Preuzmite Dokument Za Čitanje
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
51. SAVJETOVANJE HRVATSKIH ARHIVISTA UPRAVLJANJE ELEKTRONIČKIM GRADIVOM I SUVREMENA ARHIVSKA PRAKSA 23. – 25. listopada 2019. Slavonski Brod R A D O V I Nakladnik Hrvatsko arhivističko društvo Za nakladnika Silvija Babić Urednik Radoslav Zaradić Lektura Martina Kramarić Prijevod/lektura sažetaka na engleskom jeziku Marijan Bosnar Grafičko oblikovanje, prijelom i tisak Tiskarski obrt Zebra, Vinkovci Naklada 400 komada Objavljeno potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske ISBN 978-953-58736-4-8 CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001043729 Radovi 51. savjetovanja hrvatskih arhivista UPRAVLJANJE ELEKTRONIČKIM GRADIVOM I SUVREMENA ARHIVSKA PRAKSA Hrvatsko arhivističko društvo (HAD) Državni arhiv u Slavonskom Brodu (DASB) Mjesto i vrijeme održavanja: Slavonski Brod, Matičević Centar, 23.-25. listopada 2019. Organizacijski odbor: Silvija Babić (predsjednica HAD-a, Hrvatski državni arhiv), Ivan Medved (ravnatelj Državnoga arhiva u Slavonskom Brodu), Hrvoje Stančić (podpredsjednik HAD-a, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Melina Lučić (članica predsjedništva HAD-a, Hrvatski državni arhiv), Ana Holjevac Tuković (članica predsjedništva HAD-a, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata), Rado- slav Zaradić (član predsjedništva HAD-a, Splitsko-dalmatinska županija), Gordana Slanček (DASB), Domagoj Zovak (DASB), Vedran Muić (tajnik HAD-a, Hrvatski državni arhiv). Programski odbor: Silvija Babić (HAD), Ivan Medved (DASB), Melina Lučić (HAD), Hrvoje Stančić (HAD), Ana Holjevac Tuković (HAD), Joakim Čičić (DASB), Radoslav Zaradić (HAD). SADRŽAJ AMMA model zrelosti: procjene zrelosti procesa s gradivom u pismohranama stvaratelja, arhivima u sastavu i arhivskim ustanovama (Arian Rajh) ......................................................................................................................... 7 Proširenje upravljanja dokumentarnim gradivom za potrebe digitalizacije s ciljem stvaranja autentičnog digitaliziranog gradiva (Edvin Buršić) .................................................................................................................. 33 Upravljanje i zaštita elektroničkih dokumenata kod stvaratelja arhivskoga gradiva – promišljanja i iskustva Državnog arhiva u Virovitici (Marina Ribić) .................................................................................................................. 53 Problemi zaštite i očuvanja suvremenoga gradiva u digitalnome obliku na primjeru Državnog arhiva u Bjelovaru (Petra Špoljarić) ............................................................................................................... 67 Prikaz upravljanja (elektroničkim) gradivom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Radoslav Zaradić, Damir Gabrić) ............................................................................... 83 Digitalizacija projektne dokumentacije arhivskog fonda Rudarsko udruženje Talionica Caprag 1938. – 1946. (Dario Franić) .................................................................................................................. 85 Pokušaj koraka prema stvarateljima digitalnoga gradiva (primjena koncepta submission agreementa u slovenskim arhivima) (Jože Škofljanec) ............................................................................................................ 101 Pohrana audiozapisa i videozapisa stručnih i znanstvenih skupova o Domovinskom ratu u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (Natko Martinić Jerčić) ................................................................................................. 111 Vodič za digitalno očuvanje (Katarina Pavelić) .......................................................................................................... 131 Politika digitalnoga očuvanja u javno dostupnim podatcima i strateškim dokumentima na mrežnim stranicama odabranih nacionalnih arhiva u zemljama Europske unije (Lana Žaja) ..................................................................................................................... 147 Disruptivne tehnologije u arhivima (Hrvoje Stančić) ............................................................................................................. 171 Izrada mrežnog arhivističkog rječnika (Josip Mihaljević) ........................................................................................................... 189 Stavovi i iskustva hrvatskih studenata povijesti povezanih s korištenjem online dostupnih povijesnih izvora (Petra Kolesarić, Danijel Jelaš) .................................................................................... 207 Biti (metar dužni) ili ne biti (metar kvadratni)? Hamletovska dvojba opstanka dubrovačkog arhiva! (Ivo Orešković) ............................................................................................................. 233 Planiranje i izgradnja nacionalnoga digitalnog arhiva (Valentina Cepanec, Ivan Penava, Hrvoje Stančić) .................................................. 245 e-ARH.si: javni e-arhiv pod upravljanjem slovenske javne arhivske službe (Tatjana Hajtnik) ........................................................................................................... 263 Arian Rajh Highflott d. o. o. AMMA MODEL ZRELOSTI: PROCJENE ZRELOSTI PROCESA S GRADIVOM U PISMOHRANAMA STVARATELJA, ARHIVIMA U SASTAVU I ARHIVSKIM USTANOVAMA Pregledni znanstveni rad UDK: 930.25:005.923.2 Modeli zrelosti alati su koji služe za procjenu postojećih i potrebnih kapaciteta organizacija i njihovih procesa, a mogu se koristiti i u ustanovama s gradivom. Modeli počivaju na određenim pretpostav- kama i imaju utvrđene i normirane metode izrade. Autor u ovome radu predstavlja svoj prethodno objavljen model zrelosti za procjenu procesa s gradivom u ustanovama koje stvaraju i prikupljaju gradivo. Model je nazvan „AMMA” (Archives Management Maturity Assessment). AMMA počiva na tri široke grupe procesa: obrada gradiva, očuvanje i korištenje. Svrha je ovoga rada predstavljanje AMMA modela domaćoj stručnoj zajednici i nastavak rada na modelu. Ključne riječi: AMMA, kapacitet arhiva, korištenje gradiva, model zrelosti, obrada gradiva, očuvanje gradiva, razine zrelosti. Uvodno o modelima zrelosti Kapaciteti koji postoje ili koji se smatraju potrebnima u arhivima, uključujući pismohrane stvaratelja, zatim buduće arhive u sastavu, specijalizirane i privatne arhive, sve do državnih arhiva, trebaju se, radi njihova poboljšavanja, sustavno i ujednačeno procjenjivati prema unaprijed poznatim kriterijima. Ti kapaciteti u usta- novama koje stvaraju i čuvaju gradivo mogu se procjenjivati alatima kao što su 7 Arian Rajh, Highflott d. o. o. domenski modeli zrelosti.1 Zrelost implicira zamišljeni ili planirani stupanj razvoja ili dostignuće organizacije ili kvalitetu upravljanja procesima organizacije.2 Modeli zrelosti uključuju: razine zrelosti, šire dimenzije ili kriterije, uže di- menzije ili elemente. Kod konstruiranja modela zrelosti potrebno je opisati zrelost te odrediti razine te zrelosti. Razine zrelosti uključuju početnu zrelost, srednje razine zrelosti koje se graduiraju i procijenjenu najveću moguću zrelost. Dimenzije dijele promatranu domenu u kojoj možemo promatrati organizaciju koju procjenjujemo na segmente. Dimenzije vrlo često jesu procesi koji su svojstveni za domenu i koji se izvršavaju u organizaciji. Modeli te vrste daju smjernice za poboljšanje određe- noga stanja procesa, omogućuju uspoređivanje i svrstavanje sustava ili organizacija prema unaprijed zadanim razinama zrelosti3 te daju uvid u zatečeni i „predviđeni, priželjkivani ili tipični”4 stupanj razvoja procesa ili organizacija. Modeli zrelosti ubrajaju se u instrumentarij menadžmenta. Kritike koje vrijede za menadžment, u smislu da menadžment nije egzaktno područje, tako se prenose i na modele zrelosti. Modeli se zrelosti stoga razmatraju kao korisna vrsta alata za procjene organizacija, iako se zna da su pretpostavke na kojima ti alati počivaju konstruirane. Modeli zrelosti koriste se metodom rješavanja problema uz pomoć pretpostavljenoga poj- ma zrelosti i konstrukcija organizacije-organizma, evolucije5 i stupnjevitoga6 na- pretka. Slično tome, i konkretizacija pojma zrelosti u nekoj domeni i nekoj vrsti organizacije nije egzaktna i ovisi o onome tko je autor modela. Autor modela određuje što bi bila zrelost organizacije te određuje način budućih procjena organizacija u nekoj domeni. Univerzalno mjerljiva procjena nije moguća. 1 Garrido, B. G., Arias P. B. A Tailor-Made Information Management Maturity Model for the European Central Bank (ECB): Development and Application. U: Diverse Applications and Transferability of Maturity Models. Katuu, S. (ur.). Hershey, PA, SAD: IGI Global, 2018., str. 3. 2 Mnogi autori radova o modelima zrelosti ističu da su procesi ili organizacije u fokusu modela zrelosti. “Typically, these objects are organizations and processes.”, Becker, J., Knackstedt, R., Pöppelbuß, J. Developing Maturity Models for IT Management-A Procedure Model and its Application. Business & Information Systems Engineering 1(3)(2009), str. 213-222, doi:10.1007/s12599-009-0044-5, str. 213. 3 Lasrado, L. A., Vatrapu, R., Andersen, K. N. Maturity Models Development in IS Research: A Literature Review. Issue 6(2005). URL: http://aisel.aisnet.org/iris2015/6 (20. 2. 2019.). 4 Becker, J., Knackstedt, R., Pöppelbuß, J. isto, str. 213. 5 Lasrado, Vatrapu, Andersen, isto. 6 Mettler, T., Rohner, P., Winter, R.. Towards a Classification of Maturity Models in Information Systems. U: Proceedings of itAIS 2009 (2009),