List crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika „GRLICA”, prva crnogorska periodična publikacija (Cetinje, 1835-1839) „PROSVJETA” (Cetinje, 1889-1901) „PROSVJETNI RAD” (od 15. januara 1949) Broj 20–21 DECEMBAR 2013. – JANUAR 2014. Izlazi mjesečno, cijena 0,40 € ISSN 0033-1686 DOBITNIK „OKTOIHA” 1998.

Predśednik Crne Gore Filip Vujanović na svečanosti povodom dva vijeka U Beranama održana svečana akademija povodom 200 godina Njegoša u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici od rođenja Petra II Petrovića Njegoša NJEGOŠ JE DOSEGAO MJESTO NA VRHU DRŽAVA CRNA GOR A JE IZNAD CRNE GORE KOJE SE NIK ADA NEĆE UPR AZNITI SVIH NAŠIH IDENTITETSKIH I NA KOME GA NIKO NEĆE ZAMIJENITI Str. 3 OPREDJELJENJA I R AZLIK A Predśednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić na svečanoj śednici Njegoš je bio prvi vladar dinastije Petrović koji je stvorio trajne i djelotvorne organe Skupštine Crne Gore održanoj povodom Dana parlamentarizma državne vlasti. Iako je u vrijeme Petra I formiran Sud i donesen Zakonik, on se ipak u Crnoj Gori i 200 godina od dana rođenja Petra II Petrovića morao služiti i molbama i kletvama. Njegoš je takvo stanje promijenio iz temelja. NJEGOŠ JE SVOJU POEZIJU UGR ADIO Snagom državničke volje, riješenošću da od Crne Gore napravi uređenu državu, U TEMELJE DRŽAVNOSTI CRNE GORE Str.4 on je ustanovljenjem efikasnih institucija vlasti lomio otpore koji su kočili proces modernizacije. Odučavao je Crnogorce od samovolje, od nasilja, nečasnih djela, od izdaje metodama koje su, nažalost, u tom vremenu jedino bile moguće, istakao je Predśednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović o mjerama Vlade u politici zapošlja- premijer Milo Đukanović vanja, posebno mladih, tokom „premijerskog sata” u Skupštini Crne Gore Str. 2 i 3 DRŽAVNI PROGR AM I PRIVATNE INVESTICIJE GENERISAĆE ZNAČAJAN BROJ NOVIH R ADNIH MJESTA Str. 5

Obilježeno 70 godina od Osnivačke skupštine zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke NEOPHODAN TEMELJ ZA OBNOVU NEZAVISNOSTI CRNE GORE Str. 23

Premijer Milo Đukanović govorio u Rektoratu Univerziteta Crne Gore na završnoj svečanosti „Nedjelje studenata” UPRKOS KRIZI, UNAPRIJEĐEN STUDENTSKI STANDARD Str. 24

Intervju: Akademik DANU prof. dr Božidar Šekularac ■■NJEGOŠ PODJEDNAKO PRIPADA I CETINJU I BERANAMA: Premijer Milo Đukanović ZAŠTO JEDINI NA BALK ANU NEMAMO SVOJU, CRNOGORSKU ENCIKLOPEDIJU Str. 6 i 7

Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i predśednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević potpisali Sporazum o dodjeli sredstava za stambenu politiku VIŠE STANOVA ZA PROSVJETNE R ADNIKE Str. 8

POVODI: 65 GODINA "PROSVJETNOG RADA" I 125 GODINA "PROSVJETE"

Iz pera odgovornog urednika NE IDEMO U PENZIJU, MI I VI TEK POČINJEMO Str. 6

Konferencija za novinare ZA CRNOGORSKO OBRAZOVANJE OVO JE BILA USPJEŠNA GODINA: TUMAČ PROSVJETNE ■■Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i predśednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević I UKUPNE DRUŠTVENE POLITIKE Str. 12 Roditeljstvo – jedna od najljepših, ali i najodgovornijih misija čovjeka Riječ stalnog saradnika i više puta člana Redakcije i Izdavačkog savjeta USPOSTAVITI OPTIMALNI BALANS DR AGOCJENO GLASILO IZMEĐU LJUBAVI I ODGOVORNOSTI Str. 20 PROSVJETNIH R ADNIK A Str. 13 Obilježen Međunarodni dan prava đeteta BEZBRIŽNO ĐETINJSTVO – SIGURNA BUDUĆNOST Str. 21 ЂЕЧИЈИ СВИЈЕТ Tema „Prosvjetnog rada“: Đačke ekskurzije R AZLIČITA TUMAČENJA I OČEKIVANJA Str. 22 AKTUELNOSTI U Beranama održana svečana akademija povodom 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša DRŽAVA CRNA GOR A JE IZNAD SVIH NAŠIH IDENTITETSKIH OPREDJELJENJA I R AZLIK A Njegoš je bio prvi vladar dinastije Petrović koji je stvorio trajne i djelotvorne organe državne vlasti. Iako je u vrijeme Petra I formiran Sud i donesen Zakonik, on se ipak morao služiti i molbama i kletvama. Njegoš je takvo stanje promijenio iz temelja. Snagom državničke volje, riješenošću da od Crne Gore napravi uređenu državu, on je ustanovljenjem efikasnih institucija vlasti lomio otpore koji su kočili proces modernizacije. Odučavao je Crnogorce od samovolje, od nasilja, nečasnih djela, od izdaje metodama koje su, nažalost, u tom vremenu jedino bile moguće, istakao je premijer Milo Đukanović

organizaciji Koordina- Ucionog odbora Vlade Cr- Panel diskusija: Savremena proučavanja ne Gore za proslavu 200 godi- na od rođenja Petra II Petrovi- ličnosti i djela Petra II Petrovića Njegoša ća Njegoša i Opštine Berane, u ovom gradu održana je Sveča- SANJA VLAHOVIĆ: KOD na akademija na kojoj su govo- rili predśednik Vlade Crne Go- NJEGOŠA NE POSTOJI re Milo Đukanović i predśednik opštine Berane Vuka Golubović. NEPRIJATELJ, JER ON I K AO Premijer Đukanović je ista- TAK AV NE PRESTAJE BITI kao da je Koordinacioni odbor za proslavu ovog velikog jubi- ČOVJEK! leja odlučio da jedna od četiri svečanosti na najvišem držav- nom nivou bude organizovana Prije svečane akademije, u Beranama je održana pa- u Beranama i bude posvećena nel diskusija pod nazivom „Savremena proučavanja lič- Njegošu i istorijskim vezama nosti i djela Petra II Petrovića Njegoša”. prvaka ovoga kraja sa Njego- U uvodnoj riječi ministarka nauke dr Sanja Vlahović šem i drugim crnogorskim vla- govorila je o savremenom tumačenju Njegoša. darima, kao i Polimlja i Vasoje- NJEGOŠ PODJEDNAKO PRIPADA I CETINJU I BERANAMA: Premijer Milo Đulanović „Njegoš je u sebi nosio Crnu Goru i pretočio svoje vića i cijelog śevera Crne Gore ■■ misli i ośećanja u predivne filozofske niti i najljepše sti- sa Cetinjem. Njegoš podjedna- nu Goru. On je postao slavan vu, on je ustanovljenjem, kako ugovor o razgraničenju s jed- hove napisane na crnogorskom tlu. Kao filozof ukazivao ko pripada i Cetinju i Berana- i slavljen zahvaljujući izuzet- bi se danas reklo, efikasnih in- nom velikom silom, čime je za- nam je na suštinu čovjeka i njegovog karaktera, prikazu- ma, kao što je cijeli ovaj prostor nom književnom djelu, koje situcija vlasti, lomio otpore ko- počeo proces međunarodnog jući ga kao mikrokosmos, ali je promišljao i najveće iza- dio slavne crnogorske istorije i ga je uvrstilo u najveće evrop- ji su kočili proces modernizaci- verifikovanja crnogorskih gra- zove u karakteru Crno Gore i Crnogoraca, ukazivao na tradicije. Ostalo je zapisano da ske i svjetske pjesnike svih vre- je. Odučavao je Crnogorce od nica, nastavljen za vrijeme Knja- opasne kontraste u mentalitetu, ali i ljepotu različitosti i je „genijalni duhovnik Mojsije mena. Mi u Crnoj Gori ne smije- samovolje, od nasilja, nečasnih za Danila. Nadasve, iako duhov- čojstvo i junaštvo hrabrog crnogorskog naroda. U Nje- Zečević… dobijao silu povje- mo ostaviti po strani ni njego- djela, od izdaje, metodama ko- nik, preseljenjem iz Manastira u goševim djelima, u kojima se bavi pitanjem borbe za slo- renja kod Svetoga Petra i Vla- vo vladarsko i državničko na- je su, nažalost, u tom vremenu Biljardu, pokazao je da je u pr- bodu, ne postoji neprijatelj, jer on i kao takav ne presta- dike Rada…”, koji su ga „…ra- sljeđe. Njegoš je bio prvi vladar jedino bile moguće. Njegoš je vom redu vladar i državnik. je biti čovjek! do primali i privili uza sebe…”. dinastije Petrović koji je stvorio ustanovio i prvu državnu školu, Kao vladar i državnik, širio je misiju u evropskoj jav- trajne i djelotvorne organe dr- državnu štampariju, uredio dr- Dragocjena podrška od nosti o opravdanosti vjekovne borbe Crne Gore za slo- Njegoš je ustanovio žavne vlasti. Iako je u vrijeme žavne finansije, podigao prvu igumana manastira Đurđevi bodu i prikazivao Crnu Goru kao slobodnu i nezavisnu i prvu državnu školu Petra I formiran Sud i donešen javnu zgradu za smještaj držav- stupovi Mojsija Zečevića zemlju. Svjetski i crnogorski pjesnik, filozof i državnik, Zakonik, on se ipak morao slu- nih institucija, pokrenuo izda- ostavio nam je nasljeđe za generacije koje dolaze”, ista- „Prilika je da još jednom žiti i molbama i kletvama. Nje- vanje književnog časopisa, za- Sve su to ostvarenja ko- kla je Vlahovićeva. 2 odamo priznanje Njegošu, ali goš je takvo stanje promijenio počeo publikovanje prvih škol- ja nas danas još više obavezu- Prisutne su pozdravili predśednik opštine Vuka Go- i da u ovom vremenu ukaže- iz temelja. Snagom državnič- skih udžbenika… On je svojim ju na promišljanje i vrednova- lubović i predśednik Savjeta za nauku prof. dr Anđelko mo na njegovu veličinu i geni- ke volje, riješenošću da od Cr- diplomatskim naporima uspio nje Njegoševe istorijske lično- Lojpur. jalnost i svestrani značaj za Cr- ne Gore napravi uređenu drža- i da sklopi prvi međudržavni sti. Kao vladar i državnik, on je Glavna tema izlaganja i rasprave panelista odnosi- brižno radio na okupu svih te- la se na rezultate dosadašnjeg izučavanja ličnosti i djela ritorija koje su istorijski i geo- Njegoša u istorijskoj nauci i nauci o književnosti, na izvo- VUK A GOLUBOVIĆ: BER ANSKE PORUKE grafski gravitirale Crnoj Gori, i re i građu za književna i istorijska izučavanja, na naučne nastojao da državnom jezgru probleme i ograničenja u izučavanju njegove ličnosti i CETINJE JE UVIJEK R AZUMJELO oko Lovćena vrati ono što mu djela, kao i na ličnost i djelo Petra II Petrovića Njegoša u je silom oduzeto. Zato je mo- aktuelnoj udžbeničkoj literaturi. Pozdravljajući prisutne u ime domaćina, gradonačelnik Vuka Golubović je kazao da rao uspostaviti veze sa ugled- Panel je moderirao prof. dr Živko Andrijašević, član se u državi u kojoj se procenat pismenih stanovnika računao po tome koliko njih zna na- nijim i značajnijim ljudima u Koordinacionog odbora i profesor Filozofskog fakulte- pamet „Gorski vijenac”, najprirodnije je da se poslije Cetinja ova akademija održava u Be- svim okolnim oblastima pod ta u Nikšiću, dok su panelisti bili akademik Pavle Pejo- ranskom kraju. osmanskom vlašću, od Dur- vić, direktor Narodnog muzeja Crne Gore, prof. dr Draš- „Kažu da se sa naših Komova, kada je vedar dan, vidi Lovćen. U Beranskoj kotlini on mitora do Lima… Pouzdanim ko Došljak sa Filozofskog fakulteta UCG, prof. dr Zdravko DEC. 2013 se uvijek osjeća i sa njim se živi. Sa Lovćenom koji je jedina planina koja je skraćivanjem savezništvom Njegoševa Crna Deletić, Filozofski fakultet u Kosovskoj Mitrovici, mr Vla- JAN. porasla. Vrh koji više nije nadmorska visina- nego duhovna! Ona ka kojoj se teži, a stal- Gora činila je realnijim vjekov- dimir Vojinović, Filozofski fakultet UCG, Dragan Radulo- 2014 na nadanja naroda iz ovih obla- vić, predśednik Matice crnogorske i dr Radenko Šćekić, sti u oslobođenje od tuđinskog iz Istorijskog instituta Crne Gore. BROJ ropstva. Cijela galerija značaj- U sali Centra za kulturu Berane prikazan je film Bran- 20-21 nih ličnosti iz ovih krajeva ušla ka Baletića „Noć skuplja dva vijeka”. Riječ je o ostvarenju je u Njegošev život i obilježila koje originalnim filmskim jezikom prikazuje duboke tra- njegovo vrijeme. Mnogi od njih gove koje je Njegoš ostavio balkanskoj, evropskoj i svjet- su zahvaljujući tome i danas skoj književnosti. Ovaj film je početkom prošlog ljeta do- prisutni u našoj istorijskoj svi- bio Gran pri na Festivalu filma Jugoistočne Evrope i oci- jesti kao najbolji izdanci svoje jenjen je kao izuzetno filmsko djelo dokumentarno-po- epohe, i uzori za sva vremena. etičnog portreta Njegoša. Za mladog Njegoša i njego- ve prve godine vladavine izu- zetno je dragocjena bila podrš- ku dali više značajnih ličnosti. postoje u ne malom broju, i ka koju je imao od igumana ma- Među njima se svakako poseb- oni koji su, najčešće iracional- nastira Đurđevi stupovi Mojsija no ističe vojvoda Miljan Vukov no, zbog svojih zabluda i ina- Zečevića. Kao čovjeku od po- Vešović, koga je Njegoš pobra- ta, protivnici njenog stvaranja. sebnog povjerenja, čije je pre- timio sa svojim nasljednikom I takve otpore, i tu nazadnu svi- govaračke sposobnosti izuzet- knjazom Danilom, želeći da i jest – kojoj je draže da služi tu- no cijenio, Njegoš je igumanu time učvrsti vezu između Va- đoj državi nego da ima sop- Zečeviću davao delikatne poli- sojevića i Crne Gore. On je voj- stvenu – Njegoš je uspijevao da tičke zadatke. To se vidi i iz jed- vodsko zvanje dobio sa Cetinja. savlada i prevaziđe. Ovi Njego- NJEGOŠEVE MUDRE PORUKE SU DEFINICIJE VJEČNE CRNE GORE: Gradonačelnik Vuka Golubović nog Njegoševog pisma bosan- Kako bilježi njegov sin vojvoda ševi vladarski problemi i isku- ■■ skom paši, u kojem poručuje: Gavro Vuković, kad je progla- šenja nijesu, nažalost, mimoiš- ‘Sve što ti iguman reče, to ti mi sio prisajedinjenje Vasojevića li Crnu Goru ni u narednim vje- no je nedostižna. Svjedoče o tome i vjekovi koji su iza nas, a u tim vjekovima i ljudi sa do- zborimo, i sve što s njim uglaviš, Crnoj Gori, i to saopštio Knja- kovima, niti su iščezla mišljenja brom vizijom. Zato sa ponosom ističemo uvijek, večeras posebno, igumana Mojsija Zeče- znadi dobro da s nama glaviš’. zu Danilu, on ga je, plašeći se utemeljena na zabludama i na vića koji je trajno i neraskidivo povezao ovaj kraj sa Cetinjem i Petrovićima. A veza sa Ce- Upravo zahvaljujući igumanu da Vasojevići zbog toga ne po- služenju tuđim interesima. tinjem je veza sa državom. Znao je to i vojvoda Miljan Vukov, kada je Crnoj Gori pripojio Zečeviću, ali i mnogim drugim stradaju, oslobodio bilo kakvih Cijeli prostor Crne Gore, još jednu Crnu Goru, ostvarujući Igumanov san. San igumana Zečevića, koga je Njegoš uglednim prvacima, Crna Gora obaveza. Ali, vojvoda Miljan uključujući i Potarje i Polimlje, uzeo za prototip za svog igumana Stefana u „Gorskom vijencu”. A iguman Stefan zbori je snažila svoj uticaj u Vasojevi- Vukov bio je odlučan: „Osta- prošao je i sva iskušenja 20. vi- najmudrije u ovom Vladičinom spjevu! ćima i čitavom Polimlju. jem s tobom i Crnom Gorom”, jeka. Ali je i u tom vremenu dao I večeras je vladika Rade sa nama. U svakom vremenu je potreban neko ko mudro zbo- odgovorio je knjazu Danilu. ogroman doprinos njenom sve- ri. A Njegoševe mudre poruke su definicije vječne Crne Gore. Opomene i poruke! Putoka- Miljan Vukov knjazu Danilu: ukupnom društvenom razvoju. zi za budućnost! Ova akademija, upriličena povodom dvije stotine ljeta od rođenja Petra „Ostajem s tobom i Crnom I takve otpore, i tu nazadnu Istorija Crne Gore u 20. vijeku je II Petrovića Njegoša naša je poruka i poruka našega vremena. Gorom” svijest – kojoj je draže da dobrim dijelom istorija ovoga Beranske poruke Cetinje je uvijek razumjelo. Razumije ih i danas iz grada koji se ubr- služi tuđoj državi nego da kraja, koju su ispisivale genera- zano razvija. A naše poruke su ekonomski i duhovni razvoj Berana. Grad Đurđevih stupo- Veliki broj vasojevićkih gla- ima sopstvenu – cije znamenitih ličnosti. Sa ovih va, Beranske gimnazije, Jasikovca,… Mihaila Lalića, Radovana Zogovića, Đilasa, Kostića, vara održavao je bliske veze sa Njegoš je uspijevao da prostora potiče intelektualna i Radonje Vešovića, Aleksandra Prijića… Njegoševih sljedbenika i dobrih nastavljača nje- slobodnom Crnom Gorom, ta- savlada i prevaziđe stručna elita koja je svojim zna- gove književne misije”, istakao je Golubović. On je naglasio da su uvijek odavde sa oba- ko da je i prije formalnog pri- njem, svojim značenjem i utica- la Lima slate važne poruke i za Njegoša, a i za ovo vrijeme. „Grandiozno Njegoševo dje- sajedinjenja Vasojevića Crnoj Upravo Njegošev primjer jem često daleko prevazilazila lo je učinilo da ga mnogi otimaju i prisvajaju. Tako je kad je neko veliki. Mi za tim nema- Gori ovđe funkcionisala crno- pokazuje koliko je teško pra- granice Crne Gore i Jugoslavi- mo potrebu – Njegoš je naš, kao što je i njegovo djelo naše. Po Njegošu prepoznaju i nas gorska vlast. viti državu u nepovoljnim po- je. Uvijek je nezahvalno nabra- i Crnu Goru. Tako će biti i poslije ove akademije”, zaključio je Golubović. Pored Mojsija Zečevića, Va- litičkim i ekonomskim okolno- jati njihova imena, ali ću ipak sojevići su Crnoj Gori u 19. vije- stima, posebno u društvu đe pomenuti Mihaila Lalića, Ćami- AKTUELNOSTI Predśednik Crne Gore Filip Vujanović na svečanosti povodom dva Ministarka nauke prof. dr Sanja Vlahović pośetila Berane vijeka Njegoša u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici POBOLJŠANJE USLOVA RADA NAUČNOISTR A ŽIVAČK IH USTA NOVA NJEGOŠ JE DOSEGAO Povodom proslave 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, ministarka nau- ke prof. dr Sanja Vlahović boravila je u Beranama. MJESTO NA VRHU CRNE Ministarka Vlahović se sastala sa predsjednikom Opštine Vukom Golubovićem i tom prilikom razmotrili su stanje u naučnoistraživačkim ustanovama smještenim u toj opšti- GORE KOJE SE NIK ADA ni, kao i programima fakulteta koji u Beranama imaju svoje jedinice. Takođe je bilo govo- ra i o mogućnostima poboljšanja uslova za njihov rad, ali i drugim aktuelnim temama sa kojima se opština Berane suočava, saopšteno je iz Ministarstva nauke. NEĆE UPR AZNITI I NA KOME GA NIKO NEĆE ZAMIJENITI Oni koji Njegoša nijesu tumačili i istraživali u dubini i porukama svevremenosti, oni koji su ostali na površini, ne razumijevajući Njegoševu savremenost, nijesu ni mogli imati pravi doživljaj njegove grandiozne veličine, Njegoš je dosegao mjesto na vrhu Crne Gore koje se nikada neće uprazniti i na kome ga niko neće zamijeniti. Neka je trajno divljenje vječnom Njegošu u vječnoj Crnoj Gori, istakao je predśednik Crne Gore Flip Vujanović

Ministarka Vlahović i predsjednik Opštine Vuka Golubović razmotrili stanje u ■■visokoškolskim ustanovama la Sijarića, Radovana Zogovića, đuje da se oko jedne istorijski la i knjaza Nikole. Razloge što Milovana Đilasa, Miodraga Bu- utemeljene, slobodarske ideje, taj proces nije davno okončan, latovića… Čak i u književnosti nedvojbeno pravedne i eman- svakako, treba tražiti u burnim neke velike zemlje, a ne crno- cipatorske, okupila cijela Cr- dešavanjima 20. vijeka. Tek na gorske, ovih pet stvaralaca bi- na Gora – i Katunska i Brdska, njegovom početku, nakon Bal- li bi ono što jesu – pet velikana. Grahovačka i Primorska, Dur- kanskih ratova, neke oblasti mitorska i Zatarska, Vasojević- na śeveru našle su se u sasta- Homer 20. vijeka – ka i Polimska… Zahvaljujući vu Crne Gore. Ali taj period je Avdo Međedović tome, naša generacija je i mo- trajao vrlo kratko, nastupilo je gla imati tu privilegiju da ob- vrijeme jugoslovenske države. Sa ovih prostora je i Homer novi crnogorsku državu goto- Praktično, nije bilo vremena 20. vijeka – Avdo Međedović, vo nakon jednog vijeka. I to po da na tim prostorima zaživi cr- NJEGOŠU SE MORAMO VJEČNO ODUŽIVATI: Sa svečanosti u CNP-u kojega nazivaju i posljednjim prvi put u istoriji mirnim, de- nogorska državna ideja u nje- ■■ velikim epskim pjesnikom na mokratskim putem. Bez ogro- nim državnim granicama. Kad a današnji dan, prije dva života čovjek ostavlja iza se- duhovnosti i kulture, bio in- Balkanu. Teško je nabrojiti sve mnog doprinosa u tom podvi- pričamo danas o državnoj ko- Nvijeka, Crnoj Gori i čovje- be. Njegoševa misao ima svo- tenzivno posvećen istinskom naučnike, univerzitetske profe- gu ljudi ovoga kraja, ljudi sa Śe- heziji i integrisanju cijelog dr- čanstvu podaren je Rade To- ju površinu i dubinu, svoju prijateljstvu sa južnosloven- 3 sore, ljekare i javne djelatnike iz vera Crne Gore, ne bi bilo ni da- žavnog prostora Crne Gore, ne mov, čije je grandiozno djelo svjetlost i svoju tamu, svjedo- skim i evropskim misionari- ovih krajeva, koji su i u vrijeme našnje Crne Gore. Demokrat- smijemo zaboravljati da nije- trajna vrijednost neprolaznog čanstvo prolaznosti i poruke ma nacionalnih sloboda. antifašističke borbe i poslijerat- skom voljom većinske Crne Go- dan naš grad, osim stare prije- sjaja. Djelo snažno utemelje- vječnosti, svoju savremenost, ne izgradnje, i u Crnoj Gori i u re, i crnogorska državna politi- stonice Cetinje, nije bio duže no u našoj individulanoj i ko- ali jednako i svoju svevreme- Njegoš nas je Jugoslaviji prednjačili znanjem, ka, i građani koji su je podržali, od pola vijeka u sastavu neza- lektivnoj svijesti, nezaobila- nost. Oni koji Njegoša nijesu trajno zadužio ugledom i moralnim likom. Za- samo su težili onome čemu je visne crnogorske države. Uto- zna je dragocjenost naše kul- tumačili i istraživali u dubini to s pravom možemo reći da su težio i Njegoš: nezavisnoj, sta- liko više moramo biti ponosni ture”, kazao je predśednik Cr- i porukama svevremenosti, Pridruživao se pokretima stvaraoci i pregaoci od Pljevalja bilnoj, uređenoj i prosperitet- na 21. maj 2006. godine i na ne Gore Flip Vujanović na sve- oni koji su ostali na površini, za oslobođenje južnosloven- i Vraneške doline, do Komova, noj državi. To je ideal Crne Go- očuvanu ideju crnogorske dr- čanosti koja je organizovana ne razumijevajući Njegoševu skih prostora, ali ih je i snažno Durmitora i Prokletija, od Tur- re i Njegoševog i našeg vreme- žavotvornosti. povodom dva vijeka Njego- savremenost, nijesu ni mogli podsticao. Prijateljstva, dubo- jaka, Sinjajevine i Vojnika, jed- na, kao i čitave epohe dinasti- ša u Crnogorskom narodnom imati pravi doživljaj njegove ka i iskrena, sa Vukom Karad- nako kao i do Rumije, Orjena i je Petrović Njegoš. Apsurdno Istorija i Njegoš učinili pozorištu u Podgorici. grandiozne veličine. žićem, Ljudevitom Gajom i Lovćena, dali ogroman dopri- je i politički cinično kada se da- su Crnu Goru slavnom „Nije se moglo ni nasluti- Banom Jelačićem, Jernejem nos uzdizanju Crne Gore i ve- nas pojedine političke grupaci- ti da tadašnja Crna Gora mo- Njegoš nije imao samo Kopitarom i Josipom Tomin- DEC. ličini njenog imena. Malo je ze- je predstavljaju kao izvorni po- Svjesni velikog i složenog že biti kolijevka Njegoševe ve- južnoslovensku nego com, energična su i moćna 2013 malja u kojima je za tako kratko bornici tradicije petrovićevske istorijskog nasljeđa, mi danas ličine. Crna Gora, časnih i hra- i evropsku misiju pokretačka snaga južnoslo- JAN. vrijeme, na tako malom prosto- Crne Gore, a ogorčeni su pro- veoma odgovorno promišlja- brih slobodara, ali zatočenih venskog oslobađanja, ali i os- 2014 ru, izrasla tako velika i uvažena tivnici njihovog najvećeg do- mo strategiju državne politike teškim običajima, navikama Samo sa prostora kosmo- nova stvaranja južnosloven- BROJ društvena i intelektualna elita. stignuća – nezavisne crnogor- za 21. vijek. Naša je dužnost da i predrasudama, koje je tre- sa Njegoš je mogao spozna- ske države. Zato Njegošu sa Ovi krajevi su dali i mnoge ske države. Ne može sebe ne- prepoznamo zahtjeve ovoga balo obrazovati, miriti među ti i pravilno vrednovati značaj zahvalnošću treba posebno 20-21 ličnosti koje su imale posebno ko smatrati Njegoševim sljed- vremena, i da na izazove koje posvađanim plemenima, ali i slobode čovjeka. Slobode, ko- vrednovati misiju slobodar- mjesto u političkom životu Cr- benikom, a istovremeno biti nam ono nameće pružimo va- među saplemenicima. Čiju je ja sa pravdom omogućava da stva, koja je u XX vijeku stvo- ne Gore, u zajedničkoj državi, protivnikom države kojom je i ljane odgovore. Za traženje tih samovolju i gordost u teškim se ostvari vječno trajanje sva- rila južnoslovensku državu. ali i u drugim državama. Voj- Njegoš nekada vladao. I danas, odgovora biće nam od velike i oskudnim godinama trebalo kog čovjeka. Uz spoznaju ve- Državu, nakon čijeg će tragič- voda Gavro Vuković je rodo- kao i tada, svoj identitet i poli- koristi i sve što znamo o Nje- udružiti u stremljenja za slo- like istine Njegoševe da „dan nog kraja biti stvorene neza- načelnik crnogorske moder- tička uvjerenje možemo defini- goševom vremenu, i o Njego- bodom i prosvećenošću. za danom vjenčaje se tokom visne države među njima i Cr- ne diplomatije, i jedan od naj- sati na različite načine, ali drža- ševom djelu. / svaki našom po naosob mu- na Gora, kojoj je upravo i Nje- važnijih ministara spoljnih po- va Crna Gora je iznad svih na- Istorija i Njegoš učinili su Sloboda je kom / nema dana koji mi že- goševa misija dala nemjerljivi slova svoga doba, sa najdužim ših identitetskih opredjeljenja Crnu Goru slavnom. Ali, ten- nužnost svakog društva limo/ nit blaženstva za kojim doprinos. Snažne veze sa Slo- mandatom u nezavisnoj crno- i razlika. denciozna i dnevnopolitička i čeznemo”. Ali, jednako, niko vakom Ljudovitom Šturom i gorskoj državi. Današnja Crna politikantska tumačenja nje- Tu mikrokozmu mraka Cr- ne može čovjeku oduzeti vje- Čehom Dušanom Lamblom Gora, u njegovu čast, ustano- Ni danas nije prestala govog djela, sa raznih strana i ne Gore obasjala je kosmička ru za danom željenim i čežnju dokaz su da Njegoš nije imao vila je u njegovoj rodnoj kući u potreba da se radi na sa različitim predznakom, često luča koju je Njegoš spoznao za blaženstvom. Upravo zato samo južnoslovensku nego Beranama prestižnu Diplomat- objedinjavanju državnog su, kao i danas, bila i veliko op- na zvjezdanim visinama ko- što tamu čovjeka obasjava lu- i evropsku misiju i da je put sku ljetnju školu, koju i najveći prostora Crne Gore terećenje. Proslava Njegoševog je je dosegao. Samo duhovno ča kosmička dajući mu vjeru njegoševski – put evropski. svjetski državnici smatraju do- jubileja ponovo podstiče ten- dopirući do tih visina, samo vječnosti i blaženstva. Zato nas je Njegoš trajno stignućem regionalnog znača- Današnja Crna Gora, koja je denciozne i neutemeljene op- u tom makrokosmosu, on je Ta svjetlost znači slobo- zadužio. Zato se Njegošu mo- ja. Pomenimo i generala Rado- u pregovaračkom procesu za tužbe na račun velikog pjesni- mogao razumjeti da mikroko- du, ali i pravdu, koja je nje- ramo vječno oduživati. Zato mira Vešovića, koji se na tradi- članstvo u EU, i na pragu NA- ka i navodnog genocidnog ka- smos svakog zemaljskog pro- goševski neodvojiva od slo- moramo prihvatati kosmič- cionalni crnogorski način borio TO-a, uvažena kao susjed i par- raktera njegovog djela. Mi ne stora i svakog čovjeka trajno bode. Ne možemo biti istin- ke istine iz dubokih Njegoše- za odbranu časti svoje zemlje. tner u međunarodnoj zajedni- slavimo Njegoša da bismo bilo osvetljava nebeska luča ko- ski pravedni ako ne uvaža- vih poruka. Zato moramo ra- Čitava je plejada istaknutih lju- ci, gradi svoj moderni profil na koga provocirali ili vrijeđali. Mi ja ga gradi i mijenja. Samo sa vamo slobodu drugoga i ako zumjeti da je Njegoš dosegao di iz Berana zauzimala značajna različitostima – od kulturološ- slavimo njegovo djelo kao vr- tih visina mogao je osvjetlja- ne vrednujemo opšte dobro. mjesto na vrhu Crne Gore koje mjesta i u međuratnom komu- kih i identitetskih do političkih. hunac pjesničko-filozofske mi- vati, ovaj planetarni velikan, Zato je Njegoš potvrdio i du- se nikada neće uprazniti i na nističkom pokretu, a kasnije i u Ona može ostati stabilna i do- sli i duha jednog naroda i jedne budućnost Crne Gore slobo- hovno afirmisao genijalnost kome ga niko neće zamijeniti. antifašističkoj borbi. Poslije ‘45. stići mogući željeni nivo eko- epohe, ponosni na multietnič- darstvom kome su bile po- cara Konstantina koji je, mi- Neka je trajno divlje- godine samo iz ovog kraja bi- nomske i demokratske razvi- ki sklad savremene Crne Gore. svećene Njegoševe deceni- lenijum i po prije Njegoševog nje vječnom Njegošu u vječ- lo je nekoliko istaknutih crno- jenosti samo ukoliko i ubudu- Njegoševo djelo je najveći tri- je vladanja a i vjekovi koji su rođenja, u Milanskom ediktu noj Crnoj Gori”, istakao je gorskih i jugoslovenskih lidera će multietničnost bude jedna jumf genijalnog uma koji je po- im slijedili. proglasio slobodu hrišćani- predśednik Flip Vujanović. – od Đoka Pajkovića i Budislava od najčasnijih i najprepoznat- stignut na prostoru Crne Gore. Samo sa kosmičkih pro- na i svakog čovjeka da može Svečanost posvećena Šoškića, do Dobroslava Ćulafi- ljivijih zastava savremene Cr- Takvim pristupom i odnosom stora Njegoš je mogao doži- slijediti vjeru koju želi i oba- Njegošu u Crnogorskom na- ća i Momčila Cemovića… ne Gore. Ni danas nije prestala prema Njegošu Crna Gora obi- vjeti apsolutni sklad prirode, vezu da zbog toga ne bude rodnom pozorištu počela je potreba da se radi na društve- lježava početak trećeg vijeka u kojoj svaki nestanak stvara proganjan. Ni za sedamna- himnom Crne Gore koju je Ne može sebe neko smatrati nom, ekonomskom, kulturološ- njegove besmrtnosti. Okreni- novi nastanak, da bi harmoni- est vjekova nije se izgubi- izveo hor Muzičke akademi- Njegoševim sljedbenikom, kom i komunikacijskom objedi- mo se svi našoj Crnoj Gori i ve- ja prirode dobila svoju ravno- la aktuelnost vječne poruke je Cetinje. a istovremeno biti njavanju državnog prostora Cr- likim ciljevima u bliskoj buduć- težu i neprolaznost. Neprola- ova dva velikana i vizionara. Tokom svečanosti prika- protivnikom države kojom ne Gore. I naš današnji zadatak nosti. Veliku istoriju već ima- znost i ljepotu koji prirodu či- Sa prostora kosmičkih beskra- zan je i dokumentarni film je i Njegoš nekada vladao mora biti jačanje svijesti o nje- mo”, istakao je premijer Milo ne savršenstvom, obavezujući ja Njegoš je razumio da je slo- „Noć skuplja dva vijeka” u re- govoj kompaktnosti. Bio je to Đukanović. čovjeka u njoj da teži trajnim boda nužnost svakog druš- žiji Branka Baletića, a čitana su I kratak pregled od Njego- i Njegošev zadatak, kao i nje- vrijednostima. Vrijednostima tva. Zato je Njegoš, velikan i Njegoševa pisma. ševog doba do danas potvr- govih nasljednika knjaza Dani- Lj. Vukoslavović koje kao trag ovozemaljskog duboke i svestrane umnosti, Lj. Vukoslavović AKTUELNOSTI Predśednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić na svečanoj śednici Skupštine Crne Gore IZ ZAVODA ZA ŠKOLSTVO održanoj povodom Dana parlamentarizma u Crnoj Gori i 200 godina od dana rođenja Petra II Pośeta eksperata iz Državne školske Petrovića inspekcije Slovačke PREDSTAVLJENI NJEGOŠ JE SVOJU POEZIJU MODELI UTVRĐIVANJA UGR ADIO U TEMELJE KVALITETA DRŽAVNOSTI CRNE GORE Njegoš je Evropljanin kao umjetnik i mislilac ljudske sudbine koji je svoje grandiozno poetsko djelo ulio u more evropske kulture. Zato temeljno opredjeljenje naše državne politike − privrženost evropskim i NATO integracijama nije samo stvar crnogorske sadašnjasti i budućnosti, ona je ujedno prirodni nastavak naše prošlosti

beśedi na svečanoj Uśednici Skupštine Cr- DEFINISANA DALJA SARADNJA: Sa sastanka u Zavodu ne Gore održanoj povodom ■■ Dana parlamentarizma u Cr- armila Braunova, pomoćni- spremnost da podrži dalju sa- noj Gori i 200 godina od da- Jca direktora, i Zuzana Lukač- radnju dvije ustanove. na rođenja Petra II Petrovi- kova, rukovodilac za međuna- Gošće iz Slovačke predsta- ća u Zetskom domu na Ce- rodnu saradnju Državne škol- vile su slovački obrazovni si- tinju, predśednik Skupštine ske inspekcije Slovačke pośe- stem i model utvrđivanja kva- Crne Gore Ranko Krivokapić tile su Zavod za školstvo Crne liteta u obrazovno-vaspitnim poručio je da današnja Crna Gore. Pośeta eksperata iz Slo- institucijama. Upoznate su sa Gora nije ona iz Njegoševog vačke uslijedila je nakon što je crnogorskim modelom utvr- vremena, već građanska dr- Zavod za školstvo uspostavio đivanja kvaliteta i profesional- žava, multikulturno društvo saradnju sa Državnom inspek- nog razvoja. Tom prilikom su svih crnogorskih građana, u cijom Slovačke. Ambasada ove definisani i budući pravci sa- kojem su sve religije jedna- zemlje u Crnoj Gori iskazala je radnje. Lj. V. ke, u kojem krst i luna, koje je Njegoš doživljao kao dva strašna, suprotstavljena sim- Seminar o nastavi jezika i književnosti u II i III bola, stoje u slozi. ciklusu osnovne škole „No, takva, građanska, multikonfesionalna Crna Go- ra, ne bi bila moguća bez UNAPREĐENJE PROCESA Njegoša, i onoga što nam je ostavio u nasljeđe. GRAĐANSKA, MULTIKONFESIONALNA CRNA GORA, NE BI BILA MOGUĆA BEZ NJEGOŠA: PODUČ AVA NJA Ne slučajno je Petar I Sve- ■■Sa svečane śednice ti i najveći Petrović. Zauzeti I UČENJA UČENIK A njegovo mjesto – bila je teš- Uprkos svim unutrašnjim nje i kontinuitet crnogor- Danas svijetla obraza ka zadaća. Njegoš je već u i vanjskim pritiscima, Njegoš skog naroda, tako je i Njego- možemo pred Njegoša a 37 nastavnika (profe- narska obrada i dizajn tek- 4 sedamnaestoj godini taj te- je uspio stvoriti snažan dr- ševo nasljeđe izloženo bez- Zsora razredne nastave sta i dr. ret ponio. I stvorio djelo vječ- žavni aparat koji je efikasno brojnim manipulacijama i Lovćen kao tron slobode i profesora jezika i književ- Očekuje se da će efek- ne vrijednosti. I Sveti Petar i sprovodio odluke central- zloćudnim tumačenjima. To Crne Gore možda nije dobio nosti) iz Pljevalja, Rožaja, Bi- ti nakon realizacije progra- Njegoš su Crnu Goru civili- ne vlasti i uspješno suzbijao nije usporilo Njegoša, ali se zemne ostatke sveca, ali je- jelog Polja, Podgorice, Nik- ma na teorijskom i praktič- zacijski približili Evropi, ko- centrifugalne sile koji se kroz usporila emancipacija crno- ste onog koji je, do tog vre- šića, Cetinja, Herceg Novog, nom planu biti: razumije- ja počiva na jedinstvenom plemenske zahtjeve za auto- gorskog društva. Podśeti- mena, najviše izdigao luču i Ulcinja u Zavodu za škol- vanje teorije recepcije kao odnosu Rimskog prava, hri- nomijom predstavljale stvar- mo se prepiske između Nje- slobode južnoslovenskih na- stvo organizovan je semi- osnove za interpretaciju šćanskog nasljeđa i slobod- nu opasnost za jedinstvo dr- goša i bana Jelačića u kojoj roda. Mauzolej na Lovćenu je ne umjetnosti i misli i svih žave. Njegoš hrvatskom bratu ve- remek djelo jugoslovenske ostalih religija koji su poho- Njegoševo nasljeđe izlo- li da bi se zajednički treba- umjetnosti i ujedno spome- dili njen prostor. Sveti Petar ženo je bezbrojnim mani- li zvati Jugoslovenima. Nije- nik jugoslovenskom zajed- je Evropljanin bio kao zako- pulacijama i tumačenjima, su uzalud austrijske vlasti u ništvu, u kojem je i sam Nje- nodavac i mislilac političkog kao što se falsifikatima po- brojnim vatrenim proglasi- goš tako čvrsto utemeljen. i svetog. Njegoš je Evroplja- kušalo osporiti postojanje i ma koji su u to vrijeme upu- Ova skupština, ne slučajno, nin kao umjetnik i mislilac kontinuitet crnogorskog na- ćivani sa Cetinja prepozna- zato obilježava dan obno- DEC. 2013 ljudske sudbine koje je svo- roda. li presudan Njegošev uticaj. ve crnogorske nezavisnosti, JAN. je grandiozno poetsko dje- Njegoš je južnoslovenski Šiljao je Njegoš poslanice u klanjajući se upravo takvom 2014 lo ulio u more evropske kul- pjesnik slobode. A baš o slo- kojima se navodi da ‘jugo- Njegošu. Bez Avnojevske Ju- ture. Zato temeljno opredje- bodi kao da nijesmo dovolj- slovenstvo sve zajedno dr- goslavije, ne bi bilo ni evro- BROJ ljenje naše državne politike − no naučili od Njegoša, jer je ži, i onda će tek narod biti atlantske Crne Gore. Zahva- 20-21 privrženost evropskim i NA- naš odnos prema slobodi če- poznat, narod slavan i veliki, ljujući onome što smo učini- TO integracijama nije samo sto kontradiktoran. narod država’. li tog 21. maja 2006. godine, stvar crnogorske sadašnjasti Malo đe se kao u Crnoj Zato su Njegoševi Crno- danas svijetla obraza može- i budućnosti, ona je ujedno Gori tako strasno pjevalo i gorci, a ne pripadnici veli- mo pred Njegoša. prirodni nastavak naše proš- tako hrabro ginulo za slobo- kodržavnih projekata, pravi Iako živimo u vremenu losti. du. Zašto onda Crnogorci, i Jugosloveni. I zato je Njegoš kad su rušioci njegovog gro- Crnogorci crnogorski i srp- hrvatski, koliko je u ilirskom ba dobijali njegovu nagra- Mislilac, čija je misao bila ski Crnogorci, često ne zna- preporodu podržavao svo- du, najbolji odgovor svima toliko tečna i skladna ju šta bi sa vlastitom slobo- ju hrvatsku braću, bošnjač- koji prizivaju rušenje Mauzo- RAZVIJANJE VJEŠTINE ČITANJA: Sa seminara da je svoju filozofiju dom, pa je ukinu”, kazao je ki u mjeri u kojoj piše ‘što je leja dao je na otvaranju Mau- ■■ izražavao poezijom Krivokapić. Bosna, i pola Albanije, vaša zoleja Veljko Milatović: ‘Tom nar na temu Nastava jezika književnih djela u osnov- On je podśetio na Njego- braća od oca i majke’ i boš- Njegošu, gorostasu, pjesni- i književnosti u II i III ciklusu noj školi i njena primje- Snovi naših velikana ko- ševe riječi u pismu prijatelju njački u mjeri kojoj je kumo- ku borbe neprestane i vizi- osnovne škole. na u učionici, razmijeva- ji su viđeli daleko van Crne u Trstu revolucionarne 1848. vao sa Ali-pašom Rizvanbe- onaru, podigosmo ovaj spo- Program treba da dopri- nje značaja uvođenja uče- Gore i daleko ispred svog godine „Ja se svagda čudim govićem. Srpski u mjeri u menik na Lovćenu, iako uvje- nese unapređivanju struč- nika u vještinu čitanja ne- vremena za Njegošev ko- a nigda se načuditi ne mo- kojoj je svojoj pravoslavnoj reni da je najveći spomenik nih znanja, vještina i spo- umjetničkog teksta, rada losalni humanistički duh gu kako nekim ljudima mo- srpskoj braći pokušavao po- Njegošu, njegovoj stvaralač- sobnosti nastavnika, ne- na njemu, kao i rada na ra- i beskrajnu ljubav prema že posebno ropstvo toliko moći pjevanjem o slobodi, a koj samovolji i slobodarskim ophodnih za unapređenje zvoju čitalačke pismenosti murdrosti i znanju i Evro- drago biti”. ne koliko je nacionalističkoj htjenjima – slobodna Crna procesa podučavanja i uče- i vještine učenja putem či- pa nije bila dovoljno velika. eliti potreban da bi srpska Gora’. nja učenika. Njegovi cilje- tanja, uvođenje učenika u Njegoš je bio i sveštenik, i Slobodu je ponekad lakše istorija koju su izmaštali bila Mnogi su odlučili da Nje- vi su da nastavnici razumi- ključne kompetencije cje- pjesnik, i vladar, i filozof. On osvojiti nego sačuvati uvjerljivija. Kakva je tek mi- goševe poruke u borbi za ju teorijska polazišta aktu- loživotnog učenja, sa po- je bio mislilac, čija je misao zerija bila krenuti u sukob sa slobodu protiv nadmoćnog elnih programa namijenje- sebnima akcentom na dvi- bila toliko tečna i skladna „Slobodu je ponekad lak- Amerikom i Evropom, sve se neprijatelja i teških žrtava nih nastavi jezika i književ- je od njih: komunikacija na da je svoju filozofiju izraža- še osvojiti nego sačuvati, ka- pozivajući na Njegoša. Nje- koje su se u toj borbi mora- nosti, prije svega komunik- maternjem jeziku i učiti ka- vao poezijom. Pravo zbore- zuje nam tim riječima Nje- ga, koji još od tada, kako u le podnijeti, napisane u 19. cijski pristup u obje obla- ko se uči, kao i efikasna i ći, jedino je Crna Gora ostva- goš. Ali ako se sloboda ‘od’ pismima piše Ljubomir Ne- vijeku, primijene kao oprav- sti, da razumiju značaj ra- korektna primjena proga- rila Platonovu ideju da bi na političkom mudrošću ne nadović, sa radošću pośetio danje za bratoubilačke rato- zvoja dvije strategije čita- ma za jezik i književost u čelu idealne države morao pretvori u slobodu ‘za’, ona američki brod u Napulju. Pi- ve na kraju 20. vijeka. nja za dvije vrste tekstova: osnovnoj školi. stajati filozof. Crna Gora je- će utrnuti kao svjetlost šteri- še Nenadović: ‘Vladika istin- Da ono što je Njegoš pi- umjetničkih i neumjetnič- Na seminaru su reali- ste vođena filozofom. Ali on ke na vjetrometini”. ski ljubi Ameriku. Sa odu- sao o većem i moćnijem ne- kih, te da razumiju i prakti- zovane teme: Nastava je- nije poslušao Platonov nauk Svaki od četvorice po- ševljenjem je slušao o Ame- prijatelju, zloupotrijebe pro- kuju način rada na obje vr- zika u osnovnoj školi, Me- da bi iz države valjalo pro- sljednjih Petrovića − i Petar rici, o njenom napretku, nje- tiv nemoćne braće, protiv ste teksta, zatim da primi- todski pristup čitanju i tu- gnati pjesnike. Umjesto to- Prvi, i Njegoš, i knjaz Dani- nom ustavu, o njenoj slobo- slabijih od sebe. Nema ve- jenjuju savremene metode mačenju neumjetničkog ga, Njegoš je svoju poezi- lo, i kralj Nikola bili su, kad je di. Njegoš tada američkom će zloupotrebe Njegoša od tumačenja književnog tek- teksta, Sve počinje čita- ju ugradio u temelje držav- Crna Gora u pitanju, ispred viceadmiralu veli da je mno- te. On bi rekao – tragovi im sta, osmišljavaju funkcio- njem – čitanje književnih nosti Crne Gore, koja počiva svog vremena. To je važna go puta zamišljao da napu- smrde nečovještvom. Ubija- nalne korelacije sa ostalim tekstova u osnovnoj školi na ljubavi prema slobodi, ali poruka svim crnogorskim li- sti Evropu i da dođe u Ame- li su Njegoša ko Jugoslaviju, umjetnostima (likovnom i i Uzrasni identiteti i nasta- i ljubavi prema mudrosti, na derima da bar pokušamo bi- riku’. uzimajući i njihovo ime”, ista- muzičkom), kao i predme- va književnosti u osnov- slavi oružja, ali i ljepoti po- ti bastaduni kao oni. Prekratak je bio put od kao je Krivokapić. tima: građansko vaspita- noj školi. ezije, na tvrdom kamenom Kao što se, falsifikatima, njegovog rođenja do prese- nje, istorija, geografija, iz- brdu i pitomini mora. pokušalo osporiti postoja- ljenja u vječnost. Lj. Vukoslavović bornim predmetom raču- Lj. V. AKTUELNOSTI Predśednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović o mjerama Vlade u politici zapošljavanja, posebno mladih, tokom „premijerskog sata” u Skupštini Crne Gore DRŽAVNI PROGR AM I PRIVATNE INVESTICIJE GENERISAĆE ZNAČAJAN BROJ NOVIH R ADNIH MJESTA Mladi, kao najkreativniji i najperspektivniji dio društva, ostaju u centru pažnje politike zapošljavanja kako u Evropskoj uniji, tako i u Crnoj Gori. Očekivani iznosi investicija samo u turističkom sektoru u ovoj i u par narednih godina iznose oko 3 milijarde eura. Uz velike projekte iz oblasti turizma, čija realizacija je već počela, i onih čiji je početak izvjestan u najskorijoj budućnosti, iz oblasti energetike i proizvodnje hrane, stvaraju se preduslovi za otvaranje više hiljada novih radnih mjests. Mladi i nezaposleni moraju u ovome preuzeti i svoj dio odgovornosti, kazao je premijer Milo Đukanović

odrazila na povećanje broja ne- davaca trajala je od 15. septem- zaposlenih, naročito mladih do bra do 15. oktobra, kada je zva- 24 godine. Evropska unija je pro- PROGR AMI nično počela i prijava korisnika. cijenila da oko 7,5 miliona mladih Korisnici ovog Programa počeće od 15 do 24 godine u zemljama OBR AZOVANJA I OBUKE da rade u januaru 2014. godine”, EU nije zaposleno, da pri tome kazao je premijer Đukanović. nijesu ni u procesu obrazovanja. „Vlada Crne Gore, kroz mjere poreske politike, stimuliše Prema posljednjim podaci- poslodavce na veće zapošljavanje određenih kategorija ne- Analiza modela Programa ma Eurostata iz septembra 2013. zaposlenih lica. Ovaj vid stimulativnih mjera tokom2013. go- stručnog osposobljavanja godine, stopa nezaposlenosti u dine omogućen je i za poslodavce koji zaposle lica sa steče- svršenih srednjoškolaca euro zoni iznosila je 12,2%, a sto- nim visokim obrazovanjem, nakon obavljenog pripravnič- pa nezaposlenosti mladih (15- kog staža, kroz Uredbu o subvencijama za zapošljavanje Premijer je istakao da, ima- 24) 24,1%. Na nivou Evropske određenih kategorija nezaposlenih lica. jući u vidu otežano pronalaže- unije (EU 28) stopa nezaposleno- Podsticaj zapošljavanju mladih je omogućen i kroz Pro- nje adekvatnog zaposlenja, sve sti iznosila je 11,0%, a stopa ne- gram podsticanja preduzetništva, kojim se nude krediti za veći broj mladih srednjoškolaca zaposlenosti mladih 23,5%. U Cr- samozapošljavanje u cilju razvijanja malog i srednjeg bizni- odlazi na univerzitete, što zna- VLADA CRNE GORE SPROVODI NIZ MJERA I AKTIVNOSTI, KAKO BI noj Gori, prema posljednjim po- sa. Takođe, vladina politika je usmjerena na ublažavanje pro- či i prolongiranje problema ne- ■■SE POVEĆALA STOPA ZAPOSLENOSTI MLADIH: dacima iz Ankete o radnoj snazi blema putem zapošljavanja mladih tokom sezone kroz pro- zaposlenosti na budući period. Premijer Milo Đukanović (II kvartal 2013 god.) stopa neza- jekte za mlade koji se, po pravilu, organizuju radi privreme- Cijeneći potrebe tržišta upravo poslenosti je 19,3%, a stopa ne- nog rješavanja problema nezaposlenosti mladih, sticanja za radnom snagom sa srednjom edovoljna zaposlenost, a „Takvo značenje politike za- zaposlenosti mladih (15-24 go- radnog iskustva i prakse. U okviru mjera aktivne politike za- stručnom spremom, Vlada Crne Nposebno visoka stopa ne- pošljavanja definisano je i u Na- dine) 34,4%. Prema posljednjim pošljavanja, treba istaći i programe obrazovanja i obuke, ko- Gore priprema Analizu mode- zaposlenosti mladih, jedan je cionalnoj strategiji zapošljava- podacima Zavoda za zapošljava- ji se odnose na kategoriju mladih sa opštim obrazovanjem la Programa stručnog osposo- od težih izazova sa kojima se Cr- nja i razvoja ljudskih resursa nje Crne Gore, ukupan broj ne- bez radnog iskustva, neadekvatnih znanja i vještina, čija se bljavanja svršenih srednjoško- na Gora danas suočava. Politika 2012-2015, kao strateškom do- zaposlenih lica na evidenciji ne- zapošljivost znatnije povećava realizacijom ovih programa. laca. Cilj ovog projekta treba da zapošljavanja zaslužuje central- kumentu u oblasti politike za- zaposlenih je 34,383, od čega je Dakle, mladi kao najkreativniji i najperspektivniji dio druš- bude sticanje znanja i vještina li- no mjesto u domenu javnih po- pošljavanja. Strategija je inspi- učešće lica sa visokim obrazova- tva ostaju u centru pažnje politike zapošljavanja, što potvrđuju ca sa srednjom stručnom spre- litika, ne samo zato što je usmje- risana pristupom korišćenim u njem 10,602, što čini 30,83% od i konkretne aktivnosti koje sprovodi Vlada i nadležne institucije. mom, koja su deficitarna na tr- rena ka najvažnijem cilju eko- integrisanoj socio-ekonomskoj ukupno nezaposlenih lica. Uku- žištu rada u Crnoj Gori, kako bi nomskog i društvenog razvoja, strategiji EU 2020 kojom su de- pna registrovana stopa nezapo- se adekvatno odgovorilo tra- već i zato što, praktično, i nema finisani ciljevi pametnog, inklu- slenosti je 14,78%. Prateći preporuke EU u di- „Zbog potrebe racionaliza- žnji poslodavaca koja se u dosa- institucionalne reforme, sektor- zivnog i održivog razvoja. U cilju rješavanja problema jelu politike zapošljavanja kroz cije zapošljavanja u javnom sek- dašnjem periodu zadovoljavala ske politike, ili pojedinačne mje- nezaposlenosti mladih Evropski inicijativu Mladi u pokretu, iz toru, akcenat je na poslodavci- stranom radnom snagom. re koja ne ostavlja trag na nivo i Mladi su u centru pažnje savjet je u aprilu 2013. godine koje je proistekla šema Garan- ma iz privatnog sektora. Držav- Podśetiću i na podatak ko- strukturu zaposlenosti, kazao je politike zapošljavanja donio preporuku o uspostavlja- cije za mlade, Vlada Crne Gore ni organi i organi državne upra- ji sam ranije ove godine saop- predśednik Vlade Crne Milo Đu- nju Garancije za mlade. Cilj ove kroz odgovarajuće mehanizme ve i lokalne samouprave su is- štio u ovom Parlamentu. Očeki- kanović tokom „premijerskog sa- Mladi, kao najkreativniji i naj- garancije je da se mladima koji u datim uslovima, imajući u vidu ključeni iz Programa, osim usta- vani iznosi investicija samo u tu- ta”, odgovarajući na pitanje po- perspektivniji dio društva, osta- se ne zaposle u periodu od četiri ekonomsku situaciju i određena nova prosvjete, zdravstva, poli- rističkom sektoru u ovoj i u par 5 slanika Demokratske partije so- ju u centru pažnje politike zapo- mjeseca nakon završetka formal- budžetska ograničenja, sprovo- cije, vojske i privrednih društa- narednih godina iznose oko 3 cijalista Milutina Simovića, koje šljavanja, kako u Evropskoj uniji, nog obrazovanja ponudi alterna- di niz mjera i aktivnosti, kako bi va u većinskom državnom vla- milijarde eura. Uz velike projek- mjere Vlada sprovodi u politici tako i u Crnoj Gori. Svjetska eko- tivan posao, dalje obrazovanje, se povećala stopa zaposlenosti sništvu. Visokoškolcima je omo- te iz oblasti turizma, čija realiza- zapošljavanja, posebno mladih. nomska kriza se u velikoj mjeri praksa ili sticanje novih vještina. mladih, time i ukupne zapošlje- gućeno da povećaju listu „pre- cija je već počela i onih čiji je po- nosti, što bi vodilo putem eko- ferencija” (7 preferencija), kako četak izvjestan u najskorijoj bu- nomskog oporavka i razvoja”, bi im se omogućila bolja šansa dućnosti, iz oblasti energetike i istakao je predśednik Vlade. za dobijanje poslodavca. Tako- proizvodnje hrane, stvaraju se ODGOVOR AN ODNOS INVESTITOR A U DIJELU đe im je omogućeno da na saj- preduslovi za otvaranje više hi- Listu preferencija tu Elektronske uprave u svakom ljada novih radnih mjesta. OBR AZOVANJA, OBUKE I ZAPOŠLJAVANJA trenutku mogu viđeti na kojoj Državni program podrške Premijer je podśetio na su poziciji u odnosu na ostale zapošljavanju, kao i privatne in- „Cijenim da je važno afirmisati i odgovoran odnos koji pokazuju pojedini investito- prošlogodišnji Projekat struč- kandidate za svaku od sedam vesticije sigurno će generisati ri u dijelu obrazovanja, obuke i zapošljavanja domaće radne snage. Tako npr. Bijelo Po- nog osposobljavanja visokoško- preferencija tj. radnih mjesta za značajan broj novih radnih mje- lje postaje regionalni centar za obuku i trening kadrova koji će raditi u sektoru turizma, laca Vlade Crne Gore, te da su na koje su aplicirali, uz mogućnost sta. Važno je biti spreman i isko- DEC. tj. građevinarstva, konkretno na projektu u Kumboru. Vjerujem da je ovo dobar primjer osnovu detaljne analize realiza- da preferencije mogu mijenjati ristiti ovu priliku. Mladi i nezapo- 2013 i za druge investitore koji imaju potrebu za kvalifikovanom radnom snagom, a ujedno i cije prošlogodišnjeg programa do samog isteka roka za prijav- sleni moraju u ovome preuzeti i JAN. prilika za prenos i usvajanje novih znanja i vještina, kao i za dugoročno radno zbrinjava- produzete izvjesne modifikaci- ljivanje. Ovogodišnji program, svoj dio odgovornosti”, naglasio 2014 nje nezaposlenih ljudi, posebno iz śevernog regiona”, ukazao je premijer Milo Đukanović. je u Programu za ovu tj. sljede- je, kao i 2012. godine, otpočeo je predśednik Vlade Milo Đuka- BROJ ću godinu: 10. septembra, a prijava poslo- nović. Lj. Vukoslavović 20-21

U Privrednoj komori u Podgorici održan okrugli sto „Preduzetničko učenje u sistemu „Moramo edukovati nastav- trebu jačanja konkurentnosti obrazovanja” nike, otvarati preduzetničke klu- kroz unapređenje produktivno- bove u svim obrazovnim institu- sti i zatvaranja jaza između po- cijama, organizovati takmičenja nude i tražnje za radnim vješti- PREDUZETNIŠTVO OD NAREDNE GODINE kako bismo promovisali najbo- nama. Potrebno je da svi poje- lje. Neophodna je i saradnja sa dinci budu ohrabreni da razvi- preduzetnicima da bi se kod jaju preduzetničke vještine, bez OBAVEZAN PREDMET U ŠKOLAMA njih odvijala praktična nastava”, obzira na to da li imaju ambicije Za brži privredni rast i veću zaposlenost kojima težimo potrebno je više preduzetničkog znanja. Zato nam istakao je ministar. da pokrenu biznise. Prema riječima predśedni- „Tradicionalno preduzetnič- je cilj da preduzetništvo uđe u svaku instituciju i porodicu, istakao ministar prosvjete Slavoljub Stijepović ka Privredne komore Velimi- ko obrazovanje danas se zasni- ra Mijuškovića, u procesu eko- va na programima koji obuhva- nalnom i lokalnom nivou pred- nomske tranzicije i pristupanja taju znanja iz ekonomije, uče- stavljaju se podsticaji za rad ma- Evropskoj uniji, razvoj predu- nje poslovnih vještina, kao što lih i srednjih preduzeća i predu- zetništva i preduzetničkih kom- su upravljanje protokom novca, zetnika, kao i mogućnosti njiho- petencija prepoznaje se kao je- poslovno planiranje, poznavanje vog povezivanja sa partnerima dan od glavnih oslonaca crno- bilansa i poreskih zakona. Evrop- iz inostranstva. gorske ekonomije i društva, pa ska politika ide i dalje − promo- su nam potrebni preduzetnič- više preduzetništvo kao ključnu Neophodna ki nastrojeni ljudi za dinamičnu kompetenciju, a obrazovanju i edukacija nastavnika ekonomiju. obukama daje presudnu ulogu „Moramo uložiti više napora u kultivisanju preduzetničke svi- Ministar prosvjete Slavoljub da kroz obrazovni sistem afirmi- jesti. Ovaj širi koncept zahtijeva Stijepović je istakao da Vlada Cr- šemo preduzetništvo, jer je naša da preduzetništvo bude promo- ne Gore želi da na svim nivoima ekonomska realnost takva da će visano u svim segmentima ob- promoviše preduzetničku kultu- se mali biznis i programi samoza- razovanja, od osnovnog do uni- ru. Preduzetništvo i inovacije, pre- pošljavanja često nametati kao je- verziteta”, rekao je Lis. ma njegovim riječima, doprinose dino rješenje”, rekao je Mijušković. Prezentaciju „Preduzet- napretku i socijalnoj koheziji. Evropska unija je pozvala ništvo u sistemu obrazovanja” „Za brži privredni rast i veću sve članice da do 2015. godine imao je Mladen Perazić iz Pri- zaposlenost kojima težimo po- uključe preduzetništvo u nastav- vredne komore Crne Gore, dok ZA BRŽI PRIVREDNI RAST POTREBNO JE VIŠE PREDUZETNIČKOG ZNANJA: Sa okruglog stola trebno je više preduzetničkog ne programe na svim nivoima. su o temi sa aspekta visokoš- ■■ znanja. Zato nam je cilj da pre- kolskih ustanova govorili pred- rna Gora mora uložiti više čeno je na okruglom stolu „Pre- njih preduzeća, u okviru Evrop- duzetništvo uđe u svaku institu- Ključna kompetencija stavnici Univerziteta Crne Gore, Cnapora da kroz obrazovni duzetničko učenje u sistemu ob- ske nedjelje MSP, promotiv- ciju i porodicu”, kazao je ministar Donja Gorica i Mediteran Maja sistem afirmiše preduzetništvo, razovanja”, održanom u Privred- ne kampanje koju koordini- Stijepović. On je najavio da će se Kako je kazao šef Sektora za Baćović, Dragana Radević i An- jer je ekonomska realnost takva noj komori u Podgorici. ra Evropska komisija, a realizu- od naredne godine preduzet- implementaciju projekata Dele- drea Kavarić. O preduzetništvu i da će se mali biznis i programi Skup je organizovala Pri- je se u 38 zemalja Evrope. Nai- ništvo izučavati kao obavezan gacije EU u Crnoj Gori Andre Lis, obrazovanju govorio je i Duško samozapošljavanja često name- vredna komora u saradnji sa Di- me, kroz organizaciju niza do- predmet u starijim razredima izvještaj Evropske komisije o na- Rajković iz Centra za stručno ob- tati kao jedino rješenje, zaklju- rekcijom za razvoj malih i sred- gađaja na nacionalnom, regio- osnovnih škola i svim srednjih. pretku Crne Gore naglašava po- razovanje. Lj. V. AKTUELNOSTI INTERVJU Povodi: 65 godina „Prosvjetnog rada” Akademik DANU prof. dr Božidar Šekularac NE IDEMO U PENZIJU, ZAŠTO MI I VI TEK POČINJEMO SVOJU, Najdraži kompliment kada od učitelja dobijemo poruku: „S vama je zadovoljstvo sarađivati!” Crna Gora je, čak i u državi Nemanjića, imala svoju individualnost koja je prerasla u samostalnost pr- vih godina nakon propasti srpskog carstva, kada zovanje, inovacije, nauka i istra- Ostali smo, dakle, prije dvije le države moraju preko obrazova- živanje, evroatlantske integraci- godine, bez mnogo što-šta. Izgu- nja i kulture čuvati sopstveni iden- Balšići obnavljaju crnogorsku državu, na temelji- je u prosvjeti, kulturi i nauci, đaci bili smo i uvid i kontrolu nad orga- titet, jer je opasnost od moćnih ma dukljanske tradicije i crkve. „Prosvjetni rad”, i nastavnici pišu, obrazovanje đe- nizacijom rada i poslovanja, štam- istorija i kultura velikih država ne- taj šezdesetpetogodišnjak, prepoznatljivo je štivo ce s posebnim potrebama i rad panja i distribucije, a dobili prepo- što što se po sebi pretpostavlja u kod svih prosvjetnih radnika Crne Gore. Nadležni dnevnih centara, đečija prava i lovljen tiraž, kašnjenje u štampanju svim velkim integracijama. A kva- praćenje tog dijela rada Zaštitni- i neredovnu dinamiku (objavljiva- litet Evropske unije jeste i u očuva- državni organ treba da za odobrene projekte traži ka ljudskih prava i sloboda, rodi- nje lista tokom raspusta kada ško- nju raznorodnosti kultura, jezika i rezultate, da se ne bi desilo kao sa kapitalnim pro- teljstvo, predškolsko obrazovanje, le ne rade), što obesmišljava novi- tradicija… ’Prosvjetni rad’ je dobra jektom Crnogorske enciklopedije, koja je finansi- rad države i sindikata na poveća- narski rad, informaciju čini potpu- veza među prosvjetnim radnicima rana decenijama preko Leksikografskog zavoda nju životnog standarda i izgrad- no „bajatom” i onemogućava da Crne Gore… Ja vjerujem da je ‘Pro- nju stanova za prosvjetare, por- rezultati naših napora stignu do svjetni rad’ dosta doprinio na afir- Crne Gore (nekadašnjeg), CANU i DANU, a da se nije trete vrijednih učitelja i nastavni- onih kojima su namijenjeni, zatim maciji onoga što se radilo i radi na stiglo dalje od abecedara i da za to niko nije sno- ka, odličnih đaka i mladih talena- „bale” primjeraka brojeva lista „za- promjenama u obrazovanju Crne sio odgovornost. Mladi kadrovi stasavaju, poštuju ta – dobitnika nagrada na takmi- robljenih” u magacinu, ukidanje Gore. A naročito što je favorizovao svoju državu, imaju znanja i treba im ukazati po- čenjima iz raznih naučnih discpli- prakse da se list, kao ranije, može uspjeh, one najbolje u obrazova- na i u međunarodnim okvirima, kupiti na javnim prodajnim mjesti- nju, one izvrsne… Male države vjerenje da se dokažu Piše: dr Goran Sekulović uspješnih naučnika, istraživača i ma, izostanak i neblagovremenost moraju da počivaju na znanju, pri- inovatora, umjetnika i sportista, distrubucije brojnim prosvjetnim i je svega, da odaju počast najbolji- Dragi čitaoci, reportaže o malim školskim ko- državnim ustanovama, međuna- ma u obrazovanju, nauci, kulturi, Pred vama je svečani broj lektivima i područnim odjeljenji- rodnim organizacijama i ambasa- sportu. I da se u njih ulaže sve, jer „Prosvjetnog rada”, lista crnogor- ma do kojih se ne stiže lako jer su dama, neuručivanje lista višedece- oni to vraćaju svima, bez izuzetka.” BIO-BIBLIOGR AFIJA skih prosvjetnih, kulturnih i nauč- daleko od matičnih škola i urba- nijskim redovnim pretplatnicima Riječi, vizije, rezultati, pozitiv- nih radnika, povodom 65 godina nih centara a najšešće na samim (saradnicima-čitaocima), zabranu na društvena praksa – obavezuju. Akademik prof. dr Božidar Šekularac je rođen 8. mar- njegovog postojanja i 125 godina granicama naše zemlje, student- javnog predstavljanja lista i gosto- Istorija i svijet ne počinju od nas. ta 1944. godine u Crnoj Gori, opština Berane. Diplomi- od pojave „Prosvjete”, prvog pro- ski informator sa vijestima iz sva- vanja na poziv drugih medija, kao Bez napora nekadašnjih genera- rao je 1972. godine na Filozofskom fakultetu u Novom svjetno-pedagoškog časopisa u kodnevnih studentskih preokupa- i članstva u samoregulatornim no- cija, vremena, urednika i novina- Sadu, a magistrirao 1980. godine na Filozofskom fakul- Crnoj Gori, značajnog jubileja ne cija u vezi nastave, polaganja ko- vinarskim tijelima u skladu sa crno- ra, naš i vaš list ne bi danas ovako tetu u Zadru. samo za prosvjetnu i stručno-spe- lokvijuma i ispita, ishrane i smješa- gorskim i evropskim zakonodav- izgledao i ne bi imao šansu da sju- Na istom Fakultetu je, 21. marta 1985. godine, od- cijalističku medijsku djelatnost već ja u domovima, prevoza, itd., u ko- nim standardima, nemogućnost tra bude još bolji. Mi danas u „Pro- branio doktorsku disertaciju i promovisan za „doktora i crnogorsku duhovnost u cjelini. jemu ravnopravno predstavljamo da direktno pratimo odgovarajuće svjetnom radu” baštinimo sve ono humanističkih znanosti iz područja povijesnih znano- „Prosvjetni rad” je suštinski i najpo- sve studente i sve visokoobrazov- događaje, obilazimo škole, pośe- što je bilo dobro u radu ranijih re- sti”. Predmet doktorske disertacije su dukljansko-zetske uzdaniji hroničar crnogorske isto- ne subjekte – i državne i privatne ćujemo različite priredbe u prosvje- dakcija i odgovornih urednika, crnogorske srednjovjekovne povelje, odnosno, srednjo- rije druge polovine 20. vijeka kada univerzitete i fakultete, prezentaci- ti, kulturi i nauci na koje nas orga- upravnih odbora i saradnika. A to- vjekovna istorija Crne Gore. je riječ o tako značajnim društve- ju naučno-istraživačkih kampova i nizatori pozivaju i da sa „lica mje- ga je neizmjerno puno. Pregaocu i Dr Božidar Šekularac je više puta bio na specijaliza- nim sferama kao što su prosvjeta, škola za učenje crnogorskog jezi- sta” – a ne „post festum”, posred- Bog pomaže. Tek, koliko bi trebalo ciji u inostranstvu: po mjesec dana na Visokoj pedagoš- kultura i nauka. Zato svima vama, ka, književnosti, istorije i geografije no i preko drugih medija – infor- – ljudi. Uostalom, put borbe za ob- koj školi u Moskvi (1972) i Lenjingradu (1990) i tri mjese- svim prosvjetnim, kulturnim i na- u zemlji, kao i centara i škola u rasi- mišemo o njima, jer smo ostali bez novu crnogorskog subjektivteta, ca na gruzijskom Univerzitetu u Tbilisiju. Bio je i mjesec učnim radnicima Crne Gore, česti- janju za obrazovanje i očuvanje cr- službenog auta (nužne su negativ- digniteta, dostojanstva i suvereni- dana na studijskom boravku u Kijevu (1998). 6 tamo zajednički jubilej. nogorskog identiteta… ne posljedice svega ovoga na kva- teta krenuo je od koncepta držav- U toku svog radnog vijeka, dr Božidar Šekularac je Rijetko se koji list kao vaš i naš Da bi sve to i još mnogo dru- litet našega rada), neredovnu ispla- nog samofinansiranja. Potrebno je radio kao profesor u srednjim školama, u Odžacima i može pohvaliti da su mu čitaoci u goga, novoga i budućega, krea- tu minimalnih i više nego simbolič- da ga za dobro upravo crnogorske Mojkovcu. Od decembra 1982. godine radio je u Isto- isto vrijeme i saradnici-stvaraoci, i tivno osmislili i ostvarili, moramo nih autorskih honorara, nedodjelji- države i svih njenih građana slije- rijskom institutu SR Crne Gore, specijalnost – srednjo- to na tako visokom obrazovnom i biti svoji na svome, pravno samo- vanje naše Nagrade „Dragan Kujo- di, u mjeri u kojoj može, svaki od- vjekovna istorija Crne Gore. Vlada Republike Crne Go- kulturnom nivou. Vi gradite „Pro- stalni i sa punom poslovnom i rad- vić” i neobilježavanje Dana osniva- govorni društveni, radni i poslovni re imenovala je 1. avgusta 1991. godine dr Božidara Še- svjetni rad”, on gradi vas – stasa- nom adresom, kako je i bilo rani- nja lista prošle godine (što se desilo subjekt, pa i „Prosvjetni rad”, kao kularca za direktora Republičkog zavoda za školstvo SR vamo zajedno! Tako je bilo i biće! jih 63 godina. Upravo se to poka- prvi put) kao svojevrsni stvarnosni što je to godinama uspješno činio. Crne Gore, gdje je radio do njegovog ukidanja, 1. okto- Zbog toga smo okrenuti budućno- zalo kao veliki nedostatak ove dvi- i simbolički pritisak i znak „potre- Tako mi u Redakciji lista shvatamo bra 1996. godine, od kada je nastavio sa radom u Isto- sti koja je u mladim i obrazovanim je posljednje godine koje smo pro- be” njegovog penzionisanja, pot- našu misiju prosvjetiteljskog i stva- rijskom institutu Crne Gore. generacijama i u njihovim učitelji- veli kao pravni i tržišni „podstana- puno gašenje izdavačke djelatno- ralačkog, istinosnog i moralnog, Vlada Republike Crne Gore imenovala je 23. septem- ma i profesorima. Svi uspjesi, sva- ri” i zbog čega ste najveći gubitnici sti i brojne druge organizacione služenja crnogorskoj državi, pro- bra 1998. godine dr Šekularca za pomoćnika ministra kog pojedinca, počinju sa dobrim upravo vi, dragi čitaoci. Ukinućem propuste. svjeti, nauci, kulturi i demokratiji. prosvjete i nauke, Sektor za nauku i Univerzitet. Dr Še- nastavnikom. Da bi odgovorili na pravne samostalnosti izgubili smo A da smo od crnogorskih dr- Zato se nadamo da će legiti- kularac biran je u sva naučna i naučno-nastavna zva- pravi način izazovima izuzetno za- „moć” nezavisnosti, slobode, dis- žavnih čelnika upravo za gore na- mnu molbu, želju, potrebu, inte- nja. Obavljao je i dužnost direktora Istorijskog institu- DEC. 2013 htjevnih standarda savremenog tance, nepristrasnosti i objektivno- vedene aktivnosti i rezultate, koje res i zahtjev prosvjetara da pono- ta Crne Gore. JAN. društva i obrazovanja kao njego- sti kontrolora i čuvara prihvaćenih sada, ne našom krivicom, izostaju, vo imaju u potpunosti samostalan I dalje izvodi nastavu na Filozofskom fakultetu u 2014 vog, uz nauku i kulturu, najvažni- opštih vrijednosti (osnovna funk- u kontinuitetu dobijali veoma do- prosvjetni pravni subjekt, ravno- Nikšiću, u akademskom zvanju redovni profesor Uni- jeg podsistema, svi se moramo još cija medija u demokratskom svije- bre ocjene i priznanja, pokazuju ar- pravan sa svim ostalim prosvjet- verziteta Crne Gore, od 1999. godine. BROJ više razvijati, reformisati, bogatiti tu), u našem slučaju prosvjete, kul- hivski podaci o nekoliko posljednjih nim ustanovama, koji će ponovo Bio je član nekoliko crnogorskih delegacija i struč- 20-21 i trudom, i radom, i radoznalošću, ture i nauke kao primarnih civili- „okruglih” godišnjica lista. Povo- dobiti ingerencije, ali i odgovor- nih ekipa o nauci i obrazovanju, na međunarodnom ni- i inventivnošću, i idejnošću, i pro- zacijskih uslova za razvoj svakog dom 50 godina postojanja, „Pred- nost za svoj krajnje ozbiljan i sup- vou, kao i učesnik na brojnim domaćim i međunarod- fesionalnošću, i etičnošću, i zna- društva, te otuda neprocjenjivi sjednik Republike Crne Gore Milo tilan društveni, medijski i prosvjet- nim skupovima sa referatima i saopštenjima na istorij- njem, i iskustvom, i vrijednostima. značaj listova poput „Prosvjetnog Đukanović je, čestitajući jubilej Re- ni zadatak, uslišiti Ministarstvo ske, kulturološke i druge teme. Značajan je njegov do- Zato je u „Prosvjetnom radu” im- rada”, naročito za male narode i dakciji i prosvjetnim radnicima Cr- prosvjete i crnogorski državni or- prinos i kao člana brojnih obrazovnih i državnih komi- perativna obaveza – naše dalje zemlje i očuvanje njihovog identi- ne Gore, izrazio zadovoljstvo posto- gani od kojih imamo punu podrš- sija i odbora. Član je crnogorskog PEN centra, i Mati- nužno organizaciono i kadrovsko teta u procesu globalizacije, što su janjem uzlaznog trenda koji je po- ku u svom radu, zahvaljujući ko- ce crnogorske, kao i jedan od utemeljivača i redovni jačanje i pripremanje da bi kvali- prepoznale sve države u okruže- sebno posljednjih godina, prisutan joj smo i počeli da izlazimo iz pret- član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i sekre- tetno i sadržajno pratili i komen- nju pa su zadržale samostalnost u radu glasila, kao i zapaženim re- hodno navedenih teškoća i proble- tar Odjeljenja društvenih nauka u prvom sazivu. tarisali mnogobrojne i raznovrsne istih ili sličnih listova i subjekata. zultatima koje ‘Prosvjetni rad’ odne- ma u kojima smo se našli apsolut- Dr Božidar Šekularac je dobitnik velikog broja zna- sastavne djelove prosvjetno-na- Ukinućem tržišne samostalnosti i davno postiže i na planu izdavačke no bez ikakve naše krivice. Ne tre- čajnih priznanja i nagrada, od kojih su najznačajnije: učno-kulturne tematike u procesu javne prodaje lista izgubili smo vi- djelatnosti. Takva angažovanost, ba se odreći mogućnosti da se i ko- Nagrada oslobođenja grada Berana „21. jul” i nagrada približavanja naše zemlje Evrop- šegodišnju dobru i uspješnu prak- naglasio je predsjednik Đukanović, riguje nešto što se u praksi ne po- „Dragan Kujović” za poseban doprinos "Prosvjetnom skoj uniji. Iznad svega nam je pri- su i dosadašnje samofinansiranje i dalje treba da bude predmet pa- kaže dobrim. Sa ciljem da ono što radu". Zbog izuzetnog doprinosa afirmaciji rumunsko- oritet kvalitetno „servisiranje” po- u određenom obimu koje je drža- žnje i podsticanja nadležnih držav- je bilo i što jeste dobro i dalje bu- crnogorskih kulturno-istorijskih veza, dobitnik je Pove- treba, rada, interesa, vrijednosti i vi bila velika pomoć, jer ju je „oslo- nih organa Republike Crne Gore.” de „predmet pažnje i podstica- lje počasnog građanina Rumunske zajednice Vojvodi- zahtjeva vaspitača i polaznika vr- bađalo” potrebe da, pored ličnih Prilikom obilježavanja 55 go- nja nadležnih državnih organa” ne. tića, nastavnika i učenika, profeso- dohodaka zaposlenih (kao trajne dina, prof. dr Slobodan Backović, na korist i u funkciji dobrobiti čita- Tokom svog bogatog stvaralačkog rada prof. dr Bo- ra i studenata, kulturnih stvarao- obaveze osnivača, jer ne treba za- ministar prosvjete i nauke, rekao vog društva. Uvijek je bilo, na sre- židar Šekularac je objavio 24 knjige i preko 400 naučnih ca i umjetnika, naučnika, istraži- boraviti da je „Prosvjetni rad” 1949. je za „Prosvjetni rad” da je „neza- ću, onih koji su viđeli više i dalje i radova, priloga i stručnih tekstova u časopisima, zbor- vača i inovatora. Riječ je, dakako, g. formiralo Ministarstvo prosvje- obilazan činilac svakodnevnog ži- zato su bili uspješni. Dokaz za to je nicima radova i listovima, domaćim i međunarodnim. o istovremenim i komplementar- te NR Crne Gore), finansira i štam- vota školstva u Crnoj Gori. Njego- i ovaj naš jubilej, jedan u nizu onih Objavljene knjige: nim procesima i zadacima. Nama panje lista. Postupilo se sasvim ne- vo trajanje, dubina prikaza proble- koji nas čekaju u narednih 65 godi- Vranjinske povelje: XIII – XV vijek, 1984; Sveti Đorđe is- je najdraži kompliment kada od moderno i arhaično, jer se zna šta ma, praćenje inovacija, kao i infor- na, ne samo sa kvalitetnijim i sadr- pod Gorice, 1985; Dukljansko-zetske povelje, 1987; Dobri- učitelja, i čitaoca i saradnika, u re- je tržište u savremenom svijetu. Uz misanje o kompleksnim dešavanji- žajnijim člancima i prilozima u sa- lovina i dobrilovinski Katastik, 1988; Paštrovske isprave, dovnoj komunikaciji dobijemo po- to, potpune dotacije (naši stariji či- ma u prosvjeti u Crnoj Gori, garan- mom „Prosvjetnom radu”, već i sa knj. 2, 1990; Strani jezik u nastavi, 1992; Ruski jezik: zbir- ruku: „S vama je zadovoljstvo sa- taoci će se podśetiti nekadašnjeg tovalo je i nadam se da će garan- novim specijalizovanim dodaci- ka stručnih tekstova: za III i IV razred stručnih škola, 1993; rađivati!” To je najveći i neprocje- Fonda za pomoć nerazvijenim tovati u budućnosti jasno opredje- ma, listovima i časopisima, razno- Cetinjski ljetopis, 1993; Tragovi prošlosti Crne Gore: sred- njivi naš kapital, došao od čovje- područjima u SFRJ), kako je poka- ljenje da se sistem obrazovanja u vrsnim i popularnim knjigama, pu- njovjekovni natpisi i zapisi u Crnoj Gori: kraj VIII – poče- ka čija je profesija duboko ljud- zala praksa u cijelom svijetu, stva- Crnoj Gori dovede u ravan sa siste- blikacijama i vanudžbeničkom lite- tak XVI vijeka, 1994; Crnogorski anali ili Cetinjski ljeto- ski, edukativni i etički temelj sva- raju uravnilovku, nemotivisanost, mima obrazovanja u razvijenim raturom namijenjenih, prije svega, pis, 1996; Petrović Njegoš, Vasilije – Istorija i književnost, kog društva, svakako i našeg cr- neodgovornost, nesamostalnost, zemljama.” Ocjenjujući šezdese- prosvjetnim radnicima, ali i đa- 1996; Pomoćne istorijske nauke, 1997; Kratki opis o Zeti i nogorskog. nekvalitetnost i nekreativnost u togodišnjicu lista, Dragan Kujović, cima i studentima, mladima svih Crnoj Gori, 1998; Žitije Svetog Petra Cetinjskog, 1999; [Pet- Uveli smo nove rubrike i sa- radu, a nose i opasnost tzv. „bil- prvi predśednik njegovog Uprav- uzrasta, a sve u skladu sa zahtjevi- sto] 500 godina Obodske štamparije: spomenica, 1999; Pa- držaje – redovni podlistak „Đeči- tenizacije” lista, te u krajnjem i vri- nog odbora, ističe: „To je vrijedan ma savremenosti, sa obavezama štrovske isprave. Knj. 3, 1999; Dukljansko-crnogorski isto- ji svijet” na četiri stranice (i real- jednosno-idejne i ekonomsko-tr- jubilej, ja čestitam kolektivu i svi- dobitnika „Oktoiha” i vašim, dragi rijski obzori, 2000; Grbovnik crnogorski, 2006; Crna Gora nom orijentacijom za samostal- žišno-razvojne nesvrsishodnosti i ma koji su doprinijeli da ‘Prosvjet- čitaoci, nepristrasnim i strogim kri- u doba Vojislavljevića, 2007; Beranska Bjelasica – Gornja no izlaženje) sa literarnim i likov- neracionalnosti ukupnog postoja- ni rad’ postoji 60 godina i želim da terijumima, potrebama i očekiva- Sela, 2007; Onomastikon Gornjih Sela, 2008; Crna Gora u nim radovima učenika osnovnih nja i rada bilo koje takve medijske taj list traje kao odsjaj dobrog pu- njima. Jeste da se sa 65 godina ide doba Balšića, 2011; Tragovi Vlaha u Crnoj Gori (dvojezič- škola iz svih krajeva zemlje, sport i poslovne kuće sa stanovišta vital- ta crnogorske škole ka evropskoj. u penziju, ali mi i vi zajedno tek po- no: crnogorski i rumunski) 2012; Toponimija opštine Bar, i šah u školama, mladi i antifaši- nih interesa i ciljeva svakog demo- Važno je da ne izgubimo iz vida činjemo, zar ne?! Zato, samo napri- 2012; Razvoj pismenosti u Crnoj Gori (u štampi). zam, digitalni svijet, visoko obra- kratskog društva. da ulaskom u Evropsku uniju ma- jed i srećan vam jubilej, još jednom. INTERVJU JEDINI NA BALK ANU NEMAMO CRNOGORSKU ENCIKLOPEDIJU

Pozitivne promjene, ali i ta od zajedničkog interesa. prazan hod Nadležni državni organ tre- ba da za odobrene projek- „KNJIGE NA TAULIN”, ILI Prosvjetni rad: Već dece- te traži rezultate, da se ne nijama ste aktivni kao pro- bi desilo kao sa kapitalnim NEMA FINANSIR ANJA svjetni radnik. Bili ste i direk- projektom crnogorske enci- tor Zavoda za školstvo. Va- klopedije, koja je finansira- NI CENTA DOK SE še mišljenje o školskoj refor- na decenijama preko Lek- KNJIGE NE OBJAVE, A mi i koliko je uspjela da po- sikografskog zavoda Crne zitivno promijeni sistem cr- Gore (nekadašnjeg), CANU POJEDINCI POZOVU NA nogorskog obrazovanja u i DANU, a nije se stiglo da- cjelini? lje od abecedara, a da za to ODGOVORNOST niko nije snosio odgovor- Šekularac: Svaka refor- nost. Podrška novoformi- ma, po pravilu, podrazu- ranim institucijama treba Kako gledate na pokušaj da se objedine CANU i DANU, mijeva nešto novo, savre- da bude potpuna da bi te odnosno što mislite o Zakonu o CANU? menije, bolje, reformisano institucije mogle opravda- u skladu sa vremenom i do- ti svoje postojanje. One ko- Ako država postoji, a postoji, donešene zakone sva- stignućima nauke. Među- je ne rade ono za što su for- ko mora poštovati, pa makar se to zvala i CANU. „Ovi ma- tim, uređeni školski sistemi mirane treba reorganizova- lo jada” kako kaže narod, treba objediniti da se ne rasta- vrlo obazrivo idu u nove re- ti, ili ukinuti, da ne bude po ču snage i sredstva na nepotrebne rasprave i parčanje. forme, prvo pažljivo izuče onoj narodnoj „više štete, Država treba jednom da kaže: „Dosta je bilo”. Pokažite što je dobro u postojećem no koristi”. šta ste uradili dobro za Crnu Goru i crnogorski narod od sistemu, nakon toga slije- svog osnivanja. Uzmimo opet za primjer crnogorsku en- di nadgradnja novog na, uke. Za više od trideset go- Ministarstvo nauke treba Prošlo je ono vrijeme ciklopediju. Treba tražiti od obje akademije da podnesu ustanovljeno dobrom, do- dina bavljenja istorijom Cr- da podržava samo one kada su nam drugi izvještaj koliko godina (čitaj: decenija) je finansiran ovaj tadašnjem. Imam utisak da ne Gore u srednjem vijeku projekte koji garantuju „krojili kapu” projekat i sa koliko sredstava? Zatim reći: „Knjige na tau- se kod nas krenulo više sa i objavljenih 25 knjiga, veći- da će od njih imati koristi lin”, ili nema finansiranja ni centa dok se knjige ne obja- željom da se nešto mijenja, nom na istorijsko-kulturo- crnogorska nauka Prosvjetni rad: Svojim na- ve, a pojedinci pozovu na odgovornost, uz traženje od- što nije dovoljno za uspjeh loške teme, vjerujem da su, učnim istraživanjima umno- govora: „Zašto jedini na Balkanu nemamo svoju, crno- reforme. Ne može se spori- isključivo na osnovu istorij- Prosvjetni rad: Dugo go- gome ste doprinijeli oboga- gorsku enciklopediju, dok drugi imaju razne enciklope- ti da je došlo do pozitivnih ske arhivske građe, mnoga dina ste bili na čelu nekadaš- ćivanju i objektivnijem sa- dije” u kojima se inkorporira i otima sve crnogorsko. promjena u pojedinim se- pitanja adekvatnije objaš- njeg Sektora za nauku i vi- gledavanju vrijednosti crno- gmentima obrazovanja, ali njena u cilju valorizacije cr- soko obrazovanje Ministar- gorskog identiteta. Koliko us- naš tradicionalni školski si- nogorskog nacionalnog, dr- stva prosvjete i nauke. Uče- pijevamo da sebe same, Cr- svakodnevno, što treba trovićima, vladarima i du- stem je narušen, a novi ni- žavnog i svakog drugog su- stvovali ste na mnogim na- nu Goru u cjelini, predstavi- unositi u programe i hovnicima, koristi preda- je uspio da nametne no- bjektiviteta. Tako, na pri- učnim skupovima, u brojnim mo domaćoj i posebno me- udžbenike nje, „kako su došli (ne znam vi obrazac, tako da pone- mjer, moja knjiga Dukljan- istraživačkim projektima, au- đunarodnoj javnosti? odakle) i postali vladari”! A kad dolazi do praznog ho- sko-zetske povelje je rađe- tor ste više udžbenika i knjiga Prosvjetni rad: Autor ste oni su tu, naši, sa Njeguša da. Doduše, iako univerzi- na pod naslovom „Valoriza- i velikog broja naučnih rado- Šekularac: Posljednjih velikog broja knjiga i studija (Njegouša), istaknuta crno- tetski profesor metodike, cija i upotreba dukljansko- va. Kako da nauka dobije još godina mnogo je urađeno iz crnogorske istorijske, filo- gorska porodica i tome slič- sa više od dvadeset godi- zetskih srednjovjekovnih adekvatnije mjesto u crno- na objektivizaciji vrijedno- loške, književne nauke, kao i no. Osim toga, nebrojeno na rada, nijesam bio uklju- povelja, kao građa za isto- gorskom društvu? sti crnogorskog identiteta. prosvjete i kulture. Što treba je mnogo falsifikata i krivo- 7 čen u pripremi reforme, ta- riju crnogorskog naroda”, Tome su doprinijeli brojni učiniti da se i u školskoj na- tvorenja, koja se otkrivaju ko da ova moja zapažanja đe se jasno očitava da je Cr- Šekularac: Razvoj drža- radovi crnogorskih istraži- stavi na svim nivoima nađu i ispravljaju svakodnevno, treba uzeti kao moje lične na Gora, čak i u državi Ne- ve i društva u svakoj drža- vača, pojedinačno, ili preko vrijedni uvidi i rezultati mno- što treba unositi u progra- impresije. manjića, imala svoju indi- vi na svijetu počiva na na- institucija, kao što su DANU, gih crnogorskih istraživača? me i udžbenike. vidualnost koja je prerasla učnim projektima i rezulta- Matica crnogorska, Crno- Objavljenih 25 knjiga o u samostalnost prvih godi- tima njihove realizacije. Kod gorski PEN centar, Institut Šekularac: Śećam se ka- Leksikografski zavod crnogorskom srednjem na nakon propasti srpskog nas je nauka dugo bila u za crnogorski jezik, te dru- da smo 2001–2002. radi- treba formirati i vijeku carstva, kada Balšići obnav- drugom planu sa minimal- gi subjekti i izdavači. Posti- li nove programe i udžbe- strogo odrediti rok ljaju crnogorsku državu na nim izdvajanjima države. Či- gnuto je dosta na afirmaciji nike istorije. Utvrđivanjem za izradu Crnogorske Prosvjetni rad: Jedan ste temeljima dukljanske tradi- ni mi se da se u posljednje Crne Gore, crnogorskog na- stanja dotadašnjih progra- enciklopedije, za od prvih naučnih radnika koji cije i crkve. vrijeme stanje mijenja na cionalnog, kulturno-istorij- ma konstatovano je da je početak u dva do tri su sistematski istraživali i ra- bolje. Sve dok se ne objedi- skog i državnog identiteta. za pojedine razrede crno- toma nije periode crnogorske isto- Nivo stečenih znanja ne svi naučni kapaciteti, ko- No, moglo se i moralo mno- gorska istorija bila zastu- rije. Do kakvih ste najbitnijih studenata sada manji ji ionako nijesu veliki, teško go više. Prošlo je ono vrije- pljena sa mizernih 5–10%, a Prosvjetni rad: Da li, po DEC. zaključaka došli? Što oni zna- je govoriti o nekom značaj- me kada su nam drugi „kro- najviše 30%. Izradom novih Vama treba osnovati Leksi- 2013 če za adekvatnije sagledava- Prosvjetni rad: Višedece- nijem uspjehu. Sve dok ne jili kapu”. Crnogorski stvara- programa stanje je značaj- kografski zavod koji bi, osim JAN. nje i valorizovanje crnogor- nijski ste univerzitetski profe- sazri svijest o potrebi afir- oci na mnogim poljima po- no popravljeno, kako u ko- rada na crnogorskoj enciklo- 2014 skog nacionalnog, držav- sor. Kako ocjenjujete tzv. Bo- macije u svim segmentima, stižu značajne rezultate, za rist crnogorske istorije, tako pediji, imao zadatak da kon- BROJ nog, jezičkog i kulturnog su- lonjski proces reformi? jedine nam domovine Cr- što dobijaju, kako doma- i istorije manjinskih naroda tinuirano radi i na ostalim bjektiviteta? ne Gore, ne može se govo- ća, tako i međunarodna pri- u Crnoj Gori. S obzirom na kapitalnim nacionalnim i dr- 20-21 Šekularac: Ne može se riti o značajnijem doprino- znanja. Doduše, zaslugom, značajna istraživanja ko- žavnim leksikografskim pro- Šekularac: Prosto je ne- sporiti da je Bolonjski pro- su nauke. Ministarstvo nau- prije svega, samoinicijati- ja su dala nove rezultate u jektima? vjerovatno da se i pored ces donio nešto novo. Na ke treba da podržava samo vom pojedinaca. Za punu oblasti više naučnih druš- postojanja državnih institu- žalost, u potpunosti je uru- one projekte koji garantu- afirmaciju države i naroda, tvenih disciplina od značaja Šekularac: Leksikograf- cija, u Crnoj Gori nije dovolj- šen naš prepoznatljivi uni- ju da će od njih imati kori- posebno za našu novoob- za crnogorski identitet, po- ski zavod je postojao i bio no pažnje poklanjalo istra- verzitetski obrazovni sistem sti crnogorska nauka. Uz to, novljenu državu, potrebno trebno je, s vremena na vri- prepoznatljiv po realizaci- živanjima srednjeg vijeka koji je imao priznate i potvr- uklapanje u međunarod- je sistemski razraditi pro- jeme, inovirati i dorađivati ji crnogorskih projekata i crnogorske istorije. Prvo, đene vrijednosti, kojih smo ne tokove preko zajednič- jekat koji bi precizno trasi- postojeće programe i udž- imao crnogorsku profilaci- to je iziskivalo mnogo vi- se i suviše olako odrekli. Du- kih projekata je od poseb- rao put potpune afirmacije benike iz tih oblasti. Da se ju. No, ni on nije uradio cr- še angažovanja nego bav- go je bilo lutanja, čini se da ne važnosti, jer se tako pra- i utemeljenja države i naro- ne bi događalo da naši uče- nogorsku enciklopediju, ia- ljenje periodima od vreme- mnogi ni danas nijesu ušli u te dostignuća u svijetu. Od da, uz poštovanje svih me- nici završe školu, pa i fakul- ko mu je to bila osnovna na crnogorske dinastije Pe- suštinu Bolonjskog procesa. posebnog su značaja i regi- đunarodnih pravila. tete, a da ne znaju, npr. ni djelatnost. Oni koji su ga trovića i XX vijeka. Drugo, Nesporno je da je nivo ste- onalna povezivanja i sarad- nabrojati, a kamoli što više, ukidali znaju zašto. Leksiko- stiče se utisak da se mno- čenih znanja studenata sa- nja sa suśednim državama Nebrojeno je osam crnogorskih (dukljan- grafski zavod je nužna po- gi nijesu usuđivali da „dira- da manji od onog što su da- jer smo do nedavno dijelili mnogo falsifikata i skih) kraljeva i pet kneževa, treba svake države i on, kao ju” već „utvrđenu istorijsku vali fakulteti ranije, iako je zajedničku sudbinu, a i da- krivotvorenja, koja se prve crnogorske dinastije realizator projekata od dr- istinu” tradicionalističke na- prolaznost veća. nas imamo dosta projeka- otkrivaju i ispravljaju Vojislavljevića; ili se o Pe- žavnog i nacionalnog zna- čaja, mora postojati, ali mu treba dati jasnu profilaciju i djelokrug rada. Kao uzor ČUDNO DA SE U JUBILARNOJ GODINI „PROSVJETNI R AD“ MARGINALIZUJE I treba uzeti Leksikografski zavod Hrvatske i to koliko UKIDA MU SE SAMOSTALAN PR AVNI SUBJEK AT je nemjerljiv njegov dopri- nos hrvatskoj državi i naro- Crnogorska prosvjetna periodika i svi crnogorski prosvjetni, kulturni i naučni radnici, uz puno razumijevanje i pomoć Ministarstva prosvjete, slave značajan du, pa i šire. Leksikografski jubilej: 65 godina postojanja „Prosvjetnog rada” i 125 godina od pojave „Prosvjete”, prvog prosvjetnog lista u Crnoj Gori. Dugogodišnji ste saradnik našeg lista, a zavod treba formirati i stro- bili ste i više godina član Redakcije i Upravnog odbora. Uz to, prvi ste dobitnik Nagrade „Dragan Kujović”, koju dodjeljuje „Prosvjetni rad”. Što ona znači za Vas i go odrediti rok za izradu Cr- kako gledate na trenutnu organizacionu strukturu „Prosvjetnog rada”? nogorske enciklopedije, za početak u dva do tri toma. „Prosvjetni rad”, taj šezdesetpetogodišnjak je prepoznatljivo štivo kod svih prosvjetnih radnika Crne Gore. Preko njega su se afirmisali brojni stvarao- Ljudi za takvo nešto u Cr- ci i prosvjetari. U njemu su napravili prve korake svoga stvaralaštva, pa ga mnogi doživljavaju kao svoj list, list kojeg rado i redovno čitaju, u njemu pred- noj Gori ima, samo im treba stavljaju sebe, svoje škole, svoje đake, svoja dostignuća i domete. Stoga su nagrade, priznanja i plakete koje je ustanovio ovaj „starac” predstavljale pri- omogućiti da nesmetano znanja sa kojima se ponosi svaki dobitnik i pojedinac. Najvažnija je, svakako, nedavno ustanovljena nagrada „Dragan Kujović”, čiji sam ja prvi dobitnik, rade. Ovo tim prije što mla- koja kod mene izaziva posebne emocije jer sam sa tim čovjekom izuzetnih vrlina, bio višegodišnji saradnik i kolega. Zato prateća povelja ove nagrade za- di kadrovi stasavaju, poštu- uzima počasno mjesto među mojim dobijenim priznanjima. ju svoju državu, imaju zna- Ovđe bi želio istaći da je, u najmanju ruku, čudno da se u ovoj jubilarnoj godini, umjesto pune afirmacije i podrške, list marginalizuje i ukida mu se sa- nja i treba im ukazati povje- mostalan pravni subjekat. Izgleda da je u našoj državi u posljednje dvije decenije postala „moda” ukidanja institucija, da bi se zatim ponovo osnivale, od- renje da se dokažu u ovako nosno iz jednih nastajale nove, ponekad i dvije – tri nove. Smatram da list treba da ima svoj subjektivitet, da na pravi način bude u funkciji savremenog krupnim djelima. obrazovanja, da ga treba afirmisati što je moguće više, a od osoblja koje ga opslužuje tražiti puno angažovanje i odgovornost za njegovu uspješnu misi- ju. A to zaslužuje zbog njegovog višedecenijskog trajanja i, mora se priznati, uspješne misije. Razgovarao: Goran Sekulović AKTUELNOSTI Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i predśednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević potpisali Sporazum o dodjeli sredstava za stambenu politiku VIŠE STANOVA ZA PROSVJETNE R ADNIKE – U naredne tri godine Vlada Crne Gore će izdvojiti 1. 350. 000 eura, tj. po 450.000 godišnje za izgradnju stanova – Do sada su izgrađene, ili je u toku izgradnja 516 stambenih jedinica u 14 crnogorskih opština za zaposlene u prosvjeti, a dodijeljeno je 1.199 kredita za individualno rješavanje stambenih problema – Budžet za potrebe obrazovanja u 2014. godini veći za 16. 000. 000 eura nego u 2013.

inistar prosvjete Sla- posvećuje pažnje crnogor- ma o saradnji koji se odnosi nika, Vlada je samo tokom ove Univerziteta Crne Gore takođe te preko svoje Stambene za- Mvoljub Stijepović i skom obrazovanju i proble- na period od tri godine, u vri- godine u objekte obrazovanja je povećan za 1.000.000 eura, druge pomogao gorućem pi- predśednik Sindikata prosvje- mima prosvjetnih radnika. jeme globalne ekonomske kri- uložila 15.000.000 eura. S tim što najbolje govori o odnosu tanju u prosvjeti, a to je rješa- te Zvonko Pavićević potpisa- „Nakon decenije uspješne sa- ze, Vladino učešće se poveća- sredstvima izgrađena su četiri i brizi Vlade prema državnom vanje stambenih pitanja. Ova li su Sporazum o obezbjeđi- radnje sa Stambenom zadru- va na 100.000 eura po godini. nova đečija vrtića, otvoren je univerzitetu”. saradnja traje skoro deset go- vanju sredstava za rješavanje novi studenstki dom, a renovi- „S obzirom da je početkom dina i uz veliko razumijevanje stambenih potreba zaposle- rano je i adaptirano skoro sto- ove godine privremeno zatvo- Vlade do sada smo preko na- nih u prosvjeti. Tako će u na- tinu objekata u kojima se od- reno poglavlje 26 – Obrazova- še zadruge uradili mnogo to- redne tri godine Vlada izdvoji- vija obrazovni proces”, kazao nje i kultura, možemo sa za- ga: nekoliko stotina stanova, ti 1.350.000 eura, odnosno po je ministar Stijepović. dovoljstvom istaći da je za cr- preko hiljadu individualnih 450.000 godišnje za izgradnju On je podśetio da su već ot- nogorsko obrazovanje ovo bi- kredita – to su milionske svo- stanova. počeli radovi na sportskoj stu- la uspješna godina, ali ćemo te koje su Ministarstvo pro- Ministarstvo i Sindikat dentskoj dvorani, čija je vrijed- zajedno sa našim partnerima, svjete i Vlada i članovi Stam- prosvjete nastavljaju uspješ- nost 3.500.000 eura, kao i iz- prije svega sa Sindikatom pro- bene zadruge, kroz participa- nu saradnju i u narednom pe- gradnja đečijeg vrtića u Bijelom svjete, nastaviti da izgrađuje- ciju, obezbijedili da može na- riodu, imajući u vidu dosadaš- Polju, u iznosu 1.000.000 eura. mo i stvaramo evropski sistem ša zadruga uspješno da funk- nje aktivnosti koje je realizo- obrazovanja u Crnoj Gori”, po- cioniše”, istakao je Pavićević. vala Stambena zadruga „So- Cilj – evropski nivo ručio je Stijepović. On je ukazao da ni u Cr- lidarno”, a zahvaljujući koji- obrazovanja noj Gori ni u okruženju ni- ma su izgrađene ili je u toku Rješavanje ko po povoljnim uslovima ne izgradnja 516 stambenih jedi- Prema Prijedlogu budžeta gorućeg pitanja obezbjeđuje stanove i kredite nica u 14 crnogorskih opština za 2014. godinu, naglasio je Sti- prosvjetnim radnicima kao za- za zaposlene u prosvjeti i do- jepović, „Ministarstvu prosvje- Zvonko Pavićević je izra- druga „Solidarno”. „Ovim spo- dijeljeno 1.199 kredita za indi- te odobreno je 16.000.000 eu- zio zadovoljstvo što su Sindi- razumom je dogovoren iznos vidualno rješavanje stambe- ZA CRNOGORSKO OBRAZOVANJE OVO JE BILA USPJEŠNA GODINA: ra više nego u tekućoj godini, kat prosvjete i resorno mini- kojim bi naša zadruga mo- nih problema. ■■Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović i predśednik Sindikata što je značajno veći iznos i to starstvo potpisali sporazum gla da nastavi da radi već za- prosvjete Zvonko Pavićević će, zajedno sa ostalim mjera- o učešću Vlade u rješavanju počete stanove, a pri kraju je Decenija ma koje Ministarstvo preduzi- stambenih pitanja zaposlenih završetak skoro 100 stambe- uspješne saradnje gom ‘Solidarno’, u kojoj je za S obzirom da je jedna od re- ma, doprinijeti da naše obrazo- u obrazovanju. nih jedinica. U planu su i Bud- rješavanje stambenih potre- formskih mjera crnogorskog vanje i u narednom periodu bi- „Sada smo kroz ovaj spo- va, Herceg Novi i još neki dru- Ministar Stijepović je izja- ba prosvjetnih radnika Vlada obrazovanja stvaranje što bo- lježi uspjehe i dostiže onaj nivo razum definisali detalje i gi projekti”, dodao je predśed- vio da je ovo još jedan do- uložila 3.500.000 eura, današ- ljih uslova za učenje i rad na- kvaliteta koji smo planirali, a iznos koji će Vlada da parti- nik Sindikata. kaz koliko Vlada Crne Gore njim potpisivanjem Sporazu- ših đaka, studenata i nastava- to je da bude evropski. Budžet cipira da bi Sindikat prosvje- O. Đuričković

Sastanak ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića sa prof. dr Hidekijem Imaijem sa Chuo Objavljeni rezultati selekcije u okviru šestog Univerziteta iz Tokija konkursa Tempusa IV 8 CRNA GOR A UČESTVUJE BEZBJEDNOST NA INTERNETU U U JEDANAEST PROJEK ATA

OBR A ZOVA NJU I ISTR A ŽIVA NJU stanove visokog obra- se se na razvoj profesional- Uzovanja iz Crne Gore će nih programa u oblasti ener- inistar prosvjete Sla- a (Komiteta Vlade Japana njacima razmijenio japansko skih institucija kada je riječ o u okviru Tempus programa getske efikasnosti na zapad- Mvoljub Stijepović sa sa- za istraživanje i procjenu u iskustvo po pitanju bezbjed- informacionoj bezbjednosti. Evropske unije učestvovati u nom Balkanu, razvoj održivih radnicima primio je prof. dr oblasti kriptografije). nosti na internetu u obrazo- Ministar Stijepović je ista- 11 projekta – devet regional- relacija između obrazovanja, Hidekija Imaija sa Chuo Uni- Susret je uprličen u okvi- vanju i istraživanju, te razmo- kao značaj i potrebu za una- nih i dva nacionalna, saop- istraživanja i inovacija u obla- verziteta iz Tokija, koji je član ru radne pośete profesora trio mogućnosti za saradnju pređenjem kapaciteta u cr- šteno je iz Ministarstva pro- sti nanotehnologija, razvoj Naučnog savjeta Japana i Imaia Crnoj Gori prilikom ko- između crnogorskih i japan- nogorskim obrazovnim usta- svjete. Budžet za Crnu Go- ishoda učenja na ustanova- predsjedavajući CRYPTREC- je je sa crnogorskim struč- novama u oblasti bezbjed- ru je iznosio oko dva milio- ma visokog obrazovanja u nosti na internetu. Imajući u na eura, jer je zbog velikog Crnoj Gori, unapređenje ob- vidu da crnogorski stručnja- broja kvalitetnih projekata razovanja u oblasti cyber DEC. 2013 ci prate globalna kretanja u Evropska komisija povećala tehnologija u Crnoj Gori, re- JAN. ovoj oblasti, on je naglasio ulaganja predviđena za Cr- formu kurikuluma u oblasti 2014 da će Ministarstvo prosvjete nu Goru. obrazovanja medicinskih se- realizovati sve neophodne Iz Ministarstva ističu da za stara, modernizacija studija BROJ aktivnosti kako bi se obezbi- Crnu Goru poseban uspjeh u oblasti pomorstva, razvoj 20-21 jedili preduslovi za unapre- predstavlja što će ovdašnje studentskog preduzetniš- đenje bezbjednosti u cyber institucije visokog obrazova- tva, spajanje akademskog i prostoru. nja biti koordinatori tri zna- preduzetničkog znanja kroz Na sastanku je dogovore- čajna novoizabrana projekta. tehnološki napredno uče- no da se potpiše Sporazum o Projekti u kojima uče- nje i održivost poljoprivrede razumijevanju, koji će, izme- stvuju ustanove visokog ob- kroz cjeloživotno učenje. đu ostalog, omogućiti crno- razovanja iz Crne Gore odno- O. Đ. gorskim studentima, profe- sorima i istraživačima usavr- šavanje na Chuo univerzite- tu u Tokiju.

OMOGUĆITI CRNOGORSKIM STUDENTIMA, PROFESORIMA I ISTRAŽIVAČIMA USAVRŠAVANJE NA CHUO Lj. V. ■■UNIVERZITETU: Sa sastanka

Povodom Međunarodnog dana studenata, Upravni odbor Univerziteta Crne Gore 17. novembra PROF. DR STUDENTI SAŠA KNEŽEVIĆ EKONOMSKOG IZABRAN ZA V. D. DEK ANA FPN-A FAKULTETA ■■Prof. dr Saša Knežević pravni odbor Univer- profesora i mislimo da, s ob- če organi upravljanja i orga- stio sve resurse za vraćanje Uzitreta Crne Gore (UO zirom da nije bio konkurent ni rukovođenja i da i jedni i dugova i sve resurse koje je UCG) imenovao je prof. dr ni u jednom dosadašnjem drugi treba da budu na peri- mogao izvući iz unutrašnjih DALI KRV Sašu Kneževića za vršioca izboru, da bi mogao na za- od od četiri godine. rezervi kako bi se funkcio- dužnosti dekana Fakulteta konit način na period od tri On je, takođe, izrazio na- nisalo na najbolji način. Na- politikih nauka (FPN), saop- mjeseca da sprovede izbo- du da će budžet UCG za na- dam se da ćemo obaveze ko- a Ekonomskom fakul- i predstavnika studenata štio je predśednik UO UCG re na tom fakultetu”, rekao rednu godinu biti veći nego je imamo prema zaposlenim Ntetu u Podgorici or- tog fakulteta, akciji se pri- Duško Bjelica. je Bjelica. ove, kada je iznosio 12,2 mi- početkom naredne godine ganizvoana je dobrovoljna družilo oko 50 studenata. „Profesor Knežević je u Na sjednici UO predlože- liona eura. početi da izmirujemo znat- akcija davanja krvi povo- Riječ je o tradicionalnoj ak- više navrata bio član stru- na je izmjena Statuta UCG u „Očekujemo značajnu no efikasnije nego do sada”, dom Međunarodnog dana ciji koju organizuju već vi- kovnog vijeća, član Senata, vezi sa trajanjem mandata podršku Vlade za 2014. go- istakao je Bjelica nakon sjed- studenata 17. novembra. še godina. ima iskustva u radu na Filo- rektora. dinu. Univerzitet je doma- nice UO. Prema riječima Draže- zofskom fakultetu i na FPN- Prema riječima Bjelice, ćinskim poslovanjem u ovoj na Gazivode, povjerenika O. Đ. u. On je u zvanju vanrednog radi se o tome da se izjedna- godini pokazao da je iskori- O. Đ. AKTUELNOSTI Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović primio predstavnike Na svečanoj śednici Skupštine opštine Cetinje uručene nagrade Udruženja Svjetske vještine Evropa (World Skills Europe) najboljim studentima Mariji Nikčević, Lidiji Nikčević i Jovani SLJEDEĆE TAKMIČENJU U Bogojević OKTOBRU 2014. GODINE PODSTREK ZA U FR ANCUSKOJ DALJE STVAR ANJE Povodom Dana prijestonice, na centralnom gradskom trgu otkriven je rad Dimitrija Popovića „Crnogorkin bunar želja”

■■PROMOCIJA STRUČNOG OBRAZOVANJA I VJEŠTINA: Sa sastanka inistar prosvjete Slavo- Imajući u vidu činjeni- ovodom Dana Prijestoni- Mljub Stijepović sa sarad- cu da crnogorske institucije Pce Cetinje održana je sve- nicima primio je predstavni- posvećeno rade na razvoju čana śednica Skupštine op- PRIZNANJE NAJBOLJIMA: ke Udruženja Svjetske vješti- stručnog obrazovanja, mini- štine kojoj su prisustvovale ■■Gradonačelnik Bogdanović sa nagrađenim studentima ne Evropa (World Skills Euro- star Stijepović je izrazio spre- brojne zvanice, među kojima pe) Thom Ter Stegea, gene- mnost da Crna Gora posta- su bili i predśednik Crne Go- svečanosti studentske na- je i koje sebe trajno vidimo mu naći i bunar – kao neo- ralnog sekretara Udruženja, ne članica Udruženja Svjet- re Filip Vujanović, predśed- grade grada Mariji Nikčević u umjetnosti, želim iskaza- tuđivi motiv našeg podne- i Stefana Praščla, predśeda- ske vještine Evropa i naja- nik Vlade Crne Gore Milo Đu- (Fakultet dramskih umjet- ti duboku zahvalnost prije- blja, ali i kao neizostavan vajućeg Odbora za razvoj ta- vio da će se otpočeti sa pri- kanović, mitropolit Crnogor- nosti), Lidiji Nikčević (Fakul- stonici Cetinje na nagrada- dio prošlosti istorijskog jez- kmičenja. premnim aktivnostima kako ske pravoslavne crkve Miha- tet likovnih umjetnosti) i Jo- ma, koje nijesu samo prizna- gra Cetinja. Baš zato, moje je Oni su upoznali ministra bi se došlo do članstva u što ilo, predstavnici sudskih in- vani Bogojević (Muzička aka- nja za naš rad, već i podstrek zadovoljstvo što smo u pro- Stijepovića sa Udruženjem kraćem periodu i obezbijedi- stitucija, ministri u Vladi Cr- demija). za dalje stvaranje”, kazala je teklom vremenu imali čast Svjetske vještine Evropa i kon- lo učešće crnogorskih pred- ne Gore, poslanici u Skupšti- U ime studenata zahvali- ona. da tu ideju realizujemo za- ceptom takmičenja Euroskills stavnika na sljedećem takmi- ni Crne Gore. la je Marija Nikčević. Povodom Da­na prijesto- jedno sa našim velikim stva- 2014. Naime, Evropska unija čenju koje se održava u ok- Gradonačelnik Aleksan- „U ime nas, koje studi- nice, na centralnom grad- raocem, našim istaknutim osnovala je Udruženje Svjet- tobru 2014. godine u Francu- dar Bogdanović uručio je na ramo umjetničke akademi- skom trgu otkriven je rad Di- umjetnikom, a prije svega sa ske vještine 2007. godine, ko- skoj. Članstvom u ovoj mre- mitrija Popovića našim sugrađaninom i pri- je od 2008. godine organizuje ži Crna Gora će dodatno pro- „Crnogorkin bu- jateljem Dimitrijem Popovi- 9 takmičenje svake druge godi- movisati značaj stručnog ob- nar želja”, pred ćem”, istakao je gradonačel- ne, a na kojem se okuplja pre- razovanja i vještina. brojnim pośeti- nik Bogdanović. ko 450 učesnika koji se nad- Predstavnici Udruženja su ocima, među ko- Dimitrije Popović iskazao meću u više od 50 disciplina. prihvatili ovu inicijativu i izra- jima je bio i mi- je zadovoljstvo što će njego- Cilj nadmetanja je podizanje zili zadovoljstvo što će Crna nistar kulture u vo djelo ubuduće biti sastav- svijesti o značaju visoko kvali- Gora postati njihov član, a cr- Vladi Crne Gore ni dio Dvorskog trga. tetnog stručnog obrazovanja nogorski učenici učestvova- Branislav Miću- „Išao sam namjerno na u Evropi i promocija izvrsno- ti već na narednom takmi- nović. jednu krajnje reduciranu for- sti u oblasti vještina i kompe- čenju. „Kada smo, mu koja odgovara ambijen- tencija. Prilikom takmičenja, Pored Ministarstva pro- prije dvije godi- tu, ali i ljepoti i jednostavno- organizuje se i niz sastana- svjete, predstavnici Udruže- ne, počeli proje- sti Dvorskog trga. Iza je dio ka za zvaničnike zemalja uče- nja su se sastali sa predstav- kat rekonstruk- koji obuhvata bogatu istori- snica kako bi razmijenili isku- nicima Centra za stručno ob- cije Dvorskog tr- ju od Crnojevića do Petrovi- stva u oblasti stručnog obra- razovanje, Unije poslodava- ga, kao lokalite- ća, a sa ove druge strane je DEC. zovanja i unaprijedili saradnju ca i srednjih stručnih škola ta koji pripada slika modernog doba”, ka- 2013 u tom segmentu obrazovanja („Sergije Stanić”, i „Vaso Ali- srcu našeg gra- zao je Popović. JAN. i među državama članicama i grudić”). LJEPOTA I JEDNOSTAVNOST: da, najavili smo 2014 sa poslodavcima. Lj. V. ■■Crnogorkin bunar želja biće sastavni dio gradskog trga da će se na nje- Lj. V. BROJ 20-21 U Nikšiću obilježeno tri godine rada prvog Dnevnog centra za đecu sa posebnim obrazovnim potrebama u Crnoj Gori NIJESU TERET, VEĆ R AVNOPR AVNI ČLANOVI DRUŠTVA Centar nastoji da unaprijedi kvalitet života đece, kao i njihovih porodica, nudeći im dnevni boravak, dva obroka, patronažno pružanje usluga, besplatan prevoz đece posebnim kombijem, uz pratnju medicinskog tehničara, dok su svi vidovi vaspitoobrazovnog rada prilagođeni njihovim potrebama

nevni centar za đecu sa Dposebnim obrazovnim potrebama u Nikšiću, prvi ZA BOLJI KVALITET ŽIVOTA ove vrste u Crnoj Gori, obi- lježio je nedavno tri godine „Soba, opremljena po savremenim evropskim stan- postojanja. Tim povodom dardima, namijenjena je stimulaciji čula, pravilnom ra- otvorena je senzorna soba zvoju doživljaja spoljašnjeg svijeta, kontroli agresije, kao za stimulaciju čula, za koju je i relaksaciji. Uz to, doprinosi i napretku koncentracije i ko- novac obezbijeđen donaci- munikacije, što se prenosi i na spoljašnji svijet i doprino- jama Unicefa, nikšićke firme si boljem uključivanju u kolektivni boravak”, naglasila je „Ramel”, kao i porodice pre- Koprivica. Prema njenim riječima, Centar nastoji da una- minulog slikara Duška Jekni- prijedi kvalitet života đece, kao i njihovih porodica, nu- ća. Đeca iz Dnevnog centra deći im dnevni boravak, dva obroka, patronažno pruža- zajedno sa vaspitačima ugo- nje usluga, besplatan prevoz đece posebnim kombijem, stili su donatore i čelnike Mi- uz pratnju medicinskog tehničara, dok su svi vidovi vas- nistarstva rada i socijalnog pitnoobrazovnog rada prilagođeni njihovim potrebama. staranja Predraga Boškovi- ća i lokalne samouprave Ve- selina Grbovića, kojima su kazao je da je stvaranje bo- podržavati kvalitet koji se na zahvalili na razumijevanju ljih uslova u Dnevnom cen- ovaj način omogućava”, ista- i pomoći. Radojka Koprivi- tru dokaz opredjeljenja Vla- kao je Perks. ca, direktorica Centra, kaza- CENTAR NASTOJI DA UNAPRIJEDI KVALITET ŽIVOTA ĐECE, KAO I NJIHOVIH PORODICA: Sa svečanosti de i građana da đeci s po- Gradonačelnik Nikši- la je da senzorna soba pred- ■■ sebnim obrazovnim po- ća Veselin Grbović poručio stavlja veliki značaj za đecu jalnog staranja Predrag Boš- „Lokalna uprava u Nikši- kaz progresivnog napret- trebama pruži mogućnost je da ova ustanova svakod- sa kojima će raditi defekto- ković naglasio je da je Dnev- ću prva je prepoznala važ- ka ovog vida socijalne zašti- ośećaja pripadnosti zajed- nevno podśeća da đeca sa log i logoped. ni centar u Nikšiću najnovi- nost brige o đeci sa smet- te”, naglasio je ministar Boš- nice. posebnim obrazovnim po- jim sadržajima zaokružio us- njama u razvoju, kao naj- ković. „Tako brišemo predra- trebama nijesu naš teret, te Najranjivije kategorije luge za đecu sa smetnjama ranjivije kategorije. Tokom sude prema đeci s poseb- da su oni ravnopravni člano- u razvoju. Takođe, on je na- sljedeće godine planiramo Brisanje predrasuda nim obrazovnim potreba- vi našeg društva, a ne izolo- Zahvaljujući predstavni- javio otvaranje još nekoliko da ovakve servise dobiju još ma. Njima su ovđe omogu- vani pojedinci. cima Unicefa na finansijskoj ustanova ovakve vrste U Cr- i Podgorica, Budva i Rožaje. Šef misije Unicefa u Cr- ćeni igra, njega i pažnja ko- pomoći, ministar rada i soci- noj Gori. I to je, između ostalog, do- noj Gori Bendžamin Perks ja im pripada. Želimo i dalje Š. B. AKTUELNOSTI U Podgorici održana konferencija o medijima na Zapadnom Balkanu „Riječ, slika i neprijatelj: Uloga medija u procesu sekuritizacije” OBEZBIJEDITI POŠTOVANJE ETIČKIH I MOR ALNIH NAČELA − Ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović: Sloboda govora i izražavanja suprotnog mišljenja u razvijenim demokratijama temelji se i na svakodnevno poštovanoj ličnoj odgovornosti za izgovorenu i napisanu riječ − Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič: Bez medijske samoregulacije nema kvalitetnog novinarstva. Još uvijek ima medija koji nijesu uspostavili samoregulaciju. Takođe primjena i promocija profesionalnih i etičkih standarda i dalje predstavlja izazov − Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović: Uloga medija od ključnog značaja za poštovanje i unapređenje ljudskih prava

Podgorici je održana nović istakao je da je Vlada Utrodnevna konferen- Crne Gore jasno opredijelje- cija o medijima na Zapad- na ka evropskim integracija- nom Balkanu „Riječ, slika i ma, što potvrđuje uspjeh na neprijatelj: Uloga medija u putu ka članstvu u Evrop- procesu sekuritizacije”, koju skoj uniji. Na tom putu, pri- je otvorio savjetnik general- rodno je da mediji u druš- nog sekretara UN za pitanja tvu igraju važnu i nezamje- ostvarenja Milenijumskih njivu ulogu u promociji vri- ciljeva razvoja Filip Dost jednosti i zakona, čije se po- Blazi. Na skupu su učestvo- štovanje i primjena zahtije- vali eminentni novinari, me- va od svake zemlje članice. dijski eksperti, eksperti za „Ukoliko je stanje u me- ljudska prava, kao i istaknu- dijima ogledalo demokrati- ti univerzitetski profesori iz zacije društva, moramo bi- regiona i Evrope. Konferen- ti svjesni da Crna Gora, mi- cija je imala za cilj da pokre- slim i na Zapadni Balkan, ne pitanja uloge medija u pred sobom ima važan i

MEDIJSKO SPINOVANJE ZAR AD POLITIČKIH CILJEVA

U okviru teme Država kao državni neprijatelj gdje je bilo riječi o „aferama” i medijskom spinovanju zarad po- litičkih ciljeva, novinarka televizije B 92 i autorka emisije „Insajder” Brankica Stanković je, govoreći na temu me- dijskog spinovanja, kazala da „nije shvatila da i u Crnoj Gori imamo problema sa tabloidima i takozvanim me- dijima”. Šef vladinog Biroa za odnose sa javnošću Srđan Ku- sovac kazao je da je najveća opasnost koja prijeti od ta- PRINCIPI SLOBODE IZRAŽAVANJA I SLOBODE MEDIJA TREBA DA SE POŠTUJU I U PRAKSI: Sa konferencije 10 bloidnih medija sekuritizacija pravosuđa. ■■ „S vremena na vrijeme se u tabloidima pojavi članak u razvijenim demokratija- ske profesije”, kazao je Mi- diskusiju i javni dijalog o koju je Evropska komisija u kojem se VDT naziva državnom sluškinjom. Napadaju ma temelji se i na svakod- ćunović. aktivnostima i obavezama u oktobru usvojila, slučaje- se sudije, objavljuju se laži i dezinformacije, dok se de- nevno poštovanoj ličnoj On je naglasio da će Mi- koje je potrebno preduzeti vi nasilja i zastrašivanja no- manti ne objavljuju. To je razlog nepokretanja nekoliko odgovornosti za izgovore- nistarstvo kulture Crne Go- kako bismo kao društvo, dr- vinara i dalje predstavlja- ključnih slučajeva jer se sudije boje da ne osvanu na na- nu i napisanu riječ. Razvi- re uvijek podržati i biti par- žava, kao čitaoci i kao gle- ju problem u regionu. On slovnicama Vijesti i Dana”, rekao je Kusovac. jene demokratije podrazu- smatra da vlasti u država- mijevaju demokratski druš- ma Balkana treba da po- tveno-politički kontekst, u PREDSTAVLJENA KNJIGA jačaju napore u istraživa- procesu sekuritizacije, po- odgovoran zadatak da po- kojem se ne mora poseb- nju novih i ranijih slučajeva litičke instrumentalizacije u kaže zrelost na tom putu no naglašavati da sloboda „ANATOMIJA JEDNE HAJKE” nasilja nad novinarima i da medijima, kršenja ljudskih uspostavljanja vladavine medija podrazumijeva po- osiguraju da se protiv poči- prava prilikom novinarskog prava, poštovanja etičkih i štovanje osnovnih etičkih i Na konferenciji je predstavljena knjiga „Anatomija nilaca primjene odgovara- izvještavanja, kao i sve gru- moralnih načela, prihvata- moralnih načela u izvješta- jedne hajke”, autora Šekija Radončića. juće sankcije. U zemljama bljeg kršenja etike i standar- nja drugog i drugačijeg, ka- vanju i informisanju javno- Knjiga je, kako je saopšteno, svojevrsna analiza crno- zapadnog Balkana takođe DEC. 2013 da u okviru novinarske pro- ko u svim segmentima jav- sti. U tom kontekstu želim gorskog medijskog prostora, ali i lična ispovjest o sata- treba da se osigura politič- JAN. fesije. Između ostalog, raz- nog i društvenog života, ta- naglasiti da liberalni regu- nizaciji koju su Radončiću priredile njegove dojučeraš- ka, finansijska nezavisnost 2014 govarano je o temama Sve- ko i u medijima. lativni formati, kao napred- nje kolege. javnog servisa i da se obez- moć medija novog mileniju- ne tekovine demokratske Na konferenciji je promovisana i knjiga hrvatskog no- bijedi adekvatna primje- BROJ ma, Uloga medija u proce- Lična odgovornost Evrope, sa dekriminaliza- vinara Aleksandra Stankovića „Sto faca i Aca”. na Zakona o radu u mediji- 20-21 su sekuritizacije, Moć medi- za izgovorenu cijom klevete, u Crnoj Go- ma. Drobnič je kazao da je ja nad ljudima, kao i Etički i napisanu riječ ri još uvjek nijesu naišli na EU obezbjedila 27 miliona standardi u medijima. valjani i očekivani odgovor tner ovakvim i sličnim inici- daoci postigli zrelost da o eura pretpristupne pomo- Ministar kulture u Vladi Sloboda govora i izraža- u samoregulatornim etič- jativama koje pozivaju na izazovima na putu evrop- ći od 2007. do 2013. godi- Crne Gore Branislav Miću- vanja suprotnog mišljenja kim standardima novinar- samokritičnost, otvorenu skih i evroatlanskih integra- ne za neophodne reforme cija razgovaramo odgovor- u medijima. no i otvoreno. Ministar za ljudska i ma- Izložba naslovnica štampanih medija Šef delegacije Evropske njinska prava Suad Numa- unije (EU) u Crnoj Gori Mi- nović smatra da je uloga ŠTA ZNAČI KRŠENJE NOVINARSKOG ETIČKOG KODEKSA tja Drobnič rekao je u svom medija od ključnog zna- uvodnom govoru da je „sa- čaja za poštovanje i una- U Umjetničkom paviljonu orga- moregulacija najbolji na- pređenje ljudskih prava, nizovana je izložba naslovnica štam- čin da mediji dostignu više navodeći da mediji tre- panih medija koji predstavljaju „sliku profesionalne i etičke stan- ba da budu u većoj mje- i priliku” problema koji su predoče- darde”. ri angažovani na promo- ni u okviru konferencije „Riječ slika i „Bez medijske samore- ciji te teme u budućnosti. neprijatelj: Uloga medija u procesu gulacije nema kvalitetnog „Najkrupniji korak u obe- sekuritizacije”. novinarstva. Još uvijek ima zbjeđenju sistemskih uslo- Na zidovima podgoričke galerije medija koji nijesu usposta- va za borbu protiv diskri- u većini su izložene naslovnice dnev- vili samoregulaciju. Takođe, minacije u Crnoj Gori uči- nih novina „Dan” i „Vijesti, kao i ne- primjena i promocija profe- njen je donošenjem Zako- đeljnika „Monitor, ali i drugih crno- sionalnih i etičkih standar- na o zabrani diskriminacije gorskih, regionalnih i svjetskih me- da i dalje predstavlja iza- i Zakona o zaštitniku ljud- dija koji predstavljaju oličenje tablo- zov”, kazao je Drobnič. On skih prava i sloboda”, kazao idnog novinarstva i kršenja etičkih je takođe poručio da je je Numanović. normi profesije. obezbjeđivanje slobode iz- Predśednik Organizaci- Otvaranju izložbe prisustvova- ražavanja medija jedan od onog odbora Konferenci- li su ministar kulture Branislav Mi- izazova za države koje tra- je Ranko Vujović je istakao ćunović i gradonačelnik Podgorice že članstvo u Uniji, te sve da je dobro i zlo u mediji- Miomir Mugoša, kao i mnogobrojni države zapadnog Balkana ma tema stara koliko i me- predstavnici medijske profesije i me- treba da preduzmu neop- diji sami. On je kazao da dijski stručnjaci iz regiona i Evrope, a hodne reforme, kako bi se ovaj skup „ne može da od- pośetili su je predśednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović i potpredśednik DPS-a Svetozar Marović. osiguralo da se principi slo- govori za kratko vrijeme šta Urednik izložbe Branko Vojičić, novinar i publicista bivši urednik RTCG, istakao je da su ovu izložbu pravili novinari „o bode izražavanja i slobode se desilo sa novinarstvom i tome koliko smo slobodni, a koliko odgovorni”. „Štampa je jedna od najvažnijih ‘diskurznih žila kucavica javnosti’ pa kao medija poštuju i u praksi, a kuda ono ide”, te da bio bio takva, pošto dijeli sudbinu društvu i u bolesti i u zdravlju, ispada da je Crna Gora, odakle je najviše eksponata na ovoj ne budu samo sastavni dio veliki uspjeh ako bi uspjeli izložbi, u svom novinarskom ogledalu neki novi Minotaur, čudovište” kazao je Vojičić. zakona. da postave prava pitanja na Doajen crnogorskog novinarstva Danilo Burzan, poručio je da je „zadatak novinara da učine da na sljedećem skupu brojne izazove sa kojima se ovog tipa bude malo više optimizma”. Postaviti prava pitanja novinari i mediji danas su- „Nije toliko problem što se javnost zasipa lažima i poluistinama, već je važno spoznati zašto takva medijska halabuka srijeću. nailazi na plodno tle među publikom” poručio je Burzan, nakon čega je i zvanično otvorio izložbu. Prema njegovim riječi- ma, u Strategiji proširenja, Lj. V. AKTUELNOSTI Direktor Gimnazije „Slobodan Škerović” Radiša Šćekić i pomoćnik direktora Jadranka Đerković na Međunarodnoj konferenciji „Obrazovni sistem XXI vijeka – kako ne skrenuti s pravog puta?” u Moskvi K AKO UNAPRIJEDITI OBR AZOVNI SISTEM RUSIJE I DRUGIH ZEMALJA JUGOISTOČNE EVROPE Održano je više predavanja i radionica. Crnogorski predstavnici su, pored učešća na konferenciji, razmatrali i pitanje ulaska Gimnazije „Slobodan Škerović” u IB sistem (nastava na engleskom jeziku). Dogovoreno je da oko 100 učenika i 100 direktora i profesora iz Rusije pośete Crnu Goru početkom maja iduće godine kako bi se organizovale sedmodnevne radionice na kojima bi učestvovali i učenici i profesori podgoričke gimnazije

a Međunarodnoj kon- ran Jocović, kao i počasni rio je T. V. Vasiljev, zamjenik bodan Škerović” Radiša Šće- Nferenciji „Obrazovni si- konzul za Ukrajinu i kandi- rukovodioca Moskovskog kić sa temom „Upravljanjem stem XXI vijeka – kako ne dat za počasnog konzula Ru- državnog univerziteta, kao i i rukovođenjem do boljeg skrenuti s pravog puta?”, sije Boro Đukić. ambasador Crne Gore u Ru- uspjeha učenika u postsoci- održanoj od 21. do 24. no- Međunarodnu konferen- siji Zoran Jocović. jalističkim zemljama”. vembra 2013. godine u Mo- ciju u Moskvi organizovali su Cilj konferencije je bio ka- Između ostalog, Šćekić je skvi, prisustvovali su direktor Donatorski obrazovni fond i ko unaprijediti obrazovni si- istakao da „Reforma našeg Gimnazije „Slobodan Škero- Moskovski državni pedagoš- stem Rusije i drugih zema- školstva ne zaostaje za prin- vić” Radiša Šćekić i pomoć- ki univerzitet. Učesnici su bi- lja jugoistočne Evrope. Odr- cipima obrazovanja i vaspita- nik direktora Jadranka Đer- li direktori IB sistema mo- žano je više predavanja i ra- nja drugih zemalja, iako ima ković. Delegaciju iz Crne Go- skovskih škola, rektori i de- dionica. različitosti sistema. U stva- re zvanično je primio amba- kani univerziteta i nastavni- Među predavačima je ri, svi su na istom putu, sa sador Crne Gore u Rusiji Zo- ci. Svečanu akademiju otvo- bio direktor Gimnazije „Slo- istim problemima, bez ob- zira o kojoj se državi radilo i svi istog mišljenja da nam je glavni cilj obrazovanje i vas- pitanje đece, njihova bolja budućnost, jer samim tim utičemo na prosperitet svo- jih država”. Crnogorski predstavni- ci su, pored učešća na kon- ferenciji, razmatrali i pitanje ulaska Gimnazije „Slobodan Škerović” u IB sistem (nasta- va na engleskom jeziku), s obzirom da već postoji po- drška Ministarstva prosvjete i logistička pomoć Zavoda za školstvo”. U razgovorima sa pred- stavnicima Međunarodnog obrazovnog sistema dogo- voreno je da oko 100 učeni- Ambasador Crne Gore Zoran Jocović na otvaranju konferencije ka i 100 direktora i profeso- ■■ ra iz Rusije pośete Crnu Go- Delegacija iz Crne Gore predśedniku Savjeta Dona- ru početkom maja iduće go- za radnu pośetu Moskvi du- torskog obrazovnog fonda, dine kako bi se organizovale guje posebnu zahvalnost Mi- kao i Boru Đukiću, počasnom 11 sedmodnevne radionice, na hailu Šnajderu, direktoru Če- konzulu za Ukrajinu i Zoranu kojima bi učestvovali i učeni- trdeset pete gimanzije „L. Jocoviću, ambasadoru Crne Predavanje direktora Gimnazije Radiše Šćekića „Upravljanjem i rukovođenjem do boljeg uspjeha učenika u ci i profesori podgoričke gi- I. Miligrama” u Moskvi, Ser- Gore u Rusiji. ■■postsocijalističkim zemljama” mnazije. geju Aleksejeviču Faldinu, Lj. V.

Konferencija o obrazovanju romske populacije sa fokusom na obrazovanje Romkinja Globalna sedmica preduzetništva obilježena simboličnog naziva: „OBRAZOVANJE ZA SVE!” na Univerzitetu Donja Gorica OBR AZOVANJE ĐEVOJČICA OBEZBJEĐUJE PREDUZETNIČKIM R AVNOPR AVNOST SA MUŠK ARCIM A IDEJAMA DO POSLA DEC. Potrebno je i dalje raditi na većem uključivanju romske i egipćanske populacije u obrazovni sistem 2013 i sprovoditi mjere u cilju sprečavanja odliva romskih đevojčica iz osnovnih i srednjih škola. Nadalje, a Univerzitetu Donja ideju koju mogu sprovesti u JAN. NGorica priređena je akciju. 2014 neophodno je edukovati nastavni kadar na svim nivoima o rodnoj ravnopravnosti, kao i vršiti kontinuirane konferencija posvećena Glo- Na konferenciji je rečeno BROJ analize nastavnih planova i programa, i udžbenika s aspekta rodne ravnopravnosti balnoj sedmici preduzetniš- da je istraživanje Kancelarije tva na kojoj je istaknuto da bi UN u Crnoj Gori pokazalo da 20-21 mladi još tokom studija tre- više od polovine mladih že- brazovanje je jedan od tanju ova tema, kao i uključe- na, očekivani pomaci u pogle- na svim nivoima o rodnoj rav- balo da razmišljaju o predu- li da radi u državnoj upravi, „Oključnih faktora integra- nost ovog pitanja u sprovođe- du poboljšanja ukupnog polo- nopravnosti, vršiti kontinuira- zetničkim idejama, kako po dok svega četiri odsto pre- cije osjetljivih grupa stanovniš- nje nacionalnih akcionih plano- žaja romske i egipćanske zajed- ne analize nastavnih planova završetku školovanja ne bi duzima korake ka pokretanju tva u društvo, te stoga mi kao va za integraciju Roma, sa po- nice kao kolektiviteta još su ne- i programa, kao i udžbenika s otišli na biro rada. neke preduzetničke ideje. država treba da intenzivnije ra- sebnim osvrtom na obrazova- dovoljni. Za promjenu ovakvog aspekta rodne ravnopravnosti. Direktorica Centra za pre- Investiciono razvojni dimo na uklanjanju prepreka u nje romskih đevojčica”, istakao stanja, odnosno unapređivanje Regionalna direktorka CA- duzetništvo i ekonomski ra- fond nudi finansijsku pomoć pristupu obrazovanju kako bi je Numanović. položaja Roma i Egipćana, kao i RE International Sumka Bučan zvoj dr Dragana Radević na- koju je veoma mali broj mla- sva romska i egipćanska đeca njihove potpune uključenosti u istakla je da su žene i đevojči- vela je da je ovogodišnja ne- dih iskoristio. U 2012. i 2013. bila obuhvaćena obrazovnim Promjene vidljive društveni, ekonomski, kulturni ce romske i egipćanske popu- đelja preduzetništva posve- godini Fond je finansirao sa sistemom u Crnoj Gori. Obra- ali nedovoljne i politički život potrebno je do- lacije najugroženija kategorija ćena mladima koji bi još to- 182.000 eura sedam predu- zovanje đevojčica je u tom smi- sljedno sprovođenje definisa- na Balkanu. kom studiranja trebalo da zeća, od kojih su dva već za- slu od ključnog značaja, budu- On je podśetio da je u pro- nih državnih politika, ali i multi- „One trpe najveću diskrimi- imaju svoju preduzetničku tvorena. O. Đ. ći da romske đevojčice nema- tekloj dekadi preduzeto niz sektorski pristup ovom pitanju. naciju i mi se kao organizaci- ju jednake šanse i mogućnosti mjera i aktivnosti u cilju unapre- Numanović je ukazao da je, ja zalažemo da se takvo stanje vila u četvorogodišnjem peri- hovo školovanje, sprečava na- za obrazovanje, pa je izuzetno đenja položaja Roma i Egipća- i pored značajnih pomaka, po- promijeni. Tokom konferencije du primjene Strategije za po- puštanje škola i da se prevazi- važno podsticati ih i ohrabriva- na i njihove integracije u crno- trebno i dalje raditi na poveća- razmotrićemo šta svi zajedno boljšanje položaja Roma 2008– đu tradicionalna očekivanja od ti da se obrazuju, i na taj način gorsko društvo, koje su rezulti- nju uključenosti romske i egip- možemo uraditi da se omogući 2012. vidni, ali nedovoljni. romskih žena. Saradnja svih re- rušiti prepreke i obezbijediti rale veoma značajnim i vidnim, ćanske populacije u obrazovni pristup obrazovanju romskim On je naveo da zastoja i sora i same romske populacije ravnopravnost sa muškim čla- ali ne i dovoljnim, pozitivnim sistem i sprovoditi mjere u ci- đevojčicama”, kazala je Bučan. problema u poboljšanju po- od ključnog je značaja za obra- novima ove populacije", kazao promjenama. Međutim, iako su lju sprečavanja odliva romskih Pomoćnik ministra za ljud- ložaja ove populacije ima sva- zovanje Roma i Egipćana”, rekla je ministar za ljudska i manjin- postignuti određeni rezultati u đevojčica iz osnovnih i sred- ska i manjinska prava Sabahu- kodnevno, a da se budžetska je Boškovićka. ska prava dr Suad Numanović, primjeni Strategije za pobolj- njih škola. Nadalje, neophod- din Delić ocijenio je da su po- sredstva za ove namjene sma- Konferencija je organizova- otvarajući Konferenciju o obra- šanje položaja Roma i Egipća- no je edukovati nastavni kadar maci koje je Crna Gora napra- njuju iz godine u godinu. Oko na u sklopu regionalnog pro- zovanju romske populacije sa 40 odsto Roma koji žive u našoj jekta „Aktivna inkluzija i prava fokusom na obrazovanje Rom- zemlji ima status raseljenog li- Romkinja na Zapadnom Balka- kinja, simboličnog naziva: „OB- SIROMAŠTVO VELIK A PREPREK A ca. Delić je istakao da će regu- nu” koji provodi CARE Interna- RAZOVANJE ZA SVE!” lisanje njihovog pravnog statu- tional NWB saradnji s lokalnim Skup su organizovali Mini- „Još uvijek prisutna stigma i diskriminacija prema romskoj i egipćanskoj populaciji je je- sa biti jedan od prioriteta u na- partnerskim organizacijama. starstvo za ljudska i manjinska dan od glavnih prepreka za njihovo puno uključivanje u sistem obrazovanja. Pored toga, si- rednom periodu. Konferencija je okupila preko prava Crne Gore i CARE Inter- romaštvo, uslovi stanovanja, tradicija, maloljetni i prisilni brakovi takođe doprinose njihovoj Šefica Odjeljenja za rodnu 50 učesnika iz BiH, Srbije, Ko- national Balkans, u saradnji sa isključenosti iz školskog sistema. Međutim, važno je istaći da se broj romske i egipćanske đe- ravnopravnost u Ministarstvu sova, Makedonije i Crne Gore. partnerskim organizacijama. ce u osnovnom obrazovanju povećava iz godine u godinu, pa je tako u školskoj 2013/2014. u za ljudska i manjinska prava Ire- Na skupu su govorili i ko- „Cilj organizovanja konferen- osnovnim školama upisano 1.582 učenika/ca ove populacije. U istom periodu, broj upisanih na Bošković je ocijenila da je Cr- ordinatorka Centra za romske cije je da se na jednom mje- srednjoškolaca je 91, od čega je 45 đevojaka i 46 momaka. Takođe, posljednjih godina je zna- na Gora u segmentu rodne rav- inicijative Fatima Naza, pred- stu okupe najvažniji akteri koji čajno povećan i broj pripadnika romske i egipćanske populacije koji nastavljaju školovanje na nopravnosti postigla značajne stavnica Ministarstva prosvje- se državnim institucijama i ne- visokoobrazovnim institucijama. Trenutno, na fakultetima u Crnoj Gori studira 14 studenata i rezultate, ali se i dalje suočava te i kulture Bosne i Hercegovi- vladinim organizacijama ba- to sedam đevojaka i sedam momaka. Jasan je trend rasta kada su u pitanju svi nivoi obrazo- sa malom zastupljenošću žena ne Zorica Garača, kao i Slavica ve pitanjem unapređenja pra- vanja, što je posebno značajno za žensku populaciju koja se suočava sa dvostrukom diskrimi- u političkom i javnom životu. Vasić, iz Kancelarije za ljudska va Romkinja, te da se sagleda nacijom”, naglasio je ministar Suad Numanović. „Kada je riječ o obrazovanju i manjinska prava Vlade Srbije. trenutna situacija kada je u pi- Romkinja, treba da se prati nji- Lj. V. AKTUELNOSTI Konferencija za novinare povodom 65 godina „Prosvjetnog rada” i 125 godina „Prosvjete” TUMAČ PROSVJETNE I UKUPNE DRUŠTVENE POLITIKE − Prof. dr Rade Delibašić: Prosvjetni rad” se bavio istraživanjima koja su bila značajna za razvoj prosvjete i kulture u Crnoj Gori i koja su doprinosila da se otkrije ono što je u datom trenutku značajno i korisno za razvoj prosvjete i njene ukupne djelatnosti − Odgovorni urednik dr Goran Sekulović: Pokušavamo da još više afirmišemo sve djelove crnogorske prosvjete, počev od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog, do visokoškolskog obrazovanja, da afirmišemo i neke nove sadržaje crnogorske ukupne kulturne, prosvjetne i naučne sfere, kao što su mladi i antifašizam, inovacije i istraživanja, inkluzivno obrazovanje, obrazovanje đece sa posebnim potrebama itd − Milorad Stojović: To je slobodna publikacija koja je interesantna za čitaoce u najširim krugovima. U njemu svako može naći za sebe poneko interesantno štivo. Moderan je, koristan, u svakom pogledu poučan − i u estetskom, i u etičkom, i u organizacionom

rosvjetni rad” je kroz djelovao. Ali je i takav bio ko­ moderna prosvjetarska pu­ zacijski razvijene zemlje”, ka­ nosti. ’Prosvjeta’ je najstariji „‘Prosvjetni rad’ je imao „Pviše decenija izlaženja ristan za čitalačku publiku, za blikacija. U njemu nema ni­ zao je Đurović. crnogorski časopis za oblast svoju, u organizacionom i te­ imao veliku zaslugu za pra­ prosvjetne radnike i oni su ga šta što se ne može prihvati­ O prvom crnogorskom prosvjete i obrazovanja. Vr­ matskom pogledu, dinamič­ ćenje razvoja crnogorske čitali. ‘Prosvjetni rad’ je dosta ti na najrazumniji način. Ne­ prosvjetnom časopisu „Po­ lo su važni njegovi službe­ nu istoriju i misiju. A ta misi­ prosvjete. Mi danas nastoji­ dobio na značaju i na progra­ ma ispraznih mitova, nema svjeta”, govorio je Marijan ni i stručni dio. Publikovan ja bila je, a i sada je, nadam mo da ga osavremenimo, da mu dolaskom Miroja Vukovi­ improvizacija, ima široku sa­ Mašo Milić. je na 6.902 stranica štampa­ se, okrenuta prvenstveno na­ mu damo duh današnje Cr­ ća za glavnog urednika, koji radnju i vidim da su saradni­ „Pokrenuo ga je 1889. nog teksta, a njegova bibli­ šoj prosvjetnoj javnosti. Pro­ ne Gore, naravno, spajaju­ je list oslobodio dogmatike ci dosta obrazovani i stručni. godine Jovan Pavlović, ta­ ografija iznosi 3.478 biblio­ svjetna javnost, je, čini mi se, ći sve ono što je pozitivno u i okrenuo ga prema publici i Čini mi se da ovaj ‘Prosvjet­ dašnji ministar za prosvjetu grafskih jedinica. ’Prosvjeta’ više no bilo koja druga, bila u tradiciji sa sadašnjim evrop­ prema modernom vremenu”, ni rad’ karakteriše nešto što i crkvene poslove Knjaževi­ je, u stvari, svojevrsna hro­ situaciji da joj je svaka infor­ skim stremljenjima. U tom smatra Stojović. skoro da nema nijedan list u ne Crne Gore, izvanjac, ina­ nika crnogorske prosvjete i macija, bez obzira odnosila se smislu na tragu višedecenij­ „Prosvjetni rad” se ba­ skih napora redakcije „Pro­ vio istraživanjima koja su bi­ svjetnog rada” pokušavamo la značajna za razvoj prosvje­ da još više afirmišemo sve te i kulture u Crnoj Gori i ko­ djelove crnogorske prosvje­ ja su doprinosila da se otkri­ te, počev od predškolskog, je ono što je u datom trenut­ osnovnoškolskog, srednjoš­ ku značajno i korisno za ra­ kolskog, do visokoškolskog zvoj prosvjete i njene uku­ obrazovanja, da afirmišemo pne djelatnosti. Bio je infor­ i neke sadržaje crnogorske mator u pravom smislu te ukupne kulturne, prosvjet­ riječi, jer je informisao pro­ ne i naučne sfere, kao što su svjetne radnike, ne samo o mladi i antifašizam, inovacije onome što se neposredno i istraživanja, inkluzivno ob­ radi u školi nego i u društve­ razovanje, obrazovanje đece noj zajednici i od čega zavi­ sa posebnim potrebama itd. si razvoj prosvjete i kulture. Imamo veliku podršku Mi­ ‘Prosvjetni rad’ je bio tumač nistarstva prosvjete tako da prosvjetne i ukupne društve­ sam siguran da ćemo, upr­ ne politike, što je omoguća­ kos ekonomskoj krizi i upr­ valo prosvjetnim radnicima kos svim teškoćama, i u na­ da se bolje snalaze u kreira­ rednom periodu uspjeti da nju svoga rada u školi, da ne odgovorimo izazovima cr­ budu rutineri već kreatori. Da „PROSVJETNI RAD” PROMOVIŠE KREATIVNOST ĐE ONI NAJBOLJI DOLAZE DO IZRAŽAJA: Sa konferencije nogorske prosvjete, nauke i je tako, potvrđuju prilozi pro­ ■■ kulture, kazao je odogovorni svjetnih radnika u tom listu, urednik „Prosvjetnog rada” neposredno iz prakse, đe oni Crnoj Gori, a to je besprekor­ če vrlo obrazovan i sposo­ obrazovanja krajem 19. vije­ ona na konkretne obrazovne 12 dr Goran Sekulović na konfe­ demonstriraju kako se izvo­ na lektura i uređivanje tek­ ban čovjek. Izdavač je bilo ka. Ona je, i pored izvjesnih i pedagoške probleme, ili na renciji za novinare, održanoj di nastavna jedinica iz odre­ stova. Ništa provincijalno, ni­ Ministarstvo prosvjete i cr­ slabosti, ostavila trajan pečat širi kulturološki kontekst, dra­ povodom 65 godina izlaže­ đenog predmeta”, kazao je šta improvizovano, ništa bez kvenih djela. ’Prosvjeta’ je na tim oblastima, u edukaci­ gocjena. A dragocjena je, jer nja „Prosvjetnog rada” i 125 prof. dr Rade Delibašić, doa­ dobrog pogleda na tekst koji izlazila 13 godina, s manjim ji nastavnika i sveštenika, na je ona bila izvor saznanja do godina „Prosvjete”. jen crnogorske pedagogije, se objavljuje. S te strane mi­ prekidom. Od 1889. do 1901. sve svoje čitaoce”, istakao je kojeg im je bilo najlakše doći, On je podśetio da je „Pro­ dugogodišnji saradnik „Pro­ slim da ga je teško dostići i u smijenile su se tri redakcije i Milić i zaključio da je u istoriji jer ‘Prosvjetni rad’ je dolazio svjeta” izlazila od 1889. do svjetnog rada”. On je nagla­ većim sredinama. Ne vjeru­ tri urednika koji su obilježili i crnogorske prosvjete i obra­ u svaku školu, dakle, bio im 1901. godine u Knjaževini sio da se ovaj list bavio nauč­ jem da takav prosvjetni list, tri perioda u njegovom izla­ zovanja ovaj časopis imao vi­ je najpristupačniji. A bio im Crnoj Gori, pod uredništvom noistraživačkim radom u tom na toliko stranica za jedan ženju. Jovan Pavlović (1889– šestruk značaj, posebnu ulo­ je najpristupačniji, ne samo tadašnjeg Ministarstva pro­ smislu što je informisao pro­ mjesec, izdaje nijedna suśed­ 1891), Jovan Sundečić (1892– gu i misiju, kako za crnogor­ zbog uskoškolskih tema, već svjete a kasnije Ministarstva svjetnu javnost o važnim re­ na država. On se štampa na 1894) i Jovan Ljepava (1895– sko školstvo, prosvjetu i cr­ i onih širih. Bilo da su ih pisa­ prosvjete i crkvenih djela, zultatima istraživanja u svim velikom broju strana i sve su 1901). kvu, tako i za crnogorsku kul­ li sami prosvjetni radnici, ko­ kao list za crkvu i školu. „Pro­ oblastima koja su značajna za vrlo dobro podešene prema Časopis je imao ustaljene turu i nauku. ji su u svom obrazovanju išli svjetni rad” je osnovan 15. ja­ razvoj škole i prosvjete. Omo­ onome što je nama drago da rubrike u prvoj fazi i karakter O neophodnosti stva­ dalje, pa su se, u tom slučaju, nuara 1949. godine a osnivač gućavao je onima koji su elit­ pročitamo. Ljudi koji ga rade službeni, stručni i naučni. ranja crnogorskih glasila za javljali kao magistri, doktori DEC. 2013 je bilo tadašnje Ministarstvo đecu i mlade govorio je đeč­ nauka, kao poznatiji stvarao­ JAN. prosvjete Narodne Republi­ ji pisac Dušan Đurišić. ci i umjetnici iz mnogih obla­ 2014 ke Crne Gore. ZNAČAJ „GRLICE” K AO PRVE CRNOGORSKE „Danas u Crnoj Gori nema sti, bilo već poznati autoriteti, književnog podlistka za đecu, čija su djela u temeljima kul­ BROJ Sinteza pameti, PERIODIČNE PUBLIK ACIJE osim u „Prosvjetnom radu”. ture, nauke, umjetnosti jed­ 20-21 obrazovanja, On je podśetio da u „Pro­ nog društva, otuda i našeg”, slobodnog izraza Žarko L. Đurović je posebno ukazao na značaj „Grlice”, prve crnogorske periodične svjetnom radu” već dvije go­ istakla je Vukanovićka. publikacije koja je izlazila na Cetinju od 1835–1839. godine, a koju je osnovao Petar II Pe­ dine re­do­vno izlazi podlistak Ona je kazala da „Pro­ „‘Prosvjetni rad’ je dola­ trović Njegoš. „Prosvjetni rad” baštini i „Grlicu” kao jednog od svojih prethodnika i začet­ „Đečiji svijet”, isprva na dvi­ svjetni rad” može biti pono­ skom nove generacije, na či­ nika u kojoj su se objavljivali najvažniji državni i prosvjetni dokumenti, udžbenici, kultur­ je a kas­ni­­je na četiri strane. san što je na svojim strani­ jem čelu je dr Goran Sekulo­ na, umjetnička i naučna ostvarenja. „U tom podlisku od početka cama objavljivao radove na­ vić. postao prava sinteza pa­ „Grlica kao kalendar crnogorski sa šematizmom, to jest kao kalendar sa spiskom svih obi­lno su zastupljeni literarni učnih autoriteta, ne samo iz meti, obrazovanja, slobod­ državnih organa, ustanova i državnih namještenika, ponovo izlazi na Cetinju od 1889– radovi cr­no­gorskih pi­saca za obrazovne sfere, i ne samo nog izraza. To je danas naj­ 1897. godine. Pokrenuo ga je dr Lazar Tomanović, koji je u jednom periodu bio predśed­ đecu, prijevodi i prepjevi sa iz Crne Gore, već i iz svih ne­ istaknutija publikacija ko­ nik Ministarskog savjeta Crne Gore. Imao je namjeru da obnovi i nastavi istoimenu pu­ drugih jezika, li­terarni i likov­ kadašnjih jugoslovenskih re­ ju Crna Gora ima te vrste, i blikaciju iz Njegoševa vremena. U ovom drugom periodu izlaženja Grlice bilježi se pre­ ni radovi uče­nika crnogor­ publika. ne samo te vrste. Sekulović kid 1894. i 1895. godine. Nakon toga pojavljuje se u izdanju Državne štamparije”, rekao skih osnovnih škola, rubrika Jovanka Vukanović je je od njega napravio jedan je, uz ostalo Đurović. ‘Isto­rijski kalendar Crne Gore’, ukazala na veoma zapaže­ potpuno moderan list, oslo­ prikazi i bi­lje­­š­ke o naj­novijim nu seriju priloga „Naučna di­ bođen svih premisa. To je slo­ knjigama crnogorskih pisaca jaspora”, u kojoj su u jednom bodna publikacija koja je in­ ni u prosvjeti da se iskažu na vjerovatno ulažu veliki trud”, Svojevrsna hronika za đecu i mlade, važniji doga­ vremenu, kako je naglasila, teresantna za čitaoce u najši­ više načina. „Posebno tre­ rekao je pjesnik Vojislav Vu­ crnogorske prosvjete i đaji iz osnovnih škola i deša­ sadržani temati, problemi, rim krugovima. U njemu sva­ ba naglasiti da je ‘Prosvjet­ lanović. kulture krajem 19. vijeka vanja iz đečijeg okruženja. fenomeni, brojke i statistika ko može naći za sebe poneko ni rad’ promovisao kreativ­ Žarko L. Đurović je go­ Konačno se pojavilo je­dno koji su nedostajali čak i Mini­ interesantno štivo. Moderan nost, đe su oni najbolji dola­ vorio o širenju obrazovanja Bio je široko otvoren za is­tinsko crnogorsko glasilo za starstvu nauka, Centru za di­ je, koristan, u svakom pogle­ zili do izražaja a drugi su imali i kulture na crnogorskoj te­ saradnju, ali se uglavnom đecu i mlade. Treba se nada­ jasporu, nekim naučnicima du poučan − i u estetskom, priliku da napreduju u svojoj ritoriji − od štampanja prve oslanjao na domaće saradni­ ti da ‘Đečiji svijet’ preras­te u za njihove publikacije… i u etičkom, i u organizacio­ struci. I što je vrlo značajno, knjige kod Južnih Slovena do ke, učitelje, sveštenike i dru­ posebni časopis za đecu”, za­ „‘Prosvjetni rad’, koji je nom. Izražavam svoje ogro­ okupio je veliki broj vrijed­ pokretanja časopisa Prosvje- ge školovane ljude, mada je ključio je Đurišić. posljednji godinu dvije, i mno zadovoljstvo što danas nih saradnika koji su mogli ta 1889. godine. imala i saradnika sa strane. Iz koncepcijski drugačiji, novi­ imamo takav list, jer takve da ukažu na ono što je novo „Crnojevića štamparija, bibliografije ’Prosvjete’, koju Saradnici lista poznati ji i osvježeniji, a što je i sa­ publikacije u Crnoj Gori ne­ i ono što može pomoći prak­ prva državna štamparija u je svojevremeno (1979) sači­ stvaraoci i naučnici svim očekujuće da jedna in­ mamo. Ona je zaista avan­ tičarima da unaprijede svoje svijetu, ima dalekosežni isto­ nio Dušan J. Martinović, vidi stitucija koja toliko dugo tra­ gardna u naljepšem smislu aktivnosti. U tom smislu mi­ rijski značaj ne samo za Cr­ se sva raznovrsnost teksto­ Govoreći o kulturnoj mi­ je, upotpunjuje i bogati sop­ riječi. Tako da čovjek koji to slim da je ‘Prosvjetni rad’ odi­ nu Goru, nego i za sve Juž­ va (društvene nauke, pravo, siji „Prosvjetnog rada”, ured­ stvenu misiju, i dalje i tek­ vodi zaslužuje pohvalu”, ista­ grao veoma značajnu ulogu i ne Slovene. U njoj je otpo­ etnografija, folklor, prirod­ nica u ‘Prosvjetnom radu’ Jo­ stovima i autorima ima šta kao je Milorad Stojović, pro­ mi se nadamo da će ubudu­ četo štampanje prve knjige ne nauke). Posebna pažnja vanka Vukanović naglasila je da pruži, prvo prosvjetnoj, a fesor, esejista, književni kri­ će biti još i bolje”, naglasio je Oktoiha prvoglasnika 1493., je posvećena opisima crno­ da informacija, sama po sebi, potom i široj kulturnoj, nauč­ tičar. On je ukazao da „Pro­ dr Delibašić. a završeno 4. januara 1494. gorskih crkava i manastira i prema tumačenjima, pred­ noj i društvenoj javnosti. Da­ svjetni rad” prati skoro od godine na Cetinju. Bilo je to sakupljanju građe o njima. stavlja kulturni čin. Kulturni kle, rasvjetljava, inovira, širi, njegovog osnivanja, a bio je Besprekorna lektura svega trideset devet godina Ima pokušaja rada na leksi­ čin u smislu da nas upozna­ promoviše vrijednosti, prije i član njenih prvih redakcija. i uređivanje tekstova nakon prve štampane knji­ kografiji, sakupljanja priloga je sa određenim pitanjem, tj. svega, sa područja Crne Go­ „U jednom periodu ‘Prosvjet­ ge u svijetu, Gutenbergove za rječnike. Takođe, objavlju­ čini da ga koliko-toliko spo­ re, zatim okruženja, i dalje”, ni rad’ je bio dosta monoton „Kada sam počeo da či­ Biblije. Crnojevića štampari­ ju se prilazi iz istorije, prika­ znamo. A ako nešto spozna­ naglasila je Vukanovićka. i velikim dijelom ideologizi­ tam ‘Prosvjetni rad’ redov­ ja svjedoči o tome da je Cr­ zi knjiga i podaci iz prosvjet­ mo, onda je to inicijalni korak ran. To je nametalo i vrijeme no, prije nekoliko mjeseci, na Gora već krajem XV sto­ nog rada i života, biografi­ ka tome šta treba dalje činiti i Ljiljana Vukoslavović u kojem je nastao i u kojem je iznenadio sam se. To je vrlo ljeća pratila kulturno i civili­ je i nekrolozi značajnih lič­ kako se ponašati. Olga Đuričković AKTUELNOSTI Šezdeset pet godina „Prosvjetnog rada” iz ugla stalnog saradnika i više puta člana Redakcije i Izdavačkog savjeta DR AGOCJENO GLASILO PROSVJETNIH R ADNIK A Kada su mještani Maslina saznali da se u „Prosvjetnom radu” pojavio prilog o svečanom otvaranju njihovog Doma kulture, tražili su na trafikama da kupe primjerak, dolazili u školu, a neki i u Redakciju lista. Uvijek sam sugerisao kolegama, u prvom redu nastavnicima i profesorima jezika i književnosti, da o svakom zanimljivom događaju u školi u kojoj rade naprave informaciju i, sa prigodnom fotografijom, pošalju Redakciji „Prosvjetnog rada”

do scene, jer nije bilo šansi tam knjigu, i da napišem in- knjige, i to sada već umjet- lo da se list u školama sve vi- ko Ratković na sličan način da uđe na vrata… Mješta- formaciju o tome da se ona ničkog djela. še prihvata i čita. je „podśetio” čitaoce „Pro- ni naselja su se te večeri u pojavila i šta sadrži. Na kraju Nakon toga nijesam se „Prosvjetni rad” se često svjetnog rada” na nekoliko svom Domu ośećali kao go- sam prihvatio da pokušam, ustručavao da pišem pri- nađe i u rukama penzioni- istaknutih prosvjetnih rad- sti, a njihovi domaćini su bili pod uslovom da to što napi- kaze, posebno kad su bi- sanih prosvjetnih, kulturnih nika iz prošlosti crnogor- učenici mjesne škole, sa svo- šem prethodno on pročita i le u pitanju knjige za đecu, i naučnih radnika, i ne sa- skog školstva. jim nastavnicima. O tom do- ocijeni da li ima smisla da se jer sam se tu nekako ośećao mo njih, nego i radnika ko- Tako „Prosvjetni rad” i ja gađaju napisao sam podu- objavi. Tako se u „Prosvjet- „na svom terenu”. Ali uvijek ji rade, ili su radili, u drugim živimo zajedno preko pet žu informaciju, pod naslo- nom radu” pojavio moj prvi sam to radio, i sada tako ra- djelatnostima. Tako, na pri- decenija. Za sve to vrijeme vom „U svom domu gosti” i, prikaz nove knjige. dim, sa dozom opreza, svje- mjer, moj najbliži susjed Jo- pratim njegov rast i razvoj, sa prigodnom fotografijom, Proticale su godine, a ja stan da ti moji prikazi pred- van Kavarić, po profesiji lje- radujem se njegovim uspo- odnio je u Redakciju „Pro- se i dalje nijesam odlučivao stavljaju više informaciju o kar, redovno uzima od me- nima i uspjesima, i preživlja- svjetnog rada”. da pišem prikaze novih knji- tome da se knjiga pojavila, i ne primjerak. Jednom prili- vam njegove padove i, po- Kada su mještani Maslina ga. Poslije nekoliko godina, šta ona sadrži, a manje do- kom me je pitao da li bi mo- sebno izuzetno teške uslo- Piše: Slavko Šćepanović saznali da se u „Prosvjetnom u Podgorici je održana pro- nose ocjenu o njenoj umjet- glo da se u „Prosvjetnom ra- ve u kojima je dugo radio i radu” pojavio prilog o sveča- mocija zbirke pjesama pod- ničkoj vrijednosti. No, kako du” objavi nešto o njego- opstajao. A bilo je i jednog rosvjetni rad” 15. janu- nom otvaranju njihovog do- goričkog pjesnika Miluti- bilo da bilo, u „Prosvjetnom vom bivšem učitelju Bogiću i drugog. Dobro se śećam „Para 2014. godine obi- ma kulture, tražili su na tra- kako je decenijama „živio” lježava šezdeset pet godi- fikama da kupe primjerak, u podrumima ili potkrovlji- na svog postojanja. Kad je dolazili u školu, a neki su ra- ma, da su ga pripremali naj- izašao njegov prvi broj, bio di toga odlazili i u Redakci- ZAŠTO SE PRIMJERCI „PROSVJETNOG R ADA” više dva čovjeka, od kojih je- sam učenik četvrtog razre- ju lista. dan ponekad volonterski, sa da četvorogodišnje Osnov- NE MOGU KUPITI NA TR AFIK AMA ŠIROM jednom mehaničkom pisa- ne škole u Donjem Zagara- Moj prvi prikaz ćom mašinom. ču, opština Danilovgrad, kod nove knjige CRNE GORE Pa i u takvim uslovima, meni uvijek dragog i uvaže- za nas, prosvjetne radni- nog učitelja Momčila – Mo- Od samog mog „po- U najnovije vrijeme desetine ljudi, aktuelnih i penzionisanih prosvjetnih radnika, i ne ke, „Prosvjetni rad” je pred- ma Vučića. znanstva” sa „Prosvjetnim samo njih, pitali su me zašto se primjerci „Prosvjetnog rada” ne mogu kupiti na trafika- stavljao dragocjeno glasilo A prvi put smo se „Pro- radom” pomišljao sam o to- ma širom Crne Gore, i zašto se objavljeni prilozi čitalaca, koji rade ili su radili u školama, i pomagalo. U njemu smo svjetni rad” i ja sreli počet- me da prikažem neku od no- ne vrednuju i ne honorišu makar i minimalnim, simboličnim iznosima, kao što je to rani- mogli da nađemo dosta ra- kom septembra 1959. go- vih knjiga, ali se dugo nije- je uvijek rađeno. Odgovore na ta dva pitanja ja nemam, ali imam utisak da, ukoliko želi- znovrsnih, korisnih i zani- dine, u toj istoj, ali tada već sam odlučivao da to poku- mo, a svakako želimo, da „Prosvjetni rad”, ne samo ostane na nivou koji je dostigao, i sa- mljivih priloga iz obrazo- petogodišnoj Osnovnoj ško- šam, jer sam smatrao da to čuva ugled koji je stekao, nego da se i dalje usavršava i napreduje, ne smijemo dozvoli- vanja, kulture i nauke. Na li u Donjem Zagaraču, koja mogu da rade samo književ- ti da oslabi njegova veza sa „armijom” njegovih čitalaca i spoljnih saradnika u školama njegovim stranicama po- je, u toku naredne tri škol- nici, ili književni kritičari, a ja na području Crne Gore, jer sam entuzijazam, ako ga neđe još i ima, neće biti dovoljan. vremeno su se mogli sresti: ske godine, prerasla u pot- sam bio samo obični profe- dobra priča, pjesma, repor- punu osmorazrednu osnov- sor jezika i književnosti, rela- taža, komentar, uopšteno nu školu i, nešto kasnije, do- tivno mlad i još bez ikakvog na Ljumovića, kojoj nijesam radu” je, od tada do sada, Noveljiću, koji mu je ostao u metodičko iskustvo i uput- bila ime Blaža Mićova Mra- iskstva u tom pogledu. prisustvovao. Nakon nekoli- objavljeno više destina mo- „dragom śećanju kao sjajan stvo, kurziv, humoreska, kovića, prvoborca i narod- Tek nakon desetak godi- ko dana, u slučajnom susre- jih prikaza novih knjiga. učitelj i izuzetan čovjek”. prikaz… nog heroja iz Donjeg Za- na, „ubacio me u vatru” ta- tu na ulici, Ljumović mi je Nakon mog dogovora sa Tek početkom devede- garača. Tada sam predavao dašnji glavni i odgovorni uručio primjerak zbirke sa Pohvale zaslužnim glavnim i odgovornim ured- setih godina prošlog vijeka, 13 srpskohrvatski jezik i jugo- urednik „Posvjetnog rada” posvetom, i prenio mi ka- prosvjetnim radnicima nikom, rekao sam mu da zahvaljujući zajedničkim na- slovenske književnosti, i ru- Radivoje Ostojić. Pozvao me ko mu je dr Vukale Đerko- može, i on je napisao prilog, porima Redakcije, na čelu sa ski jezik i rusku književnost i, u Redakciju i rekao mi kako vić (jedan od ranijih glavnih Budući da sam veći dio koji je objavljem u okviru ru- glavnim i odgovornim ured- u isto vrijeme, obavljao duž- mu je njegov kolega sa sara- i odgovornih urednika „Pro- svog radnog vijeka proveo brike o istaknutim prosvjet- nikom Mirojem Vukovićem, nost direktora škole. jevskog Filološkog fakulteta svjetnog rada”) rekao da ću na radnim mjestima u or- nim radnicima u prošlosti cr- i Izdavačkog savjeta, na če- Puniša Kalezić, koji je tada ja napisati prikaz te knjige za ganima državne uprave (u nogorskog školstva. Nakon lu sa njegovim predśedni- Više stotina priloga živio i radio u Sarajevu, po- „Prosvjetni rad”. Rekao sam Stručnoj službi Repubičke toga, moj drugi suśed, sada kom Čedomirom Draškovi- slao svoju knjigu o školstvu mu da Đerković i ja o tome samoupravne interesne za- već počivši građevinski inži- ćem, poboljšani su kadrov- Od tog septembra, pa u Bosni i Hercegovini, i za- nijesmo nikada razgovara- jednice obrazovanja i Mini- njer Dušan Filipović, napisao ski uslovi i opremljenost, ta- sve do danas, bio sam, i sa- molio ga da je pročita i pri- li, i da ja nijesam vičan pri- starstvu prosvjete i nauke), je prilog o svom „dragom ko da je list počeo intenziv- da sam, stalni spoljni sarad- kaže u „Prosvjetnom radu”, kazivanju knjiga, jer nijesam bio sam u prilici da u tom učitelju i izuzetnom čovje- no da raste, razvija se i na- nik „Prosvjetnog rada”, i vi- preduje uzlaznom linijom, še puta bivao u sastavu Re- što je rezultiralo time da je dakcije i Izdavačkog savjeta. „Prosvjetni rad” svojim kva- DEC. U tom periodu, od oko četi- litetom, raznovrsnošću, za- 2013 ri i po decenije, na stranica- nimljivošću i aktuelnošću JAN. ma „Prosvjetnog rada” naš- stao rame uz rame sa najbo- 2014 lo se više stotina mojih pri- ljim prosvjetnim listovima, BROJ loga, počev od kratkih crti- ne samo u zemljama nasta- ca i vijesti iz škola, kulturnih i lim iz bivše Jugoslavije, ne- 20-21 naučnih institucija, pa do in- go i šire. formativnih i analitičkih tek- Napredak i uspjesi „Pro- stova, komentara, osvrta, svjetnog rada” su ubrzo jav- eseja, uopštenih stručnih i no zapaženi i društveno metodičkih iskustava, prika- vrednovani, na taj način što za novih knjiga i prevoda sa je list 1998. godine dobio ruskog jezika. Državnu nagradu „Oktoih”, U živom śećanju mi je je- najveće društveno prizna- sen 1963. godine. Tada sam nje u Crnoj Gori koje se do- već radio u OŠ „Vladimir Na- djeljuje institucijama i po- zor” na Ibričevini, u prigrad- jedicima u obrazovno-vas- skom podgoričkom nase- pitnoj djelatnosti. Tih dana lju Masline, zajedno sa ko- sam, prilikom odlaska u pen- legom iz studentskih dana ziju, od „Prosvjetnog rada”, i vjenčanim kumom, takođe u okviru obilježavanja pe- profesorom jezika i književ- deset godina njegovog po- nosti, Ristom Vasovim Ra- stojanja, dobio novčanu na- dunovićem. Mještani Masli- gradu za „uspješnu višede- na su te jeseni smogli sna- cenijsku saradnju”. Jednako ge da u svom naselju izgra- sam se radovao objema na- de Dom kulture. Učenici i gradama. nastavnici škole „Vladimir Nazor” su svečano otvara- Snažan zamajac nje pomenutog Doma uve- NAJLJEPŠI TRENUCI: Sa svojim odjeljenjem u OŠ "Branko Božović" ličali izvođenjem raznovr- ■■ Krajem devedesetih go- snog kulturno-zabavnog dina napore Redakcije i Iz- programa. ali da on za to nema vreme- ni književnik, ni književni kri- peiodu pośetim, manje vi- ku” Milošu Gligorovom Šće- davačkog savjeta podrža- Te večeri Dom je bio isu- na, pa mene moli da umje- tičar, ni teoretičar, ali da ću še, sve škole u Crnoj Gori. panoviću. Podstaknut njiho- li su i pomogli Ministarstvo više tijesan da primi sve ko- sto njega to uradim. Rekao pročitati zbirku i, iz uvaža- Prilikom tih posjeta uvijek vim primjerima, i ja sam na- prosvjete i nauke, na čelu sa ji su došli sa željom i namje- sam mu da mi je drago što vanja prema Đerkoviću i nje- sam sugerisao kolegama, u pisao tekst o mom, zaista, tadašnjim ministrom Draga- rom da budu učesnici sve- mi on to povjerava, i da ću mu, staviti na papir ono što prvom redu nastavnicima i dragom i veoma cijenjenom nom Kujovićem, i Vlada Crne čanosti i odgledaju učenički knjigu pročitati, ali prikaz ne bih svojim učenicima rekao profesorima jezika i književ- profesoru jezika i književno- Gore, tako da je, poslije više program. Śećam se kako je mogu napisati, jer se plašim o njoj, ako bi me pitali da li nosti, da o svakom zanimlji- sti Dragiši Peroviću u dani- od pedeset godina „podsta- Mile Janković, harmonikaš rizika, budući da nikada u ži- sam je pročitao, i što o njoj vom događaju u školi u kojoj lovgradskoj Osnovnoj ško- narskog” života, „Prosvjetni podgoričkog Doma omla- votu nijesam napisao prikaz mislim, te da ću taj papir dati rade, naprave informaciju, i li, koji je bio sjajan preda- rad”, napokon, dobio svoje dine „Budo Tomović”, koji je knjige. On je, međutim, bio njemu i Đerkoviću da ga po- sa prigodnom fotografijom, vač i izuzetno plemenit čo- povoljne prostorne uslove bio angažovan da propra- uporan, govoreći mi da se čitaju i, ukoliko ocijene da to pošalju Redakciji „Prosvjet- vjek. Pod njegovim uticajem za rad. To je bio snažan za- ti nastup đačkog hora i dru- ne radi o umjetničkom dje- može da bude prikaz, ponu- nog rada”. Tako je, iz godi- sam se i opredijelio da stu- majac koji je Redakciji i Iz- ge muzičke tačke, sa svojom lu, nego o informativno-na- de „Prosvjetnom radu”. Tako ne u godinu, rastao broj do- diram jezik i književnost. Pri- davačkom savjetu dao pod- harmonikom kroz prozor učno-istraživačkoj hronici, se u „Prosvjetnom radu” po- pisnika iz škola sa područja je i poslije toga, poznati cr- strek za nove napore, nova ušao u Dom, kako bi došao te da ja treba samo da proči- javio moj drugi prikaz nove Crne Gore, što je doprinosi- nogorski književnik Milen- pregnuća i nove uspjehe. VIJESTI IZ ŠKOLA U podgoričkoj OŠ „Pavle Rovinski” svečano obilježeno 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša O NJEGOŠU U NJEGOVOM I DANAŠNJEM VREMENU Koristeći tematiku „Gorskog vijenca” učenici VIII i IX razreda, uz pomoć nastavnice Marine Bošković i pomoćnice direktora Ljubinke Nedić povezali su je sa sadašnjošću kroz nekoliko bitnih segmenta: obrazovanje, ljubav, nenasilje, kao i materijalne stvari

rigodnim programom Pkoji je bio pod motom „Blago tome ko dovijek živi imao se rašta i roditi” u pod- goričkoj OŠ „Pavle Rovinski” svečano je obilježeno 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, pjesni- ka i vladara. Koristeći tema- tiku „Gorskog vijenca”, uče- nici VIII i IX razreda, uz po- moć nastavnice crnogor- skog, srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika Marine Bošković i pomoćnice di- rektora Ljubinke Nedić, po- „BLAGO TOME KO DOVIJEK ŽIVI, IMAO SE RAŠTA I RODITI": Iz programa vezali su je sa sadašnjošću ■■ kroz nekoliko segmenta: ca ove vaspitnoobrazov- njost. Veliko Njegoševo dje- punjena čuvenim Njego- obrazovanje, ljubav, nena- ne ustanove, naglasila je da lo „Gorski vijenac” je najbo- ševim poslovicama koje su silje, kao i materijalne stva- gvoriti o Njegošu nije bio lji svjedok besmrtnosti cr- svevremene. One su na- ri. Cilj je bio prikazati na koji lak zadatak. nogorskog pjesnika i vladi- glasile da su u program bi- način su mladi Njegoševog „Izostavili smo uvodni ke Petra II Petrovića Njego- li uključeni i učenici koji po- vremena razmišljali o ljuba- govor i najavu programa, a ša, čiji rođendan danas sla- stižu lošije rezultate u uče- vi, obrazovanju, materijal- ostavili da Njegoševo dje- vimo”, naglasila je direkto- nju, koji su pokazali veliki nim stvarima, kao i kako to lo govori umjesto nas, te da rica Papić. stepen odgovornosti i želje mladi vide danas. nas naši učenici stihovima Prema riječima profeso- da nauče. Obraćajući se gostima, „Gorskog vijenca” vrate u rica Nedić i Bošković, savre- ■■Svevremena inspiracija mladih Marijana Papić, direktori- prošlost i podśete na sadaš- mena obrada bila je upot- Š. B. Predstavnici Dječijeg saveza i OŠ „D. Milović” iz Tivta pośetili školu u Sreteškoj gori, opština Javna debata u Gimnaziji „Slobodan Kolašin Škerović” u Podgorici na temu „Ovaj dom smatra da Crna Gora treba da uđe u NATO” 14 SVAKODNEVNA BORBA ARGUMENTI S ĆUDIMA PRIRODE Slađana Lakićević jedini učenik. Do škole je često prati otac. „Veliki je problem, takođe, što u školi nema ZA I PROTIV struje i vode. Ali navikle smo…”, kaže njena učiteljica Marina Bulatović-Paunović

redstavnici Dječijeg save- Pza OŠ „D. Milović” i opšti- ne Tivat, pośetili su juče školu u Međurječju, opština Kolašin, tj. njeno područno odjeljenje u selu Sreteška gora. Time su još potvrdili da njihova tradi- DEC. 2013 cionalna manifestacija „Ma- JAN. lim školama u pohode” uvijek 2014 iznova dobija na značaju. Ovu školu pohađa samo BROJ jedan đak, Slađana Lakiće- 20-21 vić, učenica 2. razreda, a nje- na učiteljica je Marina Bulato- vić-Paunović. ebatni klug Gimnazi- ma ratovala braneći svo- „Pješačim 6 km od kuće do Dje „Slobodan Škero- je teritorije, tj. da je NA- škole, to je 2-3 sata, i nije mno- vic” u Podgorici organizo- TO garant bezbjednosti i go teško, sem kada je ružno vao je u saradnji sa Crno- mira. Oni koji su ga negi- vrijeme”, ispričala je osmogo- gorsko-američkim udruže- rali bili su vođeni emocio- dišnja Slađana Lakićević, sva njem studenata javnu de- nalnim razlozima vezanim usplahirena od radosti i ozare- batu na temu „Ovaj dom za bombardovanje 90-tih. na iskrenim osmijehom zbog Pješačim 6 km od kuće do škole, to je 2-3 sata, Slađana Lakićević sa učiteljicom Marinom smatra da Crna Gora tre- Sve ovo urađeno je po pra- dobijenih poklona. A Tivća- ■■i nije mnogo teško, sem kada je ružno vrijeme ■■Bulatović-Paunović ba da uđe u NATO”. Uče- vilima debate, tj. u skladu ni su je zaista bogato dariva- nici debateri koji su zastu- sa kulturom dijaloga. li: kompletima školskog pribo- kozna jakna, duksevi, trener- na putu kroz šumu vidim srnu, drugare, da se sa njima igram. pali stav da Crna Gora tre- Kako kaže jedan od ak- ra, udžbenika i lektire za iduću ke i uz to, korpa puna slatkiša. nekad i zmiju. Lijepo mi je u Ali kada krenem u 4. razred ba da uđe u NATO su: Ste- tera ovog događaja Andri- školsku godinu, torbom, zim- „Kada su velike kiše i snje- školi sa mojom nastavnicom, preći ću u školu u Međuriječ- fan Boljević, Marija Vuletić ja Klikovac, glavna poruka skom garderobom – čizme, govi, ne idem u školu. Nekad samo bih voljela da imam i ju, gdje ima još đece. Od svih i Andrija Klikovac. Suprot- ovog događaja jeste da se predmeta najviše volim mate- no mišljenje branili su: Jo- čuju argumenti i za i pro- matiku”. van Pavlović, Dea Đebrić i tiv, odnosno da se na naj- Često je do škole pra- Marija Dedić. I jedni i drugi bolji mogući način infor- ti otac, a neki put je i nosi na su imali svoje argumente. mišemo kako bi bili spre- leđima, hodajući preko vrleti i Oni koji su afirmisali ovaj mni da odlučimo da li na- nepristupačnog terena. Njena stav navodili su racionalne ša država treba da uđe u porodica se bavi poljoprivre- razloge, kao što je istorija NATO ili ne. dom i teško živi, ali se ne žali. Crne Gore koja je vjekovi- Lj. V. Navikla je da živi u planini i da se bori sa ćudima prirode. „Putujem iz Podgorice or- Zahvaljujući na izuzet- sada tek 20 i 10 u područnim ganizovanim prevozom, sva- no lijepoj i humanoj pośeti odjeljenjima. ki dan. Izađem iz kombija na Tivćana, Milutin Popović, di- Ovogodišnju akciju „Ma- mostu Pjenavac i potom po- rektor matične škole u Me- lim školama u pohode”, koju la kilometra ovom kozijom đurječju, ispričao je da je ona, već 20. put organizuje Dječiji stazom. Najteže je kad su ja- kao prva državna škola u Rov- savez Tivta, poklonima i opre- ke jesenje kiše i veliki snjego- cima, izgrađena još 1894. na mom za Slađanu pomogli su vi, često nisam u mogućnosti inicijativu mještana. Prvi uči- opština Tivat, Adriatic Mari- da dođem do škole. Slađana i telj i pop Miloš Jovanović i nas, AMD Pionir, Radio Tivat, ja se trudimo i borimo sa uslo- pop Luka i Stanko Bulatović, TO Tivat, ordinacija „Ševalje- vima koliko možemo. Veliki je udarili su temelje vaspitno- vić”, modni klub „Da Qui”, bu- problem, takođe, što u školi obrazovnog procesa i ozna- tici „Liska” i „Koko”, kao i uče- nema struje i vode. Ali navikle čili početak važnog prosvje- nici škole „Drago Milović”, An- samo…”, objasnila je, Slađani- titeljskog rada u ovom kraju. drea i Đorđe Čavor i Marija na učiteljica Marina Bulatović- Škola je tada imala preko 400 Ucović. ■■SOLIDARNOST: Domaćini sa gostima Paunović. učenika, dok ih je u matičnoj Sonja Štilet VIJESTI IZ ŠKOLA U SSŠ „Ivan Uskoković” u Podgorici OŠ „Bajo Pivljanin” u Breznama predstavljeni veb-sajtovi Britanskog savjeta za učenje engleskog jezika IZ GODINE U GODINU BESPLATNO ZA R AZNE CILJNE GRUPE SVE MANJE ĐAKA – U obnovljenoj školi realizuju se radionice iz oblasti inkluzije; – Ove godine samo 19 učenika Preporučuje se registracija, koja omogućava pristup svim sadržajima veb-sajta, mogućnost preuzimanja materijala, komuniciranje sa vršnjacima iz cijelog ornja Brezna, opor, su- na kad je škola bila puna đa- Gšan i glotan planinski ka, a sad ih je tako malo… svijeta putem foruma. Britanski savjet organizuje kraj – visoravan, neobrađe- Miluša Cica Žugić, izvršna takmičenje na fejsbuku na kojem učenici mogu da na, zapuštena i gotovo rase- direktorica Udruženja za po- učestvuju i dobiju vrijednu nagradu ljena. Nekad bijaše privredni i moć licima ometenim u psi- kulturni centar okolnih sela, a hofizičkom razvoju i profesori- sad od toga malo šta ima, je- ca ruskog jezika i književnosti dino opstaje dobro opremlje- u školi „Bajo Pivljanin”, kaže: na škola „Bajo Pivljanin”, ali sa – U okviru projekta Ljetnja malo učenika. škola inkluzije, koji je finansi- Školstvo u Pivi i njegov ran od strane Evropske unije, razvoj poklapa se sa otvara- dijelom je adaptirana naša ško- njem i radom osnovne škole la u Donjim Breznima. Radi se na Goransku davne 1883/84. o prekograničnom IPA projek- godine, i naredne u Crkvič- tu u kom su partneri bili Udru- kom polju. Stanovnicima Pive, ženje za pomoć licima omete- posebno većih sela, bilo je ne- nim u psihofizičkom razvoju iz ophodno da se više angažuju Nikšića i Agencija za saradnju, u traženju državne pomoći za edukaciju i razvoj iz Banjaluke. otvaranje seoskih škola u ata- ju stoku, a da omoguće muš- gradovima, njihov broj kon- Vrijednost projekta je bi- ru te ruralne, dotad nepisme- karcima da se opismene i ne stantno opada. la 58.000 eura za Crnu Goru i POTREBNA JE PROCJENA ZNANJA, TJ. MEĐUNARODNI PRIZNATI ne, oblasti. ostaju slijepi kod očiju. Škola je u oktobru 1981. isto toliko za BiH. ■■SERTIFIKAT ZA NASTAVAK ŠKOLOVANJA: Sa prezentacije Brezna sa susjednim se- godine oštećena u poža- lima bila su jako zaintereso- Obnovljen prostor ru koji su izazvale dotraja- Dišu jednom dušom rednja stručna škola „Ivan što Britanski savjet preporu- vana za otvaranje osnovne le električne instalacije. Bi- SUskoković” u Podgorici, u čuje jeste registracija, koja škole, što se i ostvarilo 1898. Za vrijeme Balkanskih ra- le su potrebne tri godine da U međuplaninskoj maloj saradnji sa Savjetom rodite- omogućava pristup svim sa- godine. Nastavu su poha- tova i Prvog svjetskog rata, ne se školska zgrada dovede u školi velikih uspjeha „Bajo Piv- lja, organizovala je prezenta- držajima veb-sajta, moguć- đali učenici iz: Donjih i Gor- postoje nikakvi podaci o ra- upotrebno stanje. Devedese- ljanin” sve blista, učenici i na- ciju besplatnih veb-sajtova za nost preuzimanja materijala, tih godina postavljena je no- stavnici dišu jednom dušom. učenje engleskog jezika koje komuniciranje sa vršnjacima va gromobranska instalacija, Ovđe se dobro uči i živi, a isto- je razvio Britanski savjet. iz cijelog svijeta putem foru- UČITI O R AZLIČITOSTIMA izgrađeni poljski WC, postav- rija im je učiteljica života. Jer, Sajtovi su namijenjeni ra- ma, itd. ljeni oluci, mokri čvor i sagra- tu iza škole stoji spomenik znim ciljnim grupama: Learn Za nastavak školovanja, đen pomoćni objekat u blizi- od septembra 2009. godine, English http://learnenglish. ali i za život u inostranstvu, U školi „Bajo Pivljanin” boravilo je u toku ljetošnjeg ni škole. kad je obilježen jubilej, veza- britishcouncil.org/en − na- nije dovoljno znati engleski kampa 120 djece i omladine sa smetnjama u razvoju i nji- Direktor pitome i tople no za savezničku eskadrilu la- mijenjen mladim i poslovnim jezik. Potrebna je procjena hovih vršnjaka, koji su učili o različitostima, Evropskoj uni- škole u ovoj planinskoj divlji- kih aviona tokom II svjetskog ljudima, registracija se prepo- znanja, tj. međunarodni pri- ji, ličnim dokumentima, snalaženju u prostoru, flori i fauni, ni Milojica Nenezić sjetno na- rata, koja je slećela na impro- ručuje za uzrast od 18 godina znati sertifikat. Za učenike ko- i o životu na selu. U projekat se uključilo i Ministarstvo pro- glašava: vizovani aerodrom i prihvati- i nadalje; Learn English Teens ji to žele, Britanski savjet mo- svjete i sporta koje je pomoglo da se škola okreči i da se – Ove školske godine ima- la ranjene i iznemogle borce http://learnenglishteens.bri- že izvršiti procjenu znanja, obezbijedi što udobniji boravak polaznika kampa u njoj. mo 19 učenika kojima je obez- i transportovala ih vazdušnim tishcouncil.org – za tinejdže- kao i polaganje međunarod- Opština Plužine je obezbijedila rezervoar za vodu i hidro- bijeđen kombi prevoz od ku- mostom do lječilišta u Italiji. re, uzrast od 13 do 17 godina; no priznatih ispita (Cambrid- for kako bi u vrijeme sušnog perioda bilo dovoljno vode za će do škole. Ovo je jedinstvena škola ko- 15 Learn English Kids http://le- ge English i IELTS), koji otva- potrebe kampa. Od sredstava Evropske unije u školi su na- Jedan broj učionica je u ju su u jednom danu pośeti- arnenglishkids.britishcoun- raju razne mogućnosti kandi- pravljeni kupatilo i četiri toaleta za djecu i osoblje, pristu- novom ambijentu dočekao la dva ambasadora: iz SAD – cil.org/en − za đecu od četi- datima – od školovanja, kon- pna rampa za osobe sa invaliditetom. Realizovano je i šest novu školsku godinu sa po- Murn i Engleske – Kevin Lyne. ri do dvanaest godina i nji- kurentnosti na tržištu rada, radionica seminara na temu pristupa đeci sa smetnjama u stavljenim itisonima i zavjesa- Prilikom otkrivanja spomeni- hove roditelje; Premier Skills do boljih šansi za zaposlenje razvoju, namijenjenih prosvjetnim radnicima. ma, novim namještajem i re- ka, darovali su školu, što po- http://premierskills.britishco- i napretka u karijeri. konstruisanim kupatilom, ma- tvrđuju i zahvalnice engle- uncil.org – sve o Premier ligi, Britanski savjet organizuje da veliki problem predstavlja ske ambasade, koje stoje na učenje engleskog kroz fud- takmičenje na fejsbuku, na ko- njih Brezana, Potprisoja, Bajo- du škole u Breznama. Pretpo- nedostatak vode. počasnom mjestu, veličajući bal; Teaching English http:// jem učenici mogu da učestvu- va Polja, Dube i Zaborja. Ško- stavka je da tada nije ni radila. i ukrašavajući kancelariju di- www.teachingenglish.org.uk ju i dobiju vrijednu nagradu. la je radila sa čestim prekidi- U prvim godinama nakon Međunarodna pomoć rektora Milojice Nenezića. – za nastavnike engleskog je- Predstavnici ove institu- ma zbog nedostatka učitelja, Drugog svjetskog rata škola O školi u Breznima, kao zika; Learn English Professio- cije na kraju prezentacije pri- a i prostora. Nastavu su veći- je bilježila intenzivan rast bro- Škola ima pristupnu ram- vjekovnom obrazovnom, kul- nals http://www.britishcoun- redili su učenicima iznenađe- nom pohađala muška đeca, ja učenika, pa ih je u školskoj pu – rijetkost u krajevima na- turnom i duhovnom bastio- cil.org/professionals – nami- nje i nekoliko njih nagradili rijetko ženska. Prema predra- 1968/69. godini imala 154. Od šeg podneblja. nu, profesor Risto Dubljević DEC. jenjen poslovnim ljudima. prigodnim poklonima iz pro- sudama roditelja, ženskoj đe- tada, prvenstveno zbog indu- „Grijemo se na drva, kojih napisao je monografiju. 2013 Veb-sajtovi su potpuno pagandnog materijala (maji- ci mjesto je u kući, da se uče strijskog razvoja koji je uslo- imamo dovoljno”, saopštava Tekst i snimci: JAN. besplatni za upotrebu, a ono ce, kape…). Lj. V. ženskim poslovima, da čuva- vio migracije stanovnika ka direktor sa sjetom na vreme- Blagota Koprivica 2014

BROJ Uspješna humanitarna akcija rožajskih prosvjetara Projekat „Reciklaža nije blamaža” okupio nikšićke osnovce i 20-21 srednjoškolce POMOGLI KOLEGI R AZVIJATI NAVIKE PR AVILNOG ŠERIFU MURIĆU ODLAGANJA OTPADA ekoliko rožajskih vas- skoj VMA. Tim povodom, Sa- dinstvo”, „Miroslav Đuro- Npitnoobrazovnih usta- fet Klimenta u ime Sindikal- vić”, „Bać”, „Srednjoj stručnoj nova pružilo je lijep primjer ne organizacije, kao i poro- školi”, Gimnaziji „30. septem- humanosti na djelu. Svojim dice, izrazio je zahvalnost bar”, kao i svim pojedincima sredstvima oni su ublažili kolektivima rožajskih osnov- koji su doprinijeli uspješ- nezavidnu materijalnu situa- nih škola: „25. maj”, „Musta- noj akciji. Prema riječima Kli- ciju svog kolege Šerifa Muri- fa Pećanin”, „Daciće”, „Lovni- mente, u akciji je prikupljeno ća iz OŠ „Bać” i pomogli nje- ca„”, „Bukovica”, „Milun Iva- 1.200 eura. govo liječenje na beograd- nović – Biševo, „Bratstvo Je- Š. B.

OŠ „Radomir Mitrović” u Beranama UČENICI POŚETILI POLIMSKI MUZEJ Zajedničkom akcijom do čistijeg grada čenici trećeg razreda „Akcenat je bio na tome nja i došli do zaključka da su ■■ Uberanske OŠ „Radomir da đeca shvate da su uslovi izvori iz kojih se može učiti okviru projekta „Reci- rektor ove NVO, naglasio je ovaj projekat samo početak Mitrović” nedavno su pośe- života nekada bili drugačiji, o prošlosti bogati i raznovr- Uklaža nije blamaža”, ko- da su upravo građani prvi ko- zajedničkih akcija društve- tili Polimski muzej. a samim tim i aktivnosti ljudi sni”, objašnjava profesor Ra- ji finansira pivara „Trebjesa”, ji moraju biti odgovorni i bri- no odgovornih organizacija, U okviru nastavne jedini- u prošlosti, bez obzira na ži- ičević. NVO „Alfa centar” predsta- nuti o životnoj sredini. On je pojedinaca i lokalne uprave. ce Albumi nam pričaju, oni su votnu dob. Prije ove pośete, Prema njegovim riječi- vila je učenicima osnovnih i pozvao sugrađane da poklo- On je podśetio da je ovo pr- zajedno sa svojim odjeljenj- učenici su pravili jednu vrstu ma, ovo je još jedan uspje- srednjih škola „zeleno ostr- ne pažnju razvijanju i njego- vo zeleno ostrvo, i izrazio na- skim starješinama bili gosti intervjua sa starijim osoba- šan vid saradnje škole i lo- vo” sa kontejnerima za selek- vanju navika pravilnog odla- du da će cijeli grad uskoro bi- ove kulturne institucije. Cilj ma, svojim bakama i đedo- kalne zajednice, te je stoga tivno odlaganje otpada. Oni ganja otpada, kao i da podr- ti poput jednog „velikog ze- je bio da učenici upoznaju vima, donosili predmete iz izrazio zahvalnost rukovod- su donijeli po jednu limenku že proces reciklaže. Okuplje- lenog ostrva”. Projekat će bi- istoriju svoga grada i produ- prošlosti, te sakupljali foto- stvu muzeja na predusret- i ubacili je u jedan od tri kon- ne učenike i sugrađane po- ti realizovan u narednih šest be znanja o načinu života, grafije. Nakon toga, slušali ljivosti i zanimljivom preda- tejnera, postavljena nedale- zdravio je i menadžer opšti- mjeseci. zanimanjima, kao i načinu su kratko predavanje kusto- vanju. ko od Doma revolucije. Alek- ne Nikšić Živko Kecojević, oblačenja ljudi iz prošlosti. sa muzeja, postavljali pita- Š. B. sandar Dedović, izvršni di- koji je izrazio uvjerenje da je Š. B. VIJESTI IZ ŠKOLA OŠ „Kekec” u Sutomoru obilježila dva vijeka od rođenja Petra II Petrovića Njegoša RIJEČI ODANOSTI KNJIŽEVNOM VELIK ANU I DRŽAVNIKU

u OŠ „Kekec” u Sutomo- ličnim prikazivanjem Njego- ci ove vaspitnoobrazovne Iru svečano je obilježen ve- ševe „Luče mikrokozma” i ustanove govorili su o vla- liki jubilej, dva vijeka od Nje- izvođenjem himne, a završi- darskoj djelatnosti Njegoša, goševog rođenja. Svečanost la igrom i pjesmom Folklor- njegovom pjesničkom stva- koja je bila pod motom „Nje- nog društva „Rumija” iz Ba- ralaštvu i posebno o „Gor- goš i mi” započela je simbo- ra. Tokom svečanosti učeni- skom vijencu”. O Njegoše- vom životu učenici su progovorili kroz pjesme Dušana Ko- stića, Lesa Ivanovi- ća, kao i putopise Ljube Nenadovića. Svaki segment Nje- goševog stvaralaš- tva prikazan je kroz govorenje njego- vih stihova na na- šem, engleskom, ruskom i njemač- kom jeziku. Za or- ganizaciju sveča- nosti i njeno izvo- đenje bio je odgo- voran profesor mr Dragan Marković. Š. B. ■■„NJEGOŠ I MI”: Iz programa

OŠ „Njegoš” na Cetinju i OŠ „Ristan Pavlović” iz Kolašina potpisali Zavod „Komanski most” Podgorica povelju o bratimljenju SV EOBUHVATNIJA BOLJI USLOVI R ADA ekonstrukcija unutraš- Nikšića, i „7. avgust” iz Pod- po tri sobe, dnevni boravak i Rnjeg dijela paviljona „A” gorice, dok je njihova vri- kupatilo. Jedan blok je nami- u podgoričkom Zavodu „Ko- jednost iznosila 24.000 eu- jenjen nepokretnim i polu- SARADNJA manski most” nedavno je ra. Kako ističu u Upravi Zavo- pokretnim osobama. Ostali kompletirana postavljanjem da, sadržaji paviljona u pot- blokovi podijeljeni su prema etinjska OŠ „Njegoš” i ko- nove krovne konstrukcije. Ta- punosti su prilagođeni po- preostalim sposobnostima, Clašinska „Ristan Pavlović” ko su omogućeni bolji uslo- trebama korisnika. Stvoreni stečenim nivoom higijenskih nedavno su potpisale pove- vi rada, kao i prijatnijeg bo- su uslovi za pozitivno tera- navika, stepenom socijaliza- lju o bratimljenju. U prisustvu ravka i zaposlenih i korisni- peutsko okruženje, te zašti- cije, kao i željama korisnika. gradonačelnika Cetinja Alek- ka. Radove su izvodili dio- tu privatnosti. Ovaj paviljon sandra Bogdanovića, predśed- ničarska društva „Lisina” iz sadrži šest blokova, koji čine Š. B. 16 nika Senata Prijestonice dr Mi- lovana Jankovića, kao i po- moćnice ministra prosvjete U Dječjem vrtiću „Đina Vrbica” u Podgorici održan program „Jesenja Vesne Vučurović, ovaj akt pot- svečanost” pisali su direktorica Novka Mi- lošević (OŠ „Njegoš”) i direk- tor Dragan Tošić (OŠ „Ristan Pavlović”). Tom prilikom, gra- ZAHVALNOST PLODNOM donačelnik Bogdanović izra- zio je uvjerenje da će obrazo- vanje, koje predstavlja najzan- GODIŠNJEM DOBU čajniju sponu među mladima, otvoriti jedno važno polje ko- astojeći da najmlađe pu- ditelji su pružili podršku. Zahva- pjesme „Dunje ranke”, „Ja pose- je će se realizovati putem širo- Ntem igre pouči o dolasku ljujući njihovoj pomoći, vaspita- jah lubenice” i „Paun i Paunica”. ke i sveobuhvatne saradnje iz- jeseni, kao i dražima, koje do- či i đeca su napravili kišobrane, U skladu sa centrima intere- DEC. 2013 među ove dvije vaspitnoobra- nosi ovo godišnje doba, pod- kabanice i šešire od prirodnih sovanja i u vaspitnim jedinica- JAN. zovne ustanove. gorička predškolska ustanova materijala, koje su na kraju pro- ma „Jelena Ćetković 1” i „Jele- 2014 Potpisivanje povelje Š. B. „Đina Vrbica” organizovala je grama „mali manekeni” pono- na Ćetković 2” održana je sve- ■■ program pod motom „Jesenja sno pronijeli holom ove vaspit- čanost pod motom „Naši jese- BROJ svečanost”. Tako su, u vaspitnoj ne jedinice. nji znaci” i „U bojama jeseni”. 20-21 jedinici „Zvjezdani vrt” u Golu- I u vaspitnoj jedinici „Zvon- „Teta”, zvana jesen, odjevena u bovcima mališani starijih vaspit- čić” realizovan je program na zlatne jesenje boje obišla je sve nih grupa pokazali svoje znanje ovu temu. Mališani dvije starije vaspitne grupe u kojima su je i umijeće pjevajući, recitujući, grupe svoje viđenje jeseni ispo- mališani dočekali radosno. Mali- glumeći i plešući. Oni su kroz ljili su putem senzornih aktivno- šani su se nadmetali u takmičar- niz recitacija („Eto kiša”, „Ima ki- sti oživljavanjem voća i povrća, skim igrama: sakupljanje lopti- še, to novembar kapljicama pi- otiskivanjem i pravljenjem šeši- ca, preskakanje prepreka, ko će še”, „Zašto je lišće postalo žuto”, ra od lišća. Takođe i recitacijama brže sakupiti jabuke… „Šta to vjetar radi u jesen”…), („Jež i kućica”, „Lisica i petlić”, Uz to, zajedničkim radom muzičkih numera, uz pratnju „Šumski vrtić”, Jesen u porodi- roditelja, vaspitača i đece, uz klavira („Moja mala balerina”), lištu” „Dule i kruške”) odali su korišćenje prirodnih materijala te dramatizacije („Jabuka”) to- poštovanje i zahvalnost za sve – lišća, voća, povrća, te amba- kom cijelog programa iskaziva- darove ovom godišnjem dobu. lažnog materijala- kreirali su ra- la divljenje i zahvalnost ovom Uz to, oprobali su se i u repova- znovrsne maske, životinje, me- bogatom godišnjem dobu. nju kroz pjesmu „Bonton”, izve- da, kornjaču, ježa, drvo, kao i Kako je objasnila Dejana li skeč „Dasa”, kao i ritmičku igru drugara „Jesenka”, a sve ove ru- Prelević, PR ove vaspitnoobra- „Kako rastu đeca”. Uz pratnju kotvorine izložene su u holu vr- zovne ustanove, i ovog puta ro- klavijatura, pjevali su i horske tića. Š. B.

U BOJAMA JESENI: ■■Mališani vaspitne jedinice „Jelena Ćetković” iz Podgorice VIJESTI IZ ŠKOLA Marijani Papić, direktorici podgoričke OŠ „Pavle Rovinski”, uručen u U galeriji Gimnazije „Slobodan Škerović” u Podgorici otvorena Moskvi Orden narodnog jedinstva izložba slika Miloša T. Uskokovića, počasnog predśednika Udruženje ZA JAČANJE KULTURNIH VEZA građana „Slikarski uranak” I NJEGOVANJE BAŠTINE VIDAN DOPRINOS

škola, na čijem je čelu, više CRNOGORSKOM od jedne decenije nastojala da opravda ime znamenitog Rusa koje nosi. „Smatrala sam da je na- STVARALAŠTVU ša dužnost da đeci približi- mo kulturu toga naroda, či- – Kroz Udruženje prošao veliki broj profesora i đaka Gimnazije ji je predstavnik Pavle Rovin- – Ova asocijacija broji preko 400 stvaralaca sa svih kontinenata ski, ruski istoričar, slavista, et- nolog i geograf. Sada u školi imamo dvije profesorice ru- skog jezika, njegujemo sa- radnju sa ruskim školama u Crnoj Gori, a naši učenici po- hađaju i besplatni kurs ru- skog jezika u Ruskom kultur- Na svečanosti povodom uručenja u Kremlju nom centru. Takođe, tu je i ■■ saradnja sa ruskom amba- ladimir Putin, predśed- kao i mnoge ugledne zvani- sadom, obilježavanje ruskih Vnik Ruske Federacije, ce. Tokom svečane ceremo- praznika, a svake godine go- uručio je u Moskvi Orden nije u Kremlju, predśednik stuju nam njihovi umjetni- narodnog jedinstva direk- Rusije Vladimir Putin zahva- ci. Pored toga, naši đaci ko- torici podgoričke Osnovne lio je nagrađenima na pažnji riste ruske stipendije za ško- škole „Pavle Rovinski” Ma- koju su proteklih godina po- lovanje u Rusiji”, naglasila je rijani Papić za doprinos sa- svetili jačanju veza sa Rusi- Papićka. radnji dvije prijateljske dr- jom u svojim državama. Go- Podśećanja radi, svake 4. žave, kao i promociji ruske voreći o priznanju, direktori- novembra, na Dan narodnog kulture i ruskog jezika u Cr- ca Papić objašnjava da ono jedinstva, Rusija dodjeljuje noj Gori. Orden je dodijeljen predstavlja najviše državno prestižni Orden eminentnim i njenoj koleginici iz Molda- priznanje dodijeljeno stra- stvaraocima u inostranstvu vije, a tom prilikom uruče- nim državljanima, te je kao za podržavanje ruskog jezi- ne su tri medalje. Svečano- takvo vrijedno nasljeđe ove ka i kulture. Galeriji Gimnazije „Slo- stvaralaštvu i kulturi Crne bovića”, a članovi Slikarskog sti je prisustvovao i patrijarh vaspitnoobrazovne ustano- Ubodan Škerović” Udru- Gore i regiona”, naveo je on. uranka Vera Bojanić i Neven moskovski i cijele Rusije Kiril, ve. Takođe, ona dodaje da je Š. B. ženje građana „Slikarski ura- Uskoković je podśetio pu- Milanović govorili su svoje nak” priredilo je izložbu svog bliku na početke rada "Slikar- stihove. počasnog predsjednika Mi- skog uranka" koji je formiran Miloš T. Uskoković je di- Retrospektiva likovnih radova učenika tivatske OŠ „Drago Milović” loša T. Uskokovića. 8. marta 1993. godine u okvi- plomirao na Filozofskom fa- Direktor Gimnazije Radi- ru Kulturno-prosvjetne za- kultetu u Beogradu. Profesor ša Šćekić rekao je da ta škola jednice Podgorice. Udruže- je jugoslovenske književno- stoji iza svega što je "Slikar- nje čine slikari, pjesnici, na- sti i srpsko-hrvatskog jezika. SVIJET O KOM ski uranak" uradio do sada, učnici, estradni i javni radnici. U Beogradu je radio do pen- jer je kroz to udruženje pro- Prigodan kulturno- zionisanja. Karijeru je počeo šao veliki broj profesora i đa- umjetnički program otvori- 1958. godine kao glavni i od- ka Gimnazije. On je poručio la je Lela Pešić, profesorica govorni urednik lista „KMG 17 TREBA GOVORITI da će škola uvijek biti otvo- flaute u Muzičkoj školi „Va- Trudbenik”. Tokom radnog rena za članove Uranka kojih sa Pavić”, izvođenjem kom- vijeka radio je na raznim duž- Profesor likovne kulture Ivan Knežević napravio je izbor od 77 najboljih radova ima preko 400 sa svih konti- pozicije „Kondorov let”. Ma- nostima u obrazovanju i kul- koje su u različitim tehnikama izradili učenici tokom posljednjih 20 godina nenata. turantkinja Gimnazije An- turi kod nas i u Čehoslovač- Bato Brajović, aktuelni drijana Ivanović, i prošlogo- koj, Moskvi, Bagdadu. Slikar- predśednik Udruženja, ocije- dišnji đak generacije Anđela stvom se bavio kao samo- no je da ova izložba svjedo- Mićanović otpjevale su pje- uk i imao je četiri samostal- či da je i u ovoj oblasti Usko- smu „Starovarošanka”, Vu- ne izložbe, u Podgorici, Go- ković postigao visoki domet. kala Đerkovića, na melodiju lubovcima, Beogradu i Bag- „Miloš je dao veliki doprinos pjesme „Šetajući pored Lju- dadu. O. Đ.

U Gimnaziji „Niko Rolović” u Baru realizovana akcija „Dvorište ljepše

– Društvo veće!” DEC. 2013 JAN. 2014 PODIĆI NIVO BROJ 20-21 ■■PAŽLJIV ODABIR RADOVA: Bokeljski motivi ČISTOĆE GR ADA okviru manifestaci- dosadan, i drugom Uje „Novembarski dani” koji je svijet umjet- Dječji savez Titva i OŠ „Dra- nosti o kojem treba dvorištu barske Gimna- di, podesi! Tako lako do či- predstavnicima Centra osmi- go Milović” organizovali su govoriti jer ga, u su- Uzije „Niko Rolović” reali- stog školskog dvorišta sva- slili tri akcije usmjerene na po- u tivatskom Domu „Graci- protnom, ne bi ni bi- zovana je akcija „Dvorište ljep- ko!”, i obuhvatala je sakuplja- boljšanje njihovog položaja i, ja Petković” izložbu likov- lo”. Sačuvani učenički radovi stari 20 godina še – Društvo veće!”, koju su nje i odnošenje otpada i ure- uopšte, rješavanje problema u nih radova pod nazivom – „Vajld je govo- ■■ organizovali mladi iz Bara, u đivanje staza. zajednici. One predviđaju ure- „Retrospektiva”. Radovima rio da su slikari prilično do- učenici škole „Drago Milo- okviru projekta Centra za mla- U narednom periodu biće đenje dvorišta Gimnazije „Ni- su predstavljene generacije sadni, jer stalno misle o vić”, tokom posljednjih 20 de Proactive „Karavan aktiviz- organizovano oslikavanje zida ko Rolović”, otvaranje kutka za od devedesetih godina do tim svojim radovima i žive godina. ma”, Centra za informisanje škole i staza, kao i sađenje bi- mlade u Baru, pod nazivom „U danas, a postavka je nasta- u nekom svom svijetu, ali „Želio sam da prikažem la pažljivim odabirom rado- na drugoj strani ste vi, đe- đečije radove, njihove emo- va profesora likovnog vas- ca, početnici, što je veoma cije, tematiku, svijet u kome pitanja Ivana Kneževića. interesantno, i o tome tre- se nalaze, kao i poruke ko- Otvarajući izložbu, di- ba razgovarati”, naglasio je je nam šalju”, kazao je Kne- rektor škole, Zoran Latko- direktor. Profesor likovne žević, navodeći da su pred- vić podśetio je da je pisac kulture Ivan Knežević na- stavljeni radovi rađeni ra- Oskar Vajld govorio o dva pravio je izbor od 77 naj- zličitim tehnikama, poput svijeta,” jednom svakod- boljih radova koje su u ra- tempere, pastela, akvare- nevnom, koji živimo i koji je zličitim tehnikama izradili la, kolaža, te imitacije mo- zaika. Pored toga, tu su i crtačke tehnike, kao što su tuš, olovka i flomasteri…”, naveo je profesor likovnog vaspitanja. On smatra da kod đece treba razvijati ljubav pre- ma umjetnosti, i dodao da u školi imaju veoma do- bre grafičke crteže koji nije- su bili izloženi zbog nedo- POVEĆATI DRUŠTVENU ANGAŽOVANOST MLADIH: Učenici uređuju dvorište statka prostora. U progra- ■■ mu otvaranja izložbe uče- i profesionalno savjetovanje ljaka i dalje uređenje dvorišta. gužvi nikad nisi sam!”, podrš- stvovao je trio – flauta Ma- (CIPS) i JP Komunalne djelat- Cilj projekta „Karavan ak- ku napuštenim životinjama i ša Bogdanović, Emilija Vrzić nosti Bar, i uz podršku FAKT-a. tivizma” je promovisanje gra- zagovaranje otvaranja azila i Teodora Radošević iz tivat- Ovo je prva u nizu aktiv- đanskog aktivizma i poveća- za napuštene životinje u Baru, ske Muzičke škole. nosti mladih na podizanju ni- nja društvene angažovanosti sa porukom „Spašena je moja voa čistoće grada, i nosila je mladih u zajednici kroz ma- omiljena rasa!”. ■■Publika na izložbi Z. Krstović naziv „Pokupi, odnesi… Ure- le akcije. Mladi su zajedno sa Lj. V. VIJESTI IZ ŠKOLA SMŠ „Mladost” u Tivtu obilježila Dan škole i 200 godina od rođenja NVO Juventas realizuje projekat „Jačanje ličnog integriteta mladih” Petra II Petrovića Njegoša POVEĆATI SPREMNOST UČENIK A DOSTOJANSTVENO I KREATIVNO DA PRIJAVE KORUPCIJU okviru proslave Dana Uškole tivatska SMŠ „Mla- dost” obilježila je i važan ju- bilej – 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. U Centru za kulturu održana je svečanost na kojoj su se na dostojanstven i kreativan na- čin svojim školskim drugovi- ma, roditeljima, građanima, kao i mnogobrojnim zvani- cama predstavili učenici ove vaspitnoobrazovne ustanove. Nakon srdačne dobro- došlice, koju je u ime kolekti- va uputila direktorica Jovan- ka Vujačić, najboljim učeni- cima koji su učestvovali na konkursu za literarni rad, pod nazivom „Moj grad,” dodijeljene su nagrade. Na- kon toga, izvedena je pred- stava „Blago tome ko dovi- jek’ živi”, koju su izveli člano- vi dramske sekcije škole. Izbor stihova iz Njegoše- MLADI SU PROTIV DRUŠTVENIH POJAVA KOJA SE KOSE SA PRAVILIMA ETIKE: vog djela, scenario i režiju ■■Radionica u Srednjoj ekonomskoj školi „Mirko Vešović” u Podgorici predstave osmislila je profe- sorica Ružica Lazarević, sce- VO Juventas od sep- zakonom. Njime je obuhva- koj od njih prisustvovalo je nografiju profesori Milica Kri- Ntembra ove godine re- ćeno šest srednjih škola iz po 25–30 učenika. Oni su vokapić i Dejan Kažić, kao i alizuje projekat „Jačanje lič- Podgorice, u kojima je pla- dobro prihvatili ovakav ne- akademski slikar Zoran Kru- nog integriteta mladih”, ko- nirano organizovanje šest formalan način učenja kroz ta. Tehničku podršku pružili ji finansira Komisija za ras- teatarskih radionica na te- igru i glumu, dok su upra- su profesori Milanka Brajko- podjelu dijela prihoda od mu korupcije u obrazova- ve uključenih škola pokaza- vić i Marinko Terzić, dok su igara na sreću za 2012. go- nju. Radionice su pažljivo le veliku spremnost na sa- scenskom efektu doprinijeli Oduševili publiku talentom i ozbiljnošću dinu. Program ima zvanič- dizajnirane od strane sce- radnju. Korupcija kao druš- kostimi KUD-a „Boka. ■■ nu preporuku za primjenu narista i reditelja, a realizu- tvena pojava koja se kosi sa Srednjoškolci su svojom voljstvo, ali i izazov da savla- da Draško) Arsenije Brajko- od strane Ministarstva pro- ju ih profesionalni glumci pravilima etike i predstavlja ozbiljnošću i izvanrednim daju novi zadatak. vić, (knez Rogan) Đorđe Jev- svjete Crne Gore, a sprovo- uz podršku vršnjačkih edu- zloupotrebu javnih ovlašće- glumačkim talentom oduše- Uloge u predstavi tuma- tić, (Iguman Stefan), Nikola di se u partnerstvu sa NVO katora. nja za privatnu korist oštro vili publiku koja ih je nagra- čili su: (Mladi Njegoš) Petar Stanković, (vila) Milica Šće- Atak. Do sada su realizova- je osuđena od strane mla- dila burnim aplauzom. Nije- Klakor, Njegoš (Matija Gra- panović, (sestra Batrićeva) Cilj projekta je poboljša- ne tri takve radionice i to dih, koji su poslali poruku su krili zadovoljstvo ni pro- bić,) (Petar I) Vladan Vuksa- Jelena Papović, (mlada Pera- nje ličnog integriteta mla- u Srednjoj elektrotehničkoj da je neophodno njegova- fesori. U razgovoru sa neko- nović, (Vladika Danilo) Nikola štanka) Valentina Ljubojević, dih u Crnoj Gori od 14 do 18 školi „Vaso Aligrudić”, Sred- ti prave vrijednosti kao os- liko mladih glumaca, sazna- Tasić, (Sima Milutinović) Luka (Njegoševa majka) – Mirjana- godina u pogledu poveća- njoj ekonomskoj školi „Mir- novna načela jednog druš- li smo da već planiraju novu Grivić, (Vuk Mandušić) Alek- Vukanović, (djevojke): Vedra- nja njihove spremnosti da ko Vešović” i Srednjoj gra- tva. 18 predstavu, jer je gluma, kako sa Vukićević, (Vuk Mićuno- na Nikolić, Andrijana Karad- prijave koruptivna djela i đevinsko-geodetskoj ško- su rekli, njihovo velko zado- vić) Marko Mićunović (vojvo- žić i Lejla Šabić. Š. B. da se ponašaju u skladu sa li „Ing. Marko Radević”. Sva- Lj. V.

OŠ „Mojsije Stevanović” u Kolašinu i donjomorački kraj proslavili 159 godina rada OŠ „Štampar Makarije” u Podgorici URBANI PEDAGOŠKI STANDARDI SUSRET SA SLIK ARKOM Među prvim učiteljima bio znameniti Mitrofan Ban. Renovirana škola ima sve uslove za izvođenje ELOM BOŽOVIĆ savremene nastave

DEC. 2013 JAN. 2014

BROJ 20-21

■■USAVRŠAVANJEM UNAPRIJEDILI KVALITET NASTAVE: Kolektiv škole rigodnom svečanošću u riše i Đura Cerovića do zna- grebu i Rimu. Brojna pozna- ne terase kroz koje je prodi- Pprisustvu brojnih gosti- menitog Mitrofana Bana. Iz- ta imena crnogorske druš- rala voda. I na samom škol- ju, kolektiv OŠ „Mojsije Ste- među dva svjetska rata, na tvene scene prva slova nau- skom zdanju popravljen je vanović” nedavno je obilje- čelu ove vaspitnoobrazov- čili su baš u ovim moračkim krov, novi oluci, obnovljeni žio svoj Dan, i ujedno 159 ne ustanove bio je Miraš Ra- učionicama. Oni nikada nije- su fasada i sanitarni čvorovi, godina školstva u donjo- dović. Nakon 1945. godine su zaboravili tu liniju morač- a učionice opremljene no- moračkom kraju. Pozdrav- upravitelj je bio Batrić Me- kog rukopisa, koju čuvaju i vim namještajem. Pored to- Kako staro može biti novo i ljepše ljajući prisutne, direktor ove denica koji je predavao ma- pružaju pomoć školi Dušan ga, na oko 700 metara kva- ■■ vaspitnoobrazovne ustano- tematiku i francuski jezik. Simonović i Miraš i Novo Ra- dratnih izgrađen je sportski čiteljice podgoričke OŠ „dekupaž”, slikarsku tehniku ve Radomir Baković, podśe- Nakon toga, ulogu direkto- dović”, naglasio je direktor poligon sa košarkaškim, od- U„Štampar Makarije” Su- i pokazala kako se od jedne tio je na istorijat, kao i ime- ra obavljali su Velimir Ćetko- Baković. Prema njegovim ri- bojkaškim i fudbalskim igra- zana Potparić-Perišić, Gorana stare police može, dobiti no- na onih koji su bili na nje- vić, Dimitrije Radunović, Pe- ječima, uprava nastoji da i u lištem, te je tako našim uče- Matović i Tanja Raspopović, va i uz to, i ljepša. Na sljede- nom čelu. trar T. Rakočević i Dragoljub tehničkom smislu dostigne nicima omogućena i zdrava prenoseći svoje znanje naj- ćem času, učenici II razreda „Ime istaknutog Morača- Vlahović, Radosav Radović, standarde gradske škole. rekreacije. Uz to, kontinuira- mlađim učenicima II razreda, su uz pomoć učiteljica, pri- nina i španskog borca Moj- Vladimir Bulatović, Jakša „Budući da je škola loci- nim profesionalnim usavr- nastoje da kod njih razvijaju mijenili ovu tehniku. Kako su sija Stevanovića škola no- Mašković, te Vukomir Simo- rana u blizini magistrale, u šavanjem nastavnika una- i ośećaj prema lijepom i ta- naglasili u upravi škole, uče- si od 1958. godine. Tokom nović. Već krajem 19. vijeka cilju veće bezbjednosti đece prijedili smo kvalitet nasta- ko obogate njihovu ličnost. nici će na Novogodišnjem 16 decenija moračkog slo- sa stečenim osnovnim zna- postavili smo novu ogradu ve, što predstavlja naš pri- Vodeći likovnu sekciju sva- sajmu u „Bazaru” predstaviti va, ugrađena su imena uči- njem mnogi su dalje školo- oko školskog dvorišta. Tako- marni cilj”, poručio je direk- kog utorka, organizovale su neke od svojih suvenira. telja od prvog arhimandrita vanje nastavili na Cetinju, u đe, tu je i nova krovna kon- tor Baković. susret sa slikarkom Elom Bo- Simeona Damjanovića, Pe- Srbiji, Rusiji, a kasnije u Za- strukcija kojom su zaštiće- Š. B. žović. Ona je đeci predstavila Š. B. VIJESTI IZ ŠKOLA Učenici Srednje likovne škole „Petar Lubarda” na Cetinju izlagali na ŠAHOVSKE VERTIKALE temu „Likovi iz Gorskog vijenca” Škola budućih šampiona „DIJAGONALE“ ZA PRIMJER POŠTOVANJE TR ADICIJE I

ahovska škola „Dijagonale” RESPEKT PREM A VELIK ANU Šnedavno je obilježilla osam godina kontinuiranog rada. NAJTALENTOVANIJI Škola je, da podśetimo, formi- rana u okviru istoimenog Cen- Kao najtalentovanije polaznike šahovske škole „Di- tra za razvoj šaha i zvanično je jagonale” Radmila Milošević izdvaja Slavicu Tomović i počela rad oktobra 2005. go- Jelenu Nerić, omladinske prvakinje i državne reprezen- dine. Školom rukovodi, od sa- tativke, a od omdladinaca Milana Gudelja. Od najmla- mog njenog osnivanja, Rad- đih, izdvaja Danila Tošića, Darija Alivodića i Slavena Mi- mila Milošević, majstorski nića. kandidat u šahu. – Za sve ovo vrijeme, kroz školu je prošlo na desetine i knjigama, vitrinama sa peha- ži koji vodi Dragan Bulatović, desetine talentovanih dječa- rima, fotografijama polazni- majstorski kandidat u šahu, i ka i đevojčica. Škola je dala ka škole sa raznih turnira i sa viši, kojim rukovodi Blažo Ka- više kadetskih i omladinskih demonstracionom tablom na lezić, internacionalni majstor i prvaka i prvakinja Podgorice vidnom mjestu, specijalno je standardni prvotimac podgo- i Crne Gore, kao i kadetske i iznajmljen za nastavu šaha. ričke „Budućnosti”. Ove godi- omladinske reprezentativke i Miloševićeva posebno na- ne šahovsku školu „Dijagona- reprezentativce Crne Gore u glašava saradnju koju već go- le” pohađa oko šezdeset pola- šahu, – kaže direktorica škole dinama ima sa upravama pod- znika. Nekad i manje, zavisno Sa otvaranja izložbe Miloševićeva. goričkih osnovnih škola, Mini- od uspjeha u redovnoj ško- ■■ Škola se, inače, odne- starstvom prosvjete i Grad- li. Jer, Miloševićeva, polazni- prostorijama Matice teskno, nekad djetinje naiv- 200 godina od rođenja Nje- davno nalazi na novoj adre- skim sekreterijatom za kultu- cima škole toleriše tek vrlo- Ucrnogorske – Ogranak no, preko promišljenog, već goša, za šta su se pobrinuli si. Dvosoban stan na Buleva- ru i sport. Sama nastava kon- dobar uspjeh u redovnoj školi Cetinje, nedavno su izlagali razrađenog izraza, sve do sa- Matica crnogorska – Ogra- ru Ivana Crnojevića 49, ispu- cipirana je na tri nivoa. Počet- jer je, naglašava ona, redovno učenici Srednje likovne ško- svim zrele i vješto osmišljene nak Cetinje i SLŠ „Petar Lu- njen stalažama sa šahovskim ni vodi sama Miloševićeva, ni- školovanje na prvom mjestu. le „Petar Lubarda” na temu kompozicije”, istakao je Luka barda”. „Likovi iz Gorskog vijenca”. Lagator, poznati crnogor- Prema odluci žirija, pr- Bilo je izloženo preko sto ski karikaturista, koji je bio i vu nagradu dobila je Jovana Škola šaha (4) radova u različitim tehnika- predśednik žirija. Prema nje- Kapisoda za rad „Snaha Mi- ma i načinima izražavanja. govom mišljenju, mnogi od lonjića bana”, druga je pripa- Glavni likovi Gorskog vi- budućih likovnjaka poštova- la Anici Damjanović za „Suze jenca – vladika Danilo, igu- li su u svojim radovima ne- sestre Batrićeve”, a treća Dra- SLABO POLJE man Stefan, Vuk Mandušić, ku već potvrđenu tradiciju, gani Vujović za rad „Portreti”. sestra Batrićeva, snaha Milo- i respekt kada je u pitanju Posebnu nagradu za plakat azlozi nastajanja slabih polja vrlo su raznoliki i mogu se podijeliti na više kategorija –­ od njića bana i drugi predstav- Njegoš. dobio je Petar Strugar. Rloše vođenog i propalog napada, stiješnjene pozicije, loše pozicione procjene… ljeni su od klasičnog do mo- Izložba je organizova- U partiji koju objavljujemo prefinjeni pozicionista Vasili Smislov dalekovidim manervima dernog izraza. „Nekad gro- na u čast velikog jubileja – J. Vk. fiksirao je c4 kao slabo polje protivnika i iskoristio ga kao sigurnu „bazu” za svoje lake figure.

Lipnicki – Smislov U OŠ „Vukašin Radunović” realizovan projekat „Obrazovanje u Nimcovićeva indijka vanrednim situacijama” 19 šampionat SSSR-a, 1951. Komentari: vm D. Marović

1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sc3 Lb4 4. Dc2 Sc6 5. Sf3 d5, 6. a3 PR AKTIČNI KOR ACI 19

Namjera crnog je da odigra dc4 i poslije Ld6 provede e5 i šesti potez bijelog upućenog je protiv tog plana. Uobičajeno je igrati e3 i Ld2. U SLUČAJU 6… Lxc3+ 7. bc3 PRIRODNIH K ATASTROFA Poznata je i varijanta sa 7. Dxc3+

7… Sa5 8. Se5 Sd7 9. Sxd7 Lxd7 10. cd5 ed5 11. Lf4 Lb7 okviru projekta „Ob- Urazovanje u vanred- DIJAGRAM nim situacijama”, čiji su pokrovitelji Unicef i Forum …Dalekovidim mane- MNE, učenici beranske OŠ vrom Sa5 i 11. Lb5 Smislov je „Vukašin Radunović” de- DEC. fiksirao crno slabo polje c4. monstrirali su evakuaciju 2013 u slučaju prirodnih kata- JAN. 12. h4 0–0 13. Tb1 Dd7 strofa zemljotresa ili poža- 2014 ra. U okviru demonstracije BROJ Koristeći odsustvo bijelog organizovano je spašava- bjelopoljca iz igre, crni stvara nje „ugroženog dječaka”, 20-21 jak pritisak po bijelim poljima. koji je uspješno evakuisan Ne ide 14. Lxc7 zbog 14… La4. (uz ukazanu prvu pomoć) iz škole koja je bila zahva- 14. Th3 Tfe8 15. Tg3 Sc4 ćena požarom. Ovom pri- 16. Lh6 g6 17. Dc1 Zd6 likom obnovljena su zna- 18. Df4 La6 nja o tome šta treba ura- U slučaju katastrofe važan položaj „fetusa” diti u slučaju prirodnih ka- Izbjegava prijetnju Tb5, a ■■ tastrofa. Učenici su posla- sam prijeti Sf5. li jasnu poruku da ne tre- ba paničiti, kao i da je ne- 19. e3 Sf5 20. Lxa6 ba6 ophodno stati u tzv. polo- 21. Tb7 Tab8 22. Txc7 Tb1+ žaj „fetusa”. 23. Ke2 Da4 Kako podśećaju u ovoj vaspitnoobrazovnoj usta- Bijeli predaje. novi, pet njihovih učenika bilo je na petodnevnom Priredio: Nebojša Knežević obrazovnom kampu na Ivanovim koritima, đe su stekli nova znanja iz obla- OŠ „Kekec” u Sutomoru sti obrazovanja u vanred- nim situacijama. Takođe, oni naglašavaju da su vjež- UPOZNALI UČENIKE bu priredili Služba zaštite i sapašavanja Berane, Ra- doje Novović, predstavnik SA POJMOM NASILJA Zavoda za školstvo, Deni- sa Nurković, načelnica Po- odgorička NVO „Pravni stavljene od dječaka i đe- znim vidovima nasilja, obja- dručne jedinice Direkto- Pcentar”, koja je izvršni par- vojčica iz raseljeničke i izbje- sne im kako da prepoznaju ri- rata za vanredne situacije tner UNHCR-a (Visoki komesa- gličke populacije, a u okviru zike od nasilja, približe im vi- MUP-a, Radojica Raduno- rijat UN za izbjeglice)u Crnoj obilježavanja međunarod- dove pomoći, kao i zaštite od vić, savjetnik, Ljuban Tmu- Gori, pośetila je OŠ „Kekec” u nog Dana borbe protiv nasi- nasilja, upoznaju ih sa osobi- šić, načelnik civilne zaštite i Sutomoru, i tom prilikom, je u lja nad ženama. Poseban na- nama nasilnika i žrtve, te sa Zoran Perović, načelnik Po- okviru kampanje solidarnosti glasak bio je na vršnjačkom značajem prevencije nasilja. dručne jedinice Podgorica. sa žrtvama porodičnog nasi- nasilju. Kreativno i zanimlji- Grupe je organizovala i vo- Budući da su vježbu pro- lja pod nazivom „16 dana ak- vo organizatori radionica že- dila sociolog Mila Adrović, a pratili članovi novinarske tivizma protiv nasilja nad že- ljeli su da da na kreativan i za- njihov zajednički rad ocije- i foto sekcije, postavili su i nama”, održala nekoliko radi- nimljiv način upoznaju učeni- njen je kao dobar i kreativan panoe u holu škole sa foto- onica sa učenicima škole. ke sa pojmom nasilja, ukažu na obostrano zadovoljstvo. grafijama. Predstavnici ove NVO bi- na njegovu široku prisutnost li su fokusirani na grupe sa- u društvu, informišu ih o ra- Š. B. ■■Spašavanje ugroženog dječaka Novinarska sekcija RODITELJSTVO I ĐEČJA PRAVA Roditeljstvo – jedna od najljepših, ali i najodgovornijih misija čovjeka USPOSTAVITI OPTIMALNI BALANS IZMEĐU LJUBAVI I ODGOVORNOSTI Odnos roditelj-dijete je, u najvećem broju slučajeva, i odnos koji najduže traje u životu. Uspješni roditelji su oni koji prate i podržavaju đetetov razvoj i pomažu mu da se sigurno kreće na putu od zavisnosti i spoljne (roditeljske) kontrole ka samostalnosti, samokontroli i zrelom, odgovornom ponašanju. Đe je granica do koje đetetu možemo pomagati, štititi ga, reagovati na njegove potrebe, a da to ne zasmeta ili ne ugrozi njegov razvoj i osamostaljivanje, pitaju se mnogi roditelji, stručnjaci institucije

Đe je granica do koje cija visoke reaktivnosti i vi- odgovornost za svoje po- đetetu možemo pomaga- soke zahtjevnosti. Pojed- stupke. Nudeći mnogo, a ti, štititi ga, reagovati na nostavljeno, roditelj mno- zauzvrat vrlo malo očeku- njegove potrebe, a da to go nudi đetetu, ali i mno- jući, ili zahtijevajući od đe- ne zasmeta ili ne ugrozi go zahtijeva i očekuje od ce, ovi roditelji (nesvjes- njegov razvoj i osamosta- njega (Podśeća li vas to i no?) grade jednu snažnu ljivanje? Đe je granica pre- na stil dobrih nastavnika?). simbiotičku vezu sa đe- ko koje roditelj ne bi treba- Dosta se istraživanja bavilo tetom, kao da su poveza- lo da ulaže napor i poma- ponašanjem roditelja (ne i ni pupčanom vrpcom. Za- že đetetu – radeći ono što kod nas), tako da ima do- to je i prirodno da njihova dijete treba da nauči samo voljno dokaza da takav od- đeca ośećaju jaku nesigur- da radi? nos čini da se đeca osjeća- nost kada god im rodite- Pogledajmo samo par ju sigurnom i zaštićenom, lji nijesu pri ruci, ili kada se prizora iz naših domova i da imaju dobro samopo- od njih fizički odvoje. škola. Znate li roditelje ko- uzdanje, da su realna pre- „Helikopter-roditelji” su ji skoro na svaki sat pozovu ma sebi i da se dobro sna- izuzetno kontrolišući rodi- dijete da čuju kako mu je laze sa vršnjacima. telji, dijete je uvijek u nji- u Školi u prirodi? A i dijete Očigledno, umijeće ro- hovoj sjenci, pod nadzo- zove njih. Zove se i nastav- diteljstva je stalno održa- rom, i vrlo često sa time su nik, i on mora da se redov- vanje ravnoteže između povezana i njihova visoka no javlja roditelju. Zovu se dvije, inače teško uskladi- očekivanja da njihovo di- i roditelji druge đece. Na- ve stvari u životu svih nas jete bude uspješno i samo ravno, odlazak u Školu bez – emocija i razuma. Dru- uspješno. A uspješnost ima mobilnog je nezamisliv. gim riječima, između lju- samo jedan oblik – uspješ- Pa neki roditelj skokne do bavi, ośetljivosti, brige, sa nost u školi, na fakultetu. Škole u prirodi, na prvi po- jedne strane, i racionalnih Jedna strana srednja ško- ziv da je nešto zaboravlje- reakcija na sva ona kada- la, pošto se godinama bo- no ili da je dijete neraspo- kako-koliko-da-dopustim rila sa ovom vrstom rodi- Piše: Anđa Backović bav koju nam daje taj novi, đeteta, koji ne zanema- loženo. Račun se redovno pitanja, sa druge. Put do telja i njihovim zahtjevima mali čovjek pored nas, pa ruje potrebe đeteta, koji doplaćuje, jer je nestanak toga nije pravolinijski – ro- prema školi i nastavnicima, totine hiljada ljudi na pla- cijenjena uloga u društvu, postavlja visoka očekiva- para na računu ravan ne- diteljstvo ima i svoje pute- riješila je da više ne zada- Sneti svakog dana ośete važnost u porodici, ośeća- nja od đeteta, ali – poštu- stanku hrane, vode i stru- ve i svoje stranputice, a lju- je iz matematike test koji neponovljiv doživljaj rado- nje moći, samopouzdanja, je đetetovu samostalnost. je, zajedno. Neki i skoknu bav je, u oba slučaja, najče- se može uraditi 100%, jer sti, ponosa, moći – jer su po- neki kažu i „besmrtnosti”, Onda su srećna i uspješ- do Škole, tek toliko da pro- šći vodič. Da li je ljubav do- pokušava da obuzda op- stali roditelji. To isto doživje- kao i onog što se može na- na đeca ona čiji roditelji vjere je li baš onako kako voljna? sesiju neke đece, odnosno 20 li su i njihovi roditelji. I tako, zvati zdravim narcizmom, ne rade umjesto njih ono im javljaju telefonom (Uz- Možda ste čuli ili nije- roditelja, da budu „Gos- iz generacije u generaciju, jer – „Ja sam roditelj!”. što ta đeca sama mogu da gred, bilo bi zaista intere- ste, nazive za neke stilove podin Savršeni” ili „Gos- iz jednog vremena u drugo. urade (ili im samo još mal- santno ispitati uticaj mo- ponašanja roditelja koje ću pođica Savršena”. Druga Moglo bi se, čak, reći da su Pomoći đeci čice fali da to uspiju). Nji- bilnih telefona na savre- ubrzo pomenuti, ali ćete ih je riješila da uvede „Neđe- roditelji jedna posebna „na- da idu naprijed hovi roditelji ne rade stva- meno roditeljstvo i odnos sigurno prepoznati u svom lju greške”, da bi pomogla cija” ili zajednica na planeti. ri zbog sebe i da bi sebe roditelja i đece?). roditeljskom iskustvu ili u đeci da nauče da prihvate i Različiti su, govore različitim Odnos roditelj-dijete činili srećnima i ispunjeni- Sljedeći: roditelj nervo- učionici. Oni, svakako, ne podnose svoje greške i uče jezicima, ali se u jednom go- je, u najvećem broju slu- ma, nego da bi pomogli zno traži od nastavnika da spadaju u stilove i ponaša- iz njih. Nepogrešivost ili sa- tovo svi slažu: svrha roditelj- čajeva, i odnos koji najdu- đeci da idu naprijed – da mu objasni što to nije bilo nje roditelja o kojima je na- vršenost je neprijatelj uče- stva je da učine sve što mo- že traje u životu. U prosto- rastu, razvijaju se, uče, mi- dobro na usmenom ili pi- prijed bilo riječi, ali vjeru- nja, kažu oni. gu da bi na najbolji način pri- ru te bliske, snažne veze jenjaju se. smenom i dijalog se zavr- jem da su i ovi roditelji vo- Mnogi roditelji pove- premili đecu za život koji je roditelja i đeteta, rađa se šava onim čuvenim pita- đeni ljubavlju i brigom za zuju svoj uspjeh, kao ro- pred njima. i počinje da raste sve ono Sačekati, strpiti se – njem: „Znate li Vi da će mu đecu. Da li je to dovoljno? I ditelja, sa uspjehom svoje što će, prije ili kasnije, po- suština priče to pokvariti Luču?” Znate li šta time činimo đeci? đece u školi ili na fakulte- Ljubav i granice četi da određuje i usmjera- roditelje koji svojim sred- tu. Ako đeca nijesu vrhun- DEC. 2013 va đetetova iskustva, od- Śetimo se trenutka kad njoškolcima redovno pri- Greška može da nauči ski uspješna, onda to znači JAN. Na tome kao da se za- nos prema sebi, ljudima i beba počinje polako da se nose obroke, slažu im ro- da oni nijesu uspješni rodi- 2014 vršava globalna priča o ro- svijetu oko sebe. Sve dok uspravlja, sa široko otvo- bu, spremaju sobu, preko Pominju se „helikop- telji. Kada se vlastito dijete diteljima i roditeljstvu. Či- dijete ne otvori vrata koja renim očima i neskrive- mobilnog rješavaju zadat- ter-roditelji”, „roditelji-ko- vidi samo kao uspješno di- BROJ ni se da je to jedina, pot- vode u svijet vršnjaka, za- nim ośećanjem zadovolj- ke? A roditelje koji pono- silice”, „lebdeći roditelji”? jete, roditelj istovremeno, 20-21 puna saglasnost koja po- jedničke igre, vrtića, škole stva što radi i osvaja ne- sno tvrde da njihov sin ili I u svakodnevnom govo- a da toga i nije svjestan, stoji o toj našoj (najvažni- – roditelji su jedini izvor iz što novo. Potom počinje ćerka nemaju boljih prija- ru, ali i u stručnoj literatu- šalje jasnu poruku đetetu: joj?) životnoj ulozi. Odatle, kojeg ono saznaje, uči, ra- da se drži za stvari po ku- telja od njih? Ili one koji su ri, tako se nazivaju neki od volim te i prihvatam samo svaki roditelj kreće svojim zvija ośećanja, rekacije. Ro- ći, polako se otpušta od uvijek sigurni da je njihovo tipova ili ponašanja rodite- kad si uspješan (Često, dio putem, vođen različitim ditelji su tada poput opne njih i pravi prve samostal- dijete, i samo ono, u pravu lja koji se pretjerano trude poruke je da se sredstva nadama, željama, ambici- ili filtera koji odvaja dijete ne korake! (Koje hodanje i da uvijek govori istinu? oko svoje ece i rade za njih, do uspjeha ne biraju). Đe- jama, tradicijama, uvjere- od spoljašnjeg svijeta: od Armstronga po Mjesecu! (Znam da ćete se śetititi i ili umjesto njih, čak i one ca koja se plaše neuspje- njima, planovima, uput- propustljivosti filtera zavi- Ili Baumgartenov skok iz mnogih „intervencija” ro- stvari koje đeca mogu da ha, jer neće biti voljena, stvima, savjetima – kako si što sve može doprijeti kosmosa! I sad nam zasta- ditelja u učionici i na škol- urade sama. Ili im još ma- nijesu spremna da se suo- da obavlja ovu jedinstve- do đeteta, do čega sve ono ne dah dok se śećamo to- skom igralištu, poslije kon- lo, malo fali da to mogu če sa problemima i izazovi- nu misiju! Nekad podržan može stići i kako će đetetu ga.) Jedan ili par koraka, a flikta među đecom). (jer je vrijedjelo pustiti be- ma u životu, niti da prihva- i shvaćen, nekad ostavljen uopšte izgledati svijet oko onda izgubi ravnotežu. Mi bu da padne, da bi nauči- te čak i onu nužnu dozu ri- sam sebi i neshvaćen, ali njega. priskačemo, ohrabrujemo, Uspostaviti ravnotežu la da ustane i hoda). Đecu zika, bez koje ne može da stalno pod budnim očima Šta sve nijesmo u sta- pomažemo im da nastave između emocija i ne prestaju da prate, stal- se zdravo odraste. svih oko sebe, često i pod nju da uradimo da bismo da uče da hodaju same (Ni- razuma no su nad njima ili oko njih, Zašto dobri rodite- baražnom vatrom kritika, zaštititili, osigurali, pošte- kome normalnome ne pa- ili trče ispred njih da „po- lji dozvoljavaju svojoj đe- mogućih i nemogućih za- đeli, obezbijedili, sačuvali da na pamet da se ljuti na Malo reda i više razu- kose travu”, da im se nešto ci da pogriješe? Jedno- htjeva (Nije li i to bio razlog đecu od mnogo čega što dijete zbog ovih „greški” ili mijevanja u ove i mnoge ne bi našlo na putu. Misija stavno, oni su shvatili da što je Frojd jednom rekao je sa one strane opne? Šta da ga kažnjava zbog toga. slične situacije, a one mo- roditeljstva, po njima, jeste greška može da ih nauči da su tri „nemoguće profe- sve ne bi uradili da đete- Ili da bude nestrpljiv što gu da zbune i veoma zabri- da u životu đeteta sve tre- da odrede granice, da pri- sije”: vođenje nacije, psiho- tu ništa ne fali, da ne ośeti ne može brže, bolje, spret- nu, može da uvede podśe- ba da bude meko, sigurno, hvate vlastite ograničeno- analiza i odgajanje djece?). bol, tugu, nelagodu, liša- nije … Ili da hoda, umje- ćanje na to da stil roditelj- bez prepreke i problema – sti, da se prilagode na re- Kako god bilo, iskustvo vanje, neizvjesnost, strah, sto njega!). Ne priskočimo stva ili ponašanje roditelja njihovo dijete ne treba da alnost života i da nauče – roditeljstva nas nepovrat- nepravdu … Naravno, ta- svaki put kada izgube rav- možemo sagledati iz dvije ośeti nikakvu teškoću ili ra- o sebi i drugima. Oni znaju no mijenja. Usudila bih se ko misle i to čine svi briž- notežu, jer znamo da tre- perspektive. Jedna je re- zočarenje. Njihova reakcija da biti uspješan znači isku- da kažem da nas ova ži- ni, posvećeni, odgovor- ba da nauče da hodaju sa- aktivnost roditelja: kako na bilo koju potrebu đe- siti i greške. Da svako dije- votna uloga, kad već uđe- ni roditelji. Dobri roditelji. mostalno. I da će još mno- sve roditelj reaguje na po- ce gotovo nikada ne izo- te ne može postati geni- mo u nju, najvećim dije- Puni ljubavi za svoju đecu. go puta morati da se podi- trebe đeteta (možda bi ne- stane i vrlo je brza; ovi ro- je, ali da će svako djete bi- lom čini onima što jesmo i Kada stručnjaci go- gnu sa poda. ko na to rekao i „koliko ga ditelji su visoko na pome- ti nesretno i slomljeno ako daje nam jedinstven pečat vore o „uspješnom rodi- Strpjeti se, ne potrča- voli”, ili da je to prava mje- nutoj ljestvici reaktivnosti. od njega pokušava da na- različitosti. (Odgajamo đe- teljstvu”, oni kažu da su ti odmah, sačekati, izdr- ra ljubavi?). Druga je za- Oni kao da su i više od ro- pravi genija, da bi se po- cu a, zašto ne, reći da i ona uspješni roditelji oni ko- žati nalete nestrpljivosti, htjevnost, ili kako roditelj ditelja – pre-roditelji ili su- tvrdio kao uspješan rodi- odgajaju nas?) ji prate i podržavaju đe- nervoze, straha – kad na- navikava dijete da prihva- per-roditelji. telj i ispunio samo vlasti- Naravno, nije samo o tetov razvoj i pomažu mu šem đetetu ne uspijeva od ta i da se pridržava pravi- Očekivana posljedica je te potrebe. Dobri roditelji davanju, odgovornosti i da se sigurno kreće na pu- prve – jeste suština priče o la, kako podstiče njegovo da dijete ostaje uskraćeno znaju i još nešto: da bi đe- naporu roditeljstva riječ u tu od zavisnosti i spoljne tome kako roditelj budno odgovorno i zrelo ponaša- u mnogim životnim vješti- tetu predstavili život kao ovoj misiji. Postoje i naše (roditeljske) kontrole ka i s ljubavlju prati i poma- nje. Primjera radi, stil rodi- nama, da ne umije da rje- nešto oko čega se treba lične dobiti, ako se to tako samostalnosti, samokon- že đetetu da raste, osva- teljstva koji stručnjaci nazi- šava svakodnevne proble- truditi i što je vrijedno tru- može nazvati, od roditelj- troli i zrelom, odgovor- ja nepoznata iskustava, vaju autoritativnim i koji se me, da ne podnosi situaci- da, prvo se moraju posta- stva: ośećanje lične sreće, nom ponašanju. Slično, uči, osamostaljuje se, gra- smatra veoma korisnim za je u kojima mora da sače- rati da sami ośete da su is- ljubav prema đetetu ko- dobar je roditelj onaj ko- di samopouzdanje, posta- razvoj đeteta, bio bi ovim ka ili odloži neku svoju po- punjeni i zadovoljni vlasti- je smo dobili, pa onda lju- ji je uključen u život svog je svjesno sebe. jezikom opisan: kombina- trebu, ne uči se da snosi tim životom. RODITELJSTVO I ĐEČJA PRAVA Obilježen Međunarodni dan prava đeteta BEZBRIŽNO ĐETINJSTVO – SIGURNA BUDUĆNOST U holu crnogorske Skupštine, povodom obilježavnja Svjetskog dana prava đeteta, organizovana izložba đečjih fotografija. Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša ugostio đecu iz hraniteljskih porodica. U svim crnogorskim vaspitnoobrazovnim ustanovama organizovani raznovrsni sadržaji, kao i brojne akcije i gostovanja poznatih umjetnika i sportista

aznovrsnim sadržajima i Svjetski dan prava đeteta. Tako Branko Radulović izrazio je za- Rbrojnim akcijama, gosto- je, u holu crnogorske Skupštine, dovoljstvo što je upravo ovom vanjima poznatih umjetnika i ovim povodom otvorena izlož- izložbom obilježen ovaj za đecu sportista u svim vaspitnobra- ba fotografija nastalih tokom značajn datum. On je poručio da zovnim, kao i drugim ustano- zasijedanja Dječijeg parlamen- na starijima stoji odgovornost vama od značaja, obilježen je ta. Potpredśednik Skupštine da đeci obezbijede materijalne uslove, kako bi svi imali sigurnu i srećnu budućnost u Crnoj Gori. Učenici OŠ „Polica” kod Berana jačaju Rajka Perović, direktorica Centra za prava đeteta, objasnila je da preduzetnički duh đeca kroz učešće u Dječjem par- lamentu uče kako da uvažavaju IMPROVIZOVALI PIJACU mišljenje drugih, stiču vještine ZDRAVE HRANE racionalnog i realnog posmara- nja, argumentovanog razgovo- ra, samokritike i kritike. Učenici OŠ „Polica” i ove godine su obilježili Međuna- Podśećanje na Konvenciju o rodni dan đeteta. Na temu „Preduzetnički duh”, oni su u pravima đeteta bilo je povod da holu škole improvizovali zelenu pijacu i na štandovima i gradonačelnik Podgorice Mio- izložili proizvode gajene po organskim standardima, koji mir Mugoša ugosti đecu iz hra- U holu crnogorske Skupštine organizovana izložba đečjih fotografija se proizvode u njihovim domaćinstvima. Iako je primar- niteljskih porodica, njih deveto- ■■ ni cilj ove manifestacije bio razvoj preduzetničkog duha ro. Izražavajući im dobrodošlicu, kod đece, akcijom je promovisan i značaj korišćenja zdra- gardonačelnik Mugoša je obe- ve hrane i njene proizvodnje. Proizvodi koji su prodavani ćao da će se glavni grad i dalje NE POSTOJE PRECIZNI PODACI O BROJU i razmjenjivani pakovani su u ekološke kese. Pośetioci su zalagati u pružanju pomoći hra- imali priliku da uživaju u ukusima domaćeg voća i povr- niteljskim porodicama. ĐECE S INVALIDITETOM ća, specijalitetima crnogorske narodne kuhinje i drugim „Kao najveća lokalna upra- U Crnoj Gori ne postoje precizni podaci o broju đece s invaliditetom, te su stoga i mje- zdravim namirnicama. va, dužni smo da prednjačimo u re koje se preduzimaju na unapređenju njihovog statusa selektivne i često nedjelotvor- U akciji su učestvovali učenici svih razreda. Kupci su donošenju svih odluka i zakona i ne. U Udruženju mladih sa hendikepom smatraju da se podśećanje i djelovanje u cilju bili i predavači ove vaspitnoobrazovne ustanove, koji su tako i drugima pružimo lijep pri- sprečavanja nasilja, diskriminacije i zoloupotrebe nad đecom ne smije svesti na obilje- ujedno ocjenjivali proizvode. Ostvareni prihod biće ulo- mjer njihove primjene. Povodom žavnje samo jednog dana. Takođe, oni ukazuju da je mali broj đece s invaliditetom uklju- žen u buduće biznis projekte. predstojećih novogodišnjih pra- čen u obrazovni proces od najranijeg uzrasta na način koji ne omogućava potpuno i do- znika planiramo da posebnim stojanstveno ostvarivanje njihovih prava. Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hen- Novinarska sekcija sredstvima obezbijedimo po- dikepom Marina Vujačić povodom Svjetskog dana đeteta saopštila je da roditelji i dalje klone za svu đecu, a u dogledno „skrivaju” đecu, odnosno njihove nedostatke i tako dodatno komplikuju njihovo odra- vrijeme i još jednu stambenu je- stanje i socijalizaciju. dinicu za đecu koja nakon puno- „Pozivamo sve važne subjekte društva da se odgovornije odnose prema đeci, a da Interesantne učeničke aktivnosti u ljetstva napuste Dom u Bijeloj”, onima koji su rođeni sa invaliditetom dozvole i omoguće da žive kao i druga đeca, čiji ži- OŠ „Kekec” u Sutomoru poručio je gradonačelnik. vot i odrastanje, ukoliko im se pruži adekvatna podrška, neće biti manje srećan i ispu- Osim toga, u podgoričkom njen”, poručila je Vujačićka. R ADIONICE ODRŽALI tržnom centru „Bazar”, odno- sno njihovoj igraonici „Zujalica” ZAJEDNO SA ODR ASLIMA sa đecom se družila crnogorska 21 pjevačica Nina Petković koja je Povodom Svjetskog dana đeteta, učenici Osnovne predstavila album namijenjen POZNATI SPORTISTA IVAN STRUGAR, škole „Kekec” u Sutomoru sa svojim nastavnicima obilje- đeci „Priče sa tavana”, nastao s žili su ovaj praznik nizom interesantnih aktivniosti. Uče- ciljem da doprinese muzičkoj POŚETIO PODGORIČKI RESURSNI CENTAR nici nižih razreda su sa učiteljima kreirali u holu škole ve- edukaciji đece uzrasta od dvije Đecu i mlade u podgoričkom Resursnom centru pośetio je Ivan Strugar, poznati crno- liki pano tako što su na šarenim papirićima ispisivali re- do deset godina. Uz njenu mu- gorski sportista. Đeca su razgovarala sa Strugarom postavljajući mu pitanja o njegovom čenice koje su bile posvećene pravima đece. Svi mališani ziku i performanse, ona je svoj uspjehu u školi, sportu, omiljenoj muzici, kao i humanitarnim akcijama u kojima često dali su svoj doprinos ispisujući odgovor na temu „Imam đeci učinila ovaj dan posebnim. učestvuje. Profesor fizičkog vaspitanja u ovoj ustanovi Igor Tomić istakao je da je pośeta pravo da”… Istog dana, učenici devetih razreda pripre- Ivana Strugara izazvala oduševljenje kod đece. mili su prezentaciju na temu „Prevencija narkomanije”. Đeco, pišite Ombudsmanu! „Naš centar je baza za razvoj paraolompijskog sporta, te je zato pośeta našeg pozna- Zaštita od narkotika, istakli su devetaci, izuzetno je važna tog sportiste korisna za đecu, budući da su neki od njih već našli mjesto u redovima para- u njihovom uzrastu. Zaštita od narkotika je način da se Ipak, prema podacima ko- olompijaca i učestvovali na najvećim svjetskim takmičenjima. Nadam se da će i oni, pou- sačuva jedno od osnovnih prava đeteta, pravo na život i jima raspolažu institucije Za- čeni Strugarovim iskustvom, jednog dana dostići uspjeh i slavu”, istakao je profesor Tomić. pravo na srećno i bezbrižno odrastanje. Svoju prezenta- štitnika ljudskih prava i slobo- DEC. ciju devetaci su prikazali pred inspektorima Odjeljenja za da, đeca u Crnoj Gori najčešće 2013 narkotike Policije Bar. Kasnije su inspektori održali preda- izražavaju nezadovoljstvo obra- va, u okviru projekta „Đeco pi- su potpisana, niti su u njima do- jih bi se učenici edukovali i in- JAN. vanje učenicima. Tako je došlo do interaktivnog rada đe- zovnim sistemom, neuključiva- šite Ombudsmanu”. Cilj ovog stavljeni podaci o školi na osno- formisali”, mišljenja je Klikovac. 2014 ce i odraslih koji je zavšen na obostrano zadovoljstvo. Vr- njem u odlučivanje o pitanji- projekta je da namlađe informi- vu kojih bi Ombudsman mogao Institucija Zaštitnika ljudskih BROJ hunac proslave Dana đeteta predstavlja pośeta mališa- ma koja ih se tiču u školi i poro- še o njihovom pravu da se obra- da pokrene postupak. Pored to- prava i sloboda i Akcija za ljud- na, učenika II-V razreda tržnom centru „Delta” u Podgo- dici, ali i sve učestalijim vršnjač- te ovoj instituciji povodom sve- ga, đeca su se predstavnicima ska prava pozivaju đecu da im 20-21 rici, đe su prisustvovali multimedijalnoj izložbi pod na- kom nasilju. Takođe, tu je i na- ga što prepoznaju kao kršenje Ombudsmana obraćala i nepo- pišu o svemu što prepoznaju kao zivom „Prekookeanska otkrića”. To je bila posebna prili- silno ponašanje nastavnika, si- njihovih prava, kao i da na to sredno, prilikom radionica odr- nepravdu i kršenje svojih prava ka da se mališani iz „Kekeca” pod nadzorom svojih uči- romaštvo, nedostatak sadrža- pismo dobiju odgovor. Tako je, žanih u školama. na ombudsmandjeca@ t-com. telja upoznaju sa onim što je otkriveno tokom istraživa- ja za igru, rekreaciju i provođe- u toku ove godine upućeno 37 Budući da im se mnogo više me, ili adresu Bul. Svetog Petra nja okeana u proteklim vjekovima. nje slobodnog vremena, diskri- pisanih obraćanja đece, od ko- obraćaju osnovci, maturant An- Cetinjskog 1/A, 81000 Podgorica. minacija, nedostatak zaštite od jih 16 konkretnih pritužbi za ko- drija Klikovac smatra da većina različitih oblika zlostavljanja, ek- je je pokrenut ispitni postupak. učenika nije upoznata sa svojim Nedovoljno poštovanje sploatacije i zanemarivanja. To- Obraćanja đece koja nisu kla- pravima, pa se zato i ne obraća- đečjih prava kom protekle godine oni su svo- sifikovana kao pritužbe bili su ju na ovu adresu. je pritužbe prosljeđivali institu- đečji predlozi, pozivi za zajed- „Smatram da bi trebalo or- Predśednica Udruženja rodi- ciji Zaštitnika ljudskih prava i ničke aktivnosti, kao i pozdravi ganizovati neke programe u telja Ljiljana Milonjić smatra da sloboda i Akciji za ljudska pra- Ombudsmanu ili pisma koja ni- srednjim školama pomoću ko- se đečja prava u Crnoj Gori ne poštuju dovoljno, te da, u od- nosu na prošlu godinu, na tom Dječji vrtići „Ljubica Popović” u Podgorici i „Dušo Basekić” u polju nije načinjen vidljiv po- Bijelom Polju mak. Đeca su i dalje veoma izlo- žena raznim vidovima zanema- R ASTITE ZAJEDNO S NAMA – rivanja, zlostavljanja i određene ekonomske eksploatacije, kao PORUK A NAJMLAĐIH što je prosjačenje, na primjer. „Zahvaljujući većoj promoci- Pośeta mališana tržnom centru „Delta” Pjevajući pjesmice, putem muzičkih i dramskih igara, mališani srednjih i starijih vas- ji poštovanja prava đeteta, sma- ■■ pitnih grupa podgoričkog Dječjeg vrtića „Ljubica Popović” izrazili su svoje želje i potre- njeno je nasilje u osnovnim ško- be. Oni su uputili poziv odraslima: „Tražim poštovanje” „Imam pravo da živim” i pozvala lama. Nažalost, i dalje je, kao i ih „Rastite zajedno sa nama”! Vaspitačica Marina Pajović i koordinatorka programa Sanja ranijih godina, prisutan verbalni Popović poručile su da je zajedničaka želja i nada cijelog čovječanstva da stariji obezbi- vid nasilja”, naglašava Milonjićka. jede svoj đeci da odrastaju u zdravim i srećnim uslovima. Podśetimo da su Konven- U svim vaspitnim jedinicama, kako u gradu tako i u seoskom području, mališani bje- cijom Ujedinjenih nacija, čiji je lopoljskog Dječjeg vrtića „Dušo Basekić” raznovsnim sadržajima obilježili su Svjetski dan potpisnik i Crna Gora, osnovna đeteta. Tako je, u vaspitnoj jedinici „Crvenkapa” organizovan maskenbal, a mališani svih đečja prava: pravo na preživlja- vaspitnih grupa izveli su zanimljive muzičke koreografije, recitacije, pjesmice… vanje (hrana, smještaj, stanova- Jednako veselo i razdragano bilo je i u matičnoj jedinici „Pčelica”, dok su najmlađi iz nje, zdravlje, životni standard), vrtića „Leptirić” u Centru za kulturu izveli crnogorsko kolo u okviru programa koji je or- razvojno pravo, (razvoj, odgoj ganizovala OŠ „Risto Ratković”. i obrazovanje, obitelj, kultura, „Nastojeći da pouče đecu i uljepšaju ovaj Dan, kao i njihovo đetinjstvo, bili su podjed- identitet), pravo učestvovanja, nako vrijedni svi, i vaspiači i đeca, i u vrtićima koji postoje u sklopu vaspitnoobrazovnih (donošenje odluka, druženje, ustanova u Tomaševu, Sutivanu, Nedakusima, Njegnjevu, Rasovu i Zatonu”, istakla je Ida izražavanje, pristup informacija- Ćetković, direktorica ove predškolske ustanove. Ona je izrazila zadovoljstvo predstoje- ma), pravo zaštite od zlostavlja- ćom izgradnjom novog vrtića, koja će biti okončana do sljedeće školske godine, te će se nja, zanemarivanja, izrabljivanja, PANO U HOLU ŠKOLE: Rečenice posvećene pravima đeteta najmlađima omogućiti još udobniji i prijatniji boravak. mučenja, otmice, prostitucije. ■■ Š. B. TEME Đačke ekskurzije R AZLIČITA TUMAČENJA I OČEKIVANJA Uvijek su prisutne dileme da li je ekskurzija zadovoljila glavni cilj − edukaciju. Zabava je za učenike na prvom mjestu. Ipak, one su osmišljene da svi oni koji žele mogu dosta i da nauče. Neki učenici su veoma zainteresovani da upoznaju kulturne spomenike, dobiju što više informacija o umjetnicima i arhitektama, kao i da zapaze pojedinosti ulica i gradova koje su obilazili. Voditi đake na ekskurziju nije lako, nemoguće je biti opušten, kažu naši sagovornici

ačke ekskurzije obilježi- nim radom prije i poslije nje- ske godine, i mimo putova- Đle su i ovu jesen u ško- nog organizovanja. nja, idu u diskoteke, izlaze u lama. Maturanti i polumatu- Većina se slaže da se ek- večernjim satima i njima pro- ranti proveli su početak go- skurzije više svode na dru- vod nije nešto što se dešava dine u iščekivanju ovog do- ženje i zabavu, a manje su samo na ekskurziji. Istina je gađaja. Roditelji, međutim, u obrazovne. Ipak, ima i onih da oni vole kolektivno dru- razmišljanju kako da obezbi- koji tvrde da ni edukativna ženje, koje je, opet, sve više jede neophodan novac, ali i dimenzija nije zanemarena. prisutno. Učinilo mi se da se u brizi kako će sve to proteći. ranijih godina pod uticajem Na kraju su svi uživali u utis- Velike mogućnosti kompjutera zatvaraju u sebe cima i dugo ih prepričavali. i da prave neke male kružoke U vazduhu uvijek ostaje Jadranka Đerković, po- u koje ne može svako da uđe. stalno prisutna dilema, ko- moćnica direktora Gimnazi- Čini mi se da su sada pono- liko su one zadovoljile svoj je „Slobodan Škerović”, kaže vo otvoreniji za druženje i sa- osnovni cilj − da budu obra- da je veoma zaodovljna ek- radnju i kao da se opet ośeća zovne. skurzijom ove godine u reali- vrijeme koje smo bilo poma- Naime, ekskurzija je, pre- zaciji agencije Atlas turs koja lo zaboravili. Na ekskurziji se ma svim pravilnicima, eduka- je na tenderu dobila da za gi- oni najbolje upoznaju i to se tivna aktivnost, zahvaljujući mnazijalce osmisli i maršru- prijateljstvo i te kako razvija”, kojoj se učenici na neposre- tu i uslove putovanja. Prema ističe Jadranka Đerković. dan način upoznaju sa pri- njenom mišljenju, ekskurzija Ona naglašava da su uče- rodom koja ih okružuje, kul- je imala i zabavni i edukativ- nici tokom ekskurzije imali turno-istorijskim vrijednosti- ni karakter. velike mogućnosti da nauče ma, kao i odnosima u druš- „Neki učenici su veoma o drugim gradovima i kultu- tvu. Cilj ekskurzije je razvija- zainteresovani da nauče, rama u tri države. Prva stani- nje pozitivnog odnosa pre- upoznaju kulturne spomeni- ca na putu iz Podgorice bila ma nacionalnim, kulturnim, ke, dobiju što više informa- je Lido di Jesolo u Italiji. Slje- etičkim i estetskim vrijedno- cija o umjetnicima i arhitek- deći dan − Venencija, sa svim stima, sportskim potrebama tama, kao i da zapaze poje- svojim izazovima. Uslijedio je NA EKSKURZIJI JE SVE NEZABORAVNO: Učenici Gimnazije „S. Škerović“ i navikama, pozitivnim soci- dinosti ulica i gradova koje dug put do Španije. Boravak ■■ jalnim odnosima. Sve to tre- su obilazili. U pitanju su zre- u Figerasu, đe su, pored osta- povratku, danima prepriča- ba da bude usklađeno sa cje- le, formirane ličnosti. Oni su log, bili u muzeju Salvadora vaju utisci, pa ocjene na kra- Utisci učenika lokupnim obrazovno- vaspit- inače navikli da tokom škol- Dalija, Sljedeća stanica bila ju I klasifikacionog perioda je Ljoret de Mar, iz kojeg su postaju pokazatelj toga ko- ZABAVA, DRUŽENJE, u tri navrata išli u Barseolonu liko je učenicima ekskurzija Emina Salihović: Kako unaprijediti i upoznali se sa kulturnim, prijala. No, ovo su sve nega- ŠOPING… kreativni potencijal ekskurzija sportskim i drugim znameni- tivne ili zanemarljivo pozitiv- tostima ovog grada (Plaza Es- ne strane đačkih ekskurzija. Ekskurzije su ono po čemu se školski dani najviše VIĐETI ŽIVOT IZNUTR A panja, Plaza de Toros, Kolum- Šta je dobro? Moje mišljenje pamte. Da li je đaci pamte po onome što su naučili ili po bov spomenik, Sagarda fami- je da se u toku tih četiri ili pet druženju i zabavi? Mogli bi se organizovati kvizovi znanja lia, stadion Nou Kamp…). dana obiđe dosta toga, ali je Prema njihovim utiscima, zabava je na prvom mje- 22 kao dio večernjeg programa, ili zanimljive Uslijedilo je putovanje pitanje ko određuje plan pu- stu. Oni za to uvijek nađu mjesta, o bilo kojem prosto- radionice kroz koje bi naučili nešto, ne samo o Azurnom obalom za Kan, ta. Obično su, ili je to moje ru da je riječ. Nicu i Monako i razgledanje iskustvo, agencije te koje da- „Zabava je počela odmah u autobusu. Zapravo, po- istoriji i znamenitostima kraja, već o lokalnim tih gradova. Zahvaljujući to- ju ponudu šta je vrijedno obi- čela je čim su nas, već zabrinuti roditelji, izgubili iz vida. herojima, anegdotama o gradu, njegovim me, bili su u prilici da upo- ći, a da li je to u saglasnosti Uprkos skučenom prostoru u autobusima, pjevalo se i žiteljima, o značajnim ljudima koji nijesu znaju Filmsku palatu, šetali- sa planovima iz istorije, knji- plesalo. Zabava je trajala cijeli dan”, utisci su jedne gi- istorijske ličnosti, ali su obilježile jedan period šte Kroazet (Kan), Trg Mon- ževnosti, umjetnosti, to je pi- mnazijalke. sena, Englesko šetalište, ho- tanje”, kaže Emina Salihović. „Umor, kao posljedica dugog putovanja, nije nas spri- postojanja grada tel Negresko (Nica), Kneževu Jelisava Živaljević, pro- ječio da odemo u diskoteku. Ludo smo se zabavljali, ple- palatu, staze Formule jedan, fesorica crnogorskog − srp- sali. Sve je bilo naj”, priča jedan od maturanata. „Prilikom izrade plana ekskurzije treba konsultova- Monte Karlo (Kneževina Mo- skog, bosanskog i hrvatskog „Na ekskurziji je sve nezaboravno − od zabavljanja u ti nastavnike istorije ili umjetnosti, koji znaju, ne šta je nako). Noćili su u San remu, jezika i kniževnosti u OŠ autobusu, diskotekama, šetnji gradovima, šopinga u ve- istorijski ili njima važno, već šta je to kroz sadržaje đaci- bili u Veroni, đe su razgledali „Maksim Gorki” u Podgorici, likim tržnim centrima…”, utisci su njegovog druga. ma najinteresantnije. Drugo, prilikom obilaska, učenici trgove Bra, Erbe, Julijinu ku- razočarana je što đaci nijesu „Ekskurzija je najbolja prilika da se dobro upoznamo, uz priču sa drugarima često i ne čuju većinu onoga što ću. Nakon toga, ponovo su više zainteresovani da upo- družimo. Dopalo mi se to što sam neke drugove iz odje- DEC. 2013 im vodič priča ili većinu onog što su čuli nesvjesno brzo bili u Lidu di Jesolu. Uz obi- znaju istorijske spomenike, ljenja bolje upoznala i bila prijatno iznenađena njihovim JAN. odbace. Mogli bi se organizovati kvizovi znanja kao dio lazak ovih gradova i zname- da se mislima vrate u proš- ponašanjem”, kaže Tijana. 2014 večernjeg programa, ili zanimljive radionice kroz koje bi nitosti tokom ekskurzuje vi- lost, nego ih najviše zanima Ima i onih koji su oduševljeni što su upoznali druge naučili nešto, ne samo o istoriji i znamenitostima kraja, še puta su organizovane dis- druženje i đečji nestašluci. zemlje, narod, gradove. BROJ već o lokalnim herojima, anegdotama o gradu, njegovim koteke. Ona ocjenjuje i da od or- „Ovo je zaista nezaboravno iskustvo. Uz druženje 20-21 žiteljima, o značajnim ljudima koji nijesu istorijske lično- ganizacije mnogo zavisi. i zabave upoznali smo druge gradove. Posebno me je sti, ali su obilježile jedan period postojanja grada. Đake Više uglova posmatranja „Ovogodišnja ekskurzija Venecija oduševila svojim lijepim ulicama, mostovima i treba provesti gradom, ne sa vodičem agencije, već lo- sa Globusom bila je veoma predivnim trgovima. Bilo je lijepo i u Veroni, Barseloni, kalnim vodičem ili starim mještaninom-pjesnikom, boe- Emina Salihović, profeso- dobro osmišljena. Nastojanja Monte Karlu”, kaže maturantkinja Ivana. mom, ako treba sjesti na trotoar, u gradsku kafanu i osje- rica u OŠ „Boško Buha”, ističe organizatora bila su usmjere- titi miris nekadašnjih vremenena, grada koji je sad ili ne- da je interesantno da posto- na upravo ka tome da učeni- kad imao šta da pokaže. To je važno u razbijanju predra- ji više uglova iz kojih se gle- ci dobiju prava saznanja o Cr- se trude da sve bude u skla- ramo o tome kako sve to tre- suda tipa ‘sjever-jug’ ili ‘mali-veliki’ grad. Objasniti đeci da na školskim kalendarom noj Gori. Vlasnik ove agenci- du sa unaprijed postavljenim ba da izgleda, sa đacima raz- šta je to duh palanke, da on ne živi samo u malim već i u predviđenu ekskurziju: uče- je krajnje je profesionalno pravilima, te da uvijek imaju govaramo o tome kako treba velikim gradovima, prošetati sa njima do izvora na kome nički, kako roditelji gleda- odradio svoj posao i sve vri- veoma detaljne pripreme. da se ponašaju. Dešava se da su nastale čuvene gradske pjesme, poezija, otići do ku- ju na to, te nastavnici, upra- jeme bio sa nama. Što je naj- Svetozor Mijušković, di- nas oni koji su mirni u školi će, dvorišta velikog domaćina toga kraja, sela, viđeti ži- va škole i javnost. O njenom bitnije, vodiči su bili izuzetno rektor OŠ „Maksim Gorki”, na ekskurziji vrlo neprijatno vot iznutra, da se obilazak ne svodi na urbanu šetnju, do edukativnom značaju gotovo angažovani. Željeli su da uka- ističe da u školi nastoje da iznenade i da budu proble- spomenika ili fontane. Učenicima treba dati zadatak da da niko i ne govori. „Uprava žu svaki detalj i da, kroz neke sve bude organizovano u matičniji od onih koje pozna- nešto napišu. Može to biti šala, skeč, vic koji je karkteri- i nastavnici od samog starta zanimljive anegdote, opišu skladu sa zakonom. „Imamo jemo kao nemirne. Zato če- stičan za mještane (ne uvredljiv), rep-pjesma ili bitboxo- brinu o organizaciji, roditelji svaki kraj i zainteresuju uče- komisiju koja se bavi orga- sto moramo da taktiziramo i vanje na temu grada koji se taj dan bude obilazio. A to- o materijalnom izdataku Za- nike. I nama nastavnicima se nizovanjem ekskurzije i ko- da se oslanjamo na one ko- kom disko večeri to prezentovati, dodijeliti nagrade naj- što, šta je svrha? − niko i ne dešavalo da saznamo nešto ja treba da izabere najboljeg ji su problematični. Godina- boljima. Time se smanjuje prostor za ono što je karakte- razmišlja. Oni koji najmanje novo. Autobusi su bili veo- ponuđača, tj. onog koji da- ma ovo radim i godinama je ristično za naše ekskurzije a to su duge disko večeri, čak i razmišljaju o njenom eduka- ma udobni, besprekorno či- je najbolje uslove. Prvi uslov prisutan uvijek isti strah. Veli- sa alkoholom, i nedovoljno izmorena đeca koja, umjesto tivnom sadržaju su učenici sti. Žurke dobro osmišljene”, je da imaju dobre autobu- ka je odgovornost povesti 30 da ranije legnu jer ih čeka naporan dan, nastavljaju dru- zbog koji se ekskurzija izvo- ukazuje Jelisava Živaljević. se, tehnički ispravne i da ni- đaka. Nemoguće je da bude- ženje u sobama do pred zoru. I još nešto, što da ne vra- di. To svi znamo, period ośet- jesu stariji od 10 godina, za- te opušteni”, kaže ona. titi ekskurziju u region Mostar, Trebinje, Sirogojno, Du- ljivih godina kada je disko- Strah i odgovornost tim da su obezbijeđeni ljeka- „Organizacija jeste teška brovnik, Plitvice, Fruška Gora, Tjentište, Jablaničko, Šu- teka i provedeno vrijeme sa ri i vodiči, a bitna je i cijena. zato što su učenici izvan kon- madija… razbijajmo predrasude”. simpatijom jedina stvar zbog Kada je u pitanju orga- Vodi se računa da ona mje- trole roditelja, ali kad se po- koje treba otići. Onda se, po nizacija, u školama tvrde da sta predviđena programom stave neke granice i u razgo- rada škole budu planirana voru im se predoči šta smi- za obilazak. Nijesam pristali- ju a šta ne, mislim da to nije ca da đeca idu van Crne Go- veliki problem. Oni su skloni re. Za ovaj uzrast dovoljna je i da poslušaju, posebno ako i naša država. Treba je upo- naglasimo da će o svakoj si- znati. Mi danas imamo ljude tuaciji biti obaviješteni nji- koji su ostarili a ne poznaju hovi roditelji sa kojima smo Crnu Goru”, naglašava Mijuš- stalno u kontaktu. Zato ne- ković. ma agresivnosti, nema nepo- Jelisava Živaljević smatra slušnosti. Najveći je problem da nije lako pripremiti ni uče- ako se desi da se neko razbo- nike ni roditelje za ovu aktiv- li i da mu je potreban ljekar”, nost. „Uvijek prije ekskurzije ocjenjuje Jadranka Đerković. organizujemo roditeljske sa- ■■Emina Salihović ■■Jadranka Đerković ■■Jelisava Živaljević ■■Svetozar Mijušković stanke na kojima se dogova- Lj. Vukoslavović MLADI I ANTIFAŠIZAM Obilježeno 70 godina od Osnivačke skupštine Zemaljskog antifašistikog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke NEOPHODAN TEMELJ ZA OBNOVU NEZAVISNOSTI CRNE GORE – Naš 13-julski antifašistički ustanak vrednovan je kao prvi opštenarodni ustanak među porobljenim narodima Evrope – kazao je predśednik Crne Gore Filip Vujanović. U istorijski vrijednom proglasu sa Osnivačke skupštine upućene su kapitalne poruke tog važnog dijela istorije Crne Gore. Prije svega, afirmisana je veličina i posebnost antifašizma Crne Gore. Kapitalna vrijednost je i u punoj afirmaciji, uz antifašizam takođe trajnog dobra Crne Gore – međunacionalnog i međuvjerskog sklada – poruke su sa skupa

kapitalno vrijednim doga- vršne vlasti, konstituisali organe glas, kao negativni personal- padnost…’. I tada je Crna Gora u Uđajima u kojima je obnav- vlasti koji su značili diskontinui- ni simbol Crne Gore, u Drugom tom velikom i teškom vremenu, ljana državnost Crne Gore uzvi- tet sa državnom obespravljeno- svjetskom ratu, označava četnič- prepoznala da može imati bu- šeno mjesto pripada Osnivačkoj šću Crne Gore. kog vođu Pavla Đurišića, dajući dućnost samo u punom skladu skupštini Zemaljskog antifašisti- U istorijski vrijednom progla- mu trajno destruktivno istorij- nacija i vjera. Moramo biti po- kog vrijeća Crne Gore i Boke ko- su sa Osnivačke skupštine upu- sko mjesto. nosni da je tadašnja Crna Gora ja je, prije sedam decenija, odr- ćene su kapitalne poruke tog Istovremeno, proglas kao na veličanstven način položila žana ovđe u Kolašinu, potvrđu- važnog dijela istorije Crne Gore. saradnike fašizma u Crnoj Go- taj veliki ispit. Sadašnjost i bu- jući njegovu trajnu istorijsku vri- Prije svega, afirmisana je veliči- ri označava kreatore nezavisne dućnost i u ovoj vrijednosti ZA- jednost, kazao je predśednik Cr- na i posebnost antifašizma Crne kvinsliške fašističke države pro- VNO-a moraju pronalaziti pri- ne Gore Filip Vujanović na sve- Gore. Naš 13-julski antifašistički glašene na petrovdanskoj skup- mjere veličine međunacional- čanoj akademiji kojom je obi- ustanak, koji je francuski i svjet- štini 12. jula 1941. godine, kroz nog i međuvjerskog sklada. lježnena 70-a godišnjica Osn- ski velikan Žan Pol Sartr doživio personalnu simboliku Sekule Dr- vačke skupštine Zemaljskog an- kao „…upozorenje čovječanstvu ljevića koji je u Pavelićevoj NDH Osnova tifašistikog vrijeća narodnog kojim putem da se kreće,…” u bio važna ličnost ustaštva. Time za majski referendum oslobođenja Crne Gore i Boke ovom proglasu je vrednovan kao je upućena poruka da Crna Gora (ZAVNOCG i B). prvi opštenarodni ustanak me- kao fašistička nema nikakvu vri- I na kraju, ZAVNO je, u tom „U svom višedimenzional- đu porobljenim narodima Evro- jednost, makar bila i nezavisna. vremenu burne istorije, upravo NAPRAVLJENA JASNA I VJEČNA DISTANCA OD PODGORIČKE I nom značenju, ova osnivačka pe, koji je zapalio buktinju sve- „Druga kapitalna vrijednost na današnji dan prije 70 godina, ■■PETROVDANSKE SKUPŠTINE: Predśednik Crne Gore Filip Vujanović skupština i izbor njenog pred- narodnog oružanog ustanka”, Osnivačke skupštine i formira- na II zasijedanju AVNOJ-a u Jaj- stavničkog tijela ima više ka- istakao je Vujanović. nja ZAVNO-a je u punoj afirma- cu, dobio verifikaciju svih odlu- Time je stvoren neophodan Udruženja boraca, pozdravio je pitalnih vrijednosti. Prva, i ne- ciji, uz antifašizam, takođe traj- ka, čime je stvorena osnova dr- temelj da se na majskom refe- i Darko Brajušković, predśednik sumnjivo posebna, je u obnovi Časno položen veliki ispit nog dobra Crne Gore – među- žavnog suživota šest ravnoprav- rendumu 2006. godine demo- Kolašina. On je poručio da Kola- nepravedno oduzete državnosti nacionalnog i međuvjerskog nih republika, ali i transformacije kratski obnovi nezavisnost Crne šin sada treba da bude turistička Crne Gore. Osnivačka skupština On je ukazao da Osnivačka sklada. Njenih 544 delegata iza- ZAVNO-a u 1944. godini u Crno- Gore”, naglasio je predśednik Fi- prijestonica i da je neophodno izabrala je Zemaljsko antifaši- skupština u navedenom progla- brana za Osnivačku skupštinu gorsko antifašističku skupštinu lip Vujanović. dužnu pažnju posvetiti zgradi u stičko vijeće narodnog oslobo- su upućuje dvije grandiozne po- birani su među uglednicima iz narodnog oslobođenja, kao naj- Goste na svečanoj akademiji, kojoj je prije 70 godina održano đenja kao najviši organ zakono- ruke. Pravi jasnu i vječnu distan- svih sredina Crne Gore, sa ja- više zakonodavne izvršne vlasti među kojima su bili potpredśed- zasijedanje, čijom sanacijom tre- davne i izvršne vlasti, a ono svoj cu od Podgoričke i Petrovdan- snim upozorenjem da se izbor u Crnoj Gori, koja će već aprila nici Vlade, ministri, čelni ljudi ba da se otvore vrata muzejskim izvršni odbor sa sedam uprav- ske skupštine, istorijski ih trajno vrši… ’bez razlike na političko- 1945. godine biti konstituisana u sudske vlasti, predśednici op- kulturno-istorijskim sadržajima. nih odsijeka koji su, u funkciji iz- arhivirajući. U tom smislu pro- partijsku, vjersku i socijalnu pri- Crnogorsku Narodnu Skupštinu. ština, ambasadori, predstavnici Lj. V.

Predstavnici Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović” u Podgorici promovisana povodom 9. novembra Dana borbe protiv fašizma govorili u više knjiga akademika Radovana Radonjića „Međaši i razmeđa” osnovnih i srednjih škola ODLUKE AVNOJA − TEMELJ MLADI TREBA DA NASTAVE R AZVIJENE I UGLEDNE DRŽAVE SVIJETLU TR ADICIJU Sve su velike deklaracije i rezolucije međaši doneseni u ime ideja pravde, slobode i 23 jednakosti. To baštini i AVNOJ u svojim odlukama. Međutim, ni u jednoj se od tih zemalja SVOJIH PREDAK A to nije poštovalo. Nijedna od tih zemalja nije napustila sistem društveno-ekonomskih odnosa koji bitno počiva na principu eksploatacije jednih u korist drugih. To nije bio slučaj ovodom 9. novembra, Dana ni u Sovjetskom Savezu. Sa samoupravljanjem u Jugoslaviji je bilo drugo, istakao Radonjić Pborbe protiv fašizma, pred- stavnici Saveza udruženja bora- ca NOR-a i antifašista Crne Go- anas, nakon 70 godina od (br. 2 i br. 3) ‘kruna uspjeha na- Da čovjek upravlja re pośetili su i ove godine više Dodržavanja drugog zasije- rodnooslobodilačkog pokreta i samim sobom srednjih škola, pričali im o po- danja AVNOJ-a, knjiga – studi- njegovog revolucionarnog zre- bjedi nad fašizmom ali i podśetili ja „Međaši i razmeđa” prof. dr nja, zahvaljujući kojem će se bu- Kako je istakao, četvrti dio na obavezu da treba da nastave Radovana Radonjića predstav- duće uređenje zajedničke drža- knjige odnosi se na problemati- svijetlu tradiciju svojih predaka lja jedno sasvim novo istorijsko- ve temeljiti na nacionalnoj rav- ku koja se upoređuje sa stanovi- Učenici su sa puno pažnje pravno, komparativno, sociološ- nopravnosti, bratskoj slozi i so- šta onoga što se u teorijsko-isto- DEC. slušali njihovu priču. ko i politikološko čitanje njego- cijalnoj pravednosti’. Međutim, rijskoj ravni htjelo velikim doku- 2013 U OŠ „Sutjeska” u Podgo- vih odluka, istorijskih posljedica odluke AVNOJ-a, i pored okol- mentima – međašima, i onoga što JAN. rici obratio im se Andrija Niko- i značaja, kazao je dr Branislav nosti u kojima su donijete, po- se postiglo u zemljama u kojima 2014 lić, borac sa Neretve i Sutjeske Radulović na promociji ove knji- stale su ishodište i temelj budu- su donešeni s ciljem da se upore- BROJ i predśednik Saveza udruženja ge u Narodnoj biblioteci „Rado- ća četiri ustavna akta i funda- de đe su im faktičke veličine i đe boraca NOR-a i antifašista Crne UČENICI ZAINTERESOVANO SLUŠAJU PORUKE O ANTIFAŠIZMU: sav Ljumović” u Podgorici. ment ustavnog i društvenog ra- je AVNOJ u odnosu na ove druge 20-21 Gore, koji je istakao da je njego- ■■Predavanje u Gimnaziji „S. Škerović” Knjigu je objavilo Udruženje zvoja Jugoslavije, do njenog ras- revolucije. „Sve su velike deklara- va generacija imala zadatak da SUBNOR-a i antifašista Crne Go- pada 1991. godine”, naglasio je cije i rezolucije međaši donešeni vrati slobodu, a obaveza mladih re, a promovisana je i na prosla- Radulović. u ime ideja pravde, slobode i jed- je da je čuvaju. To će na najbolje vama 70-godišnjice od Drugog Profesor Radonjić je istakao nakosti. To baštini i AVNOJ u svo- učiniti radom i učenjem. zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu i da je ovu temu dugo nosio u se- jim odlukama. Međutim, ni u jed- O Petoj ofanzivi na Sutjes- 70-godišnjici Skupštine ZAVNO- bi, još od vremena kada je pri- noj se od tih zemalja to nije po- ci, čije ime nosi ova škola, go- a Crne Gore i Boke u Kolašinu. je 40 godina odbranio doktor- štovalo. Nijedna od tih zemalja vorio im je Slobodan Simović, sku disertaciju, te da je za ovaj nije napustila sistem društveno- član Predśedništva SUBNORA, Nacionalna ravnopravnost tekst odabrao pet revolucija − ekonomskih odnosa koji bitno a poruku sa željom da mir bu- i pravednost englesku, američku, francusku, počiva na principu eksploatacije de budućnost svijeta uputila im sovjetsku i jugoslovensku. „Sva- jednih u korist drugih. To nije bio je Sofija Klikovac, takođe član Radulović je ocijenio da ka od njih imala je svoj veliki slučaj ni u Sovjetskom Savezu. Sa- Predśedništva SUBNORA. prof. Radonjić, na bazi svog bo- krunski dokument koji se sma- moupravljanje u Jugoslaviji je bilo Direktor ove škole Vesko gatog profesionalnog, nauč- tra jednim od međaša istorije nešto drugo. Nije Jugoslavija bi- Gagović je kazao da je ovo sa- nog i životnog iskustva, znanja čovječanstva. Jedan od tih me- la ni obećana, ni zemlja bez pro- mo početak saradnje koja i ško- UPOZNATI ĐAKE O ZNAČAJU POBJEDE NAD FAŠIZMOM: i mudrosti, veoma hrabro, po- đaša su i odluke Drugog zasi- blema, ali je bila zemlja u kojoj se lu i borce obavezuje. ■■Iz Medicinske škole u Podgorici novo otvara temu AVNOJ- pita- jedanja AVNOJ-a, i htio sam da najdalje u istoriji otišlo u testiranju U Gimnaziji „Slobodan Ške- njem: ‘Da li je, nakon svega što provjerim đe je taj međaš u od- moći čovjeka da, kako Džeferson rović” učenicima je govorio prof. se u drugoj Jugoslaviji (i s dru- nosu na ove”. kaže, upravlja samim sobom, tj. dr Ljubomir Sekulić, borac i pot- gom Jugoslavijom) desilo, uop- Ukazujući na značaj odluka da bez prinude eksternih činilaca predśednik SUBNORA. Istorijske šte održiva ijedna afirmativ- Drugog zasijedanja AVNOJ-a, on bitno izražava i zadovoljava svoje činjenice mladima u Gimnazi- na (pozitivna) ocjena o suštini i je istakao da je Jugoslavija, 20 interese”, naglasio je profesor Ra- ji „25. maj” u Tuzima približio je smislu, implikacijama i dometi- godina nakon oslobođenja, bila donjić. On je, citirajući Voltera, ko- akademik Zuvdija Hodžić, pot- ma odluka Drugog zasijedanja svjetsko čudo. Do 1947. godine ji je jednom rekao: ‘Onaj koji uka- predśednik SUBNORA, a bili su AVNOJ-a?’ riješila je problem odnosa sa Za- že na put, zaslužan je možda jed- prisutni Ćetko Radonjić, član „Autor knjige, prof. Rado- padom i završila proces obnove nako koliko i onaj koji stigne na Predśedništva SUBNORA, i Sma- njić, tekst Deklaracije Drugog i izgradnje, 1948. godine otpi- kraj puta’, zaključio: „Jugosloven- jo Đoković. zasijedanja AVNOJA, vidi kao sala je Staljina. Za narednih 15- ska revolucija je preko AVNOJ-a i U Srednjoj ekonomskoj školi ‘međaš’ (u punom značenju te ak godina, od nesrećne zemlje njegovoih rješenja i samouprav- „Mirko Vešović” u Podgorici pre- riječi koju ona ima u crnogor- u svemu zaostale, najzaostalije ljanja, koje je sljedstveno proizi- davač je bio dr Novak Adžić, u skom jezičkom opsegu), jer je u Evropi uoči II svjetskog rata, lazilo iz logike sistema, tada usta- Mašinskoj školi „Ivan Uskoković” tekst odluka pisan po uzoru na izrasla je u srednje razvijenu in- novljenog, ukazala na taj put. Što Zoran – Bobo Raičević i Milo Đu- Susret u Osnovnoj školi "Sutjeska" dokumente ‘međaše’, kao što dustrijsku zemlju, lidera pokre- nije stigla, nije krivica samo nje- rović, a u SSŠ „Spasoje Raspopo- ■■ (Snimio Nikola Ćupić) su engleske ‘istorijske povelje’ ta nesvratanih, zemlju sa paso- nih građana, to niko drugi u svi- vić”, učesnik rata Momo Vučinić. (1215. i 1689), Američka dekla- šem za kojega na zemljinoj ku- jetu nije još uradio. Ali sam uvje- O značaju antifašizma u Me- Mirjačić, predśednik SUBNORA nama obratio Jovan Mališić. Đa- racija (1776), francuska Deklara- gli nije bilo granica. Zemlju, kod ren da, i kada bude krenuo da taj dicinskoj školi u Podgorici go- Nikšić, u školi „Mladost” u Tivtu ci Gimnazije „Petar I Petrović” iz cija o pravima čovjeka i građa- čijeg su lidera dolazili i zapadni sistem uradi drugim putem osim vorili su Slobodan Simović i Dra- admiral Branko Mamula i Dragi- Danilovgrada radiće na ovu te- nina (1789) ili Deklaracija pra- i istočni predśednici na konsula- onog koji znači dovesti čovjeka u gan Đurović, a prisustvovao je i ša Ćosović, predśednik SUBNOR- mu nagradni pismeni zadatak u va naroda Rusije (1917). Istovre- tacije i koja je bila nezaobilzan poziciju da autonomno odlučuje Marko Jokić. U Srednjoškolskom a Tivta, dok se učenicima Gi- organizaciji SUBNOR-a i antifaši- meno, on naglašava da su ranije faktor u rješavanju svjetskih pi- o svom dobru, na svoj način, da centru u Nikšiću Slobodan Bato mnazije „Panto Mališić” u Bera- sta Danilovgrad. Lj. V. date ocjene avnojevske odluke tanja”, ukazao je Radonjić. tog puta nema”. Lj. V. VISOKO OBRAZOVANJE Premijer Milo Đukanović govorio u Rektoratu Univerziteta Crne Gore na završnoj svečanosti „Nedjelje studenata” UPRKOS KRIZI, UNAPRIJEĐEN STUDENTSKI STANDARD „I u uslovima krize radimo na unapređenju studentskog života i standarda. U septembru smo otvorili novi studentski dom u Podgorici, započeli izgradnju sportske dvorane… Prilagođavamo nastavne programe novim potrebama države i zahtjevima tržišta. Stvaramo uslove za otvaranje novih radnih mjesta. Nastavljamo program Stručnog osposobljavanja hiljada mladih ljudi”, poručio je predśednik Vlade Milo Đukanović

ovodom Međunarodnog odgovornost za vlastitu bu- šće u velikom broju projeka- Pdana studenata, 17. no- dućnost. Kratak period na- ta, od čijih će rezultata naši vembra, u Rektoratu Univerzi- kon obnove države potvrdio studenti imati mnogobrojne teta Crne Gore (UCG) održana je ispravnost tih naših čvrstih koristi”, naveo je Miranović. je završna svečanost „Nedjelje uvjerenja i odluka. Današnja studenata”, kojoj su prisustvo- Crna Gora je pouzdan i cije- Znanje – ključ vali predśednik Vlade Milo Đu- njen susjed; faktor stabilno- društvenog napretka kanović, predstavnici resornih sti u regionu; zemlja koja je ministarstava, diplomatskog u procesu pristupnih prego- On je, uz ostalo poručio kora, profesori i studenti. vora za članstvo u EU; u oče- studentima: „Nemojte uči- Obraćajući se brojnim kivanju poziva za članstvo u ti samo da biste položili ispi- gostima, premijer Milo Đuka- NATO; uvećali smo BDP po te. Učite da biste unaprijedili nović je poručio da je prirod- stanovniku za tri puta u po- sebe i kritički preispitujte svi- no da crnogorski studenti na sljednjih deset godina; sma- jet koji vas okružuje, jer vam dostojanstven način obilježe njili nezaposlenost, stvaraju- znanje koje steknete tokom dan śećanja na češke studen- ći uslove za brže zapošljava- studija ostaje za čitav život. te koji su među prvima u ta- nje mladih; doveli smo mno- Još u antička vremena go- da porobljenoj Evropi digli ge strane investitore i pripre- vorilo se da je neznanje ko- glas pobune i položili svoje mili projekte za novi skori in- rijen svakog zla, a danas zna- živote u borbi protiv fašizma. vesticioni ciklus, čija je vri- mo – znanje je temelj dobro- „Prirodno je da u tome jednost samo u turizmu rav- biti svakog pojedinca i ključ uzmete učešća vi koji ste po- na sadašnjem BDP u Crnoj društvenog napretka”. tomci ljudi koji su proslavili Gori”, podśetio je predśed- Prisutnima su se takođe Crnu Goru prvim masovnim nik Vlade. obratili predśednik Student- ustankom u Evropi 13. jula On je ukazao da Vlada ne TREBA NAM UNIVERZITET ZA 21. VIJEK, KOJI ĆE UČINITI CRNU GORU SPREMNIJOM ZA NOVE IZAZOVE: skog parlamenta (SP) UCG 1941. godine, i herojskom an- pokazuje svoj odnos prema ■■Premijer Milo Đukanović Miloš Vujošević i student-po- tifašističkom borbom. Gotovo studentima samo kroz otvo- vjerenik na UCG Miloš Pavi- da nije bilo studenta iz Crne renu i dinamičnu komunika- ma visokog obrazovanja, za primjene inovacija. Potrebno UCG već i čitavog društva. ćević, koji su govorili o dosti- Gore koji je izostao iz te bor- ciju kroz ovakve susrete i go- veću konkurentnost u regio- je vrijeme, ali nam treba i vi- „Zadatak našeg univerzite- gnućima Studentskog parla- be. Ponosni smo što smo da- vore. nalnim i globalnim okvirima, še odlučnosti i hrabrosti. Po- ta je da taj potencijal ideja menta u proteklom periodu. nas građani uvažene zemlje u „Nadam se da ste se u to za povećanje efikasnosti stu- sebno u tradicionalnim druš- i energije usmjeri i pretvori „U vrijeme kada su ne- Evropi i svijetu, čija je trajna uvjerili. I u uslovima krize ra- diranja i veći kvalitet znanja. tvima, kao što je crnogorsko. ga u znanje kojim kreiramo gativni efekti globalne eko- moralna vertikala antifašizam. dimo na unapređenju stu- Treba nam univerzitet za 21. Zato od vas očekujem da kao stvarnost i koje utiče na bu- nomske krize prisutni, po- I posebno zbog toga što smo dentskog života i standar- vijek, koji će učiniti Crnu Go- ljudi novoga doba date naj- dućnost. Ponosimo se uspje- gotovo u pogledu porasta u vrijeme krvavog raspada Ju- da. U septembru smo otvo- ru spremnijom za nove iza- veći doprinos ostvarivanju hom naših studenata koji su nezaposlenosti, nije bilo la- goslavije sačuvali mir u Crnoj rili novi studentski dom u zove. Ali, za te strateške cilje- tog velikog cilja. Poboljšanje i van Crne Gore prepoznati ko realizovati planirane pro- Gori, i spasili Crnu Goru od ra- Podgorici, započeli izgrad- ve nije dovoljno samo ono i usavršavanje sistema viso- kao marljivi i posvećeni nau- jekte. Uz otvaranje novog tova i ratnih razaranja. Kao re- nju sportske dvorane… Prila- što radi Vlada. Potrebno je kog obrazovanja u Crnoj Go- ci. Drago nam je što sve ve- studentskog doma i poče- zultat toga došao je referen- gođavamo nastavne progra- da veću odgovornost preuz- ri, posebno Univerziteta Cr- ći broj studenata provodi dio tak izgradnje sportske dvo- dum 21. maja 2006. godine, me novim potrebama drža- mu univerzitetski nastavnici, ne Gore, strateški je cilj naše svojih studija u inostranstvu rane, SP je osnovao Student- na kojem smo demokratskim ve i zahtjevima tržišta. Stva- rukovodstvo Univerziteta, i državne politike. Od toga će zahvaljujući našoj razgrana- ski kulturni centar, kao no- putem obnovili svoju istorij- ramo uslove za otvaranje no- naravno studenti. u dobroj mjeri zavisiti i kvali- toj mreži partnera. Takođe, vo mjesto za kulturnu nad- 24 sku državu. Mir je bio predu- vih radnih mjesta. Nastavlja- tet i dinamika ostvarivanja i povećava se i broj studena- gradnju studentske popula- slov za to. Kao što je danas mo program Stručnog ospo- UCG pouzdan partner naših unutrašnjih i spoljno- ta koji žele da dio studija pro- cije. Očekujemo početak iz- preduslov prosperiteta i bo- sobljavanja mladih od 15. ja- evropskim univerzitetima političkih strateških ciljeva”, vedu na našem univerzitetu, gradnje studentskog doma ljeg života, u procesu evrop- nuara, kada počinje realiza- naglasio je, uz ostalo premi- što nas dodatno motiviše da u Nikšiću, a Studentski parla- ske i evroatlantske integracije. cija drugog devetomjeseč- Svi zajedno, s najvećom jer Đukanović. još predanije radimo na una- ment će i dalje raditi na una- nog programa, za 3.458 ko- odgovornošću i posvećeno- Rektor Univerziteta Cr- pređenju nastavnog proce- pređenju uslova rada i živo- Za veću konkurentnost risnika, odabranih na osno- šću moramo pristupiti ovom ne Gore prof. dr Predrag Mi- sa i istraživačkog rada. U me- ta svih studenata, uz podrš- u regionu vu uspjeha na osnovnim stu- velikom poslu koji je pred ci- ranović je rekao da više od đunarodnoj zajednici prepo- ku nadležnih institucija i me- dijama i ličnog izbora. Stvo- jelom Crnom Gorom. To ne- 20.000 studenata tog uni- znati smo kao pouzdan par- đunarodnih partnera”, rekao Izabrali smo nezavisnost rili smo zakonsku regulativu će biti nimalo lako. Nema verziteta čini najznačajnije tner evropskim univerzite- je, uz ostalo Pavićević. da bi mogli da preuzmemo za stalno unapređenje siste- bezbolnih reformi, niti lake stvaralačko jezgro ne samo tima, što utiče na naše uče- O. Đ.

Globalni skup Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) „Kakva je uloga inovacija u strateškom planu?” održan u Budvi DEC. 2013 JAN. INTELEKTUALNI POTENCIJAL JE NAJVREDNIJI RESURS 2014

BROJ „Cilj nam je da gradimo budućnost crnogorskog društva kao društva koje vrednuje inovativni i preduzetnički duh s ciljem praćenja novih globalnih trendova i 20-21 osiguravanja održivog ekonomskog rasta”, poručio je potpredśednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić

rogram Ujedinjenih naci- nih vlada, zato što više tran- Pja za razvoj (UNDP) orga- sparetnosti i ekonomskih nizovao je u Budvi prvi Glo- sloboda doprinosi ekonom- MOR AMO DALJE INVESTIR ATI balni skup na temu „Kakva je skom razvoju, i kroz projek- uloga inovacija u strateškom te, kao što su „Glas građa- U R AZVOJ OBR AZOVNOG planu?”, koji je okupio oko 70 na” i „Otvorene ideje za Cr- učesnika, istaknutih inovato- nu Goru” i upotrebe mobil- SISTEMA KOJI JE PREDUSLOV ra iz 26 država sa svih konti- ne aplikacije „Budi odgovo- R A Z VOJA SVAKOG DRUŠT VA nenata. ran”, kako bi redefinisala od- UNDP je odabrao Crnu nos između vlade i civilnog Goru za domaćina skupa društva i podstakla građane On smatra da se veličina jedne zemlje određuje u na osnovu brojnih uspješ- na upotrebu novih tehnolo- skladu sa kvalitetom njenog obrazovnog sistema koji nih inicijativa u oblasti tran- gija i inovacija. podstiče razvoj kreativnih, sposobnih i ljudi otvorenog sfera znanja i inovacija koje uma. „Stoga, moramo dalje investirati u razvoj obrazov- sprovodi Kancelarija UNDP Sve zahtjevniji izazovi nog sistema koji je preduslov razvoja svakog društva. Za- sa svojim nacionalnim par- novog doba to smo ustanovili Ministarstvo nauke i uveli novi pristup tnerima. ulozi nauke u društvu, promovišući inovativni koncept Otvarajući skup, pot- „Zasigurno, postoji po- istraživanja i razvoja. Cilj nam je da gradimo budućnost predśednik Vlade i ministar treba u regionu da se uradi crnogorskog društva kao društva koje vrednuje inova- vanjskih poslova i evropskih i investira više na planu ino- tivni i preduzetnički duh s ciljem praćenja novih global- integracija Igor Lukšić na- Potpredśednik Vlade Igor Lukšić je istakao značaj uspostavljanja vacija i istraživačkog razvoja. nih trendova i osiguravanja održivog ekonomskog rasta. glasio je da je najvredniji re- ■■jakih veza između privrede, nauke i istraživanja Stoga, ohrabrujuće je usvaja- Kroz implementaciju evropske i evroatlantske agende ja- surs svake zemlje – njen in- nje Regionalne istraživačko- čamo pravnu sigurnost i stvaramo uslove za dalji eko- telektualni potencijal, kori- i saradnja, dva glavna ele- sa globalnim izazovima”, re- razvojne strategije za ino- nomski oporavak i rast, što je ključ prosperiteta crnogor- sno iskorišćen kroz inovaciju. menta globalizacije, zahti- kao je Lukšić. vacije i Deklaracije od stra- skog društva”, objasnio je Lukšić. jevaju inovaciju kao predu- On je istakao značaj us- ne ministara nauke zemalja Klimatske promjene, slov za kontinuirano ostva- postavljanja jakih veza iz- Zapadnog Balkana, uključu- održivi razvoj i renje napretka, pojedinač- među privrede, nauke i jući i Crnu Goru, koje pret- radi na dostizanju ideala ko- nima su se obratili i zamjeni- iskorjenjivanje siromaštva no i kolektivno. Ne može- istraživanja. U tom smislu, postavljaju dalje jačanje ka- ji će nas sve zajedno učiniti ca pomoćnika glavnog ad- mo predviđeti budućnost, Crna Gora će nastaviti rad paciteta neophodnih za is- svjesnijim globalnih potre- ministratora i pomoćnica di- „Sprovođenje inovacija ali smo obavezni da sara- na razvoju javno-privatnih punjavanje evropskih stan- ba i spremnijim za iznalaže- rektora UNDP-ovog Biroa za jeste ključna determinanta đujemo jedni sa drugima u partnerstava, kroz uspo- darda u oblasti istraživanja i nje rješenja za sve zahtjevni- upravljanje Dafina Gerčeva, konkurentnosti i progresa cilju stvaranja bolje buduć- stavljanje tehnoloških par- razvoja. Ovaj događaj pred- je izazove novog doba”, po- vršilac dužnosti direktorke jedne zemlje. Štaviše, inova- nosti zasnovane na razmje- kova i centara izvrsnosti, sti- stavlja još jednu priliku za ručio je Lukšić. Stalni koordi- UNDP-ovog Biroa za razvoj- cija je važna sa aspekta su- ni znanja i iskustava. Život mulišući razvoj tehnološki nas u Crnoj Gori da učimo nator UN i stalni predstavnik nu politiku Magdi Martinez- očavanja sa najvećim glo- u povezanom, međusob- orijentisanih kompanija ko- od vodećih eksperata kako UNDP u Crnoj Gori Rastislav Soliman, dok se putem vi- balnim izazovima, kao što no zavisnom svijetu koji se je će stvoriti radna mjesta da znanje, nove tehnologi- Vrbenski, rekao je da će ovaj deo linka obratila glavna ad- su klimatske promjene, odr- konstantno mijenja podsti- i podstaći ekonomski rast. je i inovaciju učinimo kori- skup pomoći da se prona- ministratorka UNDP-a Helen živi razvoj i iskorjenjivanje če razvoj novih ideja i pro- Takođe, Crna Gora se pri- snim za naš dalji razvoj. Vla- đu bolji odgovori na razvoj- Klark. siromaštva. Konkurentnost aktivni pristup suočavanju ključila Partnerstvu otvore- da Crne Gore će nastaviti da ne izazove sadašnjice. Prisut- O. Đ. VISOKO OBRAZOVANJE Elektrotehnički fakultet obilježio 52 godine rada NAGR AĐENI NAJBOLJI STUDENTI Po 500 eura dobili su Vladimir Kostić, Nikola Latković i Duško Bulajić, a članovi Kreativnog tima ETF-a Filip Radenović, Stefan Vujović, Nikola Bulatović i Zvonko Divanović nagrađeni su sa po 750 eura

lektrotehnički fakultet NATO fondova. Desetak pro- društva. U tom smislu akre- E(ETF) Univerziteta Crne jekata je u fazi implementaci- ditovali smo prvu laborato- Gore organizovao je sveča- je, a u posljednjoj godini ETF riju kod Akreditacionog ti- nu sjednicu Vijeća povodom je dobio tri FP 7 projekta, od jela Crne Gore i na taj način obilježavanja 52. godišnjice kojih su dva naučnoistraži- prvi na Univerzitetu prošli rada. Tim povodom fakulte- vačka. Prvi se bavi uticajem izuizetno zahtjevnu proce- tu je uručen sertifikat o po- elektromagnetnih polja ge- duru akreditacije. Ovim po- četnoj akreditaciji laboratori- nerisanih kod radiokomuni- stupkom fakultet je pokazao je za mjerenje nivoa elektro- kacionih izvora kod elektro- spremnost obezbjeđivanja magnetskih emisija, a uruče- magnetnog zračenja na ljud- najvišeg nivoa povjerenja u ne su i novčane nagrade naj- sku populaciju. Drugi proje- kvalitet ispitivanja koja se u boljim studentima. kat – elektronski zid – ima laboratoriji obavljaju pomo- Po 500 eura dobili su Vla- za cilj realizaciju elektron- ću najsavremenije opreme. dimir Kostić, Nikola Latković i skog zida koji će pomagati Tokom ovog mjeseca fakul- Duško Bulajić, a članovi Krea- samostalan život starim i bo- tetu će biti isporučena opre- tivnog tima ETF-a Filip Rade- lesnim osobama u njihovim ma za mjerenje jačine elek- nović, Stefan Vujović, Nikola kućama. Treći projekat ima tričnog polja. To će obezbi- Bulatović i Zvonko Divanović namjenu podizanje naučnoi- jediti ispitivanje električnog nagrađeni su sa po 750 eura. straživačkih kapaciteta ETF-a i magnetnog polja u opse- Dekan ETF-a prof. dr Zo- kroz koji će se dobiti oprema gu u kojem rade elektroe- ran Veljović podśetio je da su vrijedna 274.000 eura za osa- nergetski objekti i postroje- studije elektrotehnike počele vremenjavanje laboratorija. nja. U prethodnoj godini je 1961. godine u okviru izdvo- Dekan Veljović je ukazao formiran i kreativni tim ETF- jenog odjeljenja Eletroteh- i na probleme sa kojima se a od nastavnika i studenata ničkog fakulteta u Beogradu. fakultet susrijeće u održava- čiji je fokus na razvijanju ICT „Raduje nas stalni trend nju laboratorijskih prostora aplikacija i servisa. Njihova rasta interesovanja za studi- Najuspješniji budući inženjeri zbog nedostatka novca. aplikacija ‘Budi odgovoran’, je elektrotehnike, što poka- ■■ Prema njegovim riječima, koja je izazvala veliko inte- zije da su naši programi izu- treba tržišta rada, prilagođa- ćih institucija u Crnoj Gori, či- va na međunarodnim konfe- fakultet dosta radi na afirma- resovanje domaće i svjet- zetno atraktivni i da pruža- vanjem nastavnih programa ne ga prepoznatljivim u regi- rencijama. ciji struke u Crnoj Gori i sa- ske javnosti, uvrštena je u ju svršenim studentima usa- potrebama privrede i njiho- onu i vidljivim u Evropi. Če- radnji sa privredom. sedam najboljih na Samitu vršavanje na najprestižnijim vim stalnim osavremenjava- sto su gosti fakulteta profe- Afirmacija struke partnerstava otvorenih vla- univerzitetima u svijetu, ili, njem”, naveo je Veljović. sori vodeći u svijetu u svojim ICT aplikacije i servisi da, održanog 31. oktobra u pak, započinjanje uspješne On je dodao da rezulta- oblastima. Godišnje nastav- Prema riječima dekana, Londonu”, rekao je, uz osta- profesionalne karijere. Ovaj ti, postignuti u naučnoistra- nici i saradnici ETF-a publiku- na fakultetu se realizuju pro- „Želimo da rezultati ra- lo, Veljović. trend se može zadržati sa- živačkoj djelatnosti, taj fakul- ju 40-ak radova u poznatim jekti finansirani iz nacional- da na fakultetu što više do- mo stalnim praćenjem po- tet stavljaju u poziciju vode- časopisima i preko 100 rado- nih, evropskih, bilateralnih i prinesu razvoju crnogorskog O. Đ.

Na Fakultetu za turizam Univerziteta „Mediteran” u Baru uručen počasni doktorat prof. dr Slobodanu Unkoviću PRIZNANJE ZA DOPRINOS U OBLASTI TURIZMA 25 stvaraocu i ekspertu u obla- rizam u Crnoj Gori i osniva- rektor Univerziteta Janko Ra- znanje dobili su Filip Kotler, sti turizma zbog njegovih za- nja Univerziteta Mediteran. dulović. Bil Klinton i profesor Željko sluga za razvoj Fakulteta za Mislim da je to istorijski tre- Unković je, uz zahvalnost Bogetić. turizam u Baru. nutak, jer je 2004. godine na priznanju, poručio da Prof. dr Slobodan Unko- Unkoviću je počasni dok- stvarno bilo važno postavi- mlada obrazovana generaci- vić rođen je 19. 12. 1938. go- torat uručio predśednik Atlas ti temelje privatnog obrazo- ja predstavlja temelj uspješ- dine. Osnovno i srednje ob- grupe Duško Knežević na vanja u Crnoj Gori”, rekao je nog društvenog i privrednog razovanje završio je u Du- svečanoj sjednici Senata odr- Knežević. razvoja. brovniku i nastavio školova- žanoj u Baru. „Evidentan je veliki do- „Adekvatno ulaganje u nje na Ekonomskom fakulte- Knežević je poručio da je prinos profesora Unkovića obrazovanje i nauku treba- tu Univerziteta u Beogradu. Unković dao nemjerljiv do- u oblasti turizma i obrazova- lo bi da bude prioritet. Sve Na tom fakultetu je diplomi- prinos prilikom formiranja nju. On je dao značajan do- zemlje koje sam pośećivao, rao 1961. godine, magistri- fakulteta za turizam u Baru. prinos razvoju ljudskih re- mnogi univerziteti na koji- rao 1964. i doktorirao 1966. „Profesora znam sa Eko- sursa u Crnoj Gori, posebno ma sam bio uvjek su istica- godine. Za svoj ukupan do- DEC. nomskog fakulteta, đe sam na našem univerzitetu. Ima- li da su obrazovanje i nau- sadašnji rad i veliki doprinos 2013 studirao, i naše prijateljstvo jući u vidu nesumljiv nauč- ka temelj razvoja”, kaže Un- nauci i obrazovanju profesor JAN. datira još iz tog vremena, ni i stručni doprinos, te dru- ković. Unković je dobio više značaj- 2014 Sa svečanosti u Baru ali značajnu ulogu koju ima ge njegove zasluge, on se Profesor Unković je če- njih priznanja u zemlji i ino- BROJ ■■ moj odnos sa profesorom zasluženo promoviše u po- tvrti dobitnik počasnog stranstvu. niverzitet Mediteran do- rat prof. dr Slobodanu Unko- Unkovićem traje od formi- časnog doktora Univerzite- doktorata Univerziteta Me- 20-21 Udijelio je počasni dokto- viću, istaknutom naučnom ranja prvog fakulteta za tu- ta „Mediteran”, rekao je pro- diteran. Prije njega, to pri- O. Đ. Slavni producent Branko Lustig na Cetinju održao predavanje crnogorskim studentima VRLO MALO JE ONIH KOJI SU USPJELI U HOLIVUDU – Lustig pričao o svom profesionalnom putu, holivudskom iskustvu i saradnji sa poznatim svjetskim scenaristima i režiserima – Sa žaljenjem konstatovao što više ne postoji Studio Budva

Holivudu nije lako je od 411 kandidata bio me- urušavaju, a ima i nekoliko uspjeli u Holivudu, ako nije- „Upostići uspjeh. To je đu 11 onih koji su uspjeli po- gostiona koje su „kul”. Posto- su već unaprijed imali vezu ili moguće samo ukoliko ima- slije rata da upišu akademiju. ji Los Anđeles koji ima 5.000 radili neke filmove u Evropi. te sreće da se nađete na pra- – Holivud je, u stvari, jed- restorana i užasno puno ka- – Većina velikih režisera vom mjestu, u pravo vrijeme, na velika izmišljotina. Posto- fića. Svi konobari tamo su došla je iz Evrope. To su Žido- sa pravim ljudima, ili ukoliko je Los Anđeles i Njujork, u potencijalni glumci, režiseri, vi koji su bili u Beču i Berlinu vam je otac, lovator’” – poru- kojima se dešava sve ovo što scenaristi, koji čekaju priliku kad je Hitler došao sredinom čio je proslavljeni holivudski govorimo o filmu. Holivud je kad će neko iz Holivuda svra- tridesetih godina prošlog vi- producent hrvatskog porije- jedna četvrt, kad u nju dođe- titi na kafu – rekao je Lustig. jeka. Oni su se polako selili u kla Branko Lustig, dobitnik te više nemate ni studio. Ta- Vrlo malo je, prema nje- Ameriku – kazao je on. Oskara za filmove „Šindlero- mo su zgrade koje se polako govim riječima, onih koji su Sa pričom na kojoj je bazi- va lista” i „Gladijator”, gostu- ran film „Šindlerova lista” Lu- jući nedavno na Cetinju. stig se prvi put sreo još 1982. Lustig je na predava- MINISTAR MUĆUNOVIĆ godine, kada je u Jadran film nju, koje su organizovali Mi- stigao scenario za koji je on nistarstvo kulture i Fakultet RAZGOVARAO SA LUSTIGOM trebao da napravi razradu i dramskih umjetnosti, u pre- procjenu troškova. Rad na punoj sali govorio o srećnim Ministar kulture Branislav Mićunović primio je Branka priči nastavljen je desetak za film „Gladijator”. Tada je Brankom Bauerom, kao i na okolnostima pod kojima je Lustiga i upoznao ga sa aktuelnim stanjem crnogorskog godina kasnije, kada je Lustig puno pomogao u dorađiva- serijama „Vjetrovi rata” i „Rat nastao Oskarom nagrađe- kinematografskog sektora, u kontekstu brojnih filmskih dobio poziv iz Spilbergovog nju priče. Kako je istakao, čim i sjećanja”. Lustig je davnih ni film „Šindlerova lista”, ali projekata realizovanih podrškom Ministarstva kulture u studija. Scenario koji je prvo nema ljubavne priče u scena- pedesetih godina radio i na i o činjenici da je preživio prošlom petogodišnjem periodu. Bilo je riječi i o aktiv- kupljen za Spilberga, otkupio riju, to niko neće da gleda. snimanju filma „Bijeli đavo”, Aušvic. Za zloglasni koncen- nostima na polju međunarodne saradnje u ovoj oblasti, je reditelj Martin Skorceze, a – „Gladijator” je jako do- koji je realizovao Studio Bud- tracioni logor kazao je da „je novim rješenjima aktuelnog Nacrta zakona o kinemato- kada je po tom tekstu na- bar film koji je publika dobro va. Sa žaljenjem je konstato- svojevrsni studio u kojem je grafiji, te drugim kapitalnim projektima u oblasti kulture. pravljen dobar scenario, Spil- prihvatila – kazao je Lustig. vao da se danas više niko i glavni producent bio Hitler, Lustig je zahvalio ministru Mićunoviću na srdačnoj berg ga je razmijenio sa Skor- On je takođe govorio i o ne sjeća postojanja tog stu- a snimale su se samo drame”. dobrodošlici, posebno evocirajući sjećanja na period cezeom za „Rt straha”. svom radu na brojnim dru- dija. Kao drugu srećnu okol- njegovog profesionalnog boravka u Crnoj Gori. Proslavljeni producent je gim filmovima, među koji- nost Lustig je izdvojio to što pričao i o radu na scenariju ma su „Ne okreći se sine” sa N. Vujanović NAUKA Crna Gora obilježila Svjetski dan nauke – 10. novembar VODA – NAJVAŽNIJI RESURS NA PLANETI U Rektoratu Univerziteta Crne Gore održane stručne panel diskusije, a u Delta sitiju priređeni izložba „Prekookeanska otkrića” i crtani film „H 2 O” za najmlađe. Program u Delti su pośetili učenici osnovnih škola „Dušan Obradović” sa Žabljaka i „Pavle Rovinski” iz Podgorice, te štićenici Dječjeg doma „Mladost” u Bijeloj

inistarstvo nauke Cr- ju bio organizovan poseban ove godine bude zemlja ko- Mne Gore, u saradnji sa program za najmlađe. ja će se pridružiti ovoj inici- UNESCO Regionalnim biro- U uvodnom dijelu skupa jativi i dati joj i svoj impuls, om za nauku i kulturu u Evro- u Rektoratu prisutnima su se te još jednom dokazati da je pi (Venice Office) i Nacional- obratile prof. dr Sanja Vla- nauka snaga koja spaja ljude nom komisijom za UNES- hović, ministarka nauke Cr- i da to u još većoj mjeri treba CO, prvi put ove godine obi- ne Gore, Rosanna Santesso, da postane. Takođe, Vlahovi- lježilo je Svjetski dan nau- programski direktor UNES- ćeva se osvrnula i na važnost ke – 10. novembar. General- CO Regionalnog biroa za na- ove inicijative u kontekstu na konferencija UNESCO-a je uku i kulturu (Venice Office), spajanja nauke i društva, što 2001. godine ustanovila 10. a putem video poruke i Iri- je jedna od ključnih misija re- novembar kao Svjetski dan na Bokova, generalni direk- sora nauke. „Svjesni važnosti nauke, kako bi makar jed- tor UNESCO-a, koja je po- te sinergije, uvjerena sam da nom godišnje ova organiza- slala posebnu poruku svim je ovo prva u nizu proslava Učesnici panel diskusije u Rektoratu Univerziteta Crne Gore cija podśetila javnost na svoj zemljama koje obilježavaju Svjetskog dana nauke, kada ■■ mandat i predanost nauci. ovaj značajan datum. je o Crnoj Gori riječ”, istakla Gvozdenović, ministar odr- Proslava je bila posveće- je Vlahovićeva. živog razvoja i turizma i Ra- Poruka Irine Bokove, na vodama, najvažnijem re- Veza nauke i društva U prvom panelu na temu stislav Vrbenski, stalni koor- sursu na planeti. U zgradi „Vode kao strateški resurs za dinator UNDP u Crnoj Gori, Generalnog direktora UNESCO-a Rektorata Univerziteta Cr- Ministarka Vlahović je za- razvoj Crne Gore”, učestova- koji su sa aspekta donosioca ne Gore predstavnici resor- hvalila UNESCO Regional- li su, pored ministarke Vla- odluka razmatrali ovo važno NAUK A JE SNAGA nih ministarstava i istaknu- nom birou na pruženoj prili- hović, i prof. dr Petar Ivano- pitanje. Na panelu, čiji je mo- ti naučnici govorili su o zna- ci da upravo Crna Gora, pod vić, ministar poljoprivrede derator bio prof. dr Anđelko čaju voda, dok je u Delta siti- pokroviteljstvom UNESCO-a, i ruralnog razvoja, Branimir Lojpur, predśednik Savje- KOJA SPAJA LJUDE ta za nauku Vlade Crne Go- re, otvoreno je puno pitanja, Na svijetu ima dovoljno vode – izazov koji je pred kao što su zaštita voda, nauč- nama je da njome upravljamo zajednički i na nih istraživanja ovog resursa, održiv način. Vjerujemo da je razmjena podataka, navodnjavanje i značaj voda znanja i inovacija ključ za održivo upravljanje za privredu. vodom. Saradnja donosi nove ideje, ubrzava Edukacija za osnovce inovativna rješenja i podstiče nove načine rada

Drugi panel na temu „Na- Danas u svijetu koji se brzo mijenja pod pritiskom po- uka u službi saradnje u obla- trebno nam je više nauke i više naučnika. Nauka je sna- 26 sti upravljanja vodama”, u ga koja spaja ljude i tjera ih da udruže snage u potrazi za potpunosti se sa naučnog znanjem. Ona je naš najbolji saveznik u borbi protiv po- aspekta osvrnuo na temu sljedica klimatskih promjena i jačanju inovacija koje su ovog značajnost resursa. Bi- danas potrebne svim društvima. la je ovo prilika da se iz neko- Ovo je poruka UNESCO-a za Svjetski dan nauke i liko različitih naučnih uglova njome usmjeravamo sav naš rad ka iskorišćavanju sna- sagleda važnost voda za na- ge nauke u cilju obezbjeđivanja trajnog mira i održivog še područje, i to iz oblasti razvoja. energetike, poljoprivrede, Ove godine, koja se obilježava kao Međunarodna go- biologije, ekologije i turiz- dina saradnje u oblasti upravljanja vodama, u centru pa- ma. U drugom panelu uče- žnje je razmjena znanja, podataka i inovacija u vezi sa vo- stvovali su prof. dr Milutin dom. Voda je naš najvažniji resurs, od ključnog značaja Ostojić, sa Elektrotehničkog za život i ljudski razvoj. Na svijetu ima dovoljno vode – fakulteta, prof. dr Aleksan- izazov koji je pred nama je da njome upravljamo zajed- dar Joksimović i prof. dr Ve- nički i na održiv način. Vjerujemo da je razmjena podata- DEC. 2013 sna Mačić, sa Instituta za bi- ka, znanja i inovacija ključ za održivo upravljanje vodom. JAN. ologiju mora, prof. dr Mihai- Saradnja donosi nove ideje, ubrzava inovativna rješenja i 2014 lo Burić, sa Filozofskog fakul- podstiče nove načine rada. Prilikom prikupljanja i širenja teta UCG i doc. dr Silvana Đu- informacija, naučnici transformišu informacije u znanje, BROJ rašević, sa Fakulteta za turi- izgrađujući tako snažne politike za dobro svih nas. Čvr- 20-21 zam, Univerziteta Medite- šće povezivanje nauke sa politikom cilj je novog Nauč- ran u Baru. Ovaj panel vodi- nog savjetodavnog odbora, koji je osnovao generalni se- la je prof. dr Vesna Maraš, de- kretar UN Ban Ki Mun, a čijim će radom upravljati UNES- kan Fakulteta za prehrambe- CO. Saradnja u oblasti upravljanja vodama nije samo teh- nu tehnologiju, bezbijednost ničko ili naučno pitanje. Ona se tiče i podrške ljudskim hrane i ekologiju Univerzite- pravima, sprečavanja bolesti i podsticanja rodne ravno- ta Donja Gorica. pravnosti, kao i borbe protiv siromaštva. Ovo pitanje od- U okviru programa za nosi se na jačanje temelja za mir, i to putem saradnje iz- najmlađe, u Delta sitiju je bi- među država regiona. Ovo su ciljevi kojima se rukovo- la postavljena izložba „Pre- di UNESCO u procesu upravljanja Međunarodnom godi- kookeanska otkrića” đe su nom saradnje u oblasti voda i u ime Mehanizma UN za đeca imala priliku da saznaju upravljanje vodama. mnogo toga novog o istraži- Zajedno ćemo nastaviti da osnažujemo vezu izme- vanjima mora i okeana, veli- đu nauke i politike, s ciljem da izvučemo maksimum iz kim putovanjima moreplova- naučne saradnje, kao pokretačke snage za mir i razvoj. ca i njihovim otkrićima. Pred- Vodeni resursi ne poznaju međudržavne granice – naša stavnici nacionalnih parkova saradnja mora se rukoviditi duhom solidarnosti. Zajed- Crne Gore bili su zaduženi da no, možemo iskoristiti puni potencijal voda da ojačamo đeci daju informacije o slat- ljudsko dostojanstvo i izgradimo bolju budućnost za sve. kim vodama, rijekama i je- zerima koji se nalaze u sklo- pu nacionalnih parkova. Ta- materijala o važnosti i zna- Žabljaka i „Pavle Rovinski” iz kođe je emitovan crtani film čaju voda. Program u Delti Podgorice, te štićenici Dječ- „H 2 O”, a pośetiocima je bio su pośetili učenici osnovnih jeg doma „Mladost” u Bijeloj. ■■Sa izložbe u Delta sitiju na raspolaganju veliki broj škola „Dušan Obradović” sa O. Đ. Saradnja Ministarstva nauke i Narodne Republike Kine KONKURS ZA SUFINANSIR ANJE NAUČNIH PROJEK ATA

inistarstvo nauke raspi- vačkih projekata, koji se već Crnogorska strana pokri- đu śedišta institucija koje ju uslove u skladu sa Zako- nu i tehnološku saradnju Cr- Msalo je konkurs za sufi- finansiraju kao nacionalni vaće troškove prevoza izme- sarađuju i zdravstveno osi- nom o naučnoistraživačkoj ne Gore i Narodne Republi- nansiranje naučne i tehno- projekti od strane Ministar- đu śedišta institucija koje sa- guranje za svoje istraživače, djelatnosti i koji su upisani ke Kine. Prijave sa komplet- loške saradnje između Cr- stva nauke ili kao međuna- rađuju, troškove pribavljanja troškove smještaja i dnev- u Registar licenciranih na- nom dokumentacijom tre- ne Gore i Narodne Republi- rodni projekti. Finansiraće se vize i zdravstveno osiguranje nica za crnogorske istraži- učnoistraživačkih ustano- ba dostaviti Ministarstvu ke Kine za period od 1. sep- međusobne pośete (troškovi za svoje, kao i troškove smje- vače. va u Ministarstvu nauke Cr- nauke do 7. marta 2014. go- tembra 2014. do 30. avgusta putovanja i boravka) istraži- štaja i dnevnica za kineske Na konkurs se mogu ne Gore. Konačnu odluku o dine. 2016. godine. vača iz Crne Gore i istraživača istraživače. prijaviti nosioci naučnog projektima koji su odobre- Riječ je o sufinansiranju iz Kine, koji će izvoditi zajed- Kineska strana pokri- istraživanja (naučni institu- ni za sufinansiranje donosi zajedničkih naučnoistraži- ničke istraživačke projekte. va troškove prevoza izme- ti i fakulteti) koji ispunjava- Mješovita komisija za nauč- O. Đ. NAUKA U CANU održana konferencija „Mladi naučnici i istraživači Crne Gore Doc. dr Srđan Jovanovski dobitnik nagrade Ministarstva nauke za – aktuelnosti u radu” najuspješnijeg pronalazača u 2012. godini ZAUSTAVITI PRVI MEĐU JEDNAKIMA „Jako je bitno kreirati dobru strategiju koja će usmjeriti domaće umove na one oblasti koje su dostupne našim naučnicima, kako tehnološki tako i ekonomski. ODLIV MOZGOVA Kreiranje dobre naučne baze bila bi odlična osnova za pokretanje saradnje sa međunarodnim istraživačkim centrima koji pośeduju dovoljno novca i Da bi Crna Gora postigla ulaganja u nauku i razvoj od tri posto BDP do 2020. stručnosti”, smatra laureat ovog priznanja godine važno je usmjeriti sredstva iz sektora privrede u istraživanje i razvoj, ali nam u ovom trenutku nedostaju i ljudski i materijalni kapaciteti za značajnija likom eksperimenata ili istra- istraživanja u ovom sektoru, rečeno je na skupu živanja. Naravno, veličina nas ograničava u broju naučnika koje možemo da školujemo, ali ažno je da su mladi nog deficita u infrastruktur- sti 500 najkvalitetnijih svjet- se i Crna Gora može umrežiti sa „V stvaraoci Crne Gore no naučnoistraživačkom ula- skih univerziteta, povećanje evropskim i svjetskim naučnim našli mjesto na kojem će da ganju i ekonomskom zaosta- nivoa informatičke pismeno- konzorcijumima. Na nama je da artikulišu svoje znanje, da se janju Crne Gore prvenstveno sti i ICT konkurentnosti, po- budemo pametni i iskoristimo suprotstave izazovima, i mi zasnovan na sporom razvo- većanje broja registrovanih ovo što imamo kao prednost”. ćemo vas u tome pomaga- ju obrazovne infrastrukture. patenata i bolja zaštita inte- Što se tiče obrazovnog si- ti više nego do sada, a ube- Ovaj nedostatak je dodatno lektualnih i autorskih prava. stema u Crnoj Gori, naš sago- đen sam da će i društvo naći pogoršao situaciju u smislu vornik smatra da treba značaj- puno razumijevanja za vas”, povećanog permanentnog Zaustaviti plagiranje no pojačati kriterijume osnov- poručio je predśednik CANU odlaska visoko obrazovanih nog i srednjeg obrazovanja da akademik Momir Đurović na naučnih kadrova u razvije- Dr Vladimir Leposavić je bi samim tim i visoko obrazova- konferenciji „Mladi naučnici i nije sredine. Zatim, naučnoi- govorio o plagiranju i nauč- nje dobijalo kvalitetnije studen- istraživači Crne Gore – aktu- straživačko zaostajanje Crne nom radu kao autorskom te, od kojih može jačim kriteri- elnosti u radu”. jumima dati kvalitetniji fakul- Na skupu, koji je u CANU tetski obrazovani kadar. „Ako priredio Centar mladih na- UČESNICI želimo da idemo naprijed, to učnika, akademik Đurović je možemo samo kvalitetom. ukazao da ulazimo u doba u Upravo zbog veličine države, kojem uopšte ne znamo na Svoje radove su izložili i: Marko V. Lubarda (Računar- jako je bitno da kadar bude što kojim paradigmama da živi- ska mikromagnetika: ekonomičan pristup istraživanju i kvalitetniji”, ističe Jovanovski. mo. „Moja generacija je ži- naučnoj saradnji), Momo Drašković („Ekonomija znanja” vjela u srećnijem dobu, lak- i institucionalni pluralizam), Ljiljana Bojić, Vesna Dimitri- Izbjeći kampanjsko učenje šem za stvaralaštvo. Pred va- jević-Srećković (Analiza parametara lipidnog statusa u ma je veoma komplikovan preddijabetesu i dijabetesu melitusu tip 2 i procjena nji- On je mišljenja da je ideja život, jer vi treba da riješite hovog značaja za razvoj ishemijske bolesti srca), Redžep bolonjskog procesa da se po- probleme koje mi nismo mo- Kraja, Ana Đorđević-Dikić (Prognostička vrijednost stres veća broj visokoobrazovanog gli”, istakao je on. ehokardiografije kod pacijenata sa dijabetesom kojima stanovništva i da se studenti Predśednik Centra mla- je urađena primarna perkutna koronarna revaskulariza- uključe u nastavni proces to- dih naučnika dr Elvir Zvr- cija), Elvir Zvrko (Prognostički značaj E-kadherina za cer- kom cijele godine. Time se že- ko rekao je da je ta asocija- vikalne metastaze karcinoma larinkasa), Renata Bergam- li izbjeći „kampanjsko” učenje. cija osnovana 2010. godine Grandis, Kaća Tomčuk, Predrag Dabović (Značaj fizikal- „Želi se postići kompetitiv- i da ima 33 člana, mlađih od ne terapije nakon operativnog i neoperativnog liječe- U PROŠLOJ GODINI ZAŠTITIO ŠEST PATENATA U ZAVODU ZA nost između studenata đe se 40 godina koji su pored za- nja povrede kuka, Azra Deljković (Povezanost kognitiv- ■■INTELEKTUALNU SVOJINU: Doc. dr Jovanovski ocjenjivanje može vršiti po re- vršenog doktorata objavlji- nih sposobnosti i shizotipalnih simptoma kod zdrave stu- lativnoj osnovi, s tim da bi po- vali međunarodno priznate dentske populacije), Nemanja Radojević, Bojana Bjelogr- inistarstvo nauke dodi- Gore Crnogorske akademije slodavac trebalo da zna kvali- radove. Prema njegovim ri- lić, Vuk Aleksić, Nemanja Rančić, Mira Samardžić, Stojan Mjelilo je nagradu za naj- nauka i umjetnosti. tet generacija, pa samim tim 27 ječima, CANU je prepoznala Petković, Slobodan Savić (Forenzički aspekti trovanja vo- uspješnijeg pronalazača u „Pored velikog broja pri- težina dobijanja ocjene A ne njihov rad i od osnivanja su de), Svetlana Kalezić-Radonjić (Proučavanje književnosti 2012. godini doc. dr Srđanu Jo- znanja za svoj naučnoistra- bi bila jednaka za sve genera- imali podršku starijih kolega. za djecu i mlade u Crnoj Gori) Predrag Živković, Miomir- vanovskom, predavaču na Fa- živački rad koja sam dobio cije. Ideja je bila da se spriječe On je dodao da je ova mul- ka Lučić (Porodica pod teretom urušenih vrijednosti), Ta- kultetu informacionih tehno- od međunarodnih instituci- problemi nastali sa profeso- tidisciplinarna konferenci- tjana Vujović (Vrste i intenzitet psihosocijalnih poreme- logija Univerziteta Mediteran. ja, posebno zadovoljstvo i rima koji su predstavljali tač- ja okupila naučnike iz raznih ćaja kod maloljetnih delinkvenata i adolescenata druš- U toku prošle godine dr Jo- čast predstavlja priznanje dra- ku nagomilavanja na studija- oblasti sa svih univerziteta u tveno prihvatljivog ponašanja), Vladimir Bakrač (Teorij- vanovski zaštitio je šest pate- gih kolega koji su mi pričinili ma. Mislim da taj proces ima Crnoj Gori i da je cilj bio da se sko-empirijski osvrt na religioznost pravoslavne omla- nata u Zavodu za intelektual- ogromno zadovoljstvo ispra- više smisla za velike unverzi- bolje sagleda šta rade drugi. dine u Crnoj Gori), Nikola Dožić (Dužnost prijavljivanja nu svojinu: Gravitacioni vje- okolnosti značajnih za ocjenu rizika i prevare u osigura- trogenerator, Saćasti fotona- Važna uloga države nju, Ana Stranjančević (Analiza prometa turista u Crnoj ponski panel, Mrežasti slojevi- KREIR ATI NAUČNU BAZU Gori u periodu od 1980. godine do danas), kao i Mirjana ti fotonaponski panel, Hidro- Prema riječima dr Zvez- Đukić i Milivoje Rogač (Uporedna analiza nosivosti kran- generator pogonjen vrtlož- Budućnost nauke u Crnoj Gori Jovanovski vidi ova- dana Vukanovića, u poređe- ske staze otvorenog tankozidnog poprečnog presjeka). nim kretanjem vode, Fokusna ko: „Postoji puno malih ekonomija koje su uspjele da se DEC. nju sa EU, u Crnoj Gori ima solarna termoelektrana i Elek- pozicioniraju na svjetskom tržištu, pa bi samim tim i Cr- 2013 oko 2,5 puta manje ljudi od- tromagnetni inercioni pogon. na Gora mogla da postigne isto. Jako je bitno kreirati do- JAN. govarajuće populacije obra- Gore je posljedica sporog ra- djelu. On se bavio glavnim Ovi patenti tiču se inovacija bru strategiju koja će usmjeriti domaće umove na one 2014 zovanih na tercijarnom ni- zvoja univerzitetskih institu- odlikama i ciljevima naučne u oblasti alternativnih izvora oblasti koje su dostupne našim naučnicima, kako teh- BROJ vou i oko četiri puta manje cija u državi. Ovaj infrastruk- djelatnosti, gdje se zadržao energije i elektromagnetnog nološki tako i ekonomski. Kreiranje dobre naučne baze istraživača na 1.000 zaposle- turni nedostatak je posebno na momentima „objektivnog inercionog pogona. Istraživa- bila bi odlična osnova za pokretanje saradnje sa među- 20-21 nih. vidljiv i u poređenju sa osta- i „istinitog”. Zatim, ukazuje na nje u oblasti upotrebe malih narodnim istraživačkim centrima koji pośeduju dovolj- „Ovakva statistika upu- lim republikama bivše Jugo- djelimičnu podudarnost, ali i vodenih tokova je rezultiralo no novca i stručnosti. Pametnim izborom naučne gra- ćuje na neophodnost inten- slavije koje su prije Crne Go- na značajne razlike između patentom za elektrane male ne i uz određena ulaganja za stvaranje dovoljnog broja ziviranja mjera državne poli- re formirale svoje univerzite- autorsko-pravne zaštite i za- snage, do 40 Kw (kilovata), kod stručnjaka za razvoj neke od tehnologija budućnosti Cr- tike za povećanje broja istra- te. Tako je od svih republika štite koja se pruža od plagira- kojih nije potreban veliki pad na Gora bi mogla postati tehnološki centar koji bi zbog živača. Neophodno je na- i autonomnih pokrajina biv- nja konkretno. Centralni dio i time omogućavaju iskorišća- broja svojih eksperata iz odabrane oblasti mogao privu- praviti napore da se karijere še Jugoslavije, Crna Gora po- rada bavi se postavljanjem vanje tokova koji se sada ne ći strana ulaganja za razvoj infrastrukture koja bi služi- naučnoistraživačkih radnika sljednja formirala sopstve- kriterijuma za dokazivnje o smatraju zanimljivim sa aspek- la kao međunardni naučnoistraživački centar. Smatram učine atraktivnijim za mlade ni univerzitet, tek 29. apri- plagiranju u naučnom radu. ta hidroenergije. Drugi prona- da, iako imamo mali broj stanovnika, pametnom strate- ljude, kao i da se stvore bolje la 1974. Na drugoj strani, za- Navodeći da su u Ameri- lazak se tiče nekonvencional- gijom možemo učiniti da nauka postane brend Crne Go- mogućnosti za visokokvali- grebački univerzitet je formi- ci nekada ostajali bez posla ne upotrebe strujanja vazdu- re, a samim tim nosilac privrednog razvoja”. fikovane načnike, naročito ran 1874. godine, beogradski plagijatori, Leposavić pred- ha zarad postavljanja vjetro- u privrednom sektoru. Da bi 1905, ljubljanski 1919, skopski laže da bi studentima treba- generatora i iskorišćavanja Crna Gora postigla ulaganja 1946, sarajevski 1949, novo- lo na svakom fakultetu pu- snage vjetra. Elektromagnetni tivši moj dosadašnji rad. Na- tete koji imaju višestruko više u nauku i razvoj od tri posto sadski 1960. i prištinski 1969. tem plakata ukazati na tu ne- inercioni pogon omogućava grada predstavlja priznanje studenata nego svi univerzite- BDP do 2020. godine, važno Čak i najnerazvijenija zemlja gativnu pojavu. Prema nje- kretanje vozila u koje je ugra- da sam prvi među jednakima, ti i fakulteti u Crnoj Gori zajed- je usmjeriti sredstva iz sekto- Evrope, Albanija oformila je govim riječima, na Univerzi- đeno, bez obzira na podlogu jako uspješnim istraživačima no. Poslije više godina iskustva ra privrede u istraživanje i ra- svoj univerzitet 1957. godine. tetu „Mediteran” uveden je po kojoj se kreće. Dakle, takvo koji godinama doprinose nau- u primjeni Bolonjske deklaraci- zvoj, ali nam u ovom trenut- Vukanović kaže da je u ci- disciplinski prekršaj za „au- vozilo se može kretati po svim ci u Crnoj Gori. Posebnu teži- je kod nas, sklon sam mišljenju ku nedostaju i ljudski i mate- lju efikasnijeg, efektivnijeg i tora” plagijata, dok na Beo- vrstama podloga i nije zavisno nu vidim u tome što je nagra- da je u Crnoj Gori treba rede- rijalni kapaciteti za značajni- konkurentnijeg podizanja gradskom univerzitetu po- od trenja sa podlogom. Osta- du dodijelilo Ministarstvo nau- finisati i pokušati da iz malog ja istraživanja u ovom sek- nivoa kvaliteta naučnoistra- stoji samo mjera opomene. li pronalasci unapređuju nači- ke. Ovo je jak motiv da nasta- uzorka studenata (u poređe- toru. Zbog toga je posebno živačkog rada u Crnoj Gori Dr Mirjana Popović je go- ne korišćenja sunčeve energi- vim rad i da se nadam da ću nju sa većim državama) izvu- bitna uloga države u stvara- potrebno konkretno predu- vorila o rodnoj dimenziji u je, kao i stepen iskorišćenosti postojeće i nove ideje sprove- čemo maksimum. Trenutnom nju preduslova za efektivno zeti niz praktičnih mjera. On procesu razvoja visokog ob- postojećih tehnologija. sti u djelo”, kaže za „Prosvjet- primjenom Bolonjske deklara- ulaganje privrede u istraživa- predlaže povećanje vladinog razovanja u Crnoj Gori. Tim ni rad” doc. dr Jovanovski, ko- cije nivo znanja kojeg studenti nje i razvoj, posebno imaju- i korporativnog finansiranja povodom ona je predstavila Nauka – trajan proces ji je trenutno angažovan u ne- treba da pośeduju značajno je ći u vidu projekcije rasta na- naučnoistraživačkog rada u rezultate istraživanja u kojem koliko projekata koji se finansi- smanjen a time i mogućnosti učnog kadra koji neće biti u odnosu na BDP, povećanje je putem upitnika učestvova- Laureat ovog priznanja, za raju iz fondova EU. Za njega je da se što bolje iskale novi na- mogućnosti da bude anga- broja profesionalnih i puno lo 250 studentkinja sa druš- koje je dobio 2.000 eura, anga- naučnoistraživački rad trajan učnici”, ocijenio je Jovanovski. žovan na visokoobrazovnim radno vrijeme angažovanih tvenih i tehničkih fakulteta i žovan je u nekoliko nacional- proces, a ideja se često izrodi On je poručio mladima koji ustanovama, te će se prirod- naučnih istraživača, posebno 200 žena angažovanih u na- nih, bilateralnih i međunarod- neočekivano. žele da se posvete nauci da ne no usmjeravati ka privred- u tehničkim i prirodnim na- stavi na tehničkim i društve- nih projekata. Objavio je veli- U svijetu se puno sredsta- odustaju od onoga što zamisle nom sektoru”, rekao je Vu- ukama, povećanje broja pu- nim fakultetima UCG. Cilj je ki broj radova u međunarod- va troši na umrežavanje ljudi i jer će, prije ili kasnije, naći sa- kanović. blikovanih naučnih radova u bio utvrđivanje trenda pove- nim časopisima, učestvovao u institucija radi bliže i efikasnije tisfakciju u svom radu. Jako je referentnim međunarodnim ćanja broja žena u procesu ra- radu jedne međunarodne mo- saradnje. Prema njegovim rije- bitno da istraju u teškim mo- Spor razvoj naučnim časopisima, pove- zvoja UCG, kako u odnosu na nografije i u brojnim regional- čima, „zahvaljujući svojoj veliči- mentima, kada im može izgle- obrazovne infrastrukture ćanje konkurentnosti u kva- studentkinje, tako i u odnosu nim i međunarodnim konfe- ni, Crna Gora je praktično već dati da neće uspjeti ili da je litetu obrazovanja crnogor- na žene koje aktivno učestvu- rencijama na kojima je izlagao umrežena. Lakše je razmijeniti trud uzaludan. Dok god rade On smatra da je jedan skih univerziteta kako bi bi- ju u obrazovnoj i naučnoj ak- svoje radove. Aktivan je član informacije sa kolegama, doći ono što vole, biće zadovoljni. od glavnih razloga ozbilj- li plasirani na Šangajskoj li- tivnosti. O. Đ. Centra mladih naučnika Crne do njih i biti fizički prisutan pri- O. Đuričković KULTURA U parku kompleksa Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević” na Otvoren Crnogorski likovni salon „13. novembar” Cetinju otkrivena Njegoševa bista SPOMENIK PUSTINJAKU RENOME GR AĐEN DECENIJAMA CETINJSKOM I NEBESKOM Ovaj jubilej se temelji na vjekovnom trajanju i istraživanju svih Njegoševih sazvježđa u koja je uplovio baš sa Cetinja, i odgonetao nečitljivo, a pročitao neodgonetnuto – rekao je ministar kulture Branislav Mićunović

ista Petra Drugog Petrovi- Bća-Njegoša, rad crnogor- skog i jugoslovenskog vaja- ra Draga Đurovića, postavlje- na je u parku kompleksa Na- cionalne biblioteke „Đurđe Crnojević” na Cetinju. Riječ je o odlivku rađenom prema kalupu biste koja se još nala- zi i u Kijevu, Herceg Novom SA OTVARANJA SALONA: Niska vrsnih likovnih umjetnika i Podgorici. Bistu su zajedno ■■ otkrili ministar Branislav Mi- Crnogorskoj galeriji građen je decenijama. Na to- ne momenti”. Nagrada za sli- ćunović i gradonačelnik Ce- Uumjetnosti „Miodrag Da- me su posvećeno radile čitave karstvo pripala je Leni Nikče- tinja Aleksandar Bogdanović. do Đurić”, uoči obilježavanja generacije – još od šezdesetih, vić, za vajarstvo Milunu Mišku – Načitali smo se i naslu- Dana Cetinja, otvoren je 35. kada je naš salon začet, preko Čvoroviću, a za crtež/fotogra- šali, ispisali, izretorisali viso- crnogorski likovni salon „13. dana njegove obnove, sve do fiju Nebojši Dediću. kim apologijama pustinjaku novembar”. Ovogodišnji Sa- danas. Čitava niska vrsnih li- Na 35. crnogorskom li- cetinjskom i nebeskom, pa lon, na kojem je radove pred- kovnih umjetnika, čiji su rado- kovnom salonu radovima su opet, pred njegovim ukoriče- stavilo 20 mladih umjetnika vi bili prisutni na Cetinjskom li- se predstavili Milun Miško nim glasom kamenštaka i bi- iz Crne Gore, organizovan je kovnom salonu, danas sadrži Čvorović, Nebojša Dedić, Mil- stom vajara Draga Đurovića, u saradnji Prijestonice Cetinje stotine imena. A priča o ovom ka Delibašić, Srđa Dragović, stojimo kao pred zamaglje- sa Društvom istoričara umjet- događaju, koji je i svojim nazi- Novica Kovač, Irena Lagator- nim gorskim ogledalom u ko- nosti i Ministarstvom kulture. vom i terminom održavanja i Pejović, Andrija Lekić, Marko me se naziru svi metafizički, Salon je otvorio grado- čitavim svojim trajanjem nera- Marković, Lena Nikčević, Te- kosmološki i dijalektički od- ODGONETAO NEČITLJIVO, A PROČITAO NEODGONETNUTO: načelnik Prijestonice Cetinje skidivo vezan za Dan Prijesto- odora Nikčević, Jelena Pavi- govori u narativnim i deskrip- ■■Otkrivena Njegoševa bista Aleksandar Bogdanović, koji nice Cetinje, iz godine u godi- ćević, Ana Pejović-Knežević, tivnim diskursima – kazao je je iskazao zadovoljstvo činje- nu sve je sadržajnija – istakao Nikola Radović, Siniša Radu- ministar Mićunović. On je oci- no vlada u crnogorskoj knji- vo, a pročitao neodgonetnu- nicom da Crnogorski likovni je Bogdanović. lović, Adin Rastoder, Đorđe jenio da je otkrivanjem biste ževnosti do današnjeg dana”. to – rekao je tom prilikom mi- salon „13. novembar” doživ- Ovogodišnji Gran pri Cr- Rašović, Vanja Vikalo, Darko uhvaćena Njegoševa misao u – Ovaj poetski i filozofski, nistar kulture Branislav Miću- ljava svoje 35. izdanje. nogorskog likovnog salo- Vučković, Jovana Vujanović i bronzi „kojoj nije tijesno, jer ju ali i svjetovni i duhovni konti- nović. – Renome Crnogorskog li- na „13. novembar” dobio je Vlatka Vujošević. je Đurović samo dočekao na nuum, predstavlja identiteski N. Vujanović kovnog salona „13. novembar” Adin Rastoder, za rad „Malte- N. Vujanović bronzanom odmorištu na nje- krešendo, koji ove godine, nom neprestanom putovanju kad obilježavamo 200 godi- između svjetova”. na od njegovog rođenja, sa- U Zagrebu održani petnaesti „Lučindanski susreti” Prema riječima ministra mo na prvi pogled kulminira. Mićunovića, „nemoguća Nje- Ovaj jubilej se temelji na vje- goševa podjela na duhovno i kovnom trajanju i istraživa- 28 svjetovno bila je stvaralačka nju svih Njegoševih sazvjež- PREDSTAVLJEN DIO BOGATE iskra koja se ovaplotila u po- đa u koja je uplovio baš sa etski apsolutizam koji suvere- Cetinja, i odgonetao nečitlji- CRNOGORSKE DUHOVNE BAŠTINE „Heruvim enigme” – izložba izdanja Manifestaciji prisustvovalo preko 800 Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz svih dijelova Hrvatske, okolnih Njegoševih djela država i Crne Gore. Ove godine grad gost iz Crne Gore bio je Kotor. Lučindanski susreti su mostovi saradnje Republike Hrvatske i Crne Gore na kulturnom i ostalim područjima NJEGOŠEVA REFLEKSIJA DEC. 2013 JAN. NAS NANOVO 2014

BROJ 20-21 IZ A ZIVA I ZADIVLJUJE okviru svečansti obi- za kojim tragamo, odnosno Ulježavanja velikog jubi- odgovaramo na sve enigme leja otvorena je i izložba iz- koje nam je naš Vladika osta- danja Njegoševih djela „He- vio u amanet, ili racionalnim, ruvim enigme”. Postavku či- kao što je izbor koji je Nacio- ne prva izdanja Njegoševih nalna biblioteka napravila – djela koje Biblioteka pośe- kazao je ministar Mićunović duje, djela štampana u Crnoj otvarajući izložbu. Gori, zatim ova koja su objav- On je podśetio da je iskra ljena van granica naše drža- nastanka Nacionalne bibli- ve, kao i prevodi Njegoševih oteke Crne Gore „Đurđe Cr- djela, nezavisno od mjesta nojević” bljesnula još u vrije- izdanja. Izbor koji je Bibliote- me Crnojevića, a dobila prvi ka napravila broji 216 biblio- obris biblioteke, kada je Nje- AFIRMACIJA CRNOGORSKE ZAJEDNICE: Nastup Zbora „Montenegro” grafskih jedinica, koje u kata- goš razdvojio svjetovne od ■■ logu prati veliki broj fotogra- duhovnih knjiga i prenio ih organizaciji Nacionalne cuskom potpisan je sporazum o pomoćnica ravnatelja za ljudska re Mileva Pejaković Vujošević, fija i faksimila koričnih, na- iz Cetinjskog manastira u Bi- Uzajednice Crnogoraca Hr- ujedinjenju Crne Gore i Boke, či- prava i prava nacionalnih manji- direktor Turističke organizacije slovnih ili ilustrovanih stra- ljardu. vatske i Društva Crnogoraca i joj godišnjici su i posvećeni ovo- na Vlade RH Bahrija Sejfić. Kotor Mirza Krcić, potpredśed- na Njegoševih knjiga. Izme- – Da li je Njegoš doživ- prijatelja Crne Gore „Montene- godišnji Lučindanski susreti. Pozdravne telegrame, pored nik Opštine Kotor Tvrtko Cre- đu ostalog, izložena su pr- ljavao filozofiju kao samo je- gro”, pod pokroviteljstvom gra- Manifestaciji je prisustvova- ostalih, uputili su predśednik pulja, predśednik Matice crno- va izdanja „Gorskog vijenca”, dan vid pisanja, a pisanje kao donačelnika Grada Zagreba, a lo preko 800 Crnogoraca i prija- Republike Hrvatske prof. dr. sc. gorske Dragan Radulović i gra- „Luče mikrokozma”, „Lažnog monaški posvećeno i preda- uz pomoć Savjeta za nacional- telja Crne Gore iz svih dijelova Ivo Josipović, predśednik Skup- donačelnik Grada Zagreba Mi- cara Šćepana Malog” i „Slo- no istraživanje logosfere i ne manjine, u Zagrebu su održa- Hrvatske, okolnih država i Crne štine Crne Gore Ranko Krivoka- lan Bandić. bodijade”, razna jubilarna iz- kosmosa, ostaće enigma, ko- ni petanesti „Lučindanski susre- Gore. Uz gradonačelnika grada pić, predśednik Vlade Republike U okviru manifestacije pri- danja, kao i prevodi Njegoše- ju ćemo postupno otkrivati, ti”. Osim očuvanju nacionalnog Zagreba Milana Bandića, bili su, Hrvatske Zoran Milanović. kazani su turističko propagan- vih djela na 21 svjetskom je- kao što je i on tumačio taj- identiteta, kulture i tradicije Cr- između ostalih, specijalni izasla- Na ovogodišnjim, sedmim dni film „Kotor za sva doba”, za- ziku, među kojima su engle- ne nastanka otjelotvorene u ne Gore, ova manifestacija teži nik predśednika Vlade Crne Go- zaredom Lučindanskim susreti- tim film o Pomorskom muzeju ski, francuski, njemački, ru- njegoševskoj mitemi, čija re- izgradnji mostova saradnje Re- re Mila Đukanovića savjetnik za ma predstavljen je grad gost iz Crne Gore, predstavljena knjiga ski, italijanski, kineski, japan- fleksija nas nanovo izaziva i publike Hrvatske i Crne Gore na vanjsku politiku Nebojša Kalu- Crne Gore. Ove godine to je bio Antuna Sbutege „Ljudi iz Boke”. ski, esperanto… zadivljuje – naglasio je mini- kulturnom i ostalim područjima. đerović, ambasador Crne Gore Kotor. Da podśetimo, prije toga Nastupili su Folklorno društvo – Njegoševa harmoni- star Mićunović. Lučindanski susreti u Zagre- u Republici Hrvatskoj Igor Gra- gosti su bili Budva, Bar, Bijelo Po- „Nikola Đurković”, klapa „Mo- ja sfera je njegova vizija bu- Izložba izdanja Njegoše- bu se organizuju povodom zna- đević, kao i prvi sekretar Amba- lje, Cetinje, Danilovgrade, Tivat. derato cantabile” s igrama i pje- dućnosti, koja samo mijenja vih djela „Heruvim enigme” čajnog blagdana crnogorskog sade Ana Zeković, potpredśed- Prisutnima su se obratili smama iz Crne Gore i Boke, Zbor postupak, a neopipljiva pu- biće otvorena do 31. decem- naroda Lučindana, a u spomen nik Opštine Kotor Tvrtko Crepu- predśednik Nacionalne zajed- „Montenegro” Društva Crnogo- noća zagonetki se preliva bra. i slavu na Svetog Petra Cetinj- lja, predśednik Matice crnogor- nica Crnogoraca Hrvatske dr. raca i prijatelja Crne Gore „Mon- iz vijeka u vijek, u svim svo- skog. Prije tačno 200 godina ske Dragan Radulović, zastupnik sc. Radomir Pavićević, direktori- tenegro”. jim oblicima. Iracionalnim, N. Vujanović (29. 10. 1813.), nakon rata s Fran- u Hrvatskom saboru Peđa Grbin, ca Pomorskog muzeja Crne Go- Lj. V. KULTURA Njegoševa nagrada Tomažu Šalamunu za knjigu pjesama „Kdaj” ANTOLOGIJA „PROSVJETNOG RADA” TOMAŽ ŠALAMUN PJESNIK EVROPSKE KNJIŽEVNE AVANGARDE *** Za naš identitet i kulturu Njegoš ima značenje koje je Homer imao za svijet antički, Milton za Engleze, ili Na granici Pensilvanije i Ohaja Gete za njemačku kulturu – rekao je predśjednik Vujanović dodjeljujući Njegoševu nagradu slovenačkom nebo je više, zemlja ravnija, piscu Tomažu Šalamunu. Kao da se ispunjavaju neki davni temelji koji su me dotakli u mladosti – žito ubijeno vraća se kao čudo, podvukao je Šalamun kao mahovina i sneg, kao tišina.

Priroda, reč, koja se topi u ustima ševe nagrade, kao pjesnik sa Šalamun obnavljao sa svo- kao medenjaci, dugo okovana mrakom, estetikom bez granica i pje- jim redukcijama, otvarajući u topi se u korenu. Nepoverljiva polja, sništvom izvan književnih prostoru, ali i po dubini, egzi- neme površine, još uvek nude odsjaj, obrazaca, sa svevremenom stencijalnu krizu kao zavičaj- porukom Njegoševe „Luče“. ni, ishodišni samorazumljivi kriju mrtvom bojom telo, da ih ne U stvaranju pjesničkog svije- gen u zajednicama civiliza- rane hitri, bezbrižni pogledi posmatrača. ta, svijeta izvan ovog našeg cije koja se zasitila povijesti. Mlado, ranjivo tkivo je darežljivo samo svakidašnjeg – Svijeta poezi- – Šalamun piše na slo- je – kazao je predśednik Vu- venskom, ali granice njego- prijateljima, pobožno prikladnim novoj janović. vog jezika nijesu granice nje- ravnoteži prirode, nežnim dodirima ljubavi, govog svijeta. U stalnom je svetlim poljupcima lakim kao dah. Otjelovljenje Njegoševe dijalogu s različitim lokalnim misije o južnoslovenskom i globalnim svjetovima i tra- Preveo: suživotu dicijama – kazao je Bogišić. Dejan Poznanović Prema riječima Vujanovi- „Iznenađen, pomalo Već svojom prvom pjesničkom zbirkom („Poker”), ća, ovo prestižno priznanje zbunjen i više nego objavljenom davne 1966. godine, savremeni slovenački regionalne književne savre- zahvalan“ pjesnik i dobitnik ovogodišnje Njegoševe nagrade, To- menosti, ogledalo književ- maž Šalamun (rođen 1942) skrenuo je pažnju književne NJEGOŠ SNAŽNIJI OD PUŠKINA, SKERLIĆA, PREŠERNA: nog stvaralaštva, ima nad- Dobitnik Njegoševe na- publike, ali i dežurnih cenzura koji su u njegovoj poezi- ■■Predśednik Vujanović sa Šalamunom nacionalni značaj koji, pre- grade, pjesnik Tomaž Šala- ji viđeli, prije svega, parodiranje nacionalnih pjesama i vazilazeći uspostavljene je- mun, kazao je da je „danas „velikih ideala”. Danas, savremena književna kritika jedin- redśednik Crne Gore Fi- Šalamunu, za knjigu pjesa- zičke barijere, potvrđuje op- iznenađen, pomalo zbunjen stvena je u stavu da Šalamunu pripada istaknuto mjesto Plip Vujanović uručio je ma „Kdaj”. šte književne vrijednosti. i više nego zahvalan”. među avangardnim autorima koji su stvorili novi, post- 11. novembra ove godine, – Vjerujem da će Vam da- – Ova nagrada je otjelov- – Kao da se ispunjavaju moderni senzibilitet. u Vladinom domu na Ceti- našnjica i sjutrašnjica zavi- ljenje Njegoševe misije o juž- neki davni temelji koji su me nju, Njegoševu nagradu slo- đeti na društvu kojem ste se noslovenskom suživotu – re- dotakli u mladosti – podvu- Pripremio: Nebojša Knežević venačkom pjesniku Tomažu pridružili kao laureat Njego- kao je Vujanović. kao je Šalamun. Govoreći o značaju Nje- On je ispričao da je jed- Poznatoj novinarki Branki Bogavac uručen goševe nagrade, predśednik nog dana u „Luči mikrokoz- ŠALAMUNOVA DJELA Vujanović je istakao da be- ma” otkrio Njegoševe stiho- Orden viteza umjetnosti i književnosti smrtno djelo Njegoševo sa- ve: „Zadatak je smiješni ljud- PREVEDENA NA DVADESET drži sintezu naše običajne i ska sudba, ljudski život sno- moralne tradicije izvedene iz viđenje strašno, čovjek iz- SA CRNOM GOROM SVJETSKIH JEZIK A dubine bića Crne Gore, jezič- gnat za vrata čudestva, on ke i misaone obrasce našeg sam sobom čudo sočinjava. Tomaž Šalamun je jedan od najistaknutijih slovenač- mentaliteta, kao i filozofsko Čovjek bačen na burnu bre- U DUŠI kih i evropskih pjesnika i lider istočnoevropske avangar- shvatanje ključnih pitanja žinu, tajnom rukom smje- de. Rođen je u Zagrebu, a odrastao u Kopru. Na Ljubljan- metafizike i tajne postojanja. loga slučaja, siromašan bez „Moj život počiva na dvije ljepote, dva mjesta skom univerzitetu diplomirao je istoriju umjetnosti. Do- – Zato za naš identitet i nadziratelja…” duhov­nosti – moj zavičaj Crna Gora i Pariz – grad bitnik Fulbrightove stipendije, vanredni profesor na uni- kulturu Njegoš ima značenje – Sjećam se kako me to svjetlosti, umjetnosti…”, ističe ovogodišnja dobitnica verzitetima u SAD-u. Autor je četrdeset dvije zbirke poe- koje je Homer imao za svijet privuklo, kako me se dotaklo 29 francuskog Ordena viteza umjetnosti i književnosti zije, objavljenih u Sloveniji. Njegova djela prevedena su antički, Milton za Engleze, ili i kako sam svom nadređe- na dvadeset jezika, a dobitnik je mnogih književnih na- Gete za njemačku kulturu – nom oficiru pričao da mi je to Branka Bogavac grada, među kojima su: dvije Prešernove nagrade, Evrop- zaključio je Vujanović. snažnije od Puškina, Skerlića, ska nagrada za poeziju u Minsteru, u Njemačkoj, i Zlatni Predśednik žirija za do- Prešerna – kazao je Šalamun. ranka Bogavac, pozna- ru sa dugom tradicijom, li- vijenac Struških večeri poezije, u Ohridu. djelu Njegoševe nagrade Bta novinarka i publicis- teraturu kroz brojne inter- Vlaho Bogišić kazao je da se N. Vujanović tkinja, dobila je od francu- vjue sa poznatim francu- skog Ministarstva kulture skim stvaraocima. Izložba „Crnogorski slikari na Gospi od Škrpjela” jedno od četiri važna odli- Bila je direktor Kultur- tvejević, Danilo Kiš, Emir kovanja – prestižnu nagra- nog centra Srbije i Crne Kusturica, Tereza Kesovija, du Orden viteza umjetnosti Gore u Parizu od 2004. do Mirjana Karanović, Goran i književnosti za doprinos i 2006. godine. Marković, Biljana Srbljano- INDIVIDUALNOST angažman u korist kulture Ovu vrijednu nagra- vić…). Francuske, zemlje u kojoj du doživjela je kao krunu Branka Bogavac rođe- DEC. živi od 1968. godine. Gos- svog ukupnog dugogo- na je u Virpazaru, magistri- 2013 pođa Bogavac je redovno dišnjeg novinarskog i spi- rala je slavistiku na Sorbo- LIKOVNIH RUKOPISA JAN. u Crnoj Gori, divljoj ljepoti sateljskog rada. Intervjui- ni 70-tih, bila je lektor za 2014 zavičaja, kao što je i u Pari- sala je tokom svog višego- srpskohrvatski jezik. Pisa- BROJ zu, gradu svjetlosti, umjet- dišnjeg kulturnog angažo- la je za mnoge novine biv- nosti, slikara… Njen život vanja brojne značajne lič- še SFRJ, a objavila je knji- 20-21 počiva na ta dva mjesta nosti XX vijeka (Borhesa, ge: Razgovori u Parizu I, II, duhovnosti, te dvije ljepo- Umberta Eka, Siorana, Jo- III, Pariski razgovori IV, Cr- te koje joj, kako kaže, hrane neskua, Kadarea…). Inače, na Gora u Parizu – razgovo- dušu. Povezivala je umjet- nosioci ovog Ordena viteza ri sa crnogorskim umjetni- nike sa prostora ondaš- umjetnosti bila su značajna cima, Razgovori sa Dadom, nje Jugoslavije sa Parizom imena i evropske i svjetske Slikarstvo kao neracionalna i francuskim umjetnicima i kulturne scene (kao i bivše sreća. afirmisala i francusku kultu- Jugoslavije – Predrag Ma- Kao jedna od uspješ- nih ličnosti iz naše sredi- ne, kao važna karika iz- među naših umjetnika u Francuskoj i Crne Gore, Branka Bogavac je doka- zala da Francuzi respek- tuju zapažen kvalitet nje- nog bogatog, plodnog ra- da. Vrednovan je njen rad Sa otvaranja izložbe koji, uvjerila se, kao i čita- ■■ oci, itekako ima smila. Ina- alatea Gallery iz Podgo- na Kovačevića, Tijane Lišče- caj. Snaga prirode pretvore- če, Branka je sestra pozna- Grice i Biskupski Ordinari- vić Dujović, Petra Martinovi- na je na njihovim djelima u tog novinara pok. Dušana jat Kotor – Župni ured u Pe- ća, Izabele Matoš, Pera Nikče- snagu slike raznovrsno in- Bogavca, po kome se do- rastu, organizovali su nedav- vića, akademika Aleksandra terpretiranog pejzaža, zavi- djeljuje i istoimena nagra- no izložbu slika „Crnogorski Prijića, Nikole Radovića, Si- sno od individualnog likov- da iz Fondacije „Dušan Bo- slikari na Gospi od Škrpjela”, niše Radulovića, predśedni- nog rukopisa, različite anali- gavac”. koju je u Pomirbenoj dvora- ka ULUCG-a Igora Rakčevića, tičnosti i moderne percepci- „Domovini su svi duž- ni na samom ostrvu otvorio akademika Miloša Šobajića, je. Pojedini umjetnici motive ni, a ona nikome”, tako če- predśednik Skupštine Op- Tanje Topuzoske, Srđana Vuk- iz prirode koriste kao sred- sto izjavljuje Branka Boga- štine Kotor gospodin Nikola čevića, Ivanke Živković, Mar- stva simbolične leksike me- vac crnogorska novinarka Bukilica. ka Lukovca, Seide Belegović, taforične konotacije. Priličan koja dugo živi u Parizu, da- Na izložbi, koja je posta- Bojane Bogavac i drugih. broj autora u kulturno-isto- leko od domovine, ali stal- la tradicionalna i sastavni dio Izložba je predstavljala rijskom nasljeđu prepoznaje no sa njom u srcu. Srećna kulturnih događanja u Op- spoj više generacija, od naj- duhovnu srodnost i bliskost što ima Crnu Goru za do- štini Kotor, predstavljene su mlađih, preko srednje gene- sa ličnim ubjeđenjima i afi- movinu na pjeni od mora slike u kombinovanoj tehni- racije, do sada već pokojnih nitetima. Najrazličitiji vidovi i snježnoj prašini, u nju se ci naših eminentnih umjet- naših priznatih stvaralaca. figurativnog i predmetnog, redovno vraća, mada, kako nika: prof. Miška Babovića i Kao takva, pružila je mo- asocijativnog i apstraktnog ističe, „Iz nje nisam ni otiš- prof. Predraga Milačića, Mi- gućnosti za međusobna po- izraza, prisutni na izložbi, sa- la – konstantno mi je u mi- lene Durutović Mijović, Mile ređenja, analize različitih vr- mo su potvrdili odsustvo do- slima”. Đerković, akademika Draga- sta i sintetičke sudove. Za za- minantnog stila, pluralizam na Karadžića, dobitnika Tri- vidan broj umjetnika priroda pravaca i bogatstvo razlika. ■■DOMOVINI SU SVI DUŽNI, A ONA NIKOME: Branka Bogavac Nada Popović Aurora naestojulske nagrade Srda- je trajan i zagonetan podsti- Š. B. KULTURA Međunarodni naučni skup u CANU posvećen Njegošu U Bijelom Polju održan naučni skup o Ćamilu Sijariću Z AV IČ AJ LUČA KOJA NAS DOMINANTNA V JEČNO OBASJAVA POETIČK A – Najimpresivniji crnogorski vladar koji je udario temelje modernoj evropskoj državi – „Luča mikrokozma” u hrvatskoj kulturi ima povlaštenu recepciju ODREDNICA – Ideja očuvanja slobode i osloboditeljska misija na prostorima Crne Gore i Balkana – srž Njegoševe Sijarićevo stvaralaštvo i motivski i tematski diplomatije proizašlo iz tradicije, kulturološkog miljea i – Njegoševi veliki učinci u sistemu finansija – uvođenje budžeta, carina, poreza narodnog predanja njegovog zavičaja – Bihora Radovi, prezentovani na skupu, biće objavljeni u posebnom zborniku

aučni skup o Ćamilu Sijari- Bogić Rakočević, književ- Nću, upriličen ove godine u nik i književni kritičar, govoreći okviru Ratkovićevih večeri po- o Sijarićevom opusu, naglasio ezije, a povodom stogodišnjice je da je najmanje procijenjeno njegovog rođenja, značio je za i vrednovano njegovo pjesniš- savremeni književni život u Cr- tvo. „Tome je donekle i sam do- noj Gori dvostruki uspjeh. Prvo, prinio, objavljujući tek na zala- kao dio šire pjesničke manife- sku književnog rada prvu pje- stacije, on ju je obogatio novim sničku knjigu ’Lirika’, a zbirka sadržajima i pružio priliku da se ’Koliba na nebu’ objavljena je dublje zađe u književne teme i posthumno”, kazao je Rakoče- ukaže na međusobno prožima- vić. Imajući u vidu centralni mo- nje tradicije i avangarde. Drugo, tiv Sijarićevog opusa, Rakočević okupio je mnoge književne stva- je dodao: „Kao što Sijarićevu raoce iz okruženja koji su bacili prozu iniciraju i karakterišu lju- novo svjetlo na fenomen zavi- di, pojave i događaji iz zavičaj- čaja i zavičajnosti u literarnom nog ambijenta, tako i njegovi djelu Ćamila Sijarića. Sam Sijarić, stihovi imaju uporište u folklo- čija je proza, motivski i temat- ru, tradiciji, usmenom predanju ski, proizašla iz rodnih Šipovica, i uopšte miljeu rodnog kraja. To nedaleko od Godijeva, prema je ujedno i njegovo najvažnije svom zavičaju gajio je poseb- pjesničko vezivno tkivo i domi- DVA CRNOGORSKA KOLOSA: Lovćen i Vladika na ośećanja. Govorio je: „Knjige nantna poetička odrednica, što ■■ objavljene u našoj zemlji i knjige i sam potvrđuje. U razgovoru s vodnevni međunarod- Petra Njegoša i hrvatskog ševom konceptu svjetlo- ginalnog i velikog pjesnika i prevedene na strane jezike, sve Hasnijom Muratagić Tunom, u Dni naučni skup posve- bana Josifa Jelačiča u revo- sti, za koga ona „ima onto- mislioca. je to moj zavičaj. Pisac bez zavi- vrijeme njene pripreme za po- ćen 200. godišnjici od rođe- luciji 1848/49. godine, navo- loški, gnoseološki i estetski čaja je pisac bez osnove. Gnijez- znati doktorski rad o Sijariće- nja Petra II Petrovića Njego- deći da je Njegoš revoluciju smisao, ona je početak stva- Muzičko-scenska izvođenja do ptice je moj zavičaj. Kao da se vom jeziku i stilu, on kaže: ’Ja ša, kojeg je nedavno orga- 1848/49. godine „dočekao i ranja, ali i cilj stvorenog ko- inspirisana Njegošem sve ovo ispililo iz gnijezda ptice. sam istinski živio i imislio svo- nizovala Crnogorska aka- promišljao sa jednog svog smosa koji treba da sadrži I sve je to Bihor, a Bihor je čitav ju zavičajnu pjesmu. ’ 30 demija nauka i umjetnosti, šireg i dugljeg stanovišta – svjetlosnu harmoniju.” O principu humanizma, svijet, čitav moj svijet”. okupio je poznata imena iz bez opterećenosti buržoa- Govoreći o Njegoševoj na kojem počivaju tri najve- Beśeda u Godijevu oblasti književnosti, istorije, skim nacionalizmom i kapi- diplomatiji, akademik Đor- ća Njegoševa djela – „Gor- Pogubna izdvojenost filozofije, lingvistike i dru- talističkim svojinskim odno- đe Borozan je naglasio da ski vijenac”, „Luča mikrokoz- pojedinca Mr Nadija Rebronja ukaza- gih nauka. Otvarajući skup, sima.”. Akademik Milica Ko- je njena srž „ideja očuvanja ma” i „Lažni car Šćepan Ma- la je da se u Sijarevićevim ro- predsjednik CANU akade- stić pozabavila se ekonom- slobode i osloboditeljska li”, govorio je književnik Mi- Na skupu, kojeg je organi- manima „Mojkovačka bitka” i mik Momir Đurović je rekao skim prilikama Crne Gore u misija na prostorima Crne roje Vuković. „Humanizam je zovala Javna ustanova Ratkovi- „Raška, zemlja Rascija” uspo- da je on organizovan u čast doba Njegoša, sa naglaskom Gore i Balkana, đe se upravo bespogovorni graničnik sva- ćeve večeri poezije, u saradnji stavlja drugačiji odnos prema jednog „od najvećih umo- na Njegoševe velike učinke Njegoševim diplomatsko- ke akcije, bilo da se radi o po- sa Ministarstvom kulture Cr- tradiciobnalnoj kulturi i istoriji va jugoistočne Evrope, Pe- u raznim oblastima privre- političkim vizijama začela i jedincu ili kolektivu, o slabim ne Gore, opštinom Bijelo Po- nego u ostalim romanima. tra II Petrovića Njegoša, čo- đivanja: otvaranje prvih in- širila jugoslovenska misao i ili jakim, nejakim ili silnim. Svi lje, Centrom za razvoj i očuva- Osim naučnog skupa, bila vjeka čija luča zrači dvije dustrijskih pogona, izgrad- ideja.” se oni odslikavaju, dokazuju nje kultura manjina Crne Gore je otvorena i izložba fotografi- stotine godina poslije nje- nja saobraćajnica, poseb- O Njegoševom jeziku i ili negiraju na principu hu- i Muzejom književnosti grada ja o životnom putu i djelu ovog govog rođenja, jače nego no sistema finansija – uvo- njegovom odnosu prema manizma”, rekao je Vuković. Sarajeva, učestvovalo je dva- značajnog autora. Takođe, pri- za njegovog života.” Govo- đenje carina, zakupa, pore- Vukovoj reformi govorio je Drugog dana skupa go- desetak najznačajnijih književ- kazan je i dokumentarni film DEC. 2013 reći o tadašnjem plemen- za, postavljanje temelja ra- akademik Branislav Ostojić, vorili su dr Oksana Sljusaren- nika, književnih kritičara i uni- „Bajkoviti pripovjedač Ćamil JAN. skom ustrojstvu Crne Gore, čunovodstvenoj evidenci- dok je prof. dr Radmilo Ma- ko, ambasadorka Ukrajine u 2014 njenoj nezavidnoj međuna- ji i slično. rojević Njegoševo djelo sa- Crnoj Gori („Valorizacija Nje- rodnoj poziciji i nepresta- Dosta interesantnim se gledao sa tri aspekta: tek- goševog djela u Ukrajini”), te BROJ noj borbi za očuvanje nje- pokazao referat hrvatskog stološkog (utvrđivanje au- akademici Radomir Ivanović, 20-21 nog sveukupnog bića, Đu- akademika Tonka Maroevi- tentičnog pjesnikovog tek- Petar Vlahović, Nenad Vuko- rović je naglasio da je većina ća koji se pozabavio Njego- sta, njegovog izvornog zvu- vić, zatim prof. dr Miloje Rako- istoričara i literata saglasna ševom „Lučom”, tj. Njegoše- čanja i izvornog značenja), čević sa niškog univerziteta, da je Njegoš bio „najimpre- vim viđenjem čovjekovog zatim lingvističkog (odnos prof dr Dušan Ičević, dr Bran- sivniji crnogorski vladar koji položaja u kosmosu. Uz to, crkvenoslavizama i rusiza- ka Radović sa kragujevačkog je udario temelje modernoj on je naglasio da „Luča mi- ma, s jedne, i dijalektaliza- univeziteta, doc. dr Vesna Vu- evropskoj državi i budućoj krokozma” u „hrvatskoj kul- ma, s druge strane, kao i kićević-Janković i dr Ana B. kraljevini Crnoj Gori. Po prvi turi ima povlaštenu recepci- morfoloških i fonetskih vari- Pejanović, obe sa Filozofskog put je formirao u Crnoj Gori ju, još od Vrazove pionirske janata), te poetikološkog as- fakulteta u Nikšiću. Akademik osnove moderne vlasti usta- recenzije, te iznimno značaj- pekta (sistem pjesničkih sli- Ivanović u svojoj studiji „Naj- novljavajući: Senat, Gvardi- nih tumačenja Matića, Reše- ka, metričke konstante i ri- značajnije monografije i ko- ju i Perjanike. I mnogo to- tara i Barca.” Marojević je tmičke dominante). mentari kao podsticaj razvoju ga još je u kratkom življenju istakao da su hrvatski pje- O prvim italijanskim pre- njegošologije u drugoj polo- uradio.” Podśećanje na zna- snici, „od Preradovića i Na- vodima Njegoševe poezije vini XIX vijeka” zaključuje da čaj Njegoševog književnog zora, do Danijela Načinovi- govorila je prof. dr Vesna Ki- su najvidniji doprinos višede- stvaralaštva i umnosti nje- ća, najpozitivnije reagirali na libarda, naglasivši da je itali- cenijskom razvoju njegošolo- gove misli Đurović je potkri- Njegošev kozmizam i meta- janski prvi jezik na kojem je gije dali Pavle Popović i Milan jepio mnogim citatima, isti- fizičku orijentaciju.” prevođena Njegoševa po- Rešetar, a potom slijede P. A. čući da ne bi bilo kraja „ci- Zanimljivo izlaganje ezija. Originalan prilaz Nje- Lavrov, P. A. Rovinski, a dvoji- tiranju istina koje je Petar II imao je i akademik Ljubo- goševom opusu, svakako, ca naučnika „koji su zasvodi- Petrović Njegoš zapisao ili mir Zuković, iz Republike pokazala je prof. dr Milica li trodecenijski razvoj njego- izrekao, istina koje su i da- Srpske, koje se odnosilo na Jakubjec-Semkovova, ana- šologije” su Svetislav Vulović Pisac bez zanosa je pisac bez osnove nas ne manje aktuelne i isti- misaone raspone i dome- lizirajući fenomen, odno- i Lazar Tomanović. ■■ nite”. te u „Lažnom caru Šćepa- sno motiv noći u njegovim O Njegoševim djelima u nu Malom”. Mada se ne mo- djelima u kontekstu evrop- muzičkoj obradi govori se u verzitetskih profesora iz Cr- Sijarić”, u koprodukciji TVCG Misaoni dometi u že mjeriti sa „Gorskim vijen- skog romantizma. „Mnogi radu dr Branke Radović koja ne Gore, Srbije, Bosne i Here- i Centra za razvoj i očuvanje "Lažnom caru Šćepanu cem”, ovo djelo je, prema ri- primjeri iskorišćavanja sli- je analizirala neke od najvaž- cegovine, Hrvatske i Slovenije. kulture manjina, a autor pro- Malom" ječima Zukovića, „gusto na- ka noći potvrđuju tezu da nijih muzičko-scenskih izvo- Zapaženo izlaganje o djelu jekta i scenarista je književni sejano oštroumnim zapaža- je Njegoš bio pravi roman- đenja inspirisanih Njegošem Ćamila Sijarića imao je prof. dr kritičar Bogić Rakočević. Gosti Govoreći o duhovnoj ve- njima i dubokim mislima o tičar, ali njegovi izbori i rje- i njegovim opusom, navode- Dobrivoje Stanojević. On je, po- pisci, učesnici Ratkovićevih ve- ličini cetinjskog gorostasa, čoveku: njegovim sklono- šenja svjedoče nesporno o ći, pored klasika, i najmlađe red ostalog, rekao da Sijarić pro- čeri poezije, kao i učesnici sku- akademik Dragutin Vukotić stima i sudbini, njegovom njegovoj originalnosti i izu- kompozitore sa crnogorske i laznost doživljava kao vrstu ne- pa, obišli su rodnu kuću Ćami- je to najbolje ilustrovao ri- snalaženju i nesnalaženju u zetnosti,” napisala je Semko- srpske muzičke scene, poka- nametljivog alegorijskog nesa- la Sijarića u Šipovicama, dok su ječima Ljuba Nenadovića: „i istorijskim menama i isku- vova. U svom radu „Njegoš zavši stilske sličnosti i razlike glasja sa stvarnim događajima i Abdulah Sidran i Sinan Gučević kad na ovom svijetu nesta- šenjima.” i Milton, geneza i problemi” u pogledu njihovog boga- pojavama. Pri tom, Sijarić je po- održali beśede o Ćamilu Sijari- nu bregovi i ljudi, meni se prof. dr Bojka Đukanović sa- tog muzičkog jezika i pisma. sebno ukazivao na pogubnu iz- ću u školskoj bibilioteci u Go- čini, još će trajati dva crno- Njegoševa poezija gledava relacije literarno-fi- Na skupu posvećenom dvojenost ośetljivog pojedinca. dijevu, koja nosi njegovo ime. gorska kolosa: Lovćen i Vla- najprije prevedena na lozofskih koncepata Milto- Njegošu govorili su još i aka- „Nestajanje jedne osobe jeste Radovi sa naučnog skupa, dika”. italijanski novog „Izgubljenog raja” i demici Zoran Lakić, Dragan ponovo rađanje u jeziku. Do slo- koji predstavljaju još jedan ko- U svom izlaganju akade- Njegoševe „Luče mikrokoz- K. Vukčević, zatim prof. dr Si- žene jednostavnosti nestajanja, rak u obilježavanju tog važnog mik Miomir Dašić se osvrnuo Prof. dr Sonja Tomović- ma”, đe se i pored sličnosti, niša Jelušić i prof. dr Milorad prepoznatljivo sijarićke, teško se jubileja, biće štampani u zbor- na političke odnose Petra II Šundić govorila je o Njego- ukazuje na Njegoša kao ori- Jevrić. J. Vk. dospijeva”, rekao je Stanojević. niku. J. Vk. KULTURA Jubilej: 60 godina rada Crnogorskog narodnog pozorišta Leksikon albanskih lingvista nedavno IZAZOVNI REPERTOAR I VJERNOST PUBLIKE promovisan u Podgorici – NAŠ NAJVEĆI K APITAL UNIK ATAN Najvažniji izazov je da CNP održi i razvije uzbudljiv repertoar, raznolike poetike i različite izvedbene prakse koje ostvaruju dobru komunikaciju, kako sa publikom, tako i sa stručnom javnošću, kaže direktor ove teatarske kuće IZDAVAČKI ve godine Crnogor- mo nije u korelaciji sa Otvorenost prema mladima Osko narodno pozo- budžetom koji se iz go- – konstanta CNP-a rište slavi značajan jubi- dine u godinu smanjuje. PODUHVAT lej – 60 godina rada. To Na kraju, a zapravo pri- Koliko je Fakultet dramskih je prilika da se u razgo- marno, najvažniji izazov umjetnosti na Cetinju izvorište, – Korisno štivo našim lingvistima da se upoznaju sa voru sa čelnikom ove je da CNP održi i razvije snaga i oslonac vašem profesio- dostignućima albanologije; – Leksikon, štampan kuće Jankom Ljumovi- uzbudljiv repertoar, ra- nalnom, kadrovskom angažma- dvojezično, plod je zajedničkog rada dva instituta, ćem podśetimo znača- znolike poetike i različi- nu? Mogu li mladi koji dolaze iz ja tog datuma, odnosno te izvedbene prakse ko- te institucije za svoj rad prona- albanskog i crnogorskog; – Primjer kako treba onog najvažnijeg što je ostvaruju dobru ko- ći prostor i vrijeme u Crnoj Gori? raditi na afirmaciji nacionalne filologije njegov kontekst podra- munikaciju, kako sa pu- Fakultet dramskih umjet- zumijeva. blikom, tako i sa struč- nosti, već sam naglasio, pred- njiga „Leksikon istaknu- Jubileji jesu prilika nom javnošću. stavlja značajnu okolnost koja Ktih albanskih lingvista”, da se, popularno rečeno, a) Scenski profil CNP- je temeljno uspostavila socio- autora Artana Hadžija i Te- svedu najvažniji radni ra- a dobrim dijelom određu- kulturni lanac pozorišne um- fa Topalija, prvi je zajednič- čuni – uspjesi, priznanja, je i vaša saradnja sa tea- jetnosti u Crnoj Gori, a u tom ki poduhvat Instituta za cr- inovacije, bogaćenje kul- trima u regionu i šire. Ko- lancu svakako da je CNP glav- nogorski jezik i književnost turnog miljea i tome slič- liko to utiče na vašu sveu- na adresa na kojoj su razvoj (ICJIK) i Instituta za albano- no. A koliko su odskočna kupnu poziciju u društvu svoje umjetničke karijere za- logiju iz Skadra. Knjiga ko- daska da se iz svega pre- – od materijalne sigurno- počeli mnogi diplomirani stu- ja sadrži 40 biranih portre- đenog izvuku nova sa- Mladim stvaraocima vrata uvijek otvorena sti, raznorodnosti stilova, denti cetinjskog FDU. Otvore- ta albanskih lingvista, pred- znanja, i dobije motivaci- ■■ njihove aktuelizacije, do nost CNP ka mladim umjetni- stavljena je u Narodnoj bi- ja i riješenost da se u budućem režiji Radmile Vojvodić, i Mo- gledanosti predstava, tj. njihove cima je njegova konstanta. blioteci „Radosav Ljumović” angažmanu još bolje iskoristi nografijom „Crnogorsko na- prihvaćenosti od strane ovdaš- Kako se materijalna kriza, u Podgorici. Time je nauč- potencijal koji pośedujemo, da rodno pozorište 1953–2013”. nje publike? ona na opštem, generalnom ni- noj javnosti Crne Gore data ga jače promovišemo, ne samo I to u vrijeme recesije koje ni- b) Ta saradnja zasigurno vou, kao i ona koja se ispoljava mogućnost šireg uvida u lin- u usko umjetničkom, već i u op- malo nije pogodovalo velikim otvara širu recepciju vaših pro- ovdje, na domaćem terenu, re- gvističku oblast, njeno sta- šte kulturološkom pogledu? projektima, ali upravo je sna- grama kod publike. U čemu je, flektovala na angažman CNP- nje, istraživanja i razvoj u su- Osobenost Crnogorskog ga naših autora, umjetnika, sa- u svemu tome, pojednostavlje- a, tj. koliko je redukovala vaše sjednoj Albaniji. Govoreći o jezikom, u lakoničkom stilu, narodnog pozorišta u njego- radnika i svih koji su uključeni no rečeno, najveća dobit? planove? knjizi, Adnan Čirgić, direktor dajući nam jedno zaokruže- vom trajanju svih šest dece- u proces pozorišne produkcije, Raznolikost repertoara, Svakako da nije lako funkci- ICJIK-a, rekao je da leksikon no i veoma uspješno djelo”, nija bila je da je, pored razvo- stvaranja repertoara i naše ko- kao osobenost naše aktuelne onisati u uslovima koji su takvi predstavlja „unikatan izda- kazao je Osmani. ja pozorišne umjetnosti, dje- munikacije sa publikom, poka- produkcije, zaista privlači ra- da dovode do smanjenja pro- vački poduhvat na čitavom Na promociji je pročitana lovao i u misiji razvoja drugih zali da je upravo to naš najve- zličite publike i svi skupa ra- gramskog budžeta. Sve do sa- prostoru nekadašnje Jugo- riječ jednog od autora, Arta- umjetnosti, prije svega mu- ći kapital. dimo puno na razvoju publi- da nijesmo, zapravo, redukova- slavije”. Prema njegovim ri- na Hadžija (koji je bio sprije- zičke. Njegova puna kulturo- ke, komunikacijama koje nije- li program, repertoar, plan pre- ječima, leksikon će ostvariti čen da dođe na promociju), u loška misija na nov način je Poguban institut su puka tržišna okolnost, već mijera, kao i sve ono što čini dvostruki cilj. „Prvo, biće ko- kojoj je on naznačio da će za- pokrenuta 1997. godine, ka- stalnog radnog odnosa se trudimo da u publici za sve naš program. Redukcija se naj- risno štivo našim lingvistima jednička saradnja dva lingvi- da pozorište po prvi put do- naše naslove imamo pojedin- više ogleda u mobilnosti, go- da se upoznaju sa dostignu- stička instituta i te kako po- bija zgradu namjenski građe- CNP je, svakako, vodeća te- ce i pojedinke koji proaktiv- stovanjima, kako našim, tako i ćima albanologije. O njoj vr- moći unapređivanju odnosa nu kao pozorište. atarska kuća u Crnoj Gori. Ko- no promišljaju naše predsta- gostovanja drugih teatara kod lo malo znamo, iako nas ve- i upoznavanju kultura Crne Repertoar CNP uticao je ji su to najveći izazovi koji stoje ve. Zaista se dešava da sva- nas. U svakoj sezoni održava- žu, ne samo geografske, ne- Gore i Albanije. temeljno na razvoj crnogorske pred njom? ka predstava ima svoje fano- mo dobru regionalnu festival- go i jake istorijske veze. I dru- „Promocija ove dvojezič- 31 dramaturgije, CNP je bio oslo- Danas je najveći izazov na ve, prijatelje koji su joj vjer- sku prezentaciju, što je dobro i go, biće putokaz kako treba ne knjige je činjenica koja nac osnivanju Fakulteta dram- koji način u potpunosti može- na publika, a to je najbolje ši- uprkos teškim uslovima u cije- raditi na afirmaciji nacional- svjedoči da dva naša naroda, skih umjetnosti na Cetinju, čiji mo napraviti redizajn u orga- renje uticaja danas, da zapra- lom regionu. ne filologije, i model za na- u viševjekovnom susjedstvu, su diplomirani student dopri- nizacionom pogledu, jer tre- vo znamo da se o našim pred- Domaći tekstovi i domaći stanak ovakvog leksikona i mogu da sarađuju, ne samo nijeli profesionalizaciji pozo- ba uraditi novi organizacio- stavama razgovara. CNP nije pisci? Koliko je zaživjela institu- kod nas.” u oblasti turizma, ekonomi- rišne umjetnosti, i danas čine ni model i otvoriti prostor za teatar koji je zatvoren u svoj cija konkursa na tu temu? O leksikonu je govorio i je, ekologije, nego i u obla- okosnicu našemg ansambla. neka nova savremena zani- prostor djelovanja, već je si- Domaći pisci su važan profesor Univerziteta Crne sti naučnih odnosa”, istakao CNP je, uz sve svoje uspjehe, manja, potrebna savremenom gurno jedan od najotvoreni- označitelj repertoara, neka- Gore Mark Camaj, prema či- je Hadži. pokrenuo značajne aktivno- pozorištu i konstantno razvija- jih nacionalnih teatara u re- da su to uspješnije predstave, jim riječima leksikon pred- O leksikonu je govorila i sti na kulturi śećanja ne samo ti umjetnički dio pozorišta, ali gionu. Otvoren za umjetni- nekada manje, ali ne smijemo stavlja „zbirku cvjetova” al- Mimoza Priku, dekanica Filo- sopstvenoj, već i ukupnog te- i svih specijalističkih zanima- ke koji nam rado dolaze u go- odustajati od toga. Konkurs banologije. zofskog fakulteta u Skadru, atra u Crnoj Gori, pokretanjem nja unutar scenske produkci- ste, otvoren za koprodukci- koji je pokrenut 2010. godine „Radi se o 40 vrsnih ek- naglašavajući da grupa iza- izdavačke djelatnosti koja se si- je i tehnike. Taj posao u vrije- je, otvoren za festivale. A da- pokušava na nov način da bu- sperata koji su dali nemjer- branih lingvista nije slučaj- stematično bavi istorijom po- me recesije, kada zapravo ne- nas smo svi suočeni za novim de podrška tome, pa se nadam ljiv doprinos albanistici, bal- na. „Ona obuhvata albanske DEC. zorišta i drame u Crnoj Gori. ma velikog prostora za nove modelima djelovanja, jer opet da ćemo svi u Crnoj Gori koji se kanologiji i opšoj lingvistici”, osnivače za discipline fone- 2013 Jubilej je uvijek prilika da ljude, treba dodatno afirmisa- dolazimo do pitanja održivo- bavimo pozorišnom produkci- ocijenio je Camaj. tika i fonologija, morfologija, JAN. se podśetimo misije našeg na- ti, jer u umjetnosti je poguban sti teatra u društvu. Vjerujem jom afirmisati crnogorsku dra- Po mišljenju direktora In- savremena sintaksa… Autori 2014 cionalnog teatra i njegovog institut stalnog radnog odno- da i u tom kontekstu najveća maturgiju i savremene pisce, uz stituta za albanologiju u Ska- izdanja su pažljivo oblikova- BROJ mjesta danas, sada i ovdje. sa, ili ugovora na neodređeno. podrška za sve ono što radi- izazov da se vraćamo i klasici- dru Tomora Osmanija, leksi- li svakog lingvistu, zadržava- Obilježili smo ga velikom pred- Treba afirmisati takođe nove mo dolazi upravo od publike, ma, ili baštini koju smo, takođe, kon se ističe po kompeten- jući se više u onim oblastima 20-21 stavom i praizvedbom drame linije podrške za CNP, jer sve jer ona svjedoči koliko je da- stvarali svih ovih šest decenija. tnosti autora. „Knjiga je pisa- đe su oni ostavili trag”, kaza- „Everyman Đilas”, po tekstu i u ono što našem društvu daje- nas svima teatar važan. Jovanka Vukanović na tečnim, tačnim i bogatim la je Priku. J. Vk.

U Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici otvoreni „Dani multikulturalizma” pod sloganom „Crna Gora naša” MULTIKULTUR ALIZAM JE BIO I OSTAO TR AJNA I TEMELJNA VRIJEDNOST CRNE GORE − Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović: Večerašnjim skupom dokazujemo našu opredijeljenost da kao društvo, kroz kulturu i umjetnički izraz, šaljemo jasnu poruku o temeljnim vrijednostima Crne Gore; − Direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina dr Derviš Poetsko-muzičke večeri „Crna Gora naša” Beli Selhanović: Savremena iskustva pokazuju da u multikulturnim u Beranama i Tivtu zajednicama, kao što je crnogorska, čuvanje posebnosti ne razara suštinsko jedinstvo ni državni integritet MLADI UMJETNICI ODUŠEVILI PUBLIKU vogodišnja manifesta- Direktor Centra za oču- stvovali sa- Poetsko-muzičke večeri „Crna Gora naša” Centra za Ocija „Dani multikultura- vanje i razvoj kulture manji- vremeni stva- očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore organizova- lizma”, pod sloganom „Crna na dr Derviš Beli Selhanović raoci, ujed- ne su u Beranama i Tivtu. Gora naša”, otvorena je u Cr- rekao je da savremena isku- no i pripadni- U muzičkom dijelu programa u Beranama nastupili su nogorskom narodnom po- stva pokazuju da u multi- ci manjinskih mladi umjetnici, akademski muzičari manjinskih naroda Cr- zorištu u organizaciji Centra kulturnim zajednicama, kao naroda. ne Gore, a izvodili su numere, kako poznatih klasika, tako za očuvanje i razvoj kulture što je crnogorska, čuvanje U muzi­ i obrade domaćih izvornih numera kao što je „Mehmeda manjina. posebnosti ne razara suštin- č­kom dije- majka budila” u izvedbi soprana Đulije Pelinku i Safeta Dr- Pozdravljajući prisutne, sko jedinstvo ni državni in- lu progra- ljana na harmonici, koji je publiku u Beranama oduševio, i ministar za ljudska i manjin- tegritet. ma publici su MULTIKULTURALIZAM OSLOBAĐA obradom romske pjesme „Đelem, đelem”. Nastupili su još i ska prava dr Suad Numano- „Multikulturalizam je bio se predstavi- ■■PREDRASUDA: Dr Derviš Beli Selhanović sa Duo Muratagić – pijanistkinje, Anela Čindrak – harmonika, vić podśetio je da ova mani- i ostao trajna i temeljna vri- li mlade pija- otvaranja manifestacije u Podgorici Duo flauta Andrea Petrović i Angela Mijušković, pijanistki- festacija slavi deset godina jednost Crne Gore. To je sta- nistkinje Duo nja Fatima Buzuku. Stihove poznatih pjesnika manjinskih postojanja. ra država sa posebnom ži- Muratagić, sopran Đulija Mladi glumci – Emir Ća- naroda kazivali su Kristina Lazarević i glumac Džoni Hodžić. „Večerašnjim skupom votnom filozofijom koja se Pelinku, uz pratnju Fatime tović, Kristina Lazarević i U muzičkom dijelu programa u Tivru učestvovali su – dokazujemo našu opredije- oslobađa predrasuda i na Buzuku, na klaviru, Duo Sa- Idriz Gjokaj su čitali stihove Andrea Orlando – klavir i Milica Zdravković solo, Duo har- ljenost da kao društvo, kroz mnogo načina snaži teme- fet Drljan – harmonika i Di- poznatih crnogorskih auto- monika i violina – Safet Drljan i Dina Kukalj, duo flauta An- kulturu i umjetnički izraz, lje nacionalne emancipaci- na Kukalj – violina, Duo flau- ra iz redova manjinskih na- drea Petrović i Angela Mijušković, Fatima Buzuku – klavir šaljemo jasnu poruku o te- je”, smatra Selhanović. ta Andrea Petrović i Angela roda. i sopran Djulija Pelinku, kao i Anela Čindrak – harmonika. meljnim vrijednostima Crne Izveden je plesno-muzič- Mijušković, kao i Anela Čin- Gore”, istakao je Numanović. ki program u kojem su uče- drak – harmonika. Lj. V. KULTURA JUBILEJ: 200 GODINA OD ROĐENJA NJEGOŠA Preci i potomci – povodom proglašenja Njegoša za sveca (3) KUKUTA ZA MRTVOG NJEGOŠA Kad se Petar II Petrović Njegoš, taj kolosalni duh iscrpljen bolešću i brigama, na potonjoj uri „praštao i rastajao” od ovoga svijeta 19/31. oktobra 1851. godine, na tronu vladarskom i pjesničkom, od naroda i glavara, roditelja, braće i sestara, između ostalog, ostavljao je u amanet: „Ja umirem Crnogorci! ali mi nije žao što ću umrijeti, no mi je žao što još ne poživjeh barem dvije godine, te biste vidjeli na čemu bih vas ostavio. – Ja sam živio među vami, ali me nijeste poznali; doći će vrijeme kada ćete me se sjećati i govoriti da je vladika dobar bio, prema drugijeh gorkijeh iskušenja koja vi predstoje”. Ta su iskušenja stigla, izgleda, i nas i njega posthumno kad ga neke nečiste sile i tašti ljudi odvajaju od Crne Gore, naroda crnogorskog, od njega samog

ki hibris. Zato bi ih i na onom da ne oblačaše u crne man- Prirodno je kleti se: Tako Njegošu ne trebaju ni- braće i sestara, između osta- svijetu gonile Erinije. tije, već nosaše nepresta- mi Svetoga Vasilija i Tako mi kakvi posrednici, poslanici i log, ostavljao je u amanet: „Ja Njegoš se ne može ni po- no crnogorsko ođelo, samo Svetoga Petra Cetinjskoga! Ali fariseji kod Boga, pa bili oni umirem Crnogorci! ali mi nije svojiti, ni oteti, ni utamniči- što nosaše bradu, a i tu pot- bi neprirodno zvučalo: Tako dušebrižni mitropoliti ili pa- žao što ću umrijeti, no mi je ti. To samo misle tašte, pod- kidaše i bješe mu dosadna, mi Svetoga Njegoša! trijarsi, pogotovo tuđe crkve, žao što još ne poživjeh barem le, sitne i male duše. Njego- pa bi govorio: ’Dâ bi sve što Što ne ide, ne ide. Zato naroda i države. dvije godine, te biste vidjeli ša prevazilazi samo njihova imam, samo da mi je obrivati razumno odbijanje prijedlo- na čemu bih vas ostavio. – Ja niskost. ovu bradu.’ Nije ni čudo što ga od strane Svetog arhije- „Oprosti nam, Gospodare”! sam živio među vami, ali me Ko je dostojan da Njegoša se njemu nije ništa dopada- rejskog sabora SPC svjedoči nijeste poznali; doći će vrije- proglasi za sveca, pa bio čak i lo od ovoga čina: u devetna- koliko je bio besmislen Am- U stvari još davno Petar me kada ćete me se sjećati i vaseljenski patrijarh?! estoj godini on postade bo- filohijev prijedlog. II je u svojoj poeziji i živo- govoriti da je vladika dobar Pita li iko i za što Crnu gomoljac…” To pokazuje da i u SPC tu, naročito u Luči mikrokoz- bio, prema drugijeh gorkijeh Goru i Crnogorce, državu i Svi smo mi brašno iz iste ima episkopa koji dalje vi- ma (1845) i Testamentu (20. iskušenja koja vi predstoje”. njene institucije? crnogorske vreće – žao mi je de od mitropolita Amfilo- maja 1850) dobio od Boga i Ta su iskušenja stigla, SPC se u potonje vrijeme i krivo što nam se zbog ova- hija i da ih ne rukovode ni krunu demijurga (stvoritelja) izgleda, i nas i njega posthu- u Crnoj Gori ponaša u duhu kvih stvari sprdaju i rugaju, taština ni inat. Oni izgleda a ne svetitelja. mno kad ga neke nečiste sile Piše: Marijan Mašo Miljić austrougarske okupacione i tašti ljudi odvajaju od Crne vlasti. Otomansko carstvo je Gore, naroda crnogorskog, itropolit Amfilohije je bilo dobronamjernije i de- od njega samog. Mne samo podnio zva- mokratskije. Otkud ovoliko Na potonjoj uri, na Ce- nični prijedlog Svetom arhi- crkava i manastira, bez obzi- tinju pratio ga je, kao hor u jerejskom sinodu SPC da po- ra na porušene? SPC potire antičkim dramama, sliveni krene proceduru za kanoni- Crnu Goru, negira Crnogor- plačni ali dostojanstveni glas zaciju Petra II Petrovića Nje- ce, podiže kumire na brdi- naroda, glavara i rodbine: goša, nego je on to u svo- ma, obilježava teritoriju, ru- „Oprosti nam gospodare joj Mitropoliji već oposlio i ši i devastira pod vidom ob- tvoj hljeb i so!” to je, izgleda, za njega goto- navljanja, proizvodi u svece, A on pečalan, s potonjim va stvar. piše indulgencije… naporom, nepomućene svi- Istina, oprosti mi Bože, Što ne ide, ne ide: Sveti jesti blagosilja: to liči na mapet-šou, kao ap- Mäca i Sveti Njegoš zajed- „Neka vam je prosto! I ne- surd nad apsurdima. no. Lovćen je postao Gol- ka Bog vama i svakome Cr- Za smrtnike je proglaše- gota. Prvo su klevetali i ruši- nogorcu i Srbinu, đe gođ koji nje za sveca velika čast, za li Njegoša, srušili mu auten- bio, blagoslovi i umnoži sva- besmrtnog Njegoša je sada tičnu Kapelu, sad hoće i Ma- ku dobru rabotu. Poćutao je i i uvijek to sada neviđeno po- uzolej, raspinju ga, pa bi da dodao: Ne zaboravite moje ri- 32 niženje. Siromah on ni sluti- ga onda proglašavaju za sve- ječi! Ljubite Crnu Goru i siroti- ti nije mogao što će mu neki ca. „O Bože, što si me ostavio nju činite pravdu!” kobajagi Crnogorci prirediti samog?” Pošto je potonji put i osvetiti se samo da udovo- Od toga će se stiđeti vje- ustao i prekrstio se nastavio lje svojoj taštini, samovolji i kovi. je molitvom: jurodivosti. „Preblagi Gospode Bože! Ono sa čime se jedni po- „Ja nijesam kaluđer, već Preporučujem mu moju dušu nose, drugi se stide. A jedan vladika. Vladar!” i jadni narod crnogorski”. dio Crnogoraca je uvijek „tu- I na kraju, molitva za Cr- đa večera”. Nepopravljivo! Pjesnik i vladar ne mogu Njegoševa rodna kuća na Njegušima nu Goru i narod kome je bio Ako bi se poštovala izvor- voditi svetački život i ne mo- ■■ gospodar i duhovnik: na hrišćanska pravila Njegoš, gu biti bez poroka, strasti i „O veliki samotvoritelju, bez obzira na svoju veličinu želja, niti neki sluđeni bogo- što činimo sprdnju od sebe neće, bar zasad, da se „tope Iako je Amfilohije već pomozi jadnome, no junač- i višu religioznost, ne bi za- moljci. i svojih velikana. Ovo je za- u crnogorske nesreće”, kao unaprijed Njegošu napisao kome crnogorskom narodu, služivao da bude proglašen Niko ozbiljan ne bi mo- ista bilo ruganje Njegošem. što se mi „topimo u srpske”. tropar, njegov skromni dar održi ga u slozi i viteškom po- DEC. 2013 za sveca: nije bio ni isposnik gao Njegoša smatrati vi- I ne bi valjalo da se ponovi. U vrhu SPC nema nikakvog i kaluđerska imaginacija su štenju. JAN. ni bogomoljac, niti je mnogo še svetiteljem nego pjesni- Njegoš i Lovćen su nad- suštinskog sukoba niti pri- daleko ispod nivoa Njego- Bože i Sveta trojice pomozi 2014 mario za mitropolitske odo- kom. U stvari Njegoš je Nje- živjeli nadobudne pretke, a jetnje od raskola, već je u ševog Testamenta, njegove mi! Bože i Sveta Gospođo, pre- re, za života nije nazivan sve- goš kao pjesnik. Svetac ruši nadživjeće i presvučene po- pitanju diplomatsko − cr- metafizičke visine, pjesničke dajem, ti na amanet sirotnu BROJ tim, a nakon upokojenja nije njegov kult. Svetaca danas tomke. Uzalud mu se prido- kveno lukavstvo da malo- ljepote i ontološke vedrine: Crnu Goru! Sveti Arhanđele Mi- 20-21 za 200 godina učinio nikakva ima svakakvih, a Njegoš je daju. Ukoliko bi htjeli da su pomalo vrijeme učini svoje, „Hvala tebje pokazavše- haile primi moju grešnu dušu!” čuda, osim što je dozvolio da samo jedan! uz njega viši, time samo bi- pošto je Amfilohije u svo- mu nam svijet! Hvala ti, Gos- Prije nego što je izdah- mu se sada i mrtvom sprda- Sveti Petar II Petrović Nje- vaju manji. joj Mitropoliji obavio pro- podi, jer si me na brijegu jed- nuo Njegoš je otvorio oči, ju i svete. Nije bio podvižnik goš – zar to nije smiješno, A što se tiče autentične glašenje. noga tvojega svijeta udostojio pogledao okolo, uzeo želju u vjeri nego u poeziji. neozbiljno i žalosno. To je vi- Njegoševe kapele, koju je on Istina, na tom nivou Nje- izvesti i zrakah jednoga tvoje- od svijeta – i ostao tako sa Njegoš je prije svega ve- še ruganje nego čast. Opro- za života podigao 1846. na goš može biti samo svešte- ga divnoga sunca blagovolio otvorenim očima. liki genijalni pjesnik, zato se sti im Bože, jer ne znaju što Lovćenu, posvećenu Sv. Pe- nomučenik, a to bi bilo is- napoiti. Hvala ti, Gospodi, jer To se dogodilo, piše M. drugi o njega i otimaju i ko- čine! tru Cetinjskom, ona je sru- pod njegova nivoa. Koji je si me na zemlji nad milioni- Đilas, u 10 sati izjutra 19. ok- riste u dnevnopolitičke svr- A ko može pjesnika – ge- šena 1925. godine. U Prvom smisao kanonizacije i koji ma i dušom i tijelom ukrasio tobra 1851. godine, na isti he, za učvršćivanje svetosav- nija doživljavati kao sveca. svjetskom ratu je bila ošte- su motivi samovoljnog mi- – koliko me od moga đetinj- dan u koji je 21 godinu ra- lja i srpskog velikodržavlja u Samo oni koji ne znaju da je ćena od austrijske topovske tropolita Amfolohija, teško stva tvoje nepostižimo veliče- nije na silu obukao crnu ri- Crnoj Gori. pjesnik demijurg, stvoritelj salve, ali se mogla popraviti je pouzdano reći i da li Kan- stvo topilo u gimne božestve- zu i počeo da usuđuje Crnu A Sveti Sava i Njegoš su estetskog svijeta a ne bogo- i restaurirati. Kao što danas didat ispunjava dogmatske i ne radosti udivlenija i velelje- Goru, a 11 dana prije nego je antipodi. moljac. Skoro ravan Bogu. restaurira mitropolit Amfi- kanonske uslove. „Od toga pote tvoje toliko sam bijednu napunio 38 godina. Zaista, Njegošu nije mje- Vuk Karadžić je zabilježio lohije „na temeljima svetog su u grobu ključevi”, rekao sudbinu ljudsku sa užasom Kad se rodio Rade Tomov sto ni pored Svetog Mäce i da mu je Njegoš nekom prili- dukljanskog i svetosavskog bi Njegoš. razsmatrao i oplakivao – tvo- opro se veliki šenluk na Nje- drugih sličnih svetitelja, ni- kom kazao: „Ja nijesam kalu- trona” (sic!). Međutim, doš- Međutim, glasnogovor- je je slovo sve iz ništa sotvo- gušima, iste one godine ka- ti mu je mjesto gdje se ra- đer, već vladika. Vladar!” la je Druga kapela, Karađor- nik Mitropolije crnogorsko rio, tvome je zakonu sve po- da su Boku ujedinjenu s Cr- spravlja o episkopima koji- Po svjedočenju Milorada đevića, kao simbol crnogor- primorske, sveštenik Velibor korno, čovjek je smrtan i mo- nom Gorom 1813. Rusi dali ma se gleda kroz prste kao Medakovića, Njegoševog se- skog sloma i poraza i otvo- Džomić, svjestan poteško- ra umrijeti. Austrijancima. pedofilima i onima drugim kretara i ađutanta, koji je na renog otimanja od Crne Go- će ovoga problema, poslu- Ja sa nadeždom stupam k Kad je Njegoš ispustio nastranostima. Cetinju uz Njegoša bio četi- re. Ali tu su Lovćenske straže žio se zenonovskom apori- tvojemu svetilištu Božestveno- besmrtnu dušu, uz neza- Šta je, u stvari, cilj ove ka- ri godine i dobro ga pozna- – naša ljubav i savjest. Crno- jom kako, navodno, odlu- me, kojega sam svijetlu sjenku pamćenu kišu, prasak gro- nonizacije Njegoša? vao, on je u dužnosti arhije- gorska građanska Crna Gora! ka Svetog arhijerejskog sa- nazrio jošte s brijega kojega su mova i oganj munja, nastao Osjećamo da bi njome rejskoj bio zaostao u odnosu Vjerujem da bi sam Nje- bora SPC „ne negira Njego- moji smrtni koraci mjerili – ja je tajac, pa onda opšti plač, Njegošu bila nanijeta velika na prethodne vladike, jer je goš, kao veliki pjesnik radi- ševu duhovnu pojavu, niti na tvoj poziv smireno idem: iako se za vladikom ne valja šteta, moralna i svaka druga, suviše mlad primio dvostru- je odabrao Mauzolej kao dje- to da je svet”. Otac Džomić ili pod tvojim lonom da vječni ni plakati ni kukati, a kamo- ali i to će proći. ko breme uprave u Crnoj Go- lo najvećeg južnoslovenskog jasno veli da je to trenutna san boravim, ili u horove be- li lelekati. Sramota će ipak pasti na ri – da „upravlja crkovnijema vajara Ivana Meštrovića nego odluka, ali da to ne isključu- zsmrtne da te vječno slavim. I svi su plakali: glavari one koji su pod vidom ka- i narodnim poslovima”. „Vla- kapelu Aleksandra Karađor- je da se prijedlog Njegoše- Ako mi se sada dogodi da otvrdlih duša, rodbina i na- nonizacije htjeli da naprave dika Rade nije mario za arhi- đevića, koji je dokusurio Cr- ve kanonizacije ne obnovi umrem, ovaj način poslije se- rod – sva Crna Gora. ovu neshvatljivu glupost, ne- jerejski čin, pa zato se nigđe nu Goru a posljednjeg crno- na nekom od narednih sa- be ostavljam”. Eto, 200 godina poslije viđenu bruku i beščašće. nije ni potpisiva’ do prosto gorskog kralja, svoga đeda bora. U što ne treba sum- Ali to nije Njegoševo po- njegovog rođenja i 162 na- Najviše bi izgubila Srp- ’Vladika’ držeći da u tome po majci, ostavio i bez dr- njati! Sabor se samo privre- tonje zavještanje. kon smrti Njegoševe plače- ska pravoslavna crkva u cje- imenu ima i značenje svjet- žave, i bez domovine i bez meno ogradio od Amfilohi- Kad se Petar II Petrović mo i mi današnji gledajući lini. U Crnoj Gori bi bila sa- skog vladaoca, koje mu je bi- obraza. ja, ali Amfilohije neće baš ta- Njegoš, taj kolosalni duh is- što mu neki zli dusi rade – i mo omrznutija i ozloglašeni- lo milije od prvoga. On pri- A Crnogorce bez Crne ko puštiti Njegoša kad mu je crpljen bolešću i brigama, na njemu i nama. ja. Oni koji bi to učinili stavili znavaše da ne razumije ar- Gore. dopao šaka. Uzalud će Nje- potonjoj uri „praštao i rasta- Možda je lelek jedini bi sebi trnovi vijenac na gla- hijerejsku dužnost, pa mu Ili po onoj Njegoševoj: goš da vapi kao starozavjet- jao” od ovoga svijeta 19/31. odušak: vu i navukli Njegoševu ana- se činjaše i krivo i dosadno, „O, da znate što vas još- ni Jov: „Braniću svoje puteve oktobra 1851. godine, na tro- „Oprosti nam, Gospoda- temu. Jer, napravili bi ne sa- zašto da je taj čin na njemu, ke čeka”. pred njim, a put je moj zavio nu vladarskom i pjesničkom, re“! mo zemaljski nego i kosmič- kad on nije za to. On se nig- A tek Njega! u tamu”. od naroda i glavara, roditelja, (Kraj) ARHIV O principima i opravdanju Njegoševe viteške etike SMISAO ŽIVOTA JE U ISPUNJAVANJU ETIČKIH DUŽNOSTI Pošto je u svojoj etičkoj misli najoriginalniji, Njegoševa cjelokupna filozofija bi se mogla nazvati po toj etičkoj misli. Zato smo je i nazvali filozofijom čojstva, ili filozofijom praktičnog idealizma, svojstvenom narodu iz kojega je Njegoš proizašao

Milan Rakočević četku imala ideju. Zato Nje- fija ove šilje na dalje živova- Pred tim moralom mora da goš, napuštajući iskustveni nje na zemlji kroz niža stvore- nastrada onaj prvi, ako mu jegošu se misao pokaza- svijet, uzima u pomoć ideju, nja. Tako se Njegoš razmimo- se, po diktatu moralnog im- Nla kao osnovica svih ljud- koja mu obećava razjašnjenje ilazi i s Biblijom i s Platonom; perativa, ne usprotivi čovjek skih djela, a istovremeno i kao tajne postanka svijeta i čovje- s Biblijom se sukobljava u pi- sa svom svojom duševnom njihova „prestižnica”. U njoj je ka…„Luča mikrokozma” pret- tanju preeksistencije duše, s i tjelesnom snagom. Oni lju- vidio osnov i završetak svega stavlja to Njegoševo traganje Platonom u posljedicama ži- di, koji ispune svoje dužnosti ljudskog djelovanja, svih ma- za Nepoznatim ili za Neja- vota duše na zemlji. To razmi- prema zajednici, pretstavlja- nifestacija čovjekove sušti- snim. Tu je iznesena Njegoše- moilaženje je još očiglednije ju dostignuće uzora viteške ne, sve ljudske mudrosti i svih va metafizika, njegov skok u u shvatanju boga. etike. Jer ispunjavanje ovih ljudskih težnja i stremljenja. transcendentalnost, njegova dužnosti više puta zahtijeva i Pravilno je podvukao razliku ideja o stvaranju zemlje i ži- Bog kao nebeski pjesnik prolijevanje ljudske krvi i sa- između uma i misli, kao što vota na njoj. Njegoševa ideja mopožrtvovanje, prinošenje je odlično okarakterisao ne- o stvaranju svijeta sastoji se u Njegoš je boga pretstavio sebe i svojih na žrtvenik na- stalnost misli i njene sukobe s slijedećem. U početku je po- kao velikog, nebeskog pjesni- rodne slobode. Čovjek više vremenom, koje ruše sve ono, stojala pramaterija, izgleda u ka, čime ga je antropomor- nije jedinka, već član jedne što ona podiže. Um, koji rađa haosu, s težnjom da se sre- fizirao, izgleda radi lakšeg određene zajednice i njego- misao, ne može staviti granicu di u harmonične djelove. Na shvatanja i isticanja njegove ve dužnosti se ispoljavaju u poletu svoje kćeri, ali zato vodi scenu je stupilo božanstvo, apsolutne poniznosti. Među- čuvanju te zajednice, u žrtvi stalni nadzor nad njenim dje- koje je sebe krunisalo kru- tim, odlike koje je dao svojem za nju i njenu slobodu. Zajed- lovanjem. Iz tih zapaženja se nom svemogućnosti, i obja- božanstvu, suviše su racio- nica sa svoje strane ne smije rodio zaključak da misao, ko- vilo rat carstvu tmine, zavje- nalističke i jako opominju na da porobljava svoje članove, ja je jedino svojstvena čovjeku tujući se da će prije, nego po- Kantovog boga, shvaćenog već im mora omogućiti više i odlikuje ga od ostalih životi- đe u pokoj, osvijetliti sve bo- kao težnju materije u haosu uspjeha i lakši život. Sve to nja, mora biti svjedok besmrt- žanskom i božanske pravde da se sredi, kao uzrok uzroka. zahtijeva Njegoševa etika od nosti čovjekove duše. Njegoš svjetlošću. Svoje carstvo je Na Kantovog boga opominje slabog čovjeka. Pitanje je na je tu postavio dvije mogućno- uredilo to božanstvo po prin- Njegoševa misao o uništenju čemu on zasniva ovakvo he- sti: ili je misao božanstveni dar cipima apsolutne harmoni- zemlje u času kad sve bude rojsko držanje u životu? Pr- čovjeku, što bi značilo da je je i naselilo ga nebeskim du- dovedeno u harmonični red, vo opravdanje nalazi u heroj- čovjek produkt jedne pamet- hovima, koji stoje pod vlašću kao i diktatorski nastup bo- stvu svojega boga, koji mrzi ne ideje i prema tome besmr- trojice vojvoda, Mihaila, Ga- žanstva u borbi protiv bun- tirane i pomaže borce za slo- tan kroz svoju dušu, ili je čo- vrila i Satane, i njihovog po- tovnika. To pitanje otvara bodu. Drugo opravdanje je vjek produkt jedne nesrećne i moćnika Adama. Ovaj vatre- mogućnosti za nova prouča- vršenstvu ideje iz koje se ro- toliko da često puta uspijeva- u činjenici, da vitezovi, ko- naopake sudbine, koja mu je ni poeta stalno stvara božan- vanja Njegoševog shvatanja dila priroda. ju sniziti čovjeka ispod skota, ji padaju kao žrtva za narod- poslala misao samo kao mu- ske ideje kao projekte za no- boga, koje može biti uspješ- Tek kao filozof je zagledao odakle se on jedino pomo- ne ideale, služe kao primjer čiteljku za vrijeme zemaljskog ve svjetove. no obrađeno tek kad se obje- u prirodi vječitu borbu za sa- ću svojega uma može podi- docnijih pokoljenja i njiho- življenja, što bi značilo da je lodani Njegoševa lektira i is- moodržavanje, sukob svega ći do besmrtnosti. Umna sila vo ime živi na ovom svijetu. I čovjek najbjednije stvorenje i Pramaterija i pitaju mogućnosti Njegoše- i svašta, jedan opšti rat svih je opet ona sila, koja i ovdje treći, najjači, povod za takvo 33 smrtan kao i sve ostalo. Nje- preeksistencija duše vog poznavanja Kantove fi- protiv svih. Taj novi izgled pri- ide u prilog dobra. Ona daje shvatanje čovjekovih dužno- goš misli da je prvi zaključak lozofije. Pored ostalih sazna- rode predstavlja stvarni život čovjeku najviše mogućnosti sti dolazi otuda, što Njegoš istinitiji ali nije toliko ubjedljiv Ta sveopšta harmonija nja, Njegoš je otkrio i potvr- na zemlji i u svijetu. Život je za održanje u prirodi, budući cilj i smisao našeg života ne da bi se bez prigovora mogao narušena je disharmoničnim du svoje misli o besmrtnosti skopčan sa odbranom i zbog da ga je majka priroda suvi- nalazi u zemaljskom životu i prihvatiti. Ta sumnja se rodila težnjama jednog od duhova, duše. Samo više ona nije be- toga majka priroda sve svoje še slabo naoružala za takmi- uživanjima, već jedino u isti- iz činjenice, što je misao nepo- Satane. Uz Satanu je najprije smrtna samo kao duša, već žitelje naoružava s potrebnim čenje u borbi za život. canju za pravednost i moral, stojana i što je vrijeme nepre- pristao i Adam, ali se u sredi- kao čovjekova duša. Među- sredstvima za udovoljavanje Pošto čovjek izdrži sve to, za narodni kolektiv u kojemu stano demantira. Zato on že- ni bitke, koja je kasnije nastu- tim, s tim nije rečeno, da će svijih oskudica, kao i za bor- postavlja se pred njega pi- je čovjek rođen i đe treba da li, i pored svojega nesigurnog pila, povukao iz borbe. Sata- se duša odmah poslije smr- bu u samoodbrani. U toj borbi tanje, kako može da zaradi ostavi i plod svojega života. zaključka da prodre u suštinu na je poražen i sa čitavim le- ti vratiti u vječno blaženstvo. učestvuju svi, pa čak i najmla- vječno blaženstvo, da ispu- To su principi i opravdanje prave istine. gionima oćeran u tartar, đe Postoji mogućnost da pođe đe jedinke, koje se već od naj- ni svoj život principima ko- Njegoševe viteške etike. su skoncentrisane sve gado- u tartar, đe će nastaviti život ranijih dana spremaju za ži- ji će mu omogućiti povratak Pitanje o besmrtnosti sti i nevaljale krajnosti. Zbog u carstvu Sataninom i vjero- votnu borbu. Iz te borbe izlazi u vječnu harmoniju. U odgo- Cilj života duše svojega učešća u Satani- vatno ostati tamo sve do uni- kao pobjednik onaj, koji je ja- voru na to pitanje Njegoš iz- DEC. nom poduhvatu kažnjen je i štenja i samog Tartara. Na ko- či, ali ni on se ne može veseliti građuje svoju etiku. Kao jedi- Konačno je Njegoša zani- 2013 Čim je postavio pitanje o Adam sa njegovim legionom. ju će stranu duša poslije smr- svojom pobjedom zbog toga, na umom obdarena jedinka malo pitanje cilja i smisla na- JAN. besmrtnosti duše, što pret- što će i on naskoro podleći u u prirodi, čovjek ima i svoje šeg života na zemlji. Kako ni- 2014 stavlja glavni problem i srž borbi s jačim od sebe. Tako se naročite dužnosti, kojih kod jednoj stvari ne možemo ja- BROJ čitave svjetske filozofije, Nje- u toj borbi vrši odabiranje je- ostalih prirodnih stanovnika sno opredijeliti njen smisao goš se našao u sklopu novih PRIRODNI VAŠAR PO DIKTATU dinki i njihovo prilagođavanje nema, odnosno one nijesu i cilj, a ipak nesumnjivo sve 20-21 problema, koje je morao rije- prilikama u kojima žive. svjesne tih dužnosti. Te duž- ima svoje opravdanje, tako je šiti da bi se dokopao sazna- JEDNOG VEĆEG REDA I SMISLA nosti počinju kod samosavla- isto s pitanjem našeg života. nja da li smo mi zaista nešto Umna sila ide đivanja i udešavanja svojega Samo je u životu konkretno više od ostalih stanovnika Uzroci borbe u prirodi su različiti. Njih najprije dik- u prilog dobra života po diktatima razuma, to, da njegov smisao ne tre- prirode. Postavljanje tih pro- tuje nužda, tj. potreba samoodbrane. Uz nuždu dolazi i idu preko dužnosti prema ba tražiti tu na zemlji, niti u blema i njihov sadržaj izdale- potreba zadovoljenja nedostatka, oskudice, koja se jav- Njegoš vidi u čovjeku sa- najbližima, zatim prema svo- čovjekovoj ličnosti. Čim je ži- ka prevazilaze motive, koje lja u nedostatku prostora, u nedostatku hrane, u neza- stav materije i duha. Duh je jem narodu, i završavaju se u vot nastao, i to po volji jed- obrađuju pjesnici, makar bi- sitnoj težnji pojedinaca da nadvladavaju sve i da prirodu ono, što diže čovjeka i što ga borbi protiv nepravde, zašti- ne pametne i umne sile, on- li i najrefleksivniji pjesnici… potčine sebi, u slavoljublju, itd. Sama priroda daje uzo- razlikuje od životinje; materi- te slabijih i žrtvovanja za vi- da je svakako ispunjen i odre- Tajanstvenost prirode, njena re za takve borbe, jer i ona prinuđava svojim uređenjem ja ga veže na zemlji i približa- še moralne principe. Mnoge đenim smislom. Taj smisao je ironija i ruganje svima poku- na borbu. Tako prvi pogled na taj prirodni vašar daje sli- va ostalim stanovnicima ze- od ovih dužnosti su često pu- Njegoš našao u ispunjava- šajima spekulativnog razum- ku jednog apsolutnog nereda, koji nema nikakvog smi- mlje. Pitanje prevashodstva ta nama nerazumljive, jer ne nju etičkih principa i dužno- skog prodiranja u labirint taj- sla. Međutim, Njegoš je čvrsto uvjeren da se sve to deša- riješeno je u korist duha već i možemo da shvatimo njiho- sti, koji, kako smo već viđeli, ni, navodi Njegoša na zaklju- va po diktatu jednog većeg reda i smisla, i da nad cijelom time, što je tijelo stvoreno sa- ve osnovne motive, pošto se prevazilaze čovekovu ličnost. čak da je sva priroda djelo tom zbrkom i mješavinom caruje jedna viša, savršenija, mo kao okov duše, koja mora često puta sukobljavaju s na- Tako je taj cilj nadličan, a nje- jednog velikog pjesnika, jed- umna sila, koja uvijek zna šta radi i stalno se suprotstav- da okaje svoj grijeh u preek- šim ličnim interesima. U tome gov lični korelat se sastoji u nog vatrenog poete, koji sa- lja triumfu zla. U centru te prirodne mješavine nalazi se sistenciji, i kasnije će postati slučaju ih treba shvatiti kao zarađivanju časnog, viteškog mo vatrenim pjesnicima ša- čovjek, koji pretstavlja, baš zbog posjedovanja uma, ia- hrana najnižih prirodnih ži- kategorički imperativ našeg imena, kojim čovjek živi do- puće o svojem svemoguć- ko ograničenog, gospodara zemlje. Zato se javila potre- telja. Tako se Njegoš izričito života, pravog etičnog života. vijeka na zemlji i koje oduzi- stvu… Njegoš misli da je pri- ba da se čovjekovo biće izbliže ogleda. primiče spiritualistima. Takva ma snagu i žestinu svih muka, roda jedna veličanstvena pje- konstrukcija čovjeka prinu- Dvostrukost shvatanja pretrpljenih za njegovo do- sma velikog pjesnika zbog đava da, s jedne strane, uče- prava i morala stignuće. Sa takvim zaključ- toga, što se našim očima pri- Ali pošto se na vrijeme povu- ti odlučuje njen zemaljski ži- stvuje u životu prirode i da se kom se Njegoš spasio od ži- kazuje kao jedna nerazumna kao, njegova je kazna blaža i vot. Tu Njegoš zasniva teme- za svoj život bori na isti način Do takve forme opravda- votnog pesimizma, zadržava- i nesistematična zbrka, bez sastoji se u provođenju izvje- lje svoje etičke misli. Pošto je kao i ostali stvorovi u prirodi, nja dužnosti, Njegoša je do- jući se rezervisano prema ži- ikakvog smisla i reda, iako je snog vremena na zemlji, koja kroz ideju pronašao odgovo- i s druge, da se bori za povra- velo saznanje o dvostruko- votnom optimizmu. Pošto je nesumnjivo da negdje u du- je nova ideja nebeskog pje- re na najvažnija pitanja, Nje- tak u vječno blaženstvo. Za- sti shvatanja prava i mora- u svojoj etičkoj misli najori- bini suštine svih tih zbivanja snika, odakle će se povratiti goš se opet prihvatio svoje to i njegovo biće pretstavlja la. Njegoš zna da postoji je- ginalniji, njegova cjelokupna vladaju željezni zakoni logi- u staro ognjište ili u tartar k misli i svoj pogled uperio is- pozorište borbe između du- dan apsolutni moral, ali on filozofija bi se mogla nazvati ke i stvarnog događanja… Satani, prema tome kako bu- ključivo na prirodu, na zemlju ha i tijela, između razuma i nije uvijek jasan i zbog to- po toj etičkoj misli. Zato smo Shvativši prirodu kao poezi- de živio na zemlji. i život na njoj. Prirodu je opet nagona, između uma i stra- ga se ljudi sukobljavaju me- je i nazvali filozofijom čojstva, ju velikog pjesnika, Njegoš Pored priznavanja prama- posmatrao s pjesničkog i s fi- sti. Dok se u prirodi bori za đu sobom. Zato Njegoš za ili filozofijom praktičnog ide- sumnja da bi u njenu suštinu terije, Njegoš priznaje i preek- lozofskog gledišta. Kao pje- samoodržanje, mora se u se- svoj moral uzima onaj mo- alizma, svojstvenom narodu mogao prodrijeti preko svo- sistenciju duše. To učenje sre- snik zadržao se samo na nje- bi boriti za apsolutno blažen- ral, kojega umska sila oprav- iz kojega je Njegoš proizašao. je misli. I zato zamjenjuje mi- tamo i kod grčkih filozofa. Sa- noj površini, na njenom izgle- stvo. Njegoš je izraziti duali- dava kao istinski moral ovog sao za ideju, čime se uneko- mo što se Njegoš od njih ra- du i tamo našao toliko lijepih sta. Čovjekova prirodna, ma- života i svijeta. To je ljudski, („Crnogorski Prometej; liko približuje intuitivistima, i zlikuje u pitanju daljeg živo- stvari, da je na njima izradio terijalna strana je naoružana čovjekov moral. Prema nje- Pokušaj povezivanja Nje- preko nje pokušava da čitavu ta duše. Kod njega se dobre i svoj naročiti estetički optimi- mnogobrojnim pomoćnici- mu se ističe pravo i moral ja- goševe filozofije; „„DOB”, stvar zgrabi u početku. Ako je valjane duše vraćaju u ognji- zam. Priroda mu se pokazala ma, kojima stoji kao podlo- čega, koji ne računa ni s čim Podgorica, 1998. g., re- sav svijet i život samo poezi- šte iz kojega su izlećele a rđa- u svakom pogledu savršeno ga nezasićena čovjekova že- drugim osim sa svojom si- print ljubljanskog izdanja ja, onda je jasno da je u po- ve u tartar, dok grčka filozo- lijepa i on se divi veličini i sa- lja i strast. Tih pomoćnika je lom i svojim prohtjevima. iz 1940. g.) IN MEMORIAM LISTOVI DOC DR ESKO K ALAČ INFOR MATIVNI Krajem novembra iznenada je preminuo direktor OŠ „Bu- kovica” doc dr Esko Kalač. Kao ekolog volio je prirodu, i baš u BILTEN CENTR A njoj je izdahnuo, nadgledajući rejon šume odakle je trebalo izvlačiti ogrijevno drvo za Područno odjeljenje Paučina. Ro- đen je 1962. godine u Kalačima, opština Rožaje. Osnovnu i ZA STRUČNO srednju školu je završio u Rožajama, a Prirodno-matematički fakultet, Odsjek za biologiju, na Univerzitetu „Kiril i Metodij” u Skoplju. Poslije diplomiranja zasniva radni odnos u „Deko- OBR A ZOVA NJE ru” – Rožaje, gdje radi do 1988. godine. Istovremeno radi i kao (januar-jun 2013) asistent na PMF-u, odsjek za biologiju Univerziteta Crne Go- Informativni bilten Centra za stručno obrazovanje (CSO) svoje čitao- re. Početkom 1998. godine, imenovan je za direktora OŠ „Bu- ce obavještava o aktivnostima realizovanim u proteklom periodu. Orga- kovica”, gdje ostaje do smrti, 2013. godine. nizovane su brojne manifestacije koje su, kao i do sada, imale cilj promo- Aktivno učestvuje na raznim stručnim skupovima i simpozijumima, o čemu govore brojni ciju stručnog obrazovanja odraslih, među kojima su: organizacija takmičenja za najbolji biznis plan za sertifikati i priznanja. Objavljivao je svoje radove u stručnim i naučnim časopisima. Magistrirao učenike sa sjeveroistoka Crne Gore, organizacija Trećeg sajma mladih pronalazača Crne Gore, Prvog dr- je na Univerzitetu Crne Gore 2006. godine iz oblasti bioloških nauka. Radi potom dvije godine žavnog takmičenja iz elektronike, te učešće na Međunarodnom sajmu učeničkih preduzeća u Plovdivu. na Univerzitetu u Novom Pazaru, gdje je odbranio doktorsku disertaciju iz oblasti ekologije i Pored toga, organizovana je i obuka nastavnika koji predaju predmet Preduzeće za vježbu, informa- zaštite životne sredine. Posthumno je imao izložbu slika sa motivima iz prirode rožajskog kra- tička obuka nastavnika, radionica za razvoj programa za savjetovanje i obuku potencijalnih preduzetni- ja. Dobitnik je nagrade „30. septembar” za 2011. godinu za doprinos nauci i obrazovanju. Svo- ka u srednjim stručnim školama. Tu je i obuka mladih i nezaposlenih lica za energetsku efikasnost, semi- ju ogromnu intelektualnu i radnu energiju uložio je u poboljšanju uslova rada u školi. Rezulta- nar „Ponuda usluge najugroženijem stanovništvu”, a pokrenuta je i inicijativa za osnivanje klastera zna- ti tog rada su potpuna rekonstrukcija škole, osavremenjene učionice i kabineti, kao i izgradnja nja-obuka nastavnika. Organizovana je razmjena iskustva između koordinatora za profesionalni razvoj nove školske zgrade u Paučini. Za sve što je učinio za naš kolektiv i generacije učenika, osta- iz srednjih stručnih škola i resursnih centara. Bilten piše o sprovedenom istraživanju o problemu sve ma- će u dubokom sjećanju. Vrijeme nikada neće izbrisati naše poštovanje koje je istinski zaslužio. njeg broja učenika u stručnim školama, kao i o završnoj konferenciji projekta „Tempus” „Razvoj koncepta Kolektiv Osnovne škole „Bukovica” u Bukovici cjeloživotnog učenja” na Univerzitetu Crna Gora. CSO i Ekonomski fakultet iz Podgorice potpisali su spo- razum o obrazovnoj naučno-istraživačkoj stručnoj i tehničkoj saradnji u cilju razvoja i podizanja kvalite- ta cjeloživotnog preduzetničkog obrazovanja za učenike i studente. Uspješno je realizovana implemen- tacija devetogodišnjeg projekta „ECO NET”, koji je sprovodio „Kultur kontakt” iz Austrije, u saradnji sa DANICA DANA R AONIĆ Ministarstvom prosvjete i CSO. Bilten podśeća da je Crna Gora prva zemlja u kojoj se sprovodi regional- ni projekat „Frame”, (s ciljem da država obezbijedi metodološke alate koji će podržavati razvoj njihove Ovog ljeta je na nikšićkom groblju sahranjena Danica Ra- politike u sektoru razvoja ljudskih resursa), a CSO je jedna od institucija uključenih u njegovu realizaciju. onić, naša ali i učiteljica generacija đaka, koje je uvela u prva slova i prva saznanja. Naše IV–1 bilo je posljednje odjeljenje koje je opismeni- la, naučila nas da budemo pravdoljubivi, da poštujemo sebe List učenika i nastavnika Gimnazije „Tanasije Pejatović”, Pljevlja i druge, usadila nam sistem vrijednosti i znanja koji nas je, de- cenijama kasnije, vodio kroz sva naša školska i životna zbiva- nja. Ocjene, koje smo zaslužili na kraju četvrtog razreda, osta- GLAS GIMNAZIJE le su takve skoro da kraja naših školovanja. Sve nas je pozna- (Br. 14, novembar, 2013) vala „u dušu”, svima nam je jednako pomagala da stičemo i ci- Povodom obilježavanja 112 godina postojanja pljevaljske Gimnazije jenimo znanje. Svaka naša greška mogla se oprostiti, smatrala „Tanasije Pejatović”, kolektiv ove vaspitnoobrazovne ustanove objavio je se dijelom našeg odrastanja, a kažnjavana je samo kada bi se 14. broj školskog lista „Glas Gimnazije”. Tim povodom, na uvodnoj stra- namjerno ponovila. Svaki problem je bio rješiv, što je kod nas ni lista objavljen je intervju sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepo- đaka stvaralo sigurnost – svoje greške smo razumjeli, a znali vićem. Govoreći o crnogorskom školstvu, kao i funkciji koju obavlja, on smo i načine kako da ih sami, bez straha, ispravimo. I kao da podśeća na reformu školstva, (počela 2006/2007. godine), kao i rezulta- je sada vidimo kako šeta između klupa, razgovara, objašnjava, nadgleda. te njenog sprovođenja. Danica Raonić je svojim ponašanjem i svojim životnim opredjeljenjima bila primjer građan- „Sektor obrazovanja predstavlja ključni resurs kapitala i stub uku- skog Nikšića, onog čiji je dobar glas prelazio granice Crne Gore i po kojem smo se lako pre- pnog društvenog razvoja u godinama ekonomskog oporavka i sprovo- poznavali i u mnogo većim sredinama, posebno po kvalitetu obrazovanja. Odrastajući pored đenja najvažnijih reformi u oblasti obrazovanja. Funkciju koju obavljam svojih tetaka, prvih školovanih nikšićkih žena, učiteljica Kose i Vidosave Vujačić, i Danica je kre- ne stavljam ispred rezultata, niti je bila primarni motiv da je prihvatim. nula tim putem. Živeći u burnom istorijskom periodu, Danica Raonić je prve godine svog uči- Uvjeren sam da pozitivna energija, znanje, sposobnost i želja da mijenja- teljevanja provela u kosovskim selima, zatim doživjela bježanje sa tek rođenom ćerkom, iz ra- mo, unapređujemo i usklađujemo sektor obrazovanja sa standardima u 34 tom zahvaćenog Kosova, pomagala partizanski pokret u rodnom Nikšiću, pa preživjela tali- Evropi može za kratko vrijeme donijeti dobre rezultate. Kada je o privre- janski zatvor u Niksiću i Albaniji i, na kraju, zatvor na Golom otoku. I ostala bez ijedne mrlje na menom zatvaranju Poglavlja 26 riječ, (Obrazovanje i kultura), može se re- svom životnom i profesionalnom putu. ći da predstavlja potvdu da je Crna Gora na pravom putu kada su integracije u oblasti obrazovanja i kul- Imali smo čast i životnu privilegiju da takva učiteljica stane ispred nas i povede nas u život. ture u pitanju. Zatvaranje poglavlja bez dodatnih kriterijuma zanči da je nacionalna legislativa u oblasti Njeno I-IV 1 (1960–1964), OŠ „Ratko Žarić”, Nikšić, obrazovanja i kulture mladih usgalašena sa propisima Evropske Unije, kao i da Crna Gora aktivno uče- prva generacija prve ogledne osnovne škole u Crnoj Gori stvuje u otvorenom metodu koordinacije koja ima cilj razmjenu dobre prakse sa drugim zemljama ko- risteći EU programe i fondove koji su joj na raspolaganju poput: „Tempus”, „Erazmus”, te „Mundus”. Ta- kođe, to predstavlja potvdru da su u našoj državi uspostavljene institucije, kao i savjetodavna tijela za oblast obrazovanja, a zakonodavnim okvirom su obezbijeđene jednake mogućnosti pristupa obrazova- nju”, ističe ministar Stijepović. GLASNIK Prema njegovim riječima, krtatkoročni ciljevi Ministarstva prosvjete odnose se na operativne plano- (Br. 35, novembar, 2013) ve koji treba da osiguraju realizaciju pojedinačnih zadataka, prvenstveno usmjerenih na sagledavanje dosadašnjih rezultata i utvrđivanje snaga i slabosti pojedinih rješenja kako bi se osnažilo ono za šta je Na oko 60 bogato ilustrovanih strana, list SUBNOR-a Crne Gore „Gla- utvrđeno da može biti bolje i drugačije. snik” donosi priloge o aktivnostima članova ovog udruženja, kao i važ- Od ostalih interesantnih priloga izdvajamo pośetu školi ambasadorke Ukrajine u Crnoj Gori njene DEC. 2013 nim dešavanjama u proteklom periodu. Tako, na primjer, Igor Lukšić, pot- ekselencije Oksane Sljusarenko. Tu su i tekstovi posvećeni Petru II Petroviću Njegošu, pjesniku i vladiki, JAN. predśednik Vlade Crne Gore, pośetio je kancelariju SUBNOR-a i antifaši- povodom dva vijeka od njegovog rođenja. Pored toga, delegacija ove škole (Božo Knežević, učenik i Ja- 2014 sta Crne Gore, dok je na Cetinju održana śednica Predśedništva SUBNOR- dranka Jestrović, nastavnica) učestvovala je na VI međunarodnoj konferenciji UNESCO ASP mreže škola a Crne Gore. U organizaciji Udruženja boraca narodnooslobodilačkog ra- i međunarodnom ekološkom forumu mladih „Jedna planeta- jedna budućnost”. BROJ ta i antifašista Crne Gore i Opštine Berane obilježen je Dan ustanka, kao i „Glasnik” piše i o specifičnostima inkluzivne nastave, oglednom času iz biologije koji je organizovao 20-21 jubilej 70 godina od bitke na Sutjesci. Na Grahovu je otkriven spomenik aktiv profesora biologije Kloniranje i genetičko inženjerstvo Da ili Ne. Na pitanje da li knjiga može biti li- braći Petrović, a povodom 9. novembra, Dana borbe protiv fašizma, bor- jek-biblioterapija odgovorila je Ljuba Čepić, bibliotekarka, dok je Emira Hamzić, profesorica podstakla ci i antifašisti pośetili su Gimnaziju „25. maj” u Tuzima i podgoričku „Slo- učenike da iskoriste ljepotu dvije umjetnosti – knjigu i film („Knjiga ili film pitanje je sada”?). List poziva bodan Škerović”. Predśednik SUBNOR-a Crne Gore, general Andrija Nikolić uručio je spomen medalju za čitaoce da provjere koliko imaju zdrave navike, piše o radu Istraživačke stanice „Lovćen”, te IV međuna- izuzetan doprinos u razvoju saradnje dvije države bivšem ambasadoru Ruske federacije u Podgorici Ja- rodnoj akademiji liderstva za mlade održanoj u Istanbulu. Povodom dana škole, u holu je bila organizo- kovu Gerasimovu. I ove godine obilježena je godišnjica strijeljanja mladih rodoljuba na Lazinama kod vana izložba likovnih radova, kao i fotografija učenika. Objavljena su i pisma bivših učenika, esej koji je Danilovgrada, dok je u Baru položen kamen temeljac za izgradnju spomen-parka na mjestu đe se neka- osvojio prvo mjesto na takmičenju za najbolje napisan esej „Meltina Pot” A- SMYLE programa razmjene. da nalazio logor. U Institutu „Dr Simo Milošević” u Igalu, na inicijativu i uz podršku SUBNOR-a Crne Go- Tu su i đački humor, proza i poezija učenika, komentari o stilovima učenja, održanom nacionalnom pr- re održana je Osnivačka skupština Udruženja boraca NOR-a i antifašista Herceg Novog, a borci su obilje- venstvu u debati, savjeti kako održavati računar u top formi, te kako lako, brzo i besplatno kreirati sajt. žili 70 godina od smrti narodnih heroja dr Vukašina Markovića i Marka Martinovića, kao i 137 godina od istorijskog boja na Vučjem dolu. U „Glasniku” su predstavljene i nove knjige: prof. dr Radovana Radonji- ća („Međaši i razmeđa”) i Pavla Ljumovića („Ivan Milutinović Milutin u svom vremenu”). Glavni i odgo- vorni urednik lista je Dragan Mitov Đurović. NOVINE

List učenika OŠ „Anto Đedović”, Bar PODGORIČKE BAŠTINE (Br. 1, Podgorica) ZLATNA OBALA Nedavno je štampan prvi broj časopisa „Novine podgoričke baštine” (Br. 17, Bar) tematski posvećen kulturnoj baštini glavnog grada, kao i njegovoj široj okolini. Uvodni tekst objavio je Bogić Rakočević, književni kritičar, u ko- List učenika barske OŠ „Anto Đedović” donosi obilje interesantnih pri- jem podśeća da baština umnogome oblikuje identitet svakog mjesta. Ka- loga o sadržajima koji su u proteklom periodu realizovani u ovoj vaspitno- da je o Podgorici riječ, on smatra da je ona vezana za multietnički i mul- obrazovnoj ustanovi. Tako, na uvodnoj strani, stoji podśećanje na uspjehe tikulturni duh. koje su učenici postigli u školskoj 2012/2013. Imena uspješnih u likovnoj, li- Priśećajući se Podgorice iz svog đetinjstva, Borislav Jovanović je obja- terarnoj, recitatorskoj sekciji, kao i ekipnim državnim i opštinskim takmiče- vio tekst „Podgorica u tri slike”, Milorad Stojović „Naš savremenik Marko njima ispisana su na stranicama školskog ljetopisa. Zabilježena su i druže- Miljanov”, dok je Božo Bulatović objavio fragment iz knjige „Njegoš izbliza nastavak mikrokozma”. Huse- nja na času sa pjesnikom Rajkom Joličićem, pośeta pozorištu, saradnja sa in Tuzović piše o Podgorici u vremenu od 1326. do Nove varoši 1886. godine, Miraš Martinović o Duklji, Crvenim krstom, sajam mladih pronalazača, realizacija projekta „Profesio- („Duklja, metafora koja ne umire”) najreprezentativnijem blagu koje i dalje živi kroz svoje ostatke zido- nalna orijentacija”, učešće na VI festivalu đečjeg teatra Crne Gore, te pro- va, mozaika, hramova i statua, dok je doc. dr Radenko Šćekić („Neke crtice iz privrednog života Podgo- slava jubileja školskog broda „Jadran”. Aktuelana tema broja bila je školske uniforme. rice krajem 19. i početkom 20. vijeka”) naveo kako se Podgorica, kao urbana cjelina, razvijala na raskr- „Zlatna obala” objavljuje i likovnu galeriju sa učeničkim radovima na nekoliko tema: „Njegoš i Evro- šću mnogih civilizacija i kultura. Mirko Jakovljević objavio je tekst o Tabahani, („U tišini nestala raspjeva- pa”, „More viđeno očima đeteta”, „Najljepša poštanska marka”, „Školski brod Jadran i mi”. Takođe, tu je na romska mahala tabahana”) sinonimu za suživot, toleranciju i međusobno uvažavanje. Koristeći riječi i literarni kutak ispunjen učeničkim radovima, dok u okviru vijesti iz biblioteke učenici pišu o obilježe- kralja Solomona iz biblijske knjige Propovjednik (gl. 8. citati 6. i 11.), dr Goran Sekulović objavio je odlo- nom Danu kulture, Svjetskom danu knjige, pośeti podgoričkom sajmu knjiga. Nijesu izostala ni sportska mak iz istiomene priče „Susjedi iz Hercegovačke”, objavljene u knjizi „Ruska kuća”, dok je o važnom kul- nadmetanja, a učenici ove škole pokazali su znanje engleskog i italijanskog jezika, istorije, odnosno ge- tnom mjestu u gradu „Al galerija” pisala Irena Jovanović. Mr Aeta Salh pisala je o istoriji Podgorice, a o ografije, dok je slikom i riječju poklonjena pažnja i najmlađim đacima prvacima. Nastojeći da unaprije- nedovoljno poznatom svetilištu hramu Svetog Georgija, kao važnom spomeniku kulturne baštine u pod- de kvalitet nastavnih i vannastavnih aktivnosti, učenici VI razreda informatičke sekcije, uz pomoć profe- goričkom naselju Momišići, ukazao je Dragoljub Bulatović. Poređenje Podgorice nekada i sada pravio je sora Zvonka Mijatovića osmislili su novi sajt. Mladi fizičari su podśetili na misli poznatih naučnika, fiziča- Dražen Ljumović, a tu je i podśećanje na najsatrijeg podgoričkog obućara i ujedno crnogorskog stono- ra, poput Nikole Tesle, Alberta Ajnštajna, Tomasa Edisona, Isaka Njutna. Izložbom radova„Pismo vodi”, tenisera, Milutina Maraša. Urednik lista je Dragoljub Bulatović. „Sat za planetu”, „Dan borbe protiv duvana” i eko strana pokazuje želju i brigu najmlađih da naša plane- ta ostane zdravo mjesto za život. Urednica lista je Ljiljana Milović, profesorica. Priredila: Š. B. NOVE KNJIGE SVJEDOK KO SMO MI DANAS NARODNE Nenad Stevović – Slobodan B. Medojević „Crnogorci u Vojvodini – kolonizacija 1945–1948, (I, II, III 1–2)”, PROŠLOSTI Matica crnogorska (Mr Đorđije Ostojić: „Hidronimija Drobnjaka”, OŠ igracije, emigracije i učnim uzusima, za štam- nizacije u Vojvodini 1945– „Dušan Obradović”, Žabljak, 2013) Mkolonizacije Crnogo- pu priredi cjelokupna ras- 1948. godine, o broju onih raca spadaju u glavne ele- položiva arhivska građa, koji su odustali od kolo- mente istorijske egzisten- skupljena i deponovana nizacije i vratili se u svo- r Đorđije Ostojić, ista- cije. Vjekovima teče pro- u Arhivu Vojvodine u No- je stare krajeve, o teritori- Mknuti prosvjetar i bašti- ces iseljavanja Crnogora- vom Sadu, koja se odno- jalnom razmještaju crno- nik tradicionalnih i istorijskih ca iz Crne Gore na sve če- si na kolonizaciju Crnogo- gorskih kolonista u Vojvo- vrijednosti na prostoru Crne tiri strane svijeta. Dubina i raca u Vojvodini od 1945. dini, o crnogorskom prezi- Gore i šire, upotpunio je svoj obuhvat toga procesa ta- do 1948. godine. Ono pre- menskom sistemu koji je obimni naučni i publicistički kvoga je stepena da se da- zentira potpunu arhivsku opredmećen i u faktogra- opus o Drobnjaku (21 kniga) nas, na osnovu činjenica i građu crnogorske koloni- fiji kolonizacije, o sasvim još jednom vrijednom knji- pretpostavki o broju ljudi zacije u Vojvodini 1945– konkretizovanoj i poime- gom, pod nazivom „Hidroni- koji se izvan Crne Gore još 1948. godine, kao i odgo- ničnoj vlasničkoj struktu- mija Drobnjaka”. uvijek u nacionalnom smi- varajuće autorske priređe- ri Crnogoraca koja je ste- U obimnoj knjizi, na pre- slu deklarišu kao Crnogor- ne registre. čena kolonizacijom itd. ko 300 stranica, autor je bri- ci ili koji su crnogorskoga Osnovnu strukturu dje- Omogućeno je bogatim žljivo registrovao i objasnio etničkoga porijekla, može la čine tri sadržinski i me- izborom foto-dokumen- značenje i imena tekućih vo- postaviti ocjena da u svi- todički međusobno pove- tacije, kao sui generis va- da, rijeka, potoka, rječica i jetu postoji još jedna Cr- zane tematske cjeline re- lidnim istorijskom izvo- rizovati osnovnu ocjenu potočića na prostoru drob- na Gora. konstruisanih registara cr- rom, vizuelno predstav- o ovome poduhvatu. Nije njačkog kraja. Tu su i nazi- U kategoriju planskog nogorskih kolonista. To su ljanje onih istorijskih faka- njegova vrijednost samo vi stajaćih voda, jezera, ba- preseljavanja može se svr- registri koji sadrže sve no- ta koje na svoj način pruža u izdavačkom zamahu ko- ra i močvara na pomenu- nim koji je registrovao Osto- stati crnogorska koloniza- sioce domaćinstava i čla- arhivska građa. Dosadašnji jim se u Matici crnogorskoj tom prostoru koji je tokom jić ukazuje na neke karakteri- cija u Vojvodinu od 1945. nova domaćinstava koji su naučni vidokrug u kojemu na ovaj način osmišljava i čitavog radnog vijeka autora stike tog lokaliteta. Neki na- do 1948. godine. Bila je dio bili neposredno uključeni je opservirana crnogor- u savremenoj nauci pod- bio glavna israživačka jedi- zivi hidronima izvedeni su iz šireg procesa u kome su iz u proces agrarne reforme ska kolonizacija bio je vrlo stiče senzibilitet za istraži- nica sa geografskog, istorij- samog načina života ljudi tog različitih i brojnih krajeva i kolonizacije u Crnoj Go- uzak. Crnogorskim i dru- vanje i promišljanje istorij- skog, etnološkog, etnograf- područja, njihovih odnosa, druge Jugoslavije, mahom ri i FNRJ. gim naučnicima ovim je skog postojanja i udesa cr- skog aspekta. Rijetko je ko- zanimanja i ponašanja. iz pasivnih krajeva najvi- Medojević i Stevović knjigama omogućeno da, nogorske dijaspore po svi- ji istraživač objavio toliko ra- Bez obzira da li se radi o še izloženih ratnim strada- kao istorijskog adresanta bez mučnog rada u tjesko- jetu. dova koji tretiraju sociologi- stajaćim ili tekućim vodama, njima i razaranjima u Dru- ukupne arhivske građe o bi i prašini arhiva, studiraju Vjerujem da će mnogi ju sela, narodni život i običa- autor ukazuje da sve one či- gom svjetskom ratu, hilja- crnogorskoj kolonizaciji u istorijsku građu koja sama čitaoci ovih tomova, kako je na prostoru koji je bio veo- ne neiscrpno i neizmjerno de ljudi kolonizirane u Voj- Vojvodini 1945–1948. go- po sebi nudi brojne isto- oni što su upućeni u istori- ma izazovan za nauku u radu bogatstvo života ljudi tog vodinu. dine uzimaju „Glavnu ko- rijske, sociološke, kulturo- ografsku i arhivističku stru- i njegovih prethodnika. regiona. Poslije gotovo šest i po misiju za naseljavanje bo- loške, demografske i dru- ku, tako i oni koje znatiže- Objašnjavajući etimologi- Tumačenjem naziva i oso- decenija od crnogorske raca u Vojvodini”. Ukupna ge uvide. lja bude navodila da u nji- ju hidronima Drobnjaka, au- bina hidronima autor je iza- kolonizacije, dvojica en- sadržina rada te komisije S uvjerenjem da su Slo- ma traže i prate životne i tor je dokazao hipotezu da zvao zapaženo interesovanje tuzijasta Slobodan B. Me- opredmećena je u tri re- bodan B. Medojević i Ne- metanastazičke sudbine su hidronimi Drobnjaka ne- u stručnoj ali i laičkoj javno- dojević i Nenad Stevović gistra: 1. Molbe boraca sa nad Stevović učinili dra- svojih starih, rođaka, pri- pobitni svjedok o životu, ra- sti, posebno među mještani- okupili su tim od oko tri- područja Narodne Repu- gocjeni posao poduhva- jatelja i plemenika, Crno- du, događajima promjena- ma. Ova knjiga biće izazov za deset vrijednih saradnika, blike Crne Gore; 2. Nosio- tivši se onoga što je naj- goraca uopšte, gledajući i ma i ponašanju stanovništva one koji se dalje budu bavili obezbijedili konsultant- ci kolonizacije sa područja prije moralo izgledati kao razmišljajući odakle su na- u tom kraju. Obilazeći drob- istraživanjem prostora Drob- sku ekspertsku pomoć Narodne Republike Crne „nemoguća misija”, a oni ši stari kretali, kud su se za- njačke krajeve u kojima je au- njaka, čime će upotpuniti sa- sad pokojnog prof. dr Ni- Gore i 3. Kolonisti sa pod- su je učinili ne samo mo- pućivali, šta ih je čekalo u tor više godina obavljao pro- znanje o prirodnim karakteri- kole Gaćeše, te se odluči- ručja FNRJ crnogorskog gućom, nego i ostvare- „obećanoj zemlji”, okrenu- 35 svjetarsku misiju, u kontak- stikama zadate prostorne di- li za posao kojeg se u sret- porijekla. nom na naučno potpuno ti pogled u središte vlasti- tu sa starośediocima autor menzije istraživanja. nijim zemljama, narodi- Potpunost prezentira- legitiman način, te s uvje- te današnje i buduće egzi- je objasnio nazive brojnih hi- Knjiga je izašla u izdanju ma i kulturama poduhva- nja arhivske građe omo- renjem da je Matica crno- stencije. Ako bude hrabro- dronima. Pri tom, on je došao Osnovne škole „Dušan Obra- taju velike i ugledne na- gućava da se po prvi put gorska odlukom da publi- sti i karaktera u tom pogle- do saznanja da je većina na- dović”, Žabljak. Recenzenti učne istitucije. Medojević našoj istoriografiji prove- kuje ovu arhivsku građu du, sami ćemo sebe moći ziva u vezi sa mnogim doga- su dr Slobodan Kasalica i Mi- i Stevović proveli su u dje- du sasvim egzaktne i na- valjano procijnila značenje upitati – Ko smo to mi da- đajima i pojavama iz prošlosti lorad Joknić. lo zamisao da se konačno, učno utemeljene analize i vrijednost toga posla mo- nas? naroda tog kraja. Svaki hidro- Milorad Joknić prema odgovarajućim, na- o obimu crnogorske kolo- guće je u potpunosti valo- Milenko A. Perović PITANJE DISTINKCIJE IZMEĐU R AZUMA I UMA

(Goran Sekulović: „Um i Razum od Platona do Kanta”, autorovo izdanje, Podgorica, 2012) DEC. 2013 JAN. vo čim se autor bavi u psihologija, a posebno ško- funkcija mišljenja i osjeća- cije. Pokazao nam je da ni- „Ideja nam ne pokazuje ka- 2014 ovoj knjizi sa tim se u la dubinske psihologije veći- nja), te njihovo upoređiva- šta ne možemo znati o svi- ko je predmet konstituisan, O BROJ našem društvo skoro više ni- nu ovih koncepata objasnila. nje sa ranije uspostavljenim jetu noumena, tj. o stvarima već pod njenim vođstvom ko ne bavi, pa ni bratstvo fi- Jedno stanovište koje se sadržajima razuma. Ovaj prije nego što ih podvrgne- trebamo težiti da odredimo 20-21 losofa. A, i oni koji se bave to razvilo u doktrinu tvrdi da proces događa se kroz ve- mo kategorijama razuma. njenu konstituciju i vezu sa rade u svrhu dnevno politič- obični predmeti čulne per- zivanje za jedan „pol” racio- U „Kritici Čistog Razuma” predmetima iskustva”. Za kih potreba, vrlo je teško ču- cepcije imaju nazvisnu eg- nalne polarnosti i isključiva- (1781) Kant piše: „Ono što je Kanta ideja nema konstitu- ti njihovo vlastito promišlja- zistenciju od njihovog per- nje onog drugog. To se do- za nas Ideja, kod Platona je tivnu, već regulativnu funk- nje o nekom ovakvom pred- cipiranog bića. Ova filosofi- gađa unutar veličina mišlje- bila ideja u božanskom ra- ciju. „Razum nas dovodi do metu. Ova knjiga bavi se pi- ja pomjera stvarnost prema nja istina/nije istina, i osjeća- zumijevanju”. Kantova ide- teleološke, kosmološke i tanjem distinkcije između nečemu previše dalekom nja dobro/nije dobro. Mišlje- ja je istovjetna sa Jungovim psihološke ideje, ali ne mo- koncepata razuma i uma, te od opažajne stvarnosti. Od nje pretpostavlja isključiva- arhetpom. To su a priori re- že dokazati sopstvenu stvar- kako su ih razumijeli filosofi razuma do uma. Utemeljili nje svega što je izvan razu- gulativni principi koji ure- nost” (Kritika Praktičnog Ra- od Platona do njemačke kla- su je filosofi Imanuel Kant i ma. Mišljenje i osjećanje po- đuju naše iskustvo, a princi- zuma). Kantova stvar po se- sične filosofije, Kanta i Hege- Džordž Berkli. dudaraju se u ovim katego- pi su čovjekove kompletno- bi tiče se čiste racionalnosti la. U uvodu autor definiše fi- Što je razum? U Kanto- rijama dozvoljavajući čovje- sti. Kantova epistemologija i za razliku od platonske For- losofiju, ne kao slijed ideja vom smislu razum je „spo- ku da objavi objektivne vri- povezuje empirizam i raci- me stvar po sebi nikad se ne raznih filosofa, već kao nji- sobnost rasuđivanja i djelo- jednosti kao valjane proi- onalizam, a stvarnost je sa- može doživjeti i dedukuje se va parcijalna manifestaci- hovo razumijevanje određe- vanja u saglasnosti sa fun- zvode svoje istorije. Sve što mo percipirano iskustvo ko- kao transcendentalni postu- ja koja teži prema bogu kao nih filosofskih ideja. Razne damentalnim principima”. nije u suprotnosti sa ovim je je uslovljeno i strukturira- lat. Prostor i vrijeme posto- prema nesvjesnom idealu. koncepte (ideje), na primjer, Racionalni stav koji dozvo- pravilom – racionalno je, a no a priori formama intuici- je samo kao kategorije ra- Bio je pod uticajam koncep- razum i um kojima se autor ljava i objavljivanje objek- što nije – iracionalno je. je, prostorom i vremenom, i zuma, kao „forme mogu- ta „apsolutnog duha” kojeg bavi u svom djelu, različiti tivnih vrijednosti kao valid- Autor se u većem dije- kategorijama mišljenja, uk- ćeg saznanja” pomoću kojih je razvio Hegel. Za Hegela filosofi različito su shvatali. nih, uopšte, nije stvar djelo- lu knjige bavio Imanuelom ljučujući sušstancu i uzroč- percepcija mjeri i prosuđuje. duh je neka objektivna či- Ali, ne samo njih već i kon- vanja pojedinačnog subjek- Kantom. „Sa Kantom mo- nost. Ti oblici intuicije i kon- On razumije tri oblika stvar- njenica koja postaje vidlji- cepte kao što su: mišljenje i ta, već je proizvod čovje- žete filosofirati, ili biti pro- cepti ne postoje u spoljaš- nosti: oblik čulnosti, oblik va kroz istorijski proces. Se- saznanje, percepcija, duša i kove istorije kao filogenet- tiv njega, ali ne možete bez njem svijetu van pojedin- razuma, i oblik uma, tj. tran- ling je otišao dalje u reduk- duh, istina i besmrtnost du- skog evolucionog procesa. njega”. Prema Kantu svi op- ca, nijesu atributi fizičkog scendentalne ideje: Bog, slo- ciji Kantove stvari po sebi na še. Autor kao ekstrovertno Objektivne vrijednosti čvr- šti stavovi mogu se podijeliti svijeta kakav je po sebi, već boda, besmrtnost. aktivnost apsolutnog duha misaoni tip ličnosti navo- sto su racionalno uspostav- na empirijske, i one a priori. su svojstveni pojedincu kao Poslije Kantove ideali- koja se identifikuje sa kre- di razlike između uma i ra- ljeni kompleksi ideja koje Empirijski stavovi u potpu- oblici percepcije i mišljenja. stičke tačke posmatranja ativnim impulsom u priro- zuma kod filosofa od Plato- se prenose kroz vijekove u nosti zavise od smisla per- Dakle, znanje je ogrnaičeno; i njegovog sugerisanja da di. Ovu ideju je nastavio ro- na do Kanta. Ja ove koncep- istoriju čovječanstva, a nji- cepcije, a a prirori stavovi možemo imati znanje sa- postoje urođene forme ra- mantizam. te razumijem iz perspekti- hova distribucija ostvaruje imaju suštinsku vrijednost mo o svijetu pojava; ne mo- zuma koje daju stvarnost Filosofi imaju potrebu da ve Jungove škole psihološ- se kroz društveno osvješći- i nijesu zasnovsani na per- žemo saznati stvari po sebi, prostoru i vremenu, slije- otkriju konačne istine, što se ke filosofije, ili ako više voli- vanje. Čovjekov pojedinač- cepciji. Ova razlika se može jer su izvan senzorne intui- di Fihteova transformaci- vidi i u autorovom slučaju u te psihološke metafizike. A, ni razum izraz je adaptibil- ilustrovati empirijskim sta- cije i konceptualizacije. Svi ja ove filosofije u neki -ek ovoj knjizi, ali bratstvo filo- njegova psihološka filosofija nosti na pojedinačne doga- vom „voda je vlažna”, i a pri- sudovi zahtijevaju „sintezu” stremni apsolutni ideali- sofa ne smije zaboraviti či- oslanja se na Platona i Kan- đaje koji postaju postepeno ori stavom „čovjek je smr- intuicije i koncepata: „mišlje- zam. On eliminiše Kantovu njenicu da su istine ograni- ta, dok je za sebe više puta deponovani u čvrsto uspo- tan”. Kant posmatra pred- nja bez koncepata su pra- stvar po sebi i postulira vo- čene na potrebe vremena, rekao „mi kantovci”. Kod na- stavljene komplekse ideja. mete materijalnog svije- zna, intuicije bez koncepa- lju kao posljednju stvarnost. jer svako vrijeme ima svoje vedenih filosofa često se mi- Informisanje iz unutraš- ta kao nesaznatljive. Iz tač- ta su slijepe”. Čisti koncepti Johan Gotlib Fihte tvrdi da istine, to što je danas istina ješaju pojmovi percepcija, njeg i spoljašnjeg svijeta ke posmatranja razma služe razuma nikad ne mogu po- je Univerzum stvorio apso- sjutra ne mora biti. senzacija, intuicija sa umom predstavlja proces konstan- se samo kao sirovi materijal tvrditi transcendentalnu ne- lutni ego, a da je čovjeko- i razumom. Tek je moderna tnog rasuđivanja (pomoću od kojeg su stvorene senza- go samo empirijsku praksu. va volja samo jedna njego- Ilija Kapičić FESTIVAL ĐEČJE PJESME „NAŠA R ADOST 2013” organizaciji Dječjeg tegorija. Tako je, nagrada za že”) iz Podgorice, dok je treća Usaveza Podgorice i KIC- najbolju muziku pripala Sve- pripala Jovanu Aleksiću („Us- a „Budo Tomović”, a pod po- tlani Milić za pjesmu „Beli pavanka”). Takođe, nagrada kroviteljstvom glavnog gra- slončić”, najbolji tekst napi- za najmlađeg učesnika pripa- da organizovan je festival sala je Andra Anastasijević za la je Nikolini Orbović iz Nikši- đečje pjesme „Naša radost pjesmu „Pruži ruku”, najbolji ća („Skoči, skoči, vjeverice”). 2013”. Budući da se fesival scenski nastup bio je Matije Đečji žiri (u sastavu: La- sastojao iz takmičarskog i re- Đaletića („Šampioni sa Mo- ra Šćekić, Uma Ljumić, Se- vijalnog dijela, u takmičar- rače”), a nagrada za najbolji lma Hrapović, Lara Drago- skom je učestvovalo 16 naj- aranžman dodijeljena je La- vić, Đorđe Marković) dodi- mlađih izvođača iz Crne Go- du Lešu za pjesmu „Vreme jelio je nagradu za najbolju re i Srbije, dok je u revijal- je za branjer zvezda”. Prva kompoziciju Ivi Vujošević za nom dijelu nastupio podgo- nagrada za najboljeg solistu pjesmu „Moj ljubimac”. Me- rički đečji hor „Zvjezdice”. dodijeljena je Teodori Stan- dijski sponzor festivala bila Žir je dodijelio nagrade ković iz Novog Sada, druga je RTCG. u nekoliko standardnih ka- Loreni Janković („Šta se mo- Š. B. ■■Teodora Stanković, iz Novog Sada, najbolja solistkinja festivala

■■Nikolina Orbović, iz Nikšića, najmlađa učesnica festivala ■■NAGRADA ZA NAJBOLJI SCENSKI NASTUP: Matija Đaletić iz Podgorice FOTO: Nikola Ćupić

Međunarodni prijateljski susreti u školskom fudbalu Crne Gore i Srbije oček gostiju iz Cr- ljivu pobjedu, 12:0. Opšti- Dne Gore bio je na za- na Lučani i osnovne škole vidnom nivou, počevši od „Marko Pajić” i „Milan Bla- pośete školama, obilaska gojević” iz Lučana bili su NADMETANJE kulturno-istorijskih spome- domaćini ženskoj pljevalj- nika i znamenitosti, do lije- skoj ekipi viših razreda OŠ po organizovanih zabavnih „Boško Buha” i muškoj eki- večeri, kao i kulturno-za- pi nižih razreda OŠ „Dušan I DRUŽENJE ZA PAMĆENJE bavnih programa. Korać” iz Bijelog Polja. Dje- Opštinsko, međuopštin- vojčice OŠ „Boško Buha” sko, regionalno, državno ta- pobijedile su svoje rivalke kmičenje, kao i međunarod- iz OŠ „Marko Pajić” iz Lu- ni prijateljski susreti škol- čana rezultatom (9:0), dok skih fudbalskih ekipa pred- je muška ekipa bjelopolj- stavnika Srbije i Crne Gore ske OŠ „Dušan Korać” po- osnovnih i srednjih škola u razila ekipu OŠ „Milan Bla- muškoj i ženskoj konkuren- gojević” iz Lučana rezulta- ciji u pet kategorija postali tom 4:1. su tradicija. U najljepšem sjećanju Pomoć Fudbalskog saveza Crne Gore Opština Priboj i njihova OŠ „Vuk Karadžić” bili su do- Ove godine, u skladu maćini muškoj podgoričkoj s planom školskih fudbal- ekipi viših razreda OŠ „Bo- skih saveza, organizator židar Vuković Podgoriča- međunarodnih susreta bio nin”, kao i ženskoj ekipi ni- je Školski fudbalski savez žih razreda OŠ „Bratstvo je- Srbije, a gradovi domaćini dinstvo” Skarepača iz Roža- ekipama Crne Gore bili su ja. Dječaci OŠ „Božidar Vu- Sremska Mitrovica, Lučani ković Podgoričanin” završili i Priboj, koji su snosili troš- su nadmetanje neriješenim kove boravka i bili tehnič- rezultatom, dok su đevoj- ki organizatori, dok je troš- čice iz OŠ „Bratstvo jedin- kove prevoza ekipa iz Crne stvo” Skarepača pobijedile Gore snosio Fudbalski savez svoje suparnice iz OŠ „Vuk Crne Gore. Karadžić” iz Priboja rezulta- Opština Sremska Mi- tom 4:1. trovica i Srednja prehram- Ovogodišnji fudbalski beno-šumarska hemij- susreti i domaćinima i go- ska škola bile su domaćini stima ostaće u najljepšem ženskoj ekipi Ekonomsko- sjećanju. ugostiteljske škole iz Nikši- ■■Ženska fudbalska ekipa OŠ „Bratstvo jedinstvo” Skarepača, Rožaje ća. One su odnijele ubjed- Fadil Kardović LIST CRNOGORSKIH PROSVJETNIH, KULTURNIH I NAUČNIH RADNIKA IZDAVAČ: ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA ODGOVORNI UREDNIK: dr Goran Sekulović List izlazi mjesečno. Godišnja pretplata 4,40 eura, polugodišnja 2,20 eura Broj žiro računa: 510 - 267 - 15 VEB-SAJT: www.zuns.me/prosvjetnirad List crnogorskih prosvjetnih, kulturnih i naučnih radnika UREDNIŠTVO I ADMINISTRACIJA: Ulica Balšića br. 4 tel/fax: 020/ 231-254 i 020/ 231-255; mob: 067/ 222-982; e-mail: [email protected] Rukopisi se ne vraćaju ЂЕЧИЈИ СВИЈЕТ

ЗЕЛЕНО МОЈА СИРЕНА ДИЈЕТЕ ЈЕ Често сањам сирене СВЈЕТЛО што очарају мене. ЧОВЈЕК МОГА Имам једну такву у кући ВАЖАН што ме милује ЖИВОТА шапућући: Можда мален, али снажан: „Волим те пуно, дијете је човјек важан. Рођен сам 14. јануара много ми значиш, И једнако свако вриједи 1999. године. За ро­ди­ као звијезда зрачиш!” к‘о одрасли, к‘о сиједи. теље, брата и сестру на­ И ја је волим до неба. јсрећнији тренутак и не Ту је кад год ми треба. Дјеца ликом различита, слутећи што нас че­ка. Њене су очи бисерне ал‘ у срцу сва су иста. Кад су ме донијели из као у праве сирене. Док маштајућ‘ одрастају, породилишта, постао сам То је моја мама мила, осмијех им са лица блиста. центар пажње, јер су брат стрпљива и чила. ■■Лазар Ђуковић, V-4, ОШ „Октоих”, Подгорица Вук ТЕШОВИЋ, VI-3, и сестра били одраслији. Звездана ГОЈКОВИЋ, ОШ „Олга Головић”, И тако, све до једног дана VII-1, ОШ „Октоих”, Никшић ка­да је мајка примијетила Подгорица нео­би­чно модрило. Брзо су ме одвели код доктора. Од тада почиње борба КРОЈАЧ за мој живот: имам обо­ ДРУГАРСТВО стра­ну упалу плућа, која Не причам вам тек тако: Бити кројач није лако. је ни­шта према три ср­ наћи доброг друга То не може радит свако. чане мане. Двије морају није баш лако. Конац, маказе, игла бити одмах оперисане. Друг је небо плаво, и почиње кројачка игра. 1 По пријему у болни­цу, подршку ти пружа, Вриједан кројач докторица саопшта­ва да и увијек каже: Браво! чуда ствара: ми не даје никакве шансе. Ања ЂОКОВИЋ, VII-ц, ■■Марија БОШЊАК, VI-2, ОШ „Браћа Лабудовић”, Никшић капут, мантил Моје стање се по­­горшава, ОШ „Штампар Макарије”, шије, пара. јер су ми плу­ћа губила Подгорица У кројача рука лака, функцију, дисао сам по­ испуњена жеља свака. моћу апа­рата. За мајку Хоћеш ли панталоне, најтежа и најдужа ноћ у или сако животу, за коју каже: „Та КАКО РЕЋИ: само кројачу реци како. ноћ је то­лико трајала да Он жељама удовољава, DEC. сам поми­слила да неће „ВОЛИМ ТЕ” муштерије развесељава. 2013 JAN. сви­тати нови дан”. Не знам зашто су тако Дамјан ЛАЛОВИЋ, VI-б, 2014 Ујутро сам пребачен у ОШ „Штампар Макарије”, те ријечи важне. BROJ Подгорицу. Мјесец дана ос­ Зашто некад не прикажу Подгорица 20-21 та­јем на интензивној да ми љубави праве, санирају упалу плућа. Док а не лажне? се то не из­ли­је­чи и не по­ ■■Јована САРИЋ, VII-1, ОШ “Ратко Жарић”, Никшић мишљају на операцију срца. Како рећи: „Волим те!” РАСТЕМ Доктори ми обез­ кад ту нема среће, бјеђују мјесто у Београ­ кад се од тога ништа Куц, куц – куцкање. ду, у Тиршовој. Коначно – добро десити неће? По тастатури лупкање. дан операције која траје Прстићи, порастите, пет сати. Ту остајем мје­ Како рећи: „Волим те!” „миша” јаче стисните! сец дана док се не извр­ кад си стално са њом? Хоћу да се нацрта ши прва контрола. Зато ме не тражи више, зимска прича велика, Када сам почео разу­ него пођи у њен дом. са два сњешка, ми­је­ва­ти неке ствари, ре­ Кристина РАДАНОВИЋ, с пуно јелки, кли су ми за мој проб­лем. VII-1, ОШ „Драго небом да ми плове Не, није се лако помири­ Маловић”, Тиват звијезде ти, поготово са тим да не што снијег воле. смијем игра­ти фудбал, ■■Анђа ШЕЋКОВИЋ, V, ОШ „Влајко Брајовић”, Косови Луг Хоћу цртат што је мој животни сан. пуно птица, При помисли да неки СНИЈЕГ ПАО зимских птица, нијесу имали шансу да Једне ноћи снијег пао сивих перја опстану, ја сам ипак сре­ док је мјесец – фењер с‘јао. и кљунића, ћан. А и ожиљци су по­ Жељно смо га дочекали пуних мрва стали мали. И још не­што, и пуно се радовали. с хранилице. али да остане међу нама, Све се око нас бијели, Зиму волим, ипак се понекад искра­ убундан је крај цијели. бијелим слова бојим. дем да одиграм фу­д­бал, Око куће, све до прага, Волим вјетар кад ми доктор да чекано ниједнога нема трага и свјежину, зелено свје­тло. ту бјелину да поквари, волим моју домовину. Лазар ЋОСОВИЋ, IX–1, Дјечји сан се сад оствари. Анђела ЋУКОВИЋ, III ОШ „Браћа Лабудoвић”, Анђела КУВЕЉИЋ, VII ОШ „Радојица Перовић”, Никшић ОШ „Његош”, Спуж ■■Рада МУСИЋ, VII-3, ОШ “Браћа Рибар”, Никшић Подгорица ЂЕЧИЈИ СВИЈЕТ

Радован Вујадино- ГАС Била је за то подесна, Возач је погледао вић је рођен 1941. го­ алуми­ниј­ска, лака; има­ у њега, намрштио се: дине у Глибаћима код Школа је била дале­ ла је чеп у облику завр­ „Што, зар мене дје­ Пљеваља. ко, преко два села. Мој тња, па и кад се превр­ чак опомиње, да до­ Пише за ђецу и за брат Блажо ишао је у не, ни кап не исцури из дам ками­ону гас уз ову одрасле приче, припо­ седми ра­зред. Одрас­ ње. страну?” вијетке, умјетнич­ке ре­ тао дјечак, ра­том оме­ Блажо је ćедио у ка­ – Гас, гас! – викао је портаже, драме и рома­ тен у школова­њу, имао бини поред возача, а Блажо и трчао поред не. Сарађује у више од је већ седамн­аест го­ цицу је ставио поред ка-миона. педесет ли­стова и ча­ дина. се­бе. Црни дим из ауспуха сописа. Објавио је пре­ Све што је било нуж­ У селу је изашао из задахнуо га је, а он је и ко три стотине приповиједака и више од сто но да се купи, доносио ка­миона, а чутурицу је даље трчао, сада још прилога из историје. Познати је публициста и је из продавнице, која заборавио. бр­же и викао: књижевник. је била близу школе. Возач је отишао у Гас, гас! Радио је као наставник и кустос у Музеју у Најчешће је куповао пла­нину и натоварио Возач није схватио Пљевљима. шећер, со и гас за лам­ грађу. што тражи, па се на дје­ Објавио је збирке прича за ђецу: Класје (1985), пу. Блажо се тек у кући чака и наљутио, поми­ Ма­чје жице (1989), Извор (2011), Голуб у кући (2012), Учио је увече уз ту ćетио да му је цица ос­ сливши: „Зар он хоће Први кораци (2013) и Звијезда Даница (2013), а за шкиљаву свјетиљку тала у камиону. Иза­ да ми наре­ђује: ђе ћу одрасле седам збирки приповиједака, три мо­ која је димила и смрђе­ шао је на цесту и саче­ ја додати гас машини, нографије, два романа и по књигу приповиједа­ ла. Али, била је златна као камион да се врати а ђе ћу га одузети?” ка и монодрама, репортажа и за­писа и драма. – кад је у њој било гаса. са бал­ванима. Стајао је И камион је прошао. Заступљен је у уџеницима, приручницима, Камиони су прево­ по­ред цесте, ђе пут иде Блажо се тужан вра­ антологи­ја­ма, монографијама, лексиконима и зили грађу из планине, уза страну, па камиони тио кући. домаћим и ино­страним зборницима (1975–2011). прола­зи­­ли преко села, успоре­ под вели­ким те­ Увече није могао Добитник је преко 90 књижевних награда, за па је Блажо често из­ ретом. нау­чи­ти ниједну лек­ припови­јетке и књиге у рукопису, на аноним­ лазио на цесту, зауста­ „Баш ћу га овђе саче­ цију, ни урадити до­ ним конкурсима. вљао камио­не, да ćеде кати, да возачу лак­ маћи задатак. Члан је Удружења црногорских писаца за ђе­ у кабину, да се пре­­ве­зе ше објасним, да сам Била је зима, дани цу и младе и Удружења књижевника Црне Горе. у село. забора­вио чутуру” ми­ кра­т­ки, рано се смрка­ Живи и ради у Пљевљима и Даниловграду. Купио је литар гаса. слио је. ва, а кас­ ­но свиће. Претходне ноћи лампа Дигао је руку, а во­ У лампи није било ни се угасила. Изгорјела је зач није стао, питао се: ка­пи гаса. 2 и по­сљедња кап. „Што овај дјечак сад Ćутрадан је морао СНИЈЕГ ране зоре. У помоћ су Изашао је на цесту и хоће, кад сам га, мало у шко­ли да објашњава им притекле комшије. дигао руку. Шофер га је при­је, довезао из шко­ заш­то није урадио до­ У татином родном Хтјели су да Антоније примио. У руци је др­ ле?” маћи за­датак и да мо­ мје­с­ту је пао снијег, а колима приђе до куће. жао цицу пуну гаса. – Гас, гас! – викао је ли настав­ни­ка да му Анто­није тамо треба да И успјели су. Пут је У њој смо, редовно, Блажо и махао објема због тога не да слабу отпу­тује. Неколико да­ био чист. Такси је при­ куповали петролеј. ру­кама. оцјену. на је био у мамином за­ шао под кућу. вичају. Мама је изнијела Баба и ђед их жељ­ Анто­нија из кола. Ђед га но че­кају, али се плаше је прихватио на тротоару. ИМЕ – Спавао у рововима, у DEC. во лила се. Купила је неко­ 2013 – ка­ко ће Антоније под­ Био је узбуђен, ноге ­ди – додао је тата. JAN. Тата и мама су знали ли­ко књига са више хи нијети пут, како ће се су му се тресле. Плашио – У младости преживио ља­­ 2013 да ће им се родити син. И да имена. обићи на сни­јегу. Код се: испустиће унука! велике богиње и имуни­ BROJ размишљали су о имену. њих је мраз, а може да Стегао је зубе, сав се тет стекао на ту опаку Читали су, тражили што 20-21 љепше име. дуне мећава. укипио. Тата је предложио да болест, па га пренио на му дају име Анто, да уз Очистили су пут до Ушао је у кућу, у нару­ своје потомке – истакао је – Ја предлажем име: им ­ме Ан­­то ку­ће у селу. Али је снијег чје је унио Антонија. е ђеда његове мај­ке. стриц. ­није, у њему се садр – А жи и в ­ по­ново пао, преко ноћи Било му је пуно срце. нто је био стари ра­ – И доживио сто годи­ аш предлог – ре­кла тник, чврст и отмен чо је мајка. је све затрпао. Његово прво унуче ­вје на! – рекао је тата. – рекао је стриц. к Баба и ђед су узели пре­ш­ло је праг његове Мама је застала, замис­ Сви су се са тим сло ли. ­жи­ лопате, гртали снијег од куће.

О СУНЦУ И ЦРНОЈ ГОРИ РОЂЕНДАНСКО БАШ СЕ ВОЛЕ ШКРТО ПИСМО Сунце уз тене иде споро, СЛАВЉЕ Не брини! иде споро, Длан којим си ми махнуо, ој, висока Црна Горо. Сви се редом нагурали До звучнога школског звона огријао ме је. у собици три са три. чекају се испред школе. Ријечи које си ми рекао Скупа иду Он и Она. И преко тебе хода споро, Прослављамо рођендане. („Како си лијепа!”) Још не знају да се воле. хода споро, Слављеници: ја и ти. узнијеле су ме. ој, кићена Црна Горо. Испратио си ме погледом, Позвали смо своје друштво, Потраже се, сријетају. дахом си ме подупро. Бива да се осоколе: Сунце са тебе силази споро, набавили све и свашта. Не брини! прошетају, чаврљају … невољно, И лудо се проводимо. Топлином си ме обдарио: Још не знају да се воле. споро, Ноћас нам се све опрашта. Идем дома прозрачна. ој, лијепа Црна Горо. Не брини! У собици твојој ми смо Лудо и незаборавно Једва чекам ćутрашњи дан, прославили дан су школе: … А кад престану да га направили прави лом. када ћу се вратити. Бљесну што се заче давно: за тебе везују зраци, С осмијехом и са сјетом Не брини! Он и Она – баш се воле! сунце се у дубоко, памтићемо све то Ја не видим више себе, но тебе. у сиње море баци! у животу свом! Ја нијесам више ја, но ти. Спaсоје ЛАБУДОВИЋ Љубинка ВЕШОВИЋ Саво КАДОВИЋ Војислав ВУЛАНОВИЋ ЂЕЧИЈИ СВИЈЕТ МЕДЕНА ПЈЕСМЕ МУРАДИНА ОЉМЕЗОВА ПЈЕСМА Весело се сунцу јави својим цвијетом јаглац жут. МАЈКА ИЗ БАЛКАРИЈЕ А у трави Са руског на црногорски језик препјевао и превео сиви мрави Кишобран је, раде, и чувар од непогода, граде ДУШАН ЂУРИШИЋ себи пут. липомирис је, и стогодишње дрво што цвјета. ОГЛЕДАЛО САН Распјевани попци уче сонг јутарњи, Раширила гране, Ко се у огледалу огледа тамо? Спавају моје руке, среће пун. Жанета. уши и ноге двије. Још од јуче бригом дише, Ко се љепотом поноси само? Мој носић паук суче стрепњом узгаја наду. Жанета. шмрче и спије. нити, У пољу расте радост. Огледалу мило и ђевојчици мило. кити Еј, то је све што им се збило. Спавају моје вјеђе, смреке жбун. чело и тјеме, Пред спавање, силазе звијезде У огледало Расул гледа: и глава, Зузукања већ се нижу, и пјевају успаванку. Ко је то? на меком јастуку, пред кошницом Припитоми сунце, кишу и вјетар. Сав измазан стоји крај њега. такође већ давно спава. читав ред. Ко је то? Пчеле стижу Мајка је кишобран ђетињства. На језику се и не дижу Од себе се Расул уплашио, стишавају ријечи, главе, Слободан ВУКАНОВИЋ па се испод стола умирила се уста и прсти моји. праве скрио! Само моје очи слатки мед. спавати не желе, ЛИЈ, КИШИЦЕ, ЛИЈ сан никако да их освоји. Бранислав М. ВУКОВИЋ – Лиј, кишице, лиј, лиј, лиј! – Своју лопту дај ми ти! У подгоричкој Народној библиотеци „Радосав – Ето, узми! Само лиј! ВУЧИЋ Љумовић” обиљежен међународни Дан бајки И лопту ми ти умиј. Мајушни вучић плаче. 3 Рече: БАЈКЕ ПОДСТИЧУ МАШТУ – Кад је тако, ја ћу лити – Малину једе и траву ћу напојити. мече. И ПОУЧАВАЈУ ПРАВИМ Не могу малину – Лиј, кишице, немој стати! дохватити. ВРИЈЕДНОСТИМА – Хоћеш ли ми бицикл дати? То бих мече – На! Возај се веселије! шћео бити! Нимало ми жао није!

– Кад је тако, ја ћу лити и дрвеће напојити. DEC. 2013 JAN. 2014 ЛОПТА BROJ КОРЊАЧА И КИША 20-21 – Ко то куца Играла се у коштану весела моју кућу лопта. док траје мрак густи? И на прозору - стакло – То сам ја ■■АФИРМИСАТИ КЊИГУ: Вјера Поповић, библиотекарка разбила. мрмља киша. – Смрзла сам се, Поводом међународног дана бајки подгоричка На­ Па унутра ме пусти! родна библиотека „Радосав Љумовић” организова­ лопта је ла је радионицу под мотом „У свијету бајки”. Учесни­ крива, зна се … ци радионице били су ученици трећег разреда ОШ А због чега је онда „Бранко Божовић”. Вјера Поповић и Мирјана Жиха, мајка мене библиотекарке, у краћем предавању истакле су ка­ казнила? БИЉЕШКА О ПИСЦУ рактеристике и специфичности бајки, док су ђеца рје­ Балкарски пјесник и драматург Мурадин шавала асоцијације и читала бајке. Ољмезов родио се 20. марта 1948. године у „Циљ креативних радионица био је да афирмише­ се­лу Ерназар Талди-Курганске области Казас­ мо књигу, као и да подстакнемо ђецу да долазе у биб­ ЗВИЈЕЗДЕ ке ССР. лиотеку и развијају лијепу навику дружења с књигом, Шума. Велика јела. Мрак. Завршио је Литерарни институт Максима чији садржај подстиче њихову машту, што је за овај уз­ А у дупљи колијевка чак. Горког у Москви. Сада је одговор­ни секретар раст ђеце веома битан. Бајке пружају и важне поуке: Колијевка, књи­жевног часописа „Минги Тау-Ељбрус”. на примјер, до циља се стиже једино радом и истрај­ колијевка мала - Објавио је 15 књига пјесама, поема, прича и ношћу, његовати љубав према лијепом, те свим пра­ постеља је вјеверице ту. драма. Превео је на балкарски језик и об­јавио вим вриједностима – поштењу, правди, доброти, и ис­ Вјеверица спава. посебну књигу рубаија великог Хајама. тини”, истакле су библиотекарке. И сва шума је у сну. 2000. године је добио Државну награду Јулка Поповић, учитељица у ОШ „Бранко Божовић”, Кабар­дино-Балкарске Пепублике у области нагласила је да већина ученика овог одјељења до са­ Само звијезде у тишини књи­жевности и умјетности. да није била у Народној библиотеци. То је био и пр­ неће да се скрију, Члан је Савеза писаца Русије. венствени повод посјете овој установи. Сви ученици све се смију Живи и ради у Наљчику. су до краја године добили бесплатне чланске карте. и трепере у висини. Ш. Б. ЂЕЧИЈИ СВИЈЕТ

27. међународни фестивал дјечјег стваралаштва и 28. стваралаштва за дјецу „Сусрети под Старом ИСТОРИЈСКИ маслином” – Бар КАЛЕНДАР ЦРНЕ ГОРЕ ЛАУРЕАТ 2. децембар 1915. ВЕЛИМИР РАЛЕВИЋ ДАНАЈСКА ОДЛИКОВАЊА На Цетиње је дошао регент Александар Карађорђевић да ода при­з­на­ње краљу Ни­ коли, влади и црногорској војсци која је својом беспријекорном храброшћу омогући­ ла српској војсци повлачење до албанске обале. Том приликом регент је одликовао краља Николу лентом Карађорђеве звијезде са мачевима а ђенерала Јанка Вукоти­ћа, предсједника владе, III степеном Карађорђеве звијезде са мачевима и златном Оби­ лића медаљом за храброст.

2. децембар 1943. ИТАЛИЈАНСКА ПАРТИЗАНСКА ДИВИЗИЈА Формирана је одлуком Врховног штаба Народноослободилачке вој­ске и партизан­ ских одреда Југославије на подручју Пљeваља у Другом свјетском рату, од војника ита­ лијанске дивизије „Венеција” и „Таури­-нензе”. Носила је име „Галибарди” и била стављена под команду штаба Другог урадног корпуса Народноослободилачке војске Југославије.

7. децембар 1961. ЗАВОД ЗА ЗАШТИТУ ПРИРОДЕ Најстарија институција у области заштите природе у Црној Гори, чија је основна дјелатност заштита природе Црне Горе у цјелини, а посебно простора који имају на­ ционални и међународни значај. Његов капиталан допринос састоји се у иницијатива­ ма и припреми документације за оснивање црногорских националних паркова, као и прилога за упис у лис­ту свјетске природне баштине и међнаодну заштиту Которско- рисан­ског залива, Дурмитора и кањона Таре. ■■Маслинов вијенац са поруком љубави, мира и наде 10. децембар 1915. Овогодишњи лауреат традиционалне поетске манифеста­ ције „Сусрети под Старом маслином”, одржане крајем новем­ ОПТИМИЗАМ БЕЗ ПОКРИЋА бра у Бару, је књижевник из Берана Велимир Ралевић. Према Након што га је поćетио регент Александар Карађорђевић, краљ Ни­ко­ла је примио образложењу жирија, „Ралевић је најутентичнији савреме­ шефа српске владе Николу Пашића, који је желио да црногорском суверену улије оп­ ни пјесник за ђецу и одрасле у Црној Гори. До сада нико као тимизам у сигурну побједу савезника. У тим тренуцима Црна Гора је грчевито брани­ он није успио да у поезији за најмлађе направи тако срећан ла своју територију и градила одступницу српској војсци. Након поćете унука и Нико­ спој традиционалног епског пјевања и савременог исказа”. 4 ле Па­шића, Краљ се увелико понадао да ће савезници Црној Гори послати материјл­ На „Пјесничком камену” отворено је новоисписано име ну а, можда, и војну помоћ. овогодишњег лауреата, а у парку маслина у дворишту Цен­ тра за културу Ралевић је засадио маслину и потом са бро­ 14. децембар 1950. да у море спустио маслинов вијенац са поруком мира, на­ де и љубави. ФОРМИРАНО НАУЧНО ДРУШТВО ЦРНЕ ГОРЕ На главној свечаности манифестације у Дворцу краља Из те асоцијације 1973. израсло је Друштво за науку и умјетност, претеча Црногорс­ Николе лауреату Ралевићу награду „Стара маслина”, уз при­ ке академије наука и умјетности. годну свечарску бесједу, уручио је Ћазим Никезић, дирек­ тор Центра за културу. 15. деценбар 1941.

DEC. „ОМЛАДИНСКИ ПОКРЕТ” НАГРАЂЕНИ ЛИТЕРАРНИ 2013 Први број листа црногорске омладине у Другом свјетском рату изашао је на Це­ JAN. тињу. Као орган ПК СКОЈ-а, истицао је значај улоге и једин­ ства народне омладине у 2013 И ЛИКОВНИ РАДОВИ ослободилачкој борби. Поред политичких чланака, доносио је и летерарне прилоге. BROJ Касније је имао и рубрику за пионире. Уредник листа био је Будо Томовић. 20-21 Прва награда додијељена је Наталији Вујошевић, VIII разред, ОШ „Блажо Јоков Орландић”, Бар, друга Ти­ 22. децембар 1918. ни Симић, VIII разред, ОШ „Свети Сава” – Младеновац, и трећа Ањи Апрцовић, VIII разред, ОШ „Народни херој „ЦРНОГОРСКИ ОДБОР” ОКОНЧАО МИСИЈУ Саво Илић”, Котор. Након доношења одлука Подгоричке скупштине и повлачења српског представни­ На ликовном конкурсу (пристигла 1.144 рада) прва ка са Цетиња, престао је да постоји Црногорски одбор за народно уједињење, ини­ награда припала је Божидару Мирановићу, IX разред циран и финансиран од стране српске владе како би припремио терен за присаје­ дињење Црне Горе Србији. Пропагандне и друге сличне послове које је водио поме­ ОШ „Владо Милић” – Подгорица, друга Борису Марчићу, нути одбор преузела су дипломатска представништва краљевине СХС. Уочи повра­ 7 година, из Београда, и трећа Петру Вујановићу, VII раз­ тка из Париза на Цетиње, Андрија Радовић, лидер Одбора, наредио је да се спакује ред ОШ „Југославија”, Бар. Награде за колекције ликов­ штампарија листа „Уједињење” која се, као власништво Одбора, налазила у Женеви, них радова припале су: прва – ОШ „Браћа Рибар”, Затон, јер је престала потреба популарисања одлука Подгоричке скупштине у Црној Гори. Бијело Поље, друга – ОШ „Југославија” – Бар, и трећа – ОШ „Вук Караџић”, Беране. 27. децембар 1990. ОБНОВА ЦРНОГОРСКЕ ПРАВОСЛАВНЕ ЦРКВЕ На Мировици, под Старом маслином, пјесници из Црне На Цетињу је основан Одбор за обнову Црногорске православне цркве, за чијег Горе, Србије, Босне и Албаније читали су своје стихове: Ми­ је предćедника изабран Душан Гвозденовић. Оснивање овог одбора био је први чин ленко Ратковић, Душан Поп Ђурђев, Џахид Бушати, Слобо­ у смјеру враћања аутокефалије ЦПЦ која је насилно укинута 1920. декретом регента дан Станишић, Блага Журић, Виолета Јовић, Велимир Рале­ Александра Карађорђевића. Прва акција Одбора била је одганизовање Црногорске вић, Тоде Николетић, Драгослав Ћулафић, Мирсад Бећирба­ Бадње вечери, на којој је требало саопштити проглас народног збора, са захтјевом шић, Бошко Ломовић, Рајко Јоличић… за враћање аутокефалије. Због великог броја приспјелих радова жири је одлучио да се додијеле и три равноправне специјалне награде: Рад­ 31. децембар 1946. мили Шкулетић, IV разред ОШ „Блажо Јоков Орландић” – Бар, Балши Ђоковићу, II разред, ОШ „Анте Ђедовић” – Бар и УСТАВ НР ЦРНЕ ГОРЕ Матији Јелићу, пет година, Предшколској установи „Пужић Усвојен је од стране Уставотворне скупштине Црне Горе. Тим чи­­ном, како је и на­ Весељко” – Бар. глашено у образложењу поводом доношења тог акта, „НР Црна Гора, као народна и У дворцу краља Николе промовисана је и књига бајки за суверена држава, у оквиру суверенитета који је задржала за себе Уставом ФНРЈ, по­ ђецу Босиљке Пушић „Краљ који је појео и себе”. ставља основне линије свог друштвено-политичког и економског уређења, доврша­ ва зграду своје државности у оквиру ФНРЈ и поставља правни темељх за даљи раз­ За вријеме фестивала писци су се дружили са ђецом, а вој и напредак.” пјеснички караван је био у посјети свим барским основним и средњим школама. Сеида Белеговић ZA NASTAVU Godina XX /////////////////// DECEMBAR 2013 / JANUAR 2014 \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\ Broj 151 IZBOR ZADATAKA S EKSTERNE PROVJERE ZNANJA NA KRAJU TREĆEG CIKLUSA OSNOVNE ŠKOLE (2013) ENGLESKI JEZIK

1. READING Franklin continued his civic 1.1. Read Tom’s letter to a friend. For sentences 1-7 decide if the contributions during the 1730s and statements are true or false. 1740s. He formed both the first public lending library in America and the first fire department in Pennsylvania. In 1743, he helped to launch the American Philosophical Society, the first learned society in America. The city needed better help in treating the sick, so Franklin brought together a group who formed the Pennsylvania Hospital in 1751. The Library Company, Philosophical Society, and Pennsylvania Hospital are all in existence today. By 1749 he started concentrating on science, experiments, and inventions. This was nothing new to Franklin. In 1743, he had already invented a heat-efficient stove – called the Franklin stove – to help warm houses efficiently. Among Franklin’s other inventions are the lightning rod, bifocals, swim fins and the glass ‘armonica’ (a musical instrument). Politics became more of an active interest for Franklin in the 1750s. He started working actively for Independence. Franklin was elected to the Second Continental Congress and worked on a committee of five that helped to draft the Declaration of Independence. In 1776 Franklin signed the Declaration, and sailed to France as an ambassador to the Court of Louis XVI. The French loved Franklin. He was the man who had tamed lightning, the humble American who was a match for any wit in the world. Now a man in his late seventies, Franklin returned to America. His colorful life and legacy of scientific and political achievement have seen Franklin honored on coinage and money, the names of many towns, educational institutions, and companies. 1. Which word is closest in meaning to the word scholar in line 2? A. doctor B. intellectual C. scientist 2. Which item was Franklin’s invention? A. bifocal glasses B. electrical power C. printing press TRUE FALSE 3. Which profession did Franklin perform during his life? 1. Tom and Susan have spent the summer together.   A. architect 2. Tom is spending his vacation in the country.   B. politician 3. Susan is very pale.   C. teacher 4. Tom likes sports.   4. Which newspapers were NOT published by Franklin? 5. Tom has earned a lot of money A. Pennsylvania Daily Papers. from his summer job.   B. Pennsylvania Gazette. 6. Tom has a driving licence.   C. Poor Richard’s Almanac 7. Susan and Tom are students.   5. Did Franklin fight for the Independence of America? 8. Both Tom and Susan are friends with John.   A. No B. Yes 1.2. Read the text and for questions 1 – 8, choose the correct answer C. We don’t know that. (A, B or C). 6. What did he do in Paris? Benjamin Franklin (1706–1790) was the most famous American in A. He started his business there. his day. Wherever he went, crowds formed. A noted scholar, Franklin B. He started newspapers in English. was a printer, inventor, philosopher, politician, soldier, firefighter, C. He was a diplomat. ambassador, bookseller, statesman. 7. Is there a banknote with Franklin’s image on US dollar currency? In 1729, Benjamin Franklin became a newspaper editor and printer A. No in Philadelphia, becoming very wealthy writing and publishing Poor B. Yes Richard’s Almanac and The Pennsylvania Gazette. C. We don’t know that. 1 2. VOCABULARY AND GRAMMAR 2.3. Fill in the gaps. 2.1. Read the text and choose the correct answer (A, B or C) to fill in Usain Bolt 0 is the fastest the gap. There is an example at the beginning (0). man in the world. He broke three world records in the Beijing and London Olym­pics. Usain Bolt was not interested 1 ______running when he 2 ______young. He loved soccer and cricket. Then his crick- et coach noticed Bolt ran fast. He told Bolt 3 ______try track events. Bolt began to run and he ran fast. He had a lot 4 ______injuries and two car crashes, but he got better and he ran again. Then in 2005, Bolt got 5 ______new coach. This coach wanted Bolt to train harder. It worked! In the Bei- jing Olympics Usain Bolt became a superstar.

3. WRITING You and your friends from school are organizing a picnic next Sa- turday because it is the end of the school year. Your best friend has About one hundred years 0. ______many educated peo- been ill for a few days but you hope that he will be able to come to ple spoke French when they met people from other countries. To- the picnic. day most people speak English when they meet 1. ______. Write an e-mail to him/her. But what 2. ______English the international langua- • Fill in the field: Subject ge? There are many reasons why English has become so popular. • invite him/her to come to the picnic It is the 3. ______language of the United Nations. It is 4. Tell him/her ______most widely used language in science and on the • where to come Internet. Our world has become very global and we need to commu- • when the picnic starts nicate 5. ______one another. • what you are going to do 0. A ago B before C early Write 40-60 words. Do not write your name. 1. A foreigners B strangers C visitors 2. A becomes B does C makes 3. A national B official C regular 4. A a B an C the 5. A among B between C with

2.2. Complete the second sentence so that it has a similar meaning to the first sentence. Example: It’s possible to buy bread in this shop.

1. Do you have a pet? She wants to know ______. 2. Franklin invented the lightning rod. The lightning rod ______. 3. It is necessary for me to go to the dentist. I have ______. PROSTOR ZA RAD 4. My photos aren’t as good as yours. ______Your photos ______mine. ______5. Do you want to go to the cinema? ______Would ______to the cinema? ______

ITALIJANSKI JEZIK

1. Comprensione della lettura con la fine dell’anno scolastico hanno lasciato l’insegnamento e so- 1.1. Leggete e trovate il titolo per ogni notizia: no andate in pensione. A tutte e quattro il nostro sincero grazie. De- 1. ASSISI, IL GRAMSCI E SABA dichiamo loro questo numero del giornalino. 2. UN GRAZIE A 3. LO SPERIMENTALE A VENEZIA 1.2. Riordina il testo numerando le frasi: 4. SCUOLA TEATRO E CULTURA ______Continuano come ogni anno, le proposte teatrali e cultura- li della scuola. Alcune classi frequentano con regolarità le proposte dei „Venerdì letterari” a Torino. Delle classi dello Sperimentale hanno visto il „Candido” di Voltaire al teatro Adua. ______Tutte le classi terze, due quarti e alcuni ragazzi delle quinte (circa duecento persone) hanno visitato nel novembre scorso la mo- stra „Da Van Gogh a Picasso… da Kandinsky a Pollock… Il percorso dell’arte moderna” nella magnifica Venezia. ______Molti studenti e insegnanti delle classi quinte (circa quaran- ta persone) hanno partecipato ad Assisi al convegno su Umberto Sa- LA RICETTA ba, poeta italiano. È ormai una simpatica e valida tradizione del no- Ingredienti: 4 etti di spaghetti stro liceo partecipare ai convegni letterari e filosofici. 2 spicchi d’aglio ______Le Prof. Giuliana Lupo (educazione artistica), Diana Fumero olio q. b. (quanto basta) (scienza), Silvana Putorti (matematica-fisica) e Gemma Bini (lettere) 1 peperoncino 2 Esecuzione: 2.2. Completate con le parole mancanti, scegliendo tra quelle date: ______1 Dovete far bollire acqua in una pentola grande. 1. c di birra a) una bottiglia ______Mentre gli spaghetti bollono, dovete prendere una piccola 2. di minestra b) una fetta pentola e metterla sul fuoco con olio, aglio e peperoncino. 3. di vino c) un bicchiere ______Quando bolle, dovete mettere gli spaghetti. 4. di dolce d) una tazzina Buon appetito. 5. di tè e) un piatto ______Quando tutto è pronto, dovete aggiungerlo agli spaghetti 6. di caffè f) una tazza e mescolare il tutto. ______Questi due ultimi ingredienti li dovete tritare insieme. 2.3. Scegliete la corretta alternativa: ______Se li volete al dente, dovete toglierli dal fuoco dopo cinque 1. Ho visto ______auto rossa. minuti. a) un’ ______Li potete spezzare o lasciare interi. b) un ______È consigliabile aggiungere l’aglio e il peperoncino solo c) uno quando l’olio è caldo. 2. I ragazzi sono ______Roma. a) da 2. Grammatica e lessico b) di 2.1. Inserite le parole mancanti: c) dalla di, durante, lunga, per, una 3. ______fratello maggiore va all’asilo. a) Mio b) Miei c) Il mio 4. La mattina Marco ed io ______sempre colazione. a) faciamo b) facciamo c) fate 5. Mia nonna vive all’estero e io ______scrivo quasi ogni giorno. a) le b) la c) lo

3. Produzione scritta Scrivi un’e-mail (40 – 60 parole), a un∕un’ amico∕a e parlagli∕le di un animale che possiedi o vorresti possedere. Per ritrovare il gatto perduto ______le vacanze, un impiegato ______di banca, ha preso un mese ______ferie e ______casa in affitto nella zona dove pensava di poterlo ritrovare. L`impiegato ______dopo una ______ricerca ha ritrovato il gatto, impigliato ______in una rete ______pescatori. ______RUSKI JEZIK

1. Чтение ПРАВИЛЬНО НЕПРАВИЛЬНО 1.1. Прочитайте внимательно текст о короне Российской импе- рии и отметьте, правильны или неправильны предложен- 1. Корону делали очень много ные фразы. мастеров. Большая императорская 2. Екатерина Первая заказала корона Российской импе- сделать корону из серебра и рии изготовлена для коро- золота. нации русских царей в 1762 3. Корона весила больше двух году двумя известными юве- килограммов. лирами. Они работали по 4. Николай Спафарий был рус- специальному заказу Екате- ским дипломатом в Пекине. рины Второй. Знаменитым 5. Самый маленький драгоцен- мастерам было поставлено ный камень в короне – это только одно условие – ко- большой рубин. рона должна была весить не более 2 килограммов. Коро- 6. Корона символизирует соеди- на сделана в восточных тра- нение юга и севера. дициях и состоит из драго- 7. Сейчас корона Российской им- ценных металлов – серебра перии находится в Пекине. и золота. Мастер вставил в серебро 4936 бриллиантов. Самым известным из 1.2. Прочитайте внимательно текст о традиции чаепития в драгоценных камней ко- России и отметьте, правильны или неправильны предло- роны является рубин. Камень был куплен у китайского импе- женные фразы. ратора, он был привезён в Россию ученым и писателем Никола- ем Спафарием, который тогда находился на дипломатической Чай по-русски службе в Пекине. В короне над рубином крест из пяти больших бриллиантов. В России чай появился раньше, чем в Европе. Сначала неболь- Корона не только прекрасна, но и имеет глубокий смысл. Две шие количества чая привозили в Россию как дорогой подарок от части символизируют соединение Востока и Запада на террито- азиатских дипломатов, а уже в 19 веке его стали пить все. рии Российской империи. Традиция русского чаепития – одна из самых сложных для оп- В разные времена корону хотели украсть или продать, но сей- исания. Символом русского чаепития считается «самовар», в ко- час она хранится в музее московского Кремля, и тысячи туристов тором заваривают чай. Это большой металлический сосуд, часто и гостей российской столицы могут увидеть это необыкновенное красиво разукрашенный, в котором вода нагревается на горячих произведение искусства 18-го века. углях. А большой – потому что русские могут пить чай часами. 3 Чай в России с давних пор был поводом 2.2. Ответьте, где происходит диалог, выбрав вариант ответа А, для долгой, медленной и добродушной бе- Б или В. седы, это был способ примирения и повод 1. – Здравствуйте, я бы хотел постричься. для решения деловых вопросов. Главное – Пожалуйста, садитесь. Как бы Вы хотели постричься? в русском чаепитии (кроме чая) – это об- – Я бы хотел очень коротко, скоро лето, и я еду отдыхать на щение. Много чая, угощений и приятная море. компания – вот составные части чая по- А. в туристическом агентстве русски. А если в доме гости, то они долго- Б. в парикмахерской долго могут пить чай, что-то вспоминать, В. в самолете за чаем всегда рождаются интересные 2. – Извините, я заблудился. Скажите, как мне пройти на площадь идеи. Чай за беседой льётся рекой. По- Пушкина? русски это называется – «чаёвничать». Причем русские пьют в ос- – Это совсем рядом, идите прямо, потом поверните налево, а новном чёрный чай, которого им часто не достаёт в Черногории. когда пройдете парк, то увидите памятник Пушкину. Это и бу- Эта традиция имеет и практический смысл. Несладкий чёр- дет площадь Пушкина. ный чай через некоторое время после обильного обеда помо- А. на улице гает переварить еду, и гость встаёт из-за стола посвежевшим и Б. в поле бодрым. В. на площади Пушкина ПРАВИЛЬНО НЕПРАВИЛЬНО 3. – Скажите, у Вас есть сборник стихов Есенина? 1. Чай появился сначала в Евро- – Конечно. Вот, пожалуйста, 200 рублей. Новое издание. Кста- пе, а потом в России. ти во втором отделе у нас есть биография этого поэта. – Нет, спасибо, я возьму только сборник стихов. А где платить? 2. Чай в России изначально был – В кассе, у выхода. напитком для простого народа. А. в музее С. Есенина 3. Самовар служит для заварива- Б. в книжном магазине ния кофе. В. в библиотеке 4. Русские любят пить чай очень- 4. – Таня, посмотри, какая красота!!! Вокруг вода, даже берега не очень долго. видно! – Ты прав, Виктор. Очень красиво! Я тоже люблю воду, кстати, 5. Русские, когда пьют чай, часто я рыба по гороскопу. ссорятся. – Сейчас мы остановимся, и можно будет искупаться. 6. „Чаёвничать” по-русски значит – Но я боюсь акул. разговаривать за чаем. – Таня, глупая, не бойся, здесь нет акул. 7. Гость устаёт после чая. А. на пляже Б. в бассейне 8. Русские пьют чай, потому что В. на корабле он переваривает еду. 5. – Добрый день. Мне, пожалуйста, один билет до Москвы. – Хотите поехать сегодня? 2. Лексика и грамматика – Да, завтра утром мне нужно быть в Москве. 2.1. Впишите вместо точек нужные слова, чтобы описать – Есть одно место, но только сидячее. Спальных мест, к сожа- картинку. лению, не осталось. 1. Ирина каждую зиму любит ______на коньках. – Ладно, ничего страшного. Я беру. А. в аэропорту Б. на железнодорожном вокзале В. в поезде

2.3. Прочитайте текст и выберите правильный ответ: А, Б или В. Я долго думал, что мне делать этим летом и решил, нако- нец, 1) ……………………… в Россию. У меня есть много друзей 2. Эти розы не жёлтые и не черные, они ______. 2) ……………………, с которыми я познакомился по Интернету. Они сразу пригласили меня. Я вылетел из Подгорицы и через два с половиной часа я уже был в Москве. Москва мне очень по- нравилась, это большой и красивый город. У меня было много 3) …………………………, чтобы посетить все достопримечатель- ности российской столицы. Я обожаю Кремль! Внутри Кремля 3. Летом я очень люблю есть ______. много музеев и церквей, там также находится резиденция пре- зидента России. Поэтому по 4) …………………………, телевизо- ру или в газетах часто можно встретить фразу «Кремль говорит», то есть говорит президент России. Я привёз домой много фото- графий, которые я 5) …………………… дождливыми осенними вечерами. 1. A поехать Б пойти В повозить 4. Яблоко меньше арбуза, а арбуз намного ______яблока. 2. А у Москвы Б в Москву В в Москве 3. А свободного времени Б свободное время В свободных времён 4. А радио Б радию В радии 5. А смотрим Б смотрю В вижу

3. Письмо Напишите письмо русскому другу и расскажите, как Вы проводите свободное время после школы и в выходные? Чем занимаетесь, что делаете, куда ходите, чем интересуе- 5. Я живу не в Италии и не в Англии, а в ______. тесь, как отдыхаете. Спросите его о том же. В Вашем письме должно быть 40-60 слов. В своем письме представьтесь как Сергей или Катя. Дорогой Андрей! ______4 ISTORIJA U sljedećim zadacima zaokružite slovo ispred tačnog odgovora. 10. Poveži ličnosti i države sa kojim su upravljali prije Drugog svjetskog rata: 1. Koji rimski car je, Milanskim ediktom, priznao hriščanstvo kao 1. Adolf Hitler A. Francuska zvaničnu religiju u Rimu? 2. Benito Musolini B. Italija A. Dioklecijan 3. Francisko Franko C. Njemačka B. Konstantin 4. Josif Staljin D. SSSR C. Trajan 5. Vinston Čerčil E. Španija D. Vespazijan F. Velika Britanija 1. ______2. Titulu bana nosili su vladari iz porodice: 2. ______A. Balšića 3. ______B. Brankovića 4. ______C. Kotromanića 5. ______D. Nemanjića Pažljivo pročitajte navedene tvrdnje i odredite da li su tačne (T) ili ni- 3. Duklja/Zeta postaje kraljevina za vrijeme: jesu (N). Zaokruži (T) ako misliš da je tvrdnja tačna, odnosno (N) ako A. Bodina misliš da je tvrdnja netačna. B. Mihaila C. Vladimira 11. Zaokruži T ako je tvrdnja tačna ili N ako je tvrdnja netačna: D. Vojislava A. Ciceron je grčki filozof TN 4. Gutemberg je poznat po svom izumu: B. Tit Livije je čuveni rimski istoričar TN A) parne mašine C. Aristotel je pisac tragedija TN B) teleskopa D. Fidije je čuveni grčki vajar TN C) dizel motora D) štamparije 12. Zaokruži T ako je tvrdnja tačna ili N ako je tvrdnja netačna: 5. Kojim sporazumom je Njemačkoj omogućeno da okupira A. Krstaški ratovi su vođeni od IX do XIII vijeka TN Čehoslovačku? A. Londonskim B. Misionari su širili samo pravoslavlje TN B. Minhenskim C. Plemić je isto što i vlastelin TN C. Pariskim D. Srednjovjekovni gradovi su imali uređenu TN D. Rimskim kanalizaciju 6. Ko je bio komandant komitskog pokreta u Crnoj Gori za vrijeme Austro-Ugarske okupacije? 13. Zaokruži T ako je tvrdnja tačna ili N ako je tvrdnja netačna: A. Janko Vukotić A. Amerigo Vespuči je prvi stigao do najjužnije TN B. Mitar Martinović tačke afričkog kontinenta C. Radomir Vešović B. Pronalazak parne mašine označava početak TN U sljedećim zadacima svakom pojmu u lijevoj koloni možete pridru- industrijske revolucije žiti samo jedan pojam iz desne kolone. Na linijama treba uz broj koji C. Deklaracija o nezavisnosti donešena je u TN označava pojam u lijevoj koloni upisati slovo tačnog odgovora iz de- vrijeme građanskog rata u SAD sne kolone. Pazite, jedan odgovor na desnoj strani je višak! D. Druga francuska republika proglašena je u TN vrijeme revolucije 1848/49. 7. Poveži karakteristične građevine sa državama u kojima su građene: 1. Terme A. Egipat 2. Partenon B. Grčka 14. Zaokruži T ako je tvrdnja tačna ili N ako je tvrdnja netačna: 3. Piramide C. Makedonija A. Liberalizam podrazumijeva poštovanje ustava, TN D. Rim vladavinu prava i slobode pojedinca 1. ______B. Fašizam i nacizam su oblici demokratske 2. ______TN 3. ______vlasti C. Socijalizam je naziv za privredni i društveni TN 8. Povežite: poredak zasnovan na privatnom vlasništvu 1. Balša A. imao štampariju D. U španskom građanskom ratu pobijedili su TN 2. Balša II Balšić B. obnovio zetsku državu socijalisti 3. Ivan Crnojević C. osnovao Cetinje 4. Đurađ Crnojević D. predao vlast ujaku E. učestvovao u bici kod Berata Pitanja otvorenog tipa. 1. ______2. ______15. Dopuni rečenicu: 3. ______Olimpijske igre u staroj Grčkoj održavale su se u čast boga 4. ______, i to svake ______godine.

9. Povežite: 16. Dopuni rečenice: 1. Vladika Danilo A. donosi stegu Veliki raskol u hrišćanskoj crkvi dogodio se ______2. Vladika Vasilije B. osniva Senat godine. 3. Vladika Petar I C. pisac istorije Hrišćanska crkva je podijeljena na ______i 4. Vladika Petar II D. uspostavlja vezu sa Rusijom ______crkvu. E. uvodi stajaću vojsku 1. ______17. Dopuni rečenicu: 2. ______Prvi srpski ustanak dignut je 1804. u ______pašaluku, a za 3. ______vođu je izabran ______. 4. ______5 18. Dopuni rečenicu: Na Berlinskom kongresu ______godine između ostalog je odlučeno da Austro-Ugarska ______Bosnu i Hercegovinu.

19. Dopuni rečenicu: Događajem poznatim kao ______čajanka započeo je rat za nezavisnost ______.

20. Dopuni rečenicu: Drugi svjetski rat počeo je ______godine napadom Njemačke na ______.

21. Odgovori na postavljena pitanja: B. A. Koji događaj predstavlja granicu između praistorijskog i istorijskog A. ______doba? B. ______B. Koji događaj se uzima za početak srednjeg vijeka? 31. Odgovori na sljedeća pitanja: ______A. Napad Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju počeo je C. Koji događaj se uzima za početak novog vijeka? ______B. Najmasovniji ustanak protiv okupatora u Jugoslaviji bio je ______22. Na koja dva perioda se dijeli kameno doba? C. Bitka na Neretvi naziva se ______A. ______D. Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u ______B. ______32. Kojim administrativnim teritorijama je pripadala teritorija Crne 23. Koja dva velika carstva postoje u ranom srednjem vijeku u Gore? Evropi? A. U Kraljevini SHS ______A. ______B. U Kraljevini Jugoslaviji ______B. ______33. U sastavu kojih država je bila Crna Gora od Drugog svjetskog 24. Ko je sve radio u jednoj zanatskoj radionici u srednjem vijeku? rata do dobijanja nezavisnosti? A. ______1. ______B. ______2. ______C. ______3. ______

25. Pored pojmova napiši njihova objašnjenja. 34. Poređaj po hronološkom redu A. Dahije______A. Osvajanje Vavilona od strane Aleksandra Velikiog B. Beglerbegluk______B. Peloponeski rat C. Spahiluk______C. Propast kritske kulture D. Kadija______D. Punski ratovi E. Ujedinjenje Egipta 26. Odgovori na sljedeća pitanja: F. Zavođenje carstva u Rimu A) Kada je Crna Gora postala knjaževina? ______B) Ko je proglašen za knjaza? ______1. ______C) Koja je velika bitka bila za vrijeme ovog knjaza? ______2. ______D) Koje godine je bila ta bitka? ______3. ______4. ______27. Navedi dvije velike bitke za vrijeme Veljeg rata: 5. ______A. ______6. ______B. ______35. Poređaj po hronološkom redu događaje iz srednjeg vijeka. 28. Nakon donošenja ustava u Crnoj Gori osniva se skupština. U A. Bugarska postaje carevina skupštini će se izdvojiti dvije političke partije. Koje su to partije? B. Dukljanski vladar Vojislav pobjeđuje Vizantince kod Bara A. ______C. Đurađ II Stracimirović Balšić postaje vladar u Zeti B. ______D. Karlo veliki se kruniše carskom krunom E. Pad Vizantije u četvrtom krstaškom ratu 29. Koja dva bloka su formirana prije izbijanja Prvog svjetskog rata? F. Smrt srpskog cara Dušana A. ______B. ______1. ______2. ______30. Na slikama su prikazana dva događaja sa kraja Drugog svjetskog 3. ______rata. Koja su to dva događaja? 4. ______5. ______6. ______

36. Poređaj po hronološkom redu: A. Bitka kod Verdena B. Bitka na Marni C. Oktobarska revolucija D. Sarajevski atentat E. Versajski sporazum

1. ______2. ______3. ______4. ______A. 5. ______6 GEOGRAFIJA

U sljedećim zadacima zaokružite slovo ispred tačnog odgovora. 9. Poveži geografske pojmove i države u kojima se nalaze: 1. Kako se naziva pojava sa slike: 1. Plitvička jezera A. BiH 2. Đavolja varoš B. Makedonija 3. pećina Postojna C. Srbija 4. rijeka Vardar D. Slovenija E. Hrvatska 1. ______2. ______3. ______4. ______

10. Poveži rijeke sa slivovima: 1. Nil A. Atlantskog okeana 2. Niger B. Indijskog okeana 3. Zambezi C. Tihog okeana D. Sredozemnog mora 1. ______A. planeta 2. ______B. satelit 3. ______C. zvijezda D. meteor 11. Turističkim mjestima pridružite njihovo glavno turističko obilježje: (svakom mjestu odgovara po jedan pojam) 2. Koliko puta godišnje sunčevi zraci padaju pod pravim uglom nad 1. Durmitor A. elitni turizam ekvatorom? 2. Igalo B. kulturni turizam A. nijednom 3. Tara C. ski turizam B. jednom 4. Cetinje D. zdravstveni turizam C. dva E. rafting D. četiri 1. ______2. ______3. Vlastita imena geografskih objekata se nazivaju: 3. ______A. bionimi 4. ______B. etnonimi C. sinonimi 12. Poveži stare indijanske civilizacije sa prostorom gdje su se D. toponimi razvijale: 1. Asteci A. poluostrvo Jukatan 4. Natalitet od 10‰ znači: 2. Inke B. dolina Misisipija A. da se broj stanovnika povećao za 10 osoba 3. Maje C. Meksička visoravan B. da se broj stanovnika povećao za 10 na 1000 stanovnika D. Peruanska visoravan C. da se rodilo 10 djece na 100 stanovnika 1. ______D. da se rodilo 10 djece na 1000 stanovnika 2. ______3. ______5. Koji vjetrovi su od izuzetnog značaja za indijsku poljoprivredu. A. zapadni Pažljivo pročitajte navedene tvrdnje i odredite da li su tačne (T) ili B. orkani nijesu (N). Zaokruži T ako misliš da je tvrdnja tačna, odnosno N ako C. pasati misliš da je tvrdnja netačna. D. monsuni 13. Odgovoriti sa T ili N u odnosu na sljedeće tvrdnje: 6. Koje planine se nalaze na istoku SAD? A. Srbija je i primorska zemlja TN A. Stjenovite planine B. Kordiljeri B. Najmanje razvijeni dio privrede u Srbiji je poljoprivreda TN C. Andi C. Srbija je članica EU i NATO-a TN D. Apalačke planine D. Rijeke sa teritorije Srbije pripadaju crnomorskom i TN egejskom slivu 7. Ispod koje crnogorske planine izvire Tara? A. Bjelasice B. Komova 14. Upisivanjem T ili N odrediti sta je tačno kod sljedećih tvrdnji za C. Sinjajevine stanovništvo Azije: D. Visitora A. Kina je po prostranstvu teritorije najveća TN zemlja na svijetu U sljedećim zadacima svakom pojmu u lijevoj koloni možete pridru- B. Po broju stanovnika Kina je prva zemlja na žiti samo jedan pojam iz desne kolone. Na linijama treba uz broj koji TN označava pojam u lijevoj koloni upisati slovo tačnog odgovora iz de- svijetu sne kolone. Pazite, jedan odgovor na desnoj strani je višak! C. Kroz Kinu protiče rijeka Hoang-Ho TN D. U Kini se nalazi Golanska visorovan TN 8. Spoj oblike reljefa nastale radom spoljašnjih sila? 1. morena A. vjetra 2. meandar B. lednika 15. Klimu Antarktika odlikuje: 3. sinonimi C. morskih talasa A. srednja temperatura ljeta oko 10 ºC TN 4. klif D. rijeke E. korozijom B. temperatura je stalno ispod 0 ºC TN 1. ______C. velika količina padavina TN 2. ______D. prostor tišina TN 3. ______4. ______E. jaki – olujni vjetrovi TN 7 16. Odgovoriti sa T ili N u odnosu na sljedeće tvrdnje: 25. Nisku Afriku čine sljedeće regije: A. najrazvijenije države Afrike su Egipat i Južnoafrička Republika TN A. ______B. ______C. ______B. dio istorije Egipta je vezan za rasnu netrpeljivost TN C. Port Said je egipatska luka na Sueckom kanalu TN 26. Navedi tri planinske zone u Francuskoj: D. Buri su potomci starih Holanđana u Južnoafričkoj Republici TN A. ______B. ______C. ______17. Odgovoriti sa T ili N u odnosu na sljedeće tvrdnje: A. najveće kraško polje u Crnoj Gori je Cetinjsko polje TN 27. Navedi tri države u slivu rijeke Laplate u Južnoj Americi: A. ______B. ______B. Gornjepoljski vir u Nikšićkom polju je potajnica TN C. ______C. kraška polja su u geološkoj prošlosti bila jezera TN D. voda iz Njeguškog polja ponire a zatim se pojavljuje 28. Na karti označi: TN kroz jaka vrela na obali mora Brojem 1. državu sa najviše gejzira Brojem 2. državu u kojoj ima najviše fjordova 18. Prikazana jezera u odnosu na nivo mora su: Brojem 3. veliku ostrvsku državu koja je jedan od osnivača EU Brojem 4. evropsku državu čiji je glavni grad Beč

A. ______B. ______19. Navedi podzemne oblike krške (kraške) erozije: A. ______B. ______

20. Dopuni rečenicu: Datumska granica nalazi se približno uz ______29. Navedi države sa kojima se Crna Gora graniči na kopnu: meridijan, a prolazi kroz ______okean. A. ______C. ______B. ______D. ______21. Dopuni rečenicu: E. ______Sva mjesta u Sjevernoj Americi nalaze se ______od ekvatora ______od Griniča. (strane svijeta) 30. Iz kojih se zaliva sastoji Bokokotorski zaliv?

22. Dopuni rečenicu: Uticaj sredozemne klime širi se u unutrašnjost Francuske dolinom rijeke ______a u unutrašnjost Italije dolinom ______.

23. Posmatraj kartu i odgovor:

A. ______C. ______B. ______D. ______

31. Navedi najvažnije faktore koji utiču na klimu Crne Gore: A. ______C. ______B. ______D. ______

32. Posmatraj sliku i odgovori: A. Navedi naziv jezera sa slike B. Na kojoj planini se nalazi A. Najdublje jezero je na karti obelježeno brojem ______a C. Kakvog je postanka ovo jezero njegovo ime je ______. B. Površinom najveće jezero na karti je obilježeno brojem ______a njegovo ime je ______. C. Jezero koje se nalazi u najdubljoj depresiji na karti je obilježeno brojem ______a njegovo ime je ______.

24. Na karti su označene različite geografske regije Indije: (upisati odgovarajući broj sa karte) 33. Navedi rijeke Crnomorskog sliva: 1. ______2. ______3. ______4. ______5. ______

A. pustinja Tar _____ C. Velika nizija _____ Sva rješenja i uputstva za ocjenjivanje nalaze se na sajtu B. visoravan Dekan _____ D. Himalaji _____ Ispitnog centra Crne Gore (www.iccg.co.me) 8