Glavne Značajke Uprave Nezavisne Države Hrvatske U Velikoj Župi Krbavi I Psatu Sa Sjedištem U Bihaću
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Hrvatski studiji Franjo Jurić GLAVNE ZNAČAJKE UPRAVE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U VELIKOJ ŽUPI KRBAVI I PSATU SA SJEDIŠTEM U BIHAĆU DOKTORSKI RAD Mentor: dr. sc. Josip Jurčević Zagreb, ožujak 2019. godine Croatian Studies Franjo Jurić MAIN FEATURES OF INDEPENDENT STATE OF CROATIA ADMINISTRATION IN GREAT PARISH KRBAVA AND PSAT HEADQUARTERED IN BIHAĆ DOCTORAL DISSERTATION Supervisor: dr. sc. Josip Jurčević Zagreb, march 2019 year INFORMACIJE O MENTORU Dr. sc. Josip Jurĉević hrvatski je povjesniĉar roĊen 1951. godine u Imotskom. Diplomirao je 1975. g. povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dragovoljac je Hrvatskog domovinskog rata od proljeća 1991. g., a u Hrvatskoj vojsci (HV) je ostao do ljeta 1992. g. U tom razdoblju osnovao je i bio prvim ravnateljem Središnjeg arhiva MORH-a. Radio je u zagrebaĉkom Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Na studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveuĉilišta u Zagrebu drţi kolegij Povijest XX. stoljeća, a na studiju novinarstva kolegij Povijest uspostave hrvatske drţave. Na Visokoj uĉiteljskoj školi u Petrinji predaje Hrvatsku povijest u XX. stoljeću. Hrvatska povijest XX. stoljeća mu je u središtu zanimanja, posebno ratno i poratno stradalništvo vezano za Drugi svjetski rat, hrvatsko iseljeništvo te Hrvatski domovinski rat. Autor je više knjiga meĊu kojima se istiĉu: Nastanak jasenovaĉkog mita, Bleiburg: jugoslavenski poratni zloĉini nad Hrvatima, Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj, Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990.-1995., Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunistiĉkih zloĉina, Sluĉaj Perković: spašavanje zloĉinaĉke budućnosti, Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj i Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedoĉanstva. SAŢETAK Nakon proglašenja Nezavisne Drţave Hrvatske u njen je sastav ušla cijela Bosna i Hercegovina pa tako i podruĉje Bihaćko-cazinske krajine. NDH je u upravno-teritorijalnom smislu bila podijeljena u velike ţupe. Jedna od njih bila je i Velika ţupa Krbava i Psat sa sjedištem u Bihaću, u ĉiji je sastav ušla Bihaćko-cazinska krajina. U ovoj doktorskoj disertaciji istraţeni su kljuĉni dogaĊaji u navedenoj Velikoj ţupi od 1941. do 1945. godine iz perspektive vlasti NDH na tom podruĉju. TakoĊer su istraţene politiĉke prilike, kao i ostale bitne znaĉajke djelovanja uprave NDH na tom podruĉju, represivna politika NDH, gospodarske, socijalne i prometne prilike. Sve ovo sagledano je u okviru ratnih zbivanja i djelovanja drugih vojno-politiĉkih ĉimbenika na tom podruĉju partizanskog pokreta, ĉetniĉkog pokreta, kao i talijanske i njemaĉke vojske. SUMMARY MAIN FEATURES OF INDEPENDENT STATE OF CROATIA ADMINISTRATION IN GREAT PARISH KRBAVA AND PSAT HEADQUARTERED IN BIHAĆ After the establishment of the Independent State of Croatia, all of Bosnia and Herzegovina, including the area of Bihać-Cazin Krajina, became a part of the Croatian state. In terms of administrative-territorial division, the Independent State of Croatia (NDH) consisted of great counties (Velike ţupe). One of those counties was Great County of Krbava and Psat which encompassed Bihać-Cazin Krajina, with its seat at Bihać. In this doctoral dissertation, key events of the above mentioned county from the year 1941 to 1945 were explored from the viewpoint of the NDH government of that area. Administrative-territorial division and military organization of the Great County of Krbava and Psat and the position of the county after the Chetnik-communist uprising at the end of 1941 are presented in the first part of the dissertation. Alongside the unfolding of these events, causes and effects of the Chetnik-communist uprising, which negatively impacted the civilian and military service and safety conditions in Great County of Krbava and Psat, are also discussed in this dissertation. Causes and consequences of the temporary partisan occupation of the Great County of Krbava and Psat at the beginning of November 1942 are analyzed in a specific chapter of the dissertation. This paper gives us an insight into the extent of crimes committed by partisans during their stay in the county, with the majority of victims being Catholics and Muslims. Reestablishment of the NDH government in the Great County of Krbava and Psat at the end of 1943 led to a new political and military organization of the county, with Germany having a major role. This situation continued until the NDH government retreated from the county at the end of March 1945. In addition, political circumstances, the repressive politics of NDH, economic, social, and transport conditions, as well as other major factors of NDH administration in that area, are examined. All of these events are observed in the context of military affairs and of other politico-military aspects in that area – the partisan movement, the Chetnik movement, as well as Italian and German military. KLJUĈNE RIJEĈI: Velika ţupa Krbava i Psat, Nezavisna Drţava Hrvatska, ĉetniĉko- komunistiĉki ustanak, domobrani, ustaše, partizani, partizanski zloĉini, Huska Miljković i Drugi svjetski rat. SADRŢAJ UVOD………………………………………………………………………………………….1 I. BIHAĆKO-CAZINSKO PODRUĈJE NA POĈETKU TRAVANJSKOG RATA…………5 II. USPOSTAVA VLASTI NDH………………………………………………………………8 III. VELIKA ŢUPA KRBAVA I PSAT………………………………………..…………….15 IV. VOJNE POSTROJBE NDH NA PODRUĈJU VELIKE ŢUPE KRBAVA I PSAT…….20 Domobranstvo……………………………..………………………………………………….20 Ustaška vojnica………………….……………………………………………………………38 Oruţništvo………………………………………………………………………...…………..42 V. POJAVA I DJELOVANJE ĈETNIKA NA PODRUĈJU ŢUPE………………………....52 VI. USPOSTAVA REPRESIVNOG APARATA……………………………………...…….58 VII. OD PROGONA DO USTANKA……………………………….……………………….63 Nasilje nad pravoslavcima i ţidovima………………………………………………………..63 Pobuna pravoslavnog puĉanstva i podizanje ustanka………………………..……………….80 Zloĉini ĉetniĉko-komunistiĉkih ustanika nad katolicima i muslimanima………………...….88 Napori vojske NDH u gušenju ustanka…………………………………………………..….102 Predstraţe za osiguranje Bihaća……………………………………………………………..110 VIII. ODLAZAK LJUBOMIRA KVATERNIKA I DALJNJA ORGANIZACIJA UPRAVE U ŢUPI………………………………………………………………………………………....113 IX. TALIJANSKA REOKUPACIJA I STANJE U VELIKOJ ŢUPI……………………….121 X. UVOĐENJE POVJERENSTVA ZA USPOSTAVLJANJE JAVNOG MIRA I PORETKA…………………………………………………………………………………..135 XI. KRAJIŠKI, LIĈKI I KORDUNAŠKI PARTIZANI STEŢU OBRUĈ OKO VELIKE ŢUPE………………………………………………………………………………………...140 „Bihaćka operacija“ i privremeno zauzimanje Bihaća………………………………………151 Uzroci i posljedice partizanskog zauzimanja Velike ţupe Krbava i Psat………………...…158 Uspostava partizanske vlasti i partizanski zloĉini…………………………………………...164 XII. OPERACIJA „WEISS“ I PONOVNA USPOSTAVA VLASTI NDH………………...173 XIII. MJERE PROTIV KOMUNISTIĈKIH PRISTALICA……………………………..…179 XIV. DJELOVANJE HUSKE MILJKOVIĆA U CAZINSKOJ KRAJINI………………....185 XV. NJEMAĈKE VOJNE POSTROJBE NA PODRUĈJU VELIKE ŢUPE I RAZVOJ BORBENIH DJELOVANJA U ŢUPI OD 1943. DO KRAJA 1944. GODINE……………199 XVI. SAVEZNIĈKO BOMBARDIRANJE BIHAĆA I CAZINA………………………....209 UvoĊenje iznimnog stanja i privremeni premještaj sjedišta ţupe………………………..…215 Povlaĉenje uprave NDH iz Velike ţupe Krbava i Psat……………………………………...220 XVII. GOSPODARSKO- SOCIJALNE, PROMETNE I PROSVJETNE PRILIKE U VELIKOJ ŢUPI KRBAVA I PSAT IZ PERSPEKTIVE VLASTI NDH……………….….223 Problem izbjeglica i djece siroĉadi…………………………...……………………………..233 Prometne prilike u ţupi……………….……………………………………………………..239 Prosvjetne prilike u ţupi…………………………………………………………………….248 XVIII. „RASPOLOŢENJE NARODA OBZIROM NA VANJSKE I UNUTARNJE PRILIKE I DOGAĐAJE“…………………………………………………………………………...…256 ZAKLJUĈAK……………………...………………………………………………………..261 IZVORI I LITERATURA…………………………………………………………………...271 PRILOZI…………….………………………………………………………………………282 ŢIVOTOPIS AUTORA……………………………………………………………………..296 UVOD U historiografiji komunistiĉke Jugoslavije problematika djelovanja civilnih i vojnih vlasti Nezavisne Drţave Hrvatske (NDH) na podruĉju današnje Bosne i Hercegovine tijekom Drugog svjetskog rata bila je djelomiĉno istraţena jer se ta tema nije mogla slobodno znanstveno istraţivati niti se o njoj moglo slobodno pisati. U spomenutome razdoblju naglasak je bio na istraţivanju partizanskog pokreta, a manja je pozornost davana drugim sudionicima rata. U tadašnjim okolnostima totalitarno-komunistiĉke vlasti, kritiĉko pisanje o Drugom svjetskom ratu nije bilo dopušteno pa tako kritiĉko pisanje nije bilo moguće ne samo o NDH nego ni o partizanskom pokretu. Oni koji su o toj temi pisali, malu ili gotovo nikakvu pozornost pridavali su sagledavanju okolnosti u kojima su utemeljene i djelovale uprave NDH na podruĉju Bosne i Hercegovine pa tako i bihaćko-cazinskog podruĉja.1 Zbog toga u literaturi koja obraĊuje ovu temu ne nalazimo konkretne podatke i pokazatelje o civilnim i vojnim ustanovama NDH, njihovom djelovanju i problemima s kojima su se suoĉavale tijekom svog postojanja od 1941. do 1945. godine na podruĉju Bosne i Hercegovine. S druge strane, o partizanskom pokretu, njegovim tijelima civilne i vojne vlasti koja su stvarana tijekom Drugog svjetskog rata, napisane su brojne knjige, odrţani brojni znanstveni skupovi u Bosni i Hercegovini. Cilj spomenutih publikacija i znanstvenih skupova bio je apologetski valorizirati i prikazati superiornim partizanski pokret na ĉelu s Komunistiĉkom partijom Jugoslavije te time legitimirati poslijeratno politiĉko ureĊenje Jugoslavije. Istovremeno se o NDH i ustaškom pokretu pisalo iskljuĉivo kao o „kontrarevolucionarnom“ i „kvislinškom“. Nerijetko je naglasak bio na pisanju o zloĉinima NDH, ali je izostajalo cjelovitije i sveobuhvatno istraţivanje svih drugih aspekata njezinog