Dr Danilo Radojević: O POJAVI LIKA MILOŠA OBILIĆA KAO MITSKOG
Dr Danilo Radojevi ć: O POJAVI LIKA MILOŠA OBILI ĆA KAO MITSKOG JUNAKA U SVIJESTI CRNOGORACA U duhovnoj prošlosti crnogorskog naroda, pored prihvatanja opštehriš ćanskih svetaca, nastajalo je i više doma ćih mitskih, kultnih i svjetovnih veli čina koje su ostavile zna čajan trag u kulturnoj i politi čkoj istoriji, a održavanje sje ćanja na njih predstavljalo je oblik kontinuiteta istorijske svijesti o sebi. Svakako je najstariji mit o caru Dukljanu 1 koji poti če iz vremena širenja hriš ćanstva u rimskoj provinciji Praevalis, a o kome je sa čuvano četrnaest legenda i jedna pjesma u epskom desetercu. Zatijem se javljaju kultovi kneza Vladimira (? - 4. VI 1016), 2 Ivana Crnojevi ća, 3 svete Ozane, 4 sv. Vasilija Ostroškog, sv. Petra Cetinjskog, te više istaknutijeh junaka (Baja Pivljanina, Vuka Manduši ća i dr). Svijest o dugoj tradiciji državne samostalnosti nije mogla da iš čezne ni u periodima najsnažnijeg turskog pritiska. Tome su, u velikom stepenu, doprinosili i autonomni gradovi na Crnogorskom Primorju, u sklopu Mleta čke Republike. Odmah pošto je preuzeo vlast u Crnoj Gori, Stefan Crnojevi ć, turski vazal, slijede ustanci (1504, 1505, 1510, 1513, 1517-1521) koji su imali narodno-politi čki karakter, odbijano je pla ćanje hara ča i tražen autonomni status. Prisiljene tijem ustancima, turske vlasti su, ve ć po četkom 30-tih godina XVI stolje ća, morale ukinuti rajinski status jednom dijelu crnogorskog stanovništva. Svijest o sebi, primjerena vremenu, izražavana je, stolje ćima, raznijem oblicima umjetni čkog izraza; tako su nastale i legende o Ivanu Crnojevi ću (? - 1490), jednom od posljednjih velikih boraca za crnogorsku državnu i kulturnu samostalnost na granici srednjeg vijeka.
[Show full text]