SKI SKOKOVI ADAMA MALIŠA (Završni Rad)

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE – NIKŠIĆ

Nikola Tufegdžić SKI SKOKOVI ADAMA MALIŠA (Završni rad)

Nikšić, 2018.

UNIVERSITY OF MONTENEGRO FACULTY OF SPORT AND PHISYCAL EDUCATION – NIKŠIĆ

Nikola Tufegdžić SKI JUMPING OF ADAMA MALYSZ (final work)

Niksic, 2018. ii

INFORMACIJE O STUDENTU: Ime i prezime: Tufegdžić Nikola Datum i mjesto rođenja: 28.10.1994 godine u Plužinama Studijski program: Sportsko novinarstvo

INFORMACIJE O ZAVRŠNOM RADU: Studijski program: Sportsko novinarstvo Naslov: Ski skokovi Adama Mališa Fakultet: Fakultet za sport i fizičko vaspitanje

Datum prijave završnog rada: Datum odbrane završnog rada: ______Mentor: Dr Rašid Hadžić Članovi komisije: ______

iii

SAŽETAK

Cilj ovog rada je da predstavi karijeru jednog od najvećih ski skakača u istoriji, kao i specifičnosti njegovih skokova. U radu su date neke osnovne smjernice i pravila o ski skokovima kao uvod za bolje razumijevanja ovog sporta. Data je retrospektiva njegove karijere prikazana kroz tabelarni prikaz svih njegovih podijuma, kao i najveći uspjesi, od samog početka bavljenja ovim sportom. Kroz rad pored sportske biografije prikazan je njegov život i neke od zanimljivosti poljskog ski skakača Adama Mališa.

Ključne riječi: Adam Mališ, ski skokovi, prvo mjesto.

ABSTRACT

The purpose of this work is to present the career of one of the biggest ski jumpers in history, as well as the specificities of his jumps. The work presents some basic guidelines and rules on ski jumps as an introduction for better understanding of this sport. The retrospective of his career is presented through a tabular view of all his podiums, as well as the greatest success, from the time when he started dealing with this sport. Through this work, besides the sports biography is represented life and some of the interesting features of Polish ski jumper Adam Malis.

Key words: Adam Malysz, ski juming, first place.

SADRŽAJ

1. ISTORIJA SKI SKOKOVA ...... 1

1.1 Elementi koji čine ski skok ...... 2

2. PRAVILA I TEHNIKE SKI SKOKOVA ...... 3

2.1 Turnir četiri skakonice ...... 4

2.2 Pet najvećih skakonica ...... 5

2.3 Bodovanje ...... 6

3. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽIVOTU ADAMA MALIŠA ...... 7

3.1 Od intrvjua do saznanja o Adamu Mališu ...... 7

4. DOSTIGNUĆA ADAMA MALIŠA ...... 8

4.1 Zanimljivosti ...... 13

5. KARIJERA U SLIKAMA...... 14

6. ZAKLJUČAK ...... 15

LITERATURA ...... 16

BIOGRAFIJA ...... 199

1. ISTORIJA SKI SKOKOVA

Prvi put 1796. godine pominju se ski skokovi u putopisu holandskog pomorskog oficira Kornelijusa de Jonga, u kojem on sa divljenjem opisuje kako vojnici norveške skijaške čete za vježbanje koriste krovove kuća i ambara i spuštaju se bez padova u dubok snijeg. U Norveškoj su pronađeni i pećinski crteži lovaca na primitivnim skijama, a arheolozi su na teritoriji današnje Švedske otkrili skiju staru 4.500 godina. Inače, riječ skije, koja se danas u različitim oblicima sreće u mnogim jezicima, preuzeta je iz norveškog od riječi ski, koja je nastala od staronorveške riječi skid, što znači drvo istesano po dužini. Preteče modernih skakaonica bile su nabacane gomile snijega do kojih je skijaš stizao spuštajući se niz padinu, pa bi se dobivši zalet odrazio i letio od 15 do 20 metara. Jedna od prvih izgrađenih skijaških skakaonica bila je u blizini Osla u Holmenkolenu (Vukčević, 2017a). Skijaški skokovi su bili lokalno takmičenje koje se održavalo na zimskim vašarima u Norveškoj, ali se proširilo širom Evrope i Sjeverne Amerike i postao jedan od najpopularnijih zimskih sportova. Zvaničan sport su postali 1892.godine kada su se najhrabriji skijaši nadmetali u Kraljevskom kupu u Holmenkolenu u Norveškoj. Sondre Norheim iz norveškog Osla, 1880.godine upoznao je svijet sa tada vrlo ekscentričnom snježnom disciplinom - skijaškim skokovima, a taj se sport u program Olimpijskih igara po prvi put uvodi 1924.godine na Igrama održanim u Šamoniju u francuskim Alpima. Prvo veće takmičenje organizovano je u Kristijani, današnjem Oslu 1879.godine kojem je prisustvovalo više hiljada gledalaca. Olaf Rye 1879.godine prešao je udaljenost od 9.5 m. Prvi skokovi, takozvani Konzberški, skakač je u čučnju na zaletištu, sa rukama pored tijela, da bi se onda uspravio i sa savijenim tijelom u kukovima, rukama ispruženih ruku i paralelnih skija izveo skok. Sa ovom tehnikom Josef Bradl je uspio da skoči 101m. Da bi sredinom 50-ih, Andreas Dešer počeo da skuplja ruke niz tijelo, kako bi izvukao koji metar više, ta tehnika je bila poznata pod nazivom - riblja. Jan Boklev 1985 raširio je skije u obliku V slova, čime je postigao duži let i veću stabilnost. Ovo su od neke ključnih stvari u evoluciji ski skokova (Farrow, 2004a).

Slika 1 Slika 2 Slika 3

Slika 5 Slika 6 Slika 4 1

Kolijevkom skijaškog sporta smatra se Morgedal koji se nalazi u norveškoj oblasti Telemark. Baš u njemu živio je siromašni farmer Sondre Nordhejm, koji je u slobodno vrijeme posvećivao skijanju i eksperimentisanju sa novim tehnikama i opremom. Sondre Nordhejm je ušao u istoriju i po tome što je prvi počeo da skače bez štapa, što je probudilo veliku pažnju, smatralo se vrlo elegantnim i izazvalo je preokret u skijaškim skokovima. Kroz vrijeme, napredovala je oprema, tehnika skakanja, skakonice ali i dizajn i materijali skijaških kombinezona, koji i te kako utiču na aerodinamiku skakača. Zahvaljujući tome skakači danas mogu da postignu mnogo duže skokove nego što je to bilo na početku (Vukčević, 2017b). 1.1 Elementi koji čine ski skok

1. ODSKOČNA RAMPA Skijaš na startnoj kapiji čeka signal za skok, zatim se odguruje i hvata zalet

2. UBRZAVANJE NIZ RAMPU

Skijaš se spušta u aerodinamični čučanj i ubrzava niz zaletište prema mostu

3. ODKSOK

Kad stigne do kraja odskočne platforme, skijaš se pruža u pravcu leta, ispravlja tijelo i naginje se naprijed

4. DOSKOČIŠTE

Skakači lete što dalje prije nego što doskoče. Većina doskočišta ima nagibib od 35% ili više

5. DOSKOK

Skijaš doskače sa jednom nogom ispred druge u tzv telemark položaj. Takav položaj ublažava udar pri doskoku (Farrow, 2004b).

Slika 7. Šematski prikaz ski skakaonice 2

2. PRAVILA I TEHNIKE SKI SKOKOVA

Ski skokovi - nordijski sport čija takmićenja su pod okriljem FIS-a. Skijaški skokovi su sport u kojem se skijaš spušta niz posebno konstruisanu skakaonicu gdje pri brzini do čak 95km/h, nakon odraza, pokušava "preletjeti" što veću udaljenost. Međutim, dužina leta, tj pređena udaljenost jeste najbitnija stavka ali ne i jedina koja određuje plasman takmičara. U dobar skok računaju se, pored dužine leta, i tehnika i siguran doskok. Pod tehnikom se podrazumijeva položaj tijela prilikom letenja, zadnji dio skija treba da bude skupljen, a vrhovi odvojeni (V-tehnika). Za doskok je standard takozvana telemark poza, u kojoj je skijašu jedna noga savijena u koljenu i položena na skiju dok je druga opružena unazad. Kada dva skijaša imaju skok iste dužine, kvalitet doskoka može da bude presudan u ocjenjivanju.1 Prema pravilima svaki skakač ima petnaest sekundi da uz dopušten vjetar, izvede svoj skok, a za vrijeme njih se može i predomisliti. Skije, posebno dizajnirane da bi podnosile takve napore, ne smiju se mazati nikakvim sredstvima koje bi mogle ubrzati uzlet. Kako bi postigli što veću brzinu skakači istežu tijelo prema naprijed. 2 Skijaške skakaonice uvijek imaju više startnih mjesta, a tačku s koje počinje zalet određuje žiri, koji uzima u obzir različite parametre, poput jačine vjetra, vrste snijega, vlažnosti vazduha i drugih uslova koji mogu da utiču na dužinu skoka. Standard je da uvijek postoji jedan probni skok i dva skoka koja se ocjenjuju. Treba reći da postoji i ekipno takmičenje u skijaškim skokovima, kada se sabiraju bodovi ekipe od četiri člana. Zanimljivo je da skijaši prilikom spuštanja niz zaletište postižu brzinu i do 95 km/h da bi dobili dobar odraz i poletjeli V-stilom. Takmičenja u skijaškim skokovima se održavaju uglavnom na tri vrste skakaonica, koje se razlikuju po veličini: • 90-to metarska skakaonica - obračunska tačka je na 90 metara, a skakači postižu daljine do 110 metara u optimalnim uslovima; • 120-to metarska skakaonica -obračunska tačka je na udaljenosti od 115 do 145 metara, zavisno od skakaonice; • Skijaška letaonica - to su skakaonice sa obračunskom tačkom preko 180 metara, takvih je samo 5 na svetu (Vikersund, Oberstdorf, Kulm, Harahov i Planica) i na njima se mogu postići dužine skoka čak do 240 metara; Razlikujemo tri discipline u ski skokovima: • Individualni skokovi sa velike skakaonice (K120) • Individualni skokovi sa male skakonice (K90) • Timski/ekipni skokovi sa velike skakonice (K120)3

1 Izvor: https://www.bartleby.com/essay/What-Is-Ski-Jumping-P3JFA24JDBRA 2 Izvor: www.Savremenisport.com 3 Izvor: https://www.skijanje.rs/sportovi/n-rdijski-ski-sportovi/ski-skokovi/ski-skokovi-takmicenja/ 3

2.1 Turnir četiri skakonice

Valjda kao i svi najveći svjetski poslovi, ideja o Novogodišnjem turniru četiri skakaonice potekla je u kafani. Skijaški prijatelji iz Njemačke i Austrije okupili su se na ljeto 1949. godine u kući “Majer” u Garmišu, gde je prvi put pomenuto takmičenje u skijaškim skokovima, istina na lokalnom nivou. U prvim godinama posle drugog svjetskog rata Njemcima je bilo zabranjeno učešće u Svjetskom kupu. Iz tog razloga dvomeči skakača iz Garmiša i Insbruka održavani su u strogoj tajnosti, sve dok popularni “Adleri” (nadimak njemačkih skakača) nisu dobili prolaz. Regovala je svjetska skijaška federacija (FIS) i u kalendar uvrstila takmičenje u Garmišu. Tri godine kasnije, na ljeto 1952. godine, predstavnici klubova iz Insbruka, Garmišpartenkirhena, Bišofshofena i Obersdorfa dogovorili su se da u januaru 1953. godine startuje Novogodišnja turneja četiri skakaonice. Sve je krenulo prvog dana 1953. godine u Garmišpartenkirhenu. Pred 20 hiljada gledalaca snage su odmjerili takmičari iz šest zemalja. Uz skakače iz Njemačke i Austrije, učešće su uzeli reprezentativci Švedske, Norveške, Švajcarske i Jugoslavije. Tri dana kasnije, četvrtog januara, karavan skakača okupio se u Obersdorfu. Potom, šestog januara u Insbruku i jedanaestog januara u Bišofshofenu. U narednim godinama organizatori nailaze na probleme političke i finansijske prirode (vize za Njemačku, nesuglasice sa čelnim ljudima skakačkog sporta iz Istočne Njemačke, nedostatak novca za kupovinu mašina za obradu snijega…), ali Turneja nije stala!4 Svake godine od 1952. Njemačka i Austrija su domaćini takmičenja, o čijem osvajanju mašta svaki ski skakač. Pobjednik turneje je sportista sa najviše osvojenih poena na sve četiri skakaonice, u Oberstdorfu i Garmiš-Partenkirhenu u Nemačkoj i Insbruku i Bišofshofenu u Austriji. Turneja je jedno od najznačajnijih takmičenja tokom sezone na kojoj svaki skakač želi da trijumfuje, a pobjeda može da se poredi sa osvajanjem Kristalnog globusa u FIS Svetskom kupu ili zlatne medalje na Zimskim olimpijskim igrama.5

4 Izvor: http://staro.skijanje.rs/Oko_Skijanja/istorija/4skakaonice.htm 5 Izvor: https://meridian-sport.com/cetiri-skakaonice-sve-sto-treba-da-znate-o-svom-omiljenom-zimskom-spektaklu- foto-grafika/ 4

2.2 Pet najvećih skakonica VIKERSUND, NORVEŠKA Otvorena: 1936.godine

Kritična tačka: 200m Dužina skakonice: 240m Najduži skok: 254m, Dimitry Vassiliev Svjetski kup:1980, 1983, 1986, 1995,1998, 2007, 2009, 2011, 2013,

2015, 2016 Slika 7 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Vikersundbakken OBERSTDORF, NJEMAČKA Otvorena: 1950 Kritična tačka: 200m Dužina skakonice: 235m Najduži skok: 238.5 m Norway D.A. Tande

Svjetski kup: 1984, 1992, 1995, 1998, 2001, 2004,2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2017 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Heini-Klopfer- Slika 8 Skiflugschanze

KULM, AUSTRIJA

Otvorena: 1950 Kritična tačka: 200m Dužina skakonice: 235m Najduži skok: 244m, Peter Prevc Svjetski kup: 1982, 1991, 1993, 1996, 1997, 2000, 2003, 2005, 2009, 2010, 2012, 2014, 2015, 2018 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Kulm_(ski_flying_venue) Slika 9

HARAHOV, ČEŠKA Otvorena: 1980 Kritična tačka: 185m

Dužina skakonice: 210m Najduži skok: 220.0m , Jurij Tepeš Svjetski kup: 981, 1983, 1984, 1985, 1986, 1989, 1990, 1992, 1996, 1997, 1998, 1999, 2001, 2004, 2005, 2008, 2011, 2013

Slika 10 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cer%C5%A5%C3%A1k PLANICA, SLOVENIJA Otvorena: 1969 Kritična tačka: 200m Dužina skakonice: 240m Najduži skok: 253.5m, Georg Schlierenzauer Svjetski kup: 1987, 1991, 1994, 1997, 1999–2003, 2005–2009, 2011– 2013, 2015–2018 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Letalnica_bratov_Gori%C5%A1ek Slika 11 5

2.3 Bodovanje

Standardno takmičenje se sastoji od jednog probnog skoka i dva skoka koji se ocjenjuju, a bodovi oba skoka se sabiraju za konačni poredak (plasman). U ekipnom takmičenju sabiraju se bodovi četiri člana jedne ekipe. Ukupni bodovi se izračunavaju po ostvarenoj dužini skoka, zbiru srednje 3 ocene 5 sudija, od kojih svaki može za stil dodijeliti maksimalno 20 bodova. Pored glavnog cilja ovog takmičenja, ocjenjuje se i stil skakača, pa je za pobjedu pored dugog skoka potrebno prikazati i dobru tehniku leta i siguran doskok. 6 Bodovi koje skakač dobije za pojedini skok sastoje se od bodova za dužinu skoka i ocjene za stil. Da bismo mogli izračunati bodove za dužinu skoka, potrebna nam je kritična tačka, (K point). Naime, skok sa ove tačke nosi tačno 60 bodova. Svaki metar kraće od kritične tačke odnosi 1.8 boda, a svaki metar iznad donosi 1.8 boda (2.0 boda za male skakaonice). Kratki skokovi mogu skakče odvesti u negativan bodovni saldo za dužinu. Dužina leta skakača pod kontrolom je žirija takmičenja. Na startu svake serije skokova žiri određuje tačku sa koje će se započinjati zalet a koja omogućava bezbjedne skokove i letove do maksimalno bezbjedne distance. Svi takmičari startuju sa iste pozicije. Skijaške skakaonice imaju mnogo startnih mjesta (klupa) koje omogućavaju žiriju da izabere odgovarajuću (tačku za početak zaleta) i to na osnovu uslova: jačine vetra, temperature, vlažnosti, vrste snijega i drugih uslova koji mogu da utiču na dužinu skoka. Bodovanje za stil je nešto subjektivnije. Pet sudija na pozicijama A-E ocjenjuje tehniku skakača, odnosno savršenost te tehnike. Gleda se aerodinamičnost položaja tijela tokom cijelog leta, od odskoka preko leta do doskoka. Maksimalna ocjena za stil je 20.0, greške, odnosno nesavršenosti u stilu mogu koštati skakača i do 5 bodova u segmentu doskoka kao i o 7.0 bodova u segmentu odskoka. Najviša i najniža ocjena za stil se brišu, ostale tri se sabiraju.7

6 Izvor: http://savremenisport.com/ 7 Izvor: skijaski-skokovi.com 6

3. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽIVOTU ADAMA MALIŠA

Adam Mališ rođen je u Visli na jugu Poljske 03.12.1977. Otac Adama Mališa, Jan Mališ bio je vozač sportskog kluba. Godine 1983, biva podstaknut od strane njegovog oca i njegovog ujaka – poznatog skakača, pa svoju karijeru ski skakača započinje 1995. godine. Pored sve slave u Poljskoj, brojnih obožavaoca i velikog novca Adam još uvijek živi u svom rodnom gradu Visli, sa suprugom i djetetom. Kao glavni prioritet ističe porodicu i uvijek je stavlja na prvo mjesto. Uvijek je nasmijan, ljubazan i nikada nije za sebe rekao da je najbolji. Iako zaista to jeste. Njegov životni moto je "Budi dobar i pravedan", a njegov idol je bivši ski skakač Jens Vajsflog.8 3.1 Od intrvjua do saznanja o Adamu Mališu Adame, šta imaš to u sebi da budeš tako dobar skakač? - Prije svega motivacija Iako je Adam Mališ jedan od najvećih imena ski skokova i idalje uživa veliku popularnost, njegov privatni život nije bio toliko na meti medija. Tako da samo na osnovu njegovih intervjua možemo da zaključimo ne samo o kakvom sportisti, već o kakvom čovjeku je riječ. Postoji veoma mali broj ljudi koji i pored slave i uspjeha ostanu ono što su bili i upravo to pokazuje njihovu veličinu. Obzirom da je i on nekada imao loše rezultate i veliki pritisk javnosti, Mališ je ostao istrajan u onome što voli. Nakon 2001, 2002 i 2003 gdje je osvojio 3 Svjetska prvenstva, potom imao i ne tako slavan period do 2007, ljudi su govorili da treba da prestane da se bavi ski skokovima. Adam nije odustao, ne zbog inata, nego zbog ljubavi koju je on osjećao prema ,,letenju”. Kada bi ga bilo koji novinar pitao nešto vezano o skokovima, on bi odgovarao sa jednom rečenicom ,,Ja samo želim da izvedem dobar skok”. Mnogi prepričavaju situaciju, kada je Adam bio u samom vrhu i imao samo jednog protivnika Njemca, Sven Hanavalda i bili su vrlo bliski po pitanju ukupnog plasmana u Svjetskom kupu. Skočili su jednom i Adam je pobijedio, nakon čega zbog loših vremenskih uslova, sudije nisu dozvolile da se izvede drugi skok, tako da je rezultat od prvog skoka ostao konačan. Ipak, on je bio razočaran jer do drugog skoka nije došlo, na njegovom licu se nije primjećivala radost. Za njega kažu da nije računao bodove, nije bio matematičar, bio je ,,samo” skakač. Adam je prije nekoliko mjeseci prihvatio još jedan izazov, biće dio Poljskog saveza, koordinacioni direktor za ski skokove. Ali njegova će se pozicija razlikovati od drugih jer direktori obično sjede u kancelarijama, dok će Adam koordinisati grupe za obuku, pomagati prilikom održavanja takmičenja, pregovarati između sportista i trenera.. Kako je tačno rekao, uzeće malo tuđeg tereta na svoja ramena. Ovo nije sasvim nov posao za njega, obzirom da je godinama pomagao poljskom timu. I isti taj tim i kolege već dugo vremena su pokušali da ga nagovore da prihvati ovaj posao. Obzirom da se bavio trkama nije želio da prihvati posao, ako zna da ne bi mogao njemu skroz da se posveti. Ima cilj da radi što više sa timom Poljske. Kao i nijednu odluku u životu, Adam ni ovu nije donio sam, već u saglasnosti sa porodicom. A ono što ga najviše raduje je osjećaj dobrodošlice.9

8 Izvor: https://www.bryk.pl/wypracowania/jezyki/angielski/22705-adam-malysz-a-great-sportsman-and-his- phenomenon.html 9 Izvor: http://www.fis-ski.com/ski-jumping/news-multimedia/news/article=ski-jumping-legend-adam-malysz-back- the-hills.html 7

4. DOSTIGNUĆA ADAMA MALIŠA

Ima najviše individualnih pobjeda u Svjetskom kupu, i do sada je jedini koji je tri sezone zaredom trijumfovao u tom takmičenju. Adam Mališ je osvojio svako takmičenje barem jednom, a bez medalje nije bio ni na Olimpijskim igrama, iako na njima nikad nije osvojio zlato. Mališ je 04.01.1995. započeo svoju karijeru ski skakača, završivši na sedmom mjestu na turniru "Četirti skakaonice" u Insbruku. Prve dvije sezone Svjetskog kupa bio je umjereno uspješan, pobijedivši u Oslu 1996. godine u Saporou i u Hakubi 1997.godine. 1996/1997 Tabela 1: Retospektiva podijuma 1996/1997 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 1996/1997 1 18. 02. 1996. Iron Mountain 2. mjesto 2 01. 03. 1996. Lahti 3. mjesto 3 13. 03. 1996. Falun 2. mjesto 4 17. 03. 1996. Oslo/Homekolen 1. mjesto 5 06. 01. 1997. Bischofshofen 2. mjesto 6 11. 01. 1997. Engelberg 3. mjesto 7 18. 01. 1997. Saporo 1. mjesto 8 26. 01. 1997. Hakuba 1. mjesto

2000/2001

Njegova probojna godina, kada je osvojio turnir Četiri skakaonice i okončao dugogodišnji uspjeh Martina Šmita iz 1998.-99. Mališ je u toj sezoni osvojio pet uzastopnih pobjeda pojedinačno u Insbruku, Bischofshofen, oba takmičenja u Harahovu i Park Citi-ju. Dalji uspjeh došao je na Svjetskom prvenstvu 2001. godine, na kojem je osvojio zlatnu i srebrnu medalju. Tabela 2: Retospektiva podijuma 2000/2001 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2000/2001 9 01. 01. 2001. Garmiš Partenkirhen 3. mjesto 10 04. 01. 2001. Insbruk 1. mjesto 11 06. 01. 2001. Bischofshofen 1. mjesto 12 13. 01. 2001. Harahov 1. mjesto 13 14. 01. 2001. Harahov 1. mjesto 14 20. 01. 2001. Salt Lejk City 1. mjesto 15 27. 01. 2001. Saporo 1. mjesto 16 28. 01. 2001. Saporo 1. mjesto 17 03. 02. 2001. Wilingen 2. mjesto

18 04. 02. 2001. Wilingen 1. mjesto 19 04. 03. 2001. Oberstdorf 2. mjesto 20 07. 03. 2001. Falun 1. mjesto 21 09. 03. 2001. Granasen 1. mjesto

2001/2002

Može se reći da je Adam u ovoj sezoni, osvojio sve što se moglo osvojiti, ne izgubivši nijednom vođstvo na tabeli Svjetskog kupa. I pored motivisanog Sven Hanavalda koji je došao do pet pobjeda, Mališ je uspio da pobjegne. Mališ je na zadovoljstvo poljske publike poslednju pobjedu u sezoni ostvario u Zakopinama, nakon čega je potvrdio svoju drugu titulu u Svjetskom kupu.

Tabela 3: Retospektiva podijuma 2001/2002 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2001/2002 22 11. 03. 2001. Oslo/Holmenkollen 1. mjesto 23 23. 11. 2001. Kuopio 1. mjesto 24 24. 11. 2001. Kuopio 2. mjesto 25 01. 12. 2001. Titisee-Neustadt 1. mjesto 26 02. 12. 2001. Titisee-Neustadt 2. mjesto 27 08. 12. 2001. Vilač 1. mjesto 28 16. 12. 2001. Engelberg 1. mjesto 29 21. 12. 2001. Val de Fiemme/ Predazzo 1. mjesto 30 22. 12. 2001. Val de Fiemme/ Predazzo 1. mjesto 31 01. 01. 2002. Garmiš Partenkirhen 3. mjesto 32 04. 01. 2002. Insbruk 2. mjesto 33 20. 01. 2002. Zakopane 1. mjesto 34 01. 03. 2002. Lahti 2. mjesto 35 15. 03. 2002. Trondheim 2. mjesto 36 17. 03. 2002. Oslo/Holmenkollen 3. mjesto

2002/2003 Mališ se suočio sa oštrom konkurencijom u odbrani svoje titule Svjetskog kupa tokom sezone. Uprkos drugom mjestu na otvaranju sezone u Kusamu, nije uspio da osvoji takmičenje skoro četiri mjeseca. Vodeći ukupni plasman se promijenio nekoliko puta do poslednjeg mjeseca sezone, kada je Mališ počeo da vraća svoju formu. Na Svjetskom prvenstvu 2003, osvojio je zlatnu medalju na individualnim skokovima sa velike skakaonice. Ovo je praćeno sa jednom pobjedom u Oslu i dvije

9 u Lahtiju, čime je osigurao svoju drugu titulu nordijskog turnira. Mališ je završio sezonu na visokom nivou tako što je u Planici izjednačio rekord od 225 metara (738 stopa). Tabela 4: Retospektiva podijuma 2002/2003 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2002/2003 37 29. 11. 2002. Kuusamo 2. mjesto 38 14. 12. 2002. Titisee-Neustadt 3. mjesto 39 01. 01. 2003. Garmiš Partenkirhen 2. mjesto 40 18. 01. 2003. Zakopane 2. mjesto 41 19. 01. 2003. Zakopane 2. mjesto 42 01. 02. 2003. Tauplitz/ Bad Miterndorf 3. mjesto 43 09. 03. 2003. Oslo/Holmenkollen 1. mjesto 44 14. 03. 2003. Lahti 1. mjesto 45 15. 03. 2003. Lahti 1. mjesto 46 22. 03. 2003. Planica 2. mjesto

2003/2004 U narednim godinama, kao što je slučaj sa gotovo svim skijaškim skakačima u vrhuncu svoje karijere, Mališ nije mogao održati svoju prethodnu formu. U ovoj sezoni uspio je da završi četiri puta na podijumu, ali bez prvog mjesta. Tabela 5: Retospektiva podijuma 2003/2004 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2003/2004 47 28. 11. 2003. Kusamo 2. mjesto 48 30. 11. 2003. Kusamo 2. mjesto 49 17. 01. 2004. Zakopane 2. mjesto 50 18. 01. 2004. Zakopane 2. mjesto

2004/2005

Obezbijedio je četvrtu poziciju u ukupnom plasmanu sa četiri pobede (pobjeda na velikoj skakonici Harahovu, Kulmu i dvostruka pobjeda u Zakopinama). Tabela 6: Retospektiva podijuma 2004/2005 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2004/2005 51 11. 12. 2004. Harhov 1. mjesto 52 29. 12. 2004. Oberstdorf 3. mjesto 53 03. 01. 2005. Insburk 2. mjesto 54 15. 01. 2005. Tauplitz/ Bad Miterndorf 3. mjesto 55 16. 01. 2005. Tauplitz/ Bad Miterndorf 1. mjesto

56 23. 01. 2005. Titisee-Neustadt 2. mjesto 57 29. 01. 2005. Zakopane 1. mjesto 58 30. 01. 2005. Zakopane 1. mjesto 59 09. 03. 2005. Kuopio 3. mjesto

2005/2006 Mališ se našao na devetoj poziciji u ukupnom plasmanu (treće mjesto u Kuopiju i pobeda u Oslu). Tabela 7: Retospektiva podijuma 2005/2006 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2005/2006 60 07. 03. 2006. Kuopio 3. mjesto 61 12. 03. 2006. Oslo/Holmenkollen 1. mjesto

2006/2007 Sezona oživljavanja Mališeve karijere, počeo je sa iznenađujućom pobjedom na otvaranju takmičenja četiri skakonice u Oberstdorfu. Ovo je pratila dvostruka pobjeda u Titisee-Neustadt, zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu 2007. i tri pobjede zaredom tokom nordijskog turnira (Lahti, Kuopio i Oslo). Ovo je obezbijedilo Mališu četvrtu titulu Svjetskog kupa, što je ujednačio rekord Matije Nikanen-a u osamdesetim godinama. Tabela 8: Retospektiva podijuma 2006/2007 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2006/2007 62 03. 12. 2006. Lienamer 3. mjesto 63 16. 12. 2006. Engelberg 3. mjesto 64 30. 12. 2006. Oberstorf 3. mjesto 65 27. 01. 2007. Insbruk 1. mjesto 66 03. 02. 2007. Titisee-Neustadt 1. mjesto 67 04. 02. 2007. Titisee-Neustadt 1. mjesto 68 07. 02. 2007. Klingenthal 3. mjesto 69 11. 03. 2007. Lahti 1. mjesto 70 13. 03. 2007. Kuopio 1. mjesto 71 17. 03. 2007. Oslo/Holmenkollen 1. mjesto 72 23. 03. 2007. Planica 1. mjesto 73 24. 03. 2007. Planica 1. mjesto 74 25. 03. 2007. Planica 1. mjesto

2008/2009

Dvije godine nije osvojio nijednu medalju i Mališ je u sezoni izjavio da će skakati još jednu sezonu zbog Olimpijskih igara i da će se posle toga povući. Iste te sezone Mališ uspijeva da osvoji par bronzanih i srebrnih medalja čime je po broju medalja u Svjetskom kupu pretekao Matija Nikenena, da bi u idućoj sezoni osvojio dvije bronzane i četiri srebrne medalje u Svjetskom kupu, a na Olimpijskim igrama u Vankuveru uspijeva na dva takmičenja zaredom uzeti dvije srebrne medalje. Tabela 9: Retospektiva podijuma 2008/2009 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2008/2009 75 10. 03. 2009. Kuopio 3. mjesto 76 20. 03. 2009. Planica 2. mjesto 77 22. 03. 2009. Planica 2. mjesto 78 05. 12. 2009. Lilehamer 3. mjesto

2010-2011 U ovoj takmičarskoj godini, bio je u dobroj formi, ali je imao dosta grešaka koje su ga često koštale podijuma. Zatim dolazi do 2 srebrne i 4 bronzane medalje, da bi u Zakopinama 2011.godine, na domaćem terenu osvojio zlato posle čak 4 godine pauze, obezbijedivši treću poziciju u ukupnom plasmanu na Svjetskom kupu. Odmah sjutradan, na sledećem takmičenju, doživljava pad usled kojeg dolazi do lakše povrede koljena. Mališ se, iako izvan forme usled povrede, ipak vraća nedelju dana kasnije i konačno nakon nekoliko takmičenja, dolazi do bronze u Vikersundu, a ubrzo i do bronze na manjoj skakaonici na Svetskom prvenstvu u Oslu. Na iznenađenje svih, Mališ je najavio kraj karijere po završetku te sezone. Na Planici, 20. 03. 2011. godine, Adam se i zvanično oprašta od profesionalnog bavljenja ovim sportom. Tabela 4: Retospektiva podijuma 2010/2011 RETROSPEKTIVA PODIJUMA 2010/2011 79 03. 02. 2010. Klingenthal 2.mjesto 80 07. 03. 2010. Lahti 2. mjesto 81 09. 03. 2010. Kuopio 2. mjesto 82 12. 03. 2010. Lilehamer 3. mjesto 83 14. 03. 2010. Oslo/Holmenkollen 2. mjesto 84 18. 12. 2010. Engelberg 2. mjesto 85 19. 12. 2010. Engelberg 3. mjesto 86 01. 01. 2011. Garmiš Partenkirhen 3. mjesto 87 03. 01. 2011. Insbruk 2. mjesto 88 08. 01. 2011. Harhov 3. mjesto 89 15. 01. 2011. Saporo 3. mjesto 90 21. 01. 2011. Zakopane 1. mjesto

Tabela 10: Retospektiva podijuma 2010/2011

91 13. 02. 2011. Vikersund 3. mjesto 92 20. 03. 2011. Planica 3. mjesto 10 4.1 Zanimljivosti Mališ je otvorio Trofejnu galeriju 01.04.2007.godine, koja uključuje sve glavne medalje i trofeje koje je osvojio tokom karijere, uključujući trofeje Kristal Globe sa pobjede na Svjetskom prvenstvu. Galerija se nalazi u zgradi Fondacije Izabela i Adam Małiš u Visłi. 11 Na Planici, 26-og marta, nedelju dana nakon takmičenje velika imena ski skokova, okupili su se kako bi učestvovali u velikom oproštaju od Adama. Tomas Morgenštern, Gregor Šlirenzauer, Jane Ahonen, Mihael Urman, Volfgang Loicl, Robert Kranjec, Martin Šmit i mnogi drugi pokazali su svoje vještine u preciznom skakanju i proslavili sa fenomenaln kraj Adamove karijere. Uz to, bilo je organizovano jedno neobično dešavanje, akcije pod nazivom „Cijela Poljska nosi brkove“, u kojoj su fanovi, sportske i TV zvijezde, kao i ostali uvaženi gosti, u znak zahvalnosti Mališu na njegovim brojnim sportskim uspjesima i emocijama, nosili brkove. Akciju su započeli Adamovi fanovi na društvenoj mreži Facebook, koji su su okačili svoje fotografije sa brkovima na svojim profilima i stranicama fanova. Adamovi obožavaoci su napravili obračun, tačnije sabrali su sve njegove skokove. Ukupna dužina njegovih ski skokova iznosila je 82km. Nakon završetka karijere u skijaškim skokovima, pojavljuje se na Dakar reliju 2012. i 2013, dostigavši 37 i 15 mesto. Ono što povezuje ova dva sporta jeste svakako rizik i adrenalin.12

10 Izvor: http://speedydeletion.wikia.com/wiki/Adam_Ma%C5%82ysz 11 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Adam_Malysz 12 Izvor: https://pl.m.wikipedia.org/wiki/Adam_Ma%C5%82ysz 13

5. KARIJERA U SLIKAMA

Slika 12 Slika 13 Slika 14

Slika 17 Slika 16

Slika 15 Slika 18 Slika 19

Slika 20 Slika 21 Slika 22

Slika 20

Slika 23 Slika 24 Slika 25 6. ZAKLJUČAK

"Ljudi ptice", "Orlovi na skijama", "Nebeski letači" – neki od naziva učesnika u skijaškim skokovima.

Čak i ljudi koji ne prate sport i ne vole sportska dešavanja, nijesu mogli da ne čuju za ime Adam Mališ. Na hiljade ljudi je upoznato sa njegovim radom, na tržištu se pojavilo hiljade različitih uređaja sa Adamovim likom. Majice sa njegovim likom, čak su brojni muškarci počeli da kopiraju njegov karakterističan imidž, pa su pravili frizure i oblikovali brkove kao on. Posebno Poljaci, njegove uspjehe su doživljavali sopstvenim, kroz TV uređaje bio je prisutan u svakom domu. Na njega su gledali kao na heroja Poljske. Sve to je bilo malo i previše, jer narod kasnije nije imao razumijevanja za neke njegove loše rezultate. Iako je Adam Mališ sa svojim dostignućem ušao u istoriju ski skokova. Ski skokovi zahtevaju odličnu tehniku, savršeni osećaj sa trenutak odraza pri skoku i hrabrost. Da bi se odrazio dobro moraš da postigneš harmoniju izmeđju svojih misli i postavljenih pravila. Često ova harmonija nije samo potrebna pri ski skokovima, nego i u realnom životu. Bez obzira na sve teškoće kroz koje se prolazi, njegova je dužnost je da bude odan svojoj profesiji i ljudima koji za nju rade, prihvatajući loše trendove kao dio procesa u kome su i uspjeh i pad – realnost koja se periodično smjenjuje i iz koje treba izvlačiti pouke. Tako je Adam Mališ sigurno letio kroz vrijeme.

LITERATURA:

1. Farrow, S. (2004). Sve o sportu. Subotica: Liber Novus

2. Vučković, A. (2007). Adrenalin na snežoj stazi, Preuzeto sa

3. What is sky jumping? Bartleby.com, pristupljeno 01.06.2018. https://www.bartleby.com/essay/What-Is-Ski-Jumping-P3JFA24JDBRA 4. Ski skokovi takmičenja, Skijanje.rs, pristupljeno 03.06.2018. https://www.skijanje.rs/sportovi/n-rdijski-ski-sportovi/ski-skokovi/ski-skokovi-takmicenja/ 5. Novogodišnja turneja četiri skakonice, Skijanje.rs, pristupljeno 05.06.2018. http://staro.skijanje.rs/Oko_Skijanja/istorija/4skakaonice.htm 6. Sve što treba da znate o svom omiljenom zimskom spektaklu, meridian-sport.com, pristupljeno 28. 04. 2018. - https://meridian-sport.com/cetiri-skakaonice-sve-sto-treba-da-znate-o-svom- omiljenom-zimskom-spektaklu-foto-grafika/ 7. FIS Ski Flying World Cup, wikipedia.org, pritupljeno 15.04.2018. https://en.wikipedia.org/wiki/FIS_Ski_Flying_World_Cup 8. Skijaški skokovi, pristupljeno 05.06.2018. http://www.skijaski-skokovi.com/ 9. A great sportsman and his phenomenon, pristupljeno 15.05.2018 https://www.bryk.pl/wypracowania/jezyki/angielski/22705-adam-malysz-a-great-sportsman-and- his-phenomenon.html 10. Adam Malysz, pristupljeno 07.06.2018. http://speedydeletion.wikia.com/wiki/Adam_Ma%C5%82ysz

11. Adam Malysz, wikipedia.org, pristupljeno 07.06.2018. https://en.wikipedia.org/wiki/Adam_Malysz

12. Adam Malysz, wikipedia.org, pristupljeno 08.06.2018. https://pl.m.wikipedia.org/wiki/Adam_Ma%C5%82ysz 13. Ski Jumping World Cup, ski-jumping, pristupljeno 08.06.2018. http://www.fis-ski.com/ski-jumping/news-multimedia/news/article=ski-jumping-legend-adam- malysz-back-the-hills.html 14. https://en.wikipedia.org/wiki/FIS_Ski_Flying_World_Cup

POPIS SLIKA

Slika 1. Izvor: http://salisburyisjumping.com/assets/img/jumpprograms/oldjumping.jpg

Slika 2. Izvor: http://www.trbimg.com/img-1386367457/turbine/chi-ski6ruud-20130814/480

Slika 3. Izvor: http://www.skisprungschanzen.com/photos/articles/20060507_russland/02.jpg

Slika 4. Izvor: https://img.apmcdn.org/d4066e49f9c3f6a780b4a270ea146a85f5bba8d8/uncropped/687b4e- 20140211-mnskijump5.jpg

Slika 5. Izvor: http://www.skisprungschanzen.com/photos/articles/20081030_sommer/03.jpg

Slika 6. Izvor: http://www.ccbn-nbc.gc.ca/media/upload/images/ccbn_img/photos/11d.jpg

Slika 7. Izvor: http://images.24ur.com/media/images/original/Mar2010/60426402.jpg?d41d

Slika 8. Izvor: http://media.gettyimages.com/photos/general-view-is-seen-during-final-for-the-fis- ski-jumping-world-cup-picture-id95480381?s=612x612

Slika 9. Izvor: https://www.skispringen.com/sscom/files/2018/01/kulm_skiflugschanze- 678x381.jpg

Slika 10. Izvor: https://gdb.voanews.com/882DF924-CFEF-4AAD-8DED D9C37F13A9D1_mw1024_n_s.jpg

Slika 11. Izvor: https://smucarskiskoki.files.wordpress.com/2016/02/planicadruznik11.jpg?w=700

Slika 12. Izvor: http://www.neosaturn.com/skijumping/malysz_adam_landing.jpg

Slika 13. Izvor: https://n7.alamy.com/zooms/e37092585ced47acaf7d9717794ff289/adam-malysz- of-poland-prepares-prior-to-the-normal-hill-individual-daffcm.jpg

Slika 14. Izvor: http://www.ottawacitizen.com/sports/2010wintergames/biathlon/cms/binary/2597613.jpg?size=640 x420

Slika 15. Izvor: http://www3.pictures.zimbio.com/gi/Adam+Malysz+FIS+Ski+Jumping+World+Cup+Innsbruck+Y yZBFUnYHq8l.jpg

Slika 16. Izvor: http://www.ottawacitizen.com/sports/2010wintergames/biathlon/cms/binary/2597613.jpg?size=640 x420

Slika 17. Izvor: https://smucarskiskoki.files.wordpress.com/2016/02/planicadruznik11.jpg?w=700 17

Slika 18. Izvor: http://resources3.news.com.au/images/2011/04/22/1226043/197211-ski-jump-wc- pol-malysz.jpg

Slika 19. Izvor: https://n7.alamy.com/zooms/a54f726d459b4369b36b8703404c4534/polish-skijumper-adam-malysz-is-pictured-prior-to-a-training-jump-d3w5mm.jpg

Slika 20. Izvor: https://n7.alamy.com/zooms/7884e14123484f2ea158ac0f8a676ad8/third-placed- adam-malysz-of-poland-kisses-his-skiers-after-the-mens-dafg7g.jpg

Slika 21. Izvor: http://www.neosaturn.com/skijumping/malysz_adam_landing.jpg

Slika 22. Izvor: http://media.gettyimages.com/photos/klingenthal-germany-polands-adam-malysz- positions-to-brake-after-a-picture-id73228281?s=594x594

Slika 23: Izvor: https://n7.alamy.com/zooms/a25cb037e1654241ad528cc77c3481de/the-polish-skijumper-adam-malysz-achieved-a-distance-of-1375-meters-daahc9.jpg

Slika 25. Izvor: https://n7.alamy.com/zooms/83a6a3069a0f4910a06851efab6fe340/polish- skijumper-adam-malysz-cheers-after-his-victory-of-the-ski-jumping-daw1r0.jpg

BIOGRAFIJA

Tufegdžić Nikola rođen je 28.10.1994.godine u Plužinama, gdje je i završio osnovnu i srednju školu. Nakon toga, 2013.godine upisao je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, smjer: sportsko novinarstvo i uspješno položila sve ispite predviđene nastavnim planom i programom.