ZADARSKA REGIJA U ČUDESNOM SVIJETU TIŠINE TURISTIČKA ZAJEDNICA ZADARSKE ŽUPANIJE UVODNA RIJEČ SADRŽAJ Uvod Uvodna riječ . 2 Ronjenje na Jadranu - malo povijesti . 3 Jadransko more, klima . 4,5 Zadarska regija kao ronilačka destinacija . 6 Zaronite s nama Živi svijet Jadranskog mora . .7 Karta . .8,9 Pregled ronilačkih lokacija od Premude do Samograda . 10-20 Zanimljivosti . 21 Info za ronioce Popis ronilačkih centara i klubovi Zadarske regije . 22 Korisni podaci . 23 Pravna regulativa ronjenja u Hrvatskoj . 23 Preporuke za sigurno ronjenje . 24 amjena je ove brošure približiti ljepote podmorja NZadarske regije svim roniocima te im dati korisne podatke o ronjenju u Hrvatskoj. Brošura je podijeljena u tri dijela: u uvodnom se dijelu može pronaći kratak povijesni pregled razvoja ronjenja u Hrvatskoj, osnovni klimatski i hidrografski podaci te pose- ban osvrt na Zadarsku županiju kao ronilačku destinaciju. U drugom je dijelu dan pregled živog svijeta koji ronioci mogu susresti u našem podmorju, pregled 50 ronilačkih lokacija, iako ih ima još mnogo više, te neke zanimljivosti vezane uz ronjenje. Treći dio sadrži korisne podatke za svakog ronioca, kao što su popis ronilačkih centara i klubova, zakonska regula- tiva vezana uz ronjenje, važni telefonski brojevi koje uvijek treba imati uza se te preporuke za sigurno ronjenje. Uživajte u našem podmorju. Sretno i sigurno ronjenje. RONJENJE NA JADRANU-MALO POVIJESTI 3 RONJENJE DUŽ JADRANA ima dugu tradiciju. je Savez za sportski ribolov i podvodne aktivnosti, Vjerojatno se veþ u pretpovijesti Āovjek zaputio koji je bio nosilac razvoja i promicanja podvodnih u podmorje u potrazi za hranom. Poznato je da aktivnosti. se u antici ronilo te da se iz mora vadio puž volak Osamostaljenjem Hrvatske nastaju dva saveza; (Murex sp.), od kojeg se pripremala purpurna boja, Sportsko-ribolovni te RonilaĀki savez. koju su smjeli nositi samo kraljevi i plemiþi. Takoāer Šezdesetih godina poĀinje intenzivnije bavljenje se zna da su se u to doba iz mora vadile spužve te podvodnom arheologijom. U tom su razdoblju u crveni i znatno rjeāi crni koralj. podmorju Zatona nedaleko Nina, na prostoru gdje Tada se ronilo u prvome redu na dah bez upo- se nekada nalazila antiĀka luka, otkrivena dva rabe bilo kakve dodatne opreme. liburnijska broda. U Ninskom su zaljevu otkrivena i 1893. godine ronioci s otoka Krapnja neda- izvaāena dva starohrvatska broda. U Pašmanskom leko Šibenika, poĀinju se koristiti mekim ronilaĀkim kanalu, u blizini otoĀiþa Gnaliþa, pronaāeno je mje- skafanderom. U to su doba u prvome redu vadili sto brodoloma venecijanskog broda iz XVI. stoljeþa spužve, pa bi se i do pedeset brodova zaputilo na te se krajem šezdesetih i poĀetkom sedamdesetih more u potrazi za tom morskom životinjom. Veþina na tom lokalitetu intenzivno istraživalo. je spužve vadila ostima, no kako su bili ograniĀeni Daljnjim razvojem tehnike i ronilaĀke opreme dubinom s koje su ih mogli skupljati, ubrzo su ronio- sve su brojniji nalazi iz antike, srednjeg, ali i novog ci preuzeli taj unosan posao. vijeka, tako da je danas na Jadranu poznato U Austro-ugarskoj mornarici kao i u mornarici preko stotinjak razliĀitih nalazišta iz svih vremenskih Kraljevine SHS nalazimo podatke o našim ronioci- razdoblja. Jedan je od vjerojatno najuzbudljivijih ma. Nakon pada Italije 1943. godine na otoku Visu nalaza potvrāena lokacija admiralskoga broda okupljena je prva skupina ronilaca, a te je godine talijanske ratne mornarice Re d’Italia, koji je poto- održan i prvi ronilaĀki teĀaj. pljen tijekom Āuvene Viške bitke 1866. godine. Pedesetih godina poĀinju se osnivati prvi Doprinos razvoju ronjenja dali su i brojni amateri ronilaĀki klubovi i društva. Osniva se i Savez kao ing. Josip Medur, dr. Stracimir Gošoviþ, Tomo sportsko-ribolovnih društava iz kojeg poslije nasta- Stipaniþev te mnogi drugi znani i neznani ronioci. 4 JADRANSKO MORE Jadransko more Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše iz smjera Možemo reþi da je istoĀna obala Jadranskog istok-jugoistok do jug-jugozapad. Jugo se razvija mora koja teritorijalno pripada Hrvatskoj, a koja je sporo te olujnu jaĀinu dostiže nakon nekoliko dana ukrašena stotinama otoka, otoĀiþa, hridi, zaljeva puhanja. te uvala jedinstvena u Europi. Maestral je dnevni termiĀki vjetar koji puše iz PrivlaĀna je za istraživanje i iznad i ispod smjera sjeverozapada, a nastaje kao posljedica površine. razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Zahvaljujuþi smjeru morskih struja istoĀni dio Prisutan je od proljeþa do jeseni. Jadrana besprijekorno je Āist i proziran, a njegov Vremenska prognoza može se pratiti preko predivan podmorski svijet oĀarava ronioce. VHF frekvencija luĀkih kapetanija, radija, televi- No prije nego što se spustimo u podmorje zije i interneta. U svim marinama, lukama, luĀkim pogledajmo kakva je klima na Jadranu. ispostavama može se dobiti prognoza s prikazom sinoptiĀke situacije. Klima Klima je tipiĀno mediteranska s blagim, kišovitim FiziĀke karakteristike Jadranskog mora zimama te vruþim i suhim ljetima. Iako se posljednjih Prije samog zarona korisno je poznavati fiziĀke nekoliko godina uoĀavaju odreāena odstupanja, karakteristike okoliša u kojem se roni, kao što su još je uvijek klima za ljude vrlo pogodna. dubina, tip dna, temperatura vode, prozirnost, sali- Temperatura zraka varira ovisno o podruĀju, no nitet te gibanje mora kako bismo se bolje pripremili u prosjeku su ljeti temperature oko 34°, a zimi oko za ronjenje. 10°. Dubina Vjetrovi Jadran spada u plitka mora. Sjeverni dio je pliþi i Na Jadranu najĀešþe pušu bura, jugo i sjeveroza- tu dubina ne prelazi 50 metara. Od Pule se dno padni vjetar. Bura je suh, hladan vjetar koji puše na blago spušta tvoreþi dugaĀku, usku udolinu koja mahove iz smjera sjever-sjeveroistok do istok-sjeve- se pruža od otoka Žirja prema susjednoj Italiji, a roistok. Buru je teško predvidjeti. Ljeti obiĀno traje poznata je kao JabuĀka kotlina. Na tom je dije- jedan dan, dok zimi može puhati i do 14 dana. lu najveþa dubina oko 240 metara. Od nje se JADRANSKO MORE 5 dno podiže prema Palagruži, gdje je najveĀa oko 18°. Zimska temperatura iznosi oko 12°, iako se zabilježena dubina 130 metara, a južnije dno strmo može spustiti i do 7°. pada, tako da su u južnom dijelu Jadrana izmjere- Svjetlost je sljedeþi ekološki Āimbenik koji utjeĀe ne dubine i do 1300 metara. na živi svijet u podmorju. KoliĀina svjetlosti koja dolazi pod vodu u prvome redu ovisi o prozirnosti Tip dna vode. U Jadranu, npr. na Kornatima, prozirnost Morsko je dno važno životno podruĀje za ogroman vode može biti i preko 60 metara. broj organizama koji Āine bentos. Jedna je od bitnih znaĀajka mora i njegova Ovisno o tipu i karakteristikama dna, nalazimo slanost, tj. koliĀina soli otopljena u jednom kilogra- razne tipove morskih biljaka i životinja. mu morske vode izražena u gramima. Tu vrijednost U Jadranu u prvome redu nalazimo kameno oznaĀavamo kao salinitet. Salinitet Jadrana kreþe stjenovito ili pješĀano muljevito dno. KarakteristiĀno se izmeāu 35 i 38‰, pa naše more spada u slanija je da je u pliþem dijelu, do pedesetak metara mora. dubine, dno obiĀno kameno ili stjenovito te da je pad terena stepeniĀast ili okomit (tvori tzv. Gibanje mora podvodni zid), dok je na plažama ili žalima obiĀno Stalno pokretanje velikih vodenih masa nagib terena blag, a dno je Āesto šljunĀano ili prouzroĀeno je strujom, morskim dovama te povre- pješĀano. meno valovima. Struje nastaju djelovanjem vjetrova te razli- Temperatura, svjetlost i salinitet ka u tlaku. Mogu biti horizontalne ili vertikalne. U Temperatura je jedan od najvažnijih ekoloških Jadranu ih najĀešþe nalazimo u kanalima gdje Āimbenika jer izravno utjeĀe na sve organizme koji konstantno puše neki vjetar, u prolazima izmeāu žive u moru, ali isto tako i na odvijanje biokemijskih otoka te uz otoke zbog djelovanja plime i oseke. procesa. Pri ronjenju najbolje je struju izbjeþi, no ako se More apsorbira velike koliĀine topline mora roniti u struji, treba biti okomito na nju te na prouzroĀene SunĀevim zraĀenjem, tako da je tem- poĀetku ronjenja plivati protiv struje, a na kraju s peratura mora uvijek ovisna o temperaturi zraka njom. i kopna, a dnevne su i godišnje promjene znatno Morske su mijene periodiĀna spuštanja i podi- sporije. zanja razine mora. Nastaju kao posljedica djelo- Temperatura ovisi o godišnjem dobu, ali i o vanja privlaĀnih sila Mjeseca i Sunca. U Jadranu dubini. U prosjeku ljetna temperatura površine plima i oseka imaju relativno male amplitude, pa Jadrana iznosi oko 24°, dok je u veþim dubinama se njihov utjecaj na ronjenje može zanemariti. 6 ZADARSKA REGIJA KAO RONILAÿ KA DESTINACIJA ZADARSKA REGIJA, S unutarnje strane, koja je uvijek pliþa, flora i koja se smjestila fauna su nešto oskudnije, ali još uvijek vrlo zanimljive. u srednjoza- Kako se iz smjera sjevera ide prema jugu, padnoj Dalmaciji podmorska se slika mijenja. Gorgonija na Premudi te obuhvaþa gotovo da i nema, ali je tu zato iznimno bogat riblji podruĀje od svijet. Kako se spušta prema Dugom otoku, nailazi otoka Paga, se i na prve gorgonije, koje na Kornatima tvore preko Premude, pravu šumu, a na Vrgadi su ponovno mali grmovi. Ista, Molata, Osim živog svijeta, u tom dijelu Jadrana, koji Silbe, Dugog se tek u posljednjem desetljeþu poĀeo malo više otoka, Ugljana i istraživati, može se roniti i do neke od najzanimljivi- Pašmana, geo- jih olupina; kao što su Āuveni Sz. Izstvan, brod klase grafski se nadove- Teggethoff, koji je potopljen nekoliko milja izvan zuje na Kornate i Premude, pa olupina broda Audace, Euterpe, zasigurno je jedno Aldenham, razne maone ili manji brodovi. A u od najzanimljivijih modrim dubinama još zasigurno leže neotkrivene odredišta za sva- tajne koje Āekaju uporne i hrabre da ih otkriju. kog zaljubljenika u more i podmorje. Vanjska strana otoka u Zadarskom arhipelagu Āesto je duboka i preko 50 metara, a kako je okre- nuta prema otvorenom moru, vidljivost je uvijek odliĀna. Samim tim tu buja raznovrstan morski život. Tako se pri ronjenju na vanjskim liticama Dugog otoka ili Kornata, koje se od površine obrušavaju u dubinu katkad veþu od 80 metara može naiþi na škrpinu, ugora, ali Āesto i na morske pse i maĀke.