ISSN 1977-0588 Službeni list Europske unije
Hrvatsko izdanje Posebno izdanje 2013.
11. Vanjski odnosi
Cijena: 10 EUR
Svezak 29 HR
HR 11-029-2013
Sadržaj
Uvodna napomena ...... 1
Referenca Godina SL Stranica
2007. L 59 1 32007R0192
Uredba Vijeća (EZ) br. 192/2007 od 22. veljače 2007. o uvođenju konačne antidam pinške pristojbe na uvoz određenih polietilen tereftalata podrijetlom iz Indije, Indone zije, Malezije, Republike Koreje, Tajlanda i Tajvana nakon revizije nakon isteka mjere i parcijalne privremene revizije prema članku 11. stavku 2. i članku 11. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 ...... 3
L 137 1 42007X0530(01)
Pravilnik br. 48 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE): Jedin stvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju Dodatak 47.: Pravilnik br. 48 Revizija 4. (uključujući Izmjenu 1.) 36
L 137 68 42007X0530(02)
Pravilnik br. 51 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) — jedinstvene odredbe o homologaciji motornih vozila s najmanje četiri kotača, s obzirom na njihove emisije buke Dodatak 50.: Pravilnik br. 51 Revizija 1...... 103
L 288 1 32007R1292
Uredba Vijeća (EZ) br. 1292/2007 od 30. listopada 2007. o uvođenju konačne anti dampinške pristojbe na uvoz folije od polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 i prekidanju parcijalne privremene revizije takvog uvoza u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 ...... 151
L 317 5 32007R1420
Uredba Vijeća (EZ) br. 1420/2007 od 4. prosinca 2007. o uvođenju konačne anti dampinške pristojbe na uvoz silikomangana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Kazakstana te prekidu postupka na uvoz silikomangana podrijetlom iz Ukrajine . . . 167
2008. L 81 1 32008R0261
Uredba Vijeća (EZ) br. 261/2008 od 17. ožujka 2008. o uvođenju konačne antidam pinške pristojbe na uvoz određenih kompresora podrijetlom iz Narodne Republike Kine ...... 194
L 210 12 32008D0616
Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekogra ničnog kriminala ...... 214
L 275 1 32008R1000
Uredba Vijeća (EZ) br. 1000/2008 od 13. listopada 2008. o uvođenju konačne anti dampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije povodom isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 ...... 275 Referenca Godina SL Stranica
2008. L 276 3 32008R1010
Uredba Vijeća (EZ) br. 1010/2008 od 13. listopada 2008. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije nakon revi zije nakon isteka mjere na temelju članka 18. Uredbe (EZ) br. 2026/97 i parcijalne privremene revizije na temelju članka 19. Uredbe (EZ) br. 2026/97 i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1000/2008 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije nakon isteka mjere na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 ...... 292 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 1
Uvodna napomena
U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni. U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja. Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to: 01 Opća, financijska i institucionalna pitanja 02 Carinska unija i slobodno kretanje robe 03 Poljoprivreda 04 Ribarstvo 05 Sloboda kretanja radnika i socijalna politika 06 Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga 07 Prometna politika 08 Politika tržišnog natjecanja 09 Porezi 10 Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala 11 Vanjski odnosi 12 Energetika 13 Industrijska politika i unutarnje tržište 14 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata 15 Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja 16 Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura 17 Pravo poduzećâ 18 Zajednička vanjska i sigurnosna politika 19 Područje slobode, sigurnosti i pravde 20 Europa građana Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke. Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju. Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru. Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku. 2 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:
i. izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozem skog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.
U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;
ii. numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.
Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.
Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:
— Zakonodavstvo („L”),
— Informacije i objave („C”).
Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 3
32007R0192
27.2.2007. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 59/1
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 192/2007 od 22. veljače 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih polietilen tereftalata podrijetlom iz Indije, Indonezije, Malezije, Republike Koreje, Tajlanda i Tajvana nakon revizije nakon isteka mjere i parcijalne privremene revizije prema članku 11. stavku 2. i članku 11. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 384/96
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, PET-a podrijetlom iz Australije i Narodne Republike Kine (NRK) te zaključilo antidampinški postupak u pogledu uvoza PET-a podrijetlom iz Pakistana. uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
(3) Izmjene Uredbe (EZ) br. 2604/2000 bile su posljedica ili revizije ispitnih postupaka započetih prema članku 11. stavcima 3. i 4. Osnovne uredbe ili preuzetih obveza u uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca vezi cijena, koje su prihvaćene na temelju članka 8. 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu stavka 1. te Uredbe. članice Europske zajednice ( 1); („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2. i članak 11. stavak 3.,
2. Zahtjev za reviziju
4 uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon (4) Nakon objave obavijesti o skorom isteku ( ), Komisija je savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, 30. kolovoza 2005. zaprimila zahtjev za reviziju mjera na snazi na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe (revizija nakon isteka mjere) i parcijalnu reviziju mjera uvedenih na uvoz iz Tajvana i na uvoz od triju proizvo đača izvoznika u Republici Koreji na temelju članka 11. budući da: stavka 3. Osnovne uredbe (parcijalna privremena revizija).
A. POSTUPAK (5) Zahtjev je uputio Odbor za polietilenterftalat Plastics 1. Mjere na snazi Europe (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski dio, u ovom slučaju preko 90 %, (1) Dana 27. studenoga 2000. Vijeće je Uredbom (EZ) ukupne proizvodnje PET-a u Zajednici. br. 2604/2000 ( 2 ) uvelo konačne antidampinške pristojbe na uvoz polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije, Indonezije, Malezije, Republike Koreje, Tajlanda i Tajvana (dotične zemlje). Uvedene su se mjere temeljile na (6.) Zahtjev za revizijom nakon isteka mjera temeljio se na ispitnom postupku u vezi antidampinških mjera razlozima da bi istek mjera za posljedicu mogao imati (početnom ispitnom postupku) započetom prema nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete industriji članku 5. Osnovne uredbe. Zajednice.
3 (2) Nadalje, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1467/2004 ( ) uvelo (7) Zahtjev za parcijalnom privremenom revizijom mjera na konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog uvoz iz Tajvana i uvoz podrijetlom od triju proizvođača izvoznika u Republici Koreji (Daehan Synthetic Fiber Co. ( 1 ) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Ltd, SK Chemicals Co. Ltd and KP Chemical Corp.) teme Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.). ljio se na razlozima da razina mjera nije dovoljna za 2 ( ) SL L 301, 30.11.2000., str. 21. Uredba kako je zadnje izmijenjena suzbijanje štetnog dampinga. Uredbom (EZ) br. 1646/2005 (SL L 266, 11.10.2005., str. 10.). ( 3 ) SL L 271, 19.8.2004., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2167/2005 (SL L 345, 28.12.2005., str. 11.). ( 4 ) SL C 56, 2.3.2005., str. 2. 4 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(8) Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odbor spremnost na suradnju, odlučeno je da odabir uzoraka utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje dviju nije neophodan u pogledu proizvođača izvoznika u tim revizija, prema članku 11. stavku 2. i članku 11. stavku četirima državama. 3. Osnovne uredbe, Komisija je te revizije započela 1. prosinca 2005. ( 1)
(14) Nakon ispitivanja podataka koje su podnijeli proizvođači i uvoznici Zajednice, i uzimajući u obzir da njihov broj nije bio pretjeran, odlučeno je uključiti sve njih i da (9) Obavijest o opsegu privremene revizije objavljena je u odabir uzoraka nije potreban. Službenom listu 2. lipnja 2006. ( 2 ) i pojasnila je da opseg parcijalne privremene revizije također uključuje i sva povezana trgovačka društva. (15) Upitnici su stoga poslani svih poznatim proizvođačima izvoznicima u dotičnim zemljama, uvoznicima, dobavlja čima, proizvođačima iz Zajednice i korisnicima. 3. Usporedni ispitni postupak
(10). Komisija je 1. prosinca 2005. Također pokrenula reviziju prema članku 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2026/97 ( 3) o (16) Odgovori na upitnike dobiveni su od: kompenzacijskim mjerama na snazi za uvoz PET-a podri jetlom iz Indije. — triju proizvođača izvoznika u Indiji,
4. Stranke na koje se ispitni postupak odnosi — triju proizvođača izvoznika u Indoneziji (iako su (11) Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike, samo dvojica od njih odlučila prihvatiti posjet radi zastupnike zemalja izvoznica, uvoznike, proizvođače iz provjere), Zajednice, korisnike i podnositelja zahtjeva o pokretanju revizije nakon isteka mjera i parcijalne privremene revi zije. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku — dva proizvođača izvoznika u Maleziji, određenom u obavijesti o pokretanju revizije. Svim zain teresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava. — četiriju proizvođača izvoznika u Republici Koreji,
— triju proizvođača izvoznika u Tajvanu (iako su samo (12) U pogledu naočigled velikog broja proizvođača izvoznika u Indiji, Indoneziji, Republici Koreji i Tajvanu, kao i dvojica od njih odlučila prihvatiti posjet radi provje proizvođača u Zajednici i uvoznika koji su bili navedeni re), u zahtjevu za revizijom nakon isteka mjera te brojnih proizvođača izvoznika iz Tajvana koji su bili navedeni u zahtjevu za privremenom revizijom, smatralo se — jednog proizvođača izvoznika u Tajlandu, primjerenim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati treba li se koristiti uzorkovanjem. Da bi se Komi siji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzoraka potreban i, ako jest, biranje uzorka, stranke su bile zamo — dvaju dobavljača u Zajednici, ljene, prema članku 17. stavku 2. Osnovne uredbe, javiti se u roku od 15 dana od pokretanja revizija i dostaviti Komisiji podatke zahtijevane u obavijesti o pokretanju revizije. — 12 proizvođača iz Zajednice,
(13) Nakon ispitivanja podnesenih podataka i s obzirom na — 10 prerađivača/korisnika. veliki broj proizvođača izvoznika u Indiji, Indoneziji, Republici Koreji i Tajvanu koji su pokazali svoju Također je utvrđeno da je jedan proizvođač izvoznik koji ( 1 ) SL C 304, 1.12.2005., str. 9. ( 2 ) SL C 129, 2.6.2006., str. 23. nije surađivao promijenio svoj naziv od objave mjera na ( 3 ) SL L 288, 21.10.1997., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena snazi. To se odnosilo na P.T. Bakrie Kasei Corp. koji je Uredbom (EZ) br. 461/2004 (SL L 77, 13.3.2004., str. 12.). promijenio naziv u P.T. Mitsubishi Chemical Indonesia. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 5
(17) Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala — Lotte Daesan Ltd, Seoul, Republika Koreja potrebnima za svoju analizu te je obavila posjete radi (povezan s KP Chemicals Co Ltd); provjere u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava: Povezani trgovci/uvoznici koji se nalaze u Zajednici
(a) Indija — SK Networks Deutschland GmbH, Frankfurt/Main, Njemačka (povezan sa SK Chemicals Co Ltd), Proizvođači izvoznici — SK Eurochem, Warsaw, Poljska (povezan sa SK — Pearl Engineering Polymers Ltd, Delhi, Chemicals Co Ltd);
— SENPET, prije Elque Polyesters Ltd, Calcutta, (e) Tajvan — Futura Polyesters Ltd, Chennai; Proizvođači izvoznici Povezani izvoznik — Shinkong Synthetic Fibers Corporation, Taipei, — Plastosen Ltd, Calcutta, (povezan sa SENPET, bivši Elque Polyesters Ltd); — Far Eastern Textile Ltd, Taipei;
(b) Indonezija (f) Tajland
Proizvođači izvoznici Proizvođač izvoznik
— P.T. Polypet Karyapersada, Jakarta, — Bangkok Polyester Public company Ltd, Bangkok, Tajland; — P.T. Petnesia Resindo, Tangerang;
(g) proizvođači iz Zajednice, (c) Malezija — Voridian BV (Nizozemska), Proizvođači izvoznici — M & G Polimeri Italia Spa (Italija), — MPI Polyester Industries Sdn. Bhd., Selangor, — Equipolymers Srl (Italija), — Hualon Corporation (M) Sdn. Bhd. Kuala Lumpur; — La Seda de Barcelona SA (Španjolska),
(d) Republika Koreja — Novapet SA (Španjolska),
Proizvođači izvoznici — Selenis Industria de Polímeros SA (Portugal),
— SK Chemicals Co. Ltd, Seoul, — Selenis Italia Spa (Italija);
— Huvis Corp., Seoul (povezan sa SK Chemicals Co Ltd), (h) Dobavljači iz Zajednice — KP Chemicals Corp., Seoul, — Interquisa SA (Španjolska); — Honam Petrochemicals Corp., Seoul (povezan s KP Chemicals Co Ltd); (i) Nepovezani uvoznici u Zajednici Povezani trgovci/uvoznici koji se nalaze u Republici Koreji — Global Service International SRL (Italija); — SK Networks Ltd, Seoul (povezan sa SK Chemi cals Co Ltd), (j) Korisnici iz Zajednice — Lotte Trading Ltd, Seoul, Republika Koreja (povezan s KP Chemicals Co Ltd), — Coca Cola Enterprises Europe Ltd (Belgija). 6 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(18) Ispitni postupak o vjerojatnosti i/ili ponavljanja dampinga Uobičajena vrijednost ili štete za reviziju nakon isteka mjere pokrila je razdoblje od 1. listopada 2004. do 30. rujna 2005. (RRIP). Ispiti (23) Radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti prvo je utvrđeno, vanje trendova koji su važni za procjenu vjerojatnosti za svaku zemlju izvoznicu, je li njezina ukupna domaća nastavljanja ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje prodaja dotičnog proizvoda bila reprezentativna u uspo od 1. siječnja 2002. do kraja RIP-a („razmatrano redbi s njezinom ukupnom izvoznom prodajom Zajed razdoblje”). Razdoblje ispitnog postupka za parcijalnu nici. U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, privremenu reviziju prema članku 11. stavku 3. domaća prodaja smatrana je reprezentativnom kada je Osnovne uredbe u odnosu na uvoz iz Tajvana i od ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača triju proizvođača izvoznika u Republici Koreji isto je izvoznika bio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma kao i za reviziju nakon isteka mjere. izvozne prodaje Zajednici.
B. DOTIČNI PROIZVOD (24) Nakon toga, bili su identificirani takvi tipovi dotičnog proizvoda koje su na domaćem tržištu prodavali proiz 1. Dotični proizvod vođači izvoznici s ukupno reprezentativnom domaćom (19) Dotični proizvod isti je proizvod kao i onaj u početnom prodajom te koji su bili identični ili izravno usporedivi s ispitnom postupku, tj. PET s viskoznim koeficijentom od tipovima koji su se prodavali za izvoz u Zajednicu. 78 ml/g ili više, prema standardu ISO 1628-5, podri jetlom iz dotičnih zemalja. Trenutačno se može razvrstati unutar oznake KN 3907 60 20.
(25) Za svaku vrstu koju su prodavali proizvođači izvoznici na njihovim domaćim tržištima i za koje je utvrđeno da su izravno usporedivi s vrstama PET-a koji su se proda 2. Istovjetni proizvod vali za izvoz u Zajednicu, utvrđeno je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka (20) Kao i u početnom ispitnom postupku i u reviziji ispitnog 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja pojedine vrste PET-a postupka, ustanovljeno je da dotični proizvod, PET koji smatrana je dovoljno reprezentativnom kada je ukupni se proizvodi i prodaje na domaćim tržištima u dotičnim obujam domaće prodaje te vrste tijekom RRIP-a predstav zemljama i PET koji proizvode i prodaju proizvođači iz ljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive Zajednice, ima jednaka osnovna fizička i kemijska svoj vrste PET-a koja se izvozi u Zajednicu. stva i uporabe. Stoga se ovi proizvodi smatraju isto vjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.
(26) Ispitivanje je također provedeno o tome može li za domaću prodaju svake vrste PET-a smatrati da je izvršena C. VJEROJATNOST NASTAVLJANJA I PONAVLJANJA u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. DAMPINGA stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je za svakog proizvođača izvoznika u dotičnim zemljama 1. Damping uvoza za vrijeme ispitnog postupka – utvrđen udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima Opća načela na domaćem tržištu, za svaki izvezenu vrstu dotičnog proizvoda na domaćem tržištu u razdoblju ispitnog (21) U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, postupka. ispitano je postoji li trenutačno damping i bi li bilo vjerojatno da bi istek mjera doveo do nastavljanja dampinga.
(a) Za one vrste proizvoda kod kojih po obujmu više od 80 % prodaja na domaćem tržištu nije bilo ispod Opća metodologija jediničnog troška, tj. kod kojih je prosječna prodajna cijena dotične vrste proizvoda bila jednaka ili veća od (22) Opća metodologija određena dolje primijenjena je na sve prosječnog troška proizvodnje za dotičnu vrstu proizvođače izvoznike u dotičnim zemljama i ista je kao proizvoda, izračunana je uobičajena vrijednost kao i u početnom ispitnom postupku. Prikaz nalaza o prosječna cijena svih domaćih prodaja dotične vrste dampingu za svaku od dotičnih zemalja stoga samo proizvoda, bez obzira na to jesu li te prodaje bile opisuje što je specifično za svaku zemlju izvoznicu. profitabilne ili nisu. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 7
(b) Za one vrste proizvoda kod kojih po obujmu cijena za razlike koje utječu na cijenu i usporedivost najmanje 10 %, ali ne više od 80 % prodaja na cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne domaćem tržištu nije bilo ispod jediničnog troška, uredbe. Odgovarajuće prilagodbe cijena odobrene su u uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirana svim slučajevima gdje su utvrđene kao razumne, točne prosječna prodajna cijena onih transakcija koje su i potkrijepljene dokazima. obavljene na razini ili iznad razine jediničnih troškova za dotičnu vrstu.
Dampinška marža
(c) Za one vrste proizvoda kod kojih je po obujmu (31) U skladu s člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. manje od 10 % bilo prodavano na domaćem tržištu Osnovne uredbe, dampinška marža izračunana je za po cijeni koja nije ispod jediničnog troška, smatralo svakog proizvođača izvoznika koji je surađivao, uspore se da dotična vrsta proizvoda nije prodavana u uobi đujući ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost s čajenom tijeku trgovine i stoga je uobičajena vrijed ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom. nost trebala biti određena u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.
(32) Za one zemlje kod kojih je razina suradnje utvrđena kao visoka (iznad 80 % sveg obujma uvezenog u Zajednicu tijekom RRIP-a) i kod kojih nije bilo razloga vjerovati da (27) U slučajevima gdje je trebalo odrediti uobičajenu vrijed nost, one su određene u skladu s člankom 2. stavkom 6. bilo koji proizvođač izvoznik nije surađivao, preostala Osnovne uredbe, tj. na temelju troška proizvodnje dampinška marža utvrđena je na razini proizvođača dotične vrste, kojoj su dodani količina prodaje, opći i izvoznika koji je surađivao s najvišom dampinškom administrativni troškovi i marža profita. Količina općih maržom, kako bi se osigurala učinkovitost mjera. i administrativnih troškova je ona koju je načinio proiz vođač izvoznik za istovjetni proizvod i količina dobiti izjednačena s prosječnom dobiti koju je proizvođač izvoznik ostvario na prodajama istovjetnog proizvoda u (33) Za one zemlje kod kojih je razina suradnje utvrđena kao uobičajenom tijeku trgovine. niska (manje od 80 % sveg obujma uvezenog u Zajednicu tijekom RRIP-a), preostala dampinška marža određena je u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, tj. na temelju dostupnih činjenica. Izvozna cijena
(28) U svim slučajevima kad se dotični proizvod izvozio neza visnim kupcima u Zajednici, izvozna cijena je utvrđena u 2. Damping uvoza za vrijeme ispitnog postupka – skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, tj. na nalazi za pojedinačne zemlje temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili su trebale biti plaćene. Indija
U v o d n e n a p o m e n e
(34) Trojica od pet poznatih proizvođača izvoznika surađivali (29) U slučajevima gdje su prodaje izvršene putem povezanog su u ispitnom postupku. Dva trgovačka društva koja nisu uvoznika ili trgovca, izvozna cijena određena je na surađivala čine više od 80 % ukupne proizvodnje PET-a u temelju preprodajnih cijena tog povezanog uvoznika Indiji i oko 25 % izvoza Indije u Zajednicu. Udjel uvoza nezavisnim kupcima. Prilagodbe cijena su učinjene za Indije u Zajednicu u odnosu na potrošnju Zajednice sve troškove koji su nastali između uvoza i preprodaje, iznosio je 0,3 % u RRIP-u. Dvojica od triju izvoznika uključujući prodaje, opće i administrativne troškove i koji su surađivali imaju preuzete obveze u vezi cijena s razumnu maržu dobiti, u skladu s člankom 2. stavkom obzirom na njihov izvoz PET-a u Zajednicu, koje su 9. Osnovne uredbe. Odgovarajuća marža dobiti utvrđena preuzete u skladu s početnim ispitnim postupkom. je na temelju podataka dobivenih od nepovezanih trgo vaca/uvoznika koji su surađivali i koji djeluju na tržištu Zajednice. (35) U pogledu dvaju trgovačkih društava koja su surađivala, utvrđeno je da su njihove izvozne cijene u Zajednici bile u skladu s najnižim cijenama iz preuzetih obveza. Ove su Usporedba cijene očigledno bile više od onih za prodaju tržištima trećih zemalja. Potonje prodaje izvršene su u mnogo (30) Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene s većoj količini nego izvozi u Zajednicu. To upućuje na obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja to da cijene zaračunate korisnicima iz Zajednice ne odra primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i žavaju uobičajeno cjenovno ponašanje preuzimatelja izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cjenovnih obveza u Indiji. 8 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
D a m p i n š k a m a r ž a daljnjeg uvoza iz Indonezije, nije se mogla utvrditi dampinška marža. (36) U pogledu izvoza u Zajednicu, za dampinške marže triju proizvođača izvoznika koji su surađivali utvrđeno je da su u rasponu od nepostojanja dampinga do 17 %. Treba istaknuti da proizvođač izvoznik bez dampinga ima preuzete cjenovne obveze i da je količina njegovog izvoza u Zajednicu bila vrlo mala (manje od 10 %) u odnosu na njegov izvoz u treće zemlje. U početnom Malezija ispitnom postupku, uključujući naknadne revizije, dampinške marže bile se u rasponu između 14,7 % i U v o d n e n a p o m e n e 51,5 % ( 1). Međutim, kako su količine uvoza doista bile vrlo male, glavni fokus analize je vjerojatnost ponavljanja (40) Dva proizvođača PET-a iz Malezije surađivala su u dampinga. ispitnom postupku. Samo je jedan od njih izvozio u Zajednicu, predstavljajući 100 % ukupnog izvoza PET-a iz Malezije u Zajednicu. Ukupni uvoz dotičnog proizvoda iz Malezije bio je mali, tj. u rasponu od 2 000 do 4 000 tona, u usporedbi s tržištem Zajednice u cijelosti.
Indonezija
U v o d n e n a p o m e n e U o b i č a j e n a v r i j e d n o s t (37) Ispitni postupak je utvrdio da je bilo pet proizvođača PET-a u Indoneziji za vrijeme RRIP-a. Kao što je rečeno (41) Za proizvođača izvoznika s izvozima u Zajednicu u u uvodnoj izjavi 16., tri trgovačka društva dostavila su RRIP-u, domaća prodaja istovjetnog proizvoda bila je popunjene odgovore na upitnik, ali samo su dva trgo reprezentativna. Uobičajena vrijednost temeljila se na cije vačka društva prihvatila posjet radi provjere u svojim nama koje su platili ili koje su trebali platiti, u uobiča prostorijama. Kako je stoga bilo nemoguće provjeriti jenom tijeku trgovine, nezavisni kupci u Maleziji, u jesu li podaci koje je treće trgovačko društvo dostavilo skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe. u odgovoru na upitnik točni, to trgovačko društvo nije primjereno surađivalo u ispitnom postupku u smislu članka 18. Osnovne uredbe. Trgovačko društvo je u skladu s tim obaviješteno i dobilo je priliku komentirati taj nalaz.
(42) Ispitni je postupak otkrio da su troškovi proizvodnje koje je prijavilo trgovačko društvo bili podcijenjeni, jer su režijski troškovi tvornice (uključujući deprecijaciju, troškove najma, plaće i održavanje) koji su stvarno nastali za vrijeme RRIP-a ponovno razvrstani kao opći i administrativni troškovi. Trgovačko društvo tvrdilo je da (38) Jedno od trgovačkih društava koja su surađivala imalo je je tako napravljeno da bi se odrazila niska stopa iskori vrlo malu količinu prodaja za EU tržište, ali one su štenosti kapaciteta njegovih proizvodnih pogona. Među izvršene jednom korisniku specijalistu u medicinskom tim, stvarno nastali troškovi također obuhvaćaju i sektoru. Stoga, niti obujam, niti jedinični trošak tih ponovno razvrstane režijske troškove tvornice. Činjenica prodaja nisu smatrani reprezentativnima. Osim ovog da je trgovačko društvo djelovalo samo dijelom njegova vrlo malog obujma, u Eurostatu nisu zabilježene druge punog kapaciteta ne znači da troškovi koji proizlaze iz prodaje na EU tržištu podrijetlom iz Indonezije. takvih proizvodnih pogona nisu nastali. Doista, takvi troškovi bili su navedeni u računovodstvenoj evidenciji trgovačkog društva i, budući da su bili izravno povezani s proizvodnjom istovjetnog proizvoda, trebalo je napra viti ispravak prijavljenog troška proizvodnje.
U o b i č a j e n a v r i j e d n o s t , i z v o z n a c i j e n a i d a m p i n š k a m a r ž a
(39) Kako dva trgovačka društva koja su surađivala nisu I z v o z n a c i j e n a izvršila reprezentativne prodaje na EU tržištu u RRIP-u i statistika Eurostata o uvozu je pokazala da nije bilo (43) Za istog proizvođača izvoznika, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijena koje su stvarno platili nezavisni ( 1 ) Uredba (EZ) br. 2604/2000, uvodna izjava 125. i Uredba (EZ) kupci u Zajednici u skladu s člankom 2. stavkom 8. br. 496/2002 (SL L 78, 21.3.2002., str. 4), uvodna izjava 19. Osnovne uredbe. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 9
U s p o r e d b a izvezao Daehan Synthetic Fiber Co. Ltd., predstavljao je blizu 100 % sveg izvoza Koreje za vrijeme RRIP-a iz (44) Da bi se osigurala primjerena usporedba, izvršeno je Republike Koreje u Zajednicu, kako je zabilježio Eurostat. usklađivanje troškova za razlike u troškovima prijevoza, osiguranja, manipuliranja, utovara i popratnim troško vima te prema potrebi kreditnim troškovima ako je to opravdano. (52) Kao što je vidljivo iz uvodne izjave 16. i 17., sljedeća četiri proizvođača izvoznika su potpuno surađivala u ispitnom postupku: D a m p i n š k a m a r ž a
(45) Za izračunavanje dampinške marže, za dotični proizvod su uspoređene ponderirane prosječne uobičajene vrijed — SK Chemicals Co. Ltd, Seoul, nosti i ponderirana prosječna izvozna cijena u Zajednicu.
— Huvis Corp., Seoul (povezan sa SK Chemicals Co. (46) ta usporedba pokazala je postojanje dampinga od oko Ltd), 5 % za jednog proizvođača izvoznika koji je izvozio u Zajednicu u RRIP-u. Međutim, kako su količine uvoza doista bile vrlo male, glavni fokus analize je vjerojatnost ponavljanja dampinga. — KP Chemicals Corp., Seoul,
Republika Koreja — Honam Petrochemicals Corp., Seoul (povezan s KP U v o d n e n a p o m e n e Chemicals Co. Ltd);
(47) Podsjeća se da je privremena revizija bila ograničena na damping u pogledu Daehan Synthetic Fiber Co. Ltd, SK Chemicals Co. Ltd i KP Chemicals Corp. Od ovih triju (53) Kako bi se izbjeglo bilo koje izbjegavanje mjera u buduć trgovačkih društava dobiveni su puni odgovori na upit nosti, dampinške marže izračunane su na razini cijele nik. grupe.
(48) Štoviše, trgovačka društva povezana s prethodno navede nima proizvođačima izvoznicima također su se javila. U o b i č a j e n a v r i j e d n o s t Stoga, odgovori na upitnik dobiveni su također i od proizvođača izvoznika Honam Petrochemicals i Huvis (54) Za sve vrste PET-a koje su izvozili proizvođači izvoznici Corp. iz Koreje, bilo je moguće utvrditi uobičajenu vrijednost na temelju cijena koje su platili ili trebali platiti nezavisni kupci u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe. (49) Prije ispitnog postupka na terenu, Daehan Synthetic Fiber Co Ltd. obavijestio je Komisiju o svojoj odluci o prestanku proizvodnje PET-a u Republici Koreji. Posljedi čno, trgovačko društvo odlučilo je otkazati planirani I z v o z n a c i j e n a posjet radi provjere. Kako ovo trgovačko društvo stoga nije surađivalo u smislu članka 18. Osnovne uredbe, (55) Dva korejska proizvođača izvoznika vršila su izvozne treba podleći preostaloj dampinškoj marži. prodaje u Zajednicu izravno nezavisnim kupcima, preko povezanih trgovačkih društava sa sjedištem u Republici Koreji i povezanim uvoznicima sa sjedištem u Zajednici. Posljedično, u potonjoj situaciji, izračunana (50) U skladu sa zahtjevom, deset je proizvođača u Republici izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. Koreji koji imaju sposobnost proizvesti PET. Od ovih stavkom 9. Osnovne uredbe. deset proizvođača, pet (uključujući Daehan Synthetic Fiber Co. Ltd) ih se javilo Komisiji i podnijelo Komisiji odgovore na upitnik. Od ostalih pet proizvođača koji nisu surađivali, jedan je surađivao s Komisijom u U s p o r e d b a početnom ispitnom postupku. (56) Odobrene su prilagodbe za razlike u prijevozu, osigura nju, davanjima za manipuliranje, provizijama, kreditu, pakiranju, carinskim pristojbama (povrat pristojbe) i (51) Obujam izvoza četiriju proizvođača izvoznika koji su bankovnim davanjima, ako su opravdane i valjano surađivali, uvećan za nepotvrđene količine koje je potkrijepljene dokazima. 10 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
P r i l a g o d b a z a p o v r a t p r i s t o j b e i t r o š a k PET-a u Tajvanu i 99 % ukupnog izvoza Tajvana u Zajed k r e d i t a nicu. Udjel uvoza Tajvana u Zajednicu u odnosu na potrošnju Zajednice iznosio je 1,2 % što se tiče RRIP-a. (57) Dva korejska proizvođača izvoznika zatražila su povrat pristojbi zbog toga što su se uvozni nameti naplaćivali na istovjetnim proizvodima kada su bili namijenjeni potro šnji u zemlji izvoznici, ali je izvršen njihov povrat kada je proizvod prodan za izvoz u Zajednicu. U svakom slučaju, utvrđeno je da je iznos koji se tražio bio veći od iznosa pristojbe koji se naplaćivao na istovjetnom proizvodu na (62) Treći tajvanski proizvođač izvoznik prvotno je ispunio domaćem tržištu i stoga su izvršene odgovarajuće prila upitnik odgovorima, ali je prekinuo daljnju suradnju godbe. Metodologija korištena u ovom ispitnom prije provjere na terenu. Nedopuštanje trgovačkog postupku bila je u skladu s uvjetima određenima društva dužnosnicima Komisije provjere na terenu člankom 2. stavkom 10. alinejom (b) Osnovne uredbe njegovih odgovora na upitnik jednako je nesuradnji u utoliko što je točno odrazila stvarnu razinu uvoznih ispitnom postupku. Na temelju članka 18. Osnovne pristojbi naplaćenih za istovjetni proizvod. uredbe, ovo trgovačko društvo treba podleći preostaloj dampinškoj marži.
(58). Dodatno, oba proizvođača izvoznika tražila su troškove kredita na temelju stvarnog razdoblja kredita kojeg su U o b i č a j e n a v r i j e d n o s t kupci uzeli u platnom sustavu „otvorenog računa” koji se koristi na korejskom domaćem tržištu. Utvrđeno je da (63) Za sve vrste PET-a koje su izvozili tajvanski proizvođači u tom sustavu proizvođači izvoznici obično nisu odobra izvoznici, bilo je moguće utvrditi uobičajene vrijednosti vali posebna kreditna razdoblja i nadalje, uzeta kreditna na temelju cijena koje su platili ili trebali platiti nezavisni razdoblja nisu se mogli točno odrediti, budući da se kupci u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu, primici nisu mogli povezati s pojedinim računima. U u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe. takvim okolnostima, te prilagodbe se nisu mogle odobriti.
I z v o z n a c i j e n a
D a m p i n š k a m a r ž a (64) Oba tajvanska proizvođača izvoznika koji su surađivali vršila su izravne izvozne prodaje nezavisnim kupcima (59) Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i 12. Zajednice. Izvozne cijene mogle su se procijeniti na Osnovne uredbe, ponderirane prosječne uobičajene temelju cijena koje su platili ili trebali platiti ti kupci u vrijednosti svake vrste dotičnog proizvoda koja se izvo skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe. zila u Zajednicu uspoređene su s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda.
U s p o r e d b a
(65) Izvršena su usklađivanja za razlike u prijevozu, osigura (60) ta usporedba pokazala je postojanje de minimis dampinga nju, davanjima za manipuliranje, kreditu, pakiranju i za proizvođače izvoznike koji su izvozili u Zajednicu u bankovnim davanjima. RRIP-u.
D a m p i n š k a m a r ž a Tajvan (66) Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i 12. U v o d n e n a p o m e n e Osnovne uredbe, ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti svake vrste dotičnog proizvoda koja se izvo (61) Dvojica od četiriju poznatih proizvođača izvoznika sura zila u Zajednicu uspoređene su s ponderiranom đivali su u ispitnom postupku. Dva trgovačka društva prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste koja su surađivala čine više od 80 % ukupne proizvodnje dotičnog proizvoda. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 11
(67) Na temelju takve usporedbe, dampinška marža koja je Preostala pristojba treba se temeljiti na trenutačno utvrđena bila je ispod de minimis marže u slučaju Far primjenljivom preostalom pristojbom za Tajvan, pod Eastern Textile. U slučaju Shinkong, dampinška marža uvjetom da u tom pogledu nisu utvrđene promjene u iznosila je 6,5 %. Međutim, za Far Eastern Textile, okolnostima. Ona iznosi 143,4 eura/t. ispitni postupak pokazao je da usporedba ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom nije u potpunosti odrazila razinu primijenjenog dampinga. Doista, ispitni postupak pokazao je da je značajni obujam (oko 25 % sveg izvoza u Zajednicu) obavljen po znatno niskim cijenama i bio je koncentriran na jednog kupca. Dodatno, izvoz u sva (70) U pogledu dvaju trgovačkih društava koji nisu surađivali odredišta u Zajednici obavljen je po znatno nižim cije u ispitnom postupku, smatra se da se trebaju primijeniti nama za vrijeme posljednja četiri mjeseca RRIP-a u uspo dostupni podaci u skladu s člankom 18. Osnovne redbi s prvih osam mjeseci RRIP-a. Stoga, trebala se uredbe. Zapravo se ovim trgovačkim društvima treba primijeniti druga metodologija usporedbe. Utvrđena je raspodijeliti preostala pristojba. važna razlika između dampinških marža u usporedbi prosjek-prosjek i u usporedbi transakcija-prosjek. U pogledu usporedbe transakcija-transakcija, nije utvrđeno da bi ona bila prikladna alternativna metoda usporedbe jer se smatralo da je postupak izbora pojedinih transak cija radi takve usporedbe u ovom slučaju proizvoljan. Stoga je napravljena usporedba na temelju transakcija- Tajland prosjek u skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe. Tako je postojao jasan obrazac izvoza koji se U v o d n e n a p o m e n e razlikovao prema kupcu i prema vremenu. (71) Samo je jedan tajlandski proizvođač PET-a surađivao u ispitnom postupku i nije imao izvoza u Zajednicu za vrijeme RRIP-a. Prema Eurostatu, obujam izvoza podri jetlom iz Tajlanda bio je zanemariv za vrijeme RRIP-a. Međutim, poznato je da je bilo barem još tri proizvođača PET-a u Tajlandu za vrijeme RRIP-a koji nisu surađivali u ispitnom postupku. (68) Na toj osnovi, uzima se u obzir dampinška marža iz usporedbe transakcija-prosjek radi daljnje analize nastav ljanja dampinga. U slučaju Shinkong, razlika između dampinških marži izračunanih u skladu s dvjema meto dologijama nije bila značajna i nisu utvrđeni obrasci. Stoga za to trgovačko društvo treba uzeti u obzir dampinšku maržu iz usporedbe prosjek-prosjek. (72) U nedostatku izvoza PET-a u Zajednicu od strane jedinog proizvođača koji je surađivao, nije se mogao napraviti izračun dampinga za proizvođača koji je surađivao.
(69) Slijedom toga, utvrđene su sljedeće dampinške marže za dva proizvođača izvoznika koji su surađivali: 3. Razvoj uvoza ako bi mjere bile stavljene izvan snage
U v o d n e n a p o m e n e
Far Eastern Textile Ltd 3,5 % (73) Da bi se utvrdilo bi li bilo vjerojatno da bi se damping ponovio ako bi mjere bile stavljene izvan snage, ispitano Shinkong Synthetic Fibers Corp. 6,5 % je cjenovno ponašanje na drugim izvoznim tržištima proizvođača izvoznika koji su surađivali i njihova proiz vodnja, kapacitet i zalihe. Analiza se temeljila na dostupnim podacima, tj. podacima dobivenim i provje Izraženi na specifičnoj osnovi, ovi postoci marži odgo renim u odgovorima na upitnik od strane proizvođača varaju sljedećim specifičnim carinama: koji su surađivali, spomenutih u odjeljku A.4. Također je provedena analiza o cjenovnom ponašanju, proizvodnji i proizvodnom kapacitetu ostalih proizvođača izvoznika u zemljama kojih se tiče postupak. ta se analiza temeljila na tržišnim informacijama koje su dostavili industrija Zajed Far Eastern Textile Ltd 36,3 eura/t nice i proizvođači izvoznici, na statistici Eurostata o Shinkong Synthetic Fibers Corp. 67 eura/t uvozu i ako je bilo dostupno, na statistici dotičnih zemalja o izvozu. 12 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Indija pogledu izvoza u Zajednicu za RRIP mogao čak povećati ako bi se mjere stavile izvan snage. U v o d n e n a p o m e n e
(74) Vjerojatan scenarij o tome što bi se dogodilo da su mjere stavljene izvan snage temeljio se na: N e i s k o r i š t e n i k a p a c i t e t i i z a l i h e
(78) Što se tiče neiskorištenih kapaciteta, ponovno se ističe da dva najveća indijska proizvođača nisu surađivala u — provjerenim odgovorima na upitnik triju proizvođača ispitnom postupku. Ipak je utvrđeno da je njihov izvoznika koji su u potpunosti surađivali u ispitnom ukupni kapacitet iznosio oko 23 % potrošnje Zajednice postupku, i za vrijeme RRIP-a. Na temelju dostupnih podataka, neiskorišteni dio njihovih kapaciteta je značajan te iznosi između 80 000 i 130 000 tona. Dodatno, tri proizvođača koji surađuju također raspolažu određenim neiskorištenim kapacitetima. Zaključno, postoje značajni — izvješće o tržišnim informacijama koje je napravio neiskorišteni kapaciteti dostupni u Indiji. Indijsko tržište neovisni konzultant i podnio podnositelj zahtjeva. također karakterizira višak ponude. U tom smislu, proiz vođači mogu odabrati da će preusmjeriti količinske viškove u Zajednicu po neprekidno i sve više dampin škim cijenama ako su mjere stavljene izvan snage.
O d n o s i z m e đ u c i j e n a u Z a j e d n i c i i c i j e n a u I n d i j i
(75) Cijene u Zajednici su općenito bile niže nego domaće Z a k l j u č a k o I n d i j i cijene u Indiji. Izvoz će se vjerojatno obavljati po cije nama koje su bar nešto niže od trenutnih cijena u Zajed (79) Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, čini se da bi se nici. Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, vjerojatno je neiskorišteni kapaciteti vjerojatno preusmjerili u Zajed da bi se izvoz u Zajednicu obavljao po dampinškim cije nicu. Uzimajući u obzir utvrđene cjenovne odnose, nama, pod pretpostavkom da se zadrže iste razine cijena. posebno cjenovni odnos između cijena u Zajednici i cijena u Indiji, takav izvoz u Zajednicu bi se vjerojatno obavljao po dampinškim cijenama.
O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e z e m l j e i c i j e n a u I n d i j i Indonezija (76) Izvozne cijene u Indiji za treće zemlje su bile općenito O d n o s i z m e đ u c i j e n a u Z a j e d n i c i i c i j e n a niže nego njezine domaće cijene. Razlike u cijeni iznosile u I n d o n e z i j i su i do 24 % razine izvoznih cijena. To upućuje na mogućnost da bi se uvoz u Zajednicu mogao obavljati (80) Cijene u Zajednici bile su uglavnom više nego one koje po jednakim dampinškim cijenama ako bi mjere bile su dva indonezijska proizvođača izvoznika koji su sura stavljene izvan snage. Utvrđene marže su doista više đivali postigli na njihovom domaćem tržištu. To bi nego trenutačna razina dampinga prema EZ-u, kao što upućivalo na to da bi za indonezijske proizvođače izvoz je opisana gore. Ističe se da je: 1. ta trenutačna razina nike atraktivna alternativa bila preusmjeriti prodaju u dampinga prema EZ-u utvrđena na temelju malog Zajednicu ako bi antidampinške mjere bile stavljene izvoznog obujma i 2. da su neki od ovih izvoza obavljeni izvan snage. u skladu s preuzetom obvezom u vezi cijene koja je imala učinak ispravljanja razine izvoznih cijena. Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, vjerojatno je stoga da bi marža dampinga bila još i viša. O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e z e m l j e i c i j e n a u I n d o n e z i j i
(81) Za Polypet, koji je poslovao s gubitkom na svim trži O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a u I n d i j i štima, domaće cijene nisu smatrane pouzdanima i stoga z a t r e ć e z e m l j e i r a z i n e c i j e n a u Z a j e d je trebalo odrediti uobičajenu vrijednost temeljenu na n i c i njegovim troškovima proizvodnje uvećano za uobičajenu dobit. Marža dobiti od 7 %, jednaka marži koja se kori (77) Indijske izvozne cijene u treće zemlje bile su općenito stila u početno ispitnom postupku, korištena je za izra ispod razine cijena u Zajednici. Stoga, ako bi mjere bile čune. Utvrđena je razlika u cijeni od 25 % između ove stavljene izvan snage, indijski izvoznici bi vjerojatno određene uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena za treće izvozili PET u većim količinama u Zajednicu i po cije zemlje. Činjenica da su izvozne cijene bile niže za taj nama koje se približavaju onima koje su naplaćene iznos nego uobičajena vrijednost upućuje na vjerojatnost trećim zemljama za vrijeme RRIP-a. Kao posljedica, čini ponavljanja dampinga na tržištu Zajednice ako bi mjere se vjerojatnim da bi se damping utvrđen u bile stavljene izvan snage. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 13
(82) Petnesia je poslovala oko praga rentabilnosti za vrijeme ostvarili indonezijski proizvođači na tržištima trećih RRIP-a i uobičajena vrijednost je stoga izračunana kori zemalja i njihove uobičajene vrijednosti. steći i domaće prodaje i uobičajenu vrijednost utvrđenu korištenjem iste metode kao što je gore opisano za Poly pet. Razlika između uobičajenih vrijednosti i izvozne cijene za treće zemlje bila je između 5 i 10 % (za ove metode). Činjenica da su izvozne cijene bile niže za taj (88) Nadalje, izvozne cijene proizvođača izvoznika koji su iznos nego uobičajena vrijednost upućuje na vjerojatnost surađivali na tržištima trećih zemalja i indonezijskom ponavljanja dampinga na tržištu Zajednice ako bi mjere domaćem tržištu su znatno niže nego prodajne cijene bile stavljene izvan snage industrije Zajednice u Zajednici. Uzimajući uz to i dostupnost neiskorištenog kapaciteta, postoji, dakle, poticaj za indonezijske proizvođače izvoznike za poveća njem prodaje na tržište Zajednice ako bi mjere bile stav ljene izvan snage i te bi prodaje vjerojatno bile dampinške. O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a u I n d o n e z i j i z a t r e ć e z e m l j e i r a z i n e c i j e n a u Z a j e d n i c i
(83) Prodajne cijene proizvođača u Zajednici za prodaje u EU Malezija utvrđene su u iznosu od 1 058 eura u RRIP-u. U istom razdoblju, izvozne cijene indonezijskih izvoznika bile su U v o d n e n a p o m e n e 911 eura za treće zemlje. Stoga su prodaje na EU tržištu bile 16 % više nego na drugim tržištima. To bi upućivalo (89) Dok se ukupna procijenjena proizvodnja i prodaja na to da bi za indonezijske proizvođače izvoznike atrak dotičnog proizvoda od strane malezijskih proizvođača tivna alternativa bila preusmjeriti prodaju u Zajednicu procjenjuje na oko 120 000 tona, ukupna potrošnja ako bi antidampinške mjere bile stavljene izvan snage. PET-a u Maleziji je samo oko 60 000 tona. S domaćim tržištem koje sposobno potrošiti samo oko pola ukupne proizvodnje i prodaje, jasno je da su malezijski proizvo đači dotičnog proizvoda općenito ovisni o izvoznim trži štima radi nastavljanja poslovanja na trenutnim kapacitetima. N e i s k o r i š t e n i k a p a c i t e t i i z a l i h e
(84) Kao što je gore spomenuto, pet proizvođača poslovalo je u Indoneziji za vrijeme RRIP-a. Izvješće o tržišnim infor macijama prikazuje proizvodnju od 324 000 tona u O d n o s i z m e đ u r a z i n e d o m a ć i h c i j e n a i Indoneziji i proizvođači koji su surađivali predstavljali r a z i n e c i j e n a u Z a j e d n i c i su u tome oko 47 %. Podaci od proizvođača koji su surađivali i tržišne informacije ukazuju na to da su (90) Ispitni postupak otkrio je da su domaće cijene bile oko neiskorišteni kapaciteti bili oko 10 % ukupnog kapaciteta 10 do 20 % niže nego prosječne cijene na tržištu Zajed ili oko 37 000 tona. To predstavlja oko 1,5 % potrošnje nice. Nema razloga za zaključak da bi se to promijenilo u Zajednici. ako bi mjere bile stavljene izvan snage.
O d n o s i z m e đ u r a z i n e d o m a ć i h c i j e n a i (85) Podaci od proizvođača koji su surađivali pokazali su da je i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e z e m l j e stvaranje zaliha PET-a bilo slabo. (91) Podaci dobiveni od obaju izvoznika koji su surađivali, spomenuti gore u uvodnoj izjavi 17., pokazali su da je izvoz u treće zemlje vršen u velikom obujmu, čineći 67 % ukupnih prodaja u RRIP-u.
(86) U pogledu neiskorištenih kapaciteta i zaliha, ispitni je postupak pokazao da bi se značajni obujam PET-a mogao učiniti dostupnim za prodaju na tržištu Zajednice. (92) Za jednog malezijskog izvoznika, koji je izvozio u Zajed nicu, ponderirane prosječne izvozne cijene za treće zemlje bile su ispod ponderiranih prosječnih uobičajenih vrijednosti, koje su utvrđene za njihov izračun dampinga, i također se činilo da su niže nego prodajne cijene za Z a k l j u č a k o I n d o n e z i j i Zajednicu. Ovo upućuje na to da taj malezijski izvoznik također prodaje svoj PET po vjerojatno dampinškim cije (87) Ocjena gore navedenih čimbenika pokazala je da je nama tržištima trećih zemalja i da je cjenovna razlika još postojala značajna razlika u cijeni između onih koje su i viša nego ona utvrđena na Europskom tržištu. 14 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(93) Za drugog izvoznika, koji nije imao izvoza u Zajednicu u Z a k l j u č a k o M a l e z i j i RRIP-u, ispitni je postupak otkrio da su prosječne izvozne cijene za treće zemlje bile ispod troška proizvo (99) Ispitni postupak pokazao je jedan od proizvođača koji je dnje, što također upućuje na to da je i istovjetni proizvod surađivao nastavio svoju praksu dampinga unatoč bio predmet dampinga na trećim tržištima. mjerama na snazi.
(94) Gornje upućuje na postojanje velike vjerojatnosti ponavljanja dampinga na izvoz u Zajednicu ako bi (100) Nadalje, ponderirane prosječne izvozne cijene proizvo mjere bile stavljene izvan snage. đača izvoznika koji su surađivali za tržišta trećih zemalja i prodajne cijene na domaćem tržištu su također znatno niže nego prevladavajuća razina cijena u Zajednici. Zajedno s niskom iskorištenošću kapaciteta postoji, stoga, poticaj malezijskim proizvođačima izvoz nicima za preusmjeravanje na tržište Zajednice po vjero O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e jatno dampinškim cijenama ako bi mjere bile stavljene z e m l j e i r a z i n e c i j e n a u Z a j e d n i c i izvan snage.
(95) Podaci dobiveni od izvoznika koji su surađivali, spome nuti gore u uvodnoj izjavi 17., pokazali su da je izvoz u treće zemlje vršen po ponderiranoj prosječnoj izvoznoj cijeni znatno nižoj od prodajnih cijena industrije Zajed nice u Zajednici.
Republika Koreja
O d n o s i z m e đ u c i j e n a u Z a j e d n i c i i c i j e n a u R e p u b l i c i K o r e j i (96) S prevladavajućom razinom cijena, može se stoga zaklju (101) U uvodnoj izjavi 60. objašnjeno je da su dampinške čiti da bi se Zajednica smatrala atraktivnim tržištem za marže utvrđene za sva četiri proizvođača koji su surađi proizvođače izvoznike u Maleziji. Na temelju toga smatra vali bile ispod de minimis. Podsjeća se da se taj izvoz se da bi postojao ekonomski poticaj za preusmjeravanje dogodio u razdoblju kada su dva izvoznika koji su sura izvoza, umjesto u treće zemlje, na profitabilnije tržište đivali mogli izvoziti po nultoj stopi carine u Zajednicu. Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Ako Kako je izvoz od tih četiriju proizvođača izvoznika pred bi se prodaje preusmjerile u Zajednicu, vjerojatno bi stavljao blizu 100 % sveg izvoza PET-a za vrijeme RRIP-a također bile po dampinškim cijenama. (kao što je izvijestio Eurostat), čini se da je mali rizik ponavljanja dampinga od strane bilo kojeg proizvođača izvoznika koji je surađivao u ispitnom postupku.
N e i s k o r i š t e n i k a p a c i t e t i i z a l i h e
(97) Ispitni postupak otkrio je da je iskorištenost kapaciteta dvaju jedina proizvođača koji su surađivali bila vrlo niska za vrijeme RRIP-a, tj. u rasponu između 30 i 80 %. Na (102) Ispitni postupak pokazao je da su cijene na korejskom temelju toga, može se zaključiti da postoje znatni neisko domaćem tržištu koje naplaćuju trgovačka društva koja rišteni kapaciteti u Maleziji. Ako bi mjere bile stavljene su surađivala više nego one koje naplaćuje industrija izvan snage, postojao bi poticaj za malezijske proizvo Zajednice na tržištu Zajednice. Nema razloga vjerovati đače izvoznike za korištenjem ovog neiskorištenog kapa da te domaće cijene koje su utvrđene za trgovačka citeta i povećanjem izvozne prodaje, posebno u Zajed društva koja su surađivala nisu bile reprezentativne ili nicu. da proizvođači izvoznici koji nisu surađivali prodaju po znatno nižim cijenama na domaćem tržištu nego trgo vačka društva koja su surađivala. Štoviše, za trgovačka društva koja nisu surađivala i koja nisu prodavala u EZ vjerojatno je da bi prodavala po niskim cijenama radi ponovnog osvajanja izgubljenog tržišnog udjela na EZ (98) Za dva proizvođača izvoznika koji su surađivali utvrđeno tržištu. Ovo upućuje na vjerojatnost ponavljanja je da imaju uobičajenu razinu zaliha. Međutim, ističe se dampinga od strane trgovačkih društava koja nisu sura da se zalihe ne mogu smatrati razumnim indikatorom jer đivala, ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Također se se proizvodnja PET-a u Maleziji većinom temelji na naru ističe da su ta trgovačka društva koja nisu surađivala džbama kupaca. Stoga, zalihe uglavnom čini PET koji izvozila u Zajednicu u početnom ispitnom postupku u čeka na otpremu već poznatim kupcima. količinama koje nisu bile neznatne. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 15
O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e Pet odredišta u koje se pretpostavlja da su proizvođači z e m l j e i c i j e n a u R e p u b l i c i K o r e j i izvoznici koji nisu surađivali izvozili najveće količine su Narodna Republika Kina, zatim Ukrajina, Japan, Tunis i (103) Za proizvođače izvoznike koji su surađivali utvrđena je Islamska Republika Iran. razlika u cijeni između prevladavajuće razine cijena na korejskom domaćem tržištu i njihovog izvoza u treće zemlje od oko 5 %. Ipak, s obzirom da su imali moguć nost izvoziti neograničene količine PET-a u Zajednicu po nultoj stopi carine, rizik za preusmjerenjem trgovine u Zajednicu čini se prilično niskim. (109) Na temelju izvoznih vrijednosti koje je dostavio korejski ured za statistiku, ponderirana prosječna cijena za pet odredišta s najvećim izvozom izračunano je na 759 eura/ tona. Budući da se ta cijena temelji na približnim nepro vjerenim statističkim podacima (koji djelomično sadrža (104) Izvozne cijene za treće zemlje bile su također općenito vaju statističke vrijednosti proizvođača izvoznika koji su dostupne, uključujući cijene koje su naplaćivali proizvo surađivali i možda sadrže izvozne cijene za povezana đači koji nisu surađivali. Potonje cijene bile su niže nego trgovačka društva kao i cijene koje isključuju preko domaće cijene koje su naplaćivali proizvođači koji su morsku vozarinu., prosječna cijena ostaje znatno niža surađivali. ta razlika u cijenama ponovno pokazuje da nego prosječne uvozne cijene (na razini CIF-a) u Zajed bi se uvoz u Zajednicu mogao obavljati po dampinškim nicu (oko 25 %). cijenama ako bi mjere bile stavljene izvan snage.
O d n o s i z m e đ u k o r e j s k i h i z v o z n i h c i j e n a (110) Na ovom temelju, tj. s obzirom na naočigled znatan z a t r e ć e z e m l j e i r a z i n e c i j e n a u Z a j e d obujam uvoza u treće zemlje od strane proizvođača n i c i izvoznika koji nisu surađivali i činjenice da su cijene za pet najvećih odredišta proizvođača izvoznika koji nisu (105) Ispitni postupak pokazao je da su proizvođači izvoznici surađivali znatno niže nego prosječna uvozna cijena u koji su surađivali u Republici Koreji prodali znatne koli Zajednicu, čini se da postoji znatan rizik preusmjeravanja čine trećim zemljama. Ipak, za SK Chemicals i KP Chemi trgovine od strane proizvođača izvoznika koji nisu sura cals, s obzirom na to da su imali mogućnost izvoziti đivali ako bi se dopustilo da mjere isteknu. S obzirom na neograničene količine PET-a u Zajednicu po nultoj značajnu dampinšku maržu (5 %) koja je utvrđena u stopi carine, rizik za preusmjerenjem trgovine u Zajed početnom ispitnom postupku za najveće proizvođače nicu od strane proizvođača izvoznika koji su surađivali izvoznike koji nisu surađivali, vrlo je vjerojatno da bi čini se prilično niskim. proizvođači izvoznici koji nisu surađivali nastavili s dampingom, ako bi mjere bile stavljene izvan snage.
(106) Za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali korišteni su podaci iz izvješća o tržišnim informacijama i podaci korejskog ureda za statistiku. N e i s k o r i š t e n i k a p a c i t e t i i z a l i h e
(111) Za sve proizvođače izvoznike koji su surađivali utvrđeno je da imaju uobičajenu razinu zaliha i da posluju s gotovo punim kapacitetom. Stoga se rizik ponavljanja dampinga na ovom temelju čini vrlo ograničenim. (107) Zbrajajući ukupan izvoz u treće zemlje korejskih proiz vođača izvoznika u RRIP-u (727 000 tona), kao što je izvijestio korejski ured za statistiku, i oduzimajući izvoz proizvođača izvoznika koji su surađivali (320 000 tona), ukupni izvoz proizvođača izvoznika koji su surađivali izračunan je na 407 000 tona. (112) Za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali kapacitet je utvrđen na temelju ukupnog kapaciteta korejskih proiz vođača izvoznika prema tržišnim informacijama. Nisu dostupni podaci o razini zaliha. Oduzimajući kapacitet proizvođača izvoznika koji je surađivao od ukupnog (108) Količine koje su u svako odredište izvezli proizvođači korejskog kapaciteta, izračunan je približni kapacitet za izvoznici koji nisu surađivali utvrđene su uzimajući proizvođače izvoznike koji nisu surađivali. Taj je kapa ukupni izvoz po odredištu i oduzimajući po odredištu citet procijenjen na oko 550 000 tona, što bi odgovaralo izvoz od strane proizvođača izvoznika koji su surađivali. tržišnom udjelu od 23 % ukupne potrošnje Zajednice. 16 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(113) Na temelju izvješća o tržišnim informacijama, neiskori temelju toga, ne može se isključiti da će izvozne cijene za šteni kapacitet za Republiku Koreju u cjelini procijenjen Zajednicu slijediti trend tajvanskih cijena za treće zemlje je na oko 200 000 tona. Stoga se ne može isključiti (osim Japana), jednom kada se mjere stave izvan snage. postojanje rizika ponavljanja dampinga s neiskorištenim Stoga, damping bi se vjerojatno ponovio u tom scenariju. kapacitetom od strane proizvođača izvoznika koji nisu ta se ocjena temelji na podacima koje su dostavili proiz surađivali, ako bi mjere bile stavljene izvan snage. vođači koji su surađivali, budući da se nije moglo doći do drugih podataka u tom pogledu.
Z a k l j u č a k o R e p u b l i c i K o r e j i
(114) Iako se za četiri trgovačka društva koja su surađivala čini O d n o s i z m e đ u t a j v a n s k i h i z v o z n i h da nema očiglednog rizika ponavljanja dampinga, ispitni c i j e n a z a t r e ć e z e m l j e i r a z i n e c i j e n a u postupak pokazao je da za trgovačka društva koja nisu Z a j e d n i c i surađivala stvarni rizik ponavljanja dampinga postoji. To (118) Tajvanske izvozne cijene za treće zemlje bile su znatno se pokazalo usporedbom prevladavajuće razine cijena na ispod razine cijena u Zajednici. Tajvanski izvoz u druge korejskom domaćem tržištu i razine cijena na tržištu države nije podlijegao antidampinškim carinama za Zajednice, kao i usporedbom te domaće razine cijena s vrijeme RRIP-a. Ako bi mjere bile stavljene izvan snage, prosječnom razinom izvoznih cijena za tržišta trećih ne može se isključiti da bi izvozne cijene za Zajednicu zemalja. slijedile trend cijena za druga tržišta. U takvim okolno stima, budući izvoz u Zajednicu vršio bi se po dampin škim cijenama. Ponovno, ta ocjena temelji se na poda cima koje su dostavili proizvođači koji su surađivali. Međutim, kako nema dostupnih podataka koji bi ukazi (115) Štoviše, doista se može utvrditi značajna opasnost preu vali na to da izvozne cijene za treće zemlje ili domaće smjeravanja trgovine kada se uspoređuju znatni obujmovi cijene utvrđene za trgovačka društva koja su surađivala PET-a koje oni prodaju trećim zemljama, po cijenama ne bi bile reprezentativne za sve tajvanske proizvođače koje su znatno niže nego cijene po kojima se PET izvoznike, može se također zaključiti da bi se budući uvozi u Zajednicu. S obzirom na povijest dampinga tih izvoz u EZ od strane trgovačkih društava koja nisu sura trgovačkih društava koji nisu surađivali (od 55 % u đivala vjerojatno vršio po dampinškim cijenama. početnom ispitnom postupku), nema razloga za vjerovati da ta trgovačka društva ne bi nastavila s praksom dampinga ako bi se dopustilo da mjere isteknu.
N e i s k o r i š t e n i k a p a c i t e t i i z a l i h e
(119) Dok se jedno trgovačko društvo koje je surađivalo u Tajvan potpunosti koristilo svojim kapacitetom za vrijeme RRIP-a, drugo se nije koristilo znatnim dijelom svojeg O d n o s i z m e đ u c i j e n a u Z a j e d n i c i i c i j e n a ukupnog kapaciteta. Za trgovačka društva koja nisu sura u T a j v a n u đivala u ispitnom postupku čini se da imaju neiskorištene kapacitete u rasponu između 400 000 i 500 000 tona. (116) Tajvanske domaće cijene proizvođača izvoznika koji su To iznosi oko 20 % potrošnje Zajednice za vrijeme RRIP- surađivali i koji nisu surađivali bile su općenito niže nego a. Doista, s obzirom na privlačnu razinu cijena na tržištu cijene u Zajednici. Prvo navedene cijene bile su doista Zajednice, ti neiskorišteni kapaciteti bi se vjerojatno preu profitabilne. To znači da bi razina cijena u Zajednici smjerili za Zajednicu ako bi mjere bile stavljene izvan također bila vrlo privlačna iz gledišta tajvanskih proizvo snage. đača izvoznika. S obzirom na utvrđeni odnos cijena, vjerojatno je da bi tajvanske izvozne cijene bile znatno niže nego prosječne cijene koje naplaćuje industrija Zajednice.
Z a k l j u č a k o T a j v a n u
(120) U pogledu neiskorištenih kapaciteta, čini se da bi se ti O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e kapaciteti vjerojatno preusmjerili za Zajednicu ako bi z e m l j e i c i j e n a u T a j v a n u mjere bile stavljene izvan snage. Štoviše, taj izvoz za Zajednicu bi se vjerojatno vršio po dampinškim cijenama (117) U slučaju jednog proizvođača koji je surađivao, cijene za s obzirom na nisku razinu cijena za tržišta trećih zema treće zemlje bile su znatno niže nego tajvanske domaće lja, izuzev Japana. Cijene u Zajednici bi vjerojatno bile cijene. U slučaju drugog proizvođača koji je surađivao i stavljene pod pritisak jednom kada se velike količine koji je uglavnom prodavao u Japan, izvozne cijene za uvezu na tržište Zajednice. Takav silazni trend cijena bi treće zemlje premašivale su domaće prodajne cijene. Na vjerojatno pogoršao damping utvrđen za RRIP. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 17
Tajland zemlje obavljao po ponderiranoj prosječnoj izvoznoj cijeni znatno nižoj od prodajnih cijena industrije Zajed U v o d n e n a p o m e n e nice u Zajednici. (121) Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 71., poznato je da je bilo najmanje tri druga proizvođača PET-a u Tajlandu za vrijeme RRIP-a koji nisu surađivali u ispitnom postupku. Za te proizvođače koji nisu surađivali, analizi rani su dostupni podaci Eurostata i drugih izvora.
(126) Pod pretpostavkom da bi prevladavajuća razina cijena u Zajednici ostala ista, može se stoga zaključiti da bi se Zajednica smatrala privlačnim tržištem za proizvođače izvoznike u Tajlandu. Na temelju toga smatra se da bi (122). Podaci o zalihama i prodaji trećim tržištima odnose se postojao ekonomski poticaj da se izvoz u treće zemlje samo na proizvođača izvoznika koji je surađivao. Bilo je preusmjeri prema profitabilnijem tržištu Zajednice ako bi moguće dobiti podatke o ukupnom proizvodnom kapa mjere bile stavljene izvan snage. citetu u Tajlandu i napraviti procjenu obujma proizvo dnje svih proizvođača izvoznika u Tajlandu na temelju tržišnih informacija. U tom smislu, smatralo se da nalazi za trgovačka društva koja nisu surađivala nisu mogli biti povoljniji od onih utvrđenih za trgovačka društva koja su surađivala. N e i s k o r i š t e n i k a p a c i t e t i i z a l i h e
(127) Postoje znatni neiskorišteni kapaciteti u Tajlandu. Ispitni je postupak otkrio da je iskorištenost kapaciteta proizvo đača izvoznika koji je surađivao bio nizak za vrijeme O d n o s i z m e đ u r a z i n e d o m a ć i h c i j e n a i RRIP-a. r a z i n e c i j e n a u Z a j e d n i c i
(123) Ispitni postupak otkrio je da su domaće cijene bile 10 do 20 % niže nego prosječne cijene naplaćivane na tržištu Zajednice. Nema razloga za zaključak da bi se ovo promijenilo ako bi mjere bile stavljene izvan snage.
(128) Prema izvješću o tržišnim informacijama, razina kapaci teta proizvođača izvoznika koji nisu surađivali procije njena je na oko 500 000 tona s ukupnom proizvodnjom od oko 430 000. Na temelju tih brojeva, neiskorišteni O d n o s i z m e đ u r a z i n e d o m a ć i h c i j e n a i kapacitet iznosio bi približno 70 000 tona. taj neiskori i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e z e m l j e šteni kapacitet iznosio bio oko 2,9 % ukupne potrošnje Zajednice, ako bi bio preusmjeren prema prodaji na (124) Podaci koje je dostavio proizvođač izvoznik koji je sura tržištu Zajednice. đivao, spomenut u uvodnoj izjavi 17. a koji nije izvozio u Zajednicu, pokazali su da je izvoz u treće zemlje obav ljen u velikom obujmu koji čini preko 80 % ukupnih prodaja u RRIP-u. Također je utvrđeno da su prosječne izvozne cijene za treće zemlje bile ispod troška, što upućuje na to da se proizvod prodaje po dampinškim cijenama na tržištima trećih zemalja. Nadalje, u pogledu trgovačkih društava koja nisu surađivala, nema dostupnih (129) Ukupno, tržišne informacije ukazuju na to da domaće podataka koji bi ukazivali da je njihovo cjenovno tržište u Tajlandu može apsorbirati manje od 94 000 ponašanje drukčije u pogledu tajlandskog domaćeg tona ili 25 % domaće proizvodnje PET-a. U tim okolno tržišta ili tržišta trećih zemalja i stoga se može pretposta stima, tajlandski proizvođači dotičnog proizvoda jako su viti da oni također prodaju po nižim cijenama trećim ovisni o izvoznoj prodaji za nastavak poslovanja na zemljama nego na njihovom domaćem tržištu. trenutnom kapacitetu. U tim okolnostima, velika je vjero jatnost da bi se izvoz u EZ povećao ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Stoga se ne može isključiti da bi tajlandski proizvođači izvoznici snizili svoje izvozne cijene za Zajednicu na razinu izvoznih cijena za druga tržišta trećih zemalja, u pokušaju ponovnog zadobivanja O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a z a t r e ć e izgubljenog tržišta, ako bi mjere bile stavljene izvan z e m l j e i r a z i n e c i j e n a u Z a j e d n i c i snage. Stoga se ne može isključiti postojanje opasnosti ponavljanja dampinga od strane proizvođača izvoznika (125) Podaci koje je dostavio izvoznik koji je surađivao a koji koji nisu surađivali, ako bi mjere bile stavljene izvan nije izvozio u Zajednicu, pokazali su da se izvoz u streće snage. 18 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(130) Za proizvođača izvoznika koji je surađivao utvrđeno je mjere primjenljive na uvoz PET-a podrijetlom iz Indije, da ima uobičajenu razinu zaliha. Međutim, ističe se da se Indonezije, Malezije, Tajvana i Tajlanda trebalo i dalje zalihe ne mogu smatrati smislenim čimbenikom jer se primjenjivati. proizvodnja PET-a u Tajlandu uglavnom temelji na naru džbama kupaca. Stoga, zalihe uglavnom čini PET koji čeka na otpremu već poznatim kupcima.
Republika Koreja
(135) Na temelju podataka skupljenih za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, čini se da postoji značajan rizik Z a k l j u č a k o T a j l a n d u ponavljanja dampinga. taj rizik temelji se prvenstveno na podacima koji ukazuju na značajni kapacitet proizvo (131) Budući da jedini proizvođač izvoznik koji je surađivao dnje i izvoza proizvođača izvoznika koji nisu surađivali i, nije izvozio u Zajednicu, ispitni postupak nije mogao kao što je prikazala praksa dampinga u početnom zaključiti nastavlja li se damping unatoč mjerama na ispitnom postupku, najvjerojatnije bi se materijalizirao snazi. kao izvoz po dampinškim cijenama u Zajednicu ako bi mjere bile stavljene izvan snage.
(132) Međutim, ponderirane prosječne izvozne cijene proizvo (136) U skladu s tim, predlaže se da bi mjere primjenljive na đača koji je surađivao na tržištima trećih zemalja i uvoz PET-a podrijetlom iz Republike Koreje trebalo i prodajne cijene na domaćem tržištu bile su značajno dalje primjenjivati. niže nego prodajne cijene industrije Zajednice u Zajed nici. Prodajne cijene bile su ispod troška proizvodnje. To se smatra pokazateljem da bi se prodaje vjerojatno vršile po dampinškim cijenama ako bi mjere bile stavljene izvan snage. Nadalje, s obzirom na privlačnu razinu cijena u Zajednici, postoji poticaj tajlandskim proizvođa D. TRAJNA PRIRODA PROMIJENJENIH OKOLNOSTI čima izvoznicima za prodaju na tržište Zajednice ako bi mjere bile stavljene izvan snage. (137) U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, također je ispitano može li se za promijenjene okolnosti, s obzirom na početni ispitni postupak u pogledu dampinga, razumno smatrati da su trajne prirode.
(133) Za proizvođače izvoznike koji nisu surađivali, može se utvrditi znatna opasnost od preusmjeravanja trgovine kada se uspoređuje domaća potražnja i znatni obujam Republika Koreja PET-a koji se prodaje trećim zemljama. Podsjeća se, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 131. i dalje, da su (138) Podsjeća se da je opseg privremene revizije u pogledu tajlandski proizvođači jako ovisni o izvozu i da postoji Republike Koreje ograničen na dampinške marže za tri veliki neiskorišteni kapacitet koji bi se mogao preusmje trgovačka društva SK Chemicals Co. Ltd, KP Chemicals riti prema Zajednici. S obzirom na njihovu povijest Corp. i Daehan Synthetic Fibres Co. Ltd i s njima pove dampinga (od 32,5 % u početnom ispitnom postupku), zana trgovačka društva. čini se da postoji rizik ponavljanja dampinga ako bi mjere bile stavljene izvan snage.
Proizvođači izvoznici koji su surađivali (SK Chemicals Co. Ltd i KP Chemicals Corp.)
4. Zaključak o vjerojatnosti nastavka i/ili ponavljanja (139) Za proizvođače izvoznike koji su surađivali, a koji su dampinga izvozili PET u Zajednicu za vrijeme RRIP-a, privremena revizija pokazala je da je njihova dampinška marža ostala Indija, Indonezija, Malezija, Tajvan i Tajland na de minimis razini. Glavni razlog za to bio je da, dok su uobičajene vrijednosti i domaće prodajne cijene za ta (134) Na temelju gore navedenog, zaključuje se da je vjerojatno trgovačka društva porasle u usporedi s podacima iz da će se damping nastaviti i/ili ponoviti ako bi mjere bile početnog ispitnog postupka, prodajne cijene na tržištu stavljene izvan snage. U skladu s tim, predlaže se da bi Zajednice su također u skladu s tim porasle. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 19
(140) Nisu utvrđene naznake koje bi ukazivale na to da ove (146) Na Far Eastern Textiles primjenjivala se nulta stopa carine promjene koje su dovele do de minimis dampinške marže od donošenja Uredbe Vijeća (EZ) br. 83/2005 ( 1 ). ne bi bile trajne naravi, budući da je za sve proizvođače Drugom proizvođaču izvozniku koji je surađivao, Shin izvoznike koji su surađivali utvrđeno da posluju na kong Synthetic Fibres, raspodijeljena je dampinška marža visokoj stopi iskorištenosti kapaciteta (iznad 90 %). Nada od 3,1 % istom Uredbom. lje, nijedan od njih nije imao bilo kakvih planova pove ćati svoj kapacitet proizvodnje u Republici Koreji. Štoviše, jedan od njih, SK Chemicals, uspostavio je tvornicu unutar Zajednice i vjerojatnije je da će smanjiti svoj izvoz iz Republike Koreje.
(147) Na temelju analize o dampingu provedenoj za RRIP, utvrđene su promijenjene dampinške marže od 3,5 % za Far Eastern i 6,5 % za Shinkong.
Ostali proizvođači izvoznici (Daehan Synthetic Fibres Co. Ltd)
(141) Za proizvođača izvoznika Daehan, koji je, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 49., naposljetku odlučio ne surađivati u ispitnom postupku, nijedna činjenica vezana za ovo trgovačko društvo nije se mogla provjeriti. (148) Za dva proizvođača koji su surađivali, a koji su izvozili u Zajednicu za vrijeme RRIP-a, nema razloga za vjerovati da promjene između trenutačnog i prethodnih ispitnih postupaka, posebno promjene u izvoznim cijenama za Zajednicu i uobičajene vrijednosti koje su obje dovele do revidiranih dampinških marži, nisu trajne prirode. U (142) Stoga, zaključak o ovom trgovačkom društvu morao se pogledu trgovačkog društva za kojega je utvrđen obrazac temeljiti na dostupnim činjenicama u skladu s člankom dampinga, ispitni postupak je pokazao da je trgovačko 18. Osnovne uredbe, tj. na temelju podataka u pritužbi i društvo prodalo znatne količine novom kupcu po cijeni podataka u neprovjerenom upitniku. koja je bila znatno niža od njegove opće razine izvoznih cijena. Kako trgovačko društvo nije izjavilo da će prestati prodavati ovom kupcu ili da će primijeniti svoje izvozne cijene, može se zaključiti da će obrazac nastaviti. Pored toga, ovo se trgovačko društvo koristilo gotovo u potpunosti svojim kapacitetom za vrijeme RRIP-a. Stoga, nije vjerojatno da će se dogoditi velike promjene Zaključak o Republici Koreji u obrascu prodaja trgovačkog društva koje bi imale učinak na njihove razine cijena s odgovarajućim (143) Za dvije grupe proizvođača izvoznika koji su surađivali, učinkom na uobičajene vrijednosti i izvozne cijene. SK Chemicals i KP Chemicals, može se smatrati da su okolnosti pod kojima su dampinške marže izračunane u ovom ispitnom postupku trajne naravi.
(149) U pogledu drugog trgovačkog društva koje je surađivalo, promatrane promjene nisu bile velike, tj. promjene u (144) Za trećeg proizvođača izvoznika Daehan Synthetic Fibres, dampinškim maržama od 3,1 % do 6,5 zbog nešto izra treba podsjetiti da ovo trgovačko društvo nije surađivalo i ženijih promjena u uobičajenim vrijednostima nego u da se analiza stoga mora temeljiti na dostupnim činjeni izvoznim cijenama. ta okolnost se vjerojatno neće promi cama, koje ukazuju na nastavak dampinga. U ovim okol jeniti u budućnosti jer se cijene nafte, koje su glavni nostima ovo trgovačko društvo treba podleći preostaloj čimbenik troškova proizvodnje PET-a, stabiliziraju na carini kao što je određeno u početnom ispitnom visokoj razini. postupku i potvrđeno u najnovijoj reviziji.
Tajvan (150) U skladu s tim, smatra se da su dampinške marže za oba trgovačka društva, izračunane na temelju podataka koji (145) U ovom postupku, samo su dvojica tajvanskih proizvo su dostavljeni u ovom ispitnom postupku, pouzdane i đača izvoznika surađivala. Analiza o trajnoj prirodi smatra se da su utvrđene promjene trajne prirode. promijenjenih okolnosti je stoga ograničena na ta dva trgovačka društva. ( 1 ) SL L 19, 21.1.2005., str. 6. uvodna izjava 58. 20 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
E. DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE u potpunosti surađivali predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. 1. Proizvodnja Zajednice Osnovne uredbe. U početnim ispitnim postupcima indu strija Zajednice predstavljala je više od 85 % ukupne (151) PET u Zajednici proizvode sljedeća trgovačka društva: proizvodnje PET-a u Zajednici u to vrijeme.
— proizvođači koji su zatražili reviziju nakon isteka mjere, podržali je i surađivali u ispitnom postupku (154) Sljedećih dvanaest proizvođača u Zajednici, dijelom (vidjeti uvodnu izjavu 154.), spomenutih uvodnoj izjavi 16., čine industriju Zajednice:
— dva proizvođača koja su zatražila reviziju nakon Voridian BV (Nizozemska), M & G Polimeri Italia Spa isteka mjere, ali koja nisu surađivala u trenutnom (Italija), Equipolymers Srl (Italija), La Seda de Barcelona ispitnom postupku, SA (Španjolska), Novapet SA (Španjolska), Selenis Indu stria de Polimeros SA (Portugal), Aussapol Spa (Italija), Advansa Ltd (UK), Wellman BV (Nizozemska), Boryszew ovisno društvo Elana Wse (Poljska), V.P.I. SA (Grčka), SK Eurochem (Poljska).
— jedno ovisno društvo korejskog proizvođača koje se nalazi u Zajednici, a koje je surađivalo u ispitnom postupku i poduprlo zahtjev.
F. SITUACIJA NA TRŽIŠTU ZAJEDNICE
1. Potrošnja na tržištu Zajednice
(155) Potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju obujma (152) PET koji su proizvela sva ta trgovačka društva čini prodaje industrije Zajednice, procjena prodaje drugih ukupnu proizvodnju Zajednice u smislu članka 4. proizvođača iz Zajednice na tržištu Zajednice na stavka 1. Osnovne uredbe. temelju podataka dostavljenih u fazi pritužbe i podacima Eurostata o cjelokupnom uvozu u Zajednicu iz trećih zemalja.
2. Industrija Zajednice
(153) Komisija je ispitala jesu li proizvođači iz Zajednice koji su surađivali i koji traže ili podupiru zahtjev za revizijama (156) Između 2002. i RRIP-a, potrošnja Zajednice dotičnog nakon isteka mjere predstavljali većinski udjel ukupne proizvoda u Zajednici neprestano se povećavala i dose proizvodnje PET-a u Zajednici. Ti proizvođači u Zajednici gnula ukupno 2 400 000 tona u RRIP-u. Ukupno pove činili su 88 % ukupne proizvodnje PET-a u Zajednici. ćanje tijekom razdoblja iznosilo je 18 %. Povećanje je Proizvođači iz Zajednice koji nisu potpuno surađivali djelomično bilo uzrokovano novim primjenama (pivo, isključeni su iz definicije industrije Zajednice. Komisija vino, inter alia), a djelomično povećanjem potrošnje u je stoga smatrala da ti proizvođači iz Zajednice koji su državama koje su 2004. pristupile EU.
Tablica 1.
2002. 2003. 2004. RRIP
Potrošnja u Zajednici (u tonama) 2 041 836 2 213 157 2 226 751 2 407 387
Indeks 100 108 109 118 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 21
2. Uvoz iz dotičnih zemalja
2.1. Kumulacija
(157) U početnom ispitnom postupku, uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Indije, Indonezije, Malezije, Republike Koreje, Tajvana i Tajlanda ocijenjen je kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. Ispitano je li kumulativno ocjenjivanje također prikladno u trenutnom ispitnom postupku.
(158) U pogledu uvoza dvaju korejskih trgovačkih društava koja su surađivala, ispitni postupak pokazao je ili de minimis ili nepostojanje dampinga. Stoga, u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe, taj dotični uvoz se nije mogao ocijeniti kumulativno. Međutim, utvrđeno je da je marža dampinga utvrđena u vezi s uvozom iz Indije, Malezije i Tajvana bila iznad de minimis razine. U pogledu uvoza iz Indonezije i Tajlanda, ispitni postupak je pokazao da uvoz nije bio reprezentativan i stoga se nije mogla utvrditi dampinška marža. Međutim, također je zaključeno, ako bi se dopustio istek mjera, da postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga. U pogledu količina koje su izvezle svaka od šest dotičnih zemalja, smatralo se da bi se uvoz, ako bi se mjere stavile izvan snage, iz svake od dotičnih zemalja vjerojatno povećao do razina znatno viših od onih dosegnutih u RRIP-u i sigurno bi prešao prag zanemarivosti. U pogledu uvjeta natjecanja, ispitni postupak je potvrdio da su granulati od PET-a uvezeni iz dotičnih zemalja bili slični u svim svojim bitnim fizičkim i tehničkim karakteri stikama. Nadalje, ti granulati bili su zamjenjivi s onima proizvedenima u Zajednici i bili su stavljeni na tržište u Zajednici u istom razdoblju, kroz slične kanale prodaje pod sličnim komercijalnim uvjetima. Za uvezene granulate od PET-a se stoga smatralo da su u konkurenciji jedan s drugim i s granulatima od PET-a proizvedenima u Zajednici.
(159) U svjetlu gore navedenoga, smatralo se da su svi kriteriji određeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe ispunjeni u pogledu uvoza iz Indije, Malezije, Tajlanda, Indonezije, Tajvana i dampinškog uvoza iz Republike Koreje. Uvoz iz šest dotičnih zemalja je stoga ispitan kumulativno uz iznimku onog nedampinškog uvoza kojeg su proizvela dva korejska proizvođača izvoznika koji su surađivali.
2.2. Obujam, tržišni udjel i cijene uvoza
(160) U pogledu šest dotičnih zemalja, obujam uvoza, tržišni udjeli i prosječne cijene razvijali su se kako slijedi. Podaci se temelje na statistici Eurostata. U ovim brojkama, nedampinški korejski uvoz treba u načelu biti izdvojen. Međutim, zbog razloga povjerljivosti, namjerno je uključen. Razvoj trenda bi, međutim, u osnovi bio isti ako bi se podaci o nedampinškom korejskom uvozu izdvojili.
(161) Između 2002. i RRIP-a, uvoz iz dotičnih zemalja smanjio se za 13 %, tj. od 192 000 tona u 2002. do 167 000 tona u RRIP-u. U usporedbi s godinom 2002., ostao je nepromijenjen u 2003. i smanjio se za 3 % u 2004. i za dodatnih 10 % u RRIP-u. 22 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Tablica 2.
2002. 2003. 2004. RRIP
Obujam 192 192 191 455 186 892 166 982
Indeks 100 100 97 87
Tržišni udio 9,4 % 8,6 % 8,4 % 7,0 %
Cijene (euri/tona) 850 803 854 1 030
Indeks 100 94 100 121
G. GOSPODARSKO STANJE INDUSTRIJE ZAJEDNICE
1. Uvodne napomene
(162) Na početku revizije bio je predviđen odabir uzoraka proizvođača iz Zajednice, ali, s obzirom da ih nije bilo jako puno, odlučeno ih je sve uključiti i posljedično, čimbenici štete ocijenjeni su na temelju podataka prikupljenih na razini čitave industrije Zajednice.
(163) Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice.
2. Analiza gospodarskih pokazatelja
2.1. Proizvodnja
(164) Proizvodnja Zajednice porasla je za 20 % između 2002. i RRIP-a, tj. s razine od 1 465 000 tona u 2002. na 1 760 000 u RRIP-u. Godišnje povećanje bilo je 4,8 % u 2003. i 4,6 % u 2004. Daljnje povećanje dogodilo se u RRIP-u, kada je proizvodnja porasla za 150 000 tona, tj. za 10,8 %. Uzrok tome je postupak restrukturiranja koji je industrija provela s ciljem boljeg nadzora troškova proizvo dnje i time iskorištavanja rastuće potrošnje na tržištu Zajednice koja je, kao što je gore navedeno, porasla za 19 % između 2002. i RRIP-a (s 2 milijuna tona u 2002. na 2,4 milijuna tona u RRIP-u.)
Tablica 3.
2002. 2003. 2004. RRIP
Proizvodnja (u tonama) 1 464 522 1 534 480 1 602 086 1 760 828
Indeks 100 105 109 120
2.2. Kapacitet i iskorištavanje kapaciteta
(165) Proizvodni kapacitet porastao je za 22 % između 2002. i RRIP-a, tj. s razine od 1 760 000 tona u 2002. na 2 156 000 u RRIP-u. Do povećanja je uglavnom došlo u RRIP-u kada se proizvodni kapacitet, u usporedbi s 2004. godinom, povećao za 300 000, tj. 16,7 %. Taj znatni porast proiz vodnog kapaciteta bio je istovremen s povećanjem proizvodnje u istom razdoblju (vidjeti uvodnu izjavu 164.). Porast proizvodnog kapaciteta rezultat je dodatnih ulaganja u proizvodne linije s ciljem iskorištavanja rastućeg tržišta. Iskorištavanje kapaciteta poraslo je za četiri postotna boda u 2003., ostalo je na toj razini u 2004., a zatim se u RRIP-u smanjilo za pet postotnih bodova na razinu od 82 %. Smanjenje između 2004. i RRIP-a rezultat je znatnog povećanja proizvodnog kapaciteta u tom razdoblju. U skladu s tim, veći obujam proizvodnje u RRIP-u, u usporedbi s 2004., odgovarao je nižoj stopi iskorištavanja kapaciteta. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 23
Tablica 4.
2002. 2003. 2004. RRIP
Proizvodni kapacitet (tone) 1 760 332 1 762 378 1 848 315 2 156 294
Indeks 100 100 105 122
Iskorištenost kapaciteta 83 % 87 % 87 % 82 %
Indeks 100 105 104 98
2.3. Prodaja i tržišni udio
(166) Obujam koji je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajednice povećao se za 21 % između 2002. i RRIP-a. Nakon rasta od 2 % u 2003. uslijedilo je povećanje za 8 postotnih bodova u 2004. i za 11 postotnih bodova u RRIP-u. Unatoč povećanju prodaje zbog veće potrošnje, tržišni udio industrije Zajednice pao je u 2003. za četiri postotna boda, da bi se zatim postupno povećao za pet postotnih bodova u 2004. i za jedan postotni bod u RRIP-u.
Tablica 5.
2002. 2003. 2004. RRIP
Prodaja u EZ-u (tone) 1 306 768 1 333 976 1 438 883 1 586 902
Indeks 100 102 110 121
Tržišni udio 64 % 60 % 65 % 66 %
2.4. Rast
(167) Ukupno, treba napomenuti da se tržišni udio industrije Zajednice povećao za 2 % u razmatranom razdoblju, što pokazuje da je njezin rast zaostajao iza rasta potrošnje na cjelokupnom tržištu.
2.5. Zaposlenost
(168) Razina zaposlenosti u industriji Zajednice porasla je za 18 % u razmatranom razdoblju. Glavno povećanje dogodilo se u 2003. (11 postotnih bodova) i u 2004. (dodatnih šest postotnih bodova). Iako se taj trend rasta nastavio u RRIP-u, povećanje je iznosilo samo dva postotna boda. Ovo povećanje od 18 % tijekom čitavog razdoblja povezano je s razinom proizvodnje koja se povećala za 20 %.
Tablica 6.
2002. 2003. 2004. RRIP
Zaposlenici 1 010 1 124 1 170 1 190
Indeks 100 111 116 118
2.6. Produktivnost
(169) Produktivnost industrije Zajednice, izmjerena kao proizvodnja u tonama po zaposlenoj osobi godiš nje, ukupno se povećala tijekom razmatranog razdoblja. Produktivnost je prvotno pala za 6 % u 2003. u usporedbi s godinom 2002. i ostala je na toj razini u 2004., ali produktivnost u RRIP-u se tada znatno povećala, za više od 8 % u usporedbi s 2004. 24 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Tablica 7.
2002. 2003. 2004. RRIP
Produktivnost (u tonama po zaposleniku) 1 450 1 365 1 369 1 480
Indeks 100 94 94 102
2.7. Plaće
(170) Treba napomenuti da je proizvodnja granulata od PET-a kapitalno intenzivna industrija i da stoga troškovi rada imaju ograničeni utjecaj na ukupni trošak proizvoda. Tijekom razdoblja plaće su porasle za 12 % u usporedbi s porastom ukupnih troškova proizvodnje od 20 %. Drugi bitan pokazatelj je trošak plaća potrošenih po proizvedenoj toni. Tijekom razdoblja taj se trošak smanjio za 6 %.
Tablica 8.
2002. 2003. 2004. RRIP
Plaće (u milijunima eura) 62,3 63,0 66,3 69,5
Indeks 100 101 106 112
Plaće po proizvedenoj toni (u eurima) 44,4 42,9 43,6 41,9
Indeks 100 96 98 94
2.8. Visina stvarne marže dampinga i oporavak od učinaka prošlog dampinga
(171) U pogledu utjecaja visine stvarne marže dampinga na industriju Zajednice, s obzirom na obujam i cijene izvoza iz dotičnih zemalja, taj se utjecaj ne može smatrati zanemarivim.
2.9. Prodajne cijene i čimbenici koji utječu na cijene Zajednice
(172) Jedinične prodajne cijene porasle su s 924 eura/tona u 2002. na 1 058 eura/tona u RRIP-u. Ukupno trend je bio rastući (za 15 % u čitavom razdoblju). To je povećanje uglavnom posljedica povećanja cijene sirovina, koje je uzrokovano povećanjem cijene nafte. Iako je industrija Zajednice povećala cijene, nije bila u položaju to povećanje prenijeti na sektor daljnje proizvodnje i potpuno odraziti povećanje cijena sirovina u svojim prodajnim cijenama. To je prvenstveno posljedica činjenice da je povećanje cijene sirovina bilo veće od povećanja cijena PET-a. Osim toga, industrija Zajednice trebala se suočiti s pritiskom od uvoza. S ciljem zadržavanja svog tržišnog udjela, industrija Zajednice mogla je samo umjereno povećati svoje cijene, čime je iskusila suzbijanje cijena.
Tablica 9.
2002. 2003. 2004. RRIP
Ponderirana prosječna cijena (eura/tona) 924 902 1 006 1 058
Indeks 100 98 109 115 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 25
2.10. Trošak proizvodnje glavnih sirovina
(173) Imajući na umu da je za proizvodnju jedne tone PET-a potrebno približno 850 kn pročišćene tereftalne kiseline (PTA) i 350 kg monoetilenglikola (MEG) (glavne sirovine), troškovi sirovina (PTA-e i MEG-a) znatno su se povećali za 67 % za PTA i 31 % za MEG između 2002. i RRIP-a te su postigli razinu od 770 eura/tona (PTA) i 721 eura/tona (MEG) (prosjek RRIP-a). Iako je u trećem tromjesečju 2005., kada su cijene pale na razinu od 700 EUR/tona, zabilježen mali pad cijena PTA-a, a cijena MEG-a bila je izrazito stabilna, potrebno je istaknuti da se sirovine nabavljaju unaprijed na temelju dugoročnih ugovora. Kao posljedica, unatoč malom smanjenju cijene PTA-a na kraju RRIP-a, industrija Zajednice za promatrano razdoblje još uvijek snosi posljedice znatnog povećanja troškova. Osim toga, zbog stanja na svjetskom tržištu nafte, cijene sirovina za proizvodnju PET-a podložne su nepredvidivim promjenama, ali najvjerojatnije će se zadržati na visokoj razini. Svi ti čimbenici doprinose povećanju razine ranjivosti proizvođača PET-a u Zajednici.
Tablica 10.
Prosječni trošak (eura/tona)
2002. 2003. 2004. RRIP
— PTA 460 566 718 770
Indeks 100 123 156 167
— MEG 551 550 650 721
Indeks 100 100 118 131
(174) U usporedbi, prosječna jedinična cijena za tonu granulata od PET-a koje je proizvela industrija Zajednice bila je kako slijedi:
Tablica 11.
2002. 2003. 2004. RRIP
Ponderirani prosječni trošak (eura/tona) 899 918 1 013 1 092
Indeks 100 102 113 121
(175) Tijekom promatranog razdoblja, kako je navedeno u tablicama 10. i 11., trošak glavnih sirovina neprestano se povećavao (PTA za 67 %, MEG za 31 %), dok se ukupni trošak proizvodnje povećao za samo 21 %. Međutim, kako je prikazano u tablici 9., cijene su se povećale za samo 15 % zbog činjenice da industrija Zajednice nije bila u položaju to povećanje prenijeti na sektor daljnje proizvo dnje i potpuno odraziti povećanje cijena sirovina u svojim prodajnim cijenama.
2.11. Zalihe
(176) Kretanje zaliha tijekom čitavog promatranog razdoblja, tj. između 2002. i RRIP-a, bilo je negativno za 10 %. Međutim, kao i u početnim ispitnim postupcima, zalihe ne bi trebalo smatrati značajnim pokazateljem u pogledu PET-a koji je proizvela industrija Zajednice, s obzirom na sezonski karakter tržišta PET-a tijekom godine. U usporedbi s proizvodnjom, zalihe predstavljaju oko 5/6 % proizvo dnje. 26 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Tablica 12.
2002. 2003. 2004. RRIP
Zalihe (u tonama) 101 554 110 695 90 422 91 123
Indeks 100 109 89 90
2.12. Profitabilnost, povrat ulaganja i novčani tijek
(177) Profitabilnost od prodaje predstavlja dobit ostvarenu prodajom dotičnog proizvoda u Zajednici. Povrat ukupnih sredstava i novčani tijek mogli su se izmjeriti samo na razini najuže skupine proizvoda koja je uključivala istovjetni proizvod, prema članku 3. stavku 8. Osnovne uredbe. Nadalje, povrat ulaganja izračunavao se na temelju povrata ukupnih sredstava imovine, budući da se povrat ukupnih sredstava smatra relevantnijim za analizu trenda.
Tablica 13.
2002. 2003. 2004. RRIP
Profitna marža od prodaje u Zajednici prije 2,7 % – 1,8 % – 0,7 % – 3,2 % oporezivanja
Povrat ukupnih sredstava 2,0 % – 1,4 % – 0,6 % – 2,4 %
Novčani tijek (% ukupne prodaje) 18,1 % 5,5 % 10,1 % – 2,6 %
(178) Osim što je od 2002. došlo do suzbijanja cijena, istodobno sa snažnim povećanjem dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, financijska situacija industrije Zajednice se pogoršala i pretvorila u gubitke u 2003. Nakon malog oporavka u 2004. zbog mjera nametnutih NRK-u i Australiji, gubici su porasli na – 3,2 % u RRIP-u. Stoga se ističe da postoji jasan negativni trend.
(179) Trendovi povrata ukupnih sredstava i novčanog tijeka slično su se razvijali, tj. zabilježeno je relativno dobro stanje u 2002., pogoršanje u 2003., mali oporavak u 2004. i daljnje pogoršanje u RRIP-u.
2.13. Ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
Tablica 14.
2002. 2003. 2004. RRIP
Ulaganja (u tisućama eura) 31 779 42 302 63 986 50 397
Indeks 100 133 201 159
(180) Ulaganja su djelomično bila posvećena povećanju kapaciteta, a djelomično poboljšanju proizvodnog postupka. Veliki dio rashoda nastao je u 2004. i tijekom RRIP-a, što se poklapalo s povećanjem kapaciteta i s ciljem održavanja tržišnog udjela s obzirom na povećanu proizvodnju. Svejedno, trenutačno stanje industrije Zajednice te razvoj tržišta Zajednice i svjetskih tržišta PET-a obilježenih nedostatkom profitabilnosti nisu bili poticaj za velika ulaganja. Iako su u nekim okolnostima proiz vođači Zajednice mogli prikupiti kapital (posebno od povezanih trgovačkih društava), nedostatak profitabilnosti PET-a nije potaknuo ulaganje i odluka je u nekim slučajevima odgođena. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 27
3. Zaključak o stanju industrije Zajednice
(181) Stalno povećanje potrošnje, dijelom zbog novih primjena (pivo, vino inter alia), a dijelom zbog povećanja potrošnje u zemljama koje su pristupile EU u 2004., obvezalo je industriju Zajednice na povećanje kapaciteta i proizvodnje kako ne bi izgubila tržišnu udio. Kako bi to učinila, važan postupak restrukturiranja, praćen čestim promjenama vlasništva raznih proizvođača, proveden je 2004. i za vrijeme RRIP-a. Usporedo s tim, broj proizvodnih linija općenito se povećao kako bi se pratilo povećanje potrošnje i istodobno postigla ekonomija obujma. Stoga su neki gospodarski pokazatelji, tj. potrošnja, proizvodnja kapaciteta, proizvodnja, prodaja EU-a, zaposlenost, doista slije dili pozitivni trend.
(182) Međutim, svi ti gore opisani napori restrukturiranja nisu mogli uravnotežiti utjecaj stalnog i velikog povećanja cijena sirovina u promatranom razdoblju. Viši troškovi sirovina nisu se mogli prenijeti na sektor daljnje proizvodnje u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno radi održavanja određene razine profitabilnosti. To se podudaralo s niskom razinom cijene uvoza iz dotičnih zemalja, što je očito izvršilo znatni pritisak na snižavanje cijena u industriji Zajednice. Stoga, unatoč naočigled pozitivnih razvoja u pogledu proizvodnje, prodaje i prodajne cijene, sveukupno financijsko stanje industrije Zajednice pogoršalo se i odražava se u negativnim razvojima profitabilnosti (od 2,7 % dobiti u 2002. do 3,2 % gubitaka u RRIP-u), izvozne prodaje, troška proizvodnje, povrata ulaganja i novčanog tijeka.
(183) Zbog toga je stanje industrijske Zajednice, unatoč nekim naočigled pozitivnim trendovima razvid nima iz pokazatelja štete, još uvijek daleko od razina koje bi se mogle očekivati da se potpuno oporavila od štete utvrđene u početnom ispitnom postupku.
(184) Stoga se zaključuje da se stanje industrije Zajednice blago popravilo u usporedbi s razdobljem prije uvođenja mjera, ali je i dalje vrlo krhko i ranjivo. Nadalje, cjenovni pritisak od uvoza nije dopustio industriji Zajednice da u svojim prodajnim cijenama u potpunosti odražava povećanje cijena sirovina.
4. Uvoz iz drugih zemalja
4.1. Druge zemlje kojih se tiču antidampinške mjere
(185) Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 2., podsjeća se da su od kolovoza 2004. na snazi bile konačne antidampinške mjere na uvoz PET-a podrijetlom iz Australije i NRK-a.
(186) Tijekom promatranog razdoblja, ukupni obujam uvoza iz tih zemalja povećao se za 12 % (od 65 000 tona do 73 000 tona). Iako je postojao znatni porast tržišnog udjela (za četiri postotna boda) u 2003. godini, taj rastući trend se obrnuo u 2004., kada se tržišni udio uvoza smanjio na razinu od 2,4 %. U RRIP-u je zabilježen blagi porast od 0,6 % proizišao iz kineskog uvoza. Učinak konačnih antidampinških pristojbi odražava se od 2004. Dok je uvoz iz Australije potpuno prestao, obujam uvoza iz Kine povećao se stabilno za 130 % u 2003., smanjio se u 2004. istodobno s mjerama i povećao se ponovno za 47 % za vrijeme RRIP-a. Australske cijene smanjile su se za 7 % u 2003. i za dodatnih 6 % u 2004. Kineske cijene povećavale su se polagano u 2003. i 2004. i za 24 % u RRIP-u, tj. od 827 eura do 1 022 eura po toni. Kao zaključak ističe se da je znatni uvoz iz ovih dviju zemalja obavljen po cijenama konstantno nižima od cijena u Zajednici, tako doprinoseći šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. 28 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Tablica 15.
2002. 2003. 2004. RRIP
Australija
Obujam (u tonama) 17 179 18 727 2 842 —
Cijena (euri/tona) 851 789 741 —
Tržišni udio 0,8 % 0,8 % 0,1 % —
Narodna Republika Kina
Obujam (u tonama) 47 875 131 343 49 678 72 814
Cijena (euri/tona) 804 806 827 1 022
Tržišni udio 2,3 % 5,9 % 2,2 % 3 %
Ukupno tona 65 054 150 070 52 520 72 814
Ukupni tržišni udio 3,1 % 6,8 % 2,4 % 3 %
4.2 Ostale treće zemlje koje nisu gore spomenute
(187) U ovim brojkama, nedampinški korejski uvoz treba u načelu biti uključen. Zbog razloga povjerljivo sti, namjerno je izdvojen. Međutim, razvoj trenda bi, u osnovi, bio isti ako bi se i uključio korejski nedampinški uvoz.
(188) Između 2002. i RRIP-a, ukupni uvoz PET-a podrijetlom iz ostalih zemalja povećao se za 136 %, dosegavši 174 000 tona. Njihov tržišni udio u EU povećao se od 3,6 do 7,1 % u promatranom razdoblju. Donja tablica prikazuje te trendove.
Tablica 16.
2002. 2003. 2004. RRIP
Ukupni obujam (tona), od kojih: 73 549 119 973 182 687 173 597
Pakistan 28 558 83 208 55 125 73 426
SAD 20 570 16 105 49 763 50 393
Meksiko 1 476 20 32 112 20 501
Turska 7 208 17 001 24 032 15 374
Ostali 15 737 3 639 21 655 13 903
Tržišni udio 3,6 % 5,4 % 8,2 % 7,1 %
(189) Uvoz iz Pakistana porastao je za 157 % u promatranom razdoblju, a posebno nakon okončanja postupka protiv njega u 2004. Uvoz iz Sjedinjenih Država porastao je značajno, tj. za 144 %, dosegavši 50 000 tona u RRIP-u. Uvoz iz Meksika porastao je s 1 500 tona u 2002. na 20 000 tona u RRIP-u, što je povećanje od 1 390 %. Što se tiče Turske, njezin uvoz značajno je rastao između 2002. i 2004. (za 244 %), da bi se potom smanjio u RRIP-u za 36 %. Međutim, u pogledu cijena važno je napomenuti da su se cijene uvoza iz Sjedinjenih Država, Meksika i Turske povećale i bile više od cijena ostalog uvoza i cijena u industriji Zajednice. Nadalje, najvjerojatnije je da je uvoz iz SAD-a PET G, posebna varijanta PET-a koja ima više zahtjeve viskoznosti i koja se prodaje prosječno po 50 % višoj cijeni nego običan PET. Uvozne cijene za Pakistan bile su niže od prosječnih cijena u industriji Zajednice od 2002. do 2004. Za vrijeme RRIP-a uvozne cijene iz Pakistana povećale su se na razinu industrije Zajednice. Stoga se smatra da taj uvoz nije mogao utjecati na stanje tržišta Zajednice. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 29
5. Izvozna aktivnost industrije Zajednice
(190) Izvozna aktivnost industrije Zajednice pokazala je padajući trend u promatranom razdoblju, tj. smanjila se sa 7,9 % na 4,9 % ukupne prodaje industrije Zajednice. Samo u 2003., realizacija izvoza industrije Zajednice smanjila se značajno, vjerojatno zbog niskih prodajnih cijena u EU. Međutim, za vrijeme RRIP-a, izvozna prodaja predstavlja manje od 5 % ukupne prodaje. Treba istaknuti da su izvozne cijene stalno bile iznad prodajne cijene u EZ-u.
Tablica 17.
2002. 2003. 2004. RRIP
Izvozna prodaja (u tonama) 111 381 141 627 97 686 82 388
Indeks 100 127 87 74
% ukupne prodaje 7,9 % 9,6 % 6,3 % 4,9 %
Cijena po toni 959 942 1 026 1 096
Indeks 100 98 107 114
H. ZAKLJUČAK O VJEROJATNOSTI NASTAVKA ILI količine značajno povećati zbog ukupnog proizvodnog PONAVLJANJA ŠTETE kapaciteta i neiskorištenog kapaciteta dostupnog u dotičnim zemljama, kao što se detaljnije opisuje u (191) Kao što je prethodno zaključeno, proizvođači izvoznici u uvodnoj izjavi 199. Indiji, Indoneziji, Tajlandu, Republici Koreji, Tajvanu i Maleziji imaju potencijal povećanja svojeg obujma izvoza na tržište Zajednice.
(195) Na temelju gore navedenog, zaključuje se da bi uvozne cijene najvjerojatnije bile niže na tržištu Zajednice u nedostatku antidampinških mjera jer bi proizvođači u (192) Cif izvozne cijene PET-a podrijetlom iz Indije, Tajlanda i tim zemljama vjerojatno nastojali ponovno zadobiti Malezije bile su više nego cijene u industriji Zajednice. izgubljene tržišne udjele ili povećati svoje trenutne Razlika, međutim, nije bila značajna, pa se može zaklju tržišne udjele. Takvo cjenovno ponašanje, zajedno sa čiti da su u nedostatku antidampinških pristojbi ove sposobnošću proizvođača izvoznika u tim zemljama da zemlje mogle vršiti još jači pritisak na cijene u industriji prodaju značajne količine PET-a na tržište Zajednice, u Zajednice. Nadalje, cijene korejskog, tajvanskog i indo svoj vjerojatnosti bi imalo učinak pojačavanja pritiska na nezijskog uvoza u Zajednicu bile su niže nego cijene u cijene, uz očekivani daljnji negativni utjecaj na stanje u Zajednici. Razlika je bila mala za Republiku Koreju i industriji Zajednice. Tajvan (3 do 4 %. i značajna u slučaju Indonezije (dose žući 27 %). Stoga postoji jasna naznaka vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete.
(196) U tom smislu, treba podsjetiti da je u svih šest dotičnih zemalja utvrđen značajan neiskorišteni proizvodni kapa (193) Kao što je naznačeno gore, stanje u industriji Zajednice citet, u rasponu od 37 000 tona u Maleziji do 400 000 bilo je također znatno pogođeno uvozom iz NRK-a. tona u Tajvanu, ukupno oko 1 milijun tona, tj. 45 % Cijene tog uvoza bile su ispod cijena u Zajednici proizvodnog kapaciteta industrije Zajednice. Osim toga, (1 022 eura/tona u usporedbi s 1 058 u Zajednici). uvozne cijene oscilirale su u dotičnom razdoblju nešto Dodatno, u pogledu obujma, uvoz iz NRK-a iznosio je iznad ili ispod cijena u Zajednici. Cijene uvoza podri 73 000 tona, predstavljajući tržišni udio od 3 % u jetlom iz npr. Tajvana, zemlje s daleko najvećim neiskori RRIP-u. štenim proizvodnim kapacitetom pale su tijekom razdoblja u kojem su antidampinške mjere bile na snazi ispod razine cijena u Zajednici. Nadalje, prevlada vajuća razina cijena u Zajednici čini EU privlačnim trži štem. Stoga se može zaključiti, ako bi se dopustio istek mjera, da postoji snažan poticaj proizvođačima u (194) Nadalje, u pogledu obujma uvoza iz dotičnih zemalja, dotičnim zemljama za preusmjeravanjem njihove može se zaključiti da postoji vjerojatnost da će se te prodaje na tržište EU po niskim cijenama. 30 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(197) Nadalje, nedavni javno dostupni podaci ukazuju na to da izvoznikom također je izrazio podršku mjerama. Među su neuobičajene količine granulata od PET-a nabavili tim, treba uzeti u obzir da njegovo društvo majka izvozi operateri u Bugarskoj i Rumunjskoj od azijskih zemalja po nultoj stopi carine. pod revizijom. Isporuke su se trebale obaviti u studenom i prosincu 2006. Taj podatak je naznaka vjerojatnosti ponavljanja štete industriji Zajednici jer jasno pokazuje da bi znatno više uvoza iz dotičnih zemalja bilo prisutno na tržištu Zajednice u nedostatku antidampinških mjera.
(202) Nastavak antidampinških mjera na uvoz iz dotičnih zemalja povećalo bi industriji Zajednice mogućnost dosi zanja razumne razine profitabilnosti. Još važnije, izbjeći će se da se industrija Zajednice istisne s tržišta. Doista, postoji jasna vjerojatnost štetnog dampinga u značajnom (198) Kao što je gore prikazano, iako se stanje u industriji obujmu, što industrija Zajednice ne bi mogla podnijeti. Zajednice blago popravilo u usporedbi sa stanjem prije Industrija Zajednice bi stoga nastavila imati koristi od uvođenja antidampinških mjera, ostaje i dalje ranjivo i zadržavanja trenutnih antidampinških mjera, posebno krhko. Vjerojatno je, kada bi industrija Zajednice bila budući da sada postoje mjere protiv uvoza podrijetlom izložena povećanom obujmu uvoza iz dotičnih zemalja iz Australije i NRK-a. po dampinškim cijenama, da bi to rezultiralo pogorša njem njezine financijske situacije i najvjerojatnije daljnjim gubitkom profitabilnosti. Na temelju toga, zaključuje se stoga da bi stavljanje izvan snage mjera protiv Indije, Indonezije, Tajlanda, Republike Koreje, Tajvana i Malezije u svoj vjerojatnosti rezultiralo ponavljanjem štete indu striji Zajednice. 3. Interes uvoznika (203) Komisija je poslala upitnike 18-orici uvoznika/trgovaca dotičnog proizvoda. Međutim, suradnja uvoznika/trgo vaca koji uglavnom kupuju iz dotičnih zemalja i pred stavljaju oko 5 % potrošnje EU bila je vrlo mala. Samo je jedan uvoznik/trgovac dostavio podatke i većinu njegovih I. INTERES ZAJEDNICE nabava izvršila je industrija Zajednice. Samo su neznatne količine bile iz dotičnih zemalja ili iz ostalih zemalja 1. Uvod izvoznica. Tom uvozniku/trgovcu bi bolje odgovaralo tržište s nultom stopom carine iako trenutačno imaju (199) U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zdrave financijske rezultate. Imajući na umu da mjere zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo na snazi nisu značajno pogodile uvoznike, zaključuje se protivno interesu Zajednice u cijelosti. Utvrđivanje inte da zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv resa Zajednice temeljilo se na procjeni svih različitih uvoza podrijetlom iz Indije, Indonezije, Tajlanda, Male uključenih interesa. Taj ispitni postupak analizira stanje zije, Republike Koreje i Tajvana ne bi imalo značajan u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi i negativni učinak na stanje uvoznika u Zajednici. omogućuje procjenu svakog neželjenog negativnog utje caja važećih antidampinških mjera na dotične stranke.
4. Interes prerađivača/korisnika
(200) Na ovoj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na (204) Komisija je poslala upitnike 47-orici poznatih proizvođa zaključke o vjerojatnosti nastavljanja ili ponavljanja ča/korisnika. Samo je 10 prerađivača/korisnika s štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do ukupnom niskom reprezentativnošću odgovorilo na upit zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom nik. slučaju nije u interesu Zajednice.
(205) Prema podacima o nabavama iz njihovih odgovora u 2. Interes industrije Zajednice upitniku, prerađivači/korisnici koji surađuju za vrijeme RRIP-a predstavljaju oko 20 % ukupne potrošnje PET-a (201) Kako je gore navedeno, postoji jasna vjerojatnost u Zajednici. Oni su za vrijeme RRIP-a nabavili 95 % svog ponavljanja štetnog dampinga ako bi mjere bile stavljene PET-a od proizvođača Zajednice, a ostatak od uvoza izvan snage. Svi proizvođači iz Zajednice osim dvojice podrijetlom iz zemalja koje nisu zemlje koje podliježu potpuno su surađivali i dali svoju potporu mjerama na ovim revizijama. Izneseni su brojni argumenti protiv snazi. Jedan proizvođač povezan s jednim korejskim uvođenja carina. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 31
(206) Pet prerađivača (koji granulate od PET-a pretvaraju u (212) Na temelju gore navedenog, zaključuje se da zadržavanje poluproizvode i staklenke te predstavljaju 10 % potro postojećih antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz šnje) odgovorilo je na upitnik. Trošak granulata od Indije, Indonezije, Tajlanda, Malezije, Republike Koreje i PET-a čini 55 % njihovog konačnog proizvoda (većinom Tajvana ne bi imalo značajan negativni učinak na stanje poluproizvodi). Utvrđeno je da oni uvoze zanemarive korisnika u Zajednici. količine iz dotičnih zemalja i ostalih trećih zemalja. Međutim, oni se ipak suprotstavljaju uvođenju carina tvrdeći da bi produljenje mjera moglo imati učinak umjetnog povećanja cijena u Europi.
5. Interes dobavljača
(213) Dobavljači sirovina (monoetilenglikola (MEG) i proči šćene tereftalne kiseline (PTA), DMT-a i izoftalne kiseline (207) Pet korisnika koji čine približno 10 % potrošnje dostavili (IPA), svih petrokemijskih proizvoda iz naftnih derivata), su poprilično nepotpune podatke. Niska razina suradnje jasno su pokazali svoju potporu mjerama. Oni bi imali velikih korisnika vjerojatno je posljedica činjenice da je koristi od činjenice da bi se industrija Zajednice vrlo posljednji ispitni postupak u vezi uvoza iz NRK-a, vjerojatno mogla oporaviti od učinaka dampinga i tako Australije i Pakistana proveden prije samo dvije godine. poboljšati njihovu uspješnost. Trošak PET-a čini približno 6/7 % ukupnog troška i stoga je poprilično ograničen. Iako nisu prijavili uvoz iz dotičnih zemalja, slično kao i prerađivači, protive su uvođenju carina tvrdeći da bi mjere mogle imati učinak umjetnog povećanja cijena u Europi. 6. Zaključak o interesu Zajednice
(214) Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaklju čuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutnih antidampinških mjera. (208) Uzimajući u obzir poprilično dobro financijsko stanje daljnje proizvodnje, u suprotnosti s onim industrije Zajednice, nijedan prerađivač/korisnik nije iznio argu ment da bi zadržavanje važećih carina moglo dovesti do gubitka radnih mjesta ili preseljenja proizvodnih pogona preko mora. J. ODNOS IZMEĐU ANTIDAMPINŠKIH I KOMPENZACIJ SKIH MJERA
(215) Za jednu zemlju izvoznicu, točnije Indiju, proveden je usporedni ispitni postupak o isteku kompenzacijskih mjera (vidjeti uvodnu izjavu 10.). Taj je ispitni postupak (209) Nadalje, u pogledu proizvodnje, industrija Zajednice potvrdio nužnost nastavka primjene tih mjera na nepro prilagodila je svoju veličinu kako bi odgovarala pove mijenjenim razinama. Taj ispitni postupak također je ćanoj potrošnji i stoga je vrlo vjerojatno da bi neiskori doveo do zaključka da antidampinške mjere na uvoz iz šteni kapacitet industrije Zajednice mogao u potpunosti Indije treba zadržati na snazi ne nepromijenjenim razi pokriti količinu uvoza. nama. U tom smislu, upućuje se na uvodnu izjavu 125. Uredbe (EZ) br. 2604/2000. Budući da mjere trenutačno predložene za uvoz PET-a iz Indije ostaju nepromije njene, slijedi da se udovoljava članku 14. stavku 1. Osnovne antidampinške uredbe i članku 24. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2026/97. (210) Imajući na umu da još uvijek postoje alternativni izvori opskrbe bez antidampinških mjera, tj. Meksiko, Brazil, SAD, Turska, Pakistan, Iran i Saudijska Arabija, korisnici iz Zajednice mogli bi se osloniti (ili prebaciti) na diver zificirane dobavljače dotičnog proizvoda. K. ZAVRŠNE ODREDBE
(216) Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporu čiti da se postojeće mjere zadrže, odnosno njihove razine (211) U pogledu uspješnosti industrije korisnika, ispitni je izmijene gdje je to opravdano. Nakon objave također im postupak pokazao da su korisnici koji su surađivali pove je dano razdoblje za davanje primjedbi i zahtjeva. ćali svoj promet tijekom promatranog razdoblja, zadržali Posebno je jedan indijski izvoznik tvrdio je da u nedo razinu zaposlenosti i poboljšali svoju ukupnu profitabil statku mjera Indija vjerojatno neće preusmjeriti prodaju u nost. Stoga je utvrđeno da antidampinške mjere nisu Zajednicu. Taj je izvoznik tvrdio da su tržišta u nasta negativno utjecale na njih. janju privlačnija od Zajednice, da indijska potražnja brzo 32 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
raste i da, stoga, nisu raspoloživi slobodni kapaciteti. DONIJELO JE OVU UREDBU: Međutim, treba uzeti u obzir da je, neovisno o povećanju potražnje na indijskom tržištu, ispitni postupak na razini trgovačkog društva pokazao postojanje slobodnih kapa Članak 1. citeta, većih nego što je povećanje potražnje na indijskom tržištu, što je također potvrdilo i izvješće o tržišnim 1. Ovim se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz informacijama spomenuto u uvodnoj izjavi 74. Stoga polietilen tereftalata viskoznosti 78 ml/g ili više, prema ISO se zaključuje da nijedan izneseni komentar na objavu standardu 1628-5, koji potpada pod oznaku KN 3907 60 20, nije bio takav da bi promijenio zaključke sadržane u a podrijetlom je iz Indije, Indonezije, Malezije, Republike Koreje, ovoj Uredbi. Tajvana i Tajlanda.
2. Osim kako je predviđeno člankom 2., stopa antidam (217) Iz gore navedenog slijedi da se antidampinške pristojbe i pinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko dalje primjenjuju, odnosno da se njihove razine izmje granica Zajednice, prije plaćanja carina za proizvode koje proiz njuju gdje je to opravdano. vode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:
Antidampinška pristojba Zemlja Trgovačko društvo Dodatna oznaka TARIC (eura/tona)
Indija Pearl Engineering Polymers Ltd 130,8 A182
Indija Reliance Industries Ltd 181,7 A181
Indija SENPET Ltd 200,9 A183
Indija Futura Polyesters Ltd 161,2 A184
Indija South Asian Petrochem Ltd 88,9 A585
Indija Sva ostala trgovačka društva 181,7 A999
Indonezija P.T. Mitsubishi Chemical Indonesia 187,7 A191
Indonezija P.T. Indorama Synthetics Tbk 92,1 A192
Indonezija P.T. Polypet Karyapersada 178,9 A193
Indonezija Sva ostala trgovačka društva 187,7 A999
Malezija Hualon Corp. (M) Sdn. Bhd. 36,0 A186
Malezija MPI Polyester Industries Sdn. Bhd. 160,1 A185
Malezija Sva ostala trgovačka društva 160,1 A999
Republika Koreja SK Chemicals Group: SK Chemicals Co. Ltd 0 A196 Huvis Corp. 0 A196
Republika Koreja KP Chemical Group: Honam Petrochemicals Corp. 0 A195 KP Chemical Corp. 0 A195
Republika Koreja Sva ostala trgovačka društva 148,3 A999
Tajvan Far Eastern Textile Ltd 36,3 A808
Tajvan Shinkong Synthetic Fibers Corp. 67,0 A809
Tajvan Sva ostala trgovačka društva 143,4 A999
Tajland Thai Shingkong Industry Corp. Ltd 83,2 A190
Tajland Indo Pet (Thailand) Ltd 83,2 A468
Tajland Sva ostala trgovačka društva 83,2 A999 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 33
3. U slučajevima kada je roba oštećena prije ulaska u slobodni promet pa je, stoga, cijena koja je stvarno plaćena ili se treba platiti raspodijeljena radi utvrđivanja carinske vrijednosti prema članku 145. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredbe za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice ( 1), iznos antidampinške pristojbe, izračunane na temelju gore utvrđenih iznosa, smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli cijene koja je stvarno plaćena ili se treba platiti.
4. Neovisno o stavcima 1. i 2., konačna antidampinška pristojba ne primjenjuje se na uvoz pušten u slobodan promet u skladu s člankom 2.
5. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 2.
1. Uvoz je izuzet od antidampinških pristojbi uvedenih člankom 1. pod uvjetom da ga trgovačka društva navedena u stavku 3. proizvode i izravno izvoze (tj. izdaju račun i otpremaju) trgovačkim društvima koja nastupaju kao uvoznik u Zajednici, da je prijavljen na temelju odgovarajuće dodatne oznake TARIC i da su ispunjeni uvjeti određeni stavkom 2.
2. Kada se predoči zahtjev za puštanje u slobodan promet, izuzeće od carina uvjetuje se time da trgovačka društva izvoznici navedeni u stavku 3. carinskoj službi države članice predoče valjani račun na temelju preuzete obveze, koji sadrži ključne elemente popisane u Prilogu. Izuzeće od carine također je uvjetovano time da je roba prijavljena i predočena carini i da točno odgovara opisu iz računa na temelju preuzete obveze.
3. Uvoz uz koji se prilaže račun na temelju preuzete obveze prijavljuje se prema sljedećim dodatnim oznakama TARIC:
Zemlja Trgovačko društvo Dodatna oznaka TARIC
Indija Pearl Engineering Polymers Ltd A182
Indija Reliance Industries Ltd A181
Indija Futura Polyesters Ltd A184
Indija South Asian Petrochem Ltd A585
Indonezija P.T. Polypet Karyapersada A193
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
( 1 ) SL L 253, 11.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1875/2006 (SL L 360, 19.12.2006., str. 64.). 34 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. veljače 2007.
Za Vijeće Predsjednik F. MÜNTEFERING 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 35
PRILOG
Elementi koje treba navesti u računu na temelju preuzete obveze iz članka 2. stavka 2.:
1. Broj računa na temelju preuzete obveze.
2. Dodatna oznaka TARIC prema kojoj je roba na računu ocarinjena na granicama Zajednice (kako je definirano u Uredbi).
3. Točan opis robe, uključujući: — brojčanu oznaku proizvoda (PRC) (kako je utvrđena u obvezi koju je ponudio dotični izvoznik proizvođač), — Oznaku KN, — količinu (izraženu u jedinicama).
4. Opis uvjeta prodaje, uključujući: — cijenu po jedinici, — primjenljive uvjete plaćanja, — primjenljive uvjete isporuke, — ukupne popuste i rabate.
5. Naziv trgovačkog društva koje nastupa kao uvoznik kojem je trgovačko društvo izravno izdalo račun.
6. Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao račun na temelju preuzete obveze i sljedeću potpisanu izjavu: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je pokrivena ovim računom za izravan izvoz u Europsku zajednicu obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudio … (naziv trgovačkog društva) i da ju je Europska komisija prihvatila Odlukom 2000/754/EZ. Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i ispravni.” 36 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
42007X0530(01)
30.5.2007. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 137/1
Pravilnik br. 48 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju
Dodatak 47.: Pravilnik br. 48
Revizija 4. (uključujući Izmjenu 1.)
Uključuje sav važeći tekst do: serije 03 izmjena — dan stupanja na snagu: 10. listopada 2006.
SADRŽAJ
PRAVILNIK 1. Područje primjene
2. Definicije
3. Zahtjev za homologaciju
4. Homologacija
5. Opći zahtjevi
6. Pojedinačni zahtjevi
7. Izmjene i proširenja homologacije tipa vozila ili ugradnje njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju
8. Sukladnost proizvodnje
9. Kazne za nesukladnost proizvodnje
10. Konačna obustava proizvodnje
11. Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja, te administra tivnih tijela
12. Prijelazne odredbe
PRILOZI Prilog 1. Obavijest o izdanoj ili odbijenoj ili proširenoj ili povučenoj homologaciji ili konačnoj obustavi proizvodnji tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, sukladno Pravilniku br. 48.
Prilog 2. Postavljanje homologacijskih oznaka
Prilog 3. Površina svjetala, referentna os, referentno središte i kutovi geometrijske vidljivosti
Prilog 4. Vidljivost crvenog svjetla sprijeda i vidljivost bijelog svjetla odostraga
Prilog 5. Stanja opterećenja koje je potrebno uzeti u obzir kod utvrđivanja promjena u okomitoj usmje renosti kratkih glavnih svjetala 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 37
Prilog 6. Mjerenje promjene nagiba snopa kratkog svjetla kao funkcije opterećenja
Prilog 7. Označavanje zadanoga početnog namještanja iz stavka 6.2.6.1.1 ovog Pravilnika
Prilog 8. Sklopke ili ručice za upravljanje uređajima za poravnanje glavnih svjetala iz stavka 6.2.6.1.2 ovog Pravilnika
Prilog 9. Nadzor nad sukladnošću proizvodnje
Prilog 10. Primjeri mogućih izvora svjetlosti
Prilog 11. Vidljivost označivanja visoke uočljivosti odostraga i na bočnoj strani vozila
1. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj se Pravilnik primjenjuje na homologaciju motornih vozila namijenjenih za cestovnu uporabu, s ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i najvećom predviđenom brzinom koja prelazi 25 km/h, te njihovih prikolica s iznimkom pružnih vozila, poljoprivrednih i šumskih traktora i strojeva, te vozila za javne radove.
2. DEFINICIJE
U smislu ovog Pravilnika:
2.1. „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na broj i način ugradnje uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju:
2.2. „tip vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju” znači vozila koja se ne razlikuju u bitnim značajkama navedenim u stavcima 2.2.1. do 2.2.4.
„Vozilima različita tipa” također se ne smatraju: vozila koja se razlikuju u smislu stavaka 2.2.1. do 2.2.4. ali ne na način koji bi uključivao promjenu u vrsti, broju, položaju i geometrijskoj vidljivosti svjetala kao ni po nagibu kratkog svjetla, propisanima za tip vozila o kojem se radi i vozila na kojima su postavljena ili nisu postavljena svjetla čije je postavljanje izborno:
2.2.1. dimenzije i vanjski oblik vozila;
2.2.2. broj i položaj uređaja;
2.2.3. sustav za poravnanje glavnih svjetala;
2.2.4. sustav ovjesa;
2.3. „poprečna ravnina” znači vertikalna ravnina okomita na srednju poprečnu ravninu vozila;
2.4. „neopterećeno vozilo” znači vozilo bez vozača, posade, putnika i tereta, no s punim sprem nikom goriva, rezervnim kotačem i uobičajenim alatom;
2.5. „opterećeno vozilo” znači vozilo opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase, po navodu proizvođača, koji raspoređuje navedenu masu između osovina u skladu s načinom opisanim u Prilogu 5.;
2.6. „uređaj” znači element ili sklop koji se koristi za jednu ili više zadaća;
2.7. „svjetlo” znači uređaj namijenjen za osvjetljavanje ceste ili za odašiljanje svjetlosnog signala drugim korisnicima ceste. Svjetlima se također smatraju svjetla za osvjetljavanje stražnje regi starske pločice i katadiopteri. U smislu ovog Pravilnika, svjetlima se ne smatraju stražnje regi starske pločice koje odašilju svjetlost te sustav osvjetljenja stražnjih vrata sukladno odredbama Pravilnika br. 107. o vozilima kategorija M2 i M3 . 38 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2.7.1. Izvor svjetlosti ( 1)
2.7.1.1. „izvor svjetlosti” znači jedan ili više elemenata za vidljivo zračenje koji mogu biti sastavljeni od jedne ili više prozirnih ovojnica te s podnožjem za mehaničko i električno spajanje.
Izvor svjetlosti može se sastojati od krajnjeg otvora svjetlosne vodilice, sustava za osvjetlja vanje i svjetlosnu signalizaciju s optičkim vlaknima koji nema ugrađenu vanjsku leću;
2.7.1.1.1. „izmjenjiv izvor svjetlosti” znači izvor svjetlosti koji je izrađen tako da se bez alata može ugraditi i odstraniti iz nosača;
2.7.1.1.2. „neizmjenjiv izvor svjetlosti” znači izvor svjetlosti kojeg je moguće zamijeniti samo zamjenom uređaja u koji je izvor svjetlosti ugrađen;
u slučaju modula izvora svjetlosti: izvor svjetlosti kojeg je moguće zamijeniti samo zamjenom modula izvora svjetlosti u koji je izvor svjetlosti ugrađen;
2.7.1.1.3. „modul izvora svjetlosti” znači optički dio uređaja koji je namijenjen za taj uređaj, sadrži jedan ili više nezamjenjivih izvora svjetlosti te ga je moguće odstraniti iz uređaja samo uz korištenje alata. Modul izvora svjetlosti je izrađen tako da, bez obzira na upotrebu alata, nije mehanički međusobno zamjenjiv s bilo kojim homologiranim izvorom svjetlosti;
2.7.1.1.4. „izvor svjetlosti sa žarnom niti” (svjetlo sa žarnom niti) znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje jedna ili više žarnih niti koje proizvode toplinsko zračenje;
2.7.1.1.5. „izvor svjetlosti s izbojem u plinu” znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje električni luk koji proizvodi učinak elektroluminescencije ili elektrofluorescencije;
2.7.1.1.6. „osvjetljavajuća dioda” (LED) znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje jedna ili više poluvodičkih spojeva koji proizvode injekcijsku luminiscenciju/fluorescenciju;
2.7.1.2. „naprava za elektroničko upravljanje izvorom svjetlosti” znači jedan ili više sastavnih dijelova između napajanja i izvora svjetlosti kojim se upravlja naponom i/ili električnim tokom izvora svjetlosti;
2.7.1.2.1. „balast” znači elektronička oprema za upravljanje izvorom svjetlosti između napajanja i izvora svjetlosti kojim se stabilizira električni tok izvora svjetlosti s izbojem u plinu;
2.7.1.2.2. „upaljač” znači elektronička oprema za upravljanje izvorom svjetlosti kojom se pokreće luk izvora svjetlosti s izbojem u plinu;
2.7.2. „istovrijedna svjetla” znači svjetla koja imaju istu namjenu te su odobrena u državi registracije vozila; navedena svjetla mogu imati različita svojstva od onih ugrađenih u vozilo prilikom homologacije pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve ovog Pravilnika;
2.7.3. „neovisna svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine ( 2 ), odvojene izvore svjetlosti i odvojena kućišta za svjetlo;
2.7.4. „grupirana svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine ( 2 ) i odvojene izvore svjetlosti, ali zajedničko svjetleće tijelo;
2.7.5. „spojena svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine ( 2), ali zajednički izvor svjetlosti i zajedničko svjetleće tijelo;
( 1 ) Za objašnjenje vidjeti Prilog 10. ( 2 ) U slučaju da svjetlosni uređaji za stražnje registarske pločice te pokazivače smjera (kategorija 5. i 6.) nemaju svjetlosnu površinu, potrebno zamijeniti s „površine koje odašilju svjetlost”. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 39
2.7.6. „uzajamno povezana svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene izvore svjetlosti ili jedan izvor svjetlosti koji radi pod drugačijim uvjetima (primjerice, optičke, mehaničke, električne razlike), te u potpunosti ili djelomično zajedničke osvjetljavajuće površine ( 1 ) i zajedničko svjetleće tijelo;
2.7.7. „jednofunkcijsko svjetlo” znači dio uređaja koji ima namjenu funkciju pojedinačnog osvjetlja vanja i svjetlosne signalizacije;
2.7.8. „skriveno svjetlo” znači svjetlo koje je djelomično ili u potpunosti skriveno kada nije u upotrebi. To je moguće postići pomičnim poklopcem, pomicanjem svjetla ili na druge prikladne načine. Izraz „uvlačno” upotrebljava se posebno za skriveno svjetlo koje je moguće povući unutar nadogradnje;
2.7.9. „dugo glavno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste na velikoj udaljenosti ispred vozila;
2.7.10. „kratko (oboreno) glavno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste ispred vozila bez uzrokovanja nepotrebnog zasljepljenja i neugode vozačima i ostalim korisnicima ceste koji dolaze iz suprotnog smjera;
2.7.11. „pokazivač smjera” znači svjetlo koje se koristi za označivanje drugim korisnicima ceste da vozač namjerava promijeniti smjer nadesno ili nalijevo;
Svjetlo ili svjetla pokazivači smjera mogu se također koristiti u skladu s odredbama Pravilnika br. 97.;
2.7.12. „kočno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje drugim korisnicima ceste sa stražnje strane da se uzdužno kretanje vozila namjerno usporava;
2.7.13. „osvjetljavajući uređaj stražnje registarske pločice” znači uređaj koji se koristi za osvjetljavanje prostora namijenjenog za stražnju registarsku pločicu; taj se uređaj može sastojati od više optičkih elemenata;
2.7.14. „prednje pozicijsko svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti i širine vozila gledano s prednje strane;
2.7.15. „stražnje pozicijsko svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti i širine vozila gledano sa stražnje strane;
2.7.16. „katadiopter” znači uređaj koji se koristi za označivanje prisutnosti vozila refleksijom svjetla iz izvora svjetlosti koji nije povezan s vozilom dok se promatrač nalazi blizu toga izvora.
U smislu ovog Pravilnika katadiopterima se ne smatraju:
2.7.16.1. retroreflektirajuće (odsjevne) registarske pločice;
2.7.16.2. odsjevni signali navedeni u ADR-u (Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu);
2.7.16.3. druge retroreflektirajuće (odsjevne) pločice i signali koji se moraju upotrebljavati da bi se zadovoljili nacionalni zahtjevi za uporabu s obzirom na određene kategorije vozila ili odre đene metode rada;
2.7.16.4. retoreflektirajući materijali homologirani kao razred D ili E sukladno Pravilniku br. 104. i koji se upotrebljavaju u druge svrhe sukladno nacionalnim propisima, npr. Oglašavanje;
( 1 ) U slučaju da svjetlosni uređaji za stražnje registarske pločice te pokazivače smjera (kategorija 5. i 6.) nemaju svjetlosnu površinu, potrebno zamijeniti s „površine koje odašilju svjetlost”. 40 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2.7.17. „oznaka uočljivosti” znači uređaj koji je namijenjen za povećanje uočljivosti vozila, gledano s bočne ili stražnje strane, refleksijom svjetlosti čiji izvor nije povezan s vozilom, pri čemu je promatrač smješten blizu izvora;
2.7.17.1. „oznaka obrisa” znači oznaka uočljivosti koja je namijenjena za označivanje vodoravnih i okomitih dimenzija (duljina, širina i visina) vozila;
2.7.17.1.1. „cjelovita oznaka obrisa” znači oznaka obrisa koja označava obris vozila u neprekinutoj liniji;
2.7.17.1.2. „djelomična oznaka obrisa” znači oznaka obrisa koja označava vodoravnu dimenziju vozila u neprekinutoj liniji, a okomitu dimenziju oznakama u gornjim kutovima;
2.7.17.2. „linijska oznaka” znači oznaka uočljivosti koja je namijenjena za označivanje vodoravnih dimenzija (duljine i širine) vozila u neprekinutoj liniji;
2.7.18. „upozoravajući signal opasnosti” znači istodobno treptanje svih pokazivača smjera koje se upotrebljava kako bi se upozorilo da vozilo trenutačno predstavlja posebnu opasnost za ostale korisnike ceste;
2.7.19. „prednje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se koristi za poboljšanje osvijetljenosti ceste u slučaju magle, snježnih oborina, kišnih oluja ili oblaka prašine;
2.7.20. „stražnje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se koristi kako bi vozilo bilo lakše vidljivo odostraga u gustoj magli;
2.7.21. „svjetlo za vožnju unatrag” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste sa stražnje strane vozila te za upozoravanje ostalim korisnicima ceste da se vozilo kreće ili se namjerava kretati unatrag;
2.7.22. „parkirno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za privlačenje pažnje na prisutnost nepokretnog vozila u naseljenom području. U takvim okolnostima zamjenjuje prednja i stražnja pozicijska svjetla;
2.7.23. „gabaritno svjetlo” znači svjetlo ugrađeno blizu krajnjih vanjskih rubova te što je bliže moguće vrhu vozila, a koje se koristi za jasno označivanje sveukupne širine vozila. Ovo svjetlo je namijenjeno, za određena vozila i prikolice, kao dopuna prednjim i stražnjim pozicijskim svjetlima na vozilu tako da se posebno upozorava na gabarite vozila;
2.7.24. „bočno svjetlo za označivanje” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti vozila, gledano sa strane;
2.7.25. „svjetlo za dnevnu vožnju” znači svjetlo usmjereno prema naprijed koje se koristi kako bi se vozilo učinilo vidljivijim za vrijeme dnevne vožnje ( 1 );
2.7.26. „svjetlo za skretanje” znači svjetlo koje se koristi za dodatno osvjetljavanje dijela ceste koji se nalazi blizu prednjeg ruba vozila na strani prema kojoj će vozilo skrenuti;
2.7.27. „propisani svjetlosni tok” znači konstrukcijska vrijednost svjetlosnog toka izmjenjivog izvora svjetlosti. On se mora postići, unutar dopuštenog odstupanja, kad se izmjenjivi izvor svjetlosti napaja iz izvora energije pri propisanom ispitnom naponu, kako je navedeno u listu s podat cima za izvor svjetlosti;
2.8. „površina emitiranja svjetla” „uređaja za osvjetljavanje”, „uređaja za svjetlosnu signalizaciju” ili katadiopter znači cjelokupna ili djelomična vanjska površina od prozirnog materijala kao što je navedeno na crtežu u zahtjevu za homologaciju proizvođača uređaja, vidjeti Prilog 3.;
( 1 ) Nacionalni propisi mogu dozvoliti upotrebu drugih uređaja za ovu namjenu. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 41
2.9. „osvjetljavajuća površina” (vidjeti Prilog 3.);
2.9.1. „osvjetljavajuća površina uređaja za osvjetljavanje” (stavci 2.7.9., 2.7.10., 2.7.19., 2.7.21. i 2.7.26.) znači pravokutna projekcija promjera reflektora ili, u slučaju glavnih svjetala s elip soidnim reflektorom „projekcijskih leća”, na poprečnoj ravnini. Ako uređaj za osvjetljavanje nema reflektor, primjenjuje se definicija iz stavka 2.9.2. Ako površina svjetla emitiranja svjetla pokriva samo dio punog promjera reflektora, tada se samo projekcija tog dijela uzima u obzir.
Kod prednjeg kratkog svjetla, osvjetljavajuća površina na strani zasjenjenja (granica svijetlo- tamno) ograničena je stvarnom projekcijom crte zasjenjenja na leću. Ako su reflektor i leće međusobno podesivi, potrebno je upotrijebiti srednji položaj namještanja;
2.9.2. „osvjetljavajuća površina uređaja za svjetlosnu signalizaciju koja nije katadiopter” (stavci 2.7.11. do 2.7.15., 2.7.18., 2.7.20. te 2.7.22. do 2.7.25.) znači pravokutna projekcija svjetla na ravnini okomitoj na njegovu referentnu os i u doticaju s vanjskom površinom emitiranja svjetla, ova je projekcija ograničena rubovima zaslona smještenih na toj ravnini, svaki propušta samo 98 % ukupne jakosti svjetla u smjeru referentne osi.
Za utvrđivanje donjih, gornjih i bočnih granica osvjetljavajuće površine upotrebljavaju se samo zasloni s vodoravnim ili okomitim rubovima za provjeru udaljenosti krajnjih rubova vozila te visine iznad tla.
Za druge primjene osvjetljavajuće površine, npr. udaljenost između dva svjetla ili funkcije, koristi se oblik ruba ove osvjetljavajuće površine. Zasloni ostaju usporedni, ali moguće je koristiti druga usmjeravanja.
Kod uređaja za svjetlosne signale čija osvjetljavajuća površina u potpunosti ili djelomično zatvara svjetlosnu površinu druge funkcije ili zatvara neosvijetljenu površinu, osvjetljavajuća se površina može smatrati površinom emitiranja svjetla;
2.9.3. „osvjetljavajuća površina katadioptera” (stavak 21.7.16.), prema izjavi podnositelja zahtjeva kod postupka homologacije dijelova za katadioptere, znači pravokutna projekcija katadioptera na ravnini okomitoj na njegovu referentnu os te koja je ograničena ravninama koje dotiču navedene najudaljenije dijelove katadiopterskog optičkog sustava te su paralelne s tom osi. Za utvrđivanje donjih, gornjih i bočnih granica uređaja koriste se samo vodoravne i okomite ravnine.
2.10. „prividna površina” za utvrđeni smjer promatranja, na zahtjev proizvođača ili njegova propisno ovlaštenog zastupnika, znači pravokutna projekcija:
granice osvjetljavajuće površine projicirane na vanjsku površinu leća (a-b);
ili površine emitiranja svjetla (c-d);
u ravnini koja je okomita na smjer promatranja i koja dotiče krajnju vanjsku točku leće (vidjeti Prilog 3. ovom Pravilniku);
2.11. „referentna os” (ili „os referencije”) znači karakteristična os svjetla koju je utvrdio proizvođač (svjetla) za upotrebu kao smjer reference (H = 0°, V = 0°) za kutove polja fotometričkih mjerenja te za ugradnju svjetla na vozilo;
2.12. „referentno središte” znači sjecište referentne osi s vanjskom površinom emitiranja svjetla; utvrđuje ga proizvođač svjetla; 42 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2.13. „kutovi geometrijske vidljivosti” znači kutovi koji određuju područje najmanjeg prostornog kuta u kojem mora biti moguće vidjeti vidljivu svjetlosnu površinu svjetla. To područje prostornog kuta određeno je kružnim isječcima čije se središte podudara s referentnim središtem svjetla, a ekvator je paralelan s tlom. Ovi isječci određeni su u odnosu na referentnu os. Vodoravni kutovi ß odgovaraju zemljopisnoj dužini, a okomiti kutovi α zemljopisnoj širini. Ne smije biti nikakvih zapreka unutar kutova geometrijske vidljivosti za prodor svjetlosti s bilo kojeg dijela prividne površine svjetla promatrano iz beskonačnosti.
Ako se mjerenja vrše bliže svjetlu, smjer promatranja mora biti pomaknut usporedno kako bi se postigla jednaka točnost.
Unutar kutova geometrijske vidljivosti zapreke se ne uzimaju u obzir ako su već bile prisutne prilikom homologacije tipa svjetla.
Ako je nakon ugradnje svjetla bilo koji dio prividne površine svjetla skriven dodatnim dije lovima vozila, dostavlja se dokaz da dio svjetla koji nije skriven zaprekama udovoljava fotometričkim vrijednostima propisanim za homologaciju uređaja kao optičke jedinice (vidjeti Prilog 3. ovom Pravilniku). Ipak, kada je moguće okomit kut geometrijske vidljivosti ispod vodoravne ravnine smanjiti na 5° (svjetlo je najmanje 750 mm iznad tla), fotometričko područje mjerenja ugrađene optičke jedinice moguće je smanjiti na 5° ispod vodoravne ravnine;
2.14. „krajnji vanjski rub” svake strane vozila znači ravnina paralelna središnjoj uzdužnoj ravnini te koja dodiruje bočni vanjski rub, bez obzira na projekciju:
2.14.1. guma blizu točke njihova dodira s tlom te priključaka za mjerače tlaka zraka u gumama;
2.14.2. bilo kojih protukliznih uređaja koji su postavljeni na kotače;
2.14.3. retrovizora;
2.14.4. bočnih pokazivača smjera, gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, parkirnih svjetala, katadioptera i bočnih svjetala za označivanje;
2.14.5. carinskih pečata pričvršćenih na vozilo te uređaja za osiguranje i zaštitu takvih pečata;
2.15. „sveukupna širina” znači udaljenost između dvije okomite ravnine utvrđene stavkom 2.14. iznad.
2.16. „Pojedinačna i višestruka svjetla”
2.16.1. „pojedinačno svjetlo” znači:
(a) uređaj ili dio uređaja koji ima jednu funkciju osvjetljavanja ili svjetlosne signalizacije, s jednim ili više izvora svjetlosti te jednom prividnom površinom u smjeru referentne osi koja može biti neprekidna površina ili sastavljena od dva ili više odvojenih dijelova; ili
(b) svaki skup dva samostalna svjetla, istovjetna ili ne, s istom funkcijom, oba homologirana kao svjetlo tipa „D” te ugrađenih tako da projekcija njihove prividne površine u smjeru referentne osi zauzima najmanje 60 % najmanjeg pravokutnika koji opisuje projekcije navedenih prividnih površina u smjeru referentne osi; 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 43
2.16.2. „dva svjetla” ili „paran broj svjetala” znači jedna površina emitiranja svjetla u obliku vrpce ili traka ako je takva vrpca ili trak položen simetrično u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila, proteže se na obje strane najmanje do udaljenosti 0,4 m od krajnjeg vanjskog ruba vozila te nije kraća od 0,8 m; osvjetljenje takve površine osiguravaju najmanje dva izvora svjetlosti smještena što je moguće bliže njezinim krajevima; površina emitiranja svjetla može se sastojati od većeg broja podređenih dijelova pod uvjetom da projekcije više pojedinačnih površina koje odašilju svjetlost na poprečnoj ravnini zauzimaju najmanje 60 % područja najmanjeg četverokuta koji je ocrtan projekcijama navedenih pojedinačnih površina koje odašilju svjetlost;
2.17. „udaljenost između dva svjetla” koja su okrenuta u istom smjeru znači najmanja udaljenost između dvije prividne površine u smjeru referentne osi. Ako udaljenost između svjetala očito ispunjava zahtjeve Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove prividnih površina;
2.18. „radni signal” znači vidni ili slušni signal (ili bilo koji istovrijedan signal) koji ukazuje da je uređaj uključen te da djeluje ispravno ili ne;
2.19. „signal zatvorenog strujnog kruga” znači vidni (ili bilo koji istovrijedan signal) koji ukazuje da je uređaj uključen, ali ne pokazuje radi li taj uređaj ispravno ili ne;
2.20. „izborno svjetlo” znači svjetlo čije je ugradnja ostavljena na volju proizvođača;
2.21. „tlo” znači površina na kojoj stoji vozilo i koja je načelno vodoravna;
2.22. „pomični elementi” vozila znači oni dijelovi nadogradnje ili drugi dijelovi vozila čiji se polo žaj(i) može(-gu) mijenjati nagibom, okretanjem ili klizanjem bez upotrebe alata. Oni ne uključuju preklopne vozačke kabine kamiona;
2.23. „uobičajeni položaj upotrebe pomičnog elementa” znači položaj(i) pomičnog elementa koje je utvrdio proizvođač vozila za uobičajene uvjete upotrebe te za parkirni položaj vozila;
2.24. „uobičajeni uvjeti upotrebe vozila” znači:
2.24.1. za motorno vozilo, kada je vozilo spremno za pokretanje radom svog pogonskog motora, a njegovi pomični elementi su u uobičajenom(-im) položaju(-ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23.;
2.24.2. te za prikolicu, kada je prikolica priključena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanim u stavku 2.24.1., a njegovi pomični elementi su u uobičajenom(-im) položaju(-ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23.;
2.25. „parkirni položaj vozila” znači:
2.25.1. za motorno vozilo, kada vozilo miruje i pogonski motor ne radi, a njegovi pomični elementi su u uobičajenom(-im) položaju(-ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23;
2.25.2. te za prikolicu, kada je prikolica priključena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanima u stavku 2.25.1., a njegovi pomični elementi su u uobičajenom položaju(ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23.;
2.26. „osvjetljavanje u zavoju” znači funkcija osvjetljavanja koja omogućava bolje osvjetljavanje u zavojima. 44 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
3.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugrađene uređaje za osvjetljavanje i svjet losnu signalizaciju podnosi proizvođač ili njegov valjano ovlašten zastupnik.
3.2. Uz zahtjev se prilažu sljedeći dokumenti i podaci u tri primjerka:
3.2.1. opis tipa vozila s obzirom na točke navedene u stavcima 2.2.1. do 2.2.4. zajedno s ograniče njima opterećenja, naročito najvećeg dopuštenog opterećenja prtljažnika;
3.2.2. popis uređaja koje je propisao proizvođač za sklapanje uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Popis može obuhvaćati više tipova uređaja za svaku funkciju. Svaki tip mora biti prikladno označen (sastavni dio, homologacijska oznaka, naziv proizvođača itd.), popis može također za svaku funkciju sadržavati dodatnu oznaku „ili jednakovrijedne uređaje”;
3.2.3. pregledna slika uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju u cjelini, prikazujući položaj različitih uređaja na vozilu;
3.2.4. ako je potrebno, kako bi se provjerila usklađenost s odredbama predmetnog Pravilnika, pregledna(-e) slika(-e) za svako pojedinačno svjetlo uz prikaz osvjetljavajuće površine kao što je propisano stavkom 2.9., površine emitiranja svjetla kao što je propisano stavkom 2.8., referentna os kao što je propisano stavkom 2.11. te referentno središte kao što je propisano stavkom 2.12. Navedeni podaci nisu potrebni za svjetlo stražnje registarske pločice (stavak 2.7.13.);
3.2.5. zahtjevu se prilaže izjava korištene metode za određivanje prividne površine (vidjeti stavak 2.10.).
3.3. Neopterećeno vozilo opremljeno sa sveukupnom opremom za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, kao što je propisano stavkom 3.2.2. te koje predstavlja tip vozila koje se homologira predaje se Tehničkoj službi odgovornoj za vršenje homologacijskih ispitivanja.
3.4. Homologacijskoj dokumentaciji prilaže se dokument utvrđen Prilogom 1. ovom Pravilniku.
4. HOMOLOGACIJA
4.1. Ako tip vozila predan za homologaciju sukladno predmetnom Pravilniku udovoljava zahtje vima Pravilnika s obzirom na sve uređaje navedene u popisu, izdaje se homologacija tog tipa vozila.
4.2. Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Prva dva broja (trenutačno 03, što odgovara seriji 03 izmjena) označuju seriju izmjena koje obuhvaćaju posljednje veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila ili istom tipu vozila predanom s opremom koja nije navedena u popisu iz stavka 3.2.2. u skladu s odredbama stavka 7. ovog Pravilnika.
4.3. Obavijest o izdavanju, proširenju ili odbijanju homologacije ili o konačnoj obustavi proizvo dnje tipa vozila/dijelu sukladno predmetnom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu čiji je predložak sadržan u Prilogu 1. ovom Pravilniku. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 45
4.4. Na svakom vozilu, koje je usklađeno s tipom vozila homologiranom prema ovom Pravilniku, mora na uočljivom i lagano dostupnom mjestu utvrđenom homologacijskim certifikatom bit pričvršćena međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:
4.4.1. kružnice koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi različit broj zemlje koja je izdala homolo gaciju ( 1 );
4.4.2. broja ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, povlaka i broj homologacije desno od kružnice propisane stavkom 4.4.1.
4.5. Ako je vozilo usklađeno homologiranom tipu vozila, prema jednom ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu, u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku, znak propisan u stavku 4.4.1. ne ponavlja se, već se u tom slučaju brojevi Pravilnika i homologacije te dodatni znakovi svih pravilnika prema kojima je izdana homologacija u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku smještaju u okomitim stupcima desno od znaka propisanog u stavku 4.4.1.
4.6. Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.
4.7. Homologacijska oznaka se smješta u blizini ili na podatkovnu tablicu vozila koju je pričvrstio proizvođač.
4.8. Prilog 2. ovom Pravilniku sadrži primjere rasporeda homologacijskih oznaka.
5. OPĆI ZAHTJEVI
5.1. Uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ugrađuju se tako da u uobičajenim uvjetima upotrebe propisane stavcima 2.24., 2.24.1. i 2.24.2. te, bez obzira na vibracije kojima mogu biti izloženi, zadrže značajke propisane ovim Pravilnikom te omogućuju usklađenost vozila s uvjetima ovog Pravilnika. Konkretno, nije moguće da se položaj svjetala slučajno promjeni.
5.2. Svjetla za osvjetljavanje utvrđena stavcima 2.7.9., 2.7.10 i 2.7.19 ugrađuju se tako da se može lako provesti njihovo ispravno usmjeravanje.
5.3. Za sve uređaje za svjetlosnu signalizaciju, uključujući one postavljene na bočne površine, referentna os ugrađenog svjetla na vozilo mora biti usporedna s ravninom doticaja vozila i ceste; također mora biti okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila u slučaju bočnih kata dioptera i bočnih svjetala za označivanje i usporedna s tom ravninom u slučaju svih drugih signalnih uređaja. Dopušteno je odstupanje od ± 3° u svakom smjeru. Također moraju biti zadovoljene sve posebne upute proizvođača vezano uz ugradnju.
5.4. U nedostatku posebnih uputa, visina i smjer svjetala provjerava se na neopterećenom vozilu smještenom na ravnoj, vodoravnoj površini pod uvjetima utvrđenim u stavcima 2.24., 2.24.1. i 2.24.2.
( 1 ) 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Madžarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Srbiju i Crnu Goru, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Belarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Make doniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije izdaju države članice koristeći vlastiti ECE znak), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku, 48 za Novi Zeland, 49 za Cipar, 50 za Maltu, 51 za Republiku Koreju, 52 za Maleziju, 53 za Tajland. Sljedeći brojevi dodaju se državama kronološkim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o usvajanju jednoobraznih tehničkih uvjeta za vozila na kotačima, opremi i dijelovima koje je moguće ugraditi i/ili koristiti na vozilima na kotačima i uvjetima uzajamnog priznanja dodijeljenih homologacija na temelju tih uvjeta, te Glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavješćuje ugovorne stranke Sporazuma o brojevima dodijeljenim na taj način. 46 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
5.5. U nedostatku posebnih uputa, svjetla koja čine par:
5.5.1. ugrađuju se simetrično na vozilo u odnosu na srednju uzdužnu ravninu (procjena se temelji na vanjskom geometrijskom obliku svjetla, a ne na rubovima njegove osvjetljavajuće površine iz stavka 2.9.);
5.5.2. međusobno su simetrična u odnosu na srednju uzdužnu ravninu, ovaj uvjet ne vrijedi vezano uz unutarnju strukturu svjetla;
5.5.3. udovoljavaju istim kolorometrijskim uvjetima; te
5.5.4. imaju bitno istovjetna fotometrijska obilježja.
5.6. Na vozilima čiji je vanjski oblik asimetričan, gornji uvjeti se poštuju koliko je to najviše moguće.
5.7. Grupirana, spojena i uzajamno povezana svjetla 5.7.1. Svjetla mogu biti grupirana, spojena i uzajamno povezana pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi vezano uz boju, položaj, usmjerenost, geometrijsku vidljivost, električne veze i druge zahtjeve, ako postoje.
5.7.1.1. Međutim, kada su kočna svjetla i pokazivači smjera grupirana, niti jedna vodoravna ili okomita ravna linija koja prolazi kroz projekcije prividnih površina tih funkcija na ravnini okomitoj na referentnu os, ne siječe više od dvije granične crte koje odvajaju susjedna područja različite boje.
5.7.2. Ako je prividna površina pojedinačnog svjetla sastavljena od dva ili više odvojena dijela, poštuju se sljedeći zahtjevi:
5.7.2.1. Sveukupna površina projekcije odvojenih dijelova na ravnini koja dodiruje vanjsku površinu prozirnog materijala i okomitoj na referentnu os zauzima najmanje 60 % najmanjeg pravokut nika koji je ocrtan navedenom projekcijom ili udaljenost između dva susjedna dijela ne prelazi 15 mm mjereno okomito na referentnu os.
5.8. Najveća visina iznad tla mjeri se od najviše točke, a najmanja visina od najniže točke prividne površine u smjeru referentne osi.
U slučaju prednjeg kratkog svjetla, najmanja visina iznad tla mjeri se od najniže točke stvarnog izlaza optičkog sustava (npr. reflektor, leće, projekcijske leće) neovisno o njegovoj upotrebi.
Ako (najveća i najmanja) visina iznad tla očito udovoljava zahtjevima Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove niti jedne površine.
5.8.1. Položaj se, s obzirom na širinu, utvrđuje od ruba prividne površine u smjeru referentne osi koji je najudaljeniji od srednje uzdužne ravnine vozila kada je riječ o sveukupnoj širini, te od unutarnjih rubova prividne površine u smjeru referentne osi kada je riječ o međusobnoj udaljenosti svjetala.
Ako položaj, s obzirom na širinu, očito udovoljava zahtjevima Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove niti jedne površine.
5.9. U nedostatku posebnih uputa, niti jedno svjetlo nije bljeskajuće osim pokazivača smjera, upozornog signala opasnosti te jantarnih bočnih svjetala za označivanje u skladu sa stavkom 6.18.7. niže. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 47
5.10. Iz svjetla utvrđenog u stavku 2.7. nije dopušteno odašiljanje crvenog svjetla prema naprijed koje bi moglo uzrokovati zabunu te nije dopušteno odašiljanje bijelog svjetla prema natrag, osim svjetla za vožnju unatrag, iz svjetla utvrđenog u stavku 2.7. Ne uzimaju se u obzir svjetlosni uređaji ugrađeni za unutarnje osvjetljenje vozila. U slučaju sumnje taj se zahtjev provjerava na sljedeći način:
5.10.1. Za vidljivost crvenog svjetla na vozilu prema naprijed, s iznimkom stražnjeg crvenog bočnog svjetla za označivanje, prividna površina crvenog svjetla ne smije biti izravno vidljiva proma traču koji se kreće unutar područja 1 utvrđenog Prilogom 4.
5.10.2. Za vidljivost bijelog svjetla prema nazad, prividna površina bijelog svjetla ne smije biti izravno vidljiva promatraču koji se kreće unutar područja 2 u poprečnoj ravnini smještenoj 25 m iza vozila (vidjeti Prilog 4.).
5.10.3. Područja 1 i 2 koja su vidljiva promatraču ograničena su u svojim ravninama:
5.10.3.1. po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m i 2,2 m iznad tla;
5.10.3.2. po širini, dvjema okomitim ravninama koje, prema naprijed i prema nazad tvore kut od 15° prema van od središnje uzdužne ravnine vozila, prolaze kroz točku ili točke dodira okomitih ravnina usporednih sa središnjom uzdužnom ravninom vozila koja ograničuje sveukupnu širinu vozila; ako postoji više točaka dodira, krajnje prednja odgovara za prednju ravninu, a krajnje zadnja za stražnju ravninu.
5.11. Električne veze moraju biti takve da prednja i stražnja pozicijska svjetla, gabaritna svjetla, ako postoje, bočna svjetla za označivanje, ako postoje, te svjetlo stražnje registarske pločice mogu biti upaljena i ugašena istodobno. Ovaj uvjet se ne primjenjuje kod korištenja prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, kao i kod bočnih svjetala za označivanje kada su kombinirane ili recipročno ugrađene s navedenim svjetlima kao svjetla za parkiranje te kada bočna svjetla za označivanje mogu bljeskati.
5.12. Električne veze moraju biti takve da duga i kratka glavna svjetla te prednja svjetla za maglu ne mogu biti uključena ako svjetla navedena u stavku 5.11. nisu također uključena. Ovaj zahtjev se ipak ne primjenjuje na duga i kratka glavna svjetla kada se njihova osvjetljavajuća upozo renja sastoje od isprekidanog svjetla u kratkim razmacima dugoga glavnog svjetla, ili od isprekidanog svjetla u kratkim razmacima kratkoga glavnog svjetla, ili od izmjeničnog paljenja u kratkim intervalima kratkih i dugih prednjih svjetala.
5.13. Pokazna svjetiljka Kada je ovim Pravilnikom propisana pokazna svjetiljka zatvorenog kruga, ona može biti zamijenjena „radnom” pokaznom svjetiljkom.
5.14. Skrivena (zaklonjena) svjetla 5.14.1. Skrivanje svjetala je zabranjeno uz iznimku dugih i kratkih glavnih svjetala te prednjih svjetala za maglu koja mogu biti skrivena kada nisu u upotrebi.
5.14.2. U slučaju kvara koji utječe na funkcionalnost uređaja za skrivanje, svjetla ostaju u položaju upotrebe ako su već u upotrebi, odnosno može ih se pomaknuti u položaj upotrebe bez alata.
5.14.3. Svjetla se pomiču u položaj upotrebe i uključuju se pomoću jednog prekidača, ne isključujući mogućnost pomicanja u položaj upotrebe bez njihova uključivanja. Ipak, u slučaju grupiranih dugih i kratkih glavnih svjetala, navedena kontrola je nužna samo za uključivanje kratkih glavnih svjetala. 48 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
5.14.4. S mjesta vozača nije dopuštena mogućnost namjernog sprečavanja kretanja uključenih svjetala prije nego što ona dosegnu položaj upotrebe. Ako postoji opasnost od zasljepljenja drugih korisnika ceste zbog pomicanja svjetala, ona se mogu uključiti tek kada dosegnu svoj položaj za upotrebu. 5.14.5. Kada je uređaj za skrivanje na temperaturi od - 30 °C do + 50 °C, glavna svjetla moraju dosegnuti položaj upotrebe unutar tri sekunde od pokretanja ručice (prekidača). 5.15. Boje svjetlosti koju odašilju svjetla su sljedeće: dugo glavno svjetlo: bijela kratko glavno svjetlo: bijela glavno svjetlo za maglu: bijela ili selektivno žuta svjetlo za vožnju unatrag: bijela pokazivači smjera: jantarna (amber) upozoravajući signal opasnosti: jantarna (amber) kočno svjetlo: crvena uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice: bijela prednje pozicijsko svjetlo: bijela stražnje pozicijsko svjetlo: crvena stražnje svjetlo za maglu: crvena parkirno svjetlo: bijela sprijeda, crvena odostraga, jantarna (amber) ako je uzajamno povezano s bočnim pokazivačima smjera ili s bočnim svjetlima za označivanje. bočno svjetlo za označivanje: jantarna (amber); ipak krajnje stražnje bočno svjetlo za označivanje može biti crveno ako je grupirano ili spojeno ili uzajamno povezano sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim gaba ritnim svjetlom, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom ili je grupirano ili ima dio zajed ničke površine emitiranja svjetla sa stražnjim kata diopterom. gabaritno svjetlo: bijela sprijeda, crvena odostraga svjetlo za dnevnu vožnju: bijela stražnji netrokutasti katadiopter: crvena stražnji trokutasti katadiopter: crvena
prednji netrokutasti katadiopter: istovjetan s upadnim svjetlom ( 1) bočni netrokutasti katadiopter: jantarna (amber); ipak krajnji stražnji katadiopter može biti crven ako je grupiran ili ima dio zajed ničke površine emitiranja svjetla sa stražnjim pozi cijskim svjetlom, stražnjim gabaritnim svjetlom, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom ili krajnjim crvenim stražnjim bočnim svjetlom. svjetlo za skretanje: bijela oznaka uočljivosti: bijela ili žuta bočno;
crvena ili žuta straga ( 2)
( 1 ) Također poznat kao bijeli ili bezbojni katadiopter. ( 2 ) Ovaj Pravilnik ne sprečava ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik da na svom području dopuste upotrebu bijelih oznaka uočljivosti sa stražnje strane. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 49
5.16. Broj svjetala 5.16.1. Broj svjetala ugrađenih u vozilo mora biti jednak broju (brojevima) utvrđenim u svakom stavku od 6.1 do 6.20.
5.17. Svako svjetlo može biti ugrađeno na pomične elemente ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavcima 5.18., 5.19. i 5.20.
5.18. Stražnja pozicijska svjetla, stražnji pokazivači smjera i stražnji katadiopteri, trokutasti ili netrokutasti, mogu se ugraditi samo na pomične elemente:
5.18.1. ako u svim nepomičnim položajima pomičnih elemenata, svjetla na pokretnim dijelovima udovoljavaju svim zahtjevima vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrička svoj stava tih svjetala. Ako se navedene funkcije postižu sklapanjem dva svjetla oznake „D” (vidjeti stavak 2.16.1), samo jedno od tih svjetala treba ispunjavati gore navedene zahtjeve;
ili
5.18.2. ako su dodatna svjetla za navedene funkcije ugrađena i uključena, a pomični element se nalazi u bilo kojem otvorenom nepomičnom položaju, pod uvjetom da ta dodatna svjetla udovo ljavaju svim zahtjevima vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstava koji su primjenjivi na svjetla ugrađena na pomični element.
5.19. Kada pomični elementi nisu u položaju „uobičajenog položaja upotrebe”, uređaji ugrađeni na njima ne smiju uzrokovati smetnju drugim korisnicima ceste.
5.20. Kada je svjetlo ugrađeno na pomični element, a pomični element je u „uobičajenom(-nim) položaju(-ima) upotrebe”, svjetlo se uvijek mora vratiti u položaj(e) koji(-e) je utvrdio proiz vođač u skladu s ovim Pravilnikom. U slučaju kratkih prednjih svjetala i prednjih svjetala za maglu, ovaj zahtjev je ispunjen ako, kada se pomični elementi pomaknu i vrate u uobičajen položaj 10 puta, vrijednost kutnog nagiba tih svjetala u odnosu na svoju potporu, mjereno nakon svakog pomicanja pokretnog dijela, ne prelazi 0,15 % od prosjeka 10 izmjerenih vrijednosti. Ako je ta vrijednost prekoračena, svaka mjerena vrijednost iz stavka 6.2.6.1.1. mijenja se za taj višak kako bi se smanjio dopušteni raspon nagiba prilikom provjera vozila u skladu s Prilogom 6.
5.21. Prividna površina u smjeru referentne osi prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, prednjih i stražnjih pokazivača smjera i katadioptera ne smije biti skrivena više od 50 % bilo kojom pokretnim dijelom, s ili bez ugrađenih uređaja za svjetlosne signale, u bilo kojem nepo mičnom položaju različitom od „uobičajenog položaja upotrebe”.
Ako navedeni zahtjev nije izvediv:
5.21.1. uključuju se dodatna svjetla koja ispunjavaju sve zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstva za navedena svjetla kada vidljivu površina u smjeru refe rentne osi navedenih svjetala više od 50 % skriva pokretan dio;
ili
5.21.2. napomenom u izvještajnom obrascu (točka 10.1. Priloga 1.) obavješćuju se druga upravna tijela da više od 50 % prividne površine u smjeru referentne osi mogu skrivati pomični elementi;
te 50 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
obavijest u vozilu obavješćuje korisnika da se u određenom(-im) položaju(-ima) pomičnih dijelova drugi korisnici ceste upozoravaju o prisutnosti vozila na cesti; na primjer uz pomoć trokuta upozorenja ili drugih uređaja za upotrebu na cesti sukladno nacionalnim zahtjevima.
5.21.3. Stavak 5.21.2. ne primjenjuje se na katadioptere.
5.22. Uz iznimku katadioptera, smatra se da svjetlo ne postoji, čak i ako ima homologacijsku oznaku, ako se ne može dovesti u radno stanje samom ugradnjom izvora svjetlosti.
5.23. Svjetla se ugrađuju u vozilo tako da se izvor svjetlosti može pravilno zamijeniti sukladno uputama proizvođača vozila bez upotrebe posebnih alata, osim onih koje je vozilu priložio proizvođač. Ovaj se zahtjev ne odnosi na:
(a) uređaje koji su homologirani s neizmjenjivim izvorom svjetlosti;
(b) uređaje koji su homologirani s izvorima svjetlosti sukladno Pravilniku br. 99.
5.24. Svaka privremena sigurnosna zamjena funkcije svjetlosne signalizacije stražnjeg pozicijskog svjetla dopuštena je pod uvjetom da je u slučaju kvara zamjenska funkcija slična bojom, glavnom intenzitetu i položaju funkcije koja je prestala djelovati te pod uvjetom da zamjenski uređaj zadrži zadanu sposobnost izvorne sigurnosne funkcije. Tijekom trajanja zamjene, pokazna svjetiljka na ploči s instrumentima (vidjeti stavak 2.18. ovog Pravilnika) signalizira postojanje privremene zamjene te potrebe za popravkom.
6. POJEDINAČNI ZAHTJEVI
6.1. Dugo glavno svjetlo 6.1.1. Ugradnja Obvezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
6.1.2. Broj Dva ili četiri.
Za vozila kategorije N 3 :
Mogu biti ugrađena dva dodatna prednja duga svjetla.
Kada je vozilo opremljeno s četiri skrivena glavna svjetla, ugradnja dva dodatna glavna svjetla je dopuštena samo u svrhu svjetlosnih signala isprekidanim osvjetljavanjem u kratkim inter valima (vidjeti stavak 5.12.) tijekom danjeg svjetla.
6.1.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.1.4. Položaj 6.1.4.1. Po širini: nema posebnih zahtjeva.
6.1.4.2. Po visini: nema posebnih zahtjeva.
6.1.4.3. Po duljini: na prednjem dijelu vozila i ugrađena tako da odašiljano svjetlo ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 51
6.1.5. Geometrijska vidljivost Vidljivost osvjetljavajuće površine, uključujući vidljivost u područjima koja se ne čine osvije tljenima u smjeru promatranja, mora biti osigurana unutar divergentnog prostora određenog crtama temeljenim na vanjskom rubu osvjetljavajuće površine te koje čine s referentnom osi glavnog svjetla kut od najmanje 5°. Izvor kutova geometrijske vidljivosti vanjski je rub projekcije osvjetljavajuće površine na poprečnu ravninu tangencijalnu krajnjem prednjem dijelu leća prednjih svjetala.
6.1.6. Usmjerenost Prema naprijed.
Na svakoj strani vozila najviše se jedno dugo glavno svjetlo može okretati oko osi kako bi se osvijetlio zavoj.
6.1.7. Električne veze 6.1.7.1. Duga glavna svjetla mogu se uključiti istodobno ili u parovima. U slučaju da su ugrađena dodatna dva prednja duga svjetla, kao što je dopušteno stavkom 6.1.2. samo za vozila kategorije N 3 , najviše dva para mogu biti uključena istodobno. Za promjenu kratkog u dugo svjetlo najmanje jedan par dugih prednjih svjetala mora biti uključen. Za promjenu dugog u kratko svjetlo sva duga glavna svjetla gase se istodobno.
6.1.7.2. Kratka svjetla mogu biti uključena istodobno kad i duga svjetla.
6.1.7.3. Kada su ugrađena četiri skrivena glavna svjetla, njihov otvoren položaj mora spriječiti isto dobno djelovanje svih drugih ugrađenih dodatnih prednjih svjetala, ako su namijenjena davanju svjetlosnih signala isprekidanim osvjetljavanjem u kratkim intervalima (vidjeti stavak 5.12.) tijekom danjeg svjetla.
6.1.8. Pokazna svjetiljka Obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga.
6.1.9. Drugi zahtjevi 6.1.9.1. Ukupna najveća jakost prednjih dugih glavnih svjetala koja se mogu istodobno uključiti ne smije prelaziti 225 000 cd, što odgovara referentnoj vrijednosti 75.
6.1.9.2. Ta najveća jakost utvrđuje se međusobnim zbrajanjem pojedinačnih referentnih oznaka koje su označene na glavnim svjetlima. Referentna oznaka „10” daje se svakom prednjem svjetlu označenom s „R” ili „CR”.
6.2. Kratko glavno svjetlo 6.2.1. Ugradnja Obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
6.2.2. Broj Dva.
6.2.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.2.4. Položaj 6.2.4.1. Po širini: rub prividne površine u smjeru referentne osi koji je najdalji od srednje uzdužne ravnine vozila udaljen je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila. 52 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Unutarnji rubovi prividnih površina u smjeru referentne osi međusobno su udaljeni najmanje 600 mm. Ovo se, međutim, ne primjenjuje na vozila kategorija M1 i N 1 ; za sve druge kategorije motornih vozila navedena se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je sveu kupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.2.4.2. Po visini: najmanje 500 mm i najviše 1 200 mm iznad tla. Za vozila kategorije N 3 G (teren skih) ( 1 ) najveća visina može se povećati do 1 500 mm.
6.2.4.3. Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako odašiljano svjetlo ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.
6.2.5. Geometrijska vidljivost Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α = 15° u smjeru prema gore i 10° u smjeru prema dolje;
β = 45° u smjeru prema van i 10° u smjeru prema unutra.
Budući da fotometrijske vrijednosti potrebne za kratka glavna svjetla ne pokrivaju cijelo geometrijsko polje vidljivosti, najmanja vrijednost od 1 cd u preostalom prostoru potrebna je u svrhu homologacije tipa. Ugradnja pregrada ili drugih dijelova opreme u blizini glavnog svjetla ne smije uzrokovati sekundarne efekte koji bi ometali druge sudionike u prometu.
6.2.6. Usmjerenost Prema naprijed.
6.2.6.1. V e r t i k a l n a u s m j e r e n o s t 6.2.6.1.1. Početni nagib prema dolje zasjenjenja snopa kratkog svjetla utvrđen za neopterećeno vozilo s jednom osobom na mjestu vozača utvrđuje proizvođač s preciznošću od 0,1 % te se naznačuje na jasno čitljiv i neizbrisiv način na svakom vozilu u blizini glavnog svjetla ili pločice proizvođača znakom prikazanim u Prilogu 7.
Vrijednost navedenog nagiba prema dolje utvrđuje se u skladu sa stavkom 6.2.6.1.2.
6.2.6.1.2. Ovisno o visini ugradnje u metrima (h) donjeg ruba prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla, mjereno na neopterećenim vozilima, okomit nagib granice kratkog svjetla, pod svim statičkim uvjetima iz Priloga 5., ostaje unutar sljedećih granica, a osnovne postavke imaju sljedeće vrijednosti:
h < 0,8
granice: između – 0,5 % i – 2,5 % početna usmjerenost: između – 1,0 % i – 1,5 %
0,8 < h < 1,0
granice: između – 0,5 % i – 2,5 % početna usmjerenost: između – 1,0 % i – 1,5 %
( 1 ) Utvrđeno pročišćenim tekstom Rezolucije o izradi vozila (R.E.3), Prilog 7. (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/ Amend.2, kako je zadnje izmijenjen Izmjenom 4.). 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 53
ili, po slobodnoj odluci proizvođača,
granice: između – 1,0 % i – 3,0 % početna usmjerenost: između – 1,5 % i – 2,0 %
Zahtjev za homologaciju tipa vozila u tom slučaju sadrži podatke koju od dvije mogućnosti treba primijeniti.
h > 1,0
granice: između – 1,0 % i – 3,0 % početna usmjerenost: između – 1,5 % i – 2,0 %
Gornje granice i vrijednosti početne usmjerenosti sažete su u donjem grafičkom prikazu.
Za vozila kategorije N 3 G (terenska vozila) gdje glavna svjetla prelaze visinu od 1 200 mm, granice za vertikalni nagib zasjenjenja moraju biti između: – 1,5 % i – 3,5 %.
Osnovne postavke su između: – 2 % i – 2,5 %.
6.2.6.2. U r e đ a j z a p o r a v n a n j e g l a v n o g s v j e t l a 6.2.6.2.1. U slučaju kada je potreban uređaj za poravnanje glavnog svjetla kako bi se ispunili zahtjevi iz stavaka 6.2.6.1.1. i 6.2.6.1.2., uređaj mora biti automatski.
6.2.6.2.2. Ipak, uređaji koji se namještaju ručno, neprekidno ili ne, dopušteni su pod uvjetom da imaju takav granični položaj u kojem svjetla mogu biti vraćena na početnu vrijednost nagiba utvr đenu u stavku 6.2.6.1.1. korištenjem uobičajenih vijaka za namještanje ili sličnim sredstvima.
Tim uređajima za ručno namještanje mora se moći upravljati iz vozačeva sjedala.
Povezani uređaji za namještanje moraju imati referentne oznake koje navode uvjete optere ćenosti koji zahtijevaju namještanje snopa kratkih svjetala.
Broj položaja na uređajima koji nisu neprekidno podesivi mora osiguravati usklađenost s rasponom vrijednosti utvrđenih u stavku 6.2.6.1.2. u svim uvjetima opterećenja utvrđenim u Prilogu 5.
Također su za ove uređaje uvjeti opterećenja u Prilogu 5., koji zahtijevaju prilagodbu kratkog svjetla, jasno označeni pored sklopke uređaja (vidjeti Prilog 8.).
6.2.6.2.3. U slučaju kvara uređaja iz točaka 6.2.6.2.1. i 6.2.6.2.2., kratko svjetlo ne zauzima položaj u kojem je nagib manji nego što je bio u vrijeme kada je nastao kvar uređaja.
6.2.6.3. M j e r n i p o s t u p a k 6.2.6.3.1. Nakon namještanja početnog nagiba, okomit nagib snopa kratkog svjetla, izražen u posto cima, mjeri se u statičnim uvjetima pod svim uvjetima opterećenja utvrđenih u Prilogu 5.
6.2.6.3.2. Mjerenje razlika u nagibu snopa kratkog svjetla kao rezultata opterećenja mora biti provedeno u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenog u Prilogu 6. 54 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.2.6.4. V o d o r a v n a u s m j e r e n o s t Vodoravna usmjerenost jednog ili oba kratka glavna svjetla može biti različita kako bi se osvijetlio zavoj, pod uvjetom da, ako se pomakne cijeli svjetlosni snop ili prijelom zasjenjenja, prijelom zasjenjenja ne smije presijecati crtu putanje težišta vozila na udaljenostima s prednje strane vozila koje su veće od 100 puta od visine ugradnje predmetnih kratkih prednjih svjetala.
6.2.7. Električne veze Sklopka za promjenu na kratko svjetlo mora istodobno isključiti sva duga glavna svjetla.
Kratko svjetlo može biti uključeno u isto vrijeme kada i duga svjetla.
U slučaju kratkih prednjih svjetala sukladno Pravilniku br. 98., izvor svjetlosti s izbojem u plinu ostaje uključen tijekom rada dugih svjetala.
Jedan dodatan izvor svjetlosti, smješten unutar kratkih prednjih svjetala ili u svjetlu (osim dugoga glavnog svjetla) grupiran ili uzajamno povezan s predmetnim kratkim prednjim svjet lima, može se uključiti radi osvjetljenja zavoja, pod uvjetom da je vodoravan polumjer zakriv ljenosti putanje težišta vozila 500 m ili manji. Ovo proizvođač može prikazati izračunom ili drugim načinima koje prihvaća tijelo odgovorno za homologaciju.
Kratka glavna svjetla mogu se uključiti ili isključiti automatski. Ipak, uvijek je moguće ručno uključiti ili isključiti navedena kratka glavna svjetla.
6.2.8. Pokazna svjetiljka Pokazna svjetiljka nije obavezna.
Ipak, u slučaju kada se cijeli svjetlosni snop ili prijelom zasjenjenja pomakne kako bi se osvijetlio zavoj, radna pokazna svjetiljka je obavezna; to može biti treptavo upozorno svjetlo koje se pojavljuje u slučaju neispravnog pomicanja prijeloma zasjenjenja.
6.2.9. Drugi zahtjevi Zahtjevi iz stavka 5.5.2. ne primjenjuju se na kratka glavna svjetla.
Kratka glavna svjetla s izvorom svjetlosti koji ima ciljni svjetlosni tok koji prelazi 2 000 lumena ugrađuje se samo zajedno s uređajem(-ima) za čišćenje prednjih svjetala sukladno Pravilniku br. 45. ( 1) Pored toga, s obzirom na okomit nagib ne primjenjuju se odredbe stavka 6.2.6.2.2.
Za osvjetljenje zavoja mogu se koristiti samo kratka glavna svjetla sukladno Pravilnicima br. 98. i br. 112.
Ako se zavoj osvjetljava vodoravnim pomakom cijelog svjetlosnog snopa ili prijeloma zasje njenja, uključuje se samo ako je vozilo u kretanju prema naprijed; ovo se ne primjenjuje ako je osvjetljenje zavoja za desno skretanje u prometu desnom stranom (lijevo skretanje u prometu lijevom stranom).
6.3. Prednje svjetlo za maglu 6.3.1. Ugradnja Nije obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
( 1 ) Države stranke predmetnih Pravilnika mogu zabraniti upotrebu mehaničkih sustava za čišćenje ako su ugrađena glavna svjetla s plastičnim lećama oznake „PL”. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 55
6.3.2. Broj Dva.
6.3.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.3.4. Položaj 6.3.4.1. Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
6.3.4.2. Po visini:
najmanje: 250 mm iznad tla. najviše: Za vozila kategorije M 1 i N 1 800 mm iznad tla. Za sve druge kategorije vozila nema ograničenja visine.
Ipak, nijedna točka prividne površine u smjeru referentne osi ne smije biti viša od najviše točke prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla.
6.3.4.3. Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Ovaj zahtjev je ispunjen ako svjetlost koja se odašilje ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.
6.3.5. Geometrijska vidljivost
Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α = 5° u smjeru prema gore i prema dolje;
β = 45° u smjeru prema van i 10° u smjeru prema unutra.
6.3.6. Usmjerenost Prema naprijed.
Usmjerenje prednjih svjetala za maglu ne smije se mijenjati prema kutu zakretanja upravljača.
Moraju biti usmjerena prema naprijed bez uzrokovanja zasljepljenosti ili ometanja vozača iz suprotnog smjera i drugih korisnika ceste.
6.3.7. Električne veze Mora biti moguće uključiti i isključiti prednja svjetla za maglu neovisno o dugim prednjim svjetlima, o kratkim prednjim svjetlima i o bilo kojoj kombinaciji dugih i kratkih prednjih svjetala.
6.3.8. Pokazna svjetiljka Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Samostalno nebljeskajuće svjetlo upozore nja.
6.3.9. Drugi zahtjevi Ne postoje. 56 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.4. Svjetlo za vožnju unatrag 6.4.1. Ugradnja
Obavezno na motornim vozilima i prikolicama kategorije O 2 , O3 i O 4 . Nije obavezno na prikolicama kategorije O 1 .
6.4.2. Broj
6.4.2.1. Jedan uređaj je obavezan, a drugi nije obavezan na motornim vozilima kategorije M1 i na drugim vozilima duljine do 6 000 mm.
6.4.2.2. Dva su uređaja obavezna i dva nisu obavezna na svim vozilima duljine preko 6 000 mm, izuzev vozila kategorije M 1 .
6.4.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.4.4. Položaj 6.4.4.1. Po širini: nema posebnih zahtjeva.
6.4.4.2. Po visini: između 250 mm i 1 200 mm iznad tla.
6.4.4.3. Po duljini: na stražnjem dijelu vozila.
Ipak, ako ugrađena, dva neobavezna uređaja navedena u stavku 6.4.4.2. ugrađuju se na bočnu ili stražnju stranu vozila, sukladno zahtjevima u stavcima 6.4.5. i 6.4.6.
6.4.5. Geometrijska vidljivost
Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α = 15° prema gore i 5° prema dolje;
β = 45° na desno i na lijevo ako postoji samo jedan uređaj,
45° prema van i 30° prema unutra ako su dva.
Referentna os dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2., ako su ugrađena na bočnu stranu vozila, usmjerena je bočno vodoravno s nagibom 10° ± 5° u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila.
6.4.6. Usmjerenost Prema natrag
U slučaju dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2., ako su ugrađena na bočnu stranu vozila, gore navedeni zahtjevi iz stavka 6.4.5. se ne primjenjuju. Ipak, referentna os tih uređaja usmjerena je prema van najviše 15° vodoravno prema stražnjoj strani u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila.
6.4.7. Električne veze 6.4.7.1. Moraju biti takve da se svjetlo uključi samo ako je mjenjač u položaju za vožnju unatrag te ako je uređaj koji upravlja za pokretanjem i zaustavljanjem motora u položaju koji omogućuje rad motora. Svjetlo se ne uključuje niti ostaje uključeno ako bilo koji od navedenih uvjeta nije ispunjen.
6.4.7.2. Pored navedenog, električne veze dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2. su takve da se ti uređaji ne mogu osvijetliti ako nisu uključena svjetla navedena u stavku 5.11. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 57
Moguće je uključiti uređaje ugrađene na bočnu stranu vozila za lagana upravljanja pri vožnji prema naprijed. Za takve namjene, uređaji se ručno uključuju i isključuju posebnom sklopkom te mogu ostati upaljeni i kada je isključen prijenos za vožnju unatrag. Ipak, ako brzina kretanja vozila prema naprijed prijeđe 10 km/h, uređaji se automatski isključuju te ostaju isključeni sve dok ih se ponovno namjerno ne uključi.
6.4.8. Pokazna svjetiljka Pokazna svjetiljka nije obvezna.
6.4.9. Drugi zahtjevi Ne postoje.
6.5. Svjetlo pokazivač smjera 6.5.1. Ugradnja (vidjeti sliku ispod) Obavezna. Tipovi pokazivača smjera razvrstani su u kategorije (1, 1a, 1b, 2a, 2b, 5 i 6), a na vozilo su ugrađeni sukladno rasporedu („A” i „B”).
Raspored „A” primjenjuje se na sva motorna vozila.
Raspored „B” primjenjuje se samo na prikolice.
6.5.2. Broj U skladu s rasporedom.
6.5.3. Raspored (vidjeti sliku u nastavku) A: Dva prednja pokazivača smjera sljedećih kategorija:
1 ili 1a ili 1b, ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, najmanje 40 mm;
1a ili 1b, ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, više od 20 mm i manje od 40 mm;
1b ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, manje ili jednaka 20 mm;
dva stražnja pokazivača smjera (kategorija 2a ili 2b);
dva neobavezna pokazivača smjera (kategorija 2a ili 2b) na svim vozilima kategorija M2 , M3 , N 2 , N 3 .
dva bočna pokazivača smjera kategorija 5 ili 6 (minimalni zahtjevi):
5
za sva vozila kategorije M 1 ;
za vozila kategorije N 1 , M 2 i M 3 koja nisu dulja 6 metara u dužini;
6
za sva vozila kategorije N 2 i N 3 ;
za vozila kategorije N 1 , M 2 i M 3 koja su dulja 6 metara u dužini. 58 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
U svim slučajevima moguće je zamijeniti kategoriju 5 bočnih pokazivača smjera kategorijom 6 bočnih pokazivača smjera.
Kada su ugrađena svjetla koja spajaju funkcije prednjih pokazivača smjera (kategorije 1, 1a, 1b) i bočnih pokazivača smjera (kategorije 5 ili 6), moguće je ugraditi dva dodatna bočna poka zivača smjera (kategorije 5 ili 6) kako bi se ispunili zahtjevi vidljivosti iz stavka 6.5.5.
B: Dva stražnja pokazivača smjera (kategorije 2a ili 2b).
dva izborna svjetla (kategorije 2a ili 2b) na svim vozilima kategorija O 2 , O3 i O4 .
6.5.4. Položaj 6.5.4.1. Po širini: rub prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila. Ovaj se uvjet ne primjenjuje na izborna stražnja svjetla.
Udaljenost između unutarnjih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi najmanje je 600 mm.
Ova udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.5.4.2. Po visini: iznad tla.
6.5.4.2.1. Visina površine emitiranja svjetla bočnih pokazivača smjera kategorije 5 ili 6 ne smije biti:
manja od: 350 mm za M1 i N 1 kategoriju vozila i 500 mm za sve druge kategorije vozila, oboje mjereno iz najniže točke; te
više od: 1 500 mm, mjereno iz najviše točke.
6.5.4.2.2. Visina pokazivača smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b mjereno u skladu sa stavkom 5.8., nije manja od 350 mm i veća od 1 500 mm.
6.5.4.2.3. Ako struktura vozila ne dopušta navedene gornje granice, mjerene kao što je utvrđeno gore, te ako izborna svjetla nisu ugrađena, one se mogu povećati na 2 300 mm za bočna svjetla za označivanje pokazivače smjera kategorija 5 i 6 te na 2 100 mm za svjetla pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b.
6.5.4.2.4. Ako su izborna svjetla ugrađena, smještaju se na visinu u skladu s primjenjivim zahtjevima iz stavka 6.5.4.1. i sa simetrijom svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.
6.5.4.3. Po duljini (vidjeti sliku ispod)
Udaljenost između površine emitiranja svjetla bočnog pokazivača smjera (kategorije 5 i 6) i poprečne ravnine koja označava prednju granicu sveukupne duljine vozila ne prelazi 1 800 mm. Ipak, za vozila kategorije M 1 i N 1 te za sve duge kategorije vozila gdje struktura vozila ne omogućuje usklađenost s minimalnim kutovima vidljivosti, ta udaljenost se može povećati na 2 500 mm. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 59
6.5.5. Geometrijska vidljivost 6.5.5.1. Vodoravni kutovi: (vidjeti sliku ispod)
Okomiti kutovi: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine za svjetla pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a, 2b i 5. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla najviše 750 mm iznad tla; 30° iznad i 5° ispod vodoravne ravnine za svjetla pokazivače smjera kategorije 6. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su izborna svjetla više od 2 100 mm iznad tla.
Slika (vidjeti stavak 6.5.)
1 6.5.5.2. Ili, prema prosudbi proizvođača, za vozila kategorije M 1 i N 1 ( ):
Prednja i stražnja svjetla pokazivači smjera, kao i bočna svjetla za označivanje:
Vodoravni kutovi vidjeti sliku ispod:
Okomiti kutovi: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomiti kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla najviše 750 mm iznad tla.
( 1 ) Vrijednost od 5° gornja je granica za mrtav kut vidljivosti prema natrag bočnog pokazivača smjera. d ≤ 2,50 m. 60 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Svjetlo se smatra vidljivim kada je osiguran neometan pogled na vidljivu površinu od najmanje 12,5 kvadratnih centimetara, izuzev za bočne pokazivače smjera kategorija 5 i 6. Veličina osvjetljavajuće površine svakog katadioptera koji ne prenosi svjetlost je isključena.
6.5.6. Usmjerenost Sukladno proizvođačevim uputama za ugradnju ako one postoje.
6.5.7. Električne veze Pokazivači smjera uključuju se neovisno o drugim svjetlima. Svi pokazivači smjera na jednoj strani vozila uključuju se i isključuju jednom sklopkom te moraju treptati u fazi.
Na vozilima kategorije M1 i N 1 kraćim od 6 m duljine, sa shemom namještanja u skladu sa stavkom 6.5.5.2. iznad, jantarna (amber) bočna svjetla za označivanje, kada su ugrađena, također trepću istom frekvencijom (istodobno) kao i pokazivači smjera.
6.5.8. Pokazna svjetiljka Obavezan je radni signal za prednje i stražnje pokazivače smjera. Može emitirati vidne ili slušne signale ili i jedne i druge. Ako daje vidne signale, to mora biti treptavo svjetlo koje se u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od prednjih ili stražnjih pokazivača smjera ugasi, ostaje upaljeno bez treptanja ili pokazuje znatnu promjenu frekvencije. Ako emitira samo slušne signale, oni se moraju jasno čuti i moraju pokazati znatnu promjenu frekvencije u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od prednjih ili stražnjih pokazivača smjera.
Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, na prikolici mora biti ugrađena posebna radna pokazna svjetiljka koja emitira vidne signale za pokazivače smjera na prikolici osim ako pokazna svjetiljka vučnog vozila omogućuje otkrivanje kvara bilo kojeg od pokazivača smjera na tako sastavljenoj kombinaciji vozila.
Za izborni par pokazivača smjera na prikolicama nije obavezna radna pokazna svjetiljka.
6.5.9. Drugi zahtjevi Svjetlo je bljeskajuće svjetlo koje bljeska 90 ± 30 puta u minuti.
Uključenjem kontrole svjetlosnog signala odašilje se svjetlo nakon najviše jedne sekunde, a nakon najviše jedne i pol sekunde ono se gasi. Ako je motor vozila opremljen za vuču prikolice, sklopka pokazivača smjera na vučnom vozilu također upravlja svjetlima pokaziva čima smjera na prikolici. U slučaju kvara jednog pokazivača smjera, osim kratkog spoja, druga svjetla moraju nastaviti s treptanjem, ali frekvencija u tom slučaju može biti različita od propisane.
6.6. Upozoravajući signal opasnosti 6.6.1. Ugradnja Obavezna.
Signal se daje istovremenim radom pokazivača smjera u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.5.
6.6.2. Broj Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.2.
6.6.3. Raspored Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.3. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 61
6.6.4. Položaj 6.6.4.1. Š i r i n a Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.4.1.
6.6.4.2. V i s i n a Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.4.2.
6.6.4.3. D u l j i n a Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.4.3.
6.6.5. Geometrijska vidljivost Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.5.
6.6.6. Usmjerenost Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.6.
6.6.7. Električne veze Signal radi pomoću odvojenog kontrolnog uređaja koji uključuje istodobno bljeskanje svih pokazivača smjera.
Na vozilima kategorije M1 i N 1 kraćim od 6 m duljine, sa shemom namještanja u skladu sa stavkom 6.5.5.2., jantarna bočna svjetla za označivanje, ako ugrađena, također trepću u istoj frekvenciji (istodobno) s pokazivačima smjera.
6.6.8. Pokazna svjetiljka Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Treptavo upozoravajuće svjetlo koje može raditi zajedno s pokaznom svjetiljkom (pokaznim svjetiljkama) utvrđenom u stavku 6.5.8.
6.6.9. Drugi zahtjevi Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.9. Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, sklopka za uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora također moći pokretati pokazivače smjera na prikolici. Istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora se moći pokrenuti čak i kad je uređaj koji upravlja pokretanjem i zaustavljanjem motora u takvu položaju da je rad motora nemoguć.
6.7. Kočno svjetlo 6.7.1. Ugradnja Uređaji S1 i S2 kategorija: obavezno na svim kategorijama vozila.
Uređaji S3 kategorije: obavezno na vozilima kategorija M 1 i N 1 , izuzev za šasiju s vozačkom kabinom i za vozila kategorije N 1 s otvorenim prtljažnim prostorom; nije obavezno na drugim kategorijama vozila.
6.7.2. Broj Dva uređaja kategorije S1 ili S2 ili jedan kategorije S3 na svim kategorijama vozila.
6.7.2.1. Osim slučaja gdje je ugrađen uređaj kategorije S3, dva neobavezna uređaja kategorije S1 i S2 mogu biti ugrađena na vozila kategorija M2 , M3 , N 2 , N 3 , O 2 , O 3 i O4 . 62 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.7.2.2. Međutim, ako srednja uzdužna ravnina vozila nije smještena na učvršćenom dijelu nadogra dnje, već razdvaja jedan ili dva pomična dijela vozila (npr. vrata), te ako nedostaje dovoljno prostora za ugradnju uređaja kategorije S3 na srednjoj uzdužnoj ravnini iznad takvih pomičnih dijelova:
(a) mogu se ugraditi dva uređaja kategorije S3 tipa „D”, ili
(b) može se ugraditi jedan uređaj kategorije S3 s lijeve ili desne strane srednje uzdužne ravnine.
6.7.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.7.4. Položaj 6.7.4.1. Po širini:
Za vozila kategorije M 1 i N 1 : kod uređaja kategorije S1 ili S2, točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Nema posebnih zahtjeva za udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi.
Za sve druge kategorije vozila: kod uređaja kategorije S1 ili S2, udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi iznosi najviše 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
Za S3 kategoriju uređaja: referentno središte nalazi se na srednjoj uzdužnoj ravnini vozila. Ipak, u slučaju kada su ugrađena dva uređaja kategorije S3, sukladno stavku 6.7.2., bit će smješteni što je bliže moguće srednjoj uzdužnoj ravnini, po jedno sa svake strane ravnine.
U slučaju kada je dopušteno jedno svjetlo kategorije S3 s pomakom od srednje uzdužne ravnine, sukladno stavku 6.7.2., taj pomak je najviše 150 mm od srednje uzdužne ravnine prema referentnom središtu svjetla.
6.7.4.2. Po visini:
6.7.4.2.1. Za uređaje kategorije S1 i S2: iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm te ako nisu ugrađena izborna svjetla).
Ako su ugrađena izborna svjetla, smještena su na visini usklađenoj sa zahtjevima za širinu i simetriju svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.
6.7.4.2.2. Za uređaje kategorije S3, vodoravna ravnina koja dodiruje donji rub prividne površine:
(a) najviše je 150 mm ispod vodoravne ravnine tangencijalne donjem rubu izložene površine stakla ili ostakljenja stražnjeg prozora; ili
(b) najmanje je 850 mm iznad tla. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 63
Ipak, vodoravna ravnina koja dodiruje donji rub prividne površine za uređaje kategorije S3 iznad je vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prividne površine za uređaje kategorije S1 ili S2.
6.7.4.3. Po duljini:
za uređaje kategorije S1 ili S2: sa stražnje strane vozila;
za uređaje kategorije S3: nema posebnih zahtjeva.
6.7.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: Za uređaje kategorije S1 ili S2:
45° na lijevo i desno od uzdužne osi vozila;
za uređaje kategorije S3: 10° na lijevo i desno od uzdužne osi vozila;
Okomit kut: Za uređaje kategorije S1 ili S2: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Ipak, okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako je visina svjetla manje od 750 mm. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su izborna svjetla više od 2 100 mm iznad tla;
za uređaje kategorije S3: 10° iznad i 5° ispod vodoravne ravnine.
6.7.6. Usmjerenost Prema stražnjem dijelu vozila.
6.7.7. Električne veze 6.7.7.1. Sva se kočna svjetla uključuju istodobno kada sustav za kočenje daje odgovarajući signal utvrđen Pravilnicima br. 13 i 13-H.
6.7.7.2. Funkcioniranje kočnih svjetala nije potrebno ako je uređaj za pokretanje i gašenje motora u položaju koji onemogućuje rad motora.
6.7.8. Pokazna svjetiljka Pokazna svjetiljka nije obvezna; ako je ugrađena, pokazna svjetiljka mora biti radna pokazna svjetiljka koji se sastoji od netreptavog upozoravajućeg svjetlećeg signala koji se pali u slučaju kvara kočnih svjetala.
6.7.9. Drugi zahtjevi 6.7.9.1. Uređaj kategorije S3 ne smije biti uzajamno povezan s bilo kojim drugim svjetlom.
6.7.9.2. Uređaj kategorije S3 može biti ugrađen unutar ili van vozila.
6.7.9.2.1. U slučaju kada je ugrađeno unutar vozila:
svjetlo koje se odašilje ne smije ometati vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu (npr. stražnji prozor).
6.8. Uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice 6.8.1. Ugradnja Obavezno.
6.8.2. Broj Toliki da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice. 64 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.8.3. Raspored Takvo da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.4. Položaj 6.8.4.1. Po širini: Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.4.2. Po visini: Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.4.3. Po duljini: Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.5. Geometrijska vidljivost Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.6. Usmjerenost Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.7. Električne veze U skladu sa stavkom 5.11.
6.8.8. Pokazna svjetiljka Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njegovu funkciju izvršava pokazna svjetiljka koji je potreban za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.8.9. Drugi zahtjevi Ako je uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice spojen sa stražnjim pozicijskim svjetlom, uzajamno povezano s kočnim svjetlom ili sa stražnjim svjetlom za maglu, fotome trijske značajke uređaja za osvjetljavanje stražnje registarske pločice mogu se izmijeniti tijekom svijetljenja kočnog svjetla ili stražnjeg svjetla za maglu.
6.9. Prednje pozicijsko svjetlo 6.9.1. Ugradnja Obavezno na svim motornim vozilima.
Obavezno na prikolicama širim od 1 600 mm.
Nije obavezno na prikolicama užim od 1 600 mm.
6.9.2. Broj Dva.
6.9.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.9.4. Položaj 6.9.4.1. Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
U slučaju prikolice, točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 150 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između vanjskih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi: 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 65
Za vozila kategorije M1 i N 1 : nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manje od 600 mm. Ova se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.9.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm za O 1 i O2 kategorije vozila ili za sve druge kategorije vozila ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).
6.9.4.3. Po duljini: nema posebnih zahtjeva.
6.9.4.4. Ako su prednje pozicijsko svjetlo i drugo svjetlo recipročno ugrađeni, za provjeru usklađenosti sa zahtjevima položaja (stavci 6.9.4.1. do 6.9.4.3.) koristi se prividna površina u smjeru referentne osi drugog svjetla.
6.9.5. Geometrijska vidljivost 6.9.5.1. Vodoravan kut za dva pozicijska svjetla:
45° prema unutra i 80° prema van.
U slučaju prikolica, kut prema unutra može se smanjiti na 5°.
Okomit kut:
15° iznad i ispod horizontalne ravnine. Okomit kut ispod horizontalne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
6.9.5.2. Za vozila kategorije M1 i N 1 , kao alternativa stavku 6.9.5.1., prema izboru proizvođača ili njegova valjano ovlaštenog zastupnika te samo ako je na vozilu ugrađeno prednje bočno svjetlo za označivanje.
Vodoravan kut: 45° prema van i 45° prema unutra.
Okomit kut: 15° iznad i ispod horizontalne ravnine. Okomit kut ispod horizontalne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
Svjetlo se smatra vidljivim ako postoji neometan pogled na vidljivu površinu najmanje 12,5 četvornih centimetara. Područje osvjetljavajuće površine bilo kojeg katadioptera koji ne odašilje svjetlost se isključuje.
6.9.6. Usmjerenost Prema naprijed.
6.9.7. Električne veze U skladu sa stavkom 5.11.
6.9.8. Pokazna svjetiljka Obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Ta pokazna svjetiljka mora biti netreptava i ne smije se zahtijevati ako se osvjetljenje ploče s instrumentima (kontrolne ploče) može uključiti samo istodobno s prednjim pozicijskim svjetlima.
6.9.9. Drugi zahtjevi Ako se u prednje pozicijsko svjetlo ugradi jedan ili više generatora infracrvenog zračenja, dopušteno ga (ih) je uključiti samo kada je uključeno glavno svjetlo na istoj strani vozila te je vozilo u kretanju prema naprijed. U slučaju da se prednje pozicijsko svjetlo ili glavno svjetlo na istoj strani ugasi, generator(i) infracrvenog zračenja automatski se isključuje(-u). 66 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.10. Stražnje pozicijsko svjetlo 6.10.1. Ugradnja Obavezno.
6.10.2. Broj Dva.
6.10.2.1. Moguće je ugraditi dva neobavezna pozicijska svjetla na sva vozila kategorija M2 , M3 , N 2 , N 3 , O2 , O 3 i O 4 , osim u slučaju kada su ugrađena gabaritna svjetla.
6.10.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.10.4. Položaj 6.10.4.1. Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila. Ovaj uvjet se ne primjenjuje na izborna stražnja svjetla.
Udaljenost između unutarnjih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi:
Za vozila kategorije M1 i N 1 : nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm. Ova udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.10.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm te ako nisu ugrađena izborna svjetla). Ako su ugrađena izborna svjetla, smještaju se na visinu usklađenu sa zahtjevima iz stavka 6.10.4.1., simetrijom svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.
6.10.4.3. Po duljini: sa stražnje strane vozila.
6.10.5. Geometrijska vidljivost 6.10.5.1. Vodoravan kut: 45° prema unutra i 80° prema van.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da izborna svjetla nisu manje od 2 100 mm iznad tla.
6.10.5.2. Za vozila kategorije M 1 i N 1 , kao alternativa stavku 6.10.5.1., po izboru proizvođača ili njegova valjano ovlaštenog zastupnika te samo ako je na vozilo ugrađeno stražnje bočno svjetlo za označivanje.
Vodoravan kut: 45° prema van i 80° prema unutra.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
Svjetlo se smatra vidljivim ako postoji neometan pogled na prividnu površinu najmanje 12,5 četvornih centimetara. Područje osvjetljavajuće površine bilo kojeg katadioptera koji ne odašilje svjetlost se isključuje.
6.10.6. Usmjerenost Prema natrag. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 67
6.10.7. Električne veze U skladu sa stavkom 5.11.
6.10.8. Pokazna svjetiljka Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Mora se kombinirati s pokaznom svje tiljkom prednjih pozicijskih svjetala.
6.10.9. Drugi zahtjevi Nema posebnih zahtjeva.
6.11. Stražnje svjetlo za maglu 6.11.1. Ugradnja Obavezno.
6.11.2. Broj Jedno ili dva.
6.11.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.11.4. Položaj 6.11.4.1. Po širini: ako postoji samo jedno stražnje svjetlo za maglu, mora biti na suprotnoj strani središnje uzdužne ravnine vozila u smjeru prometa propisano u državi registracije, referentno središte može biti smješteno na srednjoj uzdužnoj ravnini vozila.
6.11.4.2. Po visini: ne manje od 250 mm i ne više od 1 000 mm iznad tla. Za vozila kategorije N 3 G (terenska), najviša visina može se povećati na 1 200 mm.
6.11.4.3. Po duljini: sa stražnje strane vozila.
6.11.5. Geometrijska vidljivost Utvrđena kutovima α i β kao što je utvrđeno u stavku 2.13:
α = 5° prema gore i 5° prema dolje;
β = 25° na lijevo i na desno.
6.11.6. Usmjerenost Prema natrag.
6.11.7. Električne veze Moraju biti takve da:
6.11.7.1. stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu ne može (mogu) se uključiti ako nisu uključena duga glavna svjetla, kratka glavna svjetla ili prednja svjetla za maglu;
6.11.7.2. stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu može (mogu) se isključiti neovisno o bilo kojem drugom svjetlu;
6.11.7.3. primjenjuje se jedno od sljedećeg:
6.11.7.3.1. stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu nastavljaju s radom dok se ne isključe pozicijska svjetla, te stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu tada ostaje(-u) ugašeno(-a) dok se ponovno namjerno ne uključe; 68 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.11.7.3.2. uključuje se upozorenje, barem slušno, dodatno uz obaveznu pokaznu svjetiljku (stavak 6.11.8.) ako se motor isključi ili se kontaktni ključ izvuče te su vrata na strani vozača otvorena, a svjetla (stavak 6.11.7.1) su uključena ili isključena, pri čemu je stražnje svjetlo za maglu u položaju uključeno;
6.11.7.4. osim kao što je utvrđeno u stavcima 6.11.7.1. i 6.11.7.3., na rad stražnjeg svjetla (stražnjih svjetala) za maglu ne utječe uključivanje ili isključivanje bilo kojih drugih svjetala.
6.11.8. Pokazna svjetiljka Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Samostalno netreptavo upozoravajuće svjetlo.
6.11.9. Drugi zahtjevi U svim slučajevima, udaljenost između stražnjeg svjetla za maglu i svakog kočnog svjetla mora biti veća od 100 mm.
6.12. Parkirno svjetlo 6.12.1. Ugradnja Izborno na motornim vozilima koja nisu dulja od 6 m i šira od 2 m.
Zabranjeno je na svim drugim vozilima.
6.12.2. Broj Prema rasporedu.
6.12.3. Raspored Sva svjetla na prednjoj strani i dva svjetla na stražnjoj strani ili po jedno svjetlo na svakoj strani.
6.12.4. Položaj 6.12.4.1. Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Nadalje, ako su dva svjetla, postavljaju se na bočne strane vozila.
6.12.4.2. Po visini:
za vozila kategorije M 1 i N 1 : nema posebnih zahtjeva;
za sve druge kategorije vozila: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).
6.12.4.3. Po duljini: nema posebnih zahtjeva.
6.12.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: 45° prema van, prema naprijed i prema natrag.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5°, ali ako je visina svjetla manja od 750 mm.
6.12.6. Usmjerenost Svjetla moraju ispunjavati zahtjeve vidljivosti prema naprijed i prema natrag. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 69
6.12.7. Električne veze Veza omogućuje uključivanje parkirnog svjetla (parkirnih svjetala) s iste strane vozila neovisno o bilo kojim drugim svjetlima.
Parkirno(-a) svjetlo(-a) i, ako su ugrađena, prednja i stražnja pozicijska svjetla sukladno stavku 6.12.9. moraju moći raditi čak i ako je uređaj koji pokreće motor u položaju u kojem motor ne može raditi. Zabranjen je uređaj koji automatski isključuje ta svjetla ovisno o protoku vremena.
6.12.8. Pokazna svjetiljka Nije obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Ako postoji, ne smije ju se zamijeniti s pokazna svjetiljkom za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.12.9. Drugi zahtjevi Funkciju ovog svjetla mogu ispunjavati i istodobno uključena prednja i stražnja pozicijska svjetla na istoj strani vozila.
6.13. Gabaritno svjetlo 6.13.1. Ugradnja Obavezno na vozilima širim od 2,10 m. Nije obavezno na vozilima između 1,80 i 2,10 m po širini. Stražnja gabaritna svjetla nisu obavezna na podvozju s kabinom.
6.13.2. Broj Dva vidljiva s prednje strane i dva vidljiva sa stražnje strane.
6.13.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.13.4. Položaj 6.13.4.1. Po širini:
Prednje i stražnje: što je bliže moguće krajnjem vanjskom rubu vozila. Ovaj uvjet se smatra ispunjenim kada točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
6.13.4.2. Po visini:
Prednje: motorna vozila – vodoravna ravnina tangencijalna gornjem rubu prividne površine u smjeru referentne osi uređaja ne smije biti niža od vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prozirnog područja vjetrobranskog stakla.
Prikolice i poluprikolice – na najvišoj visini usklađenoj sa zahtjevima vezano uz širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te uz simetriju svjetala.
Stražnja: Na najvišoj visini usklađenoj sa zahtjevima vezano uz širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te uz simetriju svjetala.
6.13.4.3. Po duljini nema posebnih zahtjeva. 70 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.13.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: 80° prema van.
Okomit kut: 5° iznad i 20° ispod vodoravne ravnine.
6.13.6. Usmjerenost Takva da svjetla udovoljavaju zahtjevima vidljivosti prema naprijed i prema natrag.
6.13.7. Električne veze U skladu sa stavkom 5.11.
6.13.8. Pokazna svjetiljka Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njezinu funkciju izvršava pokazna svjetiljka za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.13.9. Drugi zahtjevi Pod uvjetom da su svi drugi zahtjevi ispunjeni, svjetlo vidljivo sprijeda i svjetlo vidljivo straga na istoj stani vozila mogu biti spojena u jedan uređaj.
Položaj gabaritnog svjetla u odnosu na odgovarajuće pozicijsko svjetlo takav je da udaljenost između projekcija na poprečnu okomitu ravninu međusobno najbližih točaka na prividnim površinama u smjeru predmetnih referentnih osi tih dvaju razmatranih svjetala nije manja od 200 mm.
6.14. Stražnji netrokutasti katadiopter 6.14.1. Ugradnja Obavezna na motornim vozilima.
Nije obavezna na prikolicama pod uvjetom da su grupirane s drugim stražnjim uređajima za svjetlosnu signalizaciju.
6.14.2. Broj Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.14.4. niže), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinko vitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.14.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.14.4. Položaj 6.14.4.1. Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi:
Za vozila kategorije M1 i N 1 : Nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm.
Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 71
6.14.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.14.4.3. Po duljini: na stražnjoj strani vozila.
6.14.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van.
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.14.6. Usmjerenost Prema natrag.
6.14.7. Drugi zahtjevi Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog stražnjeg svjetla.
6.15. Stražnji trokutasti katadiopter 6.15.1. Ugradnja Obavezan na prikolicama.
Zabranjen na motornim vozilima.
6.15.2. Broj Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IIIA ili IIIB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.15.4.), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.15.3. Raspored Vrh trokuta usmjeren je prema gore.
6.15.4. Položaj 6.15.4.1. Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Unutarnji rubovi katadioptera udaljeni su najmanje 600 mm. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.15.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.15.4.3. Po duljini: na stražnjoj strani vozila.
6.15.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.15.6. Usmjerenost Prema natrag. 72 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.15.7. Drugi zahtjevi Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog stražnjeg svjetla.
6.16. Prednji netrokutasti katadiopter 6.16.1. Ugradnja Obavezan na prikolicama.
Obavezan na motornim vozilima koja imaju naprijed okrenuta svjetla s reflektorima koji se mogu sakriti.
Nije obavezan na drugim motornim vozilima.
6.16.2. Broj Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču kadioptera razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.16.4. niže), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.16.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.16.4. Položaj 6.16.4.1. Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
U slučaju prikolice, točka na svjetlosnoj površini koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 150 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi:
Za kategorije vozila M1 i N 1 : nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.16.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.16.4.3. Po duljini: na prednjoj strani vozila.
6.16.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van. U slučaju prikolica, kut prema unutra može biti smanjen na 10°. Ako zbog oblika prikolica obavezni katadiopteri ne mogu zadovoljiti taj kut, tada se ugrađuju dodatni katadiopteri bez ograničenja širine (stavak 6.16.4.1.) koji, zajedno s obaveznim katadiopterima, čine potreban kut vidljivosti.
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.16.6. Usmjerenost Prema naprijed. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 73
6.16.7. Drugi zahtjevi Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojega drugog svjetla smještenog na prednjoj strani vozila.
6.17. Bočni netrokutasti katadiopter 6.17.1. Ugradnja
Obavezna: Na svim motornim vozilima dužim od 6 m. Na svim prikolicama.
Nije obavezan: Na motornim vozilima kraćim od 6 m.
6.17.2. Broj Takav da postoji usklađenost sa zahtjevima uzdužnog položaja. Izvedbe tih uređaja usklađene su sa zahtjevima za katadioptere razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.17.4.), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.17.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.17.4. Položaj 6.17.4.1. Po širini: Nema posebnih zahtjeva.
6.17.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.17.4.3. Po duljini: najmanje jedan bočni katadiopter mora biti ugrađen na sredini trećine vozila, s tim da krajnje prednji bočni katadiopter mora biti unutar 3 m od prednje dijela; u slučaju prikolica, kod mjerenja udaljenosti u obzir se uzima duljina vučne poluge.
Udaljenost između dva susjedna bočna katadioptera ne prelazi 3 m. Ipak, ovo se ne primje njuje na vozila kategorije M 1 i N 1 .
Ako zbog oblika vozila nije moguća usklađenost s tim zahtjevom, ta se udaljenost može povećati na 4 m. Udaljenost između krajnje stražnjeg bočnog katadioptera i kraja vozila ne prelazi 1 m. Ipak, za motorna vozila kraća od 6 m, dovoljno je da je jedan bočni katadiopter ugrađen u prvoj trećini i/ili posljednjoj trećini duljine vozila.
6.17.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: 45° prema naprijed i prema natrag.
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.17.6. Usmjerenost Prema bočnoj strani.
6.17.7. Drugi zahtjevi Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog bočnog svjetla za označivanje. 74 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.18. Bočna svjetla za označivanje 6.18.1. Ugradnja Obavezna: Na svim vozilima duljine preko 6 m, izuzev za podvozja s kabinom; duljina prikolica računa se uključujući vučnu polugu. SM1 tip bočnog svjetla za označivanje koristi se na svim kategorijama vozila; ipak, tip SM2 bočnih svjetala za označivanje može se koristiti na M 1 kategoriji vozila.
Pored toga, na M1 i N 1 kategorijama vozila kraćim od 6 m duljine, koriste se bočna svjetla za označivanje ako dopunjuju smanjenu geometrijsku vidljivost prednjih pozicijskih svjetala sukladno stavku 6.9.5.2 te stražnjih pozicijskih svjetala sukladno stavku 6.10.5.2.
Nisu obavezna:
Na svim drugim vozilima.
Može se koristiti SM1 ili SM2 tip bočnih svjetala za označivanje.
6.18.2. Najmanji broj na svakoj bočnoj strani vozila: Takav da postoji usklađenost s pravilima za uzdužni položaj.
6.18.3. Raspored Nema pojedinačnih zahtjeva.
6.18.4. Položaj 6.18.4.1. Po širini: Nema pojedinačnih zahtjeva.
6.18.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).
6.18.4.3. Po duljini: najmanje jedno bočno svjetlo za označivanje mora biti ugrađeno na sredini trećine vozila, krajnje prednje bočno svjetlo za označivanje mora biti unutar 3 m od prednjeg dijela; u slučaju prikolica, kod mjerenja udaljenosti u obzir se uzima duljina vučne poluge. Udaljenost između dva susjedna bočna svjetla za označivanje ne prelazi 3 m. Ako zbog oblika vozila nije moguća usklađenost s tim zahtjevom, ta se udaljenost može povećati na 4 m.
Udaljenost između krajnjeg stražnjeg bočnog svjetla za označivanje i kraja vozila ne prelazi 1 m.
Ipak, za vozila čija duljina ne prelazi 6 m te za podvozje s kabinom, dovoljno je da je jedno bočno svjetlo za označivanje ugrađeno u prvoj trećini i/ili posljednjoj trećini duljine vozila.
6.18.5. Geometrijska vidljivost Vodoravan kut: 45° prema naprijed i prema natrag; ipak, za vozila na kojima ugradnja bočnih svjetala za označivanje nije obavezna, ta se vrijednost može smanjiti na 30°.
Ako je vozilo opremljeno s bočnim svjetlima za označivanje koja se koriste kao dodatak smanjenoj geometrijskoj vidljivosti prednjih i stražnjih pokazivača smjera sukladno stavku 6.5.5.2. i/ili pozicijskim svjetlima sukladno stavcima 6.9.5.2. i 6.10.5.2., kutovi su 45° prema prednjem i stražnjem dijelu vozila i 30° prema središtu vozila (vidjeti sliku u stavku 6.5.5.2.).
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su bočna svjetla za označivanje manje od 750 mm iznad tla.
6.18.6. Usmjerenost Postranična (bočna). 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 75
6.18.7. Električne veze
Na vozilima kategorije M 1 i N 1 duljine manje od 6 m, jantarna bočna svjetla za označivanje mogu biti spojena da trepću, pod uvjetom da je to treptanje u fazi i s istom frekvencijom kao mi kod pokazivača smjera na istoj strani vozila.
Za sve druge kategorije vozila: nema pojedinačnih zahtjeva.
6.18.8. Pokazna svjetiljka Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njezinu funkciju izvršava pokazna svjetiljka koja je potrebna za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.18.9. Drugi zahtjevi Kad je krajnje stražnje bočno svjetlo za označivanje spojeno sa stražnjim pozicijskim svjetlom koje je uzajamno povezano s stražnjim svjetlom za maglu ili s kočnim svjetlom, fotometrijske značajke bočnog svjetla za označivanje mogu se promijeniti tijekom osvjetljenja stražnjeg svjetla za maglu ili kočnog svjetla.
Stražnja bočna svjetla za označivanje moraju biti žuta ako bljeskaju sa stražnjim svjetlom pokazivačem smjera.
6.19. Svjetlo za dnevnu vožnju ( 1) 6.19.1. Ugradnja Nije obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
6.19.2. Broj Dva.
6.19.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.19.4. Položaj 6.19.4.1. Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi nije manja od 600 mm.
Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.19.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 1 500 mm.
6.19.4.3. Po duljini: na prednjoj strani vozila. Smatra se da je ovaj zahtjev ispunjen ako odašiljano svjetlo ne ometa vozača izravno ili neizravno preko retrovizora i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.
6.19.5. Geometrijska vidljivost Vodoravno: prema van 20° i prema unutra 20°.
Okomito: prema gore 10° i prema dolje 10°.
6.19.6. Usmjerenost Prema naprijed.
( 1 ) Ugradnja ovog uređaja može biti zabranjena na temelju nacionalnih odredaba. 76 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.19.7. Električne veze Ako su ugrađena, svjetla za vožnju po danu uključuju se automatski kada je uređaj za pokretanje i gašenje motora u položaju koji omogućuje rad motora. Moguće je uključiti i isključiti automatsko uključivanje dnevnih svjetala bez upotrebe alata. Svjetlo za vožnju po danu automatski se isključuje kada su glavna svjetla uključena, osim kad se potonja koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima.
6.19.8. Pokazna svjetiljka Nije obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga.
6.19.9. Drugi zahtjevi. Ne postoje.
6.20. Svjetlo za zavoj 6.20.1. Ugradnja Nije obavezno na motornim vozilima.
6.20.2. Broj Dva.
6.20.3. Raspored Nema posebnih zahtjeva.
6.20.4. Položaj 6.20.4.1. Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
6.20.4.2. Po duljini: ne dalje od 1 000 mm od prednjeg dijela.
6.20.4.3. Po visini:
najmanje: ne manje od 250 mm iznad tla;
najviše: ne više od 900 mm iznad tla.
Međutim, nijedna točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi nije viša od najviše točke na prividnoj površini u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla.
6.20.5. Geometrijska vidljivost Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α = 10° prema gore i prema dolje;
β = 30° do 60° prema van.
6.20.6. Usmjerenost Takva da svjetlo udovoljava zahtjevima geometrijske vidljivosti.
6.20.7. Električne veze Svjetla za zavoj moraju biti spojena tako da ne mogu biti uključena ako istodobno nisu uključena duga ili kratka glavna svjetla. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 77
Svjetlo za zavoj na jednoj strani vozila može biti automatski uključeno kada su uključeni pokazivači smjera na istoj strani vozila i/ili kada je smjer upravljanja promijenjen iz položaja u smjeru prema ravno naprijed u smjer prema istoj strani vozila.
Svjetlo za skretanje se automatski isključuje kada je pokazivač smjera isključen i/ili je smjer upravljanja vraćen u položaj smjera ravno prema naprijed.
6.20.8. Pokazna svjetiljka Ne postoji.
6.20.9. Drugi zahtjevi Svjetla za zavoj se ne uključuju na brzinama vozila koja prelaze 40 km/h.
6.21. Označivanje visoke uočljivosti 6.21.1. Ugradnja
6.21.1.1. Zabranjena: na vozilima kategorija M 1 i O 1 .
6.21.1.2. Obavezna:
6.21.1.2.1. sa stražnje strane
oznaka cijelog obrisa na vozilima širine preko 2 100 mm sljedećih kategorija:
(a) N 2 s najvećom dopuštenom masom preko 7,5 tona i N 3 (uz izuzetak šasije s kabinom, nepotpunih vozila i tegljača za poluprikolice)
(b) O 3 i O 4
6.21.1.2.2. s bočne strane:
6.21.1.2.2.1. oznaka djelomičnog obrisa vozila duljine preko 6 000 mm (uključujući vučnu polugu za prikolice) sljedećih kategorija:
(a) N 2 s najvećom dopuštenom masom preko 7,5 tona i N 3 (uz izuzetak šasije s kabinom, nepotpunih vozila i tegljača za poluprikolice)
(b) O 3 i O 4
6.21.1.2.3. Ipak, ako je zbog oblika, strukture, konstrukcije ili radnih zahtjeva nemoguće ugraditi obavezne oznake obrisa, može se ugraditi oznaka linije.
6.21.1.3. Nije obavezno:
6.21.1.3.1. na svim drugim kategorijama vozila, ako nije drukčije utvrđeno u stavcima 6.21.1.1. i 6.21.1.2., uključujući kabinu tegljača za poluprikolice i kabinu postolja;
6.21.1.3.2. djelomična ili cjelovita oznaka obrisa može se primijeniti umjesto obaveznih oznaka linije, te oznaka cijelog obrisa može se primijeniti umjesto obavezne djelomične oznake obrisa.
6.21.2. Broj Sukladno ugradnji. 78 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.21.3. Raspored Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je moguće bliže moguće vodoravnoj i okomitoj ravnini, sukladno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila.
6.21.4. Položaj 6.21.4.1. Š i r i n a 6.21.4.1.1. Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je bliže moguće rubu vozila.
6.21.4.1.2. Zbirna vodoravna duljina elemenata za označivanje visoke uočljivosti ugrađenih na vozilo iznosi najmanje 80 % sveukupne širine vozila, isključujući sva vodoravna preklapanja poje dinih elemenata.
6.21.4.1.3. Ipak, ako proizvođač može na zadovoljavajući način dokazati tijelu odgovornom za homo logaciju tipa da je nemoguće postići vrijednost navedenu u stavku 6.21.4.1.2., zbirna duljina može se smanjiti na 60 % što se naznačuje u obavijesti i izvješću ispitivanja ( 1).
6.21.4.2. D u l j i n a 6.21.4.2.1. Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je bliže moguće rubovima vozila te se proteže do 600 mm od svakog ruba vozila (ili kabine u slučaju vučnih vozila za poluprikolice).
6.21.4.2.1.1. za motorna vozila, svaki rub vozila ili u slučaju vučnih vozila za poluprikolice svaki rub kabine;
6.21.4.2.1.2. za prikolice, svaki rub od vozila (isključujući vučnu polugu).
6.21.4.2.2. Zbirna vodoravna duljina elemenata oznaka uočljivosti ugrađenih na vozilo isključujući vodo ravno preklapanje pojedinih elemenata iznosi najmanje 80 %:
6.21.4.2.2.1. za motorna vozila, duljine vozila isključujući kabinu, odnosno u slučaju tegljača za polupri kolice ako su ugrađena, duljine kabine;
6.21.4.2.2.2. za prikolice, duljine vozila (isključujući vučnu polugu).
6.21.4.2.3. Ipak, ako proizvođač može na zadovoljavajući način dokazati tijelu odgovornom za homo logaciju tipa da je nemoguće postići vrijednost navedenu u stavku 6.21.4.2.2., zbirna duljina može se smanjiti na 60 % što se naznačuje u obavijesti i izvješću ispitivanja ( 1).
6.21.4.3. V i s i n a 6.21.4.3.1. Donji element(i) oznaka linije i oznaka obrisa:
Što je niže moguće unutar raspona:
Najmanje: ne manje od 250 mm iznad tla.
Najviše: ne više od 1 500 mm iznad tla.
( 1 ) Odredba se ne primjenjuje pet godina nakon službenog datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 79
Ipak, može se prihvatiti najviša visina ugradnje od 2 100 mm ako tehnički uvjeti onemogu ćuju usklađenost s najvećom vrijednosti od 1 500 mm ili, ako je potrebno, kako bi se ispunili zahtjevi stavaka 6.21.4.1.2., 6.21.4.1.3., 6.21.4.2.2. i 6.21.4.2.3. ili vodoravnog položaja oznake linije ili donjeg(-ih) elementa(-ata) oznake obrisa.
6.21.4.3.2. Rubno označivanje gornjih elemenata:
Što je više moguće, ali unutar 400 mm od gornjeg ruba vozila.
6.21.5. Vidljivost Označivanje visoke uočljivosti smatra se vidljivim ako je najmanje 80 % osvjetljavajuće povr šine oznake vidljivo gledano od strane promatrača smještenog na bilo kojoj točki unutar ravnina za promatranje, utvrđenih niže:
6.21.5.1. za stražnje oznake uočljivosti (vidjeti Prilog 11. sliku 1) ravnina promatranja je okomita na uzdužnu os vozila te je smještena 25 m od krajnjeg ruba vozila i ograničena je:
6.21.5.1.1. po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m i 3,0 m iznad tla;
6.21.5.1.2. po širini, dvjema okomitim ravninama koje čine kut od 15° prema van od srednje uzdužne ravnine vozila te koje prolaze kroz sjecište okomitih ravnina usporednih s srednjom uzdužnom ravninom vozila koja određuje sveukupnu širinu vozila te ravninom okomitom na uzdužnu os vozila koja određuje rub vozila;
6.21.5.2. za bočno označivanje visoke uočljivosti (vidjeti Prilog 11., sliku 2.) ravnina promatranja je usporedna sa srednjom uzdužnom osi vozila te je smještena 25 m od krajnjeg ruba vozila i ograničena je:
6.21.5.2.1. po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m i 3,0 m iznad tla;
6.21.5.2.2. po širini, dvjema okomitim ravninama koje čine kut od 15° prema van od ravnine okomite na uzdužnu os vozila te koje prolaze kroz sjecište okomitih ravnina koje su okomite na uzdužnu os vozila te određuju sveukupnu duljinu vozila i krajnje vanjske rubove vozila.
6.21.6. Usmjerenost 6.21.6.1. Postranična (bočna): Što je više moguće usporedno sa srednjom uzdužnom ravninom vozila, usklađeno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila.
6.21.6.2. Prema stražnjoj strani: Što je više moguće usporedno s poprečnom ravninom vozila, usklađeno s oblikom, struktu rom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila.
6.21.7. Drugi zahtjevi 6.21.7.1. Označivanje visoke uočljivosti smatra se neprekinutim ako je udaljenost između susjednih elemenata što je manje moguća te ne prelazi 50 % duljine najkraćeg susjednog elementa. 80 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.21.7.2. U slučaju djelomičnog rubnog označivanja, svaki gornji kut je opisan dvama linijama među sobno pod 90° te svaka najmanje 250 mm po duljini.
6.21.7.3. Udaljenost između oznaka visoke uočljivosti ugrađenih na stražnjoj strani vozila i svakog obaveznog kočnog svjetla treba biti veća od 200 mm.
6.21.7.4. Ako su ugrađene stražnje pločice za oznaku sukladno seriji 01 izmjena Pravilnika br. 70., one se mogu smatrati, po izboru proizvođača, dijelom stražnjih oznaka uočljivosti, u svrhu izra čuna duljine oznake uočljivosti te njezine blizine bočnoj strani vozila.
6.21.7.5. Na mjestima na vozilu predviđenim za oznake uočljivosti moguća je ugradnja oznaka širine najmanje 60 mm.
7. IZMJENE I PROŠIRENJA HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA ILI UGRADNJE NJEGOVIH UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
7.1. O svakoj izmjeni tipa vozila ili ugradnji njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signa lizaciju, odnosno o popisu navedenom u stavku 3.2.2. obavješćuje se administrativni odjel koji je homologirao taj tip vozila. Odjel tada može:
7.1.1. smatrati da nije vjerojatno da učinjene izmjene imaju znatan negativan učinak te da u tom slučaju vozilo i nadalje zadovoljava uvjete; ili
7.1.2. zatražiti daljnje izvješće ispitivanja od tehničkih službi odgovornih za provođenje ispitivanja.
7.2. O potvrdi proširenja ili odbijanja homologacije, uz navođenje izmjene, obavješćuju se postupkom iz stavka 4.3. stranke Ugovora koje primjenjuju ovaj Pravilnik.
7.3. Nadležno tijelo za izdavanje proširenja homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proši renje te o tome obavješćuje stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.
8. SUKLADNOST PROIZVODNJE
Sukladnost postupaka proizvodnje mora biti u skladu s Dodatkom 2. Ugovoru (E/ECE/324- E/ECE/TRANS/505/Rev.2) uz sljedeće uvjete:
8.1. Svako vozilo homologirano sukladno ovom Pravilniku proizvodi se tako da ispunjava zahtjeve iz točaka 5. i 6. o usklađenosti s homologiranim tipom.
8.2. Nositelj homologacije osobito:
8.2.1. osigurava postojanje postupaka za učinkovit nadzor kvalitete vozila vezano uz sve aspekte bitne za usklađenost sa zahtjevima utvrđenim u stavcima 5. i 6.;
8.2.2. osigurava da su za svaki tip vozila barem izvršena ispitivanja propisana u Prilogu 9. ovom Pravilniku odnosno fizičke provjere iz kojih se mogu zaključiti istovjetni podaci;
8.3. Nadležno tijelo može izvršiti svako ispitivanje pripisano ovim Pravilnikom. Ta ispitivanja rade se na uzorcima nasumičnim odabirom bez uzrokovanja smetnje proizvođaču vezano uz obvezu dostave. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 81
8.4. Nadležno tijelo nastoji postići učestalost inspekcije jedan puta godišnje. Ipak, to ovisi o izboru nadležnog tijela te njegovom povjerenju u dogovore za osiguranje učinkovitog nadzora usklađenosti proizvodnje. U slučaju negativnih rezultata, nadležno tijelo osigurava da su poduzeti svi potrebni koraci kako bi se ponovno uspostavila sukladnost proizvodnje u najkraćem mogućem roku.
9. KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE
9.1. Izdana homologacija tipa vozila sukladno ovom Pravilniku može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi ili ako vozilo s homologacijskom oznakom nije usklađeno s homologiranim tipom.
9.2. Ako stranka Ugovora koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.
10. KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE
Ako nositelj homologacije u potpunosti prekine proizvodnju tipa vozila homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku obavijesti, to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Ugovora koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.
11. NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOLOGACIJSKIH ISPITI VANJA TE ADMINISTRATIVNIH TIJELA
Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja izdaju homologaciju te kojima se šalju certifikati izdani u drugim državama koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homo logacije.
12. PRIJELAZNE ODREDBE
12.1. Od službenog datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena, niti jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdavanje homologacije sukladno ovom Pravilniku kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
12.2. Nakon 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije samo ako tip vozila za homologaciju zadovo ljava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
12.3. Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbiti izdati proširenje homolo gacije u skladu s prethodnom serijom izmjena ovog Pravilnika.
12.4. Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije onim tipovima vozila koja zadovoljavaju zahtjevima ovog Pravilnika kako je izmijenjen prethodnom serijom izmjena tijekom razdoblja od 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena.
12.5. Niti jedna ugovorna stranka ne odbija nacionalnu ili regionalnu homologaciju tipa vozila homologiranog u skladu sa serijom 03 izmjena ovog Pravilnika.
12.6. Do 36 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika, niti jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne odbija nacionalnu ili regionalnu homo logaciju tipa vozila homologiranog u skladu s prethodnom serijom izmjena ovog Pravilnika. 82 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
12.7. Nakon 36 mjeseci od stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti prvu nacionalnu ili regionalnu registraciju (početak upotrebe) vozila koje ne zadovoljava zahtjeve serije 03 izmjena ovog Pravilnika.
12.8. Nakon 60 mjeseci od datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika prestaje valjanost homologacijama koje su u skladu s ovim Pravilnikom, osim u slučaju tipova vozila koja su u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
12.9. Bez obzira na navedena prijelazna razdoblja, ugovorne stranke u kojima primjena ovog Pravilnika stupa na snagu nakon datuma stupanja na snagu najnovije serije izmjena nisu obavezne prihvatiti homologacije koje su izdane u skladu s bilo kojom od prethodnih serija izmjena ovog Pravilnika.
12.10. Bez obzira na stavak 12.7 ili 12.8., homologacije tipova vozila u skladu s prethodnom serijom izmjena Pravilnika na koje ne utječe serija 03 izmjena nastavljaju biti važeće te ih ugovorne stranke koje primjenjuju Pravilnik nastavljaju prihvaćati.
12.11. Sve dok se glavnog tajnika Ujedinjenih naroda ne obavijesti drukčije, Japan izjavljuje da je, vezano uz ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, vezan obvezama Ugovora kojem je ovaj Pravilnik priložen s obzirom na vozila kategorija M1 i N 1 .
12.12. Od datuma stupanja na snagu Dodatka 7. iz serije 02 izmjena, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdati homologacije sukladno ovom Pravilniku kako je izmijenjen Dodatkom 7. iz serije 02 izmjena.
12.13. Nakon 30 mjeseci od datuma stupanja na snagu Dodatka 7. iz serije 02 izmjena, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju ECE homologacije samo ako tip vozila za homologaciju zadovoljava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen Dodatkom 7. iz serije 02 izmjena.
12.14. Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbiti izdati proširenje homolo gacija u skladu s prethodnim serijama izmjena ovog Pravilnika, uključujući Dodatak 6. iz serije 02 izmjena.
12.15. ECE homologacije izdane sukladno ovom Pravilniku prije datuma navedenog u stavku 12.14., uključujući proširenja takvih homologacija, važeće su na neodređeno vrijeme. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 83
PRILOG 1. 84 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 85 86 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 2.
POSTAVLJANJE HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA
Model A (vidjeti stavak 4.4. ovog Pravilnika)
a = 8 mm min. Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila, s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 48. kako je izmijenjen serijom 03 izmjena. Broj homologacije označava da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 48. kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
Model B (Vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)
a = 8 mm min. Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila, s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 48. kako je izmijenjen serijom 03 izmjena te Pravilniku br. 33. ( 1 ). Broj homologacije označava da je, u vrijeme kada su predmetne homologacije izdane, Pravilnik br. 48. bio izmijenjen serijom 03 izmjena, a Pravilnik br. 33. je bio u izvornom obliku.
( 1) Drugi broj je naveden samo kao primjer. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 87
PRILOG 3.
POVRŠINE SVJETALA, REFERENTNA OS, REFERENTNO SREDIŠTE I KUTOVI GEOMETRIJSKE VIDLJIVOSTI
TUMAČ ZNAKOVA 1. Osvjetljavajuća površina 2. Referentna os 3. Referentno središte 4. Kut geometrijske vidljivosti 5. Površina emitiranja svjetla 6. Prividna površina temeljena na osvjetljavajućoj površini 7. Prividna površina temeljena na površini emitiranja svjetla 8. Smjer vidljivosti
Napomena: Bez obzira na crtež, za prividnu površinu treba smatrati da dodiruje površinu emitiranja svjetla. 88 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
OSVJETLJAVAJUĆA POVRŠINA U USPOREDBI S POVRŠINOM EMITIRANJA SVJETLA
(Vidjeti stavke 2.9 i 2.8 ovog Pravilnika)
Skica A
Osvjetljavajuća površina Površina emitiranja svjetla
Rubovi su a i b c i d
Skica B
Osvjetljavajuća površina Površina emitiranja svjetla
Rubovi su a i b c i d 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 89
PRILOG 4.
VIDLJIVOST CRVENOG SVJETLA SPRIJEDA I VIDLJIVOST BIJELOG SVJETLA ODOSTRAGA
(Vidjeti stavke 5.10.1. i 5.10.2. ovog Pravilnika) 90 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 5.
Stanja opterećenja koje je potrebno uzeti u obzir kod utvrđivanja promjena u okomitoj usmjerenosti kratkih glavnih svjetala
Uvjeti opterećenja na osima navedenim u stavcima 6.2.6.1. i 6.2.6.3.1.
1. Za sljedeća ispitivanja, masa putnika računa se na temelju 75 kg po osobi.
2. Uvjeti opterećenosti za različite tipove vozila:
1 2.1. Vozila kategorije M1 ( ):
2.1.1. Kut svjetlosnog snopa kratkoga glavnog svjetla utvrđuje se pod sljedećim uvjetima:
2.1.1.1. jedna osoba na mjestu vozača;
2.1.1.2. vozač te jedan putnik na prednjem sjedalu najdalje od vozača;
2.1.1.3. vozač, jedan putnik na prednjem sjedalu najdalje od vozača, sva sjedala najdalje prema natrag zaposjednuta;
2.1.1.4. sva sjedala zaposjednuta;
2.1.1.5. sva sjedala zaposjednuta i ravnomjerno raspoređeno opterećenje u prostoru za prtljagu kako bi se postiglo dopušteno opterećenje na stražnjoj osovini, odnosno na prednjoj osovini ako je prtljažnik naprijed. Ako vozilo ima prednji i stražnji prtljažnik, dodatno opterećenje mora se prikladno rasporediti kako bi se postiglo dopušteno opterećenje osovina. Međutim, ako se najveća dopuštena masa opterećenja postigne prije dopuštenog opterećenja na jednoj od osovina, opterećenje prtljažnika ograničava se na vrijednost pri kojoj se postiže ta masa opterećenja;
2.1.1.6. vozač i ravnomjerno raspoređeno opterećenje u prtljažniku kako bi se postiglo dopušteno opterećenje na odgovarajuću osovinu.
Međutim, ako se najveća dopuštena masa opterećenja postigne prije dopuštenog opterećenja na osovini, opte rećenje prtljažnika ograničava se na vrijednost pri kojoj se postiže ta masa opterećenja.
2.1.2. Prilikom utvrđivanja navedenih uvjeta opterećenja, u obzir se moraju uzeti sva ograničenja opterećenja koje je utvrdio proizvođač.
1 2.2. Vozila kategorija M2 i M3 ( ):
Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala utvrđuje se pod sljedećim uvjetima opterećenja:
2.2.1. vozilo neopterećeno i jedna osoba na mjestu vozača;
2.2.2. vozilo opterećeno tako da je na svakoj osovini najveće tehnički dopušteno opterećenje, odnosno postignuta je najveća dopuštena masa vozila razmjernim opterećivanjem prednjih i stražnjih osovina do najvećeg tehnički dopuštenog opterećenja, što god se prije dostigne.
( 1) Utvrđeno pročišćenim tekstom Rezolucije o izradi vozila (R.E.3), Prilog 7. (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/Amend.2, kako je zadnje izmijenjen Izmjenom 4.). 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 91
2.3. Vozila kategorije N s prtljažnim površinama:
2.3.1. Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala utvrđuje se pod sljedećim uvjetima opterećenja:
2.3.1.1. vozilo neopterećeno i jedna osoba na mjestu vozača;
2.3.1.2. vozač i opterećenje raspoređeno tako da je na stražnjoj(-im) osovini(-ama) najveće tehnički dopušteno optere ćenje, odnosno postignuta je najveća dopuštena masa vozila, što god se prije dostigne, bez prelaženja opterećenja prednje osovine koje se računa kao zbroj opterećenja prednje osovine neopterećenog vozila i 25 % najvećeg dopuštenog opterećenja prednje osovine. Obratno, ovo vrijedi za prednju osovinu kada je prtljažna površina naprijed.
2.4. Vozila kategorije N bez prtljažnih površina:
2.4.1. Vučna vozila za poluprikolice:
2.4.1.1. neopterećeno vozilo bez opterećenja na sedlu i jedna osoba na mjestu vozača;
2.4.1.2. jedna osoba na mjestu vozača; tehnički dopušteno opterećenje na sedlu pri položaju sedla koje odgovara najvećem opterećenju stražnje osovine.
2.4.2. Vučna vozila za prikolice:
2.4.2.1. vozilo neopterećeno i jedna osoba na mjestu vozača;
2.4.2.2. jedna osoba na mjestu vozača, sva druga mjesta u vozačkoj kabini zaposjednuta. 92 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 6.
MJERENJE PROMJENE NAGIBA SNOPA KRATKOG SVJETLA KAO FUNKCIJE OPTEREĆENJA
1. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj prilog utvrđuje način mjerenja promjene nagiba snopa kratkog svjetla vozila u odnosu na početni nagib što je uzrokovano promjenama položaja vozila zbog opterećenja.
2. DEFINICIJE
2.1. Početni nagib
2.1.1. Utvrđeni početni nagib
Vrijednost početnog nagiba snopa kratkog svjetla koju je naveo proizvođač motornog vozila služi kao referentna vrijednost za izračun dopuštenih promjena.
2.1.2. Izmjeren početni nagib
Srednja vrijednost nagiba kratkog svjetla ili nagiba vozila izmjerenog kada je vozilo u stanju br. 1., kao što je utvrđeno u Prilogu 5., za kategoriju vozila koje se ispituje služi kao referentna vrijednost za procjenu promjena u nagibu snopa svjetlosti zbog promjene opterećenja.
2.2. Nagib kratkog svjetla
Utvrđuje se kako slijedi:
kao kut, izražen u miliradijanima, između smjera snopa svjetlosti usmjerenog prema karakterističnoj točki na vodoravnom dijelu zasjenjenja u svjetlosnoj raspodjeli kratkoga glavnog svjetla i vodoravne ravnine;
ili tangensom tog kuta, izraženog u postotku nagiba, budući da su kutovi mali (za male kutove 1 % predstavlja 10 mrad).
Ako se nagib izražava u postotku nagiba, računa se uz pomoć sljedeće formule:
h1 – h2 ð Þ 100 L Ü
pri čemu:
h1 predstavlja visinu gore navedene karakteristične točke iznad tla, u milimetrima, izmjerene na okomitom zaslonu okomitom na srednju uzdužnu ravninu vozila i smještenom na vodoravnoj udaljenosti L;
h2 je visina referentnog središta (koje je uzeto za nazivno ishodište karakteristične točke odabrane u h1 ) iznad tla, u milimetrima;
L je udaljenost, u milimetrima, od zaslona do referentnog središta.
Negativne vrijednosti označavaju nagib prema dolje (vidjeti sliku 1.).
Pozitivne vrijednosti označavaju nagib prema gore.
Slika 1.
Nagib prema dolje snopa kratkog svjetla vozila kategorije M1 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 93
Napomene:
1. Ovaj crtež predstavlja vozilo kategorije M1 , ali se prikazano načelo jednako primjenjuje na vozila drugih kategorija.
2. Ako u vozilu nije ugrađen sustav za poravnanje glavnih svjetala, promjena u nagibu snopa kratkog svjetla istovjetna je promjeni nagiba samog vozila.
3. UVJETI MJERENJA
3.1. Ako se koristi vizualna provjera projekcije snopa kratkog svjetla na zaslonu, odnosno fotometrijska metoda, mjerenje se provodi u tamnom okružju (primjerice u tamnoj komori) dovoljnog prostora za smještaj vozila i zaslona na način prikazan na slici 1. Referentna središta glavnih svjetala udaljena su od zaslona najmanje 10 m.
3.2. Tlo na kojem se provodi mjerenje mora biti što je moguće više ravno i vodoravno, tako da se može osigurati ponovno provođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib ± 0,5 %).
3.3. Ako se koristi zaslon, njegovo označivanje, položaj i usmjerenost u odnosu na tlo i na središnju uzdužnu ravninu vozila je takva da se može osigurati ponovno provođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib ± 0,5 %).
3.4. Tijekom mjerenja, temperatura okoliša mora iznositi između 10 i 30 °C.
4. PRIPREMA VOZILA
4.1. Mjerenja se provode na vozilu koje je prešlo udaljenost između 1 000 km i 10 000 km, po mogućnosti 5 000 km.
4.2. Gume moraju biti napunjene do tlaka za puno opterećenje koji je naveo proizvođač vozila. Vozilo mora biti potpuno napunjeno (gorivom, vodom, uljem) te opremljeno sa svim priborom i alatima koje je naveo proizvo đač. Potpuna napunjenost gorivom znači da je spremnik goriva napunjen najmanje 90 % svog kapaciteta.
4.3. Vozilo mora imati otpuštenu parkirnu kočnicu i mjenjač u neutralnom položaju.
4.4. Vozilo se priprema najmanje 8 h na temperaturi utvrđenoj u stavku 3.4.
4.5. Ako se koristi fotometrijska ili vizualna metoda, kako bi se olakšala mjerenja na testnom vozilu bi se po mogućnosti trebala ugraditi glavna svjetla s precizno utvrđenim zasjenjenjem snopa kratkog svjetla. Dozvoljeni su i drugi načini za utvrđivanje preciznijeg očitanja (na primjer, odstranjivanje leće glavnog svjetla).
5. POSTUPAK ISPITIVANJA
5.1. Općenito
Promjene u nagibu kratkog svjetla ili vozila, ovisno o odabranoj metodi, mjere se odvojeno za svaku stranu vozila. Dobiveni rezultati za lijeva i desna glavna svjetla pod svim uvjetima opterećenja utvrđenim u Prilogu 5., moraju biti unutar granica utvrđenih u stavku 5.5. Opterećenje s primjenjuje postupno bez izlaganja vozila pretjeranim šokovima.
5.2. Utvrđenje izmjerenog početnog nagiba
Vozilo se priprema kao što je utvrđeno u stavku 4. te se opterećuje kao što je utvrđeno u Prilogu 5. (prvi uvjeti opterećenja predmetne kategorije vozila). Prije svakog mjerenja, vozilo se mora zanjihati kao što je utvrđeno u stavku 5.4. Mjerenja se vrše tri puta.
5.2.1. Ako se niti jedan od tri mjerena rezultata ne razlikuje za više od 2 mrad (0,2 % nagib) od aritmetičke sredine rezultata, to sredina predstavlja konačan rezultat. 94 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
5.2.2. Ako se bilo koje mjerenje razlikuje od aritmetičke sredine rezultata za više od 2 mrad (0,2 % nagib), izvršava se dodatna serija od 10 mjerenja čija će aritmetička sredina predstavljati konačan rezultat.
5.3. Mjerne metode
Bilo koja metoda može se koristiti za mjerenje promjena nagiba pod uvjetom da je točnost očitovanja unutar ± 2 mrad (nagib ± 0,2 %).
5.4. Postupak s vozilom u svakom stanju opterećenja
Ovjes vozila i svaki drugi dio za koji je vjerojatno da utječe na nagib snopa kratkog svjetla pripremaju se sukladno niže navedenim metodama.
Ipak, tehnička tijela i proizvođači mogu zajednički predložiti druge metode (pokusne ili temeljene na proraču nima), posebno kada ispitivanje predstavlja naročite probleme, pod uvjetom da su takvi proračuni očigledno opravdani.
5.4.1. Vozila kategorije M 1 s konvencionalnim ovjesom
S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i, ako je potrebno, s kotačima na pomičnim platformama (koje se moraju upotrijebiti ako bi njihov izostanak doveo do ograničenja gibanja ovjesa što bi vjerojatno utjecalo na rezultate mjerenja) treba njihati vozilo neprekidno do barem tri potpuna ciklusa, s tim da u svakom ciklusu treba gurnuti prema dolje prvo stražnji, a zatim prednji kraj vozila.
Tijek njihanja mora završiti s krajem ciklusa. Prije mjerenja, vozilo mora spontano dospjeti u stanje mirovanja. Umjesto uporabe pomičnih platformi, isti učinak može se postići pomicanjem vozila naprijed natrag za barem jedan puni okret kotača.
5.4.2. Vozila kategorije M 2 , M 3 i N s konvencionalnim ovjesom
5.4.2.1. Ako metoda pripreme za vozila kategorije M1 navedena u stavku 5.4.1. nije moguća, može se koristiti metoda navedena u stavcima 5.4.2.2. ili 5.4.2.3.
5.4.2.2. Vozilo, koje stoji na mjestu mjerenja i s kotačima na tlu zanjiše se kratkotrajnim promjenama opterećenja.
5.4.2.3. Dok vozilo stoji na mjestu mjerenja s kotačima na tlu, vibracijama se pokreće ovjes i svi drugi dijelovi koji mogu utjecati na nagib snopa kratkog svjetla. To može biti vibrirajuća platforma na kojoj su postavljeni kotači.
5.4.3. Vozila s nekonvencionalnim ovjesom, gdje motor mora biti u pogonu
Prije izvršavanja bilo kojeg mjerenja, čeka se dok vozilo ne postigne svoj konačan položaj s motorom u radu.
5.5. Mjerenja
Promjene nagiba snopa kratkog svjetla mjeri se za svaki od različitih stanja opterećenja u odnosu na izmjereni početni nagib utvrđen u skladu sa stavkom 5.2.
Ako je u vozilo ugrađen sustav za ručno poravnanje nagiba glavnog svjetla, potonji se namješta u položaje koje je utvrdio proizvođač za navedene uvjete opterećenja (sukladno Prilogu 5.).
5.5.1. Za početak se provodi jedno mjerenje u svakom stanju opterećenja. Zahtjevi su ispunjeni ako je za sva stanja opterećenja promjena nagiba unutar izračunanih granica (na primjer, unutar granice između navedenog početnog nagiba te gornjih i donjih granica utvrđenih za homologaciju), uz sigurnosno granično područje od 4 mrad (nagib 0,4 %).
5.5.2. Ako rezultat(i) mjerenja nije(-su) unutar sigurnosnoga graničnog područja navedenog u stavku 5.5.1. ili prelazi(e) granične vrijednosti, provode se dodatna tri mjerenja u stanjima opterećenja koja odgovaraju tom (tim) rezul tatu(-ima) navedenom(-im) u stavku 5.5.3. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 95
5.5.3. Za svako od gornjih stanja opterećenja:
5.5.3.1. Ako niti jedan od tri rezultata mjerenja ne odstupa više od 2 mrad (nagib 0,2 %) od aritmetičke sredine rezultata, tada ta sredina predstavlja konačan rezultat.
5.5.3.2. Ako bilo koje mjerenje odstupa od aritmetičke sredine rezultata za više od 2 mrad (nagib 0,2 %), provodi se dodatni niz od 10 mjerenja, a čija aritmetička sredina predstavlja konačan rezultat.
5.5.3.3. Ako je vozilo opremljeno automatskim sustavom za poravnavanje glavnog svjetla koji ima inherentnu petlju histereze, prosječni rezultati na vrhu i na dnu petlje histereze moraju se uzeti kao značajne vrijednosti.
Sva navedena mjerenja provode se u skladu sa stavcima 5.5.3.1. i 5.5.3.2.
5.5.4. Zahtjevima je udovoljeno ako je pod svim uvjetima opterećenja, promjena između izmjerenog početnog nagiba utvrđenog u skladu sa stavkom 5.2. i nagiba izmjerenog pod svakim uvjetom opterećenja manje od vrijednosti izračunanih u stavku 5.5.1. (bez sigurnosnoga graničnog područja).
5.5.5. Ako je samo jedna od izračunanih gornjih ili donjih vrijednosti premašena, proizvođaču se dopušta da odabere drugu vrijednost za navedeni početni nagib, unutar granica utvrđenih za homologaciju. 96 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 7.
Označavanje zadanoga početnog namještanja iz stavka 6.2.6.1.1. ovog Pravilnika
Primjer
Veličina simbola i znakova ostavljena je na izbor proizvođaču. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 97
PRILOG 8.
Sklopke ili ručice za upravljanje uređajima za poravnanje glavnih svjetala iz stavka 6.2.6.2.2. ovog Pravilnika
1. Specifikacije 1.1. Nagib prema dolje snopa kratkog svjetla mora se u svim slučajevima postići na jedan od sljedećih načina:
(a) pomicanjem ručice (prekidača) prema dolje ili na lijevo;
(b) okretanjem sklopke u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu;
(c) pritiskom na gumb (sustav gurni-povuci).
Ako se koristi više gumba za namještanje snopa, gumb koji daje najveći nagib prema dolje mora biti ugrađen na lijevo ili ispod gumba (jednog ili više) za druge položaje snopa kratkog svjetla.
Kod naprava za namještanje tipa s okretanjem koje su ugrađene bočno ili tako da je vidljiv samo rub, potrebno je slijediti radna načela za tipove (a) ili (c).
1.1.1. Ta sklopka mora biti označena simbolima koji jasno označuju pokrete koji odgovaraju nagibu prema dolje ili prema gore snopa kratkog svjetla.
1.2. Položaj „0” odgovara početnom nagibu sukladno stavku 6.2.6.1.1. ovog Pravilnika.
1.3. Položaj „0” koji, sukladno stavku 6.2.6.2.2. ovog Pravilnika, mora biti „granični položaj” ne mora nužno biti na kraju ljestvice.
1.4. Oznake korištene na sklopki moraju biti objašnjene u uputama za vlasnike.
1.5. Samo sljedeći simboli mogu se koristiti za raspoznavanje sklopki: 98 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Također se mogu koristiti simboli koji sadrže pet crta umjesto četiri
Primjer 1.:
Primjer 2.:
Primjer 3: 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 99
PRILOG 9.
NADZOR NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE
1. ISPITIVANJA
1.1. Položaj svjetala
Položaj svjetala, utvrđen u stavku 2.7. ovog Pravilnika, po širini, visini i duljini provjerava se u skladu s općim zahtjevima utvrđenima u stavcima 2.8. do 2.10., 2.14. i 5.4. ovog Pravilnika.
Vrijednosti izmjerene za udaljenosti su takve da su ispunjene pojedinačne specifikacije primjenjive za svako svjetlo.
1.2. Vidljivost svjetala
1.2.1. Kutovi geometrijske vidljivosti provjeravaju se u skladu sa stavkom 2.13. ovog Pravilnika.
Vrijednosti izmjerene za kutove moraju biti takve da ispunjavaju pojedinačne specifikacije primjenjive za svako svjetlo, osim što granični kutovi mogu imati dozvoljeno odstupanje ± 3° kao što je dopušteno stavkom 5.3. za ugradnju uređaja za svjetlosnu signalizaciju.
1.2.2. Vidljivost crvenog svjetla sprijeda i bijelog svjetla odostraga provjerava se u skladu sa stavkom 5.10. ovog Pravilnika.
1.3. Poravnanje kratkih prednjih svjetala prema naprijed
1.3.1. Početni nagib prema dolje
Početni nagib ruba snopa kratkog svjetla prema dolje postavlja se na pločicu s brojem kao što je zatraženo i prikazano u Prilogu 7.
Alternativno, proizvođač utvrđuje početnu vrijednost koja je različita od vrijednosti navedene na pločici s brojem ako je moguće prikazati da ta vrijednost predstavlja uzorak homologiranog tipa prilikom ispitivanja u skladu s postupcima sadržanim u Prilogu 6., naročito stavku 4.1.
1.3.2. Promjene nagiba s opterećenjem
Promjene nagiba prema dolje snopa kratkog svjetla kao funkcije uvjeta opterećenja utvrđenih u ovom odjeljku unutar su sljedećih granica:
0,2 % do 2,8 % za visinu ugradnje glavnog svjetla h < 0,8; 0,2 % do 2,8 % za visinu ugradnje glavnog svjetla 0,8 ≤ h ≤ 1,0; ili 0,7 % do 3,3 % (sukladno ciljnom rasponu koji je odabrao proizvođač prilikom homologacije); 0,7 % do 3,3 % za visinu ugradnje glavnog svjetla 1,0 < h ≤ 1,2 m; 1,2 % do 3,8 % za visinu ugradnje glavnog svjetla h > 1,2 m.
Stanja opterećenja koja se koriste, kao što je navedeno u Prilogu 5. ovom Pravilniku, za svaki su za svaki sustav odgovarajući način kako slijedi.
1.3.2.1. Vozila kategorije M1 :
Stavak 2.1.1.1.
Stavak 2.1.1.6. uzimajući u obzir
Stavak 2.1.2.
1.3.2.2. Vozila kategorije M2 i M3 :
Stavak 2.2.1.
Stavak 2.2.2. 100 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
1.3.2.3. Vozila kategorije N s teretnim sandukom:
Stavak 2.3.1.1.
Stavak 2.3.1.2.
1.3.2.4. Vozila kategorije N bez teretnog sanduka:
1.3.2.4.1. Vučna vozila za poluprikolice:
Stavak 2.4.1.1.
Stavak 2.4.1.2.
1.3.2.4.2. Vučna vozila za prikolice:
Stavak 2.4.2.1.
Stavak 2.4.2.2.
1.4. Električne veze i pokazne svjetiljke
Električne veze se provjeravaju uključivanjem svakog svjetla napajanog električnim sustavom vozila.
Svjetla i pokazne svjetiljke moraju funkcionirati u skladu s odredbama utvrđenim u stavcima 5.11. do 5.14. ovog Pravilnika te s pojedinačnim specifikacijama primjenjivima na svako svjetlo.
1.5. Jakosti svjetla
1.5.1. Duga glavna svjetla
Ukupna najveća jakost dugih prednjih svjetala provjerava se postupkom navedenim u stavku 6.1.9.2. ovog Pravilnika. Dobivena vrijednost mora biti takva da ispunjava zahtjev iz stavka 6.1.9.1. ovog Pravilnika.
1.6. Prisutnost, broj, boja, raspored te, gdje je primjenjivo, kategorija svjetala provjerava se vizualnom provjerom svjetala i njihovih oznaka.
Oni su takvi da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u stavcima 5.15. i 5.16. kao i pojedinačne specifikacije primjenjive na svako svjetlo. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 101
PRILOG 10.
PRIMJERI MOGUĆIH IZVORA SVJETLOSTI 102 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 11.
VIDLJIVOST OZNAČIVANJA VISOKE UOČLJIVOSTI ODOSTRAGA I NA BOČNOJ STRANI VOZILA
(vidjeti stavak 6.21.5. ovog Pravilnika) 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 103
42007X0530(02)
L 137/68 SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE 30.5.2007.
Pravilnik br. 51 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) — jedinstvene odredbe o homologaciji motornih vozila s najmanje četiri kotača, s obzirom na njihove emisije buke Dodatak 50.: Pravilnik br. 51 Revizija 1.
Uključuje sav važeći tekst do: Dopune 5, seriji izmjena 02- datum stupanja na snagu: 18. lipnja 2007.
SADRŽAJ PRAVILNIK 1. Područje primjene 2. Definicije 3. Zahtjev za homologaciju 4. Označivanje 5. Homologacija 6. Zahtjevi 7. Izmjena i proširenje homologacije tipa vozila 8. Sukladnost proizvodnje 9. Kazne za nesukladnost proizvodnje 10. Konačna obustava proizvodnje 11. Prijelazne odredbe 12. Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te admini strativnih tijela
PRILOZI Prilog 1. Obavijest o homologaciji ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje tipa vozila, obzirom na njegovu emisiju buke na temelju Pravilnika br. 51 Prilog 2. Postavljanje homologacijskih oznaka Prilog 3. Postupci i instrumenti za mjerenje buke koju proizvode motorna vozila (postupak mjerenja A) Prilog 4. Klasifikacija vozila Prilog 5. Ispušni sustavi sa sadržajem vlaknastih materijala Prilog 6. Buka od komprimiranog zraka Prilog 7. Kontrole sukladnosti proizvodnje Prilog 8. Tehnički zahtjevi za mjesto ispitivanja Prilog 9. Podaci o vozilu i ispitivanju, prema postupku mjerenja B Prilog 10. Postupci i instrumenti za mjerenje buke koju proizvode motorna vozila (postupak mjerenja B) 104 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
1. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj se Pravilnik odnosi na vozila kategorije M i N ( 1) s obzirom na buku.
2. DEFINICIJE U smislu ovog Pravilnika,
2.1. „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na buku;
2.2. „tip vozila” znači kategorija motornih vozila koja se ne razlikuju u takvim bitnim karakteri stikama kao što su:
2.2.1. oblik ili materijali karoserije (posebno prostora motora i njegove zaštite od buke);
2.2.2. duljina i širina vozila;
2.2.3. tip motora (prinudno ili paljenje uz pomoć kompresije, dvotaktni ili četverotaktni; naizmje nično pravolinijsko gibanje klipa ili rotirajući klip), broj i zapremnina cilindara, broj i tip karburatora ili sustav ubrizgavanja, raspored ventila, nazivna najveća snaga i odgovarajući broj(evi) okretaja motora, ili tip elektromotora.
2.2.4. sustav prijenosnika, broj stupnjeva prijenosa i prijenosnih omjera;
2.2.5. sustav za smanjenje buke, kao što je definirano u sljedećim stavcima 2.3 i 2.4.
1 2.2.6. Bez obzira na odredbe stavaka 2.2.2 i 2.2.4, vozila različita od onih iz kategorije M1 i N 1 ( ), koja imaju isti tip motora i/ili različite ukupne prijenosne odnose, mogu se smatrati kao vozila istog tipa.
Međutim, ako gornje razlike zahtijevaju različitu metodu ispitivanja, ove razlike treba smatrati promjenom tipa.
2.3. „sustav za smanjenje buke” znači cjelovit skup komponenata potrebnih za ograničenje buke koju proizvodi motorno vozilo i njegov ispušni sustav;
2.4. „sustavi za smanjenje buke različitih tipova” znači sustavi za smanjenje buke koji se razlikuju u takvim bitnim karakteristikama kao što su:
2.4.1. da njihove komponente onako kako su navedene u stavku 4.1, nose različite tvorničke ili trgovačke oznake;
2.4.2. da su karakteristike materijala koji čine komponentu različite ili da se komponente razlikuju po obliku ili veličini, promjeni u postupku nanošenja zaštitne prevlake (pocinčavanje, prevlačenje aluminijem itd.), a to se ne smatra da stvara razliku tipa;
2.4.3. da su načela rada najmanje jedne komponente različiti;
2.4.4. da se njihove komponente različito sastavljaju;
2.4.5. da je različit broj prigušivača buke na usisu i/ili ispuhu.
( 1 ) Kako je utvrđeno u Prilogu 7. pročišćenog teksta Rezolucije o proizvodnji vozila (R.E.3) (TRANS/WP.29/78/rev. 1/Amend. 2, kako je zadnje izmijenjena Izmjenom 4.). 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 105
2.5. „komponenta sustava za smanjenje buke” znači jedan od pojedinačnih sastavnih dijelova čiji sklop čini sustav za smanjenje buke.
Te su komponente posebno: ispušna(e) cijev(i), ekspanziona(e) komora(e), prigušivač(i) buke.
2.5.1. Filtar zraka smatra se komponentom samo ako je njegova prisutnost važna kako bi se osiguralo poštivanje propisanih granica razine buke.
2.5.2. Usisne grane se ne smatraju komponentama sustava za smanjenje buke.
2.6. „najveća masa” znači tehnički dopuštenu najveću masu prijavljenu od proizvođača vozila (ova masa može biti veća od najveće mase odobrene od državne administracije).
2.7. „(nazivna) snaga motora” znači snaga motora izraženu u kW (ECE) i izmjerenu ECE postupkom prema Pravilniku br. 85.
2.8. „masa vozila u tekućem redoslijedu (m ro )” znači masa neopterećenog vozila s karoserijom, i s priključnom napravom u slučaju vučnog vozila ili masu šasije s kabinom ako proizvođač nije montirao karoseriju i/ili priključnu napravu, uključujući rashladnu tekućinu, ulja, 90 % goriva, 100 % ostalih tekućina osim istrošene vode, alate, rezervni kotač, vozača (75 kg) i za autobuse masu suvozača (75 kg), ako postoji sjedalo za suvozača u vozilu.
-1 2.9. „nazivni broj okretaja motora, S” znači prijavljeni broj okretaja motora u min (rpm) kod kojeg motor razvija svoju nazivnu najveću neto snagu prema Pravilniku br. 85.
Ako se nazivna najveća neto snaga dosegne kod nekoliko brojeva okretaja motora, treba koristiti najveći broj okretaja motora.
2.10. „indeks omjera snage i mase (PMR)” znači brojčana količina (vidjeti Prilog 10. stavak 3.1.2.1.1) bez dimenzija korištenih za proračun ubrzanja.
2.11. „referentna točka” znači točka koja je definirana kako slijedi:
2.11.1. Kategorija M 1 , N 1 :
— za vozila s motorom na prednjoj strani: prednji kraj vozila,
— za vozila s motorom u sredini: sredina vozila,
— za vozila s motorom na stražnjoj strani: stražnji kraj vozila.
2.11.2. Kategorija M 2 , M 3 , N 2 , N 3 :
granica motora najbliža prednjoj strani vozila.
2.12. „motor” znači izvor snage bez pribora za razdvajanje.
2.13. „ciljno ubrzanje” znači ubrzanje kao parcijalno stanje leptiraste zaklopke u gradskom prometu i proizlazi iz statističkih istraživanja.
2.14. „referentno ubrzanje” znači traženo ubrzanje tijekom ispitivanja ubrzanja na ispitnoj stazi. 106 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2.15. „srednji faktor prijenosnog omjera k” znači bezdimenzionalna brojčana veličina koja se koristi za kombiniranje ispitnih rezultata s dva prijenosna omjera za ispitivanje ubrzanja i ispitivanje konstantne brzine.
2.16. „parcijalni faktor snage kp ” znači bezdimenzionalna brojčana količina koja se koristi za srednju kombinaciju ispitnih rezultata ispitivanja ubrzanja i ispitivanja konstantne brzine za vozila.
2.17. „prethodno ubrzanje” znači primjena uređaja za kontrolu ubrzanja prije AA’, u svrhu postizanja stabilnog ubrzanja između AA’ i BB’.
2.18. „blokirani prijenosni omjeri” znači kontrola prijenosnika, takva da se stupanj prijenosa prijeno snika ne može promijeniti tijekom ispitivanja.
3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU 3.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila obzirom na buku podnosi njegov proizvođač ili njegov propisno ovlašten predstavnik.
3.2. Uz zahtjev se prilažu u nastavku navedeni dokumenti u tri primjerka sa sljedećim pojedinostima:
3.2.1. opis tipa vozila obzirom na točke spomenute u stavku 2.2. Treba specificirati brojeve i simbole koji identificiraju tip motora i tip vozila;
3.2.2. popis komponenata, propisno identificiranih, koje čine sustav za smanjenje buke;
3.2.3. crtež montiranog sustava za smanjenje buke i navođenje njegov položaj na vozilu;
3.2.4. detaljni crteži svake komponente koji omogućavaju jednostavno pronalaženje i identifikaciju i specifikaciju korištenih materijala.
3.3. U slučaju stavka 2.2.6, jedno vozilo, reprezentativno za razmatrani tip, odabrati će tehnička služba koji provodi ispitivanja za homologaciju, u suglasnosti s proizvođačem vozila, s tekućim redoslijedom najmanje mase, s najmanjom duljinom i prema specifikaciji određenoj u stavku 3.1.2.3.2.3 u Prilogu 3.
3.4. Na zahtjev tehničke službe koja provodi ispitivanja za homologaciju, proizvođač vozila će pored toga dostaviti uzorak sustava za smanjenje buke i motor najmanje iste zapremnine cilindara i nazive snage, kao i onaj montiran na vozilu, obzirom na koji se traži homologacija tipa.
3.5. Nadležno tijelo mora provjeriti postojanje zadovoljavajućeg programa za osiguranje djelotvorne kontrole sukladnosti proizvodnje prije izdavanja homologacije.
4. OZNAČIVANJE 4.1. Komponente sustava za smanjenje buke, osim sredstava za pričvršćenje i cjevovoda, trebaju na sebi imati:
4.1.1. trgovački naziv ili oznaku proizvođača sustava za smanjenje buke i njegovih komponenata; i
4.1.2. proizvođačev trgovački opis; 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 107
4.2. Ove oznake trebaju biti jasno čitljive i neizbrisive, čak i nakon ugradnje.
4.3. Komponenta može imati na sebi nekoliko brojeva homologacije, ako je bila homologirana kao komponenta od nekoliko zamjenskih sustava za prigušenje buke.
5. HOMOLOGACIJA 5.1. Homologacija tipa izdaje se samo ako:
(a) tip vozila ispunjava zahtjeve stavaka 6. i 7., kada se ispituje prema postupku mjerenja A iz Priloga 3.; i
(b) počevši od 1. srpnja 2007. i za najdulje razdoblje od dvije godine, rezultati ispitivanja ovog tipa vozila, u skladu s postupkom mjerenja B iz Priloga 10., dodani su ispitnom izvješću iz Priloga 9. i dostavljeni Europskoj komisiji i onim ugovornim strankama koje izražavaju interes za primanje podataka. To ne uključuje ispitivanja u vezi s proširenjem postojećih homologacija prema Pravilniku br. 51. Nadalje, u svrhu ovog postupka nadzora, vozilo se ne smatra novim tipom, ako se vozilo razlikuje obzirom na stavke 2.2.1 i 2.2.2.
5.2. Svakom homologiranom tipu. dodjeljuje se homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (u ovom slučaju 02 odgovara seriji izmjena 02 koje su stupile na snagu 18. travnja 1995.) ukazuju na seriju izmjena koje čine najnovije značajne tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne može dodijeliti isti broj istom tipu vozila opremljenom s nekim drugim sustavom za smanjenje buke ili nekom drugom tipu vozila.
5.3. Obavijest o izdavanju ili o proširenju ili o odbijanju ili o povlačenju odobrenja ili konačnoj obustavi proizvodnje, za određeni tip vozila, prema ovom Pravilniku šalje se strankama Spora zuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 1. ovome Pravilniku.
5.4. Na istaknutom i lako dostupnom mjestu navedenom na obrascu treba pričvrstiti međunarodnu homologacijsku oznaku za svako vozilo koje je u skladu s tipom vozila koje je homologirano na temelju ovog Pravilnika, koji se sastoji od:
5.4.1. kružnice koja okružuje slovo „E”, iza kojeg slijedi različit broj zemlje koja je izdala homologaciju ( 1 );
5.4.2. broj ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, povlaka i homologacijski broj s desne strane kružnice propisane stavkom 5.4.1.
( 1 ) 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Madžarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Srbiju i Crnu Goru, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksem burg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Belarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije izdaju države članice koristeći vlastiti ECE znak), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku. Sljedeći brojevi dodaju se ostalim državama kronološkim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o usvajanju jedinstvenih tehni čkih uvjeta za vozila na kotačima, opremi i dijelovima koje je moguće ugraditi i/ili koristiti na vozilima na kotačima i uvjetima uzajamnog priznanja izdanih homologacija na temelju tih uvjeta, te Glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavje šćuje stranke Sporazuma o brojevima dodijeljenim na taj način. 108 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
5.5. Ako je vozilo usklađeno homologiranom tipu vozila, prema jednom ili više drugih Pravilnika priloženih Sporazumu, u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku, znak propisan u stavku 5.4.1. ne ponavlja se, već se u tom slučaju brojevi Pravilnika i homologacije te dodatni znakovi svih Pravilnika prema kojima je izdana homologacija u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku smještaju u okomitim stupcima desno od znaka propi sanog u stavku 5.4.1.
5.6. Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.
5.7. Homologacijska oznaka postavlja se u blizini ili na podatkovnu tabelu vozila koju je pričvrstio proizvođač.
5.8. Prilog 2. ovom Pravilniku sadrži primjere rasporeda homologacijskih oznaka.
6. ZAHTJEVI 6.1. Opći zahtjevi 6.1.1. Vozilo, njegov motor i njegov sustav za smanjenje buke trebaju biti tako konstruirani, izgrađeni i montirani da omogućuju da vozilo, kod uobičajene uporabe, bez obzira na vibracije kojima može biti izloženo, zadovoljava odredbe ovog Pravilnika.
6.1.2. Sustav za smanjenje buke treba biti tako konstruiran, izgrađen i montiran da je u stanju podnijeti pojave korozije kojima je izložen, uzimajući u obzir uvjete uporabe vozila.
6.2. Tehnički zahtjevi koji se odnose na razine zvuka 6.2.1. Postupci mjerenja 6.2.1.1. Buka koju proizvodi vozilo za koje je podnesen zahtjev za homologaciju mora se mjeriti uz pomoć dva postupka opisana u Prilogu 3. ovome Pravilniku, za vozilo u gibanju i za vozilo u stanju mirovanja ( 1); u slučaju vozila s pogonom na elektromotor, emitirana buka se mjeri samo u stanju gibanja.
Vozila s najvećom dopuštenom masom većom od 2 800 kg moraju biti podvrgnuta dodatnim mjerenjima buke komprimiranog zraka, dok je vozilo u stanju mirovanja, u skladu s tehničkim zahtjevima iz Priloga 6., ako je odgovarajući uređaj za kočenje dio vozila.
6.2.1.2. Dvije vrijednosti izmjerene sukladno odredbama stavaka 6.2.1.1. upisuju se u ispitno izvješće i na obrazac koji odgovara uzorku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.
Vrijednosti izmjerene kao što je propisano u stavku 6.2.1. moraju biti zabilježene u ispitnom izvješću i certifikatu prema uzorku prikazanom u Prilogu 1.
6.2.2. Granice razine zvuka 6.2.2.1. Ovisno o odredbama stavka 6.2.2.2, razina zvuka za određene tipove vozila, izmjerena postupkom opisanim u stavku 3.1 Priloga 3. ovome Pravilniku, ne smije premašiti sljedeće granične vrijednosti:
( 1 ) Ispitivanje se izvodi na vozilu u stanju mirovanja, kako bi se dobila referentna vrijednost za administracije koje koristi ovaj postupak za kontrolu vozila u uporabi. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 109
Granične vrijednosti Kategorije vozila (dB(A))
6.2.2.1.1. Vozila za prijevoz putnika koja ne mogu imati više od devet sjedala uključujući 74 vozačko sjedalo
6.2.2.1.2. Vozila za prijevoz putnika koja imaju više od devet sjedala uključujući vozačko sjedalo i najveću dopuštenu masu veću od 3,5 tona
6.2.2.1.2.1. s motorom snage manje od 150 kW (ECE) 78
6.2.2.1.2.2. s motorom snage od 150 kW (ECE) ili veće 80
6.2.2.1.3. Vozila za prijevoz putnika koja imaju više od devet sjedala uključujući vozačko sjedalo i vozila za prijevoz robe
6.2.2.1.3.1. s najvećom dopuštenom masom koja nije veća od 2 tone 76
6.2.2.1.3.2. s najvećom dopuštenom masom većom od 2 tone, ali ne većom od 3,5 tone 77
6.2.2.1.4. Vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase veće od 3,5 t:
6.2.2.1.4.1. sa snagom motora manjom od 75 kW (ECE) 77
6.2.2.1.4.2. sa snagom motora od 75 kW (ECE) ili većom, ali manjom od 150 kW (ECE) 78 6.2.2.1.4.3. sa snagom motora od 150 kW (ECE) ili većom 80
6.2.2.2. Međutim,
6.2.2.2.1. za tipove vozila navedene u stavcima 6.2.2.1.1. i 6.2.2.1.3. opremljene s motorom s paljenjem uz pomoć kompresije i s motorom s unutarnjim izgaranjem i s izravnim ubrizgavanjem, granične vrijednosti moraju se povećati za 1 dB(A);
6.2.2.2.2. za tipove vozila predviđenih za terensku vožnju ( 1) i s najvećom dopuštenom masom većom od 2 tone, granične vrijednosti moraju se povećati:
6.2.2.2.2.1. za 1 dB(A) ako su opremljena motorom snage manje od 150 kW (ECE);
6.2.2.2.2.2. za 2 dB(A) ako su opremljena motorom snage 150 kW (ECE) ili veće.
6.2.2.2.3. za tipove vozila navedene u stavku 6.2.2.1.1, opremljene mjenjačem s više od četiri brzine za vožnju prema naprijed i opremljene s motorom koji razvija najveću snagu veću od 140 kW/ (ECE) i koja imaju omjer najveće snage/najveće mase veći od 75 kW/t, granične vrijednosti moraju se povećati za 1 dB(A), ako je brzina kod koje stražnja strana vozila prelazi liniju BB’ u trećem stupnju prijenosa veća od 61 km/h.
6.3. Zahtjevi koji se odnose na ispušne sustave sa sadržajem vlaknastih materijala 6.3.1. primjenjuju se zahtjevi iz Priloga 5.
7. IZMJENA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA 7.1. O svakoj izmjeni tipa vozila obavješćuje se administrativno tijelo koje je homologiralo tip vozila. Tijelo tada može:
7.1.1. smatrati da nije vjerojatno da učinjene izmjene imaju znatan negativan učinak te da u tom slučaju vozilo i nadalje zadovoljava uvjete; ili
( 1 ) Sukladno definicijama iz pročišćenog teksta Rezolucije o proizvodnji vozila (R.E.3) (TRANS/WP.29/78/Rev. 1/Amend. 2, Prilog 7./Rev.2). 110 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
7.1.2. zatražiti daljnje izvješće o ispitivanju od tehničkih službi odgovornih za provođenje ispitivanja.
7.2. O potvrdi proširenja ili odbijanja homologacije, uz navođenje izmjene, obavješćuju se postupkom iz stavka 5.3. ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik.
7.3. Nadležno tijelo za izdavanje proširenja homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje te o tome obavješćuje stranke Ugovora iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovome Pravilniku.
8. SUKLADNOST PROIZVODNJE 8.1. Vozila homologirana sukladno ovom Pravilniku proizvode se tako da ispunjavaju zahtjeve iz točke 6. o usklađenosti s homologiranim tipom.
8.2. U svrhu provjere ispunjavaju li se zahtjevi stavka 8.1, provode se prikladne kontrole proizvo dnje.
8.3. Nositelj homologacije osobito mora:
8.3.1. osigurati postojanje postupaka za djelotvornu kontrolu kvalitete proizvoda;
8.3.2. omogućiti pristup opremi za kontrolu, potrebnoj za provjeru sukladnosti svakog odobrenog tipa;
8.3.3. osigurati da se podaci rezultata ispitivanja zabilježe i da priloženi dokumenti ostanu dostupni tijekom razdoblja koje se određuje u skladu s administrativnom službom;
8.3.4. analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja u svrhu provjere i osigurati stabilnost karakteristika proizvoda, dajući toleranciju za promjene industrijske proizvodnje;
8.3.5. osigurati da se za svaki tip proizvoda provedu barem ispitivanja propisana u Prilogu 7. ovome Pravilniku;
8.3.6. osigurati da svako uzorkovanje ili ispitnih komada koje ukazuje na neusklađenost s tipom razmatranog ispitivanja, rezultira drugim uzimanjem uzorka i drugim ispitivanjem. Potrebno je poduzeti sve potrebne korake kako bi se ponovno uspostavila sukladnost odgovarajuće proizvodnje.
8.4. Nadležno tijelo koji je izdalo homologaciju tipa može u svakom trenutku provjeriti sukladnost postupka kontrole primjenjivog za svaku jedinicu proizvodnje.
8.4.1. Prilikom svake inspekcije inspektoru treba predočiti ispitne knjige i pregled zapisa o proizvo dnji.
8.4.2. Inspektor može nasumce uzeti uzorke, koji će se ispitati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti prema rezultatima vlastite provjere proizvođača.
8.4.3. Ako je razina kvalitete nezadovoljavajuća ili ako izgleda da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih primjenom stavka 8.4.2, inspektor odabire uzorke za slanje u tehničku službu koja je provela ispitivanja za homologaciju tipa.
8.4.4. Nadležno tijelo može izvršiti svako ispitivanje pripisano ovim Pravilnikom.
8.4.5. Uobičajena učestalost inspekcija nadležnog tijela je jednom svake dvije godine. Ako bi se tijekom jedne od ovih posjeta zabilježili nezadovoljavajući rezultati, nadležno tijelo će osigurati da se poduzmu svi potrebni koraci za što je moguće brže ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 111
9. KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE 9.1. Izdana homologacija tipa vozila sukladno ovom Pravilniku može se povući ako nisu ispunjeni gore utvrđeni zahtjevi.
9.2. Ako stranka Ugovora koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovome Pravilniku.
10. KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE 10.1. Ako nositelj homologacije u potpunosti prekine proizvodnju tipa vozila homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku obavijesti, to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Ugovora iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovome Pravilniku.
11. PRIJELAZNE ODREDBE 11.1. Od službenog datuma stupanja na snagu serije izmjena 02, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdavati ECE homologacije sukladno ovom Pravilniku kako je izmijenjen serijom izmjena 02.
11.2. Od 1. listopada 1995., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju ECE homolo gacije samo ako tip vozila za homologaciju ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmije njen serijom izmjena 02.
11.3. Od 1. listopada 1996., ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti prvu nacionalnu registraciju (početak upotrebe) vozila koje ne ispunjava zahtjeve serije izmjena 02 ovog Pravilnika.
12. NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOLOGACIJSKIH ISPITI VANJA TE ADMINISTRATIVNIH ODJELA stranke Ugovora iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja odobravaju homologaciju te kojima se šalju obrasci koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije izdane u drugim državama. 112 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 1. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 113 114 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 115
PRILOG 2.
POSTAVLJANJE HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA
Model A (vidjeti stavak 5.4. ovog Pravilnika)
Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila, s obzirom na emisiju buke, homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 51. na temelju br. homologacije 022439. Prve dvije znamenke broja homologacije označavaju da je, u vrijeme kada je predmetna homologacija izdana, Pravilnik br. 51. bio izmijenjen serijom izmjena 02.
Model B (Vidjeti stavak 5.5. ovog Pravilnika)
Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilnicima br. 51. i 33 ( 1). Broj homologacije označava da je, u vrijeme kada su predmetne homologacije izdane, Pravilnik br. 51. bio izmijenjen serijom izmjena 02, a Pravilnik br. 33. bio je u izvornom obliku.
( 1) Drugi broj je naveden samo kao primjer. 116 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 3.
POSTUPCI I INSTRUMENTI ZA MJERENJE BUKE KOJU PROIZVODE MOTORNA VOZILA
1. MJERNI INSTRUMENTI
1.1. Akustična mjerenja
Mjerač razine zvuka ili ekvivalentni sustav mjerenja, uključujući zaslon protiv vjetra, kojeg preporučuje proizvođač, treba barem ispuniti zahtjeve koji se postavljaju na instrumente tipa 1, u skladu s IEC 651, drugo izdanje.
Mjerenja se provode korištenjem srednje učestalosti A i srednjeg vremena F.
Kada se koristi sustav koji obuhvaća periodični nadzor A-srednje razine zvuka, očitanje treba vršiti u vremenskim intervalima koji nisu dulji od 30 ms.
1.1.1. Baždarenje
Na početku i na kraju svakog postupka mjerenja, čitavi sustav mjerenja treba kontrolirati pomoću kalibratora zvuka koji ispunjava zahtjeve za kalibratore zvuka, najmanje preciznosti razreda 1 prema IEC 942:1988. Bez ikakvog daljnjeg podešavanja, razlika između očitanja dvije naredne kontrole treba biti manja od ili jednaka 0,5 dB. Ako se ova vrijednost premaši, rezultati mjerenja dobiveni nakon prethodne zadovoljavajuće kontrole moraju se odbaciti.
1.1.2. Sukladnost sa zahtjevima
Sukladnost uređaja za baždarenje zvuka sa zahtjevima IEC 942: 1988 treba potvrditi jednom godišnje, a sukladnost sustava instrumenata sa zahtjevima IEC 651, drugo izdanje, treba potvrditi najmanje svake dvije godine u laboratoriju koji je ovlašten za provođenje baždarenja prema odgovarajućim normama.
1.2. Mjerenja brzine
Broj okretaja motora i brzinu vozila treba mjeriti s instrumentima točnosti ± 2 % ili boljom.
1.3. Meteorološki instrumenti
Meteorološki instrumenti koji se koristi za nadzor uvjeta okoline trebaju sadržavati sljedeće:
i. Uređaj za mjerenje temperature mora imati točnost unutar ± 1 °C;
ii. uređaj za mjerenje brzine vjetra mora imati točnost ± 1,0 m/s.
2. UVJETI MJERENJA
2.1. Mjesto ispitivanja
2.1.1. Mjesto ispitivanja mora se sastojati od središnje sekcije ubrzanja okružene znatnom ravnom površinom.
Sekcija ubrzanja mora biti ravna; površina staze mora biti suha i takva da šumovi od kotrljanja ostanu slabi.
Ispitna staza mora biti takva da se uvjeti slobodnog zvučnog polja između izvora zvuka i mikrofona postižu unutar 1 dB. Ovo će se stanje smatrati zadovoljavajućim ako ne postoje krupni objekti za refleksiju zvuka, kao što su ograde, stijene, mostovi ili zgrade unutar 50 m od središta sekcije ubrzanja. Površina mjesta ispitivanja mora biti u skladu s odredbama Priloga 8. ovome Pravilniku i bez praškastog snijega, visoke trave, rahlog tla ili troske. Ne smiju postojati zapreke koje će utjecati na zvučno polje blizu mikrofona i izvora zvuka. Promatrač koji izvodi mjerenja mora se tako postaviti da to ne utječe na očitanja mjernog instru menta. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 117
2.1.2. Mjerenja se ne smiju provoditi u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Treba osigurati da na rezultate ne utječe nalet vjetra.
Svaki zvučni maksimum koji se ne može povezati s karakteristikama opće razine zvuka vozila, zanemarit će se kod izvođenja očitanja.
2.1.2.1. Meteorološke instrumente treba postaviti blizu ispitnog prostora, na visini od 1,2 ± 0,1 m.
Mjerenja treba izvoditi kada je temperatura okolnog zraka unutar područja od 0 °C do 40 °C.
Mjerenja se ne smiju izvoditi ako je brzina vjetra, uključujući nalete vjetra, u visini mikrofona veća od 5 m/s, tijekom intervala mjerenja zvuka i treba je zabilježiti tijekom svakog ispitivanja.
Reprezentativne vrijednosti temperature, brzine vjetra i smjera, relativne vlažnosti i barometarskog tlaka treba zabilježiti tijekom intervala mjerenja zvuka.
2.1.3. A-srednja razina zvuka izvora zvuka, različita od one za vozilo koje treba ispitati i učinaka vjetra, mora biti najmanje 10 dB(A) ispod razine zvuka koju proizvodi vozilo.
2.2. Vozilo
2.2.1. Mjerenja treba provoditi na neopterećenim vozilima i osim u slučaju neodvojivih vozila, bez prikolice ili poluprikolice.
2.2.2. Gume koje se koriste za ispitivanje odabire proizvođač vozila i moraju biti trgovačke kvalitete i biti dostupne na tržištu; trebaju odgovarati veličinama guma koje je za vozilo predvidio proizvođač vozila i moraju zadovoljiti s najmanjom dubinom šara od 1,6 mm u glavnim žljebovima površine šara.
Gume moraju biti napumpane do tlaka(ova) odgovarajućeg(ih) ispitnoj masi vozila.
2.2.3. Prije početka mjerenja vozilo treba dovesti u njegovo normalno radno stanje s obzirom na:
2.2.3.1. temperaturu
2.2.3.2. podešavanje
2.2.3.3. gorivo
2.2.3.4. svjećice, karburator(e) itd. (prema potrebi)
2.2.4. Ako je vozilo opremljeno pogonom na više od dva kotača, treba ga ispitati u vožnji predviđenoj za normalnu cestovnu vožnju.
2.2.5. Ako je vozilo opremljeno s ventilatorom(ima) koji ima(ju) automatski mehanizam aktiviranja, tijekom mjerenja se ne smije utjecati na ovaj sustav.
2.2.6. Ako je vozilo opremljeno ispušnim sustavom koji sadrži vlaknaste materijale, ispušni sustav treba prilagoditi prije ispitivanja sukladno Prilogu 5.
3. POSTUPCI ISPITIVANJA
3.1. Mjerenje buke vozila u gibanju
3.1.1. Opći uvjeti ispitivanja (vidjeti Dodatak, slika 1.)
3.1.1.1. Potrebno je provesti najmanje dva mjerenja na svakoj strani vozila. Prethodna mjerenja mogu se provesti u svrhe podešavanja, ali će se zanemariti. 118 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3.1.1.2. Mikrofon se mora nalaziti na razmaku od 7,5 ± 0,2 m od referentne linije CC’ (slika 1.) staze i 1,2 ± 0,1 m iznad tla. Njegova os najveće osjetljivosti mora biti horizontalna i okomita na putanju vozila (linija CC’).
3.1.1.3. Na ispitnoj stazi treba označiti dvije linije, AA’ i BB’, paralelne s linijom PP’ i koje se nalaze 10 m ispred i 10 m iza ove linije.
Vozilo se treba kretati po ravnoj liniji preko sekcije ubrzanja, na takav način da uzdužna srednja ravnina vozila bude što je moguće bliže liniji CC’ a linija približavanja AA’ stalnom brzinom, kao što je navedeno u nastavku. Kada prednja strana vozila dosegne liniju AA’, leptirastu zaklopku treba do kraja otvoriti što je moguće brže i držati u potpuno otvorenom položaju, sve dok stražnja strana vozila ne presječe liniju BB’; leptirastu zaklopku treba nakon toga što je moguće brže zatvoriti
3.1.1.4. U slučaju zglobno povezanih vozila koja se sastoje od dvije neodvojive jedinice koje se smatraju kao jedno vozilo, poluprikolicu treba zanemariti u određivanju kada se linija BB’ presječe.
3.1.1.5. Najveća razina zvuka izražena u A-srednjim decibelima (dB(A)) treba se mjeriti kada se vozilo kreće između linija AA’ i BB’. Takva vrijednost će predstavljati rezultat mjerenja.
3.1.2. Određivanje brzine pristupa
3.1.2.1. K o r i š t e n i s i m b o l i
Slovni simboli korišteni u ovom stavku imaju sljedeće značenje:
S: broj okretaja motora kao što je navedeno pod točkom 5.4 Priloga 1.
N A: jednolični broj okretaja motora na pristupnoj liniji AA’.
VA : jednolična brzina vozila na pristupnoj liniji AA’.
Vmax : najveća brzina koju prijavljuje proizvođač vozila
3.1.2.2. V o z i l o b e z m j e n j a č a
Za vozila bez mjenjača ili bez kontrole prijenosnika, jednolična brzina na pristupnoj liniji AA’ biti će takva da:
VA = 50 km/h;
ili VA koji odgovara N A = 3/4 S i VA ≤ 50 km/h
u slučaju vozila kategorije M1 i u slučaju vozila kategorija različitih od M1 , čiji je motor snage ne veće od 225 kW (ECE);
ili VA koji odgovara N A = 1/2 S i VA ≤ 50 km/h
u slučaju vozila koja ne pripadaju kategoriji M1 i koja imaju snagu motora veću od 225 kW (ECE);
ili, u slučaju vozila s pogonom na elektromotor
3
VA 4 Vmax ili VA = 50 km/h, ¼
ovisno koji je od njih manji. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 119
3.1.2.3. V o z i l a s r u č n i m m j e n j a č e m
3.1.2.3.1. Brzina pristupa
Vozilo se treba približavati liniji AA’ stalnom brzinom s tolerancijom ± 1 km/h; osim gdje je kontrolirajući faktor broj okretaja motora, tolerancija će biti veća od ± 2 % ili ± 50 min-1, takva da:
VA = 50 km/h;
ili VA koji odgovara N A = 3/4 S i VA ≤ 50 km/h
u slučaju vozila kategorije M1 i u slučaju vozila kategorije različite od M1 , sa snagom motora ne većom od 225 kW (ECE);
ili VA koji odgovara NA = 1/2 S i VA ≤ 50 km/h
u slučaju vozila koja ne pripadaju kategoriji M1 i imaju snagu motora veću od 225 kW (ECE);
ili u slučaju vozila s pogonom na elektromotor
3
VA 4 Vmax ili VA = 50 km/h, ¼
ovisno koja je od njih manja.
3.1.2.3.2. Izbor prijenosnog omjera
1 3.1.2.3.2.1. Vozila kategorije M1 i N 1 ( ) opremljena mjenjačem s četiri ili manje brzina za vožnju naprijed bit će ispitana u drugom stupnju prijenosa.
1 3.1.2.3.2.2. Vozila kategorije M1 i N 1 ( ) opremljena mjenjačem koji ima više od četiri brzine za vožnju naprijed, bit će ispitana uzastopno u drugoj i trećoj brzini. Izračunan će se prosječna vrijednost razine zvuka zabilježena za ova dva stanja.
Međutim, vozila kategorije M1 s više od četiri brzine za vožnju naprijed i opremljena s motorom koji razvija najveću snagu veću od 140 kW (ECE) i s dopuštenim omjerom najveće snage/najveće mase većim od 75 kW (ECE)/t bit će ispitana samo u trećem stupnju prijenosa, pod uvjetom da je brzina kod koje stražnja strana vozila prelazi liniju BB’ u trećem stupnju prijenosa veća od 61 km/h.
Ako bi tijekom ispitivanja u drugom stupnju prijenosa, broj okretaja motora premašio broj okretaja motora S kod kojeg motor razvija svoju nazivnu najveću snagu, ispitivanje se mora ponoviti s brzinom pristupa i/ili brojem okretaja motora pristupa smanjenim u koracima od 5 % S, sve dok postignuti broj okretaja motora više ne premašuje S.
Ako se broj okretaja motora S još uvijek postiže s brzinom pristupa koja odgovara broju okretaja pri praznom hodu, u tom će se slučaju ispitivanje provesti u trećem stupnju prijenosa i trebaju biti ocijenjeni važeći rezultati.
3.1.2.3.2.3. Vozila kategorije različite od M1 i N 1 , u kojima je ukupni broj prijenosnih omjera za vožnju naprijed jednak × (uključujući one dobivene preko pomoćnog prijenosnika ili osovine s više stupnjeva prijenosa), ispitat će se u slijedu, koristeći prijenosni omjer jednak ili veći od x/n ( 2 ) ( 3).
Početno ispitivanje će se provoditi pomoću prijenosnog omjera koji je stupanj prijenosa (x/n) ili sljedećeg višeg prijenosnog omjera, ako (x/n) nije cijeli broj. Ispitivanje će se nastaviti od stupnja prijenosa (x/n) do sljedećeg višeg stupnja prijenosa.
Prebacivanje prijenosnih omjera od (x/n) završit će se u stupnju prijenosa X u kojem se nazivni broj okretaja postiže neposredno prije nego što je stražnja strana vozila prešla liniju BB’.
( 1) Kako su definirana u Prilogu 4. ovog Pravilnika. ( 2) Ako: n = 2 za vozila sa snagom motora manjom od 225 kW (ECE): n = 3 za vozila sa snagom motora većom od 225 kW (ECE). ( 3) Ako x/n ne odgovara cijelom broju, mora se koristiti najbliži viši omjer. 120 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Uzorak proračuna za ispitivanje: Postoji 16 prijenosnih omjera za vožnju naprijed, za pogonski sklop koji ima prijenosnik s osam stupnjeva prijenosa i pomoćni prijenosnik s dva stupnja prijenosa. Ako motor ima 230 kW, u tom slučaju (x/n) = (8 × 2)/3 = 16/3 = 5 1/3. Početni ispitni prijenosni omjer je šesti (uključujući stupnjeve prijenosa od oba glavna prijenosnika i pomoćnog koji je šesti od ukupno 16 prijenosnih omjera), sa sljedećim prijenosnim omjerom koji je sedmi do omjera X.
U slučaju vozila koja imaju različite ukupne prijenosne omjere, reprezentativni tip vozila preko ispitnog vozila, određuje se kako slijedi:
ako se najviša razina zvuka postiže između prijenosnog omjera x/n i omjera X, za vozilo će se smatrati reprezentativnim za njegov tip;
ako se najviša razina zvuka postiže kod prijenosnog omjera x/n, za odabrano vozilo će se smatrati repre zentativnim za njegov tip samo za ona vozila koja imaju niži ukupni prijenosni omjer kod x/n;
ako se najviša razina zvuka postiže kod prijenosnog omjera X, za odabrano vozilo će se smatrati reprezenta tivnim za njegov tip samo za ona vozila koja imaju viši ukupni prijenosni omjer od prijenosnog omjera X.
Međutim, vozilo se smatra reprezentativnim za svoj tip, ako se na zahtjev naručitelja ispitivanja prošire preko više prijenosnih omjera nego što je predviđeno, a najviša razina zvuka se postiže između ekstremnih ispitanih prijenosnih omjera.
3.1.2.4. A u t o m a t s k i p r i j e n o s n i k ( 1 )
3.1.2.4.1. Vozila bez ručnog birača
3.1.2.4.1.1. Pristupna brzina
Vozilo će pristupiti liniji AA’ kod raznih jednoličnih brzina od 30, 40, 50 km/h ili kod 3/4 od najveće cestovne brzine ako je ova vrijednost niža.
Ako je vozilo opremljeno s automatskim prijenosnikom koji se ne može ispitati s opisanim postupkom u narednim odjeljcima, trebati će ga ispitati kod različitih pristupnih brzina, tj. kod 30 km/h, 40 km/h i 50 km/h ili kod tri četvrtine najveće brzine vozila, kao što je propisao proizvođač ako je ova vrijednost niža. Zadržat će se stanje koje daje najvišu razinu buke.
3.1.2.4.2. Vozila opremljena s ručnim biračem s X položajima
3.1.2.4.2.1. Pristupna brzina
Vozilo će pristupiti liniji AA’ stalnom brzinom koja odgovara nižim sljedećim brzinama s tolerancijom ± 1 km/h; osim gdje je kontrolni faktor broj okretaja motora, tolerancija će biti veća od ± 2 % ili ± 50 o/min, tako da je:
VA = 50 km/h;
ili VA koji odgovara N A = 3/4 S i VA ≤ 50 km/h
u slučaju vozila kategorije M1 i u slučaju vozila kategorije različite od M1 , koja imaju snagu motora ne veću od 225 kW (ECE);
ili VA koji odgovara N A = 1/2 S i VA ≤ 50 km/h
u slučaju vozila koja ne pripadaju kategoriji M1 , a imaju snagu motora veću od 225 kW (ECE);
ili, u slučaju vozila s pogonom na elektromotor
3
VA 4 Vmax ili VA = 50 km/h, ¼
ovisi koja je vrijednost niža
( 1) Sva vozila opremljena automatskim prijenosnikom. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 121
Međutim, ako tijekom ispitivanja, u slučaju vozila koja imaju više od dva zasebna stupnja prijenosa, postoji automatsko prebacivanje u niži prvi stupanj prijenosa, a ovo prebacivanje u niži stupanj prijenosa se može izbjeći po izboru proizvođača, sukladno stavku 3.1.2.4.2.4.
3.1.2.4.2.2. Položaj ručnog birača
Ispitivanje će se provoditi s biračem u položaju koji proizvođač preporučuje za „normalnu” vožnju. Isključit će se vanjsko prebacivanje u niži stupanj prijenosa (npr. prebacivanje automatsko mjenjača na niže).
3.1.2.4.2.3. Pomoćni stupnjevi prijenosa
Ako je vozilo opremljeno pomoćnim ručnim prijenosnikom ili osovinom s više stupnjeva prijenosa, treba koristiti položaj koji se koristi za normalnu gradsku vožnju. U svim slučajevima biti će isključeni posebni položaji birača za spora gibanja, parkiranje, ili će biti isključeno kočenje.
3.1.2.4.2.4. Sprječavanje prebacivanja u niži stupanj prijenosa
Neka vozila opremljena s automatskim mjenjačem (dva ili više diskretna prijenosna omjera) mogu se prebaciti u niži stupanj prijenosa, do prijenosnog omjera koji se u normalnom slučaju ne koristi u gradskoj vožnji, kao što je definirao proizvođač. Prijenosni omjer koji se ne koristi za gradsku vožnju sadrži prijenosni omjer predviđen za sporu vožnju, parkiranje ili kočenje. U ovim slučajevima operater može odabrati neku od sljedećih modifikacija:
(a) povećanje brzine vozila v do najviše 60 km/h, kako bi se izbjegla takva promjena naniže;
(b) održanje brzine vozila v kod 50 km/h i ograničenje opskrbe motora gorivom do 95 % od opskrbe potrebne za puno opterećenje; ovo se stanje smatra zadovoljavajućim;
i. u slučaju motora s paljenjem pomoću iskre, kada je kut otvora leptiraste zaklopke 90 % od punog kuta;
ii. u slučaju motora s paljenjem pomoću kompresije, kada je opskrba gorivom do visokotlačne pumpe ograničena do 90 % njene najveće opskrbe;
(c) uspostaviti i koristiti elektroničko upravljanje koje će spriječiti prebacivanje u niže stupnjeve prijenosa, niže od onih koji se koriste za normalnu gradsku vožnju, kao što je definirao proizvođač.
3.1.3. Tumačenje rezultata
Mjerenje buke koju emitira vozilo u gibanju smatrati će se važeće ako razlika između dva uzastopna mjerenja na istoj strani vozila nije veća od 2 dB(A) ( 1 ).
Zabilježena brojka će biti ona koja odgovara najvišoj razini zvuka. Ako bi se ta slika premašila za više od 1 dB(A) najveće razine zvuka dopuštene za kategoriju ispitivanog vozila, treba načiniti drugu seriju od dva mjerenja, na odgovarajućim pozicijama mikrofona. Tri od četiri tako dobivena rezultata u drugoj poziciji moraju se nalaziti unutar propisanih granica.
U pomanjkanju preciznosti mjernog instrumenta, brojke očitane tijekom mjerenja treba svaku smanjiti za 1 dB(a).
3.2. Mjerenje buke koju emitiraju vozila u stanju mirovanja
3.2.1. Razina zvuka u blizini vozila
Kako bi se olakšale naredne provjere na vozilima u primjeni, razina zvuka se mora mjeriti blizu izlaznog otvora ispušne cijevi, u skladu sa sljedećim zahtjevima i rezultati mjerenja se moraju upisati u ispitno izvješće sastavljeno u svrhu izdavanja certifikata prema Prilogu 1.
( 1) Rasipavanje rezultata između pojedinih ispitivanja može se smanjiti ako se pričeka 1 minutu između pojedinih ispitivanja, u stanju praznog hoda, čime će se stabilizirati radna temperatura vozila. 122 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3.2.2. Akustična mjerenja
Za mjerenja se mora koristiti precizan mjerač razine zvuka, definiran u stavku 1.1 ovog Priloga.
3.2.3. Mjesto ispitivanja — lokalni uvjeti (slika 2.)
3.2.3.1. Mjerenja treba provoditi u stanju mirovanja vozila, na površini odgovarajućoj za mjerenja vozila u gibanju, te trebaju odgovarati odredbama Priloga 8. ovome Pravilniku.
3.2.3.2. Tijekom ispitivanja nitko se ne smije zadržavati u prostoru mjerenja, osim promatrača i vozača čija prisut nost ne smije imati utjecaja na očitanje mjerača.
3.2.4. Smetnje od šumova i smetnje od vjetra
Očitanja na mjernim instrumentima koja se izvode kod bučne okoline i vjetra, moraju biti najmanje 10 dB(A) ispod razine mjerenog zvuka. Prikladan zaslon protiv vjetra mora se ugraditi na mikrofon, pod uvjetom da se uzme u obzir njegov učinak na osjetljivost mikrofona.
3.2.5. Postupak mjerenja
3.2.5.1. N a r a v i b r o j m j e r e n j a
Najveća razina zvuka izražena u A-srednjim decibelima (dB(A)) mora se mjeriti tijekom radnog perioda, prema stavku 3.2.5.3.2.1.
Na svakoj mjernoj točki moraju se provesti najmanje tri mjerenja
3.2.5.2. P o z i c i o n i r a n j e i p r i p r e m a v o z i l a
Vozilo treba smjestiti u središnjem dijelu ispitnog područja, s ručicom mjenjača u neutralnom položaju i ukopčanom spojkom. Ako to izvedba vozila ne dopušta, vozilo treba ispitati u skladu s propisima proiz vođača za ispitivanje stacionarnih motora. Prije svake serije mjerenja, motor treba dovesti u njegovo normalno radno stanje, kao što navodi proizvođač.
Ako je vozilo opremljeno s ventilatorom(ima) koji ima(ju) automatski mehanizam za aktiviranje, ovaj sustav ne smije stvarati smetnje tijekom mjerenja razine zvuka.
3.2.5.3. M j e r e n j e b u k e u b l i z i n i i s p u š n e c i j e v i ( v i d j e t i D o d a t a k , s l i k a 2 . )
3.2.5.3.1. Položaji mikrofona
3.2.5.3.1.1. Visina mikrofona iznad tla treba biti jednaka onoj ispušne cijevi, ali u svakom slučaju treba biti ograničena na najmanju vrijednost od 0,2 m.
3.2.5.3.1.2. Mikrofon treba biti usmjeren prema otvoru za protok ispušnih plinova i mora se nalazi na razmaku 0,5 m od istoga.
3.2.5.3.1.3. Njegova os najveće osjetljivosti mora biti paralelna s tlom i mora tvoriti kut od 45° ± 10° s vertikalnom ravninom koja sadrži smjer strujanja ispušnih plinova. Moraju se poštovati upute proizvođača mjerača razine zvuka obzirom na njegovu os. U odnosu na ovu ravninu mikrofon se mora smjestiti na takav način da se dobije najveća udaljenost od uzdužne srednje ravnine vozila; u slučaju sumnje treba odabrati položaj koji daje najveću udaljenost od konture vozila. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 123
3.2.5.3.1.4. U slučaju ispušnog sustava s dva ili više izlaznih otvora na razmaku manjem od 0,3 m i koji su spojeni na isti prigušivač buke, izvodi se samo jedno mjerenje; položaj mikrofona se uzima u odnosu na izlazni otvor najbliži vanjskom rubu vozila, ili ako takav izlazni otvor ne postoji, u odnosu na izlazni otvor najviši iznad tla.
3.2.5.3.1.5. Za vozila s vertikalnom ispušnom cijevi (npr. gospodarska vozila), mikrofon treba postaviti na visini izlaznog otvora ispušne cijevi. Njegova os mora biti vertikalna i usmjerena prema gore. Treba ga postaviti na razmaku 0,5 m od bočne strane vozila, najbliže ispušnoj cijevi.
3.2.5.3.1.6. Za vozila s ispušnim sustavom opremljenim s dva izlazna otvora na razmaku većem od 0,3 m, po jedno mjerenje se izvodi za svaki izlazni otvor i bilježi se najviša razina zvuka.
3.2.5.3.2. Radni uvjeti motora
3.2.5.3.2.1. Motor radi s konstantnim brojem okretaja, čija je vrijednosti: 3/4 S za motore s kontroliranim paljenjem i za dizelske motore.
3.2.5.3.2.2. Kada se dosegne konstantni broj okretaja motora, leptirasta zaklopka će se brzo vratiti u položaj praznog hoda. Razina zvuka će se mjeriti tijekom radnog perioda koji se sastoji od kratkog održanja konstantnog broja okretaja motora i kroz čitavi period usporenja, kada se najveće očitanje mjerača razine zvuka uzima kao ispitna vrijednost.
3.2.6. Rezultati
3.2.6.1. Očitanja, zaokružena na najbliži decibel treba uzeti s mjernog instrumenta.
U razmatranje će se uzeti samo one vrijednosti dobivene od tri uzastopna mjerenja, koje se ne razlikuju za više od 2 dB(A).
3.2.6.2. Najviša od ove tri vrijednosti predstavlja rezultat ispitivanja. 124 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Dodatak uz Prilog 3.
Pozicije mjerenja za vozila u gibanju 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 125
PRILOG 4.
KLASIFIKACIJA VOZILA ( 1 )
1. KATEGORIJA L
(Ne primjenjuje se za ovaj Pravilnik)
2. KATEGORIJA M — VOZILA s MEHANIČKIM POGONOM KOJA IMAJU NAJMANJE ČETIRI KOTAČA I KOJA SE KORISTE ZA PRIJEVOZ PUTNIKA
2.1. Kategorija M1 : Vozila koja se koriste za prijevoz putnika i obuhvaćaju ne više od osam sjedala, osim sjedala vozača.
2.2. Kategorija M2 : Vozila koja se koriste za prijevoz putnika, obuhvaćaju više od osam sjedala osim sjedala vozača i imaju najveću masu koja ne prelazi pet tona.
2.3. Kategorija M3 : Vozila koja se koriste za prijevoz putnika, obuhvaćaju više od osam sjedala osim sjedala vozača i imaju najveću masu veću od pet tona.
2.4. Vozila kategorija M2 i M3 pripadaju jednoj od tri sljedeća razreda: 2.4.1. Razred I „gradski autobus”: vozilo ovog razreda ima i prostor za putnike koji stoje. 2.4.2. Razred II „međugradski autobus”: vozilo ovog razreda može imati prostor za putnike koji stoje, ali samo u prolazu. 2.4.3. Razred III „turistički autobus”: vozilo ovog razreda nije predviđeno za putnike koje stoje.
2.5. Napomene
2.5.1. „Zglobni autobus” je vozilo koje se sastoji od dvije ili više krute sekcije koje su zglobno spojene jedna s drugom; prostori za putnike svake sekcije međusobno komuniciraju tako da se između njih putnici mogu slobodno kretati; krute sekcije su trajno spojene, tako da se mogu razdvojiti samo sa sredstvima koja se normalno mogu naći samo u servisnoj radionici. 2.5.2. Zglobni autobusi obuhvaćaju dvije ili više neodvojive, ali zglobno povezane jedinice i smatraju se jednim vozilom. 2.5.3. U slučaju vučnog vozila predviđenog za priključak na poluprikolicu (traktor za poluprikolicu), masa koja se uzima u obzir za klasifikaciju vozila je masa vučnog vozila, povećana za masu koja odgovara najvećom statičkom vertikalnom opterećenju koje se prenosi na vučno vozilo preko poluprikolice, i tamo gdje je to primjenjivo, preko najveće mase vlastitog tereta vučnog vozila.
3. KATEGORIJA N — VOZILA s MEHANIČKIM POGONOM KOJA IMAJU NAJMANJE ČETIRI KOTAČA I KOJA SE KORISTE ZA PRIJEVOZ TERETA
3.1. Kategorija N 1 : Vozila koja se koriste za prijevoz tereta i imaju najveću masu koja nije veća od 3,5 tone.
3.2. Kategorija N 2 : Vozila koja se koriste za prijevoz tereta i imaju najveću masu veću od 3,5 tone, ali koja ne premašuje 12 tona.
3.3. Kategorija N 3 : Vozila koja se koriste za prijevoz tereta i imaju najveću masu veću od 12 tona.
3.4. Napomene
3.4.1. U slučaju vučnog vozila predviđenog za priključak na poluprikolicu (traktor za poluprikolicu), masa koja se uzima u obzir za klasifikaciju vozila je masa vučnog vozila, povećana za masu koja odgovara najvećom statičkom vertikalnom opterećenju koje se prenosi na vučno vozilo preko poluprikolice, i tamo gdje je to primjenjivo, preko najveće mase vlastitog tereta vučnog vozila. 3.4.2. Oprema i instalacije koje se izvode na nekim vozilima specijalne namjene (kranska vozila, radionička vozila, vozila javne namjene) smatraju se kao ekvivalent teretu.
( 1) U skladu s pročišćenim tekstom Rezolucije o proizvodnji vozila (R.E.3) (TRANS/SC1/WP.29/78/Amend. 3, Prilog 7.). 126 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 5.
ISPUŠNI SUSTAVI SA SADRŽAJEM VLAKNASTIH MATERIJALA
1. Vlaknasti materijali se ne koriste kod izgradnje prigušivača buke, osim ako se ne poduzmu prikladne mjere u konstrukciji ili fazama proizvodnje, kako bi se osiguralo da se tražena djelotvornost u ispunjavanju graničnih vrijednosti postavljenih u stavku 6.2.2 ovog Pravilnika, postiže na cesti. Takvi prigušivači buke će se smatrati djelotvornima na cesti ako ispušni plinovi ne dođu u kontakt s vlaknastim materijalima ili ako je prigušivač buke prototipa vozila, ispitan u skladu sa zahtjevima stavaka 3.1 i 3.2 ovog Pravilnika, doveden u normalno stanje za primjenu na cesti prije nego što su provedena mjerenja razine zvuka. To se može postići primjenom jednog od tri ispitivanja opisanog u stavcima 1.1, 1.2 i 1.3 ili odstranjivanjem vlaknastog materijala iz prigušivača buke.
1.1. Kontinuirana cestovna vožnja za 10 000 km
1.1.1. Oko polovice ove vožnje sastoji se od gradske vožnje i druga polovica od vožnje na dugim dionicama, velikim brzinama; kontinuirana cestovna vožnja može se zamijeniti odgovarajućim programom ispitne staze.
1.1.2. U nekim prilikama treba naizmjenično mijenjati dva režima brzine.
1.1.3. Kompletni program ispitivanja mora sadržavati najmanje 10 prekida od najmanje tri sata trajanja, kako bi se reproducirali učinci hlađenja i kondenzacija koja se može pojaviti.
1.2. Stvaranje radnih uvjeta na ispitivalištu
1.2.1. Uz pomoć standardnih dijelova i pridržavanjem uputa proizvođača vozila, ispušni sustav i njegove komponente moraju biti montirani na ovo vozilo prema stavku 3.3 ovog Pravilnika ili na motor prema stavku 3.4 ovog Pravilnika. U ovom slučaju vozilo mora biti montirano na valjkasti dinamometar. U drugom slučaju motor se mora spojiti na dinamometar.
1.2.2. Ispitivanje se mora izvoditi u šest perioda od šest sati, s prekidom od najmanje 12 sati između svakog perioda, kako bi se reproducirali učinci hlađenja kod kondenzacije koja se može pojaviti.
1.2.3. Tijekom svakog perioda od šest sati, motor će raditi pod sljedećim uvjetima:
1. Pet minuta kod broja okretaja pri praznom hodu;
2. Jednosatni slijed pod 1/4 opterećenjem, kod 3/4 nazivnog najvećeg broja okretaja (S);
3. Jednosatni slijed pod 1/2 opterećenjem, kod 3/4 nazivnog najvećeg broja okretaja (S);
4. 10-minutni slijed pod punim opterećenjem, kod 3/4 nazivnog najvećeg broja okretaja (S);
5. 15-minutni slijed pod 1/2 opterećenjem, kod nazivnog najvećeg broja okretaja (S);
6. 30-minutni slijed pod 1/4 opterećenjem, kod nazivnog najvećeg broja okretaja (S).
Ukupno trajanje šest sljedova: tri sata.
Svaki period mora obuhvaćati dva seta od šest gore spomenutih sljedova.
1.2.4. Tijekom ispitivanja prigušivač buke se ne smije hladiti prisilnim propuhom koji simulira normalno strujanje zraka oko vozila. Bez obzira na to, na zahtjev proizvođača, prigušivač buke se može hladiti, kako se ne bi premašila temperatura zabilježena na usisu, kada se vozilo kreće najvećom brzinom.
1.3. Pripremanje pulsiranjem
1.3.1. Ispušni sustav ili njegove komponente moraju biti montirani na vozilo prema stavku 3.3 ovog Pravilnika ili na motor prema stavku 3.4 ovog Pravilnika. U prvom slučaju vozilo mora biti montirano na dinamometar s valjcima.
U drugom slučaju motor mora biti montiran na dinamometar. Ispitni uređaji čija je detaljna shema prikazana na slici 3. Dodataka ovom Prilogu, moraju biti montirani na izlaz ispušnog sustava. Bilo koja druga naprava koja daje isti rezultat se prihvaća. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 127
1.3.2. Ispitni uređaji moraju biti podešeni na takav način da se struja ispušnih plinova naizmjenično prekida i ponovno uspostavlja preko ventila brzog djelovanja za 2 500 ciklusa.
1.3.3. Ventil mora otvoriti kada povratni tlak ispušnog sustava mjeren na najmanje 100 mm niz struju, od prirubnice usisa, dosegne vrijednost između 0,35 i 0,40 bar. Ovaj ventil mora zatvoriti kada se ovaj tlak ne razlikuje za više od 10 % od njegove stabilizirane vrijednosti, s otvorenim ventilom.
1.3.4. Prekidač vremenske zadrške mora biti podešen za trajanje ispuha ispušnih plinova, prema odredbama stavka 1.3.3.
1.3.5. Broj okretaja motora mora biti 75 % od broja okretaja (S) kod kojega motor razvija najveću snagu.
1.3.6. Snaga koju pokazuje dinamometar mora biti 50 % od snage punoga gasa, mjerene kod 75 % broja okretaja motora (S).
1.3.7. Tijekom ispitivanja moraju biti zatvoreni svi ispusni otvori.
1.3.8. Kompletno ispitivanje se mora završiti u toku 48 sati.
Ako je potrebno, treba provesti jedan period hlađenja nakon svakog sata. 128 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Dodatak Prilogu 5.
1. Prirubnica usisa ili čahura za priključak na stražnji dio ispitnog ispušnog sustava. 2. Ručni regulacijski ventil. 3. Kompenzacijski spremnik najveće zapremnine 40 l i vrijeme punjenja koje nije kraće od jedne sekunde. 4. Tlačna sklopka s radnim područjem od 0,05 do 2,5 bara. 5. Sklopka vremenske zadrške. 6. Brojač impulsa. 7. Ventil brzog djelovanja, kao što je ventil kočnice ispušnog sustava 60 mm unutarnjeg promjera, koji radi preko pneumatskog cilindra s izlazom od 120 N kod 4 bar. Vrijeme reagiranja kod otvaranja i zatvaranja ne smije biti dulje od 0,5 sekundi. 8. Odvođenje ispušnih plinova. 9. Savitljiva cijev. 10. Manometar. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 129
PRILOG 6.
BUKA OD KOMPRIMIRANOG ZRAKA
1. POSTUPAK MJERENJA
Mjerenje se provodi na pozicijama mikrofona 2 i 6 prema slici 1., dok je vozilo u stanju mirovanja. Najviša A-srednja razina zvuka registrira se tijekom odzračivanja regulatora tlaka i tijekom ventiliranja, nakon primjene radne i parkirne kočnice.
Buka tijekom odzračivanja regulatora tlaka mjeri se dok motor radi s brojem okretaja pri praznom hodu. Buka ventiliranja registrira se tijekom rada radne i parkirne kočnice; prije svakog mjerenja kompresor zraka treba dovesti do najvećeg dopuštenog radnog tlaka, i nakon toga isključiti motor.
2. OCJENA REZULTATA
Za sve pozicije mikrofona izvode se dva mjerenja. Za kompenziranje netočnosti mjerne opreme očitanje mjerača se smanjuje za 1 dB(A) i smanjena vrijednost se uzima kao rezultat mjerenja. Rezultati se uzimaju kao važeći ako razlika između mjerenja na jednoj poziciji mikrofona nije veća od 2 dB(A). Najviša izmjerena vrijednost uzima se kao rezultat. Ako bi ova vrijednost premašila granicu buke za 1 dB(A), izvode se dva dodatna mjerenja na odgovarajućem položaju mikrofona. U tom slučaju tri od četiri dobivena rezultata mjerenja u tom položaju moraju zadovoljiti granicu buke.
3. GRANIČNA VRIJEDNOST
Razina zvuka ne smije prijeći graničnu vrijednost od 72 dB(A). 130 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Dodatak Prilogu 6.
Slika 1. Pozicije mikrofona za mjerenje buke od komprimiranog zraka
Mjerenje se provodi na vozilu u stanju mirovanja u skladu sa slikom 1., korištenjem dvaju mikrofona na položajima udaljenosti 7 m od obrisa vozila i na visini od 1,2 m iznad tla. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 131
PRILOG 7.
KONTROLE SUKLADNOSTI PROIZVODNJE
1. OPĆENITO
Ovi su zahtjevi su u skladu s ispitivanjem koje treba provesti za kontrolu sukladnosti proizvodnje prema stavcima 8.3.5 i 8.4.3 ovog Pravilnika.
2. POSTUPAK ISPITIVANJA
Mjesto ispitivanja i mjerni instrumenti trebaju biti oni koji su opisani u Prilogu 3.
2.1. Ispitivano(a) vozilo(a) treba(ju) se podvrgnuti ispitivanju za mjerenje buke vozila u gibanju, kao što je opisano u stavku 3.1 Priloga 3.
2.2. Buka od komprimiranog zraka Vozila s najvećom masom većom od 2 800 kg i opremljena sustavom komprimiranog zraka moraju se podvrgnuti dodatnom ispitivanju za mjerenje buke komprimiranog zraka, kao što je opisano u stavku 1 Priloga 6.
3. UZIMANJE UZORAKA
Treba odabrati jedno vozilo. Ako se nakon ispitivanja prema stavku 4.1 za vozilo ne smatra da ispunjava zahtjeve Pravilnika, treba još ispitati dva daljnja vozila.
4. OCJENA REZULTATA
4.1. Ako razina zvuka ispitivanog vozila prema stavcima 1. i 2. ne premašuje za više od 1 dB(A) graničnu vrijednost propisanu u stavku 6.2.2 ovog Pravilnika, za mjerenje prema stavku 2.1, i u stavku 3. Priloga 6. ovome Pravilniku za mjerenje prema stavku 2.2, za tip vozila će se smatrati da ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika.
4.2. Ako vozilo ispitano prema stavku 4.1 ne ispunjava zahtjeve postavljene u ovom stavku, dva daljnja vozila istog tipa treba ispitati prema stavcima 1. i 2.
4.3. Ako bi razina zvuka drugog i/ili trećeg vozila stavaka za više od 1 dB(A) premašila granične vrijednosti propisane u stavku 6.2.2 ovog Pravilnika, za tip vozila će se smatrati da ne ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika i proizvođač treba poduzeti potrebne mjere za ponovno uspostavljanje usklađenosti. 132 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 8.
ZAHTJEVI VEZANI ZA MJESTO ISPITIVANJA
1. UVOD
Ovaj Prilog opisuje zahtjeve koji se odnose na fizikalne karakteristike i postavljanje ispitne staze. Ovi zahtjevi zasnovani se na posebnoj normi ( 1 ), opisuju tražene fizikalne karakteristike, kao i postupke ispitivanja za ove karakteristike.
2. TRAŽENE KARAKTERISTIKE POVRŠINE
Za površinu se smatra da zadovoljava ovu normu, pod uvjetom da je mjerena tekstura i sadržaji šupljina ili da je izmjeren koeficijent apsorpcije zvuka i da su ispunjeni svi zahtjevi stavaka 2.1 do 2.4, te da su ispunjeni projektni zahtjevi (stavak 3.2).
2.1. Sadržaj preostalih šupljina
Sadržaj preostalih šupljina, VC , mješavine za polaganje kolničkog zastora ispitne staze ne smije biti veći od 8 %. Za postupak mjerenja vidjeti stavak 4.1.
2.2. Koeficijent apsorpcije zvuka
Ako površina ne bi zadovoljila prema zahtjevu za sadržaj preostalih šupljina, površina će biti prihvatljiva samo ako je njezin koeficijent apsorpcije zvuka α ≤ 0,10. Za postupak mjerenja vidjeti stavak 4.2. Zahtjev stavaka 2.1 i 2.2 će također biti ispunjen ako je izmjerena samo apsorpcija zvuka i ako je dobiveno α ≤ 0,10.
Napomena: Najvažnija karakteristika je apsorpcija zvuka, iako je sadržaj preostalih šupljina više uobičajen u cestogradnji. Međutim, apsorpciju zvuka treba mjeriti samo ako površina ne zadovoljava obzirom na zahtjev za šupljine. To zbog toga što se to povezuje s relativno velikom nepouzdanošću u pojmovima oba mjerenja i važnošću, te se neke površine mogu pogrešno odbaciti kada su zasnovane samo na mjerenju šupljina.
2.3. Dubina teksture Dubina teksture (TD) mjerena volumetrijskim postupkom (vidjeti stavak 4.3) treba biti:
TD ≥ 0,4 mm
2.4. Homogenost površine
Treba poduzeti sve praktične mjere kako bi površina bila što je moguće više homogena unutar ispitnog područja. To obuhvaća teksturu i sadržaj šupljina, ali treba također napomenuti da ako proces kotrljanja rezultira djelot vornijim kotrljanjem na nekim mjestima u odnosu na druga mjesta, tekstura može biti različita i mogu se pojaviti neravnine koje uzrokuju udarne rupe.
2.5. Period ispitivanja
U svrhu kontrole da li površina nastavlja zadovoljavati zahtjeve obzirom na teksturu i sadržaj šupljina ili apsorpciju zvuka, što se traži u ovom standardu, treba provesti periodično ispitivanje površine u sljedećim intervalima:
(a) Za sadržaj preostalih šupljina ili apsorpciju zvuka:
kada je površina nova;
ako površina ispunjava zahtjeve kada je nova, nisu potrebna daljnja periodična ispitivanja. Ako ne ispunjava zahtjev kada je nova, to će se dogoditi kasnije, jer je površina s vremenom sklona začepljenju i zbijanju.
( 1) ISO 10844:1994. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 133
(b) Za dubinu teksture (TD):
kada je površina nova;
kada počne ispitivanje buke (Napomena: ne prije četiri tjedna nakon polaganja kolničkog zastora);
nakon toga svakih 12 mjeseci.
3. PROJEKTIRANJE ISPITNE POVRŠINE
3.1. Površina
Kod projektiranja ispitne staze važno je osigurati kao najmanji zahtjev da površina po kojoj se kreću vozila ispitnom stazom, bude pokrivena s propisnim ispitnim materijalom, s prikladnim rubnjacima za sigurnu i praktičnu vožnju. To će zahtijevati širinu staze od najmanje 3 m i duljinu staze koja se proteže izvan linija AA i BB za najmanje 10 m na svaku stranu. Slika 1. prikazuje položajni plan prikladnog ispitnog mjesta i ukazuje na najmanju površinu koju finišer mora položiti i valjak zbiti, s propisanim materijalom ispitne površine. Prema Prilogu 3. stavak 3.1.1.1, mjerenja treba izvoditi na svakoj strani vozila. To se može izvesti mjerenjem s dvije lokacije mikrofona (po jedna na svakoj strani staze) i vožnjom u jednom smjeru, ili mjerenjem s mikro fonom samo na jednoj strani staze, ali vožnjom vozila u dva smjera. Ako se koristi ovaj postupak, u tom slučaju nema zahtjeva na površinu na ovoj strani staze gdje nema mikrofona.
Slika 1.
Najmanji zahtjev za ispitnu površinu. Zasjenjeni dio se naziva „ispitna površina”
3.2. Projektiranje i priprema površine
3.2.1. Osnovni zahtjevi projekta
Ispitna površina treba ispuniti četiri projektna zahtjeva:
3.2.1.1. Mora biti zbijeni asfaltbeton. 134 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3.2.1.2. Najveća veličina kamene sitneži iznosi 8 mm (dopuštena veličina od 6,3 do 10 mm).
3.2.1.3. Debljina habajućeg sloja mora biti ≥ 30 mm.
3.2.1.4. Vezivo je bitumen izravne penetracije, bez modifikacije.
3.2.2. Smjernice za projektiranje Kao smjernica graditelju površine, krivulja granulacije agregata koji će dati tražene karakteristike, prikazana je na slici 2. Pored toga, tabela 1. daje neke smjernice kako bi se dobila tražena tekstura i izdržljivost. Krivulja granulacije odgovara sljedećoj formuli
P (% prolaza) = 100 × (d/dmax )1/2
pri čemu je:
d = veličina kvadratnog oka sita, in mm
dmax = 8 mm za srednju krivulju
dmax = 10 mm za donju krivulju tolerancije
dmax = 6,3 mm za gornju krivulju tolerancije
Slika 2.
Krivulja granulacije agregata u asfaltnoj mješavini, s tolerancijama
Pored gornjih, postavljaju se sljedeći zahtjevi:
(a) Pješčana frakcija (0,063 mm < veličina kvadratnog oka sita < 2 mm) sadržavati će ne više od 55 % prirodnog pijeska i najmanje 45 % usitnjenog pijeska;
(b) Nosivi sloj i nosivi donji sloj trebaju osigurati dobru stabilnost i ravnost, prema najboljoj praksi cestogradnje; 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 135
(c) Kamena sitnež se mora usitniti (100 % usitnjavanje) i mora se sastojati od materijala visokog otpora na drobljenje;
(d) Kamena sitnež korištena u mješavini mora se isprati;
(e) Na površinu se ne dodaje nikakva dodatna kamena sitnež;
(f) Tvrdoća veziva izražena kao PEN vrijednost mora biti 40-60, 60-80 ili čak 80-100, ovisno od klimatskih uvjeta predmetne države. Pravilo je da se koristi što je moguće tvrđe vezivo, pod uvjetom da je to sukladno uobičajenoj praksi.
(g) Temperaturu mješavine prije valjanja treba tako odabrati da se narednim valjanjem postigne traženi sadržaj šupljina. Kako bi se povećala vjerojatnost ispunjavanja tehničkih zahtjeva stavaka 2.1 do 2.4, zbijenost treba izučiti ne samo odgovarajućim izborom temperature miješanja, nego i odgovarajućim brojem prolaza valjka i izborom valjka.
Tabela 1.
Smjernice za projektiranje
Ciljne vrijednosti Tolerancije Preko ukupne mase Preko mase agregata mješavine
Masa kamena, veličina kvadratnog oka sita 47,6 % 50,5 % ± 5 (SM) > 2 mm Masa pijeska 0,063 < SM < 2 mm 38,0 % 40,2 % ± 5 Masa punila SM < 0,063 mm 8,8 % 9,3 % ± 2 Masa veziva (bitumen) 5,8 % NA ± 0,5 Maksimalna veličina kamene sitneži 8 mm 6,3-10 Tvrdoća veziva (vidjeti stavak 3.2.2. točku (f)) Vrijednost poliranog kamena (PSV) > 50 Zbijenost u odnosu na Marshall zbijenost 98 %
4. POSTUPAK ISPITIVANJA
4.1. Mjerenje preostalog sadržaja šupljina
U svrhe ovog mjerenja, jezgre treba uzeti iz staze na najmanje četiri različite pozicije, podjednako raspoređene na ispitnoj površini između linija AA i BB (vidjeti sliku 1.). Kako bi se izbjegla nehomogenost i neravnost u stazama kotača, jezgre se ne smiju uzeti u samim stazama kotača nego blizu njih. Dvije jezgre (najmanje) treba uzeti blizu staza kotača, a jednu jezgru (najmanje) treba uzeti približno na sredini između staza kotača i svake lokacije mikrofona.
Ako postoji sumnja da uvjeti homogenosti nisu ispunjeni (vidjeti stavak 2.4), jezgre treba uzeti s više lokacija unutar ispitnog područja.
Sadržaj preostalih šupljina treba odrediti za svaku jezgru, a nakon toga treba izračunani prosječnu vrijednost od svih jezgri i usporediti sa zahtjevom stavaka 2.1. Pored toga, niti jedna pojedinačna jezgra ne smije imati vrijednost šupljine veću od 10 %. Graditelja ispitne površine se podsjeća na problem koji se može pojaviti ako bi se ispitna površina zagrijala pomoću cijevi ili električnih žica, a da se jezgre moraju uzeti s te površine. Takve se instalacije trebaju pažljivo planirati obzirom na buduće lokacije bušotina jezgri. Preporučuje se ostaviti nekoliko lokacija veličine približno 200 × 300 mm na mjestima gdje nema žica/cijevi ili gdje su iste položene dovoljno duboko, kako se ne bi oštetile jezgre uzete iz površinskog sloja. 136 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
4.2. Koeficijent apsorpcije zvuka
Koeficijent apsorpcije zvuka (normalni upadni kut) treba mjeriti impedancijom, postupkom sa cijevi, kao što je propisano u ISO 10534-1: „Akustika — Određivanje koeficijenta zvučne apsorpcije i impedancije u impedancij skim cijevima “ ( 1 ).
Što se tiče ispitnih uzoraka treba se pridržavati istih zahtjeva kao i obzirom na sadržaj zaostalih šupljina (vidjeti stavak 4.1). Apsorpciju zvuka treba mjeriti u području između 400 Hz i 800 Hz i u području između 800 Hz i 1 600 Hz (najmanje na središtu frekvencija pojasa treće oktave) te utvrditi najveće vrijednosti za oba ta pojasa frekvencije. Potom se određuje prosječna vrijednost za sve ispitne uzorke koja predstavlja konačan rezultat.
4.3. Mjerenje volumetrijske makroteksture
U svrhe ovog standarda, mjerenje dubine teksture treba izvoditi na najmanje 10 pozicija ravnomjerno raspore đenih uzduž staza kotača, ispitnog pojasa, a prosječnu vrijednost treba usporediti s propisanom najmanjom dubinom teksture. Za opis postupka vidjeti ISO 10844:1994.
5. STABILNOST U VREMENU I ODRŽAVANJE
5.1. Utjecaj starenja
Zajedničko za sve ostale površine je da se očekuje da se razina zvuka guma/ceste mjerena na ispitnoj površini može neznatno povećati tijekom prvih 6-12 mjeseci nakon izgradnje.
Površina će postići svoje tražene karakteristike najranije četiri tjedna nakon izgradnje. Utjecaj starenja na buku od teretnih vozila općenito je manji nego od osobnih vozila.
Stabilnost u vremenu određuje se uglavnom poliranjem i zbijanjem od vozila koja se kreću po površini. Treba je periodično kontrolirati, kako je navedeno u stavku 2.5.
5.2. Održavanje površine
S površine se mora odstraniti rahla prljavština i prašina koja može znatno smanjiti djelotvornu dubinu teksture. U zemljama sa zimskom klimom sol se ponekada koristi za odleđivanje. Sol može privremeno promijeniti stanje površinu, time što će se povećati buka, te se prema tome ne preporučuje.
5.3. Ponovno polaganje kolničkog zastora na ispitnu površinu
Ako treba ponovno položiti kolnički zastor na ispitnu površinu, obično treba ponovno polagati kolnički zastor samo na ispitni pojas (3 m širine, kako je prikazano na slici 1.) gdje se vozila kreću, pod uvjetom da ispitna površina izvan ovog pojasa ispunjava zahtjev za sadržaj preostalih šupljina ili apsorpciju zvuka, kod mjerenja.
6. DOKUMENTIRANJE ISPITNE POVRŠINE I ISPITIVANJA KOJA SE NA NJOJ IZVODE
6.1. Dokumentiranje ispitne površine
Sljedeći će se podaci dati u dokumentu u kojem se opisuje ispitna površina:
6.1.1. Lokacija ispitne staze.
6.1.2. Tip veziva, tvrdoća veziva, tip agregata, najveća teoretska zbijenost betona (D R ), debljina habajućeg sloja i krivulja granulacije određena za jezgre iz ispitne staze.
6.1.3. Postupak zbijanja (npr. tip valjka, masa valjka, broj prolaza).
6.1.4. Temperatura mješavine, temperatura okolnog zraka i brzina vjetra tijekom polaganja kolničkog zastora.
6.1.5. Datum kada je izvođač radova položio kolnički zastor.
6.1.6. Svi ili barem zadnji rezultat ispitivanja, uključujući:
6.1.6.1. Sadržaj preostalih šupljina svake jezgre.
( 1) Bit će objavljena. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 137
6.1.6.2. Lokacije u ispitnoj površini iz koje se uzimaju jezgre za mjerenje šupljina.
6.1.6.3. Koeficijent apsorpcije zvuka svake jezgre (ako se mjeri). Navesti rezultate kako za svaku jezgru i svako učestalo područje, tako i za ukupne prosječne rezultate.
6.1.6.4. Lokacije u ispitnoj površini iz kojih treba uzeti jezgre za mjerenje apsorpcije.
6.1.6.5. Dubina teksture, uključujući broj ispitivanja i standardno odstupanje
6.1.6.6. Institucija odgovorna za ispitivanje, oprema stavcima 6.1.6.1 i 6.1.6.2 i tip korištene opreme.
6.1.6.7. Datum ispitivanja i datum kada su jezgre uzete iz ispitne staze.
6.2. Dokumentiranje ispitivanja buke vozila provođenih na površini U dokumentu koji opisuje ispitivanje(a) buke vozila treba navesti da li su ispunjeni ili ne svi zahtjevi ovog standarda. Kod toga se treba pozvati na dokument prema stavku 6.1 koji opisuje rezultate koji to potvrđuju. 138 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 9.
PODACI O VOZILU I ISPITIVANJU, PREMA POSTUPKU MJERENJA B
Informacije navedene u Prilogu 1. nije potrebno ponavljati. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 139 140 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG 10.
POSTUPCI I INSTRUMENTI ZA MJERENJE BUKE KOJU PROIZVODE MOTORNA VOZILA (POSTUPAK MJERENJA B)
1. MJERNI INSTRUMENTI
1.1. Akustični instrumenti
Uređaji koji se koriste za mjerenje razine buke moraju biti precizni mjerači razine zvuka ili ekvivalentni sustav mjerenja koji ispunjava zahtjeve na instrumente razreda 1. (uključujući preporučeni zaslon protiv vjetra, ako se koristi). Ovi su zahtjevi opisani u „IEC 61672-1:2002: Precizni mjerači razine zvuka”, drugo izdanje, Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC).
Mjerenja treba provoditi pomoću akustičnih instrumenata „brzog” odziva i „A” krivulje srednje vrijednosti, također opisane u „IEC 61672-1:2002”. Kod korištenja sustava koji sadrži periodični nadzor A-srednje razine zvučnog tlaka, očitanje treba vršiti u vremenskom intervalu koji nije veći od 30 ms.
Instrumente treba održavati i baždariti u skladu s uputama proizvođača instrumenta.
1.2. Sukladnost sa zahtjevima
Usklađenost akustičkih mjernih instrumenata provjerava se postojanjem važećeg certifikata o sukladnosti. Za ove certifikate se smatra da su važeći ako je certifikacija sukladnosti s normama bila izvođena unutar prethodnog razdoblja od 12 mjeseci za uređaj za baždarenje zvuka i unutar razdoblja prethodnih 24 mjeseci za sustav instrumenata. Sva ispitivanja usklađenosti moraju se izvoditi u laboratoriju koji je ovlašten za provođenje baždarenja prema odgovarajućim normama.
1.3. Umjeravanje cijelog sustava za akustička mjerenja
Na početku i na kraju svakog mjerenja, cijeli sustav akustičkog mjerenja treba kontrolirati pomoću kalibratora zvuka koji ispunjava zahtjeve za kalibratore zvuka preciznosti razreda 1. prema IEC 60942:2003. Bez ikakvog daljnjeg podešavanja, razlika između očitanja treba biti manja ili jednaka 0,5 dB. Ako bi se ova vrijednost premašila, dobiveni rezultati mjerenja biti će odbačeni nakon prethodne zadovoljavajuće kontrole.
1.4. Instrumenti za mjerenja broja okretaja
Broj okretaja motora mora se mjeriti s instrumentima čija je točnost ± 2 % ili viša, kod brojeva okretaja motora potrebnih za mjerenja koja se provode.
Cestovna brzina vozila mora se mjeriti s instrumentima točnosti od najmanje ± 0,5 km/h, kada se koriste instrumenti za kontinuirano mjerenje.
Ako se kod ispitivanja koriste neovisna mjerenja brzine, ovi instrumenti moraju zadovoljiti granice specifi kacije od najmanje ± 0,2 km/h.
1.5. Meteorološki instrumenti
Meteorološki instrumenti koji se koriste za nadzor uvjeta okoline tijekom ispitivanja, trebaju sadržavati sljedeće uređaje koji zadovoljavaju traženu točnost:
— uređaj za mjerenje temperature, ± 1 °C;
— uređaj za mjerenje brzine vjetra, ± 1,0 m/s;
— uređaj za mjerenje barometarskog tlaka, ± 5 hPa;
— uređaj za mjerenje relativne vlažnosti, ± 5 %. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 141
2. UVJETI MJERENJA
2.1. Ispitno mjesto ( 1 ) i uvjeti okoline mora biti dovoljno ravno
Ispitno mjesto mora biti dovoljno ravno. Površina ispitne staze treba biti suha. Ispitno mjesto treba biti takvo da kada se mali kružni izvor buke postavi na njenu površinu na središnjoj točki (sjecište linije mikrofona PP’ i središnje linije prometne trake vozila CC’), odstupanja od akustičke divergencije polukugle ne smiju biti veća od ± 1 dB.
Za ovaj se uvjet smatra da će biti zadovoljen ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:
— unutar radijusa 50 m od središta staze, prostor je bez velikih reflektirajućih objekata kao što su ograde, stijene, mostovi ili zgrade,
— ispitna staza i površina mjesta ispitivanja moraju biti suhi i bez apsorbirajućih materijala kao što su praškasti snijeg ili rahla prljavština,
— blizu mikrofona ne smije biti zapreka koje mogu utjecati na akustičko polje i niti jedna osoba se ne smije nalaziti između mikrofona i izvora buke. Operater mjerenja treba biti tako pozicioniran da to ne može utjecati na očitanje mjerača.
Mjerenja se ne smiju izvoditi u lošim vremenskim uvjetima. Na rezultate mjerenja ne smiju utjecati naleti vjetra.
Meteorološke instrumente treba postaviti blizu ispitne površine, na visini od 1,2 m ± 0,02 m. Mjerenja treba izvoditi dok je temperatura okolnog zraka unutar područja 5 °C do 40 °C.
Ispitivanja se ne smiju izvoditi ako je brzina vjetra, uključujući nalete vjetra, u visini mikrofona veća od 5 m/s, tijekom intervala mjerenja buke.
Tijekom intervala mjerenja buke treba registrirati vrijednost reprezentativnu za temperaturu, brzinu i smjer vjetra, relativnu vlažnost i barometarski tlak.
Svaki maksimum buke koji bi se pojavio da nije povezan s karakteristikama opće razine buke vozila, treba zanemariti kod očitanja.
Pozadinsku buku treba mjeriti u trajanju 10 sekundi, neposredno prije i nakon serije ispitivanja vozila. Mjerenja treba izvoditi s istim mikrofonima i lokacijama mikrofona koje se koriste tijekom ispitivanja. Treba izvijestiti o razini A-srednjeg najvećeg zvučnog tlaka.
Pozadinska buka (uključujući buku koju stvara vjetar) treba biti najmanje 10 dB ispod razine A-srednjeg zvučnog tlaka kojeg proizvodi ispitivano vozilo. Ako je razlika između buke okoline i izmjerene buke od 10 do 15 dB(A), da bi se izračunali rezultati ispitivanja, odgovarajuća korekcija mora se oduzeti od očitanja na mjeraču razine buke, kako je prikazano u sljedećoj tabeli:
Razlika između buke okoline i izmjerene buke 10 11 12 13 14 15 dB(A)
Korekcija dB(A) 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0,0
( 1) U skladu s Prilogom 8. ovom Pravilniku. 142 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2.2. Vozilo
2.2.1. Ispitivano vozilo treba odabrati na takav način da sva vozila istog tipa koja se plasiraju na tržište ispunjavaju zahtjev ovog Pravilnika. Mjerenja treba izvoditi bez priključnog vozila, osim u slučaju neodvojivih vozila. Mjerenja treba izvoditi na vozilima kod ispitne mase m t , propisane prema sljedećoj tabeli:
Kategorija vozila Ispitna masa vozila
M1 m t = m ro
N 1 m t = m ro
N 2 , N 3 m t = 50 kg po kW nazivne snage motora Dodatni teret za dosizanje ispitne mase vozila treba postaviti iznad gonjene(ih) stražnje(ih) osovine(a). Dodatni teret je ograničen do 75 % najveće mase dopu štene za stražnju osovinu. Ispitna masa se mora postići s tolerancijom od ± 5 %. Ako se težište dodatnog tereta ne može izravnati sa središtem stražnje osovine, ispitna masa vozila ne smije premašiti zbroj opterećenja prednje osovine i stražnje osovine u neopterećenom stanju, plus dodatni teret. Ispitna masa za vozila s više od dvije osovine treba biti ista kao i za vozila s dvije osovine.
M2 , M3 m t = m ro – masa članova posade (ako je primjenjivo)
2.2.2. Gume korištene za ispitivanje trebaju biti reprezentativne za osovinu i treba ih odabrati proizvođač vozila i zabilježene u Prilogu 9. One trebaju odgovarati jednoj od veličina guma predviđenih za vozilo kao originalna oprema. Guma mora biti ili će biti komercijalno dostupna na tržištu u isto vrijeme kada i vozilo ( 1 ). Gume trebaju biti napumpane do tlaka kojeg preporučuje proizvođač vozila za ispitnu masu vozila. Gume moraju imati dubinu šara od najmanje 80 % pune dubine šara.
2.2.3. Prije početka mjerenja motor treba dovesti do njegovog normalnog radnog stanja.
2.2.4. Ako je vozilo opremljeno pogonom na više od dva kotača, ono se treba ispitati u vožnji predviđenoj za normalnu cestovnu primjenu.
2.2.5. Ako je vozilo opremljeno ventilatorom(ima) koji ima(ju) mehanizam automatskog aktiviranja, ovaj sustav ne smije stvarati smetnje tijekom mjerenja.
2.2.6. Ako je vozilo opremljeno ispušnim sustavom sa sadržajem vlaknastih materijala, ispušni sustav treba pripre miti prije ispitivanja, prema Prilogu 5.
3. POSTUPCI ISPITIVANJA
3.1. Mjerenje buke vozila u gibanju
3.1.1. Opći uvjeti ispitivanja
Na ispitnoj stazi treba označiti dvije linije, AA’ i BB’, paralelne s linijom PP’ i koje se nalaze 10 m ispred i 10 m iza linije PP’.
Najmanje četiri mjerenja treba načiniti na svakoj strani vozila i za svaki stupanj prijenosa. Prethodna mjerenja se mogu načiniti u svrhu podešavanja, ali ih treba zanemariti.
Mikrofon se treba nalaziti na razmaku 7,5 m ± 0,05 m od referentne linije CC’ staze i 1,2 m ± 0,02 m iznad tla.
( 1) Budući da je doprinos buke ukupnoj emisiji zvuka važan, a ovaj Pravilnik o vozilima uzima u obzir pravilnike o emisije zvuka od gume/ceste. Gume za snijeg i posebne gume prema UNECE Pravilniku br. 117. treba isključiti tijekom homologacije tipa i COP-mjerenja na zahtjev proizvođača. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 143
Referentna os za stanje slobodnog polja (vidjeti IEC 61672-1:2002) bit će horizontalna i usmjerena okomito na liniju putanje vozila CC’.
3.1.2. Specifični uvjeti ispitivanja za vozila
3.1.2.1. Vozila kategorije M1 , M2 ≤ 3 500 kg, N 1 Putanja središnje linije vozila treba slijediti liniju CC’ što je moguće bliže kroz čitavo ispitivanje, od pristupa do linije AA’, sve dok stražnja strana vozila ne prijeđe liniju BB’. Ako je vozilo opremljeno s pogonom na više od dva kotača, treba ga ispitati u izboru pogona namijenjenog za normalnu cestovnu vožnju.
Ako je vozilo opremljeno s pomoćnim ručnim mjenjačem ili osovinom za više stupnjeva prijenosa, treba koristiti poziciju koja se koristi u normalnoj gradskoj vožnju. U svim slučajevima će se isključiti prijenosni omjeri za spora gibanja, parkiranje ili kočenje.
Ispitna masa vozila treba biti prema tabeli iz stavka 2.2.1.
Ispitna brzina vtest je 50 km/h ± 1 km/h. Ispitna brzina mora se doseći kada je referentna točka na liniji PP’.
3.1.2.1.1. Indeks omjera snage i mase (PMR)
PMR je definiran kako slijedi:
PMR = (P n / m t ) × 1 000 kg/kW
Indeks omjera snage i mase (PMR) koristi se za izračunavanje ubrzanja
3.1.2.1.2. Izračunavanje ubrzanja
Izračunavanje ubrzanja je primjenjivo samo za M1 , N 1 i M2 ≤ 3 500 kg kategorije.
Sva ubrzanja se izračunavaju uz pomoć različitih brzina vozila na ispitnoj stazi ( 1 ). Dane formule se koriste za izračunavanje awot i, awot i + 1 i awot test. Brzina kod AA’ ili PP’ definirana je kao brzina vozila kada referentna točka prijeđe AA’ (vAA ’) ili PP’ (vPP ’). Brzina kod BB’ je definirana kada stražnja strana vozila prijeđe BB’ (vBB ’). Postupak koji se koristi za određivanje ubrzanja treba biti naznačen u ispitnom izvješću.
Zbog definicije referentne točke za vozilo, duljina vozila (lveh ) se smatra različitom u donjoj formuli. Ako se referentna točka nalazi ispred vozila, u tom slučaju l = lveh , na sredini: l = 1/2 lveh i straga: l = 0.
3.1.2.1.2.1. Postupak proračuna za vozila s ručnim prijenosnikom, automatskim prijenosnikom, adaptivnim prijenosni cima i prijenosnicima s promjenjivim prijenosnim omjerima (CVT) ispitanim s blokiranim prijenosnim omjerima:
2 2 awot test = ((v BB’ /3,6) – (vAA’ /3,6) ) / (2 × (20 + l))
awot test korišten u određivanju biranja stupnja prijenosa treba biti srednja vrijednost od četiri awot test, i tijekom svakog važećeg mjerenja.
Može se koristiti prethodno ubrzanje. O točki pritiska na papučicu gasa ispred linije AA’ treba izvijestiti u podacima za ispitivanje vozila (vidjeti Prilog 9.).
( 1) Vidjeti Prilog 8., sliku 1. 144 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3.1.2.1.2.2. Postupak proračuna za vozila s automatskim prijenosnicima, adaptivnim prijenosnicima i CVT, ispitanim s neblokiranim prijenosnim omjerima.
awot test korišten za određivanje biranja stupnja prijenosa, treba biti srednja vrijednost od četiri awot test, i tijekom svakog važećeg mjerenja.
Ako se uređaji ili mjere opisane u stavku 3.1.2.1.4.2 mogu koristiti za kontrolu rada prijenosnika, u svrhe postizanja zahtjeva ispitivanja, awot test treba izračunani pomoću jednadžbe:
2 2 awot test = ((v BB’ /3,6) – (vAA’ /3,6) ) / (2 × (20 + l))
Može se koristiti prethodno ubrzanje.
Ako se ne koristi niti jedan uređaj ili mjere opisane u stavku 3.1.2.1.4.2, awot test treba izračunani pomoću sljedeće jednadžbe:
2 2 awot_testPP-BB = ((v BB’ /3,6) – (vP’ /3,6) ) / (2 × (10 + l))
Prethodno ubrzanje se neće koristiti.
Lokacija pritiska na papučicu treba biti tamo gdje referentna točka vozila prelazi liniju AA’.
3.1.2.1.2.3. Ciljno ubrzanje
Ciljno ubrzanje a urban definira tipično ubrzanje u gradskom prometu i proizlazi iz statističkih istraživanja. To je funkcija koja ovisi od PMR vozila.
Ciljno ubrzanje aurban definira se kao:
aurban = 0,63 × log10 (PMR) – 0,09
3.1.2.1.2.4. Referentno ubrzanje
Referentno ubrzanje awot ref definira traženo ubrzanje tijekom ispitivanja ubrzanja na ispitnoj stazi. To je funkcija koja ovisi od omjera snage i mase vozila. Ova je funkcija različita za specifične kategorije vozila.
Referentno ubrzanje awot ref definira se kao:
awot ref = 1,59 × log 10 (PMR) – 1.41 za PMR ≥ 25
awot ref = a urban = 0,63 × log10 (PMR) – 0,09 za PMR < 25
3.1.2.1.3. Faktor parcijalne snage kP
Faktor parcijalne snage kP (vidjeti stavak 3.1.3.1) koristi se za srednju kombinaciju rezultata ispitivanja kod ispitivanja ubrzanja i ispitivanje kod konstantne brzine za vozila kategorije M1 i N 1 .
U slučajevima različitim od ispitivanja s jednim stupnjem prijenosa, awot ref treba koristiti umjesto a wot test (vidjeti stavak 3.1.3.1).
3.1.2.1.4. Izbor prijenosnog omjera
Izbor stupnjeva prijenosa za ispitivanje ovisi od njihovog potencijala specifičnog ubrzanja awot u stanju punoga gasa, prema referentnom ubrzanju awot ref koje se traži za ispitivanje ubrzanja kod punoga gasa.
Neka vozila mogu imati različite softverske programe ili režime rada za prijenosnike (npr. sportski, zimski, adaptivni). Ako vozilo posjeduje različite režime rada koji vode do valjanih ubrzanja, proizvođač vozila treba dokazati na zadovoljstvo tehničke službe da je vozilo ispitano u režimu kojim se postiže ubrzanje najbliže awot ref. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 145
3.1.2.1.4.1. Vozila s ručnim prijenosnikom, automatskim prijenosnicima, adaptivnim prijenosnicima ili CVT ispitanim s blokiranim prijenosnim omjerima
Mogući su sljedeći uvjeti za izbor prijenosnih omjera:
— ako jedan specifični prijenosni omjer daje ubrzanje u području tolerancija od ± 5 % od referentnog 2 ubrzanja awot ref, koje nije veće od 2,0 m/s , ispitivanje treba provesti s ovim prijenosnim omjerom,
— ako niti jedan od prijenosnih omjera ne daje traženo ubrzanje, treba odabrati prijenosni omjer i, s ubrzanjem višim i prijenosni omjer i + 1, s ubrzanjem nižim od referentnog ubrzanja. Ako vrijednost 2 ubrzanja u prijenosnom omjeru i ne premašuje 2,0 m/s , za ispitivanje treba koristiti oba prijenosna omjera. Srednji prijenosni omjer u odnosu na referentno ubrzanje awot ref izračunava se kako slijedi:
k = (awot ref – awot (i + 1) ) / (awot (i) – awot (i + 1) ),
2 — ako vrijednost ubrzanja prijenosnog omjera i premaši 2,0 m/s , koristit će se prvi prijenosni omjer koji daje ubrzanje manje od 2,0 m/s2, osim ako prijenosni omjer i + 1 daje ubrzanje manje nego za gradsku vožnju. U tom slučaju treba koristiti dva stupnja prijenosa, i i i + 1, uključujući stupanj prijenosa i s 2 ubrzanjem većim od 2,0 m/s . U ostalim slučajevima ne koristi se ni jedan drugi stupanj prijenosa. Postignuto ubrzanje awot test tijekom ispitivanja treba koristiti za izračunavanje faktora parcijalne snage kP , umjesto awot ref,
— ako vozilo ima prijenosnik u kojem se provodi samo jedan izbor za prijenosni omjer, ispitivanje ubrzanja će se provesti u ovom izboru stupnja prijenosa vozila. Postignuto ubrzanje se nakon toga koristi za izračunavanje faktora parcijalne snage k P umjesto awot ref,
— ako bi se nazivni broj okretaja motora premašio u prijenosnom omjeru prije nego što vozilo prijeđe BB’, treba koristiti sljedeći viši stupanj prijenosa.
3.1.2.1.4.2. Vozila s automatskim prijenosnikom, adaptivnim prijenosnicima i CVT, ispitana s neblokirajućim prijenosnim omjerima:
Treba koristiti položaj birača stupnja prijenosa za automatski rad.
Vrijednost ubrzanja awot test treba izračunani kao što je definirano u stavku 3.1.2.1.2.2.
Ispitivanje može sadržavati promjenu stupnja prijenosa u niže područje i više ubrzanje. Nije dopuštena promjena stupnja prijenosa u više područje i niže ubrzanje. Treba izbjegavati promjenu stupnja prijenosa na prijenosni omjer koji se ne koristi u gradskom prometu.
Prema tome, dopušta se uspostaviti i koristiti elektroničke ili mehaničke uređaje, uključujući naizmjenične položaje birača stupnja prijenosa, kako bi se spriječilo prebacivanje u niži stupanj prijenosa, do prijenosnog omjera koji se obično ne koristi kod propisanih uvjeta ispitivanja u gradskom prometu.
Postignuto ubrzanje awot test treba biti veće ili jednako onome za gradsku vožnju.
Ako je to moguće, proizvođač će poduzeti mjere, kako bi se izbjegla vrijednost ubrzanja awot test veća od 2 2,0 m/s .
Postignuto ubrzanje awot test se nakon toga koristi za izračunavanje faktora parcijalne snage kP (vidjeti stavak 3.1.2.1.3), umjesto awot ref. 146 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3.1.2.1.5. Ispitivanje ubrzanja
Proizvođač će definirati položaj referentne točke ispred linije AA’, kod potpuno pritisnute papučice gasa. Papučicu gasa treba potpuno pritisnuti (što je moguće brže) kada referentna točka vozila dosegne definiranu točku. Papučicu gasa treba držati u ovom pritisnutom položaju sve dok stražnja strana vozila ne dosegne liniju BB’. Papučicu gasa treba nakon toga što je moguće brže otpustiti. O točki potpuno pritisnute papučice gasa treba izvijestiti u podacima o vozilu i ispitivanju (Prilog 9.). Tehnička služba će imati mogućnost prethodnog ispitivanja.
U slučaju zglobnih vozila koja se sastoje od dvije neodvojive jedinice i koja se smatraju kao jedno vozilo, poluprikolica će se zanemariti u određivanju kada se prijeđe linija BB’.
3.1.2.1.6. Ispitivanje konstantnom brzinom
Ispitivanje konstantnom brzinom treba izvoditi s istim stupnjem(vima) prijenosa propisanim za ispitivanje ubrzanja i kod konstantne brzine od 50 km/h s tolerancijom od ± 1 km/h između AA’ i BB’. Tijekom ispitivanja konstantnom brzinom, komandu ubrzanja treba pozicionirati za održavanje konstantne brzine između AA’ i BB’ kao što je propisano. Ako je stupanj prijenosa blokiran za ispitivanje ubrzanja, isti stupanj prijenosa treba biti blokiran za ispitivanje konstantnom brzinom.
Ispitivanje konstantnom brzinom nije potrebno za vozila s PMR < 25.
3.1.2.2. Vozila kategorije M2 > 3 500 kg, M3 , N 2 , N 3 Putanja središnje linije vozila treba slijediti CC’ što je moguće bliže kroz čitavo ispitivanje, od pristupa liniji AA’, sve dok stražnja strana vozila ne prijeđe liniju BB’. Ispitivanje treba provoditi bez prikolice ili polu prikolice. Ako se prikolica ne može odmah odvojiti od vučnog vozila, prikolica će se zanemariti kod razmatranja prijelaza linije BB’. Ako vozilo obuhvaća opremu kao što je miješalica betona, kompresor itd., ova oprema neće raditi tijekom ispitivanja. Ispitna masa vozila će biti prema tabeli iz stavka 2.2.1.
Ciljni uvjeti kategorije M2 > 3 500 kg, N 2 :
Kada referentna točka prijeđe liniju BB’, broj okretaja motora n BB’ će biti između 70 % i 74 % broja okretaja S kod kojeg motor razvija svoju nazivnu najveću snagu, a brzina vozila će biti 35 km/h ± 5 km/h. Između linije AA’ i linije BB’ treba osigurati stabilno stanje ubrzanja.
Ciljni uvjeti kategorije M3 , N 3 :
Kada referentna točka prijeđe liniju BB’, broj okretaja motora n BB’ će biti između 85 % i 89 % broja okretaja S, kod kojeg motor razvija svoju nazivnu najveću snagu, i brzina vozila će biti 35 km/h ± 5 km/h. Između linije AA’ i linije BB’ treba osigurati stabilno stanje ubrzanja
3.1.2.2.1. Biranje prijenosnog omjera
3.1.2.2.1.1. Vozila s ručnim prijenosnicima
Treba osigurati stabilne uvjete ubrzanja. Biranje stupnja prijenosa određeno je ciljnim uvjetima. Ako razlika brzine premaši zadanu toleranciju, u tom slučaju treba ispitati dva stupanja prijenosa, jedan iznad i jedan ispod ciljne brzine.
Ako više od jedan stupanj prijenosa ispunjava ciljne uvjete, treba odabrati onaj stupanj prijenosa koji je najbliži 35 km/h. Ako niti jedan stupanj prijenosa ne ispunjava ciljni uvjet za vtest , treba ispitati dva stupnja prijenosa, jedan iznad i jedan ispod vtest . Ciljni broj okretaja motora će se doseći u svakom stanju.
Stabilno stanje ubrzanja će biti osigurano. Ako se stabilno ubrzanje ne može osigurati u određenom stupnju prijenosa, ovaj stupanj prijenosa treba zanemariti. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 147
3.1.2.2.1.2. Vozila s automatskim prijenosnicima, adaptivnim prijenosnicima i prijenosnicima s promjenjivim prijenosnim omjerom (CVT)
Treba koristiti položaj birača stupnja prijenosa za puni automatski rad. Ispitivanje može nakon toga uklju čivati promjenu stupnja prijenosa do nižeg područja i većeg ubrzanja. Ne dopušta se promjena do višeg područja i većeg ubrzanja. Treba izbjegavati promjenu stupnja prijenosa do prijenosnog omjera koji se ne koristi u gradskom prometu, kod propisanih uvjeta ispitivanja. Prema tome, dopušta se uspostaviti i koristiti elektroničke i mehaničke uređaje za sprečavanje prebacivanja u niži stupanj prijenosa, do prijenosnog omjera koji se obično ne koristi kod propisanih uvjeta ispitivanja u gradskom prometu.
Ako vozilo sadrži konstrukciju prijenosnika koja omogućava samo biranje jednog stupnja prijenosa (vožnje), koji ograničava broj okretaja motora tijekom ispitivanja, vozilo će biti ispitano samo uz pomoć ciljne brzine vozila. Ako vozilo koristi kombinaciju motora i prijenosnika koja nije u skladu sa stavkom 3.1.2.2.1.1, vozilo će biti ispitano samo uz pomoć ciljne brzine vozila. Ciljna brzina vozila za ispitivanje je vBB’ = 35 km/h ± 5 km/h. Promjena stupnja prijenosa na više područje i manje ubrzanje dopušta se nakon što referentna točka vozila prijeđe liniju PP’. Moraju se provesti dva ispitivanja, jedno s krajnjom brzinom od vtest = vBB’ + 5 km/h, i jedno s krajnjom brzinom od vtest = vBB’ – 5 km/h. Izvještena razina buke je ona koja rezultira, što se odnosi na ispitivanje s najvišim brojem okretaja motora dobivenim tijekom ispitivanja od AA’ do BB’.
3.1.2.2.2. Ispitivanje ubrzanja
Kada referentna točka vozila dosegne liniju AA’, papučica gasa će biti do kraja pritisnuta (bez aktiviranja automatskog prebacivanja u niže područje nego što se normalno koristi u gradskoj vožnji) i držati će se potpuno pritisnuta sve dok stražnja strana vozila ne prijeđe BB’, ali će referentna točka biti najmanje 5 m iza BB’. Papučica gasa se nakon toga treba otpustiti.
U slučaju zglobnih vozila koja se sastoje od dvije neodvojive jedinice i koja se smatraju jednim vozilom, poluprikolica će biti zanemarena u određivanju kada se prijeđe linija BB’.
3.1.3. Tumačenje rezultata
Treba zabilježiti maksimalnu A-srednju razinu zvučnog tlaka koja se pokazuje tijekom svakog prolaza vozila između dvije linije AA’ i BB’. Ako bi se zapazio maksimum buke izvan uobičajene razine zvučnog tlaka, rezultate mjerenja treba odbaciti. Najmanje četiri mjerenja za svako stanje mjerenja treba načiniti na svakoj strani vozila i za svaki prijenosni omjer. Lijeva i desna strana se mogu mjeriti istodobno ili u slijedu. Prva četiri važeća uzastopna rezultata mjerenja, unutar 2 dB(A), koja dopuštaju brisanje nevažećih rezultata (vidjeti stavak 2.1), koristiti će se za izračunavanje konačnog rezultata za zadanu stranu vozila. Od rezultata svake strane treba zasebno načiniti srednju vrijednost. Međurezultat je viša vrijednost od dvije srednje matematički zaokružene vrijednosti na prvo decimalno mjesto.
Mjerenje brzine kod AA’, BB’, i PP’ treba zabilježiti i koristiti u proračunima do prve značajne znamenke iza decimalnog mjesta.
Izračunato ubrzanje awot test treba zabilježiti do druge znamenke iza decimalnog mjesta.
3.1.3.1. Vozila kategorije M1 , N 1 i M2 ≤ 3 500 kg Izračunate vrijednosti za ispitivanje ubrzanja i ispitivanje konstantne brzine određene su sljedećim formu lama.
L wot rep = L wot (i+1) + k × (L wot(i) – Lwot (i+1) )
L crs rep = Lcrs(i+1) + k × (L crs(i) – L crs (i+1) )
Pri čemu k = (awot ref – awot (i+1) )/(awot(i) – awot (i+1) )
U slučaju samo jednog prijenosnog omjera, ispitne vrijednosti su rezultati ispitivanja svakog testa.
Konačni rezultat se izračunava kombiniranjem L wot rep i Lcrs rep. Jednadžba je sljedeća:
L urban = L wot rep – k P × (Lwot rep – Lcrs rep) 148 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Srednji faktor kP daje faktor parcijalne snage za gradsku vožnju. U slučajevima različitim od ispitivanja u jednom stupnju prijenosa, kP se izračunava pomoću sljedeće formule:
kP = 1 – (aurban / awot ref )
Ako je samo jedan stupanj prijenosa bio propisan za ispitivanje, kP se dobije iz sljedeće formule:
kP = 1 – (aurban / awot test )
U slučajevima kada je awot test manji od onog za gradsku vožnju:
kP = 0
3.1.3.2. Kategorije vozila M2 > 3 500 kg, M3 , N 2 , N 3 Kada se ispituje jedan stupanj prijenosa, konačni rezultat je jednak međurezultatu. Kada se ispituju dva stupnja prijenosa, treba izračunani aritmetičku sredinu međurezultata.
3.2. Mjerenje buke koju emitiraju vozila u stanju mirovanja
3.2.1. Razina buke u blizini vozila
Rezultate mjerenja treba unijeti u ispitni izvještaj iz Priloga 9.
3.2.2. Akustična mjerenja
Za mjerenja treba koristiti precizan mjerač razine zvuka ili ekvivalentni sustav mjerenja, kao što je definirano u stavku 1.1 ovog Priloga.
3.2.3. Ispitno mjesto – lokalni uvjeti (vidjeti dodatak Prilogu 3., slika 1.)
3.2.3.1. Blizu mikrofona ne smije biti zapreke koja bi mogla utjecati na akustično polje i niti jedna osoba se ne smije nalaziti između mikrofona i izvora buke. Promatrač mjerenja se mora postaviti tako da ne utječe na očitanje rezultata mjerenja.
3.2.4. Ometajući zvuk i smetnje od vjetra
Očitanja na mjernim instrumentima koja bi nastala od buke okoline i vjetra trebaju biti najmanje 10 dB(A) ispod razine mjerenog zvuka. Na mikrofon se može ugraditi prikladan zaslon za zaštitu od vjetra, pod uvjetom da se uzme u obzor njegov učinak na osjetljivost mikrofona (vidjeti stavak 1.1 ovog Priloga).
3.2.5. Postupak mjerenja
3.2.5.1. Narav i broj mjerenja
Najveću razinu zvuka izraženu u A-srednjim decibelima (dB(A)) treba mjeriti tijekom radnog perioda iz stavka 3.2.5.3.2.1.
Na svakoj mjernoj točki treba načiniti najmanje tri mjerenja.
3.2.5.2. Pozicioniranje i priprema vozila
Vozilo se treba nalaziti u središnjem dijelu ispitne površine, s biračem stupnja prijenosa u neutralnom položaju i ukopčanom spojkom. Ako to izvedba vozila ne dopušta, vozilo će se ispitati u skladu s propisima proizvođača za stacionarno ispitivanje motora. Prije svake serije mjerenja motor se mora dovesti u njegovo normalno radno stanje, kao što je propisao proizvođač. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 149
Ako je vozilo opremljeno s ventilatorom(ima) koji ima(ju) automatski mehanizam aktiviranja, ovaj sustav se ne smije ometati tijekom mjerenja razine zvuka.
Poklopac motora ili poklopac prostora motora, ako je tako opremljen, mora biti zatvoren.
3.2.5.3. Mjerenje buke blizu ispušnog sustava (vidjeti dodatak Priloga 3., slika 1.).
3.2.5.3.1. Pozicije mikrofona
3.2.5.3.1.1. Mikrofon treba smjestiti na razmaku 0,5 m ± 0,01 m od referentne točke ispušne cijevi, kao što je definirano na slici 1. i pod kutom od 45° (± 5°) prema osi strujanja završetka cijevi. Mikrofon mora biti na visini referentne točke, ali ne manjoj od 0,2 m od površine tla. Referentna os mikrofona treba ležati u ravnini paralelnoj s površinom tla i treba biti usmjerena prema referentnoj točki otvora ispušne cijevi. Ako su moguće dvije pozicije mikrofona, treba koristiti lokaciju najudaljenijeg bočno od uzdužne središnje osi vozila. Ako je os strujanja otvora ispušne cijevi pod kutom od 90° prema uzdužnoj središnjoj osi vozila, mikrofon treba locirati na točki najudaljenijoj od motora.
3.2.5.3.1.2. Za vozila koja imaju ispušnu cijev s izlaznim otvorima na razmaku većem od 0,3 m, mjerenja treba izvesti za svaki izlazni otvor. Treba zabilježiti najvišu razinu zvuka.
3.2.5.3.1.3. U slučaju ispušnog sustava s dvije ili više ispušne cijevi na razmaku manjem od 0,3 m jedna do druge i koje su priključene na isti prigušivač buke, izvodi se samo jedno mjerenje; pozicija mikrofona je u odnosu na izlazni otvor najbliža jednom krajnjem rubu vozila, ili ako takav izlazni otvor ne postoji, prema izlaznom otvoru koji je najviši iznad tla.
3.2.5.3.1.4. Za vozila s vertikalnom ispušnom cijevi (npr. gospodarska vozila), mikrofon treba postaviti na visini izlaznog otvora ispušne cijevi. Njegova os treba biti vertikalna i usmjerena prema gore. Treba se postaviti na razmaku 0,5 m ± 0,01 m od referentne točke ispušne cijevi, ali ne manjem od 2 m od bočne strane vozila najbliže ispušnoj cijevi.
3.2.5.3.1.5. Za izlazne otvore ispušne cijevi koji se nalaze ispod karoserije vozila, mikrofon treba postaviti na najmanje 0,2 m od najbližeg dijela vozila, na točki najbližoj njemu, ali nikada manjem razmaku od 0,5 m od referentne točke ispušne cijevi i na visini od 0,2 m iznad tla i ne u liniji sa strujanjem ispušnih plinova. U nekim slučajevima se ne može ispuniti zahtjev za kutni položaj u stavku 3.2.5.3.1.2.
3.2.5.3.2. Radni uvjeti motora
3.2.5.3.2.1. Ciljni broj okretaja motora
Ciljni broj okretaja motora je definiran kao
-1 — 75 % broja okretaja motora S, za vozila s nazivnim brojem okretaja motora ≤ 5 000 min ,
-1 -1 — 3 750 min za vozila s nazivnim brojem okretaja motora većim od 5 000 min i manjim od -1 7 500 min ,
-1 — 50 % broja okretaja motora S, za vozila s nazivnim brojem okretaja motora ≥ 7 500 min .
Ako vozilo ne može doseći broj okretaja motora kao što je navedeno gore, ciljni broj okretaja motora treba biti 5 % niži od najvećeg mogućeg broja okretaja motora za ovo stacionarno ispitivanje. 150 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3.2.5.3.2.2. Postupak ispitivanja
Broj okretaja motora će se postupno povećavati od broja okretaja pri praznom hodu do ciljnog broja okretaja motora, koji ne premašuje područje tolerancije od ± 3 % ciljnog broja okretaja motora i održava se konstant nim. Nakon toga papučicu gasa treba brzo otpustiti i broj okretaja motora će se vratiti na broj okretaja pri praznom hodu. Razinu buke treba mjeriti tijekom perioda rada koji se sastoji od održavanja konstantnog broja okretaja motora od jedne sekunde i kroz čitavi period usporenja, a kao ispitna vrijednost se očitava najveća razina zvuka mjerača, matematički zaokružena na prvo decimalno mjesto. 3.2.5.3.2.3. Ovjera ispitivanja
Mjerenje će se smatrati kao važeće ako ispitni broj okretaja motora ne odstupa od ciljnog broja okretaja motora za više od ± 3 %, u trajanju najmanje jedne sekunde. 3.2.6. Rezultati
Treba načiniti najmanje tri mjerenja za svaku poziciju ispitivanja. Treba registrirati najveću A-srednju razinu zvučnog tlaka koja se pokazuje tijekom svakog od tri mjerenja. Rezultati prva tri važeća uzastopna mjerenja, unutar 2 dB(A), omogućavajući brisanje nevažećih rezultata (vidjeti stavak 2.1, osim tehničkih zahtjeva mjesta ispitivanja), koristiti će se za određivanje završnog rezultata za određenu poziciju mjerenja. Najveća razina zvuka za sve pozicije mjerenja i od tri rezultata mjerenja, predstavlja završni rezultat. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 151
32007R1292
6.11.2007. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 288/1
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1292/2007 od 30. listopada 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz folije od polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 i prekidanju parcijalne privremene revizije takvog uvoza u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 384/96
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, postupak koji je doveo do Uredbe (EZ) br. 1676/2001 upućuje se kao na „početni ispitni postupak”.
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
(2) Mjere uvedene na uvoz iz Indije u početnom ispitnom postupku proširene su Uredbom Vijeća (EZ) uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca br. 1975/2004 ( 4 ) na uvoz folija od PET-a koje se šalju 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu iz Brazila i iz Izraela, bez obzira na to jesu li deklarirane 1 članice Europske zajednice ( ) („Osnovna uredba”), a posebno kao folije od PET-a podrijetlom iz Brazila ili Izraela. njezine članke 11. i 2. te članak 11. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
(3) Komisija je Odlukom 2001/645/EZ ( 5 ) prihvatila preuzi manja obveze koja su ponudili indijski proizvođači u vezi s početnim ispitnim postupkom. Navedena su preuzi manja obveze stavljena izvan snage Odlukom 2006/173/EZ ( 6). budući da:
A. POSTUPAK
1. Mjere na snazi (4) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 367/2006 kako je zadnje (1) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1676/2001 ( 2) kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1124/2007 ( 7 ) izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1424/2006 ( 3) uvelo uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz folija konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz folije od polie od PET-a podrijetlom iz Indije. Mjere su, u obliku ad tilen tereftalata (PET) podrijetlom iz, između ostalog, valorem carine u rasponu između 7 % i 19,1 %, uvedene Indije. Mjere, koje podliježu trenutačnim revizijama, na uvoz od poimence navedenih izvoznika, s preostalom sastojale su se od ad valorem antidampinške pristojbe u stopom carine od 19,1 % uvedenom na uvoz svih ostalih rasponu od 0 % do 18 % na uvoz od poimence imeno trgovačkih društava. Na ispitni postupak koji je doveo do vanih proizvođača te preostale stope carine od 17,3 % na Uredbe (EZ) br. 367/2005 kako je izmijenjena upućuje se uvoz iz svih ostalih trgovačkih društava. Na ispitni kao na „prethodni antisubvencijski ispitni postupak”.
( 1 ) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena ( 4 ) SL L 342, 18.11.2004., str. 1. Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.). ( 5 ) SL L 227, 23.8.2001., str. 56. ( 2 ) SL L 227, 23.8.2001., str. 1. ( 6 ) SL L 68, 8.3.2006., str. 37. ( 3 ) SL L 270, 29.9.2006., str. 1. ( 7 ) SL L 255, 29.9.2007., str. 1. 152 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2. Zahtjev za revizijom (11) Što se tiče revizije nakon isteka mjere, u pogledu očito velikog broja proizvođača izvoznika folije od PET-a u (5) 23. svibnja 2006. odnosno 3. srpnja 2006., zahtjev za Indiji koji se imenovani u zahtjevu, u obavijesti o pokre revizijom nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. tanju postupka predviđeno je korištenje tehnika odabira stavkom 2. Osnovne uredbe te zahtjev za parcijalnom uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako privremenom revizijom u skladu s člankom 11. bi se odlučilo je li odabir uzoraka potreban ili ne te, ako stavkom 3. Osnovne uredbe, ograničen na ispitivanje jeste, odabralo uzorke, od svih je proizvođača izvoznika dampinga od strane društva Jindal Poly Films Limited zatraženo da jave i dostave osnovne podatke o svojim (Jindal), uložili su sljedeći proizvođači iz Zajednice: Du aktivnostima koje su povezane s folijom od PET-a Pont Teijin Films, Mitsubishi Polyester Film GmbH i tijekom RRIP-a, kako je navedeno u obavijesti o pokre Nuroll SpA (podnositelji zahtjeva). Podnositelji zahtjeva tanju postupka. Šest proizvođača izvoznika u Indiji poka predstavljaju većinu proizvodnje Zajednice folije od PET- zali su spremnost na suradnju. Od navedenih šest proiz a. vođača izvoznika, tri trgovačka društva (Ester Industries Limited, Garware Polyester Limited i Jindal) odabrana su kao uzorak i primila su upitnik. Za navedena je trgo vačka društva utvrđeno da čine najveći reprezentativni (6) Podnositelji su tvrdili i dostavili dovoljno dokaza prima obujam izvoza u Zajednicu folije od PET-a koji će se faciae da: (a) postoji vjerojatnost nastavka ili ponovnog razumno ispitivati u raspoloživom roku, prema članku pojavljivanja dampinga i štete uzrokovane industriji 17. stavku 1. Osnovne uredbe. Zajednice te (b) da su se promijenile okolnosti u pogledu dampinga na temelju kojih su utvrđene mjere za Jindal te da su navedene promjene trajne. (12) Nadalje, Komisija je poslala upitnike svim ostalim dotičnim strankama te onima koje su se javile u roko vima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Potpune odgovore dostavili su četiri proizvođača iz 3. Ispitni postupak Zajednice, tri odabrana proizvođača izvoznika, jedan (7) Nakon što je utvrdila, nakon savjetovanja sa Savjetoda uvoznik/korisnik i četiri korisnika. vnim odborom, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe i parcijalne privremene revi (13) Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala zije u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, neophodnima za određivanje dampinga i štete, kao i 1 Komisija je 22. kolovoza 2006. ( ), odnosno 25. kolovoza određivanje postoji li vjerojatnost nastavka ili ponovnog 2 2006. ( ) putem obavijesti o pokretanju postupka objav pojavljivanja te je li zadržavanje mjera u interesu Zajed ljenoj u Službenom listu Europske unije, najavila pokretanje nice. Posjete radi provjere obavljene su u poslovnim navedenih revizija. prostorima sljedećih zainteresiranih stranaka:
(a) Proizvođači iz Zajednice (8) Parcijalna privremena revizija ograničena je na ispitivanje dampinga u pogledu društva Jindal. Razdoblje revizije ispitnog postupka (RRIP) određeno je za obje revizije od 1. lipnja 2005. do 30. lipnja 2006. Ispitivanje — Dupont Teijin Films (Luksemburg), kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponovnog pojavljivanja štete obuhvatilo je razdoblje od 2003. do kraja RRIP-a (razmatrano razdoblje). — Mitsubishi Polyester Film GmbH (Njemačka),
4. Dotične stranke — Nuroll SpA (Italija),
(9) Komisija je službeno obavijestila dotične proizvođače izvoznike, predstavnike zemlje izvoznice, proizvođače iz — Toray Plastics Europe (Francuska), Zajednice, uvoznike i korisnike o početku revizije nakon isteka mjere. Za obje revizije zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoja stajališta u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u obavijesti o (b) Proizvođači izvoznici u Indiji pokretanju postupka.
— Ester Industries Limited, New Delhi,
(10) Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava. — Garware Polyester Limited, Aurangabad,
( 1 ) SL C 197, 22.8.2006., str. 2. ( 2 ) SL C 202, 25.8.2006., str. 16. — Jindal Poly Films Limited, New Delhi, 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 153
(c) Povezani uvoznici/korisnici u Zajednici plaćene cijene za svu domaću prodaju. Za one vrste proizvoda kod kojih je obujam profitabilnih transakcija iznosio 80 % ili manje, ali ne manje od 10 % prodaje, — Rexor SAS (Francuska), uobičajena vrijednost temeljila se na ponderiranom prosjeku stvarno plaćene cijene samo profitabilne domaće prodaje. Za one vrste proizvoda kod kojih je (d) Uvoznik/korisnik po obujmu manje od 10 % bilo prodavano na domaćem tržištu po cijeni koja nije ispod jediničnog troška smatralo se da se dotična vrsta proizvoda ne — Coverne SpA (Italija), prodaje u uobičajenom tijeku trgovine i stoga je uobiča jena vrijednost trebala biti određena u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe. (e) Korisnici
— Safta SpA (Italija), (19) Za one vrste proizvoda kod kojih se nisu mogle koristiti domaće cijene proizvođača izvoznika za utvrđivanje — Metalvuoto SpA (Italija). uobičajene vrijednosti zbog nedostatne reprezentativnosti ili manjka prodaje u uobičajenom tijeku trgovine, uobi čajena je cijena izračunana na temelju troška proizvodnje B. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD dotičnog proizvođača izvoznika uvećanog za razuman iznos za prodaju, opće i administrativne troškove te 1. Dotični proizvod dobit, u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe. (14) Dotični je proizvod jednak kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno folija od polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz Indije, koja se uobičajeno prijavljuje prema oznakama KN ex 3920 62 19 i ex 3920 62 90. (20) Opći i administrativni troškovi utemeljeni su na troško vima proizvođača izvoznika u pogledu domaće prodaje 2. Istovjetni proizvod dotičnog proizvoda za koje je utvrđeno da su reprezenta tivni. Profitna marža izračunana je na temelju ponderi (15) Kao i u početnom ispitnom postupku, utvrđeno je da ranog prosjeka profitne marže trgovačkog društva za folija od PET-a koja se proizvodi i prodaje na navedene vrste proizvoda na domaćem tržištu u domaćem tržištu u Indiji i folija od PET-a koja se dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine. izvozi u Zajednicu iz Indije te folija od PET-a koju proiz vode i prodaju proizvođači iz Zajednice imaju jednaka fizička i tehnička svojstva i namjene. Stoga su to isto vjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. 2. Izvozna cijena
(21) Velika većina izvozne prodaje dotičnog proizvoda u C. PARCIJALNA PRIVREMENA REVIZIJA: DAMPING Zajednicu tijekom RRIP-a ostvarena je nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena utvrđena u skladu s 1. Uobičajena vrijednost člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju izvozne cijene koja je stvarno plaćena ili koju treba (16) Kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost, prvo je potvr platiti. đeno da je ukupna domaća prodaja društva Jindal repre zentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, odnosno da čini 5 % ili više ukupnog obujma prodaje dotičnog proizvoda koji se izvozi u Zajednicu. (22) Dio izvozne prodaje ostvaren je povezanom trgovačkom društvu u Zajednici. Povezano trgovačko društvo nije (17) Tada se utvrđivalo čini li ukupna domaća prodaja svih izravno ponovno prodavalo robu već ju je značajno vrsta proizvoda 5 % ili više obujma prodaje iste vrste koji preradilo do mjere koja je onemogućila izračun izvozne se izvozi u Zajednicu. cijene izvezenog proizvoda na temelju preprodajne cijene prerađenog proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. Cijene koje je Jindal naplaćivao nave (18) Nakon toga se ispitivalo je li ostvarena dostatna prodaja denom povezanom trgovačkom društvu uspoređene su s u uobičajenom tijeku trgovine u skladu onih vrsta proiz cijenama koje je Jindal naplaćivao nepovezanim kupcima voda čija domaća prodaja čini 5 % ili više obujma prodaje u Zajednici za iste vrste proizvoda tijekom RRIP-a. iste vrste koji se izvozi u Zajednicu, u skladu s člankom Budući da je utvrđeno da su navedene dvije razine 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Za sve vrste proizvoda cijena u skladu za sve vrste proizvoda, zaključeno je da kod kojih domaća prodaja ostvarena iznad troška proiz su cijene koje je Jindal naplaćivao povezanoj stranci u vodnje čini više od 80 % prodaje, uobičajena vrijednost Zajednici pouzdane i da se mogu koristiti za izračun utvrđena je na temelju ponderiranog prosjeka stvarno izvozne cijene. 154 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3. Usporedba (28) U tom pogledu podsjeća se da je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1676/2001 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 390/2005 ( 1) u (23) Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s dva uzastopna ispitna postupka zaključeno da Jindal nije obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja vršio damping. Navedeni nalazi izostanka dampinga primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i potvrđeni su trenutačnim ispitnim postupkom te ne izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe postoje elementi koji ukazuju da ovo stanje izostanka cijena za razlike koje utječu na usporedivost cijena u dampinga nije trajne prirode. skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Sukladno tome, prilagodbe cijena izvršene su za razlike u popustima, rabatima, transportu, osiguranju, manipuli ranju, utovaru i popratnim troškovima, kreditu i provizi jama, prema potrebi, i popraćene provjerenim dokazima. (29) Stoga se smatra da trenutačne mjere u pogledu društva Jindal daju željene rezultate te da trebaju ostati nepromi jenjene.
(24) Jindal je zahtijevao prilagodbu uobičajene vrijednosti za uvoznu carinu koja nije bila naplaćena u okviru D. REVIZIJA NAKON ISTEKA MJERE Programa po prethodnoj dozvoli (ALS) na uvoz sirovine koja se koristi u proizvodnji robe za izvoz. ALS omogu D.1. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONOVNOG POJAVLJI ćava uvoz sirovina bez carine, pod uvjetom da trgovačko VANJA DAMPINGA društvo izvozi odgovarajuću količinu i vrijednost gotovog 1. Uvodne napomene proizvoda kako je određeno u skladu sa službenim stan dardnim ulazno-izlaznim normama. Uvoz prema ALS-u (30) Prema Eurostatu, obujam dotičnog proizvoda koji je može se koristiti za proizvodnju izvozne robe ili za uvezen u Zajednicu iz Indije iznosio je 23 472 tone dopunu domaćih ulaznih materijala koji se koriste za tijekom RRIP-a. Od navedene količine tri su odabrana proizvodnju navedene robe. Trgovačko društvo tvrdilo proizvođača izvoznika ostvarila 97 % tijekom RRIP-a, je da se izvoz dotičnog proizvoda u EZ koristio za ispu dok je sam Jindal ostvario 90 % ukupnog obujma njavanje zahtjeva prema ALS-u u pogledu uvezenih siro izvoza iz Indije i EZ-a tijekom RRIP-a. vina. Nije donesen zaključak je li prilagodba prema nave denom zahtjevu opravdana ili ne, s obzirom da je utvr đeno da trgovačko društvo nije ni u jednom slučaju provodilo damping tijekom RRIP-a te da ne bi utjecalo na konačan ishod revizije ispitnog postupka. (31) Tijekom razdoblja ispitnog postupka (RIP) početnog ispitnog postupka (od 1. travnja 1999. do 31. ožujka 2000.), obujam uvoza iz Indije iznosio je 50 590 tona. Tijekom RIP-a prethodnog antisubvencijskog ispitnog postupka (od 1. listopada 2003. do 30. rujna 2004.) obujam uvoza iz Indije iznosio je 12 679 tona. 4. Dampinška marža
(25) Dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderi ranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s 2. Damping uvoza tijekom RRIP-a člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe. 2.1. Uvodna napomena
(32) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11., odabrana su tri proizvođača izvoznika. Na Jindal se odnose nalazi nave deni u uvodnim izjavama od 16. do 26.
(26) Ova je usporedba pokazala negativnu dampinšku maržu.
2.2. Uobičajena vrijednost
(33) Kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost za društva Garware i Ester, prvo je potvrđeno da je evidentirana 5. Trajna priroda promijenjenih okolnosti domaća prodaja svih proizvođača izvoznika reprezenta tivna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, (27) U skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe odnosno da čini 5 % ili više evidentiranog obujma također se ispitivalo može li se za nalaze utvrđene prodaje dotičnog proizvoda koji se izvozi u Zajednicu. tijekom ovog ispitnog postupka objektivno tvrditi da su trajne prirode. ( 1 ) SL L 63, 10.3.2005., str. 1. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 155
(34) Tada se utvrđivalo čini li ukupna domaća prodaja svih hoće li se damping nastaviti ili ponovno pojaviti u vrsta proizvoda 5 % ili više obujma prodaje iste vrste koji slučaju stavljanja zaštitnih mjera izvan snage. U tom se izvozi u Zajednicu. kontekstu određivanje izvoznih cijena koje se koriste prilikom izračuna dampinga ne može se ograničiti na ispitivanje prethodnog ponašanja izvoznikâ, ali se, tako đer, mora ispitati vjerojatno kretanje budućih izvoznih cijena. Drugim riječima, potrebno je utvrditi jesu li pret hodne izvozne cijene pouzdani pokazatelj budućih vjero jatnih izvoznih cijena. (35) Nakon toga se ispitivalo je li ostvarena dostatna prodaja u uobičajenom tijeku trgovine onih vrsta proizvoda čija domaća prodaja čini 5 % ili više obujma prodaje iste vrste koji se izvozi u Zajednicu, u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Za sve vrste proizvoda kod kojih domaća prodaja ostvarena iznad troška proiz vodnje čini više od 80 % prodaje, uobičajena vrijednost (39) S obzirom na preuzimanje obveze u vezi cijene tijekom utvrđena je na temelju ponderiranog prosjeka stvarno dijela RRIP-a, posebno se ispitivalo je li navedeno preu plaćene cijene za svu domaću prodaju. Za one vrste zimanje obveze utjecalo na prethodne izvozne cijene proizvoda kod kojih je obujam profitabilnih transakcija tako što ih je učinilo nepouzdanima za utvrđivanje iznosio 80 % ili manje, ali ne manje od 10 % prodaje, budućeg izvoznog ponašanja. Nadalje se napominje da uobičajena vrijednost temeljila se na ponderiranom je preuzimanje obveza u vezi cijene društava Garware i prosjeku stvarno plaćene cijene samo profitabilne Ester povučeno 9. ožujka 2006., dok je RRIP obuhvatio domaće prodaje. Za one vrste proizvoda kod kojih se razdoblje od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. Za po obujmu manje od 10 % prodavalo na domaćem Garware i Ester utvrđeno je da su izvozni poslovi koji tržištu po cijeni koja nije ispod jediničnog troška su se odvijali tijekom RRIP-a kada je preuzimanje obveze smatralo se da se dotična vrsta proizvoda nije prodavala u vezi cijene bilo na snazi, ostvareni po cijenama koje su u uobičajenom tijeku trgovine i stoga je uobičajena dovoljno bliske NUC-u da se dovodi u pitanje može li se vrijednost trebala biti određena u skladu s člankom 2. smatrati da su trajne prirode i da su određene neovisno o stavkom 3. Osnovne uredbe. NUC-u. Slično je obrazloženje navedeno u uvodnoj izjavi 28. Uredbe Vijeća (EZ) br. 366/2006 ( 1).
(36) Za one vrste proizvoda kod kojih se nisu mogle koristiti domaće cijene proizvođača izvoznika za utvrđivanje (40) Što se tiče društva Garware, poslovi ostvareni tijekom uobičajene vrijednosti zbog nedostatne reprezentativnosti RRIP-a nakon povlačenja preuzimanja obveza u vezi ili manjka prodaje u uobičajenom tijeku trgovine, uobi cijene čine oko 20 % ukupnog obujma izvoza te se odvi čajena je cijena izračunana na temelju troška proizvodnje jaju neprekidno nakon povlačenja obveza. U pogledu dotičnog proizvođača izvoznika uvećanog za razuman obujma koji je izvezen nakon isteka obveze 8. ožujka iznos za prodaju, opće i administrativne troškove te 2006., cijene ostvarene za navedene poslove smatraju dobit, u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne se objektivnim pokazateljem kakve bi bile cijene uredbe. društva Garware u izostanku preuzimanja obveza u vezi cijene. U skladu s tim, cijene ostvarene prilikom navedenih poslova korištene su za izračun izvozne cijene za sve količine koje je Garware izvezao tijekom cijelog RRIP-a.
(37) Opći i administrativni troškovi utemeljeni su na troško vima proizvođača izvoznika u pogledu domaće prodaje dotičnog proizvoda za koje je utvrđeno da su reprezenta tivni. Profitna marža izračunana je na temelju ponderi (41) Što se tiče društva Ester, poslovi ostvareni tijekom ranog prosjeka profitne marže trgovačkog društva za razdoblja nakon povlačenja preuzimanja obveza u vezi navedene vrste proizvoda na domaćem tržištu u cijene čine samo oko 5 % ukupnog obujma izvoza te su dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine. ograničeni na vrlo kratko razdoblje koje je uslijedilo nakon povlačenja obveza. Stoga se ne može smatrati da cijene navedenih poslova predstavljaju izvozne cijene koje bi kompanija koristila u izostanku preuzimanja obveze u vezi cijene. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 39., izvozne cijene za Zajednicu koje je društvo 2.3. Izvozna cijena Ester primjenjivalo prije povlačenja obveze bile su vrlo slične NUC-u. Nadalje, također je utvrđeno da su izvozne (38) U vezi s određivanjem izvoznih cijena potrebno je podsjetiti da trenutačni ispitni postupak nastoji ustanoviti ( 1 ) SL L 68, 8.3.2006., str. 6. 156 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
cijene društva Ester za ostale treće zemlje bile značajno cijene temeljile na cijenama za treće zemlje, odgovarajuće ispod cijena za Zajednicu, bez obzira radi li se o cijenama vrijednosti CIF izračunane su povećanjem cijena franko koje su razmatrane na temelju ponderiranog prosjeka ili tvornica za treće zemlje pomoću razlike ponderiranog prema vrstama, što dovodi do zaključka da bi, u prosjeka, prema vrsti proizvoda, između cijena franko izostanku preuzimanja obveze u vezi cijene, navedene tvornica i cijena CIF za Zajednicu. cijene za Zajednicu bile usklađene s cijenama istih vrsta za ostale treće zemlje. Stoga je zaključeno da se izvozne cijene društva Ester u Zajednicu u razdoblju kada je preuzimanje obveze u vezi cijene bilo na snazi, ne mogu koristiti za utvrđivanje pouzdanih izvoznih cijena u smislu članka 2. stavka 8. Osnovne uredbe u kontekstu (45) Navedena je usporedba pokazala dampinšku maržu u trenutačne revizije nakon isteka mjere. S obzirom da je rasponu od 15 % do 25 %. Podsjeća se da je za društvo Ester prodavalo dotični proizvod u značajnim društvo Jindal utvrđena negativna dampinška marža količinama tijekom RRIP-a na svjetskom tržištu, odlu (vidi uvodnu izjavu 26.). čeno je da se izvozna cijena utvrdi na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti svim trećim zemljama za one modele koji su se prodavali u Zajednici tijekom dijela RRIP-a kada je preuzimanje obveze u vezi cijene bilo na snazi. Za dio RRIP-a 3. Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan nakon povlačenja obveze, izvozna cijena utvrđena je na snage temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti u Zajednici. Učinak uklanjanja postojećih mjera na dampinški uvoz
3.1. Neiskorišteni kapaciteti
(46) Tijekom RRIP-a višak kapaciteta svih poznatih indijskih izvoznika procijenjen je na 32 000 tona. Međutim, treba 2.4. Usporedba napomenuti da se od toga 25 000 tona odnosi na (42) Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s indijske izvoznike s antidampinškom pristojbom od obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja 0 %. Moguće stavljanje antidampinških mjera izvan primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i snage vjerojatno bi imalo zanemariv učinak na izvoznu izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe politiku navedenih trgovačkih društava. Stoga se samo cijena za razlike koje utječu na usporedivost cijena u oko 7 000 tona odnosi na indijske izvoznike s antidam skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. pinškom pristojbom koja nije jednaka 0 %. Potonji Sukladno tome, prilagodbe cijena izvršene su za razlike neiskorišteni kapacitet, koji je tijekom RRIP-a predstav u transportu, osiguranju, manipuliranju, utovaru i ljao oko 30 % ukupnog obujma uvoza dotičnog proiz popratnim troškovima, kreditu i provizijama, prema voda iz Indije u Zajednicu i 3 % potrošnje u Zajednici, potrebi, i popraćene provjerenim dokazima. može se usmjeriti u Zajednicu u slučaju stavljanja mjera izvan snage.
(43) Proizvođači izvoznici tvrdili su da se, za ograničenu koli činu izvoza, prilagodba izvozne cijene u skladu s 3.2. Poticaji za preusmjeravanje obujma prodaje u Zajednicu člankom 2. stavkom 10. točkom (k) Osnovne uredbe, temeljila na iznosu koristi ostvarene od izvoza prema (47) Na temelju usporedbe modelâ, izvozne cijene za treće Programu prava na povrat carinskih pristojba (DEPB) zemlje odabranih indijskih izvoznika s dampinškom nakon izvoza. Prema tom programu, krediti prilikom maržom koja nije jednaka 0 %. bile su, tijekom RRIP-a, izvoza dotičnog proizvoda mogli su se koristiti za prebi 20 % do 30 % niže od izvoznih cijena za Zajednicu istih janje carinskih pristojbi na uvoz sve robe ili su se mogli proizvođača izvoznika. Prodaja navedena dva indijska slobodno prodavati ostalim društvima. Nadalje, nema izvoznika trećim zemljama ostvarena je u značajnoj koli ograničenja da se uvezena roba treba koristiti samo u čini, te čini 80 do 90 % njihove ukupne izvozne prodaje. proizvodnji proizvoda koji se izvozi. Proizvođači nisu Stoga se smatralo da se razina izvozne cijene za treće dokazali da je korist prema programu DEPB nakon zemlje može smatrati pokazateljem vjerojatne razine izvoza utjecala na usporedivost cijena te, posebno, da cijene izvozne prodaje u Zajednicu u slučaju stavljanja su kupci stalno plaćali različite cijene na domaćem mjera izvan snage. tržištu zbog koristi od DEPB-a. Stoga je zahtjev odbačen.
2.5. Dampinška marža (48) Neka od najvećih svjetskih izvoznih tržišta za foliju od PET-a zaštićena su visokim carinama. Uvoz folije od PET- (44) Dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe a iz Indije u SAD podliježe antidampinškim pristojbama ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderi u rasponu od 2,32 do 24,11 % i kompenzacijskim ranom prosječnom izvoznom cijenom u skladu s pristojbama u rasponu od 9 do 25,27 %, ovisno o člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe. Kada su se dotičnom indijskom izvozniku. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 157
3.3. Zaključak proizvodnje Zajednice. Zbog toga oni čine industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. (49) Stoga se zaključuje da, s obzirom na gore navedene rela stavka 4. Osnovne uredbe. tivne razine cijena, neiskorištene kapacitete i poticaje, postoji vjerojatnost: i. nastavka dampinga, ii. povećanja količine izvoza u Zajednicu, u slučaju stavljanja izvan (51) snage postojećih antidampinških mjera. Napominje se da se stanje u pogledu proizvodnje Zajed nice folije od PET-a promijenilo od početnog ispitnog postupka. Doista, Kodak Industrie (Francuska) više ne D.2. DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE proizvodi foliju od PET-a u Zajednici, a društvo 3M je prebacilo svoje aktivnosti na društvo I.T.P. SpA, (Italija) (50) Četiri proizvođača iz Zajednice (Dupont Teijin Films, koje se preusmjerava na novu i drugačiju proizvodnju. Mitsubishi Polyester Film GmbH, Nuroll SpA i Toray Također valja naglasiti da je, s obzirom da je Češka od Plastics Europe) u potpunosti su surađivali u ispitnom 1. svibnja 2004. članica Europske unije, društvo Fatra a.s. postupku. Tijekom RRIP-a predstavljali su oko 95 % (Češka) dio proizvodnje Zajednice.
D.3. STANJE NA TRŽIŠTU ZAJEDNICE
1. Potrošnja na tržištu Zajednice
(52) Utvrđivanje ukupne potrošnje u Zajednici temeljilo se na uvoznoj statistici Eurostata, prodaji u Zajednici industrije Zajednice te prodaji ostalih proizvođača iz Zajednice.
Tablica 1.
RRIP Potrošnja u Zajednici 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Obujam (u tonama) 253 890 250 231 251 612 257 177
Indeks (2003 = 100) 100 99 99 101
(53) U usporedbi s godinom 2003. potrošnja tijekom RRIP-a porasla je za 1 % (više od 3 000 tona).
2. Uvoz iz Indije, Brazila i Izraela: obujam, tržišni udio i cijene uvoza
(54) Obujam uvoza u Zajednicu iz Indije povećao se za 86 % između 2003. i RRIP-a, a tržišni udio porastao je s 5 % na 9 % pri čemu su cijene narasle za 12 %. Podaci se temelje na statistici Eurostata.
Tablica 2.
RRIP Uvoz iz Indije 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Obujam (u tonama) 12 597 15 972 23 912 23 472
Indeks (2003 = 100) 100 127 190 186
Tržišni udio 5 % 6 % 10 % 9 %
Cijene u EUR/tona 2 005 1 890 1 866 1 755
Indeks (2003 = 100) 100 94 93 88 158 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(55) Uvoz iz Brazila i Izraela za koji je utvrđeno da izbjegava mjere kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2., značajno se smanjio nakon proširenja antidampinških mjera uvedenih na uvoz iz Indije i na navedeni uvoz. Cijene folije od PET-a podrijetlom iz navedenih zemalja narasle su za 219 % nakon uvođenja mjera za sprečavanje izbjegavanja mjera.
Tablica 3.
RRIP Uvoz iz Brazila i Izraela 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Obujam (u tonama) 6 855 5 527 271 419
Indeks (2003 = 100) 100 91 5 6
Tržišni udio 2 % 2 % 0 % 0 %
Cijena u EUR/tona (podaci Eurostata) 1 581 1 741 4 170 3 461
Indeks (2003 = 100) 100 110 264 219
(56) Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu da je trenutačnim ispitnim postupkom utvrđeno da društvo Jindal nije vršilo damping te da za ostala društva (posebno Flex Industries Limited i Polyplex Corporation Limited) nije utvrđeno da su vršila damping u ranijim ispitnim postupcima. U skladu s tim, u trenutačnom ispitnom postupku uzet će se u razmatranje samo dampinški uvoz iz Indije i uvoz za koji je utvrđeno da izbjegava mjere. Dampinški uvoz iz Indije i uvoz koji podliježe carinama koje sprečavaju izbjegavanje mjera smanjili su se za 70 % između 2003. i RRIP-a – vidi tablicu 4. dolje. Oštar pad navedenog uvoza u velikoj je mjeri rezultat uvođenja mjera za sprečavanje izbjega vanja mjera na uvoz iz Brazila i Izraela.
Tablica 4.
RRIP Uvoz iz Indije + Brazila + Izraela 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Obujam (u tonama) 10 383 8 881 3 618 2 766
Indeks (2003 = 100) 100 86 35 27
Tržišni udio 4 % 4 % 1 % 1 %
Cijene u EUR/tona 1 855 1 852 1 891 1 785
Izvor: Podaci Eurostata i trgovačkih društava.
3. Uvoz iz ostalih trećih zemalja
(57) Uvoz iz ostalih trećih zemalja porastao je za 24 % tijekom razmatranog razdoblja (s oko 62 000 tone u 2003. na oko 77 000 tona tijekom RRIP-a.), a tržišni udio u Zajednici koji odgovara navedenom uvozu povećao se za pet postotnih bodova (s 25 % na 30 %). Većina uvoza dolazi iz Južne Koreje, SAD-a, Tajlanda i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prosječna cijena po toni smanjila se za 11 % između 2003. i RRIP-a. Iznosi se temelje na podacima Eurostata. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 159
Tablica 5.
RRIP Zemlja 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Južna Koreja Obujam uvoza 25 895 23 983 22 225 23 878 (u tonama)
Indeks (2003 = 100) 100 93 86 92
Tržišni udio 10 % 10 % 9 % 9 %
Cijene u EUR/tona 2 137 2 146 2 239 2 098
SAD Obujam uvoza 14 611 18 636 20 544 13 432
Indeks (2003 = 100) 100 128 141 92
Tržišni udio 6 % 7 % 8 % 5 %
Cijene u EUR/tona 7 575 6 067 4 974 6 690
Tajland Obujam uvoza 2 858 6 511 8 647 8 647
Indeks (2003 = 100) 100 228 303 303
Tržišni udio 1 % 3 % 3 % 3 %
Cijene u EUR/tona 1 742 1 764 1 811 1 758
Ujedinjeni Arapski Obujam uvoza 1 26 2 478 5 898 Emirati (u tonama)
Indeks (2004 = 100) 100 9 422 22 427
Tržišni udio 0 % 1 % 2 %
Cijene u EUR/tona 2 872 1 854 1 790
Ukupno Južna Koreja, Obujam uvoza 43 366 49 157 53 894 51 855 SAD, Tajland i Ujedi (u tonama) njeni Arapski Emirati Indeks (2003 = 100) 100 80 100 110
Tržišni udio 17 % 20 % 21 % 20 %
Ukupno zemlje osim Obujam uvoza 62 300 65 683 74 191 77 054 Indije, Brazila i Izraela (u tonama)
Indeks (2003 = 100) 100 105 119 124
Tržišni udio 25 % 26 % 30 % 30 %
Cijena Ponderirana prosječna 3 848 3 756 3 431 3 428 cijena (EUR/tona)
Indeks 100 98 90 89
4. Gospodarsko stanje industrije Zajednice
(58) Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice. 160 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
4.1. Proizvodnja, kapacitet proizvodnje i iskorištenost kapaciteta
(59) Tijekom razmatranog razdoblja kapacitet je ostao stabilan (oko 190 000 tona), dok su se proizvodnja i iskorištenost kapaciteta smanjile za 4 %.
Tablica 6.
RRIP 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Proizvodnja u tonama 176 682 175 465 165 348 168 875
Indeks (2003 = 100) 100 99 94 96
Kapacitet u tonama 190 694 185 863 186 721 189 832
Indeks (2003 = 100) 100 97 98 100
Iskorištenost kapaciteta 93 % 94 % 89 % 89 %
Indeks (2003 = 100) 100 101 96 96
4.2. Zalihe
(60) Zalihe dotičnog proizvoda smanjile su se između 2003. i 2004. s 23 929 tona na 22 241 tonu, blago su se povećale u 2005. te smanjile na 21 272 tone tijekom RRIP-a. Smanjenje je uglavnom rezultat smanjenja proizvodnje.
Tablica 7.
RRIP Zalihe 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Tone 23 929 22 241 23 209 21 272
Indeks (2003 = 100) 100 93 97 89
4.3. Obujam prodaje nepovezanim kupcima u Zajednici i tržišni udio
(61) Obujam prodaje industrije Zajednice nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice smanjio se za 5 % između 2003. i 2005. s 142 755 tona na 135 956 tona, blago je porastao između 2005. i RRIP-a, ali je dosegnuo samo 98 % razine prodaje iz 2003. Prodaja povezanim trgovačkim društvima bila je zanemariva i kretala se između 200 i 300 tona u svakoj godini razmatranog razdoblja. Nadalje, tržišni udio industrije Zajednice smanjivao se za 2 postotna boda između 2003. i RRIP-a.
Tablica 8.
RRIP 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Obujam prodaje u tonama 142 755 144 282 135 956 139 212
Indeks (2003 = 100) 100 101 95 98
Tržišni udio u ukupnoj potrošnji 56 % 58 % 54 % 54 % 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 161
4.4. Prodajne cijene i troškovi
(62) Jedinične prodajne cijene smanjile su se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja (s 2 891 EUR/tona u 2003. na 2 189 EUR/tona tijekom RRIP-a), kao i prosječan trošak po toni koji se smanjio s 3 216 EUR/tona u 2003. na 3 137 EUR/tona tijekom RRIP-a. Navedeno smanjivanje troškova odvi jalo se unatoč činjenici da se prosječni trošak većine sirovina značajno povećao zbog naglog porasta cijena nafte. Navedeni iznosi pokazuju da industrija Zajednice, kako bi izbjegla gubitak previše tržišnog udjela, nije bila u položaju da u potpunosti pokrije svoj trošak proizvodnje prodajnim cijenama.
Tablica 9.
RRIP 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Ponderirana prosječna cijena 2 891 2 865 2 929 2 819 (EUR/tona)
Indeks 100 99 101 98
Ponderirani prosječni trošak 3 216 3 112 3 152 3 137 (EUR/tona)
Indeks (2003 = 100) 100 97 98 98
4.5. Rast
(63) Industrija Zajednice izgubila je tržišni udio na blago rastućem tržištu u razmatranom razdoblju.
4.6. Zaposlenost, produktivnost i plaće
(64) Razina zaposlenosti industrije Zajednice smanjila se za 13 % između 2003. i RRIP-a. Iako se prosječna plaća po zaposleniku povećala za 5 %, provedena je racionalizacija i produktivnost po zaposleniku porasla je za 9 %. Stoga se razina troškova rada po proizvedenoj toni smanjila za 4 %.
Tablica 10.
RRIP 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Zaposlenost 2 263 2 112 2 027 1 978
Indeks (2003 = 100) 100 93 90 87
Produktivnost u tonama po zaposleniku 78 83 82 85
Indeks (2003 = 100) 100 106 104 109
Plaće u 000 EUR 138 876 132 916 129 098 127 375
Indeks (2003 = 100) 100 96 93 92
Prosječna plaća po zaposleniku 61 362 62 922 63 669 64 407
Indeks (2003 = 100) 100 103 104 105
Plaće po proizvedenoj toni 786 758 781 754
Indeks (2003 = 100) 100 96 99 96 162 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
4.7. Profitabilnost i povrat ulaganja
(65) Profitabilnost od prodaje predstavlja dobit ostvarenu prodajom dotičnog proizvoda u Zajednici. Povrat ulaganja izračunava se na temelju povrata ukupnih sredstava.
(66) Profitabilnost i povrat ulaganja od prodaje dotičnog proizvoda nepovezanim kupcima u Zajednici ostali su negativni tijekom cijelog razmatranog razdoblja usprkos malim poboljšanjima u 2004. i 2005. Tijekom RRIP-a profitabilnost i povrat ulaganja bili su posebno niski (profitabilnost – 11 % i povrat ulaganja – 3,1 %) te su ponovno pali nakon 2005.
Tablica 11.
RRIP 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Profitabilnost – 11,2 % – 8,6 % – 7,6 % – 11,3 %
Indeks (2003 = 100) – 100 – 77 – 68 – 101
Povrat ulaganja – 2,6 % – 2,1 % – 1,9 % – 3,1 %
Indeks (2003 = 100) – 100 – 81 – 75 – 118
4.8. Novčani tok
(67) Kretanje novčanog toka posebno se pogoršalo tijekom RRIP-a.
Tablica 12.
RRIP 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Novčani tijek u 000 EUR 35 305 34 690 21 980 15 128
Indeks (2003 = 100) 100 98 62 43
4.9. Ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
Tablica 13.
RRIP 2003. 2004. 2005. (1.7.2005.- 30.6.2006.)
Ulaganja u 000 EUR 21 745 18 131 16 772 17 724
Indeks (2003 = 100) 100 83 77 82
(68) Između 2003. i RRIP-a ulaganja u proizvodnju folije od PET-a smanjila su se za 18 %. Tijekom RRIP- a vrijednost investicija povećala se za 6 % u usporedbi sa stanjem u 2005., ali je u usporedbi s 2003. ostala na nižoj razini. Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da su ulaganja pretežno ostvarena kako bi se poboljšala kvaliteta proizvoda i zadržao kapacitet proizvodnje.
(69) Niska razina ulaganja objašnjava se u najvećoj mjeri činjenicom da matična trgovačka društva indu strije Zajednice nisu bila zainteresirana za ulaganje ili pružanje jamstava za ulaganja u neprofitabilne aktivnosti poput proizvodnje folije od PET-a u Europi. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 163
4.10. Visina dampinške marže i oporavak od utjecaja prošlog koji je utvrđeno da nije vršio damping tijekom RRIP-a, dampinga koji je činio oko 90 % ukupnog uvoza folije od PET-a iz Indije. (70) Analiza u pogledu visine dampinga uzima u obzir činje nicu da su na snazi mjere u svrhu uklanjanja štetnog dampinga. Kako je navedeno gore u tekstu, raspoloživi podaci pokazuju da jedan od odabranih izvoznih proiz vođača nastavlja prodaju u Zajednici po dampinškim cije nama. Iako je utvrđena značajna dampinška marža, (74) Uzimajući u obzir gore navedeno, stanje industrije Zajed njezin učinak na stanje industrije Zajednice tijekom nice još uvijek je neizvjesno i svako povećanje dampin RRIP-a nije bio značajan budući da tržišni udio dampin škog uvoza vjerojatno bi ga pogoršalo. škog uvoza iz Indije i uvoza za koji je utvrđeno izbjega vanje mjera čine 1 % ukupne potrošnje u Zajednici. Društvo Jindal svakako je doprinijelo pogoršanju stanja industrije Zajednice. Međutim, također treba uzeti u obzir da se, čak i da analiza ne obuhvati uvoz društva Jindal, D.4. VJEROJATNOST NASTAVLJANJA I PONOVNOG POJAV industrija Zajednice ne bi mogla oporaviti od prošlog LJIVANJA ŠTETE dampinga nakon uvođenja antidampinških mjera u 2001. zbog izbjegavanja mjera (protiv čega su mjere (75) Kako je ranije navedeno, stanje industrije Zajednice još je uvedene tek krajem 2004.) i neprikladnosti preuzimanja uvijek neizvjesno. U slučaju ukidanja antidampinških obveze u vezi mjere koje je stavljeno izvan snage tek mjera doći će do značajnog porasta dampinškog uvoza. prošle godine. Ne smije se zaboraviti da je, prije uvođenja Kako je ranije navedeno u uvodnoj izjavi 46., indijski pristojba protiv izbjegavanja mjera i stavljanja preuzi izvoznici koji podliježu antidampinškoj pristojbi imaju manja obveze u vezi cijene izvan snage, razina uvoza potencijala povećati svoj obujam izvoza u značajnoj indijskih trgovačkih društava za koju je utvrđen mjeri te su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 48., damping bila više od tri puta viša nego tijekom RRIP-a. neka od najvećih svjetskih izvoznih tržišta folije od PET-a zaštićena visokim carinama, posebno tržište folije od PET-a u SAD-u.
5. Zaključak o stanju na tržištu Zajednice (76) U izostanku antidampinških pristojbi, indijski dampinški uvoz mogao bi izvršiti značajan cjenovni pritisak na (71) Obujam folije od PET-a koja se troši na tržištu Zajednice tržište Zajednice. Stoga postoji jasna naznaka vjerojat povećao se za 1 %, dok se obujam prodaje industrije nosti nastavka ili ponovnog pojavljivanja štete. Zajednice smanjio za 2 %.
(77) Uzimajući u obzir gore navedeno, izloženost industrije Zajednice povećanom obujmu uvoza iz Indije po dampinškim cijenama dovest će do daljnjeg pogoršanja (72) Gospodarsko se stanje industrije Zajednice pogoršalo u njezinog financijskog stanja. Na tom temelju, zaključuje pogledu većine čimbenika štete: proizvodnje, kapaciteta se stoga da bi stavljanje izvan snage mjera protiv Indije, u proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta (– 4 %), obujma svoj vjerojatnosti rezultiralo ponovnim pojavljivanjem prodaje (– 2 %) te vrijednosti (– 5 %), tržišnog udjela štete industriji Zajednice. (– 2 postotna boda) novčanog toka i profitabilnosti, aktivnosti ulaganja i povrata investicija.
D.5. INTERES ZAJEDNICE
(78) U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, razmatralo se bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice u cijelosti. (73) Napori restrukturiranja koje je industrija Zajednice podu zela na području zapošljavanja, smanjivanja troškova i povećanja produktivnosti po zaposleniku nisu mogli uravnotežiti učinak povećanja cijena sirovine tijekom razmatranog razdoblja. Trošak proizvodnje bio je viši od prodajne cijene. To se odvijalo usporedno s niskom (79) Sukladno članku 21. Osnovne uredbe, ispitivalo se je li se razinom cijene dampinškog uvoza iz Indije i ostalih utvrđivanje interesa Zajednice temeljilo na uzimanju u zemalja za koji je utvrđeno da izbjegava mjere. Međutim, obzir svih različitih uključenih interesa, odnosno interesa napominje se da je cjenovni pritisak na industriju Zajed industrije Zajednice, uvoznikâ i korisnikâ dotičnog proiz nice djelomično uzrokovan uvozom društva Jindal, za voda. 164 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(80) Treba podsjetiti da se u početnom ispitnom postupku Oni čine 16,3 % ukupne potrošnje u Zajednici folije od smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu PET-a te su naveli da produljenje antidampinških pristojbi Zajednice. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak ne bi imalo značajnog utjecaja na njihova trgovačka revizija, dakle analizira stanje u kojem su kompenzacijske društva. mjere već bile na snazi, omogućava procjenu svakog nepotrebnog negativnog učinka važećih kompenzacijskih mjera na dotične stranke.
3. Zaključak o interesu Zajednice
(81) Na tom se temelju ispitivalo postoje li, bez obzira na (88) Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaklju zaključke o vjerojatnosti nastavljanja ili ponovnog pojav čuje se da uvođenje mjera ne bi imalo značajan negativni ljivanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli učinak, ako ikakav, na stanje korisnika i uvoznika do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom dotičnog proizvoda. slučaju nije u interesu Zajednice.
(89) Na tom temelju zaključuje se da ne postoje utemeljeni (82) Kako bi se procijenio vjerojatni utjecaj uvođenja ili razlozi da se antidampinške pristojbe ne bi nastavile zbog neuvođenja mjera, zatraženi su podaci od svih zaintere interesa Zajednice. siranih stranaka za koje se znalo da bi se mjere na njih odnosile ili koje su se javile. Na tom je temelju Komisija poslala upitnike industriji Zajednice, devet nepovezanih uvoznika i 23 korisnika. Nadalje, Komisija je također kontaktirala sve ostale poznate proizvođače iz Zajednice E. ANTIDAMPINŠKE MJERE koji nisu dostavili podatke potrebne za sudjelovanje u ispitnom postupku kako bi dobila osnovne podatke o (90) Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i njihovoj proizvodnji i prodaji. razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporu čiti primjenjivanje postojećih mjera. Nakon te obavijesti također im je dan vremenski rok za ulaganje prigovora.
1. Učinak na industriju Zajednice
(83) Podsjeća se da je industrija Zajednice još uvijek u (91) Na temelju gornjih činjenica i razmatranja zaključuje se ranjivom stanju kako je navedeno u uvodnim izjavama da, u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, od 58. do 74. treba ukinuti parcijalnu privremenu reviziju ograničenu na društvo Jindal te primijeniti antidampinšku pristojbu od 0 % uvedenu početnim ispitnim postupkom na uvoz folije od PET-a koju društvo Jindal proizvodi i izvozi u (84) Očekuje se da će nastavak mjera ublažiti poremećaje na Europsku zajednicu. tržištu i suzbijanje cijena. Mjere bi omogućile industriji Zajednice da barem zadrži prodaju i korist od ekonomije razmjera.
(92) U pogledu revizije nakon isteka mjere, kako je pred viđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe te na temelju gornjih nalaza, treba primijeniti antidampinške (85) U suprotnom, u slučaju ukidanja antidampinških mjera, mjere na uvoz folije od PET-a iz Indije, vjerojatno je da će se negativno kretanje financijskog stanja industrije Zajednice nastaviti, ako ne i pogoršati. Industrija Zajednice posebno je obilježena gubitkom prihoda zbog niskih cijena i smanjenja tržišnog udjela. DONIJELO JE OVU UREDBU:
(86) Sukladno tome, nastavak antidampinških mjera bio bi u interesu industrije Zajednice. Članak 1.
Prekida se parcijalna privremena revizija antidampinških pristojba koje se primjenjuju na uvoz folije od polietilen teref 2. Učinak na uvoznike i korisnike talata (PET) podrijetlom iz, između ostalog, Indije, koja se uobi čajeno deklarira prema oznakama KN ex 3920 62 19 i (87) Samo su četiri korisnika i jedan uvoznik/korisnik surađi ex 3920 62 90, u mjeri u kojoj se navedene mjere odnose na vali u ispitnom postupku i dostavili potpune odgovore. indijskog proizvođača izvoznika Jindal Poly Films Limited. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 165
Članak 2. 3. Kada bilo koja stranka dostavi Komisiji dostatne dokaze:
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz folije od polietilen tereftalata (PET) obuhvaćene oznakama KN ex 3920 62 19 (oznake TARIC 3920 62 19 03, 3920 62 19 06, 3920 62 19 09, 3920 62 19 13, 3920 62 19 16, — da nije izvozila robu opisanu u stavku 1. tijekom razdobljâ 3920 62 19 19, 3920 62 19 23, 3920 62 19 26, od 1. travnja 1999. do 31. ožujka 2000. i od 1. srpnja 3920 62 19 29, 3920 62 19 33, 3920 62 19 36, 2005. i 30. lipnja 2006., 3920 62 19 39, 3920 62 19 43, 3920 62 19 46, 3920 62 19 49, 3920 62 19 53, 3920 62 19 56, 3920 62 19 59, 3920 62 19 63, 3920 62 19 69, 3920 62 19 76, 3920 62 19 78 i 3920 62 19 94) te — da nije povezana bilo s kojim izvoznikom ili proizvođačem ex 3920 62 90 (oznake TARIC 3920 62 90 33 i koji podliježu mjerama uvedenima Uredbom (EZ) 3920 62 90 94), podrijetlom iz Indije. br. 366/2006, te
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primje njuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carina, za proizvode koje proizvode dolje navedena trgovačka — da je izvezla dotičnu robu nakon razdoblja od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. ili da je sklopila neopozivu društva, jest sljedeća: ugovornu obvezu za izvoz značajne količine u Zajednicu,
Konačna Dodatna Trgovačko društvo pristojba oznaka (%) TARIC tada Vijeće, običnom većinom na prijedlog Komisije nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, može izmijeniti Ester Industries Limited, 17,3 A026 stavak 2. dodavanjem navedene stranke na popis trgovačkih 75-76, Amrit Nagar, društava koja podliježu antidampinškim mjerama kako je nave Behind South Extension Part-1, deno u tablici u stavku 2., pri čemu je konačna pristojba ponde New Delhi 110003, Indija rirana prosječna carinska stopa od 3,5 %.
Flex Industries Limited, 0,0 A027 A-1, Sector 60, Noida 201 301 (U. P.), 4. Konačna preostala antidampinška pristojba koja se primje Indija njuje na uvoz iz Indije, kako je određeno stavkom 2., proširuje se na uvoz iste folije od polietilen tereftalata koja se otprema iz Garware Polyester Limited, 6,8 A028 Brazila i Izraela (bez obzira je li prijavljena da je podrijetlom iz Garware House, 50-A, Swami Nityanand Marg, Brazila ili Izraela ili ne) (oznake TARIC 3920 62 19 01, Vile Parle (East), 3920 62 19 04, 3920 62 19 07, 3920 62 19 11, Mumbai 400 057, 3920 62 19 14, 3920 62 19 17, 3920 62 19 21, Indija 3920 62 19 24, 3920 62 19 27, 3920 62 19 31, 3920 62 19 34, 3920 62 19 37, 3920 62 19 41, Jindal Poly Films Limited, 0,0 A030 3920 62 19 44, 3920 62 19 47, 3920 62 19 51, 56 Hanuman Road, 3920 62 19 54, 3920 62 19 57, 3920 62 19 61, New Delhi 110 001, 3920 62 19 67, 3920 62 19 74, 3920 62 19 77, Indija 3920 62 19 92, 3920 62 90 31, 3920 62 90 92) uz izuzetak onih koje proizvode sljedeća trgovačka društva: MTZ Polyfilms Limited, 18,0 A031 New India Centre, 5th Floor, 17 Co-operage Road, Mumbai 400 039, Indija Terphane Ltda BR 101, km 101, City of Cabo de Santo Agostinho, State of Pernambuco, Brazil (dodatna oznaka Polyplex Corporation Limited 0,0 A032 TARIC A569); B-37, Sector-1, Noida 201 301, Dist. Gautam Budh Nagar, Uttar Pradesh, Indija Jolybar Filmtechnic Converting Ltd (1987), Hacharutsim str. 7, SRF Limited 3,5 A753 Ind. Park Siim 2000, Natania South, 42504, POB 8380, Izrael Express Building 9-10 Bahadur Shah Zaraf (dodatna oznaka TARIC A570); Marg New Delhi 110 002 Indija
Sva ostala trgovačka društva 17,3 A999 Hanita Coatings Rural Cooperative Association Ltd., Kibbutz Hanita, 22885, Izrael (dodatna oznaka TARIC A691). 166 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
5. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Luxembourgu 30. listopada 2007.
Za Vijeće Predsjednik F. NUNES CORREIA 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 167
32007R1420
5.12.2007. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 317/5
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1420/2007 od 4. prosinca 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz silikomangana podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Kazakstana te prekidu postupka na uvoz silikomangana podrijetlom iz Ukrajine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, slučaju više od 50 % ukupne proizvodnje SiMn-a u Zajednici (proizvođači podnositelji pritužbe). Pritužba je sadržavala dokaze prima facie o dampingu SiMn-a podri jetlom iz predmetnih zemalja i materijalnoj šteti koja iz njega proizlazi, što je smatrano dostatnim kako bi se uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, opravdalo pokretanje postupka.
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu (3) Jedna zainteresirana stranka je tvrdila da je Komisija članice Europske zajednice ( 1) (Osnovna uredba), a posebno trebala pokrenuti ovaj postupak i protiv uvoza podri njezin članak 9., jetlom iz Indije. Međutim, u trenutku pokretanja trenu tačnog postupka, Komisija nije imala na raspolaganju dostatni dokaz o štetnom dampingu da bi mogla oprav dati pokretanje postupka protiv uvoza podrijetlom iz Indije u skladu sa zahtjevima iz članka 5. stavka 2. uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon Osnovne uredbe. savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,
budući da: 2. Stranke na koje se postupak odnosi (4) Komisija je službeno obavijestila podnositelja pritužbe, proizvođače podnositelje pritužbe i ostale poznate proiz vođače iz Zajednice, proizvođače izvoznike iz pred metnih zemalja, uvoznike/trgovce i njihova udruženja, A. POSTUPAK dobavljače i korisnike za koje se zna da se to na njih 1. Pokretanje odnosi te predstavnike predmetnih zemalja izvoznica, o pokretanju postupka. Zainteresirane stranke dobile su (1) Prema članku 5. Osnovne uredbe, Komisija je 6. rujna priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti 2006. putem obavijesti (obavijest o pokretanju postupka) raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju objavljene u Službenom listu Europske unije ( 2), najavila postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to pokretanje antidampinškog postupka u pogledu uvoza tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih silikomangana (uključujući ferosilikomangan) (SiMn) se sasluša, odobrena je rasprava. podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK), Kaza kstana i Ukrajine (predmetne zemlje) u Zajednicu.
(5) Kako bi proizvođačima izvoznicima u NRK-u i Kaza (2) Postupak je pokrenut kao rezultat pritužbe koju je kstanu omogućila dostavljanje zahtjeva za primjenu tret 24. srpnja 2006. podnio Comité de Liaison des Industries mana tržišnog gospodarstva (MET) ili individualnog tret Ferro-Alliages (EUROALLIAGES) (podnositelj pritužbe) u mana (IT), Komisija je proizvođačima izvoznicima za ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom koje se zna da se na njih to odnosi i tijelima NRK-a i Kazakstana poslala obrasce zahtjeva. Četiri skupine proiz vođača izvoznika u NRK-u i jedan proizvođač izvoznik u ( 1 ) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., Kazakstanu zatražili su MET prema članku 2. stavku 7. str. 17.). Osnovne uredbe, ili IT ako bi ispitni postupak ustanovio ( 2 ) SL C 214, 6.9.2006., str. 14. da ne zadovoljavaju uvjete za MET. 168 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(6) S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika članka 18. smatrala da navedena trgovačka društva ne u NRK-u i uvoznika u Zajednici, u obavijesti o pokre surađuju u postupku te su zanemareni svi njihovi tanju postupka predviđen je odabir uzoraka s ciljem utvr podnesci. đivanja dampinga i štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. (12) Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za potrebe MET-a/IT-a, u slučaju NRK-a i Kazakstana, i za utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Zajednice za sve predmetne zemlje. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih (7) Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba trgovačkih društava: li provesti odabir uzoraka ili ne te, ako da, sam odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici u NRK-u i uvoznici u Zajednici zamoljeni su da se jave Komisiji i dostave, kako (a) proizvođači iz Zajednice je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s pred metnim proizvodom tijekom razdoblja od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. — Eramet Comilog Manganese, Pariz, Francuska,
— Ferroatlantica S.L., Madrid, Španjolska,
(8) Što se tiče proizvođača izvoznika iz NRK-a, s obzirom da — Huta Łaziska SA, Łaziska Górne, Poljska, su samo četiri skupine trgovačkih društava s izvoznom prodajom SiMn-a u Zajednicu tijekom RIP-a izrazile spremnost uključivanja u uzorak, odlučeno je da odabir — OFZ, a.s., Istebne, Slovačka; uzoraka nije potreban.
(b) korisnici u Zajednici
(9) U pogledu uvoznika u Europsku zajednicu, samo su se — Compañía Española de Laminación, S.L., Castell dva nepovezana uvoznika javila i na vrijeme dostavila bisbal, Španjolska, tražene podatke. Stoga je odlučeno da odabir uzoraka nije potreban. — Mittal Steel Poland SA (Arcelor SA), Kraków, Poljska;
(c) nepovezani uvoznici (10) Komisija je poslala upitnike svim strankama, za koje se znalo da se to na njih odnosi, te svim ostalim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Odgovori na upitnik — Metalleghe S.P. A., Brescia, Italija; primljeni su od četiri proizvođača iz Zajednice, četiri skupine proizvođača izvoznika iz NRK-a, jedinog kaza kstanskog proizvođača izvoznika, tri ukrajinska proizvo (d) proizvođači izvoznici u NRK-u đača izvoznika, dva nepovezana uvoznika i devet nepo vezanih korisnika iz Zajednice. Osim toga, dva korisnika dostavila su komentare ne odgovorivši na upitnik. — Minmetals Group
— Minmetals (Guizhou) Ferro-Alloys Co., Ltd, Guiyang,
(11) Međutim, jedna od skupina proizvođača izvoznika iz NRK-a naknadno se nije složila s predviđenom provjerom na licu mjesta u pogledu podataka dostav — Guiyang Huaxi Minmetals Ferro-Alloys Co., ljenih u njihovim zahtjevima za primjenu MET-a/IT-a i Ltd, Qingzhen, odgovorima na upitnik. Slijedom toga, nakon obavješći vanja predmetnih trgovačkih društava o posljedicama nesuradnje kako je propisano člankom 18. stavkom 1. — China Minmetals Shenzhen Co., Ltd, Osnovne uredbe, Komisija je u skladu s odredbama Shenzhen, 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 169
— Minmetals Shanghai Pudong Trading Co., Ltd, — OJSC Zaporozhye Ferroalloys Plant (Zaporozhye), Šangaj, Zaporozhye;
— China National Minerals Co., Ltd, Peking, (g) povezani trgovci u Švicarskoj
— Minmetals Orient Import & Export Trading Co., Ltd, Peking, — Steelex SA, Lugano, povezan s društvom PJSC Nikopol Ferroalloys Plant, — Jilin Group
— Jilin Ferroalloys Co., Ltd, Jilin City, — ENRC, Kloten, povezan s društvom OJSC Kazc hrome.
— Jilin Ferroalloy Imp & Exp Co., Ltd, Jilin City,
(13) U svjetlu potrebe za utvrđivanjem uobičajene vrijednosti — Shanxi Jinneng Group za proizvođače izvoznike u NRK-u i Kazakstanu kojima se možda ne bi dijelio MET, provjera s ciljem utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje održala se u poslovnim prostorijama sljedećeg — Shanghai Jinneng International Trade Co. Ltd, proizvođača i njegovog povezanog trgovačkog društva Šangaj, za prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD):
— Datong Jinneng Jinli Ferroalloy Co. Ltd, Datong, — Eramet Marietta, Inc., Marietta, Ohio (proizvođač),
— Shanxi Jinneng Group Jinguan Ferroalloy, Datong, — Eramet North America, Inc., Coraopolis, Pennsylvania (povezano trgovačko društvo za prodaju). — Datong Jinneng Industrial Silicon Co. Ltd, Datong;
3. Razdoblje ispitnog postupka
(e) proizvođač izvoznik u Kazakstanu (14) Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2005. do 30. lipnja 2006. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje kretanja koja su — OJSC Kazchrome (Kazchrome), Aktyubinsk i važna za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. sije Aksu; čnja 2002. do kraja razdoblja ispitnog postupka (raz matrano razdoblje).
(f) proizvođači izvoznici u Ukrajini
B. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD — PJSC Nikopol Ferroalloys Plant (NFP), Nikopol i njegovi povezani trgovci, 1. Predmetni proizvod (15) Predmetni proizvod je silikomangan (uključujući ferosili komangan) (SiMn) podrijetlom iz NRK-a, Kazakstana i — SPIG „Interpipe” Corporation, Dniepope Ukrajine (predmetni proizvod), koji se uobičajeno prijav trovsk, ljuje pod oznakama KN 7202 30 00 i ex 8111 00 11.
— Nikopolskie Ferrosplavy LLC, Dniepopetrovsk, (16) Predmetni proizvod koristi se u industriji čelika za dezo ksidaciju i kao slitina. Uglavnom se proizvodi od rudače — JSC Stakhanov Ferroalloys Plant (Stakhanov), mangana i silicija koji se miješaju do temperature taljenja Stakhanov, u peći. 170 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(17) SiMn postoji u različitim kvalitetama i može sadržavati (1) poslovne odluke i troškovi donose se kao odgovor na različite udjele željeza (Fe), mangana (Mn), silicij (Si) i tržišne signale i bez značajnog uplitanja države, a ugljika (C). Što se tiče udjela ugljika, razlikuje se SiMn troškovi odražavaju tržišne vrijednosti; s vrlo malim udjelom ugljika, koji je bolje kvalitete (i ima veću cijenu), i SiMn s većim udjelom ugljika koji se može smatrati uobičajenom kvalitetom. SiMn se prodaje u različitim veličinama u prahu, zrnu ili komadima. Unatoč ovim razlikama, sve kvalitete i veličine smatraju (2) poduzeća imaju transparentan sustav osnovnih raču se jednim proizvodom, jer imaju ista osnovna kemijska i novodstvenih podataka koje revidiraju nezavisni revi fizička svojstva i osnovnu uporabu. zori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, a koji se koriste za sve potrebe;
(3) ne postoje značajni poremećaji preneseni iz prijašnjeg 2. Istovjetni proizvod sustava netržišnog gospodarstva; (18) Ispitni postupak je pokazao da SiMn koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje u Zajednici, SiMn koji se proizvodi i prodaje na domaćim tržištima NRK-a, Kaza kstana i Ukrajine te na domaćem tržištu SAD-a, koji konačno služi kao analogna zemlja, i SiMn koji se (4) zakoni o stečaju i imovini jamče pravnu sigurnost i uvozi u Zajednicu iz NRK-a, Kazakstana i Ukrajine, u stabilnost; osnovi imaju ista osnovna kemijska i fizička svojstva i istu osnovnu uporabu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. (5) konverzije deviza obavljaju se po tržišnim stopama.
(21) Četiri skupine kineskih proizvođača izvoznika prvotno je (19) Jedan proizvođač izvoznik je tvrdio da mangan u sirovim zatražilo MET prema članku 2. stavku 7. točki (b) oblicima, koji se uobičajeno prijavljuje pod oznakom KN Osnovne uredbe i ispunilo je obrazac za odobravanje 8111 00 11, ne treba obuhvatiti ispitnim postupkom. U MET-a za proizvođače izvoznike u zadanim rokovima. tom pogledu, potvrđuje se da je predmetni proizvod sili Međutim, jedna od tih skupina naknadno je odlučila ne komangan, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., a ne surađivati u ispitnom postupku (kako je navedeno u mangan u sirovim oblicima, ali on uključuje i siliko gornjoj uvodnoj izjavi 11.). Stoga su razmotreni samo mangan u sirovim oblicima. Dok se SiMn općenito zahtjevi za primjenu MET-a preostale tri skupine kineskih prijavljuje pod oznakom KN 7202 30 00, može se, proizvođača izvoznika koji surađuju i koji su navedeni u ovisno o udjelu željeza, prijaviti i kao silikomangan u uvodnoj izjavi 12. Sve skupine uključivale su i proizvo sirovim oblicima ili prah od silikomangana pod đače predmetnog proizvoda i trgovačka društva koja su oznakom KN 8111 00 11. povezana s proizvođačima i uključena u prodaju pred metnog proizvoda. Stalna praksa Komisije je, doista, ispi tati ispunjava li skupina povezanih trgovačkih društava kao cjelina uvjete za primjenu MET-a.
C. DAMPING (22) Jedini kazakstanski proizvođač izvoznik zatražio je MET 1. Tretman tržišnog gospodarstva (MET) prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe i (20) U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne ispunio obrazac za odobravanje MET-a za proizvođače uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se izvoznike u zadanim rokovima. odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a i Kazakstana, uobi čajena cijena utvrđuje se u skladu sa stavcima 1. do 6. navedenog članka za one proizvođače izvoznike za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije određene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe, tj. kada takvi proiz (23) Za proizvođače izvoznike koji surađuju Komisija je vođači izvoznici pokažu da uvjeti tržišnog gospodarstva tražila sve podatke koje je smatrala potrebnima i provje prevladavaju u pogledu proizvodnje i prodaje istovjetnog rila podatke koji su dostavljeni u zahtjevu za MET u proizvoda. Ti kriteriji ukratko su određeni niže u sažetom prostorijama predmetnih trgovačkih društava kako je obliku i samo radi lakšeg snalaženja: smatrala potrebnim. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 171
1.1. Utvrđivanje MET-a u pogledu proizvođačâ izvoznikâ u (29) Zainteresiranim strankama dana je mogućnost komenti NRK-u ranja gornjih nalaza. Komentari primljeni od dvije kineske skupine proizvođača izvoznika nisu sadržavali (24) Ispitni postupak je otkrio da se MET nije mogao dodijeliti nikakve nove dokaze koji bi promijenili nalaze u ni jednom kineskom proizvođaču izvozniku navedenom pogledu odluke o utvrđivanju MET-a. u uvodnoj izjavi 12., jer ni jedna skupina nije ispunila kriterij 1. određen u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe te, osim toga, jedna od njih nije ispunila kriterij 2., a druga kriterij 3. Nadalje, za skupinu koja nije ispunila kriterije 1. i 2., ostale su velike sumnje u pogledu kriterija 3. i ta skupina, u svakom slučaju, nije dostavila (30) Na temelju gore navedenog, ni jedna skupina kineskih sve obrasce za MET te odgovore na upitnik svojih pove trgovačkih društava proizvođača izvoznika nije pokazala zanih trgovačkih društava uključenih u proizvodnju i/ili da ispunjava sve kriterije određene u članku 2. stavku 7. trgovinu predmetnim proizvodom. točki (c) Osnovne uredbe i stoga im se nije mogao dodi jeliti MET.
(25) Što se tiče kriterija 1., ni jedna skupina kineskih trgova čkih društava nije pokazala da ispunjava ovaj kriterij. 1.2. Utvrđivanje MET-a u pogledu jedinog proizvođača izvoz Utvrđeno je da su sve skupine trgovačkih društava u nika u Kazakstanu vlasništvu države i nisu dostavile dokaze koji bi se mogli smatrati dostatnima za uklanjanje sumnje o (31) Jedini kazakstanski proizvođač izvoznik pokazao je da značajnom uplitanju države u odluke uprave. Stoga se ispunjava svih pet kriterija određenih u članku 2. nije moglo isključiti da su trgovačka društva bila pod stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i stoga mu je značajnom kontrolom i uplivom države. odobrena primjena MET-a. Proizvođaču izvozniku i indu striji Zajednice (vidjeti uvodnu izjavu 91.) pružena je mogućnost komentiranja nalaza o MET-u. Komentari primljeni od industrije Zajednice nisu sadržavali nikakve nove dokaze koji bi promijenili nalaze u pogledu odluke o utvrđivanju MET-a. (26) Osim nesukladnosti s kriterijem 1., za jednu skupinu trgovačkih društava utvrđeno je da nije mogla pokazati da ne postoje značajni poremećaji preneseni iz prijašnjeg sustava netržišnog gospodarstva (kriterij 3.), s obzirom na određene koristi od nevraćenog zajma koje je jedno 2. Individualni tretman (IT) trgovačko društvo u skupini primilo od svog matičnog društva u državnom vlasništvu. (32) Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, carina na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu pokazati da ispunjavaju sve kriterije određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. (27) Nadalje, za drugu skupinu trgovačkih društava je, osim nesukladnosti s kriterijem 1., utvrđeno da nije mogla pokazati da ne postoje značajni poremećaji preneseni iz prijašnjeg sustava netržišnog gospodarstva, posebno s obzirom na postojanje trgovine razmjene tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta skupina, također, nije (33) Što se tiče NRK-a, svi proizvođači izvoznici koji su zatra pokazala da su financijski izvještaji nekoliko provjerenih žili MET, također, su tražili IT u slučaju da im se ne subjekata nezavisno revidirani u skladu s međunarodnim dodijeli MET. računovodstvenim standardima, jer je primjenu dobrih i osnovnih računovodstvenih načela, posebno u pogledu amortizacije dugotrajne imovine, ukinulo matično društvo, a tu povredu odobrili su revizori trgovačkih društava. (34) Na temelju raspoloživih podataka je utvrđeno da ni jedna predmetna skupina trgovačkih društava nije pokazala da kumulativno ispunjava sve zahtjeve za IT kako je nave deno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Naime, utvrđeno je da trgovačka društva nisu ispunila kriterij (28) Štoviše, u istoj skupini činilo se da najmanje jedno trgo propisan člankom 9. stavkom 5. točkom (c) Osnovne vačko društvo uključeno u trgovinu predmetnim proiz uredbe da većina udjela pripada privatnim osobama, jer vodom nije dostavilo ni obrazac za MET ni odgovor na je utvrđeno, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 25., da upitnik, što je dovelo u pitanje pouzdanost dostavljenih su sva trgovačka društva u vlasništvu države. Stoga su se podataka. njihovi zahtjevi morali odbaciti. 172 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3. Uobičajena vrijednost (39) Za one vrste proizvoda kod kojih više od 80 % obujma prodaje na domaćem tržištu nije bilo ispod jediničnih 3.1. Opća metodologija troškova i gdje je ponderirana prosječna prodajna cijena bila jednaka ili viša od ponderiranog prosječnog troška i. U k u p n a r e p r e z e n t a t i v n o s t proizvodnje, uobičajena cijena se, prema vrsti proizvoda, (35) Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti i u skladu s računala kao ponderirani prosjek svih domaćih prodajnih člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je cijena predmetne vrste. najprije ispitala za svakog predmetnog izvoznog proizvo đača u Kazakstanu i Ukrajini je li domaća prodaja pred metnog proizvoda nezavisnim kupcima reprezentativna, odnosno predstavlja li ukupan obujam takve prodaje najmanje 5 % njegove ukupne odgovarajuće izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Zajednici. (40) Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje nave dene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena nave dene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izraču nanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste, pod uvjetom da je navedena prodaja iznosila 10 % ili više ukupnog obujma prodaje ii. U s p o r e d b a v r s t â p r o i z v o d a navedene vrste.
(36) Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaju proizvođači izvoznici s ukupnom reprezentativnom domaćom prodajom, koje su istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Zajednicu. (41) Kada je obujam profitabilne prodaje bilo koje vrsta proiz voda iznosio manje od 10 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, smatralo se da je navedena određena vrsta prodana u nedostatnim količinama da bi cijena na domaćem tržištu osigurala odgovarajuću osnovu za odre đivanje uobičajene vrijednosti.
iii. R e p r e z e n t a t i v n o s t s p e c i f i č n a z a v r s t u p r o i z v o d a
(37) Za svaku vrstu proizvoda koju su prodavali proizvođači (42) Kada se cijene na domaćem tržištu određene vrste proiz izvoznici na svojim domaćim tržištima i za koju je utvr voda koju je prodao proizvođač izvoznik nisu mogle đeno da je izravno usporediva s vrstom koja se prodavala koristiti kako bi se odredila uobičajena vrijednost, za izvoz u Zajednicu, utvrđeno je je li domaća prodaja morala se primijeniti druga metoda. U skladu s bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, Komisija je 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste umjesto toga utvrdila izračunanu uobičajenu vrijednost proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada kako slijedi. je ukupni obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda izvezene u Zajednicu.
(43) Uobičajena je vrijednost izračunana dodavanjem troško vima proizvodnje izvezenih vrsta svih izvoznika, prilago đenog prema potrebi, razumnog iznosa za prodajne, opće i administrativne troškove i razumne profitne marže. iv. T e s t i r a n j e u o b i č a j e n o g t i j e k a t r g o v i n e
(38) Komisija je naknadno za svakog predmetnog proizvođača izvoznika u Kazakstanu i Ukrajini ispitala može li se za domaću prodaju svake vrste proizvoda koja se prodaje na (44) U svim slučajevima, prodajni, opći i administrativni domaćem tržištu u reprezentativnim količinama smatrati troškovi i dobit utvrđeni su u skladu s metodama nave da je obavljena u uobičajenom tijeku trgovine prema denima u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe. Radi toga članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno je Komisija ispitala jesu li nastali prodajni, opći i admini tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim strativni troškovi i ostvarena dobit svih predmetnih kupcima na domaćem tržištu za svaku izvezenu vrstu izvoznih proizvođača na domaćem tržištu činili pouz proizvoda na domaćem tržištu tijekom RIP-a. dane podatke. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 173
3.2. Analogna zemlja natjecanja, s obzirom: i. da je proizvođač koji surađuje jedini proizvođač na domaćem tržištu, i ii. da je obujam (45) U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uvoza na tržište SAD-a navodno ograničen zbog posto uredbe, u gospodarstvima u tranziciji uobičajena vrijed janja antidampinških mjera u SAD-u na uvoz silikoman nost za proizvođače izvoznike kojima nije dodijeljen gana iz glavnih zemalja proizvođača u svijetu. Drugo, MET mora se utvrditi na temelju cijene ili izračunane tvrdilo se da činjenica, kako je proizvođač iz SAD-a vrijednosti u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva (ana koji surađuje povezano trgovačko društvo jednog od logna zemlja) ili cijene iz takve treće zemlje prema proizvođača podnositelja pritužbe, baca sumnju na pouz ostalim zemljama, ili, kada to nije moguće, na bilo danost i reprezentativnost njegovih podataka o troško kojoj drugoj razumnoj osnovi. vima i cijenama. Treće, tvrdilo se da u obzir treba uzeti činjenicu da je pristup sirovinama navodno drukčiji u SAD-u, gdje nema domaće opskrbe glavnim sirovinama, rudačom mangana, te NRK-u, gdje je dostupna domaća opskrba. Četvrto, tvrdilo se da bi zemlja s razinom gospodarskog razvoja sličnom razini NRK-a predstavlja (46) U obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je, prema primjereniju analognu zemlju od SAD-a. potrebi, korištenje Brazila kao primjerene analogne zemlje za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK i Kazakstan, a zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju. Ni jedna zainteresirana stanka nije uložila prigovor na taj prijedlog.
(50) Kineski proizvođač izvoznik je tvrdio da bi Indija, ili pak Ukrajina, bile primjereniji izbor za analognu zemlju, uglavnom zato što bi se tržišno natjecanje i tržišni uvjeti u tim zemljama mogli bolje usporediti sa stanjem (47) Komisija je tražila suradnju od poznatih proizvođača u u NRK-u. Kao treća mogućnost, predloženo je da se Brazilu, a naknadno i od proizvođačâ u ostalim mogućim uobičajena vrijednost za NRK utvrdi na temelju podataka analognim zemljama, tj. Indiji, Japanu, Norveškoj, Južnoj koje su dostavili kineski proizvođači koji imaju uvjete za Africi i SAD-u. Međutim, ponude za suradnju dobivene MET. Konačno, ako se SAD zadrži kao analogna zemlja, su samo od proizvođača u Norveškoj i SAD-u. Na tvrdilo se da prilagodbe uobičajenoj vrijednosti treba temelju podataka dobivenih od tri norveška trgovačka napraviti tako da se u obzir uzmu razlike u pristupu društva, zaključeno je da je domaće tržište SiMn-a u sirovinama i razlike u proizvodnim troškovima zbog Norveškoj vrlo malo. Stoga se norveško tržište nije većih troškova rada i zaštite okoliša u SAD-u. smatralo dostatno reprezentativnim za utvrđivanje uobi čajene vrijednosti za NRK i Kazakstan.
(51) Komentari druge dvije zainteresirane stranke sadržajno (48) Što se tiče jedinog poznatog proizvođača iz SAD-a, nisu dodali ništa gore navedenim komentarima kineskog upitnik je poslan tom proizvođaču, a podaci dostavljeni proizvođača izvoznika. u njegovom odgovoru provjereni su na licu mjesta. Utvr đeno je da je obujam domaće prodaje predmetnog proiz vođača u SAD-u značajan i dostatno reprezentativan u odnosu na obujam kineskog i kazakstanskog izvoza predmetnog proizvoda u Zajednicu. Štoviše, tržište SAD-a može se smatrati otvorenim tržištem, s obzirom da je razina uvozne carine niska (carina NPN od 3,9 % (52) U pogledu Indije, Komisija je tražila suradnju od nekoliko cijene FOB). Ispitni postupak je pokazao da je postojao indijskih proizvođača, ali unatoč početnim pozitivnim značajan uvoz SiMn-a na tržište SAD-a. Stoga se naznakama, na kraju nije ostvarena nikakva suradnja. američko tržište smatralo konkurentskim tržištem i Stoga se Indija nije mogla zadržati kao analogna dostatno reprezentativnim za utvrđivanje uobičajene zemlja. Što se tiče Ukrajine, tijekom ispitnog postupka vrijednosti za NRK i Kazakstan. za tu zemlju utvrđene su visoke razine dampinga (vidjeti uvodnu izjavu 87.). U skladu sa stalnom praksom, zemlja uključena u takav damping ne smatra se primjerenom analognom zemljom. Što se tiče trećeg prijedloga, tj. utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK na temelju podataka koje su dostavili kineski proizvođači koji su (49) Zainteresirane stranke pozvane su da to komentiraju, a ispunili uvjete za MET, dostatno je napomenuti da komentari su primljeni od tri zainteresirane stranke koje članak 2. stavak 7. točka (a) Osnovne uredbe specifično su se protivile izboru SAD-a kao analogne zemlje. Jedna navodi da se koristi „treća zemlja tržišnog gospodarstva”, kineska skupina proizvođača izvoznika najprije je tvrdila a osim toga ni za jednog kineskog proizvođača koji da na tržištu SAD-a ne postoji dostatna razina tržišnog surađuje nije utvrđeno da ispunjava uvjete za MET. 174 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(53) Osim toga, u pogledu specifičnih prigovora u pogledu (57) S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da SAD pred primjerenosti SAD-a kao analogne zemlje, treba napome stavlja primjerenu analognu zemlju u skladu s člankom nuti sljedeće: prvo, u pogledu navodnog nedostatka trži 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe. šnog natjecanja na lokalnom tržištu, kako je već nave deno u uvodnoj izjavi 48., ispitni postupak je pokazao da, iako je proizvođač iz SAD-a koji surađuje jedini lokalni proizvođač, postoji značajan uvoz silikomangana u SAD. Doista, tijekom RIP-a uvoz je bio višestruk u odnosu na obujam domaće prodaje proizvođača iz SAD-a koji surađuje. S tim u vezi, također se napominje da postojanje mjera za zaštitu trgovina na snazi za pred metni proizvod ne isključuje izbor konkretne zemlje kao 3.3. Narodna Republika Kina analogne zemlje, jer je svrha antidampinških mjera (58) Nakon izbora SAD-a kao analogne zemlje i prema članku upravo vratiti pošteno tržišno natjecanja na predmetno 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijed tržište. nost za kineske proizvođače izvoznike, od kojih ni jednom nije dodijeljen MET, utvrđena je na temelju provjerenih podataka dobivenih od jedinog proizvođača iz SAD-a koji surađuje.
(54) U pogledu navoda da bi odnos između trgovačkog društva koje surađuje iz SAD-a i europskog proizvođača mogao utjecati na pouzdanost dostavljenih podataka, ti navodi nisu bili u skladu s nalazima ispitnog postupka. Nisu utvrđene nikakve naznake da bi odnos imao (59) Opća metodologija opisana u uvodnim izjavama 35. do nekakav štetan učinak na cijene, troškove proizvodnje i 44. primjenjuje se na proizvođača koji surađuje u analo profitabilnost proizvođača iz Sjedinjenih Država, a Komi gnoj zemlji. S obzirom da domaća prodaja SiMn-a proiz sija je bila zadovoljna točnošću i pouzdanošću podataka vođača iz SAD-a koji surađuje nije obavljena u uobiča dostavljenih za potrebe ovog ispitnog postupka. jenom tijeku trgovine tijekom RIP-a, uobičajena vrijed nost izračunana je prema članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe. Profitna marža korištena za izračunavanje uobi čajene vrijednosti utvrđena je prema članku 2. stavku 6. točki (b) Osnovne uredbe na temelju profitne marže koja se primjenjuje na istu opću kategoriju proizvoda za proizvođača iz SAD-a. Korišteni su prodajni, opći i admi nistrativni troškovi proizvođača iz SAD-a koji surađuje za (55) Konačno, razmotreni su i argumenti o pristupu sirovi sve domaće prodaje tijekom RIP-a. nama i razlici u troškovima. Cijena glavne sirovine (rudače mangana), koju trgovačko društvo iz SAD koje surađuje koristi za proizvodnju silikomangana, uspore đena je s cijenama koju kineska trgovačka društva plaćaju za rudaču mangana i nisu utvrđene nikakve značajne razlike. Osim toga, napominje se da su kineski proizvođači koji surađuju, također, uvezli dio svojih potreba za rudačom mangana. Argument, kao i zahtjev za prilagodbu cijene, stoga je odbačen. 3.4. Kazakstan
(60) Opća metodologija opisana u uvodnim izjavama 35. do 44. primjenjuje se za jedinog proizvođača izvoznika u Kazakstanu kojemu je dodijeljen MET. S obzirom na ograničenu domaću prodaju, uobičajena vrijednost morala se izračunani prema članku 2. stavku 3. Osnovne uredbe. U tom pogledu, utvrđeno je da (56) U pogledu ostalih navedenih čimbenika, kao što je razina domaća prodaja istovjetnog proizvoda društva Kazc gospodarskog razvoja ili troškovi rada i zaštite okoliša, hrome nije bila reprezentativna i domaća prodaja ovog zainteresirana stranka nije dostatno argumentirala svoj proizvođača iste opće kategorije proizvoda nije izvršena zahtjev i ti čimbenici nisu se smatrali važnima za utvr u uobičajenom tijeku trgovine. Stoga su se iznosi prodaj đivanje je li SAD primjena analogna zemlja niti za oprav nih, općih i administrativnih troškova te dobiti korišteni danje prilagodbe cijene uobičajenoj vrijednosti. Također za izračun uobičajene vrijednosti u početku temeljili, se napominje da, s obzirom da se troškovi i cijene opće prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe, na ponderi nito ne smatraju održivim na temelju za utvrđivanje ranom prosjeku tih iznosa koje su ukrajinski proizvođači uobičajene vrijednosti u zemljama obuhvaćenima koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, takva usporedba proizvoda. Nakon konačne objave, proizvođač izvoznik de facto čini metodu određenu u članku 2. stavku 7. točki je tvrdio da metodologija korištena za utvrđivanje prodaj (a) nepotrebnom. nih, općih i administrativnih troškova i dobiti nije bila 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 175
primjerena s obzirom na činjenicu da je za ukrajinske povezanih ili nepovezanih trgovačkih društava koja se proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđen značajan nalaze izvan Zajednice. damping. S druge strane, kazakstanski proizvođač izvoznik je tvrdio da treba koristiti iznose prodajnih, općih i administrativnih troškova te dobiti utvrđene u analognoj zemlji. Nakon tih komentara, doista se smatralo neprimjerenim koristiti dobit ukrajinskih proiz vođača u tim okolnostima. Stoga se prema članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe ponovno ispitalo na temelju čega se mogu utvrditi iznosi prodajnih, općih i admini (63) Kada je izvozna prodaja u Zajednicu izvršena ili izravno strativnih troškova i dobiti. U tom pogledu, ocijenilo se nezavisnim kupcima u Zajednici ili putem nepovezanih mogu li se ikakvi podaci trgovačkog društva koji se trgovačkih društava koja se nalaze izvan Zajednice, odnose na prodajne, opće i administrativne troškove i izvozne cijene utvrđene su na temelju stvarno plaćenih dobit za SiMn koristiti za utvrđivanje odgovarajućeg cijena ili cijena koje treba platiti za predmetni proizvod u iznosa. Budući da se smatra da trgovačko društvo skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe. posluje u tržišnim uvjetima i s ciljem odražavanja stanja kazakstanskog trgovačkog društva na domaćem tržištu što je točnije moguće, odlučeno je da ponderirani prosjek prodajnih, općih i administrativnih troškova te dobiti ostvaren od domaće prodaje SiMn-a nepovezanim i povezanim kupcima treba koristiti na temelju članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe. U tom pogledu treba napo (64) Kada je izvozna prodaja u Zajednici izvršena putem menuti da su prodajni, opći i administrativni troškovi te povezanih trgovačkih društava u trećoj zemlji, izvozne dobit ostvareni od domaće prodaje nepovezanim i pove cijene utvrđene su na temelju prve preprodajne cijene zanim kupcima bili na gotovo jednakoj razini, što tih povezanih trgovaca nezavisnim kupcima u Zajednici. upućuje na to da taj odnos nije utjecao niti na prodajne, opće i administrativne troškove niti na dobit ostvarenu od prodaje domaćim povezanim kupcima. Štoviše, utvr đeno je kako je domaća prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine i na objektivno značajnoj razini (2,8 % obujma izvoza SiMn-a u Zajednicu). S obzirom da prva rečenica članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe daje pred nost korištenju vlastitih prodajnih, općih i administra 4.1. Narodna Republika Kina tivnih troškova i dobiti trgovačkog društva ostvarenih od domaće prodaje u uobičajenim tijeku trgovine, (65) S obzirom da ni jednom kineskom proizvođaču izvoz zahtjev za korištenjem podataka dobivenih od proizvo niku koji surađuje nije dodijeljen MET/IT, podaci o đača u analognoj zemlji stoga je odbačen. njihovoj izvoznoj prodaji nisu korišteni za utvrđivanje pojedinačnih dampinških marža, nego samo za izraču navanje carine na području cijele zemlje, kako je razrađeno u donjoj uvodnoj izjavi 79.
3.5. Ukrajina
(61) Opće metodologija opisana u gornjim uvodnim izjavama 35. do 44. primjenjuje se na sva tri proizvođača izvoz nika u Ukrajini. Za većinu prodaje, uobičajena vrijednost (66) Sve tri skupine proizvođača izvoznika koji surađuju u morala se izračunani s obzirom na nedostatak dostatne NRK-u izvršili su cjelokupnu izvoznu prodaju u Zajed domaće prodaje usporedivih modela. Prema članku 2. nicu izravno nezavisnim kupcima u Zajednici. Izvozne stavku 6. točki (b) Osnovne uredbe, iznosi za prodajne, cijene su, stoga, utvrđene na temelju stvarno plaćenih opće i administrativne troškove te dobit korišteni za cijena ili cijena koje treba platiti. izračun uobičajene vrijednosti, temelje se na stvarnim podacima trgovačkih društava koji se odnose na proizvo dnju i prodaju iste opće kategorije proizvoda u uobiča jenom tijeku trgovine.
4.2. Kazakstan
(67) Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje obavio je izvoz predmetnog proizvoda u Zajednicu putem povezanog 4. Izvozna cijena trgovačkog društva koje se nalazi u trećoj zemlji. Izvozna cijena tog trgovačkog društva, stoga, je utvrđena (62) Proizvođači izvoznici ostvarili su izvoznu prodaju u na temelju preprodajnih cijena ovog trgovaca prema Zajednicu izravno nezavisnim kupcima ili putem prvom nezavisnom kupcu u Zajednici. 176 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
4.3. Ukrajina trgovcem u Švicarskoj, društvom ENRC, činio takozvani „jedinstveni gospodarski subjekt”. Tvrdio je da stoga, dok (68) Dva proizvođača izvoznika u Ukrajini obavila su izvoz u se prodajne cijene trgovca trebaju koristiti za utvrđivanje Zajednicu isključivo preko nepovezanih trgovačkih izvozne cijene, nikakve prilagodbe cijene nisu se morale društva u trećoj zemlji izvan Zajednice, a treći ukrajinski napraviti za troškove transporta, prodajne, opće i admini proizvođač izvoznik dio svoje prodaje predmetnog proiz strativne troškove i dobit trgovca. voda u Zajednicu izvršio je prema nezavisnom trgova čkom društvu u Ukrajini za izvoz u Zajednicu. U oba slučaja, izvozna je cijena utvrđena na temelju stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti za proizvod prilikom prodaje trgovačkom društvu za izvoz u Zajed nicu. (74) Tvrdnja je na odgovarajući način ispitana. Utvrđeno je da su ENRC i Kazchrome, iako povezane stranke, bili zasebni pravni subjekti. Nadalje, ta dva subjekta poslovala su na temelju odnosa kupca i prodavatelja. Stoga je (69) Dio prodaje trećeg proizvođača izvoznika izvršen je zaključeno da je, tijekom prodaje od strane društva Kazc putem lanca povezanih trgovačkih društava te, konačno, hrome u Zajednicu, ENRC obavljao aktivnosti slične od strane povezanog trgovca u trećoj zemlji. U tim sluča aktivnostima zastupnika koji posluje na temelju provizije. jevima, izvozna cijena je utvrđena na temelju prepro Osim toga, utvrđeno je da, dok je sva prodaja društva dajnih cijena ovog povezanog trgovačkog društva Kazchrome u Zajednicu obavljena putem društva ENRC, prema nezavisnim kupcima u Zajednici. ovaj trgovac nije sudjelovao u prodajnom kanalu društva Kazchrome na domaćem tržištu. Nadalje, zaključeno je da prilagodba izvozne cijene treba obuhvaćati i troškove transporta iz postrojenja i dalje, uzimajući u obzir različite uvjete prodaje, kako bi se osigurala primjerena 5. Usporedba usporedba između izvozne cijene i uobičajene vrijednosti na razini franko tvornica. (70) Uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređene su s obzirom na cijenu franko tvornica na istoj razini trgo vine. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobi čajene vrijednosti i izvoznih cijena, učinjene su odgova rajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. (75) Stoga se tvrdnja morala odbaciti, a napravljene su prila godbe izvozne cijene za proviziju u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) Osnovne uredbe i za transport u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe. Razina provizije izračunala se na temelju izravnih dokaza koji upućuju na postojanje takvih aktivnosti. U (71) Na temelju toga, za sve ispitane kazakstanske i ukrajinske proizvođače izvoznike učinjene su prilagodbe za razlike tom kontekstu, kod izračuna provizije, u obzir su uzeti u razini trgovine, troškovima transporta i osiguranja, prodajni, opći i administrativni troškovi društva ENRC za manipuliranja, utovara i popratnim troškovima, troško prodaju predmetnog proizvoda koji proizvodi Kazc vima pakiranja, kreditiranja i postprodaje (jamstvo/garan hrome, kao i profitna marža za ENRC temeljena, u ovom slučaju, na marži koju je prijavio nepovezani cija), kada je to bilo primjenjivo i opravdano. uvoznik koji surađuje u ispitnom postupku.
(72) Prodajni, opći i administrativni troškovi korišteni za izračun uobičajene vrijednosti za kazakstanskog proizvo đača izvoznika prema metodologiji određenoj u gornjoj (76) Za ukrajinskog proizvođača koji konačno prodaje putem uvodnoj izjavi 60., uključivali su troškove vozarine i povezanog trgovca u trećoj zemlji (vidjeti uvodnu izjavu osiguranja u zemlji. Stoga, iako u tom pogledu nije 69.) prilagodba izvozne cijene za proviziju napravljena je napravljen nikakav zahtjev, po službenoj dužnosti u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne napravljene su prilagodbe cijena uobičajenoj vrijednosti uredbe, u slučajevima kada je prodaja izvršena putem prema članku 2. stavku 10. točki (e) kako bi se prodajni, ovog povezanog trgovca, jer je ovaj trgovac obavljao opći i administrativni troškovi smanjili za iznos troškova aktivnosti slične aktivnostima zastupnika koji posluje vozarine i osiguranja u zemlji. na temelju provizije. Utvrđeno je da su predmetno trgo vačko društvo, NFP i predmetni povezani trgovac, Steelex SA, zasebni pravni subjekti te, izravno ili neizravno, rade na temelju odnosa kupca i prodavatelja. Štoviše, za izvoznu prodaju u Zajednicu putem društva Steelex SA (73) Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje u Kazakstanu, plaćena je provizija. Razina provizije koju su izračunale Kazchrome, naveo je da je, zajedno sa svojim povezanim institucije Zajednice temeljila se na izravnim dokazima 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 177
koji upućuju na postojanje takvih aktivnosti. U tom ugljika. Stoga su se za usporedbu mogli koristiti samo kontekstu, u obzir su uzeti prodajni, opći i administra podaci koji se odnose na tu zajedničku vrstu proizvoda. tivni troškovi društva Steelex SA za prodaju predmetnog proizvoda koji proizvodi NFP, kao i profitna marža koju je prijavio nepovezani uvoznik koji surađuje u ispitnom postupku. Nadalje, NFP je dio svoje prodaje društva (81) Drugo, za sve proizvođače izvoznike koji ne surađuju, Steelex SA u Zajednicu izvršio putem nepovezanog dampinška marža utvrđena je na temelju raspoloživih trgovca koji se nalazi u drugoj trećoj zemlji. Za tu činjenica, u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne prodaju, osim provizije za Steelex SA, utvrđeno je da je uredbe. opravdano napraviti prilagodbu za proviziju za nepove zanog trgovaca u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne uredbe, jer je taj trgovac, također, obavljao aktivnosti slične aktivnostima zastupnika koji (82) Kako bi se utvrdila dampinška marža za proizvođače posluje na temelju provizije. Ta provizija utvrđena je na izvoznike koji ne surađuju, prvo je utvrđena razina nesu temelju njegovog izračunanog povećanja iznosa pred radnje. Radi toga je izvršena usporedba obujma izvoza u metne prodaje. Zajednicu koji su prijavili kineski proizvođači izvoznici koji surađuju s ukupnim obujmom uvoza podrijetlom iz NRK-a, na temelju statistike Eurostata o uvozu. Ta uspo redba ukazala je na to da je razina suradnje bila niska, jer je izvoz proizvođača koji surađuju predstavljao manje od 29 % ukupnog uvoza iz NRK-a u Zajednicu tijekom (77) Jedan ukrajinski proizvođač izvoznik je tražio prilagodbu RIP-a. cijena zbog konverzija valuta, prema članku 2. stavku 10. točki (j) Osnovne uredbe. Taj zahtjev temeljio se na razlici između deviznog tečaja na datum izdavanja računa i deviznog tečaja na datum plaćanja. U tom pogledu, važno je naglasiti da se datum izdavanja (83) Stoga je razina dampinga za obujam izvoza kineskih računa, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (j) proizvođača koji ne surađuju utvrđena na temelju Osnovne uredbe, smatra datumom prodaje, a devizni najviše dampinške marže utvrđene za proizvođače izvoz tečaj koji se primjenjuje treba, stoga, biti devizni tečaj nike koji surađuju za SiMn s uobičajenom razinom koji prevladava na datum prodaje. Stoga se ova tvrdnja ugljika. Ovaj pristup smatrao se primjerenim, jer nije morala odbaciti. bilo nikakvih naznaka da je neki proizvođač koji ne surađuje vršio damping na nižoj razini od proizvođača izvoznika koji surađuju. Stoga se dampinška marža na području cijele zemlje izračunala korištenjem kao čimbe nika ponderiranja CIF vrijednost svake skupine izvoznika, tj. izvoznika koji surađuju i izvoznika koji ne surađuju. 6. Dampinške marže Na temelju toga, dampinška marža na području cijele zemlje, izražena kao postotak uvozne cijene CIF-a na 6.1. Narodna Republika Kina granici Zajednice, neocarinjena, iznosila je 60,1 %.
(78) U nedostatku MET-a ili IT-a koji bi se dodijelio bilo kojem kineskom proizvođaču izvozniku, dampinška marža na području cijele zemlje izračunala se za cijeli 6.2. Kazakstan NRK korištenjem čimbenika ponderiranja za CIF vrijed nost svake skupine izvoznika, tj. onih koji surađuju i (84) Na temelju pritužbe, raspoloživih podataka proizvođača onih koji ne surađuju. izvoznika, koji ih je dostavio, i ostalih statističkih poda taka, činilo se da je OJSC Kazchrome jedini kazakstanski proizvođač izvoznik silikomangana. S obzirom da nisu utvrđene nikakve naznake da bilo koji proizvođač izvoznik namjerno ne surađuje, smatralo se primjerenim odrediti preostalu dampinšku maržu na istoj razini kao (79) U tu svrhu, dampinška marža najprije se izračunala za što je razina utvrđena za OJSC Kazchrome. kineske proizvođače izvoznike koji surađuju prema članku 2. stavku 11. i stavku 12. Osnovne uredbe, na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti analogne zemlje prema vrsti proizvoda s (85) Utvrđene dampinške marže, izražene kao postotak ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom prema uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene, vrsti proizvoda kako je gore utvrđeno. iznose, stoga, kako slijedi:
— OJSC Kazchrome: 6,5 %, (80) Treba napomenuti da je uvoz iz NRK-a sadržavao i SiMn s uobičajenim udjelom ugljika i SiMn s niskom razinom ugljika. Međutim, proizvođač koji surađuje u analognoj zemlji proizvodio je samo SiMn s uobičajenom razinom — sva ostala trgovačka društva: 6,5 %. 178 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
6.3. Ukrajina i nastavilo se tijekom prve polovice 2004. To je, zajedno s nestašicom u pogledu proizvodnje SiMn-a u Aziji, (86) Na temelju pritužbe, raspoloživih podataka od proizvo dovelo povećanje svjetske potražnje SiMn-a i nezapam đača izvoznika, koji ih je dostavio, i ostalih statističkih ćenog povećanja cijene tijekom 2004. Prilikom provedbe podataka, zaključeno je da je u slučaju Ukrajine razina analize štete, u obzir su uzete ove neuobičajene okolnosti suradnje bila iznad 80 %. Stoga se smatralo primjerenim kako bi se osiguralo da one nepotrebno ne utječu na odrediti preostalu dampinšku maržu na razini najviše stanje štete. dampinške marže utvrđene za proizvođača izvoznika koji surađuje u predmetnoj zemlji.
2. Proizvodnja Zajednice i industrija Zajednice (87) Na temelju toga, dampinške marže, izražene kao (90) U Zajednici pet proizvođača proizvodi istovjetni proiz postotak uvozne cijene CIF-a na granici Zajednice, neoca vod. Za proizvodnju tih pet proizvođača iz Zajednice, rinjene, iznose kako slijedi: stoga, se smatra da predstavlja proizvodnju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. — PJSC Nikopol Ferroalloys Plant: 39,1 %,
(91) Od tih pet proizvođača, njih četiri koji su članovi udru — JSC Stakhanov Ferroalloys Plant: 53,4 %, ženja podnositelja pritužbe, izrazili su interes za suradnju u postupku u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka te na odgovarajući način surađivali u ispitnom — OJSC Zaporozhye Ferroalloys Plant: 56,7 %, postupku. Za ta četiri proizvođača utvrđeno je da čine većinski udio, u ovom slučaju oko 88 % ukupne proizvo dnje istovjetnog proizvoda u Zajednici. Stoga ta četiri — sva ostala trgovačka društva: 56,7 %. proizvođača koja surađuju predstavljaju industriju Zajed nice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „indu D. ŠTETA strija Zajednice”. Preostali proizvođač iz Zajednice dalje u tekstu navodi se kao „drugi proizvođač iz Zajednice”. 1. Općenito Ovaj drugi proizvođač iz Zajednice nije se protivio pritužbi. (88) Antidampinške mjere uvedene su 1998. na uvoz SiMn-a podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine (Uredba (EZ) br. 495/98 ( 1 )). Te mjere prestale su važiti početkom ožujka 2003. Stoga se početkom razmatranog razdoblja 3. Potrošnja u Zajednici smatralo da postoje mjere na uvoz iz dvije predmetne (92) Potrošnja u Zajednici utvrđena je na temelju obujma zemlje. Ta činjenica uzeta je u obzir prilikom provedbe vlastite proizvodnje industrije Zajednice, uzimajući u analize štete. Kako je navedeno u donjoj uvodnoj izjavi obzir promjene u razinama zaliha, podatke o obujmu 118., razvoj u pogledu profitabilnosti jasno ukazuje da uvoza i izvoza za tržište Zajednice dobivene od Eurostata uklanjanje antidampinških mjera u ožujku 2003. nije i, s obzirom na drugog proizvođača iz Zajednice, od značajno utjecalo na stanje industrije Zajednice tijekom procjena proizvođača industrije Zajednice. sljedećeg razdoblja. Stoga se zaključuje da se, suprotno tvrdnji nekih zainteresiranih stranka, 2002. godina može smatrati osnovom za izračunavanje indeksâ navedenih u uvodnim izjavama 93. do 141. (93) Tijekom RIP-a je tržište Zajednice za predmetni proizvod i istovjetni proizvod bilo oko 9 % veće u odnosu na 2002., tj. oko 914 000 tona. Tijekom razmatranog (89) SiMn je ključna sirovina koja se koristi za proizvodnju razdoblja potrošnja je dosegnula vrhunac 2004., kada čelika. Značajno povećanje potražnje za čelikom širom je bila 14 % veća nego 2002., no pala je tijekom sljedeće svijeta, ali prvenstveno u Aziji, započelo je krajem 2003. dvije godine.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Ukupna potrošnja u EZ-u (u tonama) 835 419 882 607 953 692 921 654 914 240
Indeks (2002.=100) 100 106 114 110 109
( 1 ) SL L 62, 3.3.1998., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ). br. 154/2003 (SL L 25, 30.1.2003., str. 25.). 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 179
4. Uvoz iz predmetnih zemalja predmetnih zemalja te da nema razlike u ponudi proiz voda. U tom pogledu, potvrđuje se da je tijekom (a) Kumulativna ocjena učinaka predmetnog uvoza razmatranog razdoblja postojao ukupan pad obujma uvoza i tržišnog udjela u pogledu Kazakstana (potonji (94) Komisija je razmatrala treba li uvoz iz predmetnih je iznosio 5,8 % u 2002. i 4,6 % tijekom RIP-a). Među zemalja ocijeniti kumulativno na temelju kriterija odre tim, i obujam i tržišni udio kazakstanskog uvoza tijekom đenih člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. razmatranog razdoblja bili su relativno stabilni i na razi nama koje se ne mogu smatrati beznačajnima. Osim toga, ispitni postupak je pokazao da razvoj cijena kaza kstanskog uvoza nije značajno drukčiji od onoga za uvoz iz ostalih predmetnih zemalja. Stoga se, također u svjetlu (95) Dampinška marža utvrđena za svaku predmetnu zemlju razmatranja u uvodnim izjavama 73. do 75., ne može bila je veća od praga de minimis, obujam uvoza iz svake zaključiti da postoji dijametralno različito ponašanje na od tih zemalja nije bio zanemariv i kumulativna ocjena tržištu između uvoza iz NRK-a i Kazakstana te je stoga mogla se smatrati primjerenom s obzirom na uvjete trži tvrdnju trebalo odbaciti. šnog natjecanja između uvoza iz predmetnih zemalja i istovjetnog proizvoda iz Zajednice. Ti slični uvjeti trži šnog natjecanja dokazani su činjenicom da su uvezeni predmetni proizvod iz predmetnih zemalja i istovjetni proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Zajednice (97) U svjetlu gore navedenog, smatralo se da su ispunjeni svi na tržištu Zajednice bili slični i distribuirani putem istih kriteriji u pogledu NRK-a i Kazakstana određeni u članku kanala trgovine. Štoviše, sav obujam uvoza bio je 3. stavku 4. Osnovne uredbe. Uvoz iz te dvije predmetne značajan i doveo je do značajnih tržišnih udjela. Među zemlje stoga se ispitao kumulativno, dok se uvoz iz tim, s obzirom da nije bilo sniženja cijena zbog uvoza iz Ukrajine procijenio zasebno. Ukrajine kako je navedeno u uvodnoj izjavi 104., smatra se da učinak uvoza iz Ukrajine treba ocijeniti posebno.
(b) Obujam
(96) Proizvođač izvoznik iz Kazakstana zadržao je mišljenje (98) Obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a i Kaza da Kazakstan ne treba kumulirati s NRK-om za potrebe kstana u Zajednicu stalno se povećavao s oko 48 000 procjene štete zbog njegovog dijametralno različitog tona tijekom 2002. na oko 162 000 tona tijekom 2004., ponašanja na tržištu. Taj proizvođač izvoznik je, inter prije nego što se smanjio na oko 96 000 tona tijekom alia, tvrdio da je razvoj kazakstanskog uvoza, vrijednosti RIP-a. Obujam uvoza iz tih zemalja povećao se za 99 % i tržišnog udjela za Zajednicu bio drukčiji od ostalih između 2002. i RIP-a.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam uvoza iz NRK-a i Kazakstana 48 091 66 509 162 227 142 993 95 491 (u tonama)
Indeks (2002.=100) 100 138 337 297 199
Tržišni udio uvoza iz NRK-a i Kaza 5,8 % 7,5 % 17,0 % 15,5 % 10,4 % kstana
Cijena uvoza iz NRK-a i Kazakstana 462 464 829 689 564 (EUR/tona)
Indeks (2002.=100) 100 101 179 149 122
(99) Obujam uvoza predmetnog proizvoda iz Ukrajine blago povećao na oko 180 000 tona tijekom 2005. i oko se smanjivao s oko 154 000 tona tijekom 2002. na oko 210 000 tona tijekom RIP-a. Obujam uvoza iz tih 138 000 tona tijekom 2003. i 2004., prije nego što se zemalja povećao se za 36 % između 2002. i RIP-a. 180 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam uvoza iz Ukrajine (u tonama) 154 391 137 683 137 514 179 993 210 302
Indeks (2002.=100) 100 89 89 117 136
Tržišni udio uvoza iz Ukrajine 18,5 % 15,6 % 14,4 % 19,5 % 23,0 %
Cijena uvoza iz Ukrajine (EUR/tona) 508 490 912 602 550
Indeks (2002.=100) 100 97 180 118 108
(c) Tržišni udio su prema potrebi tako da uzimaju u obzir razlike u razini trgovine i kvaliteti proizvodâ. (100) Tržišni udio uvoza iz NRK-a i Kazakstana iznosio je 5,8 % tijekom 2002. To se povećalo 2003. i ponovno 2004., dosegavši te godine 17,0 %. Tijekom 2005. tržišni udio blago se smanjio na 15,5 % i ponovno smanjio tijekom RIP-a na 10,4 %. Ukupno, između 2002. i RIP- a tržišni udio se povećao za 4,6 postotnih bodova na (104) Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a, SiMn podri gotovo dvostruki tržišni udio iz 2002. jetlom i iz NRK-a i iz Kazakstana prodan u Zajednicu snizio cijene industrije Zajednice za 4,5 %, te stoga ukupno za 4,5 % na temelju ponderiranog prosjeka. Cijene uvoza iz Ukrajine bile su na razinama koje se mogu usporediti s cijenama industrije Zajednice (tj. nije bilo sniženja cijena). (101) Tržišni udio uvoza iz Ukrajine iznosio je 18,5 % tijekom 2002. To se smanjilo 2003. i ponovno 2004., dosegavši te godine 14,4 %. Tijekom 2005. tržišni udio povećao se na 19,5 % i ponovno povećao tijekom RIP-a na 23,0 %. Ukupno, između 2002. i RIP-a, tržišni udio povećao se za 4,5 postotnih bodova. (105) Kako bi se pri izračunu sniženja cijena koristila uspo redba cijena na istoj razini trgovine, cijene franko tvor nice industrije Zajednice uspoređene su s cijenama uvezene robe prilikom fizičkog ulaska na područje Zajed nice, valjano prilagođene za troškove istovara i carinjenja. Jedna zainteresirana stranka osporavala je metodologiju (d) Cijene korištenu u pogledu kazakstanskog trgovačkog društva, i. R a z v o j c i j e n a tvrdeći da temelj za izračunavanje cijene uvoza treba biti cijena CIF-a na mjestu carinjenja u lukama EU-a, a ne (102) Tijekom 2004. cijene SiMn-a povećale su se u cijelom cijena uvezene robe prilikom fizičkog ulaska na područje svijetu na iznimne razine zbog neobično velike potražnje Zajednice (u ovom slučaju kopnene granice u Litvi). Nije i male opskrbe, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89. predstavljen nikakav uvjerljiv argument koji bi podržao To se odrazilo na cijene uvoza iz predmetnih zemalja za potrebu za primjenom drukčije metode izračuna za to tu godinu i dio 2005. To, međutim, nije utjecalo na trgovačko društvo. Naprotiv, treba napomenuti da cijene cijene tijekom RIP-a. Ukupno, prosječna cijena uvoza CIF-a na mjestima carinjenja kazakstanskog uvoza uklju predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Kaza čuju značajan iznos troškova prijevoza nakon što roba kstana povećala se za 22 % između 2002. i RIP-a, dok prijeđe granicu Zajednice u Litvi te bi njihova usporedba se prosječna cijena uvoza predmetnog proizvoda iz Ukra s cijenama franko tvornica industrije Zajednice bila jine povećala za 8 % tijekom istog razdoblja. diskriminirajuća za potonje, jer cijene franko granica ne uključuju nikakve troškove prijevoza. Stoga se zaključuje da je primijenjena metodologija najprimjerenija i stoga se tvrdnja odbacuje.
ii. S n i ž e n j e c i j e n a
(103) Usporedba cijena prema modelu napravljena je između prosječnih prodajnih cijena u Zajednici proizvođača 5. Stanje industrije Zajednice izvoznika i industrije Zajednice. U tu svrhu, cijene indu strije Zajednice prema nepovezanim kupcima uspoređene (106) Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je su s cijenama proizvođačâ izvoznikâ koji surađuju u ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokaza predmetnim zemljama. Prilagodbe cijena primijenjene telje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 181
(a) Proizvodnja
(107) Proizvodnja industrije Zajednice povećala se s razine od oko 241 000 tona 2002. do najviše razine tijekom 2004. od oko 255 000 tona zbog iznimne potražnje kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89., prije nego što je pala 2005. i blago se povećala tijekom RIP-a. Ukupno, proizvodnja je tijekom razmatranog razdoblja pala za 6 % na oko 226 000 tona tijekom RIP-a. Treba napomenuti da je jedan proizvođač iz Zajednice prekinuo proizvodnju SiMn-a tijekom 2003. i većine RIP-a.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Proizvodnja (u tonama) 241 784 220 073 255 671 221 402 226 142
Indeks (2002.=100) 100 91 106 92 94
(b) Kapacitet i stope iskorištenosti kapaciteta
(108) Proizvodni kapacitet industrije Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja ostao stabilan na razini od oko 325 000 tona.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Proizvodni kapacitet (u tonama) 325 226 325 537 325 254 326 068 326 696
Indeks (2002.=100) 100 100 100 100 100
Iskorištenost kapaciteta 74 % 68 % 79 % 68 % 69 %
Indeks (2002.=100) 100 91 106 91 93
(109) Iskorištenost kapaciteta 2002. iznosila je 74 %. Pala je na 68 % 2003., a zatim se povećala na 79 % u 2004., prije pada na 69 % tijekom RIP-a. To je posljedica razlika u obujmu proizvodnje kako je opisano u uvodnoj izjavi 107.
(c) Zalihe
(110) Razina završnih zaliha industrije Zajednice smanjila se za 45 % u 2003., ali se vratila 2004. na gotovo istu razinu kao 2002. Snažan pad zaliha na kraju 2003. bio je posljedica reakcije na iznimno povećanje potražnje iz uvodne izjave 89. Završne zalihe zatim su se povećale 2005. za 22 % prije značajnog pada tijekom RIP-a na razinu 30 % nižu od razina iz 2002. Ovaj ukupni pad završnih zaliha razlog je činjenice da je obujam prodaje industrije Zajednice u EZ-u ukupno ostao stabilan (vidjeti uvodnu izjavu 111.), unatoč padu proizvodnje kako je opisano u uvodnoj izjavi 107.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Završne zalihe (u tonama) 21 017 11 561 20 983 25 682 14 618
Indeks (2002.=100) 100 55 100 122 70 182 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(d) Obujam prodaje
(111) Obujam prodaje vlastite proizvodnje industrije Zajednice nepovezanim kupcima na tržištu Zajednice tijekom RIP-a iznosio je oko 227 000 tona, kao i 2002. Međutim, obujam prodaje je 2003. i 2005. bio 6 %, odnosno 8 % niži. Obujam prodaje je 2004. bio veći 104 % u odnosu na razinu iz 2002. i tijekom RIP-a zbog razloga koji su već objašnjeni u uvodnoj izjavi 89.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam prodaje kupcima u EZ-u (u 227 571 213 778 236 494 208 687 227 690 tonama)
Indeks (2002.=100) 100 94 104 92 100
(e) Tržišni udio
(112) Tržišni udio industrije Zajednice smanjio se s 27,2 % u 2002. na 24,2 % u 2003., prije nego što se oporavio na 24,8 % u 2004. Tržišni udio se 2005. ponovno smanjio na 22,6 %. Tijekom RIP-a se nešto oporavio na 24,9 %. Industrija Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja izgubila 2,3 postotna boda tržišnog udjela.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Tržišni udio industrije Zajednice 27,2 % 24,2 % 24,8 % 22,6 % 24,9 %
Indeks (2002.=100) 100 89 91 83 91
(f) Rast
(113) Između 2002. i RIP-a, kada se potrošnja u Zajednici povećala za 9 postotnih bodova, obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice nije se povećao, a tržišni udio industrije Zajednice smanjio se za 2,3 postotna boda. S druge strane, obujam prodaje i tržišni udio NRK-a i Ukrajine povećao se tijekom istog razdoblja. Stoga se zaključuje da industrija Zajednice nije mogla imati koristiti ni od kakvog rasta tržišta Zajednice.
(g) Zaposlenost
(114) Razina zaposlenosti industrije Zajednice najprije je pala za 32 % između 2002. i 2003., povećala se za 27 postotnih bodova 2004., prije nego što se smanjila za 13 postotnih bodova 2005. i daljnjih 26 postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje ostao je rela tivno stabilan, u rasponu od 91 % do 106 % razine iz 2002. Međutim, za jednog proizvođača koji je prekinuo proizvodnju SiMn-a tijekom RIP-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107., razlika u obujmu proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja bila je izraženija te je razlika u zaposlenosti posljedica toga. Ukupno, zaposlenost industrije Zajednice smanjila se za 44 % između 2002. i RIP-a, tj. s oko 700 osoba na oko 400 osoba. To pokazuje da je industrija Zajednice poboljšala učinkovitost jer je, u isto vrijeme, obujam proizvodnje pao samo za 6 %.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Zaposlenost (osobe) 702 475 668 577 391
Indeks (2002.=100) 100 68 95 82 56 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 183
(h) Produktivnost
(115) Produktivnost radne snage industrije Zajednice, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposlenoj osobi godišnje, počevši od razine od 344 tone po zaposleniku, povećala se tijekom razmatranog razdoblja, osim 2004., i tijekom RIP-a završila na razini od 68 % razine iz 2002. To je posljedica činjenice da je zaposlenost pala za 44 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se proizvodnja smanjila samo za 6 %. Povećanje produktivnosti dijelom je posljedica činjenice da je smanjenje radnih mjesta bilo veće kod onih proizvođača iz Zajednice kod kojih je produktivnosti na početku bila relativno niska
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Produktivnost (u tonama po zapo 344 463 383 384 578 sleniku)
Indeks (2002.=100) 100 135 111 111 168
(i) Plaće
(116) Prosječna plaća po zaposleniku povećala se za 26 % između 2002. i 2003., ostala je na relativno sličnoj razini tijekom 2004., prije nego što se ponovno povećala 2005. i tijekom RIP-a kako bi završila na razini 77 % većoj od 2002. Povećanje prosječnih troškova plaće dijelom je posljedica činjenice da je smanjenje radnih mjesta bilo veće kod onih proizvođača iz Zajednice kod kojih su plaće na početku bile relativno male.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Godišnji troškovi rada po zaposle 17 602 22 102 21 636 22 459 31 092 niku (EUR)
Indeks (2002.=100) 100 126 123 128 177
(j) Čimbenici koji utječu na prodajne cijene
(117) Jedinične cijene za prodaju industrije Zajednice nepovezanim kupcima ukupno su se povećale za 14 % između 2002. i RIP-a. Tijekom 2004. cijene su bile iznimno visoke zbog neobično velike potražnje i male opskrbe u cijelom svijetu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 89. Učinak ovog stanja prenio se dijelom u 2005. kada su se cijene vratile na uobičajenije razine, no tijekom RIP-a završile su na 14 % višoj razini od 2002.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Jedinična cijena na tržištu EZ-a 521 526 928 640 593 (EUR/tona)
Indeks (2002.=100) 100 101 178 123 114
(k) Profitabilnost i povrat ulaganja
(118) Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost prodaje istovjetnog proizvoda industrije Zajednice, izražena kao postotak neto prodaje, povećala se s 0,8 % u 2002. na 3,1 % u 2003., zatim se iznimno povećala na 37,2 % u 2004. zbog stanja opisanog u uvodnoj izjavi 89. te vratila na 7,0 % u 2005. i 2,5 % tijekom RIP-a. Profitabilnost se stoga povećala za 1,7 postotnih bodova između 2002. i RIP-a. 184 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Profitabilnost prodaje EZ-a nepove 0,8 % 3,1 % 37,2 % 7,0 % 2,5 % zanim strankama (% neto prodaje)
100 385 4 668 884 313
Povrat ulaganja (dobit u % neto knji 3,6 % 11,0 % 410,2 % 24,4 % 10,4 % govodstvene vrijednosti ulaganja)
100 303 11 252 668 284
(119) Povrat ulaganja (ROI), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio trend profitabilnosti. Povećao se s razine od 3,6 % u 2002. na 11 % u 2003., iznimno se povećao na 410 % u 2004., vratio na 24 % u 2005., prije nego što je konačno dosegao razinu od 10,4 % tijekom RIP-a, povećavši se stoga za 6,8 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.
(l) Novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala
(120) Neto novčani tok iz poslovanja iznosio je gotovo nula u 2002. Povećao se na oko 9 milijuna EUR u 2003., na 83 milijuna EUR u 2004., prije nego što se vratio na oko 16 milijuna EUR u 2005. i 17 milijuna EUR tijekom RIP-a. Nije bilo nikakvih naznaka da se industrija Zajednice susrela s pote škoćama prilikom prikupljanja kapitala.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Novčani tok (EUR) 132 9 551 83 701 16 445 17 092
Indeks (2002.=100) 100 7 214 63 220 12 421 12 910
(m) Ulaganja
(121) Godišnja ulaganja industrije Zajednice u proizvodnju istovjetnog proizvoda povećala su se pet puta između 2002. i 2003. prije povratka 2004. na razine iz 2002. Ulaganja su se ponovno povećala oko osam puta između 2004. i 2005. prije blagog pada tijekom RIP-a. Ukupno, ulaganja su se povećala za oko 900 % između 2002. i RIP-a. Ulaganja industrije Zajednice mogu se uglavnom pripisati jednom proizvođaču iz Zajednice te je utvrđeno da su se odnosila na održavanje i obnovu postojeće opreme, a ne na povećanje kapaciteta.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Neto ulaganja (1 000 EUR) 1 528 8 376 2 351 17 365 15 333
Indeks (2002.=100) 100 548 154 1 136 1 003
(n) Visina dampinške marže
(122) S obzirom na obujam, tržišni udio i cijene izvoza iz predmetnih zemalja, učinak iznosa stvarnih marža dampinga na industriju Zajednice ne može se smatrati zanemarivim. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 185
(o) Oporavak od prethodnog dampinga E. UZROČNOST
(123) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88., razvoj u pogledu 1. Uvod profitabilnosti jasno ukazuje da uklanjanje antidampin ških mjera na SiMn u ožujku 2003. nije značajno utje (127) U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, calo na stanje industrije Zajednice tijekom sljedećeg Komisija je ispitivala je li dampinški uvoz uzrokovao razdoblja. štetu industriji Zajednice u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Poznati čimbenici osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli uzrokovati štetu indu striji Zajednice, također su ispitivani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su uzrokovali ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu. 6. Zaključak o šteti
(124) U kontekstu sve veće potrošnje, tržišni udio industrije Zajednice smanjio se za 2,3 postotna boda na 24,9 % tijekom razmatranog razdoblja. U isto vrijeme, proizvo dnja se smanjila za 6 %, a iskorištenost kapaciteta, tako đer, je pala za 5 postotnih bodova. Štoviše, industrija Zajednice morala je otpustiti veliki broj zaposlenika. S 2. Učinak dampinškog uvoza druge strane, neki pokazatelji štete ukazuju na pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja, kao što su profi (128) Između 2002. i RIP-a, obujam dampinškog uvoza pred tabilnost, novčani tok, povrat ulaganja i prodajne cijene metnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Kazakstana koje su se povećale za 14 %. Ipak, podrobnija analiza povećao se za 99 %, a njegov udio na tržištu Zajednice podataka pokazuje da se, s obzirom na prirodu posla, povećao se za 4,6 postotnih bodova. Prosječna cijena tog profitna marža od 2,5 % ne smatra dostatnom, jer ne uvoza povećala se za 22 % između 2002. i RIP-a, no može jamčiti nastavak rada industrije u dugoročnom cijene su bile općenito niže od cijena industrije Zajednice razdoblju. U pogledu povećanja cijena, ono je bilo tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom istog razdoblja, dovoljno za pokriće povećanja cijena sirovina, ali ne i obujam dampinškog uvoza predmetnog proizvoda podri za povećanje profitne marže na održivu razinu. Stoga, jetlom iz Ukrajine povećao se za 36 %, a njegov udio na dok brojni pokazatelji upućuju na pozitivna kretanja, tržištu Zajednice povećao se za 4,5 postotnih bodova. industrija Zajednice uopće nije imala koristi od Prosječna cijena tog uvoza povećala se za 8 % između ukupnog povećanja potrošnje na tržištu Zajednice, što 2002. i RIP-a, no cijene su bile općenito niže na razi je dokazano gubitkom tržišnog udjela, padom proizvo nama sličnima onima industrije Zajednice tijekom dnje i lošom profitabilnosti. razmatranog razdoblja.
(125) S obzirom da jedan proizvođač iz Zajednice nije stalno proizvodio istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja, prekinuvši cijelu proizvodnju tijekom 2003. i veći dio RIP-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107., (129) Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 104., sniženje učinak tog prekida dodatno je ispitan. Analiza je, među cijene uvoza iz NRK-a i Kazakstana iznosilo je ukupno tim, pokazala da je, zbog relativno male proizvodnje 4,5 % na temelju ponderiranog prosjeka, dok nije bilo ovog proizvođača, njegova prekinuta proizvodnja imala nikakvog sniženja cijene iz Ukrajine. samo ograničeni učinak na ukupno stanje štete i nije značajno povećala pokazatelje štete. To je dokazano činjenicom da bi isključivanje ovog proizvođača iz analize dovelo samo do nešto boljih pokazatelja uspje šnosti. Posebno, profitabilnost industrije Zajednice još uvijek bi bila daleko od zadovoljavajućeg na 3,2 % tijekom RIP-a, dok bi proizvodnja i iskorištenost kapaci teta još uvijek pokazivale negativna kretanja. Stoga se (130) U svjetlu sniženja cijena industrije Zajednice zbog uvoza zaključuje da se šteta koju je pretrpjela industrija Zajed iz NRK-a i Kazakstana, smatra se da je taj dampinški nice ne može pripisati samo ovom proizvođaču uvoz stvorio pritisak na sniženje cijena, spriječivši indu Zajednice. striju Zajednice za poveća svoje prodajne cijene na razinu koja bi bila potrebna za ostvarenje održive dobiti. Stoga postoji jasna uzročno-posljedična veza između tog uvoza i štete industrije Zajednice. S druge strane, s obzirom da nije bilo sniženja cijena zbog uvoza iz Ukrajine i da je marža štete za Ukrajinu na razini de minimis (vidjeti (126) U svjetlu gore navedenog, zaključuje se da je industrija uvodne izjave 168. i 169.), smatra se da ne postoji Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. jasna uzročno-posljedična veza između uvoza iz Ukrajine stavka 5. Osnovne uredbe. i štete industriji Zajednice. 186 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3. Učinak ostalih čimbenika
(a) Realizacija izvoza industrije Zajednice
(131) Kao što se može vidjeti iz donje tablice, obujam izvozne prodaje smanjio se za 40 % tijekom razmatranog razdoblja. Jedinična cijena te prodaje ostala je relativno stabilna, izuzev prodaje tijekom 2004.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam izvozne prodaje (u tonama) 12 056 16 445 10 524 9 713 7 191
Indeks (2002.=100) 100 136 87 81 60
Cijena izvozne prodaje 598 522 787 592 578 (EUR/tona)
Indeks (2002.=100) 100 87 132 99 97
(132) Međutim, treba napomenuti da razina izvozne prodaje nije značajna u kontekstu ukupne prodaje industrije Zajednice, jer predstavlja samo oko 3 % do 7 % ukupne prodaje tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se smatra da izvozna aktivnost nije ni na koji način mogla doprinijeti materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrije Zajednice.
(b) Uvoz iz trećih zemalja
(133) Analiza uvoza iz trećih zemalja temelji se na podacima Eurostata. Za veliki broj zemalja ti podaci mogli su se unakrsno preispitati prema provjerenim informacijama zainteresiranih stranaka, što je potvrdilo pouzdanost podataka Eurostata.
(134) Ukupan uvoz iz svih zemalja, osim predmetnih zemalja, smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za oko 6 %, tj. s oko 377 000 tona u 2002. na oko 354 000 tona tijekom RIP-a. Odgovarajući tržišni udio smanjio se s oko 45 % na oko 39 %. Glavni izvor uvoza iz trećih zemalja su Norveška, Indija, Južna Afrika i Brazil.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam iz svih ostalih trećih 376 919 437 205 393 857 364 250 353 802 zemalja (u tonama)
Indeks (2002.=100) 100 116 104 97 94
Tržišni udio svih ostalih trećih 45,1 % 49,5 % 41,3 % 39,5 % 38,7 % zemalja
Cijena uvoza iz svih ostalih trećih 523 528 823 691 597 zemalja (EUR/tona)
Indeks (2002.=100) 100 101 157 132 114
Izvor: Eurostat.
(135) Uvoz iz Norveške smanjio se za oko 11 %, a tržišni udio tog uvoza za 4,9 postotnih bodova (RIP = 21,9 %) tijekom razmatranog razdoblja. Ukupno, prosječna cijena uvoza iz Norveške bila je iznad cijene industrije Zajednice tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Dok je cijena uvoza s niskom razinom ugljika iz Norveške možda smanjila cijene industrije Zajednice u određenoj mjeri, s 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 187
obzirom da ova kvaliteta proizvoda predstavlja samo mali dio (oko 5 %) ukupne proizvodnje indu strije Zajednice, i s obzirom da nije bilo ukupnog sniženja cijena te da su se smanjili obujam uvoza i tržišni udio, smatralo se da uvoz iz Norveške nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.
Norveška 2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam uvoza (u tonama) 224 253 213 838 178 639 200 310 200 272
Indeks (2002.=100) 100 95 80 89 89
Tržišni udio uvoza 26,8 % 24,2 % 18,7 % 21,7 % 21,9 %
Cijena uvoza (EUR/tona) 574 604 956 765 656
Indeks (2002.=100) 100 105 167 133 114
Izvor: Eurostat.
(136) Uvoz iz Indije povećao se za više od 300 %, a tržišni udio tog uvoza za 7,3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja (RIP = 9,7 %). U isto vrijeme prosječna cijena uvoza iz Indije bila je nešto veća od cijene industrije Zajednice (tj. nije bilo sniženja cijene). S obzirom da nije bilo sniženja cijene zbog uvoza iz Indije, smatra se da nema jasnih dokaza da je uvoz iz Indije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.
Indija 2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam uvoza (u tonama) 19 954 33 497 31 593 48 123 89 017
Indeks (2002.=100) 100 168 158 241 446
Tržišni udio uvoza 2,4 % 3,8 % 3,3 % 5,2 % 9,7 %
Cijena uvoza (EUR/tona) 479 449 804 591 521
Indeks (2002.=100) 100 94 168 123 109
Izvor: Eurostat.
(137) Uvoz iz Južne Afrike smanjio se za oko 38 %, a tržišni udio tog uvoza za 2,5 postotnih bodova (RIP = 3,2 %) tijekom razmatranog razdoblja. Ukupna cijena uvoza iz Južne Afrike bila je niža od cijene industrije Zajednice i slična cijeni predmetnih zemalja. Stoga se smatra da je uvoz iz Južne Afrike mogao doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Međutim, s obzirom na značajno ukupno smanjenje uvoza iz Južne Afrike i njegov mali tržišni udio, smatra se da nije dostatan za prekid uzročno-posljedične veze između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog uvoza iz NRK-a i Kazakstana.
Južna Afrika 2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam uvoza iz Južne Afrike (u 47 808 81 330 58 753 52 640 29 531 tonama)
Indeks (2002.=100) 100 170 123 110 62
Tržišni udio uvoza iz Južne Afrike 5,7 % 9,2 % 6,2 % 5,7 % 3,2 %
Cijena uvoza iz Južne Afrike (EUR/ 417 429 660 611 501 tona)
Indeks (2002.=100) 100 103 158 147 120
Izvor: Eurostat. 188 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(138) Uvoz iz ostalih trećih zemalja, uključujući Brazil, smanjio se za oko 59 %, a tržišni udio tog uvoza za 6,4 postotna boda (RIP = 3,8 %) tijekom razmatranog razdoblja. U isto vrijeme prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja bila je veća od cijene industrije Zajednice (tj. nije bilo sniženja cijene). S obzirom da nije bilo sniženja cijene zbog tog uvoza i na njegov pad, smatra se da on nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.
Ostale treće zemlje (uključujući Brazil) 2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam uvoza (u tonama) 84 904 108 539 124 872 63 178 34 982
Indeks (2002.=100) 100 128 147 74 41
Tržišni udio uvoza 10,2 % 12,3 % 13,1 % 6,9 % 3,8 %
Cijena uvoza (EUR/tona) 460 476 713 598 528
Indeks (2002.=100) 100 104 155 130 115
Izvor: Eurostat.
(c) Konkurencija drugog proizvođača iz Zajednice
(139) Kako je navedeno u gornjoj izjavi 91., jedan proizvođač iz Zajednice nije surađivao u ispitnom postupku. Na temelju podataka dobivenih tijekom ispitnog postupka od proizvođačâ iz Zajednice koji surađuju, procjenjuje se da je njegov obujam prodaje u Zajednici iznosio oko 30 000 tona tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Slično tome, odgovarajući tržišni udio bio je stabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja na razini od oko 3 %. Drugi proizvođač iz Zajednice, stoga, nije povećao obujam prodaje niti tržišni udio na račun industrije Zajednice. Nisu bili raspoloživi nikakvi podaci o cijenama tog proizvođača iz Zajednice.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Obujam prodaje u EZ-u ostalih 30 000 30 000 30 000 30 000 30 000 proizvođača iz Zajednice (u tonama)
Indeks (2002.=100) 100 100 100 100 100
Tržišni udio ostalih proizvođača iz 3,6 % 3,4 % 3,1 % 3,3 % 3,3 % Zajednice
Indeks (2002.=100) 100 95 88 91 91
Izvor: ispitni postupak, pritužba.
(140) S obzirom na gore navedeno te na nedostatak podataka o suprotnom, zaključuju se da drugi proizvođač iz Zajednice nije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.
(d) Trošak proizvodnje (sirovine)
(141) Glavni elementi ukupnog troška proizvodnje su sirovine (oko 45 % do 55 %) i električna energija (oko 20 % do 30 %). Neposredni troškovi rada čine oko 5 % troškova. Trošak proizvodnje industrije Zajednice povećao se za 12 % između 2002. i RIP-a.
2002. 2003. 2004. 2005. RIP
Jedinični trošak proizvodnje (EUR/ 517 510 583 595 578 tona)
Indeks (2002.=100) 100 99 113 115 112 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 189
(142) Neke zainteresirane stranke su tvrdile da se šteta koju je tijekom druge polovice 2004. i prve polovice 2005., pretrpjela industrija Zajednice mogla pripisati povećanju nakon nezabilježenog povećanja potražnje opisanog u troškova proizvodnje. U pogledu troškova sirovina, s uvodnoj izjavi 89., doprinio lošem stanju industrije obzirom da je to obično roba kojom se, u načelu, Zajednice. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se trguje na međunarodnom tržištu, smatra se da je pove tijekom cijelog razmatranog razdoblja potrošnja u Zajed ćanje cijena utjecalo na sve proizvođače SiMn-a, koji bi u nice povećala za ukupno 9 %. S obzirom na to, ovaj uobičajenim uvjetima bili prisiljeni povećati svoje argument se odbacuje. prodajne cijene. Štetu stoga nije prouzročilo opće pove ćanje cijena sirovina kao takvo, nego činjenica da, zbog dampinškog uvoza koji je snizio cijene industrije Zajed nice, industrija Zajednice nije mogla prodavati na razini koja bi joj omogućila ostvarivanje dostatne profitne marže. Što se tiče troškova rada, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 115., podaci koji se odnose na produktivnost su pokazali da je, ukupno gledano, indu 4. Zaključak o uzročnosti strija Zajednice uspjela ukloniti učinak povećanja troškova uz pomoć povećanja učinkovitosti i produktiv (145) Vremensko preklapanje porasta dampinškog uvoza iz nosti. Neke stranke navele su troškove električne energije NRK-a i Kazakstana, porasta njihovog tržišnog udjela i kao glavni razlog štete koju bi pretrpjela industrija Zajed utvrđenog snižavanja cijena s jedne strane, i pogoršanja nice. U tom pogledu, utvrđeno je da su cijene električne stanja industrije Zajednice s druge, dovelo je do zaključka energije za industrijske korisnike u zemljama u kojima se da je dampinški uvoz uzrokovao materijalnu štetu koju je nalazi industrija Zajednice bile u skladu s cijenama na pretrpjela industrija Zajednice u smislu članka 3. stavka ostalim velikim tržištima u svijetu te se, stoga, ne mogu 6. Osnovne uredbe. smatrati razlogom štete koju je industrija Zajednice sama prouzročila. Troškovi električne energije mogli su djelo mično utjecati na ukupne rezultate, ali samo u slučaju jednog proizvođača iz Zajednice koji se suočio s pomanj kanjem opskrbe električnom energijom zbog značajnog povećanja cijena električne energije i povezanog spora s dobavljačem električne energije. Ukupno gledano, zaklju čuje se da povećanje troškova proizvodnje nije doprini jelo šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. (146) Analizirani su ostali čimbenici, ali je utvrđeno da nisu predstavljali odlučujući razlog za pretrpljenu štetu. Što se tiče Ukrajine, koja predstavlja 23 % tržišnog udjela, s obzirom da nije bilo ukupnog povećanja cijene, smatra se da njezin uvoz nije doprinio šteti industrije Zajednice. Uvoz iz Južne Afrike mogao je doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice, ali s obzirom na njezin mali tržišni udio i sve manji obujam to nije bilo u mjeri dostatnoj za prekid uzročno-posljedične veze utvr đene za uvoz iz NRK-a i Kazakstana. S obzirom da nije (e) Šteta koju je prouzročila industrija Zajednice bilo sniženja cijene te zbog obujma uvoza i podataka o (143) S obzirom da se ulaganje jednog proizvođača iz Zajed kretanjima, također nema dokaza da je uvoz iz Indije ili nice značajno povećalo između 2004. i 2005. (vidjeti ostalih trećih zemalja (uključujući Brazil) doprinio šteti uvodnu izjavu 121.), ispitalo se je li štetu prouzročila koju je pretrpjela industrija Zajednice. Ulaganje jednog sama industrija Zajednice. Ovo ulaganje imalo je proizvođača iz Zajednice moglo je doprinijeti šteti koju izravan učinak na troškove proizvodnje i, stoga, na profi je pretrpjela industrija Zajednice. Međutim, zbog ograni tabilnost industrije Zajednice. Međutim, analiza je poka čene važnosti ovog ulaganja, to nije bilo toliko da zala da je, zbog ograničene važnosti ovog ulaganja za prekine uzročno-posljedičnu vezu. Štoviše, ni jedan ukupne troškove proizvodnje, učinak na profitabilnost drugi poznati čimbenik, tj. realizacija izvoza industrije bio zanemariv. Stoga se zaključuje da je ulaganje Zajednice, konkurencija drugog proizvođača iz Zajednice, jednog proizvođača iz Zajednice moglo doprinijeti šteti povećanje troškova proizvodnje ili tržišni ciklus za čelik, koju je pretrpjela industrija Zajednice, ali ne tako da nije doprinio šteti industrije Zajednice. prekine uzročno-posljedičnu vezu.
(147) Na temelju gore navedene analize, koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih (f) Pad tržišta silikomangana zbog ciklusa u proizvodnji čelika čimbenika na stanje industrije Zajednice od štetnog utje caja dampinškog uvoza, zaključuje se da je uvoz iz NRK- (144) Neke stranke su tvrdile da je pad potražnje čelika, i a i Kazakstana uzrokovao materijalnu štetu industrije posljedični pad potražnje SiMn-a, koji se dogodio Zajednice u smislu člana 3. stavka 6. Osnovne uredbe. 190 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
F. INTERES ZAJEDNICE (153) Ti uvoznici izrazili su zabrinutost, u slučaju uvođenja mjera, u pogledu: i. negativnog učinka na opskrbu u (148) Komisija je ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o Zajednice, s obzirom da je ukupni proizvodni kapacitet dampingu, šteti i uzročnosti, uvjerljivi razlozi koji bi u Zajednici iznosio samo otprilike jednu trećinu potro doveli do zaključka da donošenje mjera u ovom šnje, i ii. nepovoljnog utjecaja koje bi bilo kakve mjere konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice. U tu imale na trošak predmetnog proizvoda koji bi, s obzirom svrhu i prema članku 21. stavku 1. Osnovne uredbe, da se radi o temeljnoj sirovini za proizvodnju čelika, Komisija je razmotrila vjerojatni učinak mjera na sve utjecao na ukupnu proizvodnju čelika u Zajednici. uključene stranke, kao i vjerojatne posljedice nepoduzi manja mjera.
(154) U pogledu opskrbe u Zajednici, točno je da je potrošnja 1. Interes industrije Zajednice oko tri puta veća od trenutačnog proizvodnog kapaciteta Zajednice i da je industrija Zajednice opskrbljivala samo (149) U svjetlu gore navedenog, mjere bi se uvele na uvoz iz oko 25 % potražnje Zajednice tijekom RIP-a. Međutim, NRK-a i Kazakstana. Očekuje se da bi uvođenje tih mjera industrija Zajednice poslovala je tijekom RIP-a na oko dovelo do povećanja cijena SiMn-a iz tih zemalja i 70 % iskorištenosti kapacitete, te između 70 % i 80 % omogućilo industriji Zajednice poboljšanje stanja poveća iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja. njem cijena i, možda, povećanjem obujma prodaje i trži Stoga je u položaju značajno povećati svoju trenutačnu šnog udjela. U nedostatku mjera, očekuje se da bi se uvoz proizvodnju. Također, s obzirom na relativno ograničene iz NRK-a i Kazakstana nastavio po niskim cijenama i da količine uvoza koje će podlijegati mjerama (kako je nave industrija Zajednice ne bi mogla poboljšati svoje stanje. deno u gornjim uvodnim izjavama 149. i 150.) te da bi se moguće smanjenje uvoza iz predmetnih zemalja moglo nadoknaditi izvozom iz ostalih zemalja, smatra se da uvođenje pristojba ne bi imalo nikakav značajan učinak na raspoloživost opskrba uvoznikâ. Osim toga, uz opskrbu proizvođačâ iz Zajednice i iz zemalja na koje se (150) Što se tiče proizvoda s niskim udjelom ugljika, on pred odnosi ispitni postupak, tržište Zajednice, također, se stavlja samo 5 % proizvodnje industrije Zajednice i uvozi opskrbljuje, u opsegu od gotovo 40 % potrošnje, se uglavnom iz Norveške, ali i iz NRK-a. Dok se smatra uvozom iz ostalih zemalja, odnosno Norveške, Indije, da bi se, u slučaju uvođenja mjera, količine koje sada Južne Afrike i Brazila. Te su zemlje u prošlosti kumula dolaze iz NRK-a u određenoj mjeri mogle zamijeniti tivno opskrbljivale Zajednicu u većim količinama. uvozom iz Norveške, te bi mjere omogućile industriji Zajednice povećanje vlastite proizvodnje i prodaje proiz voda niskog udjela ugljika kako bi zadovoljila potražnju.
(155) Potvrđuje se da bi se u slučaju uvođenja mjera mogao javiti kratkoročni poremećaj zbog mogućih kašnjenja 2. Interes drugih proizvođača iz Zajednice zbog povećanja proizvodnje Zajednice te ako se u slučaju potrebe za neke korisnike treba organizirati (151) Osim industrije Zajednice, postoji još samo jedan proiz nova ili alternativna opskrba. vođač u Zajednici. U nedostatku suradnje tog proizvo đača, a tako i točnih podataka o njegovoj aktivnosti, procjenjuje se, na temelju podataka proizvođačâ iz Zajed nice koji surađuju, da proizvodnja ovog proizvođača iznosi oko 10 % do 15 % proizvodnje industrije Zajed nice. Ako se antidampinške mjere uvedu, ista vrsta pozi tivnih posljedica, kako je navedeno u uvodnim izjavama 149. i 150. za industriju Zajednice, može se očekivati i (156) Što se tiče uvoznikâ, čak i ako se industrije Zajednice za ovog drugog proizvođača iz Zajednice. poveća svoju proizvodnju, prodaju i tržišni udio u Zajed nici, s obzirom da industrija Zajednice može opskrbiti samo oko 30 % tržišta i da potrošnja Zajednice raste, još uvijek bi bilo potrebe za značajnom uvoznom aktiv nosti. Dok se potvrđuje da uvoznici općenito posluju s relativno malo profitnom maržom i da bi svaki krat koročni poremećaj zbog korisnika koji nastoje organizi 3. Interes nepovezanih uvoznika u Zajednici rati novu ili alternativnu opskrbu mogao negativno utje cati na njihove marže, smatra se uvoznici mogu zaštiti (152) Dva nezavisna uvoznika predmetnog proizvoda surađi svoje marže prenošenjem svakog povećanja troškova na vala su u postupku ispunjavanjem i dostavom upitnika. korisnike. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 191
4. Interes korisnikâ 40 %), u svakom će slučaju moći prenijeti učinak svih povećanja cijena predmetnog proizvoda, što će biti ogra (157) Deset korisnika predmetnog proizvoda u industriji metala ničeno relativno malim značajem SiMn-a u ukupnim surađivalo je u postupku ispunjavanjem i dostavom troškovima proizvodnje čelika. upitnika ili izradom podnesaka. Podnesak je primljen i od Europske federacije proizvođača željeza i čelika (EUROFER).
(161) Korisnici su, također, postavili pitanje učinkovitosti uvođenja mjera, tvrdeći da je uvođenje i uklanjanje pret (158) Korisnici su izrazili sličnu zabrinutost, kao i izvoznici, u hodnih mjera imalo mali učinak na profitabilnost indu pogledu dostatne opskrbe i povećanih troškova za krajnje strije Zajednice. U tom pogledu, iako je svrha uvođenja korisnike, kako je navedeno u gornjoj izjavi 153. Zbog antidampinških mjera vratiti poštene tržišne uvjete s razloga navedenih u uvodnoj izjavi 154., smatra se ciljem omogućavanja oporavka industrije Zajednice, uvođenje mjera ne bi imalo ozbiljan nepovoljan srednjo koja je zbog dampinga pretrpjela materijalnu štetu, činje ročan učinak na opskrbu u Zajednici. nica da se takav oporavak nije mogao ostvariti prije, ne bi trebala biti razlog razmatranja prikladnosti uvođenja antidampinških mjera kada je to sada opravdano.
(159) Izravni učinak povećanja cijene SiMn-a na troškove proizvodnje čelika bio ograničen, s obzirom da SiMn predstavlja najviše 1 % troškova proizvodnje ugljičnog (162) Neki su korisnici istaknuli da je u zadnjih desetak godina čelika, a čak i manje u slučaju nehrđajućeg čelika. Na industrija čelika Zajednice pretrpjela štetu zbog pove temelju podataka koje je dostavilo industrijsko udruženje ćanih troškova proizašlih iz antidampinških mjera koje korisnikâ (EUROFER) o ukupnom godišnjem trošku za su uvedene za različite sirovine koje se isključivo ili njihovo korištenje SiMn-a, procjenjuje se da bi čak i uglavnom koriste u proizvodnji čelika. Također su istak učinak značajnog povećanja cijene od 20 % za sav nuli da, osim ovog postupka, trenutačno postoji veliki SiMn, značio smanjenje profitabilnosti proizvođačâ broj ostalih postupaka koji se odnose na sirovine kori čelika (koji trenutačno ostvaruju dobit između 10 % i štene u proizvodnji čelika. Tvrdili su da su zbog ukupnog 40 %) samo za oko 0,2 %. S obzirom da bi mjere bile učinka proizvođači čelika iz Zajednice stavljeni u nepo na značajno nižoj stopi i da bi utjecale samo na najviše voljan položaj na međunarodnom tržištu. U pogledu 10 % potrošnje Zajednice (u slučaju da se nikakav uvoz prethodnih mjera, treba napomenuti da je većina pret uvjetovan mjerama ne bi zamijenio uvozom drugog hodnih mjera sada prestala važiti. U pogledu kumula podrijetla), učinak bilo kakvih mogućih mjera na profita tivnog učinka mjera na veliki broj sirovina, treba imati bilnost industrije čelika bio bi jako ograničen. na umu da je svrha antidampinških mjera ukloniti učinak poremećenih tržišnih uvjeta proizašlih iz dampinškog uvoza. Kao takav, učinak antidampinških mjera, čak i kad su uvedene na veliki broj sirovina i utječu na istu industriju, ne bi trebao dovesti do poremećaja. U svakom slučaju, učinak uvođenja bilo kakvih mjera u ovom slučaju za industriju čelika bio zanemariv, kako je obja šnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 159. (160) Tvrdilo se da je tržište za SiMn globalnog karaktera i da se svjetska potražnja povećava u skladu s povećanjem potražnje čelika. Kada je potražnja veća od opskrbe, to može dovesti do značajnog povećanja cijena, kao što se dogodilo 2004. Ako dođe do privremenog poremećaja opskrbe i potražnje u Zajednici, kako je opisano u uvodnoj izjavi 155., to bi moglo dovesti do povećanja cijena u kratkoročnom razdoblju većeg od razine bilo kakve uvedene pristojbe. Međutim, s obzirom na činje (163) Nakon objave, EUROFER je ponovio svoj argument da nicu da je tržište SiMn-a globalnog karaktera, smatra se uvođenje mjera ne bi bilo u ukupnom interesu Zajednice, da je razina cijena u Zajednici određena međusobnim jer bi dovelo do povećanih troškova za korisnike i imale utjecajem opskrbe i potražnje na svjetskoj razini i da se bi mali učinak na stanje industrije Zajednice. Nikakvi cijene Zajednice ne bi trebale razlikovati od svjetskih novi podaci nisu dostavljeni u tom pogledu te se stoga cijena u bilo kakvoj većoj mjeri za bilo koje produljeno potvrđuje gornje objašnjenje (uvodne izjave 157. do razdoblje zbog značajnog uvoza drugog podrijetla na 162.) pa se na temelju toga smatra da će svaki učinak tržište. Osim toga, proizvođači čelika koji trenutačno uvođenja antidampinške pristojbe na financijsko stanje posluju sa zadovoljavajućom razini dobiti (10 % do korisnika vjerojatno ukupno biti zanemariv. 192 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
5. Zaključak o interesu Zajednice (167) Potrebno povećanje cijene zatim je utvrđeno na temelju usporedbe, za pojedine proizvode, ponderiranog prosjeka (164) Kao zaključak, očekuje se da bi uvođenje mjera na uvoz uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračunavanje iz NRK-a i Kazakstana, unatoč raspoloživosti ograničenih sniženja cijena, s neštetnom cijenom istovjetnog proiz i sve manjih količina SiMn-a na tržištu iz ostalih zemalja voda koji je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajed (tj. Južne Afrike i Norveške u slučaju SiMn-a s niskim nice. Neštetna cijena izračunana je tako da se prodajna udjelom ugljika) i od dobavljača koji ne podliježu cijena industrije Zajednice prilagodila tako da odražava mjerama po cijenama sličnima onima NRK-a i Kaza gore navedenu profitnu maržu. Sve razlike koje su poslje kstana prije uvođenje svih pristojba, omogućilo industriji dica navedene usporedbe izražene su kao postotak Zajednice, kao i drugom proizvođaču iz Zajednice, ukupne uvozne vrijednosti CIF. S obzirom da niti MET poboljšanje svoje situacije povećanjem obujma prodaje, niti IT nisu dodijeljeni ni jednom kineskom proizvođaču prodajnih cijena i tržišnog udjela. Dok se neki negativni izvozniku koji surađuje, marža štete na području cijele učinci mogu pojaviti u obliku povećanja troškova za zemlje izračunana je za cijeli NRK na temelju cijena korisnike zbog moguće potrebe za organiziranjem nove društva Comext. ili alternativne opskrbe, smatra se da bi ukupan učinak uvođenja mjera na NRK i Kazakstan na korisnike bio zanemariv. U svjetlu gore navedenog, zaključuje se da ne postoje nikakvi uvjerljivi razlozi za neuvođenje mjera u ovom slučaju i da bi primjena takvih mjera bila u interesu Zajednice. (168) Gore navedena usporedba cijena pokazala je sljedeće marže štete:
Ukrajina: sva trgovačka društva 1,6 %
OJSC Kazchrome 7,3 % G. KONAČNE MJERE
Procijenjena razina uklanjanja štete NRK 8,2 %
(165) Razina svih antidampinških mjera treba biti dostatna za uklanjanje štete industriji Zajednice koju je uzrokovao dampinški uvoz bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža. Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za ukla (169) U svjetlu gore navedenog i prema članku 9. stavku 4. njanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve Osnovne uredbe, smatra se da konačnu antidampinšku mjere trebale omogućiti industriji Zajednice dobit prije pristojbu treba uvesti u pogledu uvoza SiMn-a podri oporezivanja koja se objektivno može ostvariti u uobiča jetlom iz Kazakstana i NRK-a na razini nižoj od marža jenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u slučaju da nema dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. dampinškog uvoza. Analogno s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe, s obzirom da je marža štete za Ukrajinu ispod razine de minimis, ispitni postupak u pogledu ove zemlje treba prekinuti.
(170) Slijedom toga i zbog razloga koji su već navedeni u uvodnim izjavama 165. do 169., antidampinške pristojbe (166) Industrija Zajednice je tvrdila da se profitna marža od trebaju iznositi kako slijedi: 8 % prometa treba smatrati primjerenom i da se može očekivati u slučaju izostanka štetnog dampinga. To je ispitano te je utvrđeno da bi tražena profitna marža dovela do oporavka kapitalnog ulaganja tijekom relativno kratkog razdoblja. Osim toga, ispitni postupak je pokazao da je sama industrija Zajednice općenito smanjila vrijednost svojih kapitalnih ulaganja tijekom Zemlja Trgovačko društvo Stopa pristojbe dužeg razdoblja. Na temelju toga se smatra da je profitna marža od 5 %, koja je u skladu s maržom korištenom u Kazakstan Sva trgovačka društva 6,5 % ispitnom postupku koji je doveo do prethodnih antidam pinških mjera, na primjerenoj razini koju industrija NRK Sva trgovačka društva 8,2 % Zajednice može očekivati u izostanku štetnog dampinga. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 193
H. PREUZIMANJE OBVEZA oznakama KN 7202 30 00 i ex 8111 00 11 (oznaka TARIC 8111 00 11 10) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine i (171) Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju Kazakstana. kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih anti dampinških pristojba, proizvođač izvoznik iz Kazakstana ponudio je preuzimanje obveze u vezi cijene u skladu s 2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primje člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe. Za predmetni je njuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja proizvod uočena značajna promjenjivost cijena i stoga carine, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje nije prikladan za preuzimanje obveze u vezi fiksne navedena trgovačka društva, sljedeća je: cijene. Kako bi se riješio taj problem, proizvođač izvoznik ponudio je indeksiranje najniže uvozne cijene prema cijeni glavne sirovine, odnosno rudače mangana. Međutim, promjena cijene predmetnog proizvoda ne Zemlja Proizvođač Stopa pristojbe može se objasniti promjenom cijene glavne sirovine te, stoga, nije moguće indeksirati najniže uvozne cijene Kazakstan Sva trgovačka društva 6,5 % prema cijeni sirovine. Kao alternativni pristup, proiz vođač izvoznik, također, je ponudio indeksiranje NRK Sva trgovačka društva 8,2 % najniže uvozne cijene na temelju vlastitih troškova proiz vodnje kako je prikazano u njegovim revidiranim financijskim izvještajima. Međutim, taj pristup ne može 3. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće se prihvatiti, jer razvoj njegovih troškova ne mora nužno odredbe o carinskim pristojbama. odgovarati razvoju njegovih cijena. Štoviše, takva preu zeta obveza smatra se neizvedivom, jer bi za Komisiju bilo jako teško stalno pratiti razvoj troškova. Na temelju gore navedenog, zaključeno je da se preuzimanja obveze Članak 2. koju je ponudio izvoznik ne može prihvatiti, Prekida se postupak koji se odnosi na uvoz silikomangana podrijetlom iz Ukrajine. DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1. Članak 3.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz siliko Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u mangana (uključujući ferosilikomangan) obuhvaćenog Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 4. prosinca 2007.
Za Vijeće Predsjednik F. TEIXEIRA DOS SANTOS 194 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
32008R0261
20.3.2008. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 81/1
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 261/2008 od 17. ožujka 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih kompresora podrijetlom iz Narodne Republike Kine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, 2. Privremene mjere
(4) S obzirom na potrebu podrobnijeg ispitivanja određenih obilježja ispitnog postupka, odlučeno ja da će se ispitni postupak nastaviti bez uvođenja privremenih mjera. uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu 1 članice Europske zajednice ( ) („Osnovna uredba”), a posebno 3. Stranke na koje se postupak odnosi njezin članak 9., (5) Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila proizvođače izvoznike iz NR Kine, uvoznike, trgovce, korisnike i udruženja za koje se zna da se to na njih uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon odnosi, predstavnike NR Kine, proizvođače Zajednice savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, podnositelje pritužbe i druge proizvođače Zajednice za koje se zna da se to na njih odnosi. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim budući da: strankama koje su to zatražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobreno je saslušanje.
A. POSTUPAK
1. Pokretanje
(1) Komisija je 20. studenoga 2006. primila pritužbu o (6) Kako bi proizvođačima izvoznicima omogućila dostav uvozu određenih kompresora podrijetlom iz Narodne ljanje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnog gospodar Republike Kine (NR Kina), koju je u skladu s člankom stva (MET) ili individualnog tretmana (IT), prema njihovoj 5. Osnovne uredbe podnio Federazione ANIMA/COMPO želji, Komisija je kineskim proizvođačima izvoznicima za (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača koji predstav koje se zna da se na njih to odnosi i predstavnicima NR ljaju veliki udio, u ovom slučaju više od 50 %, u ukupnoj Kine poslala obrasce zahtjeva. Četrnaest proizvođača proizvodnji Zajednice određenih kompresora. izvoznika, uključujući grupacije povezanih trgovačkih društava, zatražili su MET na temelju članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe ili IT ako bi se u ispitnom postupku ustanovilo da ne zadovoljavaju uvjete za MET. Jedan je (2) Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i materijalnoj proizvođač izvoznik zatražio samo IT. šteti, što je smatrano dovoljnim kako bi se opravdalo otvaranje postupka.
(3) Dana 21. prosinca 2006. postupak je pokrenut objavom obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu (7) S obzirom na naočigled visoki broj proizvođača izvoz Europske unije ( 2). nika iz NR Kine, uvoznika i proizvođača u Zajednici, Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela
( 1 ) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena kako je moguće da će se provesti odabir uzoraka s Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.). ciljem utvrđivanja dampinga i štete u skladu s člankom ( 2 ) SL C 314, 21.12.2006., str. 2. 17. Osnovne uredbe. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 195
(8) Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba (b) proizvođači izvoznici iz NR Kine: li provesti odabir uzoraka ili ne te ako da, sam odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici iz NR Kine, uvoznici — Nu Air (Shanghai) Compressors and Tools Co. iz Zajednice i proizvođači iz Zajednice zamoljeni su da se Ltd, društvo grupacije ABAC, Šangaj (Nu Air), jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktiv nostima povezanima s dotičnim proizvodom tijekom — Zhejiang Xinlei Mechanical & Electrical Co. Ltd, razdoblja ispitnog postupka (od 1. listopada 2005. do Wenling (Xinlei), 30. rujna 2006.). — grupacija Hongyou/Taizhou Group: 1. Zhejiang Hongyou Air Compressor Manufacturing Co. (9) U pogledu proizvođača izvoznika, Komisija je odabrala, u Ltd, Wenling (Hongyou); 2. Taizhou Hutou Air skladu s člankom 17. osnovne Uredbe, uzorak koji se Compressors Manufacturing Co. Ltd, Wenling temeljio na najvećem reprezentativnom obujmu izvoza (Taizhou), određenih kompresora u Zajednici, koji je moguće razumno ispitati u raspoloživom roku. Na temelju poda taka primljenih od proizvođača izvoznika, Komisija je — grupacija Wealth Group: 1. Shanghai Wealth odabrala šest trgovačkih društava ili grupacija povezanih Machinery & Appliance Co. Ltd, Šangaj (Shanghai trgovačkih društava (trgovačkih društava iz uzorka) s Wealth); 2. Wealth (Nantong) Machinery Co., Ltd, najvećim obujmom izvoza u Zajednicu. U smislu Nantong (Wealth Nantong), obujma izvoza, šest trgovačkih društava iz uzorka činilo je 93 % ukupnog izvoza određenih kompresora — Zhejiang Anlu Cleaning Machinery Co., Ltd, iz NR Kine u Zajednicu tijekom razdoblja ispitnog Taizhou (Anlu), postupka. Komisija se skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe savjetovala s dotičnim strankama koje nisu imale prigovor. — FIAC Air Compressors (Jiangmen) Ltd, društvo grupacije FIAC Jiangmen (FIAC);
(10) Vezano za proizvođače iz Zajednice, s obzirom da su u (c) Povezana društva iz NR Kine: ispitnom postupku surađivale samo tri grupacije trgova čkih društava, odlučeno je da odabir uzoraka nije potre ban. — Wealth Shanghai Import-Export Co. Ltd, Shanghai (Wealth Import Export),
(11) Vezano za izvoznike, s obzirom da je u ispitnom — FIAC Air Compressors (Hong Kong) Ltd, društvo postupku surađivao samo jedan uvoznik, odlučeno je grupacije FIAC (FIAC Hong Kong); da odabir uzoraka nije potreban.
(d) nepovezani uvoznik iz Zajednice: (12) Upitnici su poslani svim trgovačkim društvima izabra nima za odabir uzoraka i svim ostalim strankama za — Hans Einhell AG, Landau, Njemačka. koje se zna da se to na njih odnosi. Potpuni odgovori primljeni su od šest proizvođača izvoznika iz NR Kine, tri proizvođača iz Zajednice i jednog uvoznika. Jedan (14) S obzirom na potrebu za uspostavom uobičajene vrijed proizvođač iz Zajednice odgovorio je samo na upitnik nosti za proizvođače izvoznike kojima nije moguće o odabiru uzoraka. Druge zainteresirane stranke nisu odobriti MET, provjera s ciljem uspostave uobičajene dostavile odgovore na upitnik. vrijednosti na temelju podataka iz analogne zemlje, u ovom slučaju Brazila, održala se u poslovnim prostori jama sljedećih trgovačkih društava: (13) Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje dampinga, nanesene štete i (e) proizvođači iz Brazila: interesa Zajednice te je izvršila provjere u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava: — FIAC Compressores de ar do Brasil Ltda, društvo grupacije FIAC, Araquara, (a) proizvođači u Zajednici: — Schulz S/A, Joinville, Santa Catarina, Brazil. — ABAC Aria Compressa SpA, društvo grupacije ABAC, Torino, Italija, 4. Razdoblje ispitnog postupka
(15) Ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je — FIAC SpA, društvo grupacije FIAC, Bologna, razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006. (raz Italija, doblje ispitnog postupka ili RIP). Ispitivanje trendova koji su važni za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja razdoblja ispitnog postupka — FINI SpA, Zola Predosa (BO), Italija; (razmatrano razdoblje). 196 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
B. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD proizvode i prodaju na domaćem tržištu NR Kine i domaćem tržištu Brazila, analognoj zemlji, te kompresora 1. Dotični proizvod koji se proizvode u NR Kini i prodaju Zajednici, u osnovi iste i da navedeni proizvodi imaju iste namjene. (16) Dotični proizvod su klipni kompresori s najvećim protokom od 2 kubična metra (m3) po minuti, podri jetlom iz NR Kine (kompresori ili dotični proizvod), koji se uobičajeno deklariraju pod oznakama KN (21) Svi se ti kompresori, stoga, smatraju istovjetnima u ex 8414 40 10, ex 8414 80 22, ex 8414 80 28 i smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. ex 8414 80 51.
C. DAMPING
1. Općenito (17) Kompresor se obično sastoji od pumpe koju pogoni elek tromotor, izravno ili putem mehanizma remenja. U (22) Četrnaest trgovačkih društava ili grupacije trgovačkih većini slučajeva komprimirani zrak upumpava se u društva koji su se javili predstavljaju 100 % ukupnog spremnik i izlazi kroz tlačni regulator i gumenu cijev. izvoza dotičnog proizvoda u EZ. Razina suradnje bila Kompresori, posebno oni veliki, mogu biti opremljeni je, stoga, visoka. Trinaest trgovačkih društava ili grupacija kotačima koji ih čine pokretnima. Mogu se prodavati trgovačkih društava zatražili su MET, dok je jedno trgo kao samostalni uređaji ili s priborom za raspršivanje, vačko društvo zatražilo samo IT. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., šest trgovačkih društava odabrano je čišćenje ili napuhavanje guma i drugih predmeta. za uzorak na temelju njihovog obujma izvoza.
2. Tretman tržišnog gospodarstva (MET)
(18) Obavijest o pokretanju ovog postupka odnosila se i na (23) Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, pumpe za klipne kompresore. Ispitni postupak pokazao u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na je da su pumpe za klipne kompresore jedan od (ali ne i uvoz podrijetlom iz NR Kine, uobičajena vrijednost odre jedini) bitnih sastavnih dijelova kompresora iz ispitnog đuje se u skladu s točkama od 1. do 6. spomenutog postupka (one čine, ovisno o modelu, između 25 % i članka za proizvođače za koje se ustanovilo da ispunja 35 % ukupne cijene konačnog proizvoda) i mogu se vaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) prodavati zasebno, kao i ugrađivati u druge kompresore Osnovne uredbe. koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ovog ispitnog postupka. Ispitni je postupak također pokazao da nemaju iste tehničke i fizičke značajke kao cjeloviti kompresori i da se ne koriste za iste namjene. Cjeloviti kompresor (24) Ukratko i isključivo za lakše upućivanje, kriteriji MET-a sadrži i druge bitne sastavne dijelove (npr. spremnik, navedeni su dalje u tekstu u skraćenom obliku: motor). Distribucijski kanali i viđenje pumpe koju imaju kupci s jedne strane i cjeloviti kompresor s druge strane, također se razlikuju. Zaključuje se da u ovom slučaju pumpe za tlačne kompresore ne bi, stoga, 1. poslovne odluke donose se i troškovi se stvaraju kao trebalo smatrati dotičnim proizvodom. odgovor na tržišne signale i bez značajnog uplitanja države; troškovi glavnih ulaznih materijala značajno odražavaju tržišne vrijednosti;
2. trgovačka društva imaju jedinstven i transparentan (19) Dotični proizvod koristi se za pogonjenje alata na zrak ili sustav osnovnih računovodstvenih podataka koje revi za raspršivanje, čišćenje ili napuhavanje guma i drugih diraju nezavisni revizori u skladu s međunarodnim predmeta. Ispitni je postupak utvrdio da, unatoč računovodstvenim standardima, a koji se koristi za različitim oblicima, materijalima i proizvodnom sve potrebe; postupku, sve različite vrste dotičnog proizvoda dijele osnovne fizičke i tehničke značajke i da se u osnovi mogu koristiti za iste namjene. Posljedično, smatra se da čine jedan proizvod za potrebe ovog postupka. 3. ne postoje značajni poremećaji preneseni iz prijašnjeg sustava netržišnog gospodarstva;
4. zakoni o stečaju i imovini jamče pravnu sigurnost i 2. Istovjetni proizvod stabilnost;
(20) Ispitni je postupak pokazao da su osnovne fizičke i tehničke značajke kompresora koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici, kompresora koji se 5. konverzije deviza obavljaju se po tržišnim stopama. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 197
(25) Pet trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava društvo nije moglo u potpunosti dokazati plaćanje kineskih proizvođača izvoznika uključenih u uzorak svojih prava korištenja zemljišta. Nije, stoga, zadovoljilo prvotno je zatražilo MET prema članku 2. stavku 7. niti 3. kriterij kako je sažet u uvodnoj izjavi 24. Prema točki (b) Osnovne uredbe i ispunilo je obrazac za tome, MET mu se nije mogao odobriti. odobravanje MET-a za proizvođače izvoznike u zadanim rokovima. Sve skupine uključivale su i proizvo đače dotičnog proizvoda te trgovačka društva koja su (31) Jedan nepovezani uvoznik uložio je prigovor na dodjelu povezana s proizvođačima i koja su uključena u MET-a društvu Nu Air na temelju navodnih nedosljed prodaju dotičnog proizvoda. Naime, stalna praksa Komi nosti u revidiranim financijskim izvještajima za 2004. i sije je ispitati ispunjava li grupacija povezanih trgovačkih 2005. Međutim, Nu Air je dokazalo da nema nedosljed društava kao cjelina uvjete za primjenu MET-a. Sljedeće nosti i dalo je objašnjenje na pitanja koje je postavio grupacije zatražile su MET: uvoznik. Prigovor je odbačen.
— Nu Air, (32) Isti je uvoznik uložio prigovor na dodjelu MET-a FIAC-u s obzirom na činjenicu da je 2002. to trgovačko društvo provelo pregovore o predugovoru s područnim — Xinlei, nadležnim tijelima kojim bi im se dopustilo korištenje određene zemljišne čestice bez naknade u razdoblju od najviše tri godine, ovisno o formalnostima vezanima za — Hongyou/Taizhou, izvlaštenje zemljišta. Međutim, ugovor je istekao, a FIAC ga nikada nije koristio niti je stekao vlasništvo nad dotičnim zemljištem. S druge strane FIAC je dokazao — Shanghai Wealth/Wealth Nantong, da je uvijek plaćao najamninu za prostore koje je koristio za obavljanje svojih djelatnosti. Ovaj argument je stoga — FIAC. odbačen.
(26) Za gore navedene proizvođače izvoznike koji surađuju i (33) Jedno trgovačko društvo (Hongyou), koje je dio grupacije koji su bili uključeni u uzorak, Komisija je zatražila sve trgovačkih društava Hongyou/Taizhou, uložilo je podatke koje je smatrala potrebnima i podatke koji su prigovor kazavši da im se MET ne bi trebao odbiti dostavljeni u zahtjevu za MET provjerila je u prostori zbog problema u drugom društvu (točnije Taizhou). jama dotičnih trgovačkih društava kako je smatrala Međutim, na temelju Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 potrebnim. od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o uspostavljanju Carin skoga kodeksa Zajednice ( 1 ), Hongyou i Taizhou treba (27) Ispitni postupak pokazao je da se MET nije mogao smatrati povezanim strankama. Kako se MET nije odobriti trima od pet gore navedenih kineskih proizvo mogao odobriti društvu Taizhou, tako se, stoga, nije đača izvoznika koji su zatražili MET, budući da ni jedno mogao odobriti niti društvu Hongyou. od tih trgovačkih društava ili grupacija trgovačkih društava nisu zadovoljili 2. kriterij kako je sažet u uvodnoj odredbi 24. Usto, jedna od grupacija trgovačkih (34) Na temelju gore navedenog, tri od pet kineskih trgova društava nije zadovoljila niti 3. kriterij. čkih društava ili grupacija trgovačkih društava iz uzorka koji su zatražili MET, nisu mogli dokazati da ispunjavaju kriterije određene člankom 2. stavkom 7. točkom (c) (28) Dva trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava Osnovne uredbe. (FIAC i Nu Air) ispunili su sve kriterije kako su sažeti u uvodnoj izjavi 24. i MET im se mogao odobriti. (35) Smatralo se, stoga, da se MET može odobriti dvama trgovačkim društvima (FIAC i Nu Air), a da se odbija (29) Trgovačko društvo (Taizhou) koje čini dio grupacije trgo trima ostalima trgovačkim društvima/grupacijama trgova vačkih društava (Hongyou/Taizhou) i trgovačko društvo čkih društava. Zatraženo je mišljenje Savjetodavnog Welath Shanghai/Nantong Wealth, nisu mogli dokazati odbora koji nije imao prigovora na zaključke službi da zadovoljavaju 2. kriterij kako je sažet u uvodnoj Komisije. izjavi 24., budući da je utvrđeno da nemaju računovod stvene prakse i računovodstvene standarde u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Grupaciji 3. Individualni tretman (IT) trgovačkih društava Hongyou/Taizhou i trgovačkom društvu Wealth Shanghai/Nantong Wealth se, stoga, (36) Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, MET nije mogao odobriti. carina na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u onim slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati (30) Jedno trgovačko društvo (Xinlei) nije moglo dokazati da da ispunjavaju sve kriterije određene člankom 9. stavkom zadovoljava 2. kriterij kako je sažet u uvodnoj izjavi 24., 5. Osnovne uredbe. budući da je utvrđeno da nema računovodstvene prakse i računovodstvene standarde u skladu s međunarodnim ( 1 ) SL L 253, 11.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena računovodstvenim standardima, Štoviše, trgovačko Uredbom (EZ) br. 214/2007 (SL L 62, 1.3.2007., str. 6.). 198 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(37) Svi proizvođači izvoznici koji su zatražili MET također su Nije ih bilo moguće utvrditi na temelju članka 2. stavka zatražili IT u slučaju da im primjena MET-a ne bude 6. točke (a) jer nije bilo drugog trgovačkog društva odobrena. Jadno trgovačko društvo (Anlu) zatražilo je kojemu je MET mogao biti odobren. Štoviše, troškove samo IT. prodaje, opće i administrativne troškove te iznos dobiti nije bilo moguće utvrditi na temelju prve rečenice članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe jer, ni jedno trgovačko društvo ili grupacija trgovačkih društava nisu zabilježili, (38) Tri trgovačka društva ili grupacije (Xinlei, Anlu and u uobičajenom tijeku trgovine, reprezentativnu prodaju Wealth Shanghai/Nantong Wealth) od četiri trgovačka iste opće kategorije proizvoda. Troškovi prodaje, opći i društva ili grupacije trgovačkih društava iz uzorka administrativni troškovi te iznos dobiti su, stoga, utvr kojima nije mogao biti odobren MET (Xinlei, Honyou/ đeni u skladu s člankom 2. stavkom 6. točkom (c) (druga Taizhou, Wealth Shanghai/Nantong Wealth) ili koji ga razumna metoda) na temelju troškova prodaje općih i nisu zatražili (Anlu), ispunili su sve kriterije određene administrativnih troškova te iznosa dobiti koji su člankom 9. stavkom 5. i IT im je mogao biti odobren. nastali za proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje. Javno dostupni podaci pokazali su da ta profitna marža nije prekoračila dobit koju su ostvarili drugi poznati (39) Utvrđeno je da društvo Taizhou nije dokazalo da kumu proizvođači iste opće kategorije proizvoda (to jest elek lativno ispunjava sve zahtjeve za IT kako je utvrđeno u tričnih strojeva) u NR Kini tijekom RIP-a. članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe. Točnije, iznimno teški problemi s računovodstvenim sustavom društva onemogućili su da se provjeri je li ispunjen kriterij slobodnog utvrđenja izvoznih cijena i količina te uvjeta 4.2. Trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava kojima prodaje propisan člankom 9. stavkom 5. točkom (b) nije odobren MET Osnovne uredbe. (43) Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, uobičajenu vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobren MET treba ustanoviti na temelju cijena ili (40) Zahtjev za IT društva Taizhou je, stoga, odbijen. izračunane uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji.
4. Uobičajena vrijednost (44) U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da 4.1. Trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava kojima je predvidjela koristiti Brazil kao odgovarajuću analognu je odobren MET zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za (41) Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti, Komisija je NR Kinu. Zainteresirane stranke pozvane su da to u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe komentiraju. Ni jedna zainteresirana stanka nije uložila najprije utvrdila za svakog dotičnog izvoznog proizvo prigovor na taj prijedlog. đača iz uzorka kojem je MET mogao biti odobren, je li njegova domaća prodaja dotičnog proizvoda nezavisnim kupcima reprezentativna, odnosno predstavlja li ukupan obujam takve prodaje najmanje 5 % njegove ukupne (45) U Brazilu postoje četiri poznata proizvođača koji proiz odgovarajuće izvozne prodaje dotičnog proizvoda u vode oko 220 000 kompresora godišnje, a uvoz je oko Zajednici. Budući da dva trgovačka društva ili grupacije 30 000 komada. Komisija je zatražila suradnju od svih trgovačkih društava nisu skoro imali prodaju na poznatih proizvođača iz Brazila. domaćem tržištu, smatralo se da proizvod nije prodan u reprezentativnim količinama da bi se osigurala odgo varajuća osnova za određivanje uobičajene vrijednosti. (46) Dva proizvođača iz Brazila surađivala su u ispitnom postupku. Jedan od njih povezan je s proizvođačem iz (42) Kako se domaća prodaja nije mogla koristiti za određi Zajednice, grupacijom FIAC. Ispitni postupak pokazao je vane uobičajene vrijednosti, potrebno je bilo primijeniti da ovaj proizvođač ima općenito visoke cijene, posebno drugu metodu. S tim u vezi, Komisija je koristila izraču zbog toga što proizvodi mali obujam sofisticiranih nanu uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. kompresora za medicinske namjene koji se ne mogu stavkom 3. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost izra izravno usporediti s dotičnim proizvodom Zbog veoma čunana je na temelju troškova proizvodnje dotičnog različitih značajki proizvoda i tržišta bilo bi teško utvrditi proizvoda navedenih trgovačkih društava ili grupacija odgovarajuće prilagodbe kako bi se ovi podaci koristili trgovačkih društava. Za izračun uobičajene vrijednosti u kao uobičajena vrijednost kompresora proizvedenih u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe, troško Kini. Za drugog proizvođača iz Brazila koji surađuje utvr vima proizvodnje dodaje se razuman iznos troškova dilo se da proizvodi neke modele kompresora koji se prodaje, općih i administrativnih troškova i dobit. mogu usporediti s onima koje u Zajednicu izvoze Troškove prodaje, opće i administrativne troškove te kineski proizvođači izvoznici. Cijene na brazilskom iznos dobiti nije bilo moguće utvrditi na temelju prve tržištu usporedivih modela tih proizvođača iz Brazila, rečenice članka 2. stavka 6. Osnovne uredbe jer, koji se prodaju u uobičajenom tijeku trgovine, koristili nijedno trgovačko društvo ili grupacija trgovačkih su se, stoga, kao osnova za utvrđivanje uobičajene vrijed društava nisu zabilježili reprezentativnu domaću prodaju. nosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren MET. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 199
5. Izvozna cijena (53) Za prodaju ostvarenu putem povezanih trgovačkih društava s poslovnim nastanom izvan Zajednice, prila (47) Proizvođači izvoznici ostvarili su izvoznu prodaju u godba je primijenjena u skladu s člankom 2. stavkom Zajednicu izravno nezavisnim kupcima ili putem pove 10. točkom (i) Osnovne uredbe, ako se ustanovilo da zanih ili nepovezanih trgovačkih društava koja se nalaze navedena trgovačka društva obavljaju slične funkcije u Zajednici i izvan Zajednice. koje obavlja zastupnik koji radi za proviziju. Ta prila godba temeljila se na troškovima prodaje, općim i admi nistrativnim troškovima i podacima o dobiti dobivenima od nepovezanog trgovca iz Zajednice. 5.1. Trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava kojima je odobren MET ili IT
(48) Kada se izvozna prodaja u Zajednici vršila izravno neza visnim kupcima u Zajednici ili putem nepovezanih trgo 7. Dampinške marže vačkih društava, izvozne cijene utvrđene su na temelju (54) Dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene stvarno plaćenih cijena ili cijena koje treba platiti za CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene, iznose kako dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. slijedi: Osnovne uredbe.
Zhejiang Xinlei Mechanical & Electrical Co., Ltd, 77,6 % (49) Kada se izvozna prodaja u Zajednici vršila putem pove Wenling zanih trgovačkih društava koja se nalaze u Zajednici, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijene prve Zhejiang Hongyou Air Compressor Manufacturing 76,6 % ponovne prodaje tih povezanih trgovaca nezavisnim Co., Ltd, Wenling and Taizhou Hutou Air kupcima u Zajednici prema članku 2. stavku 9. Compressors Manufacturing Co. Ltd, Wenling Osnovne uredbe. Kada se izvozna prodaja vršila putem povezanih trgovaca izvan Zajednice, izvozna cijena utvr Shanghai Wealth Machinery & Appliance Co., Ltd, 73,2 % đena je na temelju cijene prve ponovne prodaje nezavi Shanghai and Wealth (Nantong) Machinery Co., snim kupcima u Zajednici. Ltd, Nantong
Zhejiang Anlu Cleaning Machinery Co., Ltd, Taiz 67,4 % hou
5.2. Trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava kojima Nu Air (Shanghai) Compressors and Tools Co., 13,7 % nije odobren MET/IT Ltd, Shanghai
(50) U pogledu dva kineska izvozna trgovačka društva iz FIAC Air Compressors (Jiangmen) Ltd, Jiangmen 10,6 % uzorka kojima nije odobren ni MET niti IT (grupacija Taizhou/Honyou), podaci o njihovoj izvoznoj prodaji Trgovačka društva koja surađuju, a nisu uključena 51,6 % nisu se mogu koristiti za utvrđivanje pojedinih dampin u uzorak (navedena u Prilogu) ških marža zbog razloga objašnjenih u gornjoj uvodnoj izjavi 29. Dampinška marža je, stoga, izračunana kako je Sva ostala trgovačka društva 77,6 % određeno uvodnom izjavom 55.
6. Usporedba (55) Za dva trgovačka društva iz uzorka kojima nije odobren ni MET niti IT, dampinška marža izračunana je kao (51) Uobičajena vrijednost i izvozne cijene uspoređene su s ponderirani prosjek marža utvrđenih za tri trgovačka obzirom na cijenu franko tvornica na istoj razini trgo društva ili grupacije trgovačkih društava kojima je vine. Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobi odobren IT, ali ne i MET. čajene vrijednosti i izvoznih cijena, učinjene su odgova rajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. (56) Za trgovačka društva koja surađuju, a nisu bila uključena u uzorak, dampinška marža izračunana je kao ponderi rani prosjek marža utvrđenih za sva trgovačka društva iz uzorka. (52) Na temelju toga, za sve ispitane kineske proizvođače izvoznike kojima je odobren MET/IT, učinjene su prila godbe za razlike u razini trgovine, troškovima prijevoza i osiguranja, manipuliranja, utovara i popratnim troško vima, troškovima pakiranja, troškovima kreditiranja i (57) S obzirom na visoku razinu suradnje (100 %) iz uvodne postprodaje (jamstvo/garancija), kada je to bilo primje izjave 22., prosječna dampinška marža na području cijele njivo i opravdano. Za druga trgovačka društva učinjena zemlje postavljena je na najvišu razinu primjenjivu na sva je prilagodba na temelju prethodno navedenih prilagodbi. trgovačka društva iz uzorka. 200 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
D. ŠTETA dampinškom uvozu iz NR Kine. Uvozi (grupacija) trgo vačkih društava koja su surađivala većinom su bili od 1. Proizvodnja Zajednice njihovih odnosnih povezanih sestrinskih društava ili društva kćeri s poslovnim nastanom u NR Kini. (58) S obzirom na definiciju industrije Zajednice kako je odre đena člankom 4. stavkom 1. Osnovne uredbe, smatralo se da, pri pokretanju ispitnog postupka, proizvodnju slje dećih proizvođača iz Zajednice treba uključiti u definiciju proizvodnje Zajednice: (61) Ispitano je, stoga, je li središte interesa tih trgovačkih društava bilo u okviru Zajednice unatoč navedenim obuj movima uvoza.
— četiri proizvođača iz Zajednice podnositelja pritužbe: CHINOOK SpA, FERRUA SYSTEM BLOCK Srl, FIAC SpA i FINI SpA, (62) Što se tiče obujma uvoza proizvođača koji surađuju u Zajednicu, utvrđeno je da su dva od tih trgovačkih društava (grupacija trgovačkih društava), (društvo A i društvo B), uvozila povećane, ali relativno male količine dotičnog proizvoda (tijekom razmatranog razdoblja obuj — jednog proizvođača iz Zajednice koji je u potpunosti movi ponovne prodaje dotičnog proizvoda podrijetlom surađivao u ispitnom postupku i koji je podržao iz NR Kine ostali su niži u odnosu na odgovarajuću neto postupak: ABAC Aria Compressa SpA, društvo grupa prodaju vlastite proizvodnje tih trgovačkih društava). cije ABAC. Napominje se da je 2007. grupacija ABAC Štoviše, ta su društva zadržala svoja sjedišta i djelatnosti prodala ovo trgovačko društvo drugom trgovačkom istraživanja i razvoja u Zajednici. Zaključeno je, stoga, da društvu, je središte interesa trgovačkih društava A i B i dalje u Zajednici te da ih treba smatrati dijelom proizvodnje Zajednice unatoč njihovom uvozu iz NR Kine.
— šest drugih proizvođača iz Zajednice navedenih u pritužbi. Navedena trgovačka društva primila su upitnik o odabiru uzoraka, ali samo je jedno od (63) Vezano za drugu grupaciju trgovačkih društava (društvo njih izrazilo želju za daljnjom suradnjom u postupku, C) koja je surađivala, utvrđeno je da, osim što je u u rokovima naznačenima u obavijesti o pokretanju razmatranom razdoblju zabilježeno znatno povećanje postupka. Međutim, taj proizvođač prestao je surađi omjera uvezenog proizvoda koji se prodaje na tržištu vati ubrzo nakon navedenog i nije dostavio potpuni Zajednice, od 2005., taj je omjer prekoračio obujmove odgovor na upitnik, istovjetnog proizvoda koji se proizvodi i prodaje u Zajed nici. Tijekom razdoblja ispitnog postupka obujmovi ponovne prodaje dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine činili su većinu ukupne prodaje društva C na tržištu — 20 drugih proizvođača navedenih u pritužbi koji Zajednice. sastavljaju istovjetni proizvod od dijelova koje proiz vode gore spomenuti proizvođači iz Zajednice i/ili koji se uvoze iz trećih zemalja. Proizvodnja isto vjetnog proizvoda koju obavljaju proizvođači iz (64) Smatralo se da se unatoč znatnim obujmovima uvoza, sektora proizvodnje kompresora za industrijske uvezeni obujmovi mogu tumačiti kao dodatak paleti namjene, također je ograničena. Upitnici su poslani proizvoda ili kao obujmovi privremene naravi. Međutim, svima, ali nitko nije na njih odgovorio. ustanovljeno je da se uvoz društva C ne može tumačiti kao dodatak paleti proizvoda, već da se temelji na strate škoj odluci o eksternalizaciji proizvodnje dotičnog proiz voda u NR Kini kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i (59) Dva proizvođača podnositelja pritužbe prestali su surađi osigurao konkurentni položaj u odnosu na druge kineske vati ubrzo nakon pokretanja postupka i nisu odgovorili uvoze. Utvrđeno je da je tijekom razdoblja ispitnog na upitnik o odabiru uzoraka. postupka mnoge modele proizvedene u NR Kini proiz vodilo u Italiji drugo trgovačko društvo iz iste grupacije. Kompresori proizvedeni u NR Kini su, stoga, bili izravna konkurencija kompresorima koje je proizvela ista grupa Isključenje proizvođača iz Zajednice iz definicije proizvodnje cija u Italiji. S obzirom na gore navedeno i uzimajući u Zajednice zbog značajnih uvoza u razmatranom razdoblju obzir značaj ponovne prodaje uvezenih proizvoda u ukupnoj prodaji društva C, nije se moglo zaključiti da (60) Ispitni postupak pokazao je da su sva tri trgovačka je središte interesa društva C vezano za proizvodnju društva (grupacije trgovačkih društava) koja surađuju, dotičnog proizvoda i dalje u Zajednici. Učinilo se vjero osim svoje proizvodnje Zajednice, uvozila povećane koli jatnim da će društvo C nastaviti uvoziti ili čak povećati čine dotičnog proizvoda za ponovnu prodaju na tržištu uvoz istovjetnog proizvoda iz dotične zemlje za ponovnu Zajednice. Kako je utvrđeno u ispitnom postupku, svi prodaju na tržištu Zajednice, što bi značilo da bi društvo koji surađuju odlučili su izmjestiti dio svoje proizvodnje, C trebalo smatrati uvoznikom, a ne proizvođačem iz barem u dijelu koji je bio najviše izložen povećanom Zajednice. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 201
(65) Zaključak je, stoga, da društvo C ne bi trebalo uključiti u (68) Preostali proizvođači navedeni u pritužbi i podrobnije definiciju proizvodnje Zajednice. opisani u uvodnoj izjavi 58., osim društva koje je isklju čeno iz definicije proizvodnje Zajednice, dalje u tekstu (66) Na kraju, proizvodnja Zajednice određenih kompresora u nazivaju se „drugi proizvođači iz Zajednice”. Ni jedan smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe definirana je od tih drugih proizvođača iz Zajednice nije se usprotivio kao sva proizvodnja svih trgovačkih društava iz uvodne pritužbi. izjave 58., osim proizvodnje društva C. Zbog nedostatka suradnje broja proizvođača i sastavljača iz Zajednice, proizvodnja je procijenjena na temelju podataka priku pljenih tijekom ispitnog postupka i podataka dostavljenih 3. Potrošnja u Zajednici u pritužbi. (69) Potrošnja u Zajednici utvrđena je na temelju obujma 2. Industrija Zajednice prodaje društva C i vlastite proizvodnje industrije Zajed nice namijenjene tržištu Zajednice zatim na temelju (67) Postupak je pokrenut nakon što je talijanski savez podataka o obujmu tržišta Zajednice dobivenih od Euro ANIMA koji predstavlja četiri trgovačka društva koja stata, a s obzirom na druge proizvođače iz Zajednice, na proizvode kompresore, podnio pritužbu i nakon što ju temelju podataka iz pritužbe. je jedan proizvođač podržao (kako je podrobnije nave deno u uvodnoj izjavi 58.). Unatoč gore spomenutom nedostatku suradnje od strane dva trgovačka društva podnositelja pritužbe i isključenju jednog proizvođača (70) Tijekom razmatranog razdoblja tržište Zajednice za iz Zajednice iz definicije proizvodnje Zajednice, za preo dotični proizvod i istovjetni proizvod zabilježilo je pad stala dva proizvođača iz Zajednice koji su na odgovara od 6 % te je u RIP-u dostiglo 3 066 000 komada. jući način surađivali u ispitnom postupku utvrđeno je da Točnije, potrošnja u Zajednici je u 2004. pala za 7 % čine veliki udio u ukupnoj proizvodnji Zajednice, koji u prije nego li je lagano porasla za 1 postotni bod u ovom slučaju predstavlja oko 50 %. Smatralo se, stoga, 2005. i stabilizirala se na toj razini tijekom RIP-a. Pad da dva proizvođača koji surađuju predstavljaju industriju potrošnje u Zajednici može se pripisati sve manjoj Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka prodaji proizvođača iz Zajednice i smanjenom uvozu iz 4. Osnovne uredbe. ostalih trećih zemalja (posebno SAD-a i Japana).
2003. 2004. 2005. RIP.
Potrošnja EU-a (komada) 3 270 283 3 053 846 3 075 358 3 065 898
Indeks 100 93 94 94
4. Uvoz iz dotične zemlje
(a) Obujam
(71) Obujam uvoza dotičnog proizvoda u Zajednicu uvelike se povećao između 2003. i RIP-a. Tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 182 % i dostigao više od 1 600 000 komada. Točnije, uvoz iz dotične zemlje povećao se za 66 % između 2003. i 2004. zatim za dodatnih 10 postotnih bodova u 2005. te za šest postotnih bodova tijekom RIP-a.
(b) Tržišni udio
(72) Tržišni udio izvoznika iz dotične zemlje povećao se za više od 35 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja i dostigao 53 % tijekom RIP-a. Kineski izvoznici povećali su svoj tržišni udio za 13 postotnih bodova između 2003. i 2004. i za još 20 postotnih bodova u 2005. Tijekom RIP-a tržišni udio izvoznika iz dotične zemlje lagano se povećao za još jedan postotni bod.
2003. 2004. 2005. RIP
Obujam uvoza iz NR Kine (komada) 574 795 953 001 1 586 614 1 622 702
Indeks 100 166 276 282
Tržišni udio uvoza iz NR Kine 17,6 % 31,2 % 51,6 % 52,9 % 202 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(c) Cijene
i. R a z v o j c i j e n a
(73) Cijene uvoza dotičnog proizvoda iz donje tablice temelje se na podacima dobivenima od izvoznika koji surađuju i provjerenima tijekom ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja došlo je do općeg povećanja prosječne cijene uvoza dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine koja je porasla za 6 % između 2003. i RIP-a. Trend povećanja cijena može biti odraz promjene u mješavini proiz voda, budući da su proizvođači iz Kine postepeno počeli proizvoditi i izvoziti naprednije i skuplje kompresore.
2003. 2004. 2005. RIP
Cijena uvoza iz NR Kine (EUR/komad) 35,15 34,61 35,70 37,27
Indeks 100 98 102 106
ii. S n i ž e n j e c i j e n a
(74) Usporedba za usporedive modele dotičnog proizvoda napravljena je između prosječnih prodajnih cijena u Zajednici proizvođača izvoznika iz uzorka i industrije Zajednice. U tu svrhu, cijena industrije Zajednice franko tvornica prema nepovezanim kupcima, bez svih popusta i poreza, uspoređena je s cijenama CIF-a na granici Zajednice proizvođača izvoznika iz NR Kine, propisno prilagođenima troškovima istovara i carinjenja. S obzirom da industrija Zajednice obično prodaje svoju proizvodnju Zajednice izravno trgovcima na malo, dok se kineska roba prodaje trgovcima na malo putem povezanih i nepovezanih uvoznika i/ili trgovaca, učinjena je prilagodba uvozne cijene tamo gdje je to bilo potrebno kako bi se osigurala usporedba na istoj razini trgovine. Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a dotični proizvod prodan u Zajednici smanjio cijene industrije Zajednice za između 22 % i 43 %, ovisno o dotičnom izvozniku.
5. Stanje industrije Zajednice
(75) Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Zajednice.
(76) S obzirom da industrija Zajednice obuhvaća samo dva proizvođača, podaci vezani za industriju Zajednice iskazani su u indeksiranom obliku i/ili u omjerima kako bi se očuvala povjerljivost u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe. Podsjeća se da se niže iskazani podaci samo odnose na istovjetni proizvod koji je u Zajednici proizvela industrija Zajednice, pri čemu se isključuju samo stojeće pumpe i kompresori koje su proizvela povezana trgovačka društva iz industrije Zajednice u NR Kini i koje su naknadno ponovo preprodala u Zajednici.
(a) Proizvodnja
(77) Industrija Zajednice znatno se smanjila između 2003. i RIP-a. Točnije, pala je za 16 % u 2004. zatim za dodatna 23 postotna boda u 2005. i za još 7 postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, obujam proizvodnje industrije Zajednice kretao se između 300 000 i 400 000 komada.
2003. 2004. 2005. RIP
Proizvodnja (komada) Ne može se objaviti
Indeks 100 84 61 54 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 203
(b) Kapacitet i stope iskorištenosti kapaciteta
(78) Kapacitet proizvodnje lagano se povećao za 3 % između 2003. i 2004. pa se dodatno povećao za 9 postotnih bodova u 2005. te se stabilizirao na toj razini tijekom RIP-a. Povećanje kapaciteta proizvo dnje u 2005. pripisuje se ulaganju jednog proizvođača iz Zajednice u dodatnu proizvodnu liniju za kompresore koja opslužuje viši tržišni segment. Tijekom RIP-a, kapacitet proizvodnje industrije Zajednice kretao se između 600 000 i 800 000 komada.
(79) Stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Zajednice neprestano je padala tijekom razmatranog razdoblja, a u RIP-i bila je manja od polovice svoje razine u 2003. To odražava pad razina proizvo dnje. Tijekom RIP-a, iskorištenost kapaciteta industrije Zajednice kretala se između 40 % i 50 %.
2003. 2004. 2005. RIP
Proizvodni kapacitet (komada) Ne može se objaviti
Indeks 100 103 112 112
Iskorištenost kapaciteta Ne može se objaviti
Indeks 100 81 54 48
(c) Zalihe
(80) Razina završnih zaliha povećala se za 37 % u 2004. da bi se dodatno povećala za 45 postotnih bodova u 2005. prije nego li je pala za 138 postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, zalihe industrije Zajednice kretale su se između 10 000 i 20 000 komada. S obzirom da se istovjetni proizvod u Zajednici proizvodi uglavnom po narudžbi, razina zaliha se ne smatra korisnim poka zateljem štete za ovaj proizvod.
2003. 2004. 2005. RIP
Završne zalihe (komada) Ne može se objaviti
Indeks 100 137 182 44
(d) Obujam prodaje
(81) Prodaja industrije Zajednice vlastite proizvodnje na tržištu Zajednice neprekidno je padala tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, pala je za 19 % u 2004. zatim za dodatnih 24 postotna boda u 2005. i za još devet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, obujam prodaje industrije Zajednice kretao se između 200 000 i 300 000 komada.
2003. 2004. 2005. RIP
Obujam prodaje EZ-a (komada) Ne može se objaviti
Indeks 100 81 57 48
(e) Tržišni udio
(82) Tržišni udio Zajednice vlastite proizvodnje na tržištu Zajednice neprestano je padao tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, indeks koji odražava razvoj tržišnog udjela industrije Zajednice pao je za 13 % u 2004. zatim za 27 postotnih bodova u 2005. pa za još devet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, tržišni udio industrije Zajednice kretao se između 5 % i 10 %.
2003. 2004. 2005. RIP
Tržišni udio industrije Zajednice Ne može se objaviti
Indeks 100 87 60 51 204 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(f) Rast
(83) Između 2003. i RIP-a, kada se potrošnja u Zajednici smanjila se za 6 %, obujam prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajednice smanjio se za mnogo više, to jest, za ogromnih 52 %. Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Zajednice skoro se prepolovio, dok je dampinški uvoz dobio više od 35 postotnih bodova tržišnog udjela, dostigavši tako 53 %. Stoga se zaključuje da industrija Zajednice nije mogla imati koristiti ni od kakvog rasta.
(g) Zaposlenost
(84) Razina zaposlenosti u industriji Zajednice pokazala je neprestan pad tijekom razmatranog razdoblja. Pala je za 10 % u 2004. zatim za dodatnih 16 postotnih bodova u 2005. i za još pet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, zaposlenost u industriji Zajednice posvećena proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda kretala se između 150 i 200 osoba.
2003. 2004. 2005. RIP
Zaposlenost Ne može se objaviti
Indeks 100 90 74 69
(h) Produktivnost
(85) Produktivnost radne snage u industriji Zajednice, izmjerena kao proizvodnja (komada) po zaposlenoj osobi po godini, pala je za 7 % u 2004. zatim za dodatnih 10 postotnih bodova u 2005. i za još pet postotnih bodova tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, produktivnost industrije Zajednice kretala se između 1 500 i 2 000 komada po zaposleniku. Neprestani pad proizvodnje odraz je smanjenja proizvodnje koja je nastavila padati tijekom razmatranog razdoblja nešto brže od odgovarajuće zaposlenosti.
2003. 2004. 2005. RIP
Produktivnost (komada po zaposleniku) Ne može se objaviti
Indeks 100 93 83 78
(i) Troškovi rada
(86) Prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se za 8 % između 2003. i 2004. i stabilizirao se na toj razini u 2005. prije nego li je lagano pao za jedan postotni bod tijekom RIP-a. Povećanje u 2004. nastalo je posebno zbog povećanja plaća koje je dogovorio jedan od proizvođača industrije Zajednice nakon spora sa svojim sindikatima. Usto, tom dogovorenom povećanju plaća prethodio je štrajk u 2003., a proizašli neplaćeni sati relativno su snizili godišnji trošak rada u odnosu na godine koje su uslijedile.
2003. 2004. 2005. RIP
Godišnji trošak rada po zaposleniku (EUR) Ne može se objaviti
Indeks 100 108 108 107
(j) Čimbenici koji utječu na cijene Zajednice
(87) Jedinične cijene za prodaju vlastite proizvodnje industrije Zajednice nepovezanim kupcima povećale su se za 20 % između 2003. i RIP-a. Točnije, prosječna prodajna cijena povećala se za 9 % u 2004. zatim za dodatnih 13 postotnih bodova u 2005. prije nego li je pala za dva postotna boda tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, prosječna jedinična cijena kretala se između 100 EUR i 150 EUR.
2003. 2004. 2005. RIP
Jedinična cijena na tržištu EZ-a (EUR) Ne može se objaviti
Indeks 100 109 122 120 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 205
(88) Povećanje prosječne jedinične cijene odraz je postepenog djelomičnog usmjeravanja proizvodnje industrije Zajednice ka višem segmentu tržišta, to jest, većoj kvaliteti, boljem učinku, većem kapaci tetu i posljedično tome skupim modelima istovjetnog proizvoda.
(89) S obzirom na obujam i razinu smanjenja cijene, ti uvozi su zasigurno bili čimbenici koji su utjecali na cijene.
(k) Profitabilnost i povrat ulaganja
(90) Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost vlastite proizvodnje industrije Zajednice izražena kao postotak neto prodaje, ostala je negativna, ali se poboljšala tijekom razmatranog razdoblja. Negativna profitabilnost poboljšala se 2004. i dalje 2005. kada je razina gubitaka bila relativno najniža i kada je samo lagano pala tijekom RIP-a. Tijekom RIP–a, profitabilnost industrije Zajednice kretala se između – 3 % i – 10 %.
2003. 2004. 2005. RIP
Profitabilnost prodaje EZ-a (% neto prodaje) Ne može se objaviti
Indeks – 100 – 93 – 28 – 32
Povrat ulaganja (dobit u % neto knjigovod Ne može se objaviti stvene vrijednosti imovine)
Indeks – 100 – 85 – 19 – 20
(91) Povrat ulaganja (ROI), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, slijedio je trend profitabilnosti. Ostao je negativan i tijekom razmatranog razdoblja. Poboljšao se u 2004. i dalje u 2005. prije nego li je lagano pao tijekom RIP-a. Tijekom RIP-a, ROI se kretao između – 30 % i – 15 %.
(l) Novčani tok
(92) Neto novčani tok poslovnih djelatnosti ostao je također negativan tijekom razmotrenog razdoblja, ali se jasno poboljšao i bio je samo lagano negativan tijekom RIP-a te se kretao između – 100 000 EUR i 0 EUR.
2003. 2004. 2005. RIP
Novčani tok (EUR) Ne može se objaviti
Indeks – 100 – 67 – 9 – 1
(m) Ulaganje i sposobnost prikupljanja kapitala
(93) Godišnje ulaganje industrije Zajednice u proizvodnju istovjetnog proizvoda povećalo se za 72 % u 2004. i za daljnjih 75 postotnih bodova u 2005. prije nego li je lagano palo za sedam postotnih bodova tijekom RIP-a. Međutim, neto ulaganje tijekom RIP-a bilo je relativno malo i kretalo se između 1 300 000 EUR i 2 300 000 EUR. Navedeno se povećanje može pripisati ulaganju jednog proizvođača iz Zajednice u leasing nove zgrade s ciljem centraliziranja i modernizacije postupka proizvodnje, kao i nekim ulaganjima industrije Zajednice namijenjenima održavanju i obnovi posto jeće opreme, ali i novoj opremi i modulima u pokušaju poboljšana konkurentnosti njihovog proiz voda u odnosu na dampinški uvoz iz Kine.
2003. 2004. 2005. RIP
Neto ulaganja (EUR) Ne može se objaviti
Indeks 100 172 247 240 206 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(94) Komisiji nije dostavljen nikakav dokaz o smanjenoj ili (100) S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da je indu povećanoj sposobnosti prikupljanja kapitala tijekom strija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu u smislu razmotrenog razdoblja. članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.
(n) Visina dampinške marže
(95) S obzirom na obujam, tržišni udio i cijene izvoza iz E. UZROČNOST dotične zemlje, učinak iznosa stvarnih marža dampinga na industriju Zajednice ne može se smatrati zanemari 1. Uvod vim. (101) U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala je li dampinški uvoz prouzročio štetu industriji Zajednice u mjeri koja se može smatrati mate rijalnom. Poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli prouzročiti štetu industriji (o) Oporavak od prethodnog dampinga Zajednice, također su ispitani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su prouzročiti ti ostali čimbenici ne (96) Zbog nedostatka podataka o postojanju dampinga prije pripiše dampinškom uvozu. ocjene situacije u ovom postupku, taj se čimbenik smatra nevažnim.
6. Zaključak o šteti 2. Učinci dampinškog uvoza
(97) Između 2003. i RIP-a obujam dampinškog uvoza (102) Znatno povećanje obujma dampinškog uvoza za 182 % dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine uvelike se između 2003. i RIP-a te njegovog odgovarajućeg udjela povećao za 182 %, a njegov udio na tržištu Zajednice na tržištu Zajednice, to jest, za 35 postotnih bodova, kao porastao je za više od 35 postotnih bodova. Prosječne i utvrđeno smanjenje cijena (između 22 % i 43 % tijekom cijene dampinškog uvoza bile su znatno niže od cijena RIP-a), općenito se dogodilo istodobno s pogoršanjem industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. gospodarske situacije u industriji Zajednice kako je obja Štoviše, tijekom RIP-a, cijene uvoza iz NR Kine znatno šnjeno u uvodnoj izjavi 99. Usto, tijekom razmatranog su smanjile cijene industrije Zajednice. Na osnovu ponde razdoblja dampinške cijene bile su u prosjeku znatno riranog prosjeka, smanjenje cijena u RIP-u kretalo se niže od cijena industrije Zajednice. Smatra se da je taj između 22 % i 43 %. dampinški uvoz stvorio pritisak na sniženje cijena, spri ječivši industriju Zajednice da poveća svoje prodajne cijene na razinu koja bi bila potrebna za ostvarenje dobiti te da je taj dampinški uvoz imao znatan negativni utjecaj na situaciju u industriji Zajednice. Štoviše, čini se (98) Neki pokazatelji zabilježili su pozitivan razvoj između da je industrija Zajednice izgubila znatni dio svojeg trži 2003. i RIP-a. Prosječna jedinična prodajna cijena pove šnog udjela zbog povećanog obujma dampinškog uvoza. ćala se za 20 %, pokazatelj kapaciteta proizvodnje pora Smanjeni obujam prodaje doveo je do relativnog pove stao je za 12 %, a ulaganje se povećalo za 140 %. Među ćanja fiksnih troškova IZ-a što je imalo također negativni tim, iz uvodnih izjava 78., 88. i 93. razvidno je da utjecaj na financijsku situaciju. Stoga, postoji jasna uzro određeni razlozi objašnjavaju taj razvoj. Usto, kako je čno-posljedična veza između uvoza iz NR Kine i štete navedeno u uvodnoj izjavi 90., profitabilnost tijekom koju je pretrpjela industrija Zajednice. razmatranog razdoblja pokazala je znakove oporavka zbog znatnog smanjenja gubitaka između 2003. i RIP- a. Međutim, valja se prisjetiti da je profitabilnost ostala negativna i da se razina gubitaka tijekom RIP-a ne može smatrati neznatnom. 3. Učinci ostalih čimbenika
Realizacija izvoza industrije Zajednice
(99) U razmatranom razdoblju utvrđeno je znatno pogoršanje (103) Kako je razvidno iz donje tablice, tijekom razmatranog situacije u industriji Zajednice. Većina pokazatelja štete razdoblja došlo je do smanjenja obujma izvozne prodaje negativno se razvila između 2003. i RIP-a: obujam proiz za 33 %, koje, međutim, nije bilo toliko duboko koliko je vodnje se smanjio za 46 %, kapacitet iskorištenosti više se bilo duboko smanjenje prodaje EZ-a opisano u uvodnoj nego prepolovio, prodaja industrije Zajednice se smanjila izjavi 81. Tijekom RIP-a, izvozna prodaja kretala se za 52 %, a odnosni tržišni udio se prepolovio i zaposle između 100 000 komada i 150 000 komada. Između nost se smanjila za 31 %, dok je produktivnost pala za 2003 i RIP-a, prosječna jedinična cijena izvozne 22 %. prodaje kretala se između 100 EUR i 150 EUR. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 207
2003. 2004. 2005. RIP
Prodaja izvoza (komada) Ne može se objaviti
Indeks 100 89 74 77
Jedinična cijena izvoza (EUR) Ne može se objaviti
Indeks 100 100 102 100
(104) S obzirom na stabilnost cijena na izvoznim tržištima i na relativno mali pad izvoznog obujma, smatra se da, premda je izvozna djelatnost mogla doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice, to se nije dogodilo u mjeri u kojoj je to moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu.
Povećanje troškova proizvodnje
(105) Jedna zainteresirana strana tvrdila je da povećanje samo troškova proizvodnje u industriji Zajednice nije moglo prouzročiti povećanje cijene sirovine (posebno metalnih dijelova), nego i drugi uzroci, čime je ukazivala na to da je industrija Zajednice nanijela štetu samoj sebi. Napominje se da ta stranka nije dala određene uzroke koji bi ukazali na to da je industrija Zajednica nanijela štetu samoj sebi.
(106) Ispitni postupak pokazao je da su se jedinični troškovi proizvodnje industrije Zajednice povećali za oko 8 % između 2003. i RIP-a. Povećanje bi se moglo djelomično pripisati očitom rastu cijena sirovine. Ispitni postupak pokazao je da se dio tog povećanja troškova dogodio zbog pogoršane strukture troškova, posebno fiksnih jediničnih troškova, koja je porasla kao posljedica znatnog smanjenja broja proizvedenih komada. Bez obzira na navedeno, većinu povećanja treba pripisati primjetnom rastu cijene sastavnih dijelova koji se koriste za proizvodnju modela za viši tržišni segment.
(107) Međutim, povećanje prosječnog jediničnog troška proizvodnje više je nego kompenziran povećanjem prosječne prodajne jedinične cijene (vidjeti uvodnu izjavu 87.) koja je dovela do poboljšanja (iako još uvijek negativnog) profitabilnosti kako je opisano u uvodnoj izjavi 90. Smatra se, stoga, da rast troška proizvodnje nije doprinio šteti koju su pretrpjeli proizvođači iz Zajednice.
Uvoz iz drugih zemalja
(108) Na temelju podataka Eurostata obujam uvoza u Zajednicu istovjetnog proizvoda podrijetlom iz ostatka svijeta (to jest, isključujući NR Kinu) smanjio se za 33 % u 2004. te za dodatnih sedam postotnih bodova u 2005. prije nego li se lagano oporavio za devet postotnih bodova tijekom RIP-a. Pad između 2003. i RIP-a sveukupno iznosi 31 %. Odgovarajući tržišni udio uvoza iz ostatka svijeta smanjio se s 35 % u 2003. na 26 % tijekom RIP-a.
(109) Nisu bili raspoloživi nikakvi detaljni podaci o cijenama uvoza iz ostatka svijeta. S obzirom da podaci Eurostata ne uzimaju u obzir mješavinu proizvoda, ti se podaci nisu mogli koristiti za razumne usporedbe s cijenama industrije Zajednice. Ispitni postupak nije ukazao na to da su cijene uvoza iz ostatka svijeta smanjile cijene Zajednice.
(110) S obzirom na opadajući obujam i tržišni udio i na nedostatak dokaza o suprotnom, zaključuje se da uvoz iz ostatka svijeta nije, možda uopće, prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice.
2003. 2004. 2005. RIP
Uvoz iz ostatka svijeta (komada) 1 164 228 780 921 699 129 807 893
Indeks 100 67 60 69
Tržišni udio uvoza iz ostatka svijeta 35,6 % 25,6 % 22,7 % 26,4 % 208 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
Konkurencija drugih proizvođača iz Zajednice
(111) Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 65., jedan je proizvođač iz Zajednice isključen iz definicije proizvodnje Zajednice. Usto, određeni broj proizvođača i sastavljača nije sudjelovao u ovom postupku (vidjeti uvodnu izjavu 58.). Na temelju podataka dobivenih tijekom ispitnog postupka od proizvođača koji surađuju i podataka iz pritužbe, procjenjuje se da je obujam prodaje tih drugih proizvođača iz Zajednice za tržište EZ-a bio oko 1 000 000 komada u 2003. i da je znatno padao tijekom razmatranog razdoblja dostigavši oko 400 000 komada u RIP-u. Slično tome, odgovarajući tržišni udio padao je tijekom cijelog razmatranog razdoblja, s 31 % u 2003. na 13 % u RIP-u. Ti proizvo đači, stoga, nisu povećali ni obujam prodaje ni tržišni udio na račun industrije Zajednice. Upravo suprotno, baš kao i industrija Zajednice, izgubili su veliki dio svoje prodaje i tržišnog udjela zbog dampinškog uvoza iz Kine.
(112) S obzirom na gore navedeno te na nedostatak podataka o suprotnom, zaključuje se da drugi proizvođači iz Zajednice nisu doprinijeli šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice.
2003. 2004. 2005. RIP
Prodaja drugih proizvođača iz Zajednice u 1 039 780 919 375 510 659 399 891 EZ-u (procjena u komadima)
Indeks 100 88 49 38
Tržišni udio drugih proizvođača iz Zajednice 31,4 % 29,7 % 16,4 % 12,9 %
Pad potrošnje na tržištu Zajednice pretrpljenoj šteti, ali ne i u mjeri u kojoj bi to prekinulo uzročno-posljedičnu vezu. Analizirani su ostali čimbenici, (113) Kako je razvidno iz uvodne izjave 70., potrošnja je pala ali je utvrđeno da nisu doprinijeli pretrpljenoj šteti. Utvr za oko 200 000 komada ili 5 % tijekom razmatranog đeno je da je porast jediničnog troška proizvodnje indu razdoblja. Međutim, napominje se da je tijekom istog strije Zajednice bio više no kompenziran istovremenim razdoblja pad prodaje industrije Zajednice na tržištu povećanjem prodajne cijene te se naknadno došlo do Zajednice bio mnogo ozbiljniji, kako u apsolutnom zaključka da nije mogao doprinijeti pretrpljenoj šteti. smislu (prodaja je pala za između 250 000 i 300 000 Što se tiče uvoza iz trećih zemalja, s obzirom na komada), tako i u relativnom smislu (prodaja je uvelike njihov smanjeni obujam i tržišni udio te na nemogućnost pala za 52 %). Istodobno, dok je industrija Zajednice odgovarajućeg uspoređivanja s cijenama Zajednice, izgubila skoro polovicu svojeg tržišnog udjela (vidjeti zaključeno je da taj uvoz nije prouzročio štetu. Vezano uvodnu izjavu 82.), tržišni udio kineskih kompresora za konkurenciju drugih proizvođača iz Zajednice, s povećao se za 35 postotna boda (vidjeti uvodnu izjavu obzirom na njihov smanjeni obujam prodaje i izgubljeni 71.). Zaključuje se, stoga, da pad potrošnje nije prou tržišni udio zbog dampinškog uvoza, utvrđeno je da zročio štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice. njihovo poslovanje nije doprinijelo pretrpljenoj šteti. U pogledu pada potrošnje, s obzirom da je bio manji od smanjenja prodaje proizvođača iz Zajednice u Zajednici te da se preklopio sa znatnim povećanjem dampinškog 4. Zaključak o uzročnosti uvoza iz Kine, zaključeno je da kao takav nije prouzročio štetu. (114) Vremensko preklapanje ogromnog porasta dampinškog uvoza iz NR Kine zatim odgovarajućeg porasta njihovog tržišnog udjela i utvrđenog snižavanja cijena s jedne strane, i pogoršanja stanja industrije Zajednice s druge strane, dovelo je do zaključka da je dampinški uvoz prouzročio materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe. (116) Na temelju gore navedene analize koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Zajednice od štetnog utje caja dampinškog uvoza, zaključuje se da je uvoz iz NR (115) Ispitni postupak pokazao je da je realizacija izvoza indu Kine prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice u strije Zajednice mogla doprinijeti, do određene razine, smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 209
F. INTERES ZAJEDNICE (122) Vezano za navedeno, analiza detaljnih podataka koje su dostavila dva proizvođača iz Zajednice koji surađuju i (117) Vijeće i Komisija ispitali su postoje li uvjerljivi razlozi koji njihova povezana društva-kćeri u NR Kini, jasno je poka bi doveli do zaključka da donošenje mjera u ovom zala da je u posebnom gospodarskom stanju koje u konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice. U tu zadnjih nekoliko godina prevladava u NR Kini bilo svrhu i prema članku 21. stavku 1. Osnovne uredbe, važnih razlika u troškovima u korist proizvodnje Vijeće i Komisija razmotrili su vjerojatni učinak mjera dotičnog proizvoda namijenjenog tržištu Zajednice u na sve dotične stranke. Službe Komisije prvobitno su NR Kini, a ne u Zajednici. Te razlike i damping koji dostavile konačnu objavu u smislu članka 20. stavka 4. prakticiraju izvoznici iz Kine na tržištu Zajednice mogli prve rečenice Osnovne uredbe, koja nije bila usmjerena k su prvobitno dovesti do toga da svi proizvođači iz Zajed uvođenju mjera. Prema toj objavi određeni subjekti, nice koji surađuju izmjeste svoju proizvodnju (ili njezin posebno dva proizvođača iz Zajednice koja sudjeluju, dio). iznijeli su neke argumente koji su doveli do ponovnog ispitivanja problema. O najvažnijima od tih argumenata raspravljat će se u nastavku.
(123) Ispitano je, stoga, bi li uvođenje antidampinških pristojbi, koje su u slučaju izvoznika povezanih s proizvođačima 1. Interes proizvođača iz Zajednice koji surađuju spomenutim u uvodnoj izjavi 122. relativno niske, promijenilo, barem vezano za dva proizvođača koja sura (118) Ne dovodeći u pitanje definiciju industrije Zajednice đuju, glavne gospodarske parametre koji su doveli do (vidjeti uvodnu izjavu 67.), važno je imati na umu da procesa izmještanja. Utvrđeno je da bi puni trošak su, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 60., sve grupacije kompresora koji se prodaju u Zajednici i koji se proiz trgovačkih društava iz Zajednice koje surađuju usposta vode u NR Kini (uključujući, između ostalog, troškove vile svoje proizvodne pogone u NR Kini i uvozile velike proizvodnje, prodaje, opće i administrativne troškove, količine dotičnog proizvoda za ponovnu prodaju na prekomorsku vozarinu, konvencionalnu carinu i anti tržištu Zajednice. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi dampinšku pristojbu) bio isto visok, iako nešto niži, 58., jedna grupacija trgovačkih društava prodala je svoj kao puni trošak proizvodnje i prodaje sličnih kompresora proizvodni pogon koji se nalazio u Zajednici drugom u Zajednici. trgovačkom društvu 2007. godine, to jest, nakon RIP-a. S obzirom da se radi o događaju nakon RIP-a i da je tijekom razmatranog razdoblja ta grupacija proizvodila istovjetni proizvod u Zajednici, o njezinim se interesima raspravlja pod ovim naslovom, a na navedenu grupaciju se poziva kao na proizvođača iz Zajednice. (124) Štoviše, ta dva trgovačka društva ponovila su svoje staja lište da bi oni, ako mjere smanje razinu smanjenja cijene prouzročene kineskim dampinškim proizvodima, bili u položaju povećati i/ili ponovno uspostaviti svoju proizvo dnju u Zajednici i iskoristiti postojeće neiskorištene kapa (119) Ispitni postupak pokazao je da bi, ako se mjere ne uvedu, citete. industrija Zajednice vjerojatno nastavila trpjeti štetu. Naime, stanje u industriji Zajednice bi se vjerojatno dodatno pogoršalo, a njezin tržišni udio još više pao.
(125) Ne može se, stoga, isključiti da bi, kako su dva navedena proizvođača koji surađuju navela u svojim podnescima nakon objave, ti proizvođači mogli koristiti svoje znatne (120) S druge strane, ako se mjere uvedu, to bi moglo omogu rezervne kapacitete u Europi. Čini se da bi, s obzirom na ćiti povećanje cijena i/ili obujma prodaje (i tržišnog udje tu činjenicu, predložene mjere mogle približno dovesti na la), što bi zauzvrat industriji Zajednice omogućilo da istu razinu trošak robe isporučene na tržište Zajednice, a poboljša svoje financijsko i gospodarsko stanje. proizvedene u NR Kini i one proizvedene u Zajednici. Slijedom navedenog, ne može se isključiti da će poslje dično uvođenju mjera ti proizvođači povećati svoju proizvodnju u Zajednici. Na kraju, ne može se isključiti da, ako carine na izvoz njihovih povezanih proizvođača iz NR Kine smanje razliku u trošku robe koja je proiz (121) Što se tiče mogućeg razvoja tržišnog udjela industrije vedena u NR Kini i u Zajednici te isporučena tržištu Zajednice, treba napomenuti da su svi proizvođači koji Zajednice, ti proizvođači radije neće koncentrirati svu surađuju tijekom postupka naveli da bi se uvođenjem proizvodnju izvan Zajednice kako bi specijalizirali proiz mjera obrnuo trenutni proces izmještanja te da bi se vodnju određenih modela na određenim mjestima ili (barem dio) proizvodnje vratio u Zajednicu. kako bi diversificirali rizik. 210 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(126) Što se tiče trećeg proizvođača koji surađuje, njegovo 3. Interes (nepovezanih) uvoznika, potrošača i povezano trgovačko društvo u NR Kini nije uključeno drugih gospodarskih subjekata iz Zajednice u uzorak za izračun dampinških marži pa bi se na njega, u slučaju uvođenja mjera, u načelu primjenjivala (130) Tijekom RIP-a, jedini nepovezani uvoznik koji surađuje pristojba od 51,6 % koja se primjenjuje na trgovačka uvezao je oko 20 % ukupnog uvoznog obujma Zajednice društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. S dotičnog proizvoda podrijetlom iz NR Kine. Zbog nepo obzirom da nije bilo uključeno u uzorak, Komisija ne stojanja druge suradnje i s obzirom na gore navedeni posjeduje provjerene podatke u troškovima proizvodnje postotak, taj se uvoznik smatra predstavnikom stanja tog kineskog trgovačkog društva. Ne može se, stoga, nepovezanih uvoznika. Ta stranka koja surađuje navela isključiti da bi puni trošak kompresora koji se prodaju je da je protiv uvođenja antidampinških mjera na uvoz u Zajednici i koji se proizvode u NR Kini (uključujući, ovog konkretnog proizvoda iz NR Kine. Tijekom RIP-a između ostalog, troškove proizvodnje, prodaje, opće i djelatnost ponovne prodaje dotičnog proizvoda činila je administrativne troškove, prekomorsku vozarinu, između 2 % i 8 % ukupnog prometa trgovačkih društava konvencionalnu carinu i antidampinšku pristojbu) preko ovih uvoznika. Vezano za radnu snagu, između 30 i 70 račio trošak proizvodnje i prodaje sličnih kompresora u osoba izravno je uključeno u kupnju dotičnog proizvoda, Zajednici. trgovanje s dotičnim proizvodom i njegovu ponovnu prodaju.
(127) Nakon objave, talijanski savez proizvođača kompresora koji je podnio pritužbu (ANIMA) istaknuo je potrebu za (131) Zatražena je i suradnja udruga potrošača kao i poznatih antidampinškim mjerama kako bi se proizvođačima trgovaca na malo, distributera, trgovaca i/ili gospodarskih omogućio nastavak proizvodnje u Zajednici te njihov subjekata uključenih u distribucijski lanac u Zajednici. gospodarski opstanak. Jasno su naveli da bi oni i dalje Međutim, nije ostvarena nikakva suradnja. S obzirom bili za uvođenje mjera bez obzira što bi povezani kineski da je samo jedan nepovezani uvoznik surađivao u dobavljači nekih europskih proizvođača bili podložni ovom postupku i s obzirom na nesudjelovanje drugih relativno visokim antidampinškim pristojbama. gospodarskih subjekata iz Zajednice ili udruga potrošača, smatralo se svrsishodnim analizirati globalni, sveopći potencijalni utjecaj mogućih mjera na sve te stranke. Općenito, zaključilo se da bi moguće mjere mogle nega tivno utjecati na stanje potrošača i gospodarskih subje (128) Provedena je evaluacija potencijalne koristi industrije kata koji sudjeluju u distribucijskom lancu u Zajednici. Zajednice u slučaju uvođenja mjera. Istaknuto je da bi neuvođenje mjera moglo dovesti do dodatnog pogoršanja stanja u industriji Zajednice te većeg pada njezinog trži šnog udjela. To bi vjerojatno dovelo do gubitka odre 4. Zaključak o interesu Zajednice đenog broja radnih mjesta i ulaganja u izgradnju proiz vodnog kapaciteta u Zajednici. Te je elemente, iako ih je (132) Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 125. i uvodnoj teško kvantificirati, također potrebno uzeti u obzir pri izjavi 126., u ovom konkretnom slučaju ne može se sveukupnoj procjeni interesa Zajednice. S druge strane, isključiti da bi proizvođači iz Zajednice koji surađuju ako se antidampinške pristojbe uvedu, ne može se isklju mogli iskoristiti priliku kako bi ostvarili korist od mjera čiti da bi se moglo dogoditi povećanje proizvodnje u povratom dijela proizvodnje izgubljene zbog štetnog Zajednici, što bi vjerojatno uključilo vraćanje određenog dampinga korištenjem postojećih neiskorištenih kapaci dijela proizvodnje u Zajednicu. To bi moglo dovesti do teta. povećanja zaposlenosti te bi moglo imati dodatni utjecaj na industriju na početku proizvodnog lanca koja opskrb ljuje proizvođače kompresora iz Zajednice polugotovim proizvodima. (133) Uviđa se da bi uvođenje mjera moglo imati negativni utjecaj na potrošače i sve gospodarske subjekte u distri bucijskom lancu Zajednici. Međutim, također je jasno da bi, ako se proizvodnja u Zajednici poveća (pa time vjero 2. Interes drugih proizvođača iz Zajednice jatno i broj zaposlenih u toj proizvodnji u Zajednici), mjere stvorile određene koristi za Zajednicu. (129) Ti proizvođači nisu surađivali u ispitnom postupku. Njihov tržišni udio sličan je tržišnom udjelu industrije Zajednice. S obzirom na nedostatak suradnje i na činje nicu da većina tih proizvođača nije zauzela jasan stav o ovom postupku, nema naznaka o tome kakav bi bio (134) Članak 21. Osnovne uredbe odnosi se na neophodnost interes tih proizvođača. Nakon objave jedan proizvođač pridavanja posebne pažnje potrebi za ispravkom učinaka koji ne surađuje i dva proizvođača koja su podnijela štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu i ponovne pritužbu, ali nisu dalje surađivala u ovom postupku uspostave učinkovite konkurencije, premda tu odredbu (vidjeti uvodnu izjavu 59.), kao i talijanska udruga proiz ne treba sagledavati u sveopćem okviru analize interesa vođača kompresora (ANIMA) ponovo su ponovili argu Unije kako je utvrđeno u spomenutom članku. Učinke mente navedene u uvodnoj izjavi 127. Jasno su iznijeli da uvođenja ili neuvođenja mjera po sve dotične stranke se slažu s uvođenjem mjera. treba, stoga, ispitati. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 211
(135) Može se zaključiti da se, s obzirom na visoke dampinške stavku 4. Osnovne uredbe, smatra se da konačnu anti i štetne marže, smatra da, u konkretnom slučaju, dostav dampinšku pristojbu treba uvesti u pogledu uvoza odre ljeni podaci ne pružaju dovoljan dokaz kako bi se zaklju đenih kompresora podrijetlom iz NR Kine na razini nižoj čilo da bi moguće uvođenje mjera bilo jasno nerazmjerno od dampinških marža. i protivno interesu Zajednice.
Konačne mjere
(140) Slijedom navedenog, antidampinške pristojbe trebale bi (136) Međutim ako, unatoč uvođenju pristojbi, situacija koja je biti sljedeće: prevladavala prije uvođenja mjera (posebno onih 53 % tržišnog udjela uvoza iz NR Kine i relativno mali tržišni udio proizvođača iz Zajednice koji surađuju) Zhejiang Xinlei Mechanical & Electrical Co., Ltd, 77,6 % ostane ista, trošak moguće pristojbe koji bi snosili potro Wenling šači i gospodarski subjekti iz Zajednice (uključujući uvoz nike, trgovce i trgovce na malo) mogao bi se, dugoročno Zhejiang Hongyou Air Compressor Manufacturing 76,6 % gledajući, smatrati većim od koristi za industriju Zajed Co., Ltd, Wenling and Taizhou Hutou Air nice. Mjere će se, stoga, uvesti na dvije godine i zatražit Compressors Manufacturing Co., Ltd, Wenling će se ispunjavanje određenih zahtjeva izvještavanja posebno od proizvođača iz Zajednice. Shanghai Wealth Machinery & Appliance Co., Ltd, 73,2 % Shanghai and Wealth (Nantong) Machinery Co., Ltd, Nantong
Zhejiang Anlu Cleaning Machinery Co., Ltd, Taiz 67,4 % hou G. KONAČNE MJERE Nu Air (Shanghai) Compressors and Tools Co., 13,7 % Procijenjena razina uklanjanja štete Ltd, Shanghai (137) Razina svih antidampinških mjera treba biti dostatna za FIAC Air Compressors (Jiangmen) Ltd, Jiangmen 10,6 % uklanjanje štete industriji Zajednice koju je uzrokovao dampinški uvoz bez prekoračenja utvrđenih dampinških Trgovačka društva koja surađuju, a nisu uključena 51,6 % marža. Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za ukla u uzorak (navedena u Prilogu) njanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Zajednice dobit prije Sva ostala trgovačka društva 77,6 % oporezivanja koja se objektivno može ostvariti u uobiča jenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u slučaju da nema dampinškog uvoza. S obzirom da industrija Zajednice nije bila profitabilna u pogledu istovjetnog proizvoda (141) Pojedine antidampinške pristojbe koje su navedene u tijekom čitavog razmotrenog razdoblja, smatralo se da ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog je profitna marža od 5 % koju je ostvarila od drugih postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog proizvoda iz iste kategorije koje je proizvela i prodala ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te tijekom RIP-a, odgovarajuće razine koju bi se moglo stope pristojbi (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje očekivati da industrija Zajednice ostvari od istovjetnog na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka proizvoda u nedostatku štetnog dampinga. društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proiz voda podrijetlom iz NR Kine koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedene određene pravne osobe. Uvezeni proizvodi koje proizvodi drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu (138) Potrebno povećanje cijene zatim je utvrđeno na temelju ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući usporedbe, za pojedine proizvode, ponderiranog prosjeka subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračunavanje ne mogu se okoristiti tim stopama i podliježu carini na sniženja cijena, s neštetnom cijenom istovjetnog proiz području cijele zemlje. voda koji je industrija Zajednice prodala na tržištu Zajed nice. Neštetna cijena izračunana je na način da se prodajna cijena industrije Zajednice prilagodila tako da (142) Svi zahtjevi kojima se traži primjena stopa antidampinške odražava gore navedenu profitnu maržu. Sve razlike pristojbe za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF. proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odla ganja Komisiji sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili (139) Spomenuta usporedba cijena pokazala je da se izraču takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. nane marže štete kreću između 61,3 % i 160,8 % te da Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmi su u slučaju svih trgovačkih društava više od dampinških jeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za marži. S obzirom na gore navedeno i prema članku 9. koje vrijede pojedinačne carine. 212 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
(143) Mjere se uvode kako bi se proizvođačima iz Zajednice (148) Kako bi se osigurao jednaki tretman novim izvoznicima i omogućio oporavak od štetnog učinka dampinga. U trgovačkim društvima koja surađuju, a nisu uključena u mjeri u kojoj se može dogoditi početna neuravnoteženost uzorak, i koji su navedeni u Prilogu ovoj Uredbi, trebalo potencijalne koristi za proizvođače iz Zajednice i troška bi propisati ponderiranu prosječnu pristojbu uvedenu za za potrošače i druge gospodarske subjekte iz Zajednice, potonja trgovačka društva, koju treba primijeniti na nove ta se neuravnoteženost može kompenzirati povećanjem izvoznike koji bi u suprotnom imali pravo na reviziju i/ili ponovnom uspostavom proizvodnje u Zajednici. sukladno članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe. Međutim, kako je već gore navedeno, s obzirom na veli činu tereta mogućih pristojbi i uzimajući u obzir da se predviđeni scenarij povećane proizvodnje u Zajednici možda ne ostvari, smatra se razboritim ograničiti, u DONIJELO JE OVU UREDBU: takvim izvanrednim okolnostima, trajanje mjera samo na razdoblje od dvije godine.
Članak 1.
1. Ovime se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz (144) To bi razdoblje trebalo biti dostatno za proizvođače iz klipnih kompresora (isključujući pumpe klipnih kompresora), s 3 Zajednice da povećaju i/ili ponovno pokrenu svoju proiz najvećim protokom od 2 kubična metra (m ) po minuti, koji se vodnju u Europi i da istodobno ozbiljno ne dovedu u mogu razvrstati u oznake KN ex 8414 40 10, ex 8414 80 22, opasnost stanje potrošača i drugih gospodarskih subje ex 8414 80 28 i ex 8414 80 51, (oznake TARIC kata iz Zajednice. Smatra se da će razdoblje od dvije 8414 40 10 10, 8414 80 22 19, 8414 80 22 99, godine biti najbolje za analizu toga je li uvođenje 8414 80 28 11, 8414 80 28 91, 8414 80 51 19 i mjera uistinu imalo učinak povećanja europske proizvo 8414 80 51 99) i koji su podrijetlom iz Narodne Republike dnje i je li time uravnotežilo negativne učinke po uvoz Kine. nike i potrošače.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primje njuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carine, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje Provedba navedena trgovačka društva, sljedeća je: (145) Pažljivo praćenje stanja na tržištu Zajednice nakon uvođenja mjera također se smatra svrsishodnim s obzirom na moguće hitno revidiranje mjera ako se bude činilo da pristojbe ne postižu svoj učinak, to jest, Dodatne da kratkoročno ne osiguravaju mogućnost održivosti Trgovačko društvo Pristojba TARIC postojećih proizvođača te da srednjoročno ne osiguravaju oznake poboljšanje njihovog gospodarskog i financijskog stanja. Zhejiang Xinlei Mechanical & Electrical Co., 77,6 % A860 Ltd, Wenling
Zhejiang Hongyou Air Compressor Manu 76,6 % A861 facturing Co., Ltd, Wenling and Taizhou (146) U tu će svrhu komisija pozvati proizvođače iz Zajednice Hutou Air Compressors Manufacturing Co., da je povremeno izvještavaju o razvoju određenog broja Ltd, Wenling ključnih gospodarskih i financijskih pokazatelja. Pozvati može i uvoznike te druge uključene subjekte ili oni mogu Shanghai Wealth Machinery & Appliance 73,2 % A862 dostaviti te podatke na vlastitu inicijativu. Komisija će na Co., Ltd, Shanghai and Wealth (Nantong) temelju tih podataka povremeno procjenjivati stanje Machinery Co., Ltd, Nantong uvoza i proizvodnje Zajednice kako bi bila u mogućnosti brzo djelovati ako to bude potrebno. Zhejiang Anlu Cleaning Machinery Co., Ltd, 67,4 % A863 Taizhou
Nu Air (Shanghai) Compressors and Tools 13,7 % A864 Co., Ltd, Shanghai
(147) Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i FIAC Air Compressors (Jiangmen) Ltd, Jiang 10,6 % A865 razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporu men čiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje. Trgovačka društva koja surađuju, a nisu 51,6 % A866 Primjedbe koje su stranke dostavile propisno su uključena u uzorak (navedena u Prilogu) razmotrene te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi. Sve su stranke dobile detaljne odgo Sva ostala trgovačka društva 77,6 % A999 vore na primjedbe koje su dostavile. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 213
3. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće — da posluje u skladu s uvjetima tržišne ekonomije kako je odredbe o carinskim pristojbama. definirana u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe, ili da ispunjava zahtjeve za pojedinačnu carinu u skladu s člankom 9. stavkom 5. te Uredbe, 4. Ako novi proizvođač izvoznik iz Narodne Republike Kine Komisiji dostavi dostatni dokaz da: Vijeće može, običnom većinom na prijedlog koji je dostavila Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, izmi — nije u Zajednicu izvozio proizvod opisan u stavku 1. u jeniti stavak 2. dodavanjem novog proizvođača izvoznika trgo razdoblju između 1. listopada 2005. i 30. rujna 2006. (raz vačkim društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak i doblje ispitnog postupka), time na njega primijeniti ponderiranu prosječnu pristojbu od 51,6 %. — nije povezan s nijednim izvoznikom ili proizvođačem iz Narodne Republike Kine na kojeg se primjenjuju antidam pinške mjere uvedene ovom Uredbom, Članak 2. Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u — uistinu je u zajednicu izvozio dotični proizvod nakon Službenom listu Europske unije. razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere, ili da je sklopio neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Zajednicu, Primjenjuje se do 21. ožujka 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. ožujka 2008.
Za Vijeće Predsjednik I. JARC
PRILOG
KINESKI PROIZVOĐAČI IZVOZNICI KOJI SURAĐUJU, A NISU UKLJUČENI U UZORAK Dodatna oznaka TARIC A866
Fini (Taishan) Air Compressor Manufacturing Co., Ltd. Taishan
Lacme Dafeng Machinery Co., Ltd. Dafeng
Qingdao D&D Electro Mechanical Technologies Co., Ltd. i Qingdao D&D International Co., Ltd. Qingdao
Shanghai Liba Machine Co., Ltd. Shanghai
Taizhou Sanhe Machinery Co., Ltd. Wenling
Taizhou Dazhong Air Compressors Co., Ltd. Wenling
Taizhou Shimge Machinery & Electronic Co., Ltd. Wenling
Quanzhou Yida Machine Equipment Co., Ltd. Quanzhou 214 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
32008D0616
L 210/12 SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE 6.8.2008.
ODLUKA VIJEĆA 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, (5) Uzimajući u obzir tehničke sposobnosti, rutinske pretrage novih profila DNK-a u načelu će se obavljati putem poje dinačnih pretraga, a odgovarajuća rješenja za to bit će uzimajući u obzir članak 33. Odluke Vijeća 2008/615/PUP ( 1), pronađena na tehničkoj razini, uzimajući u obzir inicijativu Savezne Republike Njemačke, ODLUČILO JE:
POGLAVLJE 1. uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta ( 2 ), OPĆE ODREDBE budući da: Članak 1.
Cilj (1) Vijeće je 23. lipnja donijelo Odluku 2008/615/PUP o Cilj je ove Odluke utvrditi potrebne administrativne i tehničke produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbi odredbe za provedbu Odluke 2008/615/PUP, posebno u janju terorizma i prekograničnog kriminala. pogledu automatske razmjene podataka o DNK-u, daktiloskop skih podataka i podataka iz registra vozila, iz poglavlja 2. te Odluke, te ostale oblike suradnje iz poglavlja 5. te Odluke. (2) Odlukom 2008/615/PUP, osnovni elementi Ugovora od 27. svibnja 2005. između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Kraljevine Španjolske, Francuske Članak 2. Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Kraljevine Nizozemske i Republike Austrije o produbljivanju preko Određenje pojmova granične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma, prekograničnog kriminala i nezakonite migracije (dalje Za potrebe ove Odluke: u tekstu „Ugovor iz Prüma”), uključeni su u pravni okvir Europske unije. (a) „pretraga” i „usporedba” iz članaka 3., 4. i 9. Odluke 2008/615/PUP znače postupci kojima se utvrđuje postoji li podudarnost između podataka o DNK, odnosno daktilo (3) Članak 33. Odluke 2008/615/PUP predviđa da Vijeće skopskih podataka koje šalje jedna država članica i podataka donosi mjere potrebne za provođenje Odluke o DNK, odnosno daktiloskopskih podataka koji su pohra 2008/615/PUP na razini Unije sukladno postupku utvr njeni u bazama podataka jedne, nekoliko ili svih država đenom u drugoj rečenici članka 34. stavka 2. točke (c) članica; Ugovora o Europskoj uniji. Te se mjere temelje na Provedbenom sporazumu od 5. prosinca 2006. o admi nistrativnoj i tehničkoj provedbi i primjeni Ugovora iz (b) „automatsko pretraživanje” iz članka 12. Odluke Prüma. 2008/615/PUP, znači postupak mrežnog pristupa kako bi se izvršio uvid u baze podataka jedne, nekoliko ili svih država članica; (4) Ova Odluka ustanovljuje one zajedničke normativne odredbe koje su potrebne za administrativnu i tehničku provedbu oblika suradnje iz Odluke 2008/615/PUP. (c) „profil DNK-a” znači slovni ili brojčani kod koji predstavlja Prilog ovoj Odluci sadrži provedbene odredbe tehničke niz identifikacijskih obilježja nekodiranog dijela analiziranog prirode. Usto, Glavno tajništvo Vijeća sastavit će i ažuri uzorka ljudskog DNK-a, tj. posebnu molekularnu strukturu rati poseban Priručnik koji sadrži isključivo činjenične različitih područja DNK-a (lokusi); informacije koje država članica treba dostaviti.
( 1 ) SL L 210, 6.8.2008., str. 1. (d) „nekodirani dio DNK-a” znači kromosomska područja koja ( 2 ) Mišljenje od 21. travnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom ne sadrže genetske informacije, tj. kojima nije moguće pripi listu). sati nikakva funkcionalna svojstva nekog organizma; 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 215
(e) „podatkovni zapis DNK-a” znači profil DNK-a i referentni Članak 5. broj; Dostupnost automatizirane razmjene podataka Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigu (f) „referentni profil DNK-a” znači profil DNK-a identificirane rale da je automatska pretrage ili usporedba podataka o DNK-u, osobe; daktiloskopskih podataka i podataka iz registra vozila moguće 24 sata na dan i sedam dana u tjednu. U slučaju tehničkog kvara, nacionalne kontaktne točke država članica odmah obavješćuju jedna drugu te se usuglašavaju o privremenim alter (g) „neidentificirani profil DNK-a” znači profil DNK-a još nativnim rješenjima za razmjenu informacija sukladno važećim neidentificirane osobe koji je dobiven iz tragova priku propisima. Automatizirana razmjena podataka se ponovno pljenih tijekom istrage kaznenih djela; uspostavlja što je prije moguće.
Članak 6. (h) „bilješka” znači zabilježba na profilu DNK koju država članica unosi u svoju nacionalnu bazu podataka i koja Referentni brojevi za podatke o DNK-u i daktiloskopske navodi da je prilikom traženja ili usporedbe od strane podatke druge države članice za taj profil DNK već utvrđena podu darnost; Referentni brojevi iz članka 2. i članka 8. Odluke 2008/615/PUP sastavljeni su iz kombinacije sljedećega:
(i) „daktiloskopski podaci” znače otisci prstiju, tragovi otisaka (a) koda koji državama članicama, u slučaju podudaranja, prstiju, otisci dlanova, tragovi otisaka dlanova te uzorci tih omogućuje u njihovim bazama podataka pronaći osobne prikaza (kodirane minucije), kada su pohranjeni te se obra podatke i ostale informacije kako bi ih mogle dostaviti đuju u automatiziranoj bazi podataka; jednoj, nekoliko ili svim državama članicama sukladno članku 5. ili članku 10. Odluke 2008/615/PUP;
(j) „podaci o registra vozila” znači niz podataka kako je nave (b) kod koji označuje nacionalno podrijetlo profila DNK-a ili deno u poglavlju 3. Priloga ovoj Odluci; daktiloskopskih podataka;
(k) „pojedinačni slučaj” iz članka 3. stavka 1. druge rečenice, (c) u vezi s podacima o DNK-u, kod koji označuje tip profila članka 9. stavka 1. druge rečenice i članka 12. stavka 1. DNK-a. Odluke 2008/615/PUP znači samo jedan istražni ili kazneni spis. Ako takav spis sadrži više od jednog profila DNK-a, ili zapis daktiloskopskih podataka ili podataka iz registra POGLAVLJE 3. vozila, može ih se poslati zajedno kao jedan zahtjev. PODACI O DNK-u
Članak 7.
POGLAVLJE 2. Načela razmjene podataka o DNK-u ZAJEDNIČKE ODREDBE ZA RAZMJENU PODATAKA 1. Države članice koriste postojeće norme za razmjenu poda taka o DNK-u, kao što su Europski standardni niz (European Članak 3. Standard Set - ESS) ili Interpolov standardni set lokusa (Interpol Standard Set of Loci - ISSOL). Tehničke specifikacije Države članice poštuju zajedničke tehničke specifikacije u vezi sa svim zahtjevima i odgovorima vezanima uz pretrage i uspo 2. Postupak prijenosa, u slučaju automatske pretrage i uspo redbe profila DNK-a, daktiloskopske podatke i podatke iz regi redbe profila DNK-a, odvija se u okviru decentralizirane struk stra vozila. Te tehničke specifikacije su utvrđene u Prilogu ovoj ture. Odluci.
3. Poduzimaju se odgovarajuće mjere kako bi se osigurala tajnost i integritet podataka koji se šalju drugim državama člani Članak 4. cama, uključujući njihovo šifriranje. Komunikacijska mreža Elektronska razmjena podataka o DNK-u, daktiloskopskih poda 4. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zajam taka i podataka iz registra vozila između država članica odvija čile integritet podataka o DNK-u stavljenih na raspolaganje ili se korištenjem komunikacijske mreže Transeuropske mreže poslanih na usporedbu drugim državama članicama te kako bi razmjene podataka između (TESTA II), uzimajući u obzir zajamčile da su te mjere u skladu s međunarodnim normama njezin daljnji razvoj. kao što je ISO 17025. 216 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
5. Države članice koriste kodove za države članice u skladu s 4. Države članice osiguravaju da su zahtjevi u skladu s izja normom ISO 3166-1 alpha-2. vama izdanima sukladno članku 2. stavku 3. Odluke 2008/615/PUP. Te su izjave navedene u Priručniku iz članka 18. stavka 2. ove Odluke. Članak 8.
Pravila o zahtjevima i odgovorima u vezi s podacima o DNK-u Članak 9. 1. Zahtjev za automatsku pretragu ili usporedbu iz članaka Postupak prijenosa prilikom automatske pretrage 3. ili 4. Odluke 2008/615/PUP, uključuje samo sljedeće infor neidentificiranih profila DNK-a sukladno članku 3. Odluke macije: 2008/615/PUP 1. Ako prilikom pretrage na osnovi neidentificiranog profila (a) kod za državu članicu koja podnosi zahtjev; DNK-a u nacionalnoj bazi podataka nije utvrđeno podudaranje ili je utvrđeno podudaranje na osnovi neidentificiranog profila DNK-a, neidentificirani profil DNK-a tada se može poslati svim (b) datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva; bazama podataka država članica te ako je prilikom pretrage na osnovi tog neidentificiranog profila DNK-a utvrđeno poduda ranje s referentnim i/ili neidentificiranim profilima DNK-a u (c) profile DNK-a i njihove referentne brojeve; bazama podataka drugih država članica, ta se podudaranja, kao i podatkovni zapis DNK-a automatski šalju državi članici koja podnosi zahtjev; ako u bazama podataka drugih država (d) podatke o tipovima poslanih profila DNK-a (neidentificirani članica nije utvrđeno podudaranje, o tome se država članica profili DNK-a ili referentni profili DNK-a); koja podnosi zahtjev odmah obavješćuje.
(e) informacije potrebne za kontroliranje sustava baza podataka i kontrolu kvalitete automatskih postupaka pretraga. 2. Ako je prilikom pretrage na osnovi neidentificiranog profila DNK-a utvrđeno podudaranje u bazama podataka drugih država članica, svaka predmetna država članica može u 2. Odgovor (izvješće o podudaranju) na zahtjev iz stavka 1. vezi s time u svoju nacionalnu bazu podataka unijeti bilješku. sadrži samo sljedeće informacije:
(a) podatak o tome je li je utvrđeno jedno ili više podudaranja (pogodak) ili da podudaranja nije bilo (nema pogotka); Članak 10. Postupak prijenosa prilikom automatske pretrage referentnih profila DNK-a sukladno članku 4. Odluke (b) datum, vrijeme i referentni broj zahtjeva; 2008/615/PUP Ako prilikom pretrage na osnovi referentnog profila DNK-a u (c) datum, vrijeme i referentni broj odgovora; nacionalnoj bazi podataka nije utvrđeno podudaranje ni sa jednim od referentnih profila DNK-a iz nacionalne baze poda taka ili je utvrđeno podudaranje s neidentificiranim profilom (d) kodove države članice koja podnosi zahtjev i zamoljene DNK-a, taj se referentni profil DNK-a tada može poslati svim države članice; bazama podataka ostalih država članica te ako je prilikom pretrage na osnovi tog referentnog profila DNK-a utvrđeno podudaranje s referentnim i/ili neidentificiranim profilima (e) referentne brojeve države članice koja podnosi zahtjev i DNK-a u bazama podataka drugih država članica, ta se podu zamoljene države članice; daranja, kao i podatkovni zapis DNK-a automatski šalju državi članici koja podnosi zahtjev; ako u bazama podataka drugih država članica nije utvrđeno podudaranje, o tome se država (f) podatke o tipu poslanih profila DNK-a (neidentificirani članica koja podnosi zahtjev odmah obavješćuje. profili DNK-a ili referentni profili DNK-a);
(g) zatražene profile DNK-a i profile DNK-a koji se podudaraju; Članak 11.
Postupak prijenosa prilikom automatske usporedbe (h) informacije potrebne za kontroliranje sustava baza podataka neidentificiranih profila DNK-a sukladno članku 4. Odluke i kontrolu kvalitete automatskih postupaka pretraga. 2008/615/PUP 1. Ako je prilikom usporedbe na osnovi neidentificiranih 3. Automatsko obavješćivanje o podudaranju se osigurava profila DNK-a utvrđeno podudaranje s referentnim i/ili neiden samo ako je automatska pretraga ili usporedba rezultirala podu tificiranim profilima DNK-a iz baza podataka drugih država daranjem minimalnog broja lokusa. To minimalno podudaranje članica, ta se podudaranja, kao i podatkovni zapis DNK-a auto utvrđeno je u poglavlju 1. Priloga ovoj Odluci. matski šalju državi članici koja podnosi zahtjev. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 217
2. Ako je prilikom pretrage na osnovi neidentificiranog su podaci neprikladni za automatsku usporedbu, zamoljena profila DNK-a utvrđeno podudaranje u bazama podataka država članica bez odgađanja o tome obavješćuje državu drugih država članica s neidentificiranim profilima DNK-a ili s članicu koja podnosi zahtjev. referentnim profilima DNK-a, svaka predmetna država članica može u vezi s time u svoju nacionalnu bazu podataka unijeti bilješku. 2. Zamoljena država članica obavlja pretrage po istom redo slijedu prema kojem su zahtjevi zaprimljeni. Zahtjevi se obra đuju u roku od 24 sata prema potpuno automatiziranom POGLAVLJE 4. postupku. Država članica koja podnosi zahtjev može, ako to njezino nacionalno zakonodavstvo propisuje, zamoliti za DAKTILOSKOPSKI PODACI ubrzanu obradu svojih zahtjeva te zamoljena država članica te pretrage obavlja bez odgađanja. Ako se rokovi ne mogu pošto Članak 12. vati zbog više sile, usporedba se vrši odmah čim se prepreke uklone. Načela za razmjenu daktiloskopskih podataka 1. Digitalizacija daktiloskopskih podataka i njihov prijenos drugim državama članicama odvija se sukladno ujednačenom POGLAVLJE 5. formatu podataka određenom u poglavlju 2. Priloga ovoj PODACI IZ REGISTRA VOZILA Odluci. Članak 15.
2. Svaka država članica osigurava da su daktiloskopski Načela za automatsko pretraživanje podataka iz registra podaci koje šalje dostatne kvalitete za usporedbu pomoću vozila sustava za automatsku identifikaciju otisaka prstiju (AFIS). 1. Za automatsko pretraživanje podataka iz registra vozila države članice koriste verziju računalne aplikacije Europski informacijski sustav za prometne i vozačke dozvole (Eucaris) 3. Postupak prijenosa za razmjenu daktiloskopskih podataka koji je posebno osmišljen za potrebe članka 12. Odluke odvija se u okviru decentralizirane strukture. 2008/615/PUP, kao i izmijenjene inačice tog računalnog programa.
4. Poduzimaju se odgovarajuće mjere kako bi se osigurala tajnost i integritet daktiloskopskih podataka koji se šalju 2. Automatsko pretraživanje podataka iz registra vozila drugim državama članicama, uključujući njihovo šifriranje. odvija se u okviru decentralizirane strukture.
3. Informacije koje se razmjenjuju putem sustava Eucaris 5. Države članice koriste kodove za države članice sukladno prenose se u šifriranom obliku. normi ISO 3166-1 alpha-2.
4. Elementi podataka iz registra vozila koji se razmjenjuju Članak 13. utvrđeni su u poglavlju 3. Priloga ovoj Odluci. Sposobnosti za pretragu u vezi s daktiloskopskim podacima 5. Prilikom provedbe članka 12. Odluke 2008/615/PUP 1. Svaka država članica osigurava da njezini zahtjevi za države članice prednost mogu dati pretragama koje su povezane pretragom ne premašuju sposobnosti pretrage zamoljene s borbom protiv teških oblika kriminala. države članice. Države članice Glavnom tajništvu Vijeća podnose izjave iz članka 18. stavka 2. u kojima određuju svoje maksimalne dnevne sposobnosti pretrage u vezi s daktilo Članak 16. skopskim podacima identificiranih osoba i u vezi s daktiloskop Troškovi skim podacima osoba koje još nisu identificirane. Svaka država članica snosi troškove koji proizlaze iz upravljanja, korištenja i održavanja računalne aplikacije Eucaris iz članka 15. 2. Najveći broj daktiloskopskih podataka (kandidata) koji se stavka 1. u okviru jednog prijenosa može prihvatiti za provjeru, utvrđen je u poglavlju 2. Priloga ovoj Odluci. POGLAVLJE 6.
POLICIJSKA SURADNJA Članak 14. Članak 17. Pravila za zahtjeve i odgovore u vezi s daktiloskopskim podacima Zajedničke patrole i ostale zajedničke operacije 1. Zamoljena država članica bez odgađanja i automatski 1. Sukladno poglavlju 5. Odluke 2008/615/PUP, te osobito provjerava kvalitetu poslanih daktiloskopskih podataka. Ako izjavama podnesenima sukladno članku 17. stavku 4., članku 218 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
19. stavku 2. i članku 19. stavku 4. te Odluke, svaka država 4. Izjave, postupci i funkcije iz ovog članka navode se u članica imenuje jednu ili više kontaktnih točaka kako bi drugim Priručniku iz članka 18. stavka 2. državama članicama omogućila da se obrate nadležnim tijelima, a svaka država članica može navesti svoje postupke za uspo stavu zajedničkih patrola i ostalih zajedničkih operacija, svoje postupke za obradu inicijativa drugih država članica u vezi s tim POGLAVLJE 7. operacijama, kao i ostale praktične aspekte te operativne moda ZAVRŠNE ODREDBE litete u vezi s tim operacijama. Članak 18.
2. Glavno tajništvo Vijeća sastavlja i ažurira popis kontaktnih Prilog i Priručnik točaka te nadležna tijela obavješćuje o svim promjenama na tom popisu. 1. Daljnje pojedinosti o tehničkoj i administrativnoj provedbi Odluke 2008/615/PUP utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.
3. Nadležna tijela svake države članice mogu dati inicijativu za pokretanje zajedničke operacije. Prije početka konkretne operacije, nadležne vlasti iz stavka 2. pisanim ili usmenim 2. Glavno tajništvo Vijeća sastavlja i ažurira Priručnik koji putem dogovaraju detalje kao što su: sadrži isključivo činjenične informacije koje dostave države članice u izjavama danima sukladno Odluci 2008/615/PUP ili ovoj odluci ili u obavijestima Glavnom tajništvu Vijeća. (a) tijela država članica nadležna za operaciju; Priručnik ima oblik dokumenta Vijeća.
(b) konkretna svrha operacije; Članak 19.
(c) država članica domaćin gdje se operacija treba odvijati; Neovisna tijela za zaštitu podataka Države članice sukladno članku 18. stavku 2. ove Odluke obavješćuju Glavno tajništvo Vijeća o neovisnim tijelima za (d) zemljopisno područje države članice domaćina gdje se zaštitu podataka ili sudskim tijelima iz članka 30. stavka 5. operacija treba odvijati; Odluke 2008/615/PUP.
(e) razdoblje koje operacija obuhvaća; Članak 20.
(f) konkretna pomoć koju druge države članice trebaju pružiti Priprema odluka iz članka 25. stavka 2. Odluke državi članici domaćinu, uključujući službenike ili druge 2008/615/PUP službene osobe, materijalne i financijske elemente; 1. Vijeće odluku iz članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP donosi na osnovi izvješća o procjeni koji se (g) službenici koji sudjeluju u operaciji; temelji na upitniku.
(h) službenici koji vode operaciju; 2. U vezi s automatskom razmjenom podataka sukladno poglavlju 2. Odluke 2008/615/PUP, izvještaj o ocjeni se (i) ovlasti, koje tijekom operacije službenici i druge službene također temelji na ocjenjivačkom posjetu i pokusu koji se osobe druge države članice ili država članica smiju izvrša odvija kada predmetna država članica Glavnom tajništvu vati u državi članici domaćinu; pošalje obavijest sukladno prvoj rečenici članka 36. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP.
(j) konkretno oružje, streljivo i oprema koje službenici države članice koja ih šalje mogu koristiti tijekom operacije 3. Daljnje pojedinosti o tom postupku navedene su u sukladno Odluci 2008/615/PUP; poglavlju 4. Priloga ovoj Odluci.
(k) logistička rješenja što se tiče transporta, smještaja i sigurno sti; Članak 21.
Ocjena razmjene podataka (l) raspodjela troškova zajedničke operacije ako se razlikuje od one predviđene u prvoj rečenici članka 34. Odluke 1. Redovno se obavlja ocjena administrativne, tehničke i 2008/615/PUP; financijske primjene razmjene podataka u skladu s poglavljem 2. Odluke 2008/615/PUP, a posebno korištenja mehanizma iz članka 15. stavka 5. Ocjena se odnosi na one države članice (m) svi ostali mogući potrebni elementi. koje u trenutku ocjenjivanja već primjenjuju Odluku 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 219
2008/615/PUP te se obavlja za one kategorije podataka koje su Članak 23. predmetne države članice već počele razmjenjivati. Ocjena se temelji na izvješćima predmetnih država članica. Provedba Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi poštovale odredbe ove Odluke u rokovima iz članka 36. stavka 1. Odluke 2008/615/PUP. 2. Daljnje pojedinosti o tom postupku navedene su u poglavlju 4. Priloga ovoj Odluci. Članak 24. Primjena Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Članak 22. Službenom listu Europske unije.
Odnos s Provedbenim sporazumom Ugovora iz Prüma Za države članice koje obvezuje Ugovor iz Prüma, umjesto Sastavljeno u Luxembourgu 23. lipnja 2008. odgovarajućih odredbi iz Provedbenog sporazuma Ugovora iz Prüma, primjenjuju se odgovarajuće odredbe iz ove Odluke i Za Vijeće Priloga ovoj Odluci, čim se u cijelosti počnu primjenjivati. Sve ostale odredbe Provedbenog sporazuma nastavljaju se primjenji Predsjednik vati između ugovornih stranaka Ugovora iz Prüma. I. JARC 220 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
PRILOG
SADRŽAJ
POGLAVLJE 1.: Razmjena podataka o DNK-u
1. Forenzička pitanja, pravila podudaranja i algoritmi povezani s DNK-om
1.1. Svojstva profila DNK-a
1.2. Pravila podudaranja
1.3. Pravila izvješćivanja
2. Tablica s brojčanim kodovima država članica
3. Funkcionalna analiza
3.1. Raspoloživost sustava
3.2. Drugi korak
4. Kontrolni dokument sučelja DNK-a
4.1. Uvod
4.2. Određenje strukture XML-a
5. Primjena, sigurnost i komunikacijska struktura
5.1. Pregled
5.2. Struktura na višoj razini
5.3. Sigurnosne norme i zaštita podataka
5.4. Protokoli i norme koje se koriste za mehanizam šifriranja: s/MIME i s njime povezani paketi
5.5. Struktura aplikacije
5.6. Protokoli i norme koje se koriste za strukturu aplikacije
5.7. Komunikacijska okolina
POGLAVLJE 2.: Razmjena daktiloskopskih podataka (kontrolni dokument sučelja)
1. Pregled sadržaja datoteke
2. Format zapisa
3. Logički zapis tipa 1: zaglavlje datoteke
4. Logički zapis tipa 2: opisni tekst
5. Logički zapis tipa 4: slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi
6. Logički zapis tipa 9: zapis minucija
7. Zapis slike traga tipa 13 promjenjive razlučivosti
8. Zapis slike otiska dlana tipa 15 promjenjive razlučivosti
9. Prilozi poglavlju 2. (razmjena daktiloskopskih podataka)
9.1. Kodovi razdjelnika u znakovnom sustavu ASCII
9.2. Izračun alfanumeričkog kontrolnog znaka 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 221
9.3. Znakovni kodovi
9.4. Sažetak prijenosa
9.5. Određenje zapisa tipa 1
9.6. Određenje zapisa tipa 2
9.7. Kodovi komprimiranja u ljestvici sivih nijansi
9.8. Specifikacija elektronske pošte
POGLAVLJE 3.: Razmjena podataka iz registra vozila
1. Zajednički niz podataka za automatsku pretragu podataka iz registra vozila
1.1 Određenje pojmova
1.2 Pretraga vozila/vlasnika/korisnika
2. Sigurnost podataka
2.1. Pregled
2.2. Sigurnosne karakteristike povezane s razmjenom poruka
2.3. Sigurnosne karakteristike koje nisu povezane s razmjenom poruka
3. Tehnički uvjeti razmjene podataka
3.1. Općeniti opis aplikacije Eucaris
3.2. Funkcionalni i nefunkcionalni zahtjevi
POGLAVLJE 4.: Ocjena
1. Postupak ocjene sukladno članku 20. (Priprema odluka iz članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP)
1.1 Upitnik
1.2 Pokus
1.3 Ocjenjivački posjet
1.4 Izvješće Vijeću
2. Postupak ocjenjivanja sukladno članku 21.
2.1. Statistika i izvješće
2.2. Revizija
3. Sastanci stručnjaka 222 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
POGLAVLJE 1.: Razmjena podataka o DNK-u
1. Forenzička pitanja, pravila podudaranja i algoritmi povezani s DNK-om
1.1. Svojstva profila DNK-a
Profil DNK-a može sadržavati 24 para brojki koje predstavljaju alele 24 lokusa koji se također koriste u postupcima DNK-a koje provodi Interpol. Imena tih lokusa prikazana su u sljedećoj tablici:
VWA TH01 D21S11 FGA D8S1179 D3S1358 D18S51 Amelogenin
TPOX CSF1P0 D13S317 D7S820 D5S818 D16S539 D2S1338 D19S433
Penta D Penta E FES F13A1 F13B SE33 CD4 GABA
Sedam sivom bojom označenih lokusa u gornjem redu predstavljaju sadašnji Europski standardni niz (European Standard Set - ESS), kao i Interpolov standardni niz lokusa (Interpol Standard Set of Loci - ISSOL).
Pravila uključivanja:
Profili DNK-a koje države članice daju na raspolaganje za pretragu i usporedbu, kao i profili DNK-a poslani za pretragu i usporedbu, moraju sadržavati najmanje šest u potpunosti određenih ( 1) lokusa te, ovisno o njihovoj raspoloživosti, mogu sadržavati dodatne lokuse ili prazna mjesta. Referentni profili DNK moraju sadržavati najmanje šest od sedam ESS lokusa. Kako bi se povećala točnost podudaranja, svi se raspoloživi aleli pohranjuju u indeksiranu bazu podataka profila DNK-a te se koriste za pretraživanje i usporedbu. Svaka država članica bi trebala primijeniti sve nove ESS lokuse koje prihvati EU čim to postane praktički izvedivo.
Miješani profili nisu dozvoljeni, tako da će se vrijednosti alela svakog lokusa sastojati od samo dva broja, koji mogu biti isti u slučaju homozigotnosti danog lokusa.
Za zamjenske znakove i mikro varijante treba koristiti sljedeća pravila:
— svaku nebrojčanu vrijednost osim amelogenina, koja je sadržana u profilu (npr. „o”, „f”, „r”, „na”, „nr” ili „un”) treba automatski pretvoriti za prijenos u zamjenske znakove (*) te ju se može pretražiti u usporedbi sa svima,
— brojčane vrijednosti „0”, „1” ili „99” koje su sadržane u profilu treba automatski pretvoriti za prijenos u zamjenske znakove (*) te ih se može pretražiti u usporedbi sa svima,
— ako su za jedan lokus dana tri alela, prihvatit će se prvi alel, a preostala dva alela moraju automatski biti pretvorena za prijenos u zamjenske znakove (*) te ih se može pretražiti u usporedbi sa svima,
— ako su dani zamjenski znakovi za alel 1 ili 2, tada se pretražuju obje permutacije brojčane vrijednosti određenog lokusa (npr. 12, * se može podudarati s 12,14 ili 9,12),
— Za mikro varijante pentanukleotida (Penta D, Penta E i CD4) će se podudaranja tražiti u skladu sa sljedećim:
x.1 = x, x.1, x.2
x.2 = x.1, x.2, x.3
x.3 = x.2, x.3, x.4
x.4 = x.3, x.4, x + 1,
— Za mikro varijante tetranukleotida (ostali lokusi su tetranukleotidi) će se podudaranja tražiti u skladu sa sljedećim:
x.1 = x, x.1, x.2
x.2 = x.1, x.2, x.3
x.3 = x.2, x.3, x + 1.
( 1) „U potpunosti određen” znači da je uključena obrada vrijednosti rijetkih alela. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 223
1.2. Pravila podudaranja
Usporedba dvaju profila DNK-a će se obavljati na osnovi lokusa za koje je par vrijednosti alela dostupna u oba profila DNK-a. Najmanje šest u potpunosti određenih lokusa (osim amelogenina) mora se podudarati s oba profila DNK-a prije nego što je dan odgovor o pogotku.
Potpuno podudaranje (Kvaliteta 1) se definira kao podudaranje kada su sve vrijednosti alela lokusa koji se uspoređuje iz profila DNK-a molitelja i zamoljenog profila DNK-a jednake. Djelomično podudaranje se definira kao podudaranje kada se vrijednost samo jednog alela koji se uspoređuju razlikuje u dva profila DNK-a (Kvaliteta 2, 3 i 4). Djelomično podudaranje se prihvaća samo ako u dva uspoređena profila DNK-a postoji najmanje šest u potpunosti određena lokusa koji se podudaraju.
Razlog djelomičnog podudaranja može biti:
— ljudska strojopisna pogreška prilikom unošenja jednog od profila DNK-a u zahtjev za pretragom ili u bazu podataka DNK-a,
— pogreška prilikom utvrđivanja određivanja alela ili prilikom određivanja imena alelama tijekom postupka generiranja profila DNK-a.
1.3. Pravila izvješćivanja
Izvješćuje se o potpunim podudaranjima, djelomičnim podudaranjima te o nepodudaranju.
Izvješće o podudaranju će se slati nacionalnoj kontaktnoj točki države članice koja podnosi zahtjev te će također biti stavljeno na raspolaganje nacionalnoj kontaktnoj točki zamoljene države članice (kako bi mogla procijeniti vrstu i broj mogućih nastavnih zahtjeva za daljnje raspoložive osobne podatke i ostale informacije povezane s profilom DNK-a koje odgovaraju pogotku u skladu s člancima 5. i 10. Odluke 2008/615/PUP).
2. Tablica s brojčanim kodovima država članica
U skladu s Odlukom 2008/615/PUP, ISO 3166-1 alpha-2 kodovi se koriste za uspostavu naziva domena i ostalih konfiguracijskih parametara koji su potrebni u skladu s prümskim aplikacijama za razmjenu podataka o DNK-u u okviru zatvorene mreže.
ISO 3166-1 alpha-2 kodovi su sljedeći dvoslovni kodovi država članica.
Imena država članica Kod Imena država članica Kod
Belgija BE Luksemburg LU
Bugarska BG Mađarska HU
Češka Republika CZ Malta MT
Danska DK Nizozemska NL
Njemačka DE Austrija AT
Estonija EE Poljska PL
Grčka EL Portugal PT
Španjolska ES Rumunjska RO
Francuska FR Slovačka SK
Irska IE Slovenija SI
Italija IT Finska FI
Cipar CY Švedska SE
Latvija LV Ujedinjena Kraljevina UK
Litva LT 224 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29
3. Funkcionalna analiza
3.1. Raspoloživost sustava
Zahtjevi u skladu s člankom 3. Odluke 2008/615/PUP trebali bi dolaziti u ciljanu bazu podataka kronološkim redoslijedom slanja svakog zahtjeva, a odgovori bi trebali biti poslani tako da u roku od 15 minuta od dospijeća zahtjeva stignu u državu članicu koja podnosi zahtjev.
3.2. Drugi korak
Kada država članica zaprimi izvješće o podudaranju, njezina nacionalna kontaktna točka je odgovorna za usporedbu vrijednosti profila podnesenog kao pitanje i vrijednosti profila(â) zaprimljenih kao odgovor kako bi potvrdila i provjerila dokaznu vrijednost profila. Nacionalne kontaktne točke mogu jedna drugu neposredno kontaktirati u svrhu potvrde.
Postupci pravne pomoći započinju nakon potvrde postojećeg podudaranja između dva profila, i to na osnovi „potpunog podudaranja” ili „djelomičnog podudaranja” koje je dobiveno tijekom automatizirane konzultacijske faze.
4. Kontrolni dokument sučelja DNK-a
4.1. Uvod
4.1.1. C i l j e v i
Ovo poglavlje definira zahtjeve za razmjenu informacija o profilu DNK-a između sustava baza podataka o DNK-u svih država članica. Polja zaglavlja su definirana posebno za prümsku razmjenu DNK-a, podatkovni dio se temelji na podatkovnom dijelu profila DNK-a u shemi XML definiranoj za Interpolov portal za razmjenu DNK-a.
Podaci se razmjenjuju putem SMPT-a (Jednostavni protokol razmjene pošte - Simple Mail Transfer Protocol) i ostalih najsuvremenijih tehnologija korištenjem središnjeg posredničkog poslužnika elektronske pošte kojeg osigurava pružatelj pristupa mreži. Datoteka XML se prenosi kao tijelo elektronske pošte.
4.1.2. O p s e g
Ovaj Kontrolni dokument sučelja (ICD) definira samo sadržaj poruke (elektronske pošte). Sva pitanja koja se odnose konkretno na mrežu ili na elektronsku poštu definirana su jednako, kako bi se omogućila zajednička tehnička osnova za razmjenu podataka o DNK-u.
To uključuje:
— format polja u koje se upisuje predmet poruke kako bi se time omogućila/dozvolila automatska obrada poruka,
— je li šifriranje sadržaja potrebno ili nije, te ako je potrebno, koje metode treba izabrati,
— najdužu moguću dužinu poruka.
4.1.3. S t r u k t u r a X M L i n a č e l a
XML poruka je sastavljena od:
— zaglavlja, koje sadrži informacije o prijenosu, i
— podatkovnog dijela, koji sadrži konkretne informacije o profilu, kao i sam profil.
Ista XML shema se koristi za zahtjev i odgovor.
Za potrebe cjelovitih provjera neidentificiranih profila DNK-a (članak 4. Odluke 2008/615/PUP) moguće je poslati skupinu profila u jednoj poruci. Treba definirati najveći mogući broj profila u jednoj poruci. Taj broj ovisi o najvećoj dozvoljenoj veličini elektronske poruke te se definira nakon izbora poslužnika elektronske pošte. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 225
XML primjer:
xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance}"> […] […] [ ] 4.2. Određenje strukture XML Sljedeća određenja su navedena za potrebe dokumentacije i bolje čitljivosti, stvarne obvezujuće informacije se nalaze u XML shemi datoteke (PRUEM DNA.xsd). 4.2.1. S h e m a P R U E M D N A x Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Opis header PRUEM_header Occurs: 1 datas PRUEM_datas Occurs: 1 … 500 4.2.2. S a d r ž a j s t r u k t u r e z a g l a v l j a 4.2.2.1. Zaglavlje PRUEM Ovo je struktura koja opisuje zaglavlje datoteke XML. Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Description Opis PRUEM_header_dir Direction of message flow ref String Reference of the XML file generator String Generator of XML file schema_version String Version number of schema to use requesting PRUEM_header_info Requesting Member State info requested PRUEM_header_info Requested Member State info 4.2.2.2. PRUEM_header dir Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti: Vrijednost Opis R Request 226 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Vrijednost Opis A Answer 4.2.2.3. Informacije zaglavlja PRUEM Struktura s nazivom države članice i datumom/vremenom poruke. Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Opis source_isocode String ISO 3166-2 code of the requesting Member State destination_isocode String ISO 3166-2 code of the requested Member State request_id String unique Identifier for a request date Date Date of creation of message time Time Time of creation of message 4.2.3. S a d r ž a j p o d a t a k a p r o f i l a P R U E M 4.2.3.1. PRUEM_datas Ovo je struktura koja opisuje zaglavlje podatkovnog dijela XML profila. Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Opis reqtype PRUEM request type Type of request (Article 3 or 4) date Date Date profile stored type PRUEM_datas_type Type of profile result PRUEM_datas_result Result of request agency String Name of corresponding unit responsible for the profile profile_ident String Unique Member State profile ID message String Error Message, if result = E profile IPSG_DNA_profile If direction = A (Answer) AND result ≠ H (Hit) empty match_id String In case of a HIT PROFILE_ID of the requesting profile quality PRUEM_hitquality_type Quality of Hit hitcount Integer Count of matched Alleles rescount Integer Count of matched profiles. If direction = R (Request), then empty. If quality!=0 (the original requested profi le), then empty. 4.2.3.2. PRUEM_request_type Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti: Vrijednost Opis 3 Requests pursuant to Article 3 of Decision 2008/615/JHA 4 Requests pursuant to Article 4 of Decision 2008/615/JHA 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 227 4.2.3.3. PRUEM_hitquality_type Vrijednost Opis 0 Referring original requesting profile: Case „No Hit”: original requesting profile sent back only; Case „Hit”: original requesting profile and matched profiles sent back. 1 Equal in all available alleles without wildcards 2 Equal in all available alleles with wildcards 3 Hit with Deviation (Microvariant) 4 Hit with mismatch 4.2.3.4. PRUEM_data_type Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti: Vrijednost Opis P Person profile S Stain 4.2.3.5. PRUEM_data_result Tip podataka sadržanih u poruci, vrijednost može biti: Vrijednost Opis U Undefined, If direction = R (request) H Hit N No Hit E Error 4.2.3.6. IPSG_DNA_profile Struktura koja opisuje profil DNK. Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Opis ess_issol IPSG_DNA_ISSOL Group of loci corresponding to the ISSOL (standard group of Loci of Inter pol) additional_loci IPSG_DNA_additional_loci Other loci marker String Method used to generate of DNA profile_id String Unique identifier for DNA profile 4.2.3.7. IPSG_DNA_ISSOL Struktura koja sadrži ISSOL lokuse (Interpolov standardni set lokusa). Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Opis vwa IPSG_DNA_locus Locus vwa th01 IPSG_DNA_locus Locus th01 228 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Polja Tip Opis d21s11 IPSG_DNA_locus Locus d21s11 fga IPSG_DNA_locus Locus fga d8s1179 IPSG_DNA_locus Locus d8s1179 d3s1358 IPSG_DNA_locus Locus d3s1358 d18s51 IPSG_DNA_locus Locus d18s51 amelogenin IPSG_DNA_locus Locus amelogin 4.2.3.8. IPSG_DNA_additional_loci Struktura koja sadrži ostale lokuse. Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Opis tpox IPSG_DNA_locus Locus tpox csf1po IPSG_DNA_locus Locus csf1po d13s317 IPSG_DNA_locus Locus d13s317 d7s820 IPSG_DNA_locus Locus d7s820 d5s818 IPSG_DNA_locus Locus d5s818 d16s539 IPSG_DNA_locus Locus d16s539 d2s1338 IPSG_DNA_locus Locus d2s1338 d19s433 IPSG_DNA_locus Locus d19s433 penta_d IPSG_DNA_locus Locus penta_d penta_e IPSG_DNA_locus Locus penta_e fes IPSG_DNA_locus Locus fes f13a1 IPSG_DNA_locus Locus f13a1 f13b IPSG_DNA_locus Locus f13b se33 IPSG_DNA_locus Locus se33 cd4 IPSG_DNA_locus Locus cd4 gaba IPSG_DNA_locus Locus gaba 4.2.3.9. IPSG_DNA_locus Struktura koja opisuje lokus. Sadrži sljedeća polja: Polja Tip Opis low_allele String Lowest value of an allele high_allele String Highest value of an allele 5. Primjena, sigurnost i komunikacijska struktura 5.1. Pregled U provedbi aplikacija za razmjenu podataka o DNK-u u okviru Odluke 2008/615/PUP koristi se zajednička logički zatvorena komunikacijska mreža između država članica. Kako bi se učinkovitije iskoristila ta zajednička komunikacijska infrastruktura za slanje zahtjeva i primanje odgovora, prihvaća se asinkroni mehanizam za 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 229 slanje zahtjeva za podacima o DNK-u i daktiloskopskim podacima u obliku zapakirane SMPT poruke u elektronskoj pošti. Kako bi se ispunili sigurnosni zahtjevi, za uspostavu stvarnog i u cijelosti sigurnog tunela preko mreže koristit će se s/MIME mehanizam kao produžetak funkcije SMPT. Operativne usluge TESTA (Transeuropska mreža za razmjenu podataka između uprava - Trans European Services for Telematics between Administrations) koriste se kao komunikacijska mreža za razmjenu podataka između država članica. TESTA je u nadležnosti Europske komisije. Vodeći računa o tome da se nacionalne baze podataka o DNK-u i sadašnje nacionalne pristupne točke za mrežu TESTA mogu nalaziti na različitim strani cama u državama članicama, pristup mreži TESTA se može uspostaviti: 1. korištenjem postojeće nacionalne pristupne točke ili uspostavom nove nacionalne točke za pristup mreži TESTA; ili 2. Uspostavom sigurne lokalne veze od stranice gdje se nalazi baza podataka o DNK-u kojom upravlja nadležna nacionalna agencija do postojeće nacionalne točke za pristup mreži TESTA. Protokoli i norme koje se koriste u provedbi aplikacija iz Odluke 2008/615/PUP moraju biti usklađene s otvorenim normama te ispunjavati zahtjeve kreatora politika nacionalne sigurnosti država članica. 5.2. Struktura na višoj razini U okviru Odluke 2008/615/PUP, te u skladu sa standardnim formatom za zajedničke podatke, svaka država članica stavlja svoje podatke o DNK-u na raspolaganje za razmjenu s drugim državama članicama i/ili da ih druge države članice pretražuju. Struktura se temelji na komunikacijskom modelu „svatko svakome” (any-to- any). Za čuvanje profila DNK-a ne postoji ni središnji računalni poslužitelj niti centralizirana baza podataka. Slika 1.: Topologija razmjene podataka o DNK-u Uz ispunjavanje nacionalnih pravnih ograničenja na stranicama u državama članicama, svaka država članica može odlučiti koja vrsta hardvera i softvera bi se trebala koristiti za konfiguraciju na njezinoj stranici kako bi bila u skladu sa zahtjevima iz Odluke 2008/615/PUP. 5.3. Sigurnosne norme i zaštita podataka Razmatraju se i provode tri razine sigurnosnih pitanja. 230 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 5.3.1. R a z i n a p o d a t a k a Podaci o profilu DNK-a koje pruži svaka država članica moraju se pripremiti u skladu sa zajedničkim normama za zaštitu podataka kako bi država članica koja podnosi zahtjev zaprimila odgovor u kojem je navedeno je li došlo do pogotka (HIT) ili nije (NO-HIT), te, ako je došlo do pogotka, i identifikacijski broj, koji ne sadrži nikakve osobne podatke. Daljnja istraga nakon obavijesti o pogotku (HIT) odvijat će se na bilateralnoj razini sukladno postojećim nacionalnim zakonskim i organizacijskim propisima stranica odnosnih država članica. 5.3.2. K o m u n i k a c i j s k a r a z i n a Poruke koje sadrže informacije o profilu DNK-a (zahtjevi i odgovori) se prije slanja na stranice drugih država članica šifriraju pomoću najsuvremenijih mehanizama u skladu s otvorenim normama kao što je s/MIME. 5.3.3. R a z i n a p r i j e n o s a Sve šifrirane poruke koje sadrže informacije o profilu DNK-a prosljeđuju se na stranice drugih država članica putem virtualnog privatnog tunelskog sustava kojim na međunarodnoj razini upravlja pouzdani pružatelj usluga pristupa mreži te putem sigurnih veza do tog tunelskog sustava koji je u nacionalnoj nadležnosti. Taj virtualni privatni tunelski sustav ne posjeduje točku za povezivanje s otvorenim internetom. 5.4. Protokoli i norme koje se koriste za mehanizam šifriranja: s/MIME i s njime povezani paketi Za šifriranje poruka koje sadrže informacije o profilu DNK-a koristit će se otvorena norma s/MIME i to kao produžetak stvarne norme za elektronsku poštu SMPT. Protokol s/MIME (V3) dopušta potpisane potvrde o primitku, sigurnosne oznake te sigurne poštanske liste te se slaže na CMS (Criptographic Message Syntax), koji je specifikacija za IETF poruke koje su zaštićene pomoću šifriranja. Može se koristiti za digitalno potpisivanje, pregledavanje, dokazivanje vjerodostojnosti ili šifriranje svih oblika digitalnih podataka. Osnovna potvrda koju koristi mehanizam s/MIME mora biti u skladu s normom X.509. Kako bi se osigurale zajedničke norme i postupci s ostalim prümskim aplikacijama, pravila za obradu s/MIME operacija za šifriranje ili za primjenu u različitim komercijalnim (COTS - Commercial Product of the Shelves) okolinama, su sljedeća: — redoslijed operacija je: prvo šifriranje, potom potpisivanje, — algoritam za šifriranje AES (Advanced Encryption Standard) s dužinom ključa od 256 bita i RSA s dužinom ključa od 1 024 bita se koristi za simetrično, odnosno asimetrično šifriranje, — primjenjuje se hash algoritam SHA-1. Funkcija s/MIME je ugrađena u veliku većinu suvremenih softverskih paketa za elektronsku poštu, uključujući Outlook, Mozilla Mail, kao i Nestscape Communicator 4.x te funkcionira među svim većim suvremenim softverskim paketima. Zbog lake integracije s/MIME-a u nacionalnu IT infrastrukturu na svim stranicama država članica, on je izabran kao održiv mehanizam za provedbu komunikacijske sigurnosne razine. Međutim, za učinkovitije postizanje cilja „Proof of Concept” i smanjenje troškova za prototipni razvoj razmjene podataka o DNK-u izabrana je otvorena norma JavaMail API. JavaMail API pruža jednostavno šifriranje i dešifriranje elektronske pošte korištenjem s/MIME-a i/ili OpenPGP-a. Namjera je osigurati jedinstven i jednostavan API za korisnike elektronske pošte koji žele slati i primati elektronsku poštu u bilo kojem od dva najpopularnija formata za šifriranje elektronske pošte. Stoga će svaka najsuvremenija provedba JavaMail API ispunjavati zahtjeve iz Odluke 2008/615/PUP, kao što je Bouncy Castle JCE (Java Criptographic Extension), koji će se koristiti za provedbu s/MIME-a za razvoj prototipa za razmjenu podataka o DNK između svih država članica. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 231 5.5. Struktura aplikacije Svaka država članica drugoj državi članici pruža niz normiziranih podataka o profilu DNK-a koji su u skladu s trenutnim zajedničkim kontrolnim dokumentom sučelja (ICD). To se može učiniti pružanjem logičnog pregleda pojedinačne nacionalne baze podataka ili uspostavom fizički izvezene baze podataka (indeksirana baza poda taka). Četiri glavne komponente: poslužitelj elektronske pošte/s/MIME, aplikacijski poslužitelj, područje za strukturu podataka (Data Structure Area) za dobavljanje/unošenje podataka i bilježenje ulaznih/izlaznih poruka te meha nizam podudaranja (Match Engine) provode cjelokupnu aplikacijsku logiku na način koji je neovisan od proizvoda. Kako bi se svim državama članicama omogućila laka integracija komponenata u njihove pojedinačne nacionalne stranice, navedena zajednička funkcija se provodi putem komponenti iz otvorenih izvora koje svaka država članica može odabrati ovisno o svojoj IT politici i propisima. Zbog neovisnih karakteristika koje se primjenjuju za pristup indeksiranim bazama podataka koje sadrže profile DNK-a obuhvaćene Odlukom 2008/615/PUP, svaka država članica može slobodno izabrati svoju softversku i hardversku platformu, uključujući bazu poda taka i operativne sustave. Za razmjenu podataka o DNK-u je razvijen prototip koji je i uspješno provjeren u postojećoj zajedničkoj mreži. Verzija 0.1 korištena je u proizvodnoj okolini te se koristi za svakodnevne operacije. Države članice mogu koristiti zajednički razvijen proizvod, ali mogu također razviti i svoje vlastite proizvode. Komponente zajedni čkog proizvoda će se održavati, prilagođavati i dalje razvijati sukladno promjenama u IT, forenzičkim i/ili funkcionalnim zahtjevima policije. Slika 2.: Pregled topologije aplikacija 5.6. Protokoli i norme koje se koriste za strukturu aplikacije 5.6.1. X M L Razmjena podataka o DNK-u će u cijelosti koristiti shemu XML kao privitak SMPT porukama elektronske pošte. eXtensible Markup Language (XML) je opći jezik za označivanje kojeg preporuča W3C za stvaranje jezika za označivanje s posebnom svrhom, koji mogu opisivati mnogo različitih vrsta podataka. Opis profila DNK primjeren za razmjenu među svim državama članicama stvara se pomoću XML-a i sheme XML u ICD doku mentu. 5.6.2. O D B C Otvoreno povezivanje baza podataka (Open DataBase Connectivity) omogućava standardnu softversku API metodu za pristup sustavima za upravljanje bazama podataka i neovisnost od programskih jezika, sustava baza podataka i operativnih sustava. Međutim, ODBC ima neke nedostatke. Upravljanje velikim brojem naprava korisnika može značiti više različitih pokretača i DLL-ova. Ta složenost može povećati ukupne troškove za upravljanje sustavom. 232 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 5.6.3. J D B C Java povezivanje baza podataka (Java DataBase Connectivity) je API za Java programski jezik koji definira kako korisnik može pristupiti bazi podataka. Za razliku od ODBC-a, JDBC ne zahtjeva korištenje pojedinog niza lokalnih DLL-ova na desktopu. Poslovna logika za obradu zahtjeva za profilom DNK-a i odgovora na stranici svake države stranice opisana je na sljedećem dijagramu. Tokovi zahtjeva i odgovora međusobno djeluju s neutralnim područjem podataka koji sadrži različite skupine podataka sa zajedničkom strukturom podataka. Slika 3.: Pregled aplikacije tijeka rada na stranici svake države članice 5.7. Komunikacijska okolina 5.7.1. Z a j e d n i č k a k o m u n i k a c i j s k a m r e ž a : T E S T A i n j e z i n a p r a t e ć a i n f r a s t r u k t u r a Aplikacija razmjene podataka o DNK-u će koristiti elektronsku poštu, asinkroni mehanizam, za slanje zahtjeva i primanje odgovora među državama članicama. Pošto sve države članice posjeduju barem jednu točku za pristup mreži TESTA, razmjena podataka o DNK-u će se odvijati preko mreže TESTA. TESTA preko svog posrednika elektronske pošte omogućava više usluga s dodanom vrijednošću. Usto što ugošćuje pretince elektronske pošte mreže TESTA, ta infrastruktura može primjenjivati popise distribucije pošte i politike usmjeravanja. To omogu ćava korištenje mreže TESTZA kao klirinške kuće za poruke adresirane na uprave povezane s domenama širom EU-a. Također se mogu uspostaviti i mehanizmi za provjeravanje prisutnosti virusa. Posredovanje elektronske pošte mreže TESTA se temelji na hardverskoj platformi visoke raspoloživosti koja se nalazi u prostorima središnje aplikacije mreže TESTA te je zaštićeno vatrozidom (firewall). 5.7.2. P i t a n j e s i g u r n o s t i Koncept VPN-a (virtualna privatna mreža – Virtual Private Network) provodi se u okviru mreže TESTA. Tehnologija prospajanja po oznakama (tag switching) koja se koristi za izgradnju VPN-a, postat će podrška normi Višeprotokolno komutiranje na temelju oznaka (Multi-Protocol Label Switching - MPLS) koju je razvila Radna skupina za internet inženjering (Internet Engineering Task Force – IETF). 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 233 MPLS je standardna IETF tehnologija koja ubrzava protok prometa u mreži izbjega vanjem analize paketa od strane posredni čkih usmjeritelja (hopova). To se odvija na temelju takozvanih oznaka koje na prič vrste rubni usmjeritelji okosnice i to na temelju informacija koje su pohranjene u tablici prosljeđivanja (forwarding informa tion base – FIB). Oznake se također koriste za provedbu virtualnih privatnih mreža (VPN). MPLS spaja prednosti usmjeravanja sloja 3 s prednostima prospajanja sloja 2. Iz razloga što se IP adrese ne pregledavaju tijekom prijelaza kroz okosnicu, MPLS ne postavlja nikakva ograničenja za IP adresiranje. Nadalje, poruke elektronske pošte preko mreže TESTA bit će zaštićene mehanizmom za šifriranje kojeg pokreće s/MIME. Bez poznavanja ključa i posjedovanja prave potvrde nitko preko mreže ne može dešifrirati poruke. 5.7.3. P r o t o k o l i i n o r m e k o j e s e k o r i s t e p r e k o k o m u n i k a c i j s k e m r e ž e 5.7.3.1. SMPT Protokol jednostavnog prijenosa pošte (Simple Mail Transfer Protocol) je de facto norma za prijenos elektronske pošte preko interneta. SMPT je relativno jednostavan protokol koji se temelji na tekstu, pri kojem se navodi jedan ili više primatelja poruke te se tada tekst poruke šalje. SMPT koristi port TCP 25 na osnovi specifikacije IETF-a. Za određivanje SMPT poslužitelja za dano ime domene, koristi se zapis MX (MaileXchange) DNS (Domain Name Systems). Iz razloga što se taj protokol na početku temeljio isključivo na tekstu u znakovnom sustavu ASCII, nije bio najprimjereniji za binarne datoteke. Norme poput MIME-a razvijene su za kodiranje binarnih datoteka namije njenih prijenosu koji se odvija preko SMPT-a. Danas većina SMPT poslužitelja podržava produžetke 8BITMIME i s/MIME, što omogućuje da se binarne datoteke prenose gotovo isto jednostavno kao i običan tekst. Pravila obrade za s/MIME operacije opisane su u odsjeku s/MIME (vidjeti poglavlje 5.4.). SMPT je „potisni” protokol koji ne dopušta „povlačenje” poruka iz udaljenog poslužitelja na zahtjev. Kako bi to učinio, korisnik pošte mora koristiti POP3ili IMAP. U okviru provedbe razmjene podataka o DNK-u odlučeno je da se koristi protokol POP3. 5.7.3.2. POP Lokalni korisnici elektronske pošte koriste Post Office Protocol verziju 3 (POP3), aplikacijsko-slojni standardni internet protokol za dobivanje elektronske pošte iz udaljenog poslužitelja preko TCP/IP veze. Korištenjem profila SMPT Submit protokola SMPT, korisnici elektronske pošte šalju poruke preko interneta ili preko korporacijske mreže. MIME služi kao norma za privitke i tekst elektronske pošte koji nije u znakovnom sustavu ASCII. Iako niti POP3 ni SMPT ne zahtijevaju elektronsku poštu koja je formatirana u skladu s normom MIME, internetska elektronska pošta u biti dolazi formatirana u skladu s normom MIME, pa stoga korisnici koji koriste POP također moraju razumjeti i koristiti MIME. Cjelokupna komunikacijska okolina Odluke 2008/615/PUP stoga mora uključivati komponente POP-a. 234 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 5.7.4. D o d j e l a m r e ž n e a d r e s e Operativna okolina Europsko tijelo za registraciju IP adresa (European IP registration authority – RIPE) je mreži TESTA trenutačno dodijelilo namjenski blok podmreže razreda C. Mreži TESTA se u budućnosti, bude li to zatrebalo, mogu dodijeliti daljnji blokovi adresa. Dodjela IP adresa državama članicama se temelji na zemljopisnoj shemi u Europi. Razmjena podataka između država članica u okviru Odluke 2008/615/PUP odvija se preko sveeuropske logički zatvorene IP mreže. Testna okolina Kako bi se osigurala okolina u kojoj bi se svakodnevno djelovanje između svih povezanih država članica odvijalo nesmetano, potrebno je uspostaviti testnu okolinu u zatvorenoj mreži za nove države članice koje se pripremaju uključiti u operacije. Naveden je popis parametara, uključujući IP adrese, postavke mreže, domene elektronske pošte, kao i računi korisnika aplikacije te taj popis treba postaviti na odgovarajućoj stranici države članice. Usto, u svrhu testiranja konstruiran je niz izmišljenih profila DNK. 5.7.5. P a r a m e t r i z a k o n f i g u r a c i j u Uspostavlja se siguran sustav elektronske pošte koji koristi domenu eu.admin.net. Toj domeni i s njom povezanim adresama neće biti moguće pristupiti sa lokacije koja se ne nalazi unutar domene TESTA EU, zbog toga što su imena poznata isključivo na središnjem DNS poslužitelju mreže TESTA, koji je zaštićen id interneta. Preslikavanje tih adresa sa stranice mreže TESTA (imena domaćina) na njihove IP adrese obavlja se pomoću usluge TESTA DNS. Za svaku lokalnu domenu se tom središnjem DNS poslužitelju mreže TESTA dodaje poštanski unos (Mail entry) koji središnjem posredniku elektronske pošte mreže TESTA posreduje sve poruke elektronske pošte poslane lokalnim domenama mreže TESTA. Taj središnji posrednik elektronske pošte mreže TESTA nakon toga ih prosljeđuje konkretnom poslužitelju elektronske pošte lokalne domene koristeći adrese elektronske pošte lokalne domene. Tim načinom posredovanja elektronske pošte kritične informacije sadržane u elektronskoj pošti se kreću samo po zatvorenoj sveeuropskoj infrastrukturi mreže, a ne po nezaštićenom internetu. Potrebno je uspostaviti poddomene (podebljani tekst u kurzivu) na stranicama država članica u skladu sa sljedećim poretkom riječi: „application-type.pruem.Member State-code.eu-admin.net”, pri čemu „Member State-code” predstavlja jednu od oznaka država članica od dva slova (npr. AT, BE itd.) „application-type” predstavlja jednu od vrijednosti: DNK ili FP. Primjenom gore navedenog poretka riječi, poddomene država članica prikazane su u sljedećoj tablici: DČ Poddomene Napomene BE dna.pruem.be.eu-admin.net Setting up a secure local link to the existing TESTA II access point fp.pruem.be.eu-admin.net BG dna.pruem.bg.eu-admin.net fp.pruem.bg.eu-admin.net CZ dna.pruem.cz.eu-admin.net fp.pruem.cz.eu-admin.net DK dna.pruem.dk.eu-admin.net fp.pruem.dk.eu-admin.net DE dna.pruem.de.eu-admin.net Using the existing TESTA II national access points fp.pruem.de.eu-admin.net EE dna.pruem.ee.eu-admin.net fp.pruem.ee.eu-admin.net 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 235 DČ Poddomene Napomene IE dna.pruem.ie.eu-admin.net fp.pruem.ie.eu-admin.net EL dna.pruem.el.eu-admin.net fp.pruem.el.eu-admin.net ES dna.pruem.es.eu-admin.net Using the existing TESTA II national access point fp.pruem.es.eu-admin.net FR dna.pruem.fr.eu-admin.net Using the existing TESTA II national access point fp.pruem.fr.eu-admin.net IT dna.pruem.it.eu-admin.net fp.pruem.it.eu-admin.net CY dna.pruem.cy.eu-admin.net fp.pruem.cy.eu-admin.net LV dna.pruem.lv.eu-admin.net fp.pruem.lv.eu-admin.net LT dna.pruem.lt.eu-admin.net fp.pruem.lt.eu-admin.net LU dna.pruem.lu.eu-admin.net Using the existing TESTA II national access point fp.pruem.lu.eu-admin.net HU dna.pruem.hu.eu-admin.net fp.pruem.hu.eu-admin.net MT dna.pruem.mt.eu-admin.net fp.pruem.mt.eu-admin.net NL dna.pruem.nl.eu-admin.net Intending to establish a new TESTA II access point at the NFI fp.pruem.nl.eu-admin.net AT dna.pruem.at.eu-admin.net Using the existing TESTA II national access point fp.pruem.at.eu-admin.net PL dna.pruem.pl.eu-admin.net fp.pruem.pl.eu-admin.net PT dna.pruem.pt.eu-admin.net ...... fp.pruem.pt.eu-admin.net ...... RO dna.pruem.ro.eu-admin.net fp.pruem.ro.eu-admin.net 236 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 DČ Poddomene Napomene SI dna.pruem.si.eu-admin.net ...... fp.pruem.si.eu-admin.net ...... SK dna.pruem.sk.eu-admin.net fp.pruem.sk.eu-admin.net FI dna.pruem.fi.eu-admin.net [To be inserted] fp.pruem.fi.eu-admin.net SE dna.pruem.se.eu-admin.net fp.pruem.se.eu-admin.net UK dna.pruem.uk.eu-admin.net fp.pruem.uk.eu-admin.net POGLAVLJE 2.: Razmjena daktiloskopskih podataka (kontrolni dokument sučelja) Svrha sljedećeg kontrolnog dokumenta sučelja je definirati zahtjeve za razmjenu daktiloskopskih informacija između sustava za automatsku identifikaciju osoba pomoću otisaka prstiju (Automated Fingerprint Identification Systems – AFIS) država članica. On se temelji na provedbi ANSI/NIST-ITL 1-2000 (INT-I, verzija 4.22b) od strane Interpola. Ta verzija obuhvaća sva osnovna određenja za logičke zapise tipa 1, tipa 2, tipa 4, tipa 9, tipa 13 i tipa 15 koji su potrebni za daktiloskopsku obradu na temelju slike i minucija. 1. Pregled sadržaja datoteke Daktiloskopska datoteka sastavljena je od nekoliko logičkih zapisa. Postoji 16 tipova zapisa navedenih u izvornoj normi ANSI/NIST-ITL 1-2000. Odgovarajući znakovi za razmak u znakovnom sustavu ASCII koriste se između svakog zapisa te polja i potpolja unutar zapisa. Za razmjenu informacija između agencije izvora i ciljne agencije se koristi samo 6 tipova zapisa: Tip 1 → informacije o prijenosu Tip 2 → alfanumeričke osobe/podaci o slučajevima Tip 4 → slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi Tip 9 → zapis minucija Tip 13 → zapis slike traga promjenjive razlučivosti Tip 15 → zapis slike otiska dlana promjenjive razlučivosti 1.1. Tip 1 – Zaglavlje datoteke Taj zapis sadrži usmjerivačke informacije te informacije koje daju opis strukture ostatka datoteke. Taj tip zapisa također definira tipove prijenosa koji spadaju pod sljedeće šire kategorije: 1.2. Tip 2 – Opisni tekst Taj zapis sadrži tekstualne informacije od interesa za agenciju pošiljateljicu i agenciju primateljicu. 1.3. Tip 4 - Slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi Ovaj se zapis koristi za razmjenu daktiloskopskih slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi (8-bitnih) uzorkovanih s razlučivošću 500 piksela po inču. Daktiloskopske slike se komprimiraju korištenjem algoritma WSQ s omjerom od najviše 15:1. Ne smiju se koristiti ostali algoritmi za komprimiranje ili nekomprimirane slike. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 237 1.4. Tip 9 – Zapis minucija Zapisi tipa 9 koriste se za razmjenu podataka o značajkama papilarnih linija ili minucija. Djelomično je njihova svrha izbjegavanje nepotrebnog umnožavanja postupaka za kodiranje sustava AFIS, a djelomično omogućavanje prijenosa AFIS kodova koji sadrže manje podataka od odgovarajućih slika. 1.5. Tip 13 - Zapis slike traga promjenjive razlučivosti Ovaj zapis se koristi za razmjenu slika tragova otisaka prstiju te slika tragova otiska dlana promjenjive razlučivosti zajedno s tekstualnim alfanumeričkim informacijama. Razlučivost skeniranja slika je 500 piksela po inču s 256 sivih nijansi. Ako je kvaliteta slike traga dostatna, tada se ona komprimira korištenjem algoritma WSQ. Ako je to potrebno, razlučivost slika može se bilateralnim dogovorom proširiti na više od 500 piksela po inču te više od 256 sivih nijansi. U tom slučaju, snažno se preporučuje korištenje formata JPEG 2000 (vidjeti Prilog 7.). 1.6. Zapis slike otiska dlana promjenjive razlučivosti Zapisi slika tipa 15 u označenom polju se koriste za razmjenu slika otiska dlana promjenjive razlučivosti zajedno s tekstualnim alfanumeričkim informacijama. Razlučivost skeniranja slika je 500 piksela po inču s 256 sivih nijansi. Kako bi se na najmanju moguću mjeru svela količina podataka, sve slike otisaka dlanova se komprimiraju korištenjem WSQ algoritma. Ako je to potrebno, razlučivost slika može se bilateralnim dogo vorom proširiti na više od 500 piksela po inču te više od 256 sivih nijansi. U tom slučaju, jako se preporučuje korištenje formata JPEG 2000 (vidjeti Prilog 7.). 2. Format zapisa Datoteka prijenosa sastavljena je od jednog ili više logičkih zapisa. Za svaki logički zapis kojeg datoteka sadrži, prisutno je nekoliko informacijskih polja koji odgovaraju tom tipu zapisa. Svako informacijsko polje može sadržavati jednu ili više osnovnih informacija s jednom vrijednošću. Te se informacije kao cjelina koriste za prijenos različitih aspekata podataka koji su sadržani u tom polju. Informacijsko polje se također može sastojati od jedne ili više informacija koje su zajedno povezane u skupinu te više puta ponovljene unutar polja. Takva skupina informacija naziva se potpolje. Informacijsko polje se stoga može sastojati od jednog ili više potpolja informacija. 2.1. Razdjelnici informacija U logičkim zapisima označenog polja se mehanizmi za omeđivanje informacija primjenjuju korištenjem četiriju razdjelnika informacija u znakovnom sustavu ASCII. Omeđene informacije mogu biti dijelovi zapisa unutar polja ili potpolja, polja unutar logičkog zapisa ili višestruke pojave potpolja. Ti razdjelnici informacija definirana su normom ANSI X3.4. Ti se znakovi koriste za razdjeljivanje i kvalificiranje informacija u logičnom smislu. Ako ga promatramo u hijerarhijskom odnosu, znak za razdjelnik datoteke (File Separator – „FS”) se najviše uključuje, a slijede ga znakovi za razdjelnik skupine (Group Separator – „GS”), razdjelnik zapisa (Record Separator – „RS”) te naposljetku razdjelnik jedinice (Unit Separator – „US”). U tablici 1. su navedeni ti razdjelnici u znakovnom sustavu ASCII te opis njihovog korištenja u okviru te norme. Razdjelnike informacija bi s funkcijske strane trebalo promatrati kao naznaku tipa podataka koji slijede. Znak „US” razdjeljuje pojedinačne informacije unutar polja ili potpolja. On predstavlja znak da je iduća informacija podatak koji se odnosi na to polje ili potpolje. Višestruka potpolja unutar polja razdijeljena znakom „RS” najavljuje početak iduće skupine ponovljene informacije ili ponovljenih informacija. Znak za razdjelnik „GS” između informacijskih polja najavljuje početak novog polja kojem prethodi broj koji označuje to polje koje će se pojaviti. Slično tome, početak novog logičkog zapisa najavljuje se pojavom znaka „FS”. Ta četiri znaka imaju svoje značenje samo kada se koriste kao razdjelnici podataka u poljima s tekstom u znakovnom sustavu ASCII. Kada se ti znakovi pojavljuju u binarnim zapisima slika te binarnim poljima, tada ne posjeduju nikakvo konkretno značenje – samo su dio razmijenjenih podataka. Obično ne bi trebalo biti praznih polja ili informacija te bi se stoga između bilo koja dva podatka trebao pojaviti samo jedan znak za razdjelnik. Do iznimke tome pravilu dolazi u onim slučajevima kada podaci u poljima ili informacije u prijenosu nisu raspoložive, kada ih nema ili kada njihovo navođenje nije obvezno te kada obrada prijenosa ne ovisi o prisutnosti tih određenih podataka. U tim slučajevima se višestruki ili susjedni razdjelnici pojavljuju zajedno umjesto da se izmišljeni podaci unose između znakove za razdjelnike. 238 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Za određenje polja koje je sastavljeno od tri informacije vrijedi sljedeće. Ako nedostaju podaci za drugu informaciju, u tom slučaju se između prve i treće informacije pojavljuju dva znaka za susjedni „US” razdjelnik za informacije. Ako nedostaju druga i treća informacija, u tom slučaju koriste tri znaka za razdjelnike – dva znaka „US” uz znak za razdjelnik završnog polja ili potpolja. Općenito, ako jedna ili više obveznih ili neob veznih informacija nisu na raspolaganju za neko polje ili potpolje, u tom slučaju treba unijeti odgovarajući broj znakova za razdjelnike. Moguće su usporedne kombinacije dva ili više od četiri raspoloživih znakova za razdjelnike. Ako podaci nedostaju ili nisu raspoloživi za informacije, potpolja ili polja, tada se unosi jedan znak za razdjelnike manje od broja zatraženih podataka, potpolja ili polja. Tablica 1.: Korišteni razdjelnici Heksadecimalna Decimalna vrijed Kod Tip Opis vrijednost nost US Unit Separator Separates information items 1F 31 RS Record Separator Separates subfields 1E 30 GS Group Separator Separates fields 1D 29 FS File Separator Separates logical records 1C 28 2.2. Raspored zapisa Za logičke zapise u označenom polju se svakom informacijskom polju koje se koristi daje broj u skladu s tom normom. Format svakog polja sastoji se od logičkog zapisa broja tipa kojemu slijedi točka „.” te broja polja kojemu slijedi dvotočka „:”, dok njemu pak slijedi informacija koja odgovara tom polju. Broj označenog polja može biti bilo koji broj između 1 i 9 koji se pojavljuje između točke „.” i dvotočke „:”. Tumači se kao cijeli broj polja bez predznaka. To znači da je broj polja „2.123:” jednak te se na isti način tumači kao broj polja „2.000000123:”. Za ilustraciju se kroz cijeli ovaj dokument koristi troznamenkasti broj za određivanje broja polja sadržanih u svakome od logičkih zapisa u označenom polju, opisanom u ovom dokumentu. Brojevi polja imaju oblik „TT.xxx:” kada „TT” predstavlja tip zapisa s jednim ili dva znaka kojemu slijedi točka. Sljedeća tri znaka sadrže odgovarajući broj polja kojemu slijedi dvotočka. Dvotočku slijede opisne informacije u znakovnom sustavu ASCII ili podaci o slikama. Logički zapisi tipa 1 ili tipa 2 sadrže samo polja s tekstualnim podacima u znakovnom sustavu ASCII: Cjelokupna dužina zapisa (uključujući brojeve polja, dvotočke i znakove za razdjelnike) bilježi se kao prvo polje u znakovnom sustavu ASCII unutar svakog od tih tipova zapisa. Kontrolni znak za razdjelnik datoteka „FS” u znakovnom sustavu ASCII (koji označava kraj logičkog zapisa ili prijenosa) dolazi iza posljednjeg bita informacija u znakovnom sustavu ASCII te se uključuje u dužinu zapisa. U suprotnosti s konceptom označenog polja, zapis tipa 4 sadrži samo binarne podatke zapisane kao poredana binarna polja fiksne duljine. Cjelokupna dužina zapisa se bilježi u prvo binarno polje od četiri bajta svakog zapisa. Za taj binarni zapis ne bilježe se ni broj zapisa s točkom, niti identifikacijski broj polja s dvotočkom koja mu slijedi. Nadalje, zbog toga što su sve dužine polja tog zapisa fiksne ili određene, ni jedan od četiriju znakova za razdjelnike („US”, „RS”, „GS” ili „FS”) se ne tumači kao ništa drugo osim kao binarni podaci. Znak „FS” za binarni zapis ne koristi se kao razdjelnik zapisa ili znak za završetak prijenosa. 3. Logički zapis tipa 1: zaglavlje datoteke Taj zapis opisuje strukturu datoteke, tip datoteke te ostale važne informacije. Niz znakova koji se koriste za polja tipa 1 sadrže samo 7-bitni kod u zapisu ANSI za razmjenu informacija. 3.1. Polja za logički zapis tipa 1 3.1.1. P o l j e 1 . 0 0 1 : D u ž i n a l o g i č k o g z a p i s a ( L o g i c a l R e c o r d L e n g t h – L E N ) To polje sadrži ukupan zbroj bajtova u cijelom logičkom zapisu tipa 1. Polje započinje s „1.000:”, a slijedi mu ukupna dužina zapisa, uključujući svaki znak svakog polja i razdjelnika informacija. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 239 3.1.2. P o l j e 1 . 0 0 2 : B r o j v e r z i j e ( V e r s i o n N u m b e r – V E R ) Kako bi se osiguralo da korisnici znaju koja se verzija norme ANSI/NIST koristi, ovo polje od četiri bajta navodi broj verzije norme koju primjenjuju softver ili sustav koji stvara datoteku. Prva dva bajta navode glavni referentni broj verzije, a druga dva pomoćni revizijski broj. Na primjer, izvorna norma 1986 smatra se prvom verzijom te je označena s „0100”, dok je sadašnja norma ANSI/NIST-ITL 1-2000 „0300”. 3.1.3. P o l j e 1 . 0 0 3 : S a d r ž a j d a t o t e k e ( F i l e C o n t e n t – C N T ) U tom su polju navedeni svi zapisi u datoteci prema tipu zapisa i redoslijedu prema kojem se zapisi pojavljuju u logičkoj datoteci. Polje je sastavljeno od jednog ili više potpolja, od kojih svako naizmjence sadrži dvije informacije koje opisuju jedan logički zapis kojeg je moguće pronaći u trenutnoj datoteci. Potpolja se unose po istom redoslijedu prema kojem su zabilježeni i preneseni zapisi. Prva informacija u prvom potpolju je „1” te se odnosi na taj zapis tipa 1. Slijedi druga informacija koja sadrži broj ostalih zapisa sadržanih u datoteci. Taj broj je također jednak zbroju preostalih potpolja polja 1.003. Svako od preostalih potpolja povezano je s jednim zapisom unutar datoteke, a slijed potpolja odgovara slijedu zapisa. Svako potpolje sadrži dvije informacije. Prva označuje tip zapisa. Druga je IDC zapisa. Znak „US” se koristi za razdjeljivanje dviju informacija. 3.1.4. P o l j e 1 . 0 0 4 : T i p p r i j e n o s a ( T y p e o f T r a n s a c t i o n – T O T ) To polje sadrži mnemonik od tri slova koja određuju tip prijenosa. Ti kodovi se mogu razlikovati od onih koje koriste ostale provedbe norme ANSI/NIST. CPS: Pretraga otisaka počinitelja kaznenih djela u bazi podataka otisaka (Criminal Print-to-Print Search). Taj prijenos je zahtjev za pretragu zapisa u vezi s kaznenim djelom u bazi podataka otisaka. Otisci osobe moraju u datoteku biti uključene kao slike komprimirane korištenjem algoritma WSQ. U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2. U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2, — 1-14 zapisa tipa 4. Sažetak CPS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.1. (Prilog 6.). PMS: Pretraga otisaka prema tragovima (Print-to-Latent Search). Taj se prijenos koristi kada se niz otisaka pretražuje u bazi podataka neidentificiranih tragova. Odgovor sadrži odluku o tome je li došlo do pogotka ili nije (Hit/No-Hit) u ciljanoj AFIS pretrazi. Ako postoji više neidentificiranih tragova, prikazuje se više SRE prijenosa s jednim tragom po prijenosu. Otisci osobe moraju u datoteku biti uključene kao slike komprimirane korištenjem algoritma WSQ. U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2. U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2, — 1 zapis tipa 13. 240 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Sažetak PMS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.1. (Prilog 6.). MPS: Pretraga tragova prema otiscima (Latent-to-Print Search). Taj se prijenos koristi kada se tragovi pretražuju u bazi podataka otisaka. U datoteku moraju biti uključene informacije o minucijama tragova i slika (kom primirana korištenjem algoritma WSQ). U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2. U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2, — 1 zapis tipa 14 ili tipa 15. Sažetak MPS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.4. (Prilog 6.). MMS: Pretraga tragova prema tragovima (Latent-to-Latent Search). U tom prijenosu datoteka sadrži trag kojeg treba pretražiti u bazi podataka neidentificiranih tragova kako bi se uspostavile poveznice između različitih mjesta kaznenog djela. U datoteku moraju biti uključene informacije o minucijama tragova i slika (komprimi rana korištenjem algoritma WSQ). U slučaju da nema pogotka (No-HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2. U slučaju pogotka (HIT), prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2, — 1 zapis tipa 13. Sažetak MMS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.4. (Prilog 6.). SRE: Tu transakciju koristi ciljna agencija kao odgovor na daktiloskopske podneske. Odgovor sadrži odluku o tome je li došlo do pogotka ili nije (Hit/No-Hit) u ciljanoj AFIS pretrazi. Ako postoji više kandidata, prikazuje se više SRE prijenosa s jednim kandidatom po prijenosu. Sažetak SRE TOT-a nalazi se u Tablici A.6.2. (Prilog 6.). ERR: Tu transakciju prikazuje ciljani sustav AFIS kada dođe do pogreške prilikom prijenosa. Uključuje polje s porukom (ERM) koje navodi pronađenu pogrešku. Prikazuju se sljedeći logički zapisi: — 1 zapis tipa 1, — 1 zapis tipa 2. Sažetak MMS TOT-a nalazi se u Tablici A.6.3. (Prilog 6.). Tablica 2.: Kodovi koji su dozvoljeni prilikom prijenosa Tip logičkog zapisa Tip prijenosa 1 2 4 9 13 15 CPS M M M — — — SRE M M C — C C (C in case of latent hits) MPS M M — M (1*) M — 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 241 Tip logičkog zapisa Tip prijenosa 1 2 4 9 13 15 MMS M M — M (1*) M — PMS M M M* — — M* ERR M M — — — — Tumačenje kratica: M = obvezno, M* = može se uključiti samo jedan od oba tipa zapisa O = neobvezno, C = uvjetno, ovisi o tome jesu li podaci raspoloživi, — = nije dozvoljeno, 1* = uvjetno, ovisi o naslijeđenim sustavima. 3.1.5. P o l j e 1 . 0 0 5 : D a t u m p r i j e n o s a ( D a t e o f T r a n s a c t i o n – D A T ) Ovo polje označava datum kada je prijenos započeo te mora biti u skladu sa zapisom norme ISO: YYYYMMDD, pri čemu YYYY označava godinu, MM mjesec, a DD dan u mjesecu. Kod jednoznamenkastih brojeva se na početku koristi nula. Na primjer, „19931004” predstavlja 4. listopada 1993. godine. 3.1.6. P o l j e 1 . 0 0 6 : P r i o r i t e t ( P r i o r i t y – P R Y ) Ovo neobvezno polje definira prioritet zahtjeva na ljestvici od 1 do 9. „1” je najviši prioritet”, a „9” najniži. Prijenosi prioriteta „1” obrađuju se odmah. 3.1.7. P o l j e 1 . 0 0 7 : O z n a č i v a č c i l j n e a g e n c i j e ( D e s t i n a t i o n A g e n c y I d e n t i f i e r – D A I ) To polje određuje ciljnu agenciju prijenosa. Sastavljeno je od dvije informacije sljedećeg formata: CC/agency. Prva informacija sadrži kod zemlje (Country Code – CC), definiran normom ISO 3166, dužine dva alfanume rička znaka. Druga stavka, agency, je identifikacija agencije u obliku slobodnog teksta od najviše 32 alfanume rička znaka. 3.1.8. P o l j e 1 . 0 0 8 : O z n a č i v a č a a g e n c i j e i z v o r a ( O r i g i n a t i n g A g e n c y I d e n t i f i e r – O R I ) Ovo polje određuje izvor datoteke te je istog formata kao DAI (Polje 1.007). 3.1.9. P o l j e 1 . 0 0 9 : K o n t r o l n i b r o j p r i j e n o s a ( T r a n s a c t i o n C o n t r o l N u m b e r – T N C ) Ovo je kontrolni broj za pozivanje. Generira ga računalo te ima sljedeći format: YYSSSSSSSSA, pri čemu YY označava godinu, SSSSSSSS je osmoznamenkasti serijski broj, a A je kontrolni znak koji se generira sukladno postupku iz Priloga 2. Ako TCN nije raspoloživ, to se polje, YYSSSSSSSSA, ispunjava nulama i kontrolnim znakom koji se generira kao što je gore navedeno. 3.1.10. P o l j e 1 . 0 1 0 : K o n t r o l n i o d g o v o r p r i j e n o s a ( T r a n s a c t i o n C o n t r o l R e s p o n s e – T C R ) Ako je poslan zahtjev, na koji je ovo odgovor, to neobvezno polje sadrži kontrolni broj prijenosa poruke zahtjeva. Stoga je istog formata kao TCN (Polje 1.009). 3.1.11. P o l j e 1 . 0 1 1 : I z v o r n a r a z l u č i v o s t s k e n i r a n j a ( N a t i v e S c a n n i n g R e s o l u t i o n – N S R ) Ovo polje navodi uobičajenu razlučivost skeniranja sustava koju podržava izvor prijenosa. Razlučivost se navodi kao znak od dvije znamenke kojeg slijedi decimalna točka, a zatim još dvije znamenke. 242 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Za sve prijenose sukladno Odluci 2008/615/PUP, brzina uzorkovanja je 500 piksela po inču ili 19,68 pikse la/mm. 3.1.12. P o l j e 1 . 0 1 2 : N o m i n a l n a r a z l u č i v o s t p r i j e n o s a ( N o m i n a l T r a n s m i t t i n g R e s o l u t i o n – N T R ) Ovo polje od pet bajtova navodi nominalnu razlučivost prijenosa za slike koje se prenose. Razlučivost je izražena u pikselima/mm u istom formatu kao NSR (Polje 1.011). 3.1.13. P o l j e 1 . 0 1 3 : N a z i v d o m e n e ( D o m a i n N a m e – D O M ) Ovo obvezno polje označava naziv domene za provedbu logičkog zapisa tipa 2 kojeg definiraju korisnici. Sastoji se od dvije informacije te je „INT-I{US}4.22{GS}” 3.1.14. P o l j e 1 . 0 1 4 : S r e d n j e v r i j e m e p o G r e e n w i c h u ( G r e e n w i c h m e a n t i m e – G M T ) Ovo obvezno polje pruža mehanizam za izražavanje datuma i vremena u jedinicama srednjeg vremena po Greenwichu (GMT). Ako se koristi, GMT polje sadrži univerzalni datum koji je naveden uz lokalni datum sadržan u polju 1.005 (DAT). Korištenje GMT polja uklanja nedosljednosti lokalnog vremena s kojima se susreće kada se prijenos i njezin odgovor prenose između dva mjesta koje razdvaja nekoliko vremenskih zona. GMT pruža univerzalan datum i 24-satno vrijeme koje ne ovisi o vremenskim zonama. Predstavljeno je „CCYYMMDDHHMMSSZ”, nizom od 15 znakova koji je sastavljen od datuma u skladu s GMT-om te završava sa „Z”. Znakovi „CCYY” predstavljaju godinu prijenosa, znakovi „MM” su desetice i jedinice vrijednosti mjeseca, znakovi „DD” su desetice i jedinice vrijednosti dana u mjesecu, znakovi „HH” predstavljaju sat, „MM” minutu,a „SS” predstavlja sekundu. Cjelokupni datum ne smije biti kasniji od trenutačnog datuma. 4. Logički zapis tipa 2: opisni tekst Struktura većine ovog zapisa nije definirana izvornom normom ANSI/NIST. Zapis sadrži informacije od posebnog interesa za agencije koje šalju ili primaju datoteku. Kako bi se osigurala usklađenost daktiloskopskih sustava, potrebno je da zapis sadrži samo dolje navedena polja. Ovaj dokument određuje koja su polja obvezna, a koja nisu, te također definira strukturu pojedinih polja. 4.1. Polja za logički zapis tipa 2 4.1.1. P o l j e 2 . 0 0 1 : D u ž i n a l o g i č k o g z a p i s a ( L o g i c a l R e c o r d L e n g t h – L E N ) Ovo obvezno polje sadrži dužinu ovog zapisa tipa 2 te navodi ukupan broj bajtova, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu te u razdjelnicima informacija. 4.1.2. P o l j e 2 . 0 0 2 : Z n a k z a o z n a č i v a n j e s l i k e ( I m a g e D e s i g n a t i o n C h a r a c t e r – I D C ) IDC sadržan u ovom obveznom polju je prikaz ICD-a u znakovnom sustavu ASCII kao što je definirano u polju sadržaja datoteke (CNT) zapisa tipa 1 (Polje 1.003). 4.1.3. P o l j e 2 . 0 0 3 : I n f o r m a c i j e o s u s t a v u ( S y s t e m I n f o r m a t i o n – S Y S ) Ovo je polje obvezno te sadrži četiri bajta koji označavaju s kojom je verzijom INT-I ovaj zapis tipa 2 u skladu. Prva dva bajta navode glavni broj verzije, a druga dva pomoćni revizijski broj. Na primjer, ova provedba se temelji na INT-I verziji 4 revizija 22 te se prikazuje kao „0422”. 4.1.4. P o l j e 2 . 0 0 7 : B r o j s l u č a j a ( C a s e N u m b e r – C N O ) Ovo je broj kojeg dodjeljuje lokalni daktiloskopski ured skupini tragova pronađenih na mjestu kaznenog djela. Prihvaća se sljedeći format: CC/broj, pri čemu je CC Interpolov kod zemlje, dužine dva alfanumerička znaka, a broj mora biti usklađen s odgova rajućim lokalnim smjernicama te može biti dužine do najviše 32 alfanumerička znaka. Ovo polje omogućava sustavu da prepozna tragove povezane s određenim kaznenim djelom. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 243 4.1.5. P o l j e 2 . 0 0 8 : B r o j s l i j e d a ( S e q u e n c e N u m b e r – S Q N ) Ovo polje označuje svaki slijed tragova u okviru pojedinog slučaja. Može biti dužine do najviše 4 brojčana znaka. Slijed je trag ili niz tragova koji su povezani u skupinu u svrhu katalogiziranja i/ili pretrage. Ovo određenje znači da i samo jednom tragu treba dodijeliti broj slijeda. Ovo polje, zajedno s MID (Polje 2.009), može se uključiti za prepoznavanje pojedinog traga unutar slijeda. 4.1.6. P o l j e 2 . 0 0 9 : I d e n t i f i k a t o r t r a g a ( L a t e n t I d e n t i f i e r – M I D ) Ovo polje navodi pojedinačni trag unutar slijeda. Vrijednost je jedno ili dva slova, s time da se „A” dodjeljuje prvom tragu, a „B” drugom, te tako do „ZZ”. Ovo se polje koristi analogno za broj slijeda tragova o kojem je bilo riječi u opisu za SQN (Polje 2.008). 4.1.7. P o l j e 2 . 0 1 0 : R e f e r e n t n i b r o j p o č i n i t e l j a k a z n e n o g d j e l a ( C r i m i n a l R e f e r e n c e N u m b e r – C R N ) Ovo je jedinstven referentni broj kojeg nacionalna agencija dodjeljuje pojedincu koji je prvi put optužen za počinjenje kaznenog djela. Unutar jedne države ni jedan pojedinac nema više od jednog CRN, niti ga dijeli s bilo kojim drugim pojedincem. Međutim, isti pojedinac može posjedovati više referentnih brojeva počinitelja kaznenog djela u nekoliko država, koji se razlikuju pomoću koda države. Prihvaća se sljedeći format za polje CRN: CC/broj, pri čemu je CC kod države, definiran normom ISO 3166, dužine dva alfanumerička znaka, a broj mora biti usklađen s odgovarajućim lokalnim smjernicama te može biti dužine do najviše 32 alfanumerička znaka. Za prijenose sukladno Odluci 2008/615/PUP ovo se polje koristi za nacionalni referentni broj počinitelja kaznenog djela agencije izvora koji je povezan sa slikama u zapisima tipa 4 ili tipa 5. 4.1.8. P o l j e 2 . 0 1 2 : I d e n t i f i k a c i j s k i b r o j ( M i s c e l l a n e o u s I d e n t i f i c a t i o n N u m b e r – M N 1 ) Ovo polje sadrži CRN (Polje 2.010) koji se prenosi preko CPS ili PMS prijenosa bez koda države koja vodi operaciju. 4.1.9. P o l j e 2 . 0 1 3 : I d e n t i f i k a c i j s k i b r o j ( M i s c e l l a n e o u s I d e n t i f i c a t i o n N u m b e r – M N 2 ) Ovo polje sadrži CNO (Polje 2.007) koji se prenosi preko MPS ili MPS prijenosa osim kod zemlje koja vodi operaciju. 4.1.10. P o l j e 2 . 0 1 4 : I d e n t i f i k a c i j s k i b r o j ( M i s c e l l a n e o u s I d e n t i f i c a t i o n N u m b e r – M N 3 ) Ovo polje sadrži SQN (Polje 2.008) koji se prenosi preko MPS ili MPS prijenosa. 4.1.11. P o l j e 2 . 0 1 5 : I d e n t i f i k a c i j s k i b r o j ( M i s c e l l a n e o u s I d e n t i f i c a t i o n N u m b e r – M N 4 ) Ovo polje sadrži MID (Polje 2.009) koji se prenosi preko MPS ili MPS prijenosa. 4.1.12. P o l j e 2 . 0 6 3 : D o d a t n e i n f o r m a c i j e ( A d d i t i o n a l I n f o r m a t i o n – I N F ) U slučaju SRE prijenosa na PMS zahtjev ovo polje daje informacije o otisku prsta koji je uzrokovao mogući pogodak (HIT). Format polja je sljedeći: NN, pri čemu je NN kod položaja prsta definiran u tablici 5., dužine dvije znamenke. U svim drugim slučajevima ovo polje nije obvezno. Sastoji se od najviše 32 alfanumerička znaka te može dati dodatne informacije o zahtjevu. 4.1.13. P o l j e 2 . 0 6 4 : P o p i s t u ž e n i k a ( R e s p o n d e n t s L i s t – R L S ) Ovo polje sadrži najmanje dva potpolja. Prvo potpolje opisuje tip pretrage koja se izvršava, koristeći mnemo nike od tri slova koji navode tip prijenosa u TOT-u (Polje 1.004). Drugo potpolje sadrži jedan znak. „I” se koristi kako bi se označio pogodak (HIT), a „N” se koristi kako bi se označilo da nisu pronađeni podudarajući slučajevi (NOHIT). Treće potpolje sadrži identifikator slijeda za rezultat o kandidatu te ukupan broj kandidata odvojenih kosom crtom. Više poruka se vraća ako postoji više kandidata. 244 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 U slučaju pogotka (HIT), četvrto potpolje sadrži rezultat dužine naviše šest znamenki. Ako je pogodak (HIT) potvrđen, vrijednost ovog potpolja se definira kao „999999”. Primjer: „CPS{RS}I{RS}001/001{RS}999999{GS}” Ako udaljeni AFIS ne prikaže rezultate, tada se kod odgovarajuće točke koristi rezultat nula. 4.1.14. P o l j e 2 . 0 7 4 : P o l j e p o r u k e o s t a t u s u / p o g r e š c i ( S t a t u s / E r r o r F i e l d – E R M ) Ovo polje sadrži poruku o pogrešci koja je nastala prilikom prijenosa, a koja se vraća osobi koja je uputila zahtjev kao dio prijenosa pogreške. Tablica 3.: Poruke o pogrešci Brojčani kod Značenje (5-128) (1-3) 003 ERROR: UNAUTHORISED ACCESS 101 Mandatory field missing 102 Invalid record type 103 Undefined field 104 Exceed the maximum occurrence 105 Invalid number of subfields 106 Field length too short 107 Field length too long 108 Field is not a number as expected 109 Field number value too small 110 Field number value too big 111 Invalid character 112 Invalid date 115 Invalid item value 116 Invalid type of transaction 117 Invalid record data 201 ERROR: INVALID TCN 501 ERROR: INSUFFICIENT FINGERPRINT QUALITY 502 ERROR: MISSING FINGERPRINTS 503 ERROR: FINGERPRINT SEQUENCE CHECK FAILED 999 ERROR: ANY OTHER ERROR. FOR FURTHER DETAILS CALL DESTINATION AGENCY. Poruke o pogrešci u rasponu između 100 i 199: Te se poruke o pogrešci odnose na potvrdu zapisa ANSI/NIST te su definirane kao: pri čemu je — error_code kod koji se odnosi samo i jedino na konkretni razlog (vidjeti tablicu 3.), — field_id broj nepravilnog polja norme ANSI/NIST (npr. 1.001, 2.001, …) u formatu — dinamički tekst podrobniji dinamički opis pogreške, — LS upravljački znak novog retka (Line Feed) koji razdjeljuje pogreške, ako dođe do više od jedne pogreške, — ICD za zapis tipa 1 definiran kao „-1”. Primjer: 201: IDC - 1 FIELD 1.009 WRONG CONTROL CHARACTER {LF} 115: IDC 0 FIELD 2.003 INVALID SYSTEM INFORMATION Ovo je polje obvezno za prijenose pogrešaka. 4.1.15. P o l j e 2 . 3 2 0 : O č e k i v a n i b r o j k a n d i d a t a ( E x p e c t e d N u m b e r o f C a n d i d a t e s – E N C ) Ovo polje sadrži najveći mogući broj kandidata za provjeru koje očekuje agencija koja podnosi zahtjev. ENC vrijednost ne smije premašivati vrijednosti definirane u tablici 11. 5. Logički zapis tipa 4: slika visoke razlučivosti u ljestvici sivih nijansi Treba napomenuti da su zapisi tipa 4 binarni, a ne u znakovnom sustavu ASCII. Stoga je svakom polju dodijeljeno konkretno mjesto unutar zapisa, što znači da su sva polja obvezna. Ta norma omogućava da se u zapisu navode veličina slike i razlučivost. Logički zapisi tipa 4 moraju sadržavati podatke o daktiloskopskoj slici koji se prenose pri uobičajenoj gustoći od 500 do 520 piksela po inču. Željena brzina novih kreacija je pri gustoći od 500 piksela po inču ili 19,68 piksela po mm. 500 piksela po inču je gustoća koju navodi INT-I, osim što slični sustavi mogu međusobno komunicirati u drugačijoj brzini, ali u okviru 500 do 520 piksela po inču. 5.1. Polja za logički zapis tipa 4 5.1.1. P o l j e 4 . 0 0 1 : D u ž i n a l o g i č k o g z a p i s a ( L o g i c a l R e c o r d L e n g t h – L E N ) Ovo polje od četiri bajta sadrži dužinu ovog zapisa tipa 4 te navodi ukupan broj bajtova, uključujući svaki bajt svakog polja sadržanog u zapisu. 5.1.2. P o l j e 4 . 0 0 2 : Z n a k z a o z n a č i v a n j e s l i k e ( I m a g e D e s i g n a t i o n C h a r a c t e r – I D C ) Ovo je binarni prikaz od dva bajta IDC broja iz datoteke zaglavlja (header file). 5.1.3. P o l j e 4 . 0 0 3 : T i p o t i s k a ( I m p r e s s i o n T y p e – M P ) Tip otiska je polje od jednog bajta koje zauzima mjesto šestog bajta zapisa. Tablica 4.: Tip otiska prsta Kod Opis 0 Live-scan of plain fingerprint 1 Live-scan of rolled fingerprint 2 Non-live scan impression of plain fingerprint captured from paper 3 Non-live scan impression of rolled fingerprint captured from paper 4 Latent impression captured directly 5 Latent tracing 246 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Kod Opis 6 Latent photo 7 Latent lift 8 Swipe 9 Unknown 5.1.4. P o l j e 4 . 0 0 4 : P o l o ž a j p r s t a ( F i n g e r P o s i t i o n – F G P ) Ovo polje određene dužine od 6 bajtova zauzima mjesta od sedam do dvanaest u zapisu tipa 4. Sadrži moguće položaje prsta, počevši od bajta krajnje lijevo (sedmi bajt zapisa). Poznati ili najvjerojatniji položaj prsta je preuzet iz tablice 5. Unosom izmjeničnih položaja prsta u preostalih 5 bajtova korištenjem istog formata može se navesti do pet dodatnih prstiju. Ako se navodi manje od pet položaja prstiju, neiskorišteni bajtovi se ispunjavaju s binarnim brojem 255. Za navođenje svih položaja prstiju koristi se kod 0 za nepoznato. Tablica 5.: Kod za položaj prsta i najveća veličina Širina Dužina Položaj prsta Kod prsta (mm) (mm) Unknown 0 40,0 40,0 Right thumb 1 45,0 40,0 Right index finger 2 40,0 40,0 Right middle finger 3 40,0 40,0 Right ring finger 4 40,0 40,0 Right little finger 5 33,0 40,0 Left thumb 6 45,0 40,0 Left index finger 7 40,0 40,0 Left middle finger 8 40,0 40,0 Left ring finger 9 40,0 40,0 Left little finger 10 33,0 40,0 Plain right thumb 11 30,0 55,0 Plain left thumb 12 30,0 55,0 Plain right four fingers 13 70,0 65,0 Plain left four fingers 14 70,0 65,0 Za tragove s mjesta počinjenja kaznenog djela koriste se samo kodovi od 0 do 10. 5.1.5. P o l j e 4 . 0 0 5 : R a z l u č i v o s t s k e n i r a n j a s l i k e ( I m a g e S c a n n i n g R e s o l u t i o n – I S R ) Ovo polje od jednog bajta zauzima mjesto trinaestog bajta u zapisu tipa 4. Ako sadrži „0”, tada je slika uzorkovana u željenoj brzini skeniranja od 19,68 piksela/mm (500 piksela po inču). Ako sadrži „1”, tada je slika uzorkovana u alternativnoj brzini skeniranja kao što je navedeno u zapisu tipa 1. 5.1.6. P o l j e 4 . 0 0 6 : D u ž i n a v o d o r a v n e l i n i j e ( H o r i z o n t a l L i n e L e n g t h – H L L ) Ovo polje se nalazi na četrnaestom i petnaestom bajtu u zapisu tipa 4. Navodi broj piksela koji se nalazi u svakoj pretražnoj liniji. Prvi bajt je najvažniji. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 247 5.1.7. P o l j e 4 . 0 0 7 : D u ž i n a o k o m i t e l i n i j e ( V e r t i c a l L i n e L e n g t h – V L L ) Ovo polje u šesnaestom i sedamnaestom bajtu bilježi broj pretražnih linija koji se nalaze u slici. Prvi bajt je najvažniji. 5.1.8. P o l j e 4 . 0 0 8 : K o m p r e s i j s k i a l g o r i t a m l j e s t v i c e s i v i h n i j a n s i ( G r a y - s c a l e C o m p r e s s i o n A l g o r i t h m – G C A ) Ovo polje od jednog bajta navodi kompresijski algoritam ljestvice sivih nijansi koji se koristi za kodiranje podataka o slici. Za tu provedbu binarni kod 1 označuje da je korištena kompresija WSQ (Prilog 7.). 5.1.9. P o l j e 4 . 0 0 9 : S l i k a ( T h e i m a g e ) Ovo polje sadrži niz bajtova koji predstavljaju sliku. Njegova struktura naravno ovisi o korištenom kompresij skom algoritmu. 6. Logički zapis tipa 9: zapis minucija Zapisi tipa 9 sadrže tekst u znakovnom sustavu ASCII koji opisuje minucije i s njima povezane informacije kodirane iz traga. U vezi s prijenosom pretrage traga, ne postoji ograničenje za te zapise tipa 9 u datoteci, od kojih je svaka namijenjena različitom pogledu ili tragu. 6.1. Ekstrakcija minucija 6.1.1. I d e n t i f i k a c i j a t i p a m i n u c i j e Norma određuje tri identifikacijska broja koji se koriste za opisivanje tipa minucije, Oni su navedeni u tablici 6. Tip 1 označava završetak papilarne linije. Tip 2 označava bifurkaciju. Ako minuciju nije moguće jasno kate gorizirati kao jedan od gore navedenih tipova, tada se označava kao „ostalo”, tj. tip „0”. Tablica 6. Tipovi minucija Tip Opis 0 Other 1 Ridge ending 2 Bifurcation 6.1.2. P o l o ž a j i t i p m i n u c i j e Kako bi obrasci bili u skladu s Odsjekom 5. norme ANSI INCITS 378-2004, za određivanje položaja (lokacije i smjera kuta) pojedine minucije koristi se sljedeća metoda, koja nadograđuje trenutnu normu INCITS 378-2004. Položaj ili lokacija minucije koja predstavlja završetak papilarne linije je točka razdvajanja srednje osi doline, neposredno ispred završetka papilarne linije. Ako se tri grane doline stanjuju na os širine jednog piksela, točka sjecišta je lokacija minucije. Slično tomu, lokacija minucije za bifurkaciju je točka razdvajanja srednje osi papilarne linije. Ako se svaka od tri grane papilarne linije stanji na os širine jednog piksela, točka gdje se te tri grane sijeku je lokacija minucije. Nakon što se završeci papilarnih linija pretvore u bifurkacije, sve minucije na daktiloskopskoj slici su prikazane kao bifurkacije. Koordinate piksela X i Y sjecišta triju grana svake minucije mogu se neposredno formatirati. Određivanje smjera minucije može se razabrati iz svake bifurkacijske osi. Moraju se proučiti tri grane svake bifurkacijske osi te odrediti točka završetka svake određene grane. Slika 6.1.2. prikazuje tri metode koje se koriste za određivanje završetka grane na osnovi razlučivosti skeniranja od 500 ppi. Završetak se utvrđuje sukladno tome koji se događaj desi prvo. Broj piksela se temelji na razlučivosti skeniranja od 500 ppi. Različite razlučivosti skeniranja bi značila različiti broj piksela. — udaljenost od 0.064” (32. piksel) — završetak grane osi na udaljenosti od 0.02” i 0.064” (10. do 32. piksel): kraće grane se ne koriste, — do druge bifurkacije se dolazi na udaljenosti od 0.064” (prije 32. piksela). 248 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Slika 6.1.2. Kut minucija se određuje pomoću tri virtualne zrake koje izlaze iz točke bifurkacije te se protežu do završetka svake grane. Najmanji od tri kuta kojeg stvaraju zrake se raspolovljava kako bi se naznačio smjer minucija. 6.1.3. K o o r d i n a t n i s u s t a v Kartezijski koordinatni sustav se koristi za izražavanje minucija otiska prsta. Lokacije minucija prikazane su svojim x i y koordinatama. Koordinatni sustav počinje u gornjem lijevom kutu izvorne slike, s time da x raste prema desno, a y dolje. Koordinate minucija x i y prikazuju se u jedinicama piksela iz ishodišta. Treba napomenuti da lokacija izvorišta i jedinica mjere nisu u skladu s dogovorom koji se koristi u određenjima tipa 9 u normi ANSI/NIST-ITL 1-2000. 6.1.4. S m j e r m i n u c i j a Kutovi su izraženi u standardnom matematičkom formatu, s nula stupnjeva na desnoj strani te kutovima koji rastu u smjeru obrnutom od kazaljki na satu. Kod završetka papilarne linije zabilježeni kutovi su u smjeru natrag niz papilarnu liniju, a kod bifurkacije prema središtu doline. Taj je dogovor 180 stupnjeva suprotan dogovoru za kutove opisanom u određenjima tipa 9 u normi ANSI/NIST-ITL 1-2000. 6.2. Polja za logički zapis tipa 9 u formatu INCITS-378 Sva polja zapisa tipa 9 se bilježe kao tekst u znakovnom sustavu ASCII. U ovom zapisu označenog polja nisu dopuštena binarna polja. 6.2.1. P o l j e 9 . 0 0 1 : D u ž i n a l o g i č k o g z a p i s a ( L o g i c a l r e c o r d l e n g t h – L E N ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži dužinu logičkog zapisa koji navodi ukupan broj bajtova, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu. 6.2.2. P o l j e 9 . 0 0 2 : Z n a k z a o z n a č i v a n j e s l i k e ( I m a g e d e s i g n a t i o n c h a r a c t e r – I D C ) Ovo obvezno polje od dva bajta se koristi za identifikaciju i lokaciju podataka o minucijama. IDC koji se nalazi u ovom polju mora se podudarati s IDC-om koji se nalazi u polju sadržaja datoteke zapisa tipa 1. 6.2.3. P o l j e 9 . 0 0 3 : T i p o t i s k a ( I m p r e s s i o n t y p e – I M P ) Ovo obvezno polje od jednog bajta opisuje način kojim su dobivene informacije o daktiloskopskoj slici. Za označivanje tipa otiska se u to polje unosi vrijednost u znakovnom sustavu ASCII odgovarajućeg koda izabranog iz tablice 4. 6.2.4. P o l j e 9 . 0 0 4 : F o r m a t m i n u c i j a ( M i n u t i æ f o r m a t – F M T ) Ovo polje sadrži „U” kako bi se naznačilo da su minucije formatirane u obliku M1-378. Iako se informacije mogu kodirati sukladno normi M1-378, sva podatkovna polja u zapisu tipa 9 moraju ostati u znakovnom sustavu ASCII. 6.2.5. P o l j e 9 . 1 2 6 : C B E F F i n f o r m a c i j e ( C B E F F i n f o r m a t i o n ) Ovo polje sadrži tri informacije,. Prva informacija sadrži vrijednost „27” (0x1B). To je identifikacija vlasnika formata CBEFF koju je tehničkom odboru M1 INCITS dodijelilo Međunarodno udruženje biometričke industrije (International Biometric Industry Association – IBIA). Znak podatke o lokaciji i smjeru kuta, bez ikakvih informacija proširenog bloka podataka.). Znak 6.2.6. P o l j e 9 . 1 2 7 : I d e n t i f i k a c i j a o p r e m e z a p r i k u p l j a n j e ( C a p t u r e e q u i p m e n t i d e n t i f i c a t i o n ) Ovo polje sadrži dvije informacije odvojene znakom 6.2.7. P o l j e 9 . 1 2 8 : D u ž i n a v o d o r a v n e l i n i j e ( H o r i z o n t a l l i n e l e n g t h – H L L ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj piksela sadržanih u jednoj vodoravnoj liniji prenesene slike. Najveća vodoravna veličina je ograničena na 65 534 piksela. 6.2.8. P o l j e 9 . 1 2 9 : D u ž i n a o k o m i t e l i n i j e ( V e r t i c a l l i n e l e n g t h – V L L ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj vodoravnih linija u prenesenoj slici. Najveća okomita veličina je ograničena na 65 534 piksela. 6.2.9. P o l j e 9 . 1 3 0 : J e d i n i c e r a z m j e r a ( S c a l e u n i t s – S L C ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi jedinice koje se koriste za opis frekvencije uzorkovanja slike (gustoća piksela). „1” u tom polju označava piksele po inču, a „2” označava piksele po centimetru. „0” u ovom polju označava da nije dan razmjer. U tom se slučaju omjer aspekta i piksela određuje kvocijentom HPS/VPS. 6.2.10. P o l j e 9 . 1 3 1 : R a z m j e r v o d o r a v n i h p i k s e l a ( H o r i z o n t a l P i x e l S c a l e – H P S ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se koristi u vodoravnom smjeru, pod uvjetom da SLC sadrži „1” ili „2”. Inače označava vodoravnu sastavnicu omjera aspekta i piksela. 6.2.11. P o l j e 9 . 1 3 2 : R a z m j e r o k o m i t i h p i k s e l a ( V e r t i c a l p i x e l s c a l e – H P S ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se koristi u okomitom smjeru, pod uvjetom da SLC sadrži „1” ili „2”. Inače označava okomitu sastavnicu omjera aspekta i piksela. 6.2.12. P o l j e 9 . 1 3 3 : P o g l e d p r s t a ( F i n g e r v i e w ) Ovo obvezno polje sadrži broj pogleda prsta na kojeg se odnose podaci ovog zapisa. Broj pogleda započinje s „0” i postupno raste za jedan do „15”. 6.2.13. P o l j e 9 . 1 3 4 : P o l o ž a j p r s t a ( F i n g e r p o s i t i o n – F G P ) Ovo polje sadrži kod koji označava položaj prsta iz kojeg proizlaze informacije u ovom zapisu tipa 9. Za označivanje položaja prsta se koristi kod između 1 i 10 iz tablice 5 ili odgovarajući kod dlana iz tablice 10 za označivanje položaja dlana. 6.2.14. P o l j e 9 . 1 3 5 : K v a l i t e t a z a p i s a p r s t a ( F i n g e r q u a l i t y ) Polje sadrži kvalitetu svih podataka o minucijama prsta te se izražava brojkama između 0 i 100. Taj broj je općeniti izraz kvalitete zapisa prsta te predstavlja kvalitetu izvorne slike, ekstrakcije minucije te svih dodatnih radnji koje bi mogle imati utjecaj na zapis minucija. 6.2.15. P o l j e 9 . 1 3 6 : b r o j m i n u c i j a ( n u m b e r o f m i n u t i æ ) Obvezno polje sadrži broj zabilježenih minucija u tom logičkom zapisu. 250 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 6.2.16. P o l j e 9 . 1 3 7 : P o d a c i o m i n u c i j a m a p r s t a ( F i n g e r m i n u t i æ d a t a ) Ovo obvezno polje sadrži šest informacija razdijeljenih znakom 6.2.17. P o l j e 9 . 1 3 8 : I n f o r m a c i j e o b r o j u p a p i l a r n i h l i n i j a ( R i d g e c o u n t i n f o r m a t i o n ) Ovo polje se sastoji od niza potpolja koja sadrže po tri informacije. Prva informacija prvog potpolja označava metodu ekstrakcije broja papilarnih linija. „0” znači da ne postoji pretpostavka o metodi korištenoj za ekstrak ciju broja papilarnih linija, kao ni o njihovom redoslijedu u zapisu. „1” znači da su za svaku središnju minuciju ekstrahirani podaci o broju papilarnih linija do najbliže susjedne minucije u dva kvadranta, a brojevi papilarnih linija za svaku središnju minuciju navedeni su zajedno. „2” znači da su za svaku središnju minuciju ekstrahirani podaci o broju papilarnih linija do najbliže susjedne minucije u osam oktanata, a brojevi papilarnih linija za svaku središnju minuciju navedeni su zajedno. Obje preostale dvije informacije prvog potpolja sadrže „0”. Informacije su razdijeljene znakom za razdjelnik 6.2.18. P o l j e 9 . 1 3 9 : I n f o r m a c i j e o j e z g r a m a ( C o r e i n f o r m a t i o n ) Ovo polje se sastoji od jednog potpolja za svaku jezgru koja se nalazi na izvornoj slici. Svako potpolje se sastoji od tri informacije. Prve dvije informacije sadrže položaj koordinata „x” i „y” u jedinicama piksela. Treća informacija sadrži kut jezgre zapisan u jedinicama od 2 stupnja. Ta vrijednost nije negativna i nalazi se između 0 i 179. Višestruke jezgre su razdijeljene znakom za razdjelnik 6.2.19. P o l j e 9 . 1 4 0 : I n f o r m a c i j e o d e l t a m a ( D e l t a i n f o r m a t i o n ) Ovo polje se sastoji od jednog potpolja za svaku deltu koja se nalazi na izvornoj slici. Svako potpolje se sastoji od tri informacije. Prve dvije informacije sadrže položaj koordinata „x” i „y” u jedinicama piksela. Treća informacija sadrži kut delte zapisan u jedinicama od 2 stupnja. Ta vrijednost nije negativna i nalazi se između 0 i 179. Višestruke delte su razdijeljene znakom za razdjelnik 7. Zapis slike traga tipa 13 promjenjive razlučivosti Logički zapis tipa 13 u označenom polju sadrži podatke o slici dobivene iz slika tragova. Te slike su namije njene za prijenos agencijama koje automatski ekstrahiraju željene informacije o karakteristikama ili u tu svrhu osiguravaju ljudsku intervenciju i obradu. Informacije o korištenoj razlučivosti skeniranja, veličini slike i ostalim parametrima koji su potrebni za obradu slike, zapisani su označenim poljima unutar zapisa. Tablica 7.: Raspored zapisa slike traga promjenjive razlučivosti tipa 13 Field size per Occur count Max Cond. Field Char occurrence Ident Field Name byte code Number type count min. max. min max LOGICAL RECORD LEN M 13.001 LENGTH N 4 8 1 1 15 IMAGE DESIGNATION IDC M 13.002 CHARACTER N 2 5 1 1 12 IMP M 13.003 IMPRESSION TYPE A 2 2 1 1 9 SRC M 13.004 SOURCE AGENCY/ORI AN 6 35 1 1 42 LCD M 13.005 LATENT CAPTURE DATE N 9 9 1 1 16 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 251 Field size per Occur count Max Cond. Field Char occurrence Ident Field Name byte code Number type count min. max. min max HORIZONTAL LINE HLL M 13.006 LENGTH N 4 5 1 1 12 VLL M 13.007 VERTICAL LINE LENGTH N 4 5 1 1 12 SLC M 13.008 SCALE UNITS N 2 2 1 1 9 HORIZONTAL PIXEL HPS M 13.009 SCALE N 2 5 1 1 12 VPS M 13.010 VERTICAL PIXEL SCALE N 2 5 1 1 12 COMPRESSION ALGO CGA M 13.011 RITHM A 5 7 1 1 14 BPX M 13.012 BITS PER PIXEL N 2 3 1 1 10 FGP M 13.013 FINGER POSITION N 2 3 1 6 25 13.014 RESERVED FOR FUTURE RSV — — — — — — 13.019 DEFINITION COM O 13.020 COMMENT A 2 128 0 1 135 13.021 RESERVED FOR FUTURE RSV — — — — — — 13.199 DEFINITION 13.200 USER-DEFINED FIELDS UDF O — — — — — — 13.998 DAT M 13.999 IMAGE DATA B 2 — 1 1 — Tumačenje tipa znakova: N = brojčani; A = abecedni; AN = alfanumerički; B = binarni 7.1. Polja za logički zapis tipa 13 U sljedećim su odlomcima opisani podaci koje sadrže polja logičkog zapisa tipa 13. U logičkom zapisu tipa 13 unosi se bilježe u poljima označenima brojem. Prva dva polja zapisa moraju biti poredana, a polje koje sadrži podatke o slici posljednje je fizičko polje u zapisu. U tablici 7. je za svako polje zapisa tipa 13 naveden „kod uvjeta” („condition code”) i to „M” za obvezno te „O” za neobvezno, broj polja, naziv polja, tip znaka, veličina polja te ograničenja pojavljivanja. Na osnovi troznamenkastog broja polja, najveća moguća veličina broja bajtova za polje dana je u posljednjem stupcu. Kako se koristi više znamenki za broj polja, tako se također povećava i najveći broj bajtova. Dva unosa u „field size per occurence” uključuju sve razdjelnike znakova koji se koriste u polju. Vrijednost za „maximum byte count” uključuje broj polja, informaciju te sve razdjelnike znakova, uključujući znak „GS”. 7.1.1. P o l j e 1 3 . 0 0 1 : D u ž i n a l o g i č k o g z a p i s a ( L o g i c a l r e c o r d l e n g t h – L E N ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži ukupan broj bajtova u logičkom zapisu tipa 13. Polje 13.001 navodi dužinu zapisa, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu te u razdjelnicima informacija. 7.1.2. P o l j e 1 3 . 0 0 2 : Z n a k z a o z n a č i v a n j e s l i k e ( I m a g e d e s i g n a t i o n c h a r a c t e r – I D C ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII se koristi za identifikaciju podataka o slici traga sadržanoj u zapisu. Ovaj IDC mora se podudarati s IDC-om iz polja sadržaja datoteke (CNT) zapisa tipa 1. 7.1.3. P o l j e 1 3 . 0 0 3 : T i p o t i s k a ( I m p r e s s i o n t y p e – I M P ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII od jednog ili dva bajta označava način na koji su dobivene informacije o slici traga. U to se polje unosi odgovarajući kod traga iz tablice 4. (prst) ili tablice 9. (dlan). 252 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 7.1.4. P o l j e 1 3 . 0 0 4 : A g e n c i j a i z v o r a / O R I ( S o u r c e a g e n c y / O R I – S R C ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži identifikaciju uprave ili organizacije koja je izvorno prikupila sliku lica sadržanu u zapisu. Uobičajeno je u tom polju naveden identifikator agencije izvora (Origi nating Agency Identifier – ORI) koja je prikupila sliku. Polje se sastoji od dviju informacija u sljedećem formatu: CC/agency. Prva informacija sadrži kod zemlje (Country Code – CC), dužine dva alfanumerička znaka. Druga stavka, agency, je identifikacija agencije u obliku slobodnog teksta od najviše 32 alfanumerička znaka. 7.1.5. P o l j e 1 3 . 0 0 5 : D a t u m p r i k u p l j a n j a t r a g a ( L a t e n t c a p t u r e d a t e – L C D ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži datum prikupljanja slike traga iz zapisa. Datum se navodi u obliku osam znamenki u formatu CCYYMMDD. Znakovi CCYY predstavljaju godinu prikupljanja slike, znakovi MM su desetice i jedinice vrijednosti mjeseca, znakovi, a znakovi DD su desetice i jedinice vrijednosti dana u mjesecu. Na primjer, 20000229 predstavlja 29. veljače 2000. godine. Potpuni datum mora biti pravi datum. 7.1.6. P o l j e 1 3 . 0 0 6 : D u ž i n a v o d o r a v n e l i n i j e ( H o r i z o n t a l l i n e l e n g t h – H L L ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj piksela sadržanih u jednoj vodoravnoj liniji prenesene slike. 7.1.7. P o l j e 1 3 . 0 0 7 : D u ž i n a o k o m i t e l i n i j e ( V e r t i c a l l i n e l e n g t h – V L L ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj vodoravnih linija u prenesenoj slici. 7.1.8. P o l j e 1 3 . 0 0 8 : J e d i n i c e r a z m j e r a ( S c a l e u n i t s – S L C ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi jedinice koje se koriste za opis frekvencije uzorkovanja slike (gustoća piksela). „1” u tom polju označava piksele po inču, a „2” označava piksele po centimetru. „0” u ovom polju označava da nije dan razmjer. U tom se slučaju omjer aspekta i piksela određuje kvocijentom HPS/VPS. 7.1.9. P o l j e 1 3 . 0 0 9 : R a z m j e r v o d o r a v n i h p i k s e l a ( H o r i z o n t a l P i x e l S c a l e – H P S ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se koristi u vodoravnom smjeru, pod uvjetom da SLC sadrži „1” ili „2”. Inače označava vodoravnu sastavnicu omjera aspekta i piksela. 7.1.10. P o l j e 1 3 . 0 0 1 0 : R a z m j e r o k o m i t i h p i k s e l a ( V e r t i c a l p i x e l s c a l e – H P S ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se koristi u okomitom smjeru, pod uvjetom da SLC sadrži „1” ili „2”. Inače označava okomitu sastavnicu omjera aspekta i piksela. 7.1.11. P o l j e 1 3 . 0 1 1 : K o m p r e s i j s k i a l g o r i t a m ( C o m p r e s s i o n a l g o r i t h m – C G A ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi algoritam koji se koristi za komprimiranje slika ljestvice sivih nijansi. Vidjeti Prilog 7. za kodove komprimiranja. 7.1.12. P o l j e 1 3 . 0 1 2 : B i t o v i p o p i k s e l u ( B i t s p e r p i x e l – B P X ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj bitova koji se koriste za predstavljanje piksela. Ovo polje sadrži unos „8” za uobičajene vrijednosti od „0” do „255”. Svaki unos u ovom polju veći od „8” predstavlja piksel sive nijanse veće preciznosti. 7.1.13. P o l j e 1 3 . 0 1 3 : P o l o ž a j p r s t a / d l a n a ( F i n g e r / p a l m p o s i t i o n – F G P ) Ovo obvezno označeno polje sadrži jedan ili više mogućih položaja prsta ili dlana koji se može podudarati sa slikom traga. Decimalni broj koda koji odgovara poznatom ili najvjerojatnijem položaju prsta uzima se iz tablice 5, ili za položaj dlana iz tablice 10., te se unosi kao potpolje u znakovnom sustavu ASCII s jednim ili dva znaka. Dodatni položaji prsta/dlana mogu se označiti unosom alternativnih kodova za položaj kao potpolja razdijeljena znakom za razdjelnik „RS”. Za označivanje svakog položaja prsta od jedan do deset se koristi kod „0”, tj. „Unknown Finger”. Za označivanje svih navedenih položaja otiska dlana se koristi kod „20”, tj. „Unk nown Palm”. 7.1.14. P o l j e 1 3 . 0 1 4 - 0 1 9 : O d r e đ e n j e r e z e r v i r a n o z a b u d u ć n o s t ( R e s e r v e d f o r f u t u r e d e f i n i t i o n – R S V ) Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja se ne smije koristiti u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 253 7.1.15. P o l j e 1 3 . 0 2 0 : N a p o m e n a ( C o m m e n t – C O M ) Ovo neobvezno polje se može koristiti za unošenje napomena ili drugih tekstualnih informacija u znakovnom sustavu ASCII s podacima o slici traga. 7.1.16. P o l j e 1 3 . 0 2 1 - 1 9 9 : O d r e đ e n j e r e z e r v i r a n o z a b u d u ć n o s t ( R e s e r v e d f o r f u t u r e d e f i n i t i o n – R S V ) Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja se ne smije koristiti u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti. 7.1.17. P o l j e 1 3 . 2 0 0 - 9 9 8 : P o l j a k o j a d e f i n i r a j u k o r i s n i c i ( U s e r - d e f i n e d f i e l d s – U D F ) Ova polja definira korisnik te se koriste za buduće potrebe. Njihovu veličinu i sadržaj definira korisnik u skladu s agencijom primateljicom. Ako su ta polja prisutna, sadrže tekstualne informacije u znakovnom sustavu ASCII. 7.1.18. P o l j e 1 3 . 9 9 9 : P o d a c i o s l i c i ( I m a g e d a n a – D A T ) Ovo polje sadrži sve podatke iz pribavljene slike traga. Uvijek mu se dodjeljuje broj 999 te mora biti posljednje fizičko polje u zapisu. Na primjer, „13.999:”slijede podaci o slici u binarnom prikazu. Svaki piksel nekomprimiranih podataka u ljestvici sivih nijansi se uobičajeno kvantizira na osam bitova (256 razina sivog) sadržanih u jednom bajtu. Ako je unos u BPX polju 13.012 veći ili manji od „8”, broj bajtova koji moraju sadržavati piksel je drugačiji. Ako se koristi komprimiranje, podaci o pikselu se komprimiraju u skladu s tehnikom komprimiranja navedenoj u GCA polju. 7.2. Završetak zapisa slike traga tipa 13 različite razlučivosti Zbog dosljednosti, odmah nakon posljednjeg bajta podataka iz polja 13.999 koristi se razdjelnik „FS” za razdjeljivanje od idućeg logičkog zapisa. Taj razdjelnik mora biti uključen u polje dužine zapisa tipa 13. 8. Zapis slike otiska dlana tipa 15 promjenjive razlučivosti Logički zapis tipa 15 u označenom polju sadrži podatke o slici otiska dlana te se koristi za njihovo razmje njivanje, zajedno s poljima tekstualnih informacija koje je definirao korisnik i koja se odnose na digitaliziranu sliku. Informacije koje se odnose na korištenu razlučivost skeniranja, veličinu slike i ostale parametre ili napomene koje su potrebne za obradu slike, u zapisu se bilježe kao označena polja. Agencije primateljice obrađuju slike otiska dlana prenesene drugim agencijama kako bi izvukle željene informacije potrebne u svrhu provjere podudaranja. Podaci o slici se dobivaju neposredno od subjekta korištenjem naprave za „živo” skeniranje (live scan device) ili kartona za otisak dlana (palmprint card) ili drugog medija koji sadrži otiske dlanova subjekta. Svakom metodom korištenom za dobivanje slika otisaka prstiju mora se moći pribaviti niz slika za svaku ruku. Taj niz uključuje dio dlana nazvan „writer’s palm” kao jednu skeniranu sliku te cjelokupnu površinu čitavog dlana koje se proteže od zapešća do vrhova prstiju kao jednu ili dvije skenirane slike. Ako se za predstavljanje čitavog dlana koriste dvije slike, donja slika obuhvaća područje od zapešća do vrha interdigitalnog područja (zglob trećeg prsta) te uključuje područje tenara i hipotenara.Gornja slika obuhvaća područje između donjeg dijela interdigitalnog područja do gornjih vrhova prstiju. Tako se osigurava dostatna količina preklapanja između dvije slike, jer obje pokrivaju interdigitalno područje dlana. Uspoređujući strukturu papilarnih linija i detalja koji se nalaze u tom zajedničkom području, ispitivač može sa sigurnošću potvrditi da se obje slike odnose na isti dlan. Iz razloga što se prijenos otiska dlana može koristiti za različite svrhe, on može sadržavati jednu ili više jedinstvenih slika područja dlana ili ruke. Cjeloviti zapis otiska dlana pojedinca uobičajeno uključuje dio dlana nazvan „writer’s palm” te sliku ili slike cjelovitog dlana svake ruke. Pošto logički zapis slike u označenom polju može sadržavati samo jedno binarno polje, za svaki dio dlana nazvan „writer’s palm” je potreban jedan zapis tipa 15, dok su za svaki cjelovit dlan potrebni jedan ili dva zapisa tipa 15. Stoga je za predstavljanje otisaka dlanova subjekta u uobičajenom prijenosu otiska dlana potrebno četiri ili šest zapisa tipa 15. 8.1. Polja za logički zapis tipa 15 U sljedećim su odlomcima opisani podaci koje sadrže polja logičkog zapisa tipa 15. 254 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 U logičkom zapisu tipa 15 unosi se bilježe u poljima označenima brojem. Prva dva polja zapisa moraju biti poredana, a polje koje sadrži podatke o slici posljednje je fizičko polje u zapisu. U tablici 8. je za svako polje zapisa tipa 15 naveden „kod uvjeta” („condition code”) i to „M” za obvezno te „O” za neobvezno, broj polja, naziv polja, tip znaka, veličina polja te ograničenja pojavljivanja. Na osnovi troznamenkastog broja polja, najveća moguća veličina broja bajtova za polje dana je u posljednjem stupcu. Kako se koristi više znamenki za broj polja, tako se također povećava i najveći broj bajtova. Dva unosa u „field size per occurence” uključuju sve razdjelnike znakova koji se koriste u polju. Vrijednost za „maximum byte count” uključuje broj polja, informaciju te sve razdjelnike znakova, uključujući znak „GS”. 8.1.1. P o l j e 1 5 . 0 0 1 : D u ž i n a l o g i č k o g z a p i s a ( L o g i c a l r e c o r d l e n g t h – L E N ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži ukupan broj bajtova u logičkom zapisu tipa 15. Polje 15.001 navodi dužinu zapisa, uključujući svaki znak svakog polja sadržanog u zapisu te u razdjelnicima informacija. 8.1.2. P o l j e 1 5 . 0 0 2 : Z n a k z a o z n a č i v a n j e s l i k e ( I m a g e d e s i g n a t i o n c h a r a c t e r – I D C ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII se koristi za identifikaciju podataka o slici traga sadržanoj u zapisu. Ovaj IDC mora se podudarati s IDC-om iz polja sadržaja datoteke (CNT) zapisa tipa 1. 8.1.3. P o l j e 1 5 . 0 0 3 : T i p o t i s k a ( I m p r e s s i o n t y p e – I M P ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII od jednog ili dva bajta označava način na koji su dobivene informacije o slici otiska dlana. U to se polje unosi odgovarajući kod iz tablice 9. 8.1.4. P o l j e 1 5 . 0 0 4 : A g e n c i j a i z v o r a / O R I ( S o u r c e a g e n c y / O R I – S R C ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži identifikaciju uprave ili organizacije koja je izvorno prikupila sliku lica sadržanu u zapisu. Uobičajeno je u tom polju naveden identifikator agencije izvora (Origi nating Agency Identifier – ORI) koja je prikupila sliku. Polje se sastoji od dviju informacija u sljedećem formatu: CC/agency. Prva informacija sadrži kod zemlje (Country Code – CC), dužine dva alfanumerička znaka. Druga stavka, agency, je identifikacija agencije u obliku slobodnog teksta od najviše 32 alfanumerička znaka. 8.1.5. P o l j e 1 5 . 0 0 5 : D a t u m p r i k u p l j a n j a o t i s k a d l a n a ( P a l m p r i n t c a p t u r e d a t e – P C D ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži datum prikupljanja slike otiska dlana. Datum se navodi u obliku osam znamenki u formatu CCYYMMDD. Znakovi CCYY predstavljaju godinu prikupljanja slike, znakovi MM su desetice i jedinice vrijednosti mjeseca, znakovi, a znakovi DD su desetice i jedinice vrijednosti dana u mjesecu. Na primjer, 20000229 predstavlja 29. veljače 2000. godine. Potpuni datum mora biti pravi datum. 8.1.6. P o l j e 1 5 . 0 0 6 : D u ž i n a v o d o r a v n e l i n i j e ( H o r i z o n t a l l i n e l e n g t h – H L L ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj piksela sadržanih u jednoj vodoravnoj liniji prenesene slike. 8.1.7. P o l j e 1 5 . 0 0 7 : D u ž i n a o k o m i t e l i n i j e ( V e r t i c a l l i n e l e n g t h – V L L ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj vodoravnih linija u prenesenoj slici. 8.1.8. P o l j e 1 5 . 0 0 8 : J e d i n i c e r a z m j e r a ( S c a l e u n i t s – S L C ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi jedinice koje se koriste za opis frekvencije uzorkovanja slike (gustoća piksela). „1” u tom polju označava piksele po inču, a „2” označava piksele po centimetru. „0” u ovom polju označava da nije dan razmjer. U tom se slučaju omjer aspekta i piksela određuje kvocijentom HPS/VPS. 8.1.9. P o l j e 1 5 . 0 0 9 : R a z m j e r v o d o r a v n i h p i k s e l a ( H o r i z o n t a l P i x e l S c a l e – H P S ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se koristi u vodoravnom smjeru, pod uvjetom da SLC sadrži „1” ili „2”. Inače označava vodoravnu sastavnicu omjera aspekta i piksela. 8.1.10. P o l j e 1 5 . 0 0 1 0 : R a z m j e r o k o m i t i h p i k s e l a ( V e r t i c a l p i x e l s c a l e – H P S ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi cijeli broj gustoće piksela koji se koristi u okomitom smjeru, pod uvjetom da SLC sadrži „1” ili „2”. Inače označava okomitu sastavnicu omjera aspekta i piksela. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 255 Tablica 8.: Raspored zapisa slike otiska dlana promjenjive razlučivosti tipa 15 Field size per Occur count Max Cond. Field Char occurrence Ident Field Name byte code Number type count min. max. min max LEN M 15.001 LOGICAL RECORD LENGTH N 4 8 1 1 15 IMAGE DESIGNATION IDC M 15.002 N 2 5 1 1 12 CHARACTER IMP M 15.003 IMPRESSION TYPE N 2 2 1 1 9 SRC M 15.004 SOURCE AGENCY/ORI AN 6 35 1 1 42 PCD M 15.005 PALMPRINT CAPTURE DATE N 9 9 1 1 16 HLL M 15.006 HORIZONTAL LINE LENGTH N 4 5 1 1 12 VLL M 15.007 VERTICAL LINE LENGTH N 4 5 1 1 12 SLC M 15.008 SCALE UNITS N 2 2 1 1 9 HPS M 15.009 HORIZONTAL PIXEL SCALE N 2 5 1 1 12 VPS M 15.010 VERTICAL PIXEL SCALE N 2 5 1 1 12 CGA M 15.011 COMPRESSION ALGORITHM AN 5 7 1 1 14 BPX M 15.012 BITS PER PIXEL N 2 3 1 1 10 PLP M 15.013 PALMPRINT POSITION N 2 3 1 1 10 15.014 RESERVED FOR FUTURE INCLU RSV — — — — — — 15.019 SION COM O 15.020 COMMENT AN 2 128 0 1 128 15.021 RESERVED FOR FUTURE INCLU RSV — — — — — — 15.199 SION 15.200 UDF O USER-DEFINED FIELDS — — — — — — 15.998 DAT M 15.999 IMAGE DATA B 2 — 1 1 — Tablica 9.: Tip otiska dlana Opis Kod Live-scan palm 10 Nonlive-scan palm 11 Latent palm impression 12 Latent palm tracing 13 Latent palm photo 14 Latent palm lift 15 8.1.11. P o l j e 1 5 . 0 1 1 : K o m p r e s i j s k i a l g o r i t a m ( C o m p r e s s i o n a l g o r i t h m – C G A ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII navodi algoritam koji se koristi za komprimiranje slika ljestvice sivih nijansi. Unos „NONE” u tom polju označava da podaci iz tog zapisa nisu komprimirani. Za one slike koje će biti komprimirane, ovo polje sadrži željenu metodu slika otisaka prstiju. Važeći kodovi komprimiranja definirani su u Prilogu 7. 256 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 8.1.12. P o l j e 1 5 . 0 1 2 : B i t o v i p o p i k s e l u ( B i t s p e r p i x e l – B P X ) Ovo obvezno polje u znakovnom sustavu ASCII sadrži broj bitova koji se koriste za predstavljanje piksela. Ovo polje sadrži unos „8” za uobičajene vrijednosti od „0” do „255”. Svaki unos u ovom polju veći od „8” predstavlja piksel sive nijanse veće, odnosno manje preciznosti. Tablica 10.: Kodovi, područja i veličina dlana Površina slike Položaj dlana Kod dlana 2 Širina (mm) Visina (mm) (mm ) Unknown Palm 20 28 387 139,7 203,2 Right Full Palm 21 28 387 139,7 203,2 Right Writer s Palm 22 5 645 44,5 127,0 Left Full Palm 23 28 387 139,7 203,2 Left Writer s Palm 24 5 645 44,5 127,0 Right Lower Palm 25 19 516 139,7 139,7 Right Upper Palm 26 19 516 139,7 139,7 Left Lower Palm 27 19 516 139,7 139,7 Left Upper Palm 28 19 516 139,7 139,7 Right Other 29 28 387 139,7 203,2 Left Other 30 28 387 139,7 203,2 8.1.13. P o l j e 1 5 . 0 1 3 : P o l o ž a j o t i s k a d l a n a ( P a l m p r i n t p o s i t i o n – P L P ) Ovo obvezno označeno polje sadrži položaja otisak dlana koji se podudara sa slikom otiska dlana. Decimalni broj koda koji odgovara poznatom ili najvjerojatnijem položaju otiska dlana uzima se iz tablice 10. te se unosi kao potpolje u znakovnom sustavu ASCII sa dva znaka. Tablica 10. također navodi najveću moguću površinu slike i dimenzije svih mogućih položaja otiska dlana. 8.1.14. P o l j e 1 5 . 0 1 4 - 0 1 9 : O d r e đ e n j e r e z e r v i r a n o z a b u d u ć n o s t ( R e s e r v e d f o r f u t u r e d e f i n i t i o n – R S V ) Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja se ne smije koristiti u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti. 8.1.15. P o l j e 1 5 . 0 2 0 : N a p o m e n a ( C o m m e n t – C O M ) Ovo neobvezno polje se može koristiti za unošenje napomena ili drugih tekstualnih informacija u znakovnom sustavu ASCII s podacima o slici otiska dlana. 8.1.16. P o l j e 1 5 . 0 2 1 - 1 9 9 : O d r e đ e n j e r e z e r v i r a n o z a b u d u ć n o s t ( R e s e r v e d f o r f u t u r e d e f i n i t i o n – R S V ) Ova su polja rezervirana za uključenje u buduće revizije te norme. Nijedno od tih polja se ne smije koristiti u ovoj razini revizije. Ako se bilo koje od tih polja pojavi, treba ih zanemariti. 8.1.17. P o l j e 1 5 . 2 0 0 - 9 9 8 : P o l j a k o j a d e f i n i r a j u k o r i s n i c i ( U s e r - d e f i n e d f i e l d s – U D F ) Ova polja definira korisnik te se koriste za buduće potrebe. Njihovu veličinu i sadržaj definira korisnik u skladu s agencijom primateljicom. Ako su ta polja prisutna, sadrže tekstualne informacije u znakovnom sustavu ASCII. 8.1.18. P o l j e 1 5 . 9 9 9 : P o d a c i o s l i c i ( I m a g e d a n a – D A T ) Ovo polje sadrži sve podatke iz pribavljene slike otiska dlana. Uvijek mu se dodjeljuje broj polja 999 te mora biti posljednje fizičko polje u zapisu. Na primjer, „15.999:”slijede podaci o slici u binarnom prikazu. Svaki piksel nekomprimiranih podataka u ljestvici sivih nijansi se uobičajeno kvantizira na osam bitova (256 razina sivog) sadržanih u jednom bajtu. Ako je unos u BPX polju 15.012 veći ili manji od 8, broj bajtova koji moraju sadržavati piksel je drugačiji. Ako se koristi komprimiranje, podaci o pikselu se komprimiraju u skladu s tehnikom komprimiranja navedenoj u GCA polju. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 257 8.2. Završetak zapisa slike otiska dlana tipa 15 različite razlučivosti Zbog dosljednosti, odmah nakon posljednjeg bajta podataka iz polja 15.999 koristi se razdjelnik „FS” za razdjeljivanje od idućeg logičkog zapisa. Taj razdjelnik mora biti uključen u polje dužine zapisa tipa 15. 8.3. Dodatni zapis slike otiska dlana tipa 15 različite razlučivosti U datoteku se može uključiti dodatni zapisi tipa 15. Za svaku dodatnu sliku otiska dlana potreban je potpuni logički zapis tipa 15 zajedno s razdjelnikom „FS” Tablica 11.: Najveći broj kandidata koji se mogu prihvatiti za potvrdu po jednom prijenosu Type of AFIS TP/TP LT/TP LP/PP TP/UL LT/UL PP/ULP LP/ULP Search Maximum Number of 1 10 5 5 5 5 5 Candidates Tipovi pretrage: TP/TP: usporedba otiska deset prstiju s otiskom deset prstiju (ten-print against ten-print) LT/TP: usporedba traga otiska prsta s otiskom deset prstiju (fingerprint latent against ten-print) LP/PP: usporedba traga otiska dlana s otiskom dlana (palmprint latent against palmprint) TP/UL: usporedba otiska deset prstiju s tragom otiska prsta (ten-print against unsolved fingerprint latent) LT/UL: usporedba traga otiska prsta s neriješenim tragom otiska prsta (fingerprint latent against unsolved fingerprint latent) PP/ULP: usporedba otiska dlana s neriješenim tragom otiska dlana (palmprint against unsolved palmprint latent) LP/ULP: usporedba traga otiska dlana s neriješenim tragom otiska dlana (palmprint latent against unsolved palmprint latent) 9. Prilozi poglavlju 2. (razmjena daktiloskopskih podataka) 9.1. Prilog 1.: Kodovi razdjelnika u znakovnom sustavu ASCII ASCII Position (1 ) Description LF 1/10 Separates error codes in field 2.074 FS 1/12 Separates logical records of a file GS 1/13 Separates fields of a logical record RS 1/14 Separates the subfields of a record field US 1/15 Separates individual information items of the field or subfield ( 1) Ovo je položaj definiran normom ASCII. 9.2. Prilog 2.: Izračun alfanumeričkog kontrolnog znaka Za TCN i TCR (polja 1.09 i 1.10): Broj koji odgovara kontrolnom znaku se dobiva korištenjem sljedeće formule: 8 (YY * 10 + SSSSSSSS) Modulo 23 Pri čemu su YY i SSSSSSSS brojčane vrijednosti posljednje dvije znamenke godine, odnosno serijskog broja. Kontrolni znak dobijemo iz donje pregledne tablice. 258 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Za CRO (polje 2.010) Broj koji odgovara kontrolnom znaku se dobiva korištenjem sljedeće formule: 6 (YY * 10 + NNNNNN) Modulo 23 Pri čemu su YY i NNNNNN brojčane vrijednosti posljednje dvije znamenke godine, odnosno serijskog broja. Kontrolni znak dobijemo iz donje pregledne tablice. Pregledna tablica kontrolnih znakova 1-A 9-J 17-T 2-B 10-K 18-U 3-C 11-L 19-V 4-D 12-M 20-W 5-E 13-N 21-X 6-F 14-P 22-Y 7-G 15-Q 0-Z 8-H 16-R 9.3. Prilog 3.: Znakovni kodovi 7-bitni kod u zapisu ANSI za razmjenu informacija ASCII Character Set + 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 30 ! " # $ % & ' 40 ( ) * + , — . / 0 1 50 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; 60 < = > ? @ A B C D E 70 F G H I J K L M N O 80 P Q R S T U V W X Y 90 Z [ \ ] ^ _ ' a b c 100 d e f g h i j k l m 110 n o p q r s t u v w 120 x y z { | } ~ 9.4. Prilog 4.: Sažetak prijenosa Zapis tipa 1 (obvezan) Identifikator Broj polja Ime polja CPS/PMS SRE ERR LEN 1.001 Logical Record Length M M M VER 1.002 Version Number M M M CNT 1.003 File Content M M M 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 259 Identifikator Broj polja Ime polja CPS/PMS SRE ERR TOT 1.004 Type of Transaction M M M DAT 1.005 Date M M M PRY 1.006 Priority M M M DAI 1.007 Destination Agency M M M ORI 1.008 Originating Agency M M M TCN 1.009 Transaction Control Number M M M TCR 1.010 Transaction Control Reference C M M NSR 1.011 Native Scanning Resolution M M M NTR 1.012 Nominal Transmitting Resolution M M M DOM 1.013 Domain name M M M GMT 1.014 Greenwich mean time M M M U stupcu Uvjet: O = neobvezno; M = obvezno; C = Uvjetno, ako je prijenos odgovor agenciji izvora Zapis tipa 2 (obvezan) Identifikator Broj polja Ime polja CPS/PMS MPS/MMS SRE ERR LEN 2.001 Logical Record Length M M M M IDC 2.002 Image Designation Character M M M M SYS 2.003 System Information M M M M CNO 2.007 Case Number — M C — SQN 2.008 Sequence Number — C C — MID 2.009 Latent Identifier — C C — CRN 2.010 Criminal Reference Number M — C — MN1 2.012 Miscellaneous Identification Number — — C C MN2 2.013 Miscellaneous Identification Number — — C C MN3 2.014 Miscellaneous Identification Number — — C C MN4 2.015 Miscellaneous Identification Number — — C C INF 2.063 Additional Information O O O O RLS 2.064 Respondents List — — M — ERM 2.074 Status/Error Message Field — — — M ENC 2.320 Expected Number of Candidates M M — — U stupcu Uvjet: O = neobvezno; M = obvezno; C = Uvjetno, ako su podaci dostupni * = ako je prijenos podataka u skladu s nacionalnim zakonodavstvom (nije obuhvaćen Odlukom Vijeća 2008/615/PUP) 260 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 9.5. Prilog 5.: Određenje zapisa tipa 1 Identifikator Uvjet Broj polja Naziv polja Tip znaka Primjer podataka Logical Record LEN M 1.001 N 1.001:230{GS} Length VER M 1.002 Version Number N 1.002:0300{GS} 1.003:1{US}15{RS}2{US}00{RS}4{ US}01{RS}4{US}02{RS}4{US}03{RS }4{US}04{RS}4{US}05{RS}4{US}06{ CNT M 1.003 File Content N RS}4{US}07{RS}4{US}08{RS}4{US} 09{RS}4{US}10{RS}4{US}11{RS}4{ US}12{RS}4{US}13{RS}4{US}14{GS} TOT M 1.004 Type of Transaction A 1.004:CPS{GS} DAT M 1.005 Date N 1.005:20050101{GS} PRY M 1.006 Priority N 1.006:4{GS} * DAI M 1.007 Destination Agency 1 1.007:DE/BKA{GS} * ORI M 1.008 Originating Agency 1 1.008:NL/NAFIS{GS} Transaction Control TCN M 1.009 AN 1.009:0200000004F{GS} Number Transaction Control TCR C 1.010 AN 1.010:0200000004F{GS} Reference Native Scanning NSR M 1.011 AN 1.011:19.68{GS} Resolution Nominal Transmit NTR M 1.012 AN 1.012:19.68{GS} ting Resolution DOM M 1.013 Domain Name AN 1.013: INT-I{US}4.22{GS} Greenwich Mean GMT M 1.014 AN 1.014:20050101125959Z Time U stupcu Uvjet: O = neobvezno, M = obvezno, C = Uvjetno U stupcu Tip znaka: A = alfa, N = brojčani, B = binarni * 1 dozvoljeni znakovi za ime agencije su [‚0..9’, ‚A..Z’, ‚a..z’, ‚_’, ‘.’, ‚’, ‚-’] 9.6. Prilog 6.: Određenje zapisa tipa 2 Tablica A.6.1.: Prijenos CPS i PMS Identifikator Uvjet Broj polja Ime polja Tip znaka Primjer podataka Logical Record LEN M 2.001 Length N 2.001:909{GS} Image Designation IDC M 2.002 Character N 2.002:00{GS} SYS M 2.003 System Information N 2.003:0422{GS} Criminal Reference CRN M 2.010 Number AN 2.010:DE/E999999999{GS} 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 261 Identifikator Uvjet Broj polja Ime polja Tip znaka Primjer podataka Additional Informa * 2.063:Additional Information INF O 2.063 1 tion 123{GS} Expected Number of ENC M 2.320 Candidates N 2.320:1{GS} Tablica A.6.2.: Prijenos SRE Identifikator Uvjet Broj polja Ime polja Tip znaka Primjer podataka Logical Record LEN M 2.001 Length N 2.001:909{GS} Image Designation IDC M 2.002 Character N 2.002:00{GS} SYS M 2.003 System Information N 2.003:0422{GS} Criminal Reference CRN C 2.010 Number AN 2.010:NL/2222222222{GS} Miscellaneous Iden MN1 C 2.012 tification Number AN 2.012:E999999999{GS} Miscellaneous Iden MN2 C 2.013 tification Number AN 2.013:E999999999{GS} Miscellaneous Iden MN3 C 2.014 tification Number N 2.014:0001{GS} Miscellaneous Iden MN4 C 2.015 tification Number A 2.015:A{GS} Additional Informa * 2.063:Additional Information INF O 2.063 1 tion 123{GS} Respondents List 2.064:CPS{RS}I{RS}001/ RLS M 2.064 AN 001{RS}999999{GS} Tablica A.6.3.: Prijenos ERR Identifikator Uvjet Broj polja Ime polja Tip znaka Primjer podataka Logical Record LEN M 2.001 N 2.001:909{GS} Length Image Designation IDC M 2.002 N 2.002:00{GS} Character SYS M 2.003 System Information N 2.003:0422{GS} Miscellaneous Iden MN1 M 2.012 AN 2.012:E999999999{GS} tification Number Miscellaneous Iden MN2 C 2.013 AN 2.013:E999999999{GS} tification Number Miscellaneous Iden MN3 C 2.014 N 2.014:0001{GS} tification Number Miscellaneous Iden MN4 C 2.015 A 2.015:A{GS} tification Number Additional Informa * 2.063:Additional Information INF O 2.063 1 tion 123{GS} 262 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Identifikator Uvjet Broj polja Ime polja Tip znaka Primjer podataka 2.074: 201: IDC - 1 FIELD 1.009 WRONG CONTROL CHARACTER Status/Error Message ERM M 2.074 AN {LF} 115: IDC 0 FIELD 2.003 Field INVALID SYSTEM INFORMATION {GS} Tablica A.6.4.: Prijenos MPS i MMS Identifikator Uvjet Broj polja Ime polja Tip znaka Primjer podataka Logical Record LEN M 2.001 Length N 2.001:909{GS} Image Designation IDC M 2.002 Character N 2.002:00{GS} SYS M 2.003 System Information N 2.003:0422{GS} CNO M 2.007 Case Number AN 2.007:E999999999{GS} SQN C 2.008 Sequence Number N 2.008:0001{GS} MID C 2.009 Latent Identifier A 2.009:A{GS} Additional Informa * 2.063:Additional Information INF O 2.063 1 tion 123{GS} Expected Number of ENC M 2.320 Candidates N 2.320:1{GS} U stupcu Uvjet: O = neobvezno, M = obvezno, C = Uvjetno U stupcu Tip znaka: A = alfa, N = brojčani, B = binarni * 1 dozvoljeni znakovi za ime agencije su [„0..9’, „A..Z’, „a..z’, „_’,‘.’, ’’, „-’,‘,’] 9.7. Prilog 7.: Kodovi komprimiranja u ljestvici sivih nijansi Kodovi komprimiranja Komprimiranje Vrijednost Opaske Wavelet Scalar Quantization Gray Algorithm to be used for the compression of gray scale Fingerprint Image Compression scale images in Type-4, Type-7 and Type-13 to Specification WSQ Type-15 records. Shall not be used for resolutions IAFIS-IC-0010(V3), dated December > 500 dpi. 19, 1997 JPEG 2000 To be used for lossy and losslessly compression of [ISO 15444/ITU T.800] J2K grayscale images in Type-13 to Type-15 records. Strongly recommended for resolutions > 500 dpi 9.8. Prilog 8.: Specifikacija elektronske pošte Kako bi se poboljšao interni protok rada u polje predmet (subject) elektronske pošte za prijenos PRUEM treba unijeti kod zemlje (CC) države članice koja je poslala poruku te Tip prijenosa (TOT polje 1.004). Format: CC/tip prijenosa Primjer: „DE/CPS” Sadržaj elektronske pošte može biti prazan. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 263 POGLAVLJE 3.: Razmjena podataka iz registra vozila 1. Zajednički niz podataka za automatsku pretragu podataka iz registra vozila 1.1. Određenje Određenje obveznih elemenata podataka i neobveznih elemenata podataka utvrđenih u članku 16. stavku 4. su sljedeće: Obvezno (M) Element podatka treba javiti kada je informacija raspoloživa u nacionalnom registru države članice. Stoga postoji obveza razmjene informacija kada su one raspoložive. Neobvezno (O): Element podatka može se javiti kada je informacija raspoloživa u nacionalnom registru države članice. Stoga ne postoji obveza razmjene informacija čak i kada su one raspoložive. Za svaki element u nizu podataka koji je posebno prepoznat kao važan u odnosu na Odluku 2008/615/PUP navodi se oznaka (Y). 1.2. Pretraga vozila/vlasnika/korisnika 1.2.1 A k t i v a t o r i p r e t r a g e Postoje dva različita načina pretraživanja informacija koja su definirana u sljedećem stavku: — po broju šasije (VIN), referentnom datumu i vremenu (neobvezno), — po broju registarske tablice, broju šasije (VIN), referentnom datumu i vremenu (neobvezno). Pomoću tih kriterija pretraživanja prikazuju se informacije koje se odnose na jedno ili ponekad na više vozila. Ako treba prikazati informacije za samo jedno vozilo, svi se elementi prikazuju u jednom odgovoru. Ako je pronađeno više od jednog vozila, zamoljena država članica može sama odrediti koji će se elementi prikazati; svi elementi ili samo oni za ograničavanje pretrage (npr. zbog privatnosti ili izvršenja). Elementi potrebni za ograničavanje pretrage prikazani su u stavku 1.2.2.1. U stavku 1.2.2.2. opisuje se potpuni niz informacija. Kada se pretražuje pomoću broja šasije, referentnog datuma ili vremena, pretragu je moguće obaviti u jednoj ili u svim državama članicama koje sudjeluju. Kada se pretražuje pomoću broja dozvole, referentnog datuma ili vremena, pretragu je moguće obaviti u jednoj konkretnoj državi članici. Uobičajeno se za pretragu koriste stvarni datum i vrijeme, ali je pretragu moguće obaviti i s prošlim referentnim datumom i vremenom. Ako se pretražuje s prošlim referentnim datumom i vremenom, a prošle informacije nisu raspoložive u registru konkretne države članice jer te informacije uopće nisu bile registrirane, stvarne informacije se prikazuju s napomenom da te informacije predstavljaju stvarne informacije. 1.2.2. N i z p o d a t a k a 1.2.2.1. Elementi koji se prikazuju, a potrebni su za ograničavanje pretrage Element M/O (1 ) Napomene Prüm Y/N (2 ) Data relating to vehicles Licence number M Y Chassis number/VIN M Y Country of registration M Y Make M [D.1 ( 3 )] e.g. Ford, Opel, Renault etc. Y Commercial type of the vehicle M (D.3) e.g. Focus, Astra, Megane Y 264 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Element M/O (1 ) Napomene Prüm Y/N (2 ) EU Category Code M (J) mopeds, motorbikes, cars etc. Y ( 1) M = obvezno ako se nalazi u nacionalnom registru, O = neobvezno. ( 2) Svi atributi koje posebno dodjeljuju države članice označeni su s Y. ( 3) Usklađena skraćenica dokumenta, vidjeti Direktivu Vijeća 1999/37/EZ od 29. travnja 1999. godine. 1.2.2.2. Potpuni niz podataka Element M/O (1 ) Napomene Prüm Y/N Data relating to holders of the [C.1 ( 2 )] The data refer to the holder of vehicle the specific registration certificate. Registration holders’ (company) M (C.1.1.) Y name separate fields will be used for surname, infixes, titles etc., and the name in prin table format will be communicated First name M (C.1.2) Y separate fields for first name(s) and initials will be used, and the name in printable format will be communicated Address M (C.1.3) Y separate fields will be used for Street, House number and Annex, Zip code, Place of residence, Country of residence etc., and the Address in printable format will be communicated Gender M Male, female Y Date of birth M Y Legal entity M individual, association, company, firm Y etc. Place of Birth O Y ID Number O An identifier that uniquely identifies the N person or the company. Type of ID Number O The type of ID Number (e.g. passport N number). Start date holdership O Start date of the holdership of the car. N This date will often be the same as printed under (I) on the registration certi ficate of the vehicle. End date holdership O End data of the holdership of the car. N Type of holder O If there is no owner of the vehicle (C.2) N the reference to the fact that the holder of the registration certificate: — is the vehicle owner — is not the vehicle owner — is not identified by the registration certificate as being the vehicle owner Data relating to owners of the (C.2) vehicle Owners’ (company) name M (C.2.1) Y First name M (C.2.2) Y 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 265 Element M/O (1 ) Napomene Prüm Y/N Address M (C.2.3) Y Gender M male, female Y Date of birth M Y Legal entity M individual, association, company, firm Y etc. Place of Birth O Y ID Number O An identifier that uniquely identifies the N person or the company. Type of ID Number O The type of ID Number (e.g. passport N number). Start date ownership O Start date of the ownership of the car. N End date ownership O End data of the ownership of the car. N Data relating to vehicles Licence number M Y Chassis number/VIN M Y Country of registration M Y Make M (D.1) e.g. Ford, Opel, Renault etc. Y Commercial type of the vehicle M (D.3) e.g. Focus, Astra, Megane Y Nature of the vehicle/EU Category M (J) mopeds, motorbikes, cars etc. Y Code Date of first registration M (B) date of first registration of the vehicle Y somewhere in the world Start date (actual) registration M (I) Date of the registration to which the Y specific certificate of the vehicle refers End date registration M End data of the registration to which the Y specific certificate of the vehicle refers. It is possible this date indicates the period of validity as printed on the document if not unlimited (document abbreviation = H). Status M scrapped, stolen, exported etc. Y Start date status M Y End date status O N kW O (P.2) Y Capacity O (P.1) Y Type of licence number O regular, transito etc. Y Vehicle document id 1 O The first unique document ID as printed Y on the vehicle document Vehicle document id 2 ( 3) O A second document ID as printed on the Y vehicle document. Data relating to insurances Insurance company name O Y Begin date insurance O Y End date insurance O Y Address O Y Insurance number O Y 266 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Element M/O (1 ) Napomene Prüm Y/N ID Number O An identifier that uniquely identifies the N company. Type of ID Number O The type of ID Number (e.g. number of N the Chamber of Commerce) ( 1) M = obvezno ako se nalazi u nacionalnom registru, O = neobvezno. ( 2) Usklađena skraćenica dokumenta, vidjeti Direktivu Vijeća 1999/37/EZ od 29. travnja 1999. godine. ( 3) U Luksemburgu se koriste dva različita identifikacijska dokumenta o registraciji vozila. 2. Sigurnost podataka 2.1. Pregled Softverska aplikacija Eucaris omogućuje sigurno javljanje ostalim državama članicama, a s pomoćnim naslije đenim sustavima država članica komunicira pomoću formata XML. Države članice razmjenjuju informacije tako da ih šalju neposredno primatelju. Podatkovni centar države članice je povezan s mrežom TESTA EU-a. XML poruke koje se šalju preko mreže su šifrirane. Tehnika šifriranja tih poruka je SSL. Poruke koje se šalju pomoćnom sustavu su XML poruke običnog teksta, jer se veza između aplikacije i pomoćnog sustava nalazi u zaštićenoj okolini. Osigurana je aplikacija korisnika, koja se unutar države članice može koristiti za ispitivanje vlastitog registra i registara ostalih država članica. Korisnici se identificiraju pomoću identifikacije korisnika/lozinke ili potvrde korisnika. Veza do korisnika može biti šifrirana, ali je to u nadležnosti svake pojedine države članice. 2.2. Sigurnosne karakteristike povezane s razmjenom poruka Plan sigurnosti se temelji na kombinaciji HTTPS i XML potpisa. Ova varijanta koristi XML potpis za potpisivanje svih poruka poslanih na poslužitelj te može dokazati autentičnost pošiljatelja provjerom potpisa. SSL s 1 stranom (samo potvrda poslužitelja) se koristi za zaštitu povjerljivosti i cjelovitosti poruke tijekom prijenosa te pruža zaštitu od udara brisanjem/ponavljanjem ili umetanjem. Umjesto dogovorenog razvoja softvera za provedbu SSL s 2 strane, primjenjuje se XML potpis. Korištenje XML potpisa je bliže planu mrežnih usluga nego SSL s 2 strane te je stoga više strateško. XML potpis se može primijeniti na nekoliko načina, ali izabrani pristup je korištenje XML Signature kao dijela sigurnosti mrežnih usluga (Web Services Security – WSS). WSS određuje kako koristiti XML potpis. Iz razloga što WSS nastavlja na normu SOAP, logično je pridržavati se norme SOAP koliko god je to moguće. 2.3. Sigurnosne karakteristike koje nisu povezane s razmjenom poruka 2.3.1. P r o v j e r a v j e r o d o s t o j n o s t i k o r i s n i k a Korisnici mrežne aplikacije Eucaris dokazuju svoju vjerodostojnost korištenjem korisničkog imena i lozinke. Pošto se koristi standardna Windows provjera vjerodostojnosti, države članice mogu prema potrebi ojačati razinu provjere vjerodostojnosti korisnika korištenjem potvrda korisnika. 2.3.2. U l o g e k o r i s n i k a Softverska aplikacija Eucaris podržava različite uloge korisnika. Svaka skupina usluga ima svoju provjeru vjerodostojnosti. Npr. (isključivi) korisnici funkcije „Ugovora o Eucarisu” ne smiju koristiti funkciju „Prüm”. Administratorske usluge odvojene su od redovnih uloga krajnjih korisnika. 2.3.3. B i l j e ž e n j e i p r a ć e n j e r a z m j e n e p o r u k a Bilježenje svih tipova poruka omogućava softverska aplikacija Eucaris. Funkcija administratora omogućava nacionalnom administratoru da utvrdi koje se poruke bilježe: zahtjevi krajnjih korisnika, zahtjevi koji dolaze iz ostalih država članica, informacije iz nacionalnih registara itd. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 267 Aplikacija se može konfigurirati tako da se za bilježenje koristi interna ili vanjska (Oracle) baza podataka. Odluka o tome koje poruke treba bilježiti jasno ovisi o napravama za bilježenje drugdje u naslijeđenim sustavima i povezanim aplikacijama korisnika. Zaglavlje svake poruke sadrži informacije o državi članici koja podnosi zahtjev, organizaciji koja podnosi zahtjev u toj državi članici te predmetnom korisniku. Također se navodi razlog zahtjeva. Bilježenje se konfigurira preko mrežnog korisnika Eucarisa (meni Administracija, Konfiguracija bilježenja). Funkciju bilježenja obavlja središnji sustav. Kada je bilježenje omogućeno, cjelovita poruka (zaglavlje i sadržaj) se pohranjuje u jednom zapisu bilježenja. Razina bilježenja može se postaviti ovisno o definiranoj usluzi i definiranom tipu poruke koja prolazi kroz središnji sustav. Razine bilježenja Moguće su sljedeće razine bilježenja: Privatna – poruka je zabilježena. Bilježenje NIJE raspoloživo usluzi za bilježenje, već samo na nacionalnoj razini za revizije i rješavanje problema. Nema – poruka uopće nije zabilježena. Tipovi poruka Razmjena informacija između država članica se sastoji od nekoliko poruka koje su shematski prikazane na donjoj slici. Mogući tipovi poruka (na slici prikazane za središnji sustav Eucaris države članice X) su sljedeći: 1. Request to Core System_Request message by Client 2. Request to Other Member State_Request message by Core System of this Member State 3. Request to Core System of this Member State_Request message by Core System of other Member State 4. Request to Legacy Register_Request message by Core System 5. Request to Core System_Request message by Legacy Register 6. Response from Core System_Request message by Client 7. Response from Other Member State_Request message by Core System of this Member State 8. Response from Core System of this Member State_Request message by other Member State 9. Response from Legacy Register_Request message by Core System 10. Response from Core System_Request message by Legacy Register Na slici su prikazane sljedeće razmjene informacija: — Zahtjev za informaciju države članice X državi članici Y – plave strelice. Taj se zahtjev i odgovor sastoji od poruka tipa 1, 2, 7 i 6, — Zahtjev za informaciju države članice Z državi članici X – crvene strelice. Taj se zahtjev i odgovor sastoji od poruka tipa 3, 4, 9 i 8, — Zahtjev za informaciju naslijeđenog registra svome središnjem sustavu (taj put također uključuje zahtjev korisnika iza naslijeđenog registra) – zelene strelice.Ova vrsta zahtjeva se sastoji od poruka tipa 5 i 10, 268 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Slika: Tipovi poruka za bilježenje 2.3.4. S i g u r n o s n i m o d u l z a h a r d v e r Sigurnosni modul za hardver se ne koristi. Sigurnosni modul za hardver (Hardware Security Module – HSM) pruža dobru zaštitu za ključ koji se koristi za potpisivanje poruka i identifikaciju poslužitelja. To dodatno doprinosi općoj razini sigurnosti, ali HSM je skup za kupnju/održavanje te ne postoje nikakvi uvjeti za odlučivanje za FIPS 140-2 razine 2 ili razine 3 HSM-a. Pošto se koristi zatvorena mreža što učinkovito ublažava prijetnje, odlučeno je da se isprva HSM ne koristi. Ako je HSM potreban, npr. za dobivanje akreditacije, može ga se dodati u strukturu. 3. Tehnički uvjeti razmjene podataka 3.1. Općeniti opis aplikacije Eucaris 3.1.1. P r e g l e d Aplikacija Eucaris povezuje sve države članice koje sudjeluju u isprepletenu mrežu u kojoj svaka država članica komunicira neposredno s drugom državom članicom. Ne postoji nikakva središnja komponenta za uspostavu komunikacije. Aplikacija Eucaris omogućava sigurno javljanje ostalim državama članicama, a s pomoćnim naslijeđenim sustavima država članica komunicira pomoću formata XML. Sljedeća slika prikazuje tu strukturu. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 269 Država članica razmjenjuje poruke tako da ih šalje neposredno primatelju. Podatkovni centar države članice je povezan na mrežu koja se koristi za razmjenu poruka (TESTA). Za pristup mreži TESTA države članice se povezuju na TESTA-u putem svojih nacionalnih portala. Za povezivanje na mrežu se koristi vatrozid, a usmjerivač aplikaciju Eucaris povezuje na vatrozid. Ovisno o verziji odabranoj za zaštitu poruka, usmjerivač ili aplikacija Eucaris koristi potvrdu. Osigurana je aplikacija korisnika, koja se unutar države članice može koristiti za ispitivanje vlastitog registra i registara ostalih država članica. Aplikacija korisnika se povezuje na Eucaris. Korisnici se identificiraju pomoću identifikacije korisnika/lozinke ili potvrde korisnika. Veza do korisnika u vanjskoj organizaciji (npr. policiji) može biti šifrirana, ali je to u nadležnosti svake pojedine države članice. 3.1.2. O p s e g s u s t a v a Opseg sustava Eucaris je ograničena na postupke uključene u razmjenu informacija između tijela ovlaštenih za registraciju u državama članicama i osnovno predstavljanje tih informacija. Postupci i automatski procesi u kojima će se informacija koristiti su izvan opsega ovog sustava. Države članice mogu izabrati hoće li koristiti funkciju korisnika Eucarisa ili će uspostaviti svoju vlastitu prilagođenu aplikaciju korisnika. U donjoj tablici je opisano koji su aspekti sustava Eucaris obvezni i/ili propisani, a koji su neobvezni i/ili ih države članice slobodno određuju. Aspekti Eucarisa M/O (1 ) Napomena Network concept M The concept is an „any-to-any” communication. Physical network M TESTA Core application M The core application of EUCARIS has to be used to connect to the other Member States. The following functionality is offered by the core: — Encrypting and signing of the messages; — Checking of the identity of the sender; — Authorization of Member States and local users; — Routing of messages; — Queuing of asynchronous messages if the recipient service is temporally unavailable; — Multiple country inquiry functionality; — Logging of the exchange of messages; — Storage of incoming messages Client application O In addition to the core application the EUCARIS II client application can be used by a Member State. When applicable, the core and client application are modified under auspices of the EUCARIS organisation. Security concept M The concept is based on XML-signing by means of client certificates and SSL-encryption by means of service certifica tes. Message specifications M Every Member State has to comply with the message specifi cations as set by the EUCARIS organisation and this Council Decision. The specifications can only be changed by the EUCARIS organisation in consultation with the Member States. Operation and Support M The acceptance of new Member States or a new functionality is under auspices of the EUCARIS organisation. Monitoring and help desk functions are managed centrally by an appointed Member State. ( 1) M = obvezni za uporabu ili pridržavanje O = neobvezni za uporabu ili pridržavanje. 270 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 3.2. Funkcionalni i nefunkcionalni zahtjevi 3.2.1. G e n e r i č k a f u n k c i o n a l n o s t U ovom dijelu su općenito opisane glavne generičke funkcije. Br. Opis 1. Sustav organima država članica nadležnima za registraciju omogućava da interaktivno razmjenjuju poruke o zahtjevima i odgovorima. 2. Sustav sadrži aplikaciju korisnika, koja krajnjim korisnicima omogućuje slanje njihovih zahtjeva i predstavlja informacije o odgovoru za ručnu obradu. 3. Sustav omogućuje „emitiranje”, što državama članicama omogućuje slanje zahtjeva svim ostalim državama članicama. Središnja aplikacija usklađuje dolazne odgovore u jednu poruku odgovora aplikaciji korisnika (ova se funkcija naziva „upit u više država” („Multiple Country Inquiry”). 4. Sustav može raditi s različitim tipovima poruka. Za konkretnu uslugu su definirane uloge kori snika, odobrenje, usmjeravanje, potpisivanje i bilježenje. 5. Sustav državama članicama omogućava da razmjenjuju serije poruka ili poruke koje sadrže veliki broj zahtjeva ili odgovora. Te se poruke obrađuju na asinkronizirani način. 6. Sustav stavlja u red asinkrone poruke ako država članica primateljica trenutačno nije dostupna te jamči isporuku čim primatelj bude radio. 7. Sustav pohranjuje ulazne asinkrone poruke sve dok se ne obrade. 8. Sustav daje pristup samo Eucaris aplikacijama ostalih država članica, a ne pojedinačnim organi zacijama unutar tih ostalih država članica, tj. svako tijelo nadležno za registraciju djeluje kao jedini poveznik između svojih nacionalnih krajnjih korisnika i odgovarajućih tijela u drugim državama članicama. 9. Moguće je na jednom Eucarisovom poslužitelju definirati korisnike različitih država članica te ih ovlastiti sukladno pravima te države članice. 10. U porukama su uključene informacije o državi članici koja podnosi zahtjev, organizaciji i krajnjem korisniku. 11. Sustav omogućava bilježenje razmjene poruka između različitih država članica te između središnje aplikacije i nacionalnih sustava za registraciju. 12. Sustav omogućava posebnog tajnika, kojeg organizacija ili država članica izričito imenuju za tu zadaću, da prikuplja zabilježene informacije koje su poslale/primile sve države članice sudionice, kako bi izradio statistička izvješća. 13. Svaka država članica sama navodi koja zabilježena informacija je dana na raspolaganje tajniku, a koja informacija je „privatna”. 14. Sustav nacionalnim administratorima svake države članice omogućava dobivanje statističkih podataka o korištenju. 15. Sustav omogućuje dodavanje novih država članica pomoću jednostavnih administrativnih zadaća. 3.2.2. U p o r a b l j i v o s t Br. Opis 16. Sustav pruža sučelje za automatsku obradu poruka od strane pomoćnih sustava/naslijeđenih sustava te omogućuje integraciju korisničkog sučelja u te sustave (prilagođeno korisničko sučelje) 17. Lako je naučiti koristiti se sustavom, sam po sebi je razumljiv te sadrži tekst za pomoć. 18. Sustav je dokumentiran za pomoć državama članicama u integraciji, operativnim aktivnostima i budućem održavanju (npr. referentni priručnici, funkcionalna/tehnička dokumentacija, operativni priručnik, …). 19. Korisničko sučelje je višejezično te krajnjem korisniku omogućava da izabere željeni jezik. 20. Korisničko sučelje omogućava da lokalni administrator prevede elemente na ekranu i kodirane informacije na nacionalni jezik. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 271 3.2.3. P o u z d a n o s t Br. Opis 21. Sustav je osmišljen kao čvrst i pouzdan operativni sustav koji tolerira greške operatera te koji se bez problema oporavlja od nestanka struje ili drugih nesreća. Sustav je moguće ponovno pokrenuti bez ili s minimalnim gubicima podataka. 22. Sustav mora davati stabilne podatke koji se mogu ponovno proizvesti. 23. Sustav je osmišljen za pouzdano funkcioniranje. Sustav je moguće primijeniti u konfiguraciji koja jamči dostupnost od 98 % (redundancijom, korištenjem rezervnih poslužitelja itd.) u svakoj dvostranoj komunikaciji. 24. Moguće je koristiti dio sustava, čak tijekom kvara nekih komponenti (ako je država članica C pokvarena, države članice A i B i dalje mogu komunicirati). Broj pojedinačnih točki kvara u informacijskom lancu treba svesti na najmanju moguću razinu. 25. Vrijeme za oporavak sustava nakon teškog kvara trebalo bi biti manje od jednog dana. Vrijeme pokvarenosti bi trebalo biti moguće svesti na najmanju moguću razinu korištenjem potpore na daljinu, npr. putem središnje službe za usluge. 3.2.4. R a d Br. Opis 26. Sustav se može koristiti 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. To radno vrijeme (24x7) također traže naslijeđeni sustavi država članica. 27. Sustav hitro odgovara na zahtjeve korisnika, neovisno o bilo kojim zadaćama u pozadini. To također zahtijevaju naslijeđeni sustavi Stranaka kako bi se osiguralo prihvatljivo vrijeme za odgovor. Prihvatljivo je opće vrijeme za odgovor od najviše 10 sekundi za jedan zahtjev. 28. Sustav je osmišljen kao sustav za više korisnika te na takav način da se zadaće u pozadini mogu nastaviti za vrijeme kada korisnik obavlja zadaće u prednjem planu. 29. Sustav je osmišljen tako da ga se može nadograditi kako bi pružio podršku potencijalnom povećanju broja poruka u trenutku kada se doda nova funkcija, nova organizacija ili države članice. 3.2.5. S i g u r n o s t Br. Opis 30. Sustav je prikladan (tj. njegove sigurnosne mjere) za razmjenu poruka koje sadrže osjetljive osobne podatke (npr. vlasnik/korisnici vozila), koji su klasificirani kao ograničeni na EU. 31. Sustav se održava tako da se sprječava neovlašteni pristup podacima. 32. Sustav sadrži uslugu za upravljanje pravima i dopuštenjima nacionalnih krajnjih korisnika. 33. Države članice mogu provjeriti identitet pošiljatelja (na razini države članice) pomoću XML potpisa. 34. Države članice moraju za zahtjev posebnih informacija izričito ovlastiti ostale države članice. 35. Sustav na razini aplikacije pruža politiku potpune sigurnosti i šifriranja sukladnu razini sigurnosti koja se zahtijeva u takvim situacijama. Ekskluzivnost i integritet informacije se jamči korištenjem XML potpisa i šifriranjem pomoću SSL tuneliranja. 36. Sve razmjene poruka se mogu slijediti pomoću bilježenja. 37. Pruža se zaštita od udara brisanjem (treća stranka briše poruku) ili ponavljanjem ili umetanjem (treća stranka ponavlja ili umeće poruku). 38. Sustav koristi potvrde povjerljive treće strane (Trusted Third Party – TTP). 39. Sustav može obrađivati različite potvrde po državi članici, ovisno o tipu poruke ili usluge. 272 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Br. Opis 40. Sigurnosne mjere na razini aplikacije dostatne su kako bi se omogućilo korištenje neakreditiranih mreža. 41. Sustav može koristiti nove sigurnosne tehnike kao što je XML vatrozid. 3.2.6. P r i l a g o d l j i v o s t Br. Opis 42. Sustav je moguće proširiti novim porukama i novim funkcijama. Troškovi prilagodbi su minimalni. Zbog centraliziranog razvoja komponenti aplikacije. 43. Države članice mogu definirati nove tipove poruka za bilateralnu uporabu. Nije potrebno da sve države članice podržavaju sve tipove poruka. 3.2.7. P o d r š k a i o d r ž a v a n j e Br. Opis 44. Sustav omogućava praćenje za središnju službu za usluge i/ili operatere u vezi s mrežom i poslužiteljima u različitim državama članicama. 45. Sustav pruža daljinsku potporu središnje službe za usluge. 46. Sustav osigurava analizu podataka. 47. Sustav se može proširiti na nove države članice. 48. Osoblje s minimumom osposobljenosti i iskustvom na području informacijske tehnologije lako može instalirati aplikaciju. Postupak instalacije je što je više moguće automatiziran. 49. Sustav osigurava stalnu okolinu za ispitivanje i prihvaćanje. 50. Godišnji troškovi održavanja i podrške svedeni su na najnižu moguću razinu pridržavanjem tržišnih standarda i stvaranjem aplikacije tako da je potrebno što manje podrške središnje službe za usluge. 3.2.8. Z a h t j e v i o b l i k o v a n j a Br. Opis 51. Sustav e osmišljen i dokumentiran za operativni vijek trajanja od mnogo godina. 52. Sustav je osmišljen tako da je neovisan o pružatelju pristupa mreži. 53. Sustav je u skladu s postojećim HW/SW u državama članicama tako da međusobno djeluje s tim sustavima za registraciju korištenjem otvorene standardne tehnologije za mrežne usluge (XML, XDS, SOAP, WDSL, HTTP(s), mrežne usluge, WSS, X.509 itd.). 3.2.9. P r i m j e n j i v e n o r m e Br. Opis 54. Sustav je u skladu s pitanjima zaštite podataka iz Uredbe EZ 45/2001 (članci 21., 22. i 23.) i Direktive 95/46/EZ. 55. Sustav je u skladu s IDA normama. 56. Sustav podržava UTF8. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 273 POGLAVLJE 4.: Ocjena 1. Postupak ocjene sukladno članku 20. (Priprema odluka iz članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP) 1.1. Upitnik Odgovarajuća radna skupina Vijeća sastavlja upitnik o svakoj automatiziranoj razmjeni podataka iz poglavlja 2. Odluke 2008/615/PUP. Čim država članica smatra da ispunjava preduvjete za dijeljenje podataka u odgovarajućoj kategoriji podataka, ispunjava odgovarajući upitnik. 1.2. Pokus S ciljem ocjenjivanja rezultata upitnika, država članica koja želi započeti dijeliti podatke obavlja pokus zajedno s jednom ili više ostalih država članica koje već dijele podatke sukladno Odluci Vijeća. Pokus se odvija tik pred ili brzo nakon ocjenjivačkog posjeta. Odgovarajuća radna skupina Vijeća određuje uvjete i rješenja za taj pokus koji se temelji na prethodnom pojedinačnom sporazumu s predmetnom državom članicom. Država članica koja sudjeluje u pokusu odlučuje o praktičnim pojedinostima. 1.3. Ocjenjivački posjet S ciljem ocjenjivanja rezultata upitnika odvija se ocjenjivački posjet u državi članici koja želi započeti dijeliti podatke. Odgovarajuća radna skupina Vijeća određuje uvjete i rješenja za taj posjet koji se temelji na prethodnom pojedinačnom sporazumu između predmetne države članice i ocjenjivačkog tima. Predmetna država članica ocjenjivačkom timu omogućuje provjeru automatizirane razmjene podataka u kategoriji ili kategorijama poda taka koje se ocjenjuju, posebno organizirajući program posjeta koji uzima u obzir zahtjeve ocjenjivačkog tima. Ocjenjivački tim u roku od jednog mjeseca sastavlja izvješće o ocjenjivačkom posjetu te ga prosljeđuje pred metnoj državi članici kako bi ona dala svoje opaske. Prema potrebi, ocjenjivački tim revidira ovo izvješće na osnovi opaski države članice. Ocjenjivački tim se sastoji od najviše troje stručnjaka koje imenuju države članice koje sudjeluju u automati ziranoj razmjeni podataka u kategorijama podataka koje se ocjenjuju, moraju posjedovati iskustvo u vezi s predmetnom kategorijom podataka, imati odgovarajuće odobrenje nacionalne sigurnosti za bavljenje tim pita njima te moraju biti voljni sudjelovati u najmanje jednom ocjenjivačkom posjetu u drugoj državi članici. Poziva se Komisija da u ocjenjivačkom timu sudjeluje kao promatrač. Članovi ocjenjivačkog tima moraju poštovati povjerljivost informacija koje doznaju prilikom izvršavanja svoje zadaće. 1.4. Izvješće Vijeću Vijeću se sukladno članku 25. stavku 2. Odluke 2008/615/PUP predstavlja cjelovito izvješće o ocjenjivanju u kojem su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta te pokusa. 2. Postupak ocjenjivanja sukladno članku 21. 2.1. Statistika i izvješće Svaka država članica sakuplja statističke podatke o rezultatima automatizirane razmjene podataka. Kako bi se osigurala usporedivost, model za statističke podatke sastavlja odgovarajuća radna skupina Vijeća. Ti se statistički podaci godišnje prosljeđuju Glavnom tajništvu, koje izrađuje sažetak pregleda za proteklu godinu, te Komisiji. Usto, države članice redovito, ali ne više od jednom godišnje, moraju pružiti daljnje informacije o administra tivnoj, tehničkoj i financijskoj provedbi automatizirane razmjene podataka koje su potrebne za analizu i poboljšanje procesa. Na temelju tih informacija izrađuje se izvješće Vijeću. 274 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 2.2. Revizija Vijeće u razumnom roku razmatra ovdje opisani mehanizam ocjenjivanja te ga prema potrebi revidira. 3. S a s t a n c i s t r u č n j a k a Stručnjaci se u okviru odgovarajuće radne skupine Vijeća redovno sastaju kako bi organizirali i proveli gore navedene postupke ocjenjivanja te razmijenili iskustva i raspravili o mogućim poboljšanjima. Prema potrebi, rezultati tih rasprava stručnjaka uključuju se u izvješće iz stavka 2.1. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 275 32008R1000 16.10.2008. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 275/1 UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1000/2008 od 13. listopada 2008. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije povodom isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, (2) Istodobno, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1338/2002 ( 3 ) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu od 7,1 % na uvoz tog istog proizvoda podrijetlom iz Indije. uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, (3) U okviru navedenih antidampinških i kompenzacijskih postupaka, Komisija je odlukom 2002/611/EZ ( 4 ) prihva tila preuzimanje obveze u vezi cijene koju je ponudio indijski proizvođač izvoznik Kokan Synthetics and Chemicals Pvt. Ltd (Kokan). uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice ( 1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9. i članak 11. stavak 2., (4) U veljači 2004., nakon ponovnog pokretanja ispitnog postupka protu-apsorpcije u skladu s člankom 12. Osnovne uredbe, Vijeće je, Uredbom (EZ) br. 236/2004 ( 5 ), povećalo stopu konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na uvoz sulfanilne kiseline uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon podrijetlom iz NRK-a s 21 % na 33,7 %. savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, (5) U prosincu 2003., društvo Kokan obavijestilo je Komisiju budući da: da dobrovoljno želi povući svoje preuzimanje obveze. U skladu s tim, Odluka Komisije kojom se prihvaća preu zimanje obveze stavljena je izvan snage Odlukom Komi sije 2004/255/EZ ( 6). A. POSTUPAK 1. Mjere na snazi (6) U travnju 2005., nakon zahtjeva koji je uložio Kokan, 7 (1) U srpnju 2002. Vijeće je Uredbom (EZ) Komisija je pokrenula ( ) parcijalnu privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe i br. 1339/2002 ( 2 ) uvelo konačnu antidampinšku 8 pristojbu (postojeće mjere) od 21 % na uvoz sulfanilne člankom 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2026/97 ( ) o kiseline obuhvaćene oznakom KN ex 2921 42 10 zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu (oznaka TARIC 2921 42 10 60) podrijetlom iz Narodne članice Europske zajednice (Osnovna antisubvencijska Republike Kine (NRK) te preostalu stopu pristojbe od uredba), ograničenu na ispitivanje prihvatljivosti 18,3 % na uvoz podrijetlom iz Indije. Uvedene mjere naknadnog preuzimanja obveze koju je ponudio Kokan. temeljile su se na rezultatima antidampinškog postupka 3 pokrenutog u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe ( ) SL L 196, 25.7.2002., str. 1. 4 (početni ispitni postupak). ( ) SL L 196, 25.7.2002., str. 36. ( 5 ) SL L 40, 12.2.2004., str. 17. ( 6 ) SL L 80, 18.3.2004., str. 29. ( 1 ) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. ( 7 ) SL C 101, 27.4.2005., str. 34. ( 2 ) SL L 196, 25.7.2002., str. 11. ( 8 ) SL L 288, 21.10.1997., str. 1. 276 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (7) Odlukom 2006/37/EZ ( 1 ) Komisija je prihvatila reviziju ograničenu na razinu subvencioniranja, u skladu naknadno preuzimanje obveze koju je ponudio Kokan s člankom 19. Osnovne antisubvencijske uredbe, budući u vezi s antidampinškim i kompenzacijskim postupcima da je Komisija imala na raspolaganju dostatne dokaze koji su povezani s uvozom sulfanilne kiseline podrijetlom prima facie da su se promijenile okolnosti u pogledu iz Indije. subvencioniranja na temelju kojih su mjere utvrđene te da su navedene promjene trajne prirode. Navedeni ispitni postupak još uvijek traje. (8) U isto vrijeme izmijenjene su Uredba (EZ) br. 1338/2002 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije i Uredba (EZ) br. 1339/2002 o uvođenju konačne antidampinške 4. Ispitni postupak pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz, među ostalim, Indije, Uredbom Vijeća (EZ) 4.1. Razdoblje ispitnog postupka br. 123/2006 ( 2 ) kako bi se uzelo u obzir prihvaćanje (14) Ispitni postupak nastavka ili ponavljanja dampinga obuh navedenog preuzimanja obveze. vatio je razdoblje od 1. travnja 2006. do 31. ožujka 2007. (razdoblje revizije ispitnog postupka ili RRIP). Ispi tivanje kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti 2. Zahtjev za reviziju nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 2003. do kraja razdoblja revizije ispitnog postupka (raz (9) Nakon objave obavijesti o skorom isteku ( 3 ), Komisija je matrano razdoblje). 24. travnja 2007. zaprimila zahtjev za reviziju nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Navedeni su zahtjev uložila dva proiz vođača iz Zajednice (podnositelji zahtjeva) koji predstav ljaju 100 % proizvodnje sulfanilne kiseline Zajednice. 4.2. Stranke na koje se odnosi ispitni postupak (15) Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike za koje se zna da se to na njih (10) Podnositelji zahtjeva tvrdili su i dostavili dostatne dokaze odnosi, predstavnike zemalja izvoznica i podnositelje prima facie da postoji vjerojatnost nastavka i/ili zahtjeva o pokretanju postupka revizije nakon isteka ponavljanja dampinga i ponavljanja štete za industriju mjere. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti Zajednice. svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. (11) Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odbo rom, utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je 24. srpnja 2007. (16) Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, Službenom listu Europske unije ( 4 ) najavila pokretanje revi odobrena je rasprava. zije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. (17) Upitnici su poslani svim strankama za koje se zna da se 3. Usporedni ispitni postupci to na njih odnosi, odnosno dvojici proizvođača iz Zajed nice i svim poznatim proizvođačima izvoznicima, uvoz (12) Putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u nicima i korisnicima. Službenom listu Europske unije 24. srpnja 2007. ( 5 ), Komi sija je također pokrenula reviziju ispitnog postupka nakon isteka mjere u skladu s člankom 18. osnovne antisubvencijske Uredbe o kompenzacijskim mjerama (18) Dva proizvođača iz Zajednice, jedan proizvođač izvoznik na snazi na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz u Indiji i četiri korisnika, dostavili su odgovore na upit Indije. Navedeni ispitni postupak još uvijek traje. nike. Nijedan proizvođač izvoznik u NRK-u i nijedan uvoznik nisu odgovorili na upitnik niti su se javili u tijeku ovog ispitnog postupka. (13) Putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u Službenom listu Europske unije 29. rujna 2007. ( 6 ), Komisija je na vlastitu inicijativu pokrenula parcijalnu privremenu (19) Komisija je tražila i provjerila sve informacije koje je 1 ( ) SL L 22, 26.1.2006., str. 52. smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka 2 ( ) SL L 22, 26.1.2006., str. 5. ili ponavljanja dampinga i posljedične štete i interesa ( 3 ) SL C 272, 9.11.2006., str. 18. ( 4 ) SL C 171, 24.7.2007., str. 18. Zajednice. U tom je pogledu Komisija obavila posjete ( 5 ) SL C 171, 24.7.2007., str. 14. radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgova ( 6 ) SL C 229, 29.9.2007., str. 9. čkih društava: 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 277 (a) proizvođač izvoznik u Indiji: C. VJEROJATNOST NASTAVKA I/ILI PONAVLJANJA DAMPINGA (22) U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, — Kokan Synthetics & Chemicals Pvt Ltd, Mumbai, ispitano je postojanje dampinga tijekom RRIP-a, te bi li Indija; istek mjera mogao dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga. (b) proizvođači iz Zajednice: 1. Uvodne napomene — Ardenity, Givet, Francuska, te (23) Trebalo bi napomenuti da, budući da se Zajednica proši rila na 25 država članica u 2004. te na 27 država članica — CUF Químicos Industriais, Estarreja, Portugal; u 2007., nije moguće izravno usporediti obujam izvoza i tržišne udjele uvoza u prethodnom ispitnom postupku i trenutačnoj reviziji nakon isteka mjere. (c) Korisnici: — Kemira Germany GmbH, Leverkusen, Njemačka, 1.1. Indija te (24) Kako bi se poštovala povjerljivost poslovnih podataka i s obzirom na činjenicu da Kokan čini 100 % uvoza podri jetlom iz Indije, bilo je potrebno predstaviti relevantne — Robama SA, Palafolls, Španjolska. podatke u rasponima ili u indeksiranom obliku. B. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD (25) Ispitivanje se temeljilo na provjerenom odgovoru na 1. Predmetni proizvod upitnik proizvođača izvoznika koji surađuje u Indiji i koji je u potpunosti surađivao u ispitnom postupku. Iz (20) Proizvod obuhvaćen revizijom isti je kao i u početnom podataka koje je dostavilo trgovačko društvo i iz raspo ispitnom postupku, odnosno sulfanilna kiselina koja je loživih Eurostatovih podataka, jasno je da je cjelokupan trenutačno obuhvaćena oznakom KN ex 2921 42 10. U uvoz predmetnog proizvoda tijekom RRIP-a izvršio nave osnovi postoje dva razreda sulfanilne kiseline koji se deni proizvođač izvoznik. određuju prema čistoći: kiselina tehničke kvalitete i kise lina očišćene kvalitete. Nadalje, kiselina očišćene kvalitete ponekad je na tržištu prisutna u obliku soli sulfanilne kiseline. Sulfanilna kiselina koristi se kao sirovina u proizvodnji optičkih bjelila, dodataka za beton, bojila (26) Utvrđeno je da je tijekom RRIP-a uvezeno 800 do 1 000 za hranu i posebnih boja. Iako postoje različite tona sulfanilne kiseline iz Indije u Zajednicu, odnosno namjene sulfanilne kiseline, svi razredi i oblici koje kori oko 8 - 10 % potrošnje u Zajednici. U početnom je snici smatraju razmjerno zamjenljivima, u većini su ispitnom postupku uvoz iz Indije iznosio 1 712 tona. namjena međusobno zamjenljivi te se, stoga, smatraju jednim proizvodom, kao i u početnom ispitnom postupku. 1.2. Narodna Republika Kina (27) U izostanku suradnje kineskih proizvođača izvoznika, 2. Istovjetni proizvod utvrđivanje dampinga moralo se temeljiti na podacima koje je Komisija imala na raspolaganju iz ostalih izvora. (21) Kako je utvrđeno početnim ispitnim postupkom, ova je U tom pogledu, te u skladu s odredbama članka 18. revizija potvrdila da je sulfanilna kiselina čisti potrošni Osnovne uredbe, koristili su se službeni podaci Eurostata proizvod te da su njezina kvaliteta i osnovne fizičke kako bi se utvrdile količine i cijene uvoza. karakteristike identične bez obzira na zemlju podrijetla. Za predmetni proizvod i proizvode koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici u Indiji na svom domaćem tržištu i trećim zemljama, kao i one koje proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice na tržištu (28) Na temelju raspoloživih podataka utvrđeno je da je Zajednice, utvrđeno je da imaju jednake osnovne fizičke i tijekom RRIP-a uvezeno 1 482 tone sulfanilne kiseline kemijske karakteristike i u osnovi jednake primjene te se iz NRK-a u Zajednicu, odnosno 15 % potrošnje u Zajed stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka nici. U početnom je razdoblju ispitnog postupka uvoz iz 1. stavka 4. Osnovne uredbe. NRK-a iznosio 2 950 tona. 278 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 2. Vjerojatnost nastavka dampinga reprezentativnim količinama koja nije ostvarena uz gubitak tijekom RRIP-a. Za navedene vrste proizvoda, 2.1. Indija budući da više od 80 % obujma nije prodano s gubitkom na domaćem tržištu, te je ponderirana prosječna prodajna (29) U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista cijena bila jednaka ponderiranom prosječnom trošku se metodologija kao u prethodnom ispitnom postupku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena je vrijednost, koristila za utvrđivanje dampinške marže. Podsjeća se da prema vrsti proizvoda, izračunana kao ponderirani je u početnom ispitnom postupku utvrđena dampinška prosjek svih domaćih prodajnih cijena koje su nezavisni marža od 24,6 %. kupci platili ili koje trebaju platiti za predmetne vrste proizvoda, kako je određeno člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe. (a) U o b i č a j e n a v r i j e d n o s t (30) Radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti, prvo je utvrđeno, (35) Za vrstu proizvoda koja se nije prodavala u reprezenta za svakog proizvođača izvoznika, je li njegova ukupna tivnim količinama na domaćem tržištu, uobičajena vrijed domaća prodaja predmetnog proizvoda bila reprezenta nost morala se odrediti. Kako bi se utvrdila određena tivna u usporedbi s njegovom ukupnom izvoznom uobičajena vrijednost, prodajni, opći i administrativni prodajom Zajednici. U skladu s člankom 2. stavkom 2. troškovi (POA) proizvođača izvoznika te ponderirana Osnovne uredbe, domaća se prodaja smatrala reprezenta prosječna dobit ostvarena od domaće prodaje istovjetnog tivnom kada je ukupni obujam domaće prodaje bio proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine, dodani su najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prosječnom trošku proizvodnje tijekom RRIP-a, u prodaje Zajednici. Ispitni je postupak pokazao da je skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe. domaća prodaja reprezentativna. (b) I z v o z n a c i j e n a (31) Nakon toga, utvrđene su one vrste predmetnog proiz voda koje je na domaćem tržištu prodavao proizvođač (36) Ispitni je postupak pokazao da je indijski proizvođač izvoznik s ukupno reprezentativnom domaćom izvoznik izvozio samo nepovezanim kupcima u Zajed prodajom te koje su bile identične ili izravno usporedive nici. s vrstama koje su se prodavale za izvoz u Zajednicu. Kriterij koji se koristio za utvrđivanje različitih vrsta proizvoda bio je razred (očišćena ili tehnička kvaliteta), oblik (kiselina u prahu ili natrijeva sol) te koncentracija (37) Stoga je izvozna cijena utvrđena u skladu s člankom 2. kiseline. stavkom 8. osnovne Uredbe, odnosno na temelju izvoznih cijena koje su plaćene ili koje treba platiti. (32) Za svaku vrstu proizvoda koju je prodavao proizvođač (c) U s p o r e d b a izvoznik na svojem domaćem tržištu i za koju je utvr đeno da je izravno usporediva s vrstom koja se prodavala (38) Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su s za izvoz u Zajednicu, utvrđivalo se je li domaća prodaja obzirom na cijene franko tvornica. Radi osiguranja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja pojedine vrste pred izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe metnog proizvoda smatrala se dovoljno reprezenta cijena za razlike koje utječu na cijenu i usporedivost tivnom kada je ukupni obujam domaće prodaje te vrste cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne tijekom RRIP-a činio 5 % ili više ukupnog obujma uredbe. Navedene su prilagodbe izvršene u pogledu prodaje usporedive vrste proizvoda koja se izvozi u troškova transporta i osiguranja. Zajednicu. Ispitni je postupak pokazao da od tri vrste koje izvozi predmetni proizvođač izvoznik, dvije se prodaju u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu. (d) D a m p i n š k a m a r ž a (39) Kao što je predviđeno člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste predmetnog proizvoda koja se (33) Također se ispitivalo može li se za domaću prodaju trgo izvozila u Zajednicu u RRIP-u uspoređena je s ponderi vačkog društva smatrati da je ostvarena u uobičajenom ranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovara tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. juće vrste predmetnog proizvoda. Osnovne uredbe. (40) Navedena je usporedba pokazala izostanak dampinga za (34) To je učinjeno utvrđivanjem udjela domaće prodaje neza proizvođača izvoznika koji surađuje u Indiji a koji je visnim kupcima svake od dviju vrsta koje se prodaju u izvozio u Zajednicu tijekom RRIP-a. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 279 (41) U pogledu izostanka dampinga izvoznika koji surađuje u na snazi zaštitne mjere u obliku antidampinških mjera RRIP-u, treba napomenuti da je, kako je navedeno u na uvoz iz NRK-a i Indije, kao i kompenzacijske mjere na uvodnoj izjavi 7., preuzimanje obveze u vezi cijene bilo uvoz iz Indije. Radi toga se ne može isključiti da su na na snazi tijekom RRIP-a, što je zahtijevalo da predmetni cijene utjecale navedene mjere obrane trgovine. proizvođač izvoznik poštuje određenu razinu cijene za izvoz u Zajednicu. Za određene je poslove utvrđeno da su neznatno viši od razine minimalnih uvoznih cijena (MUC) preuzimanja obveze, ali je većina prodaje ostva rena po cijenama na razini MUC-a. (47) Što se tiče pristupa sirovinama, također je utvrđeno da indijski proizvođači sulfanilne kiseline kupuju sirovine na domaćem tržištu. U skladu s tim ne može se tvrditi da je zbog pristupa sirovinama Indija neodgovarajuća analogna zemlja. Nadalje, u Indiji postoji nekoliko proizvođača 2.2. Narodna Republika Kina sulfanilne kiseline te je, također, na tržištu prisutan uvoz, primjerice iz NRK-a. Stoga nema dokaza koji bi (42) U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista ukazivali na nedostatak konkurencije u Indiji. se metodologija kao u prethodnom ispitnom postupku koristila za utvrđivanje dampinške marže. Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku utvrđena dampinška marža od 21 %. Međutim, nakon ponovnog pokretanja postupka protu-apsorpcije pokrenutog u lipnju 2003., dampinška marža ponovno je procijenjena te je utvrđeno (48) U svijetlu navedenog te u izostanku ostalih uvjerljivih da se povećala na 33,7 %, kako je opisano u Uredbi argumenata o promijenjenim okolnostima od početnog br. 236/2004. ispitnog postupka, zaključuje se da je Indija odgovarajuća analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijed nosti u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe u kontekstu ove revizije nakon isteka mjere. (e) A n a l o g n a z e m l j a (43) U skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, NRK nije zemlja tržišnog gospodarstva te se stoga običajena vrijednost uvoza iz NRK-a morala temeljiti na podacima (f) U t v r đ i v a n j e u o b i č a j e n e v r i j e d n o s t i iz treće zemlje tržišnoga gospodarstva. (49) U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju provjerenih informacija dobivenih od proizvođača izvoz nika koji surađuje u analognoj zemlji. Točnije, uobičajena (44) U obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Indija je vrijednost temeljila se na cijeni koju su nepovezani kupci predviđena kao odgovarajuća treća zemlja tržišnog platili ili koju trebaju platiti u Indiji za usporedive vrste gospodarstva u pogledu izvoza u Zajednicu iz NRK-a. proizvoda budući da je utvrđeno da su one ostvarene u Indija se također koristila kao analogna zemlja u uobičajenom tijeku trgovine. početnom ispitnom postupku. (g) I z v o z n a c i j e n a (45) Međutim, podnositelji zahtjeva tvrdili su da bi bilo primjerenije koristiti Sjedinjene Američke Države (SAD) (50) S obzirom na izostanak suradnje kineskih proizvođača kao analognu zemlju u ovom slučaju. Tvrdilo se da, za izvoznika, izvozna cijena morala se temeljiti na raspolo razliku od Indije, na cijene sulfanilne kiseline u SAD-u živim činjenicama u skladu s člankom 18. osnovne utječu uobičajena nenarušena tržišna kretanja. Nadalje, Uredbe. Službeni Eurostatovi podaci odabrani su kao tvrdilo se da se postupak proizvodnje sulfanilne kiseline odgovarajući temelj za utvrđivanje izvozne cijene. u SAD-u provodi na način koji je usporediv s onim u NRK-u te da su količine koje se proizvode i prodaju u SAD-u reprezentativne. Nadalje, podnositelji zahtjeva također su tvrdili da pristup sirovinama u Indiji nije usporediv s pristupom sirovinama u NRK-u, budući da (h) U s p o r e d b a indijski proizvođači, zbog programa po prethodnoj dozvoli, preferiraju uvoz sirovina umjesto kupovanja (51) Za potrebe primjerene usporedbe između uobičajene domaćih materijala. vrijednosti i izvozne cijene izvršena je odgovarajuća prila godba za razlike koje mogu utjecati na usporedivost cijena. Navedene su prilagodbe izvršene u pogledu troškova transporta i osiguranja u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost na (46) Što se tiče prijedloga da se koristi SAD kao analogna indijskoj razini franko tvornica uspoređena je s prilago zemlja, napominje se da su u SAD-u niz godina bile đenom kineskom izvoznom cijenom na istoj razini. 280 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (i) D a m p i n š k a m a r ž a mjere prestanu vrijediti. Stoga se zaključuje da će društvo Kokan vjerojatno sniziti svoje izvozne cijene u Zajednicu (52) Usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene poka te da će vjerojatno doći do ponavljanja dampinga na zala je postojanje dampinga, pri čemu je dampinška tržištu Zajednice u slučaju stavljanja mjera izvan snage. marža bila jednaka iznosu za koji je uobičajena vrijednost premašivala cijenu izvoza u Zajednicu. Utvrđena dampinška marža, kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, bila je u rasponu od 15 do 20 %. (m) O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a u t r e ć e z e m l j e i r a z i n e c i j e n a n a t r ž i š t u Z a j e d n i c e 3. Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan (57) Također se napominje da je utvrđeno da su cijene izvoza snage u treće zemlje u prosjeku niže od prodajnih cijena indu strije Zajednice na tržištu Zajednice. To znači da prevla 3.1. Indija davajuća razina cijena predmetnog proizvoda na tržištu (j) U v o d n e n a p o m e n e Zajednice čini navedeno tržište vrlo privlačnim za proiz vođača izvoznika u Indiji. Na navedenoj osnovi smatra se (53) U izostanku dampinga tijekom RRIP-a ispitivalo se je li da doista postoji gospodarski poticaj za preusmjeravanje vjerojatno ponavljanje dampinga iz Indije u slučaju stav prodaje na tržište Zajednice zbog viših cijena u slučaju da ljanja mjera izvan snage. Kako bi se ocijenilo postoji li mjere na snazi prestanu vrijediti. vjerojatnost ponavljanja dampinga, ispitivali su se politika cijena društva Kokan, odnosno njegove cijene na ostalim izvoznim tržištima u usporedbi s njegovim izvoznim cijenama u Zajednicu te s njegovim domaćim cijenama, te njegova proizvodnja, proizvodni kapacitet i zalihe. (n) N e i s k o r i š t e n i k a p a c i t e t i i z a l i h e Analiza se temeljila na podacima koji su navedeni u odgovoru na upitnik i provjereni u poslovnim prostori (58) Ispitni je postupak pokazao da proizvođač izvoznik koji jama društva Kokan tijekom ispitnog postupka. surađuje nije stvarao zalihe tijekom RRIP-a. Međutim, utvrđeno je trgovačko društvo u mogućnosti povećati proizvodnju budući da je stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom RRIP-a bila oko 65 %. U tom pogledu napominje se da je utvrđeno da neiskorišteni proizvodni kapacitet (k) O d n o s i z m e đ u c i j e n a u Z a j e d n i c i i proizvođača izvoznika koji surađuje iznosi više od 30 % c i j e n a u I n d i j i potrošnje u Zajednici. (54) Cijene na tržištu Zajednice bile su više od onih koje je društvo Kokan ostvarilo na svom domaćem tržištu tijekom RRIP-a. Međutim, navedeni se razvoj treba promatrati u svijetlu činjenice da su izvozne cijene (o) Z a k l j u č a k o I n d i j i ovog trgovačkog društva podlijegale režimu MUC-a preu zimanja obveze. (59) Ispitni je postupak jasno pokazao da su razine cijena u Indiji i na tržištima ostalih trećih zemalja znatno niže od razina cijena na tržištu Zajednice. Ako postojeće anti dampinške mjere budu stavljene izvan snage, indijski će proizvođač izvoznik koji surađuje dobiti snažan poticaj (l) O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a u t r e ć e da pokrene neiskorištene kapacitete, ali također da preu z e m l j e , i z v o z n i h c i j e n a u Z a j e d n i c u i smjeri više prodaje na tržište Zajednice te, stoga, nastavi d o m a ć i h c i j e n a u I n d i j i izvoziti, čak i uz povećane količine. Gornja procjena ukazuje da bi povećane količine izvoza u Zajednicu (55) Utvrđeno je da je prosječna izvozna cijena koju društvo najvjerojatnije bile ostvarene po dampinškim cijenama. Kokan primjenjuje za treće zemlje znatno ispod njegove prosječne izvozne cijene u Zajednicu. Također je utvr đeno da su navedene cijene dampinške budući da je utvr đeno da su znatno niže od cijena koje društvo Kokan primjenjuje na domaćem tržištu. 3.2. NRK (p) U v o d n e n a p o m e n e (60) Nakon što je utvrđen damping tijekom RRIP-a, ispitivala (56) Kako je navedeno u uvodnim izjavama 7. i 41., Kokan je se vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja podlijegao preuzimanju obveze u vezi minimalne cijene mjera izvan snage. U izostanku suradnje kineskih proiz za izvoz u Zajednicu tijekom RRIP-a, dok su cijene za vođača izvoznika, zaključci u nastavku oslanjaju se na kupce u ostalim trećim zemljama slobodno utvrđene. U raspoložive činjenice, odnosno informacije koje su dosta navedenim su okolnostima potonje cijene pokazatelj vili podnositelji zahtjeva u skladu s člankom 18. vjerojatne razine cijena izvoza u Zajednicu u slučaju da Osnovne uredbe, zajedno s podacima Eurostata. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 281 (q) P r o i z v o d n i k a p a c i t e t 4. Zaključak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga (61) Javno dostupni podaci pokazuju da je kineski obujam proizvodnje oko 22 000 tona, što je više od dvostruko (65) Na temelju navedenog zaključuje se da će se damping više od potrošnje u Zajednici tijekom RRIP-a. U kineskih izvoznika vjerojatno nastaviti te da će se vjero izostanku suradnje kineskih proizvođača izvoznika, nije jatno ponoviti damping indijskih proizvođača izvoznika bilo informacija o tome postoje li rezervni kapaciteti u u slučaju stavljanja postojećih mjera izvan snage. NRK-u. Međutim, prema raspoloživim podacima, kineski proizvođači imaju mogućnost koristiti razmjerno jedno stavan serijski postupak koji se trenutačno koristi za proizvodnju posebnih boja i kemikalija kako bi se proiz vela sulfanilna kiselina. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63., tržište Zajednice i dalje je niz D. DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE godina privlačno tržište za kineske izvoznike. Stoga je razumno pretpostaviti da bi se svi rezervni proizvodni (66) Unutar Zajednice, istovjetni proizvod proizvode dva kapaciteti koji možda postoje u NRK koristili za usmje proizvođača za čiju se proizvodnja smatra da čini ravanje dodatnih količina na tržište Zajednice i/ili da bi se ukupnu proizvodnju Zajednice istovjetnog proizvoda u postojeća proizvodnja, povećana preusmjeravanjem smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. proizvodnje između posebnih boja i kemikalija, preu smjerila u Zajednicu u slučaju stavljanja izvan snage postojećih mjera. (67) Treba napomenuti da su, u usporedbi s početnim ispitnim postupkom, društva „Sorochimie Chimie Fine” i „Quimigal SA” promijenila naziv, prvo u „Ardenity”, a drugo u „CUF Químicos Industriais”. (r) O d n o s i z m e đ u i z v o z n i h c i j e n a u t r e ć e z e m l j e i i z v o z n i h c i j e n a u Z a j e d n i c u (62) Prema dostupnim podacima, kineske izvozne cijene u treće zemlje bile su niže od kineskih izvoznih cijena u Zajednicu tijekom RRIP-a. Stoga postoji velika vjerojat (68) Navedena dva proizvođača surađivala su u ispitnom nost da bi, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, kineski postupku i podržala zahtjev za reviziju. Stoga oni čine izvoznici preusmjerili svoj trenutačni izvoz u treće zemlje industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka na tržište Zajednice te da bi se izvoz nastavio po 5. stavka 4. Osnovne uredbe. dampinškim cijenama. E. STANJE NA TRŽIŠTU ZAJEDNICE (s) P r a k s e p r i h v a ć a n j a 1. Potrošnja na tržištu Zajednice (63) Kako je određeno Uredbom (EZ) br. 236/2004, utvrđeno (69) Očigledna potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju: je da je došlo do prihvaćanja antidampinške pristojbe u pogledu izvoza iz NRK-a u Zajednicu. Navedena je praksa ukazala na trajnu privlačnost tržišta Zajednice za kineske proizvođače izvoznike. Budući da je utvrđeno da je tijekom RRIP-a izvoz ostvaren po dampinškim cije nama, može se zaključiti da je vjerojatno da će se — uvoza predmetnog proizvoda na tržište Zajednice damping nastaviti ako se dozvoli da mjere prestanu vrije prema podacima Eurostata, diti te da će se povećati obujam izvoza. — ukupne prodaje industrije Zajednice na tržištu Zajed (t) Z a k l j u č a k o N R K - u nice prema odgovorima na upitnike. (64) Ispitni je postupak pokazao da su kineski izvoznici nasta vili dampinšku praksu tijekom RRIP-a na značajnoj razini. Na temelju nalaza iz uvodnih izjava 62. i 63. zaključuje se da postoji vjerojatnost nastavka značajnog dampinga u slučaju stavljanja postojećih mjera izvan (70) Potrošnja sulfanilne kiseline tijekom RRIP-a iznosila je snage. Također, postoji vjerojatnost da će se značajno oko 10 000 tona. Tijekom razmatranog razdoblja zabi povećati obujam dampinškog uvoza u izostanku mjera. lježen je pad potrošnje od 6 %. 282 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Tablica 1. Potrošnja na tržištu Zajednice 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Potrošnja (u tonama) 10 684 10 443 10 899 9 939 9 997 Indeks 100 98 102 93 94 2. Trenutačni uvoz iz predmetnih zemalja (71) Kako bi se poštovale povjerljive poslovne informacije, s obzirom na činjenicu da društvo Kokan predstavlja 100 % uvoza podrijetlom iz Indije i da industriju Zajednice čine samo dva proizvođača, potrebno je podatke u donjim tablicama 2. do 5. predstaviti u indeksiranom obliku. 2.1. Obujam uvoza i tržišni udio predmetnog uvoza tijekom RRIP-a (72) Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a i Indije razvijali su se kako je navedeno u donjoj tablici. Podaci o obujmu uvoza temelje se na Eurostatu. Tablica 2. Uvoz iz predmetnih zemalja Uvoz (indeks) 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP NRK 100 106 128 86 84 Indija 100 54 59 56 60 Ukupno predmetne zemlje 100 81 95 72 73 Izvor: Eurostat Tablica 3. Tržišni udio predmetnih zemalja Tržišni udio (indeks) 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP NRK 100 109 126 92 90 Indija 100 55 58 60 64 Ukupno predmetne zemlje 100 83 94 77 78 (73) Uvoz iz predmetnih zemalja smanjio se za 27 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio pred metnih zemalja smanjio se za 22 % između 2003. i RRIP-a. (74) Promatrajući zasebno svaku zemlju, obujam uvoza iz Indije smanjio se između 2003. i RRIP-a za 40 %, a tržišni udio indijskog uvoza smanjen je za 36 %. (75) Obujam uvoza podrijetlom iz NRK-a smanjio se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja, a tržišni se udio smanjio za 10 % tijekom istog razdoblja. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 283 2.2. Razvoj cijene i ponašanje cijena uvoza predmetnog proizvoda Tablica 4. Cijene predmetnog uvoza Jedinične cijene (EUR/tona) 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP NRK 773 876 1 138 1 128 1 040 Indeks 100 113 147 146 135 Indija (indeksirano) 100 85 96 110 111 Ukupno predmetne zemlje 956 910 1 131 1 180 1 138 Indeks 100 95 118 123 119 Izvor: Eurostat (76) Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena predmetnog uvoza podrijetlom iz NRK-a povećala se za 35 %. Tijekom istog razdoblja prosječna cijena predmetnog uvoza podrijetlom iz Indije povećala se za 11 %. (77) Za potrebe izračuna razine sniženja cijene tijekom RRIP-a, cijene franko tvornica industrije Zajednice za nepovezane kupce uspoređene su s uvoznim cijenama CIF na granici Zajednice predmetnih zemalja, koje su na odgovarajući način prilagođene kako bi odražavale cijenu sa svim troškovima, uključivo s istovarom. Navedena je prilagodba izvršena povećavanjem cijena za uobičajenu carinsku pristojbu i troškove nakon uvoza za NRK i Indiju te daljnjim povećanjem kineskih cijena s antidam pinškom pristojbom. Usporedba je pokazala da prilagođene kineske i indijske cijene nisu nelojalno snižavale cijene industrije Zajednice. 3. Uvoz iz ostalih trećih zemalja Tablica 5. Uvoz iz ostalih trećih zemalja Ostatak svijeta 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Uvoz (indeks) 100 80 100 97 97 Tržišni udio (indeks) 100 82 98 104 104 Prosječne cijene (EUR/tona) 935 927 1 100 1 255 1 285 Indeks 100 99 118 134 137 Izvor: Eurostat (78) Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja neznatno se smanjio za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, u pogledu smanjenja potražnje, njihov se tržišni udio povećao za 0,7 postotnih bodova. Glavna zemlja izvoznica, odnosno SAD, ostvarila je većinu navedenog uvoza tijekom razmatranog razdoblja. (79) Cijene sulfanilne kiseline izostalih trećih zemalja bile su neznatno niže od cijena industrije Zajednice te su slijedile kretanja indijskih cijena od 2005. nadalje. 284 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 4. Gospodarsko stanje industrije Zajednice (a) Uvodne napomene (80) Kako bi se poštovale povjerljive poslovne informacije, potrebno je podatke o dva trgovačka društva koja čine industriju Zajednice predstaviti u indeksiranom obliku. (81) U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitani su svi važni gospodarski čimbenici i indeksi u vezi s industrijom Zajednice. (b) Podaci koji se odnose na industriju Zajednice — Proizvodnja, postojeći proizvodni kapacitet i stopa iskorištenosti kapaciteta Tablica 6. Proizvodnja, postojeći proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Kapacitet u tonama (indeks) 100 100 100 105 112 Proizvodnja u tonama (indeks) 100 119 115 115 117 Iskorištenost kapaciteta (indeks) 100 119 115 109 105 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (82) Razina proizvodnje industrije zajednice tijekom RRIP-a bila je 17 % viša od razine zabilježene na početku razmatranog razdoblja. Kapacitet proizvodnje industrije Zajednice također se povećao za 12 % tijekom razmatranog razdoblja budući da je jedan proizvođač iz Zajednice povećao svoj kapacitet ulaganjima u opremu za proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. Spoj ta dva čimbenika doveo je do općeg povećanja stope iskorištenosti kapaciteta industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Također treba napomenuti da je industrija Zajednice tijekom RRIP-a ostvarila zadovolja vajuću razinu iskorištenosti kapaciteta (u rasponu od 75 - 80 %). — Zalihe (83) Razina zaliha industrije Zajednice na kraju godine smanjila se za 22 % tijekom razmatranog razdoblja. Razine zaliha značajno su pale 2004. i 2005., a postupno su rasle 2006. i tijekom RRIP-a. Tablica 7. Obujam završnih zaliha 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Zalihe u tonama (indeks) 100 35 38 64 78 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. — Obujam prodaje, tržišni udio i rast (84) Obujam prodaje industrije Zajednice u RRIP-u bio je 5 % viši u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja. Dok se potrošnja Zajednice smanjila za 6 % tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti uvodnu izjavu 70.), tržišni udio industrije Zajednice povećao se za 12 % tijekom istog razdoblja. Točnije, industrija Zajednice tijekom razmatranog razdoblja dobila je 7 postotnih bodova tržišnog udjela. Tržišni udio industrije Zajednice zadržao se iznad 50 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 285 Tablica 8. Obujam prodaje i tržišni udio 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Obujam prodaje — u tonama 100 114 107 105 105 (indeks) Tržišni udio % (indeks) 100 116 105 113 112 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (85) Treba napomenuti da je pad potrošnje Zajednice u 2006. i RRIP-u donekle utjecao na rast industrije Zajednice. Povećanje tržišnog udjela gotovo jednako je objašnjeno povećanjem obujma prodaje i slabijom potražnjom pred kraj razmatranog razdoblja. — Čimbenici koji utječu na cijene Zajednice (86) Tijekom razmatranog razdoblja prosječne prodajne cijene industrije Zajednice znatno su povećane, i to za 26 %. Čini se da kretanja uočena od 2005. odražavaju učinke protuapsorpcijskih mjera uvedenih 2004. Prosječne prodajne cijene industrije Zajednice značajno su porasle između 2004. i 2005. te su nakon toga ostale stabilne. Međutim, to je povećanje bilo manje od povećanje cijena anilina, najznačajnije sirovine za proizvodnju sulfanilne kiseline. Doista, anilin, koji je derivat benzena, predstavljao je oko 50 % ukupnog troška proizvodnje tijekom RRIP-a, a zabilježio je porast cijene od oko 45 % između 2003. i RRIP-a. Tablica 9. Prodajne cijene 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Prosječna prodajna cijena (indeks) 100 104 124 125 126 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. — Zaposlenost i produktivnost (87) Razina zaposlenosti je između 2003. i RRIP-a smanjena za 9 %, dok je proizvodnja porasla, što odražava povećanje produktivnosti i konkurentnosti industrije Zajednice. Međutim, tijekom istog razdoblja prosječan trošak po zaposleniku povećan je za 15 %. Tablica 10. Zaposlenost i produktivnost 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Zaposlenost (indeks) 100 96 96 98 91 Produktivnost (indeks) 100 125 120 117 129 Prosječan trošak rada (indeks) 100 82 94 106 115 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. 286 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 — Profitabilnost Tablica 11. Profitabilnost 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Indeks 100 – 1 286 1 519 335 191 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (88) Profitabilnost industrije Zajednice, izuzev godine 2005., bila je oko 1 % njezina prometa ili manja. Važni gubici zabilježeni su 2004., dok je industrija Zajednice zabilježila dobit 2005., 2006. i tijekom RRIP-a. S obzirom da je profitabilnost industrije Zajednice bila iznimno niska 2003., očiti porast u razmatranom razdoblju doveo je do profitabilnosti koja je još uvijek bila daleko ispod razine koja bi mogla biti prihvatljiva za tu vrstu industrije. (89) Također se napominje da su na profitabilnost industrije Zajednice utjecala kretanja cijena sirovine. Prosječan trošak proizvodnje povećao se za 25 % između 2003. i RRIP-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 86., anilin je ključni ulazni materijal u proizvodnji sulfanilne kiseline i on čini oko polovice troškova proizvodnje. S obzirom na činjenicu da su 2004. cijene anilina znatno porasle, industrija Zajednice nije mogla prenijeti povećanje cijene na svoje kupce te je zabilježila gubitak. Stanje na tržištu Zajednice poboljšalo se 2005. budući da su se cijene anilina stabilizirale, a industrija Zajednice mogla je povećati svoje cijene sulfanilne kiseline koliko je potrebno za pokriće povećanja troškova sirovine. Industrija Zajednice, suočena s novim povećanjem cijena anilina, u 2006. i RRIP-u, zabilježila je pad profitabilnosti na razinama manjima od 1 % u usporedbi s prometom. — Ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala Tablica 12. Ulaganja, povrat ulaganja 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Ulaganja (indeks) 100 39 57 255 305 Povrat ulaganja (indeks) 100 – 1 779 2 498 420 224 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (90) Industrija Zajednice nastavila je ulaganja vezana za sulfanilnu kiselinu tijekom razmatranog razdoblja. U 2006. i RRIP-u, pored investicija primarno vezanih uz održavanje postojećih kapitalnih vrijednosti, jedan proizvođač iz Zajednice uložio je kako bi povećao svoj kapacitet vezano uz proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. Međutim, treba napomenuti da se potpuna operativnost novih kapaciteta može očekivati tek od 2008. (91) Budući da je industrija Zajednice ostvarivala nisku dobit tijekom razmatranog razdoblja, brojčani podaci za povrat ulaganja, koji izražavaju rezultat prije oporezivanja kao postotak prosječne početne i završne neto knjigovodstvene vrijednosti imovine upotrijebljene u proizvodnji sulfanilne kiseline, također su ostali vrlo niski, oko 2 % tijekom RRIP-a. (92) U ispitnom postupku pokazalo se da je na kapitalne zahtjeve industrije Zajednice negativno utjecala teška financijska situacija. Iako je jedan proizvođač iz Zajednice dio velike grupacije, kapitalni zahtjevi nisu uvijek bili ispunjeni na željenoj razini budući da se unutar te grupacije financijska sredstva uobičajeno raspodjeljuju najprofitabilnijim subjektima. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 287 — Novčani tok (93) Novčani tok zabilježio je značajan pad, za 85 % između 2003. i RRIP-a, ali je još uvijek ostao pozitivan. Novčani tok ne slijedi kretanje profitabilnosti budući da na njega utječu nenovčane stavke kao što su amortizacija i kretanja zaliha. Tablica 13. Novčani tok Novčani tok 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Indeks 100 41 64 32 15 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. 5. Zaključak stanju. Stoga se zaključuje da se industrija Zajednice nije mogla u potpunosti oporaviti od učinaka štetnog (94) Između 2003. i RRIP-a većina pokazatelja koji se odnose dampinga. na industriju Zajednice razvijala se pozitivno: obujam prodaje, iskorištenost kapaciteta, obujam proizvodnje, završne zalihe, produktivnost, ulaganja i povrat ulaganja. Međutim, profitabilnost je ostala ispod 1 % prometa VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE tijekom RRIP-a. F. 1. Općenito (99) Na temelju članka 11. stavka 2. osnovne Uredbe, (95) Industrija Zajednice imala je koristi od povećanja jedi izvršena je analiza vjerojatnosti ponavljanja štete u nične cijene sulfanilne kiseline, posebno od 2004. do slučaju stavljanja postojećih mjera izvan snage. U vezi s kraja RRIP-a. Međutim, povećanje prodajne cijene nije tim, posebno je ispitan vjerojatan razvoj obujma izvoza i moglo u potpunosti kompenzirati povećanje troška cijena iz predmetnih zemalja, kao i njihovi mogući učinci proizvodnje i profitne marže su stoga pale. na stanje industrije Zajednice u izostanku mjera. (96) Osim toga, pad potrošnje u Zajednici u 2006. i RRIP-u 2. Razvoj obujma izvoza i cijena iz predmetnih donekle je omeo oporavak industrije Zajednice. zemalja u slučaju stavljanja mjera izvan snage (100) Podsjeća se da je, čak i uz primjenu antidampinških mjera, uvoz iz predmetnih zemalja imao tijekom RRIP- (97) Ukupno gledajući, jasno je da je uvođenje antisubvencij a tržišni udio od 24,6 %. skih mjera omogućilo industriji Zajednice da se stabili zira, ali ne da se u potpunosti oporavi od štetnog stanja zbog konstantne prisutnosti dampinškog uvoza iz NRK- a, kao i povećanja troška sirovine koje industrija Zajed (101) U ispitnom postupku pokazalo se da indijski proizvođač nice nije mogla prenijeti na svoje kupce. Ipak, ispitni je izvoznik koji je surađivao ima značajan rezervni kapaci postupak pokazao da je tijekom razmatranog razdoblja tet, iznad 30 % potrošnje Zajednice. Nadalje, podaci industrija Zajednice počela ulagati u novu opremu. dostupni Komisiji pokazali su da postojeća proizvodnja sulfanilne kiseline u NRK-u iznosi oko 22 000 tona, što iznosi više od polovice potrošnje Zajednice. Na temelju istih informacija, također se čini da su kineski proizvo (98) S obzirom na gornju analizu, pokazalo se da su se, s đači u mogućnosti bez poteškoća preusmjeriti proizvo jedne strane, pokazatelji obujma tijekom razmatranog dnju s posebnih boja i kemikalija na sulfanilnu kiselinu. razdoblja razvijali pozitivno. S druge strane, financijski Navedeni kapaciteti, koji mogu biti na raspolaganju u pokazatelji koji se odnose na industriju Zajednicu kao predmetnim zemljama, ukazuju da proizvođači izvoznici što su profitabilnost i novčani tok pokazali su da je imaju mogućnost povećati svoju sadašnju proizvodnju i industrija Zajednice još uvijek u ranjivom gospodarskom izvoz sulfanilne kiseline u Zajednicu. 288 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (102) Također se napominje da je potrošnja Zajednice tijekom već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog razmatranog razdoblja zabilježila mali pad i da se ne negativnog učinka važećih antidampinških mjera na očekuje da će u idućih nekoliko godina potražnja biti predmetne stranke. tolika da apsorbira potencijalno povećanje uvoza iz NRK-a i Indije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Prema tom scenariju, izvoz sulfanilne kiseline iz NRK-a i Indije vrlo bi vjerojatno zamijenio veliki dio prodaje (107) Na tom temelju ispitano je postoje li, bez obzira na industrije Zajednice budući da će cijene uvoza vjerojatno zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, biti niže. uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadrža vanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice. (103) U ispitnom postupku utvrđeno je da je tržište Zajednice i dalje privlačno kineskim i indijskim proizvođačima izvoznicima. Doista, kako je navedeno u uvodnim izja 2. Interes industrije Zajednice vama 57. i 62., utvrđeno je da je prosječna izvozna cijena indijske i kineske prodaje u ostale treće zemlje (108) Može se objektivno očekivati da će industrija Zajednice znatno ispod prosječne izvozne cijene u Zajednicu. nastaviti imati koristi od mjera koje su trenutačno Unatoč činjenici da nije utvrđeno nelojalno snižavanje uvedene i dalje se oporavljati vraćanjem tržišnog udjela cijena kineskih i indijskih izvoznih cijena kada su prila i poboljšanjem svoje profitabilnosti. Ako se mjere ne gođene za trenutačne antidampinške i uobičajene zadrže, industrija Zajednice vjerojatno će ponovno carinske pristojbe, utvrđeno je da su kineske i indijske trpjeti štetu od povećanog uvoza po dampinškim cije cijene CIF u prosjeku znatno niže (oko 18 %) od nama iz predmetnih zemalja, a trenutačno nestabilno prosječne cijene industrije Zajednice. Stoga, bez ikakvih financijsko stanje će se pogoršati. mjera na snazi, uvoz sulfanilne kiseline iz predmetnih zemalja u Zajednicu vjerojatno će se značajno povećati zbog i. neiskorištenih kapaciteta (u Indiji), ii. preusmjera vanja izvoza u ostale treće zemlje na tržište Zajednice, iii. mogućnosti preusmjeravanja proizvodnje s posebnih boja (109) Na temelju toga, može se zaključiti da bi zadržavanje i kemikalija na sulfanilnu kiselinu (u NRK-u), po cijenama mjera bilo u interesu industrije Zajednice. znatno nižim od trenutačnih razina cijena u Zajednici. 3. Interes uvoznika 3. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja štete (110) Također se podsjeća da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da uvođenje mjera neće imati (104) Na temelju prethodno navedenog može se zaključiti da, značajan učinak na trgovce sulfanilnom kiselinom iz ako mjere prestanu vrijediti, uvoz na tržište Zajednice iz Zajednice. Kako je gore navedeno, ni jedan uvoznik predmetnih zemalja vrlo bi se vjerojatno odvijao u nije sudjelovao u ispitnom postupku. Stoga nisu predo znatnim količinama i po dampinškim cijenama koje bi čeni nikakvi uvjerljivi razlozi da bi uvođenje mjera moglo bile niže od cijena industrije Zajednice. To bi najvjerojat biti protiv interesa uvoznika. nije imalo učinak početka silaznog kretanja za cijene na tržištu Zajednice, s očekivanim negativnim utjecajem na gospodarsko stanje industrije Zajednice. To bi posebno poništilo oporavak koji je dijelom postignut tijekom razmatranog razdoblja, što bi dovelo do vjerojatnog 4. Interes korisnikâ ponavljanja štete. (111) Komisija je poslala upitnike svim 31 poznatim korisni cima, od kojih su samo četiri korisnika dostavila odgo vore na upitnik. Tri odgovora na upitnik primljena su od trgovačkih društava iz Zajednice koja proizvode optička G. INTERES ZAJEDNICE bjelila i jedan odgovor na upitnik od trgovačkog društva koje proizvodi boje. Međutim, podaci koje su dostavili svi 1. Uvod ti korisnici u vezi s učinkom mjera i udjelom sulfanilne kiseline u njihovim troškovima proizvodnje nisu bili (105) U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li smisleni. zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice kao cjeline. Utvrđivanje inte resa Zajednice temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa. (112) Obujam predmetnog proizvoda koji uvoze navedena četiri korisnika predstavljao je 47,3 % ukupnog uvoza u Zajednicu. Štoviše, budući da navedena četiri korisnika kupuju značajne količine sulfanilne kiseline od industrije (106) Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, Zajednice, oni su ukupno činili oko 40 % potrošnje dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere Zajednice tijekom RRIP-a. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 289 (113) Trojica korisnika navela su jednake komentare protiveći za podnošenje prigovora i komentara. Nije primljen se zadržavanju mjera zbog činjenice da je proizvodni ni jedan komentar koji bi mogao promijeniti gornje kapacitet industrije Zajednice nedostatan za zadovolja zaključke. vanje domaće potražnje zbog toga što mjere škode njihovoj konkurentnosti daljnjih proizvoda. Četvrti korisnik nije iznio svoj stav o tome je li za ili protiv zadržavanja mjera. (120) U pogledu donesenih zaključaka o vjerojatnosti nastavka dampinga prilikom uvoza sulfanilne kiseline iz NRK-a, vjerojatnosti ponavljanja dampinga prilikom uvoza iz Indije, vjerojatnosti ponavljanja štete i interesu Zajednice, (114) U vezi sa stanjem opskrbe na tržištu Zajednice, treba potrebno je zadržati antidampinške mjere na uvoz sulfa napomenuti da bi trenutačni kapacitet proizvodnje indu nilne kiseline kako bi se spriječilo ponavljanje štete koji strije Zajednice mogao zadovoljiti oko 80 % potrošnje industriji Zajednice uzrokuje dampinški uvoz. Zajednice. Također treba naglasiti da je industrija Zajed nice uložila u nova postrojenja kako bi povećala svoju proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. U svakom slučaju, svrha mjera nije spriječiti uvoz iz predmetnih država na tržište Zajednice, već osigurati da se taj uvoz obavlja po (121) Stopa pristojbe neće se primjenjivati na uvoz predmetnog nedampinškim i neštetnim cijenama. Stoga se očekuje da proizvoda koji proizvodi i prodaje za izvoz u Zajednicu će uvoz iz predmetnih zemalja i dalje ulaziti na tržište, indijski proizvođač izvoznik koji je surađivao i od kojega kao što je bilo u slučaju nakon uvođenja mjera 2002. je Odlukom 2006/37/EZ prihvaćena ponuda za preuzi manje obveze, (115) Također treba napomenuti da je proizvodnja sulfanilne kiseline izvan Zajednice sada ograničena na nekoliko zemalja u svijetu, kao što su Indija, Narodna Republika DONIJELO JE OVU UREDBU: Kina i SAD. Stoga je važno da se industriji Zajednice omogući da posluje prema učinkovitim uvjetima tržišnog natjecanja kako bi domaće zalihe proizvoda i dalje bile dostupne svim korisnicima u Zajednici. Članak 1. 1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz sulfa nilne kiseline obuhvaćene oznakom KN ex 2921 42 10 (oznaka (116) U vezi s konkurentnošću korisnika, treba napomenuti da TARIC 2921 42 10 60) podrijetlom iz Narodne Republike Kine se, unatoč nedostatku podataka od korisnika u okviru i Indije. ovog ispitnog postupka, u početnom ispitnom postupku pokazalo da će antisubvencijske mjere povećati cjelo kupne troškove optičkih bjelila i boja koje sadrže sulfa nilnu kiselinu za manje od 1 %. 2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primje njuje na neto cijenu franko granica Zajednice, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. jest sljedeća: (117) Na temelju gore navedenog također se smatra da, u okviru ove revizije ispitnog postupka nakon isteka mjere, zadržavanje mjera ne bi imalo većeg negativnog učinka na stanje korisnika. Zemlja Konačna pristojba (%) Narodna Republika Kina 33,7 5. Zaključak o interesu Zajednice Indija 18,3 (118) S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja važećih antidampin ških mjera. 3. Neovisno o stavku 1., konačna antidampinška pristojba ne primjenjuje se na uvoz pušten u slobodan promet u skladu s člankom 2. H. ANTIDAMPINŠKE MJERE (119) Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporu 4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće čiti zadržavanje postojećih mjera. Također im je dan rok odredbe o carinskim pristojbama. 290 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 Članak 2. navedenima u stavku 1., da jedan ili više tih uvjeta nisu ispu njeni. Uvjet određen u drugoj alineji stavka 1. smatra se neispu 1. Uvoz prijavljen za puštanje u slobodni promet za koji su njenim ako se utvrdi da račun na temelju obveze nije u skladu s račune izdala trgovačka društva od kojih je Komisija prihvatila odredbama iz Priloga ili da nije vjerodostojan ili ako je Komisija preuzimanje obveza i čiji su nazivi navedeni u Odluci povukla prihvaćanje ponude za preuzimanje obveze na temelju 2003/37/EZ, koja je povremeno izmijenjena, izuzet je od anti članka 8. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 384/96 ili članka 13. stavka dampinške pristojbe uvedene člankom 1., pod uvjetom: 9. Osnovne antisubvencijske uredbe u Uredbi ili Odluci koja upućuje na konkretnu(-e) transakciju(-e) i proglašava odgovara jući(-e) račun(e) na temelju obveze nevaljanim(a). — da su ga navedena trgovačka društva proizvela, otpremila i za njega izdala račun izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici, i 3. Uvoznici prihvaćaju kao uobičajeni trgovinski rizik činje nicu da neispunjenje, od strane bilo koje stranke, jednog ili više — da je takav uvoz popraćen računom na temelju preuzete uvjeta navedenih u stavku 1. i dodatno definiranih u stavku 2. obveze, što je račun koji sadrži barem dijelove i izjavu može prouzročiti carinski dug nastao na temelju članka 201. propisane u Prilogu ovoj Uredbi, i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o uspostavi Carinskog zakonika Zajednice ( 1 ). Nastali carinski dug vraća se nakon što Komisija povuče prihvaćanje ponude za preuzimanje obveze. — da roba koja koje prijavljena i predočena carini točno odgo vara opisu na računu na temelju obveze. Članak 3. 2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodan promet kada god se utvrdi, u odnosu na Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u robu opisanu u članku 1. i izuzetu od carine prema uvjetima Službenom listu Europske unije. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Luxembourgu 13. listopada 2008. Za Vijeće Predsjednik B. KOUCHNER ( 1 ) SL L 302, 19.10.1992., str. 1. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 291 PRILOG Račun za prodaju sulfanilne kiseline trgovačkog društva u Zajednicu, koji podliježe preuzetoj obvezi, sadrži sljedeće dijelove: 1. Naslov „RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”. 2. Naziv trgovačkog društva navedenog u članku 1. Odluke Komisije 2006/37/EZ o prihvaćanju preuzimanja obveze koje izdaje račun. 3. Broj računa. 4. Datum izdavanja računa. 5. Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba na računu carini na granici Zajednice. 6. Točan opis robe, uključujući: — brojčanu oznaku proizvoda (PCN) koja se koristi za potrebe izvršavanja preuzete obveze (npr. PA99, PS85 ili TA98), — tehničke/fizičke specifikacije PCN-a, odnosno za „PA99” i „PS85” bijeli prah za povećanje sipkosti, a za „TA98” sivi prah za povećanje sipkosti, — brojčanu oznaku proizvoda trgovačkog društva (CPC) (ako je primjenljivo), — oznaku KN, — količinu (navesti u tonama). 7. Opis uvjeta prodaje, uključujući: — cijenu po toni, — primjenljive uvjete plaćanja, — primjenljive uvjete isporuke, — ukupne popuste i rabate. 8. Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojem trgovačko društvo izravno izdaje račun uz robu koja podliježe obvezi. 9. Ime službenika trgovačkog društva koje je izdalo račun i sljedeću potpisanu izjavu: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je obuhvaćena ovim računom za izravni izvoz u Europsku zajednicu vrši u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudilo [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2006/37/EZ. Izjavljujem da su podaci navedeni u ovom računu potpuni i ispravni.” 292 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 32008R1010 17.10.2008. SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE L 276/3 UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1010/2008 od 13. listopada 2008. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Indije nakon revizije nakon isteka mjere na temelju članka 18. Uredbe (EZ) br. 2026/97 i parcijalne privremene revizije na temelju članka 19. Uredbe (EZ) br. 2026/97 i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1000/2008 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije nakon revizije nakon isteka mjere na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 384/96 VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, (4) Društvo Kokan je u prosincu 2003. obavijestilo komisiju da želi dobrovoljno povući svoje preuzimanje obveze. U skladu s tim, Odluka Komisije o prihvaćanju preuzimanja uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, obveze stavljena je izvan snage Odlukom 2004/255/EZ ( 5). uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2026/97 od 6. listo pada 1997. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje (5) Komisija je u travnju 2005., na zahtjev društva Kokan, nisu članice Europske zajednice ( 1) (osnovna Uredba), a posebno pokrenula ( 6) parcijalnu privremenu reviziju na temelju njezine članke 15., 18. i 19., članka 19. osnovne Uredbe i članka 11. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 384/96 ( 7) (osnovna antidampinška Ured ba), čije je područje primjene bilo ograničeno na ispiti uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon vanje prihvatljivosti preuzimanja obveze koje je ponudilo savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, to trgovačko društvo. budući da: (6) Nakon ispitnog postupka, Komisija je Odlukom 2006/37/EZ ( 8) prihvatila preuzimanja obveze koje je 1. POSTUPAK ponudilo društvo Kokan u vezi s antidampinškim i kompenzacijskim postupcima u pogledu uvoda sulfanilne 1.1. Prethodni ispitni postupak i postojeće mjere kiseline podrijetlom iz Indije. (1) Vijeće je u srpnju 2002. Uredbom (EZ) br. 1338/2002 ( 2 ) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu (postojeće mjere) od 7,1 % na uvoz sulfanilne kiseline obuhvaćene (7) Kao rezultat ispitnog postupka iz gornje uvodne izjave oznakom KN ex 2921 42 10 (oznaka TARIC 6., u siječnju 2006. Uredbom Vijeća (EZ) 9 2921 42 10 60) podrijetlom iz Indije. Uvedene mjere br. 123/2006 ( ) izmijenjene su Uredba (EZ) temeljile su se na nalazima ispitnog postupka protiv br. 1338/2002 o uvođenju konačne kompenzacijske subvencioniranog uvoza pokrenutog prema članku 10. pristojbe na uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz osnovne Uredbe (početni ispitni postupak). Indije i Uredba (EZ) br. 1339/2002 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz sulfanilne kise line podrijetlom, inter alia, iz Indije, kako bi se uzelo u (2) Istovremeno, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1339/2002 ( 3 ) obzir prihvaćanje navedenog preuzimanja obveze. uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 18,3 % na uvoz tog istog proizvoda podrijetlom iz Indije. (8) Nakon revizije u skladu s odredbama članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 384/96, Vijeće je Uredbom (EZ) (3) U okviru gore navedenog kompenzacijskog i antidampin br. 1000/2008 ( 10 ) uvelo antidampinšku pristojbu na 4 škog postupka, Komisija je Odlukom 2002/611/EZ ( ) uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz Narodne Repu prihvatila preuzimanje obveze u vezi cijene koju je blike Kine i Indije. ponudio indijski proizvođač izvoznik, društvo Kokan Synthetics and Chemicals Pvt. Ltd (Kokan). ( 5 ) SL L 80, 18.3.2004., str. 29. ( 6 ) SL C 101, 27.4.2005., str. 34. ( 1 ) SL L 288, 21.10.1997., str. 1. ( 7 ) SL L 56, 6.3.1996., str. 1. ( 2 ) SL L 196, 25.7.2002., str. 1. ( 8 ) SL L 22, 26.1.2006., str. 52. ( 3 ) SL L 196, 25.7.2002., str. 11. ( 9 ) SL L 22, 26.1.2006., str. 5. ( 4 ) SL L 196, 25.7.2002., str. 36. ( 10) SL L 275, 16.10.2008., str. 1. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 293 1.2. Zahtjev za reviziju (14) Revizija je bila ograničena na razinu subvencioniranja trgovačkog društva Kokan navedenog u Prilogu članku 1 (9) Nakon objavljivanja obavijesti o skorom isteklu ( ) posto 19. obavijesti o pokretanju postupka, kao i na druge jećih mjera, Komisija je 24. travnja 2007. primila zahtjev izvoznike koji su pozvani da se jave prema uvjetima i za reviziju nakon isteke mjera prema članku 18. osnovne u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Uredbe. Taj su zahtjev podnijela dva proizvođača iz Zajednice (podnositelji zahtjeva) koji predstavljaju 100 % proizvodnje sulfanilne kiseline u Zajednici. 1.4. Ispitni postupak 1.4.1. Razdoblje ispitnog postupka (10) Zahtjev za reviziju nakon isteka mjera temeljio se na (15) Ispitni postupak u vezi s nastavkom ili ponavljanjem razlozima da bi istek mjera za posljedicu mogao imati subvencioniranja obuhvatio je razdoblje od 1. travnja nastavak ili ponavljanje subvencioniranja i štete za indu 2006. do 31. ožujka 2007. („razdoblje revizije ispitnog striju Zajednice. postupka” ili „RRIP”). To je razdoblje također iskorišteno za ispitivanje navodnih promijenjenih okolnosti koje su dovele do pokretanja parcijalne privremene revizije. Ispi tivanje kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od (11) Komisija je ispitala dokaze koje su dostavili podnositelji 2003. do kraja razdoblja revizije ispitnog postupka („raz zahtjeva i smatrala ih je dostatnima za opravdavanje matrano razdoblje”). pokretanja revizije u skladu s odredbama članka 18. osnovne Uredbe. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija je 24. srpnja 2007. putem obavijesti o pokretanju postupka objavljene u Službenom listu Europske unije ( 2 ), najavila pokretanje revizije nakon 1.4.2. Stranke na koje se ispitni postupak odnosi isteka mjere na temelju članka 18. osnovne Uredbe. (16) Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjera služ beno obavijestila proizvođače izvoznike, uvoznike i kori snike za koje se zna da se to odnosi na njih i njihova udruženja, predstavnike zemlje izvoznice, podnositelja zahtjeva i proizvođače iz Zajednice. Zainteresirane (12) Treba napomenuti da je Komisija, prije pokretanja revi stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u zije nakon isteka mjera i u skladu s člankom 10. stavkom pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom 9. i člankom 22. stavkom 1. osnovne Uredbe, obavijestila u obavijesti o pokretanju postupka. Vladu Indije da je primila primjereno dokumentirani revi zijski zahtjev i pozvala Vladu Indije na savjetovanje s ciljem objašnjavanja situacije koja se odnosi na sadržaj pritužbe i postizanje zajedničkog sporazumnog rješenja. Vlada Indije nije reagirala na tu ponudu za savjetovanja. Isto tako su savjetovanja ponuđena indijskim tijelima u (17) Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su kontekstu dolje navedene parcijalne privremene revizije pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, te su ta savjetovanja održana. Tim se savjetovanjima nije odobreno je saslušanje. postiglo zajedničko sporazumno rješenje koje bi oprav dalo nepokretanje revizije. (18) U reviziji nakon isteka mjere upitnici su poslani svim strankama za koje se zna da se to odnosi na njih, tj. dvama proizvođačima iz Zajednice, proizvođaču izvoz 1.3. Parcijalna privremena revizija niku u Indiji, svim poznatim uvoznicima i korisnicima te Vladi Indije. U vezi s parcijalnom privremenom revi (13) Komisija je putem obavijesti o pokretanju postupka zijom, upitnici su poslani proizvođaču izvozniku u Indiji objavljene u Službenom listu Europske unije 29. rujna i Vladi Indije. 2007. ( 3 ) (članak 19. obavijesti o pokretanju postupka), na temelju članka 19. osnovne Uredbe, na vlastitu inici jativu pokrenula parcijalnu privremenu reviziju ograni čenu na razinu subvencioniranja, budući da je Komisija imala dostatno dokaza prima facie da su se okolnosti u pogledu subvencioniranja, na temelju kojih su mjere utvr (19) Vlada Indije, oba proizvođača iz Zajednice i proizvođač đene, promijenile i da su te promjene trajne naravi. izvoznik iz dotične zemlje, te četiri korisnika dostavili su odgovore na upitnik. Nijedan korisnik nije odgovorio na ( 1 ) SL C 272, 9.11.2006., str. 18. upitnik, a nijedan drugi uvoznik nije se javio Komisiji ili ( 2 ) SL C 171, 24.7.2007., str. 14. joj dostavio bilo kakav podatak tijekom ispitnih postu ( 3 ) SL C 229, 29.9.2007., str. 9. paka. 294 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (20) Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je kemijske značajke i u osnovi jednaku uporabu te se stoga smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i nanesene stavka 5. osnovne Uredbe. štete interesu Unije, kao i navodne promijenjene razine subvencioniranja. U vezi s tim Komisija je obavila posjete radi provjere u poslovnim prostorijama Vlade Indije u 3. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA Delhiju, Vlade Maharaštre u Mumbaiju, Centralne banke SUBVENCIONIRANJA Indije u Mumbaiju te sljedećih trgovačkih društava: 3.1. Uvod (23) Na temelju podataka sadržanih u revizijskom zahtjevu i (a) proizvođač izvoznik u Indiji: odgovorima na upitnik Komisije, ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija: — Kokan Synthetics & Chemicals Pvt Ltd, Mumbai, — programi subvencija ispitani u početnom ispitnom Indija; postupku: (b) proizvođač iz Zajednice: — programi na cijelom državnom području: (a) Program zone proizvodnje za izvoz (Export — Ardenity, Givet, Francuska, Processing Zones Scheme - EPZS)/ Program za posebne gospodarske zone (Special Economic Zones Scheme - SEZS)/ Program izvozno — CUF Químicos Industriais, Estarreja, Portugal; orijentiranih jedinica (Export Oriented Units Scheme - EOUS); (c) korisnici: (b) Program prava na povrat carinskih pristojba (Duty Entitlement Passbook Scheme - DEPBS); — Kemira Germany GmbH, Leverkusen, Njemačka, (c) Program za poticanje izvoza osnovnih sred stava (Export Promotion Capital Goods Scheme — Robama SA, Palafolls, Španjolska. - EPCGS); (d) Program izuzeća od plaćanja poreza na 2. DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD dohodak (Income Tax Exemption Scheme – 2.1. Dotični proizvod ITES); (21) Proizvod na koji se revizija odnosi je sulfanilna kiselina, (e) Program po prethodnoj dozvoli (Advance koja se trenutačno može razvrstati u oznaku KN Licence Scheme - ALS)/Program po prethodnom ex 2921 42 10 (oznaka TARIC 2921 42 10 60). U odobrenju (Advance Authorisation Scheme - osnovi postoje dva razreda kvalitete sulfanilne kiseline, AAS), koji se određuju prema njezinoj čistoći: tehnički razred i pročišćeni razred. Osim toga, pročišćeni razred ponekad se prodaje u obliku soli sulfanilne kiseline. Sulfanilna — regionalni programi: kiselina koristi se kao sirovina u proizvodnji optičkih bjelila, dodataka za beton, boja za hranu i posebnih boja. Iako postoje različite uporabe sulfanilne kiseline, (f) Paket programa poticaja (Package Scheme of korisnici sve razrede kvalitete i oblike smatraju zamjenji Incentives - PSI) Vlade Maharaštre, vima i koriste ih jednako u svim primjenama te ih se stoga smatra, kao i u početnom ispitnom postupku, — programi subvencija koji nisu ispitani u početnom jednim jedinstvenim proizvodom. ispitnom postupku: 2.2. Istovjetni proizvod — programi na cijelom državnom području: (22) Kako je utvrđeno početnim ispitnim postupkom, ova je (g) Program kreditiranja izvoza (Export Credit revizija ispitnog postupka potvrdila da su sulfanilna kise Scheme - ECS) (prije otpreme i nakon lina i njezine soli čisti potrošni proizvod te da su njihova otpreme). kvaliteta i osnovne fizičke značajke identične bez obzira na zemlju podrijetla. Za dotične proizvode i proizvode koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici na svojim (24) Gore navedeni programi (a), (b), (c) i (e) temelje se na domaćim tržištima i u trećim zemljama, kao i one koje Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. proizvode i prodaju proizvođači iz Zajednice na tržištu (br. 22. iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza Zajednice, utvrđeno je da imaju jednake osnovne fizičke i 1992. (Zakon o vanjskoj trgovini). Prema Zakonu o 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 295 vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je izdavati obavi 3.2.3. Praktična provedba jesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima „Izvozne i uvozne (31) EOUS se može nalaziti i osnovati bilo gdje u Indiji. politike”, koji se od 1. rujna 2004. zovu „Politika vanjske trgovine”, i koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito unosi najnovije podatke. Za razdoblje revizije ispitnog postupka u ovom je (32) Zahtjev za status EOUS-a mora sadržavati pojedinosti za slučaju relevantan jedan dokument izvozne i uvozne razdoblje od sljedećih pet godina, inter alia, o planiranim politike, tj. petogodišnji plan koji se odnosi na razdoblje količinama proizvodnje, predviđenoj vrijednosti izvoza, od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009. (politika EXIM-a uvoznim potrebama i domaćim potrebama. Nakon što 2004.-2009.). Nadalje, Vlada Indije također određuje vlasti prihvate zahtjev trgovačkog društva, društvu će se postupke kojima se uređuje politika EXIM-a 2004.- priopćiti uvjeti za to prihvaćanje. Sporazum kojim se 2009. u „Priručniku o postupcima — od 1. rujna društvo priznaje kao trgovačko društvo u okviru EOUS- 2004. do 31. ožujka 2009., Svezak I.” (HOP I. a vrijedi u razdoblju od pet godina. Sporazum se može obnoviti za daljnja razdoblja. 2004.-2009.). (33) Najvažnija obveza EOUS-a, kao što se navodi u politici (25) Program poreza na dohodak koji je naveden gore u točki EXIM-a 2004.-2009., je ostvarivanje neto zarade od mije (d) temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961., njanja deviza (NFE), tj. u referentnom razdoblju (pet koji se svake godine izmjenjuje Zakonom o financijama. godina) ukupna vrijednost izvoza mora biti viša od ukupne vrijednosti uvezene robe. (26) Programom (f) upravlja država Maharaštra, a temelji se na odlukama Ministarstva industrije, energije i rada Vlade (34) Jedinice EOUS-a imaju pravo na sljedeće koncesije: Maharaštre. — izuzeće od uvoznih carina na sve vrste robe (uklju čujući osnovna sredstva, sirovine i potrošnu robu) (27) Program kreditiranja izvoza koji je naveden gore u točki potrebne za izradu, proizvodnju, obradu ili s time u (g) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regula vezi, tivi banaka iz 1949., koji dozvoljava Centralnoj banci Indije („RBI”) da daje komercijalnim bankama naloge u vezi s kreditiranjem izvoza. — izuzeće od trošarine na robu nabavljenu na domaćem tržištu, 3.2. Program zone proizvodnje za izvoz (EPZS)/ Program za posebne gospodarske zone (SEZS)/ Program izvozno orijentiranih jedinica (EOUS) — povrat središnjeg poreza na promet, plaćenog na robu koja je nabavljena lokalno, (28) Utvrđeno je da se proizvođač izvoznik koji je surađivao nije nalazio ni u SEZS-u ni u EPZS-u. Međutim, proiz vođač izvoznik koji je surađivao bio je uključen u EOUS i tijekom RRIP-a je primao subvencije protiv kojih se — pogodnost da prodaju dio proizvodnje na domaćem mogu uvesti kompenzacijske mjere. Donji opis i procjena tržištu do 50 % FOB vrijednosti izvoza, podložno stoga su ograničeni na EOUS. ostvarivanju pozitivnih zarada od mijenjanja deviza po plaćanju koncesijskih davanja, tj. trošarina na gotove proizvode, 3.2.1. Pravna osnova — djelomični povrat carine plaćene na gorivo nabav (29) Pojedinosti EOUS-a nalaze se u poglavlju 6. politike ljeno od domaćih naftnih trgovačkih društava; EXIM-a 2004.-2009. i HOP-a I. 2004.-2009. — izuzeće od poreza na dohodak koji se uobičajeno 3.2.2. Prihvatljivost plaća na dobit ostvarenu od izvozne prodaje u skladu s odjeljkom 10.B Zakona o porezu na doho (30) Izuzev isključivo trgovinskih društava, sva poduzeća koja dak, na 10 godina od početka djelovanja, ali se načelno obvezuju izvoziti svu svoju proizvodnju roba najkasnije do 2010., ili usluga mogu se uključiti u EOUS. Poduzeća u indu strijskim sektorima moraju ispuniti minimalni prag ulaganja u dugotrajnu imovinu (10 milijuna indijskih rupija) kako bi ispunila uvjete za EOUS. — mogućnost 100 %-tnog stranog vlasničkog kapitala. 296 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (35) Jedinice koje djeluju prema ovim programima nalaze se trebalo platiti na gorivo. Subvencije de iure ovise o reali pod nadzorom carinskih službenika u skladu s odjeljkom zaciji izvoza te se stoga smatraju specifičnima i protiv 65. Zakona o carini. njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 3. stavka 4. točke (a) osnovne Uredbe. Izvozni cilj EOUS-a, kako je navedeno u stavku 6.1. politike EXIM-a 2002.-2007., jest conditio sine qua non za dobi (36) Te su jedinice zakonski obvezne voditi ispravnu eviden vanje poticaja. ciju o cjelokupnom uvozu, potrošnji i korištenju svih uvezenih materijala i o ostvarenom izvozu u skladu s odjeljkom 6.11.1. HOP-a I. 2004.-2009. Ovi se doku menti trebaju periodično predavati nadležnim tijelima u 3.2.5. Izračun iznosa subvencije obliku tromjesečnih i godišnjih izvještaja o napretku. (42) Iznos subvencije izračunat je na temelju povrata središ njeg poreza na promet za robu nabavljenu lokalno i djelomičnog povrata carina plaćenih na gorivo nabav (37) Međutim, „[izvozno orjentirana jedinica EOU] nikada nije ljeno na domaćem tržištu tijekom razdoblja revizije dužna povezati svaku uvoznu pošiljku sa svojim izvo ispitnog postupka. Pristojbe koje se obvezno plaćaju za zom, prijenosom na druge jedinice, prodajom na DTA- ishođenje subvencije oduzete su u skladu s člankom 7. u (domaćem tarifnom području) ili zalihama”, kako je stavkom 1. točkom (a) osnovne Uredbe od te sume kako određeno u odjeljku 6.11.2 HOP-a I. 2004.-2009. bi se dobio iznos subvencije kao brojnik. U skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne Uredbe, ovaj iznos subvencije raspodijeljen je prema odgovarajućem izvoznom prometu ostvarenom tijekom RRIP-a kao (38) Domaća se prodaja raspoređuje i bilježi na temelju samo primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o realizaciji stalnog izdavanja potvrda. Postupak raspoređivanja izvoza i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvede izvoznih pošiljki EOU-a nadzire službenik carine/troša nim, izvezenim ili transportiranim količinama. Marža rine koji je trajno raspoređen u EOU-u. subvencije koja je dobivena na taj način iznosila je 3,2 %. (39) U ovom slučaju, proizvođač izvoznik koji je surađivao 3.3. Program prava na povrat carinskih pristojba koristio je program za kupnju robe koja je na domaćem (DEPBS) tržištu oslobođena trošarine, za povrat središnjeg poreza 3.3.1. Pravna osnova na promet i djelomični povrat carine plaćene na gorivo nabavljeno od domaćih naftnih trgovačkih društava. (43) Detaljni opis DEPBS-a nalazi se u odjeljku 4.3. politike Ispitni postupak pokazao je da se dotični proizvođač EXIM-a 2004.-2009. i u odjeljcima 4.37.-4.53. HOP-a I. izvoznik nije okoristio olakšicama na temelju odredaba 2004.-2009. programa EOUS-a o izuzeću od poreza na dohodak. 3.3.2. Nalazi 3.2.4. Zaključci o EOUS-u (44) Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao (40) U slučaju izuzeća od trošarine na robu nabavljenu na tijekom RRIP-a nije dobio nikakve koristi u okviru domaćem tržištu, utvrđeno je da se carina koja je DEPBS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizi plaćena na kupnje jedinice koja nije jedinica EOUS-a rati ovaj program u ovom ispitnom postupku. može koristiti kao kredit za vlastite buduće carinske obveze (takozvani mehanizam CENVAT). Stoga trošarina plaćena na kupnje nije konačna. Korištenje kredita CENVAT konačna pristojba tereti samo dodanu vrijed 3.4. Program za poticanje izvoza osnovnih sredstava nost, ne i ulazne materijale. Tako izuzećem od trošarine (EPCGS) na kupnje koje obavi jedinica EOUS-a, nije oprošten nikakav dodatni državni prihod i posljedično EOUS 3.4.1. Pravna osnova nema nikakvu dodatnu korist. (45) Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u poglavlju 5. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavlju 5. HOP-a I. 2004.-2009. (41) Povrat središnjeg poreza na promet i djelomični povrat carine plaćene na gorivo nabavljeno od domaćih naftnih trgovačkih društava čine subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. osnovne Uredbe. Vlada 3.4.2. Nalazi se odriče prihoda koji bi dospio na naplatu u izostanku ovog programa, na taj način dodatno prenoseći olakšicu (46) Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao na EOUS u smislu članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe, tijekom RRIP-a nije dobio nikakve koristi u okviru jer je jedinica poboljšala svoju likvidnost time što je EPCGS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizi dobila povrat poreza na promet i carina koje bi inače rati ovaj program u ovom ispitnom postupku. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 297 3.5. Program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak su klasificirana prema njihovom gospodarskom razvoju od izvoza (ITES) u nekoliko kategorija, npr. slabo razvijena područja, slabije razvijena područja i najslabije razvijena područja) (47) Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao bilo osnivanjem novih industrijskih postrojenja ili velikim tijekom RRIP-a nije dobio nikakve koristi u okviru kapitalnim ulaganjem u širenje ili diversifikaciju posto ITES-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati jećih industrijskih postrojenja. Glavni kriterij za utvr ovaj program u ovom ispitnom postupku. đivanje iznosa poticaja je klasifikacija područja na kojem poduzeće jest ili će biti smješteno te veličina ulaganja. 3.6. Program po prethodnoj dozvoli (ALS)/Program po prethodnom odobrenju (AAS) 3.7.3. Praktična provedba 3.6.1. Pravna osnova (52) Potvrda o prihvatljivosti koju je proizvođaču izvozniku (48) Detaljni opis programa nalazi se u odjeljcima od 4.1. do koji je sudjelovao izdala Vlada Maharaštre propisuje da to 4.1.14. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavljima od trgovačko društvo, u okviru potprograma za odgodu 4.1. do 4.30. HOP-a I. 2004.-2009. Naziv ovog poreza na promet, smije odgoditi plaćanje državnog programa je od 1. travnja 2006. promijenjen u poreza na promet za svoju domaću prodaju za razdoblje Program po prethodnom odobrenju. od 12 godina od datuma naplate. 3.7.4. Zaključak 3.6.2. Nalazi (53) Potprogram za odgodu poreza na promet programa PSI (49) Utvrđeno je da proizvođač izvoznik koji je surađivao Vlade Maharaštre predviđa subvencije u smislu članka 2. tijekom RRIP-a nije dobio nikakve koristi u okviru stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 2. stavka 2. AAS-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati osnovne Uredbe. Ispitani potprogram predstavlja ovaj program u ovom ispitnom postupku. financijski doprinos Vlade Maharaštre budući da ova koncesija smanjuje Vladi Maharaštre prihod koji bi inače bio naplativ. Ova odgoda prenosi korist na trgo vačko društvo s obzirom da poboljšava likvidnost 3.7. Paket programa poticaja Vlade Maharaštre društva. 3.7.1. Pravna osnova (50) Radi poticanja rasprostranjivanja industrije na manje (54) Potprogram je dostupan samo trgovačkim društvima koja razvijena područja države Maharaštre, Vlada Maharaštre su uložila u određena navedena geografska područja u od 1964. dodjeljuje poticaje jedinicama koje su se sudskoj nadležnosti države Maharaštre. Nije dostupan nedavno proširile i koje se osnivaju u regijama u trgovačkim društvima izvan ovih područja. Razina razvoju te države, u okviru programa koji je opće koristi razlikuje se ovisno o dotičnom području. poznat kao „Paket programa poticaja” (PSI). Program je Program je specifičan u skladu s člankom 3. stavkom nekoliko puta izmijenjen od njegovog uvođenja, a „Pro 2. točkom (a) i člankom 3. stavkom 3. osnovne gram iz 2001.” bio je operativan od 1. travnja 2001. do Uredbe i stoga se protiv njega mogu uvesti kompenza 31. ožujka 2006., nakon čega je produžen za jednu cijske mjere. godinu do 31. ožujka 2007. PSI Vlade Maharaštre sastoji se od nekoliko potprograma među kojima su glavni: i. povrat poreza octroi / ulaznog poreza, ii. izuzeće od davanja za električnu energiju i iii. izuzeće 3.7.5. Izračun iznosa subvencije od/odgoda lokalnog poreza na promet. Prema Vladi Maharaštre, program iz 2001. ne uključuje potonji (55) Odgođeni iznos državnog poreza na promet, u okviru program poreza, tj. ni izuzeće od poreza na promet ni elementa programa za odgodu, naplaćen tijekom RRIP- odgode poreza na promet. Međutim, ispitnim postupkom a smatra se jednakovrijednim beskamatnom zajmu istog utvrđeno je da je pravo trgovačkog društva na koristi iznosa koji odobrava Vlada Maharaštre. Stoga je korist programa utvrđeno u „Potvrdi o prihvatljivosti”. U proizvođača izvoznika koji je surađivao izračunata na ispitnom postupku otkriveno je da je proizvođač temelju kamate koju je trgovačko društvo tijekom izvoznik koji je surađivao tijekom RRIP-a de facto koristio RRIP-a platilo za usporedivi komercijalni zajam. samo jedan potprogram, i to program odgoda poreza na promet (dio gornje točke iii.). (56) Na temelju članka 7. stavka 2. osnovne Uredbe, iznos subvencije (brojnik) zatim je raspodijeljen prema 3.7.2. Prihvatljivost ukupnom prometu trgovačkog društva tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ne ovisi o (51) Kako bi bila prihvatljiva, trgovačka društva u pravilu izvozu i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvede moraju ulagati u slabo razvijena područja države (koja nim, izvezenim ili transportiranim količinama. 298 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (57) Na temelju gore navedenoga, iznos subvencije koju je u stopama između kredita odobrenih na temelju Glavnih trgovačko društvo dobilo u okviru tog programa je okružnica RBI-a i komercijalnih „gotovinskih kredita” ne 0,6 %. mogu se objasniti isključivo ponašanjem komercijalnih banaka na tržištu. 3.8. Program kreditiranja izvoza (ECS) (63) Drugo, i usprkos činjenici da povlaštene kredite prema 3.8.1. Pravna osnova ECS-u dodjeljuju komercijalne banke, ova je korist financijski doprinos vlade u smislu članka 2. stavka 1. (58) Pojedinosti o ovom programu navedene su Glavnoj točke (a) podtočke iv. osnovne Uredbe. RBI je javno okružnici IECD-a br. 02/04.02.02/2006-07 (izvozni tijelo, koje stoga potpada pod definiciju „vlade” kako je kredit u stranoj valuti) i Glavnoj okružnici IECD-a određeno u članku 1. stavku 3. osnovne Uredbe. U br. 01/04.02.02/2006-07 (izvozni kredit u rupijama) 100 %-tnom je državnom vlasništvu, ostvaruje ciljeve Centralne banke Indije (RBI) koji su upućeni svim komer javnog poretka, npr. monetarnu politiku, a njegovu cijalnim bankama u Indiji. upravu imenuje Vlada Indije. RBI usmjerava privatna tijela, u smislu druge alineje članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke iv. osnovne Uredbe, budući da su komerci jalne banke vezane uvjetima koje ona nameće, inter alia, 3.8.2. Prihvatljivost za najviše pragove za kamatne stope za izvozne kredite određene u Glavnim okružnicama RBI-a i odredbama (59) Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici prihvatljivi su za RBI-a da komercijalne banke moraju osigurati određeni ovaj program. Utvrđeno je da se proizvođač izvoznik koji iznos svojih neto bankovnih kredita za financiranje je surađivao okoristio programom ECS. izvoza. Ovo usmjeravanje obvezuje komercijalne banke da provode funkcije navedene u članku 2. stavku 1. točki (a) podtočki i. osnovne Uredbe, u ovom slučaju zajmove u obliku povlaštenog financiranja izvoza. Takav nepo 3.8.3. Praktična provedba sredan prijenos sredstava u obliku zajmova pod odre đenim uvjetima obično bi se povjerio vladi, a ta se (60) Prema ovom programu, RBI postavlja obvezni najviši praksa u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke prag za kamatne stope koje se primjenjuju na izvozne iv. osnovne Uredbe ne razlikuje bitno od praksi koje kredite u indijskim rupijama i u stranoj valuti, koje vlada normalno slijedi. Ova se subvencija smatra speci komercijalne banke mogu naplaćivati izvozniku „s fičnom i protiv nje se mogu uvesti kompenzacijske mjere ciljem da se krediti učine dostupnima izvoznicima po budući da su povlaštene kamatne stope dostupne samo u međunarodno konkurentnim stopama”. ECS se sastoji odnosu na financiranje izvoznih poslova pa stoga zavise od dva potprograma, Programa za kreditiranje izvoza o ostvarenom izvozu na temelju članka 3. stavka 4. točke prije otpreme (kredit za pakiranje), koji obuhvaća (a) osnovne Uredbe. kredite predviđene za izvoznika za financiranje nabave, prerade, proizvodnje, pakiranja i/ili prijevoza robe prije izvoza, i Programa za kreditiranje izvoza poslije otpreme, koji predviđa zajmove obrtnog kapitala u svrhu financi ranja izvoznih potraživanja. RBI nalaže bankama i da 3.8.5. Izračun iznosa subvencije osiguraju određeni iznos svojih neto bankovnih kredita (64) Iznos subvencije izračunat je na temelju razlike između za financiranje izvoza. kamata plaćenih za izvozne kredite korištene tijekom RRIP-a i iznosa koji bi se platio da su se primjenjivale iste kamatne stope kao za redovite komercijalne kredite koje koristi određeno trgovačko društvo. Ovaj je iznos (61) Zbog ovih Glavnih okružnica RBI-a, izvoznici mogu subvencije (brojnik) raspodijeljen prema ukupnom ishoditi kredite za izvoz po povlaštenim kamatnim izvoznom prometu tijekom RRIP-a kao primjereni stopama u usporedbi s kamatnim stopama za redovite nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne komercijalne kredite (gotovinske kredite), koji su odre Uredbe, jer subvencija zavisi o realizaciji izvoza i nije đeni isključivo prema tržišnim uvjetima. dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili transportiranim količinama. Proizvođač izvoznik koji je surađivao okoristio se programom ECS i dobio je subvenciju u iznosu od 0,9 %. 3.8.4. Zaključak o ECS-u (62) Prvo, povlaštene kamatne stope kredita ECS-a utvrđene u Glavnim okružnicama RBI-a mogu smanjiti troškove 3.9. Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kamata izvoznika u usporedbi s troškovima kredita koji kompenzacijske mjere su određeni isključivo u skladu s tržišnim uvjetima i u tom slučaju dodjeljuju takvom izvozniku korist u smislu (65) Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenza članka 2. stavka 2. osnovne Uredbe. Samo u slučaju ako cijske mjere utvrđen tijekom RRIP-a u skladu s odred je utvrđeno postojanje takve razlike u kamatnim bama osnovne Uredbe, izražen ad valorem, za ispitanog stopama, zaključeno je da je korist dodijeljena. Razlike proizvođača izvoznika iznosi 4,7 %. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 299 (66) Na temelju raspoloživih podataka, proizvođač izvoznik koji je surađivao tijekom RRIP-a je činio 100 % izvoza sulfanilne kiseline iz Indije u Zajednicu. Nisu bili raspoloživi podaci koji bi pokazali nižu razinu subvencioniranja drugih možebitnih proizvođača izvoznika. Program PROGRAM EOU (*) DEPBS EPCGS ITES ALS države ECS (*) Ukupno Maharaštre TRGOVAČKO DRUŠTVO % % % % % % % % Kokan Synthetics and 3,2 Ne Ne Ne Ne 0,6 0,9 4,7 Chemicals Private Limited postoji postoji postoji postoji (*) Subvencije označene zvjezdicom su izvozne subvencije. 3.10. Zaključci o nastavku ili ponavljanju subven- (72) U vezi s trajnom prirodom promijenjenih okolnosti, s cioniranja obzirom na nalaze iz gornje uvodne izjave 68., zaklju čeno je kako nema razloga smatrati da promijenjena razina subvencioniranja nije bila trajne prirode. (67) U skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne Uredbe, ispitalo se je li vjerojatno da će prestanak važenja mjera na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja. 4. DEFINICIJA INDUSTRIJE ZAJEDNICE (73) Unutar Zajednice, istovjetni proizvod proizvode dva proizvođača za čiju se proizvodnju smatra da čini (68) Utvrđeno da, iako je marža subvencije utvrđena tijekom ukupnu proizvodnju Zajednice istovjetnog proizvoda u revizije nakon isteka mjere niža od one utvrđene tijekom smislu članka 9. stavka 1. osnovne Uredbe. početnog ispitnog postupka, indijski izvoznik dotičnog proizvoda koji je surađivao nastavio je koristiti subven cioniranje indijskih vlasti protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. U vezi s glavnim programom koji je ispitivan tijekom RRIP-a, tj. EOUS-om, status (74) Treba napomenuti da su, u usporedbi s početnim Izvozno orijentirane jedinice na temelju politike EXIM-a ispitnim postupkom, društva „Sorochimie Chimie Fine” i dalje traje i ne postoje naznake da će ti programi u i „Quimigal SA” promijenila naziv, prvo u „Ardenity”, a doglednoj budućnosti biti postupno ukinuti. Pod tim drugo u „CUF Químicos Industriais”. uvjetima, jasno je da će izvoznik dotičnog proizvoda i ubuduće nastaviti primati subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere. (75) Ta su dva proizvođača sudjelovala u ispitnom postupku i podržala su zahtjev za reviziju. Stoga oni čine industriju Zajednice u smislu članka 9. stavka 1. i članka 10. stavka (69) Budući da je dokazano da je subvencioniranje nastavljeno 8. osnovne Uredbe. u vrijeme revizije i da će se vjerojatno se nastaviti u budućnosti, pitanje vjerojatnosti ponavljanja subvencioni ranja je nevažno. 5. SITUACIJA NA TRŽIŠTU ZAJEDNICE 5.1. Potrošnja na tržištu Zajednice 3.11. Trajna priroda promijenjenih okolnosti (76) Očigledna potrošnja Zajednice utvrđena je na temelju: (70) U skladu s člankom 19. stavkom 2. osnovne Uredbe, također je ispitano može li se za promijenjene okolnosti s obzirom na početni ispitni postupak u pogledu subven cioniranja opravdano smatrati da su trajne prirode. — uvoza dotičnog proizvoda na tržište Zajednice prema podacima Eurostata, (71) Podsjeća se da je područje primjene privremene revizije, u izostanku suradnje bilo kojeg drugog izvoznika u Indiji, ograničeno na razinu subvencioniranja društva Kokan — ukupne prodaje industrije Zajednice na tržištu zajed Synthetics & Chemicals Pvt. Ltd. nice prema odgovorima na upitnike. 300 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (77) Potrošnja sulfanilne kiseline u Zajednici tijekom RRIP-a iznosila je oko 10 000 tona. Tijekom razmatranog razdoblja zabilježen je pad potrošnje od 6 %. Tablica 1. Potrošnja na tržištu Zajednice 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Potrošnja (u tonama) 10 684 10 443 10 899 9 939 9 997 Indeks 100 98 102 93 94 5.1.1. Trenutačni uvoz iz dotične zemlje (78) Kako bi se poštovale povjerljive poslovne informacije, s obzirom na činjenicu da društvo Kokan predstavlja 100 % uvoza podrijetlom iz Indije i da industriju Zajednice čine samo dva proizvođača, potrebno je podatke u donjim tablicama od 2. do 5. predstaviti u indeksiranom obliku. 5.1.2. Obujam uvoza i tržišni udio dotičnog uvoza tijekom RRIP-a (79) Obujam i tržišni udio uvoza iz Indije razvijali su se kako je navedeno u donjoj tablici. Tablica 2. Uvoz iz dotične zemlje Uvoz () 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Indeks 100 54 59 56 60 Izvor: Eurostat. Tablica 3. Tržišni udio dotične zemlje Tržišni udio 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Indeks 100 55 58 60 64 (80) Uvoz iz dotične zemlje se između 2003. i RRIP-a smanjio za 40 %, a tržišni udio indijskog uvoza smanjen je za 36 %. 5.2. Razvoj cijene i ponašanje cijena uvoza dotičnog proizvoda Tablica 4. Cijene dotičnog uvoza Jedinične cijene 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Indeks 100 85 96 110 111 Izvor: Eurostat. (81) Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena dotičnog uvoza podrijetlom iz Indije povećala se za 11 %. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 301 (82) Za potrebe izračuna razine nelojalnog sniženja cijene tijekom RRIP-a, cijene franko tvornica industrije Zajednice za nepovezane kupce uspoređene su s uvoznim cijenama CIF-a na granici Zajednice dotične zemlje, koje su na odgovarajući način prilagođene kako bi odražavale cijenu sa svim troškovima, uključivo s istovarom. Ta prilagodba cijene obavljena je povećanjem cijena za uobičajenu carinu i troškove nakon uvoza. Usporedba je pokazala da prilagođene indijske cijene nisu nelojalno snižavale cijene industrije Zajednice. Zabilježeni porast cijena i izostanak nelojalnog sniženja cijene treba promatrati u svjetlu različitih ponuda za preuzimanje obveza od strane indijskog izvoznika nakon uvođenja mjera 2002. 5.3. Uvoz iz ostalih trećih zemalja Tablica 5. Uvoz iz ostalih trećih zemalja Ostatak svijeta 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Uvoz (indeks) 100 93 114 91 91 Tržišni udio (indeks) 100 95 112 98 97 Prosječne cijene (EUR/tona) 855 930 1 077 1 059 1 018 Indeks 100 109 126 124 119 Izvor: Eurostat. (83) Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjio se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. Njihov tržišni udio blago je pao za 3 %. Glavne zemlje izvoznice, Sjedinjene Američke Države (SAD) i NRK, tijekom razmatranog razdoblja činile su gotovo 100 % tog uvoza. (84) Cijene sulfanilne kiseline iz ostalih trećih zemalja bile su u prosijeku niže od cijena industrije Zajednice, ali i od indijskih cijena. Podsjeća se da je uvoz sulfanilne kiseline podrijetlom iz NRK-a 2002. podlijegao antidampinškoj pristojbi od 21 %, koja je 2004., nakon antiapsorpcijskog postupka, povećana na 33,7 %. 5.4. Gospodarsko stanje industrije Zajednice 5.4.1. Uvodne napomene (85) Kako bi se poštovale povjerljive poslovne informacije, potrebno je podatke o dva proizvođača koja čine industriju Zajednice predstaviti u indeksiranom obliku. (86) U skladu s člankom 8. stavkom 5. osnovne Uredbe, ispitani su svi važni gospodarski čimbenici i indeksi u vezi s industrijom Zajednice. 5.4.2. Podaci koji se odnose na industriju Zajednice (a) P r o i z v o d n j a , p o s t o j e ć i p r o i z v o d n i k a p a c i t e t i s t o p a i s k o r i š t e n o s t i k a p a c i t e t a Tablica 6. Proizvodnja, postojeći proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Kapacitet u tonama (indeks) 100 100 100 105 112 Proizvodnja u tonama (indeks) 100 119 115 115 117 Iskorištenost kapaciteta (indeks) 100 119 115 109 105 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. 302 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (87) Razina proizvodnje industrije zajednice tijekom RRIP-a bila je 17 % veća od razine zabilježene na početku razmatranog razdoblja. Kapacitet proizvodnje industrije Zajednice također je povećan za 12 % tijekom razmatranog razdoblja budući da je jedan proizvođač iz zajednice povećao svoj kapa citet ulaganjima u opremu za proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. Spoj ta dva čimbenika doveo je do općeg povećanja stope iskorištenosti kapaciteta industrije zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Također treba napomenuti da je industrija zajednice tijekom RRIP-a ostvarila zadovoljavajuću razinu iskorištenosti kapaciteta (u rasponu od 75-80 %). (b) Z a l i h e (88) Razina zaliha industrije Zajednice na kraju godine postupno se smanjila za 22 % tijekom razmatranog razdoblja. Razine zaliha značajno su pale 2004. i 2005., a postupno su rasle 2006. i tijekom RRIP-a. Tablica 7. Obujam završnih zaliha 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Zalihe u tonama (indeks) 100 35 38 64 78 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (c) O b u j a m p r o d a j e , t r ž i š n i u d i o i r a s t (89) Obujam prodaje industrije Zajednice bio je 5 % viši tijekom RRIP-a u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja. Dok se potrošnja Zajednice smanjila za 6 % tijekom razmatranog razdoblja (vidi uvodnu izjavu 77.), tržišni udio industrije Zajednice povećao se za 12 % tijekom istog razdoblja. Točnije, industrija Zajednice je tijekom razmatranog razdoblja dobila 7 postotna boda tržišnog udjela. Tržišni udio industrije Zajednice zadržao se iznad 50 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Tablica 8. Obujam prodaje i tržišni udio 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Obujam prodaje — u tonama 100 114 107 105 105 (indeks) Tržišni udio % (indeks) 100 116 105 113 112 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (90) Treba napomenuti da je pad potrošnje Zajednice 2006. i tijekom RRIP-a donekle utjecao na rast industrije Zajednice. Povećanje tržišnog udjela gotovo jednako je objašnjeno povećanjem obujma prodaje i slabijom potražnjom pred kraj razmatranog razdoblja. (d) Č i m b e n i c i k o j i u t j e č u n a c i j e n e Z a j e d n i c e (91) Tijekom razmatranog razdoblja prosječne prodajne cijene industrije Zajednice znatno su povećane, i to za 26 %. Razvoj događaja promatran od 2005. odražava posebno učinke antiapsorpcijskih mjera koje su poduzete protiv kineskog uvoza u 2004. Prosječne prodajne cijene industrije Zajednice znatno su porasle između 2004. i 2005., a nakon toga su ostale poprilično stabilne. Međutim, to je povećanje bilo manje od povećanja cijena anilina, najznačajnije sirovine za proizvodnju sulfanilne kiseline. Anilin, koji je derivat benzena, predstavljao je oko 50 % ukupnog troška proizvodnje tijekom RRIP-a, a zabilježio je porast cijene od oko 45 % između 2003. i RRIP-a. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 303 Tablica 9. Prodajne cijene 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Prosječne prodajne cijene (indeks) 100 104 124 125 126 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (e) Z a p o s l e n o s t i p r o d u k t i v n o s t (92) Razina zaposlenosti je između 2003. i RRIP-a smanjena za 9 %, dok je proizvodnja porasla, što odražava povećanje produktivnosti i konkurentnosti industrije Zajednice. Međutim, tijekom istog razdoblja prosječan trošak po zaposleniku povećan je za 15 %. Tablica 10. Zaposlenost i produktivnost 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Zaposlenost (indeks) 100 96 96 98 91 Produktivnost (indeks) 100 125 120 117 129 Prosječan trošak rada (indeks) 100 82 94 106 115 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (f) P r o d u k t i v n o s t Tablica 11. Profitabilnost 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Indeks 100 – 1 286 1 519 335 191 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (93) Profitabilnost industrije Zajednice, izuzev godine 2005., bila je oko 1 % njezinog prometa ili manja. Važni gubici zabilježeni su 2004., a industrija Zajednice zabilježila je dobit 2005., 2006. i tijekom RRIP-a. S obzirom da je profitabilnost industrije Zajednice bila iznimno niska 2003., očiti porast u razmatranom razdoblju doveo je do profitabilnosti koja je još uvijek bila daleko ispod razine koja bi mogla biti prihvatljiva za tu vrstu industrije. (94) Također se napominje da su na profitabilnost industrije Zajednice utjecala kretanja cijena sirovine. Prosječan trošak proizvodnje povećao se za 25 % između 2003. i RRIP-a. Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 91., anilin je ključni ulazni materijal u proizvodnji sulfanilne kiseline i on čini oko polovice troškova proizvodnje. S obzirom na činjenicu da su 2004. cijene anilina znatno porasle, industrija Zajednice nije mogla prenijeti povećanje cijene na svoje kupce te je zabilježila gubitak. Stanje na tržištu Zajednice poboljšalo se 2005. budući da su se cijene anilina stabilizirale, a industrija Zajednice mogla je povećati svoje cijene sulfanilne kiseline koliko je potrebno za pokriće povećanja troškova sirovine. Industrija Zajednice, suočena s novim povećanjem cijena anilina, 2005. i tijekom RRIP-a, zabilježila je pad profitabilnosti na razinama manjima od 1 % u usporedbi s prometom. 304 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (g) U l a g a n j a , p o v r a t u l a g a n j a i s p o s o b n o s t p r i k u p l j a n j a k a p i t a l a Tablica 12. Ulaganja, povrat ulaganja 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Ulaganja (indeks) 100 39 57 255 305 Povrat ulaganja (indeks) 100 – 1 779 2 498 420 224 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. (95) Industrija Zajednice nastavila je tijekom čitavog razmatranog razdoblja ulagati u djelatnosti povezane s sulfanilnom kiselinom. Osim ulaganja koja su primarno povezana s održavanjem postojeće kapi talne imovine, jedan proizvođač iz Zajednice je 2005. i tijekom RRIP-a ulagao kako bi povećao svoj kapacitet za proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. Međutim, treba napomenuti da se očekuje da će taj novi kapacitet u potpunosti biti operativan tek od 2008. (96) Budući da je industrija Zajednice ostvarivala nisku dobit tijekom čitavog razmatranog razdoblja, brojčani podaci za povrat ulaganja, koji izražavaju rezultat prije oporezivanja kao prosječnu početnu i završnu neto knjigovodstvenu vrijednost imovine upotrijebljene u proizvodnji sulfanilne kiseline, također su ostali vrlo niski, oko 2 % tijekom RRIP-a. (97) U ispitnom postupku pokazalo se da je na kapitalne zahtjeve industrije Zajednice negativno utjecala teška financijska situacija. Iako je jedan proizvođač iz zajednice dio velike grupacije, kapitalni zahtjevi nisu uvijek bili ispunjeni na željenoj razini, budući da se unutar te grupacije financijska sredstva uobičajeno raspodjeljuju najprofitabilnijim subjektima. (h) N o v č a n i t o k (98) Novčani tok zabilježio je značajan pad, za 85 % između 2003. i RRIP-a, ali je još uvijek ostao pozitivan. Novčani tok ne slijedi trend profitabilnosti budući da na njega utječu nenovčane stavke kao što su amortizacija i kretanja zaliha. Tablica 13. Novčani tok Novčani tok 2003. 2004. 2005. 2006. RRIP Indeks 100 41 64 32 15 Izvor: Odgovori industrije Zajednice na upitnik. 5.5. Zaključak (99) Između 2003. i RRIP-a većina pokazatelja koji se odnose na industriju Zajednice razvijali su se pozitivno: obujam prodaje, iskorištenost kapaciteta, obujam proizvodnje, završne zalihe, produktiv nost, ulaganja i povrat ulaganja. Međutim, profitabilnost je iznosila manje od 1 % prometa tijekom RRIP-a. (100) Industrija Zajednice imala je korist od povećanja njezine jedinične cijene sulfanilne kiseline, posebno od 2004. do kraja RRIP-a. Međutim, povećanje prodajne cijene nije moglo u potpunosti kompenzirati povećanje troška proizvodnje i profitne marže su stoga pale. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 305 (101) Osim toga, pad potrošnje u Zajednici 2006. i tijekom sulfanilne kiseline iz Indije vrlo bi vjerojatno mogao RRIP-a donekle je omeo oporavak industrije Zajednice. zamijeniti veliki dio prodaje industrije Zajednice, budući da će cijene uvoza vjerojatno biti niže od cijena industrije Zajednice. (102) Ukupno gledajući, jasno je da je uvođenje antisubvencij skih mjera industriji Zajednice omogućilo stabilizirati svoju situaciju, ali ne da se u potpunosti oporavi od (108) U ispitnom postupku utvrđeno je da je tržište Zajednice štetnog stanja zbog povećanja troškova sirovine koje indijskom proizvođaču izvozniku i dalje privlačno. Utvr industrija Zajednice nije mogla prenijeti na svoje kupce. đeno je da je prosječna izvozna cijena njegove prodaje u Ipak, u ispitnom postupku se pokazalo da je tijekom ostale treće zemlje znatno ispod prosječne izvozne cijene razmatranog razdoblja počela ulagati u novu opremu. u Zajednici. Činjenica da za indijske izvozne cijene nije utvrđeno postojanje nelojalnog sniženja cijena objašnjeno je preuzimanjem obveze u vezi cijene i mjerama za Indiju. Međutim, i u tom slučaju utvrđeno je da su, u (103) S obzirom na gornju analizu, pokazalo se da su se, s prosjeku, indijske izvozne cijene CIF-a niže od prosječne jedne strane, pokazatelji obujma tijekom razmatranog cijene industrije Zajednice (oko 7 %). razdoblja razvijali pozitivno. S druge strane, financijski pokazatelji koji se odnose na industriju Zajednice kao što su profitabilnost i novčani tok pokazali su da je industrija Zajednice još uvijek u ranjivom gospodarskom stanju. Stoga se zaključuje da se industrija Zajednice nije (109) Stoga je vjerojatno da bi bez primjene bilo kakvih mjera u potpunosti oporavila od učinaka štetnog subvencioni indijski proizvođač izvoznik imao poticaj za korištenje ranja. značajnih količina neiskorištenog kapaciteta i preusmje ravanje svog izvoza u ostale treće zemlje prema privlač nijem tržištu Zajednice, po cijenama znatno manjima od trenutačnih razina cijene u industriji Zajednice. 6. VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE 6.1. Općenito 6.3. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja štete (104) Na temelju članka 18. stavka 2. osnovne Uredbe, obav ljena je analiza vjerojatnosti ponavljanja štete ako se (110) Na temelju prethodno navedenoga, može se zaključiti da, postojeće mjere ukinu. U vezi s tim, posebno je ispitan ako mjere prestanu vrijediti, uvoz na tržište Zajednice iz vjerojatan razvoj obujma izvoza i cijena iz dotične dotične zemlje vrlo bi se vjerojatno odvijao u znatnim zemlje, kao i njihovi mogući učinci na stanje industrije količinama i po subvencioniranim cijenama koje bi bile Zajednice u izostanku mjera. niže od cijena industrije Zajednice. To bi u svoj vjerojat nosti imalo učinak stvaranja silaznog kretanja za cijene na tržištu Zajednice, s očekivanim negativnim utjecajem na gospodarsko stanje industrije Zajednice. To bi posebno negativno utjecalo na oporavak koji je dijelom 6.2. Razvoj obujma izvoza i cijena iz dotične zemlje postignut u razmatranom razdoblju, što bi dovelo do ako se mjere ukinu vjerojatnog ponavljanja štete. (105) Podsjeća se da čak i uz primjenu antisubvencijskih mjera, uvoz iz dotične zemlje imao je tijekom RRIP-a tržišni udio od 9,7 %. 7. INTERES ZAJEDNICE 7.1. Uvod (106) U ispitnom postupku pokazalo se da indijski proizvođač izvoznik koji je surađivao ima značajan rezervni kapaci (111) U skladu s člankom 31. osnovne Uredbe, ispitano je bi li tet, iznad 30 % potrošnje Zajednice. Taj neiskorišteni održavanje postojećih antisubvencijskih mjera bilo protiv kapacitet ukazuje da proizvođač izvoznik ima mogućnost interesa Zajednice u cijelosti. Utvrđivanje interesa Zajed za povećanje trenutačne proizvodnje i stoga također za nice temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uklju povećanje izvoza sulfanilne kiseline u Zajednicu. čenih interesa. (107) Također se napominje da je potrošnja Zajednice tijekom (112) Činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle anali razmatranog razdoblja zabilježila mali pad i da se ne zira stanje u kojem su antisubvencijske mjere već bile na očekuje da će u idućim godinama potražnja biti tolika snazi, trebala bi omogućiti procjenu svakog nepotrebnog da apsorbira potencijalno povećanje uvoza iz Indije u negativnog utjecaja važećih antisubvencijskih mjera na slučaju da se mjere prekinu. Prema tom scenariju, izvoz dotične stranke. 306 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 (113) Na temelju toga ispitano je postoje li, bez obzira na domaće potražnje i da te mjere štete njihovoj konkurent zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štetnog subvencio nosti daljnjih proizvoda. Četvrti korisnik nije iznio svoj niranja, razlozi koji bi prisilno doveli do zaključka da stav o tome je li za ili protiv zadržavanja mjera. zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Zajednice. (120) U vezi sa stanjem opskrbe na tržištu Zajednice, treba napomenuti da bi trenutačni kapacitet proizvodnje indu 7.2. Interes industrije Zajednice strije Zajednice mogao zadovoljiti oko 80 % potrošnje Zajednice. Također treba naglasiti da je industrija Zajed (114) Može se objektivno očekivati da će industrija Zajednice nice uložila u nova postrojenja kako bi povećala svoju nastaviti imati koristi od mjera koje su trenutačno proizvodnju čiste sulfanilne kiseline. U svakom slučaju, uvedene i dalje se oporavljati vraćanjem tržišnog udjela svrha mjera nije spriječiti uvoz iz dotične države na i poboljšanjem svoje profitabilnosti. Ako se mjere ne tržište Zajednice, već osigurati da se taj uvoz obavlja zadrže, industrija Zajednice vjerojatno će ponovno po nesubvencioniranim i neštetnim cijenama. Stoga se trpjeti štetu od povećanog uvoza po subvencioniranim očekuje da će uvoz iz dotične zemlje i dalje ulaziti na cijenama iz dotične zemlje, a trenutačno nestabilno tržište što je bio slučaj i nakon uvođenja mjera 2002. financijsko stanje će se pogoršati. (121) Također treba napomenuti da je proizvodnja sulfanilne (115) Na temelju toga, moglo bi se zaključiti da bi nastavak kiseline izvan Zajednice sada ograničena na nekoliko mjera bio u interesu industrije Zajednice. zemalja u svijetu, kao što su Indija, Narodna Republika Kina i SAD. Stoga je važno da se industriji Zajednice omogući poslovati prema učinkovitim uvjetima tržišnog natjecanja kako bi domaće zalihe proizvoda i dalje bile 7.3. Interes uvoznika dostupne svim korisnicima u Zajednici. (116) Također se podsjeća da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da uvođenje mjera neće imati značajan učinak na uvoznike sulfanilne kiseline u Zajed nicu. Čini se da je to potvrđeno izostankom suradnje u (122) U vezi s konkurentnošću korisnika, treba napomenuti da ovom ispitnom postupku. Stoga, nisu predočeni nikakvi se, unatoč nedostatku podataka od korisnika u okviru uvjerljivi razlozi da bi uvođenje mjera moglo biti protiv ovog ispitnog postupka, u početnom ispitnom postupku interesa uvoznika. pokazalo da će antisubvencijske mjere povećati cjelo kupne troškove optičkih bjelila i boja koje sadrže sulfa nilnu kiselinu za manje od 1 %. 7.4. Interes korisnika (117) Komisija je poslala upitnike svakom od tridesetjednog (123) Na temelju gore navedenoga, slično zaključku poznatog korisnika, od kojih su samo četiri korisnika donesenom u početnom ispitnom postupku, i u okviru dostavila odgovore na upitnik. Tri odgovora na upitnik revizije nakon isteka mjere smatra se da zadržavanje primljena su od trgovačkih društava iz Zajednice koja mjera neće imati veliki negativni utjecaj na situaciju kori proizvode optička bjelila i jedan odgovor na upitnik od snika. trgovačkog društva koje proizvodi boje. Međutim, podaci koje su dostavili svi ti korisnici u vezi s učinkom mjera i udjelom sulfanilne kiseline u njihovim troškovima proiz vodnje nisu bili važni. 7.5. Zaključak o interesu Zajednice (124) S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja važećih antisubvencij (118) Obujam dotičnog proizvoda koji uvoze navedena četiri skih mjera. korisnika predstavljao je 47,3 % ukupnog uvoza u Zajed nicu. Štoviše, budući da ta četiri korisnika kupuju značajne količine sulfanilne kiseline od industrije Zajed nice, oni su ukupno činili oko 40 % potrošnje Zajednice tijekom RRIP-a. 8. KOMPENZACIJSKE MJERE (125) Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava preporučiti da se postojeće mjere zadrže i izmijene. Također im je (119) Tri korisnika naveli su iste razloge za protivljenje dan rok za podnošenje prigovora i komentara. Nije prim nastavku primjene mjera, odnosno da kapacitet proizvo ljen nijedan komentar koji bi mogao promijeniti gornje dnje industrije Zajednice nije dostatan za zadovoljenje zaključke. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 307 (126) U pogledu zaključaka donesenih u kontekstu revizije ispitnog postupka. Budući da su tom RRIP-u koristi od nakon isteka mjere s obzirom na vjerojatnost nastavka izvoznih subvencija iznosile 4,1 %, a razina dampinške subvencioniranja, vjerojatnost ponavljanja štete i interes marže početno utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1339/2002 Zajednice, kompenzacijske mjere u vezi s uvozom sulfa iznosila je 24,6 %, revidirana razina antidampinške nilne kiseline podrijetlom iz Indije treba zadržati kako bi marže treba iznositi 20,5 %. Uredbu (EZ) br. 1000/2008 se spriječilo ponavljanje nanošenja štete industriji Zajed treba izmijeniti na odgovarajući način, nice subvencioniranim uvozom. DONIJELO JE OVU UREDBU: (127) S obzirom na nalaze parcijalne privremene revizije ogra ničene na razinu subvencioniranja u vezi s proizvođačem izvoznikom iz Indije koji je surađivao, smatra se primje renim izmijeniti primjenjivu stopu kompenzacijske pristojbe sa 7,1 % na 4,7 %. Budući da je tijekom RRIP- Članak 1. a proizvođač izvoznik koji je surađivao činio 100 % izvoza sulfanilne kiseline iz Indije u Zajednicu, smatra 1. Uvodi se konačna kompenzacijska pristojba na uvoz sulfa se primjerenim da se ta stopa pristojbe također primje nilne kiseline obuhvaćene oznakom KN ex 2921 42 10 (oznaka njuje na uvoz proizvoda drugih indijskih proizvođača. TARIC 2921 42 10 60) i podrijetlom iz Indije. Stopa pristojbe neće se primjenjivati na uvoz dotičnog proizvoda koji proizvodi i prodaje za izvoz u Zajednicu proizvođač izvoznik koji je surađivao i od kojega je Odlukom 2006/37/EZ prihvaćena ponuda za preuzi manje obveze. U vezi s tim, napominje se da su 2. Stopa konačne kompenzacijske pristojbe koja se primje najniže uvozne cijene obveze prihvaćene od indijskog njuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja trgovačkog društva izmijenjene kako bi odražavale carina, iznosi 4,7 %. smanjenje kombinirane opće stope pristojbe (antidam pinške i kompenzacijske) koja se primjenjuje na to trgo vačko društvo. 3. Neovisno o stavku 1., konačna pristojba ne primjenjuje se na uvoz pušten u slobodan promet u skladu s člankom 2. (128) Izmjena stope kompenzacijske pristojbe utjecat će na konačnu antidampinšku pristojbu od 18,3 % uvedenu Uredbom (EZ) br. 1000/2008 na izvoz sulfanilne kiseline iz Indije, budući da je potonja prilagođena kako bi se 4. Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće izbjeglo dvostruko brojenje učinaka koristi od izvoznih odredbe o carinskim pristojbama. subvencija (podsjeća se da se konačna antidampinška pristojba temeljila na dampinškoj marži budući da je za potonju utvrđeno da je niža od razine uklanjanja štete). Članak 24. stavak 1. osnovne Uredbe i članak 14. stavak Članak 2. 1. osnovne antidampinške Uredbe predviđaju da nijedan proizvod ne podliježe ni antidampinškim mjerama ni 1. Uvoz prijavljen za puštanje u slobodan promet za koji su kompenzacijskim mjerama za potrebe rješavanja jedne račune izdala trgovačka društva od kojih je Komisija prihvatila te iste situacije koja proizlazi iz dampinga ili subvencio preuzimanje obveza i čiji su nazivi navedeni u Odluci niranja izvoza. U početnom ispitnom postupku utvrđeno 2006/37/EZ, koja je povremeno izmijenjena, izuzet je od je da određeni programi subvencija koji su ispitani i za kompenzacijske pristojbe uvedene člankom 1., pod uvjetom: koje je utvrđeno da se protiv njih mogu uvesti kompen zacijske mjere, predstavljaju izvozne subvencije u smislu članka 3. stavka 4. točke (a) osnovne antisubvencijske Uredbe. Kao takve, te su subvencije utjecale na izvoznu cijenu indijskog proizvođača izvoznika i time su dovele — da su ga navedena trgovačka društva proizvela, otpremila i do povećane marže dampinga. Stoga, na temelju članka za njega izdala račun izravno prvom nezavisnom kupcu u 24. stavka 1. osnovne Uredbe, konačna antidampinška Zajednici, i pristojba prilagođena je kako bi odražavala stvarnu dampinšku maržu koja je preostala nakon uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe za prijeboj učinka izvoznih subvencija (vidi uvodnu izjavu 46. Uredbe — da je takav uvoz popraćen računom na temelju obveze, (EZ) br. 1339/2002). odnosno trgovačkim računom koji sadrži najmanje elemente te izjavu propisane u Prilogu ovoj Uredbi, i (129) Posljedično, konačna antidampinška pristojba za Indiju mora se sada prilagoditi kako bi se uzela u obzir revidi rana razina koristi koja je dobivena od izvoznih subven — da roba koja je prijavljena i predočena carini točno odgovara cija tijekom RRIP-a trenutačnog antisubvencijskog opisu na računu na temelju obveze. 308 HR Službeni list Europske unije 11/Sv. 29 2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja deklaracije za Članak 3. puštanje u slobodan promet kada god se utvrdi, u odnosu na robu opisanu u članku 1. i izuzetu od carine prema uvjetima Članak 1. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1000/2008 zamjenjuje se navedenima u stavku 1., da jedan ili više tih uvjeta nisu ispu sljedećim: njeni. Uvjet određen u drugoj alineji stavka 1. smatra se neispu njenim ako se utvrdi da račun na temelju obveze nije u skladu s odredbama Priloga ili da nije vjerodostojan ili ako je Komisija „2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primje povukla prihvaćanje ponude za preuzimanje obveze na temelju njuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja članka 8. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 384/96 ili članka 13. stavka carine, za proizvode opisane u stavku 1. je sljedeća: 9. osnovne antisubvencijske Uredbe u Uredbi ili Odluci koja upućuje na konkretnu(-e) transakciju(-e) i proglašava odgovara jući(-e) račun(e) na temelju obveze nevaljanim(a). Zemlja Konačna pristojba (%) Narodna Republika Kina 33,7 3. Uvoznici prihvaćaju uobičajeni trgovinski rizik, činjenicu Indija 20,5” da neispunjenje, od strane bilo koje stranke, jednog ili više uvjeta navedenih u stavku 1. i dodatno definiranih u stavku 2. može prouzročiti carinski dug nastao na temelju članka 201. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. Članak 4. o uspostavi Carinskog zakonika Zajednice ( 1 ). Nastali carinski dug vraća se nakon što Komisija povuče prihvaćanje ponude Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u za preuzimanje obveze. Službenom listu Europske unije. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Sastavljeno u Luxembourgu 13. listopada 2008. Za Vijeće Predsjednik B. KOUCHNER ( 1 ) SL L 302, 19.10.1992., str. 1. 11/Sv. 29 HR Službeni list Europske unije 309 PRILOG Trgovački račun za prodaju sulfanilne kiseline trgovačkog društva u Zajednicu, koja podliježe preuzetoj obvezi, sadrži sljedeće dijelove: 1. Naslov „TRGOVAČKI RAČUN UZ ROBU KOJA PODLIJEŽE PREUZETOJ OBVEZI”. 2. Naziv trgovačkog društva, navedenog u članku 1. Odluke Komisije 2006/37/EZ o prihvaćanju preuzimanja obveze, koje izdaje trgovački račun. 3. Broj trgovačkog računa. 4. Datum izdavanja trgovačkog računa. 5. Dodatnu oznaku TARIC prema kojoj se roba na računu carini na granici Zajednice. 6. Točan opis robe, uključujući: — brojčanu oznaku proizvoda (PCN) koja se koristi za potrebe izvršavanja preuzete obveze (npr. PA99, PS85 ili TA98), — tehničke/fizičke specifikacije PCN-a, npr. za „PA99” i „PS85” bijeli prah za povećanje sipkosti, a za „TA98” sivi prah za povećanje sipkosti, — brojčanu oznaku proizvoda trgovačkog društva (CPC) (ako je primjenjivo), — oznaku KN, — količinu (navesti u tonama). 7. Opis uvjeta prodaje, uključujući: — cijenu po toni, — primjenjive uvjete plaćanja, — primjenjive uvjete isporuke, — ukupne popuste i rabate. 8. Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojemu trgovačko društvo izravno izdaje trgovački račun uz robu koja podliježe obvezi. 9. Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao trgovački račun i sljedeću potpisanu izjavu: „Ja, dolje potpisani, potvrđujem da se prodaja robe koja je obuhvaćena ovim računom za izravni izvoz u Europsku zajednicu obavlja u okviru i pod uvjetima obveze koju je ponudio [TRGOVAČKO DRUŠTVO] i prihvatila Europska komisija Odlukom 2006/37/EZ. Izjavljujem da su podaci navedeni u ovom računu potpuni i ispravni.” CIJENA PRETPLATE ZA 2013. g. (bez PDV-a, uključujući uobičajene troškove otpreme) Službeni list EU, serije L + C, tiskano izdanje na 22 službena jezika EU 1 300 EUR godišnje Službeni list EU, serije L + C, tiskano izdanje + godišnje izdanje na na 22 službena jezika EU 1 420 EUR godišnje DVD-u Službeni list EU, serija L, tiskano izdanje na 22 službena jezika EU 910 EUR godišnje Službeni list EU, serije L + C, mjesečno izdanje na DVD-u (zbirno na 22 službena jezika EU 100 EUR godišnje izdanje) Dodatak Službenom listu (serija S – natječaji za javnu nabavu), višejezično: na 23 službena 200 EUR godišnje DVD, jedno izdanje tjedno jezika EU Službeni list EU, serija C – natječaji na jeziku/jezicima ovisno o 50 EUR godišnje natječaju/natječajima Pravna stečevina EU, posebno tiskano izdanje na hrvatskom jeziku 4 000 EUR Pretplata na Službeni list Europske unije, koji se objavljuje na službenim jezicima Europske unije, dostupna je u 22 jezične inačice. Službeni list sastoji se od dviju serija: L (Zakonodavstvo) i C (Informacije i objave). Na svaku se jezičnu inačicu pretplaćuje posebno. U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 920/2005, objavljenom u Službenom listu L 156 od 18. lipnja 2005., institucije Europske unije nisu privremeno dužne sastaviti sve akte na irskome i objaviti ih na tom jeziku. Izdanja Službenog lista na irskom jeziku stoga se prodaju odvojeno. Pretplatom na Dodatak Službenom listu (serija S – natječaji za javnu nabavu) obuhvaćena su sva 23 službena jezika na jednome višejezičnom DVD-u. Pretplatnici Službenog lista Europske unije mogu na zahtjev primati različite priloge uz Službeni list. Pretplatnici se obavješćuju o objavljivanju priloga putem obavijesti umetnute u Službeni list Europske unije. Prodaja i pretplata Pretplatnici se na zasebno plative periodične publikacije, kao što je pretplata na Službeni list Europske unije, pretplaćuju preko naših prodajnih zastupnika. Popis prodajnih zastupnika nalazi se na stranici: http://publications.europa.eu/others/agents/index_hr.htm EUR-Lex (http://eur-lex.europa.eu) omogućuje izravan i besplatan pristup zakonodavstvu Europske unije. Ta stranica omogućuje pregled Službenog lista Europske unije, kao i Ugovora, zakonodavstva, sudske prakse i pripremnih akata. Više obavijesti o Europskoj uniji može se pronaći na stranici: http://europa.eu FX-AZ-13-181-HR-C HR