DOCSLIB.ORG

Lokice: Dodirni Me (7” Singl, PGP RTB, 1980.) Dizajn Ranko Beljinac Cice

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Lokice: Dodirni Me (7” Singl, PGP RTB, 1980.) Dizajn Ranko Beljinac Cice Lokice: Dodirni me (7” singl, PGP RTB, 1980.) Ivo Lesić: Ona voli Boban Petrović i Alma Ekmečić: Igor Savin i orkestar Dizajn Ranko Beljinac disko klub (7” singl, Zdravo: 'Ajmo na Seks Bomba Stanka Selaka: Jugoton, 1980.) žurku / Kuc–Guc– (LP, Jugodisk, 1982.) YU Disco Expres Cice-Mace: Disko-Baba / Šta se to događa Dizajn Čedo Pocrnić Štuc (7” Singl, Suzy, Dizajn Dragan S. (LP, Jugoton, 1979.) (7” singl, Jugoton, 1980.) Dizajn Dragan 1979.) Dizajn Mirko Stefanović Dizajn Boris Dučić Timotijević Belmondo Ilić Fragmenti dizajnerske povijesti 184 Druga strana groznice subotnje večeri / Socijalistička disco kultura 1977.– 1983 : Vizualni jezik disca Putovi zaborava i evaluacije jedne kulture — O vizualnom jeziku disca Željko Luketić HDD galerija Uništava li disko muzika sluh i kuda to Disco, kako to navodi The Secret Disco 8.– 25. 7. 2015. vodi disko zvuk? Pitao se 1979. godine Po- Revolution (2012.), dokumentarni film litikin ekspres u samo jednome primjeru Jamiea Kastnera, ne samo što mijenja Autor izložbe Željko Luketić društvenog otpora koji je pratio ulazak ime u boogie, nego ulazi i u tada tek Grafički dizajn Igor Kuduz ove subkulture u Jugoslaviju. Progresiv- formirane prve pred-taktove house, acid Postav izložbe Željko Luketić • Marko ni, mekani socijalizam lokalnoga tipa i techno glazbe. Zvijezde disca, poput Golub nije zadavao trendove, no barem ih je Amande Lear, Village People i Donne Produkcija i organizacija Marko Golub pratio u mjerljivom tempu, ponekad s Summer, mijenjaju i “osvježavaju” svoj / HDD više, a ponekad s manje kašnjenja. Za- zvuk. Međutim, ritmička baza koju je padni svijet tada je već završavao svoj 1977. postavio Giorgio Moroder upravo rasplesani glazbeno-društveni korak, za Donnin hit I Feel Love, ostat će teme- jer disco je upravo u godini gornjega ljac klupske glazbe. citata imao svoj kraj u znanoj čikaškoj stadionskoj paljevini ploča. Disco De- Izložbeni projekt Druga strana groznice molition Night organizirao je američki subotnje večeri | Socijalistička disco kul- anti-disko lobist i radijski voditelj Steve tura 1977.– 1983. krenuo je najprije u Dahl, boreći se tako protiv dominacije lociranje pozitivnih utjecaja ove plesne, ove glazbe u eteru. Pozvao je slušatelje glazbene i društvene “pošasti”. U glavne u Comiskey Park, naplatio im ulaznicu i emancipirajuće elemente, mapirane na obavezao ih da sa sobom donesu barem izložbi Utjecaji, uzori i inovatori u Kuli jednu disko ploču. U pauzama baseball Lotrščak (GKD, 30. svibnja – 8. srpnja utakmice, poveće lomače vinila, grafika 2015.) postavljeni su, osim inovatora, i i papirnatih omotnica bile su zapaljene dokumenti oslobađajućeg utjecaja disca na opću radost okupljenih sportskih i na žensku i mušku seksualnost. Njihova rock-fanova. Palež i nasilje prema pro- nova percepcija zadavala je glavobolje izvodu jedne kulture okupilo je brojne moralistima, pale su i neke “žrtve”. Na- poklonike linča — umjesto očekivanih pušten je koncept plesnjaka i uveden je desetak, pojavilo ih se 50.000. clubbing kakvog danas poznajemo, DJ je postao profesija, dogodila su se plesna Disco je, krenuvši početkom sedamde- natjecanja s inkluzivnom praksom na- setih u američkim underground gay klu- cionalnih i seksualnih etniciteta i ma- Milena Dravić: Aerobika sa Milenom Dravić bovima, bio prisiljen opet otići u ilegalu. njina. Žene više nisu skrušeno čekale da (kaseta, ZKP RTVL, 1983.) Dizajn Tone Mrzio ga je rock, mrzio ga je punk, novi ih kavalir pozove na ples, nego su same Stražišar val spremao se zaposjesti osamdesete. birale s kime će, što će i kada će. I naj- 185 3. Drugi rakurs važnije, kako će. Seksualnost je postala ske ABBA-e i počinje s reportažama o nje očekivane dijelove društva. Preko otvorenija ili se barem proklamirala raskalašenim zabavama u Studiju 54. Muharema Serbezovskog jugoslavenski takvom, pa je u svijetu Donna Summer Radnice i radnici, samoupravni djelat- disco ušao je u folk, Branko Miličević pjevala o teškom prekarnom radu jedne nici, inteligencija i misleća elita i ovdje 1983. izdaje dječju Disko Kockicu i nudi prostitutke, dok se u Zagrebu događala je našla svoj plesni melting pot. Disco je, ples najmlađima, dok zvijezde šlagera, “frka” sa Zdenkom Kovačiček koja je na svojoj ikonografskoj strani, odradio poput Zdenke Vučković, Mire Ungara, uz Kiru Mitreva uglazbila Konstataciju zanimljivu uslugu socijalizmu: inzi- Tereze Kesovije i Ljupke Dimitrovske, jedne mačke, knjigu poezije Slavice Ma- stirajući na šljokicama, sjaju i raskoši, izdaju disco u zasebnim, opreznim po- ras. Erotika egzistencijalnog prizvuka, polugolim tijelima i hedonizmu, jed- kušajima. Za razliku od svijeta, gdje ovaj pisalo je u jednoj recenziji, a upravo to nakosti spolova i seksualnih manjina, žanr označavaju sve duže i duže klupske označilo je i sveukupan jugoslavenski pružio je makar simbolički odmak od verzije, pretežući format objavljivanja dojam disca. svakodnevice obilježene ekonomskom ove glazbe u socijalizmu je singl-ploča. krizom, manjcima u trgovinama i odla- Pa ako upali, upali. Ako ne, bit će lakše Disco se Jugoslaviji događao i prije 1977., skom Maršala 1980. godine. U potonje- zaboravljeno. Tako je primjerice plesna no njegov proboj nije bio masovan nego mu valja tražiti i uzroke “produženog” teen zvijezda Dubravka Jusić, odlučila u tek sporadičan. Nastup “šest tigrica” iz trajanja disca na jugoslavenskim pro- današnjoj biografiji ne spominjati svoje The Love Machine u KD Lisinski prijelo- storima. Steve Dahl pisao mu je svjet- glazbene uspjehe, Tereza Kesovija ne mna je točka, jer tada i muzički tisak, sku osmrtnicu, no lokalno je disco bilo reprizira svoj medley Disco ’79, dok će poput Džuboksa, prestaje s egzotičnim kućno ime koje je kao novu mogućnost neki drugi izvođači reći da su oni izvo- izvještajima o iznimnom uspjehu šved- brze popularnosti inspiriralo i najma- dili — tek običnu “pop glazbu”. Otvorenje izložbe, HDD galerija • Fotografija: Filip Beusan Fragmenti dizajnerske povijesti 186 Jedno od pitanja na koje odgovaramo na potpisuju, između ostalih, Ivan Ivezić izložbi jest i tko su bile zvijezde jugo- (Jugoton) i Ivan Ćulum (PGP RTB), još je slavenskog disca. Odgovor se prirodno češća praksa bila nekreditiranje samog nudi preko omiljenog komunikacij- dizajna, odnosno potpisivanje tek por- skog medija te glazbe, dakako ovitaka tretne fotografije (ZKP RTVL, Jugodisk). glazbenih izdanja i njihove strategije U letteringu se, međutim, znalo zaigrati da nipošto ne budu suzdržane, samo- i tu jest praćena ideja ljudskog tijela, zatajne ili sakrivene. Upravo suprotno oblih i mekanih rubova, plesa, pripadne i čak i danas, kada su te nove biografije estetike i koloristički, velikih svjetlećih popravljene i ušminkane, do tih izdanja natpisa koje su tu kao da upozore na nije lako doći zbog nekoliko razloga. ploču kao svojevrsni ulazak u seks-bar. Prvi je svojevrsni testni, probni karakter Socijalistički samoupravni socijalizam u tih ploča. Njima se opipavalo tržište, svojim omotima disca nije posve preu- odgovor medija i publike, te su se opre- Mirzino jato: Normalna stvar (7” singl, PGP zeo dva preostala svjetska trenda, muški zno lansirale u nevelikim nakladama. RTB, 1979.) Dizajn Mirsad Sarić akt kao objekt požude, ili vrlo rijetko, Drugi prostor tog eksperimenta bili potpuni izostanak “portretnog” dizajna su glazbeni festivali, poput ZagrebFe- Postav u HDD Galeriji ima primarnu i njegovu zamjenu apstrakcijom. Muš- sta, Splita ili Opatije. Zakopani izme- svrhu označiti vizualni jezik disca i ki akt je 1982. zaživio na stranicama đu standardnih opjeva galebova, mora, načine na koje je taj jezik komunicirao listova za odrasle (Extra Reporter), no sunca ili predivnih i tako jedinstvenih idejne postulate pokreta: seksualnu urednici izdanja ploča još su neko vrije- ljepota zagrebačkih ulica, nalazili su se emancipaciju, manjinsku inkluzivnost, me odlučili igrati na sigurno. Nešto ma- mali biseri, ekskurzije u nešto sasvim modernitet klupskog ambijenta, kao nje ziheraški postupak bila je zamjena drugačije, opušteno pomaknuto poput i društvene naglaske hedonizma kao izvođača neimenovanim, nepoznatim Robota Ljupke Dimitrovske: Dijelila sam protesta protiv socijalističke norme. “plesačima”. Kao vrlo zanimljiv naglasak ljubav s jednom napravom / nije znao niti Ovitak ploče, singla ili kasete imao je u motivima pojavljuje se i znanstvena k’o sam zapravo / kad treba da te shvati / tu zadaću publici u najkraćem mogu- fantastika, roboti, udaljene planete i otkažu mu svi aparati. ćem roku isporučiti svoju poruku. On svijet budućnosti. SF je, čini se, bio još je, ne samo za raspoznavanje, jer disko jedan izlaz u mjesta potpune slobode. Za Fenomen jugoslavenske scene bila je i estetika isticala se upravo nesuptilno- razliku od kolega iz diskografskih kuća, velika produkcija lažnih kompilacijskih šću, služio i kao marketinško oružje, autori angažirani izvana, poput Mirka albuma, na kojima se obrtao brzi novac. kao jedan od najučinkovitijih modela Ilića, koristili su tu slobodu i prostor Kuće poput Diskosa, ali i RTV Ljubljane oglašavanja. Kako i biva u toj branši, bez zadrške, stvarajući trajno vrijedna i PGP RTB-a, značajan su džeparac za- nekim je autorima uspjelo ostaviti au- umjetnička rješenja. rađivale izdanjima Disko hitovi albuma, torski pečat, neki su se pak odali rado- na kojima su objavljivane neoznačene sti bespogovornog dupliranja zadane I na koncu, što je bilo urezano na tim obrade svjetskih hitova. Radili su ih formule. A vizualna formula za disco vinilima? Konzistentnih, cjelovitih studijski muzičari, ali nekad i kom- uključivala je nekoliko (ne)obaveznih
Load more

Recommended publications
  • Lunatics I 08 **** **** **** **** **** ********* ********* the LUNATICS NEWLETTER ©
    Lunatics I 08 **** **** **** **** **** ********* ********* THE LUNATICS NEWLETTER © THE LUNATICS NEWSLETTER, Year I, N° 8, 10/09/2003 SUMMARY. Available in this number: 1) THE DARK SIDE OF THE MOON Yugoslavia special 2LP 2) THE DARK SIDE OF THE MOON Yugoslavia 2LP special radio promo 3) THE DARK SIDE OF THE MOON U.S.A. RTI testpressing 4) The swiss Silva company ~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~·~ 1) THE DARK SIDE OF THE MOON Yugoslavia special 2LP. (by Stefano Tarquini) special rare pressing by The Quadraphonic SQ System, from Yugoslavia, contains 2 LPs with different labels. Company: EMI-HARVEST-JUGOTON Catalog number: LQEMI 73009 Frontcover: standard black cover with prism, title inside two round stickers (attached in the upper left and printed in the bottom right), blue Jugoton logo in the bottom left, and the "Quadraphonic SQ System" logo in the bottom right. Backcover: standard, with the catalog number "LQEMI-73009" in the upper right (blue letters), in the bottom right shows a mark. Spine: none text. Inside: standard, blue text, in the half left shows the Harvest logo, the text "EMI Records Ltd." "HAYES MIDDLESEX ENGLAND", the "QUADRAPHONIC SQ SYSTEM" logo, in the bottom right shows the Jugoton logo and the text "PODUZECE ZA IZRADU GRAMOFONSKIH PLOCA ZAGREB - DUBRAVA MADE IN YUGOSLAVIA". Inner: clear. Labels details. A) First record. the first LP shows a classic black label with blue prism, text is on silver letters, on the right shows the catalog number "LQEMI-73009" and below the additional number "(Q4SHVL 804)"
    [Show full text]
  • American Foreign Policy, the Recording Industry, and Punk Rock in the Cold War
    Georgia State University ScholarWorks @ Georgia State University History Dissertations Department of History Spring 5-10-2017 Music for the International Masses: American Foreign Policy, The Recording Industry, and Punk Rock in the Cold War Mindy Clegg Georgia State University Follow this and additional works at: https://scholarworks.gsu.edu/history_diss Recommended Citation Clegg, Mindy, "Music for the International Masses: American Foreign Policy, The Recording Industry, and Punk Rock in the Cold War." Dissertation, Georgia State University, 2017. https://scholarworks.gsu.edu/history_diss/58 This Dissertation is brought to you for free and open access by the Department of History at ScholarWorks @ Georgia State University. It has been accepted for inclusion in History Dissertations by an authorized administrator of ScholarWorks @ Georgia State University. For more information, please contact [email protected]. MUSIC FOR THE INTERNATIONAL MASSES: AMERICAN FOREIGN POLICY, THE RECORDING INDUSTRY, AND PUNK ROCK IN THE COLD WAR by MINDY CLEGG Under the Direction of ALEX SAYF CUMMINGS, PhD ABSTRACT This dissertation explores the connections between US foreign policy initiatives, the global expansion of the American recording industry, and the rise of punk in the 1970s and 1980s. The material support of the US government contributed to the globalization of the recording industry and functioned as a facet American-style consumerism. As American culture spread, so did questions about the Cold War and consumerism. As young people began to question the Cold War order they still consumed American mass culture as a way of rebelling against the establishment. But corporations complicit in the Cold War produced this mass culture. Punks embraced cultural rebellion like hippies.
    [Show full text]
  • Repertoar La LUNA Band-A Naziv Izvodjac STRANE PESME Chain of Fools Aretha Franklin the Girl from Ipanema Astrud Gilberto Stand by Me Ben E
    Repertoar La LUNA band-a naziv Izvodjac STRANE PESME Chain of Fools Aretha Franklin The Girl from Ipanema Astrud Gilberto Stand by Me Ben E. King Summertime Billie Holiday,Ella Fitzgerald,Sarah Vaughan White Wedding Billy Idol Knockin' on heaven's Door Bob Dylan No Woman No Cry Bob Marley Let's Stick Together Bryan Ferry Chan Chan Buena Vista Social Club El Cuarto de Tula Buena Vista Social Club Veinte Anos Buena Vista Social Club Hasta siempre Comandante Che Guevara Carlos Puebla Dove l'amore Cher I Still Haven't Found What I'm Looking For Coco Freeman feat. U2 Just A Gigolo David Lee Roth Money For Nothing Dire Straits Long Train Running Doobie Brothers Gimme Hope Jo'Anna Eddy Grant Non, je ne regrette rien Edith Piaf Blue Spanish Eyes Elvis Presley Blue Suede Shoes Elvis Presley Suspicious Minds Elvis Presley Viva Las Vegas Elvis Presley Love Me Tender Elvis Presley Besame mucho Emilio Tuero Please release Me Engelbert Humperdinck Change The World Eric Clapton Layla Eric Clapton Tears In Heaven Eric Clapton Wonderful Tonight Eric Clapton Malaika Fadhili Williams Easy Faith no More All of Me Frank Sinatra New York, New York Frank Sinatra Can't Take My Eyes Off You Frankie Valli Careless Whisper George Michael Nathalie Gilbert Becaud Baila me Gipsy Kings Bamboleo Gipsy Kings Repertoar La LUNA band-a naziv Izvodjac Trista Pena Gipsy Kings I will survive Gloria Gaynor Libertango Grace Jones I Feel Good James Brown Por Que Te Vas Javier Alvarez Autumn Leaves/Les feuilles mortes Jo Elizabeth Stafford;Yves Montand Unchain my Heart Joe Cocker
    [Show full text]
  • The Music of the National Liberation Struggle and Social Engagement
    Partisan Resistance Today? The Music of the National Liberation Struggle and Social Engagement Ana Hofman and Martin Pogačar They kept trying to smother the songs of resistance, but they did not smother them, ever, nor the spark of resistance, which was constantly smouldering here and there and burst into a flame of rebellion. (Hercigonja and Karakljajić 1962) Any interpretation of the past can only be a dissonant and dynamic, always political and without doubt a performative process. This spurs the emergence of and competition between alternative interpretations of the past that may also be understood as acts of opposition and even resistance to dominant and/or competing narratives. This is particu- larly clear when references to particular historical periods or events are problematised in daily political struggles and media discourses: recourse to alternate histories or the search for alternative visions of the past can thus be regarded as an attempt to devise a potential con- ceptual framework within which an articulation of alternative politics 21 (visions of the future) is possible. This carries with it certain (political) connotations that in the post-Yugoslav context are powered by the his- torical experience and perpetual reinterpretations of the national lib- eration struggle and antifascist resistance, as well as the entire period of socialist Yugoslavia – these periods have notably defined Yugoslav and contemporary social, (pop) cultural and political milieux, and the responses to it. In this essay, we discuss the shifting meanings and ascribed in- terpretations of the historical experience of the Yugoslav antifascist resistance as expressed through music. In an attempt to encourage this reflection on the musical expressions of the partisan resistance from a historical perspective, we primarily analyse scholarly works and media discourses and combine historical, musicological and cultural studies approaches.
    [Show full text]
  • 239 Postanak I Razvoj Novog Vala Na Području Bivše
    POSAAK AZVOJ NOVO ALA NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za povijest E-mail: [email protected] Mihaljević Jurković Novi val vrsta je glazbe koja se pojavila u Velikoj Britaniji i u SAD-u 70-ih godina prošlog stoljeća. Iako prisutan već od druge polovice 70-ih, novi će val potaknuti veličanstveni uzlet bendova poklonika tog žanra, kao što su Azra, Prljavo kazalište, Film, Haustor na hrvatskoj, odnosno Električni orgazam, Šarlo akrobata i Idoli na srpskoj sceni. Ti su ljudi kreirali novu i drugačiju povijest, novu i drugačiju supkulturu koja je nesumnjivo utjecala na mlade generacije onog vremena. Prodor novog žanra u komunističke je zemlje, zbog njihove izoliranosti od zapadnih modernih utjecaja bio otežan, u nekim gotovo i nemoguć. Koji je to bitni element ili koji su to bitni elementi koji su otvorili vrata Jugoslavije Zapadu unatoč njezinoj orijentaciji? U kakvim se političkim prilikama razvijao i koliko je područja obuhvatio, odnosno je li se odnosio samo i isključivo na glazbu? Naposljetku, ne možemo se ne zapitati, upoznati sa situacijom na istoku i centru Europe, zašto je jedan tvrdokorni komunistički režim tolerirao buntovnost, samoizražavanje i slobodu rocka. Ovaj članak problematizira navedenu tematiku. Ključne riječi: novi val, 80-e, Jugoslavija, Polet, Azra, Pankrti, Prljavo kazalište, Branimir Štulić Johnny, Darko Rundek, Haustor, Bijelo dugme, Laibach Povijest noo aa Novi val u francuskoj kinematografiji s kraja 0- sineastima, nije se od samih početaka odnosio na glazbu. Naime, taj je pojam bio poznat novi val ih godina prošlog stoljeća po mladim dru odnosno mladim inovativnim predstavnicima umjetnosti. Osim što je zaslužan za gačije shvaćanje francuske kinematografije u smislu ideja o efikasnijoj i jeftinijoj glazbi.647 proizvodnji i metodama, dao je poticaj promjenama u drugim umjetnostima, naročito u Tijekom kasnih 70-ih i ranih 0- novog vala punka i rocka.
    [Show full text]
  • Kelt Pub Karaoke Playlista SLO in EX-YU
    Kelt pub Karaoke playlista SLO in EX-YU Colonia 1001 noc 25001 Oto Pestner 30 let 25002 Aerodrom Fratello 25066 Agropop Ti si moj soncek 25264 Aleksandar Mezek Siva pot 25228 Alen Vitasovic Gusti su gusti 25072 Alen Vitasovic Jenu noc 25095 Alen Vitasovic Ne moren bez nje 25163 Alfi Nipic Ostal bom muzikant 25187 Alfi Nipic Valcek s teboj 25279 Alka Vuica Lazi me 25118 Alka Vuica Otkad te nema 25190 Alka Vuica Profesionalka 25206 Alka Vuica Varalica 25280 Atomik Harmonik Brizgalna brizga 25021 Atomik Harmonik Hop Marinka 25079 Atomik Harmonik Kdo trka 25109 Azra A sta da radim 25006 Azra Balkan 25017 Azra Fa fa 25064 Azra Gracija 25071 Azra Lijepe zene prolaze kroz grad25123 Azra Pit i to je Amerika 25196 Azra Uzas je moja furka 25278 Bajaga 442 do Beograda 25004 Bajaga Dobro jutro dzezeri 25051 Bajaga Dvadeseti vek 25058 Bajaga Godine prolaze 25070 Bajaga Jos te volim 25097 Bajaga Moji drugovi 25148 Bajaga Montenegro 25149 Bajaga Na vrhovima prstiju 25154 Bajaga Plavi safir 25199 Bajaga Sa druge strane jastuka 25214 Bajaga Tamara 25253 Bajaga Ti se ljubis 25259 Bajaga Tisina 25268 Bajaga Zazmuri 25294 Bebop Ti si moje sonce 25266 Bijelo Dugme A ti me iznevjeri 25007 Bijelo dugme Ako ima Boga 25008 Bijelo dugme Bitanga i princeza 25019 Bijelo dugme Da mi je znati koji joj je vrag25033 Bijelo dugme Da sam pekar 25034 Bijelo Dugme Djurdjevdan 25049 Bijelo dugme Evo zaklet cu se 25063 Bijelo dugme Hajdemo u planine 25077 Bijelo dugme Ima neka tajna veza 25083 Bijelo dugme Jer kad ostari{ 25096 Bijelo dugme Kad zaboravis juli 25106 Bijelo
    [Show full text]
  • Preuzmite Časopis U PDF Formatu
    No2 2013 STUDIJE UMETNOSTI I KULTURE • STUDIES IN ART AND CULTURE ČASOPIS MUZEJA AFRIČKE UMETNOSTI • JOURNAL OF THE MUSEUM OF AFRICAN ART AFRICANOF MUSEUM ART THE ČASOPISMUZEJA UMETNOSTIAFRIČKE OF JOURNAL • PREV NEXT ISSN: 2334-9832 (elektronski časopis) UDK: 069(06) AFRIKA – STUDIJE UMETNOSTI I KULTURE Časopis Muzeja afričke umetnosti Broj 2, 2013 GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK dr Miroslava Lukić Krstanović, Etnografski institut SANU, Beograd ZAMENIK GL. I ODG. UREDNIKA Aleksandra Prodanović Bojović, Muzej afričke umetnosti UREDNIK VIZUELNOG MATERIJALA Narcisa Knežević Šijan, Muzej afričke umetnosti SEKRETAR Živojin Tomić UREĐIVAČKI ODBOR prof. dr Aleksandar Bošković, Filozofski Fakultet, Univerzitet u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju; Institut društvenih nauka, Beograd (Srbija) prof. dr Vesna Cakeljić, Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu (Srbija) prof. dr Romuald-Blaise Fonkoua, Univerzitet Pariz – Sorbona IV, direktor Međunarodnog centra za frankofone studije – CIEF (Francuska) prof. dr Ljiljana Gavrilović, Filozofski Fakultet, Univerzitet u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju; Etnografski institut SANU, Beograd (Srbija) prof. dr Senka Kovač, Filozofski Fakultet, Univerzitet u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju (Srbija) dr Ana Sarah Lunaček Brumen, Filozofski fakultet, Univerzitet u Ljubljani, Odeljenje za etnologiju i kulturnu antropologiju (Slovenija) prof. dr Miloš Milenković, Filozofski Fakultet, Univerzitet u Beogradu, Odeljenje za etnologiju i antropologiju (Srbija) dr Isak Niehaus, Brunel Univerzitet, Aksbridž, Odeljenje za antropologiju (Velika Britanija) prof. dr Mwenda Ntarangwi, Kalvin koledž, Direktor programa za studije Afrike i afričke dijaspore, Mičigen (SAD) prof. dr Peter Skalník, Univerzitet Hradec Kralove (Republika Češka); Univerzitet u Vroclavu (Poljska) dr Marko Scholze, Gete Univerzitet u Frankfurtu, Institut za etnologiju (Nemačka) PREDSEDNIK IZDAVAČKOG SAVETA prof.dr Jelena Đorđević, Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu (Srbija) IZDAVAČKI SAVET prof.
    [Show full text]
  • DELAVNICE ZA MLADE OTROŠKE Delavnice GLEDALIŠKE
    IGRIVI PARK • 23. 6. – 30. 6. JINX • petek, 23. 6. ob 23.00 ŽELJKO BEBEK • sobota, 24. 6. ob 21.00 JAN PLESTENJAK • sobota, 24. 6. ob 23.00 NINA PUŠLAR • nedelja 25. 6. ob 20.30 QUEEN - Real Tribute Band • nedelja, 25. 6. ob 22.15 Cikel klasične glasbe • 26. – 28. 6. ob 18.00 ĐUROLOGIJA • sreda, 28. 6. ob 19.30 FOLKART 2017• 29. 6. – 30. 6. ob 19.00 KONCERTI GLEDALIŠKE PREDSTAVE OTROŠKE delavnice DELAVNICE ZA MLADE FOLKART 2017 Drage občanke, dragi občani, spoštovani obiskovalci! Pred nami je težko pričakovan začetek poletja, z njim pa konec šole in dopusti, več časa za druženje in zabavo ter seveda 22. Festival Soboški dnevi! V festivalski brošuri najdete program številnih koncertov, predstav in drugih dogodkov, ki se bodo odvijali na različnih prizoriščih našega mesta. Prepričan sem, da bo vsak našel kaj zase! Prijazno vas vabim, da skupaj z nami stopite v letošnje poletje! Festivalsko dogajanje bomo sklenili z nastopom folklornih skupin sveta v petek, 30. junija. Ta dan bo naše mesto, ki se ozira v prihodnost, tudi ciljno prizorišče rallyja električnih vozil. V svojo sredino smo to poletje povabili tudi drage izseljence iz širnega sveta. Tradicionalno srečanje Slovencev po svetu »Dobrodošli doma« bo letos potekalo 8. julija v Dvorcu Rakičan. Tudi vas, drage občanke in cenjeni občani ter spoštovani obiskovalci, na ta dan vabim v čudovito okolje tega dvorca! Pripravili smo razgiban program, ki zajema kulturo, kulinarične užitke, iskanje poslovnih priložnosti in tkanje novih poznanstev ter zlasti veliko zabave! Dr. Aleksander Jevšek, župan Izdajatelj: Mestna občina Murska Sobota Kardoševa ulica 2, 9000 Murska Sobota T: 02 525 16 77 F: 02 525 16 15 S: www.soboskidnevi.si E: [email protected] Tisk: Tiskarna digitalni tisk d.o.o., Murska Sobota Naklada: 7.500 izvodov Besedila in fotografije so objavljena z dovoljenjem izvajalcev oz.
    [Show full text]
  • Popular Music and Narratives of Identity in Croatia Since 1991
    Popular music and narratives of identity in Croatia since 1991 Catherine Baker UCL I, Catherine Baker, confirm that the work presented in this thesis is my own. Where information has been derived from other sources, I confirm that this has been indicated / the thesis. UMI Number: U592565 All rights reserved INFORMATION TO ALL USERS The quality of this reproduction is dependent upon the quality of the copy submitted. In the unlikely event that the author did not send a complete manuscript and there are missing pages, these will be noted. Also, if material had to be removed, a note will indicate the deletion. Dissertation Publishing UMI U592565 Published by ProQuest LLC 2013. Copyright in the Dissertation held by the Author. Microform Edition © ProQuest LLC. All rights reserved. This work is protected against unauthorized copying under Title 17, United States Code. ProQuest LLC 789 East Eisenhower Parkway P.O. Box 1346 Ann Arbor, Ml 48106-1346 2 Abstract This thesis employs historical, literary and anthropological methods to show how narratives of identity have been expressed in Croatia since 1991 (when Croatia declared independence from Yugoslavia) through popular music and through talking about popular music. Since the beginning of the war in Croatia (1991-95) when the state media stimulated the production of popular music conveying appropriate narratives of national identity, Croatian popular music has been a site for the articulation of explicit national narratives of identity. The practice has continued into the present day, reflecting political and social change in Croatia (e.g. the growth of the war veterans lobby and protests against the Hague Tribunal).
    [Show full text]
  • Kritičarska I Glazbeno-Publicistička Djelatnost Miljenka Grgića*
    ČLANCI IVANA TOMIĆ FERIĆ KritičarsKa i glazbeno-publicističKa djelatnost MiljenKa grgića* Izvorni znanstveni članak UDK: 78.072Grgić, M. 78:81 Miljenku Grgiću, s poštovanjem i zahvalnošću nacrtaK U kontekstu teorijskoga promišljanja umjetničke kritike, članak rasvjetljuje djelatnost Miljenka Grgića na području glazbene kritike i publicistike te donosi kronološki popis njegovih kritika, feljtona i diskografskih recenzija objavljenih u dnevnim i tjednim novinama i časopisima, u razdoblju od 1976. do 2010. godine. Ključne riječi: Miljenko Grgić, glazbena kritika, glazba 1. MeMoarsKi ‚auftaKtʼ Kada sam povodom simpozija Ars choralis 2016., prihvatila poziv organizatora da obilježimo uspomenu na dragog nam kolegu i prijatelja, muzikologa, glazbenoga pisca i pedagoga dr. Miljenka Grgića (1951. – 2011.), promišljala sam o temi s kojom bih dostojno predstavila njegov muzikološki opus – danas dovršen, zaokru- žen i trajno otvoren za neka nova iščitavanja i temeljitije prosudbe. Ustuknula sam pred pukim biografskim nabrajanjima i literarnim memorabilijama, shva- tivši da riječi oproštaja ne mogu iskazati težinu gubitka ni dosegnuti njegove posljedice. No, nisam uspijevala preusmjeriti misli iz zakutaka svojega sjeća- nja..., jer, kako drugačije nadoknaditi plemenitost osobe koja suočena s prolaz- nošću ovozemaljskog trajanja nalazi snage za oproštaj. Naviru mi uspomene na naš posljednji susret kada mi je razotkrivao ‚tajneʼ zanata i ukazivao na mijene koje nanosi život, na preobrazbe koje ljudsku dušu lišavaju mladenačke čistoće i zanosa i koje odnose među ljudima onečišćuju talozima nerazumijevanja. Kao da se u tim posljednjim danima opraštao od svakodnevnih, običnih zemaljskih stvari i tražio svoje mjesto u beskrajnom duhovnom obzoru u kojem one ionako pre- staju biti važne. Bilo je to dirljivo iskustvo kojeg pamtim... Pamtim njegov poziv uoči Uskrsa 2011.
    [Show full text]
  • 107 Aleksandar RAKOVIĆ Institute for Recent
    УДК 785.6:784.067.26(497.1)”1977”(093.2) 316.723:784.067.26(497.1)”1970/...”(093.2) Оригиналан научни рад Примљен: 21. 8. 2015. Прихваћен: 10. 10. 2015. Aleksandar RAKOVIĆ Institute for Recent History of Serbia [email protected] Bijelo dugme Concert in Hajdučka česma in Belgrade (1977): Social Event of the Utmost Importance and Recognition of a Unique Phenomenon* Abstract: This paper shows how the concert at Hajdučka česma established Bijelo dugme as a unique Yugoslav phe- nomenon. The event is presented in analogy with Beatlema- nia and mass gatherings of the hippies in the West. Based on research, the paper proves the soundness of the analogy. The study is written on the basis of archival documentation avail- able at the Archives of Yugoslavia (Arhiv Jugoslavije – AY), the Historical Archives of Belgrade (HAB), Yugoslav press (daily, youth, party, political, music, entertainment), interviews with contemporaries, Serbian, Yugoslav and foreign scholars and Keyother words: literature. Bijelo dugme, Concert at Hajdučka česma, League of Socialist Youth of Yugoslavia, rock and roll, phenomenon Gitarijadath In the mid-sixties of the 20 century and especially after the Bel- grade Guitar Festival in 1966 ( ), rock and roll was accepted as the music of the Yugoslav youth. By then, the idea that rock and roll cul- ∗ Serbs and Serbia in the Yugoslav and International Context: Internal Development and ThisPosition article within has European/World been written within Community the framework of the scholarly project (№ 47027), financed by the Minisry of Education, Science and Technological Development Republic of Serbia. 107 ТОКОВИ ИСТОРИЈЕ 3/2015.
    [Show full text]
  • Vizualni Identitet Glazbene Produkcije Novoga Vala (1977
    Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Vizualni identitet glazbene produkcije novoga vala (1977. - 1987.) Diplomski rad mentor: dr. sc. Frano Dulibić, red. prof. studentica: Kora Girin Zagreb, 2016. Sadržaj 1. Uvod........................................................................................................................................3 1. 1. Problem definicije i periodizacije glazbenoga žanra novoga vala ............................... 3 1.2. Pitanje novovalnoga senzibiliteta ................................................................................... 8 1.3. Novi val i postmodernizam...........................................................................................13 1.4. Glazbeni spot i televizija kao arhetipske postmodernističke forme. Primjeri novovalnih glazbenih spotova......................................................................................................................15 1.5. Grafički dizajn i postmodernistička estetika ................................................................ 21 2. Punk......................................................................................................................................23 2.1. Punk i vizualni identitet punka u svijetu.......................................................................23 2.2.Punk u Jugoslaviji ......................................................................................................... 26 2.3.Vizualni identitet slovenskoga punka ..........................................................................
    [Show full text]