ZBORNIK PRVI SV RAT.Indd
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
CRNA GORA U PRVOM SVJETSKOM RATU Zbornik radova Biblioteka Kultura i istorija CRNA GORA U PRVOM SVJETSKOM RATU Zbornik radova Izdavač Matica crnogorska Za izdavača Novica Samardžić Urednik Dragan Radulović Objavljivanje knjige pomoglo Ministarstvo nauke Crne Gore CRNA GORA U PRVOM SVJETSKOM RATU Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa CRNA GORA U PRVOM SVJETSKOM RATU Cetinje, 15. i 16. oktobar 2014. Cetinje – Podgorica 2015 DRAGAN RADULOVIĆ PREDŚEDNIK MATICE CRNOGORSKE Uvodna riječ Međunarodni naučni skup Crna Gora i crnogorsko pi- tanje u Prvom svjetskom ratu koji se danas održava na Cetinju u organizaciji Matice crnogorske i Ministarstva nauke sastavni je dio aktivnosti institucija države Crne Gore posvećenih obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata. Politički i vojni sukob dotad ne- zamislivih razmjera za koji se smatra da je označio kraj stare evropske liberalne civilizacije dugog XIX vijeka (1789–1914), njegovi uzroci, razvoj i posljedice, kao na- java budućih sunovrata – evo i sto godina docnije – čine nas kritički upitanim i podstiču na razmišljanje. Razu- mijevanje Prvog svjetskog rata nije samo tema istoriča- ra, već goruće pitanje naše savremene evropske sudbine, koju dodatno aktuelizuju evropske integracije u sjeni ozbiljne krize neoliberalnog projekta. Osnovna namjera Matice crnogorske je da organizo- vanjem ovog skupa naučnom utemeljenošću doprine- semo modernom shvatanju prošlosti i suprotstavimo se banalnim estradizacijama tema Prvog svjetskog rata koje su prisutne u javnosti. Strana nam je slavljenička euforija obožavanja Prvog svjetskog rata koji se kori- sti za opravdanje docnijih imperijalističkih poduhvata, pa i onih krajem prošlog vijeka na ovim prostorima. Neprihvatljivo nam je imenovanje države ili pojedinca koji će jedini ponijeti stigmu odgovornosti za izbijanje rata. Naučna istoriografija je veoma precizna u svom 5 razumijevanju: Prvi svjetski rat je proizvod duboke mi- litarizacije evropskih država uzrokovan njihovim geo- političkim interesima. To je bio rat za koji su u Evropi mnogi odavno bili spremni, i priželjkivali ga, ali među njima sigurno nije bila Crna Gora. Poštovani učesnici skupa, U pozivnom pismu koje smo vam uputili navedene su teme skupa, i one se tiču Crne Gore, njenog učešća u Prvom svjetskom ratu, i njene sudbine... Iako iscrpljena u ljudstvu i materijalno nakon Balkanskih ratova, Crna Gora je – poštujući svoje obaveze prema saveznicima – ušla u Prvi svjetski rat, ali iz njega nije izašla. Crna Gora je dva puta poražena u njemu: prvi put je kapi- tulirala pred moćnim protivnikom, a drugi put kada je politički i moralno izdana od strane saveznika na čijoj se strani borila. Crna Gora je u ovom ratu izgubila sve: svoju državu, vojsku, dinastiju i crkvu... O dubini slo- ma, možda najbolje svjedoči činjenica da su građani Crne Gore tek na referendumu 2006. godine obnovili punu suverenost svoje države pod njenim imenom, i ponovo je upisali u zajednicu postojećih država. Ova generacija je dužna da trezveno sagleda prošlost, bez glorifikacije i nacionalnih trauma, da bi joj pogled u budućnost bio jasniji. Naše razumijevanje događaja iz prošlosti mora biti otvoreno prema novim saznanji- ma i spremno na kritičko preispitivanje. Ideje koje su izazvale i vodile dva svjetska rata još uvijek su prisutne, srećom ne u svom dominantnom obliku, ali jasno pre- poznatljive. Zbog zajedničke, miroljubive budućnosti u Evropi, moramo ih uvijek imati pred očima i kritički se odnositi prema njima. Pozivajući vas na ovaj skup, iznimno cijeneći vašu struč- nost i naučnu objektivnost, smatrali smo da je najbolji 6 način obilježavanja ovako značajnog događaja iz crno- gorske prošlosti taj da se on sagleda iz različitih uglova, kritički promisli i osvijetli, i da to učine istraživači na osnovu novih dokumenata i saznanja, istraživači u čiju se nepristrasnost i sud može imati povjerenja. Dame i gospodo, U ime Matice crnogorske najtoplije vam zahvaljujem što ste danas sa nama na Cetinju, crnogorskoj prijestonici, i želim vam uspješan rad. 7 DR ŽIVKO M. ANDRIJAŠEVIĆ FILOZOFSKI FAKULTET, UNIVERZITET CRNE GORE O NEKIM OSOBENOSTIMA CRNOGORSKOG DRUŠTVA 1914. GODINE Abstract For Montenegro in 1914, as well as after the Congress of Berlin, we might use the term “new” Montenegro. But not only because of the size of figures which indicate the physical changes of Montenegro as a state and society, but much more because of the alternation of its national and social entity. The Montenegrin society of 1914 could be characterized – not as culturally divergent, but culturally divided. Historians have the obligation to define its constituent parts, as well as to try to show how these parts function together. All this resulted in preparations for the agrarian reform, organization and colonization of the newly acquired areas, as well as for the integration of the old and the new land. In this great endeavor Montenegro was stopped by outbreak of the war. With all its new characteristics, in August 1914 the Montenegrin society got into war with Austria-Hungary. For the first time it entered into a war not only without unitary idea, but also without any idea at all. What were the goals and expectations of the Montenegrin society? That was not a war for new arable land, or for some unrealized national cause, “liberation of the enslaved brothers” or defense of threatened independence. What could the Montenegrin society had considered in August 1914 as the purpose and meaning of the war? Based on new sources, there are several recognized aspects. Key words: Montenegro, King Nikola, newly liberated areas, religion policy, agrarian relations, national integration 9 U crnogorskoj istoriografiji postoji nekoliko studija i mo- nografija o Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu, kao i veći broj istraživačkih članaka i priloga. U ovim radovima pažnja istraživača uglavnom je posvećena crnogorskim vojnim operacijama od 1914. do 1916. godine, kao i po- litičkim i diplomatskim odnosima između Crne Gore i njenih ratnih saveznika. Naravno, u domaćim arhivima postoji još dosta nekorišćene građe, koja omogućava da se postojeća znanja upotpune. Pored istraženih tema, koje se odnose na učešće Crne Gore u ovom svjetskom suko- bu, postoje i teme kojima nije posvećivana veća pažnja, a jedna od takvih tema je − crnogorsko društvo u Prvom svjetskom ratu. Nijesu velika naša znanja o uticaju rata na karakter crnogorskog društva, o njegovom funkcioni- sanju u ratnim i okupacijskim uslovima, o promjenama koje je doživjelo, o izazovima s kojima se susretalo i nači- nu na koji je na njih odgovaralo... Ovakvo istraživanje ne- sumnjivo bi doprinijelo cjelovitijem izučavanju okolnosti u kojima je Crna Gora živjela tokom četiri ratne godine, ali bi pomoglo i boljem razumijevanju osnove na kojoj su se tokom rata i nakon njega formirala identitetska i politička uvjerenja crnogorskog društva. U izučavanju crnogorskog društva u Prvom svjetskom ratu, važno je ukazati na njegov karakter u trenutku kada Crna Gora ulazi u rat, budući da je, zahvaljujući dobicima nakon Balkanskih ratova, ona doživjela najveći teritori- jalni, populacijski i kulturološki preobražaj u svojoj isto- riji. Sa drastično promijenjenim teritorijalnim opsegom, i velikim promjenama svih društvenih struktura, Crna 10 Gora je 1914. godine ušla u Prvi svjetski rat. Naravno, od završetka Balkanskih do ulaska Crne Gore u Svjetski rat, prošlo je premalo vremena da bi se u okviru crnogorske države integrisale stare i nove društvene strukture. Upra- vo uviđajući važnost prepoznavanja ovih osobenosti cr- nogorskog društva u vrijeme kada Crna Gora ulazi u Prvi svjetski rat, odlučili smo da ovim radom ukažemo na njih. Zadatak nam je da pokažemo kakva je bila Crna Gora i njeno društvo u trenutku kada ulaze u Svjetski rat, i koje su sve osobenosti crnogorskog društva mogle biti osnova na kojoj su se formirala njegova identitetska i politička uvjerenja. Zbog toga ćemo pažnju posvetiti posebnosti- ma crnogorskog društva 1914. godine, koje su dominan- tno odredile njegov karakter tokom ratnih godina, ali i decenijama kasnije. U ovom članku najprije ćemo ukazati na glavna obilježja onog dijela crnogorskog društva koji je ušao u sastav Crne Gore 1913. godine, i time pokazati s kakvim se teškoćama u sprovođenju procesa integraci- je Crna Gora tada susrela. Ovaj osvrt sadrži dokaze za tvrdnju da u okviru crnogorske države 1914. godine po- stoje dva društva, između kojih su veze slabe ili ih uopšte nema, pa čak i da između ta dva dijela postoje nepomirlji- ve razlike. Nakon osvrta na socijalno dvojstvo Crne Gore 1914. godine, ukazaćemo ukratko i na njegovu političku dvopolnost, koja je nesumnjivo imala postojana socijalna uporišta. Svim ovim pojavama biće posvećena pažnja u mjeri koja je dovoljna samo za prepoznavanje njihove po- stojanosti i važnosti, jer u okviru jednog naučnog članka i nije moguće učiniti više od toga. Cjelovito izučavanje ove problematike, odnosno, crnogorskog društva 1914. godi- ne, moguće je samo u formi naučne monografije. * * * Nakon završetka Balkanskih ratova (1913), Crna Gora je doživjela jedan od najvećih teritorijalnih i populacijskih 11 preobražaja u svom državnom životu, i nesumnjivo, do tada najveću promjenu nacionalne i konfesionalne struk- ture. Teritorijalni dobici koje je ostvarila nakon ovih ratova 1912−1913. godine, bili su uzrok ovih promjena. Zvanično Cetinje je odmah spoznalo važnost i veličinu tih promjena, kao i obavezu države da nove oblasti poprime crnogorska obilježja i postanu dio društvenog, ekonomskog i kultur- nog bića Crne Gore. Kralj Nikola je, januara