jednoj boravi porodica, a u dvije su smještene žene starije životne dobi.94 Nastanjene stambene jedinice prema instalacijskog opremi95 Nevesinje - ukupno 3.943 Kanalizacijski sistem Električna Centralno Vodosnabdijevanje za odvodnju otpadnih Prirodni gas energija grijanje voda gradski vodovodni 2.389 javni 1.653 da 3.915 da 7 da 339 sistem ruralno/ zatvorena sep- bez prikl- bez prikl- bez prikl- 90 1.509 16 4 10 lokalno tička jama jučka jučka jučka

89 Uprkos povećanoj potražnji usljed starenja stanovništva, domovi za stare ne postoje. Najbliži takav centar se nalazi u Trebinju. 90 Izvor: konsultacijska radionica. 91 Izvor: Republički zavod za statistiku. (http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/rad/BiltenStatistike_Plata_ Zaposlenosti_i_Nezaposlenosti_2019_WEB.pdf). 92 Prema polaznim podacima za revidiranu Strategiju razvoja opštine (2019), u 2018. godini je bilo 1.826 zaposlenih, od čega 818 žena. 93 Izvor: Zavod za zapošljavanje RS. (http://www.zzzrs.net/images/uploads/dokumenti/Statisticki_bilten_januar. pdf) 94 Izvor: konsultacijska radionica. 95 Izvor: Popis 2013. i Agencija za statistiku BiH.

99 zatvorena vlastiti bez in- bez insta- bez insta- 943 septička jama 100 12 3.932 3.594 cjevovod stalacija lacija lacija sa preljevom

ne funk- 17 druga rješenja 69 cionira

bez insta- 504 bez instalacija 612 lacija

stambene jedinice bez svih instalacija 9

Centri za socijalni rad

Broj korisnika socijalne pomoći na 1.000 stanovnika: 39.96

Ranjive kategorije obuhvaćaju djecu sa poteškoćama u razvoju, djecu čiji je razvoj ometen poremećenim po- rodičnim okolnostima, starije osobe bez porodične njege, odrasle sa invaliditetom, materijalno neosigurane osobe i osobe nesposobne za rad, osobe i porodice u stanju socijalne potrebe.97 Centar za socijalni rad, NVO Udruženje MOJA NADA i Crveni krst su najaktivniji u brizi o tim osobama. Centar za socijalni rad sarađuje sa nevladinim organizacijama.98

Vrste pomoći koje se isplaćuju putem Centra za socijalni rad i broj korisnika99 Broj korisnika 2018. Vrsta pomoći M Ž Ukupno M i Ž Stalna novčana pomoć 21 43 64 Novčana naknada za pomoć i njegu druge osobe 127 148 275 Smještaj u drugu porodicu/hraniteljsku 0 2 2 Smještaj u ustanove socijalne zaštite 2 1 3 Druga materijalna pomoć 32 40 72 Usluge socijalnog rada i drugog stručnog rada 291 310 601 Jednokratne novčane pomoći 91 49 140 Zdravstveno osiguranje 11 38 49 Kućna njega i pomoć u kući 1 1 2 Dječiji dodatak 0 270 270 Naknada umjesto plate roditelju koji je u radnom odnosu 0 20 20 Naknada umjesto plate roditelju koji nije u radnom odnosu 0 68 68 Ukupno korisnika: 576 990 1.566

Prema revidiranoj Strategiji razvoja Opštine (2019), Centar za socijalni rad zapošljava 10 osoba.

96 Izvor: Izvještaj o realizaciji Strategije razvoja Opštine za 2018. 97 Izvor: revidirana Strategija razvoja Opštine (2019). 98 Izvor: Strategija razvoja Opštine (2013). 99 Izvor: opštinski polazni podaci za revidiranu Strategiju razvoja Opštine (2019).

100 Pružatelji javnih usluga

o Centri za socijalni rad: 1 centar za socijalni rad (JU Centar za socijalni rad Nevesinje) o 1 biblioteka (Narodna biblioteka)

o 1 radio stanica (Radio Nevesinje, JU Centar za informisanje i kulturu)

o Nema nijedne TV stanice

o Centar kulture (Dom kulture „Nebojša Glogovac“) (sa kino dvoranom u kojoj se povremeno vrši projekcija filmova)

o Gradska galerija

Kulturna društva /klubovi: Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“, kulturno-umjetničko društvo „Nevesinje“, guslarsko društvo „Nevesinjska puška“, izvorna grupa „Sveti Velikomučenik Dimitrije“, plesni klub „Lets dens“, pjevačka grupa „Simonida“.

Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu100 Rekreacija

Što se tiče sporta, objekti sportske infrastrukture su sportska dvorana i gradski stadion.

Postoje i sljedeća igrališta: Gvozd, Batkovići, Kilavci, Zovi Do, Odžak, Pridvorci, Krekovi, Lapčevine, Brezik.

Među sportskim klubovima su: fudbalski klub, klub borilačkih sportova/karate klub, kik-boks klub, odbojkaški klub, atletski klub, rukometni klub (za muškarce i za žene), klub malog fudbala, šahovski klub, košarkaški klub, srpsko sokolsko društvo, univerzalna škola sporta, konjički klub.

Postoji i Nevesinjska olimpijada koja se održava svake godine na raznim lokacijama, sa igrama iz raznih sportova, rekreacijskim i kulturnim događajima. Pristup osoba s invaliditetom obrazovnim ustanovama: Djeca sa posebnim potrebama pohađaju nastavu u redovnim školama. Prema podacima sa web stranice Opš- tine, određeni broj djece s posebnim potrebama je upisan i u vrtić. Nekoliko organizacija civilnog društva okuplja osobe s invaliditetom (3). NVO Moja nada je uspostavila dnevni centar za djecu s posebnim potrebama, koji finansira Opština. Usluge Centra koristi 50-60 djece.101 (Udruženje djece i omladine sa posebnim potrebama „Moja nada“, Dnevni centar „Moja nada“) Džamije (9)102: Čaršijska džamija (Sinan-kadi efendijina ili Čučkova džamija), džamija Donja Bijenja (Čelebića džamija), džamija Kljuni, džamija Kruševljani, džamija Presjeka, džamija Sopilja, Ljubovića džamija – Odžak, džamija u Rabini, džamija u Borovčićima. Crkve: srpska pravoslavna crkva Svetog vaznesenja Hristovog u Nevesinju; crkva Sv. Georgija, Vjenčac; crkva Svete Trojice, Kifino Selo; crkva Mileševka, Luka; katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Nevesinje; crkve u mjesnim zajednicama Lakat, Pridvorci, Čitluk, Udrežnje, Biograd, Lukavac, Zovi Do, Slato, Odžak, Sel- jani, Zaborani, Batkovići i katolička crkva u Seljanima. Registrirana udruženja građana i organizacije koje pružaju javne usluge

100 Izvor: web stranica Opštine, Strategija razvoja, vijesti, lična karta MZ. 101 Izvor: konsultacijska radionica. Prema revidiranoj Strategiji razvoja Opštine (2019) na području opštine živi 54 djece sa poteškoćama u razvoju. 102 Izvor: web stranica Opštine, Medžlis Islamske zajednice, konsultacijska radionica.

101 Prema revidiranoj Strategiji razvoja (2019), na području opštine postoje 43 organizacije civilnog društva/ udruženja koja broje 4.916 članova. U 2018. godini je broj članova kulturnih društava iznosio 135, a broj čla- nova sportskih klubova 779.

Prema podacima sa web stranice Opštine Nevesinje, postoji 35 organizacija civilnog društva/udruženja koja se finansiraju iz budžeta Opštine Nevesinje. Sve su pobrojane u daljnjem tekstu. Ona obuhvaćaju sportska udruženja (11), kulturna društva (5), udruženja osoba sa invaliditetom (3), itd.

o Fudbalski klub „Velež“ o Kik boks klub „Velež“ o Klub borilačkih sportova „Velež“ o Odbojkaški klub „Velež“ o Rukometni klub „Hercegovina“ o Atletski klub „Velež“ o Klub malog fudbala „Nevesinje“ o Omladinski košarkaški klub „Velež“ o Šahovski klub „Nevesinje“ o Srpsko sokolsko društvo „Nevesinjska puška“ o Streljački klub „Sveti Dimitrije RVI“ o Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ o Srpsko guslarsko društvo „Nevesinjska puška“ o KUD „Nevesinje“ o Infocentar o Plesna grupa/klub „Lets dens“ o Etno grupa „Sveti Dimitrije“ o Udruženje „Osmijeh više“ o Udruženje „Moja nada“ – NVO (udruženje djece i mladih s posebnim potrebama) o Udruženje multipleskleroza – o Udruženje civilnih invalida, žrtava rata, slijepih i slabovidnih Istočne Hercegovine Bileća o Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila o Udruženje penzionera o Opštinska boračka organizacija o LU „Srndać“ – (lovačko udruženje) o Sportsko ribolovno društvo „Zalomka“ o Udruženje poljoprivrednih proizvođača o Udruženje pčelara o Udruženje žena „Hercegovka“ o Udruženje „OKO“ o Udruženje „Sloga“ o Udruženje „Zimomor“ o Udruženje „Nova ideja“ - NVO (mladi) o Udruženje „Zalomka“ o Udruženje „Eko Velež“

Opštinska organizacija Crvenog krsta Nevesinje

102 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana

Broj registriranih birača103 Lokalni izbori 2016. godine: 11.804 registriranih birača Lokalni izbori 2012. godine: 11.702 registriranih birača; glasalo 7.788 (66,55%) Lokalni izbori 2008. godine: 11.257 registriranih birača; glasalo 7.101 (63,1%) Opći izbori 2018. godine: 11.255 registriranih birača Broj stanovnika s pravom glasa104 Brojke obuhvaćaju samo one birače koji su na dan izbora 2016. godine imali 18 ili više godina:

Ukupno registriranih birača: 11.804 (posljednji lokalni izbori 2016. godine)

Do 30 godina starosti: 1.588

Preko 30 godina starosti: 10.216

Javni prijevoz

Opština je smještena na međugradskom magistralnom putu Mostar-Nevesinje-Gacko koji povezuje srednju i istočnu Hercegovinu. Regionalni putevi povezuju područje Opštine Nevesinje sa opštinama Berkovići, Bileća, Kalinovik, Konjic i Mostar. Transportna infrastruktura obuhvata: 65 km magistralnih puteva, 95 km regionalnih puteva (sa asfaltiranim kolovozom 42 km, ostalo sa makadamskim), 292 km lokalnih i 15 km nekategorisanih puteva (od toga 72 km sa asfaltnim kolovozom)105. Putevi su velikim dijelom loše kvalitete. 21 naseljeno mjes- to nije povezano asfaltiranim putem sa centrom opštine.106 Ne postoje željeznički, niti drugi transportni pravci.

14 zajednica (od 17) je obuhvaćeno javnim prijevozom107. Osim autobusnog, koriste se i usluge taksi prijevoza.

Javni prijevoz obuhvata samo školski prijevoz koji je organiziran samo u toku školske godine, ali ne i tokom raspusta. Linije školskog prijevoza su sljedeće (autobus se zaustavlja i pored kuća/stambenih zgrada, prema potrebama učenika): Linije: • Luka-Kruševljani-Pridvorci-Bijenja-Lakat-Nevesinje-Luka • Nevesinje-Bratač-Kifino Selo-Krekovi-Mijatovci-Postoljani-Nevesinje • Nevesinje-Čitluk-Sopilja-Nevesinje • Nevesinje-Odžak-Drežanj-Zovi Do-Nevesinje • Nevesinje-Topla ulica–Biljeg–Biograd–Solakovići-Rakova noga-Nevesinje • Nevesinje-Žiljevo-Nevesinje • Nevesinje-Udrežnje-Nevesinje

103 Izvor: Centralna izborna komisija. 104 Izvor: Centralna izborna komisija. 105 Izvor: polazni podaci Opštine za revidiranu Strategiju razvoja Opštine (2019). 106 Izvor: revidirana Strategija razvoja Opštine (2019). 107 Izvor: polazni podaci Opštine za revidiranu Strategiju razvoja Opštine (2019).

103 Dodatak

Naseljena mjesta u Opštini Nevesinje Batkovići, Bežđeđe, Biograd, Bojišta, Borovčići, Bratač, Budisavlje, Donja Bijenja, Donji Drežanj, Donji Lukavac, Dramiševo, Gaj, Gornja Bijenja, Gornji Drežanj, Gornji Lukavac, Grabovica, Hrušta, Humčani, Jasena, Jugov- ići, Kifino Selo, Kljen, Kljuna, Kovačići, Krekovi, Kruševljani, Lakat, Luka, Miljevac, Nevesinje, Odžak, Plužine, Podgrađe, Postoljani, Presjeka, Pridvorci, Prkovići, Rabina, Rast, Rilja, Rogače, Seljani, Slato, Sopilja, Studenci, Šehovina, Šipačno, Trtine, Trusina, Udrežnje, Zaborani, Zalom, Zalužje, Zovi Do, Žiljevo, Žuberin i Žulja.

Organizacija mjesnih zajednica na području jedinice lokalne samouprave

1. MZ LUKAVAC-NEVESINJE 10. MZ ODŽAK-NEVESINJE 2. MZ UDREŽNJE-NEVESINJE 11. MZ KIFINO SELO 3. MZ ZOVI DO-NEVESINJE 12. MZ LUKA-NEVESINJE 4. MZ ISTOČNI BIOGRAD-NEVESINJE 13. MZ DREŽANJ-NEVESINJE 5. MZ RILJA-NEVESINJE 14. MZ NEVESINJE I 6. MZ GRABOVICA-NEVESINJE 15. MZ NEVESINJE II 7. MZ BIOGRAD-NEVESINJE 16. MZ NEVESINJE III 8. MZ PRIDVORCI-NEVESINJE 17. MZ NEVESINJE IV 9. MZ BIJENJA-NEVESINJE

U tabeli je prikazana distribucija urbanih i ruralnih sredina108

108 Izvor: Popis 2013. i Agencija za statistiku BiH.

104 Dodatak 3G: Profil Općine Tešanj

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u BiH Općina Tešanj https://www.opcina-tesanj.ba/

Sadržaj Geografski podaci...... 105 Uprava, javne ustanove i preduzeća ...... 105 Stanovništvo ...... 105 Obrazovanje...... 106 Zdravstvo ...... 107 Tržište rada...... 107 Stambeno zbrinjavanje...... 108 Centri za socijalni rad ...... 109 Pružatelji javnih usluga...... 109 Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu...... 109 Formalno i dobrovoljno uključivanje građana...... 109 Javni prijevoz ...... 110 Dodatak ...... 110

105 Geografski podaci

Tešanj je i naselje i sjedište općine u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na razmeđu srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, a graniči s općinama Teslić, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj. Površina općine Tešanj je 155,9 km2.

Uprava, javne ustanove i preduzeća

o BH Pošta o JU Opća biblioteka o TRA – Tešanjska razvojna agencija o Federalni zavod PIO o Centar za socijalni rad o Vatrogasni dom o Bosansko narodno pozorište Tešanj o Centar za kulturu i obrazovanje o Služba za zapošljavanje Tešanj o JP Rad o Sportsko rekreacioni centar Tešanj o Toplane Tešanj o Općinski sud u Tešnju o Dobrovoljno vatrogasno društvo Jelah o Centar za obrazovanje odlaslih Tešanj o Autobuska stanica o Dnevni centar za djecu i odrasle sa posebnim potrebama o Musej Emanagića Konak o Općina Tešanj o Policijska stanica Tešanj

Stanovništvo

Stanovništvo Tešnja prema dobi, 2018.

106 Živorođeni Umrli Stopa na- Stopa mortaliteta taliteta 2018. 512 350 11,7 8,0

Romska populacija109: 3 Osobe s invaliditetom –

Osobe s teškoćama prema spolu, uzroku i vrsti teškoće, Tešanj110

Uzrok Vid Sluh Hod i Pamćen- Briga o Komu- penjanje je ili samom nikacija uz step- koncen- sebi enice tracija

Obrazovanje

Nivoi obrazovanja111 Visoka Nepotpuno Specijal- Viša škola škola/ Bez ika- osnovno Osnovna Srednja izacija pos- i prvi fakultet/ Spol Ukupno kvog obra- obrazo- škola škola lije srednje stepen akademi- zovanja vanje škole fakulteta ja/univerzitet Ukupno 34.938 1.730 3.225 9.991 17.257 271 677 1.787 M 17.197 266 947 4.192 10.235 236 390 931 Ž 17.741 1.464 2.278 5.799 7.022 35 287 856

109 Izvor: popis 2013. 110 Izvor: popis 2013. 111 Izvor: podaci iz popisa 2013.

107 Škole: predškolske ustanove (0 javnih, 7 privatnih); osnovno obrazovanje: 20 škola; osnovna muzička škola: 1; srednje škole: 3 o 371 dijete upisano u predškolske ustanove o 4.474 učenika upisano u osnovno obrazovanje, podatak za 2018. (FZS) o 564 učenika završila osnovno obrazovanje o 1.875 učenika upisano u srednje škole, podatak za 2018. (FZS)

Stopa završetka škole/dob u kojoj je završeno obavezno osnovno obrazovanje i srednje obrazovanje – podaci nisu dostupni Stopa ranog napuštanja školovanja – Tešanj: ispis iz škole u periodu 01.09.2017-31.08.2018. i razlozi112

Tabela: napuštanje škole, uz razlog Upis u dru- Preseljenje u Loše Soci- Ekonoms- Lični Nepozna- Ukupno gu školu u inostranstvo ocjene jalni ki razlozi razlozi to promijenili FBiH, RS ili u školi razlozi školu ili se BD ispisali iz škole Osnovna 34 37 0 0 0 0 3 74 škola Srednja 5 2 2 1 0 1 9 20 škola Ustanove za osposobljavanje za tehnička i druga zanimanja nakon završene srednje škole i stopa upisa: Cen- tar za kulturu i obrazovanje (javna ustanova)

Zdravstvo

Dom zdravlja Tešanj: primarni nivo zdravstvene zaštite u Tešnju VSS doktori i stomatolozi 47 Doktor medicine 13 Doktor medicine specijalista 5 Doktor stomatologije 5 Doktor specijalista 24 Opća bolnica Tešanj - doktori Specijalisti 27 Doktori na specijalizaciji 9 Ljekari opće prakse 7 Doktori volonteri 0

Tržište rada

Zaposleni113

Prosječna neto plaća u KM - 587 u 2017, 610 u 2018.

112 Izvor: Federalni zavod za statistiku – zahtjev putem e-maila. 113 Izvor: Federalna statistika.

108 Broj zaposlenih, prema spolu 2017. 2018. Ukupno 12.531 13.697 Žene 5.210 5.823

Nezaposleni prema nivou obrazovanja, decembar 2018.114 Ukupno VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

Total University College High Lower Highly Qualified Semi- Not education School education qualified (secondary qualified qualified (secondary education) education)

5.803 264 21 1.119 5 38 2.191 202 1.963

Nezaposleni prema dobi (31.12.2018) Dobna 15-18 19-20 21-24 24-27 28-30 31-35 36-40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 skupina Broj 75 268 568 395 341 597 612 666 668 736 621 256 Penzioneri (Tešanj)115: 5.131, od čega 2.764 korisnika starosne penzije, 838 korisnika invalidske penzije i 1.529 korisnika porodične penzije (na dan 31.12.2017)

Stambeno zbrinjavanje

Tešanj – ukupno 13.198 stambenih jedinica Kanalizacijski sistem Centralno Vodosnabdijevanje za odvodnju otpadnih Električna energija Prirodni gas grijanje voda gradski vodovodni 5.974 Javni 3.244 da 13.125 da 177 da 3.888 sistem ruralno/ zatvorena sep- bez prikl- bez prikl- bez prikl- 4.456 5.602 34 18 123 lokalno tička jama jučka jučka jučka

zatvorena vlastiti bez insta- bez in- bez insta- 2.361 septička jama 2.693 39 13.003 9.187 cjevovod lacija stalacija lacija sa preljevom

ne funk- 94 druga rješenja 1.271 cionira

bez insta- 313 bez instalacija 388 lacija stambene jedinice bez svih instalacija 17

114 Izvor: Kantoni u brojkama. 115 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja.

109 Centri za socijalni rad

Centri za socijalni rad: JU Centar za socijalni rad Tešanj

Javne ustanove domovi penzionera ili domovi za stare i nemoćne: nema dostupnih informacija. Jedan privatni dom za penzionere, SIRA DOM.

Pružatelji javnih usluga

Javne biblioteke: JU Opća biblioteka Tešanj 1 amatersko pozorište, 5 predstava, 1.150 gledatelja u 2018. godini; 3 radio stanice; 3 TV stanice (izvor: Kanto- ni u brojkama)

1 muzej

3 kulturno-umjetnička društva (KUD)

Nevladine organizacije od posebnog značaja:

1. Organizacija porodica šehida i poginulih boraca, 2. Organizacija demobilisanih boraca, 3. Organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata, 4. Zlatni ljiljan 5. Unija veterana 6. Organizacija invalida rata 7. Udruženje slijepih i slabovidnih osoba 8. Društvo za borbu protiv dijabetesa 9. Udruženje Povratak 10. Crveni križ 11. Udruženje hroničnih bubrežnih bolesnika 12. Crveni polumjesec 13. Dobrovoljno vatrogasno društvo 14. Udruženje Naša porodica 15. Udruženje Oslonac 16. Udruženje otpuštenih radnika iz „RH UGOR Jelah“ 17. Dobrovoljno vatrogasno društvo „Tešanj 1905“.

Sportska udruženja: 1. nogomet 2. nogomet 3. nogomet 4. nogomet 5. rukomet 6. košarka 7. šah 8. borilački sportovi 9. odbojka-žene 10. košarka-žene 11. košarka 12. borilački sportovi 13. društvo pedagoga fizičke kulture 14. streljaštvo 15. karate 16. sport i rekreacija invalida 17. biciklizam 18. Veterani Toška 19. ribolov 20. 21. stolni tenis 22. sportski ribolov 23. ragbi klub 24. sport i rekreacija 25. sportski savez 26. klub K1 27. tekvando 28. „Avantura Sarajevo“ 29. streljaštvo 30. univerzalna škola sporta 31. teniski klub 32. paintball klub 33. teniski klub 34. biciklistički klub.

Osim detaljnog spiska u Dodatku, postoji i „Omladinska banka Tešanj“. Ona djeluje od 2008. godine na osnovu sporazuma između Mozaika i Opštine Tešanj.

Objekti i tereni namijenjeni za javnu upotrebu Rekreacija: JU Sportsko-rekreacioni centar Tešanj Pristup osoba s invaliditetom ustanovama: nema informacija

Formalno i dobrovoljno uključivanje građana

Broj registriranih birača Lokalni izbori 2016. godine: 39.582 registriranih birača, glasalo 19.505 (izvor: FZS) Lokalni izbori 2012. godine: 37.239 registriranih birača, glasalo 20.261 (izvor: CIK) Lokalni izbori 2008. godine: 34.168 registriranih birača, za načelnika općine glasalo 16.114; za političke stranke glasalo 15.666 (izvor: CIK) Broj stanovnika s pravom glasa

110 Ukupno: 39.582 Do 30 godina starosti: 7.308 Iznad 30 godina starosti: 32.274

Javni prijevoz

Jablanica-SŠC Dolac-Medakovo 1 Bobare-Marin Han-SŠC Dolac Šije Borovi-Jelah-SŠC Dolac SŠC Dolac-Tešanj AS-Medakovo-Tešanjka-Šije Borovi Džemilić Planje-Raduša-Tešanj AS-Bukva Oraš Planje-Jelah-Marin Han- SŠC Dolac Džemilić Planje-Raduša-Tešanj AS-Bukva Jablanica-SŠC Dolac-Tešanj AS-Jelah-Kalošević DOM Jablanica-SŠC Dolac-Tešanj AS-Jelah-Kalošević DOM Raduša škola-Tešanj AS-Jelah-Gornji Miljanovci (džamija) Tešanj AS-Raduša-Jevadžije-Jelah-Oraš Planje SŠC Dolac-Tešanj AS-Medakovo-Tešanjka-Lepenica (Bekrići) SŠC Dolac-TešanjAS-Jelah-Tešanjka-Šije Borovi SŠC Dolac-Tešanj AS-Jelah-Piljužići-Bobare SŠC Dolac-Tešanj AS-Medakovo-Tešanjka-Šije Borovi SŠC Dolac-Tešanj-Trepče SŠC Dolac-Tešanj-Trepče Medakovo 1-Trepče Kraševo-SŠC Dolac

111 Dodatak

Naseljena mjesta u općini Tešanj Blaževci; Bobare; Bukva; Cerovac; Čaglići; Čifluk; Dobropolje; Drinčići; Džemilić; Planje; Jablanica; Jelah; Jelah-Polje; Jevadžije; Kalošević; Karadaglije; Koprivci; Kraševo; Lepenica; Logobare; Lončari; Ljetinić; Meda- kovo; Mekiš; Miljanovci; Mrkotić; Novi Miljanovci; Novo Selo; Orašje; Planje; Piljužići; Potočani; Putešić; Raduša; Ripna; Rosulje; Šije; Tešanj; Tešanjka; Trepče; Tugovići; Vrela; Vukovo.

Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, najveći dio općine Tešanj je pripao Federaciji Bosne i Hercegov- ine. Naselje Vitkovci je pripalo Republici Srpskoj, kao i dijelovi sljedećih naseljenih mjesta: Bejići, Blaževci, Kalošević, Lončari i Vrela. Kasnije je i dio u FBiH podijeljen. Formirana je općina Usora koja jednim dijelom obuhvata bivše područje općine Tešanj.

Stanovništvo i mjesne zajednice u Tešnju Kanton/općina/ Ukupno Bošnjaci Hrvati Srbi Neizjašnjeni Ostali Nepoznato mjesna zajednica TEŠANJ 43.063 40.461 1.462 226 128 750 36

BOBARE - DRINČIĆI – BLAŽEVCI 943 811 123 2 1 6 0 BUKVA 1.461 1.415 13 2 5 25 1

112 DOBROPOLJE - MEKIŠ 1.411 1.375 8 18 1 8 1 DŽEMILIĆ PLANJE 1.141 1.119 0 4 4 13 1 JABLANICA 1.550 1.533 0 0 3 14 0 JELAH 5.321 4.385 655 40 28 205 8 KALOŠEVIĆ 1.186 1.130 21 14 7 14 0 KARADAGLIJE 1.239 1.222 1 7 1 8 0 KRAŠEVO 1.430 1.359 57 1 2 10 1 LJETINIĆI 849 821 6 1 0 20 1 MEDAKOVO 1.389 1.336 30 7 2 11 3 MILJANOV- CI-LONČARI 138 53 83 2 0 0 0 MRKOTIĆ 1.323 1.302 4 1 0 14 2 NOVI MILJANOVCI 2.796 2.791 0 1 2 0 2 NOVO SELO 863 790 54 1 1 15 2 ORAŠJE PLANJE 900 895 1 1 0 0 3 PILJUŽIĆI 1.823 1.713 87 0 1 21 1 PUTEŠIĆ 476 455 4 5 4 8 0 RADUŠA 3.051 2.932 31 28 14 43 3 ROSULJE 893 699 126 51 2 15 0 ŠIJE 2.582 2.535 0 0 2 43 2 TEŠANJ 5.705 5.314 92 26 45 226 2 TEŠANJKA 1.943 1.883 43 1 1 14 1 TREPČE 1.593 1.575 10 0 1 6 1 VUKOVO 1.057 1.018 13 13 1 11 1

113 114 115 Dodatak 4: Istraživanje „Glas građana“

Web portal „Glas građana“ omogućio je svima koji se osjećaju isključeno da sudjeluju u istraživanju te svim građanima koji ne koriste internet da to urade putem osobnog intervjua. Portal je postao aktivan početkom jula 2018. godine, dok su se osobni intervjui održavali od tog perioda pa sve do početka oktobra; u ovom po- glavlju analiziramo sve odgovore koje su ispitanici dali do 11. oktobra 2018. godine.

Ispitanici su anonimno dali osnovne podatke o svom spolu, dobi, nivou obrazovanja, zaposlenosti i mjestu prebivališta, nakon čega su im postavljana konkretna pitanja o njihovoj isključenosti. Također su imali mo- gućnost da izraze svoje mišljenje kroz tekst, slike, glas ili video.

Dijelovi o isključenosti su omogućili ispitanicima da sa liste tipičnih iskustava koja odgovaraju razlozima iskl- jučenosti (npr., kontrola nad ženama od strane članova porodice, prepreke sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju prilikom ulaska u prijevozno sredstvo ili objekte) odaberu sve odgovore koji odgovaraju njihovom iskustvu. Međutim, u svim kategorijama ispitanici su imali mogućnost da osim odabira odgovora sa liste doda- ju i druga iskustva iz vlastitog života, kao i da daju sugestije za unapređenje situacije.

Web portal http://www.ukljucise.ba je bio besplatno dostupan svima online i ljudima je omogućen besplatan pristup internetu, kao i pomoć pri ispunjavanju upitnika u centrima u zajednici koje vodi projekat „Jačanje lokalnih zajednica“, kojeg provodi UNDP-a, a finansira Vlada Švicarske. Uvidjevši da mnogi ljudi koji su isključeni ne koriste nternet i da možda neće biti u mogućnosti doći u centre, osoblje projekta i njihovi partneri su održali osobne intervjue sa osobama u njihovim zajednicama koje su isključene.

Profil ispitanika

Slika 4A: Profil dobi i spola ispitanika

Slika 4B: Profil obrazovanja i spola ispitanika

116 Slika 4C: Profil zaposlenosti i spola ispitanika

Slika 4D: Profil mjesta prebivališta i spola ispitanika

Slika 4E: Profil zaposlenosti i mjesta prebivališta ispitanika

117 Citati

“Majka sam djeteta sa poteškoćama u razvoju i zbog poteškoća mog djeteta koje zahtjeva cjelod- nevnu brigu drugog lica nisam u mogućnosti da radim. Zbog ne postojanja potrebnih ustanova (dnevnih centara) koje bi brinule o mom bolesnom djetetu u našoj lokalnoj zajednici nisam u mogućnosti tražiti posao. Većinu vremena provodim u kući sa bolesnim djetetom. Moja porodica broji četiri člana: Suprug radi kako bi obezbjedio osnovne uslove za život. Dva sina od 13 i 9 godina. Stariji sin je djete sa poteškoćama u razvoju, čije je oštećenje trajno i zahtjeva stalni nadzor drugog lica. Situacija bi bila mnogo lakša ukoliko bi u svojoj lokalnoj zajednici imali adekvatnu ustanovu sa stručnim kadrom koji bi radio i brinuo o mom bolesnom djetetu. Samo na taj način bi mogla traži- ti zaposlenje i osjećati se korisnom za društvo i porodicu.”

„Isključenost postoji u različitim kategorijama društva, najviše je ukorijenjena kod osoba do 30 do 50 godina. Obično su to kategorije koje su bez zaposlenja jer poslodavci u većini oglasa za posao traže mlađe osobe ili osobe sa radnim iskustvom. Moja isključenost se uglavnom odnosi na trenutnu situaciju u društvu u BiH. Često nailazim na probleme vezane za političku nepodobnost čak i onda kada se moje sposobnosti ne mogu dovesti u pitanje. Ukoliko si pripadnik vladajuće političke opcije, svi poslovi su dostupni, čak i honorarni, poput upravnih odbora, komisija i sl. Samim tim se stvara situacije i ekonomske isključenosti, jer, kao osoba koja traži posao i radi povremeno, teško je ostvariti ekonomsku stabilnost. Smatram da bi na nivou države trebalo smanjiti poreze i pritisak na ugovore o djelu za privremene poslove i omogućiti pravednije plaćanje izvršioca tih poslova, što bi na neki način doprinijelo većoj ekonomskoj isplativosti takvih poslova. Također mislim da bi trebalo na nivou države oformiti agencije koje bi nudile besplatne dodatne edukacije, radionice i uvezivale korisnike istih sa poslodavcima. Najvažniji segment kod političke isključenosti jeste donošenje novog zakona o sukobu ekonomsk- og interesa kojim se zabranjuje da zaposleni sa iznad prosječnim primanjima tj. izabrani politički zvaničnici imaju dva ili više poslova te da također uz sva primanja budu u upravnim odborima i komisijama i sl. Kada bi bila pravednija raspodjela poslova, vjerujem da ne bi se smanjio broj odlazaka iz BiH.“

“Rođena sam 1957. godine. Udala sam se, odgajala troje djece. Nikad nisam imala prilike da radim. Sada živim sama sa mužom u nedovršenoj kući sa veoma malom penzijom (260 KM). Imam problem zdravstveno, bole me noge i kukovi. Teško dolazim do svoje kuće, ima puno stepenica do ulaza u kuću. Ali, živi se, mora se.”

“Penzioner, živim sam sa sinom u stanu, imam zdravstvenih problema i često nedovoljno sredstava za nabavku pojedinog lijeka. Korisnik sam socijalne pomoći u vidu paketa pomoći sa hranom od socijalnog. Često se i osjećam usamljeno, kada i sin nije tu, on radi. Svakodnevnica je dnevna šetnja u popodnevnim satima do obližnjeg parka do klupa, i nazad kuci.”

118 „Živim u porodici gdje je moj muž 70 % invalid bez nekih većih primanja. Prima invalidninu u nekom malom iznosu koja nije dovoljna da izdržava četveročlanu porodicu, ja i dvoje djece. Tražeći dodatni posao kao žena manje sam vrednovana kod obavljanja nekih poslova. Obzirom da i nemam neko obrazovanje nemoguće je naći neki bolje plaćen posao. Možda bi kroz drugačije bodovanje i vrednovanje kod aplikacija za posao trebalo voditi računa o tim različitim životnim situacijama nekih osoba i da one imaju određenu prednost.“

„Osjećam se isključeno jer sam pripadnik Romske populacije. Svi znamo kakav je položaj Roma u društvu. Jednostavno ne mogu pronaći zaposlenje, a samim tim ne mogu da si obezbijedim osnovne uslove za život. Osjećam se drugačije od ostalih ljudi, nemam istu zdravstvenu uslugu, pružanje komunalnih usluga itd.“

“Majka sam djeteta s autizmom (dječak, 7). Muž i ja imamo još jednog sina, 13 godina. Do prije 3 godine sam radila u privatnoj firmi puno radno vrijeme. Moje dijete s autizmom nikada nije išlo u vrtić, jer ga nijedan vrtić nije htio primiti, pravdajući se da nema kapacitet. Roditelji su pomagali, ali kako je dijete veće, roditelji ne mogu sami. Ja sam prešla na posao s pola radnog vremena, a potrebe za privatnim logopedima i ostalom stručnom pomoći koju plaćamo privatno rastu. U javnim ustanovama rade po zastarjelim metodama, bez mjerenja progresa po djetetu. Imamo manje novaca, mnogo finansijskih sredstava odlazi na potrebe jednog djeteta, drugo dijete ne možemo pratiti po utakmicama i sl. jer jedan roditelj uvijek treba biti u kući s drugim djetetom. Osjećam da se raspadamo.“

„Ratni vojni invalid, nezaposlen, s obzirom na godine i na društvene (ne)prilike bez nade u zaposlenje. Negativna selekcija, partijski poltronstvo i bezobzirnost vlastodržaca ne budi optimizam kod običnih građana da će se u skorije vrijeme stvari promijeniti na bolje i da će pravednije društ- vo zavladati našim vremenom. Samim tim će i životni standard građana stagnirati i na ovim pros- torima će ostati samo ubogi i stari, do ovozemaljskog svršetka.“

119 Dodatak 5: Preporuke fokusnih grupa sastavljenih od stručnih radnika centara za socijalni rad i stručnjaka u oblasti obrazovanja

Iz: Papić, Ž., M. Ćuk, F. Zuko, S. Pucar, i F. Memić, (2013) Budžetske novčane naknade za socijalnu zaštitu u BiH, Šta funkcioniše, a šta ne (I) (2013), Maastricht University School of Governance Maastricht University Graduate School of Governance i IBHI, str. 119 – 121.

Identifikovani problemi od strane stručnih radnika centara za socijalni rad u ostvarivanju socijalnih naknada u ovim ustanovama, sa prijedlozima za poboljšanje

Ostvarivanje socijalnih naknada u svim sistemima bremenito je problemima obezbjeđenja sredstava, većim potrebama od mogućnosti sistema, specifičnim zahtjevima pojedinih grupa korisnika, opštom ekonomskom i političkom situacijom, zahtjevnom administracijom itd. Cjelokupna situacija u procesu ostvarivanja socijalnih naknada u centrima za socijalni rad proizvodi niz problema. Ključni problemi koje su identifikovali stručni radnici za vrijeme intervjua su:

- Svakodnevno povećavanje broja lica koja se za različite potrebe obraćaju u centar za socijalni rad. Najveći broj ima ozbiljne probleme u obezbjeđenju egzistencije sebe i porodice, nema drugih resursa i traži pomoć́ društva. Među njima najbrojniji su radno sposobni građani koji su ostali bez posla ili se nisu uspjela do sada nikad zaposliti. Dugogodišnja nezaposlenost dovodi do toga da više generacija u jednoj porodici postaju korisnici u socijalnoj zaštiti i da se kod njih stalno održava siromaštvo.

- Povećanje boja korisnika ne odražava se na izdvajanje sredstava za socijalnu zaštitu, nego je obrnuto. Svake godine ima sve više problema sa visinom odobrenih sredstava, u međuvremenu visina prava se povećala, a do sredstava je sve teže doći. Centar za socijalni rad utiče na politike lokalnih zajednica, ali je to nedovoljno, prijedlozi se najčešće ne uvažavaju, sredstva se smanjuju i ograničavaju i planovi budžeta ne izražavaju utvrđena prava, a još̌ manje stvarne potrebe.

- Jednako veliki problem sa nedostatkom sredstava jeste i stalno kašnjenje i nesigurnost u isplati prava. Čak i sredstva koja dolaze iz Republike znaju da zakasne, što stvara nesigurnost kod korisnika i zaposlenih i demo- tiviše u radu. Prilivi iz lokalnih budžeta su neredovni, bez jasno utvrđene dinamike i pouzdanih parametara kada će nešto pristići i hoće li biti uopšte realizovano. Posebno je teško kod izmirivanja troškova smještenih u ustanovama. Mnogi centri duguju više mjeseci za te troškove i nisu u stanju dobiti sredstva. Zaposleni u centrima za socijalni rad su u direktnim kontaktima sa korisnicima i ne mogu za korisnike naći racionalna objašnjenja za takvu situaciju, što dodatno opterecuje odnos, dovodi do frustracija i nepotrebnih konflikata.

- Postojeći sistem sa propisanim kriterijumima ne dozvoljava ili jako ograničava pojedinim građanima ulazak u njega. To je slučaj sa radno sposobnim stanovništvom, kao i nekim grupama osoba sa invaliditetom (na primjer gluhe osobe), čime se pravi diskriminacija, a što nije u skladu sa osnovnim principima socijalnog rada i ponašanja zaposlenih.

- Gomilanje problema ne prati i adekvatno zapošljavanje u socijalnoj zaštiti. Većina centara ima problem ograničenih i nedovoljnih ljudskih resursa. Zapošljavanje novih stručnih radnika teško se odobrava, postojeće osoblje izloženo je velikom stresu, nisu razvijeni mehanizmi supervizije i sve to dovodi do velikog trošenja kadrova i do sagorijevanja. Nema ni permanentnih programa edukacije i razvoja, uglavnom je to od slučaja do slučaja.

- Pored nedostatka stručnih radnika, problem predstavljaju i nedovoljna materijalna sredstva za rad službi. Područja koja pokrivaju centri su velika, za obilazak korisnika nemaju prevozno sredstvo, stalno je prisutan problem nedovoljnih sredstava za materijalne troškove, a prostori za rad su mali, neuslovni, nefunkcionalni i neprilagođeni osobama sa invaliditetom i starim osobama.

120 Svi intervjuisani socijalni radnici su saglasni da je novi Zakon o socijalnoj zaštiti donio poboljšanja u sistemu jasnije definišući prava i povećavajući njihove iznose. Međutim, sve je to još uvijek nedovoljno, jer novi iznosu nisu na tom nivou da mogu zadovoljiti minimum potreba. Razlike koje postoje u odnosu na druge sisteme socijalne sigurnosti su nedopustive. Mogući odgovori na ove probleme je „stvaranje jednog sistema socijalne pomoći u kome bi se primjenjivali jedinstveni kriterijumi“ ili stvaranje uslova „da su prava koja su vezana za egzistenciju ista u svim sistemima“.

Prijedlozi stručnih radnika u poboljšanju usmjeravanja socijalnih naknada sadrže:

- Naknade prema onima koji su u najtežem stanju trebalo bi usmjeravati kroz razvijanje određenih programa pomoći i podrške prema vrsti i stepenu potrebe, što omogućava i Zakon o socijalnoj zaštiti kroz proširena prava (Trebinje);

- Više pažnje treba obratiti na one koji su sa najvećim nivoom potreba kao što su teško pokretne i nepokretne osobe, treba razvijati zaštitu koja bi njima omogućila kvalitetniji život, kao i za druge socijalno ugrožene i višečlane porodice (Bijeljina);

- Treba poboljšavati postojeća zakonska rješenja izradom preciznijih kriterijuma na širem nivou tako da se utvrde i obaveze porodice, a ne samo države (Zvornik);

- U definisanju kriterijuma treba uzeti u obzir različite faktore kao što je kulturološki aspekt, ali nikako status. Na primjer, potrebe ljudi za pomoći na selu su nešto manje od onih u gradu, jer oni imaju okućnicu, zato treba vršiti detaljne procjene stanja, potreba, mogućnosti domaćinstva, izvora koji se mogu koristiti, a uključiti i druge vrste podsticaja koji mogu biti prevencija siromaštvu, kao što je ulaganje u poljoprivredno domaćinstvo kako bi se osposobilo za samostalan život (Banja Luka);

- Postojeći način usmjeravanja naknada u socijalnoj zaštiti je odgovarajući i ne treba ga mijenjati. Problem su visine naknada, jer one ne uvažavaju potrebe i stanje koje se pogoršava zbog nemogućnosti zapošljavanja radno sposobnog stanovništva i pritiska koje vrši na sredstva socijalne zaštite (Teslić, Prnjavor, Derventa i Pale);

- Naknade prema onima koji su u najtežem stanju bi trebalo usmjeravati kroz razvijanje partnerstva sa nevladinim sektorom i mjesnim zajednicama preko kojih bi se mogla dodjeljivati određena vrsta pomoći. Također, kada se radi o visini naknade iste bi trebale biti dovoljne za ispunjavanje osnovnih životnih potreba, te bi se mogle dodjeljivati preko udruženja osoba sa istim ili sličnim problemima (Istočna Ilidža i Gradiška);

- Potrebno je povećati iznose naknada licima koja su u najtežim stanjima i kontinuirano vršiti preispitivanje u cilju da se sredstva upućuju onima kojima su najpotrebnija (Čelinac);

- Naknade treba usmjeravati u zavisnosti od socijalne procjene i od težine stanja. Potrebno je napraviti jasnu razliku između lica koja nemaju nikakva primanja, niti imovinu, nemaju riješeno stambeno pitanje, nemaju srodnike koji su zakonom dužni da ih izdržavaju, lica koja su stara ili bolesna i onih koja imaju zakonske srodnike i imovinu, te mogu sebi obezbijediti sredstva za izdržavanje (Gradiška, Trnovo);

- Utvrđivanje minimuma i postotka u budžetima koji bi lokalne zajednice trebalo da izdvajaju za socijalnu zaštitu, te pravičnije raspoređivanje sredstava u lokalnoj zajednici, bi bio način kako je moguće bolje usmjeriti socijalne naknade prema siromašnim (Prijedor).

PROBLEM NAPUŠTANJA OBRAZOVANJA

Lokalno akciono istraživanje o razmjerama i uzrocima napuštanja obrazovanja, Ivana Zečević (2018), Save the Children, str. 29, 38-41.

Ispitanici iz fokus grupa i intervjua smatraju da je napuštanje obrazovnog sistema problem koji je prisutan u njihovim zajednicama, da se ono registrira i u osnovnim i u srednjim školama, ali da djeca češće napuštaju

121 srednju nego osnovnu školu. Napuštanje srednje škole obrazlaže se njenom neobaveznošću. Kada su u pitanju osnovne škole, ispitanici smatraju da djeca češće napuštaju osnovne škole u ruralnim nego u urbanim kraje- vima.

Djeca koja napuštaju školu pripadaju porodicama u kojima niko ne radi, te su socijalno ugrožene, porodicama koje žive udaljene od škole ili onima u kojima se, zbog neobrazovanosti roditelja, ne pridaje značaj obrazovanju. Pored toga, ispitanici smatraju da obrazovni sistem najčešće napuštaju djeca romske nacionalnosti, djeca iz nepotpunih i disfunkcionalnih porodica, kao i djeca bez roditeljskog staranja te djeca s poteškoćama u razvoju. (…)

Preporuke za odgojno-obrazovne institucije:

1. Ojačavati nastavni kadar kompetencijama koje spadaju u domen pedagoško-psiholoških kompetencija, kroz dodatne edukacije, seminare, kako bi mogli:

• prepoznati dijete koje je u riziko grupi djece koja napuštaju obrazovni sistem,

• nastavni proces individualizirati i omogućiti svakom djetetu da se obrazuje u skladu sa svojim kapacitetima te da svoje kapacitete razvija do njihovog maksimuma.

2. Raditi na jačanju saradnje, a samim tim i povjerenja, između roditelja i škole, omogućavanjem roditeljima da sarađuju s nastavnicima u nastavnom procesu te da na bilo koji drugi način volontiraju u okviru škola i/ili institucija. Primjenom ove preporuke roditeljima bi se direktno dalo do znanja da su važan partner u radu s njihovom djecom i da ih škola uvažava.

3. Saradnja s roditeljima treba početi prije nego što njihovo dijete krene u školu. Ovo se može ostvariti na način da se za roditelje, nakon upisa djece u osnovnu školu, održi predavanje o pripremi djeteta za polazak u školu, kao i o tome koji je značaj obrazovanja za razvoj njihovog djeteta. Roditelji bi trebali dobiti informaciju da su s polaskom djeteta u školu partneri prosvjetnim radnicima u radu s djetetom.

4. Djeci s poteškoćama u razvoju prilagoditi školsku infrastrukturu, omogućiti asistenta u nastavi i dr. kako bi njihovo školovanje za njih bilo adekvatno. Prilagođavanjem infrastrukture djetetu s poteškoćama u razvoju pokazuje se roditeljima da je dijete dobrodošlo u školu i da ima jednak pristup školi kao i njegovi vršn- jaci. Na taj način stvara se pozitivna klima za dolazak djece s poteškoćama u fizičkom razvoju i njihovim školovanjem u redovnim školama.

5. Uvođenje personalnog asistenta znači pomoć kako djetetu, tako i prosvjetnim radnicima, koji sa djetetom rade. Na ovaj način se individualizira rad s djetetom koje ima teškoće u radu i omogućava mu se brži napredak. Također, ovo može biti motivirajuće za roditelje da djecu s poteškoćama u razvoju upisuju u školu i da vjeruju kako njihova djeca mogu biti prihvaćena, te da je rad s njima adekvatan.

6. Osnovne i srednje škole bi trebale razvijati saradnju u smislu dijeljenja informacija o upisu koje su vezane za upis osnovaca u srednje škole. Ovo znači da je potrebno razviti sistem po kojem bi svaka osnovna škola dobivala povratnu informaciju od srednjih škola o učenicima koji su se upisali. Na ovaj način bi se vršila kontrola podataka o osnovcima koji su upisani u srednje škole. Zbog trenutnog zakonodavstva i neobav- eznog srednjoškolskog obrazovanja, jedino je moguće raditi na razmjeni informacija.

7. Osnovne škole trebaju razvijati programe motivacije učenika za upis u srednje škole. Ova motivacija može se razvijati u saradnji sa srednjim školama tako što bi se organizirali dani kojima bi učenici iz osnovnih ško- la odlazili u srednje škole i tamo imali prezentaciju u okviru koje bi učenici dobili informaciju o zanimanju ili zanimanjima za koja se djeca educiraju u toj srednjoj školi, načinu te cijeni školovanja.

8. Politika upisa djece u osnovnu školu je odgovornost nadležnih ministarstava. Testovi i materijali koje

122 primjenjuju psiholozi i pedagozi, trebali bi biti ujednačeni na nivou entiteta / kantona / distrikta; među- tim, nisu. Uniformnost bi značila mogućnost praćenja djece u obrazovnom sistemu po raznim kriterijima, pa tako i kada je u pitanju napuštanje obrazovanja i njegova prevencija. U tom slučaju, osnovne škole bi trebale prilikom upisa prvačića u školu prikupiti sljedeće informacije o djetetu:

• porodica: struktura, funkcioniranje, socioekonomski status;

• dijete: kognitivna, socioemocionalna i motorička zrelost, zdravstveno stanje, interesiranja.

Na osnovu dobivenih informacija, stručna služba bi mogla registrirati djecu koja su pod rizikom od na- puštanja obrazovanja zbog nekog od faktora koji su vezani bilo za porodicu ili za dijete lično. Rano do- bivanje ovih informacija znači i moguć preventivni rad i djelovanje, pa čak i uključivanje drugih institucija onda kada se procijeni da je njihov rad neophodan.

9. Nastavni plan i program je dokument koji je vrlo teško mijenjati, jer njegovo prilagođavanje savremenim kurikulumima zahtijeva visoke izdatke. Međutim, nastava, metode i tehnike rada koje primjenjuju nas- tavnici mogu biti značajno drukčije, te približnije interesiranjima djece. Na ovaj način bi i sama škola bila interesantnija učenicima.

10. Kako je jedan od uzroka napuštanja obrazovanja nedostatak materijalnih sredstava, škole bi se mogle pobrinuti o nabavci udžbenika za učenike iz socijalno ugroženih porodica. Škole bi trebale naći načine za realizaciju nabavke potrebnih udžbenika, ali i za druge akcije koje bi utjecale na rješavanje ovog problema, uključujući i akcije koje bi kod ostale djece razvijale empatiju i humanost, kao vrlo važne vrijednosti.

2. Preporuke za institucije, organizacije i ustanove na lokalnom nivou:

1. Na nivou svake lokalne zajednice potrebno je da općine, prije početka svake školske godine, sastave spis- kove djece koja se trebaju upisati u prvi razred osnovne škole i poslati ga školama u skladu sa upisnim područjem. Također, vrlo je važno da svaka od škola dostavi povratnu informaciju o svakom djetetu koje nije upisano, a prema mjestu prebivališta pripada toj osnovnoj školi. Općina bi trebala dobiti informaciju o tome da li je i u koju školu to dijete upisano.

2. Intenzivirati saradnju škole i lokalne zajednice u smislu korištenja što je moguće više resursa iz lokalne zajednice u toku nastavnog procesa. Na ovaj način se nastava čini zanimljivijom, konkretnijom, približava se iskustvu djece i oni školu doživljavaju na drukčiji način.

3. Sačiniti programe kojima bi se pomagalo učenicima koji imaju poteškoće u učenju i ponašanju. Ovi programi mogu se provoditi u okviru škola, tako i u okviru dnevnih centara za djecu u riziku koji egzistiraju u okviru projekta „Kreiranje podržavajućeg okruženja za socijalnu inkluziju djece“.

4. Potrebno je raditi na tome da se specijalizirane ustanove koje se trenutno bave odgojem i obrazovanjem djece s poteškoćama u razvoju transformiraju u centre za razvoj inkluzivnih praksi, u okviru kojih bi se s djecom s poteškoćama u razvoju radilo na usvajanju adaptivnih vještina / vještina svakodnevnog života, kao i na rehabilitaciji. Na ovaj način bi porastao broj djece uključene u redovno školovanje, tj. broj djece u inkluziji koja bi se odgajala i obrazovala u školi, a u ovim centrima dodatno radila na polju rehabilitacije i usvajanja životnih vještina. Transformacijom specijaliziranih institucija u centre za razvoj inkluzivnih praksi, lokalne zajednice bi dobile više ustanova u kojima bi se vršila i dijagnostika i intervencija, što također utječe na kvalitetnije obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju.

5. Razviti multidisciplinarnu saradnju svih institucija, ustanova i organizacija, koje brinu o djeci na nivou lokalnih zajednica, kako bi dijete koje ima bilo kakav problem što prije bilo identificirano te mu pružena adekvatna pomoć. Pored pružanja pomoći djetetu, važno je da se ovim multidisciplinarnim pristupom omogući i pružanje pomoći cijeloj porodici. Identifikaciju djece s poteškoćama u razvoju može vršiti škola,

123 ali i dom zdravlja ili centar za mentalno zdravlje. Ono što je važno jeste da, čim se dijagnosticira poteškoća, informaciju dobiju sve ustanove čije usluge dijete koristi. Razmjena ovih informacija je vrlo bitna za rad s djetetom.

6. Institucije i ustanove na nivou lokalne zajednice bi trebale imati potpisan protokol o saradnji i razmjeni svih informacija koje su vezane za djecu i njihove porodice, kako bi rad s djecom i njihovim porodicama bio efikasniji. Također je važno napomenuti da se radi o povjerljivim informacijama koje, kao takve, ne bi trebale biti dostupne javnosti.

3. Preporuke za jačanje sistema na entitetskom / kantonalnom i državnom nivou:

1. Jačati obrazovne institucije stručnim kadrom iz sljedećih profesija: psiholog, defektolog, socijalni radnik, kao i pedagog, kako bi se povećanjem njihovog broja omogućio bolji i efikasniji rad sa učenicima koji su u stanju potrebe, imajući u vidu da djeca koja napuštaju obrazovanje imaju mnogo specifičnih razloga za to i ukazuju na problem i prije nego što napuste obrazovanje. Da bi se osiguralo efikasno i pravovremeno reagiranje, odgojno-obrazovne institucije trebaju raspolagati većim brojem stručnih saradnika.

2. Raditi na promjenama koje su u vezi sa sistemom obrazovanja, a koje se odnose na nastavne planove i programe koji ne prate kapacitete učenika ili nisu usklađeni s potrebama zajednice. To je prije svega planiran- je predmeta u okviru kojih se uče podaci koji su učenicima dostupni na svakom koraku i nije ih neophodno pamtiti, ali i korištenje zastarjelih načina rada. Na ovaj način se direktno i indirektno radi na podizanju motivacije za učenje, ali i na zainteresiranosti za školu. Time bi se osiguralo da djeca percipiraju školu kao zanimljivo mjesto na kojem stječu nova znanja.

3. Uspostaviti sistem praćenja djeteta od rođenja do napuštanja sistema obrazovanja. Sistem treba biti usm- jeren na aktivnu komunikaciju između škola. Ova komunikacija bi se trebala zasnivati na tome da nova škola, koja primi učenika, mora obavijestiti staru školu o tome da se njihov bivši učenik nakon ispisivanja upisao u drugu školu. Također, aktivnim vođenjem evidencije o šestogodišnjacima, efikasnije bi se pratila djeca koja uopće nisu upisana u osnovnu školu, odnosno čiji roditelji, iz bilo kojeg razloga, izbjegavaju sistem obrazovanja.

4. Potrebno je uskladiti srednjoškolsko obrazovanje s potrebama tržišta, u tom smislu da je neophodno obratiti pažnju na srednje škole u pojedinim zajednicama i potrebe tih zajednica za zanimanjima koja se stječu završetkom datih srednjih škola.

5. Razviti metodologiju za kontinuirano praćenje razvoja svakog djeteta u školi s jasno formuliranim kriterijima za svaki uzrast, te ovakve dokumente staviti u funkciju rane intervencije, kao i u svrhu informiranja drugih stručnjaka o svakom djetetu (npr. dosjei učenika koji se prenose s jednog nivoa obrazovanja na drugi).

124