BRANA VONARJE

Projekt FRISCO2.1 Prekogranično usklađeno smanjenje rizika od poplava 2.1 – građevinska mjera brana Vonarje

PREGRADA VONARJE

Projekt FRISCO2.1 Čezmejno usklajeno zmanjševanje poplavne ogroženosti 2.1 – gradbena ukrepa pregrada Vonarje

Projekt se u okviru Programa Interreg V-A Slovenija – Hrvatska sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt se v okviru Programa Interreg V-A Slovenija – Hrvaška sofinancira s sredstvi Evropskega sklada za regionalni razvoj.

3 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

Sadržaj Vsebina Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb | [email protected] | www.voda.hr

About the brochure / O brošuri 8

SUTLA / SOTLA 14

Rijeka kroz povijest / Reka skozi zgodovino 16 Hajdrihova ulica 28c, 1000 Ljubljana | [email protected] | www.dv.gov.si Sliv rijeke Sutle / Porečje Sotle 19 Naseljenost / Prebivalstvo 20

www.frisco-project.eu | https: // frisco21-project.eu O BRANI VONARJE / O PREGRADI VONARJE 22

Nastanak / Zasnova 24 Postojeće stanje / Trenutno stanje 29 Značaj projekta FRISCO2.1 / Pomen projekta FRISCO2.1 32 Očekivani rezultati / Pričakovani rezultati 35 Naklada: 500 primjeraka | ožujak 2019. Budućnost brane / Prihodnost pregrade 36 Naklada: 500 izvodov | marec 2019

4 5 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

6 7 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

About the brochure

Cross-border cooperation makes it possible to address irrigation, and water retention). Due to water pollution The Project has a total value of EUR common challenges identified in the border areas and caused by the non-existence of a system for collecting 1,678,525, of which 85 % (EUR 1,426,746.25) to take advantage of available potential for growth wastewater from upstream settlements, in the late and strengthen the process of cooperation between 1980s its use for water supply stopped. Today its is co-financed from the European Regional the neighbouring countries with the aim of the overall basic purpose is to retain high water waves of the Development Fund (ERDF), with the remaining harmonized development of the European Union. Sutla/Sotla River and improve flood protection of 15 % (EUR 251,778.75) co-financed by the downstream settlements. The FRISCO2.1 Project Project partners. This brochure presents the objectives and activities foresees the implementation of structural measures of cross-border cooperation between Croatia and guaranteeing the safety and functionality of Vonarje Slovenia on the FRISCO2.1 Project “Cross-Border Dam in the future. Harmonized Flood Risk Reduction 2.1 – Structural The implementation of structural measures Measure Vonarje Dam” implemented under the The cross-border cooperation between Croatia and and the modernization and upgrade of Cross-Border Cooperation Programme INTERREG V-A Slovenia under the FRISCO2.1 Project promotes a Vonarje Dam through the FRISCO2.1 Project Slovenia-Croatia 2014-2020. sustainable, safe and vital border region and the will enable the retention of high Sutla/Sotla conservation, mobilization and management of The purpose of the FRISCO2.1 Project is to implement natural and cultural resources for the benefit of the waters and protection of downstream structural flood risk reduction measures in the people living and working in the project area or only settlements from floods. Sutla/Sotla River basin through the modernization visiting it. and upgrade of Vonarje Dam. The project area is a cross-border area of the Sutla/Sotla River (on both This is at the same time the continuation of activities sides of the border), with implementation planned that had started under the cohesion policy operational over a period of 24 months. Vonarje Dam lies on programmes in Croatia and Slovenia and boost to the the territory of the Municipality of Zagorska Sela, bilateral cooperation of the two countries. The project Croatia and the Municipality of Podčetrtek, Slovenia will also present the results of non-structural measures and is the property of both countries. The Project is implemented under the FRISCO1 Project “Cross- implemented by the Croatian and Slovenian Project Border Harmonised Slovenian-Croatian Flood Risk partners – Croatian Waters and the Slovenian Water Reduction 1 – Non Structural Measures” that was Agency. The existing structure had been built in the late also co-financed from the Cross-Border Cooperation 1970s as a multi-purpose structure (for water supply, Programme INTERREG V-A Slovenia-Croatia.

8 9 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

O brošuri

Ukupna vrijednost projekta je 1.678.525 Prekogranična suradnja omogućuje rješavanje izazova koji navodnjavanje i zadržavanje vodnog vala). Zbog zagađenja EUR, od čega se 85 % iznosa (1.426.746,25 su u pograničnim područjima prepoznati kao zajednički vode nastalog uslijed nepostojanja sustava odvodnje te korištenje raspoloživih potencijala za rast i jačanje otpadnih voda uzvodnih naselja, brana je krajem 80-ih EUR) sufinancira iz Europskog fonda za procesa suradnje susjednih država s ciljem sveukupnog godina prestala služiti za vodoopskrbu. Danas je osnovna regionalni razvoj (EFRR), dok preostalih 15 ujednačenog razvoja Europske unije. U sklopu ove namjena brane zadržavanje velikovodnog vala rijeke % (251.778,75 EUR) sufinanciraju projektni brošure predstavljeni su ciljevi i aktivnosti prekogranične Sutle i povećanje zaštite od poplava nizvodnih naselja. partneri. suradnje Hrvatske i Slovenije na projektu FRISCO2.1 Kroz projekt FRISCO2.1 planira se provedba građevinskih Prekogranično usklađeno smanjenje rizika od poplava mjera čime će biti zajamčena sigurnost i funkcionalnost 2.1 – građevinska mjera brana Vonarje koji se provodi brane Vonarje i u budućnosti. U sklopu projekta FRISCO2.1 osigurat će u okviru programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska za financijsku perspektivu 2014. Prekograničnom suradnjom Hrvatske i Slovenije u sklopu se zadržavanje visokih voda Sutle i zaštititi – 2020. projekta FRISCO2.1 promiče se održivo, sigurno i vitalno nizvodna naselja od poplava kroz provedbu granično područje te očuvanje, mobilizacija i upravljanje građevinskih mjera te modernizaciju i Projekt FRISCO2.1 namijenjen je provedbi strukturnih prirodnim i kulturnim bogatstvima za dobrobit ljudi koji nadgradnju brane Vonarje. mjera za smanjenje rizika od poplava na slivu rijeke Sutle žive i rade na području provedbe projekta ili ga samo kroz modernizaciju i nadgradnju brane Vonarje. Područje posjećuju. provedbe projekta je pogranično područje rijeke Sutle (s obje strane granice), a planirano razdoblje provedbe je Time se ujedno nastavlja provedba aktivnosti započetih 24 mjeseca. Brana Vonarje nalazi se na području općine u okviru operativnih programa kohezijske politike u Zagorska sela (Hrvatska) i općine Podčetrtek (Slovenija) Hrvatskoj i Sloveniji te se nadopunjava bilateralna suradnja te je vlasništvo obiju država. Projekt provode hrvatski dviju država. Kroz projekt se predstavljaju i rezultati i slovenski projektni partneri – Hrvatske vode i Direkcija negrađevinskih mjera provedenih u sklopu projekta Republike Slovenije za vode. FRISCO1 Prekogranično usklađeno slovensko-hrvatsko smanjenje rizika od poplava 1 – negrađevinske mjere Postojeća građevina izvedena je potkraj 70-ih godina 20. koji se također sufinancirao iz programa prekogranične stoljeća kao višenamjenska akumulacija (za vodoopskrbu, suradnje INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska.

10 11 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

O brošuri

Skupna vrednost projekta je 1.678.525 Čezmejno sodelovanje omogoča obravnavanje vode). Ker takrat še ni obstajal sistem za zbiranje EUR, od katerih je 85% (1.426.746,25 EUR) skupnih izzivov, ugotovljenih na obmejnih območjih, odpadnih voda iz zgornjih naselij je prihajalo do sofinanciranih iz Evropskega sklada za in izkoriščanje razpoložljivega potenciala za rast onesnaženja Sotle in pomorov rib dolvodno. Zaradi ter krepitev sodelovanja med sosednjimi državami tega je bilo koncec osemdesetih jezero dokončno regionalni razvoj (ESRR), preostalih 15% s ciljem usklajenega razvoja Evropske unije. V tej izpraznjeno. Danes je osnovni namen pregrade investicije pa so lastna sredstva partnerjev. brošuri so predstavljeni cilji in aktivnosti čezmejnega zadržanje visokih vod Sotle in zmanjšanje poplavne sodelovanja med Hrvaško in Slovenijo v okviru ogroženosti dolvodnih naselij. Projekt FRISCO2.1 projektu FRISCO2.1 „Čezmejno usklajeno zmanjšanje predvideva izvajanje strukturnih ukrepov, ki bodo poplavne ogroženosti 2.1 – Modernizacija in zagotavljali varnost in funkcionalnost pregrade Izvajanje strukturnih ukrepov, posodobitev nadgradnja pregrade Vonarje“, ki se izvaja v okviru Vonarje v prihodnosti. Programa čezmejnega sodelovanja INTERREG VA in nadgradnja pregrade Vonarje v okviru Slovenija – Hrvaška 2014 – 2020. Čezmejno sodelovanje med Slovenijo in Hrvaško projekta FRISCO2.1 bo moderniziralo v okviru projekta FRISCO2.1 spodbuja trajnostno, zadrževanje visokih voda Sotle in zaščito Namen projekta FRISCO2.1 je izvedba strukturnih varno in vitalno obmejno območje ter ohranjanje, dolvodnih naselij pred poplavami. ukrepov za zmanjšanje tveganja poplav v porečju angažiranje in upravljanje naravnih in kulturnih virov Sotle s posodobitvijo in nadgradnjo pregrade v dobro ljudi, ki živijo in delajo na območju in za Vonarje. Projektno območje je čezmejno območje potrebe turizma. Sotle (na obeh straneh meje), izvajanje pa je načrtovano v obdobju 24 mesecev. Pregrada Vonarje To je hkrati nadaljevanje dejavnosti, ki so se začele leži na območju občine Podčetrtek, Slovenija in v okviru operativnih programov kohezijske politike v občine Zagorska Sela, Hrvaška in je last obeh držav. Sloveniji in na Hrvaškem ter spodbudile dvostransko Projekt izvajata projektna partnerja iz obeh držav sodelovanje obeh držav. V okviru projekta bodo – Direkcija Republike Slovenije za vode in Hrvatske predstavljeni tudi rezultati nestrukturnih ukrepov, vode. ki se izvajajo v okviru projekta FRISCO1 „Čezmejni usklajeni slovensko-hrvaški sistem zmanjševanja Obstoječa pregrada je bila zgrajena konec poplavne ogroženosti 1 – ne strukturni ukrepi“, sedemdesetih let kot večnamenski zadrževalnik vode ki je bil sofinanciran tudi iz programa čezmejnega (za oskrbo s pitno vodo, namakanje in zadrževanje sodelovanja INTERREG V-A – Slovenija – Hrvaška.

12 13 Sutla / Sotla

15 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE Rijeka kroz povijest Reka skozi zgodovino

Rijeka Sutla spominje se u različitim povijesnim Reka Sotla se v raznovrstnih zgodovinskih zapisima te je bila svjedok različitih povijesnih zapisih pojavlja kot priča različnih zgodovinskih zbivanja. dogodkov.

U zadnjoj četvrtini 15. stoljeća dolina Sutle preživjela V zadnji četrtini 15. stoletja je bilo v dolini reke Sotle je 13 turskih provala, uključujući i odsutni boj 1475. 13 turških vpadov, vključno z vdorom leta 1475, ki godine, što je utjecalo na ovaj kraj – naselja su je odločilno vplival na to področje – naselja so bila ostala spaljena i opustošena, a ljudi osiromašeni. požgana in izropana. Stopnjevanje izkoriščanja kmetov Sve veće izrabljivanje seljaka dovelo je do poznate je privedlo do znamenitega slovensko-hrvaškega hrvatsko-slovenske seljačke bune pod vodstvom Matije kmečkega upora, ki ga je vodil Matija Gubec. Upor je Gupca. Dana 28. siječnja 1573. godine buna je započela izbruhnil 28. januarja 1573 z napadom na Cesergrad napadom na Cesergrad, a zatim se proširila na ostatak in se razširil na druge dele hrvaškega zagorja, vse do Hrvatskog zagorja, sve do Varaždina te u kraj oko Save i Varaždina. Sčasoma je zajel tudi območja okoli Save in Kupe, kao i u slovenske pokrajine Štajersku i Kranjsku. Kolpe ter ostala področja Kranjske in Štajerske. Upor Buna je neslavno završila na rijeci Sutli gdje je i započeta. je bil zadušen na Sotli, kjer je izbruhnil.

Za vrijeme Habsburške Monarhije rijeka Sutla bila je V času habsburške monarhije je bila Sotla stoletja stoljećima granica između austrijskog i mađarskog dijela, meja med avstrijskim in madžarskim delom države, no to nikada nije utjecalo na suživot stanovnika na lijevoj vendar ni vplivala na sožitje ljudi na obeh bregovih (slovenskoj) i desnoj (hrvatskoj) strani obale. Rijeka je reke. Ker je reka pogosto poplavljala vasi v svoji okolici, često poplavljivala okolna mjesta, stoga su stanovnici ovog je prebivalstvo, da bi preprečilo nadaljno škodo v područja krajem 19. stoljeća počeli zahtijevati regulaciju kmetijstvu, že konec 19. stoletja pozivalo k ureditvi toka barem na najkritičnijim dijelovima kako bi se spriječile vodotoka vsaj na najbolj kritičnih odsekih. daljnje velike štete u poljoprivredi. Življenje ob reki pa ima tudi številne prednosti. V Život uz rijeku imao je i puno prednosti; u naplavnoj dolini poplavnem območju Sotle pri Podčetrtku so odkrili Sutle kod Podčetrtka otkriveni su izvori prirodne tople naravne vrelce vode s temperaturo od 30 do 37 vode s temperaturom od 30 do 37 stupnjeva Celzijevih. stopinj Celzija. Stoletje kasneje, leta 1935, je Friderik Nekoliko stoljeća kasnije, 1935. godine, Friderik Strnad Strnad dokazal zdravilne učinke termalne vode. Zato dokazao je ljekovite učinke termalne vode te su 1966. je bilo leta 1966 uradno odprtje zdravilišča Atomska godine službeno otvorene Atomske toplice (naziv su toplice (poimenovana po naravno rahlo radioaktivni dobile po prirodnim, blago radioaktivnim vodama) koje su vodi), ki se je sčasoma razvilo v sedanji termalni center s vremenom narasle u današnje Terme Olimia. Terme Olimia.

Početkom 70-ih godina dvadesetog stoljeća na Sutli je Pregrada Vonarskega jezera je bil zgrajena na Sotli v izgrađena brana Vonarje – Sutlansko jezero. začetku sedemdesetih let.

16 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE Sliv rijeke Sutle Porečje Sotle

Rijeka Sutla formira prirodnu granica između Hrvatske i Reka Sotla predstavlja naravno mejo med Slovenijo Slovenije. Lijeva je pritoka rijeke Save. Dužina toka rijeke in Hrvaško. Je levi pritok reke Save. Dolžina reke Sotle Sutle je oko 90 kilometra, a površina sliva je približno 600 je približno 90 km, njeno porečje pa se razprostira km². Na sjeveru sliv Sutle graniči sa slivom Dravinje, na na površini 600 km2. Na severu meji porečje Sotle s zapadu sa slivom Savinje, a na istoku sa slivom Krapine. porečjem Dravinje, na zahodu s porečjem Savinje in Slivna površina jako je nesimetrična; desne pritoke na na vzhodu s porečjem reke Krapine. Območje porečja slovenskoj strani granice izrazito su dominantne, a lijeve je zelo asimetrično: desni pritoki na slovenski strani pritoke na hrvatskoj strani granice iznimno su kratke, s so zelo izdatni, levi pritoki na hrvaški strani pa so malim slivovima te imaju bujični karakter. Na hrvatskoj izrazito kratki z neznatnim porečjem in hudourniškim strani granice Sutla teče najvećim dijelom uz podnožja značajem. Na hrvaški strani meje teče Sotla večinoma brda, a samo na pojedinim mjestima siječe manje vzdolž vznožja hribovja in le občasno prečka manjše udoline. doline. Brana Vonarje najznačajnija je regulacijska i zaštitna U svom gornjem toku Sutla ima veliki uzdužni nagib i Sotla ima v svojem zgornjem toku strmo vzdolžno vodna građevina na Sutli. bujični tok, dok se u srednjem toku uzdužni nagib vrlo pobočje in hudourniški tok, v srednjem toku pa se brzo smanjuje i prelazi u nizinski tok s velikim zavojima vzdolžni nagib hitro zniža in se z velikimi meandri (meandrima). Korito rijeke Sutle karakterizira obraslost preoblikuje v nižinski tok. Za brežino reke Sotle je gustim raslinjem (drveće i šiblje) na većem dijelu toka značilna gosta vegetacija (drevesa in grmičevje) v što uzrokuje formiranje „čepova“ koji kod velikih voda večjem delu njenega toka, kar povzroča nastanek u Sutli uzrokuju lokalna plavljenja. Također je prisutna i „zamaškovi“ in posledično poplav v času visokih Najpomembnejša regulacija in zaščita vodotokov na česta pojava erozija pokosa korita na konkavama krivina, vod. Poleg tega pogosta erozija brežinskih pobočij v Sotli je Vonarsko jezero. uslijed čega dolazi do značajnog meandriranja korita konkavnih krivinah povzroča precejšnje meandriranje i šteta na okolnom zemljištu. U slivu Sutle postoji više struge in poškodbe okolice. V porečju Sotle je več vodomjernih postaja. Povijesni podaci pokazuju da je vodomernih postaj. Zgodovinski podatki kažejo, srednji protok na vodomjernoj postaji Rakovec (slivno da je povprečni pretok na merilni postaji Rakovec područje oko 560 km²) za razdoblje od 1926. do 2014. (približno povodje 560 km2) za obdobje 1926 – 2014 godine iznosio 8,25 m³/s. znašal 8,25 m3/s.

Kod pojave velikih voda rijeka Sutla se gotovo cijelim V času visokih vod Sotla zapusti svojo strugo po tokom izlijeva iz korita i plavi okolne poljoprivredne skoraj celotnem toku in poplavi okoliška kmetijska površine kako na hrvatskoj, tako i na slovenskoj strani. območja tako na slovenski kot na hrvaški strani. V Tijekom godina su na dijelovima uz naselja i prometnice preteklih letih so bili ponekod ob naseljih in cestah izvođeni određeni hidrotehnički zahvati kako bi se štete zgrajeni posamezni objekti, z namenom zmanjševanja od plavljenja svele na što je moguće manju mjeru. poplavne ogroženosti. Najpomembnejša regulacija Najznačajnija regulacijska i zaštitna vodna građevina in zaščita vodotokov na Sotli je Vonarsko jezero, ki se na Sutli je brana Vonarje – Sutlansko jezero koja se nahaja gorvodno od mesta, kjer se Mestinjščica izliva v nalazi uzvodno od ušća Mestinjščice u Sutlu. Nastala je Sotlo. Pregrada Vonarskega jezera je bila zgrajena leta 1980. godine i trebala je služiti za potrebe sustava javne 1980 in naj bi služila za javno oskrbo z vodo, namakanje vodoopskrbe, navodnjavanja i obrane od poplave. in varstvo pred poplavami.

18 19 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

Naseljenost Prebivalstvo

Rijeka Sutla većim je dijelom toka granična Reka Sotla je na večjem delu poti mejna reka rijeka između Hrvatske i Slovenije. Ulijeva se med Slovenijo in Hrvaško. Kot levi pritok kao lijeva pritoka u rijeku Savu kod naselja se priključi Savi v bližini naselja Rigonce v Ključ Brdovečki (u Hrvatskoj) te naselja Rigonce Sloveniji oziroma naselja Ključ Brdovečki na (u Sloveniji). Hrvaškem.

U dolini Sutle smještena su brojna naseljena mjesta, V dolini Sotle je veliko naselij, kot so Bračna vas, kao što su Bračna Vas, Nova vas, Rigonce, Podčetrtek, Nova vas, Rigonce, Podčetrtek, Bukovje, Rakovec, Bukovje, Rakovec, Gregovce, Stara vas – Bizeljsko, Gregovce, Stara vas – Bizeljsko, Vonarje, Rogatec, Vonarje, Rogatec, Dobovec pri Rogatcu, Kunšperk, Dobovec pri Rogatcu, Kunšperk, Polje pri Bistrici, Polje pri Bistrici, Ples, Srebernik, Dekmanca, Lastnič, Ples, Srebernik, Dekmanca, Lastnič, Polje ob Sotli, Polje ob Sotli, Sedlarjevo, Prelasko, Golobinjek ob Sedlarjevo, Prelasko, Golobinjek ob Sotli, Imeno, Sotli, Imeno, Vidovica, Nimno, Pristavica, Rajnkovec, Vidovica, Nimno, Pristavica, Rajnkovec, Rjavica, Rjavica, Tržišče i Trlično na slovenskoj te Hum na Sutli, Tržišče in Trlično na slovenski strani in Hum na Zalug, Prišlin, Mali Tabor, Poljana Sutlanska, Bratkovec, Sotli, Zalug, Prišlin, Mali Tabor, Poljana Sutlanska, Harina Žlaka, Plavić, Zagorska Sela, Razvor, Kumrovec, Bratkovec, Harina Žlaka, Plavić, Zagorska Sela, Razvor, Risvica, Ključ Brdovečki, Vukovo Selo, Harmica, Kraj Kumrovec, Risvica, Ključ Brdovečki, Vukovo Selo, Donji, Gornji Čemehovec, Prosinec, Draše, Šenkovec Harmica, Kraj Donji, Gornji Čemehovec, Prosinec, itd. na hrvatskoj strani. Draše, Šenkovec itd. na hrvaški strani.

20 21 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

O brani O pregradi Vonarje Vonarje

Područje retencije i brana Vonarje Območje zadrževalnika in pregrada Vonarje

22 23 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

Nastanak Osnovne informacije

Početkom 70-ih godina 20. stoljeća na području V začetku sedemdesetih let sta Hrvaška in Slovenija (za zadržavanje velikovodnog vala Sutle i povećanje visokovodnega vala na Sotli in zmanjšanje poplavne rijeke Sutle počeo se razvijati zajednički hidrosustav začeli razvijati skupni vodni sistem v porečju Sotle, z zaštita od poplave nizvodnih naselja). ogroženosti za spodnja naselja). Hrvatske i Slovenije čija je namjena trebala biti: naslednjimi nameni: Odmah nakon punjenja jezera, ekstremno je narušena Takoj po ojezeritvi se je kakovost vode v Vonarskem • Osiguranje pitke i tehnološke vode za dio • Zagotavljanje pitne in industrijske vode za kakvoća vode u akumulaciji te je smanjena mogućnost jezeru zelo poslabšala, kar je onemogočilo uporabo Hrvatskog zagorja (240 l/s) i slovenski dio del Hrvaškega zagorja (240 l / s) in slovenski korištenja vode. Zbog visokog rizika za ljude i okoliš, vode za predvidene namene. Zaradi velikega sliva Sutle (160 l/s) del porečja Sotle (160 l / s) neadekvatnog upravljanja te nedostatka boljih tveganja za ljudi in okolje, neustreznega upravljanja • Regulacija režima visokih i niskih voda Sutle • Ureditev visokega in nizkega vodnega režima remedijacijskih mjera, voda iz akumulacije ispuštena in pomanjkanja boljših sanacijskih ukrepov je bilo nizvodno od sustava zadržavanjem vala na Sotli v smeri toka po sistemu zadržanja je 1988. godine. v letu 1988 akumulacijsko jezero izpraznjeno. Od visoke vode te zajamčenim minimalnim valov in zagotavljanjem minimalnega takrat območje Vonarskega jezera služi kot suhi protokom od 120 l/s pretoka 120 l / s Od tada Sutlansko jezero ima funkciju retencije sustava zadrževalnnik. Celotno območje struge Sotle pa je bilo • Navodnjavanje poljoprivrednih površina • Namakanje kmetijskih površin obrane od poplave na čijem je dnu razvijen močvarni v skladu z direktivo o habitatih razglašeno za območje • Sportski ribolov • Rekreacijski ribolov ekosustav. Cijelo područje retencije, kao i cijelo Natura 2000 kot ohranitveno območje za sedem vrst • Turizam i rekreacija • Turizem in rekreacija područje korita rijeke Sutle, proglašeno je područjem rib in eno vrsto školjk. Natura 2000 te je važno za očuvanje sedam vrsta riba Ovaj zajednički hidrosustav zamišljen je kao Skupni vodni inženirski sistem je bil zasnovan kot i jedne vrste školjke na temelju Direktive o staništima. V začetku leta 2000 je bila predlagana sanacija in višenamjenska akumulacija duga oko 6 km, površine večnamenska akumulacija, dolga 6 km in s površino posodobitev regulacijske opreme ter sprememba 195 ha, s nasutom branom (donja pregrada) i Početkom 2000-ih godina predložena je 195 ha, z zemeljsko pregrado (spodnja pregrada) in namena akumulacijskega prostora, ki se je do takrat temeljnim ispustom te betonskom branom uzvodno sanacija i modernizacija regulacijskih građevina spodnjim odtokom ter zgornjo betonsko pregrado uporabljal le kot začasni zadrževalnik visokega (sekundarna pregrada), akumulacijskim prostorom, te prenamjena akumulacije koja je do tada (sekundarna pregrada), akumulacijo, drenažnim vodnega vala. Predlagana sprememba namena je sustavom odvodnje, uređajem za pročišćavanje i služila samo za privremeno zadržavanje velikog sistemom, čistilno napravo in turističnimi objekti. vključevala sledeče: turističkim objektima. Izgradnjom pregrade Vonarje vodnog vala. Prijedlog prenamjene obuhvaćao je: Z gradnjo pregrade Vonarje (zemeljska pregrada, (nasuta pregrada od zemljanog materijala visine 12 m) visoka 12 m) in pregrade Prišlin (betonska pregrada, i pregrade Prišlin (betonska pregrada čija je funkcija • Zaustavljanje vodnog vala • Zadrževanje visokovodnih valov sprječavanje zamočvarenja gornjeg dijela doline) katere namen je preprečiti, da bi se zgornji del • Turizam i rekreaciju • Turizem in rekreacija 1980. godine, formirana je brana Vonarje – Sutlansko doline spremenil močvirje), je bila leta 1980 zgrajena • Sportski ribolov • Rekreacijski ribolov jezero.Trebala je služiti za potrebe sustava javne pregrada Vonarje. Služila naj bi za javno oskrbo z vodo, • Poboljšanje ekosustava • Izboljšanje ekosistemov vodoopskrbe, navodnjavanja i obrane od poplava namakanje in zaščito pred poplavami (zadrževanje • Navodnjavanje • Namakanje

24 25 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

26 27 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

Postojeće stanje Trenutno stanje

Brana je trenutno suha (ispražnjena) akumulacija- Pregrada Vonarje je sedaj suhi zadrževalnik, ki služi za retencija te služi za uspješno zadržavanje vodnoga uspešno zadrževanje vodnega vala v času visokih vod. vala u slučaju obilnijih padavina. Redovno se održava, a Objekt je redno vzdrževan in s spremljajočimi objekti uz to je osigurano i propisno upravljanje pripadajućim ustrezno upravljan. Pregrada Vonarje je zemeljska objektima na pregradi. Brana Vonarje je zemljana pregrada s prelivnimi objekti – spodnji izpust z pregrada koja ima preljevne objekte – temeljni ispust umirjevalnim bazenom, stranski preliv z izstopno s taložnicom, bočni preljev sa ispusnom građevinom i strukturo in objekt za nadzorovanje vodostaja z objekt za upravljanje vodnim nivoima sa zapornicama. Objekti (betonski dijelovi) na brani i hidromehanička zapornicami. Strukture pregrad (betonski deli) in oprema (zapornice, rešetke) u lošem su stanju te je hidromehanska oprema (zapornice) so v slabem potrebna njihova obnova. stanju in so potrebni obnove.

Osnovni tehnički podaci o brani Vonarje: Osnovni tehnični podatki o pregradi Vonarje:

• Kota krune brane 211,45 m.n.m. • Kota krone pregrade 211,45 m nmv • Kota preljeva 207,50 m.n.m. • Kota prelivnega objekta 207,50 m nmv • Kota maksimalne razine 209,35 m.n.m. • Najvišja kota 209,35 m nmv • Sigurnosno nadvišenje 1,5 m • Varnostni bok 1,5 m • Visina brane iznad terena 14,85 m • Višina pregrade nad terenom 14,85 m • Dužina brane 102,2 m • Dolžina pregrade 102,2 m • Širina krune do 4,0 m • Širina krone do 4,0 m • Biološki minimum od 120 l/s • Biološki minimum 120 l / s • Volumen akumulacije kod kote 207,50 m.n.m. • Prostornina akumulacijskega rezervoarja pri iznosi 8,7x106 m³ 207,50 m nmv: 8,7x106 m³ • Volumen akumulacije kod kote 209,35 m.n.m. • Prostornina rezervoarja pri 209,35 m nmv: iznosi 12,4x106 m³ 12,4x106 m³

28 29 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

| Pogled na retenciju pri punoj vodnosti | Pogled na polno ojezeritev | Retencija uzvodno od brane Vonarje | Področje ojezeritve pregrade Vonarje

30 31 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

Značaj projekta FRISCO2.1 Pomen projekta FRISCO2.1

U sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V okviru Programa čezmejnega sodelovanja V-A Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020. ove dvije zemlje INTERREG V-A Slovenija – Hrvaška 2014 – 2020 sta krenule su 2016. godine s provedbom projekta FRISCO1 ti dve državi v letu 2016 začeli z izvajanjem projekta Prekogranično usklađeno slovensko-hrvatsko sma- FRISCO1 „Čezmejno usklajeno slovensko-hrvaško njenje rizika od poplava 1 – negrađevinske mjere. zmanjševanje poplavne ogroženosti 1 – nestrukturni Projektom se željelo unaprijediti negrađevinske mjere, ukrepi“. Namen projekta je bil izboljšati nestrukturne ukrepe, ukrepe naravnega zadrževanja vode in prirodne retencijske mjere i nužne građevinske mjere bistvene strukturne ukrepe za obvladovanje poplavne upravljanja rizicima od poplava od zajedničkog interesa ogroženosti, ki so v skupnem interesu čezmejnih na međudržavnim slivovima, uključujući i sliv rijeke Sutle območij, vključno s Sotlo do sotočja s Savo. V okviru do ušća u Savu. Kao dio projektnih aktivnost izrađeni projektnih aktivnosti so bili razviti informacijski, hidrološki su informacijski, hidrološki i hidromorfološki sustavi za in hidro-morfološki sistemi za spremljanje in upravljanje praćenje i upravljanje vodama i rizicima te je izvršeno z vodami ter opazovanje tveganja; zbrani so bili podatki prikupljanje podataka za izradu preciznijih modela za za razvoj natančnejših modelov za spremljanje in / ali potrebe praćenja i/ili predviđanja poplava i unapređenje predvidevanje poplav ter za izboljšanje sodelovanja med međudržavne suradnje sustava civilne zaštite i spašava- državama na področju sistemov civilne zaščite in zaščite nja za obranu od poplava. pred poplavami.

Uspješnu prekograničnu suradnju na slivu rijeke Sutle Uspešno čezmejno sodelovanje v povodju Sotle v u okviru programa INTERREG V-A Slovenija – Hrvatska okviru INTERREG V-A Slovenija – Hrvaška 2014 – 2020 se nadaljuje s projektom FRISCO2.1. Projekt vključuje 2014. – 2020. ove dvije zemlje nastavile su kroz projekt čezmejno usklajeno zmanjševanje poplavne FRISCO2.1 Prekogranično usklađeno smanjenje ogroženosti – modernizacija in nadgradnjo pregrade rizika od poplava 2.1 – građevinska mjera brana Vonarje. Te aktivnosti vključujejo obnovo betonov in Vonarje. Projektom je predviđeno unapređenje hidromehanske opreme v prvotnih dimenzijah, pri sigurnosti i funkcionalnosti te sanacija brane Vonarje/ čemer namen in osnovni parametri ostanejo enaki. Sutlansko jezero. Navedeno uključuje sanaciju i obnovu Modernizacija objektov pregrade je predvidena kot brane u gabaritima postojeće građevine, pri čemu će nadgradnja sistema za opazovanje in spremljanje stanja njena namjena i temeljni zahtjevi ostati isti. pregrade ter daljinskega upravljanja.

32 33 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE Očekivani rezultati Pričakovani rezultati

Sanacija brane Vonarje – Sutlansko jezero koja će Sanacija pregrade Vonarje v okviru projekta FRISCO2.1 se provoditi u sklopu projekta FRISCO2.1 nužna je je bistveni strukturni ukrep za izboljšanje varnosti građevinska mjera koja služi unapređenju sigurnosti in funkcionalnosti pregrad. Pregrada Vonarje je i funkcionalnosti brane. Brana je trenutno suha trenutno suhi zadrževalnik, ki se uporablja za uspešno (ispražnjena) akumulacija-retencija te služi uspješnom zadrževanje vodnega vala v času močnejših padavin. zadržavanju vodnog vala u slučaju obilnijih padavina. Projekt FRISCO2.1 predvideva modernizacijo in U sklopu projekta FRISCO2.1 planira se sanacija brane koja će u konačnici zadržati postojeće gabarite, nadgradnjo pregrade Vonarje, ki bo ohranila svoje funkciju i zahtjeve brane. Sanacija uključuje niz obstoječe dimenzije in namembnost. Sanacija građevinskih mjera čijom provedbom će biti ostvareni vključuje številne strukturne ukrepe, katerih izvedba očekivani projektni rezultati, kako slijedi: bo zagotovila naslednje pričakovane rezultate:

• Sanacija oštećenih betonskih dijelova obje- • Sanacija poškodovanih betonskih delov kata na brani odgovarajućim materijalima pregrade z ustreznimi materiali (epoksidne (injektiranje pukotina epoksidnom smolom, injekcije; zaščita vidnega armaturnega jekla zaštita vidljive armature antikorozivnim z antikorozijsko prevleko; nanos sanacijskih premazom, nanošenje reparaturnog morta malt na betonske površine) na betonske površine) • Zamjena metalnih ograda na objektima i • Zamenjava kovinskih ograj na konstrukcijah pristupnom mostu (veza između pregrade i in povezovalnem mostu (povezava med pre- preljevnog objekta) grado in prelivnim objektom) • Zamjena dotrajalih metalnih zapornica i • Zamenjava izrabljenih kovinskih zapornic in opreme za manipulaciju zapornicama opreme za upravljanje zapornic • Zamjena nadstrešnice iznad prostora za ma- • Zamenjava nadstreška nad območjem delo- nipulaciju zapornicama vanja zapornic • Antikorozijska zaštita metalne konstrukcije • Protikorozijska zaščit za kovinsko konstrukci- pristupnog mosta jo povezovalnega mostu • Ugradnja opreme za praćenje stanja brane • Namestitev opreme za opazovanje pregrade (akcelerografa, piezometara, inklinometara) • Ugradnja opreme za automatizaciju upravlja- (akcelerografi, piezometri, inklinometri) nja zapornicama i daljinski nadzor upravlja- • Namestitev opreme za avtomatsko delova- nja zapornicama nje in daljinsko upravljanje zapornic

Nakon dovršetka projekta FRISCO2.1 očekuje se Po zaključku projekta FRISCO2.1 bo pregrada Vonar- potpuna funkcionalnost brane u skladu s najvišim je popolnoma funkcionalna in v skladu z najvišjimi europskim standardima. evropskimi standardi.

34 35 BRANA VONARJE | PREGRADA VONARJE

Budućnost brane Prihodnost pregrade

Objektom već duže vrijeme upravljaju dvije institucije Objekt že dolgo upravljata dve instituciji – Direkcija – Hrvatske vode na hrvatskoj strani te Direkcija Republike Slovenije za vodo na slovenski strani Republike Slovenije za vode na slovenskoj strani. in Hrvatske vode na hrvaški strani. Obe instituciji Obje institucije uključene su i u provedbu projekata sodelujeta pri izvajanju projektov FRISCO1 in FRISCO2.1 FRISCO1 i FRISCO2.1, kao i u sanaciju brane te će ter pri sanaciji pregrade. Po zaključku načrtovanih nakon završetka planiranih aktivnosti i dalje zajednički aktivnosti bosta še naprej skupaj upravljali objekt upravljati saniranim objektom kroz međusobnu preko sodelovanja, srečanj, konstruktivnih predlogov in suradnju, sastanke, konstruktivne prijedloge i realizaciju potrebnih mjera. izvajanja potrebnih ukrepov.

36 37 Fotografije: Fotografije: arhiva projektnih partnera i općine Podčetrtek; arhivi projektnih partnerjev in občin Podčetrtek; www.frisco-project.eu i https://frisco21-project.eu. www.frisco-project.eu in https://frisco21-project.eu.