Sl. 1. Ugraðena uglovna upravna, poslovna i stambena javna zgrada Radnièke komore u Zagrebu, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, 1935.-38., suautor arh. Jovan Korka Fig. 1 Corner terraced apartment house − administrative, office, and residential public building of the Workers’ Chamber in Zagreb, King Petar Krešimir IV square 2, 1935-38, co-author architect Jovan Korka Znanstveni prilozi | Scientific Papers 16[2008] 2[36] PROSTOR 193

Darko Kahle

Ured ovlaštenog arhitekta Darka Kahlea Darko Kahle Architectural Practice, Licensed architect HR − 10000 Zagreb, Jurjevska 18 HR − 10000 Zagreb, Jurjevska 18

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 72.011:72.036 (497.5 Zagreb) Šterk, Vladimir ”1923/1941” UDC 72.011:72.036 (497.5 Zagreb) Šterk, Vladimir ”1923/1941” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 − Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 − History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 19. 3. 2007. / 4. 12. 2008. Article Received / Accepted: 19. 3. 2007. / 4. 12. 2008.

Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. Projects and Realizations by Vladimir Šterk in Zagreb Between 1923 and 1941

Èeški kubizam Czech Cubist architecture Novo graðenje New Architecture Šterk, Vladimir Šterk, Vladimir Zagreb Zagreb Židovi Jews

U èlanku je katalogizirano i analizirano 40 projekata i realizacija od 1923. do This paper presents a selection of 40 categorized and analyzed projects and 1941. koje je arhitekt Vladimir Šterk potpisao na podruèju tadašnjega Zagreba. realizations between 1923-1941 designed by the architect Vladimir Šterk in the Iz analize proizlazi jasnoæa u slaganju tlocrta, spretnost u primjeni razlièitih Zagreb area. The analysis shows clarity in plan composition, skillful applica- konstruktivnih sklopova i neprestana mijena u oblikovanju − od uklapanja kla- tion of various structural systems and permanent changes in the design in- siènih elemenata u oèišæenu plohu proèelja preko umetanja tekstura u plohe cluding the insertion of classical elements into a clean facade surface and the kubiènog tijela do prekidanja kubiènog tijela klasiènim oblicima. interruption of a cubic body with classical forms. 194 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD log 2.) i popis 36 publiciranih tekstova u koji- ma se spominje arhitekt Vladimir Šterk ili INTRODUCTION kuæe koje je projektirao (Prilog 3.), kao i po- pis 17 projekata i realizacija u razdoblju od 1923. do 1941. godine, koje se u izvorima pri- pisuju arhitektu Vladimiru Šterku (Prilog 4.).7 Èlanak je ilustriran fotografijama proèelja analiziranih realizacija, osim onih koje su ne- stale8 ili do kojih nije bio moguæ odnosno nije bio omoguæen pristup.9

SKICA ZA ŽIVOTOPIS BIOGRAPHY Arhitekt Vladimir Šterk roðen je 5. sijeènja 1891. godine u Zagrebu10 od oca Vjekoslava- -Aloisa i majke Line, roð. Jellinek.11 Završio je puèku školu, a zatim maturirao u realnoj gim- naziji u Zagrebu.12 Pohaðao je Èešku visoku tehnièku školu u Pragu13 u razdoblju od 1911.

1 Htio bih se najljubaznije zahvaliti arhitektovu sinu Jehudi Vojku Šterku i njegovoj obitelji na strpljivo pruženoj pomoæi, bez koje bi ovaj èlanak bio siromašniji za mnoge dosad nepoznate èinjenice. 2 Pojam zagrebaèki projekti i realizacije u daljnjem tek- stu oznaèava projekte i realizacije koji su smješteni na suvremenom upravnom podruèju grada Zagreba, dakle unutar granica grada Zagreba u promatranom razdoblju. 3 Dosad je analizom utvrðeno da se arhitektu Vladimi- vaj je èlanak prvi u nizu èlanaka koji æe ru Šterku može pripisati (atribuirati) potpuno ili djelomièno O autorstvo više od 60 zgrada samo na suvremenom uprav- znanstveno valorizirati golem arhitektonski nom podruèju grada Zagreba, a koje su uglavnom potpisa- opus arhitekta Vladimira Šterka.1 U èlanku je li i ovjerili izvoðaèi. popisano i obraðeno 40 zagrebaèkih projeka- 4 Pojam zagrebaèki tlocrt u daljnjem tekstu oznaèava ta i realizacija2 koje je potpisao i ovjerio žigom naèin organizacije tlocrta ugraðene najamne stambene zgrade kakav je bio primjenjivan u Zagrebu u razdoblju od svoga arhitektonskog ureda (Prilog 1.). U potresa 1880. do 1945. godine. sljedeæem èlanku bit æe obraðeni projekti i 5 Pojam Èeški kubizam u daljnjem tekstu oznaèava stil realizacije u Zagrebu od 1921. do 1941., koje u arhitekturi nastao u Pragu neposredno prije poèetka temeljem iscrpne analize pripisujem arhitek- Prvoga svjetskog rata pod utjecajem Picassa i Braquea. Karakteriziraju ga prizmatièni i piramidalni oblici upotri- tu Vladimiru Šterku ili njegovu arhitekton- jebljeni kao aplikacija na samom proèelju zgrade. Uspore- 3 skom uredu. U posljednjem èlanku bit æe di: Švacha, 1995: 100 i dalje. analizirani tekstovi arhitekta Vladimira Šterka 6 Pojam Novo graðenje u daljnjem tekstu oznaèava i procijenjeno znaèenje njegova arhitekton- „(…) škole u arhitekturi u prvoj polovici 20. stoljeæa koje skog djela u kontekstu povijesti arhitekture imaju za cilj arhitektonsko stvaranje temeljem tada suvre- menih materijalnih i duhovnih uvjetovanosti.” Kahle, na podruèju grada Zagreba izmeðu dva svjet- 2003: 170 ska rata. 7 Za sve navode i lokacije navedene u ovom prilogu izvršit æe se dodatna istraživanja do objave posljednjeg U èlanku je skiciran životopis arhitekta Vladi- èlanka. mira Šterka. Detaljno su analizirani njegovi 8 Nije priložena fotografija onih realizacija koje su veæ dosad otkriveni, potpisani i ovjereni zagre- bile nestale u vrijeme fotografiranja. Ako je realizacija baèki projekti te realizacije prema danim uklonjena naknadno, fotografija je ipak priložena. odrednicama arhitektonske analize. Implici- 9 Pristup nije bio moguæ objektima koji su zarasli u ze- rana je važnost potpisanih zagrebaèkih pro- lenilo ili nije bio omoguæen objektima u koje su smještene državne institucije. jekata i realizacija za Zagreb i hrvatsku arhi- Plejiæ tekturu izmeðu dva svjetska rata, najprije za 10 , 2003: 68 4 11 Iz obiteljske ostavštine arhitekta Vladimira Šterka, transformaciju zagrebaèkog tlocrta, a naro- ljubaznošæu njegova sina Jehude Vojka Šterka. 5 èito za pojavu takozvanoga Èeškog kubizma, 12 Esih, 1941: 29 6 odnosno Novoga graðenja u zagrebaèkoj i 13 Do 1918. godine Èeška visoka tehnièka škola u Pragu hrvatskoj arhitektonskoj svakodnevici, kao i (Austrougarska Monarhija), od 1919. godine Èeške visoke za atribuciju nepotpisanih projekata i realiza- tehnièke nauke (ÈVUT) u Pragu (Èehoslovaèka Republika). cija, a najavljena su i nova otkriæa. Èlanku je 14 Plejiæ, 2003: 68 priložen popis bibliografije u dvije skupine: 15 Premerl, 1996: 332 popis 10 èlanaka i tekstova kojima je autor ili 16 Esih, 1941: 29 jedan od autora arhitekt Vladimir Šterk (Pri- 17 Vidi bilješku 3. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 195

do 1919. godine.14 Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu i bio zarobljen u Rusiji,15 gdje je prouèavao rusku drvenu vernakularnu arhitekturu.16 Diplomirao je na Èeškim viso- kim tehnièkim naukama u Pragu17 19. ožujka 1921. godine.18 Nakon diplome bio je zapo- slen od 25. ožujka do 30. svibnja 1921. godi- ne u Tehnièkoj poslovnici Graðevinskog poduzeæa „Špiller, Juzbašiæ i Šurina”, a od 1. lipnja 1921. u Poslovnici Ignjat Fischer.19 Neko je vrijeme bio zaposlen u Gradskom gra- ðevnom uredu u Zagrebu.20 Bio je jedan od prvih asistenata na Tehnièkom fakultetu Sve- uèilišta u Zagrebu21 i èlan osnivaèkog odbora društva „Narodni rad − društvo židovskih asi- milanata i anticionista u Hrvatskoj” koje je osnovano 1922. godine.22 A 22. ožujka 1922. godine položio je praktièni ispit za arhitek- ta.23 Od 1923. godine bio je samostalni ovlašteni arhitekt u Zagrebu.24 Od 11. veljaèe 1925. godine bio je ovlašten za obavljanje

18 Plejiæ, 2003: 68. U Pragu su, meðu ostalima, diplomi- rali Ivan Zemljak (Njemaèka visoka tehnièka škola, 1920.), Gjuro Kastl (Èeške visoke tehnièke nauke, 1921.) i Vjeko- slav Muršec (Likovna akademija u Pragu, 1928.). 19 Iz obiteljske ostavštine arhitekta Vladimira Šterka, ljubaznošæu njegova sina Jehude Vojka Šterka. Zasad nije poznato kada je završio zaposlenièki odnos u Poslovnici Ignjat Fischer, ali je oèito da je bio njen ravnopravni vanjski suradnik barem do 1929. godine. 20 *** 1939.a: 79. U DAZg nema ni osobnog dosjea, ni dosjea Vladimira Šterka kao zaposlenika gradske uprave. U daljnjem istraživanju bit æe pregledan Urudžbeni zapi- snik Gradskog poglavarstva za razdoblje od 1918. do 1926. godine. Sl. 2. Ugraðena stambena, poslovna i trgovaèka Esih javne prakse iz arhitektonske struke na cije- 21 , 1941: 29. Vladimir Šterk nije spomenut u kazalu lom podruèju Kraljevine SHS, a 17. svibnja najamna zgrada Präger, Gunduliæeva 3, 1926.-27. nastavnika Arhitektonskog fakulteta Sveuèilišta u Zagre- Fig. 2 Residential, office, and commercial terraced bu; Obad-Šæitaroci, 2000: 384-87. U daljnjem istraživanju iste godine položio je propisanu zakletvu kao apartment house for rent Präger, Gunduliæeva 3, bit æe pregledana arhiva Arhitektonskog fakulteta Sveu- ovlašteni civilni inženjer.25 Projektirao je dio 1926-27 èilišta u Zagrebu s naglaskom na razdoblje Arhitektonskog odjela Tehnièke visoke škole u Zagrebu. unutarnjeg ureðenja jugoslavenskog paviljo- 26 Sl. 3. Ugraðena stambena najamna zgrada „Omega” d.d. 22 Goldstein, 2004: 174 na u Parizu, koji je 1925. godine projektirao za gradnju kuæa, Kralja Zvonimira 3, 1923.-24. 27 23 U smislu §. 7. Zakona od 11. 10. 1914. o ureðenju arhitekt Stjepan Hribar, te dio unutarnjeg Fig. 3 Residential terraced apartment house for rent graðevinske službe u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji; iz ureðenja jugoslavenskog paviljona u Barce- ”Omega” for housing construction, King Zvonimir st. 3, obiteljske ostavštine arhitekta Vladimira Šterka, ljubaz- loni,28 koji je 1929. godine projektirao arhi- 1923-24 nošæu njegova sina Jehude Vojka Šterka. tekt Dragiša Brašovan.29 Projektirao je i izveo 24 Godine 1923. potpisao je urudžbene nacrte za trokatni- mnogo vila, stambenih kuæa i drugih zgrada u cu u Ulici kralja Zvonimira 3 kao ovl.[ašteni] civilni arhitekt. Zagrebu, zagrebaèkoj okolici,30 Slavonskom 25 Iz obiteljske ostavštine arhitekta Vladimira Šterka, 31 32 33 34 ljubaznošæu njegova sina Jehude Vojka Šterka. Brodu, Požegi, Osijeku i Vinkovcima. 26 Èorak, 1981: 238, fusnota 71, Cf. Katalog Kraljevine Sudjelovao je na I. izložbi jugoslavenske su- SHS: 7 vremene arhitekture u Beogradu 1931. godi- 27 Ignjatoviæ, 2007: 76-77 ne,35 izložbi Kluba arhitekata sekcije UJIA u 28 Kuševiæ, 1930: (6) Zagrebu 1932. godine36 te na izložbi „Pola 29 Blagojeviæ, 2003: 97-99 vijeka hrvatske umjetnosti” u Zagrebu 1938. 30 Vukadin-Doronjga, H., usmeno priopæenje godine.37 Teško se razbolio 1936. godine,38 a 31 Hanièar-Buljan, I., usmeno priopæenje umro je 6. ožujka 1941. godine u Zagrebu39 od 32 Karaè, Z., usmeno priopæenje leukemije,40 ostavivši udovicu Aleksandrinu 33 Premerl, 1996: 332 roð. Favalle te sinove Veljka i Vojka,41 koji su 34 Laslo, A., usmeno priopæenje nastavili živjeti u Zagrebu do 1949. godine, 35 Premerl, 1996: 332-33 kada su se iselili u Izrael.42 36 Bjažiæ-Klarin, 2007: 321 37 Premerl, 1996: 332-33 PRIMARNI IZVORI 38 Pofuk, 2008: 3 39 Esih, 1941: 29 PRIMARY SOURCES 40 Pofuk, 2008: 3 41 Esih, 1941: 29 Kao radna podloga istraživanju poslužila je 42 Milkoviæ, 2008.a: 2-3 digitalna popisna baza podataka „Izgradnja 196 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ziv investitora prema konaènom upravnom aktu (što je u pravilu odobrenje za upora- bu45), nadnevak odobrenja za izgradnju, iz- voðaè, nadnevak odobrenog poèetka upora- be, tipologija,46 referentna literatura i napo- mene, kao i naziv primarnog izvora. U nastavku èlanka dana je u opisu svake zgra- de kratka okvirna analiza prema urbani- stièkom, funkcionalnom, konstruktivnom i oblikovnom kriteriju,47 nakon èega su zbirno prikazani statistièki rezultati prema zadanim kriterijima.

43 Graðevna odnosno graðevinska dozvola. 44 Za stratifikaciju golemoga projektantskog opusa ar- hitekta Vladimira Šterka u ovom i sljedeæim èlancima kori- stim ovaj sustav: Katalog je utemeljen na projektima zato što je rijeè o mo- nografiji arhitekta. Složen je kronološki prema nadnevku prvoga upravnog akta i mjesno podijeljen prema gradu u Sl. 4. Samostojeæa stambena zgrada Schönbaum, Zagreba u razdoblju od 1928.-1945. godine”, Tuškanac 25, 1926. kojem se nalazi te prema kriteriju autorstva. Prvo slovo koju sam izradio 1996. godine, a sukcesivno oznaèava grad: O − osjeèki, P − požeški, S − slavonskobrod- Fig. 4 Residential detached house Schönbaum, ski, V − vinkovaèki, Z − Zagrebaèki itd. Drugo slovo oz- Tuškanac 25, 1926 dopunjavao do danas. U bazi podataka in- naèava kriterij autorstva projekta: A − atribuirani, P − ventarno je obuhvaæena praktièno sva graðe- potpisani. Dvoznamenkasti broj na kraju popisnog broja Sl. 5. Ugraðena uglovna stambena, trgovaèka i vinska djelatnost privatnih kuæevlasnika unu- jest redni broj projekta na odreðenom podruèju. Za buduæe poslovna najamna zgrada Gross, Britanski trg 12, kataloške jedinice, koje bi mogle nastati naknadnim 1927.-28. tar tadašnjih upravnih granica grada Zagreba na podruèju sjeverno od željeznièke pruge otkriæem nekog projekta, koristit æe se mala slova a, b, itd. Fig. 5 Commercial and office corner terraced nakon rednog broja, i to prema kronološkom redu nad- apartment house for rent Gross, Britanski trg 12, Dugo Selo − Zagreb − Zaprešiæ. Južno od na- nevka upravnog akta. 1927-28 vedene željeznièke pruge obuhvaæena je 45 Stambena dozvola odnosno dozvola za uporabu. praktièno sva legalna graðevinska djelatnost. 46 Za oznaèavanje tipologije ovdje koristim jednoznaèni Baza podataka nadalje je dopunjena inventa- sustav primjeren modernom hrvatskom jeziku, i to tako da rizacijom Bosanske ulice, Nazorove ulice, se u oznaci zgrade najprije dade 1. pridjev prema naèinu izgradnje (ugraðena, poluugraðena, samostojeæa) te, po Vonèinine ulice, Tuškanca te podruèja ome- potrebi, 2. pridjev prema položaju zgrade u ulici (uglovna), ðenog Vlaškom i Draškoviæevom ulicom, Uli- zatim 3. pridjev prema vrsti korištenja (stambena, trgo- com kneza Branimira i Heinzelovom ulicom vaèka, poslovna, proizvodna ili upravna) i, po potrebi, 4. pridjev prema naèinu korištenja (najamna, javna) ispred za razdoblje od 1918. do 1928. godine. Za rijeèi zgrada (rijeè kuæa u sebi podrazumijeva stambeno pa adaptacije, dogradnje i ureðenja lokala u zbog toga ne može biti jednoznaèna odrednica). Ako je gradskom središtu baza podataka dopunjena zgrada višefunkcionalna, tada su stavljeni pridjevi svih je graðom „Inventarizacije graðevne supstan- funkcija − poredani prema velièini površine pojedine funk- cije od najveæe prema najmanjoj. Ako se radi o više zgrada, ce Povijesne cjeline Gradec i Kaptol sa sjever- tada se ispred izraza dodaje imenica sklop. nim dijelom Trga Bana Josipa Jelaèiæa i Ilice 1. pridjev 2. pridjev 3. pridjev 4. pridjev imenica do Dežmanova prolaza − dijela zone A Povije- ugraðena, uglovna stambena, najamna, zgrada sne urbane cjeline grada Zagreba”, koju sam poluugraðena, trgovaèka, javna Sl. 6. Samostojeæa stambena zgrada Bogdanoviæ, istražio u razdoblju od 16. 2. 2004. do 1. 3. samostojeæa poslovna, Tuškanac 90, 1927.-29. 2006. godine. U razdoblju od 2. 1. do 25. 7. proizvodna, Fig. 6 Residential detached house Bogdanoviæ, 2006. godine u Zbirci graðevinske dokumen- upravna Tuškanac 90, 1927-29 tacije Državnog arhiva u Zagrebu prema na- 47 Za oznaèavanje oblikovne tipologije u odnosu na vedenim sam podacima detaljno istražio iz- Novo graðenje (vidi bilješku 5.) ovdje koristim poopæeni sustav koji sam objavio u èlanku „Stambene kuæe Novoga vornu graðu 40 zagrebaèkih projekata i reali- graðenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od zacija arhitekta Vladimira Šterka u razdoblju 1928. do 1945. godine” (Kahle, 2003: 167-73), a zatim pri- od 1923. do 1941. godine. mijenio u izradi doktorske disertacije (Kahle, 2007: 42). Definicija. Zgrade su prema oblikovanju proèelja i krovišta razvrstane u pet tipova. Prvi je tip tradicionalno oblikova- NAÈELA ARHITEKTONSKE ANALIZE na zgrada koja ima uspravne prozore i koso krovište koje je razvedeno prema obrisu tlocrta. Postoje tri prijelazna PRINCIPLES OF ARCHITECTURAL ANALYSIS tipa: tradicionalno oblikovana zgrada s ravnim krovom koja ima uspravne prozore i ravni krov obložen pokrovom od drvocementa (Holzzementdach) nad cijelim obrisom U Prilogu 1. popisani su dosad otkriveni tlocrta, odnosno kubièno oblikovano graðevno tijelo s tra- potpisani projekti i realizacije arhitekta Vladi- dicionalno oblikovanim proèeljima, zatim zgrada s proèe- mira Šterka na upravnom podruèju grada Za- ljima Novoga graðenja i kosim krovištem, to jest s polo- ženim prozorima, te s kosim krovištem koje je razvedeno greba u razdoblju od 1923. do 1941. godine i prema obrisu tlocrta, kao i zgrada s proèeljima Novoga poredani su prema kronološkom kriteriju na- graðenja i djelomiènim ravnim krovom, to jest s položenim dnevka prvoga upravnog akta, što je u pravi- prozorima, te s ravnim krovom uz dijelove kosoga krovišta. lu odobrenje za izgradnju.43 U prilogu su Dva posljednja tipa u pravilu se izvode prema zahtjevima graðevinskih propisa. Posljednji je tip zgrada Novoga tablièno navedeni popisni broj (zagrebaèki graðenja, s položenim prozorima i s ravnim krovom, dakle potpisani: ZP1-ZP40),44 današnja adresa, na- kubièno oblikovano graðevno tijelo. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 197

ZP01. (Sl. 2.) Ugraðena stambena najamna zgrada − Kralja Zvonimira 3, visine 7 etaža, sa srednjim dvorišnim krilom i svjetlikom, te jednostrešnim kosim krovištem i ravnim kro- vom. Karakteristièan kat sadrži po jedan tro- sobni i èetverosobni stan na stubište sa so- bama orijentiranim na ulicu i dvorište, koje su povezane halom, dok se pomoæne prosto- rije nalaze u dvorišnom krilu, a kupaonica i zahod svakog stana orijentirani su na central- ni svjetlik. Zidanica sa stropovima od drveno- ga grednika, drvenim krovištem i masivnim stubama koje su oslonjene na èeliène traver- ze. Tradicionalno oblikovana zgrada, s pro- èeljem od 5 prozorskih osi po uzoru na princi- pe Èeškog kubizma s klasicistièkom plitkom plastikom. ZP02. (Sl. 3.) Ugraðena stambena, poslovna i trgovaèka najamna zgrada − Gunduliæeva 3, visine 7 etaža, sa srednjim dvorišnim krilom i simetrièno kao lebdeæa cjelina sa dva staklena Sl. 7. Ugraðena uglovnica stambena najamna zgrada polja izmeðu tankih metalnih šprljaka. U lije- Draganec, Trg kralja Petra Krešimira IV. 17, 1927.-28. jednostrešnim kosim krovištem te ravnim Fig. 7 Residential corner terraced apartment house krovom. Karakteristièan kat sadrži po jedan vom dijelu desnog polja smještena su vrata. for rent Draganec, King Petar Krešimir IV square 17, èetverosobni i peterosobni stan na stubište ZP06. Pregradnja duæana i izloga ugraðene 1927-28 sa sobama orijentiranim na ulicu i dvorište, − stambene i trgovaèke najamne zgrade Ilica Sl. 8. Ugraðena stambena i trgovaèka najamna zgrada koje su povezane halom, dok se pomoæne 8. Postojeæi otvor izloga olakšan je ispup- Jureša (Kolar), Deželiæev prilaz 43, 1928.-31. prostorije nalaze u dvorišnom krilu, a zbog èenjem izloga na ploènik koji je komponiran Fig. 8 Residential and commercial terraced dužine fronte kupaonica i zahod svakog sta- simetrièno kao cjelina s jednim staklenim apartment house for rent Jureša (Kolar), Deželiæev na orijentirani su na dvorište. Zidanica sa poljem izmeðu tankih metalnih šprljaka, koji prilaz 43, 1928-31 stropovima od drvenoga grednika, drvenim su naglašeni stiliziranim vijencima i okvirom krovištem, stropovima nad podrumom, pri- za reklamu. U desnom dijelu polja smještena zemljem i stubišnim krakovima te stupovima su vrata, koja sinkopiraju simetriènost kom- u prizemlju i mezaninu od armiranog betona, pozicije. s masivnim stubama koje su oslonjene na ZP07. (Sl. 5.) Ugraðena uglovna stambena, èeliène traverze i dizalom. Zgrada s proèeljem, trgovaèka i poslovna najamna zgrada − Bri- koje konvergira Novom graðenju, od 7 pro- tanski trg 12, visine 7 etaža, s dvorišnim zorskih osi na principima Èeškog kubizma s svjetlikom te jednostrešnim kosim krovištem linijskom plitkom plastikom. i ravnim krovom. Karakteristièan tlocrt sadrži ZP03. (Sl. 4.) Samostojeæa stambena zgrada èetiri trosobna i jedan èetverosobni stan na − Tuškanac 25, visine 3 etaže do krovnog dva stubišta i dizalo. U donjim je etažama ar- vijenca, s potkrovljem i dvostrešnim kosim miranobetonski kostur, iznad prvoga kata zi- krovom. Karakteristièan kat sadrži 1 èetve- danica s armiranobetonskim stropovima i rosoban stan sa sobama orijentiranim na vrt, armiranobetonskim stubištima. Zgrada s tri koje su povezane predsobom smještenom u proèelja koja konvergiraju Novom graðenju, s Sl. 9. Samostojeæa stambena zgrada Bedekoviæ- sredini, dok se pomoæne prostorije nalaze u 3 prozorske osi na Ilicu, 6 osi na Britanski trg Schindler, Grškoviæeva 15, 1928.-30. sjeverozapadnom dijelu kuæe, a kupaonica je i 5 osi na Arnoldovu ulicu. Prvi se put pojav- Fig. 9 Residential detached house Bedekoviæ- orijentirana na balkon. Zidanica sa stropovi- ljuju motivi naglašene zone prizemlja koja je Schindler, Grškoviæeva 15, 1928-30 ma od drvenoga grednika, drvenim krovištem, kaneliranom kamenom žbukom razdvojena stupovima zidanim u cementnom mortu, od ostatka plašta proèelja i prozorske osi na stropovima nad podrumom od armiranog be- odrezanom uglu s plastièno oblikovanim tona i masivnim stubama koje su oslonjene naglašenim balkonima. na èeliène traverze. Tradicionalno oblikovana ZP08. (Sl. 6.) Samostojeæa stambena zgrada zgrada, s proèeljima koja klasicistièkim ukra- − Tuškanac 90, visine 3 etaže do krovnog sima naglašavaju vertikalnost graðevnog vijenca, s potkrovljem i èetverostrešnim ko- tijela i s polukružnim erkerom koji je izbaèen sim krovištem. Kuæa sadrži 1 peterosobni na dvorišno zabatno proèelje. dvoetažni stan s dodatnim sobama na tava- − nu, dok se pomoæne prostorije nalaze u sute- ZP04. Samostojeæa stambena zgrada Tuš- renu. Zidanica sa stropovima od drvenoga kanac 27. Opis ove neizvedene zgrade tek se grednika, drvenim krovištem, stupovima zi- u detaljima razlikuje od opisa prethodne danim u cementnom mortu, stropovima nad zgrade, Tuškanac 25. podrumom od armiranog betona i masivnim ZP05. Pregradnja duæana i izloga ugraðene stubama koje su oslonjene na èeliène traver- stambene i trgovaèke najamne zgrade − Ilica ze. Tradicionalno oblikovana zgrada, s pro- 36. Postojeæi otvori izloga olakšani su tako da èeljima koja, oèišæena od ukrasa, naglašavaju je izlog ispupèen na ploènik i komponiran plastiènost graðevnoga tijela. 198 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ZP09. (Sl. 7.) Ugraðena uglovna stambena etaža, sastavljena od po jedne uliène i dvo- najamna zgrada − Trg kralja Petra Krešimira rišne kuæe koje su povezane centralnim hod- IV. 17, visine 7 etaža, sa srednjim dvorišnim nikom u kojem se nalazi stubište i dizalo, s svjetlikom te jednostrešnim kosim krovištem jednostrešnim kosim krovištem te ravnim i ravnim krovom. Karakteristièan tlocrt sadrži krovom. Karakteristièan tlocrt sadrži dva èe- tri trosobna stana na stubište. Zidanica sa tverosobna stana na stubište. U donjim eta- stropovima od drvenoga grednika, drvenim žama armiranobetonski kostur, iznad prvoga krovištem, stupovima zidanim u cementnom kata zidanica s armiranobetonskim stropovi- mortu, stropovima nad podrumom od armira- ma i drvenim grednikom te s armiranobeton- nog betona i masivnim stubama koje su skim stubištem. Zgrada s proèeljem Novoga oslonjene na èeliène traverze. Zgrada sa dva graðenja i djelomiènim ravnim krovom, s 3 proèelja koja konvergiraju Novom graðenju, prozorske osi. sa po 4 prozorske osi na svako proèelje. ZP15. Pregradnja ponutrice samostojeæe Oblikovanje ugla riješeno je izbaèenim dijelo- − vima proèelja sa spojnim balkonom oko zao- stambene zgrade Nazorova 68, sagraðene bljenog ugla u prvom katu, iznad kojeg su 1888./89. godine, s promjenom unutarnjeg zaobljeni plastièno oblikovani balkoni, te raz- rasporeda u visokom prizemlju, èime je kla- djelnim vijencima u svakom katu. sièna paladijanska dispozicija zamijenjena funkcionalno organskim rasporedom pojedi- − ZP10. Ugraðena stambena najamna zgrada nih prostorija. Vodnikova 13, visine 6 etaža, s tranzitivnom tlocrtnom dispozicijom koja sadrži svjetlik ZP16. (Sl. 11.) Ugraðena uglovna stambena i prema lijevom susjedu i dvorišno krilo prema trgovaèka najamna zgrada − Deželiæev prilaz desnom susjedu te sa dvostrešnim razvede- 85, visine 6 etaža, s dvorišnim krilom u Sl. 10. Ugraðena stambena, poslovna i trgovaèka nim kosim krovištem. Karakteristièan tlocrt Deželiæevu prilazu, s jednostrešnim kosim najamna zgrada Ebenspanger, Ilica 15, 1929.-30. krovištem i ravnim krovom. Karakteristièan Fig. 10 Residential, office, and commercial terraced sadrži dva dvosobna stana na stubište. Zida- apartment house for rent Ebenspanger, Ilica 15, nica sa stropovima od drvenoga grednika, dr- tlocrt sadrži tri trosobna stana na dva stu- 1929-30 venim krovištem, stupovima zidanim u ce- bišta. U donjim etažama armiranobetonski mentnom mortu, stropovima nad podrumom kostur, iznad prvoga kata zidanica s armira- od armiranog betona i masivnim stubama nobetonskim stropovima i drvenim gredni- koje su oslonjene na èeliène traverze. U prvoj kom te s armiranobetonskim stubištem. verziji projekta zgrada s proèeljem koje vodo- Zgrada s proèeljima Novoga graðenja i dje- ravnim naglašavanjem teži principima Èeš- lomiènim ravnim krovom, sa 2 proèelja i koga kubizma, a u drugoj verziji s proèeljem karakteristiènim tornjiæem. Neizvedena va- koje konvergira Novom graðenju i gdje se prvi rijanta s potpuno ravnim krovovima. put javlja polukružni erker. Nije sagraðeno. ZP17. Pregradnja, prigradnja i dogradnja kata ZP11. (Sl. 8.) Pregradnja ugraðene stambene samostojeæe stambene zgrade − Valdecova najamne zgrade u ugraðenu stambenu i 8, s ponavljanjem rasporeda prostorija u pri- Sl. 11. Ugraðena uglovna stambena i trgovaèka trgovaèku najamnu zgradu − Deželiæev prilaz zemlju. najamna zgrada Eisenstädter, Deželiæev prilaz 85, 43 probijanjem kolnoga prolaza i ugradnjom 1930.-31. ZP18. Pregradnja kavane s izlozima − Trg Fig. 11 Residential and commercial corner terraced armiranobetonskog stubišta oslonjenog na Nikole Šubiæa Zrinskog 17. Prostor je ume- apartment house for rent Eisenstädter, Deželiæev dva stupa samca, s prenamjenom prizemnih tanjem èeliènih sastavljenih stupova i strop- prilaz 85, 1930-31 stanova u lokale. Preoblikovanje tradicional- nih traverza dobio prolaznost i fluidnost. Nisu noga proèelja u proèelje koje konvergira No- saèuvani nacrti proèelja. vom graðenju, s horizontalnim prozorskim i kordonskim vijencima te tradicionalno obliko- ZP19. (Sl. 12.) Samostojeæa stambena zgrada vanim balkonom. − Pantovèak 112, visine 3 etaže, s ravnim kro- vom i krovnim terasama. Kuæa sadrži 1 sed- ZP12. (Sl. 9.) Samostojeæa stambena zgrada merosobni dvoetažni stan, dok se pomoæne − Grškoviæeva 15, visine 3 etaže, s ravnim krovom i krovnim terasama. Kuæa sadrži 1 pe- prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s be- terosobni dvoetažni stan, dok se pomoæne tonskim stropovima, stupovima zidanim u prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s be- cementnom mortu i masivnim stubama. Zgra- tonskim stropovima, stupovima zidanim u da Novoga graðenja. cementnom mortu i masivnim stubama. Zgra- ZP20. (Sl. 13.) Ugraðena uglovna stambena, da Novoga graðenja, sa slobodno postavlje- trgovaèka i poslovna najamna zgrada − nim prozorima razlièitih oblika i velièina te s Draškoviæeva 30. Ugraðena uglovnica visine naglašenim krovnim vijencima i klasicistièkim 7 etaža, s dvorišnim krilima u Ðorðiæevoj uli- motivom ograde terasa. ci, s ravnim krovom. Karakteristièan tlocrt ZP13. Pregradnja duæana i izloga − Ilica 31. sadrži èetiri èetverosobna stana na dva stu- Zahvat se sastoji od umetanja èeliènih traver- bišta, s dizalima. Armiranobetonski kostur s za i stupova umjesto punog ziða te obliko- armiranobetonskim stubištem. Zgrada Novo- vanja izloga velikim staklenim poljima koja ga graðenja, sa 2 proèelja i karakteristiènim su razdvojena širokim spojnim okvirima. ZP14. (Sl. 10.) Ugraðena stambena, poslovna 48 Dodatnim istraživanjem arhive MORH potrebno je i trgovaèka najamna zgrada − Ilica 15, visine 8 pronaæi izvorne nacrte i potvrditi Šterkovo autorstvo. Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 199

tornjiæem. Neizvedena varijanta sadrži art jelu izvedeni su plitkim klupèicama i šam- deco − tretman proèelja u Draškoviæevoj ulici, branama. kaneliranog romboidnim rasterom. ZP28. (Sl. 17.) Ugraðena upravna i stambena ZP21. (Sl. 14.) Ugraðena stambena, poslovna javna zgrada − Kralja Zvonimira 15, suautor i trgovaèka najamna zgrada − Ilica 186, visine arhitekt Jovan Korka, visine 7 etaža, s dvo- 6 etaža, s dvorišnim krilom, s dvostrešnim rišnim krilom u kojem je smještena uredska kosim krovištem i dijelovima ravnoga krova. dvorana i ravnim krovom. Karakteristièan tlo- Karakteristièan tlocrt sadrži jedan trosobni i crt sadrži uredske prostorije, a tavanski kat jedan dvosobni stan na stubište. U donjim stanove. Armiranobetonski kostur s armira- etažama armiranobetonski kostur, iznad nobetonskim stubištem. Zgrada Novoga gra- prvoga kata zidanica s armiranobetonskim ðenja, s 10 prozorskih osi te s uvuèenim pri- stropovima i drvenim grednikom, te s armira- zemljem i zadnjim katom. nobetonskim stubištem. Zgrada s proèeljem ZP29. (Sl. 18.) Prigradnja, pregradnja i nado- Novoga graðenja i kosim krovištem, s 5 pro- gradnja prvoga kata kuæe − Ozaljska 8. Na zorskih osi. postojeæu prizemnicu nadograðen je kat, a ZP22. Sklop ugraðenih stambenih i poslovnih prizemlje je prenamijenjeno u poslovne pro- javnih zgrada − Kralja Zvonimira 12. Prema storije. Dvostrešni kosi krov s proèeljem No- statièkom raèunu zidanica s armiranobeton- voga graðenja. skim stupovima, stropovima i stubištem. ZP30. (Sl. 19.) Ugraðena stambena najamna Zgrada Novoga graðenja, s karakteristiènim zgrada − Dežmanov prolaz 8, na uskoj parceli okomito postavljenim prozorima koji daju visine 6 etaža, s dvorišnim krilom, svjetlikom dojam tradicionalnosti.48 prema južnom susjedu i dvostrešnim kosim Sl. 12. Samostojeæa stambena zgrada Mosinger, ZP23. (Sl. 15.) Samostojeæa stambena zgrada krovištem. Karakteristièan tlocrt sadrži jedan Pantovèak 112, 1930.-31. − Jabukovac 39, visine 4 etaže, s ravnim trosobni stan na stubište i dizalo. Armirano- Fig. 12 Residential detached house Mosinger, krovom i krovnim terasama. Sadrži 1 sed- betonski kostur s armiranobetonskim stu- Pantovèak 112, 1930-31 merosobni dvoetažni stan, dok se pomoæne bištem. Zgrada s proèeljem Novoga graðenja prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s be- i kosim krovištem, sa 2 prozorske osi. tonskim stropovima, stupovima zidanim u ZP31. (Sl. 1.) Ugraðena uglovna upravna, po- cementnom mortu i masivnim stubama. Zgra- slovna i stambena javna zgrada − Trg kralja da Novoga graðenja. Petra Krešimira IV. 2, suautor arhitekt Jovan ZP24. Pregradnja duæana i izloga ugraðene Korka, visine 7 etaža, s dvorišnim krilom u stambene i trgovaèke najamne zgrade − kojem je smještena kinodvorana i ravnim kro- Radiæeva 5. Adaptacija izloga i ulaza u lokal, vom. Karakteristièan tlocrt sadrži uredske koji su izvedeni kao jednostavno profilirani prostorije, a tavanski kat stanove. Armirano- otvori s reklamnim natpisima na proèelju. betonski kostur s armiranobetonskim stu- bištem. Zgrada Novoga graðenja, sa 2 pro- ZP25. Pregradnja stanova u drugom i treæem èelja koja su zaobljenim uglovnim dijelom katu ugraðene uglovne stambene i trgovaèke Sl. 13. Ugraðena stambena, poslovna i trgovaèka − povezana u jedno proèeljno platno, s uvu- najamna zgrada Eisenstädter, Ilica 186, 1930.-31. zgrade Trg Nikole Šubiæa Zrinskoga 17. U èenim zadnjim katom. Fig. 13 Residential, office, and commercial terraced èetverosobnom uglovnom stanu izmijenjen apartment house for rent Eisenstädter, Ilica 186, je raspored prostorija na naèin da je jedna ZP32. Prigradnja kinematografske dvorane u 1930-31 soba prenamijenjena u lijeènièku ordinaciju s dvorištu ugraðene stambene i trgovaèke na- − dodanim radnim prostorijama. jamne zgrade Vlaška 70, s izvedenim ula- zom na uliènom proèelju postojeæe kuæe. ZP26. Ugraðena stambena i trgovaèka najam- na zgrada − Preradoviæeva 11. Ugraðena kuæa ZP33. (Sl. 20.) Samostojeæa stambena zgrada − visine 7 etaža, s dvorišnim krilima, središnjim Baboniæeva 35, visine 3 etaže, s blago svjetlikom i ravnim krovom. Karakteristièan skošenim jednostrešnim krovištem. Kuæa sa- tlocrt sadrži dva trosobna stana na stubište. drži dva jednosobna stana u visokom prizem- Armiranobetonski kostur s armiranobeton- lju i jedan trosobni na katu, dok se pomoæne skim stubištem. Zgrada Novoga graðenja, s 5 prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s be- prozorskih osi. Nije sagraðeno. tonskim stropovima i drvenim grednikom, stupovima zidanim u cementnom mortu i ma- ZP27. (Sl. 16.) Pregradnja proèelja ugraðene sivnim stubama. Zgrada Novoga graðenja. stambene i trgovaèke zgrade49 Radiæeva 29 ZP34. (Sl. 21.) Poluugraðena stambena zgra- na naèin da je kordonskim vijencem iznad pri- da − Gajdekova 16, visine 4 etaže, s terasom i zemlja platno proèelja podijeljeno u dvije cje- plitkim trostrešnim kosim krovom. Karak- line. Ulaz je stiliziran postojeæim polukružnim teristièan tlocrt sadrži jedan èetverosobni kamenim portalom. Otvori na prizemnom, stan, dok se pomoæne prostorije nalaze u su- poslovnom dijelu izvedeni su bez okvira, a terenu. Zidanica s betonskim stropovima i prozorski otvori na gornjem, stambenom di- drvenim grednikom, stupovima zidanim u ce- mentnom mortu i masivnim stubama. Zgrada 49 Prema suvremenoj tipologiji radi se o graðanskoj kuæi s proèeljem Novoga graðenja i kosim kro- (Dreifensterhaus). vištem. 200 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ZP35. Prigradnja poluugraðene stambene na- svih prostorija i pravilne funkcionalne dispo- jamne zgrade bez stubišta, u dvorištu ugra- zicije sastavnih dijelova stana. Kod samo- ðene stambene najamne zgrade − Škrlèeva 9, stojeæih stambenih zgrada korištena je pro- visine 3 etaže. Karakteristièan tlocrt sadrži storna dispozicija sa stubištem kao fokalnom jedan dvosobni stan s balkonom. Zidanica sa toèkom, koje je smješteno u sredini zgrade ili stropovima od armiranog betona. Zgrada No- u izbaèenom prizmatiènom ili polukružnom voga graðenja. tijelu. ZP36. (Sl. 22.) Ugraðena stambena najamna Konstrukcija zgrade do maksimuma je prila- zgrada − Arnoldova 4, visine 6 etaža, s goðena moguænostima zagrebaèke sredine dvostrešnim kosim krovištem. Karakteristièan te se u pravilu koriste materijali i sastavni tlocrt sadrži jedan trosobni i jedan dvosobni dijelovi koji su lako dobavljivi i jeftini te koje stan na stubište te dizalo. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubištem. Zgra- 50 Koji se, na temelju usporedbe grafije nacrta, može da s proèeljem Novoga graðenja i kosim kro- pripisati Milovanu Kovaèeviæu. vištem, s 5 prozorskih osi. 51 Te godine samostalno potpisuje projekt ugraðene ZP37. Prigradnja i pregradnja kinematografske stambene najamne zgrade u Ulici kralja Zvonimira 3 (Pri- − log 1, ZP01). dvorane u samostojeæoj zgradi Tuškanac 1. 52 Kovaèiæu, Ehrlichu (nakon Kovaèiæeve smrti), Schönu, Vladimir Šterk bio je pozvan da procijeni Gentzkowu, Ibleru, Bastlu, Marèelji i Podhorskom egzi- Sl. 14. Ugraðena uglovna stambena, trgovaèka prethodni zahvat50 i izradi statièki raèun te stencijalno je pokriæe bila nastavnièka djelatnost na Teh- i poslovna najamna zgrada Rosinger-Jungwirth, nièkoj visokoj školi (poslije: Tehnièkom fakultetu), Arhi- Draškoviæeva 30, 1930.-31. dovrši adaptaciju postojeæe dvorane. tektonskom odjelu Likovne akademije, odnosno Graditelj- Fig. 14 Residential, commercial, and office ZP38. (Sl. 23.) Samostojeæa stambena zgrada skom odjelu Obrtne škole. Zemljak odmah, a i Hribar corner terraced apartment house for rent − nakon kratkog intermeca kao ovlašteni arhitekt, nalaze Rosinger-Jungwirth, Draškoviæeva 30, 1930-31 Pantovèak 103 A, visine 3 etaže do krovnog zaposlenje u Gradskom graðevnom uredu, gdje ih slijede vijenca, s potkrovljem i dvostrešnim kosim Antoliæ, Bahovec, Kavuriæ, Seissel i Ulrich. U takozvanim krovom. Karakteristièan kat sadrži jedan tro- tandemima obièno kreativniji partner projektira (Baranyai, sobni stan sa sobama orijentiranim na vrt. Kauzlariæ), a poslovno potkovaniji partner (Benedik, Gom- boš) vodi gradnju, dok su ovlašteni graditelj Aleksandar Zidanica sa stropovima od armiranog betona, Freudenreich i doktor inženjer arhitekture Pavao Deutsch, drvenim krovištem, stupovima zidanim u ce- kao nastavljaèi poslovnice Leo Hönigsberg i Julio Deutsch, mentnom mortu i masivnim stubama koje su i zajednièki i samostalni projektanti i graditelji koji posje- oslonjene na èeliène traverze. Tradicionalno duju graðevinsko poduzeæe. oblikovana zgrada s elementima koji pod- 53 Te godine otvaraju svoje urede arhitekti Stanko Kli- ska, Slavko Löwy i Zlatko Neumann. sjeæaju na Novo graðenje. 54 Esih, 1941: 23 ZP39. Ugraðena stambena najamna zgrada − 55 Ovo se ponajprije odnosi na slobodnostojeæu stam- Medvedgradska 64 A, visine 4 etaže, s benu zgradu u Grškoviæevoj 15 i „Dom Hrvatskog radiše” u Ulici kralja Zvonimira 12, iako valja ispitati i ulogu koju su dvostrešnim kosim krovištem. Karakteristièan u uredu Vladimira Šterka imali arhitekti Osvald Schindler i tlocrt sadrži jedan dvosobni stan na stubište. Albert Planer. Zidanica sa stropovima od armiranog betona 56 Tako, na primjer, oblik kanelura na popravljenom i konzolnim stubištem sa stubama od armira- proèelju ugraðene uglovne stambene, trgovaèke i poslov- nog betona. Zgrada s proèeljem Novoga gra- ne najamne zgrade Deutsch u Preradoviæevoj ulici 5, a koja se pripisuje Milovanu Kovaèeviæu, vrlo je slièan onome na ðenja i kosim krovištem, sa 2 prozorske osi. portalu ugraðene uglovne stambene, trgovaèke i poslovne Nije sagraðeno. najamne zgrade u Draškoviæevoj 30. Sl. 15. Samostojeæa stambena zgrada Radan, ZP40. (Sl. 24.) Ugraðena stambena i trgovaèka 57 Ovdje treba samo napomenuti da je doktor inženjer graðevine Petar Krajèinoviæ autor patenta za takozvani Jabukovac 39, 1931.-32. najamna zgrada − Kukuljeviæeva 6, visine 6 Fig. 15 Residential detached house Radan, Krajèinoviæ strop. Prema dosad otkrivenom, samostalno je Jabukovac 39, 1931-32 etaža, s dvorišnim krilom i dvostrešnim ko- projektirao ugraðene stambene najamne zgrade u Bosan- sim krovištem koje je razvedeno prema obliku skoj 4, Brešæenskoga 16, Draškoviæevoj 57 i Vodovodnoj 8, te neizvedenu dvorišnu autogaražu u Preradoviæevoj 20. tlocrta. Karakteristièan tlocrt sadrži dva dvo- Moguæe je da je i te zgrade barem idejno osmislio arhitekt sobna stana na stubište i dizalo. Armiranobe- Vladimir Šterk. tonski kostur s armiranobetonskim stubištem. Otkriæem angažmana Vladimira Šterka na analizi i sanaciji Zgrada s proèeljem Novoga graðenja i kosim konstrukcije samostojeæe zgrade kinematografa na Tuš- kancu 1 može se zakljuèiti sljedeæe: krovištem, s 4 prozorske osi, od kojih su dvije 1. U dopisu od 12. sijeènja 1938. godine Vladimir Šterk na balkonske. dva mjesta spominje dr. ing. Petra Krajèinoviæa [… sura- djuje sa mnom Dr. ing. Petar Kranjèinoviæ, dok je gradi- teljske radove povjerio gradilac … Gradjevnom poduzeæu OSNOVNI PRINCIPI KOMPOZICIJE …] kao suradnika koji s kuæevlasnikom nema formaliziran I OBLIKOVANJA ANALIZIRANIH RADOVA odnos. 2. U DAZg, ZGD, signaturi 3126, Tuškanac 1, pronaðen je BASIC PRINCIPLES OF COMPOSITION statièki raèun koji supotpisuju dr. ing. Petar Krajèinoviæ i ing. arh. Vladimir Šterk. Grafija je identièna grafiji statièkih AND DESIGN OF THE ANALYSED WORKS raèuna koje je izradio dr. ing. Petar Krajèinoviæ za ugraðene stambene najamne zgrade u Tomašiæevoj ulici. Karakteristièan zagrebaèki tlocrt ugraðene 3. U DAZg, ZGD, signaturi 476, Dežmanov prolaz 8, nije odnosno poluugraðene stambene zgrade de- pronaðen uredno ovjeren statièki raèun, nego njegov frag- riviran je centralnim svjetlikom, odnosno ment (posljednja stranica i žig upravnoga tijela na po- leðini), s datacijom 7. kolovoza 1935. godine i parafom svjetlicima prema susjednim kuæama gdje je ing. Vl. Šterk, ovl. arh. Grafija posljednje stranice potpuno god to bilo moguæe radi prirodnog osvjetljenja odgovara grafiji statièkih raèuna koje je izradio dr. ing. Pe- Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 201

bez problema može ugraditi u zgradu relativ- primjerice dvostrešno koso krovište, zatim no neobrazovana i jeftina radna snaga, s mi- odrezan odnosno poslije zaobljen ugao uglov- nimalnim brojem potrebnih nadzornih rad- nih zgrada, kao i ekspresivno plastièno ob- nika, ovlaštenih graditelja ili inženjera. U likovani balkoni − služe plastiènom isticanju tome se sustavu novi materijali ili sklopovi graðevnog tijela. Tu ulogu poslije preuzimaju koriste i ugraðuju tek onda kad postoji opæe izbaèeni polukružni erkeri, konzole i okviri uvjerenje da su kvalitetni i pouzdani. konstrukcije na zadnjem katu zgrade s rav- Zgrada se komponira i oblikuje kao plastièno nim krovom. U tom smislu, arhitekt Vladimir graðevno tijelo izvedeno iz osnovnih prostor- Šterk najprije oblikovne postulate Èeškog nih tijela, dakle strukturalistièki, a ne aditiv- kubizma, a zatim i Novoga graðenja, shvaæa no. U takvom sustavu svi oblikovni elementi, potpuno nekonvencionalno, kao naèine izra- žavanja koji mu omoguæuju potpunu arhitek- tonsku slobodu u granicama vitruvijanskih tar Krajèinoviæ za ugraðene stambene najamne zgrade u odnosno paladijanskih arhitektonskih naèela. Tomašiæevoj ulici. Iz navedenoga slijedi (to treba verificirati grafièkom anali- zom rukopisa statièkih raèuna zgrade u Dežmanovu pro- DISKUSIJA lazu 8 i Tomašiæevoj 1, 3, 5): 1. U razdoblju od kolovoza 1935. godine do sijeènja 1938. DISCUSSION godine dr. ing. Petar Krajèinoviæ stalni je suradnik ing. arh. Vladimira Šterka na izradi statièkih raèuna (vidjeti statièki Iz analize opusa arhitekta Vladimira Šterka Sl. 16. Ugraðena upravna i stambena javna zgrada raèun za zgradu u Arnoldovoj 4). Javne burze rada, Kralja Zvonimira 15, 1935.-37., slijedi da je on bio samostalan ovlašteni arhi- suautor arh. Jovan Korka 2. Može se pretpostaviti da je u istom razdoblju, a vjerojat- 51 no i kasnije, svaki nepotpisani projekt, kojega je izvoðaè tekt u Zagrebu u razdoblju od 1923. godine Fig. 16 Administrative and residential apartment Zlatko Košæica, a statiku potpisuje dr. ing. Petar Krajèinoviæ do smrti 1941. godine. Opus radova pokazuje house of Public Employment Office, King Zvonimir st. − autorsko djelo ing. arh. Vladimira Šterka ili nekoga iz da je on nakon stažiranja u uredu Ignjata Fi- 15, 1935-37, co-author architect Jovan Korka njegova najbližeg kruga. Iz iznesenoga proizlazi da se Vlatku Šterku ili nekomu iz schera bio prvi arhitekt u Zagrebu koji je živio njegove najbliže projektantske okoline mogu atribuirati od slobodnog zanimanja u struci,52 a po svoj sljedeæe zgrade: Bauerova 18, Tomašiæeva 1, Tomašiæeva prilici i jedini do kraja razdoblja ekspanzije 3, Tomašiæeva 5, Tomašiæeva 9, Tomašiæeva 13. Sve nave- 1932. godine.53 Dakle, on je projektantski i deno treba potvrditi ili opovrgnuti analizom svake pojedi- ne zgrade. nadzorno suraðivao s nekoliko razlièitih arhi- 58 DAZg: ZGD: sign. 2097, Ul. Republike Austrije 15, tekata, projektantskih ureda i graðevinskih dvorišna; molbe i zapisnici tvrtki. Treba provjeriti njegov stvarni dopri- 59 Ankica Neumann i Aleksandrina Šterk imaju isto dje- nos u uredu Ignjata Fischera jer Esih atribuira vojaèko prezime: Favalle ravnopravno autorstvo Šterku i Fischeru za 60 To Šterka i Neumanna nije sprjeèavalo da im u samo- radove iz ranih dvadesetih godina, kada Šterk stalnom radu, odnosno zajednièkoj suradnji, u vrijeme 54 ekspanzije od 1926. do 1932. godine veæina klijenata bude još nije imao ovlaštenja. Isto tako, moguæe upravo židovske narodnosti. je da su neki radovi iz ovoga èlanka, koje je 61 Zgrade koje se s 90% sigurnosti mogu pripisati Vladi- signirao Vladimir Šterk, zajednièko djelo miru Šterku, a koje je izvelo Graðevinsko poduzetništvo Šterka i Fischera55, iako se može tvrditi da je ing. Stjepan Cernjak i ing. Josip Neumann jesu: 1. Ugraðene stambene najamne zgrade Weinberger i Sch- u njihovoj zajednièkoj suradnji spiritus mo- renger, Kneza Višeslava 3 i 5: tlocrtna dispozicija vrlo vens bio upravo arhitekt Vladimir Šterk. Tre- slièna centralnom dijelu zgrade u Draškoviæevoj 30; ba pretpostaviti i to da je Šterk bio konzultant 2. Ugraðena stambena najamna zgrada Hubat, Kneza mladih Fischerovih suradnika.56 Nadalje, vrlo Višeslava 7: tlocrtna dispozicija vrlo slièna centralnom dijelu zgrade u Draškoviæevoj 30; je znaèajna njegova suradnja s vrsnim sta- Sl. 17. Ugraðena stambena i trgovaèka najamna 3. Ugraðena uglovna stambena najamna zgrada Fuchs, tièarom izmeðu dva svjetska rata − dr. ing. zgrada Palèiæ, Ozaljska 8, 1935.-36. Križaniæeva 16: fasadna dispozicija proèelja vrlo nalik zgra- Petrom Krajèinoviæem.57 Što se pak graðe- Fig. 17 Residential and commercial apartment house di na Britanskom trgu 12; vinskih tvrtki tièe, dokumentirana je suradnja for rent Palèiæ, Ozaljska 8, 1935-36 4. Ugraðena stambena najamna zgrada Mirovinskog fon- da Hrvatskog narodnog kazališta, Maruliæev trg 17: 1. va- s „Graðevinskim poduzetništvom ing. Stje- rijanta proèelja s engleskim prozorima − 2. varijanta pro- pan Cernjak ing. Josip Neumann” eksplicit- èelja s klasicistièkim balkonom − 3. varijanta proèelja s nim navodom zapisnika oèevida prilikom engleskim prozorima: eksperiment s Novim graðenjem i uvoðenje upuštene horizontalne zone proèelja u liniji pro- traženja graðevinske dozvole za izgradnju zora kao zamjena za kordonske vijence, ovdje se to u Za- dvorišne ugraðene stambene najamne zgra- grebu javlja prvi put. Tlocrt sa svjetlikom i dvorišnim kri- de u Ulici Republike Austrije 15.58 Vladimir lom. Treba provjeriti hipotezu da je ovo prva kuæa na kojoj Šterk i Josip Neumann bili su šurjaci,59 koji su su u tijeku projektiranja mijenjana proèelja te da je to vje- rojatno uzrokovalo konaèno formiranje Odbora za proèelja. još 1922. godine zajednièki sudjelovali u radu Postoji moguænost da je u sklopu neformalne suradnje si- Društva židovskih asimilanata i anticionista.60 tuaciju nacrtao Zlatko Neumann, a da je dr. ing. Pavao Stoga se može pretpostaviti da je Vladimir Deutsch sudjelovao u oblikovanju 3. varijante proèelja, iako je vjerojatnije da je to proèelje bilo uzorom kuæi u Šterk autor veæine neautoriziranih zgrada Mesnièkoj 7 (dr. Pavao Deutsch), odnosno u Ulici kralja koje je sagradilo graðevinsko poduzeæe „Cer- Zvonimira 37 (Bogdan Petroviæ). njak i Neumann”. Bit æe potrebno izvršiti 5. Ugraðena uglovna najamna stambena i trgovaèka zgra- opsežna dodatna istraživanja kako bi se po- da Gorjan (supotpisnik izjave o anticionizmu iz 1922. godi- ne), Boškoviæeva 6; tlocrtna dispozicija vrlo slièna tlocrtu tvrdila odnosno opovrgnula ova hipoteza, i to zgrade na Trgu kralja Petra Krešimira IV. br. 17. za svaku zgradu.61 Kao primjer valja napomenuti da nacrte samostojeæe stam- bene zgrade Klaiæ Zlatka Neumanna u Hercegovaèkoj 76 Meðutim, samo na taj naèin dadu se tumaèiti potpisuje dr. ing. Pavao Deutsch. rijeèi suvremenika: Potoènjakov navod dopri- 202 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 18. Ugraðena stambena najamna zgrada Pick, nosa hrvatskoj arhitekturi nakon Prvoga prikazu Novoga graðenja na podruèju Jugo- Dežmanov prolaz 8, 1935.-36. svjetskog rata:62 „… Vladimir Šterk se je po- slavije u èasopisu s francuskoga govornog Fig. 18 Residential apartment house for rent Pick, Dežmanov prolaz 8, 1935-36 svetio slobodnoj, projektantskoj profesiji. podruèja. Arhitekt Vladimir Šterk nije bio Gradio je mnoge privatne vile i velike najam- voða u javnosti, iako je bio stvarateljem hr- Sl. 19. Samostojeæa stambena zgrada Fürst, ne kuæe…”;63 zatim Esihov nekrolog u Jutar- vatskoga Novoga graðenja, a po kvaliteti i Baboniæeva 35, 1936.-37. Fig. 19 Residential detached house Fürst, Baboniæeva njem listu: „… Pok. Šterk projektirao je i nad- vrijednosti arhitektonskog opusa posve je 35, 1936-37 zirao gradnju velikog broja impozantnih sigurno u tucetu najveæih hrvatskih arhiteka- palaèa i prekrasnih vila u Zagrebu…”;64 Pla- ta 20. stoljeæa. Sl. 20. Poluugraðena stambena zgrada Kranjèec, niæeve rijeèi na panel-diskusiji s protago- Gajdekova 16, 1936.-37. Fig. 20 Residential semi-detached house Kranjèec, nistima moderne: „(…) Ali opet su to samo ZAKLJUÈAK Gajdekova 16, 1936-37 neposredne suradnje i možda jedan duh koji je onda vladao da su se ljudi pratili i svi su u CONCLUSION isto vrijeme znali što tko radi i kako radi. Dosadašnjim spoznajama arhitektu Vladimi- Možda je najoèitiji primjer za ovaj razvitak ru Šterku pridavala se uloga jednoga od su- pok. Šterk (…)”65 Isto tako, èinjenica je da ga stvaratelja takozvane moderne meðuratne Hribar u slikovnom prikazu svrstava ravno- hrvatske arhitekture. Meðutim, istraživanjem pravno uz stare majstore hrvatske arhitektu- i analizom autoriziranih projekata i realizacija re u prikazu arhitekture najamnih palaèa koje utvrðeno je da je njegova uloga bila daleko su graðene u dvadesetim godinama 20. sto- veæa. Stoga je nastavno navedeno pet as- ljeæa,66 gdje se i on reklamira, i to kao jedini pekata koji odreðuju njegovu − može se tvr- samostalni arhitekt.67 Èinjenicu da je samo diti − stožernu ulogu u arhitektonskim zbi- oko jedne treæine svoga projektantskoga vanjima u zagrebaèkoj arhitekturi izmeðu dva rada i potpisao, moguæe je tumaèiti barem na svjetska rata. dva naèina: kao asimilant nastojao je biti Prvi aspekt predstavlja status arhitekta kao nezapažen pa nije htio da se o njegovu radu slobodnoga zanimanja. Uz suradnju s ure- puno prièa. Na to se nadovezuje i drugi razlog, dom Ignjata Fischera, a poslije s „Graðevnim a to je èinjenica da je kao samostalni zaposle- poduzetništvom ing. Stjepan Cernjak i ing. nik nastojao smanjiti troškove poslovanja, Josip Neumann”, arhitekt Vladimir Šterk je naroèito porezne troškove, pa mu je u doba prvi zagrebaèki potpuno slobodni arhitekt ekspanzije graðevinske djelatnosti od 1927. koji nije bio zaposlenik ili vlasnik graðevinske do 1932. godine odgovaralo da te nacrte pot- pisuje izvoðaè. Znakovito je da se to razdo- blje ekspanzije poklopilo s nastupanjem No- voga graðenja u zagrebaèku sredinu. Kada su 62 Šterkov doprinos naveden je prije Iblerova, èiji je pozicije Novoga graðenja u Zagrebu bile opet naveden prije Zlatka Neumanna. osvojene, Vladimiru Šterku više nije odgova- 63 Potoènjak, 1939: 54 ralo da se prikazuje kao autor kuæa koje su 64 Esih, 1941: 27 bile tranzitivne, iako su upravo one remek- 65 Premerl, 1976: 117 -djela zagrebaèke i europske arhitekture iz 66 Uz Kovaèiæa, Ehrlicha, Schöna i Kaldu. Hribar, 1930: doba te ekspanzije. Upravo je njegova vila 242 Radan na Jabukovcu publicirana u prvom 67 Kuševiæ, 1930: 6 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 203

tvrke, odnosno gradski ili državni namještenik èajno prisutan u radu splitskih arhitekata iz- Sl. 21. Ugraðena stambena najamna zgrada Medved, (upravni èinovnik ili profesor). meðu dva svjetska rata, naroèito u dvadese- Arnoldova 4, 1937. Fig. 21 Residential apartment house for rent Medved, tim i poèetkom tridesetih godina 20. stoljeæa. Drugi aspekt èini usporedna primjena razli- Arnoldova 4, 1937 Zahvaljujuæi utjecaju školovanja, arhitekt Vla- èitih konstruktivnih metoda na jednoj zgradi, dimir Šterk projektirao je nekoliko kuæa koje Sl. 22. Samostojeæa stambena zgrada Neumann, odnosno adaptacija razlièitih konstruktivnih Pantovèak 103A, 1939. obrazac stila Èeškoga kubizma modificiraju sustava u jednu cjelinu, što je bilo uobièajeno Fig. 22 Residential detached house Neumann, zagrebaèkim formama (kasetirana polja ispod u tadašnjem Zagrebu. Arhitekt Vladimir Šterk Pantovèak 103A, 1939 glavnog vijenca, uokvireni prozorski otvori i bio je vrstan statièar, a u rješavanju komplici- naglašeni kordonski vijenci u ranoj fazi, a Sl. 23. Ugraðena stambena i trgovaèka najamna ranih zadaæa povezao se s tada vrhunskim oblikovanje fasadnog platna ili njegovih sa- zgrada Peæina, Kukuljeviæeva 6, 1940.-41. struènjacima u Zagrebu (ing. Franjo Kollibaš, Fig. 23 Residential and commercial apartment house stavnih dijelova kao ortogonalne ili kose mre- dr. Petar Krajèinoviæ). for rent Peæina, Kukuljeviæeva 6, 1940-41 že, te horizontalizam uvlaèenjem polja pro- Treæi aspekt jest modifikacija funkcionalne zorskih otvora, odnosno oblikovanjem balko- sheme zagrebaèke ugraðene odnosno ugra- na na tornjiæu u zreloj fazi). Oblikovna naèela ðene uglovne stambene najamne zgrade na arhitekta Vladimira Šterka masovno su preu- naèin da se, bilo u sredinu, bilo sa strane tlo- zimali i koristili zagrebaèki ovlašteni graditelji crta, uvede svjetlik odnosno svjetlici, na koje i zidarski majstori sve do kraja Drugoga svjet- se onda orijentiraju pomoæne prostorije sta- skog rata, a neki i nakon toga. na, èime se omoguæuje bolje provjetravanje i Peti aspekt èini tada jaka židovska zajednica prirodno osvjetljenje. Ovakav naèin prostor- u Zagrebu, koje je projektantom arhitekt Vla- ne dispozicije bio je u Zagrebu poznat i prije dimir Šterk bio od poèetka dvadesetih godina Prvoga svjetskog rata, ali mu je arhitekt Vla- do poèetka krize u ranim tridesetim godina- dimir Šterk dao standardni oblik. Poèetkom ma. Poslije je projektirao i za naruèioce dru- tridesetih godina tlocrtnu dispoziciju sa sre- gih narodnosti, ali su njegovi klijenti uvijek dišnjim svjetlikom primjenjivali su arhitekti dolazili iz viših srednjih i visokih krugova: ve- Zlatko Neumann, Milan Delenardo, Mladen letrgovci i industrijalci, viši èasnici i upravni Kauzlariæ i Stjepan Planiæ. èinovnici. Takav krug naruèilaca imao je pre- Èetvrti aspekt ukljuèuje transfer takozvanog formulirane programe i estetske predodžbe, Èeškoga kubizma u zagrebaèki prostor, iako ali u veæini sluèajeva i gotovo neogranièen valja spomenuti da je èeški utjecaj bio zna- proraèun. 204 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Prilog 1. Katalog potpisanih projekata i realizacija arhitekta Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. Supplement 1 Catalogue of Vladimir Šterk’s projects and realizations in Zagreb between 1923 and 1941

Nadnevak Arhivska Nadnevak Popisni Današnja odobrenog Literatura oznaka Investitor odobrenja Izvoðaè Tipologija broj adresa poèetka Napomene DAZg: za izgradnju uporabe ZGD: ZP01. Kralja Zvo- „Omega” d.d. za gradnju 27. 7. 1923. GP (ing.) Ivanèiæ 30. 6. 1924. ugraðena stambena najamna - sign. 2835 nimira 3 kuæa i Wolkenfeld zgrada ZP02. Gunduliæe- Präger, Ljudevit 29. 3. 1926. GP (ing.) Braæa Carne- 13. 9. 1927. ugraðena stambena, poslovna Hribar, 1930: 242 sign. 796 va 3 lutti d.d. i trgovaèka najamna zgrada ***, 1931: 18 Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk ZP03. Tuškanac Schönbaum, Mavro i Elsa 29. 4. 1926. GP S. Florschütz i 27. 12. 1926. samostojeæa stambena zgrada - sign. 3123 25 Braæa Hintermayer ZP04. Tuškanac Tassotti, Josip 13. 8. 1926. nije izvedeno samostojeæa stambena zgrada - sign. 27 3123, Tuškanac 21A ZP05. Ilica 36 Štern, dr. Armin; 2. 9. 1926. nepoznat nepoznato pregradnja duæana i izloga - sign. 945 najmoprimac: tt. ugraðene stambene i trgovaèke Salamander d.d. najamne zgrade ZP06. Ilica 8 Weiss, Milan; 18. 2. 1927. GP Union d.d., ing. nepoznato pregradnja duæana i izloga - sign. 926 najmoprimac: trgovina grað. F. Kollibaš ugraðene stambene i trgovaèke srebrnoga posuða, najamne zgrade vlasništvo tt. Armano ZP07. Britanski Gross, Mavro, Hinko, Ilka i 30. 3. 1927. GP Union d.d., ing. 22. 12. 1928. ugraðena uglovna stambena, Premerl, 1996: 332 sign. 955, trg 12 Berta grað. F. Kollibaš trgovaèka i poslovna najamna hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk Ilica 84 zgrada Pofuk, 2008: 2 ZP08. Tuškanac Bogdanoviæ, Ljerka 23. 4. 1927. GP (ing.) Špiller i 23. 4. 1929. samostojeæa stambena zgrada Premerl, 1983: 30 sign. 3125 90 Šurina Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk ZP09. Trg kralja Draganec, mr. Mirko i 30. 5. 1927. GP ing. S. Cernjak i 25. 7. 1928. ugraðena uglovnica stambena - sign. 1579 Petra Ankica ing. J. Neumann najamna zgrada Krešimira IV. 17 ZP10. Vodnikova Schönbaum, Mavro i Julio 23. 8. 1927. nije izvedeno - ugraðena stambena najamna - sign. 3264 13 zgrada ZP11. Deželiæev Jureša, Julijana 7. 5. 1928. nepoznat 8. 11. 1931. pregradnja ugraðene stambene Premerl, 1996: 332 sign. prilaz 43 (u graðevnoj dozvoli najamne zgrade u ugraðenu hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk 2319, prezime Kolar) stambenu i trgovaèku najamnu Prilaz JNA zgradu 43 ZP12. Grškoviæe- Bedekoviæ, ing. Dragutin i 6. 10. 1928. vjerojatno OG B. Miliæ 17. 10. 1930. samostojeæa stambena zgrada *** 1930: 548 sign. 791 va 15 Lavoslava; Schindler, arh. Osvald ZP13. Ilica 31 Zagrebaèka dionièka pivo- 14. 2. 1929., GP Pollak i Bornstein nepoznato pregradnja duæana i izloga Kuševiæ, 1930: (6) sign. 943 vara i tvornica slada d.d.; ponovna ugraðene stambene i trgovaèke najmoprimac: Schönbaum, graðevna najamne zgrade Mavro, za duæan „Ivette” dozvola: 11. 8. 1930. ZP14. Ilica 15 Ebenspanger, Karlo 18. 7. 1929. GP ing. J. Dubsky 11. 11. 1930. ugraðena stambena, poslovna i Mikac et.al., 1982: supl. 4 sign. 934 i drug trgovaèka najamna zgrada Laslo, 1983: 26 Laslo, 1987: 100, 112 Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk ZP15. Nazorova Rado, Julijo 24. 9. 1929. nepoznat nepoznato pregradnja ponutrice - sign. 2002 68 samostojeæe stambene zgrade ZP16. Deželiæev Eisenstädter, Arnold i 15. 4. 1930. GP ing. S. Cernjak, 15. 1. 1931. ugraðena uglovna stambena - sign. 2325 prilaz 85 David ing. J. Neumann i trgovaèka najamna zgrada ZP17. Valdeco- Dumiæ, Mary 10. 6. 1930. OG M. Sterle 9. 6. 1931. pregradnja, prigradnja i - sign. 3163 va 8 dogradnja kata samostojeæe stambene zgrade ZP18. Trg Nikole Schwarz, ud. Marta; na 12. 9. 1930. GP ing. S. Cernjak, nepoznato pregradnja kavane s izlozima Premerl, 1996: 332; sign. 3425 Šubiæa ruke Grað. poduzeæa ing. ing. J. Neumann Kneževiæ, 1996: 447 (bez navoðenja Zrinskoga S. Cernjak, ing. J. Neumann Šterka kao autora) 17 ZP19. Pantovèak Mosinger, Štefanija 18. 10. 1930. GP (ing.) Špiller 5. 10. 1931. samostojeæa stambena zgrada - sign. 2137 112 i Šurina ZP20. Draškoviæe- Rosinger, Žiga i Olga; 21. 10. 1930. GP (ing.) Ivanèiæ 31. 12. 1931. ugraðena uglovna stambena, Potoènjak, 1939: 66 sign. 537 va 30 Jungwirth, Zlata i dr. i Wolkenfeld trgovaèka i poslovna najamna Mikac et.al., 1982: supl. 4 Gustav zgrada Laslo, 1987: 101, 107 Premerl, 1990: sl. 35 Premerl, 1996: 332 Kahle, 2004: 82 Körbler, 2007: 103-106 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk ZP21. Ilica 186 Eisenstädter, Emanuel 10. 11. 1930. GP ing. S. Cernjak, 7. 11. 1931. ugraðena stambena, poslovna - sign. 970 i Regina ing. J. Neumann i trgovaèka najamna zgrada Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 205

Nadnevak Arhivska Nadnevak Popisni Današnja odobrenog Literatura oznaka Investitor odobrenja Izvoðaè Tipologija broj adresa poèetka Napomene DAZg: za izgradnju uporabe ZGD: ZP22. Kralja Hrvatski radiša 2. 7. 1931. Hrvatski radiša 27. 11. 1934. sklop ugraðenih stambenih Napomena: cijeli sklop danas je sign. 2836 Zvonimira u vlastitoj režiji zapadno i poslovnih javnih zgrada sastavni dio bloka MORH-a. 12 pod nadzorom krilo; 17. 3. ing. J. Aljinoviæa 1945. ostali dio ZP23. Jabukovac Radan, Vladimir i Draga 28. 8. 1931. GP (ing.) Ivanèiæ 17. 10. 1932. samostojeæa stambena zgrada ***, 1933: 312 sign. 1026 39 i Wolkenfeld Šterk, 1934: 33-36 Potoènjak, 1939: 73 Premerl, 1976: 50-51 Èorak, 1981: 97-99 Premerl, 1983: 29-30 Laslo, 1983-84: 125, 131 Laslo, 1987: 99, 104 Premerl, 1990: 128-29 Premerl, 1996: 332 Radoviæ-Maheèiæ, Körbler, 2007: 177-80 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk Milkoviæ, 2008.a: 3 ZP24. Radiæeva 5 Raèiæ, ud. Mila; 4. 11. 1931. GP (ing.) Ivanèiæ nepoznato pregradnja duæana i izloga - sign. 2423 najmoprimac: i Wolkenfeld ugraðene stambene i trgovaèke Kureševiæ, M. najamne zgrade ZP25. Trg Nikole Schwarz, ud. Marta; na 8. 6. 1932. GP Braæa ing. Faltus 29. 3. 1933. pregradnja stanova na drugom - sign. 3425 Šubiæa ruke Grað. poduzeæa ing. i treæem katu ugraðene uglovne Zrinskoga S. Cernjak, ing. J. Neumann stambene i trgovaèke zgrade 17 ZP26. Preradovi- Arnstein, Lavoslav i Jelka; 16. 8. 1932. nije izvedeno - ugraðena stambena i trgovaèka - sign. 2290 æeva 11 Ackermann, Hermina najamna zgrada ZP27. Radiæeva Mažiæ, Ðuro 21. 7. 1934. G. Mecnar, zidarski nepoznato pregradnja proèelja ugraðene - sign. 2425 29 majstor stambene i trgovaèke zgrade ZP28. Kralja Zvo- Javna burza rada 12. 4. 1935. GP Braæa ing. Faltus 4. 2. 1937. ugraðena upravna i stambena Potoènjak, 1939: (69) sign. 2836 nimira 15; javna zgrada Laslo, 1983: 29 suautor Laslo, 1987: 101 arhitekt Premerl, 1996: 332 Jovan Korka Körbler, 2007: 293-94 ZP29. Ozaljska 8 Palèiæ, Ivo 18. 4. 1935. nepoznat, vjerojatno 17. 8. 1936. prigradnja, pregradnja i - sign. 1242 sagraðeno u vlastitoj nadogradnja ugraðene stambene režiji i trgovaèke najamne zgrade ZP30. Dežmanov Pick, Rudolf i Ida 17. 9. 1935. GP ing. S. Cernjak, 29. 7. 1936. ugraðena stambena najamna Laslo, 1987: 100 sign. 476 prolaz 8 ing. J. Neumann zgrada Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_Šterk ZP31. Trg kralja Radnièka komora 11. 11. 1935. GP ing. J. Èorko; 28. 4. 1938. ugraðena uglovna upravna, Potoènjak, 1939: (68) sign. 1577 Petra u Zagrebu Splošna stavbena poslovna i stambena javna Laslo, 1983: 29 Krešimira družba Maribor (èeliè- zgrada Košèeviæ, 1987: 25 IV. 2; na konstrukcija); Laslo, 1987: 102 suautor Baèiæ d.d., ing. H. Premerl, 1996: 332 arhitekt Korporiæ i ing. L. Barišiæ-Mareniæ, 2007: 289-92 Jovan Korka Temkin (centralno Milkoviæ, 2008.a: 2 grijanje i ventilacija); Milkoviæ, 2008.b: 17 R. Jakovina (elek- Pofuk, 2008: 4 trièna instalacija) ZP32. Vlaška 70 Gjurekoviæ, Ella 23. 1. 1936. OZM D. Miklec 29. 11. 1936. prigradnja kinematografske dvo- - sign. 3231 rane u dvorištu ugraðene stam- bene i trgovaèke najamne zgrade ZP33. Baboniæeva Fürst, Oskar i Ilka 30. 6. 1936. OZM F. Durlen 24. 5. 1937. samostojeæa stambena zgrada - sign. 35 35 ZP34. Gajdekova Kranjèec, ing. Viktor 28. 12. 1936. GP ing. I. Kurtoviæ, 15. 12. 1937. poluugraðena stambena zgrada - sign. 678 16 i Ljerka ovl. grað. inženjer ZP35. Škrlèeva 9 Grünwald, Bela 22. 3. 1937. OZM F. Durlen 22. 9. 1937. prigradnja poluugraðene sign. 2974 stambene najamne zgrade bez stubišta u dvorištu ugraðene stambene najamne zgrade ZP36. Arnoldo- Medved, dr. Josip i Branka 30. 4. 1937. GP ing. V. Pettaj, ovl. 30. 12. 1937. ugraðena stambena najamna Pofuk, 2008: 6 sign. 1310 va 4 grað. inženjer zgrada ZP37. Tuška- Zaklada „Prehrane”; najmo- 31. 3. 1938. OG D. Švab 12. 5. 1938. prigradnja i pregradnja kinema- - sign. 3126 nac 1 primac: Pelossy, Gita tografske dvorane u samostoje- æoj zgradi ZP38. Pantovèak Neumann, Ankica 18. 4. 1939. GP ing. S. Cernjak, 13. 11. 1939. samostojeæa stambena zgrada Pofuk, 2008: 3 sign. 2135 103A ing. J. Neumann ZP39. Medved- Hursa, Franjo 24. 6. 1939. nije izvedeno - ugraðena stambena najamna - sign. 1824 gradska 64A zgrada ZP40. Kukuljevi- Peæina, Ante i Jelka 31. 5. 1940. GP Presièek i Levi 18. 2. 1941. ugraðena stambena i trgovaèka - sign. 2492 æeva 6 najamna zgrada 206 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Prilog 2. Popis pronaðenih tekstova kojima je autor ili jedan od autora Vladimir Šterk Supplement 2 List of the texts signed by Vladimir Šterk (or as one of the co-authors)

Redni Naziv bibliografske jedinice Mjesto publikacije bibliografske jedinice Datacija Izvor broj

1. Oglas Jugoslavija na tehnièkom polju 1919-1929, monografija, Zagreb 1930. Kuševiæ, 1930: 6

2. Gradnja Rosinger-Jungwirth: obrazloženje promjenbenih nacrta, Prilog molbi za izdavanje upravnog akta 17. 4. 1931. DAZg: ZGD: Draškoviæeva 30, strojopis sign. 537

3. Umjetnièka akademija i savremeni arhitekt Arhitektura, 3 (1-2): 26, Ljubljana 1933. Šterk, 1933.a: 26

4. Umjetnièka akademija i savremeni arhitekt Tehnièki list, 15 (1): 2, Zagreb 1933. Šterk, 1933.b: 2

5. Staleška pitanja arhitekata-projektanata na I. kongresu u ÈSR Tehnièki list, 15, (3-4): 34-35, Zagreb 1933. Šterk, 1933.c: 34-35

6. Vila Radan u Zagrebu Arhitektura, 4 (3): 33-36, Ljubljana 1934. Šterk, 1934: 33-36

7. Obrazloženje skice za novogradnju „Javne burze rada” Prilog molbi za izdavanje upravnog akta 23. 10. 1934. DAZg: ZGD: Kralja Zvonimira 15, u Zagrebu, Zvonimirova ulica, potpisali ing. arch. Jovan Korka, sign. 2836 ing. arch. Vlad. Šterk, strojopis

8. Obrazloženje osnove èetverokatnice za gdju i g Idu i Rudolfa Prilog molbi za izdavanje upravnog akta 24. 7. 1935. DAZg: ZGD: Dežmanov prolaz 8, Picka u Zagrebu u Dežmanovom prolazu br. 8, strojopis sign. 476

9. Prilog molbi gðe Gite Pelossy, strojopis Prilog molbi za izdavanje upravnog akta 12. 1. 1938. DAZg: ZGD: Tuškanac 1, sign. 3126

10. Dom Hrv. društva planinara „Runolist” na Sljemenu Tehnièki list, 21 (11-12): 146, Zagreb 1939. Šterk, 1939: 146

Prilog 3. Popis projekata i realizacija u razdoblju od 1923. do 1941. godine koje se u izvorima pripisuju arhitektu Vladimiru Šterku Supplement 3 List of the projects and realizations between 1923 and 1941 attributed to the architect Vladimir Šterk

Redni Današnja adresa Investitor (i/ili naziv) Tipologija Datacija Izvor Primjedba broj

1. Savska 23, Zagreb Slavonija d.d. ugraðena poslovna zgrada 9. 1923. Premerl, 1976: 117 navod arhitekta Stjepana Planiæa, na nacrtima potpis GP Dubsky i drug

2. Trg bana Josipa Jelaèiæa 10, Gradska štedionica ugraðena poslovna i stambena zgrada 1924. Mikac et.al., 1982: autori natjeèajnog rada Ignjat Fischer i Zagreb supl. 4; Laslo, 1983: 28 Vladimir Šterk

3. Martiæeva 16, Zagreb Zagrebaèki zbor samostojeæi paviljon 1924. Premerl, 1996: 332 projekt za ured Ignjata Fischera, uklonjeno

4. Pariz Jugoslavenski paviljon dio unutrašnjosti samostojeæeg paviljona 1925. Èorak, 1981: 238, autor zgrade paviljona Stjepan Hribar, fusnota 71 uklonjeno

5. Barcelona Jugoslavenski paviljon dio unutrašnjosti samostojeæeg paviljona 1929. Kuševiæ, 1930: 6 autor zgrade paviljona Dragiša Brašovan, uklonjeno

6. Brod n./S. [Slavonski Brod] C. Benèeviæa sinovi ugraðena uglovna stambena, poslovna i prije 1930. Kuševiæ, 1930: 6 samostalni projekt i realizacija trgovaèka najamna zgrada

7. Brod n./S. [Slavonski Brod] Podrum „Brodske unutrašnjost prije 1930. Kuševiæ, 1930: 6 samostalni projekt i realizacija vinogradarske zadruge” stambene i trgovaèke najamne zgrade

8. Trg bana Josipa Jelaèiæa 10, „Gradska kavana” kavana u prizemlju ugraðene uglovne 1930. Pofuk, 2008: 5 navod Jehude (Vojka) Šterka; prema Zagreb poslovne i stambene zgrade drugim izvorima autori su Slavko Löwy i Frane Cota za ured Ignjata Fischera

9. Preradoviæevo šetalište 7, Pilpel ugraðena uglovna stambena najamna 1932. Sudiæ, 2006: 133 samostalni projekt i realizacija Osijek zgrada

10. Park kralja Petra Krešimira Fulla ugraðena uglovna stambena najamna 1932.-33. Sudiæ, 2006: 133 navod arhitekta Miroslava Pavliniæa IV. 5, Osijek zgrada

11. Sljeme Planinarski dom samostojeæa ugostiteljska zgrada 1932.-35. Paveliæ, 2003: 126-33 u literaturi tlocrti prizemlja i prvoga „Runolist” kata te recentne fotografije proèelja

12. ugao Ilice i Kustošijanske, nepoznat poluugraðena uglovna stambena i trgovaèka 1933. A. Laslo, usmeno slièno tornjiæu u Deželiæevoj 85 Kustošija, danas u Zagrebu najamna zgrada (?) priopæenje

13. Vinkovci nepoznat samostojeæa stambena zgrada 1933. A. Laslo, usmeno samostalni projekt i realizacija (?) priopæenje

14. Trg žrtava fašizma bb, „Dom likovnih samostojeæi paviljon 1934.-38. Pofuk, 2008: 3 prema navodu Jehude (Vojka) Šterka: Zagreb umjetnosti” „arhitekt-savjetnik [Ivana Meštroviæa] i suautor”

15. Požega Grujiæ, dr. G. i V. poluugraðena stambena zgrada 1938. Z. Karaè, usmeno Na nacrtima potpisan izvoðaè ing. priopæenje Ladislav Holub, Slavonski Brod

16. Nazorova 56, Zagreb Rodaniæ samostojeæa stambena zgrada 1937. *** 1938: 143-44; potpisan uz arhitekte Korku, Krekiæa i invent. Laslo, 1987: 99 Kiverova; na nacrtima nije pronaðen žig i paraf Vladimira Šterka

17. Vinogradska 51, Zagreb Vragoviæ, dr. J. poluugraðena stambena zgrada 1939.-40. Pofuk, 2008: 3 navod Jehude (Vojka) Šterka, izvelo GP Braæa Kauèiæ i Gyiketta Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 207

Prilog 4. Popis publiciranih tekstova u kojima se spominje arhitekt Vladimir Šterk ili kuæe koje je projektirao Supplement 4 List of the published texts mentioning the architect Vladimir Šterk or his projects

Redni Naziv bibliografske jedinice Mjesto publikacije bibliografske jedinice Datacija Izvor broj

1. Razvitak grada Zagreba: 1919. − 1929.: Privatne kuæe u Zagrebu Jugoslavija na tehnièkom polju 1919.-1929., monografija, Zagreb 1930. Hribar, 1930: 242-43

2. Nova èetvrt Zagreba: Karvenjak i Švabin brijeg [ U èlanku je Svijet, 5 (21): 548, Zagreb 1930. ***, 1930: 548 reproducirana suvremena fotografija proèelja atribuirane vile Mariæ u Gajdekovoj 1]

3. Gradnja palaèe „Präger” u Zagrebu Arhitektura, 1 (1): 18, Ljubljana 1931. ***, 1931: 18

4. Novi Zagreb: Jabukovac u Tuškancu Svijet, 8 (16): 312, Zagreb 1933. ***, 1933: 312

5. L’architecture en Yougoslavie Architecture d’Aujourd’hui, 5 (6), Paris 1933. Ilitch, 1933: 55

6. Pola vijeka hrvatske umjetnosti Katalog izložbe, Zagreb 1938. ***, 1938

7. Prikaz nekoliko projekata i izvedenih graðevina Tehnièki list, 21 (11-12): 139-54, Zagreb 1939. ***, 1939.A: 139-54

8. Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938. Graðevinski vjesnik, 8 (4-5): 49-55, reprodukcije: (56-77), Zagreb 1939. Potoènjak, 1939: 49-55 (56-77)

9. Arhitekti èiji su radovi reproducirani u ovom dvobroju. Graðevinski vjesnik, 8 (4-5): 78-79, Zagreb 1939. ***, 1939.b: 78-79

10. Umro ing. arh. Vladimir Šterk Jutarnji list, 30 (10462): 29, Zagreb 1941. Esih, 1941: 29

11. Pobjeda moderne Arhitektura, 30 (-) [1976 (156-157)]: 41-54, Zagreb 1976. Premerl, 1976.a: 41-54

12. Razgovor s protagonistima moderne Arhitektura, 30 (-) [1976 (156-157)]: 116-28, Zagreb 1976. Premerl, 1976.b: 116-28

13. U funkciji znaka Centar za povijesne znanosti, odjel za povijest umjetnosti, Zagreb 1981. Èorak, 1981.

14. Arhitektonski vodiè I, Zagreb: Donji grad, 19. i 20. stoljeæe Èovjek i prostor, 29 (9) [1982 (354)]: 19 + suplement 1-4, Zagreb 1982. Mikac, Laslo, 1982: 19 (1-4)

15. Izgradnja javnih objekata u Zagrebu do 1940.: jedan od moguæih Èovjek i prostor, 30 (3) [1983 (360)]: 25-29, Zagreb 1983. Laslo, 1983: 25-29 izbora

16. Moguænost slobodnog ostvarivanja modernih arhitektonskih Èovjek i prostor, 30 (4) [1983 (361)]: 27-30, Zagreb 1983. Premerl, 1983: 27-30 naèela: individualna stambena izgradnja izmeðu dva rata

17. Arhitektonski vodiè: individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. Arhitektura, 36-37 (-) [1983-84 (186-187-188)]: 120-31, Zagreb 1984. Laslo, 1983-84: 120-31 do 1940. godine

18. Arhitektura 20. stoljeæa u Hrvatskoj Arhitektura 20. vijeka, Beograd-Zagreb-Mostar 1986. Domljan, 1986: 37-42, 110

19. Zagreb − kamerom Toše Dapca Arhitektura, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: 24-29, Zagreb 1987. Košèeviæ, 1987: 24-29

20. Arhitektonski vodiè: individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. Arhitektura, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: 97-112, Zagreb 1987. Laslo, 1987: 97-112 do 1940. godine

21. Hrvatska moderna arhitektura izmeðu dva rata: nova tradicija, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1990. Premerl, 1990. drugo izdanje

22. ŠTERK: Vladimir: arhitekt Enciklopedija hrvatske likovne umjetnosti, II., Leksikografski 1996. Premerl, 1996: 332-33 zavod „Miroslav Krleža”: 332-33, Zagreb

23. Vladimir Šterk: planinarski dom „Runolist” na Medvednici Oris, 5 (-) [2003 (19)]: 126-33 2003. Paveliæ, 2003: 126-33

24. Utjecaj praške škole na arhitekturu moderne u Splitu doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u 2003. Plejiæ, 2003. Zagrebu, Zagreb

25. Židovi u Zagrebu 1918.-1941. Novi Liber, Zagreb 2004. Goldstein, 2004.

26. Zagrebaèka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine Prostor, 12 (1): 77-86, Zagreb 2004. Kahle, 2004: 77-86

27. Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-ih godina / Croatian Modern Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in 2007. Radoviæ-Maheèiæ, 2007: 16-32 Architecture in the 1930s Croatia 1930’s, monografija

28. 9. Trgovaèko-stambena zgrada Rosinger-Jungwirth / Commercial Ibid. 2007. Körbler, 2007.a: 103-106 and residential building Rosinger-Jungwirth

29. 28. Vila Radan / Villa Radan Ibid. 2007. Radoviæ-Maheèiæ, Körbler, 2007: 103-106

30. 56. Urbanistièko-arhitektonsko-hortikulturno oblikovanje [Trg Ibid. 2007. Barišiæ-Mareniæ, 2007: 285-92 kralja Petra Krešimira IV.] / Urbanist-architectural-horticultural design [King Petar Krešimir IV Square]

31. 57. Javna burza rada / Public Labour Market Ibid. 2007. Körbler, 2007.b: 293-94

32. Vladimir Šterk Èlanak u: Wikipedija, slobodna enciklopedija, hrvatsko izdanje 2007. ***, 2007.

33. Internacionalni stil − izložbe meðuratnog Zagreba (1928.-1941.) Radovi IPU, 31: 313-26, Zagreb 2007. Bjažiæ-Klarin, 2007: 313-26

34. Bez domovnice jer sam Židov Jutarnji list, 26. 4. 2008: 2-3, Zagreb 2008. Milkoviæ, 2008.a: 2-3

35. Vojko Šterk hitno dobiva hrvatsko državljanstvo Jutarnji list, 14. 6. 2008: 16-17, Zagreb 2008. Milkoviæ, 2008.b: 16-17

36. Židov kojemu država ne da da bude Hrvat Jutarnji list, 21. 9. 2008: internet izdanje 1-7, Zagreb 2008. Pofuk, 2008: 1-7 208 PROSTOR 2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Literatura 17. Košèeviæ, Ž. (1987.), Zagreb − kamerom Toše 36. Radoviæ-Maheèiæ, D.; Körbler, I. (2007.), 28. Dapca, „Arhitektura”, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: Vila Radan / Villa Radan, u: „Moderna arhitektu- Bibliography 24-29, Zagreb ra u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in 18. Kuševiæ, R. [ur.] (1930.), Jugoslavija na tehniè- Croatia 1930’s”, [Radoviæ-Maheèiæ, D. ur.], Insti- kom polju 1919-1929, Udruženje jugoslavenskih tut za povijest umjetnosti & Školska knjiga: 103- inženjera i arhitekata, Zagreb 106, Zagreb 19. Laslo, A. (1983.), Izgradnja javnih objekata u 37. Sudiæ, I. (2006.), Stambena arhitektura izmeðu Zagrebu do 1940.: jedan od moguæih izbora, 1931. i 1945., u: „Osjeèka arhitektura 1918. − „Èovjek i prostor”, 30 (3) [1983 (360)]: 25-29, 1945.”, [Martinèiæ, J, Hackenberger, D., ur.], Hr- Zagreb vatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod 20. Laslo, A. (1983.-84.), Arhitektonski vodiè: indi- za znanstveni i umjetnièki rad u Osijeku:123-42, Zagreb − Osijek Barišiæ-Mareniæ, Z. vidualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1. (2007.), 56. Urbanistièko- Šterk -arhitektonsko-hortikulturno oblikovanje [Trg 1940. godine, „Arhitektura”, 36-37 (-) [1983-84 38. , V. (1933.a), Umjetnièka akademija i sa- Kralja Petra Krešimira IV.] / Urbanist-architectu- (186-187-188)]: 120-31, Zagreb vremeni arhitekt, „Arhitektura”, 3 (1-2): 26, ral-horticultural design [King Petar Krešimir IV 21. Laslo, A. (1987.), Arhitektonski vodiè: indivi- Ljubljana Square], u: „Moderna arhitektura u Hrvatskoj dualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. 39. Šterk, V. (1933.b), Umjetnièka akademija i savre- 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930’s”, godine, „Arhitektura”, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: meni arhitekt, „Tehnièki list”, 15 (1): 2, Zagreb [Radoviæ-Maheèiæ, D. ur.], Institut za povijest 97-112, Zagreb 40. Šterk, V. (1933.c), Staleška pitanja arhitekata- umjetnosti & Školska knjiga: 285-92, Zagreb 22. Mikac, N.; Laslo, A. (1982.), Arhitektonski vodiè -projektanata na I. kongresu u ÈSR, „Tehnièki 2. Bjažiæ-Klarin, T. (2007.), Internacionalni stil − I, Zagreb: Donji grad, 19. i 20. stoljeæe, „Èovjek i list”, 15, (3-4): 34-35, Zagreb izložbe meðuratnog Zagreba (1928.-1941.), u: prostor”, 29 (9) [1982 (354)]: 19 + suplement 1- 41. Šterk, V. (1934.), Vila Radan u Zagrebu, „Arhi- „Radovi IPU” 31, Institut za povijest umjetnosti: 4, Zagreb tektura”, 4 (3): 33-36, Ljubljana Milkoviæ, 313-26, Zagreb 23. S. (2008.a), Bez domovnice jer sam 42. Šterk, V. (1939.), Dom Hrv. društva planinara 3. Blagojeviæ, Lj. (2003.), Modernism in Serbia: Židov: Vojko Šterk i cijela njegova obitelj živjeli „Runolist” na Sljemenu, „Tehnièki list”, 21 (11- su u Zagrebu, „Jutarnji list”, 26. 4. 2008: 2-3, The elusive margins of Belgrade architecture 12): 146, Zagreb Zagreb 1919-1941, MIT Press, Cambridge Mass. 43. Švacha, R. (1995.), The Arhitecture of New Pra- 24. Milkoviæ, S. (2008.b), Vojko Šterk hitno dobiva 4. Èorak, Ž. (1981.), U funkciji znaka, Centar za po- gue 1895−1945, MIT Press, Cambridge, Massa- hrvatsko državljanstvo, „Jutarnji list”, 14. 6. chusetts vijesne znanosti, odjel za povijest umjetnosti, 2008: 16-17, Zagreb Zagreb 44. *** (1930.), Nova èetvrt Zagreba: Karvenjak i 25. Obad Šæitaroci, M. [gl. ur.] (2000.), Sveuèilište Švabin brijeg, „Svijet”, 5 (21): 548, Zagreb 5. Domljan, Ž. (1986.), Arhitektura 20. stoljeæa u u Zagrebu − Arhitektonski fakultet, 1919./1920. Hrvatskoj, u: „Arhitektura 20. vijeka”: 37-42, − 1999./2000.: osamdeset godina izobrazbe 45. *** (1931.), Gradnja palaèe „Präger” u Zagrebu, 110, Beograd-Zagreb-Mostar arhitekata u Hrvatskoj, Arhitektonski fakultet „Arhitektura”, 1 (1): 18, Ljubljana 6. Esih, I. (1941.), Umro ing. arh. Vladimir Šterk, Sveuèilišta u Zagrebu, Zagreb 46. *** (1933.), Novi Zagreb: Jabukovac u Tuškancu, „Jutarnji list”, 30 (10462): 29, Zagreb 26. Paveliæ, T. (2003.), Vladimir Šterk: planinarski „Svijet”, 8 (16): 312, Zagreb 7. Goldstein, I. (2004.), Židovi u Zagrebu 1918- dom „Runolist” na Medvednici, „Oris”, 5 (-) 47. *** (1938.), Pola vijeka hrvatske umjetnosti, ka- 1941., Novi Liber, Zagreb [2003 (19)]: 126-33, Zagreb talog izložbe, Zagreb Plejiæ, 8. Hribar, S. (1930.), Razvitak grada Zagreba: 27. R. (2003.), Utjecaj praške škole na arhi- 48. *** (1939.a), Prikaz nekoliko projekata i izvede- 1919 − 1929: Privatne kuæe u Zagrebu, u: „Jugo- tekturu moderne u Splitu, doktorska disertacija, nih graðevina, „Tehnièki list”, 21 (11-12, Spe- slavija na tehnièkom polju 1919-1929” [Kuševiæ, Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, cijalni broj Kluba arhitekta Sekcije Zagreb R. ur.], Udruženje jugoslavenskih inženjera i ar- Zagreb U.J.I.A.): 139-154, Zagreb hitekata: 242-43, Zagreb 28. Pofuk, B. (2008.), Židov kojemu država ne da 49. *** (1939.b), Arhitekti èiji su radovi reproducira- da bude Hrvat: Vojko Šterk je 1949., kao i svi 9. Ignjatoviæ, A. (2007.), Jugoslovenstvo u arhi- ni u ovom dvobroju., „Graðevinski vjesnik”, 8 Židovi koji su odlazili u Izrael, bio prisiljen odreæi (4-5): 78-79, Zagreb tekturi 1904-1941, Graðevinska knjiga, Beograd se jugoslavenskog i hrvatskog državljanstva, 50. *** (2007.), Vladimir Šterk, „Wikipedija”, Slobo- 10. Ilitch, Lj. (1933.), L’architecture en Yougoslavie, „Jutarnji list”, 14. 6. 2008: internet izdanje 1-7, dna enciklopedija, hr.wikipedia.org/wiki/Vladi- „L’Architecture d’aujourd’hui”, 5 (6): 55, Paris Zagreb mir_Šterk 11. Kahle, D. (2003.), Stambene kuæe Novoga gra- 29. Potoènjak, V. (1939.), Arhitektura u Hrvatskoj ðenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdo- 1888 - 1938, „Graðevinski vjesnik”, 8 (4-5): 49- blju od 1928. do 1944. godine, „Prostor”, 11 (2): 55, reprodukcije: (56-77), Zagreb 167-73, Zagreb 30. Premerl, T. (1976.a), Pobjeda moderne, „Arhi- 12. Kahle, D. (2004.), Zagrebaèka uglovnica u raz- tektura”, 30 (-) [1976 (156-157)]: 41-54, Zagreb doblju od 1928. do 1945. godine, „Prostor”, 12 31. Premerl, T. [mod.] (1976.b), Razgovor s prota- Izvori (1): 77-86, Zagreb gonistima moderne, „Arhitektura”, 30 (-) [1976 13. Kahle, D. (2007.), Stambene kuæe Novoga gra- (156-157)]: 116-28, Zagreb Sources ðenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju 32. Premerl, T. (1983.), Moguænost slobodnog od 1928. do 1944. godine, doktorska disertacija, ostvarivanja modernih arhitektonskih naèela: Arhitektonski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu individualna stambena izgradnja izmeðu dva Dokumentacijski izvori rata, „Èovjek i prostor”, 30 (4) [1983 (361)]: 27- 14. Kneževiæ, S. (1996.), Zagrebaèka zelena potko- 30, Zagreb Document sources va, Školska knjiga, Zagreb 33. Premerl, T. (1990.), Hrvatska moderna arhitek- Körbler, 1. DAZg: ZGD: sign. 1-3849, sign. mf. 1-636 15. I. (2007.a), 9. Trgovaèko-stambena tura izmeðu dva rata: nova tradicija2, Nakladni zgrada Rosinger-Jungwirth / Commercial and zavod Matice hrvatske, Zagreb residential building Rosinger-Jungwirth, u: „Mo- 34. Premerl, T. [T. Pl.] (1996.), ŠTERK: Vladimir: derna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Izvori ilustracija arhitekt, u: „Enciklopedija hrvatske likovne um- Architecture in Croatia 1930’s”, [Radoviæ-Mahe- jetnosti, II.” [Domljan, Ž. ur.], Leksikografski za- Illustration Sources èiæ, D. ur.], Institut za povijest umjetnosti & vod „Miroslav Krleža”: 332-33, Zagreb Školska knjiga: 103-106, Zagreb 35. Radoviæ-Maheèiæ, D. (2007.), Moderna arhitek- Sl. 1., 17. Suvremena razglednica, detalj Körbler, 16. I. (2007.b), 57. Javna burza rada / Pu- tura u Hrvatskoj 30-ih godina / Croatian Modern Sl. 2. *** 1931: 18 blic Labour Market, u: „Moderna arhitektura u Architecture in the 1930s, u: „Moderna arhitek- Sl. 3., 4.-8., Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croa- tura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture 10.-14., 16.-23. Fotografija: D. Kahle tia 1930’s”, [Radoviæ-Maheèiæ, D. ur.], Institut za in Croatia 1930’s”, [Radoviæ-Maheèiæ, D. ur.], In- povijest umjetnosti & Školska knjiga: 293-94, stitut za povijest umjetnosti & Školska knjiga: Sl. 9. *** 1930: 548 Zagreb 16-32, Zagreb Sl. 15. *** 1933: 312 Znanstveni prilozi | Scientific Papers Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu… D. KAHLE 192-209 16[2008] 2[36] PROSTOR 209 Sažetak Summary

Projects and Realizations by Vladimir Šterk in Zagreb Between 1923 and 1941

Recent Croatian historiography usually presents and 1945, the residential buildings in north Zagreb had been thoroughly tested. The building was the architect Vladimir Šterk as one of the cretors of from the same period and the inventory-making of composed and designed as a plastic body derived the so-called modern Croatian architecture be- the Zagreb historic nucleus between 1919 and from the basic spatial bodies, i.e. in a structural tween the two World Wars. However, no compre- 1945, supplemented with the preliminary research and not additive way. In such a system all design hensive evaluation of his architectural oeuvre has on residential buildings in Sajmište area and north- elements emphasize the plasticity of the buidling. been made so far. This paper, therefore, is the first ern parts of the town between 1919 and 1927. The Vladimir Šterk’s concept of the design principles of in a series of future papers dedicated to the archi- data provided the basis for a list of 40 projects and Czech cubism and Modern architecture was uncon- tect’s works. It presents the analyzed projects and realizations of the architect Vladimir Šterk in the ventional in this respect. These principles were ac- realizations in Zagreb between 1923 and 1941; the Zagreb area between 1923 and 1941 listed chrono- tually his ways of expression which allowed him a next paper will cover the period between 1921 and logically according to the date of the first adminis- complete architectural freedom within the con- 1941 and the final paper will present his projects trative document which is actually the approval for straints of the Vitruvian and Palladian architectural and realizations for the areas out of Zagreb togeth- construction. Between the 2nd of January and the principles. er with a comprehensive theoretical analysis of his 25th of July, 2006, the documents were thoroughly This research shows that Vladimir Šterk had a cru- entire oeuvre. researched in the Collection of the construction cial role in the history of Zagreb architecture be- The architect Vladimir Šterk was born in Zagreb on documentation of the State Archive in Zagreb. The tween the two World Wars as confirmed by the the 5th of January 1891 in a Jewish family. After his projects were analyzed according to the urban, analysis of the rest of his work. His work in collabo- high-school graduation in 1909, he graduated from functional, structural and design criteria followed ration with the Ignjat Fischer’s architectural prac- the Czech Polytechnic in Prague on the 19th of by a photographic documentation of each accessi- tice and later with the eng. Stjepan Cernjak & eng. March, 1921. Upon his return to Zagreb he started ble realization. Josip Neumann company shows that he was the his professional career in the consruction company The analysis of 40 projects and realizations con- first true free-lance architect in Zagreb. He was not ”Engineers Špiller, Juzbašiæ, Šurina” and later in firms that the architect Vladimir Šterk used his own employed in any company, he did not own a con- Ignjat Fischer’s principles of composition and design in his work. A struction company, he was not employed in any architectural practice. On the 22nd of March, 1922 typical plan of the Zagreb-style residential apart- city or administrative office or school. He was a he passed his licensing exam and in the early 1923 ment house or a semi-detached house was derived first-class structural engineer. When dealing with together with the architect Fischer he won the first from a central lightwell or lightwells facing the complicated tasks he collaborated with the best award at the architectural competition for the pub- neighbouring buildings wherever possible in order experts in Zagreb at the time: the engineer Franjo lic building of City Savings-bank on Ban Jelaèiæ to provide daylight in all rooms and ensure a cor- Kollibaš and the engineer Petar Krajèinoviæ. His de- square in Zagreb. He started his own architectural rect functional disposition of the apartment areas. sign principles were widely copied by other Zagreb- practice and collaborated with Jovan Korka, Ðorðe The focal point of the spatial disposition of the based registered engineers and masonry workers Krekiæ, Georgije Kiveroff, Osvald Schindler and Al- residential detached houses consisted of a stair- until the end of the Second World War and after- bert Planer. Initially he collaborated with Ignjat case which was either centrally placed or projected wards. Vladimir Šterk used to work for the power- Fischer’s architectural practice but later he estab- in a prismatic or semi-circular part of the building. ful Jewish community in Zagreb from the early lished a long and fruitful collaboration with the The building was structurally adapted as much as 1920s until the early 1930s. Later he was commis- Construction Enterprise headed by the engineers possible to its Zagreb environment. Consequently, sioned by the clients of other nationalities who Stjepan Cernjak and Josip Neumann. He died in Za- the materials used were easily available and cheap used to be, as a rule, wealthy middle and upper greb on the 6th of March, 1941. and could be worked by relatively uneducated class wholesalers and industrialists, high-ranking The present research is based on the results of a workers in the presence of as few supervisors or officers and civil servants. Such clients had their series of previous researches on the residential registered engineers as possible. New materials own aesthetic ideas and almost unlimited bud- apartment houses for rent in Zagreb between 1928 were used only when their quality and reliability gets. DARKO KAHLE

Biografija Biography

Dr. sc. DARKO KAHLE, dipl.ing.arh. Godine 1989. di- DARKO KAHLE, Dipl.Eng.Arch., Ph.D. In 1989 he grad- plomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta uated from the Faculty of Architecture of the Uni- u Zagrebu, gdje je i magistrirao 2002. godine s te- versity of Zagreb where he received his Master of mom „Zagrebaèka ugraðena najamna kuæa od 2. Science Degree in 2002 with his thesis on ”Zagreb- sijeènja 1928. do 14. veljaèe 1935. godine”. Dokto- style Apartment House for Rent Between 2 January rirao je 2007. s disertacijom „Stambene kuæe No- 1928 and 14 February 1935”. He received his Ph.D. voga graðenja u sjevernim dijelovima Zagreba u in 2007 with his dissertation on ”Modern Residen- razdoblju od 1928. do 1945. godine”. Od 2006. je tial Buildings in North Zagreb between 1928 and honorarni nastavnik na Tehnièkom veleuèilištu u 1945”. Since 2006 he has been a lecturer on a part- Zagrebu na predmetu Javne i industrijske zgrade. time basis at the Technical College in Zagreb teach- Od 2008. je istraživaè na znanstvenom projektu ing a course in ”Public and Industrial Buildings”. „Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljeæa”. Bavi se Since 2008 he has participated in a scientific re- projektiranjem svih vrsta zgrada te prouèavanjem search project ”Atlas of Croatian 20th Century Ar- arhitekture u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i prvoj chitecture”. He designs all types of buildings. His polovici 20. stoljeæa, a napose istraživanjem zagre- interests are focused on Croatian architecture of baèke stambene arhitekture izmeðu dva svjetska the second half of the 19th and the first half of the rata. 20th Centuries.