ZADARSKA REGIJA

U ČUDESNOM SVIJETU TIŠINE

TURISTIČKA ZAJEDNICA ZADARSKE ŽUPANIJE UVODNA RIJEČ

SADRŽAJ

Uvod Uvodna riječ ...... 2 Ronjenje na Jadranu - malo povijesti ...... 3 Jadransko more, klima ...... 4,5 Zadarska regija kao ronilačka destinacija ...... 6 Zaronite s nama Živi svijet Jadranskog mora . . . . .7 Karta ...... 8,9 Pregled ronilačkih lokacija od Premude do Samograda . . 10-20 Zanimljivosti ...... 21 Info za ronioce Popis ronilačkih centara i klubovi Zadarske regije ...... 22 Korisni podaci ...... 23 Pravna regulativa ronjenja u Hrvatskoj ...... 23 Preporuke za sigurno ronjenje . 24

amjena je ove brošure približiti ljepote podmorja NZadarske regije svim roniocima te im dati korisne podatke o ronjenju u Hrvatskoj. Brošura je podijeljena u tri dijela: u uvodnom se dijelu može pronaći kratak povijesni pregled razvoja ronjenja u Hrvatskoj, osnovni klimatski i hidrografski podaci te pose- ban osvrt na Zadarsku županiju kao ronilačku destinaciju. U drugom je dijelu dan pregled živog svijeta koji ronioci mogu susresti u našem podmorju, pregled 50 ronilačkih lokacija, iako ih ima još mnogo više, te neke zanimljivosti vezane uz ronjenje. Treći dio sadrži korisne podatke za svakog ronioca, kao što su popis ronilačkih centara i klubova, zakonska regula- tiva vezana uz ronjenje, važni telefonski brojevi koje uvijek treba imati uza se te preporuke za sigurno ronjenje. Uživajte u našem podmorju. Sretno i sigurno ronjenje. RONJENJE NA JADRANU-MALO POVIJESTI 3

RONJENJE DUŽ JADRANA ima dugu tradiciju. je Savez za sportski ribolov i podvodne aktivnosti, Vjerojatno se veþ u pretpovijesti Āovjek zaputio koji je bio nosilac razvoja i promicanja podvodnih u podmorje u potrazi za hranom. Poznato je da aktivnosti. se u antici ronilo te da se iz mora vadio puž volak Osamostaljenjem Hrvatske nastaju dva saveza; (Murex sp.), od kojeg se pripremala purpurna boja, Sportsko-ribolovni te RonilaĀki savez. koju su smjeli nositi samo kraljevi i plemiþi. Takoāer Šezdesetih godina poĀinje intenzivnije bavljenje se zna da su se u to doba iz mora vadile spužve te podvodnom arheologijom. U tom su razdoblju u crveni i znatno rjeāi crni koralj. podmorju Zatona nedaleko Nina, na prostoru gdje Tada se ronilo u prvome redu na dah bez upo- se nekada nalazila antiĀka luka, otkrivena dva rabe bilo kakve dodatne opreme. liburnijska broda. U Ninskom su zaljevu otkrivena i 1893. godine ronioci s otoka Krapnja neda- izvaāena dva starohrvatska broda. U Pašmanskom leko Šibenika, poĀinju se koristiti mekim ronilaĀkim kanalu, u blizini otoĀiþa Gnaliþa, pronaāeno je mje- skafanderom. U to su doba u prvome redu vadili sto brodoloma venecijanskog broda iz XVI. stoljeþa spužve, pa bi se i do pedeset brodova zaputilo na te se krajem šezdesetih i poĀetkom sedamdesetih more u potrazi za tom morskom životinjom. Veþina na tom lokalitetu intenzivno istraživalo. je spužve vadila ostima, no kako su bili ograniĀeni Daljnjim razvojem tehnike i ronilaĀke opreme dubinom s koje su ih mogli skupljati, ubrzo su ronio- sve su brojniji nalazi iz antike, srednjeg, ali i novog ci preuzeli taj unosan posao. vijeka, tako da je danas na Jadranu poznato U Austro-ugarskoj mornarici kao i u mornarici preko stotinjak razliĀitih nalazišta iz svih vremenskih Kraljevine SHS nalazimo podatke o našim ronioci- razdoblja. Jedan je od vjerojatno najuzbudljivijih ma. Nakon pada Italije 1943. godine na otoku Visu nalaza potvrāena lokacija admiralskoga broda okupljena je prva skupina ronilaca, a te je godine talijanske ratne mornarice Re d’Italia, koji je poto- održan i prvi ronilaĀki teĀaj. pljen tijekom Āuvene Viške bitke 1866. godine. Pedesetih godina poĀinju se osnivati prvi Doprinos razvoju ronjenja dali su i brojni amateri ronilaĀki klubovi i društva. Osniva se i Savez kao ing. Josip Medur, dr. Stracimir Gošoviþ, Tomo sportsko-ribolovnih društava iz kojeg poslije nasta- Stipaniþev te mnogi drugi znani i neznani ronioci. 4 JADRANSKO MORE

Jadransko more Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše iz smjera Možemo reþi da je istoĀna obala Jadranskog istok-jugoistok do jug-jugozapad. Jugo se razvija mora koja teritorijalno pripada Hrvatskoj, a koja je sporo te olujnu jaĀinu dostiže nakon nekoliko dana ukrašena stotinama otoka, otoĀiþa, hridi, zaljeva puhanja. te uvala jedinstvena u Europi. Maestral je dnevni termiĀki vjetar koji puše iz PrivlaĀna je za istraživanje i iznad i ispod smjera sjeverozapada, a nastaje kao posljedica površine. razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Zahvaljujuþi smjeru morskih struja istoĀni dio Prisutan je od proljeþa do jeseni. Jadrana besprijekorno je Āist i proziran, a njegov Vremenska prognoza može se pratiti preko predivan podmorski svijet oĀarava ronioce. VHF frekvencija luĀkih kapetanija, radija, televi- No prije nego što se spustimo u podmorje zije i interneta. U svim marinama, lukama, luĀkim pogledajmo kakva je klima na Jadranu. ispostavama može se dobiti prognoza s prikazom sinoptiĀke situacije. Klima Klima je tipiĀno mediteranska s blagim, kišovitim FiziĀke karakteristike Jadranskog mora zimama te vruþim i suhim ljetima. Iako se posljednjih Prije samog zarona korisno je poznavati fiziĀke nekoliko godina uoĀavaju odreāena odstupanja, karakteristike okoliša u kojem se roni, kao što su još je uvijek klima za ljude vrlo pogodna. dubina, tip dna, temperatura vode, prozirnost, sali- Temperatura zraka varira ovisno o podruĀju, no nitet te gibanje mora kako bismo se bolje pripremili u prosjeku su ljeti temperature oko 34°, a zimi oko za ronjenje. 10°. Dubina Vjetrovi Jadran spada u plitka mora. Sjeverni dio je pliþi i Na Jadranu najĀešþe pušu bura, jugo i sjeveroza- tu dubina ne prelazi 50 metara. Od Pule se dno padni vjetar. Bura je suh, hladan vjetar koji puše na blago spušta tvoreþi dugaĀku, usku udolinu koja mahove iz smjera sjever-sjeveroistok do istok-sjeve- se pruža od otoka Žirja prema susjednoj Italiji, a roistok. Buru je teško predvidjeti. Ljeti obiĀno traje poznata je kao JabuĀka kotlina. Na tom je dije- jedan dan, dok zimi može puhati i do 14 dana. lu najveþa dubina oko 240 metara. Od nje se JADRANSKO MORE 5 dno podiže prema Palagruži, gdje je najveĀa oko 18°. Zimska temperatura iznosi oko 12°, iako se zabilježena dubina 130 metara, a južnije dno strmo može spustiti i do 7°. pada, tako da su u južnom dijelu Jadrana izmjere- Svjetlost je sljedeþi ekološki Āimbenik koji utjeĀe ne dubine i do 1300 metara. na živi svijet u podmorju. KoliĀina svjetlosti koja dolazi pod vodu u prvome redu ovisi o prozirnosti Tip dna vode. U Jadranu, npr. na Kornatima, prozirnost Morsko je dno važno životno podruĀje za ogroman vode može biti i preko 60 metara. broj organizama koji Āine bentos. Jedna je od bitnih znaĀajka mora i njegova Ovisno o tipu i karakteristikama dna, nalazimo slanost, tj. koliĀina soli otopljena u jednom kilogra- razne tipove morskih biljaka i životinja. mu morske vode izražena u gramima. Tu vrijednost U Jadranu u prvome redu nalazimo kameno oznaĀavamo kao salinitet. Salinitet Jadrana kreþe stjenovito ili pješĀano muljevito dno. KarakteristiĀno se izmeāu 35 i 38‰, pa naše more spada u slanija je da je u pliþem dijelu, do pedesetak metara mora. dubine, dno obiĀno kameno ili stjenovito te da je pad terena stepeniĀast ili okomit (tvori tzv. Gibanje mora podvodni zid), dok je na plažama ili žalima obiĀno Stalno pokretanje velikih vodenih masa nagib terena blag, a dno je Āesto šljunĀano ili prouzroĀeno je strujom, morskim dovama te povre- pješĀano. meno valovima. Struje nastaju djelovanjem vjetrova te razli- Temperatura, svjetlost i salinitet ka u tlaku. Mogu biti horizontalne ili vertikalne. U Temperatura je jedan od najvažnijih ekoloških Jadranu ih najĀešþe nalazimo u kanalima gdje Āimbenika jer izravno utjeĀe na sve organizme koji konstantno puše neki vjetar, u prolazima izmeāu žive u moru, ali isto tako i na odvijanje biokemijskih otoka te uz otoke zbog djelovanja plime i oseke. procesa. Pri ronjenju najbolje je struju izbjeþi, no ako se More apsorbira velike koliĀine topline mora roniti u struji, treba biti okomito na nju te na prouzroĀene SunĀevim zraĀenjem, tako da je tem- poĀetku ronjenja plivati protiv struje, a na kraju s peratura mora uvijek ovisna o temperaturi zraka njom. i kopna, a dnevne su i godišnje promjene znatno Morske su mijene periodiĀna spuštanja i podi- sporije. zanja razine mora. Nastaju kao posljedica djelo- Temperatura ovisi o godišnjem dobu, ali i o vanja privlaĀnih sila Mjeseca i Sunca. U Jadranu dubini. U prosjeku ljetna temperatura površine plima i oseka imaju relativno male amplitude, pa Jadrana iznosi oko 24°, dok je u veþim dubinama se njihov utjecaj na ronjenje može zanemariti. 6 ZADARSKA REGIJA KAO RONILAÿ KA DESTINACIJA

ZADARSKA REGIJA, S unutarnje strane, koja je uvijek pliþa, flora i koja se smjestila fauna su nešto oskudnije, ali još uvijek vrlo zanimljive. u srednjoza- Kako se iz smjera sjevera ide prema jugu, padnoj Dalmaciji podmorska se slika mijenja. Gorgonija na Premudi te obuhvaþa gotovo da i nema, ali je tu zato iznimno bogat riblji podruĀje od svijet. Kako se spušta prema Dugom otoku, nailazi otoka Paga, se i na prve gorgonije, koje na Kornatima tvore preko Premude, pravu šumu, a na Vrgadi su ponovno mali grmovi. Ista, Molata, Osim živog svijeta, u tom dijelu Jadrana, koji Silbe, Dugog se tek u posljednjem desetljeþu poĀeo malo više otoka, Ugljana i istraživati, može se roniti i do neke od najzanimljivi- Pašmana, geo- jih olupina; kao što su Āuveni Sz. Izstvan, brod klase grafski se nadove- Teggethoff, koji je potopljen nekoliko milja izvan zuje na Kornate i Premude, pa olupina broda Audace, Euterpe, zasigurno je jedno Aldenham, razne maone ili manji brodovi. A u od najzanimljivijih modrim dubinama još zasigurno leže neotkrivene odredišta za sva- tajne koje Āekaju uporne i hrabre da ih otkriju. kog zaljubljenika u more i podmorje. Vanjska strana otoka u Zadarskom arhipelagu Āesto je duboka i preko 50 metara, a kako je okre- nuta prema otvorenom moru, vidljivost je uvijek odliĀna. Samim tim tu buja raznovrstan morski život. Tako se pri ronjenju na vanjskim liticama Dugog otoka ili Kornata, koje se od površine obrušavaju u dubinu katkad veþu od 80 metara može naiþi na škrpinu, ugora, ali Āesto i na morske pse i maĀke. Bujne šume ljubiĀastih, crvenih ili žutih gorgonija takoāer su uobiĀajena slika. ZARONITE S NAMA 7

ŽIVI SVIJET JADRANSKOG MORA. U moru žive brojni Za ronioce u Jadranu najzanimljiviji je infralitoral životinjski i biljni organizmi. Razlikuju se dva veli- koji se proteže od dva-tri pa do pedesetak metara ka životna staništa: pelagijal ili otvoreno more, u dubine. Tu živi npr. voga ili Posidonia oceanica, kojem živi plankton i nekton te bental ili podruĀje morska cvjetnica koja je jedinstvena za Jadran uzobalja, u kojem živi bentos. i Mediteran. U pliþem dijelu uobiĀajeni su morski U planktonu žive sitne, mikroskopski vidljive ježinac Paracentrotus lividus ili Arbacia lixula. Vrlo alge koje nazivamo fitoplankton, a važne su jer su su lijepe i crvene alge iz porodice Corallinaceae, glavni proizvoāaĀi hrane, koji procesom fotosin- koje se lako mogu prepoznati po krasnoj ružiþastoj teze stvaraju organske spojeve. U planktonu žive i ili crvenoj boji. Tu živi i i koralj, tipiĀna je vrsta žuti zooplanktoni. Za ronioce ta su biþa presitna da bi koralj Leptopsamia pruvoti ili kameni koralj, a uz u njima uživali golim okom, no zato su morski biolozi malo sreþe i dobrog vodiĀa na veþim dubinama koji se njima bave o arani raznovrsnoš u oblika i Ā þ može se uživati u jedinstvenoj boji crvenoga kora- tipova. lja Corallium rubrum. Tu su onda i brojne vrste U nektonu se mogu susresti pravi plivaĀi. U žarnjaka, puževa s kuþicom ili bez nje, spužva, Jadranu žive gofovi, morski psi, srdelice, gavuni, školjkaša, kao što su plemenita periska Pina nobillis tune te mnoge druge ribe koje cijelog života pli- ili puž baĀvaš, pa tritonova truba, šljem i Petrovo vaju u slobodnoj vodi. uho. Zapravo pri ronjenju može se uoĀiti da veþina Od riba u pliþem dijelu uvijek se vide i jata biljaka i životinja koje promatramo žive u bentalu, crneja, ušata ili salpa, a gotovo na svakom ronje- prizemnom sloju. nju vide se i picevi, šparovi, fratri, škrpine, arbuni, U Jadranu se taj sloj dijeli na tzv. Āetiri stepeni- ce koje se nadovezuju jedna na drugu: supralitoral pa i veþe ribe kao što su ugori, murine, kirnje. ili zona prskanja valova, mediolitoral ili pojas plime Naravno, tu je i mnogo malih i velikih rakova, tako i oseke, dublje slijedi infralitoral odnosno zona da se jastog ili hlap vrlo Āesto može susresti pri rasprostranjenja algi i morskih cvjetnica te najdu- boravku u podmorju. blja stepenica koja se naziva cirkalitoral. U svakoj Stoga je najbolje uroniti u Āudesno plavo pro- toj zoni nalaze se tipiĀni predstavnici morske flore stranstvo Jadrana te se uvjeriti u njegovu razno- i faune. likost i bogatstvo. TUMAÿ ZNAKOVA

RONILAÿKA LOKACIJA GLAVNA CESTA

NACIONALNI PARK SPOREDNA CESTA

PARK PRIRODE BIOKOVO MAKADAM, PUT

NASELJENO PODRUÿJE AUTO-CESTA Prostorni podaci DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA, ZAGREB HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT, SPLIT

Izrada karte mr. MARJAN SIKORA, dipl.ing.el. PETAR BARIý, ing.el.

GAUSS-KRUGEROVA PROJEKCIJA

SRPANJ 2006

Sva prava pridržana. Reprodukcija u potpunosti ili djelomiĀno, te umnožavanje nije dozvoljeno bez suglasnosti autora i nakladnika. OTOK PREMUDA

1. OtoĀiþ Lutrošnjak Dubina: 5-45 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Vidljivost je odli na. Lutrošnjak Ā Zid poĀinje na desetak metara dubine te se spušta do dubine od 45 metara. Bogato je obrastao gorgonijama i spužvama u kojima se skrivaju razne manje i veþe ribe, a Āesto se viāaju i puževi golaĀi. © HHI, Split

2. Hrid Masarine Dubina: 2-45 metara Težina: poĀetnici do napredni Hrid Masarine Zanimljivosti: Najbolje je mjesto za zaron izmeāu dviju hridi. Treba pripaziti na jaku struju te pliĀinu. Nakon prolaza treba skrenuti u smjeru zapada te pratiti zid koji se spušta s 3 do 45 metara dubi- ne. Odmah na poĀetku nalaze se dvije razbijene amfore. Vidljivost je odliĀna, a riblji svijet prebogat.

3. Hrid BraĀiþ Dubina: 3-40 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Uz Masarine nalaze

Hrid BraĀiþ se i dvije manje hridi koje mještani tako i nazivaju. S unutarnje je stra- ne pliĀina od približno šest meta- ra, no s vanjske strane nakon platoa dno se strmo obrušava u dubinu. Zid je predivan. Mnoštvo riba pliva oko ronioca, a na donjem dijelu nalaze se osta- ci antiĀkoga broda.

4. Uvala Široka Dubina: 5-42 metra Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: U uvali se nalazi seka

Uvala Široka koja je poznata kao “Katedrala” zbog kupolastog oblika te brojnih pukotina i procjepa kroz koje u podne prodire SunĀeva svjetlost te stvara jedinstvenu igru svjetla, mora i sjena. Na gornjem, pliþem dijelu uvijek se vrzmaju jata crneja, salpu te brojne manje ribe, dok se u procjepima Āesto mogu vidjeti kavale, šarage i picevi. Osim same seke, vrlo je lijep i zid koji se nalazi neposredno prije uvale Široka. PREGLED LOKACIJA 11

veþoj dubini. Teren je prepun rupa i škrapa, u kojima se 5. Olupina broda skrivaju brojni morski organizmi. Gorgonije su takoāer lije- Szent Istvan pe. Vidljivost je odliĀna. Dubina: 66 metara Težina: trimix Otok Pohlib Zanimljivosti: Szent Istvan bio je 2. Pohlib Dubina: 3-45 metara jedan od Āetiriju brodova iz klase Težina: poĀetnici do napredni Teggethoff. Potonuo je 1918. go- Zanimljivosti: Pohlib je mala hrid dine dok je iz Pule plovio prema na kojoj se nalazi svjetionik, a Dugom otoku. Na njega su nale- Szent Istvan može se obiþi u jednom ronjen- tjele dvije talijanske torpiljarke, ju. Od 3 do 17 metara dubine MAS-15 i MAS-21, koje su ga torpe- proteže se livada voge. Dalje dirale, te je brod ubrzo potonuo. teren prelazi u zid koji koso pada Olupina je okrenuta naopa ke, a u nekoliko su je Ā do 45 metara dubine. navrata istraživale naše i strane ronila ke ekspedicije. Ā Zid je porozan i ispunjen pukotinama i poluspiljama te postoje tri veþe spilje. ÿesto se mogu vidjeti ugor i škrpina. OTOK SILBA OTOK 1. PliĀ Grebeni, Greben Dubina: 5-30 metara 1. Olupina broda HMS Težina: poĀetnici do napredni HMS Aldenham L22 Aldenham L22 Zanimljivosti: PliĀ Grebeni smjestio Dubina: 85 metara Pli Ā Grebeni se sjeverno od Grebena. Vrh je na 2 Težina: trimix metra, te se dno stepeniĀasto spušta Zanimljivosti: HMS Aldenham prema dubini od tridesetak metara. bio je britanski razaraĀ. Tijekom Odmah do pliĀine nalazi se Drugoga svjetskog rata plovio je Greben. Radi se o tri veþe hridi: prvo Atlantikom te je sudjelovao u zapadnoj, sjevernoj i južnoj. Gornji je dio svih hridi plitak te potapanju njemaĀke podmornice, a kasnije je prebaĀen je obrastao vogom. Teren stepeniĀasto pada prema dnu. na Jadran. Nakon petnaestak metara dubine dno prelazi u kameno, Potonuo je 1944. godine kada je naletio na površinsku obraslo je spužvama, koraljima i mahovnjacima. Struja je minu. Danas leži na muljevitom dnu ispred otĀiþa Škrde. dosta jaka. Vidljivost je vrlo dobra. 2. Olupina broda Euterpe Euterpe Dubina: 69-85 metara 2. Uvala sv. Ante Dubina: 3-40 metara Težina: trimix Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Euterpe je bio parni Zanimljivosti: Dno se s 3 metra brod koji je potopljen 1918. godi- okomito spušta prema dubini od 40 ne. Prije rata brod je prevozio put- Uvala sv. Ante metara tvoreþi podmorski zid. Biljni nike, a tijekom rata preuredili su i životinjski svijet je bogat. U pliþem ga u vojni transportni brod. dijelu plivaju jata manje plave ribe Danas olupina leži na muljevitom dnu. Vrh je jarbola na 69 te su brojne razne vrste zelenih metara, a kobilica je utonula u mulj na dubini od 85 metara. alga, dok se u donjem dijelu susreþu smeāe i crvene alge, mahovnjaci, koralji te veþe ribe kao škrpine, ugori i jastozi. 3. OtoĀiþ Škrda Dubina: 3-40 metara OTOK Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Podvodni je zid 1. Otok PlaniĀiþ Dubina: 15-30 metara obrasatao mahovnjacima, Težina: poĀetnici do napredni spužvama, kamenim koraljima, Zanimljivosti: S vanjske strane a ima i gorgonija. Vidljivost je

PlaniĀiþ otoĀiþa nalazi se zid koji s 15 uvijek vrlo dobra. U gornjem dijelu metara pada do 30 te se dalje obitava mnoštvo sitne plave ribe Škrda pješĀano dno nastavlja prema i crneja. 4. Uvala Caska Dubina: 0-6 metara Težina: poĀetnici do napredni, idealno za ronjenje na dah Caska Zanimljivosti: Na sjeveroistoĀnoj strani uvale vide se na površini ostaci antiĀkog vodovoda. Ako zaronite na tome mjestu, pod vodom þe se pronaþi hrpe kamenja, ostatke antiĀkih zido- va te razbijene komadiþe keramike.

5. Otok Maun Dubina: 6-47 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Najbolje je roniti s vanjske strane otoĀiþa, gdje Maun postoji zid koji sa 6 pada do 47 metara dubine. Na gornjem platou uvijek su brojna jata sit- nije plave ribe, fratri te crneji, dok se u donjem, dubljem dijelu mogu ugledati škrpine, jastozi ili ugori te brojni žuti koralji ili crvene gorgonije. Na zapadnom dijelu Mauna nalaze se tornjevi koji se s 14 obrušavaju do 36 metara.

6. Rt Tihovac Dubina: 3-25 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: U uvali se nalazi spilja koja s 12 metara ponire do dubine Rt Tihovac od 25 metara. Nastavlja se u tunel. Dno je spilje i tunela od finog pijeska i mulja pa stoga treba roniti oprezno.

7. Miletiþi Dubina: 3-38 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Od staroga pristaništa treba otplivati stotinjak Miletiþi metara od obale i roniti u smjeru zapad-sjeverozapad dok se ne stigne do zida koji poĀinje na 22 te se spušta do 38 metara. Zid je prepun gorgonija i raznih riba. OTOK ŠKARDA

1. Škardski rt Dubina: 3-30 metara Težina: poĀetnici do napredni Škardski rt Zanimljivosti: Na jugozapadnoj strani rta nalazi se procjep u stije- ni. Od tog mjesta krenite u smjeru jugoistoka. Teren stepeniĀasto PREGLED LOKACIJA 13 pada do dubine od 30 metara. OĀarat þe vas mnoštvo Hrid Galiola riba i gorgonija i vrlo dobra vidljivost. 5. Dubina: 3-35 metara Težina: po etnici do napredni OTOK Ā Zanimljivosti: Galiola je pliĀ koja se nalazi s vanjske strane otoka Ista. 1. OtoĀiþ Vodenjak Galiola Po inje na 3 metra, gdje je polje Dubina: 5-40 metara Ā voge, te se teren dalje spušta prema Težina: poĀetnici do napredni ve oj dubini. Donji dio terena prekri- Zanimljivosti: Najljepši je dio za þ Vodenjak ven je ljubi astim gorgonijama. ronjenje sjeverozapadni zid, koji je Ā obrastao pravom šumom gorgoni- OTOK MOLAT ja od kojih su neke više od metra. Nekada su se tu vadili i crveni 1. Otok Tramerka koralji, no danas se mogu vidjeti Dubina: 1-50 metara tek malene granĀice dobro skrivene u pukotinama na Težina: poĀetnici do napredni donjem dijelu zida. Zanimljivosti: Najbolja je pozicija Oto i Sestrice za ronjenje vanjski zid otoĀiþa. 2. Ā þ Tramerka Dubina: 5-55 metara Od površine se kaskadno spušta prema petnaestak metara, a Težina: poĀetnici do napredni onda se nastavlja u strmiji zid. Zanimljivosti: Teren stepeniĀasto Na dubini od tri metra nalazi se otvor u jamu, koja se Sestrice pada od površine prema veþoj dubini. Struja zna biti dosta jaka. vodoravno pruža dvadesetak metara u otok. Kroz prolaz može pro i jedan ronilac. Zidovi su obloženi koraljima i Na dubini od 20 metara poĀinju þ prve gorgonije. Što se dublje spužvama. Na donjem dijelu zida obitavaju škrpine i jasto- spuštate, šuma tih mekanih koralja zi. postaje sve impresivnija. ÿeste su škrpina, ugor i grdobina. 2. Greben BaĀvica Dubina: 5-40 metara Težina: poĀetnici do napredni 3. OtoĀiþ Dužac Dubina: 3-45 metara Zanimljivosti: S površine poĀinje zid koji s jedne strane ide postup- Težina: poĀetnici do napredni BaĀvica no prema dubini od 20 metara, a Zanimljivosti: Vidljivost je odliĀna. s druge strane prema dubini od 40 Zid stepeniĀasto pada s dubine Dužac od 3 metra prema dolje. Obrastao metara. Sve je obraslo spužvama: je žutim i crvenim spužvama, od naranĀastih, ljubiĀastih, preko crvenih te crnih. ÿesto se vi aju razne vrste rakova, posebice grmalj i rakovica, a ljubiĀastim gorgonijama te žutim ā u rupama ugori i škrpine. i bijelim kamenim koraljima. ÿesto se mogu vidjeti razne vrste puževa golaĀa. A kao i svugdje škrpina, kavale i sitne plave ribe ima u izobilju. Prolaz Maknare, brak 3. 4. Hrid Funestrala Dubina: 3-25 metara

Težina: poĀetnici do napredni Maknare Zanimljivosti: Ta se hrid smatra jednim od najljepših zarona zbog Funestada bogatoga ribljeg svijeta. Dno Dubina: 5-50 metara stepeniĀasto pada od 3 metra do dna. Struja je dosta jaka, pa Težina: napredne kategorije Zanimljivosti: Izme u rta Bonaster na Molatu te oto i a þete tu osim jata manje plave ribe gotovo uvijek susre- ā Ā þ Golac u prolazu Maknare nalazi se brak, iji je vrh na 5 sti i veþe ribe, kao što su morske maĀke, ugori i gofovi. Ā Dno je kameno te je obraslo brojnim algama, koraljima i metara te se kao kanjon spušta do 50 metara dubine. mahovnjacima. Zbog jake struje koja Āesto mijenja smjer tu se uvijek mogu susresti brojna jata sitne plave ribe te bogata flora i fauna. 4. Rt Bonaster Dubina: 5-40 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Teren blago pada od 5 do 25 metara dubine, gdje se Bonaster nalazi plato i livada morske cvjetni- ce voge. Ako se spustite do dubine od 30 metara, pronaþi þete amfo- re, koje leže na pješĀanom dnu. Osim amfora mogu se vidjeti ogromne periske te broj- ne spužve i kameni koralji.

OTOK VIR

1. Virski brak Dubina: 24-80 metara Težina: napredni Virski brak Zanimljivosti: Vrh braka nalazi se na 24, a dno na 80 metara. Gornji dio braka obrastao je vogom, a kako se spuštate u dubinu, prevladavaju smeāe i crvene alge te razne vrste koralja i spužva. Škrpina, ugor i kavale uobiĀajeni su stanovnici dubljeg dijela zida. Vidljivost je vrlo dobra. DUGI OTOK

1. Lagniþi Dubina: 1-45 metara Težina: poĀetnici do napredni

i Zanimljivost: Prekrasan podvodni þ

Lagni zid koji se s površine obrušava prema dubini od 45 metara. Kako je vidljivost odliĀna, uživat þete u šarenilu boja koralja, gorgonija, riba, jastoga i ostalih morskih organizama.

2. Veli rat Dubina: 3-38 metara Težina: poĀetnici do napredni Veli rat Zanimljivost: Podvodni zid blago pada od 3 metra prema veþoj dubini. Podvodni je život vrlo bogat i šaren. Vidljivost je odliĀna.

3. Rt Lopata, Sakarun Dubina: 0-55 metara Težina: napredne kategorije

Rt Lopata Zanimljivosti: Zid od površine pada okomito do dubine od 50 do 55 metara. Pliþi je dio zida ogoljen, dok je na dubinama ispod 20 metara prekriven spužvama, PREGLED LOKACIJA 15 mahovnjacima, gorgonijama te drugim koraljima. ÿesto se 8. OtoĀiþ Mrtonjak može susresti morska maĀka, a katkad i morski pas. Dubina: 0-50 metara Obližnji Sakarun predivna je pješĀana plaža koju se Težina: poĀetnici do napredni svakako isplati posjetiti. Mrtonjak Zanimljivosti: Mrtonjak je mali ško- ljiþ ispred Zaglava. Roniti se može Oto i Mežanj sa svih strana. Osim u jatima male 4. Ā þ Dubina: 5-55 metara plave ribe, tu þete uživati u boja- Težina: napredne kategorije ma spužva, koralja i mahovnjaka. Zanimljivosti: Najzanimljivije mjesto za ronjenje nalazi se s jugozapa- dne strane otoĀiþa. Na 6 metara 9. Lavdara Mežanj dubine nalazi se ulaz u rupu koja Dubina: 5-50 metara se spušta do 15 metara te vodi do Težina: poĀetnici do napredni podvodne spilje. Zanimljivosti: Zid je vrlo lijep za Zid se pruža na desnu i lijevu stranu od ulaza u rupu. ronjenje. U gornjem dijelu uvijek Dno je obraslo algama, mahovnjacima i vogom. Brojna su plivaju brojna jata raznih riba, dok jata riba, a ima dosta rakova i kozica. se u pukotinama skrivaju kavale i matuliþi, a na veþim su dubi- 5. PliĀ Mišnjak nama škrpine i jastozi uobiĀajeni Dubina: 0-50 metara stanovnici. Težina: napredni Zanimljivosti: Teren stepeniĀasto 10. OtoĀiþ Korontan, TelašĀica Dubina: 2-35 metara pada od površine prema veþoj Težina: poĀetnici do napredni dubini. Vidljivost je odliĀna. ÿesto Mišnjak Zanimljivosti: Korontan je otoĀiþ se u pližem dijelu viāaju hobotni- koji se smjestio u zaljevu Parka ca, brojne zelene i smeāe alge, prirode TelašĀica. Teren se dok su u dubljem dijelu uobiĀajene škrpine, jastozi i puževi stepeniĀasto spušta prema golaĀi. Struja je Āesto dosta jaka. Zaron u plavo. Korontan dnu. Vidljivost je slabija nego na vanjskoj strani. U pliþem dijelu obitavaju jata sitnih riba. Uvala BrbišĀine Vrlo je Āesta vrsta zelena zvijezda, koja izgledom podsjeþa 6. na dugaĀku, tamnozelenu glistu i na kraju ima nešto sliĀno Dubina: 3-30 metara zmijskom jeziku, no potpuno je bezopasna. Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Uvala se nalazi

ine OtoĀiþ Garmenjak þ s jugozapadne strane otoka. 11. Brbiš Dubina: 12-55 metara Teren je prepun spilja i procje- Težina: sve kategorije pa. Najzanimljiviji je dio tunel Zanimljivosti: Vrlo je lijep dugaĀak tridesetak metara, koji Garmenjak podvodni zid koji se po izlasku se proteže od 6 do 9 metara iz same uvala obrušava do 55 dubine te na jednom dijelu završava u rupi koja vodi sve metara dubine. Mogu se vidjeti do površine, a mještani je nazivaju zmajevo oko. Vidljivost prekrasne crvene gorgonije, a je vrlo dobra. zid je bogato obrastao mahovnjacima, spužvama i algama. Mogu se vidjeti brojne ribe, od matuliþa do 7. OtoĀiþ Tukošþak, seka murina, a ima i jastoga. Dubina: 2-50 metara Težina: poĀetnici do napredni Rt Vidilica Tukošþak 12. Zanimljivosti: OtoĀiþ je okružen Dubina: 3-50 metara dvjema sekama, jedna se nalazi s Težina: poĀetnici do napredni južne, a druga nešto udaljenija sa Zanimljivosti: Na samoj punti, na sjeveroistoĀne strane otoka. Obje Rt Vidilica dubini od petnaestak metara, nalazi su pogodne za ronjenje. Bliža seka se sidro staro stotinjak godina. Potpuno poĀinje na 2, a dalja na 9 metara. je obraslo morskim organizmima te se Teren dalje pada prema veþoj dubini i prebogat je ribom. stopilo s podvodnim krajolikom. Uokolo plivaju jata raznih riba, kao što su salpe, crneji, ušate. U dubljem dijelu zida obitavaju škrpine, jastozi te pokoja morska maĀka. OTOK ZVERINAC

1. Južni rt Dubina: 5-40 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Na manjoj dubini Južni rt nalazi se livada voge te mnoštvo životinja koje u njoj pronalaze zaklon. Od jata salpa, crneja, preko kovaĀa te mnoštva sitnih životinjica, kao što su maleni puževi, mladi ježinci, trpovi i zvjezdaĀe. Prema dubini teren prelazi u kameno-stjenovito dno, mjestimiĀno ispresijecano pijeskom.

OTOK SESTRUNJ

1. Vrtlac Vrtlac Dubina: 5-45 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Najbolje mjesto za ronjenje nalazi se na sjeve- rozapadnoj strani otoka. Zid stepeniĀasto pada prema veþoj dubini. Gornji je plato obrastao vogom, a u donjem su dijelu brojne spužve, mahovnjaci, koralji. Tu obitavaju i škrpine, a viāaju se i gofovi i morske maĀke.

2. Paranak Dubina: 8-30 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Zid stepeniĀasto pada od 8 metara prema veþoj dubini. Na manjoj je dubini livada Parnak voge, a dublje prevlada stjenovi- to-kameni teren. Mogu se vidjeti brojna jata raznih riba. Za ronjenje je zanimljiv i obližnji brak.

OTOK RIVANJ 1. Rivanj, Tri sestrice Dubina: 3-30 metara Težina: poĀetnici do napredni Tri sestrice Zanimljivosti: Tri sestrice dva su veþa i jedan manji otoĀiþ. S vanj- ske strane (Rivanjski kanal) dubine su nešto veþe nego s unutarnje, no treba pripaziti na jaku struju. Na manjoj dubini nalazi se livada voge, a dalje teren stepeniĀasto pada. U gornjem dijelu plivaju jata crneja i salpi, a u donjem prevladavaju alge, spužve i mahovnjaci. PREGLED LOKACIJA 17

2. Rivanj, Rivanjski kanal VELEBITSKI KANAL Dubina: 3-50 metara Modri Draga, vrulja Težina: napredni 1. Ā Dubina: 3-30 metara Zanimljivosti: Kako je u kanalu struja Težina: napredni, jamsko ronjenje uvijek vrlo jaka, preporuĀujemo da ModriĀ Draga Zanimljivosti: Radi se zapravo o poĀetnici ne rone na tom dijelu. vrulji, u Āijem se kanalu može roniti Rivanjski kanal Za ronjenje ima nekoliko pozicija kad nije aktivna. Ulaz se nalazi na izmeāu Rivnja i Ugljana te Rivnja dubini od tri metra, te se kanal, i Sestrunja. Radi se o zidovima širok približno tri metra, okomito koji se blago spuštaju od 3 metra spušta do dubine od tridesetak prema veþoj dubini. Vidljivost je metara. Na 20 metara nalazi se nešto lošija nego na vanjskim oto- suženje, kroz koje može proþi samo jedan ronilac. Na cima, pa su i flora i fauna nešto dubini od 30 metara kanal se raĀva u dvije odvojene siromašnije. OTOK RAVA grane, koje se nastavljaju u dubinu. Rt Zaglavi KORNATI 1. þ Dubina: 15-60 metara Težina: poĀetnici do napredni 1. Sestrica Rt Zaglaviþ Dubina: 3-45 metara Zanimljivosti: Rt je prebogat ribom. Težina: poĀetnici do napredni Dok ronite, osjeþate se kao u Zanimljivosti: PliĀ se može pre- nekom filmu jer jata raznih manjih i Sestrica poznati po svjetioniku. Teren veþih riba plivaju oko vas. Vidljivost pada stepeniĀasto. Vrlo je lijep je odliĀna. ÿesto se viāaju puževi za ronjenje zbog odliĀne vidljivosti golaĀi, a i mali morski psi nisu rijetkost. te bogate morske flore i faune. Najljepše je roniti oko podneva kada se SunĀeve zrake OTOK IŽ stapaju s bistrinom mora stvarajuþi harmoniju živih boja od Rt Parda žutih polipa žarnjaka, preko crvenih spužva i jastoga, do 1. mrkih boja alga. Dubina: 5-+60 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Rt se nalazi s južne stra- 2. OtoĀiþ Mrtovac Dubina: 0-90 metara ne otoka. Od površine do desetak Rt Parda Težina: napredne kategorije metara teren blago pada, a nakon Zanimljivosti: Mrtovac je trokutasti toga slijedi strmiji pad prema dubini. škojiþ smješten s vanjske strane Sve je prepuno raznih vrsta spužva, Levrnake. S vanjske strane nalazi mahovnjaka i koralja. Mogu se Mrtovac se okomiti zid koji se obrušava od vidjeti brojna jata raznih riba. površine do 90 metara u dubi- OTOK UGLJAN nu. Zid je prepun rupa, škrapa i poluspilja, u kojima se uz škrpinu ili ugora može pronaþi i 1. OtoĀiþ Karantuniþ pokoja kirnja. Dubina: 5-40 metara Težina: poĀetnici do napredni 3. Otok Borovik Zanimljivosti: Karantun je mali Dubina: 5-70 metara otok koji se nalazi na izlazu iz pro- Težina: poĀetnici do napredni laza izmeāu Pašmana i Ugljana. Zanimljivosti: Sa zapadne strane Unutarnja je strana nešto pliþa, otoka nalazi se predivan pod- dok je vanjska strana otoka nešto morski zid obrastao gorgonijama, dublja. Zbog jake struje tu þete Borovik spužvama, koraljima i mahovnja- uvijek susretati mnoštvo riba, a cima. Osim manjih vrsta riba, kao Kantuniþ veþ na dubini od dvadeset meta- što su špar, pic ili salpe, Āeste su ra poĀinju gorgonije. kavale, arbuni, a viāaju se i gofovi, koji se brzinom munje pojavljuju iz okolnoga plavetnila u lovu na manju ribu te istom brzinom nestaju. 4. Otok Mana Dubina: 3-70 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Najljepši je dio za ronjenje zid na jugozapadnoj stra- ni otoka. Dubina okomito pada do sedamdesetak metara. Za Mana ronjenje su pogodne i desna i lije- va strana, no ako krenete ulijevo, nakon sto pedeset metara doþi þete do “dimnjaka”, Āiji se donji ulaz nalazi na 30 metara dubine, a gornji ulaz ili izlaz na 16 metara. Brojna su jata crneja, salpa te su brojne razne vrste bentoskih riba.

5. OtoĀiþ Rašip Dubina: 0-45 metara Težina: napredne kategorije Zanimljivosti: Zid pada od površine do 10 metara, gdje se nalazi uzak plato, nakon Āega se Rašip teren obrušava do 60 metara. Vidljivost je spektakularna, preko 50 metara u vertikalnom smjeru. Vrlo je bogata morska flora i fauna.

6. Otoci Mala i Velika Panitula Dubina: 3-50 metara Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Odmah s dubine od 3 metra pada zid do pedesetak Mala i velika Panitula metara. Zid se prostire izmeāu Male i Vele Panitule. Prekriven je gorgonijama. Na pliþem dijelu plivate u jatima raznih riba.

7. Otok OkljuĀ Dubina: 0-50 metara Težina: napredni Zanimljivosti: Prekrasan zid prepun boja s površine se obrušava prema dnu. Kao i OkljuĀ drugdje na Kornatima, vidljivost je odliĀna, riblji svijet prebogat, a gorgonije velike i lijepe.

8. OtoĀiþ Samograd Dubina: 0-50 metara Težina: napredni Smaragd Zanimljivosti: Prekrasan zid s površine se obrušava do 50 meta- ra dubine. Jata riba, gorgonije, PREGLED LOKACIJA 19 spužve, igra svih moguþih boja sigurno þe Vas ostaviti bez 2. Otok Košara daha. Vidljivost je odliĀna. Dubina: 0-40 metara Težina: poĀetnici do napredni OTOK ŽUT Zanimljivosti: Roniti se može na nekoliko mjesta. Ako se krene od 1. Babuljaši svjetionika prema van, naiþi þe se na Košara Dubina: 3-58 metara kaskade. Podvodni zid poĀinje na 26 Težina: poĀetnici do napredni te se spušta do 40 metara dubine. Barbuljaši Zanimljivosti: Za ronjenje je Teren nije toliko bogat kao najljepša najmanja u skupini od na vanjskim otocima, ali se uvijek mogu vidjeti brojna nekoliko hridi. Južna je strana jata manje plave ribe i mnoštvo žutih koralja, raznih vrsta dublja, a sjeverna je pliþa i obra- spužva, mahovnjaka i mnogoĀetinaša te hobotnica. sla vogom. U pliþaku se nalaze ostaci starih vrša. Teren blago pada prema dubini tvoreþi 3. OtoĀiþ Gnaliþ kaskade. Tu žive spužve, mahovnjaci, gorgonije, razni Dubina: 26-32 metra školjkaši te veþe i manje ribe. Težina: napredne kategorije Zanimljivosti: Tu se nalazila olu- 2. Greben Miši pina venecijanske galije iz XVI. Dubina: 0-45 metara Gnaliþ st. Smatra se da je potonula za Težina: poĀetnici do napredni nevremena. Teret je izvaāen, te Miši Zanimljivosti: Greben je smješten se sada nalazi u Biogradskom odmah do Babuljaša. Sam vrh zaviĀajnom muzeju. Osim brojnih predmeta od Murano- izviruje iz vode, pa se za mirna stakla, tu su i bale tekstila, mjedeni svijeþnjaci, topovi, vremena može lako uoĀiti. Na sidra i mnogi drugi izlošci. dubini do 10 metara nalazi se Dno je pjeskovito-muljevito, djelomiĀno prekriveno livada posidonije, a prema dubini teren kaskadno pad. algama, spužvama i mahovnjacima. Može se još uvijek Oko 30 metara mogu se pronaþi pojedinaĀne gorgonije i pronaþi pokoja perlica, komadiþi razbijene keramike ili dio razne spužve. oplate s broda.

3. Seka Kamenar OTOK VRGADA Dubina: 3-55 metara Težina: poĀetnici do napredni 1. IstoĀna strana otoka Seka Kamenar Zanimljivosti: Seku je vrlo lako Dubina: 5-35 metara uoĀiti jer poĀinje na samo 3 metra Težina: poĀetnici do napredni dubine. Gornji je dio prikladan za Zanimljivosti: Vrgada je otok uda- poĀetnike. Tu se uvijek susreþu ljen 2,5 km od Pakoštana i pravi jata sitne plave ribe. Prema Žutu Vrgada je mali prirodni raj. Za ronjenje je dno blago pada do dubine od najbolja vanjska strana otoka, dvadesetak metara, dok se vanjska strana strmo obrušava gdje se nalazi zid koji se s dubi- prema velikoj dubini. ne od pet metara stepeniĀasto pruža prema dubini. Obrastao je spužvama, koraljima i mahovnjacima, a OTOK PAŠMAN bogat je i raznim manjim i veþim ribama.

1. Zaglav 2. LonĀariþ Dubina: 3-50 metara Dubina: 5-40 metara Težina: poĀetnici do napredni Težina: poĀetnici do napredni Zanimljivosti: Zaglav se nalazi s Zanimljivosti: Mali se zid od vanjske strane otoka Pašmana. površine spušta do dubine od pet Zaglav Podvodni zid pada od 3 metra LonĀariþ metara, gdje se nastavlja u blagi prema dubini. Dno je pjeskovito, pad, te ponovno na 20 metara te se dalje postupno nastavlja. prelazi u zid koji se kaskadno Struja je dosta jaka. Vidljivost je spušta do dna na približno 40 metara. Tu se uvijek mogu lošija nego na vanjskim otocima regije. Bogat je ribljim svijetom. susresti hobotnice, ugori, škrpine, puževi golaĀi, a uz malo sreþe i morski konjic.

Zanimljivosti

• 1. listopada 1886. godine Špiro Brusina, poznati hrvatski priro- doslovac, uzeo je prve biološke uzorke iz zadarske luke, pa se taj dan može smatrati poĀetkom bioloških istraživanja mora u Hrvatskoj.

• 1937. godine braþa KušĀer ronila su na komprimirani zrak s opremom iz kuþne radinosti.

• U Jadranu živi crveni koralj (Corallium rubrum), za koji se smatra da ima najljepšu nijansu crvene boje.

• U Jadranskome moru još uvijek živi morska medvjedica. Posljednji je put viāena tijekom ljeta 2004. godine.

• Arheološki muzej jedini je muzej u Hrvatskoj koji ima odjel za hidroarheologiju, a u izgradnji je i centar za pod- morsku arheologiju.

• U mjestu Nin nedaleko od Zadra šezdesetih godina prošlog stoljeþa u moru su otkriveni sta- rohrvatski brodovi iz XI. stoljeþa.

• U Zatonu kod Zadra otkrive- ni su liburnijski brodovi iz I.-III. stoljeþa.

• U posljednjih desetak godina u Jadranu je zabilježeno 29 novih vrsta riba, od kojih je nekoliko podrijetlom Āak iz Crvenog mora.

• U Zadarskom muzeju Āuva se skulptura rimskog cara Augusta, koja je pronaāena u zadarskom akvatoriju.

• U ZaviĀajnome muzeju Biograda izložena je maketa venecijanske galije potopljene u XVI. st. kod otoka Gnaliþa i teret koji su hidroarheolozi s nje izvadili. Tako þete tu vidjeti sidra, topove, sitne predmete za sva- kodnevnu uporabu, mjedene svijeþnjake, razne predmete od Murano-stakla te tekstil. Sve je to bilo u moru preko 350 godina. 22 INFO ZA RONIOCE

KORISNE INFORMACIJE DELFIN RONIOCI d.o.o. PROTEUS d.o.o. Obala 1 Božava 23286 Božava Hrvatski ronilaĀki savez (HRS) 23210 Biograd na moru Dalmatinska 12, Zagreb Tel: +385 (0)23 384-841 Tel: +385 (0)23 254-026 Tel: +385 (0)1 4848-765 GSM: +385 (0)98 799-051 Fax: +385 (0)1 4849-119 www.dolphin-divers.de RUŠEV S.P.O. www.diving-hrs.hr 23273 Preko D.I.I.V. d.o.o. Tel: +385 (0)23 286-266 Hrvatska gospodarska komora Obala P. Lorinija bb ŽK Zadar SAHARUN PUTNIÿKA 23281 Sali Špire Brusine 16, Zadar AGENCIJA d.o.o. Tel: +385 (0)23 212-930 Tel: +385 (0)23 3377-400 Ist 122 Baro komore 23293 Ist DORIS SPORT d.o.o. Najbliže baro komore nalaze se Tel: +385 (0)23 372-419 u Splitu: Ždrelac Barokomora Split 23262 Pašman SALI DUGI OTOK Domovinskog rata 1, Split Tel: +385 (0)23 3225-587 Sali b.b. Tel: +385 (0)21 3613-355 RonilaĀki centri i klubovi 23281 Sali Tel: +385 (0)21 343-980 FLUCTUS EXTRA DIVER Tel: +385 (0)23 377-094 Baro komora IPM HRM AD-SUB d.o.o. CROATIA Šoltanska 1, Split SCUBA ADRIATIC ŠR Majstora Radovana 7 Tel: +385 (0)21 354-511 Jakše ÿedomila ÿuke 15 Bana Josipa JelaĀiþa 24b 23000 Zadar 23000 Zadar 23000 Zadar Opþa bolnica Zadar Tel: +385 (0)23 250-029 www.extra-diver.li Tel. +385 23 28 03 50 Bože PeriĀiþa 4, Zadar GSM: +385 (0)91 5389-062 GSM: +385 98 27 38 31 Tel: +385 (0)23 315-677 RO FOKA-SUB www.scubaadriatic.com Košljun 131 LuĀka kapetanija Zadar ALBAMARIS RONILAÿKE Ispostave: (Biograd, Božava, Ist, USLUGE 23290 Pag SCUBA CENTAR PAG Branimirova obala 10 Novigrad, Pag, Preko, Sali, Silba, I. B. Mažuraniþ 4 GSM:. +385 (0)91 5302-072 23290 Pag Starigrad Paklenica) 23210 Biograd www.foka-sub.hr 23000 Zadar, Liburnijska obala 8 Tel: +385 (0)1 3666-942 Tel: +385 (0)23 385-435 Tel: +385 (0)23 254-888 GALIOLA d.o.o. www.scubacentarpag.hr GSM: +385 (0)98 1235-330 Fax: +385 (0)23 250-235 23293 Ist www.albamaris.hr ŠIMUNI SPORT d.o.o. [email protected] GSM: +385 (0)98 9014-652 Šimuni b.b. www.ist-diving.com Trajekt AQUA TERRA d.o.o. 53293 Kolan Jadrolinija Sali bb Tel: +385 (0)52 804-100 HIPPOCAMPUS d.o.o. Liburnska obala 7, Zadar 23281 Sali Tel: +385 (0)23 254 800 Tel: +385 (0)23 377-138 Kerov Prilaz 1 ŠPORTSKI OBRT RONJENJE Fax: +385 (0)23 250 351 23205 Bibinje Hotel Božava-Dugi Otok www.jadrolinija.hr AQUARIUS TRADE d.o.o. Tel: +385 (0)23 261-005 23286 Božava Tel: +385 (0)23 291-816 Meāunarodna zraĀna luka Put Petriþa 43 Zadar-Zemunik KORNATI DIVER 23000 Zadar ZABAVNO RONJENJE Tel: +385 (0)23 313-311 Zaglav Tel: +385 (0)23 230-925 d.o.o. Fax: +385 (0)23 313-466 23281 Zaglav GSM: +385 (0)91 5825-743 Kardinala Stepinca 6 www.zadar-airport.hr Tel: +385 (0)23 377-167 23211 Pakoštane Rezervacije i prodaja karata: AQUASUB d.o.o. Tel: +385 (0)23 332-954 TURISTIÿKI OBRT MURADA Croatia Airlines TN Zelena Punta Poljana Natka Nodila 2, Zadar 23271 Kukljica Dr. Franje Tuāmana 26a KPA ZADAR Tel: +385 (0)23 250-094 GSM: +385 (0)98 1920-085 23000 Zadar Obala Kneza Trpimira b.b. Fax +385 (0)23 250-109 www.tek-diving.de 23000 Zadar www.croatiaairlines.hr NADJI LAGUNA Tel: +385 (0)23 332-954 Obala Kralja Petra IV br.64 KPA Brak ZADAR SUB d.o.o. Važni telefonski brojevi 23211 Pakoštane Antuna Stepinca bb DubrovaĀka 20a Hitna pomoþ 94 Tel: +385 (0)23 381-056 23244 Starigrad Paklenica 23000 Zadar Vatrogasci 93 Tel: +385 (0)23 369-678 GSM: +385 (0)91 5906-617 Tel: +385 (0)23 214-848 Policija 92 GSM: +385 (0)99 534-475 www.nadji-laguna.com Pomoþ na cesti 987 SD ZADAR Informacije 988 BUGONVILIJA TOURS d.o.o. UTO POLET Put Petriþa 43 23000 Zadar Opþe informacije 981 Kraljice Jelene 22 Marka Oreškoviþa 14 Tel: +385 (0)23 230-925 Centar za zaštitu i spasavanje 23210 Biograd na moru 23000 Zadar 112 +385 (0)23 385-900 Tel: +385 (0)23 214-884 DIVING CENTAR ZLATNA LUKA Služba spašavanja i traganja www.bouganville.nl Marina Dalmacija POSSUM d.o.o. na moru 9155 23205 Bibinje-Sukošan CR LOTHAR WEISS d.o.o. Ugljan Pomorska policija Zadar Tel: +385 (0)23 263-121 Sali 23275 Ugljan GSM: +385 (0)91 2528-021 +385 (0)23 345-128 23281 Sali Tel: +385 (0)23 388-022 www.diving-zlatnaluka.net INFO ZA RONIOCE 23

Pravna regulativa za da). Zabranjeno je nam- ronjenje u Republici jerno uznemiravanje ili bilo Hrvatskoj kakvo ugrožavanje mor- skih organizama. Noćno Rekreativno-športsko ro- ronjenje (između 19:00 i njenje u Hrvatskoj regulira- 07:00 sati) nije dopušteno. no je: Ronioci, osim ronilačkog noža, ne smiju kod sebe ni 1. Pravilnik o obavljanju na plovilu imati bilo kakvo podvodnih aktivnosti (NN oružje ili oruđe. Ronioci 47/99, NN 23/03, NN moraju poštivati sve pozi- 52/03, NN 58/03) Ministar- tivne propise Republike stva mora, Hrvatske koji se odnose na turizma, prometa i razvitka obavljanje podvodnih (www.mmtpr.hr) aktivnosti. 2. Pravilnik o uvjetima za obavljanje obuke ronjenja Park Prirode Telašćica i Športsko-rekreativnog ronjenja (NN 105/00, NN Uvala Telašćica smještena 24/03) je u središnjem dijelu istoč- Ministarstva mora, turizma, ne obale Jadranskog prometa i razvitka mora, u jugoistočnom (www.mmtpr.hr) PSA, PDIC, SDI, FIAS, Republici Hrvatskoj. dijelu Dugog otoka. Zah- 3. Pravilnik o postupku i ACUC, BSAC, VDST, BARA- Zone zabranjenog valjujući svojoj iznimnoj lje- načinu izdavanja dopu- CUDA, IDD, UDI, ... i ostale ronjenja poti, bogatstvu i važnosti, štenja za obavljanje pod- međunarodne ronilačke Nacionalni park Krka, dije- ta uvala, koja sadrži šest vodnih aktivnosti u dijelo- asocijacije). lovi unutrašnjih voda koje otočića unutar uvale i vima unutarnjih morskih Cijena za 2006. godinu obuhvaćaju luke, prilaze okružena je s 13 otoka i voda i teritorijalnog dijela iznosi 100,00 kn. Može se lukama, sidrišta luka i otočića, proglašena je Republike Hrvatske koji su kupiti u ronilačkim centri- područja gustoga prome- parkom prirode 1988. zaštićeni kao kulturno ma duž Jadrana. ta, posebni rezervati i par- godine. Status zaštićeno- dobro Ronjenje može biti organi- kovi prirode (Malostonski ga područja dobila je još (NN 56/03, NN 62/03, NN zirano ili individualno. Da zaljev, Limski kanal), more u 1980. godine zahvaljujući 12/05) Ministarstva kulture bi se moglo roniti. plaća krugu od 100 metara oko svojem iznimno vrijednom (www.min-kulture.hr) se koncesijsko odobrenje usidrenih ratnih brodova i biljnom i životinjskom svije- 4. Pravilnik o načinu, uvje- koje za obje vrste iznosi čuvanih vojnih objekata na tu, geološkim i geomorfo- tima i visini naknada za 2400,00 kn. obali. loškim fenomenima, vrije- izdavanje koncesijskih dnim zajednicama mor- odobrenja (NN 51/96, NN Priznate škole ronjenja Zone kontroliranog skoga dna te zanimljivom 18/99, NN 23/03) Ministar- ronjenja arheološkom naslijeđu. stva mora, turizma, pro- U Republici Hrvatskoj priz- U Telašćici se može roniti meta i razvitka nate su sljedeće škole ro- Nacionalni Park Kornati preko ovlaštenih ronilačkih (www.mmtpr.hr) njenja od strane Ministar- Ronjenje u NP “Kornati” centara koji posjeduju 5. Uredba o postupku stva prosvjete, znanosti i dopušteno je isključivo u koncesijsko odobrenje ili davanja koncesijskog športa: organizaciji koje od pravnih uz dobivanje posebne odobrenja na pomorskom i/ili fizičkih osoba registrira- dozvole od strane parka dobru (NN 36/04) BSAC (The British Sub - nih za obavljanje takve dje- prirode 6. Uredba o postupku Aqua Club) latnosti i koje od javne davanja koncesije na CMAS (Confédération ustanove “Nacionalni park NP Krka. pomorskom dobru (NN Mondiale des Activitiés Kornati” dobiju valjano 23/04, NN 32/04, NN Subaquatiques) odobrenje za organiziranje Nacionalni park “Krka” 68/04, NN 101/04) IANTD (International Asso- i vođenje ronilačkih posjeta proglašen je 1985. godine ciation of Nitrox and u NP “Kornati”. te je sedmi Nacionalni Ronilačka iskaznica Technical Divers) Individualno ronjenje (izvan park Hrvatske. NAUI (National Association dopuštenih organiziranih Smješten je u cijelosti na Roniti se može samo uz of Underwater Instructors) skupina) nije dopušteno području Šibensko-kninske posjedovanje valjane roni- PADI (Professional Associa- U NP “Kornati” postoji županije, a obuhvaća lačke iskaznice Hrvatsko- tion Diving Instructors) sedam zona u kojima je površinu od 109 km2 uz tok ga ronilačkog saveza SSI (Scuba Schools Inter- dopušteno ronjenje. Krke: dva kilometra niz- (HRS). national) vodno od Knina do Skradi- Ronilačka iskaznica vrijedi IRTDA (International To su: na i donji tok Čikole. godinu dana od datuma Recreational and Techni- * Oključ S potopljenim dijelom izdavanja te se izdaje cal Diving Association) * Mala Panitula ušća duga je oko 72, 5 km samo roniocima koji posje- UDI (United Diving Instruc- * Vela Panitula i po dužini je 22 rijeka u duju valjanu ronilačku tors) i * Rašip Hvatskoj. kvalifikaciju jedne od UEF (Underwater Explorers * Mali Rašip U NP Krka ronjenje nije međunarodnih ronilačkih Federation). * Mana dopušteno. asocijacija (CMAS, PADI, * Borovnik. SSI, NAUI, NASDS, YMCA, Prema programima nave- Pri ronjenju nije dopušteno MDEA, NASE, IDEA IANTD, denih škola dopušteno je ništa dirati i/ili vaditi iz mora NSS-CDS, ANDI,TDI NACI, školovanje ronilaca u (osim eventualnog otpa- Preporuke za sigurno ronjenje

Ronjenje je prelijepa aktivnost, no kao i u svakom drugom sportu, postoje osnovna pravila kojih se treba pridržavati: - nikada ne ronite sami - mjesto ronjenja uvijek propisno označite - nemojte skupljati “suvenire” - ne dirajte morske organizme, nemojte ih hraniti ni uznemirivati na bilo koji način - poštujte vlastita ograničenja i ograničenja ronilačke kategorije koju posjedujete - ronite s ispravnom i servisiranom opremom - prije ronjenja napravite plan ronjenja koji uključuje vrijeme, dubinu, minimalni tlak plina u bocama, smjer kretanja i postupak u hitnom slučaju - nikada se ne dajte nagovoriti na ronjenje - ako pronađete opasne ili eksplozivne predmete, ne dirajte ih, nego odmah obavi- jestite policiju ili lučku kapetaniju - poštujte zakonske propise vezane uz ronjenje.

Čuvajmo Jadransko more kako bi i sljedeće generacije aquanauta mogle uživati u njegovoj posebnosti i ljepoti.

Informacije o izdavaču i produkciji: Turistička zajednica Zadarske županije • 23000 - Zadar, Sv. Leopolda B. Mandića 1 Tel/Fax: +385 (0)23 315-316, 315-107 • [email protected] • www.zadar.hr Ivo Dunatov: urednik • Julije Skelin: konceptualist i dizajner • Sikora: kartografija Basic Produktion, Zagreb; www.basicproduktion.com: produkcija • Columna, Split: grafička priprema Ivana Ostoić: tekst i opis ronilačkih lokacija • Milan Tomazin: fotografije ronjenje, ostale fotografije: arhiva TZ Hrvatski hidrografski institut, Split; www.hhi.hr: karte lokacija • 7LSRPDW, =DJUHE, 20.: Tisak