SARMATSKA KULTURA NA TLU BANATA veka. Tokom drugog migracionog talasa Sarmati nase - iz zbirke Narodnog muzeja Zrewanin qavaju Panonsku niziju u drugoj polovini III veka. Tre}i talas doseqavawa odvijao se tokom celog IV Na prelazu iz stare u novu eru dana{wa veka. bila je naseqena ilirskim, da~kim i keltskim ple - Brojne istra`ene nekropole, naseqa kao i pojedi - menima. Propast da~ke dr`ave na jugoistoku i rimska na~ni nalazi svedo~e o wihovom prisustvu na pros - osvajawa vremenski se poklapaju sa dolaskom sar - toru Banata. Najpoznatiji lokaliteti na podru~ju matskih plemena na teritoriju severno od Dunava i u sredweg Banata su:@ivani}eva doqa – Boto{ Potisje. (lokalitet se nalazi pored isu{enog korita re~ice Sarmati su iranska plemena, nomadska, koja su od III [ozov), Ciglana – Banatski (otkriveno veka pre na{e ere do IV veka `ivela u oblastima Dona, 17 sarmatskih grobova), Nema~ko grobqe – E~ka, obala Dunava i Crnoga mora. @ive}i u stepskim oblastima, Begeja – Zrewanin, Vinogradi – , Jamure – razvili su sna`nu kowicu. U daqem {irewu prema , Kameniti vinogradi – Aradac, Pa{wak – Belo jugoistoku Sarmati su u II veku pre na{e ere ovaladali Blato, Kru{ka – Toma{evac, Leje – Aradac. Skitijom i na wenoj teritoriji osnovali svoju Naseqa su podizana uglavnom pored reka. dr`avu. Po~etkom I veka neka sarmatska plemena Sahrawivawe se vr{ilo u zemqanim rakama, bez grob - po~iwu sa pqa~ka{kim pohodima. Rokselani na ne konstrukcije, sa orjentacijom sever – jug. Grobni dowem Dunavu i Jazigi (izme|u Dunava i Tise) upadaju iventar u sarmatskim grobovima su, osim keramike, u rimsku provinciju Meziju i nekoliko vekova pred - rasko{ni ukrasni predmeti i ogledala. stavqaju sna`nog protivnika Rimske imperije. U tim Kerami~ke posude su razli~itog oblika i funkci - prodorima neka plemena, uz dozvolu Rimqana, nase - je. Ra|ene su od pre~i{}ene gline, fine fakture, na qavaju grani~ne oblasti Carstva i slu`e kao najamni - vitlu i uglavnom su sivoplave. Ukra{avane su utisnu - ci i koloni. U III i IV veku postepeno ih potiskuju tim ornamentom, kombinacijom kosih, horizontalnih Goti i Huni. Tokom osvaja~kih pohoda prema zapadu, i talasatih linija ({oqe, bokali, zdele, amfore, posle 375. godine, Huni primoravaju Sarmate da, kao pehari), Posebno se isti~e karakteristi~an mawi pomo}na vojska, u~estvuju s wima u tim pohodima. U bokal sa jednom dr{kom kao redovni grobni iventar, toku seobe naroda od IV do VII veka, Sarmate su asim - Uticaji rimske kulture upravo je prepoznatqiv na ilirala razna plemena. 1 sarmatskoj finoj keramici. Na nekim lokalitetima u Naseqavawe Vojvodine trajalo u periodu od II do IV Vojvodini otkrivene su kerami~ke ostave i lon~arske veka. Prvi migracioni pokret po~eo u prvoj polovi - radionice (Crvenka kod Vr{ca itd.). ni I v. n. e sa prelaskom Karpata i trajao je do kraja II Kerami~koj grn~ariji pripadaju i posude grube fakture u mawem broju na kojima su prisutni uticaji ju plo~aste fibule. Plo~aste fibule su helenisti~ko autohtonog stanovni{tva – da~kog. U `enskim sar - – orijentalnog porekla. Najve}i broj ovih fibula matskim grobovima ~esto su nala`eni glineni otkriven je na lokalitetima:@ivani}eva doqa – pr{qenici. Boto{, Ciglana – , Nema~ko U uporebi je bio i metal – gvo`|e i bronza. Od grobqe – E~ka. Oblik ovih fibula je razli~it: rom - gvo`|a je izra|ivano oru`je:ma~, kopqe i no`evi, a od boi~an, trougaon, srcolik, elipsoidan ili u obliku bronze nakit. lava, kowa. Ornament je izveden u vidu geometrijskih Dolaskom na na{u teritoriju Sarmati donose nove motiva, a floralni u vidu stilizovanog cveta. elemente u kulturi, pri ~emu gr~ko – helenisti~ka i Izra|ivane su od bronze i srebra,a ukra{avane ema - iranska komponenta imaju odlu~uju}i uticaj, novi jlom u raznim bojama. Odlikuje ih rafiniranost stil u umetnosti, koji je vidqiv na nakitu. izrade. Karakteristike novog stila u izradi nakita ogleda se Posebno su interesantne T – fibule sa oprugom od i u upotrebi polihromije, pseudogranulacije, pseudo - navoja,ra|ene od srebra i bronze. Ovakav tip fibula filigrana, dok su motivi geometrijski i floralni. U bio je rasprostrawen u svim rimskim provincijama formirawu materijalne kulture Sarmata odlu~uju}i du` limesa, a koristile su se tokom II i po~etkom III uticaj imali su i autohtoni keltsko – da~ki elementi veka. Upravo T – fibule sarmatske su i proizi{le od kao i rimska provincijska kultura. Ti uticaji, u vidu rimskih. 3 razli~itih stilskih elemenata, uo~avaju se na fibula - U zbirci sarmatskog nakita izdvaja se kolenasta ma, narukvicama, nau{nicama, privescima i fibula sa spiralnim navojima i stopom ukra{enom aplikacijama, ogrlicama. Na sarmatskim tehnikom emajla, sa lokaliteta @ivani}eva Doqa – nalazi{tima, nekropolama, naseqima otkriven je Boto{. Kolenaste fibule datiraju iz rimskog perioda velik broj bogatog i rasko{nog nakita. Osim dekora - bile su ra{irene u Gorwoj i Dowoj Meziji. Wihova tivne uloge, on je kod Sarmata odre|ivao visinu proizvodwa i upotreba bila je intezivna u II i III veku. dru{tvenog polo`aja nosioca, a neki predmeti su Od kolenastih rimskih fibula razvile su se i sar - imali funkciju amajlije i no{eni su u apotropejske matske, s tim {to je novina ukra{avawe emajlom. 4 svrhe. 2 Neobi~nom tipu fibula pripada kupasta. Izra|ena Najraznovrsniju i raznoliku grupu ukrasnih pred - je od lo{ijeg srebra, sa oprugom od navoja i belim meta ~ine fibule : plo~aste, pelta, kupaste, T – kamenom u sredini. Na|ena je na nalazi{tu Ciglana – fibule, Predstavqale su istovremeno i nakit i deo Banatski Despotovac. no{we. Privesci kao deo nakita imali su vi{estruku Na nalazi{tima sredweg Banata uglavnom se javqa - funkciju:kori{}eni su uz no{wu, no{eni su kao ama - jlija, ukras, centralni deo ogrlice, o lan~i}u ili o okrugle, loptaste, elipsoidne, pravougaone, trou - pojasu. glaste, boje – plave, `ute, crvene, zelene, bele, Kari~ice tako|e pripadaju grupi privezaka; ra|ene qubi~aste, crne, sive, zlatno – plave. 6 Posebnu vred - su od bronze i srebra, no{eni su kao posebni privesci nost iz zbirke sarmatske predstavqaju ogrlice od ili u sastavu sa drugim privescima. Funkciju amajlije }ilibara i dve od opala sa nalazi{ta Leje – Aradac i i priveska predstavqali su kauri (pu`evi) i {koqke, @ivani}eva doqa – Boto{. sa lokaliteta Ciglana – Banatski Despotovac. Sli~ne U pojedinim `enskim sarmatskim grobovima nalazimo na lokalitetima – Vr{ac, Banatski nala`ene su rasko{ne ogrlice od staklene paste – Karlovac. 5 @ivani}eva doqa – Boto{ 7 , u nizovima sa po 228 Mu{ka no{wa kod Sarmata bila je dopuwena poja - perli, Ciglana – Banatski Despotovac – sa po 159 som sa kop~ama, pre|icama i ukrasnim okovima, dok je zrna. `enska ode}a bila ukra{ena izvezenim perlama od Nanizane perle od staklene paste, }ilibara i kar - staklene paste, }ilibara, karneola, opala. @enski neola bile su i narukvice. Dimenzije ovih narukvica grobovi obiluju nalazima nakita:prstewem, nau{nica - su rali~ite, ali je upadqivo da se javqaju i de~ije ma, narukvicama i aplikacijama. Prstewe, narukvice i mawih dimenzija. nau{nice izra|ivane su od bronze, srebra i zlata. Za sarmatsku kulturu karakteristi~an je, pre svega, Nau{nice su okruglog oblika, sa kukom i petqom za nakit, ~ija je estetska namena izra`ena u bogatim for - zakop~avawe, dok je bronzana – uvijena `ica, imala mama, tehnici obrade, kvalitetu obrade, materijalu od funkciju min|u{e ili prstena. koga je izra|en, lepoti i rasko{i dekorativnih ele - U ukrasne predmete spadaju perle (|in|uhe), po koji - menata, te takav dobija umetni~ku vrednost i umet - ma su Sarmati i najprepoznatqiviji. ni~ki karakter. Izra|ivane su od staklene paste, almadina, jaspisa, Materijalna kultura sarmatskog doba poznata je pre }ilibara. opala, kalcedona, sedefa i kre~waka. svega zahvaquju}i izuzetno bogatim grobnim prilozi - Prisustvo kre~waka i nakita od kre~waka mo`e se ma, sa nekropola. Ti prilozi sa nekropala ili naseqa, pratiti od neolita. U sarmatskoj kulturi perle od svedo~e o stvarala~koj snazi izra`enoj u bogatstvu kre~waka vezuju se za sarmatsko – jazi{ku kulturu, materijalne kulture i umetni~kog stvarawa,bilo da se cilindri~nog su oblika a ~esto su kombinovane sa radi o nakitu ili kerami~kim prilozima. Sude}i po staklenom pastom i {koqkama. Omiqeni materijal materijalnoj kulturi,sredwi s od II do IV veka kod Sarmata od koga su ra|ene perle bila je staklena bio je intenzivno naseqen sarmatskim plemenima. pasta. Upadqiva je lepota bogatstva boja i oblika perli Takvo bogatsvo i brojnost arheolo{kog materijala od staklene paste:po obliku su – cevaste, pqosnate, konstatovana je na nalazi{tima {irom Vojvodine (Bavani{te, Banatski Brestovac, Banatska Palanka, Banatski Karlovac, Baranda, Banatsko Aran|elovo, Ba{aid, Bela Crkva, Vatin, Vr{ac, Vlajkovac, Glogow, Deloblato, Dupqaja, Jabuka, Ilanxa, Kova~ica, Kovin, Krstur, Mokrin, Novi Kne`evac, Novo Milo{evo,Omoqica Pavli{, Pan~evo, Rusko Selo, Sakule, Sanad, Star~evo, Stara Palanka, Sefkerin, itd,) Upravo takvo bogatstvo i brojnost otkrivenih nalazi{ta i arheolo{kog materijala, govori o razvi - jenoj sarmatskoj kulturi kako u Vojvodini tako i na podru~ju sredweg Banata.

1 Sne`ana Marinkovi}, Nakit iz zbirke Narodnog muzeja Zrewanin, katalog, Zrewanin, 1993. str. 13 2 S. Bara~ki, Nakit Sarmata u Banatu, katalog, Vr{ac, 1975, str 9 3 D. Bojovi}, Rimske fibule Singidunuma, Beograd 1983, str 21, 24 4 Isto 3 str 54, 82 5 S. Bara~ki, Nalazi Sarmata u ju`nom Banatu, katalog, Vr{ac. 6 Velika Dautova – Ru{evqan, Kulturno blago Vojvodine, Sarmatska kultura, Novi Sad 1980, str. 51 7 U~iteq Lazar Nikoli} iz Boto{a, sakupio je sa lokaliteta @ivani}eva doqa – Boto{, arheolo{ki materijal kao i zbirku sarmatskih nalaza. Narodni muzej Zrewanin otku - pio je sarmatski arheolo{ki materijal 1932 god. od Lazara Nikoli}a. SARMATIAN CULTURE IN BANAT bowls. They were made of clay on the pottery wheel, their From collection National museum in colour being grey-blue... The jewelry is a part of sepulchral inventory both in Sarmatians are Iranian nomadic tribes which since the male tombs and female ones. The male costume is adorned 3rd century BC lived in the areas of the Don, the Danube by belts and buckles, while the female costume is adorned and the Black Sea. Living in steppe areas, they developed by embroidered beads. powerful cavalry. Early in the 1st century some Sarmatian The ornamental items include fibulas, bracelets, tribes started their plundering campaigns. Rhoxolani (on appliqués, earrings, pendants and rings. They were made of the lower Danube) and Iazyges (between the Danube and bronze, silver, while fibulas were decorated in enamel tech - the Tisza) invade the Roman province of Moesia and for nique. several centuries they were strong opponents to the Roman The most interesting group of artefacts refers to pearls, Empire. by which the Sarmatians are recognisable. The settling of the Sarmatians to Vojvodina took place in They were used as necklaces, bracelets, and pendants. the period from the 2nd to the 4th century. In the 3rd to 4th The pearls are made of glass paste, almadin, jasper, amber, centuries they were gradually pushed away by the Goths opal, chalcedony, mother of pearl and limestone. The neck - and the Huns. laces contain combinations of various types of material. They built settlements near the rivers. They buried their The majority of Sarmatian relics were found in the sites dead in earth graves without sepulchral structure. In addi - in the Middle Banat; Živančeva dolja – Botos, Ciglana – tion to pottery, the most frequent finds in the Sarmatian Banatski Despotovac, the German Cemetery – Ecka, tombs include numerous luxurious ornamental items. Kruska - Tomasevac, Leje-Aradac, Ciglana-Novi Bečej, Coming to our territory the Sarmatians broght new ele - Mužlja. ments in the culture in which the Greek-Hellenistic and Iranian components have a crucial influence reflected pri - marily on the jewelry. The characteristics of the new style include the use of polychromy, pseudo-granulation, pseu - do-filigree, while the ornamental motives are geometric and floral. The majority of the Sarmatian material in the collection of the National Museum of Zrenjanin was gathered by exca - vations, through gifts and acquisitions. The basic pottery forms are: jugs, goblets, cups, and