DOCSLIB.ORG

Rotkovic-Radoslav-Odakle-Su-Dosli

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

jy[o nt£(Lik Odakle su došli preci Crnogoraca OTKyjTa npiniijra npe#KH HepHoroprieB Woher die Vorfahren der Montenegriner gekommen sind Where Did the Ancestors of The Montenegrins Come From Da dove sono venuti i antenati dei Montenegrini D' ou sont arrives les ancetres des Montenegrins Onomastička istraživanja - OHOMacTHHecKne HccjieflOBaHHJi - Onomastische Forschungen - Onomastical researches - Ricerche onomastiche - Les richerches onomastiques jy\ont8 lit Biblioteka Crnogorci -nj ih ovo porijeklo i sudbina Knj.l Direktor projekta Milan Rotković Drugo, istovjetno izdanje, sa Komentarima na kraju Recenzenti prvog izdanja Prof. dr Dragoje Zivković Prof. dr Vojislav Nikčević Prvo izdanje objavila je Matica crnogorska (1995) Na koricama je revers srebrnog novca potonjega slovenskoga kneza u Berlinu Jakše, 1150. godine. Vidi str. 6. Akademik dr Radoslav Rotković ODAKLE SU DOŠLI PRECI CRNOGORACA Onomastička istraživanja <J\\ o nt£ dit Podgorica, 2000. CIP - KaTajiorH3au;HJa y ny6jiHKaiiHJH LJempajma Hapo^Ha 6H6jiH0TeKa Peny6jiHKe Upue Tope "T>ypt)e IJpHojeBHh", U,eTHH>e 323.1(497.16) POTKOBHTi Pa^ocjiaB Odakle su došli preci Crnogoraca : onomastička istraživanja / Radoslav Rotković. - [2. istovjetno izd.]. - Podgorica : MontEdit, 2000 (Cetinje : Cicero). - 366 str.: ilustr.; 24 cm. - (Biblioteka Crnogorci - njihovo porijeklo i sudbina ; knj. 1) Tiraž 1500. - Komentari uz prvo izdanje: str. 317-359. - Bilješka o piscu: str. 365. - Bibliografija: str. 283-315. - Pe3K)Me: OTKyaa ripninjiH npe^icH HepHoroprjeB. n.K.: a) UpHoropLTH - ITopHJeKJio 6) OHOMacTHKa - Lhpira Topa "Po mome mnjenju Crna Gora je jedno čudo u istoriji." Viljem Gledston (1877) Potonji slovenski knez u Berlinu Jakša iz Kopanika kovao je 1150. godine srebrni novac u više apoena. Na snimku gore (avers) Jakša drži zastavu koja je podijeljena na dva dijela. Kvadrat pri koplju ima neke nejasne oznake, dok je lijevi kvadrat vjerovatno dvobojan, sa prugama. To je najstariji prikaz jedne slovenske zastave! Na donjem snimku (revers) vidi se u desnoj ruci mač a u lijevoj palmina grančica! A iza glave su mu dvije šestokrake zvijezde. I ULAZAK U LAVIRINT Kako je počelo - Toponimi su kao kamenje na rijeci koje omogućuje da se sa obale neznanja pređe na obalu saznanja - Teze Zaborovskog - Iliri i Prasloveni - Keltski i 'keltski' onimski sloj - Georgijev i podaci Prokopija 1. Kako je počelo Prije neku deceniju jedan naučnik amater iz Beograda napisao je rad o porijeklu Crnogoraca i poslao ga, doduše tek na nagovor prijate­ lja, za objavljivanje u crnogorskim Istorijskim zapisima. Iako bi takav rad morao da izazove prirodnu radoznalost, pa bi bilo prirodno i da je objavljen, bez obzira na sve moguće i vjerovatne manjkavosti, ne samo da nije štampan vec je vođena i istraga ko je sve vidio taj rukopis, da ne bi nekoga inspirisao da se sam time pozabavi. Smatran je spornim već sam naslov. Zar Crnogorci, ako ih uopšte ima, nijesu neki novi, politički narod? Bilo je zabranjeno svako 'kopanje' po daljoj prošlosti a Istorijski institut se smišljeno bavio samo novijom istorijom, od 1860. godine nao­ vamo. Da se nauka ipak kreće, potvrdio je dr Relja Novaković koji je u knjizi Odakle su Srbi došli na Balkansko poluostrvo, objavio dio to­ ponima i hidronima u Polablju koji su njegovom nekadašnjem saradni- ku i poslužili za navedeni rad o porijeklu Crnogoraca. Ovđe, naravno, moramo istaći da prije doseljenja na Balkan nije bilo formiranijeh slovenskijeh naroda, kao što nije postojala ni većformira- 7 na buduća južnoslovenska zajednica, jer je Balkan naseljen sa različitih pravaca slovenske pradomovine. Zato je i evidentna ovakava dijalekats­ ka i jezička razuđenost na Balkanu. Doduše, bilo je naučnika koji su vjerovali da je negđe na śeveru ipak postojala gotova južnoslovenska jezička zajednica koja je, preseljavanjem, maltene 'prenesena' na jug (Jagić, 1898; R. Bošković, 1936; N.van Vijk, 1956; A. Belić, 1958; I. Popović, 1960; F. Slawsky, 1962; P. Ivić, 1981), dok je skeptičan prema takvoj zajednici bio F. Ramovs (1936) ali konačnu riječ o tome ipak ima savremenija nauka, emotivno nezainteresovanijeh ruskijeh slavista O.N. Trubačeva (1974) i L. Bernsteina (1977). Evo šta kaže L. Bernstein: "Istorija praslovenskijeh jezika bila je mnogo dugotrajnija nego što je istorija posebnijeh slovenskijeh jezika. U toku nekoliko milenija taj jezik je bio jedinstven. Njegove dijalekatske razlike počinju da se pojavljuju u posljednjem mileniju njegova postojanja (kraj dohrišcanske i prvi milenij naše ere). Upravo time se objašnjava ta neobična bliskost slovenskijeh jezika... Drukčije se, primjera radi, razvijao pribaltički jez­ ik koji se vrlo rano razdvojio na dvije grupe dijalekata. Iz jedne od tih grupa 'izišli' su litvanski i letonski a iz druge grupe već iščezli pruski i jetvaški. Veoma rano došlo je do raspada germanskog prajezika na posebne samostalne dijalekte." Dalje kaže: "Stepen razlika među dijalektima slovenskijeh jezika raznovrstan je. U nizu slučajeva dijalekti jednog jezika mogu se razlik­ ovati jače nego samostalni slovenski jezici. Na primjer, morfološka struk­ tura štokavskog i čakavskog dijalekta srpsko-hrvatskog jezika ima dublje razlike nego morfologija ruskog i beloruskog!* Za nas su još zanimljivije ove konstatacije: "Najveću dijalekatsku diferenciranost pokazivala je južnoslovenska grupa. Još u praslovenskoj epohi postojali su zasebni dijalekti. Južnoslovenski prajezik nikada nije postojao. Čak, neke dijalekatske razlike unutar srpskohrvatskog jezika (a posebno najstarije podvojen­ osti izmedju čakavskog i štokavskog dijalekta) firmirane su još u pred- balkanskom periodu na teritoriji Panonije (to jest, do VII v.)" (Slavjan- skie jazyki, Moskva, uvod) * U citatima nije moguće izbjeći zastarjele termine. Inače, prvi broj u zagradi označava godinu kada je pomenuti autor objavio citirani rad, a drugi broj označava stranicu toga rada . 8 iz svega ovoga izlazi jasan zaključak, da se samo krajnje uslovno m.jgu pominjati kao narodi Srbi, Hrvati, Slovenci ili Crnogorci, prije nego su na Balkanu formirali svoje države, kao činjenice i dokaza svoje međuplemenske kohezije. Ali, sve se razvije iz nekog jezgra, pa se iz maloga Lacija, koji je nekada bio sitan prema Etruriji, razvilo Veliko Rimsko Carstvo, i razvijalo se do Baltika i Engleske, koja je po Bratu nazvana Britanijom, da bi tako, preširoko razapeto i propalo, kao kra­ va koja se prejela đeteline. Na isti način raspala se i Austro-Ugarska, koja je u granicama svoje države ugnjetavala nekoliko naroda. Ali sve se takve tvorevine jednom ipak vrate u svoje prirodno korito, kao rijeke poslije poplave. Postoji, dakle, jezgro i prirodni ambijent, prava mjera prostiranja, Lebensraum jednog etnosa. Tako će se pokazati da je i tzv. Dukljanska država, u stvari Kraljevina Zeta Vojislavljevića XI/XII. vi­ jeka znala da okupira i Rašku i Bosnu i sav prostor do Cetine, ali se poslije ipak vratila, skrasila u okvire današnjeg prostora. Očekujemo da nam toponimi objasne i ovu pojavu. Radna hipoteza je ova: Naši preci iz određenog podneblja gušće su naselili ovaj kraj u kome su sačuvali državu, a slabije okolni prostor koji im je, s vremenom, izmakao ispod kontrole. Vratimo se sada mapi koju je objavio R. Novaković. On je nije komentarisao, ali je u legendi jasna rekao da je to 'dio toponima i hidron- ima u Polablju' a da su u zagradama 'nazivi u današnjoj Crnoj Gori i bližoj okolini'. Pošto je u knjizi analizirao literaturu i izvore o porijeklu Srba, prirodno je da nije više pažnje mogao da posveti Crnogorcima. Mi smo mu ipak zahvalni, jer je podstakao naša istraživanja. 2. Toponimi - svjedoci migracije Kada su Holanđani kupili od američkih Indijanaca zemljište na kome je danas Nju-Jork, nazvali su svoje tu podignuto naselje Novim Amsterdamom, a prva građevina koju su podigli bila je - vjetrenjača, uspomena na stari kraj. Kasnije su nadvladali Britanci, pa je prema Yorku nastao New York. Da bi se odvojili od urođenika, podigli su zid između sebe i njih, i tako je nastao Wall Steet - Vol Strit, Ulica zida. Svi narodi svijeta, u svim epohama, nosili su prilikom seoba ne samo najnužniju pokretnu imovini i đecu vec i nazive svojih rijeka, po­ toka, jezera i naselja, i ta imena prenosila na nova staništa. Jedan od 9 najzanimljivijih primjera preslikavanja starog boravišta unovome imamo u Ukrajini, đe je, seobom iz Vojvodine, nastala Novoserbija, u stvari prenesena Vojvodine. Tamo su, naime, nastala naselja: Pančevo, Kanjiža, Senta (Mađari pišu Zenta!), Slankamen, Bečej (Bečeja), Kovin, Varaždin (svako na osnovu doseljavanja neke skupine iz Slavonije), Sentomaš, Mošorin, Sombor, Vršac, Zemun (Zimun). Godine 1820. zabilježen je novi toponim: Bosna (ranije Taničev) kao i Bosnaja (ranije Zavodska- ja), što znači da su sa Srbima stigli i neki Bosanci. Za ovima došli su i Makedonci i osnovali, što drugo do - Makedonovku (ranije Andrejev- ka). U berezovski kraj Odese doselili su se i Crnogorci koji su svoje selo nazvali - Cetinjka. Pošto su im se pridruživali sunarodnici iz drugih kra­ jeva, Cetinjka je postala - Černogorka, u ukrajinskom izgovoru Černo- gorka , a u dijalektu stanovnika u stvari - Čornogorka, što je dokaz uza­ jamnog uticaja službenog ruskog, domaćeg ukrajinskog i crnogorskog jezika. Godine 1815. ovo je naselje imalo 22 porodice sa 50 članova. Sve ove zanimljivosti saopštli su Karpenko i Smoljskaja u Onomastica jugoslavica 1975: 67-79. Isti način postupanja bilježi i J. Cvijić u knjizi Balkansko polu- ostrvo. "Vrlo je interesantan ovaj slučaj", piše on. "U Boki ima selo Klin­ ci, a isto tako blizu Valjeva. Lj. Pavlovićje utvrdio da jejedan
Recommended publications
  • Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020

    Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020

    EN ANNEX Ministry of Agriculture and Environmental Protection Republic of Serbia REPUBLIC OF SERBIA IPARD PROGRAMME FOR 2014-2020 27th June 2019 1 List of Abbreviations AI - Artificial Insemination APSFR - Areas with Potential Significant Flood Risk APV - The Autonomous Province of Vojvodina ASRoS - Agricultural Strategy of the Republic of Serbia AWU - Annual work unit CAO - Competent Accrediting Officer CAP - Common Agricultural Policy CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation CAS - Country Assistance Strategy CBC - Cross border cooperation CEFTA - Central European Free Trade Agreement CGAP - Code of Good Agricultural Practices CHP - Combined Heat and Power CSF - Classical swine fever CSP - Country Strategy Paper DAP - Directorate for Agrarian Payment DNRL - Directorate for National Reference Laboratories DREPR - Danube River Enterprise Pollution Reduction DTD - Dunav-Tisa-Dunav Channel EAR - European Agency for Reconstruction EC - European Commission EEC - European Economic Community EU - European Union EUROP grid - Method of carcass classification F&V - Fruits and Vegetables FADN - Farm Accountancy Data Network FAO - Food and Agriculture Organization FAVS - Area of forest available for wood supply FOWL - Forest and other wooded land FVO - Food Veterinary Office FWA - Framework Agreement FWC - Framework Contract GAEC - Good agriculture and environmental condition GAP - Gross Agricultural Production GDP - Gross Domestic Product GEF - Global Environment Facility GEF - Global Environment Facility GES
  • Antioxidant, Antigenotoxic and Cytotoxic Activity of Essential Oils and Methanol Extracts of Hyssopus Officinalis L

    Antioxidant, Antigenotoxic and Cytotoxic Activity of Essential Oils and Methanol Extracts of Hyssopus Officinalis L

    plants Article Antioxidant, Antigenotoxic and Cytotoxic Activity of Essential Oils and Methanol Extracts of Hyssopus officinalis L. Subsp. aristatus (Godr.) Nyman (Lamiaceae) Tijana Mi´covi´c 1, Dijana Topalovi´c 2, Lada Živkovi´c 2, Biljana Spremo-Potparevi´c 2, Vladimir Jakovljevi´c 3,4 , Sanja Mati´c 5, Suzana Popovi´c 6, Dejan Baski´c 6,7, Danijela Steševi´c 8, Stevan Samardži´c 9, Danilo Stojanovi´c 10 and Zoran Maksimovi´c 9,* 1 Institute for Medicines and Medical Devices of Montenegro, Bulevar Ivana Crnojevi´ca64a, 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 2 Department of Pathobiology, Faculty of Pharmacy, University of Belgrade, Vojvode Stepe 450, 11000 Belgrade, Serbia; [email protected] (D.T.); [email protected] (L.Ž.); [email protected] (B.S.-P.) 3 Department of Physiology, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; [email protected] 4 Department of Human Pathology, First Moscow State Medical University I. M. Sechenov, Trubetskaya Street 8, Str. 2, 119991 Moscow, Russia 5 Department of Pharmacy, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; [email protected] 6 Department of Microbiology and Immunology, Center for Molecular Medicine and Stem Cell Research, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Svetozara Markovi´ca69, 34000 Kragujevac, Serbia; Citation: Mi´covi´c,T.; Topalovi´c,D.; [email protected] (S.P.); [email protected] (D.B.) Živkovi´c,L.; Spremo-Potparevi´c,B.; 7 Public Health Institute, Nikole Paši´ca1, 34000 Kragujevac, Serbia Jakovljevi´c,V.; Mati´c,S.; Popovi´c,S.; 8 Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Montenegro, Džordža Vašingtona bb, Baski´c,D.; Steševi´c,D.; Samardži´c,S.; 81000 Podgorica, Montenegro; [email protected] 9 et al.
  • Montenegro's Tribal Legacy

    Montenegro's Tribal Legacy

    WARNING! The views expressed in FMSO publications and reports are those of the authors and do not necessarily represent the official policy or position of the Department of the Army, Department of Defense, or the U.S. Government. Montenegro's Tribal Legacy by Major Steven C. Calhoun, US Army Foreign Military Studies Office, Fort Leavenworth, KS. This article appeared in Military Review July-August 2000 The mentality of our people is still very patriarchal. Here the knife, revenge and a tribal (plemenski) system exist as nowhere else.1 The whole country is interconnected and almost everyone knows everyone else. Montenegro is nothing but a large family—all of this augurs nothing good. —Mihajlo Dedejic2 When the military receives an order to deploy into a particular area, planners focus on the terrain so the military can use the ground to its advantage. Montenegro provides an abundance of terrain to study, and it is apparent from the rugged karst topography how this tiny republic received its moniker—the Black Mountain. The territory of Montenegro borders Croatia, Bosnia- Herzegovina, Serbia and Albania and is about the size of Connecticut. Together with the much larger republic of Serbia, Montenegro makes up the current Federal Republic of Yugoslavia (FRY). But the jagged terrain of Montenegro is only part of the military equation. Montenegro has a complex, multilayered society in which tribe and clan can still influence attitudes and loyalties. Misunderstanding tribal dynamics can lead a mission to failure. Russian misunderstanding of tribal and clan influence led to unsuccessful interventions in Afghanistan and Chechnya.3 In Afghanistan, the rural population's tribal organization facilitated their initial resistance to the Soviets.
  • Anel NOVO 18.06.08 Sadrzaj:Layout 1.Qxd

    Anel NOVO 18.06.08 Sadrzaj:Layout 1.Qxd

    Dr. Mustafa Memić GUSINJSKO-PLAVSKA KRAJINA U VRTLOGU HISTORIJE Sarajevo, 2008. IZDAVAČ: Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu ZA IZDAVAČA: prof. dr. Smail Čekić UREDNICI: dr. Safet Bandžović prof. mr. Muharem Kreso RECENZENTI: akademik Muhamed Filipović mr. Sefer Halilović LEKTOR: Sadžida Džuvić KORICE: Dževdet Nikočević DTP: Anel Ćuhara ŠTAMPARIJA: AMOS GRAF d.o.o. TIRAŽ: 500 PREDGOVOR Ovom knjigom želim objasniti neke od burnih događaja u mom rodnom kraju koji su bitno utjecali na formiranje nacionalne svijesti mojih sunarodnika i na njihov ekonomski i društveno-politički položaj poslije Drugog svjetskog rata. U narodu moga kraja duboko su urezana dva događaja. Jedan je osvajanje Gusinjsko-plavskog kraja od crnogorske vojske 1912, a drugi se odnosi na razdoblje od 1919. do 1945. Njima se objašnjava dolazak jednog puka srpske vojske, koji je poslije proboja Solunskog fronta nastupao vardarskom dolinom i od Skoplja i Kosovske Mitrovice uputio se prema Crnoj Gori. Pritom se prema Podgorici kretao preko Gusinjsko-plavske krajine, nakon čega je došlo do pobune Bošnjaka i Albanaca, te pokušaja uspostavljanja nove vlasti, a zatim do formiranja dviju vasojevićkih brigada - Donja i Gornja vasojevićka - koje su se kao paravojne jedinice pridružile srpskoj vojsci i djelovale pod rukovodstvom centralne Crnogorske uprave u Podgorici. Tom su prilikom u Plavu i Gusinju formirane i dvije vojne jedinice - dva bataljona - najprije kao komitske jedinice, koje su u početku djelovale u sastavu komitskog pokreta u Crnoj Gori. Strahovalo se da se uspostavljanjem njihove vlasti ne nametnu policijske vlasti, koje su tokom 1912-1913. počinile teške zločine (masovno strijeljanje – prema nekim podacima ubijeno je preko 8.000 Bošnjaka i Albanaca, a došlo je i do nasilnog pokrštavanja oko 12.500 ljudi).
  • UNDER ORDERS: War Crimes in Kosovo Order Online

    UNDER ORDERS: War Crimes in Kosovo Order Online

    UNDER ORDERS: War Crimes in Kosovo Order online Table of Contents Acknowledgments Introduction Glossary 1. Executive Summary The 1999 Offensive The Chain of Command The War Crimes Tribunal Abuses by the KLA Role of the International Community 2. Background Introduction Brief History of the Kosovo Conflict Kosovo in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia Kosovo in the 1990s The 1998 Armed Conflict Conclusion 3. Forces of the Conflict Forces of the Federal Republic of Yugoslavia Yugoslav Army Serbian Ministry of Internal Affairs Paramilitaries Chain of Command and Superior Responsibility Stucture and Strategy of the KLA Appendix: Post-War Promotions of Serbian Police and Yugoslav Army Members 4. march–june 1999: An Overview The Geography of Abuses The Killings Death Toll,the Missing and Body Removal Targeted Killings Rape and Sexual Assault Forced Expulsions Arbitrary Arrests and Detentions Destruction of Civilian Property and Mosques Contamination of Water Wells Robbery and Extortion Detentions and Compulsory Labor 1 Human Shields Landmines 5. Drenica Region Izbica Rezala Poklek Staro Cikatovo The April 30 Offensive Vrbovac Stutica Baks The Cirez Mosque The Shavarina Mine Detention and Interrogation in Glogovac Detention and Compusory Labor Glogovac Town Killing of Civilians Detention and Abuse Forced Expulsion 6. Djakovica Municipality Djakovica City Phase One—March 24 to April 2 Phase Two—March 7 to March 13 The Withdrawal Meja Motives: Five Policeman Killed Perpetrators Korenica 7. Istok Municipality Dubrava Prison The Prison The NATO Bombing The Massacre The Exhumations Perpetrators 8. Lipljan Municipality Slovinje Perpetrators 9. Orahovac Municipality Pusto Selo 10. Pec Municipality Pec City The “Cleansing” Looting and Burning A Final Killing Rape Cuska Background The Killings The Attacks in Pavljan and Zahac The Perpetrators Ljubenic 11.
  • Law and Military Operations in Kosovo: 1999-2001, Lessons Learned For

    Law and Military Operations in Kosovo: 1999-2001, Lessons Learned For

    LAW AND MILITARY OPERATIONS IN KOSOVO: 1999-2001 LESSONS LEARNED FOR JUDGE ADVOCATES Center for Law and Military Operations (CLAMO) The Judge Advocate General’s School United States Army Charlottesville, Virginia CENTER FOR LAW AND MILITARY OPERATIONS (CLAMO) Director COL David E. Graham Deputy Director LTC Stuart W. Risch Director, Domestic Operational Law (vacant) Director, Training & Support CPT Alton L. (Larry) Gwaltney, III Marine Representative Maj Cody M. Weston, USMC Advanced Operational Law Studies Fellows MAJ Keith E. Puls MAJ Daniel G. Jordan Automation Technician Mr. Ben R. Morgan Training Centers LTC Richard M. Whitaker Battle Command Training Program LTC James W. Herring Battle Command Training Program MAJ Phillip W. Jussell Battle Command Training Program CPT Michael L. Roberts Combat Maneuver Training Center MAJ Michael P. Ryan Joint Readiness Training Center CPT Peter R. Hayden Joint Readiness Training Center CPT Mark D. Matthews Joint Readiness Training Center SFC Michael A. Pascua Joint Readiness Training Center CPT Jonathan Howard National Training Center CPT Charles J. Kovats National Training Center Contact the Center The Center’s mission is to examine legal issues that arise during all phases of military operations and to devise training and resource strategies for addressing those issues. It seeks to fulfill this mission in five ways. First, it is the central repository within The Judge Advocate General's Corps for all-source data, information, memoranda, after-action materials and lessons learned pertaining to legal support to operations, foreign and domestic. Second, it supports judge advocates by analyzing all data and information, developing lessons learned across all military legal disciplines, and by disseminating these lessons learned and other operational information to the Army, Marine Corps, and Joint communities through publications, instruction, training, and databases accessible to operational forces, world-wide.
  • Z a K O N O Teritorijalnoj Organizaciji Crne Gore

    Z a K O N O Teritorijalnoj Organizaciji Crne Gore

    Na osnovu člana 82 stav 1 ta čka 2 i člana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na drugoj śednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2011. godini, dana 2. novembra 2011. godine, donijela je Z A K O N O TERITORIJALNOJ ORGANIZACIJI CRNE GORE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1 Ovim zakonom ure đuju se teritorijalna organizacija Crne Gore, uslovi, na čin i postupak teritorijalnog organizovanja i druga pitanja od značaja za teritorijalnu organizaciju. Član 2 Teritorija opštine, Glavnog grada i Prijestonice (u daljem tekstu: jedinice lokalne samouprave) utvr đuje se ovim zakonom. Član 3 Teritorija jedinice lokalne samouprave i naziv opštine mogu se mijenjati u skladu sa ovim zakonom. II. TERITORIJALNA ORGANIZACIJA Član 4 Teritoriju jedinice lokalne samouprave čine naselja. Član 5 Teritorija Glavnog grada Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, obuhvata Podgoricu kao naselje gradskog karaktera, naselja: Balo či, Begova Glavica, Bezjovo, Beri, Bigor, Bio če, Blizna, Bolesestra, Brežine, Bri đe, Brskut, Buronje, Crnci, Crvena Paprat, Cvilin, Ćafa, Ćepeti ći, Dajbabe, Dolovi, Doljani, Donja Gorica, Donje Strav če, Donji Kokoti, Draževina, Du čići, Duga, Đurkovi ći, Duške, Farmaci, Fundina, Goljemadi, Gornje Stravče, Gornji Kokoti, Gradac, Grbavci, Grbi Do, Kisjelica, Klopot, Kopilje, Kornet, Kosor, Krusi, Kržanja, Leki ći, Liješnje, Liješta, Lijeva Rijeka, Lopote, Lutovo, Lužnica, Medun, Milati, Mom če, Mrke, Opasanica, Orahovo, Oraovice, Orasi, Ožezi, Parci, Pelev Brijeg, Petrovi ći, Poprat, Prisoja, Progonovi ći, Ra ći, Rade
  • BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI BOSNE I HERCEGOVINE Sa Slikama U Tekstu

    BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI BOSNE I HERCEGOVINE Sa Slikama U Tekstu

    Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. USPOMENI I. FR. JUKIĆA PRVOGA BUDIOCA NARODNE SVIESTI u B O S N I. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. PREDGOVOR IVad mi je odbor „Matice Hrvatske" u srpnju ove godine povjerio, da napišem zemljopis i poviest Bosne za hrvatsko obćinstvo, najvećom se voljom prihvatili posla, i to tim radje, što je već punih sedam godina upravo Bosna bila najmilijim predmetom mojih privatnih studija. Naumili napisati djelo, gdje bi najveći trud uložio u samu poviest te liepe hrvatske zemlje, i to na temelju mnogobrojnih novijih izvora, što jih izdadoše Miklošić, Pucić, Šafafik, Theiner, Rački, Ljubić, Makušev i neki magjarski historici. Nadao sam se, da ću u ovom djelu koješta dopuniti, što bijaše nepoznato starijim piscem o Bosni, kanoti Schimeku, Engelu i Jukiću, a možda štogod i izpraviti, što su jedno­ strano shvatili neki noviji povjestnici, a napose Rus MajkoAL Ciela knjiga imala je iznositi 15 štampanih tabaka. Pišuć medjutim knjigu započeli geografijom, a ta se preko moje volje tako raztegnu, da mi napokon neostade ni vremena ni prostora za samu historiju. U toj me ne­ volji pomogne odbor „Matice Hrvatske" odredivši, da se za ovu godinu kano prvi svezak izdade samo zemljopis Bosne; a poviest Bosne da napišem nešto obsežnije za buduću godinu, te će se ovaj dio mojega rukopisa izdati kano drugi svezak djela o Bosni. Pri sastavljanju zemljopisa Bosne uzeli si za temelj slično djelce neumornoga franjevca I. Fr. Jukića, koje je doduše već pred četvrt stoljeća svj tlo ugledalo, ali ipak i danas još mnogo vriedi.
  • Cover Page RZS.Cdr

    Cover Page RZS.Cdr

    REPUBLIKA CRNA GORA Zavod za statistiku REPUBLIC OF MONTENEGRO Statistical Office Popis stanovništva, domaæinstava i stanova u 2003. S T A N O V N I Š T V O NACIONALNA ILI ETNIÈKA PRIPADNOST Podaci po naseljima i opštinama Census of Population, Households and Dwellings 2003 P O P U L A T I O N NATIONAL OR ETHNIC AFFILIATION Data by settlements and municipalities 11 Podgorica, septembar 2004. REPUBLIKA CRNA GORA REPUBLIC OF MONTENEGRO Zavod za statistiku Statistical Office Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u 2003. S T A N O V N I Š T V O NACIONALNA ILI ETNIČKA PRIPADNOST Podaci po naseljima i opštinama Census of Population, Households and Dwellings 2003 P O P U L A T I O N NATIONAL OR ETHNIC AFFILIATION Data by settlements and municipalities 11 Podgorica, septembar 2004. Izdaje: Published by: Zavod za statistiku Statistical Office of the Republic of Republike Crne Gore Montenegro IV Proleterske 2, Podgorica IV Proleterske 2, Podgorica Za izdavača: For the publisher: Ilija Stanišić, Director Ilija Stanišić, Director Glavni i odgovorni urednik: Editor-in-chief: Rajko Laković Rajko Laković Štampa: Printed by: Štamparija: Printing firm: Tiraž: Copies printed: 400 primjeraka 400 P R E D G O V O R U ovoj knjizi Zavod za statistiku Crne Gore objavljuje konačne rezultate popisa o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti stalnog stanovništva Republike Crne Gore, prema stanju na dan 31.oktobra 2003.godine. Podaci su iskazani po opštinama i naseljima, i to prema važećem administrativno-teritorijalnom stanju na dan 1.januar 2003.godine. U okviru Republike navedene su opštine prema azbučnom redosledu i tipu naselja, a u okviru svake opštine sva njena naselja prema azbučnom redosledu.
  • Ljiljana Stošić the Bay of Cattaro (Kotor)

    Ljiljana Stošić the Bay of Cattaro (Kotor)

    Ljiljana Stošić DOI: 10.2298/BALC1445187S Original scholarly work Institute for Balkan Studies Serbian Academy of Sciences and Arts Belgrade The Bay of Cattaro (Kotor) School of Icon-Painting 1680–1860 Abstract: Relying on post-Byzantine tradition, eleven painters from five generations of the Dimitrijević-Rafailović family, accompanied by Maksim Tujković, painted several thousand icons and several hundred iconostases between the late seventeenth and the second half of the nineteenth century. They worked in major Orthodox Chris- tian monasteries in Montenegro, Kosovo and Metohija, Bosnia and Herzegovina and Dalmatia, but their works can mostly be found in modest village churches in the Bay of Kotor (Cattaro) and on the South Adriatic coast. The decoration of these churches was financially supported by the local population headed by elders. Along with a re- construction of their biographies and a chronological overview of their major works, this paper seeks to trace stylistic changes in the Bay of Kotor school of icon-painting. While simply varying a thematic repertory established in earlier periods, the painters from the Bay of Kotor were gradually introducing new details and themes adopted from Western European Baroque art under indirect influences coming from the monastery of Hilandar, Corfu, Venice and Russia. This process makes this indigenous school of icon-painting, which spanned almost two centuries, comparable to the work of Serbian traditional religious painters (zografs) and illuminators active north of the Sava and Danube rivers after the Great Migration of the Serbs (1690). Despite differences between the two, which resulted from different cultural and historical circumstances in which Serbs lived under Ottoman, Venetian and Habsburg rules, similarities in iconography and style, which were inspired by an urge to counteract proselytic pressures, are considerably more important.
  • Po Arhivskoj Građi Iz Historijskog Arhiva U Zadru)

    Po Arhivskoj Građi Iz Historijskog Arhiva U Zadru)

    O AUTORSTVU JEDNE EPSKE PJESME (Po arhivskoj građi iz Historijskog arhiva u Zadru) JEVTO MILOVIĆ Za vrijeme Njegoševe vladavine od 1830. do 1851. često su na dnev­ nom redu čarkanja i bojevi između Crnogoraca i Turaka. Ponekad se vode prave bitke na granici Crne Gore. Turci Skadarskog i Hercegovačkog pa- šaluka upadaju na crnogorsko zemljište, uništavaju usjeve na crnogorskim njivama, pale crnogorske kuće i kolibe, ubijaju crnogorske pastire i plijene im na hiljade sitne i krupne stoke. Odsječene crnogorske glave i veći dio plijena šalju na poklon skadarskom veziru Hafis-paši i hercegovačkom ve­ ziru Ali-paši Rizvanbegoviću, a oni taj nečovječni dar primaju sa zado­ voljstvom. Crnogorci ništa ne praštaju Turcima nego im se strostruko svete. Evo jednog takvog boja između Turaka i Crnogoraca iz 1835. g. koji se može pratiti po dokumentima iz Historijskog arhiva u Zadru. U februaru 1835. g. Turci iz Podgorice i crnogorsko pleme Kuči utvrđuju mir »da mogu slobodno među sobom miješati se i trgovati na prijateljski način«.1 Ali taj mir ne traje dugo. 4./16. marta 1835. dogone dvadeset kučkih pastira2 svoju stoku na ispašu blizu Podgorice. Podgo­ rički zabit Mehmed-spahija Lekić napada ih noću 17. marta, hvata ih žive, zatvara, ubija, njihove glave šalje na poklon Hafis-paši u Skadar i plijeni oko četiri hiljade njihove sitne stoke i stotinu volova. »Teško je Crnogorcima pregoriti dvadesetoro svoje braće, pa jošt da im se viju glave na skadarskom gradu«.3 Uskoro potom slijedi strašna crnogorska osveta. Noću između 9./21. i 10./22. marta 1835. iznenađuju oko pedeset Ceklinjana, Ljubotinjana i Kuča stražare male turske tvrđave u Žabljaku i krišom upadaju u nju.
  • Medijski Dijalozi No. 26

    Medijski Dijalozi No. 26

    MEDIJSKI DIJALOZI časopis za istraživanje medija i društva MEDIA DIALOGUES journal for research of the media and society Godina X Broj 26 Podgorica Februar 2017. ISSN 1800‐7074 COBISS.CG‐ID 12734480 IM C Istraživački medijski centar ‐ Podgorica Osnivač i izdavač / Publisher IVPE‐ Cetinje Partner: Istraživački medijski centar – Podgorica Redakcija / Editorial Board Robert W. McChesney (USA), Boguslawa Dobek‐Ostrowska (Poljska), Nayia Roussou (Kipar), Andrew Balas (USA), Chunyang Zhu (NR Kina), Slavko Splichal (Slovenija) Tapas Ray (India), Frances E. Olsen (USA), Ratko Božović (Srbija), Nada Zgrabljić Rotar (Hrvatska), Gabriel J. Botma (Južna Afrika), Čedomir Čupić (Srbija), Valentina Mansurova (Rusija), Stjepan Malović (Hrvatska), Oleksandr Dorokhov (Ukraina), Divna Vuksanović (Srbija), Veselin Drašković (Crna Gora), Sead Alić (Hrvatska), Sandra Bašić Hrvatin (Slovenija), Yesim Kaptan (Turska), Slavo Kukić (Bosna i Hercegovina), Gordana Vilović (Hrvatska), Christos Frangonikolopoulos (Grčka), Željko Simić (Srbija), Wincharles Coker (Gana), Wu Feng (NR Kina), Željko Simić (Srbija), Nataša Ružić (Crna Gora), Rrapo Zguri (Albanija), Alexander Kashumov (Bugarska), Janko Nikolovski (Makedonija), Lejla Turčilo (Bosna i Hercegovina), Marija Čutura (Bosna i Hercegovina), Đorđe Obradović (Hrvatska), Vedada Baraković (Bosna i Hercegovina), Dubravka Valić Nedeljković (Srbija), Marko M. Đorđević (Srbija), Dejan Donev (Makedonija). Glavni i odgovorni urednik / Editor in Chief : dr Mimo Drašković Sekretar Redakcije/Sekretary of Editorial Board: mr Jelena Filipović PR i međunarodna saradnja/PR and International Cooperation: mr Anđelka Rogač Tehnički urednik / Technical Editor: Milojko Pušica Prevod / Translation: Dina Kajević Časopis izlazi tri puta godišnje / The Journal is published three times a year Radovi se recenziraju/ Papers are reviewed Štampa / Printed by : IVPE – Cetinje Tiraž / Circulation: 1000 primjeraka / 1000 copies Korisnički servis / Journal customer service: mob.