Sl. 1. L. Horvat i S. Planiæ: Dr avna štamparija u Beogradu, natjeèajni projekt, 1933. Fig. 1 L. Horvat and S. Planiæ: State Printing House in Belgrade, competition project, 1933 Znanstveni prilozi|Scientific Papers 14[2006] 2[32] PROSTOR 167
Zrinka Paladino
Grad Zagreb Town of Zagreb Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode City Institute for Protection of Cultural Monuments and Nature HR – 10000 Zagreb, Kuševiæeva 2 HR – 10000 Zagreb, Kuševiæeva 2
Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 72.05:72.008 (497.5) Horvat, Lavoslav ”1929/1935” UDC 72.05:72.008 (497.5) Horvat, Lavoslav ”1929/1935” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 – Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 – History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 01. 06. 2006. / 17. 10. 2006. Article Received / Accepted: 01. 06. 2006. / 17. 10. 2006.
Arhitekt Lavoslav Horvat i „Udru enje umjetnika Zemlja” Architect Lavoslav Horvat and „Association of Artists Zemlja”
Drago Ibler Drago Ibler Iblerova škola arhitekture Ibler’s school of architecture Lavoslav Horvat Lavoslav Horvat Stjepan Planiæ Stjepan Planiæ Udru enje umjetnika Zemlja Association of Artists Zemlja
Arhitekt Lavoslav Horvat bio je poèetkom 1930-ih godina meðu prvim èlano- In the early 1930s the architect Lavoslav Horvat was one of the first members of vima udru enja „Zemlja”, s kojima je udru enim snagama nastojao promicati the Association „Zemlja” whose aim was to foster modern architectural con- nova, moderna arhitektonska promišljanja. Istodobno ga treba ubrojiti i meðu cepts. He was one of those architects who had an opportunity to see a large one malobrojne arhitekte koji su imali i prigodu realizirati velik broj projekata. number of his projects executed. In spite of the fact that he was one of the very Znaèajan je opus Lavoslava Horvata prilièno oskudno obraðivan, iako je njegov prominent architects in accepting and promoting modern architectural tenden- udio u širenju i prihvaæanju moderne arhitektonske misli na našim podruèjima cies in Croatia in those days, his entire work has never been thoroughly re- 1930-ih godina bio znaèajan. searched. 168 PROSTOR 2[32] 14[2006] 166-177 Z. PALADINO Arhitekt Lavoslav Horvat… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
UVOD su samo segmente pojedinih opusa koji su, dakako, bili znatno opse niji. INTRODUCTION Povod za potanku analizu radova Lavoslava Horvata èinjenica je da se o njemu, za razliku od drugih èlanova udru enja, relativno malo pisalo premda je njegov doprinos u širenju i prihvaæanju moderne arhitektonske misli tri- desetih godina prošlog stoljeæa na našem po- druèju neupitan. Opse nu Horvatovu graditelj- sku i arhitektonsku djelatnost toga razdoblja nije moguæe u jednom istra ivanju cjelovito prikazati, pa su u ovom radu analizirana samo djela koja su bila predstavljena javnosti na izlo bama Udru enja umjetnika „Zemlja”. Zna- èajke ostalih radova ovoga razdoblja bit æe raz- lo ene u sljedeæim istra ivanjima.
[KOLOVANJE ARHITEKTA LAVOSLAVA HORVATA LAVOSLAV HORVAT’S EDUCATION
Lavoslav Horvat rodio se 27. rujna 1901. godine u Vara dinskim Toplicama.2 Od 1918. do 1922. godine školovao se na Arhitektonskom odsjeku Dr avne srednje tehnièke škole u Zagrebu,3 a potom se s temeljito usvojenim tehnièkim zna- njem kao mladi suradnik zaposlio u arhitekton- skom atelijeru Rudolfa Lubynskoga.4 U jesen 1926., s èetiri godine prakse, Horvat je meðu prvim polaznicima5 Škole za arhitekturu Kra- djelovanju grupe „Zemlja”, umjetniè- 6 O ljevske umjetnièke akademije (KUA) profe- kog udru enja s vlastitim socijalno usmjere- sora Drage Iblera.7 Tijekom studija sprijateljio nim programom, mnogo je toga napisano. se sa Stjepanom Planiæem, s kojim æe poslije Stoga æe se u ovome radu, uz sa et kronološ- godinama suraðivati na veæem broju projeka- ki prikaz, iz cjelokupnoga umjetnièkog djelo- ta. Od prvih pet polaznika tzv. Iblerove škole, vanja „Zemlje” izdvojiti samo njen arhitek- njih èak troje s vremenom æe se uèlaniti u tonski segment s naglaskom na djelovanje i udru enje „Zemlja”, a malo kasnije u statusu izlaganja arhitekta Lavoslava Horvata. Istra- gosta prikljuèit æe im se i Drago Galiæ. Mo e se ivanje se metodološki temelji na analizi i in- stoga zakljuèiti da se veæina buduæih sudioni- terpretaciji materijala iz osobnog arhivskog ka izlo bi „Zemlja” formirala upravo iz Iblero- fonda Lavoslava Horvata i drugih arhivskih iz- ve Škole za arhitekturu. vora, kataloga odr anih izlo bi i retrospektiv- Istièem da su se u školu uglavnom upisivali ne izlo be „Zemlje” kojim je 1971. godine vjer- veæ oblikovani graditelji s višegodišnjim sta- no rekonstruiran slijed zbivanja, a izlaganja em koji su i tijekom studija nastavili aktivno su nadopunjena podacima iz domaæe znan- projektirati te sudjelovati u svim znaèajnijim stvene i struène literature. natjeèajima.8 Time se pak mo e objasniti i èinjenica njihova dugogodišnjeg studiranja.9 Radi dobivanja jasnije slike o kvantitativnom udjelu Horvatovih projekata unutar djelova- nja grupe, pojedinaèno su navedeni i svi osta- li sudionici te njihovi radovi koji su se temat- 1 U raspisivanju natjeèaja prednjaèili su gradovi poput ski preklapali s Horvatovim. Razlog tome nije Zagreba, Splita ili Beograda. samo opetovano naglašavanje njihova zna- 2 Premerl, 2002: 646 èenja nego prije svega stjecanje cjelovitijega 3 Širola, Širola, Prestini, 1933: 71 dojma o djelatnosti eminentnih arhitekton- 4 Laslo, 1984-85: 182 skih pojedinaca meðuratnoga razdoblja – 5 Prvi polaznici škole bili su: G. Bohutinsky, L. Horvat, M. Kauzlariæ, S. Planiæ i A. Freudenreich (Novina, 2004: promotora zagrebaèke arhitektonske škole i 136, 142-143). hrvatske moderne arhitekture uopæe. 6 KUA je 1940. preimenovana u Akademiju likovnih um- Novina Veæina izlaganih radova bili su projekti s veli- jetnosti ( , 2004: 136). Polak, 1991: 14 kih arhitektonskih natjeèaja raspisivanih 7 8 Šegviæ, 1981: 13 1930-ih godina u èitavoj zemlji,1 te se nerijet- 9 Školovanje na Arhitektonskoj školi na KUA, kao i na ko dogaðalo da više arhitekata izlo i projekte Arhitektonskom odjelu Tehnièkoga fakulteta, trajalo je osam s istih natjeèaja. Izlagani radovi predstavljali semestara (Biondiæ, 2000: 20). Znanstveni prilozi|Scientific Papers Arhitekt Lavoslav Horvat… Z. PALADINO 166-177 14[2006] 2[32] PROSTOR 169
Od ukupno 57 polaznika Škole za arhitekturu, nost najizrazitije su obilje ili udru enje na sa- u razdoblju od 1926. do 1943. godine, diplomi- mome poèetku njegova djelovanja. Najva ni- ralo je samo njih 18,10 a i sam Horvat diplomi- jom zadaæom èlanovi su smatrali popularizaci- rao je 1935. godine,11 nakon devet godina stu- ju jedine prihvatljive „ideološki ispravne” um- dija, i stekao naslov akademskog arhitekta.12 jetnosti izlo bama i prateæim im predavanjima. U literaturi je opravdano èesto naglašavano Tijekom šestogodišnjega djelovanja organizi- rano je šest samostalnih izlo aba u Zagrebu, znaèenje kako samoga Iblera tako i njegove 16 škole arhitekture s dostignuæima njenih arhi- Parizu i Beogradu, te gostovanje u Sofiji. Èla- tekata, koji su stvarali po principu „širokoga novi su udru enja istodobno, pojedinaèno ili u skupinama sudjelovali i na brojnim izlo bama metodskog zahvata uz neprihvaæanje doktri- 17 niranih konstruktivistièkih ili funkcionalistiè- u zemlji i svijetu. kih stavova”.13 HORVATOVI RADOVI IZLAGANI Sl. 2. L. Horvat: Okru ni ured za osiguranje radnika u Beogradu, natjeèajni projekt, 1929. „UDRU@ENJE UMJETNIKA ZEMLJA” NA IZLO@BAMA GRUPE „ZEMLJA” Fig. 2 L. Horvat: District Office for Safety at Work in Belgrade, competition project, 1929 „ASSOCIATION OF ARTISTS ZEMLJA” HORVAT’S WORK ON EXHIBITIONS HELD BY „ZEMLJA” Zamisao o osnivanju grupe istomišljenika s ja- snim umjetnièkim programom zaèeta je u raz- Prva izlo ba udru enja „Zemlja” odr ana je u doblju izmeðu 1926. i 1928. godine na relaciji studenome 1929. godine u zagrebaèkome Sa- Pariz – Zagreb.14 Prva sjednica privremenoga lonu Ulrich. Odlukom udru enja izlagali su osnivaèkog odbora, na kojoj je i usvojen naziv samo èlanovi: sedam slikara, dva kipara i ar- „Udru enje umjetnika Zemlja”, odr ana je po- hitekt Drago Ibler – autor manifesta otisnuto- èetkom 1929. godine – po povratku u domovi- ga na naslovnici kataloga. Manifest je u cijelo- nu Krste Hegedušiæa, idejnoga zaèetnika gru- sti odra avao ljevièarsku ideologiju koja je pe. Na konstituirajuæoj skupštini, odr anoj u pro imala udru enje. Na prvoj godišnjoj skup- atelijeru Drage Iblera na Akademiji likovnih štini 1930. godine18 odluèeno je da se novi èla- umjetnosti, u veljaèi iste godine usvojeni su novi ne primaju, ali da se oblik proširene su- Pravilnik i Odluka o odr avanju Prve izlo be.15 radnje na sljedeæoj izlo bi ostvari gostova- Program udru enja prihvaæen u svibnju ekspli- njem slikara Marijana Detonija i Ðure Tiljka, te citno je izrazio te nju udru enja za neovisnoš- arhitekta Lavoslava Horvata.19 To je ujedno bio æu našega likovnog izraza koji je u cijelosti tre- i prvi dokumentirani doticaj Horvata s udru- bao iskazati potrebe suvremenoga èovjeka. enjem, kojega je dvije godine kasnije postao Socijalna osviještenost i senzibilitet za real- redovnim èlanom. Sljedeæe, 1931. godine, odr ane su Druga i Tre- 10 Novina, 2004: 142-143 æa izlo ba udru enja, a ista je godina ostala 11 Zajedno s B. Bonom, A. Freudenreichom, D. Galiæem, obilje ena i prvim uhiæenjem Krste Hegeduši- V. Galiæem i S. Planiæem (Novina, 2004: 142-143). æa, èime je zapoèeo ozbiljniji sukob udru enja 12 Tehnièki fakultet dodjeljivao je akademski naslov di- plomiranog in enjera arhitekture (Biondiæ, 2000: 20). s postojeæim društveno-politièkim re imom. 13 Šegviæ, 1955 Na Drugoj izlo bi, odr anoj u pariškoj „Gale- 20 14 Zamisao se zaèela istodobno u diskusijama pariških rie Billiet”, ponovno je izlagao samo Drago studenata slikarstva K. Hegedušiæa i L. Juneka, te zagreba- Ibler.21 Nije poznato zašto i Horvat nije izlagao èkih istomišljenika O. Postru nika i I. Tabakoviæa (Reber- na toj izlo bi iako je na prethodnoj godišnjoj ski, 1971: 189). skupštini bilo prihvaæeno njegovo sudjelova- 15 Skupštini je nazoèilo osam umjetnika. Slikari: K. He- gedušiæ, O. Mujad iæ, O. Postru nik, K. Ru ièka i I. Tabako- nje u statusu gosta. viæ; kipari: A. Augustinèiæ i F. Kršiniæ, te D. Ibler kao jedini U meðuvremenu je Horvat izlagao na „Gradi- Sl. 3. L. Horvat: Banska palaèa u Novom Sadu, arhitekt udru enja, koji je bio izabran i za predsjednika. natjeèajni projekt, 1930. Du nost predsjednika Ibler je obnašao tijekom èitavoga teljskoj izlo bi”,22 uprilièenoj za Meðunarod- djelovanja grupe (Reberski, 1971: 189). Fig. 3 L. Horvat: Banska palaèa (Governor’s Palace) noga kongresa graditelja u Zagrebu, a na ko- in Novi Sad, competition project, 1930 16 Posljednja, Sedma izlo ba bila je u cijelosti priprem- Reberski joj su prvi put zajednièki nastupili tadašnji ljena, a potom zabranjena ( , 1971: 192). Iblerovi studenti, buduæi „zemljaši”: Lavoslav 17 U Barceloni 1929. na izlo bi „Exposición internacional Barcelona-Arte Yugoslavo”; 1930. u Londonu na izlo bi Horvat, Stjepan Planiæ i Mladen Kauzlariæ. „Exhibition of Yugoslav sculpture and painting” i u Ljublja- Horvat je veæ na toj izlo bi predstavio dva sa- ni na izlo bi „Razstava sodobne grafike” itd. (Reberski, mostalna projekta – zgradu Okru nog ureda 1971: 189-192). za osiguranje radnika u Beogradu i upravnu 18 Prva godišnja skupština odr ana je u atelijeru Drage Iblera (Reberski, 1971: 190). zgradu u Novom Sadu, koje æe potom izlo iti i 19 Reberski, 1971: 190 na Treæoj izlo bi „Zemlje” te publicirati 1932. 20 Druga izlo ba bila je odr ana od 20. veljaèe do 2. godine u knjizi „Problemi savremene arhitek- o ujka 1931. ture”. U koautorstvu sa Stjepanom Planiæem 21 Reberski, 1971: 194-195 predstavio je projekt za Poštu, poštansku šte- 22 „Graditeljska izlo ba” bila je odr ana od 14. do 21. ruj- dionicu i poštansku direkciju u Skoplju. na 1930. (Planiæ i Tomaševiæ, 1930.). 23 Odr anoj od 13. do 28. rujna 1931. u Umjetnièkom pa- Gostovanje veæega broja arhitekata ostvareno 23 viljonu u Zagrebu (Reberski, 1971: 195). je tek na Treæoj izlo bi „Zemlje”, odr anoj u 170 PROSTOR 2[32] 14[2006] 166-177 Z. PALADINO Arhitekt Lavoslav Horvat… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
Sl. 4. L. Horvat: Banovinska bolnica u Splitu, Umjetnièkom paviljonu u Zagrebu, gdje su uz loga stoljeæa. Horvat je zbog realizacije objekta izvannatjeèajni projekt, 1930. jedinoga èlana Dragu Iblera u statusu gostiju dio 1931. godine proveo u Beogradu, ali se na- Fig. 4 L. Horvat: Banovina Hospital in Split, out-of-competition project, 1930 sudjelovali: Lavoslav Horvat, Mladen Kauzla- kon nesuglasica s izvoðaèem vratio u Zagreb, riæ, Josip Pièman, Stjepan Planiæ i Zdenko pa je na posljetku zgrada izvedena uz bitne pre- Sl. 5. L. Horvat: Regulacija Baèvica u Splitu, Stri iæ. Ibler je pritom izlo io sedam radova, a inake.28 izvannatjeèajni projekt, 1932. ostali su arhitekti nastupali samostalno ili u Fig. 5 L. Horvat: Urban plan of Baèvice in Split, Meðuratno razdoblje obilje ili su i natjeèaji za out-of-competition project, 1932 koautorstvu. Horvat je izlo io tri samostalna razlièite upravne i poslovne zgrade, na kojima rada: izvedbene projekte Banovinske bolnice u Splitu i Okru nog ureda za osiguranje radni- ka u Beogradu, te natjeèajni projekt upravne 24 Meðu projektima sliène tematike nalazili su se i Ible- rovi projekti upravne zgrade Higijenskoga zavoda te Sred- zgrade u Novom Sadu. Popis izlaganih proje- njoškolske poliklinike u Zagrebu, koautorski projekt J. Piè- kata ukazuje na èinjenicu da je veæi broj autora mana i Z. Stri iæa za kupalište „Baèvice” u Splitu, samo- sudjelovao na istim natjeèajima, baveæi se pre- stalni Stri iæevi projekti idovske bolnice, te Zakladne i kli- te ito sliènom problematikom.24 nièke bolnice u Zagrebu, i Planiæevi projekti za idovsku bolnicu, te Zakladnu i klinièku bolnicu u Zagrebu, Higijen- Izvedbenim projektom Okru nog ureda za osi- ski zavod u Banjoj Luci i vile u Zagrebu (*** 1931.a). guranje radnika u Beogradu (OUZOR) Horvat 25 *** 1991: 68 se uspješno uvrstio meðu naše vodeæe arhitek- 26 Horvat je upravo na projektima za zgradu SUZOR-a u Zagrebu, koje je izvedba povjerena Lubynskom, bio surad- te iako još uvijek nije imao akademski naslov. nik, dok je na natjeèaju za OUZOR u Beogradu, za koji je Ostvarenje projekta povjereno mu je temeljem prvu nagradu i izvedbu dobio Horvat, sudjelovao i Lu- osvojene prve nagrade s natjeèaja iz 1929. godi- bynski (Laslo, 1984-85: 183, 188). ne,25 na kojemu je sudjelovao nedugo nakon 27 *** 1931.a prestanka suradnje u atelijeru Rudolfa 28 *** 1991: 68 Lubynskoga.26 Javni natjeèaji za zgrade središ- 29 Po odluci bana Dunavske Banovine raspisan je 7. trav- nja 1930. godine jugoslavenski natjeèaj na kojemu su mo- njih ili okru nih ureda za osiguranje radnika bili gli sudjelovati arhitekti i in enjeri dr avljani Kraljevine Ju- su u to doba uobièajeni, te nisu zaobišli ni arhi- goslavije i arhitekti Rusi koji su ivjeli u granicama Kraljevi- tekte iz udru enja „Zemlja”. Uz Horvatov je pro- ne. U ocjenjivaèkom sudu bili su: pomoænik bana M. Niko- jekt i Ibler predstavio naknadno realizirane pro- liæ, profesor s Tehnièkoga fakulteta u Beogradu D. J. Ðorðe- 27 viæ, profesor s Tehnièkoga fakulteta u Zagrebu Æ. Ivekoviæ, jekte SUZOR-a u Skoplju i u Mostaru. Na ne- in enjer naèelnik Tehnièkog odelenja Novi Sad Ð. Gaspar- pravilnoj peterokutnoj parceli Horvat je „potko- nin i arhitekt M. Korunoviæ (*** 1930.a). vastom” tlocrtnom osnovom samostojeæega 30 Od 19 pristiglih radova ni jedan nije nagraðen prvom èetverokatnog objekta uspio riješiti zahtjevan nagradom, dvije ex aequo druge nagrade dobili su arhitek- ti iz Beograda J. Rankoviæ i K. Šajinoviæ, te in . V. Smole iz graðevni program koji je obuhvaæao ustanove Ljubljane. Treæu je dobio beogradski arhitekt D. Radisav- raznorodnih namjena. Prizemlje rastvoreno ljeviæ. Èetiri su rada otkupljena (*** 1934.b). kvadratnim stupovima i kompaktan gornji dio, 31 (Maksimoviæ, 1931: 5) akcentiran nizovima prozorskih otvora, obliko- 32 Po talijanskom preuzimanju Zadra nakon Prvoga svjet- valo je objekt koji svojim proèeljem nije odavao skog rata, Split je postao regionalnim, a deset godina posli- probleme tlocrtne osnove triju spojenih zgrada. je i banovinskim središtem, što je meðu ostalim rezultiralo i ubrzanom ekspanzijom grada. Iako oblikovno proèišæen, taj je objekt ipak 33 Od velikoga broja projekata i izvedbi koje nisu bile iz- ostavljao dojam klasiène monumentalnosti ka- lagane na izlo bama „Zemlje” zasigurno treba naglasiti rakteristiène za kasne dvadesete godine proš- one najznaèajnije poput projekata za Dominikansku gim- Znanstveni prilozi|Scientific Papers Arhitekt Lavoslav Horvat… Z. PALADINO 166-177 14[2006] 2[32] PROSTOR 171
je i Horvat bio sudionikom. Njegov najobjav- Split je 1926. godine34 dobio jedan od prvih ljivaniji projekt za objekt te namjene bio je regulacijskih planova u tadašnjoj Jugoslaviji, onaj natjeèajni za upravnu zgradu u Novom kojim je, meðu ostalim, bilo regulirano i po- Sadu. Radilo se zapravo o velikom natjeèaju druèje Baèvica i Firula, gdje je Horvat izveo ve- iz 1930. godine za izradu idejnih skica za Ban- æinu svojih „splitskih” projekata.35 Poèetkom sku palaèu u Novom Sadu.29 Horvat je natje- 1930-ih godina, osim Lavoslava Horvata, u èajnim projektom predvidio samostojeæi Splitu djeluju i drugi gostujuæi arhitekti koji „prstenasti” trokatni objekt, èime je uspio su godinama aktivno sudjelovali u rješavanju prikriti nedostatke problematiène graðevin- gradskih problema. ske parcele. I u tome su se projektu na proèe- lju objekta definiranom linearnim nizovima Pozivni meðunarodni natjeèaj za idejni nacrt ujednaèenih otvora još uvijek nazirala klasiè- nove gradske bolnice na Firulama raspisalo je Tehnièko odjeljenje Banske uprave u Splitu na obilje ja. Maksimalnom pak èistoæom i 36 funkcionalnošæu, bez la ne monumentalno- travnja 1930. godine. Na natjeèaj su se sti, Horvat je ovim projektom ipak odluènije odazvali svi pozvani arhitekti, a umjesto prve Sl. 6. L. Horvat: Kuæa Èuliæ u Splitu, 1931.-1932., zakoraèio u polje estetike i funkcionalnosti dodijeljene su dvije jednakovrijedne nagrade foto iz 1930-ih – moderne arhitekture. Njegov rad nije bio Danilu agaru iz Splita i Nikoli Dobroviæu iz Fig. 6 L. Horvat: Èuliæ House in Split, 1931-1932 30 Praga. Tehnièko odjeljenje pod vodstvom ar- (photograph from 1930s) meðu nagraðenima, ali je i u ono doba bio 37 smatran uspješnim projektantskim rješenjem hitekta Ivana Ivaèiæa nije se, meðutim, odlu- pa je kao takav bio objavljivan u svim znaèaj- èilo ni za jedan od nagraðenih radova, a izra- nijim publikacijama i izlagan na izlo bama. du projekta povjerilo je Lavoslavu Horvatu. Veæ je 1931. godine ovaj natjeèajni projekt Projekt za velik bolnièki kompleks paviljon- „Banske palate u Novom Sadu” bio izlo en na skoga tipa, sa smještajem za 500 bolesnika, beogradskoj izlo bi „Prva izlo ba savremene 38 31 ukljuèivao je sedam bolnièkih odjela, ljekar- jugoslovenske arhitekture”. nu te prateæe servisne, tehnièke, administra- 39 Treæi izlagani projekt bio je izvedbeni projekt tivne i stambene prostorije. Bolnièka su kri- la imala balkone i terase za sunèanje te pripa- Banovinske bolnice u Splitu, u kojem je Hor- 40 vat ivio od 1932. do 1936. godine. U tome dajuæe vrtove. Prijeko potrebnu ju nu ori- razdoblju32 nastaju brojni projekti za sam jentaciju svih bolnièkih soba i pogled na more Split, okolne otoke i druge obalne gradove.33 Horvat je postigao odmicanjem od sjeverno- ga dijela parcele, koji se nalazio u blizini jake prometnice. Na alost, od cijeloga je komplek- naziju u Bolu na Braèu iz 1931., za splitsku Burzu rada iz sa realiziran samo glavni, kirurški paviljon, 1933., projekata iz 1935.-1937. godine za crkvu Gospe od zdravlja u Splitu itd. kojega je gradnja zbog nedostatnih sredstava 34 Nakon meðunarodno raspisanoga natjeèaja i njegove bila zapoèeta tek 1936. i s prekidima je dovr- provedbe 1923.-1924. godine (Tušek, 1994: 32-41, 146- šena 1940. godine. Horvat se pak s projekti- -148, 170). ma ove bolnice, pod nazivom Dr avna bolnica 35 P. Senjanoviæ zacrtao je još 1914. pri izradi novoga u Splitu, predstavio i na Šestoj izlo bi udru- Plana Splita smjernice buduæega razvoja grada. Planom je enja „Zemlja”. bila definirana i mre a novih prometnica koje su i realizira- ne (Tušek, 1994: 32-33). Treæa je izlo ba vjerojatno inicirala i suradnju 36 Pozvani autori bili su: N. Dobroviæ i Hanuš iz Praga, M. arhitekata u knjizi „Problemi savremene arhi- Setz iz Beèa, A. Freudenreich i P. Deutsch iz Zagreba, N. Ne- tekture”.41 Od ukupno èetrdeset objavljenih storoviæ iz Beograda i D. agar iz Splita (Tušek, 1994: 63-65, 175). radova najveæi su dio èinili natjeèajni projekti i samo nekoliko realizacija. Od triju objavlje- 37 U doba kada je arh. Ivaèiæ bio šef Tehnièkog odjeljenja 42 Banske uprave u Splitu, Horvat je dobio nekoliko narud bi nih Horvatovih projekata, za razliku od veæi- za izradu izvannatjeèajnih projekata za bitnije objekte u ne ostalih, dva su naknadno bila i realizirana. Splitu. Zgrada Okru nog ureda za osiguranje radnika 38 Projektirani su bili odjeli kirurgije, interne medicine, u Beogradu bila je u izvedbi, a s izgradnjom ginekologije, dermatologije, pedijatrije, oftalmologije i od- jel za tuberkulozu sa svim pripadajuæim prostorijama (am- Banovinske bolnice u Splitu zapoèelo se ne- bulantom i prvom pomoæi, prijamnim dijelom, èekaonica- koliko godina kasnije. ma, izolacijama, sobama, sanitarijama, te operacijskim dvoranama s prateæim prostorijama); (HMA-HAZU-LH). U travnju 1932. udru enje „Zemlja” primilo je 39 Horvatov projekt nije obuhvatio zgradu zaraznoga šest novih èlanova, a broj se èlanova arhite- paviljona, koju se danas pripisuje arhitektu Josipu Kodlu kata s jednoga poveæao na èetiri. Ibleru su se (Tušek, 1994: 65). pridru ili Lavoslav Horvat, Mladen Kauzlariæ i 40 HMA-HAZU-LH Stjepan Planiæ, koji su zajedno s gostima Stje- 41 Knjigu je 1932. godine pod naslovom „Treba znati... panom Gombošem i „Radnom grupom Za- progres graditeljstva” („Problemi savremene arhitekture”) greb” izlagali na Èetvrtoj izlo bi „Zemlje”, uredio S. Planiæ. Suraðivalo je devetnaest arhitekata, od koja je i ovaj put bila odr ana u Umjetnièkom kojih i sedmorica „zemljaša”: S. Gomboš, L. Horvat, D. 43 Ibler, M. Kauzlariæ, J. Pièman, S. Planiæ i Z. Stri iæ (Planiæ, paviljonu u Zagrebu. Horvat je tom prigo- 1932: 5). dom predstavio projekte za Regulaciju Baèvi- 42 Planiæ, 1932: 48-49, 60-61, 94 ca i triju obiteljskih kuæa u Splitu: Èuliæ, Èi- 43 U trajanju od 4. do 20. prosinca (*** 1932.a). èin-Šain i Korlaet. Meðu grafièkim prilozima u 172 PROSTOR 2[32] 14[2006] 166-177 Z. PALADINO Arhitekt Lavoslav Horvat… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
katalogu izlo be objavljeni su i Horvatovi, no nekoliko kuæa oblikovanih upravo po uzo- Iblerovi te Planiæevi crte i obiteljskih kuæa.44 ru na kuæu Èuliæ.54 Svi Horvatovi projekti s te izlo be bili su locira- Druga obiteljska kuæa, kuæa Korlaet, izgraðe- ni na istoènoj periferiji Splita, u predjelu oze- na je 1932. godine u uvali Zenta, malo istoèni- lenjenoga obalnog pojasa Baèvica, Firula i je od kuæe Èuliæ, i tada je ujedno bila i kraj- Zente. Za regulaciju toga podruèja i gradnju njom toèkom stambene izgradnje istoènoga kupališta na Baèvicama45 Opæinsko upravi- splitskog predgraða. Samostojeæa jednokat- teljstvo grada Splita raspisalo je u sijeènju na kuæa s kvadratnom tlocrtnom osnovom i 1930. godine opæi meðunarodni natjeèaj.46 uskim balkonom na prvome katu kao jedinim Glavno je te ište usmjereno rješenju uvale Ba- oblikovnim akcentom, poput kuæe Èuliæ, tako- èvice i pripadajuæoj kupališnoj zgradi sa zim- ðer je završavala plitkim èetverostrešnim kro- skim i ljetnim bazenom te s razlièitim prateæim vištem pokrivenim kupom kanalicom. Kuæa je sadr ajima. Prva nagrada nije dodijeljena, ali bila postavljena na povišen kameni posta- Sl. 7. L. Horvat: Kuæa Korlaet u Splitu, 1932., ment kojim se uzdigla od prilazne prometnice foto prije rušenja 2004. godine se najuspješnijim smatrao rad Nikole Dobrovi- i okolnoga vrta s borovima. I taj je objekt po- Fig. 7 L. Horvat: Korlaet House in Split, 1932, æa, od kojega je Opæina naruèila i izradu pro- put prethodnih bio izgraðen na osami, što se photographs taken before demolition in 2004 jekta kupališne zgrade. Nakon prosvjeda koji 47 pak tijekom sljedeæih desetljeæa potpuno iz- su uslijedili narud ba je povuèena, a projekt mijenilo. Kuæa je, na alost, zbog izgradnje kupališta povjeren je Lavoslavu Horvatu, koji zamjenskoga stambenog objekta 2004. godi- ga je i izradio poèetkom 1932. godine. ne do temelja srušena. Regulacija uvale Baèvice – Horvat je kupališ- Kuæa Èièin-Šain izgraðena je 1932. godine55 te smjestio na istoènoj strani uvale, a kupališ- malo sjevernije od obalnoga pojasa Firula i nu zgradu na rtu kod Ovèica, za razliku od Do- Zente.56 Samostojeæi je dvokatni objekt Ive Èi- broviæa koji je kupališnu zgradu smjestio cen- èin-Šaina,57 za razliku od kuæa Èuliæ i Korlaet, tralno. Kupališna je zgrada osmišljena kao izveden u èišæem modernom arhitektonskom troeta ni središnji objekt s dva okomito po- slogu. Kompaktan je korpus kuæe na posljed- stavljena, luèna segmenta kabina i svlaèioni- njoj eta i rastvoren velikom terasom, dodatno ca, kojima se pokrivala treæina Velike uvale te 48 polovièno i Mala uvala. Tribine, prostorije 44 Ibler je, meðu ostalim, izlo io projekte poslovne i na- publike i športaša te zatvoreni, s jugoistoène, jamne kuæe na Jelaèiæevu trgu, dviju obiteljskih kuæa i „morske”, strane ostakljeni bazen – smješte- upravne zgrade Ku ne bolnice; Planiæ projekte triju obi- teljskih i jedne najamne kuæe, a Kauzlariæ i Gomboš projek- ni su na prvome katu, dok su na drugom i tre- te za obiteljsku i najamnu kuæu. Svi izlo eni projekti, osim æem katu razlièiti uslu ni sadr aji i ambulan- Horvatovih, napravljeni su za Zagreb (*** 1932.a). ta.49 Projekt je bio odobren i za realizaciju,50 45 Regulacija podruèja Baèvice s novim kupalištem bila ali se za nju nije uspjelo osigurati potrebna je zapoèeta u dva navrata: najprije neuspjelim meðunarod- nim natjeèajem za kupalište „Baèvice” 1924. godine, a po- sredstva. Zahvaljujuæi tome projektu Horvat tom natjeèajem za regulaciju Baèvica 1930. godine (Tušek, je vjerojatno dobio i narud bu za dubrovaèko 1994: 55). kupalište „Ploèe”. 46 U ocjenjivaèkom je sudu, uz splitske uglednike, sudje- lovao i Pleènik, a od 23 pristigla rada samo je njih 5 pristi- Prvi Horvatov projekt obiteljske kuæe izlagan glo s domaæih adresa. Prva nagrada nije bila dodijeljena; na izlo bama udru enja „Zemlja” – Kuæa Èu- druga je pripala N. Dobroviæu i V. Maršalu iz Praga; treæa Z. 51 Stri iæu i J. Pièmanu iz Frankfurta n/M. Dodijeljena sui4ot- liæ graðena je na prijelazu 1931. u 1932. go- kupa (Tušek, 1994: 56). 52 dinu. Širenjem Splita – na zapadnoj strani 47 Prosvjedovalo je splitsko Uresno povjerenstvo koje je smatralo da je projekt pogodan samo s umjetnièkoga gle- izgradnjom Zvonèaca i Meja te na istoènoj di- Tušek jelovima poput Baèvica, Firula i Zente – stva- dišta, ali ne i za izvedbu ( , 1994: 58). 48 HMA-HAZU-LH rali su se najelitniji gradski stambeni predjeli 49 Uslu ni sadr aji predviðali su brijaènicu, fotoatelijer, s brojnim obiteljskim kuæama od arhitekton- kavanu te restoran s kuhinjom i terasom na posljednjoj skog znaèenja. Meðu njima bila je i kuæa Èu- eta i (HMA-HAZU-LH). liæ, izgraðena na samim „gradskim vratima”, 50 To je rezultiralo poznatim protestima N. Dobroviæa, na koje je u splitskom „Novom dobu” odgovarao V. Brajeviæ sa sjevera omeðena novom cestom Put Firula, (Brajeviæ, 1932.a, 1932.b i 1933.). a s ju ne, morske strane, pojasom zelenila. 51 Jerko Èuliæ bio je poznat splitski turistièki struènjak i Horvat je uporabom kamena, kupe kanalice i pokretaè poduzeæa „Putnik”. drvenih „škura” – s jedne, te betona, velikih 52 Premerl, 2002: 646 ostakljenih površina i najjednostavnijih e- 53 „U prizemlju: soba za dnevni boravak sa mnogo stak- – la za pogled na more sa izlazom u natkritu terasu i vrt. Sve ljeznih profila balkonskih ograda s druge u spoju sa stambenom kuhinjom. U prvom spratu: bibliote- strane, izveo malenu slobodnostojeæu jedno- ka, ujedno radna soba, spavaona roditelja, zasebne spava- katnicu s plitkim èetverostrešnim krovištem u one za dvoje muške i dvoje enske djece te soba djevojke i kupaona. Orjentacija: prema moru i maistralu dnevni pro- skladnoj sintezi suvremenih i regionalnih ar- stor, terase, balkoni, spavaone. Prema ulici nusprostorije” hitektonskih elemenata. Opis ove kuæe Hor- (Planiæ, 1936: 25). vat je izlo io i u èlanku „Dva pisma o stano- 54 Dvojna obiteljska kuæa Grisogono-Buj iz 1935. godine vanju”,53 prilogu Stjepana Planiæa za „Priruè- na Putu Firula izgraðena je od ovl. grað. in . Feliksa Šperca koji je od investitora dobio nalog da oblikuje kuæu po uzoru nik kuæevlasnika” iz 1936. godine, a na podru- na kuæu Èuliæ. Stoga je desni dio dvojnoga stambenog ob- èju Firula tijekom sljedeæih je godina izgraðe- jekta upravo tako i izveden. Znanstveni prilozi|Scientific Papers Arhitekt Lavoslav Horvat… Z. PALADINO 166-177 14[2006] 2[32] PROSTOR 173
naglašenom skeletnim sustavom kvadratnih hotel i dvije neimenovane vile u Splitu. Jedna stupova i golih, „lebdeæih” betonskih greda. od vila nedvojbeno je bila kuæa Èuliæ koja je u Objekt skeletne konstrukcije i o bukanih pro- katalogu izlo be popraæena fotografijom, a èelja – nadogradnjom u dvojni stambeni ob- druga je, na alost, do danas ostala nepozna- jekt58 netom po izgradnji kuæe i tijekom rekon- ta. Ponavljanje izlo benih projekata nije bilo strukcije 2005. godine – izgubio je mnoga od rijetkost i pribjegavala mu je veæina izlagaèa, svojih karakteristiènih obilje ja. Nakon kom- pogotovo kada su u razdoblju izmeðu izlo- pletnoga zatvaranja prepoznatljive posljednje aba za pojedine objekte bili raspisivani u i eta e danas je gotovo nemoguæe u njemu pre- natjeèaji ili su bili realizirani. poznati prvotni Horvatov projekt. Problematikom izgradnje hotela u Splitu godi- Djelovanje udru enja „Zemlja” obilje ilo je nama se bavio velik broj arhitekata. Rijeè je o 1933. godine ponovno uhiæenje Krste Hege- brojnim projektima za razlièite investitore i lo- kacije,62 a meðu njima je i hotel Jugosloven- dušiæa. Sna na društvena previranja rezulti- Sl. 8. L. Horvat: Kuæa Èièin-Šain u Splitu, 1932., rala su i velikim promjenama u sastavu èlan- skoga hotelskog akcionerskog društva u Spli- foto: prije rekonstrukcije 2005. godine tu, na terenu bivše kuæe Mladinov na Obali voj- stva pa su arhitekti, kojih je na samom poèet- 63 Fig. 8 L. Horvat: Èièin-Šain House in Split, 1932, ku bilo najmanje, sada bili najbrojniji. Novo vode Stepe, za koji je 1933. godine bio raspi- photographs taken before reconstruction in 2004 stanje bilo je najoèitije na Petoj izlo bi, odr- san opæi jugoslavenski natjeèaj. Pola godine anoj i ovaj put u Umjetnièkom paviljonu, prije raspisivanja natjeèaja Horvat je za istoga 1934. godine.59 Na izlo bi je izlagalo samo šest investitora izradio projekt hotela s kapacite- èlanova: dva slikara60 i èetiri arhitekta – Lavo- tom od 60 soba. Netom po dovršenju projekta investitor se ipak u srpnju 1933. odluèio raspi- slav Horvat, Drago Ibler, Mladen Kauzlariæ i sati natjeèaj za hotel dvostruko veæega kapaci- Stjepan Planiæ, te èak petnaest gostiju, uklju- teta.64 Hotel je trebao biti s tri strane okru en èujuæi i Dragu Galiæa te Stjepana Gomboša. morem, što je zahtijevalo dodatno nasipava- Horvat je na izlo bi predstavio tri samostalna nje terena za smještaj objekta kojega je izgrad- rada i koautorski rad s Planiæem za zgradu nja bila planirana u nekoliko etapa. Dr avne štamparije u Beogradu.61 Od samo- stalnih radova predstavljeni su projekti za Horvatovo natjeèajno rješenje, pod motom „ng”,65 predvidjelo je peterokatni skeletni korpus postavljen na betonski postament koji Premerl 55 , 2002: 646 se kao osnovica cijelog objekta uzdizao iz 56 Izgraðena je na kri anju današnje Kovaèiæeve i Roose- mora. Postament je istodobno bio i velika te- veltove ulice u Splitu. rasa dvorane, restorana i kavane prizemlja, 57 I. Èièin-Šain bio je vlasnik velikoga splitskog poduze- æa „Export-Split”. koje je u cijelosti bilo ostakljeno velikim stak- lenim površinama, dok su gornji katovi s jed- 58 Nadogradnju je nekoliko godina kasnije izveo investi- tor Borozinski. nokrevetnim i dvokrevetnim sobama èinili 59 Peta izlo ba odr ana je u Zagrebu od 15. do 30. trav- zatvoreniji korpus. Sve servisne i prateæe pro- nja (*** 1934.a). storije smještene su u bazi objekta uz pro- 60 Od slikara èlanova sudjelovali su jedino Krsto Hege- metnicu. Rašèlanjenjem istoènoga proèelja dušiæ i Edo Kovaèeviæ (*** 1934.a). gornjih eta a sa sedamnaest trokutastih riza- 61 (*** 1934.a) litnih segmenata, iskorištenih za pozicioni- Tušek ranje dvostrukih sobnih prozora, osigurana je 62 ( , 1994: 76-79, 157-158, 177-178) 66 63 Dio Marjanske (Zapadne) obale. dulja insolacija soba. Buduæi da je Horvat za tu lokaciju napravio dva projekta, ne treba 64 Na natjeèaj je pristigao 31 (33, 36 – broj varira od izvo- ra do izvora) natjeèajni rad, èime je ovaj natjeèaj ujedno i dvojiti da je na Petoj izlo bi udru enja „Zem- jedan od najveæih meðuratnih splitskih natjeèaja. Prva na- lja” bio izlo en zahtjevniji, natjeèajni projekt. grada nije bila dodijeljena. Beogradski arhitekt Simeono- Osim Horvata, natjeèajni projekt hotela u Spli- viæ dobio je drugu nagradu, treæu nagradu projektantski tu izlo io je i Ibler.67 tim Korka-Krekiæ-Kiverov iz Zagreba, dok su otkupe dobili Spliæani H. Baldasar i E. Ciciliani, te još tri rada (Tušek, Na istoj je izlo bi Ibler predstavio i projekt s 1994: 76-79, 177-178). natjeèaja iz 1933. godine za zgradu Dr avne 65 HMA-HAZU-LH štamparije u Beogradu, na kojemu su meðu 66 HMA-HAZU-LH brojnim arhitektima u koautorstvu sudjelova- 67 Iblerovi radovi sliène tematike s te izlo be bili su pro- li Horvat i Planiæ.68 Na pravokutnoj parceli, jekti za hotel u Kranjskoj Gori te projekti vila u Zagrebu i omeðenoj prometnicama,69 predvidjeli su sa- Korèuli, od kojih je jedna bila izraðena u koautorstvu s go- stom D. Galiæem; Galiæ je samostalno izlo io projekt još mostojeæi dvodijelni objekt „H” tlocrta. Dva jedne kuæe u Zagrebu; S. Planiæ samostalno je, meðu osta- ostakljena, paralelna kubusa pravokutnih lim, izlo io projekte ðaèkoga ljetovališta i najamne kuæe u baza i razlièitih visina spojena su na razini pri- Zagrebu; u koautorstvu M. Kauzlariæa i „gosta” S. Gombo- zemlja i trokatnom servisnom „spojnicom”.70 ša bili su prikazani projekti zagrebaèkih najamnih kuæa, ljetnikovca na Korèuli i dr. (*** 1934.a). Viši, trokatni kubus, u kojemu su smješteni po- goni tiskare i stanovi, smješten je do same pro- 68 Na natjeèaj je pristiglo 80 radova. Prvu je nagradu do- bio D. Brašovan, drugu G. Kiverov, J. Korka i Ð. Krekiæ, treæu metnice, èime je pred ulaznim proèeljem for- Gudoviæ i Leko. Sedam je radova otkupljeno (*** 1933.). mirana slobodna ozelenjena površina kojom 69 Zemljište je bilo omeðeno Njegoševom, Prestolona- se prilazi u ni i, dvoeta ni kubus uredskih pro- slednika Petra i Nevesinjskom ulicom (M.A., 1933: 7). storija, koji završava terasom u razini treæega 70 U spojnici su smješteni stubište i sanitarni èvorovi. kata. Unatoè razvedenoj tlocrtnoj osnovi ob- 174 PROSTOR 2[32] 14[2006] 166-177 Z. PALADINO Arhitekt Lavoslav Horvat… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
ni u u i izbor pozivnoga natjeèaja HPD-a u ko- lovozu iste godine,76 ali je izvedba doma 1935. godine ipak dodijeljena samostalno Stjepanu Planiæu. Pritom su odr ane najbitni- je arhitektonske karakteristike, poput trokra- ke tlocrtne osnove i uporabe regionalnih ma- terijala, zaèete još u natjeèajnom projektu na- pravljenom u koautorstvu s Horvatom,77 što je oèito pri usporedbi zajednièkoga projekta i Planiæeva izvedenog objekta. Poèetkom travnja 1935. godine Drago Ibler primio je od Uprave zagrebaèke policije oba- vijest o zabrani odr avanja veæ potpuno pri- premljene Sedme izlo be udru enja „Zem- lja”, a krajem istoga mjeseca nareðen je i pre- stanak svake aktivnosti. Time je nakon više od šest godina aktivnoga djelovanja prekinut daljnji anga man udru enja „Zemlja”.78
REZULTATI ISTRA@IVANJA Sl. 9. L. Horvat: Hotel u Splitu, natjeèajni projekt, 1933. jekt je koherentan jer se u prostoru prije svega RESEARCH RESULTS Fig. 9 L. Horvat: Hotel in Split, competition project, uoèavaju dva glatka, ostakljena, paralelna 1933 korpusa koji èistoæom forme dominiraju pro- Posebna je pozornost u ovom istra ivanju bila storom. Objekt svojom formom nièim nije uka- posveæena projektima izlaganim na izlo bama zivao na unutrašnju organizaciju prostora ili „Zemlje” koji do danas, iz razloga nedostatne 71 sadr aja. ili uništene arhivske dokumentacije, nisu bili Iste, 1933. godine, „zemljaši” gostuju na iz- detaljnije analizirani. To su u prvom redu Hor- lo bi bugarske grupe likovnih umjetnika vatovi splitski projekti obiteljskih kuæa, veliki „Dru estvo na Noviti Hudo nici v Blgarija” u natjeèajni projekti za Banovinsku bolnicu,79 Sofiji, na kojoj Horvat – iz zasad nepoznatih kupalište na Baèvicama80 i hotel na zapadnoj razloga – nije sudjelovao. Izostanak se vjero- jatno mo e opravdati èinjenicom da je u to doba ivio i intenzivno radio u Splitu. 71 IPU-SP 72 Planiæ je samostalno, meðu ostalim, izlo io projekte Šesta, a ujedno i posljednja, izlo ba udru- kuæe u Zagrebu i ðaèkoga planinarskog doma na Sljeme- enja „Zemlja” odr ana je u Umjetnièkom pa- nu; Ibler projekt poliklinike u Zagrebu, hotela u Kranjskoj viljonu „Cvijeta Zuzoriæ” u Beogradu krajem Gori, Dr avne štamparije u Beogradu, triju vila u Zagrebu i dr.; koautorski tim Kauzlariæ-Gomboš prikazao je projekte veljaèe i poèetkom o ujka 1935. godine. Na kuæa u Zagrebu i dr. (*** 1935.a). izlo bi su ponovno sudjelovali Horvat, Ibler, 73 Na ovomu mjesnom natjeèaju mogli su sudjelovati Kauzlariæ i Planiæ. Zbog koautorstva s Kauzla- struènjaci koji su zavièajni u gradu Zagrebu ili koji najma- riæem, Gomboš je opet sudjelovao u statusu nje tri godine stalno borave u Zagrebu, a i struènjaci koji gosta.72 Horvat je samostalno nastupio s dva nisu Zagrepèani i ne borave u Zagrebu, ali su najmanje tri projekta – Dr avnom bolnicom u Splitu (pred- godine èlanovi HPD ili njegovih podru nica (IPU-SP). stavljenom i na Treæoj izlo bi) i obiteljskom 74 IPU-SP kuæom u Splitu, ali iz kataloga izlo be nije 75 Od 33 pristigla rada ni jedan nije nagraðen prvom na- moguæe dokuèiti o kojoj je kuæi rijeè. gradom; drugu su dobili G. Kiverov, J. Korka i Ð. Krekiæ; dvi- Sl. 10. L. Horvat i S. Planiæ: Planinarski dom je ex aequo treæe nagrade dobili su J. Pièman te Z. i S. Du- na Sljemenu, natjeèajni projekt, 1934. Takoðer, u koautorstvu sa Stjepanom Plani- mengjiæ. Èetiri su rada otkupljena (*** 1934.a). Fig. 10 L. Horvat and Stjepan Planiæ: Climbers’ lodge U u em izboru bili su arhitekti Kiverov-Korka, Pièman, on Sljeme, competition project, 1934 æem izlo io je i projekt za Planinarski dom na 76 Sljemenu, a temeljem mjesnoga natjeèaja za Kovaèeviæ i Muršec (*** 1934.b). osnovu Tomislavova doma Hrvatskoga plani- 77 Premerl, 1990: 92-93 73 narskog društva (HPD) na Medvednici, koji 78 Reberski, 1971: 191-192 74 je bio raspisan lipnja 1934. godine. Horva- 79 HMA-HAZU-LH: mapa „Banovinska bolnica u Splitu” tov i Planiæev dvokatni samostojeæi objekt, sadr i grafièke dokumente: tlocrte podruma, prizemlja, „Y” tlocrtne osnove i plitkoga krovišta na vrhu prizemlja s okolišem, I., II. i III. kata u mjerilu 1:500, u tehni- ci olovke na pausu, te uzdu ni presjek u mjerilu 1:500 na sljemenskoga platoa, zamišljen je kao kombi- kaširanom ozalidu. nirana konstrukcija s oblogom od tradicional- 80 HMA-HAZU-LH: mapa „Kupalište na Baèvicama” sadr- nih, regionalnih materijala poput drva i slje- i grafièke dokumente: situaciju u mjerilu 1:2500, te tlocrte menskoga kamena. Jedan krak objekta uklju- prizemlja, I., II. i III. kata u mjerilu 1:333, sve u tehnici tuša èivao je hotelske sadr aje, a drugi krak na paus-papiru. sadr aje planinarsko-športske namjene koji 81 HMA-HAZU-LH: mapa „Hotel u Splitu” sadr i grafièke su uvjetovani programom natjeèaja. Treæi dokumente: situaciju u mjerilu 1:200, tlocrte prizemlja, meðukata, I., II., III. i IV. kata, presjek i proèelje s morske krak, s polovièno natkrivenom terasom iznad strane, sve u mjerilu 1:100 u tehnici olovke na pausu, te prvoga kata, Horvat i Planiæ namijenili su od- perspektivni prikaz zgrade izraðen u tehnici ugljena i olov- moru i sunèalištu. Koautorski projekt nije bio ke na pausu. 75 nagraðen i njegovi autori èak nisu ni uvršte- 82 Premerl, 1989: 100-104 Znanstveni prilozi|Scientific Papers Arhitekt Lavoslav Horvat… Z. PALADINO 166-177 14[2006] 2[32] PROSTOR 175
obali.81 Ova je projektna dokumentacija kao Svojim izlaganim projektima, posebice pro- Literatura dio Horvatove ostavštine prije nekoliko godina jektima obiteljskih kuæa, Horvat je jasno ob- pohranjena u Hrvatskom muzeju arhitekture razlagao arhitektonske postulate „zemljaša” Bibliography Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pa je koji su pokušavali utjecati na širu javnost, i to tako postala dostupna za istra ivanje. Ovim se ne grandioznošæu i skupoæom svojih projeka- radom pomalo rasvijetlilo jedno va no razdob- ta i izvedbi, veæ estetikom i funkcionalizmom lje Horvatova opusa, bogato iznimnim projek- po mjeri èovjeka. „Prava arhitektura” stvara- tima i realizacijama koji nam do danas nisu bili na po jednakom principu, bilo da se radilo o u cijelosti dostupni. najveæim ili najmanjim investicijama, bila je Arhitektura svih èlanova „Zemlje”, pa tako i arhitektura maloga èovjeka, stvarana po nje- Horvatova, mogla bi se okarakterizirati „is- mu i za njega. 1. Biondiæ, LJ. (2000.), Nastanak i razvoj arhitek- krenom”, socijalno osviještenom arhitektu- tonskog fakulteta. Arhitektonski odjel Akademi- rom. Pokušavalo se ne stvarati arhitekturu ZAKLJU^AK je likovnih umjetnosti u Zagrebu (1926.-1942.), zbog nje same, veæ se projektiralo s ciljem za- CONCLUSION u: Arhitektonski fakultet, 1919./1920.-1999./ dovoljenja stvarnih èovjekovih potreba za 2000., Osamdeset godina izobrazbe arhitekata zdravim ivotom, bez nepotrebnih dodavanja O arhitektima i arhitekturi udru enja „Zemlja” u Hrvatskoj: 19-20, Zagreb u estetskom ili funkcionalnom smislu. Horva- pisalo se u više navrata. Premda je Lavoslav 2. Brajeviæ, V. (1932.a), Za suvremenu ili klasiènu tov „zemljaški” senzibilitet najlakše se otkri- Horvat uz Dragu Iblera bio prvi arhitekt an- Dalmaciju?, „Novo doba”, 15 (128, 4.6.): 2-3, Split va na izvedenim obiteljskim kuæama u Splitu, ga iran u udru enju, njemu se, za razliku od 3. Brajeviæ, V. (1932.b), Za suvremenu ili klasiènu posebice na kuæi Èuliæ. drugih èlanova, pridavalo najmanje pozorno- Dalmaciju?, Sluèaj g.arh. Dobroviæa koji ne uspi- Ovdje dolazimo do svojevrsne kontradikcije iz- sti. Za razliku od Iblera, Kauzlariæa i Planiæa, o jeva da se plasira u Dalmaciji, „Novo doba”, 15 (281, 3.12.): 1-3, Split meðu Udru enjem proklamiranog i graðe- kojima je mnogo napisano, Horvat je na neki Brajeviæ, V nog,82 buduæi da su Horvatove kuæe najèešæe naèin ostao u sjeni iako je njegov doprinos 4. . (1933.), Dakle se ne radi o arhitek- bile naruèivane od strane imuænijih investito- udru enju i hrvatskoj meðuratnoj arhitekturi turi Dalmacije, nego o izgradnji Baèvica, „Novo doba”, 16 (5, 7.1.): 1-2, Split ra, pa su po tome daleke od pojma „socijal- neupitan. Svojim izlaganim radovima, njih nog”. No, èistoæom njegove arhitekture nagla- ukupno deset poznatih, na èetirima izlo bama 5. Èorak, . (1971.), Arhitektura, u: Kritièka retro- šavana je upotreba dostupnih i ekonomiènih udru enja Horvat se neprijeporno uvrstio spektiva „Zemlja” (katalog izlo be): 139-164, materijala u stvaranju kvalitetnih stambenih meðu vodeæe hrvatske arhitekte – pregaoce Zagreb prostora koji su takvima postajali zbog svojih moderne arhitekture, osloboðene optereæenja 6. Èorak, . (1981.), U funkciji znaka, Drago Ibler i funkcionalnih tlocrtnih dispozicija i oblikovanja. prošlosti kojom se nastojalo udovoljiti stvarnim hrvatska arhitektura izmeðu dva rata, Društvo Skromnijim dimenzijama, gdje su servisne pro- društvenim potrebama. Zahvaljujuæi takvom povjesnièara umjetnosti, Zagreb storije orijentirane na ulicu radi najoptimalnije stajalištu, arhitektura „zemljaša” postala je 7. Èorak, . (1987.), Grupa „Zemlja” i hrvatska ar- orijentacije dnevnih prostora prema moru i prepoznatljiva, bilo da se radilo o arhitekturi hitektura izmeðu dva rata, „Arhitektura”, 40 miru zelenila, te svojim regionalnim materijali- javnih zgrada ili arhitekturi obiteljskih kuæa. (200-203): 53-57, Zagreb ma kojima kuæa nije izdala ambijentalne dato- Horvatovo „zemljaško” razdoblje od 1931. do 8. Espe (1931.), Arhitektura na izlo bi „Zemlje”, sti – kuæa Èuliæ postala je Horvatovim prototi- 1935. godine preklapalo se s dijelom njegova Otvorenje 13. ovog mjeseca u Umjetnièkom pa- pom onoga što je zamišljao „zemljaškom” ar- ivota provedenim u Splitu i zasigurno je razlo- viljonu u 11 sati, „Novosti”, 25 (253, 13.09.): 27, Zagreb hitekturom. Arhitekturom koja je uspješno do- gom što je najveæi broj izlaganih radova pred- Fr., I kazivala da velika arhitektura nipošto ne znaèi stavljao baš taj „splitski” dio njegova opusa. 9. . (1932.), Izlo ba skupine „Zemlja”, Povo- i skupa arhitektura. dom nedavne izlo be u Umjetnièkom paviljonu, Na Horvatovim izlaganim projektima – od „Narodne novine”, 98 (297, 29.12.): 5, Zagreb S druge pak strane Horvatovi javni projekti u OUZOR-a u Beogradu i Banske palaèe u No- 10. Gabrijel, M. (1932.), Vjesnici nove umjetnosti, Splitu utjelovljuju „zemljaške” premise na vom Sadu, preko splitskih realizacija do ko- Prigodom izlo be „Zemlje” u Umjet. paviljonu, drukèiji naèin. Izvedeno krilo Banovinske bol- autorskih natjeèaja sa Stjepanom Planiæem „Ilustrovani dnevnik Danica”, 64 (18.11.): 3-4, nice u Splitu nametnulo se sredinom 1930-ih za Dr avnu štampariju u Beogradu i Planinar- Zagreb – kao novi standard u rješavanju zdravstvenih ski dom na Sljemenu mo emo bez teškoæa 11. Hanièar, I. (2003.), Popis projekata, u: Stjepan objekata. Maksimalnom kvalitetom bolnièko- pratiti proces proèišæavanja arhitektonskih Planiæ 1900.-1980., Iz arhive arhitekta (katalog ga smještaja i èistoæom proèelja, koja su bila oblika od reminiscencija prošlosti. Veæ pro- izlo be): 88-144, Zagreb uvjetovana funkcionalnom dispozicijom unu- jektom Banovinske bolnice Horvat u cijelosti 12. Ibler, D. (1939.), Jury i arhitektonski natjeèaji, trašnjih sadr aja, ovaj bi Horvatov bolnièki preuzima suvremeni arhitektonski koncept „Peèat”, 1 (1-2): 109-118, Zagreb paviljon osigurao svoju izvedbu i danas – se- funkcionalnosti i estetike moderne arhitektu- 13. Juriæ, Z. (2000.), Nastanak i razvoj Arhitekton- damdeset godina od izgradnje. re. Koristeæi se suvremenom graðevinskom skog fakulteta, Školovanje arhitekata i gradite- Projektom kupališta na Baèvicama Horvat je tehnologijom svoga doba, uz primjenu regio- lja prije osnivanja Tehnièke visoke škole (do ponovno iskazao specifièan „zemljaški” sen- nalnih, tradicionalnih materijala i elemente ar- 1919. godine),u:Arhitektonski fakultet, 1919./ zibilitet koji se najizrazitije oèitovao u odabiru hitekture, Horvat je probleme moderne arhitek- 1920.-1999./2000., Osamdeset godina izobraz- lokacije kupališne zgrade. Horvat za njezin ture rješavao na prepoznatljiv naèin, a zahvalju- be arhitekata u Hrvatskoj: 13-16, Zagreb – smještaj odabire krajnji, istoèni dio Velike juæi svojem istanèanom senzibilitetu znao je 14. K., Z. (1933.), Uz izlo bu „Zemlje”, „Tehnièki uvale kako bi prirodnu ambijentalnost uvale arhitekturi precizno odrediti „oblik i mjesto”. list”, 15 (1): 1, Zagreb kupališta ostavio nedirnutom. Odabirom su- Istodobno, Horvata valja ubrojiti i meðu one 15. Keèkemet, D. (1989.-91.), Stambena arhitektura vremenih materijala i izvedbe s jedne, a obli- malobrojne pojedince koji su imali prigode i u Splitu u razdoblju izmeðu dva svjetska rata, kovnom podreðenošæu konfiguraciji uvale s realizirati velik broj projekata, što je u ono „Arhitektura”, 42-44 (208-210): 27-27, Zagreb druge strane – Horvat je i ovim projektom doba bila više iznimka nego pravilo. 16. Koren, L. (1933.), Izlo ba „Zemlje”, „Kultura”, 1 ukazao na moguænost uspješnog izmirenja Rezultati izlo enoga znanstvenog istra ivanja (1): 6-10, Zagreb tradicionalog i modernog. Racionalnost i lo- upuæuju na vrijednost cjelovite analize djelo- 17. Laslo, A. (1984.-85.), Rudof Lubynski, prilog giènost ovoga projekta ponovno brane „zem- vanja Lavoslava Horvata, èemu se elimo po- definiciji stambenog tipa, „Arhitektura”, 37-38 ljaške” postulate „prave” arhitekture. svetiti u daljnjem radu. (189-195): 169-197, Zagreb 176 PROSTOR 2[32] 14[2006] 166-177 Z. PALADINO Arhitekt Lavoslav Horvat… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
18. Laslo, A. (1987.), Zagrebaèka arhitektura 30-ih, 42. Šegviæ, N. (1987.), Prilozi za definiranje pojma Izvori Vodiè, „Arhitektura”, 40 (200-203): 97-112, Zagreb zagrebaèka arhitektonska škola, „Arhitektura”, 19. M.A. (1933.), Nova Dr avna štamparija biæe po- 40 (1-4) 200-203: 12-20, Zagreb Sources dignuta na Kaleniæa gumnu, „Politika”, 30 (8959, 43. Širola, Bo., Širola, Br., Prestini, V. (1933.), 23.4.): 7, Beograd Dr avna srednja tehnièka škola u Zagrebu 1892./ Maksimoviæ, B 3.-1932./3., Spomen-izvještaj o 40-godišnjici ško- 20. . (1931.), Prva izlo ba savremene le, Dr avna srednja tehnièka škola i Udru enje gra- jugoslovenske arhitekture, „Politika”, 28 (8188, ditelja Kraljevine Jugoslavije, Zagreb 22.2.): 5, Beograd 44. Tiljak, Ð. (1933.), Izlo ba „Zemlje”, „Knji ev- 21. Miše, J. (1933.), Izlo ba „Zemlje”, „Hrvatska re- nik”, 6 (1): 35-37, Zagreb vija”, 6 (2): 116-119, Zagreb 45. Tušek, D. (1994.), Arhitektonski natjeèaji u Spli- Dokumentacijski izvori 22. Mutnjakoviæ, A. (1959.), Arhitekti u „Zemlji”, tu 1918.-1941., Društvo arhitekata Splita, Split „Èovjek i prostor”, 6 (90): 7, Zagreb 46. Uredništvo (1933.), Na izlo bi „Zemlje”, „Knji- Document sources 23. Novina, A. (2004.), Škola za arhitekturu na Aka- evnik”, 6 (1): 37-38, Zagreb 1. HMA-HAZU-LH – Hrvatski muzej arhitekture demiji likovnih umjetnosti u Zagrebu-Iblerova 47. *** (1922.), Pravila za raspisivanje natjeèaja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, osob- škola arhitekture, „Peristil”, 47: 135-144, Zagreb (utakmica) u oblasti arhitekture i in enjerstva, ni fond L. Horvata „Tehnièki list”, 4 (1-2): 6-11, Zagreb 24. Petrik, M. (1938.), Javni natjeèaji, „VPS”, 4 (11): 2. IPU-SP – Institut za povijest umjetnosti, arhiva 572-577, Zagreb 48. *** (1929.), Izlo ba udru enja umjetnika „Zem- arhitekta Stjepana Planiæa 25. Planiæ, S. i Tomaševiæ, E. (1930.), Katalog gradi- lja” (katalog izlo be), Zaklada Tiskare Narodnih Novina, Zagreb teljske izlo be za vrijeme meðunarodnog kon- Izvori ilustracija gresa graditelja u Zagrebu, Zaklada Tiskare Na- 49. *** (1930.a), Natjeèaj za izradu idejnih skica za Illustration Sources rodnih Novina: 13, 25, Zagreb Bansku palatu u Novom Sadu, „Politika”, 27 (7876, 7.4.): 16, Beograd Sl. 1. 26. Planiæ, S. (1932.), Problemi savremene arhitek- IPU-SP ture, Zagreb 50. *** (1930.b), Nagraðeni planovi za Bansku pala- Sl. 2. HMA-HAZU-LH tu u Novom Sadu, „Politika”, 27 (7953, 29.6.): Sl. 3. Širola, Širola, Prestini, 1933: 142 27. Planiæ, S. (1936.), Dva pisma o stanovanju,u: 12, Beograd Priruènik kuæevlasnika, Oblasni odbor ratnih in- Sl. 4. HMA-HAZU-LH 51. *** (1931.a), Katalog izlo be udru enja umjetni- Sl. 5. HMA-HAZU-LH valida u Zagrebu: 3-34, Zagreb ka „Zemlja” (katalog izlo be), Zaklada Tiskare Sl. 6. Planiæ 28. Polak, N. (1991.), Interview: Kultura prostora, Narodnih Novina, Zagreb , 1936: 25 Sl. 7. Razgovor s arhitektom Nevenom Šegviæem, 52. *** (1931.b), Idejne skice za Umjetnièki dom, Arhiva autora „Èovjek i prostor”, 33 (1-2): 13-16, Zagreb „Jutarnji list”, 20 (6828, 5.2.): 6, Zagreb Sl. 8. Arhiva autora 29. Premerl, T. (1971.), Nagrade „Vladimir Nazor” 53. *** (1932.a), Zemlja od 4. XII.-20.XII. (katalog iz- Sl. 9. HMA-HAZU-LH za ivotno djelo, „Èovjek i prostor”, 18 (222): 21, lo be), Zaklada Tiskare Narodnih Novina, Zagreb Sl. 10. IPU-SP Zagreb 54. *** (1932.b), Predavanje na izlo bi „Zemlje”, 30. Premerl, T. (1976.), Pobjeda moderne, „Arhi- „Jutarnji list”, 21 (7492, 7.12.): 8, Zagreb tektura”, 30 (156-157): 48-49, Zagreb 55. ***(1932.c), Izlo ba „Zemlje” u Umjetnièkom pa- 31. Premerl, T. (1979.), Arhitektonska i društvena viljonu, Od 4. XII. do 20. XII., „Novosti”, 26 (340, avangarda, Arhitekti u „Zemlji”, „Èovjek i pro- 9.12.): 8, Zagreb stor”, 26 (315-316): 30-31, Zagreb 56. *** (1932.d), Popis èlanova udru enja graditelja 32. Premerl, T. (1989.), In memoriam. Lavoslav kraljevine Jugoslavije, Sekcije Zagreb, u: Planiæ, Horvat 1901-1989, „Èovjek i prostor”, 36 (11-12): S. (1932.), Problemi savremene arhitekture: 71, Zagreb 4, Zagreb Premerl, T 57. *** (1933.), Idejne skice za dr avnu štampariju, 33. . (1990.), Hrvatska moderna arhitek- „Politika”, 30 (9067, 12.8.): 5, Beograd tura izmeðu dva rata, Nova tradicija, Zagreb 58. *** (1934.a), V. Izlo ba udru enja umjetnika 34. Premerl, T. (1996.), Komentari,u:Pretisak-Pro- Zemlja (katalog izlo be), Zaklada Tiskare Narod- blemi savremene arhitekture, Nakladništvo ud- nih Novina, Zagreb ru enja hrvatskih arhitekata: 272-289, Zagreb 59. *** (1934.b), Rezultat natjeèaja za idejnu osno- 35. Premerl, T. (2002.), Lavoslav Horvat,u:Hrvat- vu doma Hrv. planinarskog društva na Medved- ski bibliografski leksikon, V. [ur. Macan, T.], Lek- nici, „Graðevinski vjesnik”, 3 (8): 124, Zagreb sikografski zavod „Miroslav Krle a”: 646-647, 60. *** (1934.c), Za tri dana mora biti gotova skica Zagreb za planinarski dom na Sljemenu, „Novosti”, 28 36. Radoviæ-Maheèiæ, D. (1999.), Slavko Löwy su- (234, 26.8.): 6, Zagreb stvaratelj hrvatske moderne arhitekture tridese- 61. *** (1934.d), Danas se pola e temeljni kamen tih godina, Zagreb novog planinarskog doma na Sljemenu, „Jutar- 37. Radoviæ-Maheèiæ, D. (2003.), Treba znati...o ar- nji list”, 23 (8129, 16.9.): 7, Zagreb hitektu Stjepanu Planiæu,u:Stjepan Planiæ 1900.- 62. *** (1935.a), Udru enje umjetnika Zemlja (kata- -1980., Iz arhive arhitekta (katalog izlo be): log izlo be), Zaklada Tiskare Narodnih Novina, 29-55, Zagreb Zagreb 38. Reberski, I. (1971.), Dokumentacija, kronologi- 63. *** (1935.b), Likvidirana je velika afera meðu ar- ja,bibliografija, biografije,u:Kritièka retrospek- hitektima, „Jutarnji list”, 24 (8576, 11.12.): 9, Za- tiva „Zemlja” (katalog izlo be): 187-222, Zagreb greb 64. *** (1938.), 39. Šegviæ, N. (1952.), Arhitektonska „moderna” u Pravilnik o obavljanju konkursa za izradu idejnih skica za javne graðevine i o pravi- Hrvatskoj, „Republika”, 8 (3): 179-185, Zagreb ma uèesnika, u: Tušek, D. (1994.), Arhitektonski 40. Šegviæ, N. (1955.), Predgovor, u: Richards, J.M. natjeèaji u Splitu 1918.-1941., 195-203, Split (1955.), Moderna arhitektura, Mladost, Zagreb 65. *** (1991.), Lavoslav Horvat, u: Arhitekti èlanovi 41. Šegviæ, N. (1981.), Arhitektonska škola Drage Jugoslavenske akademije, Rad HAZU, knjiga Iblera, „Èovjek i prostor”, 29 (6): 13, Zagreb 437: 68-73, Zagreb Znanstveni prilozi|Scientific Papers Arhitekt Lavoslav Horvat… Z. PALADINO 166-177 14[2006] 2[32] PROSTOR 177 Sa etak Summary
Architect Lavoslav Horvat and „Association of Artists Zemlja”
In 1926 Lavoslav Horvat was one of the first five stu- However, their projects presented on exhibitions laet. All of his projects shown here were located on dents of the School of Architecture at the Royal were just a segment of a broad range of their pro- the eastern periphery of Split, in the green coastal Academy of Art. Three out of the first five students fessional activities. Most of their projects were ac- strip between Baèvice, Firule and Zenta. of the so-called „Ibler’s school” later joined the As- tually competition entries from important architec- His single-family house design was mostly charac- sociation of Artists „Zemlja” whose professional tural competitions that were launched in the 1930s. terized by a recognizable blend of regional and activities in architecture significantly increased in Certain projects were repeatedly presented on modern architectural elements thus leaving his the early 1930s. Besides Ibler, the members of the many exhibitions which was a common practice fol- stamp on this elitist residential area of the town. Association later became the architects Lavoslav lowed by most architects particularly in cases when His fifth exhibition included three individual pro- Horvat, Mladen Kauzlariæ and Stjepan Planiæ to- competitions were launched for particular projects jects as well as the one made in collaboration with gether with Drago Galiæ as a guest member. or these projects were executed. Stjepan Planiæ. It was the building of the State Most of the future participants in exhibitions orga- Lavoslav Horvat presented ten projects on four As- Printing House in Belgrade. His individual projects nized by the Association were recruited from Ibler’s sociation’s exhibitions. This earned him a reputa- focused on a big competition project of the hotel on School of Architecture. It was attended primarily by tion as one of the leading Croatian architects, one the western Split waterfront as well as the projects the experienced builders who used to take part in of the pioneers of modern aesthetics and who, in an of two villas in Split. design and competitions already in their student effort to break with the past, wanted to meet cur- His sixth and last exhibition showed two projects: days. rent social needs. Owing to this, the Association the State Hospital in Split presented earlier on the During his studies L. Horvat became friends with members’ architecture became easily recognizable both in case of public buildings as well as sin- Third exhibition and one single-family house in Stjepan Planiæ and the two used to collaborate in a Split. The project of the Climbers’ lodge on Sljeme great number of projects of which some were exhib- gle-family houses. was made in collaboration with Stjepan Planiæ. ited by „Zemlja” Association. During the period of Horvat’s active engagement as All these projects show Horvat’s intention to purify The First and Second exhibitions were entirely de- a member of the Association (between 1931 and voted to Drago Ibler. Lavoslav Horvat and four 1935) he was living in Split – a fact that certainly the architectural forms from the traces of the past. guest architects exhibited their projects on the had a great impact on his career. This was probably He is one of the few architects of the period who Third exhibition. The Fourth exhibition presented the reason why most of his exhibitied projects were had an opportunity to see most of his projects exe- the projects of the Association’s members Lavoslav marked by his „Split” period. cuted which was more an exception than a rule in Horvat, Mladen Kauzlariæ and Stjepan Planiæ. Due The Third exhibition (i.e. the first Association’s those days. to various social and political circumstances the exhibiton where he participated) included Horvat’s Horvat’s immersion in modern architecture center- membership structure of the Association changed working design of the following projects: Banovina ing around functionality and aesthetics was al- over time. Few architects in the beginning later out- Hospital in Split, the District Office for Safety at ready evident in his project of Banovina Hospital numbered other members. Work in Belgrade and the competition project of thus proving that he made a major contribution to During six years of its active existence the Associa- Banska palaèa (Governor’s Palace) in Novi Sad. the adoption and promotion of modern architec- tion organized six exhibitions in Zagreb, Paris and This occasion probably initiated a collaboration be- tural concepts in this region during the 1930s. Belgrade and Sofia. In addition to holding their own tween the architects in Stjepan Planiæ’s book „Is- The evaluation of this segment of Lavoslav Horvat’s exhibitions, the members also used to participate sues in Contemporary Architecture” in which work, which has never been sufficiently researched in other major exhibitions both at home and Horvat presented his projects. in comparison with the works of other Association abroad. Moreover, they collaborated in the book The Fourth exhibition presented his projects for the members, may certainly contribute to a better un- „Issues in Contemporary Architecture” published urban development of Baèvice as well as three sin- derstanding of that significant period in the history in 1932. gle-family houses in Split: Èuliæ, Èièin-Šain and Kor- of Croatian architecture. ZRINKA PALADINO
Biografija Biography
ZRINKA PALADINO, dipl.ing.arh., roðena je 1972. godi- ZRINKA PALADINO, Dipl.Eng.Arch., born 1972 in Split. In ne u Splitu. Diplomirala je 1997. godine na Arhitek- 1997 she graduated from the Faculty of Architecture tonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Zaposle- of the University of Zagreb. She is employed as an ex- na je kao struèna suradnica u Odjelu za istra ivanje pert associate in the Department of Research and i planiranje Gradskoga zavoda za zaštitu spomeni- Planning of the City Institute for Protection of Cultural ka kulture i prirode u Zagrebu. Na Odsjeku za povi- Monuments and Nature in Zagreb. She is enrolled in jest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveuèilišta u the Ph.D. Program in the Department of Art History of Zagrebu upisana je na doktorski studij. Kao vanjska the Faculty of Philosophy. As outsourcing associate of suradnica Hrvatskoga muzeja arhitekture HAZU u the Croatian Museum of Architecture in Zagreb she Zagrebu radi na poslovima ureðenja osobnoga ar- works on the systematization of Lavoslav Horvat’s hivskog fonda arhitekta Lavoslava Horvata. personal archives.