PROSTOR POSEBNI OTISAK/SEPARAT 82-95 Znanstveni Prilozi Vladan Djokiæ Goran Mickovski

23 [2015]1[49] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBANPLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM 1-6 [2015] 1-194 23 [2015]1[49] UDK |UDC71/72 CODEN PORREV ISSN 1330-0652 OF ARCHITECTURE FACULTY OF ZAGREB, UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE PROSTOR POSEBNI OTISAK/SEPARAT 82-95 Znanstveni prilozi Vladan Djokiæ Goran Mickovski

Scientific Papers UDK 725.1D.Ibler(497.7,Skopje)”19” Izvorni znanstvenièlanak Drage Iblera,1934. radnika uSkopjuarhitekta Okružni uredzaosiguranje OFFPRINT UDC 725.1D.Ibler(497.7,Skopje)”19” Original ScientificPaper Drago Ibler,1934 in SkopjeDesignedbytheArchitect Social SecurityDistrictOffice Sl. 1. D. Ibler i D. Galiæ: Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju, 1934. Fig. 1. D. Ibler and D. Galiæ: Social Security District Office, Skopje, 1934 PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers 23[2015] 1[49] 83

Goran Mickovski, Vladan Djokiæ

Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij” The Ss. Cyril and Methodius University of Skopje Arhitektonski fakultet Skopje Faculty of Architecture Makedonija - 1000 Skopje, Bulevar Partizanski odredi 24 Macedonia - 1000 Skopje, Bulevar Partizanski odredi 24 Univerzitet u Beogradu University of Belgrade Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture Srbija - 11000 Beograd, Bulevar kralja Aleksandra 73 Serbia - 11000 Belgrade, Bulevar kralja Aleksandra 73 [email protected] [email protected] [email protected] [email protected]

Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 725.1 D. Ibler (497.7, Skopje)”19” UDC 725.1 D. Ibler (497.7, Skopje)”19” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture 2.01.04. - History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 25. 7. 2014. / 9. 6. 2015. Article Received / Accepted: 25. 7. 2014. / 9. 6. 2015.

Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju arhitekta Drage Iblera, 1934. Social Security District Office in Skopje Designed by the Architect Drago Ibler, 1934

Galiæ, Drago Galiæ, Drago hrvatska moderna arhitektura Croatian Modern architecture Ibler, Drago Ibler, Drago Okružni ured za osiguranje radnika [OUZOR] Social Security District Office [SSDO] Skopje, Makedonija Skopje, Macedonia

Povodom 81. obljetnice izgradnje, a na temelju analize originalnih projektnih On the occasion of the 81st anniversary of its construction, this paper presents materijala i dokumentacije vezane za izgradnju, prouèavanje postojeæeg sta- the building of the Social Security District Office [SSDO] in Skopje designed by nja te izuèavanje dokumentacijskih izvora i literature vezanih za kontekst vre- the Croatian architect Drago Ibler, which was opened on the 1st of June in 1934. mena i prostora izgradnje, u èlanku æe biti predstavljena zgrada Okružnoga This research is based on the analysis of the original design and documents ureda za osiguranje radnika [OUZOR] u Skopju hrvatskoga arhitekta Drage related to its construction, its present condition, as well as documents and Iblera, puštenog u uporabu 1. lipnja 1934. godine. literature dealing with that historical period and the site. PROSTOR 84 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD je bila Hrvatska, kompromisnu - kakva je bila Njemaèka, i radikalnu, kakva je bila Francu- INTRODUCTION ska. U vertikalnom smislu, sadrži sve elemente iz kojih se poretka i odnosa ideologijsko stupnjevanje i izvodi: elemente neostilova, secesije, ekspresionizma, internacionalnog funkcionalizma i njegove posthume”.3 Dugo razdoblje Iblerova rada presijeca se u godi- nama povijesnih dogaðanja, boravkom u razlièitim zemljama i svakako stilskim opred- jeljenjima. Ž. Èorak ustanovljuje pet Iblerovih stvaralaèkih razdoblja: 1) tradicionalna figuracija, razdoblje studija (1913.-1921.); 2) slo- bodna figuracija - ekspresionistièko razdoblje, rad u atelijeru Hansa Poelziga i prve godine nakon povratka u Zagreb, kada intenzivno radi na arhitektonskim natjeèajima, ali bez velikog uspjeha4 (1921.-1929.); 3) prihvaæanje funkcionalizma - 'Zemljino' razdoblje, kada izvodi najveæi broj graðevina (1929.-1935.); 4) slabljenje koda (1935.-1941.) i 5) poslije- ratno razdoblje (1945.-1964.).5 Zgrada OUZOR-a u Skopju, projektirana 1930.- -1931. godine, pripada ‘Zemljinu’ razdoblju, kada se Ibler opredjeljuje i prihvaæa funkciona- lizam i modernistièku estetiku. Ono što pret- hodi ovome razdoblju i projektu OUZOR-a, a što je od iznimnog znaèenja za rad i stilsko opredjeljenje u buduænosti - jest njegov an- gažman na ureðenju kazališnog odjela za Pa- Z grada Okružnoga ureda za osiguranje viljon Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca radnika u Skopju [OUZOR] - današnja Spe- [SHS] na Svjetskoj izložbi [EXPO '25] u Pa- cijalna bolnica kirurških bolesti Sv. Naum rizu, za koji je dobio zapažene pozitivne kriti- Ohridski [SBKB] nalazi se u užem središtu ke u zemlji i nakon èega se, konaèno, etabli- grada Skopja, na uglu Bulevara 11 Oktomvri i rao na arhitektonskoj sceni. Godinu dana na- Ulice Filip Vtori Makedonski, u neposrednoj kon pariške izložbe 1926. godine Ibleru je blizini Skupštine Republike Makedonije, ne- dodijeljeno mjesto profesora na novonasta- kadašnja Banska uprava. Izgradnja zgrade poèela je 4. svibnja 1932., dovršena je krajem 1 Iako se u veæini izvora navodi da je zgrada OUZOR-a svibnja 1934., a predana na uporabu 1. lipnja izgraðena 1930.-1932. godine [Premerl, 1990: 82; Èorak, 1934. godine.1 Autori su projekta hrvatski 1981: 144; Mutnjakoviæ, 1976: 9], saèuvani „Protokol ko- arhitekti Drago Ibler (Zagreb, 1894. - Novo misijskog uviðaja”, datiran 30.7.1934., navodi: „Zgrada je Mesto, 1964.) i Drago Galiæ2 (Zagreb, 1907.- poèela da se zida kao nova iz temelja po izdanoj dozvoli od strane Suda Opæine Grada Skoplja T. Br. 3584 od 5. avgu- 1992.) u svojstvu suradnika. U èlanku se - na sta [kolovoza] 1931. god. Zidanje zgrade je zapoèeto 4. temelju usporedbenih analiza zgrade s dru- maja [svibnja] 1932. godine i definitivno je dovršena kra- gim graðevinama izgraðenim u prostornom, jem maja [svibnja] 1934. godine i predana u upotrebu 1. društvenom i socijalnom kontekstu Skopja u juna [lipnja] 1934. godine.” [AMPOS 6.1.297.9/480-673 /a] 2 D. Galiæ je uèenik na Arhitektonskom odjelu Likovne meðuratnom razdoblju te razmatranja u sklo- akademije s kojim je D. Ibler najduže suraðivao, a i radio pu Iblerova stvaralaštva - izvode zakljuèci o na mnogim arhitektonskim natjeèajima od velike važnosti. važnoj ulozi zgrade u promoviranju ideja mo- Galiæ je realizirao najveæi dio Iblerovih zgrada iz 1930-ih. U derne arhitekture u meðuratnom razdoblju i 1934. izlagao je s grupom „Zemlja”. [Premerl, 1976.b: 54; Premerl, 1990: 70; Šegviæ, 1986: 119; Šegviæ, 1992: 68] njezino znaèenje u ostvarivanju njegova soci- 3 Èorak, 1981: 11 jalno angažiranog djelovanja. 4 Tekst Miroslava Krleže Sluèaj arhitekta Iblera važan je Arhitekt Drago Ibler jedan je od temelja hrvat- izvor informacija o Iblerovim projektima u ovome razdob- ske arhitekture dvadesetoga stoljeæa. Iblerov lju. [Krleža, 1992: 7] se arhitektonski opus ostvaruje tijekom goto- 5 Više o Iblerovim stvaralaèkim fazama: Èorak, 1981. vo pet desetljeæa - od 1913. godine kad se 6 Arhitektonski odjel zapoèinje radom 1926. godine, kada je na poziv Ivana Meštroviæa D. Ibler prihvatio mjesto upisuje na Kraljevsku visokotehnièku školu u profesora. Nastavni program škole i prakticiranje nastave Dresdenu, gdje 1921. godine stjeèe diplomu bili su specifièni; nastava se provodila timski, neposredno inženjera-arhitekta, do 1964. godine kad je i kroz zajednièki rad na arhitektonskim zadacima. Ibler kao stradao u prometnoj nesreæi. Njegovo stva- majstor profesor imao je kljuènu ulogu u odgoju nekoliko generacija arhitekata i prihvaæanju funkcionalistièke arhi- ralaštvo „u prostornom smislu, spaja u sebi tekture. [Èorak, 1981: 70-74; Domljan, 1986: 38; Pre- ideološki stupnjevite sredine: rubnu - kakva merl, 1990: 42; Mutnjakoviæ, 1992: 73; Šerman, 2009: PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] 85

lome Arhitektonskom odjelu6 pri Akademiji likovnih umjetnosti, gdje sa skupinom likovnih umjetnika 1929. godine osniva grupu Zemlja7, koje je i predsjednik8 sve do njena raspuštanja 1935. godine. Angažmanom na Likovnoj akademiji, kako navodi Šegviæ, „Ibler je preuzeo u nas Gropiusovu ulogu da odgaja sredinu, da vrši pripremu za novu arhitekturu, urbanizam i novi dizajn”.9 U ovome razdoblju Ibler zajedno s Dragom Galiæem projektira veæi broj graðevina, ali i ostvaruje više realizacija, koje se prema na- mjeni mogu svrstati u nekoliko grupa - od stambenih zgrada i vila, javnih, ponajviše socijalnih i zdravstvenih institucija, do indu- strijskih graðevina. Svojom važnošæu istièu se socijalne i zdravstvene zgrade u kojima se ocrtavaju Iblerove osnovne smjernice rada i nastojanja te se konaèno materijalizira njegovo socijalno angažirano djelovanje. U tom je razdoblju Ibler projektirao i izveo cijeli niz takvih graðevina: OUZOR u Mostaru (1930., æu. Pored potvrðene arhitektonske kvalitete Sl. 2. OUZOR u neposrednoj okolici, 2015. izveden), upravna zgrada Higijenskoga zavo- koja ju èini vrijednom znanstvenog is traži- Fig. 2. SSDO in its immediate surroundings, 2015 da u Zagrebu (1931., izvedena), srednjoškol- vanja, dodatni razlog za temeljito prouèava- sko sklonište u Zagrebu (1931.), OUZOR u nje jest i èinjenica da je zgrada OUZOR-a Osijeku (1935.), te OUZOR u Skopju (1931., jedna od dviju modernistièkih graðevina izveden).10 javne namjene izgraðenih u meðuratnom razdoblju u Skopju.11 U ovome smislu èlanak æe Zgrada OUZOR-a u Skopju treæa je i po- potvrditi znaèenje Iblerova stvaralaštva u sljednja Iblerova izvedena graðevina za javne utemeljenju suvremene slike grada i razvoj namjene u kojoj uspješno organizira prostor moderne arhitekture u meðuratnom i raz- složenoga sadržaja i njegov razmještaj po ka- doblju nakon Drugoga svjetskog rata. tovima. Zgrada je svedena na osnovne geo- metrijske oblike, a proèelja su glatka i oslo- Još jedan važan razlog za istraživanje i doku- boðena nepotrebnih detalja (Sl. 1. i 2.). Osim mentiranje jest i neizvjesnost s kojom je gra- èistoæom arhitekture, uporabom dostupnih ðevina suoèena, i to zbog odreðenih velikih materijala i primjenom suvremene konstruk- gradbenih intervencija i promjena arhitektu- cije istièe se i funkcionalnošæu i racio nal noš- re u buduænosti. Naime, nakon rješenja iz 1996. godine12 kojim je zgrada utvrðena i 332-333; Rogina, 1984: 8]. Ibler organizira „... arhitek- zaštiæena kao kulturno povijesno nasljeðe, tonski odjel, kao jedna meðu prvim arhitektonskim ško- 2009. godine na zahtjev SBKB-a, koja je lama na svijetu, što je kao bazu svoga rada uzela iskljuèi- pravni sljedbenik OUZOR-a, i to od strane vo suvremenu arhitektonsku orijentaciju” [Mutnjakoviæ, 1959: 7]. Konzervatorskog centra Skopje [KCS], izvr- 7 Grupa ‘Zemlja’ okupljala je napredne mlade umjetni- šena je revalorizacija rješenja i smanjena ke, slikare, kipare i arhitekte. Organizatori ‘Zemlje’ bili su zaštitna razina, èime je dopuštena dogradnja slikar Krsto Hegedušiæ i arhitekt Drago Ibler [Premerl, u unutrašnjem dvorištu i gradnja 'priklad- 1990: 46]. Arhitekti - èlanovi i gosti ‘Zemlje’, osim Drage 13 Iblera, bili su još: Stjepan Planiæ, Mladen Kauzlariæ, Lavo- ne nadstrešnice' kod glavnog ulaza. U slu- slav Horvat, Drago Galiæ, Josip Pièman, Zdenko Strižiæ i èaju ostvarenja oèite namjere rukovodstva Stjepan Gomboš [Èorak, 1981: 104]. SBKB-a da dogradnjom trajno promijeni ka- 8 Skupštini je nazoèilo osam umjetnika. Slikari: K. He- rakter zgra de, èlanak æe poslužiti kao pisani Sl. 3. OUZOR u neposrednoj okolici, ortofoto, 2008. gedušiæ, O. Mujadžiæ, O. Postružnik, K. Ružièka i I. Taba- zapis postojeæeg stanja i pregled graðevnih koviæ; kipari: A. Augustinèiæ i F. Kršiniæ, te D. Ibler kao jedi- Fig. 3. SSDO in its immediate surroundings, ni arhitekt udruženja, koji je bio izabran i za predsjednika. intervencija od izgradnje do 2014. godine. ortophoto, 2008 [Paladino, 2006: 169] 9 Šegviæ, 1981: 13 OUZOR U KONTEKSTU ARHITEKTURE 10 OUZOR u Mostaru i OUZOR u Skopju predstavljeni su u knjizi Problemi suvremene arhitekture. [Planiæ, 1932.] I URBANI RAZVITAK SKOPJA 11 Prvi graðevine moderne u Skopju, zgrada OUZOR-a IZMEÐU DVA SVJETSKA RATA Drage Iblera i zgrada Gospodarskog doma Milana Zlo- koviæa, iniciraju i generiraju buduæe gradsko tkivo, a ka- SSDO IN THE CONTEXT rakteriziraju se visokom elaboracijom novoga arhitek- OF ARCHITECTURE AND URBAN tonskog izraza [Bakalèev, 1986: 59]. Avangardnost ove zgrade potvrðuje se i èinjenicom da je izgraðena gotovo u DEVELOPMENT OF SKOPJE istom razdoblju kada i najpoznatije zgrade europskoga BETWEEN THE TWO WORLD WARS purizma. [Tokarev, 2006: 51; Penèiæ, 2009: 25] 12 KCS/a Razvoj grada Skopja u razdoblju nakon Prvo- 13 KCS/b ga svjetskog rata odvijao se pod utjecajem PROSTOR 86 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ideje koje je promovirao bile su usvojene u sljedeæim planskim rješenjima. Nakon više parcijalnih regulacijskih planova za odreðene dijelove grada16 raðene na temelju plana iz 1914., Josif Mihajloviæ, tadašnji gradonaèelnik Skopja, izradio je 1929. godine novi Gene- ralni regulacioni plan. Glavna programsko- -morfološka karakteristika ovoga plana jest podjela grada na funkcionalne dijelove i grupiranje javnih graðevina stvaranjem dva- ju administrativnih središta - državnog i 1 2 opæinskog.17 Nakon donošenja Generalnoga regulacionog plana, a suglasno planovima vlasti da obli- kuje prostor prema svojim potrebama18, u Skopju je poèeo velik graðevinski ciklus i in- tenzivirala se izgradnja javnih graðevina i in- frastrukture. Zbog nedostatka arhitekata u Skopju veliki æe broj inozemnih struènjaka raditi na projektima novih zgrada. Uz srpske aktivni su bili i èeški arhitekti, kao i ruski arhitekti imigranti.19 Ovi æe arhitekti svojim projektima, a suglasno državnoj politici za stva- 3 4 ranje ‘nacionalnoga stila’20 i naklonjenosti lokalnih vlasti ka klasicizmu, odrediti domi- nantan pravac arhitektonske aktivnosti u razdoblju izmeðu dva svjetska rata prema akademizmu. Od javnih graðevina koje su izgraðene neposredno prije donošenja plana 1929. godine pa sve do poèetka Drugoga svjetskog rata, a koje se izdvajaju svojom društvenom vrijed- nošæu, tek se Iblerova zgrada OUZOR-a (1934.) i Gospodarski dom Milana Zlokoviæa 5 6 (1935.) istièu suvremenošæu i utvrðenim mo- dernistièkim pristupom. Sve su ostale zgrade, npr.: Narodno kazalište (1927.), Èasnièki Sl. 4. 1 - Narodno kazalište, 2 - Èasnièki dom, politièkih procesa i urbane politike novona- dom (1929.), Crveni križ (1930.), Narodna 3 - Crveni križ i Burza radne snage, 4 - Narodna stale države Kraljevstva SHS (poslije Kra- banka, 5 - Banovinska skupština, 6 - Željeznièki banka (1933.), Banovinska skupština (1938.), ljevstvo Jugoslavije). Godine 1918. Skopje kolodvor Željeznièki kolodvor (1938.) i Burza radne postaje administrativni centar Vardarske ba- Fig. 4. 1 - National theatre, 2 - Officers’ centre, snage (1939.), projektirane s naglašenim aka- 3 - Red Cross and Employment Office, 4 - National novine u kojem se koncentrira politièka moæ, demskim pristupom, u dijapazonu od ‘folk- bank, 5 - County’s Assembly, 6 - railway station trgovaèki i bankarski kapital te kulturne lorna’, ‘monumentalno evropska’, do ‘moder- aktivnosti širega podruèja. Namjera države niziranog akademizma’ (Sl. 4.). da uspostavi vlast i prilagodi prostor svojim ciljevima, a kao reakcija na zateèeni oto- manski urbani model, bila je usmjerena deo- 14 U ovome razdoblju uspostavlja se nova urbana forma usvajanjem principa razlièitih teorijskih temelja - od ideje tomanizaciji, ali i modernizaciji, stvaranjem za umjetnièko oblikovanje gradova do planiranja u velikoj nove urbane forme, novih javnih institucija i maniri. [Bakalèev, 2004: 61] prostornih dispozicija.14 15 Bakalèev, 2004: 65 Prvi regulacijski plan Skopja izradio je 1914. 16 Više u: Penèiæ, 2011: 25 17 Za plan je karakteristièna podjela grada u funkcional- godine Dimitrije T. Leko (1863.-1914.) na tene dijelove - kvartove koji formiraju nove trgovaèke, ad- melju prvonagraðenog rješenja na natjeèaju ministrativne, sveuèilišne i industrijske centre [Marina, raspisanom jednu godinu ranije. Znaèajna je 2014: 9]. Državni centar okuplja zgrade Županije: Uprava karakteristika ovoga plana da se njime „pro- grada, Armijsko sjedište, Palaèa pravde, Tehnièka direkcija, Trgovaèka komora i akademija, Ured za osiguranje movira novi urbani model, unitarni koncept radnika i Željeznièka direkcija. [Mihajloviæ, 1929: 2] urbane forme”, suprotno od tradicionalnog 18 Kako bi vlast predstavila sebe kao olièenje nove vizije otomanskoga urbanog koncepta „distinktiv- za preobrazbu postojeæega grada prema primjerima raz- nih urbanih entiteta, ‘maala’”.15 Unatoè nje- vijenih srednjoeuropskih gradova, nakon donošenja plana poèeo je velik ciklus izgradnji na novim podruèjima. [Ko- govu donošenju, s obzirom na poèetak Prvo- robar, 2014: 23] ga svjetskog rata te nepovoljne gospodarske 19 Tomovski, 2003: 52 i ekonomske uvjete u desetljeæu koje je slije- 20 Više o nastojanju stvaranja tzv. ‘nacionalnog stila’: dilo - plan nije doživio svoju realizaciju, ali Grèev, 2003: 192-323 PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] 87

Lokacija OUZOR-a nalazi se u neposrednoj daje ‘definitivne instrukcije u pogledu arhi- blizini prostora predviðenog za zgrade Ba- tektonske obrade fasade…’.”24 Izgradnjom, novinske skupštine, za koji je 1930. godine OUZOR je oznaèio „modernistièki proboj, na- raspisan natjeèaj na kojem je prva nagrada kon èega do poèetka Drugog svjetskog rata dodijeljena ruskim arhitektima Ivana Rika i modernizam polako postaje poznat javnosti i Viktora Lukomskog, koji su ponudili akadem- zauzima svoje mjesto u arhitekturi’.”25 sko rješenje s „elementima srednjovjekov- nog graditeljskog naslijeða”.21 Iste godine, ZNAÈENJE SUZOR-A I OUZOR-A U SKOPJU nekoliko mjeseci kasnije, raspisan je i arhi- U IBLEROVU STVARALAŠTVU tektonsko-urbanistièki natjeèaj za širi prostor Trga osloboðenja i okolno podruèje kojem SIGNIFICANCE OF FSSA AND SSDO pripada i lokacija OUZOR-a, no bio je postav- IN SKOPJE IN IBLER’S ARCHITECTURE ljen uvjet da stil graðevina na Trgu bude u Stvaranjem Kraljevine SHS još je u prvim go- Sl. 5. Trg osloboðenja, Generalni regulacioni plan harmoniji s odabranim stilom Banovinske 1929.: 1 - Banovinska skupština, 2 - Gradska uprava, 22 dinama, „zbog razlike u razvijenosti i pravnim skupštine. Prihvaæena prvonagraðena rje- 26 3 - Okružni ured za osiguranje radnika, šenja na ovim natjeèajima, usprkos nasto- tradicijama pojedinih dijelova države” , po- 4 - željeznièko sjedište, 5 - sjedište vojske, èela unifikacija zakonodavstva. Kad je rijeè o 17 - Trgovaèka komora i Akademija, 18 - Tehnièka janju gradskih i banovinskih vlasti, nisu reali- uprava i sekcije, 38 - Uèiteljski dom zirana. Osam godina kasnije, 1938., na loka- osiguranju radnika i radnièkih prava, razlike su bile velike.27 Kako bi se uvelo jednoob- Fig. 5. Liberation square, General regulation plan ciju koja je za nju predviðena, Banovinska 1929: 1 - County administration, 2 - City razno osiguranje radnika na teritoriju cijele skupština je izgraðena, ali prema novome government, 3 - Social Security District Office, države, 14. svibnja 1922. godine usvojen je 4 - Railway Headquarters, 5 - Army Headquarters, projektu èeškog arhitekta Hudaka Vikotora Zakon o osiguranju radnika.28 Na temelju za- 17 - Chamber of Commerce and Academy, (Sl. 4.). Pod utjecajem promijenjenoga kon- 18 - Engineering administration and divisions, kona formiran je Središnji ured za osiguranje teksta nakon izgradnje OUZOR-a i pod utje- 38 - Teachers’ Centre radnika SUZOR u Zagrebu, koji æe u slje- cajem tada veæ sve prisutnijih modernistièkih [ ] deæih petnaest godina imati kljuènu ulogu u tendencija u arhitekturi, u novome projektu organizaciji, širenju i izgradnji mreže okruž- Banovinske skupštine „odstranjeni su svi nih ureda za osiguranje na teritoriju cijele ‘tradicionalistièki’ tretirani elementi sa nazna- zemlje.29 cima povijesne aluzije, èime je uraðen poku- šaj ‘moderniziranja’ arhitektonskog izraza”.23 Godine 1922. raspisan je natjeèaj za idejni projekt zgrade SUZOR-a u Zagrebu, na kojem U kulturnoj sredini prihvaæenog i protežira- 30 nog akademizma, arhitektura OUZOR-a, koja je prvu nagradu osvojio Rudolf Lubyn ski. se zasniva na moguænosti konstruktivistièkog Zgrada SUZOR-a u Mihanoviæevoj ulici izgra- i funkcionalnog pristupa, javila se kao prava ðena je i otvorena šest godina nakon natje- suprotnost izgraðenom okruženju i banovin- èaja, 1928. godine. Godinu dana kasnije ra- skoj politici prema arhitekturi. „Danas nam to spisan je natjeèaj za idejni projekt OUZOR-a u izgleda jednostavna i sama-po-sebi razumlji- Beogradu, na kojem je prvu nagradu os vojio va arhitektura, no treba shvatiti da je samo Lavoslav Horvat, prema èijem je rješenju sa nekoliko godina prije (1929.) ruski emigrant „znaèajnim promjenama na proèeljima zgra- Vilijem Baumgartner u funkciji ‘državnog da i izgraðena 1932. godine”.31 Nakon toga arhitekta’ kralja Aleksandra u Skopju sagra- slijedila je izgradnja OUZOR-a i u drugim ba- dio Oficirski dom, kao sasvim solidan aka- novinskim središtima pa je osiguranje posta- demski klasicizam sredine devetnaestog sto- lo dostupno veæem broju radnika. Meðu osta- ljeæa, treba shvatiti tu državnu i kraljevsku lima, nakon izgradnje 1934. godine poèeo je s arhitekturu gdje Viteški Kralj Aleksandar I. radom i OUZOR u Skopju. Osnovan u Zagrebu, SUZOR je bio pod utjeca- 21 Grèev, 2003: 200 jem i istovremeno je utjecao na zagrebaèku 22 Grèev, 2003: 205 sredinu, i to u okviru u kojem je kreirao svoju 23 Grèev, 2003: 201 politiku i postavljao društvene ciljeve. Zagreb 24 Mutnjakoviæ, 1976: 9 nakon Prvoga svjetskog rata, izgubivši status 25 Ivanovski, 2014: 31 centra makar formalne autonomije u sklopu 26 Puljiz, 2008: 81 Austro-Ugarske Monarhije, „gubi i podlogu 27 Milenkoviæ, 1981: 210 javne izgradnje, osim, još donekle, na po- 28 http://www.daz.hr/vodic/f-zdravstvo-i-socijalne-us- druèju rasadnje kapitala (banke), te prosvje- tanove [16.4.2014.] te i higijenskog standarda”.32 Nova situacija 29 http://www.zso.gov.rs/istorijat.htm [20.5.2014.] negativno se odrazila na arhitekturu, meðu- 30 http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=1347 tim, kako navodi Ž. Èorak, donijela je sa [18.5.2014.] sobom i pozitivne promjene. Prvo, stvorila se 31 Paladino, 2012: 310-327 pogodna klima za racionalizaciju arhitekton- 32 Èorak, 1981: 41 skih oblika i, drugo, pojavila se izrazita pri- 33 Èorak, 1981: 42-44 sutnost socijalne problematike u javnoj, po- 34 U saèuvanim dokumentima vezanim za izgradnju 33 SUZOR, koji OUZOR-a u Skopju može se ustvrditi èvrsto socijalno op- sebno arhitektonskoj svijesti. redjeljenje i aktivnost SUZOR-a k uspostavljanju prakse je osnovan kako bi se brinuo o unaprjeðenju radnièkog osiguranja. [AMPOS/b, 1932: 3] radnièkog osiguranja34, povjerit æe projekti- PROSTOR 88 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

tjeèaju za OUZOR u Osijeku i 1937. godine OUZOR u Sarajevu, na kojem je nagraðen otkupom.38 OUZOR u Skopju jedan je od svega nekoliko Iblerovih graðevina izvedenih izvan Hrvat- ske. Usprkos radu na projektima i sudioniš- tvu na velikom broju arhitektonskih natje- èaja tijekom cijeloga stvaralaèkog razdoblja, Ibler nije imao velikoga uspjeha u realiza- ciji svojih projekata izvan hrvatskih granica. U ovome smislu Skopje predstavlja važnu zemljopisnu odrednicu u njegovu stvaralaš- tvu39, a SUZOR je bitan podržavatelj njegova stvaralaštva. Usto, suprotno negativnim is kustvima SUZOR-a i hrvatskih arhitekata s obzirom na promjene projekta tijekom iz- vedbe u drugim sredinama, zgrada je u pot- punosti izvedena suglasno projektnoj doku- mentaciji.

Sl. 6. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju, tlocrt ranje najveæeg broja zgrada upravo zagre- PROSTORNO OBLIKOVNE, FUNKCIONALNE prizemlja, 1934. baèkim arhitektima35 koji u svojim projektima Fig. 6. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, I KONSTRUKTIVNE KARAKTERISTIKE ZGRADE ground-floor plan, 1934 vode brigu o socijalnim problemima. Svojim angažmanom i inicijativama, putem kojih su SPATIAL AND DESIGN, FUNCTIONAL pokušavali utjecati na socijalna pitanja kod AND STRUCTURAL FEATURES šire javnosti, isticali su se arhitekti i umjetnici OF THE BUILDING iz grupe „Zemlja”.36 Arhitekt Ibler u cijelosti je posveæen socijalnim pitanjima pa sudjeluje Zgrada OUZOR-a nalazi se u užem središtu na gotovo svim arhitektonskim natjeèajima grada Skopja (Sl. 3.), u okruženju zgrada koje je raspisivao SUZOR. Godine 1922. su- javnih institucija i ureðenih javnih površina. djeluje na natjeèaju za zgradu SUZOR-a u Za- Na zapadu je Skupština Republike Makedo- Sl. 7. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju, proèelja, nije (1938.), nekadašnja Banovinska skupšti- 1934. grebu, 1930. godine projektira OUZOR u Mo- 37 na, na istoku Savez sindikata Makedonije Fig. 7. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, staru, godinu dana kasnije OUZOR u Skopju , elevations, 1934 1935. godine osvaja prvu nagradu na na- (1958.), na sjeveru park ‘Žena borec’ i na jugu poslovne i stambeno-poslovne graðevine izgraðene nakon velikoga potresa 1963. godine. Položaj zgrade odreðen je Generalnim regulacionim planom iz 1929. godine. Sugla- sno planu, zgrada se nalazila na južnom rubu novopredviðenoga državnog središta - Trga osloboðenja (Sl. 5.), u grupi s ostalim važnim institucijama i sjeverno od neizgraðene slo- bodne površine. Projektom su prostorno oblikovanje, razmještaj sadržaja i ulazi bili prilagoðeni postojeæim prometnim i pješaè- kim tokovima, kao i otvorenim javnim povr- šinama i susjednim graðevinama u neposred- nom okruženju, koji su predviðeni planom.40

35 „U Zagrebu kao centru oformila se koncentracija arhitekata izvanrednog formata, koji veæ u prvim svojim rado- vima deklariraju prihvaæanje naèela moderne arhitekture, koji napokon i sami grade ta naèela.” [Premerl, 1975: 26] 36 „Prisutnost arhitekata u ‘Zemlji’ moramo objasniti socijalnim aspektima društvene problematike, dakle više idejnim stavovima o humanom graðenju iz kojih æe onda izvirati i naèin njihova stvaralaèkog pristupa aktualnim zadacima graðenja.” [Premerl, 1979: 30]; „Arhitektura u ‘Zemlji’ dio je moderne hrvatske arhitekture, dostatan da je predstavi u vremenu kad je, u zaèuðujuæim razmjerima, bez razmaka i zaostajanja sudjelovala u najsuvremenijim svjetskim zbivanjima.” [Èorak, 1987: 57]; ‘Zemlju’ su èinili mladi lijevo orijentirani umjetnici, slikari, kipari i arhitekti te ona naglašava socijalnu funkciju umjetnosti. [Šegviæ, 1987: 17; Šimetin Šegviæ, 2012: 325] 37 Od saèuvane dokumentacije povezane s izgradnjom može se potvrditi da je izrada projekta sigurno okonèana PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] 89

Objekt je, kako navodi Ž. Èorak, „... u isto redni ulazi sa stubištima: jedan za pristup do vrijeme morao razdvajati i spajati; razdva- servisnih prostorija (kotlovnica, pranje i gla- jajuæi samim dugim potezom svoga (èetve- èanje rublja) i instalacijski prostor u podrumu rostranog) tijela, spajao je sedam metara te drugi za pristup u ambulantni dio na prvo- širokim prolazom, koji je poèinjao na jednoj me katu. U kvadratni dio zgrade ulazi se s strani zgrade, te je, prolazeæi sredinom jugoistoène strane. U ovome su dijelu smješ- unutrašnjeg dvorišta, izlazio na drugoj”.41 Od tene ostave u podrumskoj razini, lokali u pri- izgradnje do danas neposredno okruženje zemlju i stanovi namještenika na prvom i više je puta promijenjeno, izgradnjom u drugom katu. U sredini kvadratne osnove susjedstvu i prenamjenom slobodnih povr- smješteno je pravokutno dvorište s dimen- šina, zbog èega se, kako navodi Èorak, „[da- zijom 5´4 metra. Stanovi namještenika, po nas] ne mogu oèitati njegove prave urbani- dva na katu, sastoje se od èetiri prostorije za stièke intencije”.42 Ipak, analiziramo li fizièko boravak s prateæim sadržajima. okruženje (Sl. 2.), možemo potvrditi inten- Proèelja zgrade (Sl. 7.) lišena su plastiène ciju da se gabaritom i položajem susjedne dekoracije, u korist slobode pozicioniranja zgrade pomno prilagoðavaju OUZOR-u, pa je otvora prema unutarnjem programu. Obliko- time tijekom vremena kontinuirano potvr- vanje se postiže konstruktivnim elementima, ðivano njezino znaèenje u gradograditelj- ritmom otvora, ravnim površinama i volu- skom smislu. menima razlièitih sadržaja. Sjeverozapadno proèelje (Sl. 14.) ima povuèeni trijem na Zgrada ima ortogonalni tlocrt napravljen od kružnim stupovima u prizemlju, iznad kojeg Sl. 8. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju, dva osnovna dijela - veliki pravokutnik di- je postavljen najviši volumen zgrade, ozna- menzija 56,5´40 metara i kvadratni dio s aksonometrija, stanje 1980-ih èen kontinuiranim prozorskim lentama što Fig. 8. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, dužinom stranica od 17,5 metara (Sl. 6.). Na prelaze preko kutova jugozapadnog i sjeve- axonometric projection, 1980s kraæemu, sjeveroistoènom proèelju velikoga roistoènog proèelja. Na suprotnoj strani, pravokutnika dodan je kvadratni dio koji je površina jugoistoènog proèelja (Sl. 14.) po- postavljen u liniji s jugoistoènim proèeljem. dijeljena je horizontalno, s prozorskim traka- Duža proèelja velikoga pravokutnika orijenti- ma, i vertikalno, sa staklenim površinama rana su prema jugoistoku i sjeverozapadu. koje osvjetljavaju sporedna stubišta. Na dru- Po vertikali zgrada ima podrum, prizemlje i tri gome katu ovoga proèelja nalazi se uvuèena kata, pri èemu treæi kat zahvaæa samo sjeve- terasa s kružnim stupovima. rozapadnu stranicu velikog pravokutnika (Sl. 8. i 9.). U veliki pravokutni dio smještene su Konstrukcija zgrade je skeletna, s armirano- kao posebne programske grupe: u prizemlju betonskim stupovima, gredama i montažnim lokali i ambulante; na prvom katu prostorije rebrastim ploèama, pri èemu je oèita discipli- radnièke komore i ambulante; na drugom na postave konstruktivnih elemenata. „Slo- katu terapija i stacionar i na treæem katu ad- boda tlocrtnog rasporeda i moguænost adap- ministracija okružnog ureda. U središnjem tacije neovisni su o konstrukciji. Ovu mo- dijelu pravokutnika otvoreno je dvorište s guænost pruža armirani beton kao temeljni dužinom 40 i širine 20 metara, prema kojemu graðevni materijal, ali i zahtjevi za zado- su orijentirane horizontalne komunikacije i voljenjem funkcije. Prostorni koncept zgrade omoguæuje njeno ispravno funkcioniranje, u najveæi dio sporednih prostorija. Ovaj je pro- 43 stor u prizemnoj razini podijeljen središnjim kojem su funkcija i konstrukcija nedjeljivi.” prolazom koji povezuje dva glavna ulaza. Na Uporaba skeletne konstrukcije omoguæila je bokovima prolaza u prostoru dvorišta nalaze punu slobodu u podjeli i organizaciji unutar- se glavna stubišta kroz koja se pristupa njeg prostora, a uzrokovala je i promjenu do- razlièitim sadržajima po katovima. Pored tad usvojenih tehnika i tehnologija graðenja. glavnih, na kutovima velikoga pravokutnika Zgrada je opremljena sa u to doba najsuvre- Sl. 9. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju, maketa, na jugoistoènome proèelju nalaze se spo- menijim instalacijama i ureðajima, kao što stanje 1980-ih Fig. 9. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, scale su: kotlovnica za toplu vodu i grijanje, elek- model, 1980s prije kolovoza 1931. godine, kada je raspisana licitacija za trièni agregat, trafostanica i telefonska cen- izgradnju. [AMPOS/c] trala. Kad je rijeè o tehnièkim instalacijama, 38 Više o Iblerovim projektima: Èorak, 1981. i Premerl, Ibler uvodi nekoliko novih i inovativnih rje- 1990. šenja. Zanimljivo je rješenje tehnièkog pro- 39 U Skopju Ibler je projektirao i Tvornicu alkaloida, koja stora na podrumskoj razini, kroz koji su pro- je izvedena 1935. [Èorak, 1981: 159] vedene elektriène i strojne instalacije do svih 40 „Iz formalno tipološkog aspekta posmatrano, zgrada prostorija na gornjim katovima. Na vanjskim i OUZOR-a reinterpretira karakteristike urbanog bloka, kao unutarnjim otvorima ugraðena je tada teh- jedinstvena kuæa ‘superblok’, koja putem rašèlanjivanja volumena doživljava moderno transponiranje.” [Geor- nièki najsuvremenija stolarija izraðena u za- 44 gievski, 1986: 59] grebaèkom poduzeæu Filipèiæ i Strmski. 41 Èorak, 1981: 147 Kako navodi Ž. Èorak, „u enterijerima ovog 42 Èorak, 1981: 147 objekta prvog su puta u Jugoslaviji izvedena 45 43 Premerl, 1976.a: 18 glatka vrata (vrata bez uklada)”. 44 AMPOS/d Od izgradnje do danas zgrada je više puta 45 Èorak, 1981: 150; AMPOS/e prenamjenjivana i adaptirana za funkcije PROSTOR 90 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Sl. 10. D. Ibler i D. Galiæ: Ginekološko-akušerska zdravstvenih ustanova.46 Od 1953. do 1962. Lokali na prizemnoj razini prenamijenjeni su klinika u Skopju, krajem 1950-ih godine prenamijenjena je u Ginekološko-aku- u dijagnostièke i lijeènièke odjele, sala sa Fig. 10. D. Ibler and D. Galiæ: Policlinic for Gynaecology and Obstetrics in Skopje, late 1950s šersku kliniku. Prenamjenom je izvedena šalterima i sala radnièkih sindikata na prvom adaptacija postojeæih prostorija suglasno no- nivou pregraðene su i prenamijenjene u Sl. 11. D. Ibler i D. Galiæ: Regijska opæa bolnica vim potrebama, bez veæih graðevinskih zah- bolnièke sobe, a sala za raèunovodstvo i knji- u Skopju, poèetkom 1990-ih vata i, uglavnom, otvaranjem novih ili zatva- govodstvo na treæem nivou pregraðena je i Fig. 11. D. Ibler and D. Galiæ: Regional general hospital in Skopje, early 1990s ranjem postojeæih unutrašnjih vrata. O tome prenamijenjena u djeèji odjel. Prenamjenom nam svjedoèi fotografija s kraja 1950-ih godi- prostora i prostorije razlièitih funkcija (okruž- na (Sl. 10.). ni ured, ambulanta, terapija i radnièka komo- Krajem 1960. godine izraðen je projekt za ra), koje su prvobitnim projektom zbog svoje nadogradnju i adaptaciju zgrade, kojim je prirode bile fizièki izdvojene, meðusobno su predviðena izgradnja treæega kata iznad povezane, èime je promijenjen režim kretanja postojeæe neprohodne terase i dogradnja dva po razinama i otvorenost zgrade za posjeti- kata iznad središnjeg prolaza koji dijeli telje. Glavni ulaz ispod trijema sa stupovima, unutrašnje dvorište, te prenamjena velikoga orijentiran prema otvorenoj površini sjeverno dijela unutrašnjeg prostora suglasno potre- od zgrade, postao je sporedan ekonomski bama za prenamjenu od ginekološko-aku- ulaz (danas potpuno zatvoren). Ulaz na jugo- šerske klinike u opæu bolnicu. Premda je istoènom proèelju postao je glavni ulaz za projektant prepoznao kvalitete zgrade i izradi pacijente i lijeènièko osoblje s visokim ni- projekta pristupio s ocjenom da je „zgrada u voom ogranièenja. Time je nestala uloga pro- okolini dominantna po svome arhitekton- laza za spajanje otvorenih površina na obje- skom konceptu i oblikovanju”, smatrajuæi da ma stranama zgrade. Prostor lokala koji je se kao krajnji cilj „nameæe potreba od sa- bio orijentiran prema van, zazidavanjem ot- èuvanja spoljašnjeg izgleda i arhitekture” - vora postao je dio unutarnje prostorne orga- nove opsežne sadržaje nije mogao smjestiti a nizacije, èime je dojam povezanosti s okoli- da ne naruši arhitekturu zgrade, što se vidi nom nestao, a uloga trijema na stupovima u saèuvanim grafièkim prilozima (Sl. 12.).47 ostala je samo oblikovna (Sl. 13.). Prenamje- Realizacija projekta nije zapoèela, a nakon nom su stanovi namještenika preureðeni u velikog potresa u Skopju 1963. godine, ideja administrativni prostor, na jugoistoènoj stra- o dogradnji treæega kata napuštena je i zgra- ni prvoga kata ureðen je kirurški blok, a da je saèuvala postojeæi izgled. izgraðene su i prizemne dogradnje u unutarnjem dvorištu. A 1962. godine graðevina je prenamijenjena u Regijsku opæu bolnicu. U tome razdoblju Krajem 1960-ih, u sklopu velike obnove grada Sl. 12. Projekt za nadogradnju zgrade iz 1960., izvedeni su prvi znaèajni graðevni zahvati koja je poèela nakon velikog potresa 1963. jugoistoèno i jugozapadno proèelje godine, izvedena je prva rekonstrukcija pro- Fig. 12. Addition onto the building, design from 1960, radi prilagoðavanja prostora za novu funkci- southeastern and southwestern elevations ju, no suglasno s projektom iz 1960. godine. èelja. Na vanjskim proèeljima, iznad prvobit- ne žbuke obojene crvenom bojom, postavlje- ne su crvene keramièke ploèice malih dimenzija 3/3 cm (Sl. 11.), pa je zgrada izgubila dotad prepoznatljiv izgled.48 Godine 1974., kada su izvršene nove promjene na tlocrtu (Sl. 15.), Regijska bolnica ušla je u sastav no- voosnovane ustanove Gradska bolnica Skop- je s više zdravstvenih sadržaja. Otada je poznata kao Gradska bolnica.49 Godine 1996. zgrada je službeno prepoznata kao znaèajno materijalno kulturno naslijeðe i PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] 91

1 2 rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kul- mjesto u povijesti suvremene arhitekture u Sl. 13. D. Ibler i D. Galiæ: Regijska opæa bolnica ture grada Skopja proglašena je spomenikom Republici Makedoniji zbog toga što je jedan u Skopju, poèetkom 1970-ih Fig. 13. D. Ibler and D. Galiæ: Regional general kulture, s obrazloženjem da se „radi o prvom od najznaèajnijih objekata izgraðenih na te- hospital in Skopje, early 1970s predstavniku moderne arhitekture u Make- melju principa funkcionalizma, u kojemu su doniji”.50 Rješenjem se utvrðuje drugi stu- sublimirane ideje Evropske moderne, od koje Sl. 14. D. Ibler i D. Galiæ: OUZOR u Skopju 2014.: panj zaštite, koji se ostvaruje „saèuvanjem se kasnije razvija internacionalni stil, i to je 1 - sjeverozapadno proèelje, 2 - jugoistoèno proèelje 51 Fig. 14. D. Ibler and D. Galiæ: SSDO in Skopje, 2014: prvobitnog stanja”. Samo šest godina ka- prvi objekt u našoj državi na kojem je moder- 1 - northwestern facade, 2 - southeastern facade snije, 2002. godine, izvedena je druga rekon- na primijenjena.”54 Revalorizacijom se potvr- strukcija proèelja. Proèelja su presvuèena ðuje drugi stupanj zaštite, utvrðen rješenjem keramièkim ploèicama dimenzija 60/60 cm, iz 1996. godine, meðutim stupanj zaštite re- prikvaèenim na potkonstrukciju od èeliènih valorizacijom je zapravo smanjen zbog novih profila, a originalna drvena stolarija zamije- mjera zaštite koje sadrži ‘drugi stupanj’, a njena je plastiènom (Sl. 16.). Suprotno rješe- koje su odreðene Zakonom o zaštiti kultur- nju za oèuvanje prvobitnog stanja i široko- nog naslijeða55 iz 2004. godine. Novim reži- prihvaæenim, u arhitektonskim krugovima, mom zaštite, izmeðu ostalih mjera, „dozvolja- preporukama Venecijske povelje52, proèelja va se dogradnja i nadgradnja za potrebe bol- su obraðena materijalima koji nisu originalni nice s kojima se neæe promijeniti spoljašni i primjereni, èime je smanjena arhitektonska izgled objekta; izvoðenje graðevinskih inter- vrijednost zgrade. Ovaj zahvat na proèelju vencija u unutarnjem dvorištu sa adapta- bio je kulminacija kontinuiranih arhitekton- cijom postojeæeg prostora za potrebe bol- skih promjena na tlocrtima i proèeljima zgra- nice, zaštitne nastrešnice dvorišta i liftov- de OUZOR-a. Sl. 15. D. Ibler i D. Galiæ: Regijska opæa bolnica ske ku æice; i izvedba nastrešnice ispred glav- u Skopju, snimka stanja 1982. A 2009. godine na zahtjev menadžmenta nog ulaza objekta zbog prikladnog prijema Fig. 15. D. Ibler and D. Galiæ: Regional general SBKB-a i uz dozvolu Ministarstva zdravlja na- pacijenata”.56 hospital in Skopje, 1982 pravljen je Elaborat za revalorizaciju spomenika kulture Gradska bolnica sa strane KCS-a. U tijeku izrade elaborata, kako navode njeni autori, utvrðeno je da „objekt ispunjava uvjete i kriterije da i dalje ostane zaštiæeno kulturno naslijeðe”.53 U objašnjenju se navodi: „Zgrada Gradske bolnice zauzima istaknuto

46 Nije poznato je li D. Ibler konzultiran o izmjenama gra- ðevine nakon rata, kada je prenamijenjena od OUZOR-a u Ginekološko-akušersku bolnicu. 47 SBKB 48 Proèelja unutarnjeg dvorišta nisu bila dio ove rekon- strukcije i zadržala su prvobitnu obradu. 49 Godine 2001. graðevina je preimenovana u Specijal- nu bolnicu kirurških bolesti, a od 2008. do danas nosi na- ziv Klinika kirurških bolesti „Sv. Naum Ohridski”. 50 KGS/a 51 KGS/a 52 http://www.international.icomos.org/charters/veni- ce_e.pdf [16.4.2014.] 53 KCS/b 54 KCS/b 55 SV br. 20/04 i 115/07 56 KCS/b PROSTOR 92 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

koje posjeduje. U ovome smislu èlanak potvr- ðuje veliku moæ programske transformacije zgrade, koja je oèita tijekom èitavog razdoblja njena korištenja, ali i apsorpciju nega- tivnih prostornih promjena koje su dokaz njenih kvaliteta u projektantskom pristupu i korištenju moguænosti što su ih tijekom izgradnje pružale tada avangardne tehnike. Nakon 81 godine od izgradnje, koliko god nam smetaju promjene u tlocrtu - npr.: blo- kiranje prolaza koji dijeli dvorište i spaja duže strane zgrade, promijenjen odnos prema okolini prenamjenom lokala u prizemlju u bolnièke prostore, dogradnja prizemlja na štetu dvorišta i promjene na proèeljima i unutrašnjosti - ipak ostaje izvanredan dojam lakoæe kretanja kroz prostor, udobnost širo- Sl. 16. D. Ibler i D. Galiæ: Specijalna bolnica kirurških ZAKLJUÈAK bolesti „Sv. Naum Ohridski” u Skopju, 2008. kih i osvijetljenih prolaza, volumen praznoga Fig. 16. D. Ibler and D. Galiæ: Specialized hospital CONCLUSION (dvorišta) u odnosu s izgraðenim, postojani for surgery ”St Naum Ohridski” in Skopje, 2008 kontakt unutrašnjosti s okruženjem, osjeæaj Zgrada OUZOR-a u Skopju vrijedno je ostva- sebe u odnosu na zgradu i izvrsna kvaliteta renje hrvatske arhitekture, njenih dostignuæa prvobitno ugraðenih nasuprot promijenjenih i avangardnosti u meðuratnom razdoblju57, materijala. kao i njenih arhitekata „opredijeljenih i po- sveæenih socijalnim pitanjima koje pokuša- Iblerov OUZOR i Tvornica alkaloida prve su i vaju rješavati”. Ne opredjeljenje prihvaæa- jedine realizirane graðevine hrvatskih arhi- njem stilskih odrednica, nego opredjeljenje tekata u Skopju u meðuratnom razdoblju. zbog vjerovanja u moguænosti koje arhitek- Nakon Drugoga svjetskog rata hrvatski su tura posjeduje i ciljeve koji se arhitekturom arhitekti sa svojim projektima bili èesto za- mogu ostvariti. Arhitektura koja može pomoæi stupljeni u Skopju. Godine 1949. Stanko rješavanju društvenih i socijalnih prilika.58 Kliska izvodi zgradu Državne bolnice; Antun Ulrich, koji boravi u Skopju od 1949. do 1953. Zahvaljujuæi analizi i obradi skupljenih origi- godine kao profesor na Tehnièkom fakultetu, nalnih grafièkih i pisanih dokumenata znan- izvodi u Skopju 1949. godine Državni stu- stvenoj je javnosti predstavljen važan dio dentski dom. A 1955. godine Slavko Löwy Iblerova opusa. Zgrada OUZOR-a u Skopju izvodi elitni gradski hotel „Skoplje”; Vlado ima znaèajno mjesto u Iblerovu stvaralaštvu Antoliæ i Egon Steinmann Univerzitet „Sv. Kiril upravo zbog èinjenice da je to jedna od malo- i Metodij”, a Ivan Vitiæ administrativnu zgra- brojnih Iblerovih izvedenih graðevina izvan du „Automakedonija”. Još dugo nakon iz- hrvatskih granica koja dosad nije sustavno gradnje arhitektura OUZOR-a bit æe polazište obraðena i koja do danas nije bila u cijelosti 59 arhitekata koji rade u Skopju i utjecat æe na dostupna. razvoj poslijeratne moderne arhitekture. U Znanstvenoj javnosti predstavljene su infor- ovome smislu, èlanak æe biti temelj za daljnja macije vezane za izgradnju i stanje zgrade istraživanja Iblerove arhitekture radi utvrði- nakon otvaranja, a prikazane su i promjene vanja njezina znaèenja u promoviranju ideja tijekom njezina korištenja, kao i kvalitete moderne arhitekture u Skopju i regiji.

57 „Moderna se arhitektura u Hrvatskoj, posebno u Za- grebu, javlja veæ na poèetku dvadesetih godina, relativno rano, potvrðujuæi se sama svojom vrijednošæu i ustrajnim djelovanjem šezdesetak naprednih, angažiranih i spo- sobnih arhitekata koji su misao moderne arhitekture pre- nijeli u našu sredinu i ostvarili je opsežnim i znaèajnim djelom.” [Premerl, 1986: 15]; „U njemu [Zagrebu] brojna generacija naprednih novih arhitekata, ... projektirajuæi afirmira svoje stavove o prostornim i oblikovnim pitanjima, ekonomiènosti graðenja i socijalnom aspektu nove suvremene arhitekture nužne za bolji život.” [Radoviæ Maheèiæ, 2007: 19] 58 Šerman, 2009: 333 PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] 93

Literatura Bibliography

1. Bakalèev, M. (1986.), Prilog kon modernata vo Skopje, „Informator na Sojuzot na društvata na arhitektite na Makedonija”, 12 (30-32): 58-59, Skopje 2. Bakalèev, M. (2004.), Domuvanje kako urban fragment na primerot na Skopje, disertacija, Arhitektonski fakultet, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij”, Skopje 3. Èorak, Ž. (1981.), U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeðu dva rata, Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb 4. Èorak, Ž. (1987.), Grupa „Zemlja” i hrvatska arhitektura izmeðu dva rata, „Arhitektura”, 40 (200-203): 53-57, Zagreb 5. Domljan, Ž. (1986.), Arhitektura XX stoljeæa u Hrvatskoj, u: Umjetnost na tlu Jugoslavije - Ar- hitektura XX stoljeæa, Beograd-Zagreb-Mostar 6. Georgievski, Lj. (1986.), Drago Ibler OUZOR, Skopje, „Informator na Sojuzot na društvata na arhitektite na Makedonija”, 12 (30-32): 59-62, Skopje 7. Grèev, K. (2003.), Arhitektonskite stilovi vo ma- kedonskata arhitektura od krajot na 19 vek i periodot megju dvete svetski vojni, Institut za folklor „Marko Cepenkov”, Skopje 8. Ivanovski, J., et al. (2014.), Findings: Macedo- nian pavilion 14th International Architecture Exi- bition - La Biennale di Venecija 2014, Mladinski kulturen centar, Skopje 9. Konstantinovski, Gj. (2001.), Graditelite vo Makedonija : XVIII-XX vek, Tabernakul, Skopje 10. Korobar, V. (2014.), Sto godini od poèetokot na sovremenoto urbanistièko planiranje na Skopje, „Presing”, 3 (18): 22-26, Skopje 11. Krleža, M. (1992.), Sluèaj arhitekta Iblera, u: O hrvatskoj arhitekturi: napisi, eseji, polemike, studije [odabrao: Šegviæ, N.], Arhitektonski fakultet , 7-8, Zagreb 12. Marina, O.; Karanakov, B. (2014.), Skopje mo- deli na grad, Grad Skopje, Skopje 13. Mihajloviæ, J. (1929.), Regulacioni plan Skoplja, „Skopski glasnik”, 1 (28): 1-9, Skopje 14. Milenkoviæ, T. (1981.), Privremeno radnièko za- konodavstvo u Jugoslaviji - od kraja Prvog svetskog rata do donošenja Vidovdanskog ustava, u: Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživaèkog centra JAZU, 11: 210, Zagreb 15. Mutnjakoviæ, A. (1959.), Arhitekti u ‘Zemlji’, „Èovjek i prostor”, 5 (90): 7, Zagreb 16. Mutnjakoviæ, A. (1976.), Drago Ibler, „Arhitek- tura”, 29 (158-159): 5-11, Zagreb 17. Mutnjakoviæ, A. (1992.), Arhitektonski odjel, u: O hrvatskoj arhitekturi: napisi, eseji, polemike, studije [odabrao: Šegviæ, N.], Arhitektonski fakultet, 73, Zagreb 18. Paladino, Z. (2006.), Arhitekt Lavoslav Horvat i „Udruženje umjetnika Zemlja”, „Prostor”, 14 (2 /32/): 166-177, Zagreb PROSTOR 94 1[49] 23[2015] 82-95 G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

19. Paladino, Z. (2012.), Arhitektonski opus Lavo- slava Horvata u Beogradu, „Prostor”, 20 (2 Izvori /44/): 310-327, Zagreb Sources 20. Penèiæ, D. (2009.), Skopje - An Architectural Guide, Coalition for Sustainable Development, Skopje 21. Penèiæ, D. (2011.), Vlijanieto na urbanistièkite planovi vrz diskontinuiranata prostorna tranzi- cija na gradot Skopje vo dvaesetiot vek, disertacija, Arhitektonski fakultet, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij”, Skopje 22. Planiæ, S. (1932.), Treba znati... Progres gradi- Arhivski izvori ture zgrade Gradske bolnice, Skopje), datiran teljstva. Problemi savremene arhitekture, Jugo- 24.4.2009. slovenske štampe, Zagreb Archive Sources 12. KCS/c: Rešenie za proglasuvanje na „Zgradata 23. Popovski, J. [ur.] (1967.), Skopje 1963, Štam- na Gradska bolnica” vo Skopje za znaèajno kul- parski zavod „Ognjen Prica”, Zagreb 1. Arhiv Makedonije - Podruèno odjeljenje Skopje, Ul. Moskovska 1, Skopje, Makedonija [AMPOS], turno nasledstvo (Odluka kojom se zgrada 24. Premerl, T. (1975.), Zdravstveni projekti i pro- Fond Gradskog poglavarstva AMPOS Gradske bolnice u Skopju proglašava vrijednim jekti hrvatske meðuratne arhitekture, „Arhitek- kulturnim naslijeðem), datiran 1.6.2009. tura”, 28 (152-153): 26-36, Zagreb 2. Arhiva Makedonije, Kej 13 Noemvri bb, Skopje, Makedonija [AM], Fond Planovi AM 13. MGS vl. br. 7729: Tiskana razglednica iz 1936. 25. Premerl, T. (1976.a), Hrvatska moderna arhitektura izmeðu dva rata, „Arhitektura”, 29 (156- 3. Arhiv Specijalne bolnice kirurških bolesti „Sv. 14. SV br. 20/04 157): 12-40, Zagreb Naum Ohridski”, Bul. 11 Oktomvri 53, Skopje, 15. SV br. 115/07 26. Premerl, T. (1976.b), Pobjeda moderne, „Arhi- Makedonija [SBKB] tektura”, 29 (156-157): 41-54, Zagreb 4. Arhiva Konzervatorskog centra Skopje, Ul. Josif 27. Premerl, T. (1979.), Arhitektonska i društve- Mihajloviæ 7, Skopje, Makedonija [KCS] Internetski izvori na avangarda, „Èovjek i prostor”, 25 (315-316): 5. Arhiva Muzeja grada Skopja, Bul. M.H. Jasmin Internet Sources 30-31, Zagreb bb, Skopje, Makedonija [MGS], Fototeka MGS 28. Premerl, T. (1986.), Tragovi moderne u poslije- 6. Arhiva Služben vesnik na Republika Makedonija 1. Vodiè kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u ratnoj arhitekturi Hrvatske, „Arhitektura”, 39 (Narodne Novine Republike Makedonije) [SV] Zagrebu [http://www.daz.hr/vodic/f-zdravstvo- (196-199): 14-21, Zagreb -i-socijalne-ustanove (16.4.2014.)] 29. Premerl, T. (1990.), Hrvatska moderna arhi- 2. Zavod za socijalno osiguranje, Beograd - po- tektura izmeðu dva rata - nova tradicija, Na- Dokumentacijski izvori vijest [http://www.zso.gov.rs/istorijat.htm (20. kladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 05.2014.)] Document Sources 30. Puljiz, V. (2008.), Mirovinski sustav, u: Socijal- 3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - po- na politika Hrvatske [ur.: Puljiz, V.; Bežovan, 1. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /a: Protokol komi- vijesni pregled [http://www.mirovinsko.hr/de- G.; Matkoviæ, T.; Šuæur, Z.; Zrinšèak, S.], sijskog uviðaja, datiran 30.7.1934. fault.aspx?id=1347 (18.5.2014.)] Pravni fakultet, Zagreb 2. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /b: Uvjeti licitacije, 4. ICOMOS: The Venice Charter 1964 [http://www. 31. Radevski, A.; Panovski M.; Deskov V. (2008.), datiran kolovoz 1932. international.icomos.org/charters/venice_e.pdf Macedonian Contemporary Architecture Re- (16.4.2014)] -discovered, Asocijacija na arhitekti na Make- 3. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /c: Opæi graðevinski donija, Skopje uvjeti, datiran kolovoz 1931. 5. http://www.google.com/earth/index.html 32. Radoviæ Maheèiæ, D. (2007.), Moderna arhi- 4. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /d: Ugovor sklopljen tektura u Hrvatskoj 1930-ih godina, Školska izmeðu poduzeæa Filipèiæ i Strmski iz Zagreba s knjiga, Zagreb jedne strane i SUZOR iz Zagreba s druge strane, Izvori ilustracija datiran 28.10.1932. 33. Rogina, K. (1984.), Arhitekt Drago Ibler, 1894- Illustration Sources 1964, „Èovjek i prostor”, 30 (379): 8, Zagreb 5. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /e: Troškovnik za 34. Šegviæ, N. (1981.), Arhitektonska škola Drage Ib- stolarske radnje te dobavu i montažu okova, da- Sl. 1. MGS lera, „Èovjek i prostor”, 27 (6 /339/): 13, Zagreb tiran 1.10.1932. Sl. 2. Foto: autori 35. Šegviæ, N. (1986.), Stanje stvari, jedno viðenje 6. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /f: Državen zavod za Sl. 3. http://www.google.com/earth/index.html> 1945-1985, „Arhitektura”, 39 (196-199): 118- socijalno osiguruvanje filijala Skopje (Državni Google Earth 7.1.2.2041. (30.06.2009). Skop- 128, Zagreb ured socijalnog osiguranja podružnica Skopje), je, Macedonia. 41° 59’ 33.92”N, 21° 26’ 03. postojeæe stanje 1949. tlocrt podruma, pri- 36. Šegviæ, N. (1987.), Prilozi za definiranje pojma - 03”W, Eye alt 541m. NOAA, DigitalGlobe zemlja, prvog, drugog i treæeg kata; svi u mjerilu zagrebaèka arhitektonska škola, „Arhitektura”, 2013. [3.3.2015] 1:100 40 (200-203): 12-20, Zagreb Sl. 4. Tomovski, 2003. (autorska obrada) 37. Šegviæ, N. (1992.), Arhitektonska ‘moderna’ u 7. AMPOS 6.1.297.9/480-673 /g: Okružni ured za Sl. 5. AM Hrvatskoj, u: O hrvatskoj arhitekturi: napisi, osiguranje radnika Skopje, crteži stolarije Filip- èiæ i Strmski iz 1932., u mjerilu 1:1 i 1:10 Sl. 6. Autori (na osnovi pronaðenih dokumenata i eseji, polemike, studije [odabrao: Šegviæ, N.], osobnog premjera) Arhitektonski fakultet , 66-69, Zagreb 8. AM 1.872.20-14: Generalni regulacioni plan Skopja, 1929., mjerilo 1:5000 Sl. 7. Autori (na osnovi pronaðenih dokumenata i 38. Šerman, K. (2009.), Utjecaj Bauhausa na hrvat- osobnog premjera) sku meðuratnu arhitekturu, „Prostor”, 17 (2 9. SBKB: Ginekološko-akušerska klinika (Klinika /38/): 328-335, Zagreb za ginekologiju i porodiljstvo), Projekt za nad- Sl. 8. Georgievski, 1986: unutrašnja korica 39. Šimetin Šegviæ, N. (2012.), Kulturni, socijalni i gradnju iz 1960. godine - tehnièki opis, tlocrt Sl. 9. Foto: Maketa (Maketa je izložak Makedon- intelektualni aspekti zagrebaèke arhitekture prizemlja, prvog, drugog i treæeg kata, te južno, skog paviljona na Meðunarodnom arhitek- moderne: ozdravljenje buduænosti, „Radovi Za- istoèno, sjeverno i zapadno proèelje; svi u mje- tonskom bijenalu u Veneciji 2014., koju su voda za hrvatsku povijest”, 51 (44): 303-345, rilu 1:100 izradili S. Madzovski i M. Fidanovski.) Zagreb 10. KCS/a: Rešenie za utvrduvanje svojstvo na spo- Sl. 10. Popovski, 1965. (nepagirano) 40. Tokarev, M. (2006.), Stogodini moderna arhi- menik na kulturata na zgradata na Gradska bol- Sl. 11. Konstantinovski, 2001: 40 tektura - Kniga treta - Pridonesot na Makedo- nica (Odluka kojom se zgradi Gradske bolnice Sl. 12. SBKB nija i Jugoslavija (1918-1990), Skopje utvrðuje status spomenika kulture), datiran Sl. 13. Èorak, 1981: 148 41. Tomovski, K.; Petkovski, B. (2003.), Arhitek- 14.3.1996. Sl. 14. Foto: autori turata i monumentalnata umetnost vo Skopje 11. KCS/b: Elaborat za revalorizacija na spomeni- megju dvete svetski vojni, Muzej na grad Skop- kot na kulturata „Zgradata na Gradska bolnica”, Sl. 15. Georgievski, 1986: 61 je, Skopje Skopje (Elaborat o revalorizaciji spomenika kul- Sl. 16. Radevski, 2008. (nepagirano) PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Okružni ured za osiguranje radnika u Skopju… G. MICKOVSKI, V. DJOKIÆ 82-95 23[2015] 1[49] 95 Sažetak Summary

Social Security District Office in Skopje Designed by the Architect Drago Ibler, 1934

This paper aims to provide a comprehensive analy- poses. Those that certainly deserve to be singled Skopje by following the essential principles of new sis of the Social Security District Office [SSDO] out as an illustration of Ibler’s active social en- aesthetics: the purity of architectural vocabulary, building in Skopje, the capital of Macedonia, built gagement were social and healthcare facilities. At smooth facades devoid of unnecessary details, a between 1932 and 1934. The analysis is based on the time he designed and built quite a number of modern structure, and the building technology of the archive research of mostly unpublished docu- similar buildings: SSDO in Mostar (1930), the ad- the new age. This architecture is primarily rational ments, in the form of original graphic and textual ministration building of Hygienic Institute in Za- and logical, designed to meet the requirements for supplements to the project, documents on the con- greb (1931), the high-school shelter in Zagreb healthy living. In this respect the SSDO building struction and use of the building, and documents (1931, unbuilt), SSDO in Skopje (1931) and SSDO in represents a real Modernist breakthrough. Until issued by the state and local authorities. Further- Osijek (1935, unbuilt). Between 1935 and 1964, the beginning of World War II Modernism gradually more, the building itself has been thoroughly sur- Ibler designed and built a number of houses, resi- became publicly known and was widely accepted veyed in terms of its condition and measurements, dential and office buildings in Zagreb some of as a dominant architectural style of the century. It and the interviews were conducted with the em- which are the building in Martiæeva street (1936), is in this context that the significance of Ibler’s ployees. The building was designed by the Croa- Markulin house (1936), ”Wooden high-rise builld- work is assessed in this paper and seen as a valu- tian architects Drago Ibler (1894-1964) and Drago ing” and the building of the Executive Council of able contribution to the formation of the city’s con- Galiæ (1907-1992) as collaborator. Starting from a the Parliament, both built in 1958. temporary image and the development of Modern comparative analysis of this building and other In the first half of the 20th century, Skopje experi- architecture in Skopje in the period between the buildings built in Skopje at the time as well as from enced large territorial and economic changes two World Wars and after World War II. an analysis of this building within the context of which substantially affected its urban develop- In the context of Ibler’s professional work, the SSDO the entire Ibler’s architecture, this paper provides ment. Until the beginning of the Balkan wars in building deserves to be ranked as one of his remark- fresh insights into the significance of this building 1912 and the fall of the Ottoman Empire to which able achievements. Owing to his activities and initia- for the promotion of modern architectural princi- Skopje territorially belonged, the city developed as tive in the ”Zemlja” association, Ibler had a major ples in the region and a proof of Ibler’s engage- a typical oriental city. After the Balkan wars, Sko- role in pursuing their goals: to raise public aware- ment with social issues. pje became a part of the Kingdom of Serbia and ness of burning social issues that need to be ad- Drago Ibler (born in Zagreb, 1894) was one of the after World War I it was incorporated into the new- dressed through modern architecture. With this leading figures of the 20th century Croatian archi- ly-established state called the Kingdom of Serbs, building, Ibler proved his dedication to social issues. tecture. He finished his high-school education in Croats and Slovenes. A new phase of its develop- Besides, this building is one of his few projects built 1913 in his hometown and subsequently enrolled in ment then began. In the new state the city’s urban abroad. Despite the fact that he actively took part in the Royal Polytechnic in Dresden where he gradu- development was obviously marked by a tendency numerous architectural competitions throughout his ated in 1921. He started his professional career in to get rid of the Ottoman traces and to modernize career and that his competition entries were often the Berlin-based studio of Hans Poelzig where he the city. Measures were undertaken to create new highly praised and awarded, he did not receive com- was introduced to expressionist architecture. In urban forms by spreading the urban areas to new missions from abroad. It is also worth mentioning 1925 he designed a highly-acclaimed theatre de- territories and build new public buildings. The ma- that, unlike other Croatian architects whose projects partment in the Pavilion of the Kingdom of Serbs, jority of public buildings of the period were de- were frequently modified or altered during construc- Croats and Slovenes on the World exhibition signed in academic styles. This was largely due on tion in other countries, Ibler’s building was entirely (EXPO’25) in Paris which helped him establish his one side to the official urban policy which aimed to built in accordance with his design. reputation on the architectural scene. In 1926 he establish the so-called ”national style” and on the This paper throws light on a segment of Ibler’s became a professor in the newly-founded architec- other to Classicist architecture which was favoured work which has not been systematically researched tural department of the Academy of Fine Arts in by the authorities. In such a context, the SSDO so far and which has been largely inaccessible. The Zagreb. In 1929 Ibler together with a group of art- building stood in complete contrast to its immedi- established facts in this paper may serve as a basis ists founded and headed an association called ate built environment. It was the first public struc- for further research on Ibler’s architecture with the ”Zemlja” until its end in 1935. In this period he ad- ture in Skopje built on functionalist approach and aim to assess its significance in promoting the prin- opted functionalist architectural principles and re- the established Modernist principles. With this ciples of Modern architecture in the region and in alized a large number of buildings for various pur- building Ibler introduced the ”new architecture” to particular in Skopje and Macedonia. GORAN MICKOVSKI VLADAN DJOKIÆ

Biografije Biographies

GORAN MICKOVSKI, arhitekt, asistent je na Arhi- GORAN MICKOVSKI, architect, assistant at the Fa- tektonskom fakultetu Univerziteta „Sv. Kiril i Meto- culty of Architecture of the Ss. Cyril and Methodius dij” u Skopju. Autor je veæeg broja izvedenih zgra- University of Skopje. He realized a great number of da i sudionik mnogih meðunarodnih izložaba, buildings and exhibited on many international ex- meðu kojima i Bijenale arhitekture u Veneciji 2014. hibitions including the Architecture Biennale in godine. Venice 2014. Dr.sc. VLADAN DJOKIÆ, arhitekt, redovni je profesor VLADAN DJOKIÆ, Ph.D., architect, Full Professor at na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Autor je the Faculty of Architecture of the University of Bel- više knjiga i znanstvenih radova iz podruèja urba- grade. He is the author of books and scientific pa- nistièkog planiranja i urbanistièke morfologije. pers in urban planning and urban morphology. 23 [2015]1[49] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBANPLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM OF ARCHITECTURE FACULTY OF ZAGREB, UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE 1-6 [2015] 1-194 23 [2015]1[49] UDK |UDC71/72 CODEN PORREV ISSN 1330-0652 PROSTOR POSEBNI OTISAK/SEPARAT 2-13 Znanstveni prilozi Mladen ObadŠæitaroci Mara Mariæ

Scientific Papers UDK 712:728.84(497.5,Dubrovnik)”15/20” Izvorni znanstvenièlanak Razvoj imijene i Stay-CabogauDubrovniku Perivoj ljetnikovacaBona-Caboga OFFPRINT UDC 712:728.84(497.5,Dubrovnik)”15/20” Original ScientificPaper Development andChanges and Stay-CabogainDubrovnik The GardenoftheVillasBona-Caboga