Pregled Europskih I Međunarodnih Aktivnosti Hrvatskoga Sabora U
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
PRILOG 4 Europske i meĊunarodne aktivnosti Hrvatskog sabora Sudjelovanje zastupnika Hrvatskog sabora u meĎunarodnim odnosima jedna je od vaţnih uloga parlamenta. Svojim meĎunarodnim djelovanjem, Hrvatski sabor ţeli doprinijeti meĎunarodnoj suradnji Republike Hrvatske s drugim drţavama i meĎunarodnim organizacijama te jačati svoj meĎunarodni ugled i značenje. Parlamentarna dimenzija meĎunarodne suradnje značajno je evoluirala. Na razini Europske unije, iako su već Lisabonskim ugovorom dobili nove ovlasti, nacionalni parlamenti jačaju meĎusobnu suradnju kao i suradnju s Europskim parlamentom te traţe načine kako nacionalnim parlamentima dati još značajniju ulogu te kako Uniju pribliţiti graĎanima. Ulaskom u članstvo NATO-a, a posebice ulaskom u članstvo Europske unije, pojačano je sudjelovanje hrvatskih zastupnika na meĎuparlamentarnim sastancima. Promijenila se i ojačala uloga zastupnika i u drugim meĎuparlamentarnim skupštinama jer sad predstavljaju parlament drţave članice EU-a pa, osim nacionalnih interesa, predstavljaju i vrijednosti na kojima je utemeljena Europska unija. Intenziviran je i rad naših zastupnika u parlamentarnim skupštinama meĎunarodnih organizacija (Vijeće Europe, NATO, OESS), a parlamentarci suraĎuju i kroz regionalne organizacije (parlamentarne skupštine Unije za Mediteran i Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi, Parlamentarna skupština Mediterana, parlamentarna dimenzija Srednjoeuropske inicijative, Jadransko-jonska inicijativa i ), te prate i provedbu regionalnih strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju i za Dunavsku regiju. Na sastancima se zastupnici detaljnije informiraju, raspravljaju, razmjenjuju mišljenja s kolegama iz drugih nacionalnih parlamenata, Europskog parlamenta i predstavnicima drugih institucija te ekspertima o najširem dijapazonu tema koje obuhvaćaju mir i stabilnost, razvoj demokracije, zaštitu ljudskih i manjinskih prava, zaštitu neovisnosti medija, gospodarsku krizu, klimatske promjene, odrţivi razvoj, stvaranje jedinstvenog europskog digitalnog trţišta, zaštitu osobnih podataka, energetsku politiku, migracije i druge aktualne europske i meĎunarodne teme. Zastupnici Hrvatskog sabora aktivno i konstruktivno doprinose raspravama što je i prepoznato u okviru meĎuparlamentarnih skupština, pa su neki od njih, zahvaljujući svom zalaganju, odabrani za potpredsjednike parlamentarnih skupština, predsjednike pojedinih odbora, izvjestitelje za neke vaţne aktualne teme ili za članove uţih ekspertnih timova. Hrvatski sabor kao i drugi nacionalni parlamenti aktivno sudjeluje u meĎunarodnim odnosima, ne samo kroz meĎuparlamentarnu suradnju i parlamentarnu diplomaciju nego i ratifikacijom meĎunarodnih ugovora, te se nastoji uključiti već i u ranijoj fazi prateći pregovore o vaţnim sporazumima koje planira sklopiti Europska unija, poput primjerice TTIP- a (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo). Hrvatski sabor je takoĎer organizirao više tematskih sjednica, okruglih stolova i konferencija o raznim temama vezanima za europske politike i inicijative Europske komisije 1 kao i o korištenju europskih fondova, nastojeći u što većoj mjeri uključivati i civilno društvo, akademsku zajednicu i druge dionike. Razmjene mišljenja česte su s hrvatskim i drugim zastupnicima u Europskom parlamentu, izaslanstvima pri savjetodavnim tijelima Europske unije - Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija. Zastupnici su u više navrata imali priliku razgovarati s članovima Europske komisije, Suda Europske unije i drugim visokim europskim duţnosnicima. Značajnu ulogu imaju i meĎuparlamentarne skupine prijateljstva koje potiču bolje meĎusobno poznavanje zastupnika, a razmjenom susreta izaslanstava, doprinose razmjeni iskustava i mišljenja o brojnim temama od obostranog interesa, ali i potiču gospodarsku suradnju kao i razvoj odnosa u znanosti i kulturi. Svojim aktivnostima, zastupnici Hrvatskog sabora doprinose i promicanju parlamentarne demokracije, sudjelujući u promatranju izbora i pripremajući izvješća i preporuke koja potiču razvitak najviših demokratskih standarda, posebno u okviru Parlamentarnih skupština OESS-a i Vijeća Europe. Hrvatski sabor takoĎer kroz susrete s parlamentarcima drţava kandidatkinja za članstvo u NATO-u ili EU-u iz naše regije, ali i s parlamentarcima drţava iz Istočnog partnerstva i Juţnog susjedstva, prenosi hrvatska pretpristupna iskustva kao i iskustva koja smo stekli u prve dvije godine članstva. Hrvatski sabor informira širu javnost o meĎunarodnim i europskim aktivnostima Hrvatskog sabora redovnim priopćenjima, a od jeseni 2014. na mreţnim stranicama su dostupna i dva biltena: Bilten o europskim poslovima Hrvatskog sabora i Bilten o meĎunarodnim aktivnostima Hrvatskog sabora koje jednom mjesečno daju pregled aktivnosti Hrvatskog sabora. Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko vrlo često se susreće i razgovara o bilateralnim, regionalnim, europskim ili globalnim temama s kolegama predsjednicima ili zastupnicima parlamenata europskog kontinenta ali i s drugim, vaneuropskim parlamentarcima, s kojima takoĎer treba graditi i jačati političke i gospodarske odnose, pri čemu članstvo u Europskoj uniji predstavlja značajnu prednost. Poseban naglasak u svojim susretima predsjednik Hrvatskog sabora stavlja na razvoj gospodarskih odnosa i poticanje investicija, a kad god je moguće u izaslanstva uključuje predstavnike hrvatskog gospodarstva. Prilikom posjeta stranih izaslanstava koja uključuju gospodarstvenike, potiče organizaciju foruma i druge vrste kontakata s hrvatskim gospodarstvenicima, kao što je bilo tijekom posjeta većih izaslanstava iz SAD-a i Kine. Hrvatski gospodarstvenici su ocijenili dobrim i korisnim sudjelovanje u okviru sluţbenih posjeta te im je to otvorilo vrata za konkretnu suradnju s gospodarskim institucijama i gospodarstvenicima tih zemalja. Neki od njih su izvijestili i o uspostavi konkretne poslovne suradnje. Predsjednik Leko aktivno je sudjelovao na redovnim konferencijama predsjednika parlamenata u okviru Europske Unije, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran, novoosnovane Parlamentarne skupštine Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP), Jadransko-jonske inicijative i drugih, a uskoro će sudjelovati i na 4. svjetskoj konferenciji predsjednika parlamenta u okviru Interparlamentarne unije u New Yorku. Takve konferencije su i odlična prilika za kraće 2 bilateralne sastanke s kolegama predsjednicima parlamenata, posebno onima koje nema prigode često susretati. Uz predsjednike i druge duţnosnike parlamenata, predsjednik Hrvatskog sabora se susretao i s brojnim drugim čelnicima drţava i meĎunarodnih organizacija. TakoĎer je prisustvovao brojnim vaţnim dogaĎajima, poput svečanosti prigodom podizanja hrvatske zastave ispred Europskog parlamenta u Strasbourgu 1. srpnja 2013. ili svečanoj sjednici povodom 5. obljetnice članstva Republike Hrvatske u NATO-u odrţanoj u Hrvatskom saboru. 3 PRILOG 5 Europske i meĊunarodne aktivnosti predsjednika Hrvatskog sabora JOSIPA LEKE (rujan 2012. - srpanj 2015.) Aktivnosti u 2012. godini 20. – 21. rujna (Strasbourg) – sudjelovanje na Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Vijeća Europe; u izaslanstvu je bio voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Gvozden Srećko Flego 12. listopada (Zagreb) – sastanak sa šefom Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paulom Vandorenom koji je predstavio sveobuhvatno izvješće o monitoringu o pristupnim pripremama Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji 26. listopada (Zagreb) sastanak s predsjednikom Svjetskoga koordinativnoga vijeća Ukrajinaca Myhajlom Ratušnyijem 29. listopada (Zagreb) – nastupni posjet veleposlanika Japana u Republici Hrvatskoj Masarua Tsujija 5. studenoga (Zagreb) – nastupni posjet veleposlanice Helenske Republike u Republici Hrvatskoj Ouranije Arvaniti 6. studenoga (Zagreb) – sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Republike Moldove Iureom Leancăom 6. studenoga (Zagreb) – sastanak s predsjednikom Vlade Republike Kosovo Hashimom Thacijem s izaslanstvom 7. studenoga (Stockholm) – posjet Kraljevini Švedskoj i prisustvovanje glasovanju o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u Parlamentu Kraljevne Švedske; odrţani sastanci s predsjednikom švedskoga parlamenta Perom Westerbergom i s predsjednicom Odbora za vanjsku politiku švedskoga parlamenta Sofijom Arkelsten; u izaslanstvu je bio voditelj Hrvatsko-švedske meĎuparlamentarne skupine prijateljstva Igor Kolman 8. studenoga (Zagreb) – sastanak s izvjestiteljem za Hrvatsku u Odboru za vanjske poslove Europskoga parlamenta Liborom Roučekom 15. studenoga (Zagreb) – nastupni posjet veleposlanika Islamske Republike Irana u Republici Hrvatskoj Mohsena Sharifa Khodaeija 26. studenoga (Zagreb) – sastanak s europskim povjerenikom za proširenje i europsku politiku prema susjedstvu Štefanom Füleom 26. studenoga (Zagreb) – oproštajni posjet veleposlanika Francuske Republike u Republici Hrvatskoj Jérômea Pasquiera 29. studenoga (Zagreb) – nastupni posjet veleposlanice Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj Stelle Ronner-Grubačić 29. studenoga (Zagreb) – nastupni posjet veleposlanika Sjedinjenih Američkih Drţava u Republici Hrvatskoj Kennetha Mertena 4 7. prosinca (Zagreb) – sastanak s predsjednikom Savezne Republike Njemačke Joachimom Gauckom 8. prosinca (Zagreb) – nastupni posjet veleposlanika Republike Azerbajdţan u Republici Hrvatskoj 17. prosinca (Zagreb) – sastanak s veleposlanikom Drţave Izrael u Republici Hrvatskoj Yosefom